Dugogodišnja istraživačka studija o drami jednog manjeg dijela bošnjačkog svijeta, nevelika i usamljena jezgra četničkog ravnogorskog političkog usmjerenja, sudbine zagubljenih i prevarenih nevoljnika. Ova studija je značenski višeslojna, ona se ne bavi samo registraturom, već unutarnjom karakterologijom zločina.
Ovom knjigom autor ukazuje na tkz. lijeva skretanja u Crnoj Gori, koristeći ratni dnevnik odbornika i borca Manojla. Psihološka veličina glavnog junaka, obućarskog radnika koga je u jeku studija zatekao rat i poremetio mu puteve obrazovanja, je što je hod sa revolucijom i za revoluciju počeo kao čovjek okrenut sebi a završio kao borac koji je urastao u principe, ideje i vizije budućnosti za koje se vodio narodnooslobodilački rat.
Smrt Božijeg poslanika Muhammeda, a.s.
Nasẖ, krupan, mjestimično vokalizovan. Mastilo crno, slabog kvaliteta.
Nema podataka o prepisivaču, godini ni mjestu prepisa.
Opis i vrijednosti grada Mekke, te kratak opis načina obavljanja hadža.
Diwānī, krupan. Mastilo crno. Tekst uokviren širom zlatnožutom linijom. Papir žut, deblji, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla.
Povez kožni, bez preklopa. Korice s unutrašnje strane obložene ebru papirom.
Djelo se završava kolofonom u kojem se navodi ime, vjerovatno autora ovoga djela. Na fol. 1a-6a razne bilješke kao što su: fetve, izreke, citati, bilješke o rođenju i smrti prepisivačevih članova porodice iz 1053/1644. i sl. Na fol. 2a pečat i bilješka da je vlasnik rukopisa bio šejh Muhamed, travnički muftija.
Poznato djelo iz islamskog prava (fikha).
Ta‘līq, krupniji. Mastilo crno, dobrog kvaliteta. Naslovi poglavlja pisani crvenim mastilom. Papir bijel i tamnobijel, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Na marginama pojedinih listova ima nešto komentara pisanih rukom istog prepisivača.
Povez polukožni, oštećen, naknadno nevješto popravljan. Korice s vanjske strane presvučene platnom sive boje.
Vakuf wa‘iz al-ḥāğğ Muḥammad-efendīje.
God. 1926
Urednik i izdavač ovog ilustrovanog kalendara bio je Nikola Jarak. Kalendar Željezničar izlazio je na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku, na latiničnom i ćirilićnom pismu. Štampan je u štampariji „Obod“. Prvo izdanje je iz 1926. godine, a nije precizirano kada je kalendar prestao izlaziti.
God. 1929
Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR).
Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download
Urednik Željezničarskog kalendara bio je Nikola Jarak. Prvi broj datira iz 1926. godine, a kada je prestao sa izdavanjem, nije tačno poznato. Štampan je na bosanskom jeziku u štampariji Zadružni glasnik. Izdavač je bila Željezničarska druga.
Posljednju knjigu je autor posvetio supruzi i saradniku Šefiki Omanović Seferović (1927-2013). Događanja u piščevom životu iza kulisa, tokom nastanka i reakcije nakon objavljivanja knjiga. Događaji nisu poredani hronološki, svaki događaj je jedan bljesak života i vremena, aktuelne spisateljske spoznaje i iskustvene životne priče, ispisane kako ih je život nanosio i obilježavao.
Kraća rasprava iz tedžvida.
Ta‘līq, sitan, pisan vještom rukom, veoma lijep. Mastilo crno, kvalitetno. Mnoge riječi pisane crvenim mastilom. Tekst na prve dvije stranice obrubljen širokom linijom zlatnožute boje. Papir tamnobijel, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Na marginama nalazi se puno komentara teksta.
Povez kožni, s preklopom.
O ženama učesnicama Drugog svjetskog rata 1941-1945 i Agresije na Bosnu i Hercegovinu 1991-1995. Priče o ženama heroinama nepoznate su na balkanskim prostorima u tom obimu i periodu o kojem autor piše. Mensur Seferović traga za pozitivnim primjerima ljudskosti i humanizma, traga za zvjezdama stajačicama.
