Naslov

Uskrsna jaja : (Vareš u Bosni.)

Tema

Uskrs / Vareš / bojanje jaja

Opis

Knj. 13, sv. 2 (1908), str. 303-306

Autor

Žuljić, Mijo

Izvor

Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena

Nakladnik

Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1896-1940

Datum

1908.

Prava

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

Jezik

Hrvatski

Tip

Članak

Identifikator

ISSN 1333-8501

Datum izdavanja

1908.

COBISS.BH-ID:

COBISS.BH-ID: 63877382

Tekst

Uskrsna jaja.
(Vareš u Bosni.)

Počevši tamo od Cvjetne nedjeļe pa dok veće ne prođe Mladi Uskrs, najveće dječje vesele, a bogme i vesele odraslije muške mladeži jesu šarena jaja, obojena jaja ili bojaci, pa i skuhana bijela jaja.
Jaja se počnu šarati podjegdje petnaest dana prije Uskrsa. Šaraju ih Cvjetne, a najviše Velike nedjeļe. Najviše ih šaraju na Veliki četvrtak i na Veliki petak. Jaja šara samo ženskińe. Obično ih šara svako sebi; a ima opet žena, koje su baš za taj posao odabrane, koje umiju osobito lijepo šarati jaja. Jaja šara ženskińe starije i mlađe. Napose šara svaka cura sama sobom jaje svome dragom. A šaraju se jaja najviše uveče i po noći (jer se po danu radi drugi posao). A koja žena šara drugom jaja, ona ih šara i po danu.
O Varešu se mnogo našara i oboji jaja. Neke kuće našarat će ih po četrdeset, a neke po deset do dvadeset komada. Osim toga bude i bojakova dosta (t. j. takovijeh jaja, koja su samo obojena, a nijesu našarana).
A šaraju se jaja pisaļicom. Pisaļicu stapaju u vosak. Vosak neke tope u kakvu sudiću malu, a neka otkida malo pomalo voska pa meće ozgor na vrh od pisaļice. Pisaļica, što se ńome šaraju o Uskrsu jaja, ima držak od drveta i kukaļ od trnećeta. Kukaļ je cjevčica u pisaļice tako uska, da bi kroz ńu samo igla mogla proći, pa i izgleda tańi kraj baš kao igla. Ovom se iglom i voskom piše po jajetu, pa u tome i jest šarańe jaja. Držalo je s jedan kraj malo debļe; ono je tu zatesano i probušeno, pa se kroz tu rupu promoli cjevčica od trnećeta — i to se zove kukaļ od pisaļice. Kukaļ ima ozgor malo širu rupicu, a ozdo je ta rupica malena te izgleda kao tanka igla, da pisaļica što tańe po jajetu piše. A gorńa je strana ove cjevčice zato malo šira, jer se s tu stranu u ńu uturi komadić voska, koji se (po danu) na žeravi ili (uveče) na svijeći grije, da se onaj vosak u cjevčici rastopi te da na tańi kraj od cjevčice polagano curi, da se pomalo po jajetu izlijeva i da ga šara. Uz to je cijela glava (kukaļ) od pisaļice lanom omotana i to stoga, jer lan zadržava u sebi vosak, da ne curi naglo kroz cjevčicu, već da polako i podjednako na tańi kraj od cjevčice na kukļu curi i da se onamo prema dršku i prema ruci ne razlijeva. A koja žena umače pisaļicu u rastopljen vosak, ona je umače cijelom glavom od pisaļice, a vosak se okupļa po onom lanu, kojim je pisaļica omotana, i kroz cjevčicu od pisaļice polako curi van. Ako se stine, ne će da ide, ugrije je prema vatri ili prema svijeći, pa pođe.1
Prije nego će žena početi šarati jaja, metne ih gdjegod u sobi na toplo mjesto, da se malo smlače, jer što su jaja toplija, to se brže i lakše šaraju. A onda u jednu ruku uzme jaje, a u drugu pisaļicu. Na pisanici je ozgor na glavi komadić voska. Taj vosak na kukļu od pisaļice prema žeravi (ili prema svijeći) zagrije, pa onda drugim tańim krajem od one cjevčice (igle) na kukļu piše po jajetu kakve već hoće „urneke“. A ima raznijeh urneka: imaju mušemci pravi i mušemci krivi, imaju ļeļenovi rogovi, cura i momak, uzdica (uzda), grane, križevi, razne kuke i t.d.
Mušemci pravi (br. 1. u prilogu ) našaraju se tako, da se površina jajeta satira malim četverokutima ostavļajući sve iza jednog poļa našarana jedno nešarano. Crtice se vuku uspravno i vodoravno. Na cijelom jajetu bude okolo naokolo (po sredńem pojasu) 8 do 10 mušemčića (četverokuta), a uzduž ih bude po 4 do 6. „Rât“ (vrh od jajeta) i „gùļa“ (t. j. tupļi kraj od jajeta) izreskaju se uzduž samo donekle.
Mušemčići krivi (br. 2.) imaju također četvorine, ali se ove ne izreskaju voskom cijele, nego samo do pola, i to kosim reskama. (Broj četverokuta uzduž i naokolo kao i kod pravijeh mušemaka.)
Mušemčići s kukama (br. 3., s drugu stranu isto, ali obrnuto). Ispod tijeh kukica povučene su voskom po jajetu dvije usporedne crte u luku. Ove su crte izbockane, a kuke su bockane i izreskane. Druga je strana od jajeta tako isto našarana, samo što se s tu stranu mušemci okrenu prama kukama na prvoj strani.
Ļeļenovi rogovi (br. 4.) dadu se sasvijem lijepo našarati. Najprije se u sredini našara mala okruga, onda do ńe onaj bockani križić, a daļe oko križića našaraju se one okruge na sve četiri strane. Te se okruge prave sve malo duļe i šire, što su od križića daļe, a bude ih na svakoj strani šest do sedam, te je sve jedna bockana, a jedna nebockana, a najskrajńa je reskana. I jedna unutra može biti (kao na našoj slici) reskana mjesto da bude bockana.
I mušemci u pola, s bockama (br. 5.) daju se vrlo lijepo našarati. Na drugoj strani jajeta isto je našarano, što i na prvoj. Posred sredine jajeta našaraju se unakoso dva bockana i reskana listića na jednoj, a tako isto dva na drugoj strani.
Uzda bockana (br. 6.) i uzda reskana (br. 7.). Kako se vidi, našaraju se uzduž okolo naokolo po jajetu dvije okruge, a okolo naokolo po sredini jajeta dođe jedan pas. Tako je cijela površina jajeta razdijeļena na 8 poļa, a na svakom su poļu našarana kao tri listića. Ovi su listići po sredini bockani, a okrugovi mogu biti bockani (uzda bockana) ili reskani (kao br. 7.).
Križ (br. 8.) ima na sve četiri strane pri krajevima kao po dva mala bockana listića (a tako je i križ izbockan po sredini). Drugi križ na pravom križu čini ona reskana grančica, što je našarana unakoso.
Bockane kuke s granama (br. 9.) i kuke reskane (br. 10.), koje se od onijeh bockanijeh razlikuju time, što mjesto grana imaju kao mali križić od 4 bockana i naokolo reskana listića i što su kuke po sredini reskane, a one su bockane.
Grana s reskanijem lišćem (br. 11.) i grana s bockanijem listovima (br. 12.).1
Kuke dvostruke bockane i reskane (br. 13.) šaraju se sve jedna prema drugoj. Bude ih s jednu stranu uzduž jajeta 4 do 6 pari; s drugu stranu isto toliko.
Uzda bockana s listovima (br. 14.) ima u svemu 8 pari bocka- nijeh listova (4 na jednoj, a 4 na drugoj strani jajeta), na svakoj strani kosi križ po sredini izbockan; uzduž dvije okruge — jedna bockana, a druga reskana — i pas po sredini okolo naokolo jajeta, i to reskan.
Za jaja uzimaju crvenu ili mrku boju. Ako je blijeda, onda se metne krmez (koji je crveniji od one boje), da dođe ļepša boja.2
Boju za jaja kupuju na dućanu. To je varzilo ili trješčice od jehova drveta. Za dva krajcara obiješ je dosta. Ta se boja pokiseli u mlaku vodu u loncu zemļanom (u bakrenu loncu ne vaļa). Tako je pusti, nek prenoći i da se malo raskiseli. Sutradan pusti, nek malo prokuha, pa u ńoj boji jaja. Pošto je jaja voskom našarala, spušta ih u tu boju uzvarenu sve jedno po jedno. Jaja se unutra skuhaju, a kud je po ńima bio vosak, ondje je bijelo, a sve ostalo jaje ostane obojeno. Osobito vala paziti, da nigdje na jajetu ne ostane velika packa, t. j. da ne kane voska iz pisaļice, jer će tu ostati jaje neobojeno. Vaļa i na to paziti, da se jaje prije bojeńa ne tare, jer će se onda pobojiti (t. j. ostane ni bijelo ni obojeno). Čuvati ga treba, da nije mokro, jer ako se mokro spusti u boju, pobojit će se. Za šarańe izabiraju sve mańa jaja, jer vele, da su mańa ļepša. A i od svake kokoši ne boje se jednako jaja: ima pa se od neke lijepo oboji, a od neke ne će. Drže, da se najļepše daju obojiti jaja od crne kokoši i uopće od onih kokoši, što imaju tamnu boju perja; od bijele se kokoši ne će da dobro oboje. Boļe se prima boja, ako se jaje ne pere i ne tare, već onako metne, kakvo je da je, pa makar bilo i malo peksinavo, samo nek nije na ńemu šta prilijepļeno.
U boji pusti, nek se jaje dobro obari, pa ga onda izvadi drvenom kašikom iz lonca. Uzme bijelu krpu, metne na ńu malo zejtina, pa svako jaje, čim ga iz boje izvadi, onom krpom otare, da se boļe sjaji i cakli.
Bojaci ili bojakovi dobiju se, ako samo bijelo (a ne šarano voskom) jaje metne u boju, pa kad se obari, izvadi ga iz lonca drvenom kašikom i onom krpom otare, nek se sjaji i cakli.
U novije doba uzimaju osim spomenute crvene i mrke boje za bojakove još i zelenu, zatijem sasvijem crvenu, plavu, žutu i one druge boje iz dućana. Ali te su novije boje falične, pa se jaje brzo otare, a one se starinske boje ne će otrti. One novije boje nikada se ne uzimaju za šarańe jaja.
Prije je o Uskrsu bivalo više šarenijeh. jaja nego bojakova, a sada je najviše bojakova, jer oko ńih nema puno dangube kao oko šarenijeh jaja.

Related Items you might want to check out...

Geolokacija