Komentar na arapskom jeziku an-Nasafījeva djela Manār al-anwār iz usuli fikha.
Nasta‘līq, sitan, pisan tupim perom, u zbijenim redovima. Mastilo crno. Komentarisani tekst nadvučen crvenom linijom. Papir tamnobijel, srednje debljine, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Na marginama pojedinih listova kraći komentari pisani rukom drugog prepisivača. Tekst na prve dvije stranice uokviren tankom crvenom linijom.
Povez polukožni, naknadno ojačan crnim platnom na hrbatu.
Vlasnici as-sayyid Ni‘matullāh b. as-sayyid Muḥammad, Qāḍī Muḥammad ‘Ārif-efendī (pečati i bilješke na fol. 1a) i ‘Abdullāh b. Ḥusayn al-Bosnawī u medresi Sīmi-zāde.
Kratak priručnik iz islamske vjeronauke za početnike.
Nasẖ, krupan, na mjestima vokalizovan. Mastilo crno, slabijeg kvaliteta. Pojedine riječi nadvučene crvenom linijom. Papir tamnobijel, deblji, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Listovi zahvaćeni vlagom.
Bez poveza.
Vlasnik Darwīš ‘Umar iz Kreševa 1246/1831. godine.
Rukopis je otkupljen od Miralem Zlate iz Sarajeva.
Komentar na djelo o islamskom vjerovanju.
Nasẖ, krupan, pisan tankim perom. Mastilo crno. Naslovi poglavlja i istaknute riječi pisani crvenim mastilom. Osnovni tekst nadvučen crvenom linijom. Papir bijel, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tekst na prve dvije stranice obrubljen dvjema širokim linijama zlatnožute boje, a tekst na drugim listovima uokviren tankom crvenom linijom.
Povez kožni, očuvan, s preklopom
Bivši vlasnici munlā Ibārāhīm iz Livna te ‘Abdullāh i al-ḥāğğ Ṣāliḥ mula Hūd (fol. 150b).
Rukopis je otkupljen od Miralem Zlate iz Sarajeva.
Nash, krupan, kaligrafski ispisan. Mastilo crno, kvalitetno. Nazivi poglavlja i istaknute riječi pisane crvenim mastilom. Na početku iscrtan veoma lijep unvan. Tačke na kraju rečenica iscrtane u obliku cvijeta i ukrašene zlatnom bojom. Tekst uokviren širokom zlatnožutom linijom ojačanom dvjema tankim linijama s unutrašnje i vanjske strane okvira.
Poznato djelo iz dogmatike. Djelo se u nekim izvorima navodi pod nazivom ‘Aqā’id an-Nasafī.
Nasẖ, krupniji. Mastilo crno. Istaknute riječi pisane crvenim mastilom. Tekst uokviren tankom crvenom linijom.
Djelo iz uṣūl al-fiqha.
Nasẖ, krupniji. Mastilo crno. Istaknute riječi pisane crvenim mastilom. Papir tamnobijel, tanji, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tekst uokviren tankom crvenom linijom. Kustode.
Povez kožni, s preklopom, znatno oštećen.
Rukopis je otkupljen od Miralem Zlate iz Sarajeva.
Kratka rasprava o upotrebi riječi u prenesenom značenju.
Nasta‘līq, krupan. Mastilo crno. Papir bijel, tanji, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Osnovni tekst nadvučen debljom crvenom linijom. Na marginama listova i između redaka teksta nalaze se komentari dopisivani kasnije. Pojedine lage neuvezane.
Povez kartonski, naknadno popravljan na hrbatu.
Tumačenje neobičnih riječi u Kur’anu.
Nasẖ, krupan. Mastilo crno, dobrog kvaliteta. Nazivi poglavlja i istaknute riječi pisani crvenim mastilom. Papir svjetložut, deblji, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Na listovima naknadno dopisana folijacija. Kustode.
Povez kartonski, odvojen od knjige.
Komentar na poznato Abū Ḥanifino djelo الفقه الأكبر
Nasẖ, sitniji. Mastilo crno. Istaknute riječi pisane crvenim mastilom. Tekst uokviren tankom crvenom linijom. Papir svijetložut, deblji, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Kustode.
Povez polukožni, s preklopom, oštećen na hrbatu.
Riq'a, sitan, pisan tankim perom. Mastilo crno dobrog kvaliteta. Papir tamnobijeli, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tekst i komentari na marginama uokvireni tankom crvenom linijom. Ispod nekih fetvi na marginama navedena su imena muftija iz naših krajeva: al-ḥağğ Muḥammad, muftija u Sarajevu (fol. 118b), Muṣṭafā, muftija iz Prusca, al-ḥağğ Muḥammad, muftija u Travniku (fol. 61a), itd. Originalna folijacija i kustode.
Povez kožni, s preklopom. Korice s unutrašnje strane obložene ebru papirom.
Nepotpuno na početku i na kraju.
Bivši vlasnik Sāliḥ (bilješka i pečat na fol. 1a) i ‘Ārif Ḥikmet Mehinagić, kadija iz Gračanice 1898 (bilješka na fol. 1b). Rukopis je otkupljen od Ibrahim Mehinagića iz Gračanice 1963.
Komentar poznate kaside al-Munfariğe.
Nasẖ, sitniji, pisan širim perom. Mastilo crno. Istaknute riječi pisane crvenim mastilom ili nadvučene crvenom linijom. Papir svjetložut, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Listovi zahvaćeni vlagom.
Povez kartonski.
Nema podataka o prepisivaču, godini ni mjestu prepisa.
Vlasnik rukopisa bio je Muḥammad Šākir Ḥafiẓ b. ‘Iṣāmuddīn al-Bosnawī .
Komentar na raspravu o trgovini, kupoprodaji, kamati i pitanjima u vezi s tim.
Nasta‘līq, krupniji, pisan tankim perom. Mastilo sivo i crno. Papir bijel, deblji, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tekst uokviren debljom crvenom linijom. Kustode.
Povez kožni, s preklopom. Korice s vanjske strane obložene ebru papirom.
Nema podataka o prepisivaču, godini ni mjestu prepisa.
Bivši vlasnik munlā Ḥusayn.
Zbirka fetvi.
Ta‘līq. Mastilo crno. Naslovi poglavlja i istaknute riječi pisani crvenim mastilom. Papir bijel i tamnobijel, deblji, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Listovi zahvaćeni vlagom. Kustode. Na marginama nalaze se komentari teksta.
Povez kožni, s preklopom. Na sredini korica utisnute rozete geometrijskih motiva.
Na zaštitnom listu 1-2 nalazi se sadržaj djela.
Kao evladijet vakuf uvakufio i muteveliji predao al-ḥāğğ Memiš- āgā. Prije toga, 1184/1770. godine rukopis je bio u vlasništvu al- ḥağğ ‘Ābdullāha b. al-ḥāğğ Aḥmada Pašo.
Djelo u kojemu se uglavnom obrađuju agensi u arapskoj gramatici.
Ta‘līq, krupan, pisan vještom rukom. Mastilo crno, kvalitetno. Tekst pisan s većim razmacima između redaka. Papir tamnobijel, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Na marginama u više pravaca sitno ispisani komentari teksta. Na listovima naknadno dopisana folijacija. Kustode.
Povez kožni, originalan.
Ta‘līq, krupan, na mjestima vokalizovan. Mastilo crno. Naslovi poglavlja i istaknute riječi pisani crvenim mastilom. Papir tamnobijel, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla, veoma kvalitetan. Tekst na prve dvije stranice obrubljen širokom zlatnožutom, a na ostalim listovima tankom crvenom linijom. Na marginama nalaze se komentari teksta. Kustode.
Na zaštitnim listovima 1-2 na početku nalazi se sadržaj djela, dova na arapskom jeziku i nekoliko hadisa.
Povez kožni, originalan, s utisnutim rozetama floralnih motiva na sredini korica i na preklopu.
Na posljednjem listu nalaze se fetve na turskom jeziku, a na unutrašnjoj strani zadnje korice kvadratni pečat Narodne biblioteke BiH, Sarajevo.
Djelo moralnoetičkog sadržaja o lijepom vladanju učenika.
Djelo je manjkavo na kraju, a u sredini nedostaje neutvrđen broj listova.
Nasẖ, krupan, pisan nevještom rukom. Mastilo crno. Papir tamnobijel deblji, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Listovi pogrešno uvezani.
Povez kartonski.
Vlasnik Ṣāliḥ.
God. 1932
Drugi varijantni naslovi almanaha su Almanah srednjoškolske omladine u Sarajevu i Almanah sarajevske srednjoškolske omladine. Almanah je bio izdanje Srednjoškolske sarajevske literarne družine. Štampan je u štampariji Dušana P. Dozet. U Almanahu su štampane i ilustracije čiji je autor M. Karavdić.
Almanah se štampao na latinici i ćirilici. Od 1933. izdavač je Bosanska pošta.
The first printing house in Bosnia and Herzegovina was founded in 1519 by Božidar Goraždanin, in the city of Goražde, in eastern Bosnia. Two years later, in 1521, the establishment closed and was moved to Romania. Subsequently, a small number of books written in Bosnia and Herzegovina were sent outside the country to be printed, in Venice, Vienna, Rome, and elsewhere, but books were not produced in the country. In the second half of the 19th century, there was a revival of interest in printing and publishing in Bosnia and Herzegovina. The first printing house started work in 1866, in Sarajevo, and was called Sopronova pečatnja (Sopron’s Publishing House), after its founder, Sopron Ignjat (1825–94), a journalist and printer-publisher from Novi Sad. This later became Vilajetska štamparija (Vilayet Printing House). Books were printed in the Latin, Cyrillic, Hebrew, and Arabic scripts. Following the occupation of Bosnia and Herzegovina by Austria-Hungary in 1878, Vilajetska štamparija continued to produce books, but it changed its name to Zemaljska štamparija (National Printing House). The National and University Library of Bosnia and Herzegovina preserves a valuable collection of the first school books printed at Vilajetska štamparija. Shown here is one of the items from this collection, Kratka zemljopisna početnica s dodatkom o Bosni: za niže učione (Brief geographical primer, with an additional text on Bosnia: for primary schools), published in 1869.
Komentar na djelo al-Masālik fī ‘ilm al-ma‘ānī wa al-bayān wa al-badī‘.
Nepotpuno na početku. Nedostaje 25 listova.
Ta‘līq, sitan. Mastilo crno. Komentarisani tekst nadvučen crvenom linijom. Papir bijel, tanji, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tekst uokviren tankom linijom crvene boje. Kustode.
Povez polukožni, s preklopom. Naknadno presvučen na hrbatu i preklopu platnom sive boje.
Ta‘līq, sitan, veoma lijep. Mastilo crno, naslovi djela i poglavlja pisani crvenim mastilom.Tekst uokviren tankom crvenom linijom. Papir tamnobijel, tanji, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Listovi zahvaćeni vlagom. Kustode.
Povez kožni, s preklopom. Korice s vanjske strane obložene ukrasnim papirom.
Djelo je štampano u Parizu 1406/1986. godine.
Komentar djela Marāḥ al-arwāḥ iz morfologije arapskog jezika.
Nasẖ, krupan. Mastilo crno. Istaknute riječi pisane crvenim mastilom ili nadvučene crvenom linijom. Papir tamnobijel, tanji, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Listovi zahvaćeni vlagom.
Povez kožni, s preklopom. Naknadno popravljan na hrbatu i rubu preklopa.
Vlasnik je prepisivač Isḥāq b. Nabī.
God. 1935, 1937
Izdavač je bilo Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”. Urednik je bio Ante Martinović. Publikacija je izlazila šest godina od 1935. do 1941. godine. Štampana je na hrvatskom jeziku, jednom godišnje.
God. 1934, 1935, 1937, 1938
Urednik je bio Ante Martinović. Božićna knjiga je izlazila osam godina. Štampana je na hrvatskom jeziku. Izdavalo je I štampalo Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” od 1934. do 1942. godine.
Prijevod na turski jezik al-Birġiwījeva djela al-A‘wāmil al-ğadīda.
Ta‘līq, krupan. Mastilo crno, slabog kvaliteta, na mnogim mjestima razljeveno. Istaknute riječi pisane crvenim mastilom. Papir tamnobijel, tanji, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Listovi zahvaćeni vlagom. Kustode.
Bez poveza.
Rukopis je bio u vlasništvu ‘Iṣāma b. ‘Abdullāha Pandža-zādea al-Bosnawīya.
Rukopis je otkupljen od Miralem Zlate iz Sarajeva.
Komentar djela ar-Risāla fī fann al-munāẓara. Osnovno djelo na arapskom jeziku napisao je Muḥammad b. Abū Bakr al-Mar‘ašī Sačāklī-zāde.
Ta'liq, sitan. mastilo crno, slabog kvaliteta, na mjestima u dodiru s vlagom razljeveno. Papir bijel, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Na marginama ima nešto komentara pisanih rukom istog prepisivača. Listovi zahvaćeni vlagom. Kustode.
Povez polukožni, s preklopom. Korice s vanjske strane obložene ukrasnim papirom.
Komentar djela ar-Risāla fī fan al-munāẓara.
Ta‘līq, sitan. Mastilo crno, slabog kvaliteta, na mjestima u dodiru s vlagom razljeveno. Papir bijel, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Na marginama ima nešto komentara pisanih rukom istog prepisivača. Listovi zahvaćeni vlagom. Kustode.
Povez polukožni, s preklopom. Korice s vanjske strane obložene ukrasnim papirom.
Komentar na as-Samarqandījevu risalu o naročitoj upotrebi riječi u prenesenom značenju.
Nasta‘līq, krupan. Mastilo crno. Papir tamnobijel, tanji, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Osnovni tekst nadvučen debljom crvenom linijom. Na marginama listova i između redaka teksta nalaze se komentari dopisivani kasnije. Pojedine lage prosute.
Prepisao Muṣṭafā b. ‘Alī u srijedu prvog safera 1058/25. februara 1648. godine u mjestu Mardin (Turska) u medresi Qāsimiyyi kod učitelja Muḥammad-efendije aš-Širwānīya.
Poznato djelo o hanefijskom fikhu.
Ta‘līq, krupan, veoma lijep. Mastilo crno, kvalitetno. Naslovi poglavlja i istaknute riječi pisane crvenim mastilom. Papir tamnobijel, deblji, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Listovi djelimično oštećeni vlagom.
Povez kožni, s utisnutim rozetama na sredini korica.
Uvakufila Āmina kći Mustafe 1350/1835. godine.
Bivši vlasnik rukopisa Ṣāliḥ-efendī, muftija u Mostaru (pečat i bilješka na fol. 1a i zaštitnoj fol. 8b)
Diwani pismo. Mastilo crno. Naslovi poglavlja pisani krupnim slovima, crvenim mastilom. Papir bijel, srednje debljine, glat, s vodenim znakom evropskog porijekla. Tekst ispisan u lijepo iscrtanim tabelama obrubljenim širokom zlatnožutom linijom. Na fol. 1b veoma lijepo urađen unvan u zlatnožutoj i plavoj boji. Povez kožni, sastavljen od više listova kartona koji su presvučeni kožom. Ukrasne rozete floralnih motiva utisnute na sredini korice i na preklopu. Oštećen na hrptu.
Povez kožni, sastavljen od više listova kartona koji su presvučeni kožom. Ukrasne rozete floralnih motiva utisnute na sredini korice i na preklopu. Oštećen na hrbatu.
Komentar na djelo Ğilā’ al-qulūb.
Nasẖ, krupan, pisan tupim perom, nevještom rukom. Mastilo crno. Komentarisani tekst nadvučen crvenom linijom. Papir bijel, deblji, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Na marginama pojedinih listova komentari pisani rukom istog prepisivača. Kustode.
Povez kožni, s preklopom. Korice s vanjske strane presvučene ukrasnim papirom.
Vlasnik Adem Hodžić 1324/1906. godine (unutrašnja strana prve korice: صاحب هذا الكتاب آدم حوجيك
Rukopis otkupljen od Muhameda Gvozdena iz Sarajeva.
Filip Lastrić je prvi historičar i bibliograf Bosne i Hercegovine. U djelu Epitome vetustatum osim historije i stanja franjevačke bosanske provincije prikazao je i opću historiju Bosne u doba banova i kraljeva stoga se ovo djelo smatra veoma značajnim i vrijednim za izučavanje.
Poznato djelo iz islamskog prava (fikha).
Ta‘līq, krupniji. Mastilo crno, dobrog kvaliteta. Naslovi poglavlja pisani crvenim mastilom. Papir bijel i tamnobijel, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Na marginama pojedinih listova ima nešto komentara pisanih rukom istog prepisivača.
Povez polukožni, oštećen, naknadno nevješto popravljan. Korice s vanjske strane presvučene platnom sive boje.
Vakuf wa‘iz al-ḥāğğ Muḥammad-efendīje.
Matija Divković (1563. -1631.), Bosanski franjevac je autor brojnih knjiga štampanih u Veneciji. Pridružio se franjevačkom redu u manastiru u Olovu, gdje je primio osnovno obrazovanje. Nakon dodatnog obrazovanja u Italiji vratio se u Bosnu. 1609, dok je bio na službi u Sarajevu, završio je svoju prvu knjigu pod nazivom "Nauk krstijanski za narod slovinski". Godine 1611. putuje u Veneciju gdje i štampao ovu knjigu.
Zbirka obrazaca za pisanje pisama, prepiski i žalbi.
Ta‘liq, sitan, teško čitljiv. Mastilo crno, slabijeg kvaliteta, na mjestima razljeveno. Naslovi poglavlja pisani crvenim mastilom. Papir bijel, tanak, zahvaćen vlagom, oštećen na rubovima. Na marginama pojedinih listova komentari teksta i stihovi na turskom jeziku pisani rukom istog prepisivača.
Povez kožni, izlomljen.
Knjiga zapisa, kolaž o kataklizmičkim događajima u BH i oko nje. O nasrtaju dva fašizma sa ciljem da se raskomada i pripoji. O nacionalno šovinističkim ideologijama koje su zatrovale pojedince i narode. Otkriva nove činjenice i aspekte, upliće sudbinu porodice što knjizi daje posebnu ljudsku notu, ne umanjujući univerzalnu poruku i viziju o prebolima zla.
O ženama učesnicama Drugog svjetskog rata 1941-1945 i Agresije na Bosnu i Hercegovinu 1991-1995. Priče o ženama heroinama nepoznate su na balkanskim prostorima u tom obimu i periodu o kojem autor piše. Mensur Seferović traga za pozitivnim primjerima ljudskosti i humanizma, traga za zvjezdama stajačicama.
Knjiga „Krst i polumjesec u Božurevom dolu“, autora Mensura Seferovića, govori o tome da su u agoniji rata, bosansko muslimanske porodice žitelji Božureva Dola, Bosna i Hercegovina, bile prinuđene, da bi izbjegle pokolj četnika, da se prekrste. Pokrštavanje Muslimana predložio je pravoslavac-pop, kad je vidio da im nema druge, da bi bacili maglu u četničke oči, da se izvuku iz tog majskog (1943. godine) pakla, sa uvjerenjem da nikad nikakva država nije uspjela da uništi jedan narod, pa to neće uspjeti ni četnicima.
Čitalac će da zavoli junake, trojicu tihih, plemenitih pomagača revolucije, koji treba da se izvuku iz bunkera i odu iz okupiranog grada u oslobođenu teritoriju. Poseban humor u literaturi o narodnooslobodilačkoj borbi.
Dugogodišnja istraživačka studija o drami jednog manjeg dijela bošnjačkog svijeta, nevelika i usamljena jezgra četničkog ravnogorskog političkog usmjerenja, sudbine zagubljenih i prevarenih nevoljnika. Ova studija je značenski višeslojna, ona se ne bavi samo registraturom, već unutarnjom karakterologijom zločina.
Pričajući o Živki Damnjanović, prvom partizanskom političkom komesaru čete u Jugoslaviji koja je kao žena uspješno ratovala, predočena je ratna drama u Srbiji u drugom svjetskom ratu, ali i njena lična, jer se obračunavala veoma hrabro sa četnicima i njemačkim oficirima i dolazila u sukob sa partijskim rukovodstvom, sve do njene najteže kazne. Originalno istorijsko štivo, velike etičke i vaspitne vrijednosti, podsjeća na ličnosti iz antičke tragedije.
O šetorici bilećkih komunista, uslovno osuđenih, trojica na smrt, a trojica na isključenje, od strane Komunističke partije Jugoslavije, Okružnog odbora partije i Operativnog odbora narodooslobodilačke vojske za Hercegovinu. Uslov je da njih šestorica izvrše ranije dobijeni a ne izvršeni zadatak.
Ovom knjigom autor ukazuje na tkz. lijeva skretanja u Crnoj Gori, koristeći ratni dnevnik odbornika i borca Manojla. Psihološka veličina glavnog junaka, obućarskog radnika koga je u jeku studija zatekao rat i poremetio mu puteve obrazovanja, je što je hod sa revolucijom i za revoluciju počeo kao čovjek okrenut sebi a završio kao borac koji je urastao u principe, ideje i vizije budućnosti za koje se vodio narodnooslobodilački rat.
Iako je glavna ličnost knjige Muhamed Bostančić u zatvoru tek oslobođenog Mostara, njegov monolog u ćeliji osnovna je okosnica zapisa, odnosno, raščlanjeno je zašto su se novi nasilnici, koji su uzeli zakon u svoje ruke, svjetili za sukobe sa partizanima. Bostančić, pošten dobronamjeran građanin, ni u zatvoru nije mogao biti nego pošten i dobronamjeran građanin, pa je pričao o partizanskom Mostaru, da je antifašistički pokret njega, vanpartijca i vojnog baštovana, pokrenuo i postao je čovjek od imena.
Posljednju knjigu je autor posvetio supruzi i saradniku Šefiki Omanović Seferović (1927-2013). Događanja u piščevom životu iza kulisa, tokom nastanka i reakcije nakon objavljivanja knjiga. Događaji nisu poredani hronološki, svaki događaj je jedan bljesak života i vremena, aktuelne spisateljske spoznaje i iskustvene životne priče, ispisane kako ih je život nanosio i obilježavao.
Romansirana biografija o Šoši Mažaru, dobrim djelom je hronika o ustanku naroda Bosanske krajine. Legenda i čovjek među nama. Šoša kao sin, brat, drug, vojnik i komadant. U ratnom vremenu antifašističkog odbranbenog rata, sudbina je bila u rukama svakog pojedinca.
U vrijeme kada je izgledalo da će svi pošteni ljudi biti potrpani u jame, kada su ustaše u gradovima dočekivali i pitali “Koje si vjere?“, formirana je 13 hercegovačka brigada. Govori o partizanima hercegovačke brigade i istoriji naroda Hercegovine toga vremena. Mensur Seferović je bio “šef “ za štampu ove brigade.
Tri djevojke iz tri hercegovačka kraja, Zdenka, Ljubica i Emina, Hrvatica, Srpkinja i Bošnjakinja. U jednom su času i na istom mjestu poginule zbratimljene u ljudskom djelu, svojom krvlju i grobovima, brišući sve razlike između sebe. Svjedočenje koje osvjetljava vjekovne gorčine i ljepote uzrastanja do očaja dovedenog naroda, sudbonosnu smjenu jednog ili više stoljeća na podneblju Jugoslavije.
O majci, narodnom heroju, majci osam sinova i dvije kćerke sa partizanskim oznakama! Doslijednost u vjerovanju da u borbi protiv njemačkih i italijanskih fašista- okupatora, četničkih i ustaških šovinista, mora pobjediti jedna vlast - vlast narodnooslobodilačkog odbora, samo se jedno priznaje - odluka i riječ naroda.
Ovom knjigom koja je neposredni nastavak knjige Tajna partiske čelije, pisac završava panoramu o Mostaru i njegovom bataljonu u Narodnooslobodilačkoj borbi.
Ono što je pisac lično vidio, doživio i bio svjedok događaja, i ono što su mu pričali drugi učesnici nosioci događaja, zapis o odbranbenoj, antifašističkoj borbi sugrađana.
Piščev prvenac iz 1955. godine: 30 reportaža o ljudima i događajima, ratne i poratne teme, govore o moralu mladih našeg podneblja (Bosna i Hercegovina). Da se sačuva istina o ljudima i događajima u jednom teškom ali velikom vremenu kroz koje su prošli građani autorovog rodnog grada Mostara i mostarski bataljon tokom narodnooslobodilačke borbe iz koje su izašli kao pobjednici. Dokumentarna priča o drugovima, oslobođena legendi i pretjerivanja, skromna i uvjerljiva.
U knjizi „Iskušenja“, autor Mensur Seferović govori o iskušenjima tokom rata i poslije rata, o iskušenjima glavnog junaka, ratnog pilota koji pilotske škole završava i u SAD. Od partizana komuniste postaje nacionalist, slijedbenik zločinca Slobodana Miloševića.
Djelo o islamskom pravu (fikhu).
Djelo je nepotpuno na početku.
Ta‘līq, sitan. Mastilo crno. Naslovi poglavlja i istaknute riječi pisani crvenim mastilom. Papir žućkast, tanak, glat, zahvaćen vlagom, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Originalna folijacija i kustode.
Povez kožni, s preklopom. Naknadno popravljan na hrbatu.
Rukopis je otkupljen od Miralem Zlate iz Sarajeva.
Komentar na djelo Multaqā al-abḥur.
Nasẖ, sitan, ispisan vještom rukom. Mastilo crno, osnovni tekst nadvučen crvenom linijom. Papir tamnobijel, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Originalna folijacija i kustode.
Povez kožni, s preklopom. Na sredini korica i na preklopu utisnute rozete floralnih motiva.
Na zaštitnim listovima 2a-4b sadržaj djela.
Kao evladijet vakuf svojim muškim potomcima uvakufio ‘Abdullāh b. Ḥusayn b. ‘Abdulbāqī b. Ayyūb (fol. 1a).
Rukopis je otkupljen od Miralem Zlate iz Sarajeva.
