Br. 1892-1896
Priručnik je izlazio kao prilog uz kalendar Bošnjak. Od 1893. naslov mijenja u Priručnik Bošnjaka za prostu godinu sa listovima za bilješke, tablicama i tarifama za pisarničke poslove. Izlazio je jednom u godini u Sarajevu, izdanjem Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine.
God. 1883-84, 1886, 1889, 1891-195,1897, 1899-1914, 1916-18
Od 1912. podnaslov: Zvanični kalendar
Nakon Ivana V. Popovića urednici su bili: Ivan Milićević i Jošo Fil. Ivanišević; kalendarium od 1893.-1898. uređivao Đorđe Petrović Izlazi u zasebnim sveskama lat. i ćir.; od 1914. samo lat. Ne izlazi za 1915. godinu. Sadržavao je kalendarijum za sve konfesije, popularne članke, šematizam svih državnih vlasti, okruga, kotara, gradskih i seoskih opština, vjerskih vlasti, imenik lica i službenika, učitelja i učiteljica osnovnih i srednjih škola, čitaonica, vjerskih zavoda, podatke i fotografije o izgradnji vodovoda, banjskih lječilišta, škola, bolnica, puteva, željezničkih i tramvajskih pruga, otvaranju štamparija, podatke o listovima koji su u to vrijeme izlazili, podatke o kulturno-prosvjetnim društvima, pjevačkim društvima i udruženjima, te pouke iz raznih oblasti privrede i života
God. 1920
Borba - socijalistički kalendar počeo je izlaziti 1920. godine. Urednik je bio Jova Jakšić. Kalendar je izlazio ćirilicom i latinicom. Štampan je u Sarajevu, u knjižari Socijalističke radničke partije Jugoslavije (Komunista) od 1920. do 1941. godine. Kao i drugi kalendari, izlazio je jednom godišnje.
Na sjednici Glavnog odbora „Prosvjete“, 20. decembra 1903. godine, odlučeno je da se pokrene izdavanje publikacije u kojoj će se pisati o „Prosvjeti“ i njenom radu. Prije objavljivanja kalendara za 1905. godinu, informacije su objavljivali u Bosanskoj vili, Bosansko-hercegovačkom istočniku i Srpskoj riječi.
Od 1910. naslov Kalendar Prosvjeta; od 1913. Kalendar; od 1922. Prosveta; od 1924. Kalendar Prosveta; od 1925. Kalendar-almanah Prosveta; od 1927. Kalendar Prosveta; od 1946. Kalendar Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" u Sarajevu; kor. nasl. od 1946. Prosvjetin kalendar
Podnaslov: od 1910.: Za god. ... : kao prva srpska narodna čitanka; od 1911.: Za godinu ... od 1912.: Za prestupnu godinu ... koja ima ... dana; od 1913.: Književnost, privreda, umjetnost, historija, prosvjećivanje; od 1922.: Za ... god.; od 1931.: Za godinu ...; 1936. i 1940.: Za prestupnu godinu ...
Urednici: od 1910. Đorđe A. Čokorilo; od 1911. Vladimir Ćorović; od 1912. Risto Radulović; od 1922. Vasa Stajić; od 1923. Nikola Vidaković; od 1924. V. [Vojislav] Gaćinović; od 1927. Redakcioni odbor Zadruge socijalno-kulturnog rada; od 1931. Jovo Vuković; od 1932. Marko Marković, Mirko Maksimović; od 1934. Mirko Maksimović; od 1941. Đorđe Pejanović; od 1946. Redakcioni odbor Glavnog odbora "Prosvjeta"
Izdavač: od 1910. Društvo "Prosvjeta", Sarajevo; od 1922. "Prosveta", Sarajevo; od 1924. Društvo "Prosveta", Sarajevo
Za 1922. god. izašla dva izdanja; izd. koje je uredio Vasa Stajić, izdala "Prosveta" u Sarajevu i Matica Srpska u Novom Sadu i izd. koje je izdala "Prosveta" u Sarajevu, a dio za zabavu i pouku pribrao i sredio Nikola Vidaković
Štamparije: od 1910. Srpska dioničarska štamparija, Sarajevo; od 1914. Štamparija Pijuković i drug, Sarajevo; od 1922. Štamparija Petra N. Gakovića; od 1924. Obod, Sarajevo; od 1927. "Prosveta", Sarajevo; od 1931. "Obod" J. Karić, Sarajevo; od 1933. Kajon, Sarajevo; od 1934.
Štamparija Društva "Prosveta", Sarajevo; od 1939. "Prosveta", Sarajevo; od 1946. Oslobođenje, Sarajevo; od 1947, "Prosvjeta", Sarajevo
Od 1923. format 21 cm; od 1924. 22 cm; od 1925. 23 cm
Naslov je bio na ćirilici i latinici, a tekstovi su pisani na latinici, bosanskim jezikom. Nije poznato koliko je kalendar izdavan, vjerovatno samo jednom.
God. 1897, 1898, 1899, 1900, 1901, 1902, 1903, 1904, 1905, 1906, 1907, 1908, 1909, 1910, 1911, 1912, 1913, 1914, 1915, 1916, 1917, 1918
Bosanski glasnik – Opći adresni priručnik sa kalendarom svih vjeroispovijesti za Bosnu i Hercegovinu** bio je informativni godišnjak koji je pružao pregled važnih administrativnih, društvenih i kulturnih podataka o Bosni i Hercegovini. Osim adresara državnih i lokalnih institucija, priručnik je sadržavao i kalendar svih vjerskih praznika, prilagođen raznolikim konfesijama u zemlji. Služio je kao koristan izvor informacija za građane, službenike i poslovne ljude, odražavajući multikonfesionalni i administrativni karakter Bosne i Hercegovine.
Br. 1923
Budi spreman: List Tuzlanskog stega" je časopis koji je počeo da se izdaje 1923. godine u Tuzli. Časopis je bio važan kulturno-umjetnički i društveni glasnik tog vremena, koji je objavljivao različite literarne radove, eseje, poeziju i tekstove koji su se bavili aktuelnim temama. Izdavanje časopisa je bilo povezano sa društvom "Tuzlanski stečak", čiji je cilj bio promocija kulture, tradicije i obrazovanja. Naziv časopisa, "Budi spreman", nosi snažnu poruku o potrebi za kulturnim i intelektualnim angažmanom, pozivajući ljude na aktivno učešće u društvenom i kulturnom životu. Časopis je okupljao značajne autore tog vremena, a kroz svoje stranice pružao uvid u ideje, stavove i kulturološke tendencije. Iako je časopis prestao da se izdaje nakon određenog vremena, "Budi spreman: List Tuzlanskog stega" ostao je zapamćen kao značajan kulturni i literarni doprinos tog perioda.
Divan pjesma ljubavne sadržine.
Diwani, krupan. Mastilo sivo. naslovi poglavlja pisani crvenim mastilom. Papir svjetložut, srednje debljine, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tekst pisan u dvije kolone. Kustode.
Nestale osobe na teritoriji Bosne i Hercegovine : kao rezultat sukoba, hiljade porodica još uvijek nemaju vijest o svojim članovima. Molimo vas da kontaktirate najbližu kancelariju MKCK ili Crvenog križa
Orteliusovin Altasu Theatrum Orbis Terrarum (Teatar svijeta) smatra se pretečom modernog atlasa. Veliki uticaj na rad Ortelisa imao je Mercator. Izdanje Orteliusovog Atlasa koji poseduje Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH potječe iz 1592. Ovo izdanje izašlo je iz štamparije Platininiana u Antwerpenu.
U knjizi „Iskušenja“, autor Mensur Seferović govori o iskušenjima tokom rata i poslije rata, o iskušenjima glavnog junaka, ratnog pilota koji pilotske škole završava i u SAD. Od partizana komuniste postaje nacionalist, slijedbenik zločinca Slobodana Miloševića.
Piščev prvenac iz 1955. godine: 30 reportaža o ljudima i događajima, ratne i poratne teme, govore o moralu mladih našeg podneblja (Bosna i Hercegovina). Da se sačuva istina o ljudima i događajima u jednom teškom ali velikom vremenu kroz koje su prošli građani autorovog rodnog grada Mostara i mostarski bataljon tokom narodnooslobodilačke borbe iz koje su izašli kao pobjednici. Dokumentarna priča o drugovima, oslobođena legendi i pretjerivanja, skromna i uvjerljiva.
Ono što je pisac lično vidio, doživio i bio svjedok događaja, i ono što su mu pričali drugi učesnici nosioci događaja, zapis o odbranbenoj, antifašističkoj borbi sugrađana.
Ovom knjigom koja je neposredni nastavak knjige Tajna partiske čelije, pisac završava panoramu o Mostaru i njegovom bataljonu u Narodnooslobodilačkoj borbi.
O majci, narodnom heroju, majci osam sinova i dvije kćerke sa partizanskim oznakama! Doslijednost u vjerovanju da u borbi protiv njemačkih i italijanskih fašista- okupatora, četničkih i ustaških šovinista, mora pobjediti jedna vlast - vlast narodnooslobodilačkog odbora, samo se jedno priznaje - odluka i riječ naroda.
Tri djevojke iz tri hercegovačka kraja, Zdenka, Ljubica i Emina, Hrvatica, Srpkinja i Bošnjakinja. U jednom su času i na istom mjestu poginule zbratimljene u ljudskom djelu, svojom krvlju i grobovima, brišući sve razlike između sebe. Svjedočenje koje osvjetljava vjekovne gorčine i ljepote uzrastanja do očaja dovedenog naroda, sudbonosnu smjenu jednog ili više stoljeća na podneblju Jugoslavije.
U vrijeme kada je izgledalo da će svi pošteni ljudi biti potrpani u jame, kada su ustaše u gradovima dočekivali i pitali “Koje si vjere?“, formirana je 13 hercegovačka brigada. Govori o partizanima hercegovačke brigade i istoriji naroda Hercegovine toga vremena. Mensur Seferović je bio “šef “ za štampu ove brigade.
Romansirana biografija o Šoši Mažaru, dobrim djelom je hronika o ustanku naroda Bosanske krajine. Legenda i čovjek među nama. Šoša kao sin, brat, drug, vojnik i komadant. U ratnom vremenu antifašističkog odbranbenog rata, sudbina je bila u rukama svakog pojedinca.
