Za tisak uredio i izdao Josip Milaković, u Sarajevu. Zbirka je štampana latinicom i ćirilicom na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku.
Iz Predgovora / Josip Milaković: "Ove je godine taman četvrt vijeka, otkako đaci sarajevske učiteljske škole imaju svoj almanah Književni pupoljci. Bijaše to godine 1887. kad đaci osnovaše svoje literarno društvo i pokrenuše svoj almanah koji Ivan Lepušić, učitelj vježbaonice i spisatelj, prozva Književni pupoljci. Urednici almanaha, kojih ima 14 tečajeva, bijaše nastavnik hrvatskog ili srpskog jezika ..." - -> str. V-X

Odgovorni urednik novine bio je Ismet Busovača, a za redakciju „Kritike“ odgovoran je bio Jovo Šmitran. I Kritika je izlazila na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, na latinici i ćirilici. Izdavač je bio u Sarajevu, Konzorcij „Triumvirat“. Štampala se također u Sarajevu, u Islamskoj dioničkoj štampariji. Od broja 35 (25. oktobar 1922.) dolazi do izmjene urednika, pa glavni urednik postaje Vlado Turubatović. List je bio informativno-političkog karaktera.

1920, br. 85,87-102

Odgovorni urednik Zvona bio je Jovan Šmitran, a glavni urednik N. Ristić. Novina je izlazila na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, štampana latinicom i ćirilicom. Izdavač je bila Jugoslovenska soc. dem. stranka za BiH, a štamparija Radnička štamparija (Jovan Šmitran) u Sarajevu. Zvono je izlazilo dva puta sedmično, srijedom i subotom. Broj 50 (1920) imao je prilog „Heroji“.

Kalendar je izašao samo za 1911. godinu. Puni naslov glasi: Džepni kalendar: za godinu...
Slavija je izdala kalendar u Bosanskoj Krupi. Nisu poznati podaci o uredniku.

Od 1949. Organ Glavnog odbora Saveza sindikata Jugoslavije za Bosnu i Hercegovinu. - Od br. 72 (1959) glavni i odgovorni urednik Nada Selimović. - Od br. 72 (1950) izdavač Glavni odbor SSJ za BiH. - Od br. 35 (1946) naslov naizmjenično ćir. i lat. - Nije izlazio 1948. godine

Izbor

Biografije počasnih narodnih heroja koji su odlikovani Ordenom narodnog heroja.

God. 4 (1910)

Na razglednici se nalaze dvije zasebne slike. Na jednoj je prikazano Sefardsko groblje u Sarajevu, a na drugoj sarajevska kafana Bendbaša. Razglednica je izdanje Bosanske Pošte.

Na razglednici se nalazi jedna od ulica u starom dijelu grada, naselje Alifakovac. Razglednica je izdanje štamparije Simon Kattana.

Na razglednici je prikazana Šerijatska sudačka škola kao i pet žena u narodnoj nošnji tog perioda. Razglednica je izdanje štamparije Simon Kattana.

Na razglednici su prikazane žene u radionici ćilima u Sarajevu. Tkaonicu ćilima izgradila je Zemaljska vlada 1892. godine. Sjedište tkaonice je bilo na Bistriku (naselje u Sarajevu).

Na razglednici je prikazana Katedrala u Sarajevu. Razglednica je izdanje M. Löwingera.

Na razglednici je prikazana stara mahala u naselju Bistrik (Sarajevo). Razglednica je izdanje J. A. C. S.

Na razglednici su prikazana dva stećka u Radimlji. Stećak je nadgrobni spomenik iz srednjeg vijeka. Nekropola stećaka Radimlja nalazi se u Vidovu polju, 3 km zapadno od Stoca, na putu Čapljina - Stolac. Radimlja spada u najvrijednije spomenike srednjovjekovnog perioda u BiH.

Na razglednici je prikazan Stari most u Mostaru koji je izgrađen je 1566. godine. Sagradio ga je sultan Sulejman I.

Na razglednici se nalazi Čengića kula u selu Rataj kod Miljevine (Foča).

Na razglednici se nalazi naselje Alifakovac (Sarajevo). Razglednica je izdanje papirnice Altarac.

Na razglednici je prikazano naselje Bendbaša (Sarajevo). Raglednica je izdanje J. Studničke.

Na razglednici je prikazana ulica uz sarajevsku Tržnicu. Razglednica je izdanje Simon Kattana.

Na razglednici je prikazan naselje Toplik (Sarajevo). Razglednica je izdanje Bosanske Pošte.

Na razglednici je prikazana Gimnazija i Preparandija. Razglednica je izdanje Simon Kattana.

Na razglednici je prikazan stari dio Mostara i žena obučena u tradicionalnu žensku islamsku nošnju tog doba. Razglednica je izdanje Pacher & Kisie.

Na razglednici je prikazan stari dio grada sa dućanima. Razglednica je izdanje štamparije Simon Kattan.

Na razglednici je prikazano staro Sjemenište. Razglednica je izdanje J. Studnička & Co.

Na razglednici je prikazan ugostiteljski objekat "Šabanova kahva" koji je radio od devedesetih godina 19. do tridesetih godina 20. stoljeća. Razglednica je izdanje Caklovića.

Na razglednici je prikazana ulica u Trebinju. Razglednica je izdanje Todor T. Perovića.

Na razglednici je prikazana Šeher-Ćehajina ćuprija. Razglednica je izdanje A. Thier.

The first printing house in Bosnia and Herzegovina was founded in 1519 by Božidar Goraždanin, in the city of Goražde, in eastern Bosnia. Two years later, in 1521, the establishment closed and was moved to Romania. Subsequently, a small number of books written in Bosnia and Herzegovina were sent outside the country to be printed, in Venice, Vienna, Rome, and elsewhere, but books were not produced in the country. In the second half of the 19th century, there was a revival of interest in printing and publishing in Bosnia and Herzegovina. The first printing house started work in 1866, in Sarajevo, and was called Sopronova pečatnja (Sopron’s Publishing House), after its founder, Sopron Ignjat (1825–94), a journalist and printer-publisher from Novi Sad. This later became Vilajetska štamparija (Vilayet Printing House). Books were printed in the Latin, Cyrillic, Hebrew, and Arabic scripts. Following the occupation of Bosnia and Herzegovina by Austria-Hungary in 1878, Vilajetska štamparija continued to produce books, but it changed its name to Zemaljska štamparija (National Printing House). The National and University Library of Bosnia and Herzegovina preserves a valuable collection of the first school books printed at Vilajetska štamparija. Shown here is one of the items from this collection, Bukvar: za osnovne škole u vilajetu bosanskom (Alphabet Book for Primary Schools in the Bosnian Vilayet), published in 1867.