U grafičkoj zbirci se sakupljaju, obrađuju, čuvaju i daju na korištenje: plakati, kalendari, razglednice, grafičke mape, katalozi izložbi, fotografije poznatih ličnosti, portreti i ostala neknjižna građa i referensna literatura iz oblasti umjetnosti.
Rukopisna zbirka Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine sadržajno je razvrstana u tri veće cjeline:
Književno-historijska zbirka, koju čine dokumenti vezani za znamenite historijske, političke i kulturne događaje i za znamenite bosanskohercegovačke i svjetske ličnosti.
Arhivska zbirka sadrži nekoliko tematski zaokruženih arhivskih cjelina kao što su Arhiv Mehmed-bega Kapetanovića-Ljubušaka; Arhiv dr. Jovana Kršića; Arhiv Silvija Strahimira Kranjčevića i drugi.
Orijentalna zbirka sadrži dokumente pisane na arapskom, turskom i perziskom jeziku, nastale tokom 17-19. stoljeća.
List je izdavala Srpska dionička štamparija u Sarajevu, uređivao ga je Upravni odbor Štamparije. Odgovorni urednik je bio Đorđe Lazarević, urednik Vasilj Grđić. List je izlazio četiri puta nedjeljno, štampan na srpskom jeziku, ćiriličnim pismom. Svaki broj paginiran je za sebe. Srpska riječ imala je svake godine božićne i uskrsne priloge raznog sadržaja. Odgovorni urednik je često zatvaran, a list plijenjen i kažnjavan globama.
Urednik je bio Ante Martinović. Božićna knjiga je izlazila osam godina. Štampana je na hrvatskom jeziku. Izdavalo je I štampalo Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” od 1934. do 1942. godine.
Izdavač je bilo Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”. Urednik je bio Ante Martinović. Publikacija je izlazila šest godina od 1935. do 1941. godine. Štampana je na hrvatskom jeziku, jednom godišnje.
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački.
Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.
Ovo su prve novine štampane u Bosni. List izdaje i uređuje Sopronova Pečatnja tj. Ignjat Sopron. List je izlazio od 1866. do 1867. godine, u Sarajevu, jednom sedmično. U Bosanskom vjestniku po prvi put dat je osvrt na jednu knjigu. Bio je to prikaz knjige „Naravoučenije o čoveku i njegovim dužnostima“ koja je štampana u Sopronovoj Pečatnji. U oktobru 1866. godine “Sopronova pečatnja” mijenja ime u Vilajetska Pečatnja. Od br. 1 (1867) list se štampa u Vilajetskoj Pečatnji. Nova promjena imena se desila nakon prodaje „pečatnje“. Od proljeća 1867. ime mijenja u “Vilajetska štamparija”. Nakon prodaje štampariji vladi, Sopron nastavlja uređivati list do proljeća 1867. godine.
Priručnik kalendara Bošnjaka sa kalendarom svijeh vjerozakona u zemlji, listovima za bilješke, tablicama i tarifama za pisarničke poslove
Priručnik je izlazio kao prilog uz kalendar Bošnjak. Od 1893. naslov mijenja u Priručnik Bošnjaka za prostu godinu sa listovima za bilješke, tablicama i tarifama za pisarničke poslove. Izlazio je jednom u godini u Sarajevu, izdanjem Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine.
Sadrži i pjesme: Franji Josifu I. / Ljuboje Dlustuš. Caru i kralju / Josip Milaković. Odjek srdaca Bosne i Hercegovine / Silvije Str. Kranjčević. Našem caru i kralju Franji Josifu I. / Rizabeg Kapetanović
Kranjčevićev interes za dramski izraz očituje se posebno kroz alegoriju Prvi grijeh, koju je spjevao kao libreto za oratorij Ivana Zajca. Pjesmu je završio 1893. godine, dok je bio učitelj u Livnu, a Zajc ju je komponovano kao svoje hiljadito djelo. Prvi grijeh prvi put izlazi u časopisu Vijenac 1893. godine, a kasnije je objavljen kao zasebna knjiga i izveden 1907. godine. Prvi grijeh je oratorij u tri dijela, duboko prožet biblijskim slikama i pitanjima dobra i zla. Oratorij je dio njegove šire kozmogonije, koja istražuje tajne svijeta i čovjeka.
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. Do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački. Urednici su se mijenjali, kao i izdavači.
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. Do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački. Urednici su se mijenjali, kao i izdavači.
List je izdavala Srpska dionička štamparija u Sarajevu, uređivao ga je Upravni odbor Štamparije. Odgovorni urednik je bio Đorđe Lazarević, urednik Vasilj Grđić. List je izlazio četiri puta nedjeljno, štampan na srpskom jeziku, ćiriličnim pismom. Svaki broj paginiran je za sebe. Srpska riječ imala je svake godine božićne i uskrsne priloge raznog sadržaja.</p>
<p>Odgovorni urednik je često zatvaran, a list plijenjen i kažnjavan globama.
Izdavač i vršilac štampe bila je Zemaljska tiskara u Sarajevu. Odgovorni urednik Sarajevskog lista bio je Ivan Vasin Popović. List je izlazio u Sarajevu, na bosanskom jeziku, tri puta sedmično, štampan ćirilicom i latinicom. Sarajevski list počinje od godine 4, broja 62 (1881) jer su Bosansko=hercegovačke novine prestale izlaziti sa brojem 61 (1881).
Od 1910. do 1912. godine list je izlazio prije podne utorkom, četvrtkom i subotom, dok je ponedjeljkom, srijedom i petkom izlazio poslije podne pod naslovom Večernji sarajevski list. Od broja 773 (1912) do kraja izlaženja izlazio je svakog dana, s tim što nije više izlazilo večernje izdanje. U periodu od 1907. Do 1910. godine list je imao Prilog Sarajevskom listu. Urednik od 1910. bio je Franjo Mah, a od broja 25 (1912) odgovorni urednik postaje Jošo Ivanišević. Podnaslov od broja 1 (1918) glasi „Službeno glasilo zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu“.
Izdavač i vršilac štampe bila je Zemaljska tiskara u Sarajevu. Odgovorni urednik Sarajevskog lista bio je Ivan Vasin Popović. List je izlazio u Sarajevu, na bosanskom jeziku, tri puta sedmično, štampan ćirilicom i latinicom. Sarajevski list počinje od godine 4, broja 62 (1881) jer su Bosansko=hercegovačke novine prestale izlaziti sa brojem 61 (1881).
Od 1910. do 1912. godine list je izlazio prije podne utorkom, četvrtkom i subotom, dok je ponedjeljkom, srijedom i petkom izlazio poslije podne pod naslovom Večernji sarajevski list. Od broja 773 (1912) do kraja izlaženja izlazio je svakog dana, s tim što nije više izlazilo večernje izdanje. U periodu od 1907. Do 1910. godine list je imao Prilog Sarajevskom listu. Urednik od 1910. bio je Franjo Mah, a od broja 25 (1912) odgovorni urednik postaje Jošo Ivanišević. Podnaslov od broja 1 (1918) glasi „Službeno glasilo zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu“.
Izdavač i vršilac štampe bila je Zemaljska tiskara u Sarajevu. Odgovorni urednik Sarajevskog lista bio je Ivan Vasin Popović. List je izlazio u Sarajevu, na bosanskom jeziku, tri puta sedmično, štampan ćirilicom i latinicom. Sarajevski list počinje od godine 4, broja 62 (1881) jer su Bosansko=hercegovačke novine prestale izlaziti sa brojem 61 (1881).
Od 1910. do 1912. godine list je izlazio prije podne utorkom, četvrtkom i subotom, dok je ponedjeljkom, srijedom i petkom izlazio poslije podne pod naslovom Večernji sarajevski list. Od broja 773 (1912) do kraja izlaženja izlazio je svakog dana, s tim što nije više izlazilo večernje izdanje. U periodu od 1907. Do 1910. godine list je imao Prilog Sarajevskom listu. Urednik od 1910. bio je Franjo Mah, a od broja 25 (1912) odgovorni urednik postaje Jošo Ivanišević. Podnaslov od broja 1 (1918) glasi „Službeno glasilo zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu“.
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački. Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.
List je pokrenuo i izdavao nadbiskup dr. Josip Stadler i političkog je karaktera. Za dugi period postojanja lista smjenjivali su se urednici, dr. Milan Kras, fra Herubin Šegvić, Ivan Andrović, Matko Mikulić, Rudolf Boić, Kaliks Tadin i drugi. Štampan je na hrvatskom jeziku, latinicom u Štampariji Foglera i druga I Sarajevskoj litografiji i tiskari Perišića, Beneša i druga. Hrvatski dnevnik izlazio je svaki dan osim nedjelje i blagdana. Svaki broj paginiran je zasebno.
List je pokrenuo i izdavao nadbiskup dr. Josip Stadler i političkog je karaktera. Za dugi period postojanja lista smjenjivali su se urednici, dr. Milan Kras, fra Herubin Šegvić, Ivan Andrović, Matko Mikulić, Rudolf Boić, Kaliks Tadin i drugi. Štampan je na hrvatskom jeziku, latinicom u Štampariji Foglera i druga I Sarajevskoj litografiji i tiskari Perišića, Beneša i druga. Hrvatski dnevnik izlazio je svaki dan osim nedjelje i blagdana. Svaki broj paginiran je zasebno.
Izdavač lista bio je Konzorcij Bosanski Lloyd, urednik Ivan Marković, a odgovorni urednik Jerko Čavka. List je izlazio u Sarajevu, jedanput sedmično. Štampan je u Hrvatskoj tiskari u Sarajevu i Islamskoj dioničkoj štampariji na latinici i ćirilici. Od 1921. godine izdavač je Trgovačko udruženje za grad Sarajevo. Od iste godine nosi podnaslov „Glasilo Trgovačkog udruženja za grad Sarajevo“.
Izdavač lista bio je Konzorcij Bosanski Lloyd, urednik Ivan Marković, a odgovorni urednik Jerko Čavka. List je izlazio u Sarajevu, jedanput sedmično. Štampan je u Hrvatskoj tiskari u Sarajevu i Islamskoj dioničkoj štampariji na latinici i ćirilici. Od 1921. godine izdavač je Trgovačko udruženje za grad Sarajevo. Od iste godine nosi podnaslov „Glasilo Trgovačkog udruženja za grad Sarajevo“.
Izdavač lista bio je Konzorcij Bosanski Lloyd, urednik Ivan Marković, a odgovorni urednik Jerko Čavka. List je izlazio u Sarajevu, jedanput sedmično. Štampan je u Hrvatskoj tiskari u Sarajevu i Islamskoj dioničkoj štampariji na latinici i ćirilici. Od 1921. godine izdavač je Trgovačko udruženje za grad Sarajevo. Od iste godine nosi podnaslov „Glasilo Trgovačkog udruženja za grad Sarajevo“.
List je pokrenuo i izdavao nadbiskup dr. Josip Stadler i političkog je karaktera. Za dugi period postojanja lista smjenjivali su se urednici, dr. Milan Kras, fra Herubin Šegvić, Ivan Andrović, Matko Mikulić, Rudolf Boić, Kaliks Tadin i drugi. Štampan je na hrvatskom jeziku, latinicom u Štampariji Foglera i druga I Sarajevskoj litografiji i tiskari Perišića, Beneša i druga. Hrvatski dnevnik izlazio je svaki dan osim nedjelje i blagdana. Svaki broj paginiran je zasebno.
List je izdavala Srpska dionička štamparija u Sarajevu, uređivao ga je Upravni odbor Štamparije. Odgovorni urednik je bio Đorđe Lazarević, urednik Vasilj Grđić. List je izlazio četiri puta nedjeljno, štampan na srpskom jeziku, ćiriličnim pismom.
Svaki broj paginiran je za sebe. Srpska riječ imala je svake godine božićne i uskrsne priloge raznog sadržaja. Odgovorni urednik je često zatvaran, a list plijenjen i kažnjavan globama.
Privremeni izdavatelj i upravitelj novina je bio Jan Lukeš. Novine su izlazile svake nedelje i četvrtka u Sarajevu, od 1878. do 1881. godine. Štampane su u Carskoj i kraljevskoj vladinoj tiskari. U 1881. štampaju se u Zemaljskoj tiskari. Tekst je bio na latinici i ćirilici, dok su pojedini prilozi bili na njemačkom. Po Pejanovićevoj Bibliografiji štampe Bosne i Hercegovine 1850-1941, Bosansko - hercegovačke novine
O Orteliusovin Altasu Theatrum Orbis Terrarum (Teatar svijeta) smatra se pretečom modernog atlasa. Veliki uticaj na rad Ortelisa imao je Mercator. Izdanje Orteliusovog Atlasa koji poseduje Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH potječe iz 1592. Ovo izdanje izašlo je iz štamparije Platininiana u Antwerpenu.
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. Do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački. Urednici su se mijenjali, kao i izdavači.
Privremeni izdavatelj i upravitelj novina je bio Jan Lukeš. Novine su izlazile svake nedelje i četvrtka u Sarajevu, od 1878. do 1881. godine. Štampane su u Carskoj i kraljevskoj vladinoj tiskari. U 1881. štampaju se u Zemaljskoj tiskari. Tekst je bio na latinici i ćirilici, dok su pojedini prilozi bili na njemačkom. Po Pejanovićevoj Bibliografiji štampe Bosne I Hercegovine 1850-1941, Bosansko = hercegovačke novine poslije nastavlja Sarajevski list.
Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.
U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.
Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.
U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.
Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.
U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.
Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.
U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.
Diwani pismo. Mastilo crno. Naslovi poglavlja pisani krupnim slovima, crvenim mastilom. Papir bijel, srednje debljine, glat, s vodenim znakom evropskog porijekla. Tekst ispisan u lijepo iscrtanim tabelama obrubljenim širokom zlatnožutom linijom. Na fol. 1b veoma lijepo urađen unvan u zlatnožutoj i plavoj boji. Povez kožni, sastavljen od više listova kartona koji su presvučeni kožom. Ukrasne rozete floralnih motiva utisnute na sredini korice i na preklopu. Oštećen na hrptu.
Suradnici: Prepisao Šukrullāh b. Ibrāhīm al-Qonawī
Diwani, krupan. Mastilo sivo. naslovi poglavlja pisani crvenim mastilom. Papir svjetložut, srednje debljine, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tekst pisan u dvije kolone. Kustode.
Suradnici: Prepisao Šāh Nawāz b. sayyid Ismā‘īl al-Ḥusaynī
Nash, krupan. Mastilo crno, slabijeg kvaliteta. Istaknute riječi i naslovi poglavlja pisani crvrnim mastilom. Papir tamnobijel, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Osnovni tekst uokviren debljom linijom zlatnožute boje, a komentari na marginama, također, uokvireni tankom crvrnom linijom.
Na fol. 1b unvan u zlatnožutoj, ljubičastoj i zelenoj boji.
Riq'a, sitan, pisan tankim perom. Mastilo crno dobrog kvaliteta. Papir tamnobijeli, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tekst i komentari na marginama uokvireni tankom crvenom linijom. Ispod nekih fetvi na marginama navedena su imena muftija iz naših krajeva: al-ḥağğ Muḥammad, muftija u Sarajevu (fol. 118b), Muṣṭafā, muftija iz Prusca, al-ḥağğ Muḥammad, muftija u Travniku (fol. 61a), itd. Originalna folijacija i kustode.
Ta'liq, sitan. mastilo crno, slabog kvaliteta, na mjestima u dodiru s vlagom razljeveno. Papir bijel, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Na marginama ima nešto komentara pisanih rukom istog prepisivača. Listovi zahvaćeni vlagom. Kustode.
Vlasnik novina je Konzorcij “Večernja pošta”. Osnivač, glavni i odgovorni urednik bio je Jozo Sironić. List je izlazio dnevno, na srpskom i hrvatskom jeziku, štampan u štampariji Bosanska pošta. Odgovorni urednici su se mijenjali. Od 1922. to je bio Čedomil Borojević, od 1923. Maksim Svara, od 1924. Su bili Zvonko Šprajcer i Eugen Džikovski. U tom periodu mijenja se i format (od 1924), sa 48 na 50 centimetara.</p>
Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.
U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.
Vlasnik novina je Konzorcij “Večernja pošta”. Osnivač, glavni i odgovorni urednik bio je Jozo Sironić. List je izlazio dnevno, na srpskom i hrvatskom jeziku, štampan u štampariji Bosanska pošta. Odgovorni urednici su se mijenjali. Od 1922. to je bio Čedomil Borojević, od 1923. Maksim Svara, od 1924. Su bili Zvonko Šprajcer i Eugen Džikovski. U tom periodu mijenja se i format (od 1924), sa 48 na 50 centimetara.</p>
Nash, krupan, kaligrafski ispisan. Mastilo crno, kvalitetno. Nazivi poglavlja i istaknute riječi pisane crvenim mastilom. Papir žut, tanji, lahko lomljiv, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tačke na kraju rečenice iscrtane u obliku cvijeta i ukrašene zlatnom bojom. Tekst uokviren širokom zlatnožutom linijom ojačanom dvjema tankim linijama s unutrašnje i vanjske strane okvira. Na fol. 52a nalaze se veoma lijepe slike Meke i Poslanikove džamije u Medini.
Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.
U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.
List je izlazio u Sarajevu od 1868. do 1872. godine. Uporedni naslov je Gülşen-i saray (Saraj džulšej).
To je bio poluzvanični političko-književni list. Do 1870. godine urednik lista je bio Ignjat Sopron, a nakon toga, sve do gašenja lista, urednik je bio Mehmed Šakir (Šaćir) Kurtčehajić.
List je štampan dvojezično, ćirilicom sa jedne strane, na arapskom pismu turskim jezikom sa druge strane lista. Izlazio u Sarajevu, sedmično, a štampan u Vilajetskoj štampariji.
List je izlazio u Sarajevu od 1868. do 1872. godine. Uporedni naslov je Gülşen-i saray (Saraj džulšej). To je bio poluzvanični političko-književni list. Do 1870. godine urednik lista je bio Ignjat Sopron, a nakon toga, sve do gašenja lista, urednik je bio Mehmed Šakir (Šaćir) Kurtčehajić. List je štampan dvojezično, ćirilicom sa jedne strane, na arapskom pismu turskim jezikom sa druge strane lista. Izlazio u Sarajevu, sedmično, a štampan u Vilajetskoj štampariji.
Nash, krupan, kaligrafski ispisan. Mastilo crno, kvalitetno. Nazivi poglavlja i istaknute riječi pisane crvenim mastilom. Na početku iscrtan veoma lijep unvan. Tačke na kraju rečenica iscrtane u obliku cvijeta i ukrašene zlatnom bojom. Tekst uokviren širokom zlatnožutom linijom ojačanom dvjema tankim linijama s unutrašnje i vanjske strane okvira.
Nestale osobe na teritoriji Bosne i Hercegovine : kao rezultat sukoba, hiljade porodica još uvijek nemaju vijest o svojim članovima. Molimo vas da kontaktirate najbližu kancelariju MKCK ili Crvenog križa
