Zbirke (122 ukupno)

naravoucenje.pdf

Rariteti

Rariteti u ovoj kolekciji su dio zbirke Stare i rijetke knjige Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. U ovoj kolekciji nalaze se prvi štampani udžbenici u Bosni i Hercegovini kao i primjeri publikacija nastalih u prvim štamparijama u Bosni i Hercegovini.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Rariteti
Drugovi.pdf

BOOKS BY SEFEROVIC

Mensur Seferović, književnik, istoričar, novinar
Rođen u Mostaru, Bosna i Hercegovina, 25 novembra 1925. Antifašistički borac od 1941., logoraš koncentracionog logora u sjevernoj Italiji 1943., partizanski reporter i urednik, pukovnik u penziji, izdavač, dobitnik „ 14 februarske“ nagrade grada Mostara ( Bosna i Hercegovina), „Oktobarske nagrade“ grada Herceg Novog ( Crna Gora) i “4 juli“ saveznu nagradu ( ex-Jugoslavija), nosilac nekoliko odlikovanja.
Od 1955. do 2014. objavio 24 knjige: Drugovi iz bataljona 1955; Tajna partijske ćelije 1957; Bataljon u okupiranom gradu 1958; Šoša 1959; Prozivka na Tjentištu 1961; Partizanski kolopleti 1964; Pred očima grada 1970; Vrijeme ratno Manojla Manojlovića 1971; Šestorica osuđenih 1974; Prvi vojnik revolucije 1977; Tito-vrhovni komandant ( koautor V. Hlaić) 1980; Istočno i zapadno od Neretve 1981; Razmeđa Živke Damjanović 1982; Rasvjeti bratstva 1984; Mostarski kolopleti 1985; Krst i polumjesec u Božurovom Dolu 1986; Trinaesta hercegovačka brigada 1988; Vojska za jedno ljeto 1999; Preboli zla 2001; Kamena ognjišta 2002; Vjetrenik 2004; Iskušenja 2005; Iskušenja na engleskom jeziku 2006; Zvijezde stajačice 2009; Život piše svoju priču 2014.
O autoru objavljeno u publikacijama: Jugoslovenski savremenici- ko je ko u Jugoslaviji 1970; Vojni leksikon 1981; Kultura Bošnjaka 1994; Ko je ko u Bošnjaka 2000.
Živio je i u Čikagu, gdje je uređivao bosansko- hercegovačke časopise “ Zambak-BH odjek” i “ Tribina Bošnjaka “.
Sabrana djela Mensura Seferovića, 24 objavljene knjige tokom 65 godina plodnog stvaralačkog rada književnika, istoričara, aktiviste do današnjih dana, objavljena su u pdf formi na stranicama ovog websajta, kako bi bila dostupna čitaocima i naučno- istorijskim istraživačima. Da se ne zaborave sudbine i događaji ljudi u ratnim i poratnim vremenima u bivšoj Jugoslaviji. Njegova književna zaostavština je dokumentarna pripovjest, prozor u istorijski pogled na ljude, običaje, kulture, društvene i političke promjene u turbulentnim vremenima od ranih 1940- tih godina do današnjih dana, kroz antifašističku, humanističku i vizionarsku prizmu.
Književno djelo Mensura Seferovića je simbol multikulturne, antifašističke, demokratske, i pluralističke Bosne i Hercegovine, i čitavog svijeta.
Umro je u Čikagu 27. 9. 2020. godine.

Pogledaj sve dokumente u zbirci BOOKS BY SEFEROVIC

„ŽETVA: list Oblasnog odbora Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Jugoslavije za Kozaru“

List je bio namijenjen omladini Bosanske Krajine i šire, omladini antifašističke Jugoslavije. Nije imao redovan kontinuitet u izlaženju zbog ratnih dešavanja u periodu postojanja lista. Izdavan je na Kozari, od izdavača Oblasnog odbora USAOJ-a (Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije) za Bosansku Krajinu, na bosanskom jeziku. Naslov je bio štampan na ćirilici, a tekst na latinici. Tematika lista je antifašistička borba i Bosanska Krajina.

Pogledaj sve dokumente u zbirci „ŽETVA: list Oblasnog odbora Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Jugoslavije za Kozaru“
Srpski zadrugar 1914.pdf

Srpski zadrugar 1912-1914

Urednik i izdavač kalendara bio je Jovan Simić. Štampan je na srpskom jeziku u sarajevskoj Srpskoj dioničkoj štampariji. Jovan Simić je izdavao kalendar u Bosovači.
Kalendar za 1912. godinu sadrži: Kalendarijum. Praznici u Bosni i Hercegovini. Pravila Srpske zemljoradničke zadruge. Osnivanje Srpske zemljoradničke zadruge. Iz poljoprivrede. Krsno ime. O zdravlju. O lijepom vladanju. Crkveno-prosvjetne autonomne vlasti. Pomažimo narodne ustanove. Račun kamata-interesa. Kad treba plaćati porez. O biljezima. Sajmovi u Bosni i Hercegovini

Pogledaj sve dokumente u zbirci Srpski zadrugar 1912-1914
Historijska karta SREDNJEVJEKOVOVNE BOSANSKE DRŽAVE.pdf

Historijska karta srednjovjekovne bosanske države

Karta je iz knjige Naselja srednjovjekovne bosanske države, Bg,1957. M. Vege 1. Gl. stv. nasl. a) Bosna i Hercegovina -- 20. st. -- Historijske karte

Pogledaj sve dokumente u zbirci Historijska karta srednjovjekovne bosanske države
Hrvatske Pučke Novine 1922 - God. 2, br. 24.pdf

Hrvatske pučke novine : glasilo Hrvatske pučke stranke za Bosnu 1922

Izdavač novina bila je Hrvatska pučka stranka za Bosnu, a glavni i odgovorni urednik Ilija Gavrić. Štampane su na hrvatskom jeziku, latinicom u sarajevskoj Hrvatskoj tiskari. Novine su izlazile jedanput sedmično. Svaki broj paginiran je za sebe, najčešće po četiri strane.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Hrvatske pučke novine : glasilo Hrvatske pučke stranke za Bosnu 1922
Hrvatske Pučke Novine 1921 - God. 1, br. 27.pdf

Hrvatske pučke novine : glasilo Hrvatske pučke stranke za Bosnu 1921

Izdavač novina bila je Hrvatska pučka stranka za Bosnu, a glavni i odgovorni urednik Ilija Gavrić. Štampane su na hrvatskom jeziku, latinicom u sarajevskoj Hrvatskoj tiskari. Novine su izlazile jedanput sedmično. Svaki broj paginiran je za sebe, najčešće po četiri strane.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Hrvatske pučke novine : glasilo Hrvatske pučke stranke za Bosnu 1921
Bosnische Post 1918 - God 35, br. 35.pdf

Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1918

Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918) Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački. Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1918
Bosnische Post 1917 - God 34, br. 23.pdf

Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1917

Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)

Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački.

Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1917
Bosnische Post 1916 - God 33, br. 6-Specijalno izdanje.pdf

Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1916

Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)

Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački.

Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1916
Bosnische Post 1915 - God 32, br. 11.pdf

Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1915

Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)

Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački.

Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1915
Novi musavat 1912 - God. 1, br. 37.pdf

Novi musavat = Novi musavat : organ muslimanske narodne organizacije 1912

Vlasnik lista Novi musavat (Nova jednakost) bio je Dervišbeg Miralem, urednik dr. Murad Sarić, a odgovorni urednik Skender-beg Agić. List je bio višejezični, dok je naslov uporedo štampan ćirilicom, latinicom i na turskom jeziku, ćiriličnim i latiničnim pismom. Izlazio je svake srijede i subote. Novi musavat je bio političkog sadržaja. Štampan je u Islamskoj dioničkoj štampariji u Sarajevu. Svaki broj je paginiran za sebe.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Novi musavat = Novi musavat : organ muslimanske narodne organizacije 1912
Musavat 1911 - God. 6, br. 10.pdf

Musavat = Musavat 1911

Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo. Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević. Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić. U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Musavat = Musavat 1911
Musavat 1910 - God. 5, br. 38.pdf

Musavat = Musavat 1910

Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Musavat = Musavat 1910
Musavat 1909 - God. 4, br. 10.pdf

Musavat = Musavat 1909

Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Musavat = Musavat 1909
Musavat 1908 - God. 3, br. 10.pdf

Musavat = Musavat 1908

Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Musavat = Musavat 1908
Musavat 1907 - God. 2, br. 14.pdf

Musavat = Musavat 1907

Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Musavat = Musavat 1907
Musavat 1906 - God. 1, br. 11.pdf

Musavat = Musavat 1906

Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Musavat = Musavat 1906
Ničija zemlja, film Danisa Tanovića.pdf

Ničija zemlja, film Danisa Tanovića

Slika iz filma sa glumcima B. Đurićem i R. Bitorajcem.

Dobio Oskara za najbolji strani film (2002. god.)

Pogledaj sve dokumente u zbirci Ničija zemlja, film Danisa Tanovića
Sarajevo.pdf

Sarajevo

Slika stare pravoslavne crkve.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Sarajevo
Nestale osobe na teritoriji Bosne i Hercegovine.pdf

Nestale osobe na teritoriji Bosne i Hercegovine : kao rezultat sukoba, hiljade porodica još uvijek nemaju vijest o svojim članovima

Nestale osobe na teritoriji Bosne i Hercegovine : kao rezultat sukoba, hiljade porodica još uvijek nemaju vijest o svojim članovima. Molimo vas da kontaktirate najbližu kancelariju MKCK ili Crvenog križa

Pogledaj sve dokumente u zbirci Nestale osobe na teritoriji Bosne i Hercegovine : kao rezultat sukoba, hiljade porodica još uvijek nemaju vijest o svojim članovima
Ja bih svjetlo zvao mrakom da te nije Alija!.pdf

Ja bih svjetlo zvao mrakom da te nije Alija!

Ilustr. sa portretom Alije Izetbegovića i motivima iz kulturne historije BiH.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Ja bih svjetlo zvao mrakom da te nije Alija!
Ratni zločinci.pdf

Ratni zločinci

Na plakatu: S. Milošević, R. Mladić, F. Avdić i R. Karadžić

Pogledaj sve dokumente u zbirci Ratni zločinci
The death in Sarajevo.pdf

The death in Sarajevo

Plakat filma: "Smrt u Sarajevu", producent H. Prolić, Kulenović T. scenarist.

Pogledaj sve dokumente u zbirci The death in Sarajevo
RS-5-2 WEB.pdf

AL-ḤIZB AL-A‘ẒAM WA AL-WIRD AL-AFH̱AM

Nash, krupan, kaligrafski ispisan. Mastilo crno, kvalitetno. Nazivi poglavlja i istaknute riječi pisane crvenim mastilom. Na početku iscrtan veoma lijep unvan. Tačke na kraju rečenica iscrtane u obliku cvijeta i ukrašene zlatnom bojom. Tekst uokviren širokom zlatnožutom linijom ojačanom dvjema tankim linijama s unutrašnje i vanjske strane okvira.

Suradnici: Prepisivač nepoznat

Pogledaj sve dokumente u zbirci AL-ḤIZB AL-A‘ẒAM WA AL-WIRD AL-AFH̱AM
Sarajevski cvjetnik 1869 - God. 1, br. 52.pdf

Sarajevski cvjetnik = Saraj džulšej 1869

List je izlazio u Sarajevu od 1868. do 1872. godine. Uporedni naslov je Gülşen-i saray (Saraj džulšej). To je bio poluzvanični političko-književni list. Do 1870. godine urednik lista je bio Ignjat Sopron, a nakon toga, sve do gašenja lista, urednik je bio Mehmed Šakir (Šaćir) Kurtčehajić. List je štampan dvojezično, ćirilicom sa jedne strane, na arapskom pismu turskim jezikom sa druge strane lista. Izlazio u Sarajevu, sedmično, a štampan u Vilajetskoj štampariji.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Sarajevski cvjetnik = Saraj džulšej 1869
Sarajevski cvjetnik 1868 - God. 1, br. 1.pdf

Sarajevski cvjetnik = Saraj džulšej 1868

List je izlazio u Sarajevu od 1868. do 1872. godine. Uporedni naslov je Gülşen-i saray (Saraj džulšej).
To je bio poluzvanični političko-književni list. Do 1870. godine urednik lista je bio Ignjat Sopron, a nakon toga, sve do gašenja lista, urednik je bio Mehmed Šakir (Šaćir) Kurtčehajić.
List je štampan dvojezično, ćirilicom sa jedne strane, na arapskom pismu turskim jezikom sa druge strane lista. Izlazio u Sarajevu, sedmično, a štampan u Vilajetskoj štampariji.

Suradnici: NUB BIH

Pogledaj sve dokumente u zbirci Sarajevski cvjetnik = Saraj džulšej 1868
Sarajevoer Tagblatt 1913 - God. 6, br. 10.pdf

Sarajevoer Tagblatt : unabhängige zeitung zur wahrung der oesterr.-ung. interessen auf dem Balkan 1913

Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.

U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Sarajevoer Tagblatt : unabhängige zeitung zur wahrung der oesterr.-ung. interessen auf dem Balkan 1913
RS-5-1 WEB.pdf

AN‘ĀM

Nash, krupan, kaligrafski ispisan. Mastilo crno, kvalitetno. Nazivi poglavlja i istaknute riječi pisane crvenim mastilom. Papir žut, tanji, lahko lomljiv, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tačke na kraju rečenice iscrtane u obliku cvijeta i ukrašene zlatnom bojom. Tekst uokviren širokom zlatnožutom linijom ojačanom dvjema tankim linijama s unutrašnje i vanjske strane okvira. Na fol. 52a nalaze se veoma lijepe slike Meke i Poslanikove džamije u Medini.

Suradnici: Prepisivač nepoznat

Pogledaj sve dokumente u zbirci AN‘ĀM
Večernja pošta 1922 - Br. 162.pdf

Večernja pošta 1922

Vlasnik novina je Konzorcij “Večernja pošta”. Osnivač, glavni i odgovorni urednik bio je Jozo Sironić. List je izlazio dnevno, na srpskom i hrvatskom jeziku, štampan u štampariji Bosanska pošta. Odgovorni urednici su se mijenjali. Od 1922. to je bio Čedomil Borojević, od 1923. Maksim Svara, od 1924. Su bili Zvonko Šprajcer i Eugen Džikovski. U tom periodu mijenja se i format (od 1924), sa 48 na 50 centimetara.</p>

Pogledaj sve dokumente u zbirci Večernja pošta 1922
Sarajevoer Tagblatt 1914 - God. 7, br. 153.pdf

Sarajevoer Tagblatt : unabhängige zeitung zur wahrung der oesterr.-ung. interessen auf dem Balkan 1914

Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.

U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Sarajevoer Tagblatt : unabhängige zeitung zur wahrung der oesterr.-ung. interessen auf dem Balkan 1914
Večernja pošta 1921 - Br. 148.pdf

Večernja pošta 1921

Vlasnik novina je Konzorcij “Večernja pošta”. Osnivač, glavni i odgovorni urednik bio je Jozo Sironić. List je izlazio dnevno, na srpskom i hrvatskom jeziku, štampan u štampariji Bosanska pošta. Odgovorni urednici su se mijenjali. Od 1922. to je bio Čedomil Borojević, od 1923. Maksim Svara, od 1924. Su bili Zvonko Šprajcer i Eugen Džikovski. U tom periodu mijenja se i format (od 1924), sa 48 na 50 centimetara.</p>

Pogledaj sve dokumente u zbirci Večernja pošta 1921
RS-83-WEB.pdf

ĞĀMI‘ AL-KUNŪZ WA NAFĀ’IS AT-TAQRĪR FĪ ŠARḤ AL-WALADIYYA

Ta'liq, sitan. mastilo crno, slabog kvaliteta, na mjestima u dodiru s vlagom razljeveno. Papir bijel, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Na marginama ima nešto komentara pisanih rukom istog prepisivača. Listovi zahvaćeni vlagom. Kustode.

Suradnici: Prepisivač nepoznat

Pogledaj sve dokumente u zbirci ĞĀMI‘ AL-KUNŪZ WA NAFĀ’IS AT-TAQRĪR FĪ ŠARḤ AL-WALADIYYA
RS-32-WEB.pdf

AD-DURR AL-AĠLĀ BI ŠARḤ AD-DAWAR AL-A‘LĀ

Ta'liq, krupan, pisan vještom rukom. Mastilo crno, naslovi pisani crvenim mastilom. Tekst je ispisan u svesci bez linija.

Suradnici: Prepisao Muḥammad b. Ya‘qūb

Pogledaj sve dokumente u zbirci AD-DURR AL-AĠLĀ BI ŠARḤ AD-DAWAR AL-A‘LĀ
RS-30-WEB.pdf

AL-FATĀWĀ AL-AḤMADIYYA AL-MOSTĀRIYYA

Riq'a, sitan, pisan tankim perom. Mastilo crno dobrog kvaliteta. Papir tamnobijeli, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tekst i komentari na marginama uokvireni tankom crvenom linijom. Ispod nekih fetvi na marginama navedena su imena muftija iz naših krajeva: al-ḥağğ Muḥammad, muftija u Sarajevu (fol. 118b), Muṣṭafā, muftija iz Prusca, al-ḥağğ Muḥammad, muftija u Travniku (fol. 61a), itd. Originalna folijacija i kustode.

Suradnici: Prepisao Ibrāhīm b. Aḥmad u Tešnju

Pogledaj sve dokumente u zbirci AL-FATĀWĀ AL-AḤMADIYYA AL-MOSTĀRIYYA
RS-6-WEB.pdf

QĀNŪN NĀMA-I ĞADĪD SULṬĀN SULAYMĀN H̱ĀN

Nash, krupan. Mastilo crno, slabijeg kvaliteta. Istaknute riječi i naslovi poglavlja pisani crvrnim mastilom. Papir tamnobijel, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Osnovni tekst uokviren debljom linijom zlatnožute boje, a komentari na marginama, također, uokvireni tankom crvrnom linijom.
Na fol. 1b unvan u zlatnožutoj, ljubičastoj i zelenoj boji.

Suradnici: Prepisao Aḥmad al-Mostārī

Pogledaj sve dokumente u zbirci QĀNŪN NĀMA-I ĞADĪD SULṬĀN SULAYMĀN H̱ĀN
RS-4-WEB.pdf

DĪWĀN-I ḤĀFIẒ

Diwani, krupan. Mastilo sivo. naslovi poglavlja pisani crvenim mastilom. Papir svjetložut, srednje debljine, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tekst pisan u dvije kolone. Kustode.

Suradnici: Prepisao Šāh Nawāz b. sayyid Ismā‘īl al-Ḥusaynī

Pogledaj sve dokumente u zbirci DĪWĀN-I ḤĀFIẒ
RS-3 - WEB.pdf

H̱ULĀṢA AL-H̱AMSA

Diwani pismo. Mastilo crno. Naslovi poglavlja pisani krupnim slovima, crvenim mastilom. Papir bijel, srednje debljine, glat, s vodenim znakom evropskog porijekla. Tekst ispisan u lijepo iscrtanim tabelama obrubljenim širokom zlatnožutom linijom. Na fol. 1b veoma lijepo urađen unvan u zlatnožutoj i plavoj boji. Povez kožni, sastavljen od više listova kartona koji su presvučeni kožom. Ukrasne rozete floralnih motiva utisnute na sredini korice i na preklopu. Oštećen na hrptu.

Suradnici: Prepisao Šukrullāh b. Ibrāhīm al-Qonawī

Pogledaj sve dokumente u zbirci H̱ULĀṢA AL-H̱AMSA
Sarajevoer Tagblatt 1912 - God. 5, br. 10.pdf

Sarajevoer Tagblatt : unabhängige zeitung zur wahrung der oesterr.-ung. interessen auf dem Balkan 1912

Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.

U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Sarajevoer Tagblatt : unabhängige zeitung zur wahrung der oesterr.-ung. interessen auf dem Balkan 1912
Sarajevoer Tagblatt 1911- God. 4, br. 11.pdf

Sarajevoer Tagblatt : unabhängige zeitung zur wahrung der oesterr.-ung. interessen auf dem Balkan 1911

Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.

U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Sarajevoer Tagblatt : unabhängige zeitung zur wahrung der oesterr.-ung. interessen auf dem Balkan 1911
Sarajevoer Tagblatt 1909 - God. 2, br. 244.pdf

Sarajevoer Tagblatt : unabhängige zeitung zur wahrung der oesterr.-ung. interessen auf dem Balkan 1909

Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.

U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Sarajevoer Tagblatt : unabhängige zeitung zur wahrung der oesterr.-ung. interessen auf dem Balkan 1909
Sarajevoer Tagblatt 1908 - God. 1, br. 98.pdf

Sarajevoer Tagblatt : unabhängige zeitung zur wahrung der oesterr.-ung. interessen auf dem Balkan 1908

Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.

U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Sarajevoer Tagblatt : unabhängige zeitung zur wahrung der oesterr.-ung. interessen auf dem Balkan 1908
Bosansko-hercegovačke novine 1879 - Br. 126.pdf

Bosansko = hercegovačke novine 1879

Privremeni izdavatelj i upravitelj novina je bio Jan Lukeš. Novine su izlazile svake nedelje i četvrtka u Sarajevu, od 1878. do 1881. godine. Štampane su u Carskoj i kraljevskoj vladinoj tiskari. U 1881. štampaju se u Zemaljskoj tiskari. Tekst je bio na latinici i ćirilici, dok su pojedini prilozi bili na njemačkom. Po Pejanovićevoj Bibliografiji štampe Bosne I Hercegovine 1850-1941, Bosansko = hercegovačke novine poslije nastavlja Sarajevski list.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Bosansko = hercegovačke novine 1879
Bosnische Post 1914 - God 31, br. 30.pdf

Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1914

Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. Do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački. Urednici su se mijenjali, kao i izdavači.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1914
Vidovdanski atentat 28. jula 1914..pdf

Vidovdanski atentat : 28. jula 1914. u Sarajevu.

Fotografije Franca Ferdinanda, supruge Sofije, atentatora, događaja i mjesta (prije i nakon atentata)

Pogledaj sve dokumente u zbirci Vidovdanski atentat : 28. jula 1914. u Sarajevu.
Razglednice - 0019.jpg

Jugoslavija - Bosna : narodne nošnje

muslimanska narodna nošnja ; muslimanska narodna nošnja ; muslimanska narodna nošnja ; narodna nošnja- Travnik ; narodna nošnja -Sanski Most ; muslimanska narodna nošnja ; narodna nošnja-Derventa ; Jajce-narodna nošnja iz okolice ; narodna nošnja iz Janja-Jajce ; muslimanska nošnja-Banja Luka

Pogledaj sve dokumente u zbirci Jugoslavija - Bosna : narodne nošnje
Sclavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatiae parte.pdf

Sclavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatiae parte

Karta iz atlasa Atlas sive cosmographicae meditationes de fabrica mundi et fabricati figura

Pogledaj sve dokumente u zbirci Sclavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatiae parte
Orteliusov atlas V5 WEB.pdf

Theatrvm Orbis Terrarvm - Orteliusov atlas

O Orteliusovin Altasu Theatrum Orbis Terrarum (Teatar svijeta) smatra se pretečom modernog atlasa. Veliki uticaj na rad Ortelisa imao je Mercator. Izdanje Orteliusovog Atlasa koji poseduje Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH potječe iz 1592. Ovo izdanje izašlo je iz štamparije Platininiana u Antwerpenu.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Theatrvm Orbis Terrarvm - Orteliusov atlas
Bosansko-hercegovačke novine 1878 - Br. 35.pdf

Bosansko = hercegovačke novine 1878

Privremeni izdavatelj i upravitelj novina je bio Jan Lukeš. Novine su izlazile svake nedelje i četvrtka u Sarajevu, od 1878. do 1881. godine. Štampane su u Carskoj i kraljevskoj vladinoj tiskari. U 1881. štampaju se u Zemaljskoj tiskari. Tekst je bio na latinici i ćirilici, dok su pojedini prilozi bili na njemačkom. Po Pejanovićevoj Bibliografiji štampe Bosne i Hercegovine 1850-1941, Bosansko - hercegovačke novine

Pogledaj sve dokumente u zbirci Bosansko = hercegovačke novine 1878
Srpska riječ 1907 - God. 3, br. 10.pdf

Srpska riječ : list za politiku, prosvjetu i privredu 1907

List je izdavala Srpska dionička štamparija u Sarajevu, uređivao ga je Upravni odbor Štamparije. Odgovorni urednik je bio Đorđe Lazarević, urednik Vasilj Grđić. List je izlazio četiri puta nedjeljno, štampan na srpskom jeziku, ćiriličnim pismom.
Svaki broj paginiran je za sebe. Srpska riječ imala je svake godine božićne i uskrsne priloge raznog sadržaja. Odgovorni urednik je često zatvaran, a list plijenjen i kažnjavan globama.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Srpska riječ : list za politiku, prosvjetu i privredu 1907
Hrvatski dnevnik 1911 - God. 6 , br. 59.pdf

Hrvatski dnevnik : za interese bosansko-hercegovačkih Hrvata 1911

List je pokrenuo i izdavao nadbiskup dr. Josip Stadler i političkog je karaktera. Za dugi period postojanja lista smjenjivali su se urednici, dr. Milan Kras, fra Herubin Šegvić, Ivan Andrović, Matko Mikulić, Rudolf Boić, Kaliks Tadin i drugi. Štampan je na hrvatskom jeziku, latinicom u Štampariji Foglera i druga I Sarajevskoj litografiji i tiskari Perišića, Beneša i druga. Hrvatski dnevnik izlazio je svaki dan osim nedjelje i blagdana. Svaki broj paginiran je zasebno.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Hrvatski dnevnik : za interese bosansko-hercegovačkih Hrvata 1911
Bosanski Lloyd 1923 - God. 5, br. 10.pdf

Bosanski Lloyd : glasilo Trgovačkog udruženja za Grad Sarajevo 1923

Izdavač lista bio je Konzorcij Bosanski Lloyd, urednik Ivan Marković, a odgovorni urednik Jerko Čavka. List je izlazio u Sarajevu, jedanput sedmično. Štampan je u Hrvatskoj tiskari u Sarajevu i Islamskoj dioničkoj štampariji na latinici i ćirilici. Od 1921. godine izdavač je Trgovačko udruženje za grad Sarajevo. Od iste godine nosi podnaslov „Glasilo Trgovačkog udruženja za grad Sarajevo“.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Bosanski Lloyd : glasilo Trgovačkog udruženja za Grad Sarajevo 1923
Bosanski Lloyd 1922 - God. 4, br. 21.pdf

Bosanski Lloyd : glasilo Trgovačkog udruženja za Grad Sarajevo 1922

Izdavač lista bio je Konzorcij Bosanski Lloyd, urednik Ivan Marković, a odgovorni urednik Jerko Čavka. List je izlazio u Sarajevu, jedanput sedmično. Štampan je u Hrvatskoj tiskari u Sarajevu i Islamskoj dioničkoj štampariji na latinici i ćirilici. Od 1921. godine izdavač je Trgovačko udruženje za grad Sarajevo. Od iste godine nosi podnaslov „Glasilo Trgovačkog udruženja za grad Sarajevo“.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Bosanski Lloyd : glasilo Trgovačkog udruženja za Grad Sarajevo 1922
Bosanski Lloyd 1921 - God. 3, br. 33.pdf

Bosanski Lloyd : glasilo Trgovačkog udruženja za Grad Sarajevo 1921

Izdavač lista bio je Konzorcij Bosanski Lloyd, urednik Ivan Marković, a odgovorni urednik Jerko Čavka. List je izlazio u Sarajevu, jedanput sedmično. Štampan je u Hrvatskoj tiskari u Sarajevu i Islamskoj dioničkoj štampariji na latinici i ćirilici. Od 1921. godine izdavač je Trgovačko udruženje za grad Sarajevo. Od iste godine nosi podnaslov „Glasilo Trgovačkog udruženja za grad Sarajevo“.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Bosanski Lloyd : glasilo Trgovačkog udruženja za Grad Sarajevo 1921
Hrvatski dnevnik 1910 - God. 5, br. 122.pdf

Hrvatski dnevnik : za interese bosansko-hercegovačkih Hrvata 1910

List je pokrenuo i izdavao nadbiskup dr. Josip Stadler i političkog je karaktera. Za dugi period postojanja lista smjenjivali su se urednici, dr. Milan Kras, fra Herubin Šegvić, Ivan Andrović, Matko Mikulić, Rudolf Boić, Kaliks Tadin i drugi. Štampan je na hrvatskom jeziku, latinicom u Štampariji Foglera i druga I Sarajevskoj litografiji i tiskari Perišića, Beneša i druga. Hrvatski dnevnik izlazio je svaki dan osim nedjelje i blagdana. Svaki broj paginiran je zasebno.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Hrvatski dnevnik : za interese bosansko-hercegovačkih Hrvata 1910
Hrvatski dnevnik 1908 - God. 3 , br. 237.pdf

Hrvatski dnevnik : za interese bosansko-hercegovačkih Hrvata 1908

List je pokrenuo i izdavao nadbiskup dr. Josip Stadler i političkog je karaktera. Za dugi period postojanja lista smjenjivali su se urednici, dr. Milan Kras, fra Herubin Šegvić, Ivan Andrović, Matko Mikulić, Rudolf Boić, Kaliks Tadin i drugi. Štampan je na hrvatskom jeziku, latinicom u Štampariji Foglera i druga I Sarajevskoj litografiji i tiskari Perišića, Beneša i druga. Hrvatski dnevnik izlazio je svaki dan osim nedjelje i blagdana. Svaki broj paginiran je zasebno.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Hrvatski dnevnik : za interese bosansko-hercegovačkih Hrvata 1908
Bosnische Post 1913 - God 30, br. 10.pdf

Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1913

Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački. Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1913
Sarajevski list 1899 - God. 22, br. 10.pdf

Sarajevski list 1899

Izdavač i vršilac štampe bila je Zemaljska tiskara u Sarajevu. Odgovorni urednik Sarajevskog lista bio je Ivan Vasin Popović. List je izlazio u Sarajevu, na bosanskom jeziku, tri puta sedmično, štampan ćirilicom i latinicom. Sarajevski list počinje od godine 4, broja 62 (1881) jer su Bosansko=hercegovačke novine prestale izlaziti sa brojem 61 (1881).

Od 1910. do 1912. godine list je izlazio prije podne utorkom, četvrtkom i subotom, dok je ponedjeljkom, srijedom i petkom izlazio poslije podne pod naslovom Večernji sarajevski list. Od broja 773 (1912) do kraja izlaženja izlazio je svakog dana, s tim što nije više izlazilo večernje izdanje. U periodu od 1907. Do 1910. godine list je imao Prilog Sarajevskom listu. Urednik od 1910. bio je Franjo Mah, a od broja 25 (1912) odgovorni urednik postaje Jošo Ivanišević. Podnaslov od broja 1 (1918) glasi „Službeno glasilo zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu“.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Sarajevski list 1899
Sarajevski list 1898 - God. 21, br. 10.pdf

Sarajevski list 1898

Izdavač i vršilac štampe bila je Zemaljska tiskara u Sarajevu. Odgovorni urednik Sarajevskog lista bio je Ivan Vasin Popović. List je izlazio u Sarajevu, na bosanskom jeziku, tri puta sedmično, štampan ćirilicom i latinicom. Sarajevski list počinje od godine 4, broja 62 (1881) jer su Bosansko=hercegovačke novine prestale izlaziti sa brojem 61 (1881).

Od 1910. do 1912. godine list je izlazio prije podne utorkom, četvrtkom i subotom, dok je ponedjeljkom, srijedom i petkom izlazio poslije podne pod naslovom Večernji sarajevski list. Od broja 773 (1912) do kraja izlaženja izlazio je svakog dana, s tim što nije više izlazilo večernje izdanje. U periodu od 1907. Do 1910. godine list je imao Prilog Sarajevskom listu. Urednik od 1910. bio je Franjo Mah, a od broja 25 (1912) odgovorni urednik postaje Jošo Ivanišević. Podnaslov od broja 1 (1918) glasi „Službeno glasilo zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu“.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Sarajevski list 1898
Sarajevski list 1881 - God. 4. br. 125.pdf

Sarajevski list 1881

Izdavač i vršilac štampe bila je Zemaljska tiskara u Sarajevu. Odgovorni urednik Sarajevskog lista bio je Ivan Vasin Popović. List je izlazio u Sarajevu, na bosanskom jeziku, tri puta sedmično, štampan ćirilicom i latinicom. Sarajevski list počinje od godine 4, broja 62 (1881) jer su Bosansko=hercegovačke novine prestale izlaziti sa brojem 61 (1881).

Od 1910. do 1912. godine list je izlazio prije podne utorkom, četvrtkom i subotom, dok je ponedjeljkom, srijedom i petkom izlazio poslije podne pod naslovom Večernji sarajevski list. Od broja 773 (1912) do kraja izlaženja izlazio je svakog dana, s tim što nije više izlazilo večernje izdanje. U periodu od 1907. Do 1910. godine list je imao Prilog Sarajevskom listu. Urednik od 1910. bio je Franjo Mah, a od broja 25 (1912) odgovorni urednik postaje Jošo Ivanišević. Podnaslov od broja 1 (1918) glasi „Službeno glasilo zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu“.

Pogledaj sve dokumente u zbirci Sarajevski list 1881