List je bio namijenjen omladini Bosanske Krajine i šire, omladini antifašističke Jugoslavije. Nije imao redovan kontinuitet u izlaženju zbog ratnih dešavanja u periodu postojanja lista. Izdavan je na Kozari, od izdavača Oblasnog odbora USAOJ-a (Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije) za Bosansku Krajinu, na bosanskom jeziku. Naslov je bio štampan na ćirilici, a tekst na latinici. Tematika lista je antifašistička borba i Bosanska Krajina.
Riq'a, sitan, pisan tankim perom. Mastilo crno dobrog kvaliteta. Papir tamnobijeli, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tekst i komentari na marginama uokvireni tankom crvenom linijom. Ispod nekih fetvi na marginama navedena su imena muftija iz naših krajeva: al-ḥağğ Muḥammad, muftija u Sarajevu (fol. 118b), Muṣṭafā, muftija iz Prusca, al-ḥağğ Muḥammad, muftija u Travniku (fol. 61a), itd. Originalna folijacija i kustode.
Nash, krupan, kaligrafski ispisan. Mastilo crno, kvalitetno. Nazivi poglavlja i istaknute riječi pisane crvenim mastilom. Na početku iscrtan veoma lijep unvan. Tačke na kraju rečenica iscrtane u obliku cvijeta i ukrašene zlatnom bojom. Tekst uokviren širokom zlatnožutom linijom ojačanom dvjema tankim linijama s unutrašnje i vanjske strane okvira.
Nash, krupan, kaligrafski ispisan. Mastilo crno, kvalitetno. Nazivi poglavlja i istaknute riječi pisane crvenim mastilom. Papir žut, tanji, lahko lomljiv, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tačke na kraju rečenice iscrtane u obliku cvijeta i ukrašene zlatnom bojom. Tekst uokviren širokom zlatnožutom linijom ojačanom dvjema tankim linijama s unutrašnje i vanjske strane okvira. Na fol. 52a nalaze se veoma lijepe slike Meke i Poslanikove džamije u Medini.
Mensur Seferović, književnik, istoričar, novinar
Rođen u Mostaru, Bosna i Hercegovina, 25 novembra 1925. Antifašistički borac od 1941., logoraš koncentracionog logora u sjevernoj Italiji 1943., partizanski reporter i urednik, pukovnik u penziji, izdavač, dobitnik „ 14 februarske“ nagrade grada Mostara ( Bosna i Hercegovina), „Oktobarske nagrade“ grada Herceg Novog ( Crna Gora) i “4 juli“ saveznu nagradu ( ex-Jugoslavija), nosilac nekoliko odlikovanja.
Od 1955. do 2014. objavio 24 knjige: Drugovi iz bataljona 1955; Tajna partijske ćelije 1957; Bataljon u okupiranom gradu 1958; Šoša 1959; Prozivka na Tjentištu 1961; Partizanski kolopleti 1964; Pred očima grada 1970; Vrijeme ratno Manojla Manojlovića 1971; Šestorica osuđenih 1974; Prvi vojnik revolucije 1977; Tito-vrhovni komandant ( koautor V. Hlaić) 1980; Istočno i zapadno od Neretve 1981; Razmeđa Živke Damjanović 1982; Rasvjeti bratstva 1984; Mostarski kolopleti 1985; Krst i polumjesec u Božurovom Dolu 1986; Trinaesta hercegovačka brigada 1988; Vojska za jedno ljeto 1999; Preboli zla 2001; Kamena ognjišta 2002; Vjetrenik 2004; Iskušenja 2005; Iskušenja na engleskom jeziku 2006; Zvijezde stajačice 2009; Život piše svoju priču 2014.
O autoru objavljeno u publikacijama: Jugoslovenski savremenici- ko je ko u Jugoslaviji 1970; Vojni leksikon 1981; Kultura Bošnjaka 1994; Ko je ko u Bošnjaka 2000.
Živio je i u Čikagu, gdje je uređivao bosansko- hercegovačke časopise “ Zambak-BH odjek” i “ Tribina Bošnjaka “.
Sabrana djela Mensura Seferovića, 24 objavljene knjige tokom 65 godina plodnog stvaralačkog rada književnika, istoričara, aktiviste do današnjih dana, objavljena su u pdf formi na stranicama ovog websajta, kako bi bila dostupna čitaocima i naučno- istorijskim istraživačima. Da se ne zaborave sudbine i događaji ljudi u ratnim i poratnim vremenima u bivšoj Jugoslaviji. Njegova književna zaostavština je dokumentarna pripovjest, prozor u istorijski pogled na ljude, običaje, kulture, društvene i političke promjene u turbulentnim vremenima od ranih 1940- tih godina do današnjih dana, kroz antifašističku, humanističku i vizionarsku prizmu.
Književno djelo Mensura Seferovića je simbol multikulturne, antifašističke, demokratske, i pluralističke Bosne i Hercegovine, i čitavog svijeta.
Umro je u Čikagu 27. 9. 2020. godine.
Izdavač lista bio je Konzorcij Bosanski Lloyd, urednik Ivan Marković, a odgovorni urednik Jerko Čavka. List je izlazio u Sarajevu, jedanput sedmično. Štampan je u Hrvatskoj tiskari u Sarajevu i Islamskoj dioničkoj štampariji na latinici i ćirilici. Od 1921. godine izdavač je Trgovačko udruženje za grad Sarajevo. Od iste godine nosi podnaslov „Glasilo Trgovačkog udruženja za grad Sarajevo“.
Izdavač lista bio je Konzorcij Bosanski Lloyd, urednik Ivan Marković, a odgovorni urednik Jerko Čavka. List je izlazio u Sarajevu, jedanput sedmično. Štampan je u Hrvatskoj tiskari u Sarajevu i Islamskoj dioničkoj štampariji na latinici i ćirilici. Od 1921. godine izdavač je Trgovačko udruženje za grad Sarajevo. Od iste godine nosi podnaslov „Glasilo Trgovačkog udruženja za grad Sarajevo“.
Izdavač lista bio je Konzorcij Bosanski Lloyd, urednik Ivan Marković, a odgovorni urednik Jerko Čavka. List je izlazio u Sarajevu, jedanput sedmično. Štampan je u Hrvatskoj tiskari u Sarajevu i Islamskoj dioničkoj štampariji na latinici i ćirilici. Od 1921. godine izdavač je Trgovačko udruženje za grad Sarajevo. Od iste godine nosi podnaslov „Glasilo Trgovačkog udruženja za grad Sarajevo“.
Ovo su prve novine štampane u Bosni. List izdaje i uređuje Sopronova Pečatnja tj. Ignjat Sopron. List je izlazio od 1866. do 1867. godine, u Sarajevu, jednom sedmično. U Bosanskom vjestniku po prvi put dat je osvrt na jednu knjigu. Bio je to prikaz knjige „Naravoučenije o čoveku i njegovim dužnostima“ koja je štampana u Sopronovoj Pečatnji. U oktobru 1866. godine “Sopronova pečatnja” mijenja ime u Vilajetska Pečatnja. Od br. 1 (1867) list se štampa u Vilajetskoj Pečatnji. Nova promjena imena se desila nakon prodaje „pečatnje“. Od proljeća 1867. ime mijenja u “Vilajetska štamparija”. Nakon prodaje štampariji vladi, Sopron nastavlja uređivati list do proljeća 1867. godine.
Privremeni izdavatelj i upravitelj novina je bio Jan Lukeš. Novine su izlazile svake nedelje i četvrtka u Sarajevu, od 1878. do 1881. godine. Štampane su u Carskoj i kraljevskoj vladinoj tiskari. U 1881. štampaju se u Zemaljskoj tiskari. Tekst je bio na latinici i ćirilici, dok su pojedini prilozi bili na njemačkom. Po Pejanovićevoj Bibliografiji štampe Bosne i Hercegovine 1850-1941, Bosansko - hercegovačke novine
Privremeni izdavatelj i upravitelj novina je bio Jan Lukeš. Novine su izlazile svake nedelje i četvrtka u Sarajevu, od 1878. do 1881. godine. Štampane su u Carskoj i kraljevskoj vladinoj tiskari. U 1881. štampaju se u Zemaljskoj tiskari. Tekst je bio na latinici i ćirilici, dok su pojedini prilozi bili na njemačkom. Po Pejanovićevoj Bibliografiji štampe Bosne I Hercegovine 1850-1941, Bosansko = hercegovačke novine poslije nastavlja Sarajevski list.
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački.
Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. Do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački. Urednici su se mijenjali, kao i izdavači.
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. Do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački. Urednici su se mijenjali, kao i izdavači.
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački. Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. Do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački. Urednici su se mijenjali, kao i izdavači.
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački.
Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački.
Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački.
Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918) Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački. Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.
Diwani, krupan. Mastilo sivo. naslovi poglavlja pisani crvenim mastilom. Papir svjetložut, srednje debljine, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tekst pisan u dvije kolone. Kustode.
Suradnici: Prepisao Šāh Nawāz b. sayyid Ismā‘īl al-Ḥusaynī
Sadrži i pjesme: Franji Josifu I. / Ljuboje Dlustuš. Caru i kralju / Josip Milaković. Odjek srdaca Bosne i Hercegovine / Silvije Str. Kranjčević. Našem caru i kralju Franji Josifu I. / Rizabeg Kapetanović
Ta'liq, sitan. mastilo crno, slabog kvaliteta, na mjestima u dodiru s vlagom razljeveno. Papir bijel, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Na marginama ima nešto komentara pisanih rukom istog prepisivača. Listovi zahvaćeni vlagom. Kustode.
U grafičkoj zbirci se sakupljaju, obrađuju, čuvaju i daju na korištenje: plakati, kalendari, razglednice, grafičke mape, katalozi izložbi, fotografije poznatih ličnosti, portreti i ostala neknjižna građa i referensna literatura iz oblasti umjetnosti.
Izdavač novina bila je Hrvatska pučka stranka za Bosnu, a glavni i odgovorni urednik Ilija Gavrić. Štampane su na hrvatskom jeziku, latinicom u sarajevskoj Hrvatskoj tiskari. Novine su izlazile jedanput sedmično. Svaki broj paginiran je za sebe, najčešće po četiri strane.
Izdavač novina bila je Hrvatska pučka stranka za Bosnu, a glavni i odgovorni urednik Ilija Gavrić. Štampane su na hrvatskom jeziku, latinicom u sarajevskoj Hrvatskoj tiskari. Novine su izlazile jedanput sedmično. Svaki broj paginiran je za sebe, najčešće po četiri strane.
List je pokrenuo i izdavao nadbiskup dr. Josip Stadler i političkog je karaktera. Za dugi period postojanja lista smjenjivali su se urednici, dr. Milan Kras, fra Herubin Šegvić, Ivan Andrović, Matko Mikulić, Rudolf Boić, Kaliks Tadin i drugi. Štampan je na hrvatskom jeziku, latinicom u Štampariji Foglera i druga I Sarajevskoj litografiji i tiskari Perišića, Beneša i druga. Hrvatski dnevnik izlazio je svaki dan osim nedjelje i blagdana. Svaki broj paginiran je zasebno.
List je pokrenuo i izdavao nadbiskup dr. Josip Stadler i političkog je karaktera. Za dugi period postojanja lista smjenjivali su se urednici, dr. Milan Kras, fra Herubin Šegvić, Ivan Andrović, Matko Mikulić, Rudolf Boić, Kaliks Tadin i drugi. Štampan je na hrvatskom jeziku, latinicom u Štampariji Foglera i druga I Sarajevskoj litografiji i tiskari Perišića, Beneša i druga. Hrvatski dnevnik izlazio je svaki dan osim nedjelje i blagdana. Svaki broj paginiran je zasebno.
List je pokrenuo i izdavao nadbiskup dr. Josip Stadler i političkog je karaktera. Za dugi period postojanja lista smjenjivali su se urednici, dr. Milan Kras, fra Herubin Šegvić, Ivan Andrović, Matko Mikulić, Rudolf Boić, Kaliks Tadin i drugi. Štampan je na hrvatskom jeziku, latinicom u Štampariji Foglera i druga I Sarajevskoj litografiji i tiskari Perišića, Beneša i druga. Hrvatski dnevnik izlazio je svaki dan osim nedjelje i blagdana. Svaki broj paginiran je zasebno.
Diwani pismo. Mastilo crno. Naslovi poglavlja pisani krupnim slovima, crvenim mastilom. Papir bijel, srednje debljine, glat, s vodenim znakom evropskog porijekla. Tekst ispisan u lijepo iscrtanim tabelama obrubljenim širokom zlatnožutom linijom. Na fol. 1b veoma lijepo urađen unvan u zlatnožutoj i plavoj boji. Povez kožni, sastavljen od više listova kartona koji su presvučeni kožom. Ukrasne rozete floralnih motiva utisnute na sredini korice i na preklopu. Oštećen na hrptu.
Suradnici: Prepisao Šukrullāh b. Ibrāhīm al-Qonawī
Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.
Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.
Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.
Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.
Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.
Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo. Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević. Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić. U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.
Urednik je bio Ante Martinović. Božićna knjiga je izlazila osam godina. Štampana je na hrvatskom jeziku. Izdavalo je I štampalo Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” od 1934. do 1942. godine.
Izdavač je bilo Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”. Urednik je bio Ante Martinović. Publikacija je izlazila šest godina od 1935. do 1941. godine. Štampana je na hrvatskom jeziku, jednom godišnje.
Nestale osobe na teritoriji Bosne i Hercegovine : kao rezultat sukoba, hiljade porodica još uvijek nemaju vijest o svojim članovima. Molimo vas da kontaktirate najbližu kancelariju MKCK ili Crvenog križa
Vlasnik lista Novi musavat (Nova jednakost) bio je Dervišbeg Miralem, urednik dr. Murad Sarić, a odgovorni urednik Skender-beg Agić. List je bio višejezični, dok je naslov uporedo štampan ćirilicom, latinicom i na turskom jeziku, ćiriličnim i latiničnim pismom. Izlazio je svake srijede i subote. Novi musavat je bio političkog sadržaja. Štampan je u Islamskoj dioničkoj štampariji u Sarajevu. Svaki broj je paginiran za sebe.
Priručnik kalendara Bošnjaka sa kalendarom svijeh vjerozakona u zemlji, listovima za bilješke, tablicama i tarifama za pisarničke poslove
Priručnik je izlazio kao prilog uz kalendar Bošnjak. Od 1893. naslov mijenja u Priručnik Bošnjaka za prostu godinu sa listovima za bilješke, tablicama i tarifama za pisarničke poslove. Izlazio je jednom u godini u Sarajevu, izdanjem Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine.
Kranjčevićev interes za dramski izraz očituje se posebno kroz alegoriju Prvi grijeh, koju je spjevao kao libreto za oratorij Ivana Zajca. Pjesmu je završio 1893. godine, dok je bio učitelj u Livnu, a Zajc ju je komponovano kao svoje hiljadito djelo. Prvi grijeh prvi put izlazi u časopisu Vijenac 1893. godine, a kasnije je objavljen kao zasebna knjiga i izveden 1907. godine. Prvi grijeh je oratorij u tri dijela, duboko prožet biblijskim slikama i pitanjima dobra i zla. Oratorij je dio njegove šire kozmogonije, koja istražuje tajne svijeta i čovjeka.
Nash, krupan. Mastilo crno, slabijeg kvaliteta. Istaknute riječi i naslovi poglavlja pisani crvrnim mastilom. Papir tamnobijel, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Osnovni tekst uokviren debljom linijom zlatnožute boje, a komentari na marginama, također, uokvireni tankom crvrnom linijom.
Na fol. 1b unvan u zlatnožutoj, ljubičastoj i zelenoj boji.
Rariteti u ovoj kolekciji su dio zbirke Stare i rijetke knjige Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. U ovoj kolekciji nalaze se prvi štampani udžbenici u Bosni i Hercegovini kao i primjeri publikacija nastalih u prvim štamparijama u Bosni i Hercegovini.
Rukopisna zbirka Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine sadržajno je razvrstana u tri veće cjeline:
Književno-historijska zbirka, koju čine dokumenti vezani za znamenite historijske, političke i kulturne događaje i za znamenite bosanskohercegovačke i svjetske ličnosti.
Arhivska zbirka sadrži nekoliko tematski zaokruženih arhivskih cjelina kao što su Arhiv Mehmed-bega Kapetanovića-Ljubušaka; Arhiv dr. Jovana Kršića; Arhiv Silvija Strahimira Kranjčevića i drugi.
Orijentalna zbirka sadrži dokumente pisane na arapskom, turskom i perziskom jeziku, nastale tokom 17-19. stoljeća.
Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.
U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.
Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.
U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.
Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.
U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.
Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.
U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.
Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.
U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.
Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.
U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.
List je izlazio u Sarajevu od 1868. do 1872. godine. Uporedni naslov je Gülşen-i saray (Saraj džulšej).
To je bio poluzvanični političko-književni list. Do 1870. godine urednik lista je bio Ignjat Sopron, a nakon toga, sve do gašenja lista, urednik je bio Mehmed Šakir (Šaćir) Kurtčehajić.
List je štampan dvojezično, ćirilicom sa jedne strane, na arapskom pismu turskim jezikom sa druge strane lista. Izlazio u Sarajevu, sedmično, a štampan u Vilajetskoj štampariji.
List je izlazio u Sarajevu od 1868. do 1872. godine. Uporedni naslov je Gülşen-i saray (Saraj džulšej). To je bio poluzvanični političko-književni list. Do 1870. godine urednik lista je bio Ignjat Sopron, a nakon toga, sve do gašenja lista, urednik je bio Mehmed Šakir (Šaćir) Kurtčehajić. List je štampan dvojezično, ćirilicom sa jedne strane, na arapskom pismu turskim jezikom sa druge strane lista. Izlazio u Sarajevu, sedmično, a štampan u Vilajetskoj štampariji.
Izdavač i vršilac štampe bila je Zemaljska tiskara u Sarajevu. Odgovorni urednik Sarajevskog lista bio je Ivan Vasin Popović. List je izlazio u Sarajevu, na bosanskom jeziku, tri puta sedmično, štampan ćirilicom i latinicom. Sarajevski list počinje od godine 4, broja 62 (1881) jer su Bosansko=hercegovačke novine prestale izlaziti sa brojem 61 (1881).
Od 1910. do 1912. godine list je izlazio prije podne utorkom, četvrtkom i subotom, dok je ponedjeljkom, srijedom i petkom izlazio poslije podne pod naslovom Večernji sarajevski list. Od broja 773 (1912) do kraja izlaženja izlazio je svakog dana, s tim što nije više izlazilo večernje izdanje. U periodu od 1907. Do 1910. godine list je imao Prilog Sarajevskom listu. Urednik od 1910. bio je Franjo Mah, a od broja 25 (1912) odgovorni urednik postaje Jošo Ivanišević. Podnaslov od broja 1 (1918) glasi „Službeno glasilo zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu“.
