God. 1883-84, 1886, 1889, 1891-195,1897, 1899-1914, 1916-18
Od 1912. podnaslov: Zvanični kalendar
Nakon Ivana V. Popovića urednici su bili: Ivan Milićević i Jošo Fil. Ivanišević; kalendarium od 1893.-1898. uređivao Đorđe Petrović Izlazi u zasebnim sveskama lat. i ćir.; od 1914. samo lat. Ne izlazi za 1915. godinu. Sadržavao je kalendarijum za sve konfesije, popularne članke, šematizam svih državnih vlasti, okruga, kotara, gradskih i seoskih opština, vjerskih vlasti, imenik lica i službenika, učitelja i učiteljica osnovnih i srednjih škola, čitaonica, vjerskih zavoda, podatke i fotografije o izgradnji vodovoda, banjskih lječilišta, škola, bolnica, puteva, željezničkih i tramvajskih pruga, otvaranju štamparija, podatke o listovima koji su u to vrijeme izlazili, podatke o kulturno-prosvjetnim društvima, pjevačkim društvima i udruženjima, te pouke iz raznih oblasti privrede i života
God. 1897, 1898, 1899, 1900, 1901, 1902, 1903, 1904, 1905, 1906, 1907, 1908, 1909, 1910, 1911, 1912, 1913, 1914, 1915, 1916, 1917, 1918
Bosanski glasnik – Opći adresni priručnik sa kalendarom svih vjeroispovijesti za Bosnu i Hercegovinu** bio je informativni godišnjak koji je pružao pregled važnih administrativnih, društvenih i kulturnih podataka o Bosni i Hercegovini. Osim adresara državnih i lokalnih institucija, priručnik je sadržavao i kalendar svih vjerskih praznika, prilagođen raznolikim konfesijama u zemlji. Služio je kao koristan izvor informacija za građane, službenike i poslovne ljude, odražavajući multikonfesionalni i administrativni karakter Bosne i Hercegovine.
God. 1920
Borba - socijalistički kalendar počeo je izlaziti 1920. godine. Urednik je bio Jova Jakšić. Kalendar je izlazio ćirilicom i latinicom. Štampan je u Sarajevu, u knjižari Socijalističke radničke partije Jugoslavije (Komunista) od 1920. do 1941. godine. Kao i drugi kalendari, izlazio je jednom godišnje.
Ovom knjigom koja je neposredni nastavak knjige Tajna partiske čelije, pisac završava panoramu o Mostaru i njegovom bataljonu u Narodnooslobodilačkoj borbi.
Nash, krupan, kaligrafski ispisan. Mastilo crno, kvalitetno. Nazivi poglavlja i istaknute riječi pisane crvenim mastilom. Papir žut, tanji, lahko lomljiv, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tačke na kraju rečenice iscrtane u obliku cvijeta i ukrašene zlatnom bojom. Tekst uokviren širokom zlatnožutom linijom ojačanom dvjema tankim linijama s unutrašnje i vanjske strane okvira. Na fol. 52a nalaze se veoma lijepe slike Meke i Poslanikove džamije u Medini.
Povez kartonski, presvučen kožom, s ukrasnim rozetama, oštećen na hrbatu, naknadno popravljan. Na marginama prvog lista iscrtani cvjetovi zlatnom bojom.
Nash, krupan, kaligrafski ispisan. Mastilo crno, kvalitetno. Nazivi poglavlja i istaknute riječi pisane crvenim mastilom. Na početku iscrtan veoma lijep unvan. Tačke na kraju rečenica iscrtane u obliku cvijeta i ukrašene zlatnom bojom. Tekst uokviren širokom zlatnožutom linijom ojačanom dvjema tankim linijama s unutrašnje i vanjske strane okvira.
Riq'a, sitan, pisan tankim perom. Mastilo crno dobrog kvaliteta. Papir tamnobijeli, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tekst i komentari na marginama uokvireni tankom crvenom linijom. Ispod nekih fetvi na marginama navedena su imena muftija iz naših krajeva: al-ḥağğ Muḥammad, muftija u Sarajevu (fol. 118b), Muṣṭafā, muftija iz Prusca, al-ḥağğ Muḥammad, muftija u Travniku (fol. 61a), itd. Originalna folijacija i kustode.
Povez kožni, s preklopom. Korice s unutrašnje strane obložene ebru papirom.
Nepotpuno na početku i na kraju.
Bivši vlasnik Sāliḥ (bilješka i pečat na fol. 1a) i ‘Ārif Ḥikmet Mehinagić, kadija iz Gračanice 1898 (bilješka na fol. 1b). Rukopis je otkupljen od Ibrahim Mehinagića iz Gračanice 1963.
Eduard Loidolt, drugi slikar austrougarke vojske, akademski slikar i vojnik koji je inspiriran neobičnošću Bosne napravio je 135 akvarela malog formata, predstavljajući najširu i najraznovrsniju sliku bosanskohercegovačkih krajolika, gradskih veduta, ljudskih likova i svakodnevnih scena tog vremena, predstavljajući život ove zemlje.
