Eduard Loidolt, drugi slikar austrougarke vojske, akademski slikar i vojnik koji je inspiriran neobičnošću Bosne napravio je 135 akvarela malog formata, predstavljajući najširu i najraznovrsniju sliku bosanskohercegovačkih krajolika, gradskih veduta, ljudskih likova i svakodnevnih scena tog vremena, predstavljajući život ove zemlje.
Riq'a, sitan, pisan tankim perom. Mastilo crno dobrog kvaliteta. Papir tamnobijeli, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tekst i komentari na marginama uokvireni tankom crvenom linijom. Ispod nekih fetvi na marginama navedena su imena muftija iz naših krajeva: al-ḥağğ Muḥammad, muftija u Sarajevu (fol. 118b), Muṣṭafā, muftija iz Prusca, al-ḥağğ Muḥammad, muftija u Travniku (fol. 61a), itd. Originalna folijacija i kustode.
Povez kožni, s preklopom. Korice s unutrašnje strane obložene ebru papirom.
Nepotpuno na početku i na kraju.
Bivši vlasnik Sāliḥ (bilješka i pečat na fol. 1a) i ‘Ārif Ḥikmet Mehinagić, kadija iz Gračanice 1898 (bilješka na fol. 1b). Rukopis je otkupljen od Ibrahim Mehinagića iz Gračanice 1963.
Nash, krupan, kaligrafski ispisan. Mastilo crno, kvalitetno. Nazivi poglavlja i istaknute riječi pisane crvenim mastilom. Na početku iscrtan veoma lijep unvan. Tačke na kraju rečenica iscrtane u obliku cvijeta i ukrašene zlatnom bojom. Tekst uokviren širokom zlatnožutom linijom ojačanom dvjema tankim linijama s unutrašnje i vanjske strane okvira.
Nash, krupan, kaligrafski ispisan. Mastilo crno, kvalitetno. Nazivi poglavlja i istaknute riječi pisane crvenim mastilom. Papir žut, tanji, lahko lomljiv, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tačke na kraju rečenice iscrtane u obliku cvijeta i ukrašene zlatnom bojom. Tekst uokviren širokom zlatnožutom linijom ojačanom dvjema tankim linijama s unutrašnje i vanjske strane okvira. Na fol. 52a nalaze se veoma lijepe slike Meke i Poslanikove džamije u Medini.
Povez kartonski, presvučen kožom, s ukrasnim rozetama, oštećen na hrbatu, naknadno popravljan. Na marginama prvog lista iscrtani cvjetovi zlatnom bojom.
Ovom knjigom koja je neposredni nastavak knjige Tajna partiske čelije, pisac završava panoramu o Mostaru i njegovom bataljonu u Narodnooslobodilačkoj borbi.
Ovo su prve novine štampane u Bosni. List izdaje i uređuje Sopronova Pečatnja tj. Ignjat Sopron. List je izlazio od 1866. do 1867. godine, u Sarajevu, jednom sedmično.
