Na sjednici Glavnog odbora „Prosvjete“, 20. decembra 1903. godine, odlučeno je da se pokrene izdavanje publikacije u kojoj će se pisati o „Prosvjeti“ i njenom radu. Prije objavljivanja kalendara za 1905. godinu, informacije su objavljivali u Bosanskoj vili, Bosansko-hercegovačkom istočniku i Srpskoj riječi.
Od 1910. naslov Kalendar Prosvjeta; od 1913. Kalendar; od 1922. Prosveta; od 1924. Kalendar Prosveta; od 1925. Kalendar-almanah Prosveta; od 1927. Kalendar Prosveta; od 1946. Kalendar Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" u Sarajevu; kor. nasl. od 1946. Prosvjetin kalendar
Podnaslov: od 1910.: Za god. ... : kao prva srpska narodna čitanka; od 1911.: Za godinu ... od 1912.: Za prestupnu godinu ... koja ima ... dana; od 1913.: Književnost, privreda, umjetnost, historija, prosvjećivanje; od 1922.: Za ... god.; od 1931.: Za godinu ...; 1936. i 1940.: Za prestupnu godinu ...
Urednici: od 1910. Đorđe A. Čokorilo; od 1911. Vladimir Ćorović; od 1912. Risto Radulović; od 1922. Vasa Stajić; od 1923. Nikola Vidaković; od 1924. V. [Vojislav] Gaćinović; od 1927. Redakcioni odbor Zadruge socijalno-kulturnog rada; od 1931. Jovo Vuković; od 1932. Marko Marković, Mirko Maksimović; od 1934. Mirko Maksimović; od 1941. Đorđe Pejanović; od 1946. Redakcioni odbor Glavnog odbora "Prosvjeta"
Izdavač: od 1910. Društvo "Prosvjeta", Sarajevo; od 1922. "Prosveta", Sarajevo; od 1924. Društvo "Prosveta", Sarajevo
Za 1922. god. izašla dva izdanja; izd. koje je uredio Vasa Stajić, izdala "Prosveta" u Sarajevu i Matica Srpska u Novom Sadu i izd. koje je izdala "Prosveta" u Sarajevu, a dio za zabavu i pouku pribrao i sredio Nikola Vidaković
Štamparije: od 1910. Srpska dioničarska štamparija, Sarajevo; od 1914. Štamparija Pijuković i drug, Sarajevo; od 1922. Štamparija Petra N. Gakovića; od 1924. Obod, Sarajevo; od 1927. "Prosveta", Sarajevo; od 1931. "Obod" J. Karić, Sarajevo; od 1933. Kajon, Sarajevo; od 1934.
Štamparija Društva "Prosveta", Sarajevo; od 1939. "Prosveta", Sarajevo; od 1946. Oslobođenje, Sarajevo; od 1947, "Prosvjeta", Sarajevo
Od 1923. format 21 cm; od 1924. 22 cm; od 1925. 23 cm
Na razglednici su prikazana dva stećka u Radimlji. Stećak je nadgrobni spomenik iz srednjeg vijeka. Nekropola stećaka Radimlja nalazi se u Vidovu polju, 3 km zapadno od Stoca, na putu Čapljina - Stolac. Radimlja spada u najvrijednije spomenike srednjovjekovnog perioda u BiH.
Od 1949. Organ Glavnog odbora Saveza sindikata Jugoslavije za Bosnu i Hercegovinu
Od br. 72 (1959) glavni i odgovorni urednik Nada Selimović
Od br. 72 (1950) izdavač Glavni odbor SSJ za BiH
Od br. 35 (1946) naslov naizmjenično ćir. i lat.
Nije izlazio 1948. godine
Tri djevojke iz tri hercegovačka kraja, Zdenka, Ljubica i Emina, Hrvatica, Srpkinja i Bošnjakinja. U jednom su času i na istom mjestu poginule zbratimljene u ljudskom djelu, svojom krvlju i grobovima, brišući sve razlike između sebe. Svjedočenje koje osvjetljava vjekovne gorčine i ljepote uzrastanja do očaja dovedenog naroda, sudbonosnu smjenu jednog ili više stoljeća na podneblju Jugoslavije.
Pričajući o Živki Damnjanović, prvom partizanskom političkom komesaru čete u Jugoslaviji koja je kao žena uspješno ratovala, predočena je ratna drama u Srbiji u drugom svjetskom ratu, ali i njena lična, jer se obračunavala veoma hrabro sa četnicima i njemačkim oficirima i dolazila u sukob sa partijskim rukovodstvom, sve do njene najteže kazne. Originalno istorijsko štivo, velike etičke i vaspitne vrijednosti, podsjeća na ličnosti iz antičke tragedije.
Na razglednici je prikazan ugostiteljski objekat "Šabanova kahva" koji je radio od devedesetih godina 19. do tridesetih godina 20. stoljeća. Razglednica je izdanje Caklovića.
