Mensur Seferović, književnik, istoričar, novinar
Rođen u Mostaru, Bosna i Hercegovina, 25 novembra 1925. Antifašistički borac od 1941., logoraš koncentracionog logora u sjevernoj Italiji 1943., partizanski reporter i urednik, pukovnik u penziji, izdavač, dobitnik „ 14 februarske“ nagrade grada Mostara ( Bosna i Hercegovina), „Oktobarske nagrade“ grada Herceg Novog ( Crna Gora) i “4 juli“ saveznu nagradu ( ex-Jugoslavija), nosilac nekoliko odlikovanja.
Od 1955. do 2014. objavio 24 knjige: Drugovi iz bataljona 1955; Tajna partijske ćelije 1957; Bataljon u okupiranom gradu 1958; Šoša 1959; Prozivka na Tjentištu 1961; Partizanski kolopleti 1964; Pred očima grada 1970; Vrijeme ratno Manojla Manojlovića 1971; Šestorica osuđenih 1974; Prvi vojnik revolucije 1977; Tito-vrhovni komandant ( koautor V. Hlaić) 1980; Istočno i zapadno od Neretve 1981; Razmeđa Živke Damjanović 1982; Rasvjeti bratstva 1984; Mostarski kolopleti 1985; Krst i polumjesec u Božurovom Dolu 1986; Trinaesta hercegovačka brigada 1988; Vojska za jedno ljeto 1999; Preboli zla 2001; Kamena ognjišta 2002; Vjetrenik 2004; Iskušenja 2005; Iskušenja na engleskom jeziku 2006; Zvijezde stajačice 2009; Život piše svoju priču 2014.
O autoru objavljeno u publikacijama: Jugoslovenski savremenici- ko je ko u Jugoslaviji 1970; Vojni leksikon 1981; Kultura Bošnjaka 1994; Ko je ko u Bošnjaka 2000.
Živio je i u Čikagu, gdje je uređivao bosansko- hercegovačke časopise “ Zambak-BH odjek” i “ Tribina Bošnjaka “.
Sabrana djela Mensura Seferovića, 24 objavljene knjige tokom 65 godina plodnog stvaralačkog rada književnika, istoričara, aktiviste do današnjih dana, objavljena su u pdf formi na stranicama ovog websajta, kako bi bila dostupna čitaocima i naučno- istorijskim istraživačima. Da se ne zaborave sudbine i događaji ljudi u ratnim i poratnim vremenima u bivšoj Jugoslaviji. Njegova književna zaostavština je dokumentarna pripovjest, prozor u istorijski pogled na ljude, običaje, kulture, društvene i političke promjene u turbulentnim vremenima od ranih 1940- tih godina do današnjih dana, kroz antifašističku, humanističku i vizionarsku prizmu.
Književno djelo Mensura Seferovića je simbol multikulturne, antifašističke, demokratske, i pluralističke Bosne i Hercegovine, i čitavog svijeta.
Umro je u Čikagu 27. 9. 2020. godine.
Pričajući o Živki Damnjanović, prvom partizanskom političkom komesaru čete u Jugoslaviji koja je kao žena uspješno ratovala, predočena je ratna drama u Srbiji u drugom svjetskom ratu, ali i njena lična, jer se obračunavala veoma hrabro sa četnicima i njemačkim oficirima i dolazila u sukob sa partijskim rukovodstvom, sve do njene najteže kazne. Originalno istorijsko štivo, velike etičke i vaspitne vrijednosti, podsjeća na ličnosti iz antičke tragedije.
U grafičkoj zbirci se sakupljaju, obrađuju, čuvaju i daju na korištenje: plakati, kalendari, razglednice, grafičke mape, katalozi izložbi, fotografije poznatih ličnosti, portreti i ostala neknjižna građa i referensna literatura iz oblasti umjetnosti.
Od 1943. podnaslov: Književni zbornik za godinu ...
Od 1943. odgovorni urednik Salim Ćatić; od 1945. urednik Alija Nametak
Štamparije: od 1942. Državna tiskara, Sarajevo; od 1943. Bosanska pošta, Sarajevo; od 1945. Hrvatska državna tiskara, Podružnica Sarajevo
Muslimansko kulturno društvo "Narodna uzdanica" osnovano je 1923. godine s ciljem prosvjetnog i kulturnog podizanja Bošnjaka, prvenstveno školovanja omladine. Društvo je imalo svoje srednjoškolske internate u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli, zatim za studente u Zagrebu i zanatlijsku omladinu u Sarajevu. Pored smještaja i prehrane đaka i studenata u internatima, Društvo im je davalo godišnje potpore i stipendije. Radilo je do 1945. godine. Kalendar za 1933 je zabranjen zbog uvredljivog akrostiha pjesme "Omladini "Narodne uzdanice", autora Ismeta Šabića.
Prvi objavljeni kalendar je bio za 1907. godinu. Urednik kalendara bila je kancelarija Središnje uprave „Napredak“. Izdavač je bio „Napredak“, društvo za potpomaganje naučnika i gjaka Hrvata-katolika za Bosnu i Hercegovinu.
Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od povijesnih, etnološki, antropoloških do savremenih kulturnih tema. Od god. 1, br. 8 (1993) glavna i odgovorna urednica časopisa je Fatima Maslić. Od 1997. godine do 2002. godine, časopis nije izlazio. Od god. 6, br. 45 (2004) izdavač časopisa je BZK "Preporod" ODT. Od god. 6, br. 45 (2004) nosi podnaslov: List Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" općinskog društva Travnik. Uz br. 50 (2008) godine izlazi Podlist Divana za mlade, koji uređuje Ibrahim Indžić. Od 1993. do 1996. godine časopis je izlazio mjesečno, a od 2002. godine do danas izlazi jednom godišnje u štampanom i elektronskom izdanju.
Danas, „DIVAN“ je recenzirani časopis otvoren najprije za mlade znanstvenike i istraživače iz oblasti bošnjačke i bosanskohercegovačke kulture, umjetnosti, folklora, tradicije, književnosti, historije, bosanskoga jezika i slično, ali i svojevrstan ljetopis produkcijske kulture i kulturne baštine općine Travnik i regije Srednja Bosna. Članovi uredništva novih izdanja časopisa “Divan” su: doc. dr. Dženan Kos – glavni urednik, mr. Taik Ganić, doc. dr. Amela Bajrić, mr. Sanida Bjelopoljak, te Mirsada Fuško, tehnički urednik.
Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od povijesnih, etnološki, antropoloških do savremenih kulturnih tema. Od god. 1, br. 8 (1993) glavna i odgovorna urednica časopisa je Fatima Maslić. Od 1997. godine do 2002. godine, časopis nije izlazio. Od god. 6, br. 45 (2004) izdavač časopisa je BZK "Preporod" ODT. Od god. 6, br. 45 (2004) nosi podnaslov: List Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" općinskog društva Travnik. Uz br. 50 (2008) godine izlazi Podlist Divana za mlade, koji uređuje Ibrahim Indžić. Od 1993. do 1996. godine časopis je izlazio mjesečno, a od 2002. godine do danas izlazi jednom godišnje u štampanom i elektronskom izdanju.
Danas, „DIVAN“ je recenzirani časopis otvoren najprije za mlade znanstvenike i istraživače iz oblasti bošnjačke i bosanskohercegovačke kulture, umjetnosti, folklora, tradicije, književnosti, historije, bosanskoga jezika i slično, ali i svojevrstan ljetopis produkcijske kulture i kulturne baštine općine Travnik i regije Srednja Bosna. Članovi uredništva novih izdanja časopisa “Divan” su: doc. dr. Dženan Kos – glavni urednik, mr. Taik Ganić, doc. dr. Amela Bajrić, mr. Sanida Bjelopoljak, te Mirsada Fuško, tehnički urednik.
DIVAN 1-23 (1993-1994)
Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od povijesnih, etnološki, antropoloških do savremenih kulturnih tema. Od god. 1, br. 8 (1993) glavna i odgovorna urednica časopisa je Fatima Maslić. Od 1997. godine do 2002. godine, časopis nije izlazio. Od god. 6, br. 45 (2004) izdavač časopisa je BZK "Preporod" ODT. Od god. 6, br. 45 (2004) nosi podnaslov: List Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" općinskog društva Travnik. Uz br. 50 (2008) godine izlazi Podlist Divana za mlade, koji uređuje Ibrahim Indžić. Od 1993. do 1996. godine časopis je izlazio mjesečno, a od 2002. godine do danas izlazi jednom godišnje u štampanom i elektronskom izdanju.
Danas, „DIVAN“ je recenzirani časopis otvoren najprije za mlade znanstvenike i istraživače iz oblasti bošnjačke i bosanskohercegovačke kulture, umjetnosti, folklora, tradicije, književnosti, historije, bosanskoga jezika i slično, ali i svojevrstan ljetopis produkcijske kulture i kulturne baštine općine Travnik i regije Srednja Bosna. Članovi uredništva novih izdanja časopisa “Divan” su: doc. dr. Dženan Kos – glavni urednik, mr. Taik Ganić, doc. dr. Amela Bajrić, mr. Sanida Bjelopoljak, te Mirsada Fuško, tehnički urednik.
Mensur Seferović, književnik, istoričar, novinar
Rođen u Mostaru, Bosna i Hercegovina, 25 novembra 1925. Antifašistički borac od 1941., logoraš koncentracionog logora u sjevernoj Italiji 1943., partizanski reporter i urednik, pukovnik u penziji, izdavač, dobitnik „ 14 februarske“ nagrade grada Mostara ( Bosna i Hercegovina), „Oktobarske nagrade“ grada Herceg Novog ( Crna Gora) i “4 juli“ saveznu nagradu ( ex-Jugoslavija), nosilac nekoliko odlikovanja.
Od 1955. do 2014. objavio 24 knjige: Drugovi iz bataljona 1955; Tajna partijske ćelije 1957; Bataljon u okupiranom gradu 1958; Šoša 1959; Prozivka na Tjentištu 1961; Partizanski kolopleti 1964; Pred očima grada 1970; Vrijeme ratno Manojla Manojlovića 1971; Šestorica osuđenih 1974; Prvi vojnik revolucije 1977; Tito-vrhovni komandant ( koautor V. Hlaić) 1980; Istočno i zapadno od Neretve 1981; Razmeđa Živke Damjanović 1982; Rasvjeti bratstva 1984; Mostarski kolopleti 1985; Krst i polumjesec u Božurovom Dolu 1986; Trinaesta hercegovačka brigada 1988; Vojska za jedno ljeto 1999; Preboli zla 2001; Kamena ognjišta 2002; Vjetrenik 2004; Iskušenja 2005; Iskušenja na engleskom jeziku 2006; Zvijezde stajačice 2009; Život piše svoju priču 2014.
O autoru objavljeno u publikacijama: Jugoslovenski savremenici- ko je ko u Jugoslaviji 1970; Vojni leksikon 1981; Kultura Bošnjaka 1994; Ko je ko u Bošnjaka 2000.
Živio je i u Čikagu, gdje je uređivao bosansko- hercegovačke časopise “ Zambak-BH odjek” i “ Tribina Bošnjaka “.
Sabrana djela Mensura Seferovića, 24 objavljene knjige tokom 65 godina plodnog stvaralačkog rada književnika, istoričara, aktiviste do današnjih dana, objavljena su u pdf formi na stranicama ovog websajta, kako bi bila dostupna čitaocima i naučno- istorijskim istraživačima. Da se ne zaborave sudbine i događaji ljudi u ratnim i poratnim vremenima u bivšoj Jugoslaviji. Njegova književna zaostavština je dokumentarna pripovjest, prozor u istorijski pogled na ljude, običaje, kulture, društvene i političke promjene u turbulentnim vremenima od ranih 1940- tih godina do današnjih dana, kroz antifašističku, humanističku i vizionarsku prizmu.
Književno djelo Mensura Seferovića je simbol multikulturne, antifašističke, demokratske, i pluralističke Bosne i Hercegovine, i čitavog svijeta.
Umro je u Čikagu 27. 9. 2020. godine.
Izdavač i vlasnik lista bio je Konzorcij „Novo vrijeme“, a za izdavački Konzorcij i uredništvo određen je bio Muharem M. Trampa. List je izlazio na bosanskom jeziku, štampan ćirilicom i latinicom jedanput nedjeljno u sarajevskoj štampariji Obod. Od broja 11 (1929) za izdavački Konzorcij i uredništvo odgovoran je Asim H. Karić. Broj 18 (1930) je posebno izdanje u kojem je objavljen Pravilnik za izvršenje „Zakona o finansijskoj likvidaciji odšteta za beglučke zemlje dosugjenih po zakonu o beglučkim zemljama u Bosni i Hercegovini“, objavljen 14. septembra 1929. godine. Od broja 5 (1930) štampa Islamska dionička štamparija, a od broja 18 iste godine štampa Bosanska pošta.
List je bio namijenjen omladini Bosanske Krajine i šire, omladini antifašističke Jugoslavije. Nije imao redovan kontinuitet u izlaženju zbog ratnih dešavanja u periodu postojanja lista. Izdavan je na Kozari, od izdavača Oblasnog odbora USAOJ-a (Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije) za Bosansku Krajinu, na bosanskom jeziku. Naslov je bio štampan na ćirilici, a tekst na latinici. Tematika lista je antifašistička borba i Bosanska Krajina.