The first printing house in Bosnia and Herzegovina was founded in 1519 by Božidar Goraždanin, in the city of Goražde, in eastern Bosnia. Two years later, in 1521, the establishment closed and was moved to Romania. Subsequently, a small number of books written in Bosnia and Herzegovina were sent outside the country to be printed, in Venice, Vienna, Rome, and elsewhere, but books were not produced in the country. In the second half of the 19th century, there was a revival of interest in printing and publishing in Bosnia and Herzegovina. The first printing house started work in 1866, in Sarajevo, and was called Sopronova pečatnja (Sopron’s Publishing House), after its founder, Sopron Ignjat (1825–94), a journalist and printer-publisher from Novi Sad. This later became Vilajetska štamparija (Vilayet Printing House). Books were printed in the Latin, Cyrillic, Hebrew, and Arabic scripts. Following the occupation of Bosnia and Herzegovina by Austria-Hungary in 1878, Vilajetska štamparija continued to produce books, but it changed its name to Zemaljska štamparija (National Printing House). The National and University Library of Bosnia and Herzegovina preserves a valuable collection of the first school books printed at Vilajetska štamparija. Shown here is one of the items from this collection, Kratka zemljopisna početnica s dodatkom o Bosni: za niže učione (Brief geographical primer, with an additional text on Bosnia: for primary schools), published in 1869.
Odgovorni urednik novine bio je Ismet Busovača, a za redakciju „Kritike“ odgovoran je bio Jovo Šmitran. I Kritika je izlazila na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, na latinici i ćirilici. Izdavač je bio u Sarajevu, Konzorcij „Triumvirat“. Štampala se također u Sarajevu, u Islamskoj dioničkoj štampariji. Od broja 35 (25. oktobar 1922.) dolazi do izmjene urednika, pa glavni urednik postaje Vlado Turubatović. List je bio informativno-političkog karaktera.
Knjiga „Krst i polumjesec u Božurevom dolu“, autora Mensura Seferovića, govori o tome da su u agoniji rata, bosansko muslimanske porodice žitelji Božureva Dola, Bosna i Hercegovina, bile prinuđene, da bi izbjegle pokolj četnika, da se prekrste. Pokrštavanje Muslimana predložio je pravoslavac-pop, kad je vidio da im nema druge, da bi bacili maglu u četničke oči, da se izvuku iz tog majskog (1943. godine) pakla, sa uvjerenjem da nikad nikakva država nije uspjela da uništi jedan narod, pa to neće uspjeti ni četnicima.