Dokumenti (1385 ukupno)

Glavni urednik časopisa bio je Eli Finci u ime grupe sarajevskih mladih književnika. Časopis je izlazio na bosanskom jeziku i na latiničnom pismu. Štampan je u Štampariji „Bosanske pošte“ i Štampariji „Prosvete“ u Sarajevu.

Vlasnik i glavni urednik časopisa „Dan“ bio je Savo Miladinović, a urednik dr. Lazo Dimitrijević. „Dan“ je izlazio na srpskom jeziku i štampan je ćirilicom u sarajevskoj štampariji Prva srpska štamparija Riste J. Savića. Prvobitno je izlazio…

List je izlazio u Banja Luci. Direktor lista bio je B. Janković, glavni urednik A. Hadžiefendić. Kucan je na pisaćem stroju, potom umnožavan, na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Izlazio je sedmično i bio je časopis IIb razreda. Tematski,…

Glasnik je izdavalo Franjevačko redodržavno starješinstvo u periodu od 1906. do 1945. godine. Urednik Glasnika sv. Ante je bio Fra Miron Kozinović. Štampan je na hrvatskom jeziku u Tiskari Vogler.

Glasnik je izdavalo Franjevačko redodržavno starješinstvo u periodu od 1906. do 1945. godine. Urednik Glasnika sv. Ante je bio Fra Miron Kozinović. Štampan je na hrvatskom jeziku u Tiskari Vogler.

Glasnik je izdavalo Franjevačko redodržavno starješinstvo u periodu od 1906. do 1945. godine. Urednik Glasnika sv. Ante je bio Fra Miron Kozinović. Štampan je na hrvatskom jeziku u Tiskari Vogler.

Urednik i izdavač ovog ilustrovanog kalendara bio je Nikola Jarak. Kalendar Željezničar izlazio je na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku, na latiničnom i ćirilićnom pismu. Štampan je u štampariji „Obod“. Prvo izdanje je iz 1926. godine, a nije…

Urednik Željezničarskog kalendara bio je Nikola Jarak. Prvi broj datira iz 1926. godine, a kada je prestao sa izdavanjem, nije tačno poznato. Štampan je na bosanskom jeziku u štampariji Zadružni glasnik. Izdavač je bila Željezničarska druga.

List „Naša misel“ pronađen je 2004. godine prilikom sređivanja i popisa arhivske građe u Odjeljenju specijalnih zbirki NUBBiH. Izlazio je od 21. marta do 15. decembra 1935. godine u Sarajevu, dva puta mjesečno, na slovenačkom jeziku. Uređivao ga je…

Časopis je izlazio na srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku, latiničnim pismom. Litografisan je, nije paginiran. Izašao je samo jedan broj za 1923/24. školsku godinu. Reviju su izdavali đaci 1. muške Gimnazije u Sarajevu.

List je bio muslimansko religiozno-političkog karaktera. Štampan je arebicom, na bosanskom jeziku i izlazio je jednom mjesečno (svaki mlađak).

Urednik i izdavač kalendara bio je Jovan Simić. Štampan je na srpskom jeziku u sarajevskoj Srpskoj dioničkoj štampariji. Jovan Simić je izdavao kalendar u Bosovači.

Urednik i izdavač kalendara bio je Jovan Simić. Štampan je na srpskom jeziku u sarajevskoj Srpskoj dioničkoj štampariji. Jovan Simić je izdavao kalendar u Bosovači.

Urednik i izdavač kalendara bio je Jovan Simić. Štampan je na srpskom jeziku u sarajevskoj Srpskoj dioničkoj štampariji. Jovan Simić je izdavao kalendar u Bosovači.

List je bio namijenjen omladini Bosanske Krajine i šire, omladini antifašističke Jugoslavije. Nije imao redovan kontinuitet u izlaženju zbog ratnih dešavanja u periodu postojanja lista. Izdavan je na Kozari, od izdavača Oblasnog odbora USAOJ-a…

Izdavač i vlasnik lista bio je Konzorcij „Novo vrijeme“, a za izdavački Konzorcij i uredništvo određen je bio Muharem M. Trampa. List je izlazio na bosanskom jeziku, štampan ćirilicom i latinicom jedanput nedjeljno u sarajevskoj štampariji Obod. Od…

Izdavač i vlasnik lista bio je Konzorcij „Novo vrijeme“, a za izdavački Konzorcij i uredništvo određen je bio Muharem M. Trampa. List je izlazio na bosanskom jeziku, štampan ćirilicom i latinicom jedanput nedjeljno u sarajevskoj štampariji Obod. Od…

Za tisak uredio i izdao Josip Milaković, u Sarajevu. Zbirka je štampana latinicom i ćirilicom na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku.
Iz Predgovora / Josip Milaković: "Ove je godine taman četvrt vijeka, otkako đaci sarajevske učiteljske škole…

Odgovorni urednik novine bio je Ismet Busovača, a za redakciju „Kritike“ odgovoran je bio Jovo Šmitran. I Kritika je izlazila na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, na latinici i ćirilici. Izdavač je bio u Sarajevu, Konzorcij „Triumvirat“.…

Odgovorni urednik Zvona bio je Jovan Šmitran, a glavni urednik N. Ristić. Novina je izlazila na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, štampana latinicom i ćirilicom. Izdavač je bila Jugoslovenska soc. dem. stranka za BiH, a štamparija Radnička…

Kalendar je izašao samo za 1911. godinu. Puni naslov glasi: Džepni kalendar: za godinu...
Slavija je izdala kalendar u Bosanskoj Krupi. Nisu poznati podaci o uredniku.

Vlasnik i izdavač Nezavisnog muslimanskog lista Domovina bio je Šerif Arnautović, glavni urednik Avdo Hasanbegović, a odgovorni urednik Ali ef. Raljević. Tekst je štampan na latinici i ćirilici, na bosanskom jeziku i izlaio je tri puta nedjeljno.…

Od 1949. Organ Glavnog odbora Saveza sindikata Jugoslavije za Bosnu i Hercegovinu
Od br. 72 (1959) glavni i odgovorni urednik Nada Selimović
Od br. 72 (1950) izdavač Glavni odbor SSJ za BiH
Od br. 35 (1946) naslov naizmjenično ćir. i lat.
Nije…

Izlazio je od 1912. do 1914. godine, kao i u 1918. godini. Biser je izlazio dva puta mjesečno. Od 1918. imao je uporedni podnaslov na turskom jeziku: Innemel-munimune ichvetum. El-islamu jalu vela jula alejhu.

Naslov novine pisao je uporedo na bosanskom, francuskom i njemačkom, te arebicom. Tekst je pisan bosanskim jezikom, na latinici. Izlazio je nedjeljno.

Časopis Behar pokrenut je 1900. godine. Štampanje lista finansirao je veletrgovac iz Tešnja Adem aga Mešić, koji se zbog toga smatrao vlasnikom Behara, dok je odgovorni urednik bio Safvet beg Bašagić. List je štampan na bosanskom jeziku, latinicom i…

Kalendar je bio u izdanju Knjižarnice I. Đ. Đurđevića i štampan je u Sarajevu, u „Štampariji Daniel & Kajon“. Od 1919. godine urednik kalendara je Đorđe Pejanović, a štampao se u Štampariji „Bosanske pošte“. Od 1919. godine mijenja format sa 18 cm na…

List Bratstvo izdavan je na srpskom jeziku, ćirilićnim pismom, te je imao ilustracije. Izlazio je jedanput mjesečno. U sastavu pojedinih godišta nalazi se i kalendar.

Od VI godišta je „Novi Behar" počeo izdavati svoj dječiji prilog dajući na taj način i našoj djeci štivo, kakvo se nigdje inače nije moglo naći. Prvi broj Dječijeg Novog Behara izašao je 15. jula 1932. godine, a izlazio je sve do 1941. godine.

List je izlazio u Sarajevu, na ćirilici i latinici, na bosanskom jeziku tri puta mjesečno. Islamska dionička štamparija (tiskara) u Sarajevu ga je štampala na početku, potom se smjenjuju „Bosanska pošta“ , „Srpska zora“ i „Hrvatska dionička tiskara“.…

Biografije počasnih narodnih heroja koji su odlikovani Ordenom narodnog heroja.

Naslov i tekst izlaze uporedo na latinici i ćirlici. Izlazi i kao sveska na njemačkom jeziku Gesetz - und Verordnungsblatt für Bosnien und die Hercegovina. Glasnik je izdavala Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu u Zemaljskoj tiskari.

List srednjoškolske omladine Brčko

Bitka na Sutjesci je trajala od 15. januara do 16. juna 1943. godine. Nijemci su nazvali taj plan Operacija Schwarz (Crno).

Izlazio je sedmično. Od broja 9 (1927) za uredništvo i administraciju odgovorna je Tankosova N. Morača rođ. Kašiković. Tematika lista bile su narodne umotvorine i bio je tradicionalnog karaktera.

U Mostaru je 1897. godine pokrenut list Osvit, a prvi broj je izašao u 1898. godini. Osvit je izlazio dva puta sedmično.

Vatan je bio list za politička i opšta pitanja, namijenjen bosansko-hercegovačkim muslimanima. Izlazio je sedmično.

U 1920. godini nema više uporednih naslova, stavljaju moto "Svi Srbi Srbiji - Srbija svim Srbima"

List nije izlazio 1913. god., obnovljen je sa prvim godištem 1914.
Od god. 2, br. 69 (15. septembar 1911) vlasnik je Akif Biserović
Od br. 84 (1911) odgovorni urednik Ali Salihagić
U 1914. glavni urednik Salih Korić

Naslov je bio na ćirilici i latinici, a tekstovi su pisani na latinici, bosanskim jezikom. Nije poznato koliko je kalendar izdavan, vjerovatno samo jednom.

Novi vakat bio je glasilo Muslimanske ujedinjene organizacije. Izlazio je na bosanskom jeziku, štampan na latinici dva puta nedjeljno. Od broja 2, odgovorni urednik postaje Salih D. Šehić. Brojevi 43 i 48 su bili posebna izdanja.

Nada je imala dva izdanja sedmično od 1895. do 1903. godine. Do kraja 1901. izlazila su izdanja na latinici i ćirilici.

Časopis je izlazio u svrhu srpsko-pravoslavnog sveštenstva i naroda u Bosni i Hercegovini. Kasnije mijenja ime u Novi istočnik.

Na sjednici Glavnog odbora „Prosvjete“, 20. decembra 1903. godine, odlučeno je da se pokrene izdavanje publikacije u kojoj će se pisati o „Prosvjeti“ i njenom radu. Prije objavljivanja kalendara za 1905. godinu, informacije su objavljivali u…

Knjiga zapisa, kolaž o kataklizmičkim događajima u BH i oko nje. O nasrtaju dva fašizma sa ciljem da se raskomada i pripoji. O nacionalno šovinističkim ideologijama koje su zatrovale pojedince i narode. Otkriva nove činjenice i aspekte, upliće…

O ženama učesnicama Drugog svjetskog rata 1941-1945 i Agresije na Bosnu i Hercegovinu 1991-1995. Priče o ženama heroinama nepoznate su na balkanskim prostorima u tom obimu i periodu o kojem autor piše. Mensur Seferović traga za pozitivnim primjerima…

Knjiga „Krst i polumjesec u Božurevom dolu“, autora Mensura Seferovića, govori o tome da su u agoniji rata, bosansko muslimanske porodice žitelji Božureva Dola, Bosna i Hercegovina, bile prinuđene, da bi izbjegle pokolj četnika, da se prekrste.…

Čitalac će da zavoli junake, trojicu tihih, plemenitih pomagača revolucije, koji treba da se izvuku iz bunkera i odu iz okupiranog grada u oslobođenu teritoriju. Poseban humor u literaturi o narodnooslobodilačkoj borbi.

U knjizi „Iskušenja“, autor Mensur Seferović govori o iskušenjima tokom rata i poslije rata, o iskušenjima glavnog junaka, ratnog pilota koji pilotske škole završava i u SAD. Od partizana komuniste postaje nacionalist, slijedbenik zločinca Slobodana…

Dugogodišnja istraživačka studija o drami jednog manjeg dijela bošnjačkog svijeta, nevelika i usamljena jezgra četničkog ravnogorskog političkog usmjerenja, sudbine zagubljenih i prevarenih nevoljnika. Ova studija je značenski višeslojna, ona se ne…

Pričajući o Živki Damnjanović, prvom partizanskom političkom komesaru čete u Jugoslaviji koja je kao žena uspješno ratovala, predočena je ratna drama u Srbiji u drugom svjetskom ratu, ali i njena lična, jer se obračunavala veoma hrabro sa četnicima i…

O šetorici bilećkih komunista, uslovno osuđenih, trojica na smrt, a trojica na isključenje, od strane Komunističke partije Jugoslavije, Okružnog odbora partije i Operativnog odbora narodooslobodilačke vojske za Hercegovinu. Uslov je da njih šestorica…

Ovom knjigom autor ukazuje na tkz. lijeva skretanja u Crnoj Gori, koristeći ratni dnevnik odbornika i borca Manojla. Psihološka veličina glavnog junaka, obućarskog radnika koga je u jeku studija zatekao rat i poremetio mu puteve obrazovanja, je što…

Iako je glavna ličnost knjige Muhamed Bostančić u zatvoru tek oslobođenog Mostara, njegov monolog u ćeliji osnovna je okosnica zapisa, odnosno, raščlanjeno je zašto su se novi nasilnici, koji su uzeli zakon u svoje ruke, svjetili za sukobe sa…

Posljednju knjigu je autor posvetio supruzi i saradniku Šefiki Omanović Seferović (1927-2013). Događanja u piščevom životu iza kulisa, tokom nastanka i reakcije nakon objavljivanja knjiga. Događaji nisu poredani hronološki, svaki događaj je jedan…

Romansirana biografija o Šoši Mažaru, dobrim djelom je hronika o ustanku naroda Bosanske krajine. Legenda i čovjek među nama. Šoša kao sin, brat, drug, vojnik i komadant. U ratnom vremenu antifašističkog odbranbenog rata, sudbina je bila u rukama…

U vrijeme kada je izgledalo da će svi pošteni ljudi biti potrpani u jame, kada su ustaše u gradovima dočekivali i pitali “Koje si vjere?“, formirana je 13 hercegovačka brigada. Govori o partizanima hercegovačke brigade i istoriji naroda Hercegovine…

Tri djevojke iz tri hercegovačka kraja, Zdenka, Ljubica i Emina, Hrvatica, Srpkinja i Bošnjakinja. U jednom su času i na istom mjestu poginule zbratimljene u ljudskom djelu, svojom krvlju i grobovima, brišući sve razlike između sebe. Svjedočenje koje…

O majci, narodnom heroju, majci osam sinova i dvije kćerke sa partizanskim oznakama! Doslijednost u vjerovanju da u borbi protiv njemačkih i italijanskih fašista- okupatora, četničkih i ustaških šovinista, mora pobjediti jedna vlast - vlast…

Jedinstvena priča o mostarskoj porodici koja u toku čitavog rata štampa partijski materijal u bunkeru, ispod kuće.

Ovom knjigom koja je neposredni nastavak knjige Tajna partiske čelije, pisac završava panoramu o Mostaru i njegovom bataljonu u Narodnooslobodilačkoj borbi.

Ono što je pisac lično vidio, doživio i bio svjedok događaja, i ono što su mu pričali drugi učesnici nosioci događaja, zapis o odbranbenoj, antifašističkoj borbi sugrađana.

Piščev prvenac iz 1955. godine: 30 reportaža o ljudima i događajima, ratne i poratne teme, govore o moralu mladih našeg podneblja (Bosna i Hercegovina). Da se sačuva istina o ljudima i događajima u jednom teškom ali velikom vremenu kroz koje su…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

DIVAN 1-23 (1993-1994)

Prvi broj časopisa „DIVAN“, kojeg izdaje Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ iz Travnika, izašao je u februaru 1993. godine. U časopisu se tematiziraju razne lokalne teme koje se odnose na Travnik i okolicu, i to od…

Prvi objavljeni kalendar je bio za 1907. godinu. Urednik kalendara bila je kancelarija Središnje uprave „Napredak“. Izdavač je bio „Napredak“, društvo za potpomaganje naučnika i gjaka Hrvata-katolika za Bosnu i Hercegovinu.

Od 1943. podnaslov: Književni zbornik za godinu ...
Od 1943. odgovorni urednik Salim Ćatić; od 1945. urednik Alija Nametak
Štamparije: od 1942. Državna tiskara, Sarajevo; od 1943. Bosanska pošta, Sarajevo; od 1945. Hrvatska državna tiskara,…