Opis po God. 12, br. 1 (25 januar 1941)
Nasl. na lat. i ćir.
Na br. 2 (28 veljača 1942) podnaslov je Glasilo Nabavljačke zadruge drž. službenika u Sarajevu, Gradske nabavljačke zadruge u Sarajevu, Nabavljačke zadruge "Rad" u Sarajevu i Kreditne zadruge državnih službenika u Sarajevu
Na br. 2 (28 veljača 1942) ime izdavača je Nabavljačka zadruga državnih službenika s.o.j. u Sarajevu
Vatan je bio list za politička i opšta pitanja. Izlazio je sedmično. Urednici lista su bili Mehmed Hulusi i Ibrahim-beg Bašagić. Štampan je na turskom jeziku od 1884. do 1897. godine. Naslov se prevodi kao Domovina. Nakon gašenja ovoga lista, pokreće se Rehber.
Vatan je bio list za politička i opšta pitanja. Izlazio je sedmično. Urednici lista su bili Mehmed Hulusi i Ibrahim-beg Bašagić. Štampan je na turskom jeziku od 1884. do 1897. godine. Naslov se prevodi kao Domovina. Nakon gašenja ovoga lista, pokreće se Rehber.
Vatan je bio list za politička i opšta pitanja. Izlazio je sedmično. Urednici lista su bili Mehmed Hulusi i Ibrahim-beg Bašagić. Štampan je na turskom jeziku od 1884. do 1897. godine. Naslov se prevodi kao Domovina. Nakon gašenja ovoga lista, pokreće se Rehber.
Theatrum Orbis Terrarum (Teatar svijeta) smatra se pretečom modernog atlasa. Veliki uticaj na rad Ortelisa imao je Mercator. Izdanje Orteliusovog Atlasa koji poseduje Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH potječe iz 1592. Ovo izdanje izašlo je iz štamparije Platininiana u Antwerpenu.
Urednik i izdavač kalendara bio je Jovan Simić. Štampan je na srpskom jeziku u sarajevskoj Srpskoj dioničkoj štampariji. Jovan Simić je izdavao kalendar u Bosovači.
List je izlazio u Sarajevu od 1868. do 1872. godine. Uporedni naslov je Gülşen-i saray (Saraj džulšej).
To je bio poluzvanični političko-književni list. Do 1870. godine urednik lista je bio Ignjat Sopron, a nakon toga, sve do gašenja lista, urednik je bio Mehmed Šakir (Šaćir) Kurtčehajić.
List je štampan dvojezično, ćirilicom sa jedne strane, na arapskom pismu turskim jezikom sa druge strane lista. Izlazio u Sarajevu, sedmično, a štampan u Vilajetskoj štampariji.
List je izlazio u Sarajevu od 1868. do 1872. godine. Uporedni naslov je Gülşen-i saray (Saraj džulšej).
To je bio poluzvanični političko-književni list. Do 1870. godine urednik lista je bio Ignjat Sopron, a nakon toga, sve do gašenja lista, urednik je bio Mehmed Šakir (Šaćir) Kurtčehajić.
List je štampan dvojezično, ćirilicom sa jedne strane, na arapskom pismu turskim jezikom sa druge strane lista. Izlazio u Sarajevu, sedmično, a štampan u Vilajetskoj štampariji.
Rukopisna zbirka Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine sadržajno je razvrstana u tri veće cjeline:
Književno-historijska zbirka, koju čine dokumenti vezani za znamenite historijske, političke i kulturne događaje i za znamenite bosanskohercegovačke i svjetske ličnosti.
Arhivska zbirka sadrži nekoliko tematski zaokruženih arhivskih cjelina kao što su Arhiv Mehmed-bega Kapetanovića-Ljubušaka; Arhiv dr. Jovana Kršića; Arhiv Silvija Strahimira Kranjčevića i drugi.
Orijentalna zbirka sadrži dokumente pisane na arapskom, turskom i perziskom jeziku, nastale tokom 17-19. stoljeća.
Nash, krupan. Mastilo crno, slabijeg kvaliteta. Istaknute riječi i naslovi poglavlja pisani crvrnim mastilom. Papir tamnobijel, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Osnovni tekst uokviren debljom linijom zlatnožute boje, a komentari na marginama, također, uokvireni tankom crvrnom linijom.
Na fol. 1b unvan u zlatnožutoj, ljubičastoj i zelenoj boji.
Priručnik kalendara Bošnjaka sa kalendarom svijeh vjerozakona u zemlji, listovima za bilješke, tablicama i tarifama za pisarničke poslove
Priručnik je izlazio kao prilog uz kalendar Bošnjak. Od 1893. naslov mijenja u Priručnik Bošnjaka za prostu godinu sa listovima za bilješke, tablicama i tarifama za pisarničke poslove. Izlazio je jednom u godini u Sarajevu, izdanjem Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine.
Izdavač i vlasnik lista bio je Konzorcij „Novo vrijeme“, a za izdavački Konzorcij i uredništvo određen je bio Muharem M. Trampa. List je izlazio na bosanskom jeziku, štampan ćirilicom i latinicom jedanput nedjeljno u sarajevskoj štampariji Obod. Od broja 11 (1929) za izdavački Konzorcij i uredništvo odgovoran je Asim H. Karić. Broj 18 (1930) je posebno izdanje u kojem je objavljen Pravilnik za izvršenje „Zakona o finansijskoj likvidaciji odšteta za beglučke zemlje dosugjenih po zakonu o beglučkim zemljama u Bosni i Hercegovini“, objavljen 14. septembra 1929. godine. Od broja 5 (1930) štampa Islamska dionička štamparija, a od broja 18 iste godine štampa Bosanska pošta.
U 1912. godini Musavat se nastavlja pod naslovom Novi musavat.
Opis po god. 1, br. 37 (1. juna 1912).
Naslov uporedo štampan ćir., lat. i na tur. jeziku; tekst ćir. i lat.
Izlazi svake srijede i subote.
Nestale osobe na teritoriji Bosne i Hercegovine : kao rezultat sukoba, hiljade porodica još uvijek nemaju vijest o svojim članovima. Molimo vas da kontaktirate najbližu kancelariju MKCK ili Crvenog križa
Glavni urednik bio je Kosta Hörmann, dok ga je uređivao Silvije Strahimir Kranjčević. Izlazila je u Sarajevu u izdanju Zemaljske vlade BiH, a štampala se u Zemaljskoj štampariji. Nada je imala dva izdanja sedmično od 1895. do 1903. godine. Do kraja 1901. izlazila su izdanja na latinici i ćirilici.
Nada se smatra najboljim južnoslavenskim književnim časopisom na prijelazu iz 19. u 20. st.
Objavljivali su bez izuzetka tekstove bosanskih, hrvatskih i srpskih književnika, nisu obraćali pažnju na nacionalnost i poetski izražaj književnika.
Redovni saradnici časopisa su bili J. Leskovar, A. G. Matoš, A. Tresić Pavičić, V. Deželić, J. Truhelka, S. Bašagić, N. Andrić, M. Begović, J. Ibler, B. Livadić, I. Velikanović i mnogi drugi.
Glavni urednik bio je Kosta Hörmann, dok ga je uređivao Silvije Strahimir Kranjčević. Izlazila je u Sarajevu u izdanju Zemaljske vlade BiH, a štampala se u Zemaljskoj štampariji. Nada je imala dva izdanja sedmično od 1895. do 1903. godine. Do kraja 1901. izlazila su izdanja na latinici i ćirilici.
Nada se smatra najboljim južnoslavenskim književnim časopisom na prijelazu iz 19. u 20. st.
Objavljivali su bez izuzetka tekstove bosanskih, hrvatskih i srpskih književnika, nisu obraćali pažnju na nacionalnost i poetski izražaj književnika.
Redovni saradnici časopisa su bili J. Leskovar, A. G. Matoš, A. Tresić Pavičić, V. Deželić, J. Truhelka, S. Bašagić, N. Andrić, M. Begović, J. Ibler, B. Livadić, I. Velikanović i mnogi drugi.
Glavni urednik bio je Kosta Hörmann, dok ga je uređivao Silvije Strahimir Kranjčević. Izlazila je u Sarajevu u izdanju Zemaljske vlade BiH, a štampala se u Zemaljskoj štampariji. Nada je imala dva izdanja sedmično od 1895. do 1903. godine. Do kraja 1901. izlazila su izdanja na latinici i ćirilici.
Nada se smatra najboljim južnoslavenskim književnim časopisom na prijelazu iz 19. u 20. st.
Objavljivali su bez izuzetka tekstove bosanskih, hrvatskih i srpskih književnika, nisu obraćali pažnju na nacionalnost i poetski izražaj književnika.
Redovni saradnici časopisa su bili J. Leskovar, A. G. Matoš, A. Tresić Pavičić, V. Deželić, J. Truhelka, S. Bašagić, N. Andrić, M. Begović, J. Ibler, B. Livadić, I. Velikanović i mnogi drugi.
Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.
Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.
Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.
Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.
Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.
Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.
Tekst na jevrejsko-španjolskom (ladino) i hebrejskom jeziku
Pismo publikacije je kvadratno hebrejsko i raši pismo
Prije Sarajeva, Kapon je štampao časopis sa istim imenom 1898. godine u Ploeštiju, Rumunija
Diwani pismo. Mastilo crno. Naslovi poglavlja pisani krupnim slovima, crvenim mastilom. Papir bijel, srednje debljine, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tekst ispisan u lijepo iscrtanim tabelama obrubljenim širokom zlatnožutom linijom. Na fol. 1b veoma lijepo urađen unvan u zlatnožutoj i plavoj boji.
Contributors: Prepisao Šukrullāh b. Ibrāhīm al-Qonawī
U grafičkoj zbirci se sakupljaju, obrađuju, čuvaju i daju na korištenje: plakati, kalendari, razglednice, grafičke mape, katalozi izložbi, fotografije poznatih ličnosti, portreti i ostala neknjižna građa i referensna literatura iz oblasti umjetnosti.
