Zbirka ilustracija Paula Petera Piecha

Borba protiv rasizma i ugroženost ljudskih prava

Za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu : svim oružjem!

Vidovdanski atentat : 28. jula 1914. u Sarajevu.

Fotografije Franca Ferdinanda, supruge Sofije, atentatora, događaja i mjesta (prije i nakon atentata)

Večernja pošta 1922

Vlasnik novina je Konzorcij “Večernja pošta”. Osnivač, glavni i odgovorni urednik bio je Jozo Sironić. List je izlazio dnevno, na srpskom i hrvatskom jeziku, štampan u štampariji Bosanska pošta. Odgovorni urednici su se mijenjali. Od 1922. to je bio Čedomil Borojević, od 1923. Maksim Svara, od 1924. Su bili Zvonko Šprajcer i Eugen Džikovski. U tom periodu mijenja se i format (od 1924), sa 48 na 50 centimetara.</p>

Večernja pošta 1921

Vlasnik novina je Konzorcij “Večernja pošta”. Osnivač, glavni i odgovorni urednik bio je Jozo Sironić. List je izlazio dnevno, na srpskom i hrvatskom jeziku, štampan u štampariji Bosanska pošta. Odgovorni urednici su se mijenjali. Od 1922. to je bio Čedomil Borojević, od 1923. Maksim Svara, od 1924. Su bili Zvonko Šprajcer i Eugen Džikovski. U tom periodu mijenja se i format (od 1924), sa 48 na 50 centimetara.</p>

Uspomene sa putovanja Trgovačke obrtničke komore bosansko-hercegovačke po Monarhiji : 27. aprila -11. maja 1911.

Sadrži: 20 fotografija 11 x 16 cm

Ugasimo usijane glave da bismo zapalili novi vječni plamen

To smo mi!

Theatrvm Orbis Terrarvm - Orteliusov atlas

O Orteliusovin Altasu Theatrum Orbis Terrarum (Teatar svijeta) smatra se pretečom modernog atlasa. Veliki uticaj na rad Ortelisa imao je Mercator. Izdanje Orteliusovog Atlasa koji poseduje Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH potječe iz 1592. Ovo izdanje izašlo je iz štamparije Platininiana u Antwerpenu.

The death in Sarajevo

Plakat filma: "Smrt u Sarajevu", producent H. Prolić, Kulenović T. scenarist.

Stara i rijetka knjiga

Srpski zadrugar 1912-1914

Urednik i izdavač kalendara bio je Jovan Simić. Štampan je na srpskom jeziku u sarajevskoj Srpskoj dioničkoj štampariji. Jovan Simić je izdavao kalendar u Bosovači.
Kalendar za 1912. godinu sadrži: Kalendarijum. Praznici u Bosni i Hercegovini. Pravila Srpske zemljoradničke zadruge. Osnivanje Srpske zemljoradničke zadruge. Iz poljoprivrede. Krsno ime. O zdravlju. O lijepom vladanju. Crkveno-prosvjetne autonomne vlasti. Pomažimo narodne ustanove. Račun kamata-interesa. Kad treba plaćati porez. O biljezima. Sajmovi u Bosni i Hercegovini

Srpska riječ : list za politiku, prosvjetu i privredu 1907

List je izdavala Srpska dionička štamparija u Sarajevu, uređivao ga je Upravni odbor Štamparije. Odgovorni urednik je bio Đorđe Lazarević, urednik Vasilj Grđić. List je izlazio četiri puta nedjeljno, štampan na srpskom jeziku, ćiriličnim pismom.
Svaki broj paginiran je za sebe. Srpska riječ imala je svake godine božićne i uskrsne priloge raznog sadržaja. Odgovorni urednik je često zatvaran, a list plijenjen i kažnjavan globama.

Srpska riječ : list za politiku, prosvjetu i privredu 1906

List je izdavala Srpska dionička štamparija u Sarajevu, uređivao ga je Upravni odbor Štamparije. Odgovorni urednik je bio Đorđe Lazarević, urednik Vasilj Grđić. List je izlazio četiri puta nedjeljno, štampan na srpskom jeziku, ćiriličnim pismom. Svaki broj paginiran je za sebe. Srpska riječ imala je svake godine božićne i uskrsne priloge raznog sadržaja.</p>
<p>Odgovorni urednik je često zatvaran, a list plijenjen i kažnjavan globama.

Srpska riječ : list za politiku, prosvjetu i privredu 1905

List je izdavala Srpska dionička štamparija u Sarajevu, uređivao ga je Upravni odbor Štamparije. Odgovorni urednik je bio Đorđe Lazarević, urednik Vasilj Grđić. List je izlazio četiri puta nedjeljno, štampan na srpskom jeziku, ćiriličnim pismom. Svaki broj paginiran je za sebe. Srpska riječ imala je svake godine božićne i uskrsne priloge raznog sadržaja. Odgovorni urednik je često zatvaran, a list plijenjen i kažnjavan globama.

Silvija Strahimira Kranjčevića pjesme / [uredio i uvodom popratio Branimir Livadić]

Sclavoniae, Croatiae, Carniae, Istriae, Bosniae finitimarumque regionum nova descriptio

Karta iz Orteliusova atlasa

Sclavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatiae parte

Sclavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatiae parte

Karta iz atlasa Atlas sive cosmographicae meditationes de fabrica mundi et fabricati figura

Schlavoniae, Croatiae, Carniae, Istriae, Bosniae finitimarvmqve regionvm nova descriptio

Karta iz atlasa Theatrum orbis terrarum Abrahama Orteliusa

Sarajevski list 1899

Izdavač i vršilac štampe bila je Zemaljska tiskara u Sarajevu. Odgovorni urednik Sarajevskog lista bio je Ivan Vasin Popović. List je izlazio u Sarajevu, na bosanskom jeziku, tri puta sedmično, štampan ćirilicom i latinicom. Sarajevski list počinje od godine 4, broja 62 (1881) jer su Bosansko=hercegovačke novine prestale izlaziti sa brojem 61 (1881).

Od 1910. do 1912. godine list je izlazio prije podne utorkom, četvrtkom i subotom, dok je ponedjeljkom, srijedom i petkom izlazio poslije podne pod naslovom Večernji sarajevski list. Od broja 773 (1912) do kraja izlaženja izlazio je svakog dana, s tim što nije više izlazilo večernje izdanje. U periodu od 1907. Do 1910. godine list je imao Prilog Sarajevskom listu. Urednik od 1910. bio je Franjo Mah, a od broja 25 (1912) odgovorni urednik postaje Jošo Ivanišević. Podnaslov od broja 1 (1918) glasi „Službeno glasilo zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu“.

Sarajevski list 1898

Izdavač i vršilac štampe bila je Zemaljska tiskara u Sarajevu. Odgovorni urednik Sarajevskog lista bio je Ivan Vasin Popović. List je izlazio u Sarajevu, na bosanskom jeziku, tri puta sedmično, štampan ćirilicom i latinicom. Sarajevski list počinje od godine 4, broja 62 (1881) jer su Bosansko=hercegovačke novine prestale izlaziti sa brojem 61 (1881).

Od 1910. do 1912. godine list je izlazio prije podne utorkom, četvrtkom i subotom, dok je ponedjeljkom, srijedom i petkom izlazio poslije podne pod naslovom Večernji sarajevski list. Od broja 773 (1912) do kraja izlaženja izlazio je svakog dana, s tim što nije više izlazilo večernje izdanje. U periodu od 1907. Do 1910. godine list je imao Prilog Sarajevskom listu. Urednik od 1910. bio je Franjo Mah, a od broja 25 (1912) odgovorni urednik postaje Jošo Ivanišević. Podnaslov od broja 1 (1918) glasi „Službeno glasilo zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu“.

Sarajevski list 1881

Izdavač i vršilac štampe bila je Zemaljska tiskara u Sarajevu. Odgovorni urednik Sarajevskog lista bio je Ivan Vasin Popović. List je izlazio u Sarajevu, na bosanskom jeziku, tri puta sedmično, štampan ćirilicom i latinicom. Sarajevski list počinje od godine 4, broja 62 (1881) jer su Bosansko=hercegovačke novine prestale izlaziti sa brojem 61 (1881).

Od 1910. do 1912. godine list je izlazio prije podne utorkom, četvrtkom i subotom, dok je ponedjeljkom, srijedom i petkom izlazio poslije podne pod naslovom Večernji sarajevski list. Od broja 773 (1912) do kraja izlaženja izlazio je svakog dana, s tim što nije više izlazilo večernje izdanje. U periodu od 1907. Do 1910. godine list je imao Prilog Sarajevskom listu. Urednik od 1910. bio je Franjo Mah, a od broja 25 (1912) odgovorni urednik postaje Jošo Ivanišević. Podnaslov od broja 1 (1918) glasi „Službeno glasilo zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu“.

Sarajevski cvjetnik = Saraj džulšej 1869

List je izlazio u Sarajevu od 1868. do 1872. godine. Uporedni naslov je Gülşen-i saray (Saraj džulšej). To je bio poluzvanični političko-književni list. Do 1870. godine urednik lista je bio Ignjat Sopron, a nakon toga, sve do gašenja lista, urednik je bio Mehmed Šakir (Šaćir) Kurtčehajić. List je štampan dvojezično, ćirilicom sa jedne strane, na arapskom pismu turskim jezikom sa druge strane lista. Izlazio u Sarajevu, sedmično, a štampan u Vilajetskoj štampariji.

Sarajevski cvjetnik = Saraj džulšej 1868

List je izlazio u Sarajevu od 1868. do 1872. godine. Uporedni naslov je Gülşen-i saray (Saraj džulšej).
To je bio poluzvanični političko-književni list. Do 1870. godine urednik lista je bio Ignjat Sopron, a nakon toga, sve do gašenja lista, urednik je bio Mehmed Šakir (Šaćir) Kurtčehajić.
List je štampan dvojezično, ćirilicom sa jedne strane, na arapskom pismu turskim jezikom sa druge strane lista. Izlazio u Sarajevu, sedmično, a štampan u Vilajetskoj štampariji.

Suradnici: NUB BIH

Sarajevoer Tagblatt : unabhängige zeitung zur wahrung der oesterr.-ung. interessen auf dem Balkan 1914

Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.

U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.

Sarajevoer Tagblatt : unabhängige zeitung zur wahrung der oesterr.-ung. interessen auf dem Balkan 1913

Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.

U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.

Sarajevoer Tagblatt : unabhängige zeitung zur wahrung der oesterr.-ung. interessen auf dem Balkan 1912

Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.

U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.

Sarajevoer Tagblatt : unabhängige zeitung zur wahrung der oesterr.-ung. interessen auf dem Balkan 1911

Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.

U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.

Sarajevoer Tagblatt : unabhängige zeitung zur wahrung der oesterr.-ung. interessen auf dem Balkan 1909

Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.

U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.

Sarajevoer Tagblatt : unabhängige zeitung zur wahrung der oesterr.-ung. interessen auf dem Balkan 1908

Vlasnik i izdavač lista bio je Hermenegild Wagner, a odgovorni urednik Franz Bergstein. List je izlazio na njemačkom jeziku, od izdavača Hermenegild Wagnera. Štampan je u štampariji Buchdruckerei Vogler i drugovi u Sarajevu (Tiskari Vogler i drugovi), na latiničnom pismu. Izlazio je dnevno.

U broju 96 (1908) tekst se štampao u dva stupca na njemačkom i bosanskom jeziku. U brojevima od 1909. navodi se da je Hermenegild Wagner i glavni urednik. Od 1911. novina ima i podnaslov Unabhängige zeitung zur wahrung der reichsinteressen.

Sarajevo Cultural Capital of Europe : X Festival Sarajevo "Sarajevska zima" , "Sarajevo Winter" '94

Ilustracija.

Sarajevo : Olympic City

Olompiski krugovi pokapani krvlju.

Sarajevo : cijeli pogled

Sarajevo : Baščaršija

Sarajevo

Slika stare pravoslavne crkve.

Sarajevo

Ferhadija džamija

Rukopisne zbirke

Rukopisna zbirka Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine sadržajno je razvrstana u tri veće cjeline:

Književno-historijska zbirka, koju čine dokumenti vezani za znamenite historijske, političke i kulturne događaje i za znamenite bosanskohercegovačke i svjetske ličnosti.

Arhivska zbirka sadrži nekoliko tematski zaokruženih arhivskih cjelina kao što su Arhiv Mehmed-bega Kapetanovića-Ljubušaka; Arhiv dr. Jovana Kršića; Arhiv Silvija Strahimira Kranjčevića i drugi.

Orijentalna zbirka sadrži dokumente pisane na arapskom, turskom i perziskom jeziku, nastale tokom 17-19. stoljeća.

Ratni zločinci

Na plakatu: S. Milošević, R. Mladić, F. Avdić i R. Karadžić

Rariteti

Rariteti u ovoj kolekciji su dio zbirke Stare i rijetke knjige Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. U ovoj kolekciji nalaze se prvi štampani udžbenici u Bosni i Hercegovini kao i primjeri publikacija nastalih u prvim štamparijama u Bosni i Hercegovini.

QĀNŪN NĀMA-I ĞADĪD SULṬĀN SULAYMĀN H̱ĀN

Nash, krupan. Mastilo crno, slabijeg kvaliteta. Istaknute riječi i naslovi poglavlja pisani crvrnim mastilom. Papir tamnobijel, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Osnovni tekst uokviren debljom linijom zlatnožute boje, a komentari na marginama, također, uokvireni tankom crvrnom linijom.
Na fol. 1b unvan u zlatnožutoj, ljubičastoj i zelenoj boji.

Suradnici: Prepisao Aḥmad al-Mostārī

Prvi grijeh

Kranjčevićev interes za dramski izraz očituje se posebno kroz alegoriju Prvi grijeh, koju je spjevao kao libreto za oratorij Ivana Zajca. Pjesmu je završio 1893. godine, dok je bio učitelj u Livnu, a Zajc ju je komponovano kao svoje hiljadito djelo. Prvi grijeh prvi put izlazi u časopisu Vijenac 1893. godine, a kasnije je objavljen kao zasebna knjiga i izveden 1907. godine. Prvi grijeh je oratorij u tri dijela, duboko prožet biblijskim slikama i pitanjima dobra i zla. Oratorij je dio njegove šire kozmogonije, koja istražuje tajne svijeta i čovjeka.

Priručnik kalendara Bošnjaka

Priručnik kalendara Bošnjaka sa kalendarom svijeh vjerozakona u zemlji, listovima za bilješke, tablicama i tarifama za pisarničke poslove

Priručnik je izlazio kao prilog uz kalendar Bošnjak. Od 1893. naslov mijenja u Priručnik Bošnjaka za prostu godinu sa listovima za bilješke, tablicama i tarifama za pisarničke poslove. Izlazio je jednom u godini u Sarajevu, izdanjem Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine.

Pozdrav iz Sarajeva!

Baščaršija

Poljička Republika

Pobijedićemo : Republika Bosna i Hercegovina

Plakati 1992/1993

Partie meridionalle du Royaume de Hongrie, Croatie, Dalmatie, Bosnie

Ovo je moja domovina!

Odabrane pjesme omladini / Silvije Strahimir Kranjčević

Obnova Narodne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine = Revival of the National and university libraty of Bosnia and Hercegovina

Slike zapaljene Vijećnice

Novi musavat = Novi musavat : organ muslimanske narodne organizacije 1912

Vlasnik lista Novi musavat (Nova jednakost) bio je Dervišbeg Miralem, urednik dr. Murad Sarić, a odgovorni urednik Skender-beg Agić. List je bio višejezični, dok je naslov uporedo štampan ćirilicom, latinicom i na turskom jeziku, ćiriličnim i latiničnim pismom. Izlazio je svake srijede i subote. Novi musavat je bio političkog sadržaja. Štampan je u Islamskoj dioničkoj štampariji u Sarajevu. Svaki broj je paginiran za sebe.

Ničija zemlja, film Danisa Tanovića

Slika iz filma sa glumcima B. Đurićem i R. Bitorajcem.

Dobio Oskara za najbolji strani film (2002. god.)

Ničija nije do zore gorjela!

Nestale osobe na teritoriji Bosne i Hercegovine : kao rezultat sukoba, hiljade porodica još uvijek nemaju vijest o svojim članovima

Nestale osobe na teritoriji Bosne i Hercegovine : kao rezultat sukoba, hiljade porodica još uvijek nemaju vijest o svojim članovima. Molimo vas da kontaktirate najbližu kancelariju MKCK ili Crvenog križa

Napretkova Uskrsna knjiga

Izdavač je bilo Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”. Urednik je bio Ante Martinović. Publikacija je izlazila šest godina od 1935. do 1941. godine. Štampana je na hrvatskom jeziku, jednom godišnje.

Napretkova Božićna knjiga

Urednik je bio Ante Martinović. Božićna knjiga je izlazila osam godina. Štampana je na hrvatskom jeziku. Izdavalo je I štampalo Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” od 1934. do 1942. godine.

Musavat = Musavat 1911

Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo. Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević. Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić. U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.

Musavat = Musavat 1910

Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.

Musavat = Musavat 1909

Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.

Musavat = Musavat 1908

Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.

Musavat = Musavat 1907

Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.

Musavat = Musavat 1906

Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.

Moguća je samo jedna jedina-Bosna i Hercegovina

La Croazia, Bosnia, e Servia : di nuova projezione

Kroz život i djelo / Silvije Strahimir Kranjčević ; priredio Branimir Livadić

Kontinuitet Bosna i Hercegovina. Potvrđeno. : Mi smo 177. članica OUN : Njujork, 21. 05. 1992. u 16.27 sati

Slike pečata bosanskih kraljeva i grbova BiH.

Kartografska građa

Karta ratom zahvaćenih područja

Kalendari

Jugoslavija - Bosna : narodne nošnje

muslimanska narodna nošnja ; muslimanska narodna nošnja ; muslimanska narodna nošnja ; narodna nošnja- Travnik ; narodna nošnja -Sanski Most ; muslimanska narodna nošnja ; narodna nošnja-Derventa ; Jajce-narodna nošnja iz okolice ; narodna nošnja iz Janja-Jajce ; muslimanska nošnja-Banja Luka

Ja bih svjetlo zvao mrakom da te nije Alija!

Ilustr. sa portretom Alije Izetbegovića i motivima iz kulturne historije BiH.

Izdavačka djelatnost : maj 1992. -maj 1994 : Sarajevo - BiH : 24. 5.- 28.5. 1994.

Izabrane pjesme / Silvije Str. Kranjčević

Il regno della Bossina diuiso nelle sue Prouincie principali

H̱ULĀṢA AL-H̱AMSA

Diwani pismo. Mastilo crno. Naslovi poglavlja pisani krupnim slovima, crvenim mastilom. Papir bijel, srednje debljine, glat, s vodenim znakom evropskog porijekla. Tekst ispisan u lijepo iscrtanim tabelama obrubljenim širokom zlatnožutom linijom. Na fol. 1b veoma lijepo urađen unvan u zlatnožutoj i plavoj boji. Povez kožni, sastavljen od više listova kartona koji su presvučeni kožom. Ukrasne rozete floralnih motiva utisnute na sredini korice i na preklopu. Oštećen na hrptu.

Suradnici: Prepisao Šukrullāh b. Ibrāhīm al-Qonawī

Hrvatski dnevnik : za interese bosansko-hercegovačkih Hrvata 1911

List je pokrenuo i izdavao nadbiskup dr. Josip Stadler i političkog je karaktera. Za dugi period postojanja lista smjenjivali su se urednici, dr. Milan Kras, fra Herubin Šegvić, Ivan Andrović, Matko Mikulić, Rudolf Boić, Kaliks Tadin i drugi. Štampan je na hrvatskom jeziku, latinicom u Štampariji Foglera i druga I Sarajevskoj litografiji i tiskari Perišića, Beneša i druga. Hrvatski dnevnik izlazio je svaki dan osim nedjelje i blagdana. Svaki broj paginiran je zasebno.

Hrvatski dnevnik : za interese bosansko-hercegovačkih Hrvata 1910

List je pokrenuo i izdavao nadbiskup dr. Josip Stadler i političkog je karaktera. Za dugi period postojanja lista smjenjivali su se urednici, dr. Milan Kras, fra Herubin Šegvić, Ivan Andrović, Matko Mikulić, Rudolf Boić, Kaliks Tadin i drugi. Štampan je na hrvatskom jeziku, latinicom u Štampariji Foglera i druga I Sarajevskoj litografiji i tiskari Perišića, Beneša i druga. Hrvatski dnevnik izlazio je svaki dan osim nedjelje i blagdana. Svaki broj paginiran je zasebno.

Hrvatski dnevnik : za interese bosansko-hercegovačkih Hrvata 1908

List je pokrenuo i izdavao nadbiskup dr. Josip Stadler i političkog je karaktera. Za dugi period postojanja lista smjenjivali su se urednici, dr. Milan Kras, fra Herubin Šegvić, Ivan Andrović, Matko Mikulić, Rudolf Boić, Kaliks Tadin i drugi. Štampan je na hrvatskom jeziku, latinicom u Štampariji Foglera i druga I Sarajevskoj litografiji i tiskari Perišića, Beneša i druga. Hrvatski dnevnik izlazio je svaki dan osim nedjelje i blagdana. Svaki broj paginiran je zasebno.

Hrvatske pučke novine : glasilo Hrvatske pučke stranke za Bosnu 1922

Izdavač novina bila je Hrvatska pučka stranka za Bosnu, a glavni i odgovorni urednik Ilija Gavrić. Štampane su na hrvatskom jeziku, latinicom u sarajevskoj Hrvatskoj tiskari. Novine su izlazile jedanput sedmično. Svaki broj paginiran je za sebe, najčešće po četiri strane.

Hrvatske pučke novine : glasilo Hrvatske pučke stranke za Bosnu 1921

Izdavač novina bila je Hrvatska pučka stranka za Bosnu, a glavni i odgovorni urednik Ilija Gavrić. Štampane su na hrvatskom jeziku, latinicom u sarajevskoj Hrvatskoj tiskari. Novine su izlazile jedanput sedmično. Svaki broj paginiran je za sebe, najčešće po četiri strane.

Historijska karta srednjovjekovne bosanske države

Karta je iz knjige Naselja srednjovjekovne bosanske države, Bg,1957. M. Vege 1. Gl. stv. nasl. a) Bosna i Hercegovina -- 20. st. -- Historijske karte

Hamza Humo (1895-1995) : stogodišnjica rođenja

Slika mostarske kule.

Grafička zbirka

U grafičkoj zbirci se sakupljaju, obrađuju, čuvaju i daju na korištenje: plakati, kalendari, razglednice, grafičke mape, katalozi izložbi, fotografije poznatih ličnosti, portreti i ostala neknjižna građa i referensna literatura iz oblasti umjetnosti.

ĞĀMI‘ AL-KUNŪZ WA NAFĀ’IS AT-TAQRĪR FĪ ŠARḤ AL-WALADIYYA

Ta'liq, sitan. mastilo crno, slabog kvaliteta, na mjestima u dodiru s vlagom razljeveno. Papir bijel, tanak, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Na marginama ima nešto komentara pisanih rukom istog prepisivača. Listovi zahvaćeni vlagom. Kustode.

Suradnici: Prepisivač nepoznat

Franc Josif I. : 1848.-1898.

Sadrži i pjesme: Franji Josifu I. / Ljuboje Dlustuš. Caru i kralju / Josip Milaković. Odjek srdaca Bosne i Hercegovine / Silvije Str. Kranjčević. Našem caru i kralju Franji Josifu I. / Rizabeg Kapetanović

Filatelija BiH : filatelija BiH 2002.

Slike BH maraka izdatih 2002.

Festival Sarajevo "Sarajevska zima" '93 = "Sarajevo Winter" '93"

Slika unutrašnjosti razrušene Vijećnice sa violončelistom.

Europa-Bosnia : corredor humanitario permanente...

Ilustracija djeca na groblju i tekst o pomoći izbjeglicama u Bosni.

Entwicklung der Landeshauptstadt Sarajevo

Sadrži popis javnih ustanova u Sarajevu

Dževahiru šerqijje = Istočno blago. Sv. 2, Priče, bajke, pitalice i pojedini stihovi, savjeti mudrijeh ljudi, bogatstvo našeg i arapskog jezika, ženske dužnosti, ilahije i kaside bosanskih derviša, sa dodatkom jedne rukovijeti narodnog blaga / sabrao i preveo Mehmed-beg Kapetanović-Ljubušak

Dževahiru šerqijje = Istočno blago. Sv. 1, Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice / sakupio i preveo Mehmed-beg Kapetanović-Ljubušak

Tekst djelimično na tur., arap., i per. jeziku
Predgovor / Mehmed Kapetanović-Ljubušak: str. III-VII
Registar.

DĪWĀN-I ḤĀFIẒ

Diwani, krupan. Mastilo sivo. naslovi poglavlja pisani crvenim mastilom. Papir svjetložut, srednje debljine, glat, s vodenim znakom, evropskog porijekla. Tekst pisan u dvije kolone. Kustode.

Suradnici: Prepisao Šāh Nawāz b. sayyid Ismā‘īl al-Ḥusaynī

Die bosnische Ostbahn : illustrierter Führer auf den bosnisch-hercegovinischen Staatsbahnlinien Sarajevo-Uvac u. Megjegje-Vardište : mit 2 Karten

Dan Armije Republike Bosne i Hercegovine : 15. april

Časopisi

Bosnisches Skizzenbuch : Landschafts- und Kultur-Bilder aus Bosnien und der Hercegovina

Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1918

Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918) Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački. Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.

Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1917

Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)

Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački.

Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.

Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1916

Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)

Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački.

Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.