Theatrum Orbis Terrarum (Teatar svijeta) smatra se pretečom modernog atlasa. Veliki uticaj na rad Ortelisa imao je Mercator. Izdanje Orteliusovog Atlasa koji poseduje Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH potječe iz 1592. Ovo izdanje izašlo je iz štamparije Platininiana u Antwerpenu.
Opći adresni priručnik sa kalendarom svih vjeroispovijesti za Bosnu i Hercegovinu = Universal-Hand und Adressbuch nebst Kalender für alle Confessionen für Bosnien-Hercegovina (1897-1918)
Izlazio jednom godišnje, od 1897. do 1918. godine. Izdavač i urednik je bio Adolf Walny.
Štampao se u Sarajevu i Beču. Od god. 1899. naslov i tekst na njemačkom, hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku.
Opći adresni priručnik sa kalendarom svih vjeroispovijesti za Bosnu i Hercegovinu = Bosnischer Bote : Universal-Hand und Adressbuch nebst Kalender für alle Confessionen für Bosnien-Hercegovina (1897-1918)
Izlazio jednom godišnje, od 1897. do 1918. godine. Izdavač i urednik je bio Adolf Walny.
Štampao se u Sarajevu i Beču. Od god. 1899. naslov i tekst na njemačkom, hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku.
Opći adresni priručnik sa kalendarom svih vjeroispovijesti za Bosnu i Hercegovinu = Bosnischer Bote : Universal-Hand und Adressbuch nebst Kalender für alle Confessionen für Bosnien-Hercegovina (1897-1918)
Izlazio jednom godišnje, od 1897. do 1918. godine. Izdavač i urednik je bio Adolf Walny.
Štampao se u Sarajevu i Beču. Od god. 1899. naslov i tekst na njemačkom, hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku.
Opći adresni priručnik sa kalendarom svih vjeroispovijesti za Bosnu i Hercegovinu = Bosnischer Bote : Universal-Hand und Adressbuch nebst Kalender für alle Confessionen für Bosnien-Hercegovina (1897-1918)
Izlazio jednom godišnje, od 1897. do 1918. godine. Izdavač i urednik je bio Adolf Walny.
Štampao se u Sarajevu i Beču. Od god. 1899. naslov i tekst na njemačkom, hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku.
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački.
Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.
Opći adresni priručnik sa kalendarom svih vjeroispovijesti za Bosnu i Hercegovinu = Bosnischer Bote : Universal-Hand und Adressbuch nebst Kalender für alle Confessionen für Bosnien-Hercegovina (1897-1918)
Izlazio jednom godišnje, od 1897. do 1918. godine. Izdavač i urednik je bio Adolf Walny.
Štampao se u Sarajevu i Beču. Od god. 1899. naslov i tekst na njemačkom, hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku.
Opći adresni priručnik sa kalendarom svih vjeroispovijesti za Bosnu i Hercegovinu = Bosnischer Bote : Universal-Hand und Adressbuch nebst Kalender für alle Confessionen für Bosnien-Hercegovina (1897-1918)
Izlazio jednom godišnje, od 1897. do 1918. godine. Izdavač i urednik je bio Adolf Walny.
Štampao se u Sarajevu i Beču. Od god. 1899. naslov i tekst na njemačkom, hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku.
Opći adresni priručnik sa kalendarom svih vjeroispovijesti za Bosnu i Hercegovinu = Bosnischer Bote : Universal-Hand und Adressbuch nebst Kalender für alle Confessionen für Bosnien-Hercegovina (1897-1918)
Izlazio jednom godišnje, od 1897. do 1918. godine. Izdavač i urednik je bio Adolf Walny.
Štampao se u Sarajevu i Beču. Od god. 1899. naslov i tekst na njemačkom, hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku.
Glasilo "Gajreta", društva za potpomaganje đaka muslimana na srednjim i višim školama (1907-1914; 1921-1922; 1924-1941)
Vlasnik Glasila je Društvo Gajret. Urednik je bio Osman Gjikić. Urednici se mijenjaju tokom godina. Od br. 4 (1912) Murad Sarić; od br. 5/6 (1912) Avdo Sumbul; od br. 1 (1921) Šukrija Kurtović od br. 1 (1924) A. Hifzi Bjelevac; od br. 15 (1924) Hamid Kukić; od br. 21 (1927) Hamzo Humo; od br. 4 (1931) Hamid Kukić.
U početku je izlazio jednom mjesečno (5. dan svakog mjeseca). Nije izlazio 1915-1920. i 1923. godine.
Časopis je naizmjenično štampan ćirilicom, latinicom i na turskom jeziku (arebicom). Podnaslov se također mijenja. Od 1911. List za društvene poslove i za narodno prosvećivanje; od 1921. Organ Društva "Gajret". Kulturno-beletristički časopis; od 1922. Organ "Gajreta", društva za kulturno i ekonomsko podizanje muslimana; od 1924. Glasilo Gajret, kasnije List Gajreta, društva za kulturno i ekonomsko podizanje muslimana; od 1933. Glasnik kulturno prosvetnog društva "Gajreta".
Glasilo "Gajreta", društva za potpomaganje đaka muslimana na srednjim i višim školama (1907-1914; 1921-1922; 1924-1941)
Vlasnik Glasila je Društvo Gajret. Urednik je bio Osman Gjikić. Urednici se mijenjaju tokom godina. Od br. 4 (1912) Murad Sarić; od br. 5/6 (1912) Avdo Sumbul; od br. 1 (1921) Šukrija Kurtović od br. 1 (1924) A. Hifzi Bjelevac; od br. 15 (1924) Hamid Kukić; od br. 21 (1927) Hamzo Humo; od br. 4 (1931) Hamid Kukić.
U početku je izlazio jednom mjesečno (5. dan svakog mjeseca). Nije izlazio 1915-1920. i 1923. godine.
Časopis je naizmjenično štampan ćirilicom, latinicom i na turskom jeziku (arebicom). Podnaslov se također mijenja. Od 1911. List za društvene poslove i za narodno prosvećivanje; od 1921. Organ Društva "Gajret". Kulturno-beletristički časopis; od 1922. Organ "Gajreta", društva za kulturno i ekonomsko podizanje muslimana; od 1924. Glasilo Gajret, kasnije List Gajreta, društva za kulturno i ekonomsko podizanje muslimana; od 1933. Glasnik kulturno prosvetnog društva "Gajreta".
Glasilo "Gajreta", društva za potpomaganje đaka muslimana na srednjim i višim školama (1907-1914; 1921-1922; 1924-1941)
Vlasnik Glasila je Društvo Gajret. Urednik je bio Osman Gjikić. Urednici se mijenjaju tokom godina. Od br. 4 (1912) Murad Sarić; od br. 5/6 (1912) Avdo Sumbul; od br. 1 (1921) Šukrija Kurtović od br. 1 (1924) A. Hifzi Bjelevac; od br. 15 (1924) Hamid Kukić; od br. 21 (1927) Hamzo Humo; od br. 4 (1931) Hamid Kukić.
U početku je izlazio jednom mjesečno (5. dan svakog mjeseca). Nije izlazio 1915-1920. i 1923. godine.
Časopis je naizmjenično štampan ćirilicom, latinicom i na turskom jeziku (arebicom). Podnaslov se također mijenja. Od 1911. List za društvene poslove i za narodno prosvećivanje; od 1921. Organ Društva "Gajret". Kulturno-beletristički časopis; od 1922. Organ "Gajreta", društva za kulturno i ekonomsko podizanje muslimana; od 1924. Glasilo Gajret, kasnije List Gajreta, društva za kulturno i ekonomsko podizanje muslimana; od 1933. Glasnik kulturno prosvetnog društva "Gajreta".
Glasilo "Gajreta", društva za potpomaganje đaka muslimana na srednjim i višim školama (1907-1914; 1921-1922; 1924-1941)
Vlasnik Glasila je Društvo Gajret. Urednik je bio Osman Gjikić. Urednici se mijenjaju tokom godina. Od br. 4 (1912) Murad Sarić; od br. 5/6 (1912) Avdo Sumbul; od br. 1 (1921) Šukrija Kurtović od br. 1 (1924) A. Hifzi Bjelevac; od br. 15 (1924) Hamid Kukić; od br. 21 (1927) Hamzo Humo; od br. 4 (1931) Hamid Kukić.
U početku je izlazio jednom mjesečno (5. dan svakog mjeseca). Nije izlazio 1915-1920. i 1923. godine.
Časopis je naizmjenično štampan ćirilicom, latinicom i na turskom jeziku (arebicom). Podnaslov se također mijenja. Od 1911. List za društvene poslove i za narodno prosvećivanje; od 1921. Organ Društva "Gajret". Kulturno-beletristički časopis; od 1922. Organ "Gajreta", društva za kulturno i ekonomsko podizanje muslimana; od 1924. Glasilo Gajret, kasnije List Gajreta, društva za kulturno i ekonomsko podizanje muslimana; od 1933. Glasnik kulturno prosvetnog društva "Gajreta".
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački.
Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački.
Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.
Sadrži i pjesme: Franji Josifu I. / Ljuboje Dlustuš. Caru i kralju / Josip Milaković. Odjek srdaca Bosne i Hercegovine / Silvije Str. Kranjčević. Našem caru i kralju Franji Josifu I. / Rizabeg Kapetanović
Opis po God. 12, br. 1 (25 januar 1941)
Nasl. na lat. i ćir.
Na br. 2 (28 veljača 1942) podnaslov je Glasilo Nabavljačke zadruge drž. službenika u Sarajevu, Gradske nabavljačke zadruge u Sarajevu, Nabavljačke zadruge "Rad" u Sarajevu i Kreditne zadruge državnih službenika u Sarajevu
Na br. 2 (28 veljača 1942) ime izdavača je Nabavljačka zadruga državnih službenika s.o.j. u Sarajevu
Prvi urednik i izdavač lista je Božidar Nikašinović. U osmišljavanju lista su pomogli Nikola Šumonja, Nikola Kašiković i Stevo Kaluđerčić. Pored Nikašinovića, izdavač je i Prosveta. Izlazila je od 1885/86. do 1914. godine.
Bosanska vila štampala se u Sarajevu, u štampariji Spindlera i Lesnera. Izlazila je dva puta mjesečno, dok je u 1892. i 1908. izlazila tri puta mjesečno. Nova serija počinje izlaziti 1944. godine.
Priručnik kalendara Bošnjaka sa kalendarom svijeh vjerozakona u zemlji, listovima za bilješke, tablicama i tarifama za pisarničke poslove
Priručnik je izlazio kao prilog uz kalendar Bošnjak. Od 1893. naslov mijenja u Priručnik Bošnjaka za prostu godinu sa listovima za bilješke, tablicama i tarifama za pisarničke poslove. Izlazio je jednom u godini u Sarajevu, izdanjem Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine.
Tekst na jevrejsko-španjolskom (ladino) i hebrejskom jeziku
Pismo publikacije je kvadratno hebrejsko i raši pismo
Prije Sarajeva, Kapon je štampao časopis sa istim imenom 1898. godine u Ploeštiju, Rumunija
Ovo su prve novine štampane u Bosni. List izdaje i uređuje Sopronova Pečatnja tj. Ignjat Sopron. List je izlazio od 1866. do 1867. godine, u Sarajevu, jednom sedmično.
U Bosanskom vjestniku po prvi put dat je osvrt na jednu knjigu. Bio je to prikaz knjige „Naravoučenije o čoveku i njegovim dužnostima“ koja je štampana u Sopronovoj Pečatnji.
U oktobru 1866. godine “Sopronova pečatnja” mijenja ime u Vilajetska Pečatnja. Od br. 1 (1867) list se štampa u Vilajetskoj Pečatnji.
Nova promjena imena se desila nakon prodaje „pečatnje“. Od proljeća 1867. ime mijenja u “Vilajetska štamparija”. Nakon prodaje štampariji vladi, Sopron nastavlja uređivati list do proljeća 1867. godine.
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački.
Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.
Rukopisna zbirka Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine sadržajno je razvrstana u tri veće cjeline:
Književno-historijska zbirka, koju čine dokumenti vezani za znamenite historijske, političke i kulturne događaje i za znamenite bosanskohercegovačke i svjetske ličnosti.
Arhivska zbirka sadrži nekoliko tematski zaokruženih arhivskih cjelina kao što su Arhiv Mehmed-bega Kapetanovića-Ljubušaka; Arhiv dr. Jovana Kršića; Arhiv Silvija Strahimira Kranjčevića i drugi.
Orijentalna zbirka sadrži dokumente pisane na arapskom, turskom i perziskom jeziku, nastale tokom 17-19. stoljeća.
U grafičkoj zbirci se sakupljaju, obrađuju, čuvaju i daju na korištenje: plakati, kalendari, razglednice, grafičke mape, katalozi izložbi, fotografije poznatih ličnosti, portreti i ostala neknjižna građa i referensna literatura iz oblasti umjetnosti.
