Zbirke (122 ukupno)
Musavat = Musavat 1906
Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.
Musavat = Musavat 1907
Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.
Musavat = Musavat 1908
Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.
Musavat = Musavat 1909
Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.
Musavat = Musavat 1910
Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo.
Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević.
Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić.
U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.
Musavat = Musavat 1911
Naslov je uporedo štampan na ćirilici i latinici, te na turskom jeziku. Vlasnik i odgovorni urednik je bio Smail aga Ćemalović. List je izlazio od 1906. do 1911. godine. Do 1909. godine u Mostaru, a onda u Sarajevu. Štampao se u Štamparsko-umjetničkom zavodu Pahera i Kisića, nakon toga od br. 27 (1907) "Narod" Dr. Krulj i komp., Mostar; od br. 2 (1908) "Naroda", Mostar; od br. 15 (1909) Đure Džamonje, Mostar; od br. 22 (1909) "Naroda", Mostar; od br. 33 (1909) Srpska dioničarska Štamparija, Sarajevo. Izlazio je sedmično. Podnaslov od br. 43 (1910) je Organ Muslimanske narodne organizacije. Dolazi do promjena urednika. Od br. 27 (1907) glavni urednik je Smail-beg Šarić H. Šaćirbegov, od br. 2 (1908) Smail Hakija Ćišić, od br. 36 (1908) Muhamed Fazlibegović, od br. 37 (1908) Avdija Selimhodžić, od br. 39 (1908) Omer Haljevac od br. 4 (1909) Alija Raljević. Također se mijenjaju i vlasnici novina. Od br. 33 (1909) i nakladnik Mustafa beg Halidbašić; od br. 50 (1910) Alibeg Firdus u ime Eksekutivnog odbora; od br. 1 (1911) Derviš beg Miralem; od br. 9 (1911) Rifat beg Sulejmanpašić. U 1912. godini nastavlja se pod naslovom Novi musavat.
Pogledaj sve dokumente u zbirci Musavat = Musavat 1911
Novi musavat = Novi musavat : organ muslimanske narodne organizacije 1912
Vlasnik lista Novi musavat (Nova jednakost) bio je Dervišbeg Miralem, urednik dr. Murad Sarić, a odgovorni urednik Skender-beg Agić. List je bio višejezični, dok je naslov uporedo štampan ćirilicom, latinicom i na turskom jeziku, ćiriličnim i latiničnim pismom. Izlazio je svake srijede i subote. Novi musavat je bio političkog sadržaja. Štampan je u Islamskoj dioničkoj štampariji u Sarajevu. Svaki broj je paginiran za sebe.
Pogledaj sve dokumente u zbirci Novi musavat = Novi musavat : organ muslimanske narodne organizacije 1912
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1915
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački.
Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1916
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački.
Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1917
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918)
Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački.
Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1918
Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft (1884-1918) Izdavač lista je bio Julije Makanec. Izlazio je u Sarajevu. List je štampan u štampariji Bosanska pošta. Izlazio je od 1884. do 1918. godine, dva puta sedmično. Kasnije izlazi dnevno, te ima vanredna i specijalna izdanja. Jezik publikacije je njemački. Urednici su se mijenjali, kao i izdavači. Poslije Makaneca, vlasnik i izdavač je bio Eugen Tepfer, te kasnije Mileva Mrazović, vlasnica štamparije Bosanska pošta/ Bosnische Post. Zadnji navedeni vlasnik i izdavač je bio Josip Baptist Šmarda. Nakon broja 114 (1912), ime vlasnika se ne navodi.
Pogledaj sve dokumente u zbirci Bosnische Post : organ für Politik und Volkswirtschaft 1918
Hrvatske pučke novine : glasilo Hrvatske pučke stranke za Bosnu 1921
Izdavač novina bila je Hrvatska pučka stranka za Bosnu, a glavni i odgovorni urednik Ilija Gavrić. Štampane su na hrvatskom jeziku, latinicom u sarajevskoj Hrvatskoj tiskari. Novine su izlazile jedanput sedmično. Svaki broj paginiran je za sebe, najčešće po četiri strane.
Hrvatske pučke novine : glasilo Hrvatske pučke stranke za Bosnu 1922
Izdavač novina bila je Hrvatska pučka stranka za Bosnu, a glavni i odgovorni urednik Ilija Gavrić. Štampane su na hrvatskom jeziku, latinicom u sarajevskoj Hrvatskoj tiskari. Novine su izlazile jedanput sedmično. Svaki broj paginiran je za sebe, najčešće po četiri strane.
Pogledaj sve dokumente u zbirci Hrvatske pučke novine : glasilo Hrvatske pučke stranke za Bosnu 1922
Historijska karta srednjovjekovne bosanske države
Karta je iz knjige Naselja srednjovjekovne bosanske države, Bg,1957. M. Vege 1. Gl. stv. nasl. a) Bosna i Hercegovina -- 20. st. -- Historijske karte
Pogledaj sve dokumente u zbirci Historijska karta srednjovjekovne bosanske države
Zbirka ilustracija Paula Petera Piecha
Borba protiv rasizma i ugroženost ljudskih prava
Pogledaj sve dokumente u zbirci Zbirka ilustracija Paula Petera Piecha
Srpski zadrugar 1912-1914
Urednik i izdavač kalendara bio je Jovan Simić. Štampan je na srpskom jeziku u sarajevskoj Srpskoj dioničkoj štampariji. Jovan Simić je izdavao kalendar u Bosovači.
Kalendar za 1912. godinu sadrži: Kalendarijum. Praznici u Bosni i Hercegovini. Pravila Srpske zemljoradničke zadruge. Osnivanje Srpske zemljoradničke zadruge. Iz poljoprivrede. Krsno ime. O zdravlju. O lijepom vladanju. Crkveno-prosvjetne autonomne vlasti. Pomažimo narodne ustanove. Račun kamata-interesa. Kad treba plaćati porez. O biljezima. Sajmovi u Bosni i Hercegovini
„ŽETVA: list Oblasnog odbora Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Jugoslavije za Kozaru“
List je bio namijenjen omladini Bosanske Krajine i šire, omladini antifašističke Jugoslavije. Nije imao redovan kontinuitet u izlaženju zbog ratnih dešavanja u periodu postojanja lista. Izdavan je na Kozari, od izdavača Oblasnog odbora USAOJ-a (Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije) za Bosansku Krajinu, na bosanskom jeziku. Naslov je bio štampan na ćirilici, a tekst na latinici. Tematika lista je antifašistička borba i Bosanska Krajina.
Pogledaj sve dokumente u zbirci „ŽETVA: list Oblasnog odbora Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Jugoslavije za Kozaru“
BOOKS BY SEFEROVIC
Mensur Seferović, književnik, istoričar, novinar
Rođen u Mostaru, Bosna i Hercegovina, 25 novembra 1925. Antifašistički borac od 1941., logoraš koncentracionog logora u sjevernoj Italiji 1943., partizanski reporter i urednik, pukovnik u penziji, izdavač, dobitnik „ 14 februarske“ nagrade grada Mostara ( Bosna i Hercegovina), „Oktobarske nagrade“ grada Herceg Novog ( Crna Gora) i “4 juli“ saveznu nagradu ( ex-Jugoslavija), nosilac nekoliko odlikovanja.
Od 1955. do 2014. objavio 24 knjige: Drugovi iz bataljona 1955; Tajna partijske ćelije 1957; Bataljon u okupiranom gradu 1958; Šoša 1959; Prozivka na Tjentištu 1961; Partizanski kolopleti 1964; Pred očima grada 1970; Vrijeme ratno Manojla Manojlovića 1971; Šestorica osuđenih 1974; Prvi vojnik revolucije 1977; Tito-vrhovni komandant ( koautor V. Hlaić) 1980; Istočno i zapadno od Neretve 1981; Razmeđa Živke Damjanović 1982; Rasvjeti bratstva 1984; Mostarski kolopleti 1985; Krst i polumjesec u Božurovom Dolu 1986; Trinaesta hercegovačka brigada 1988; Vojska za jedno ljeto 1999; Preboli zla 2001; Kamena ognjišta 2002; Vjetrenik 2004; Iskušenja 2005; Iskušenja na engleskom jeziku 2006; Zvijezde stajačice 2009; Život piše svoju priču 2014.
O autoru objavljeno u publikacijama: Jugoslovenski savremenici- ko je ko u Jugoslaviji 1970; Vojni leksikon 1981; Kultura Bošnjaka 1994; Ko je ko u Bošnjaka 2000.
Živio je i u Čikagu, gdje je uređivao bosansko- hercegovačke časopise “ Zambak-BH odjek” i “ Tribina Bošnjaka “.
Sabrana djela Mensura Seferovića, 24 objavljene knjige tokom 65 godina plodnog stvaralačkog rada književnika, istoričara, aktiviste do današnjih dana, objavljena su u pdf formi na stranicama ovog websajta, kako bi bila dostupna čitaocima i naučno- istorijskim istraživačima. Da se ne zaborave sudbine i događaji ljudi u ratnim i poratnim vremenima u bivšoj Jugoslaviji. Njegova književna zaostavština je dokumentarna pripovjest, prozor u istorijski pogled na ljude, običaje, kulture, društvene i političke promjene u turbulentnim vremenima od ranih 1940- tih godina do današnjih dana, kroz antifašističku, humanističku i vizionarsku prizmu.
Književno djelo Mensura Seferovića je simbol multikulturne, antifašističke, demokratske, i pluralističke Bosne i Hercegovine, i čitavog svijeta.
Umro je u Čikagu 27. 9. 2020. godine.
Rariteti
Rariteti u ovoj kolekciji su dio zbirke Stare i rijetke knjige Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. U ovoj kolekciji nalaze se prvi štampani udžbenici u Bosni i Hercegovini kao i primjeri publikacija nastalih u prvim štamparijama u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj sve dokumente u zbirci Rariteti