Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH) je 2005. godine počela s procesom digitalizacije građe iz svojih fondova. NUBBiH kroz svojuStrategiju razvoja 2016-2020. prepoznaje digitalizaciju kulturnog naslijeđa kao bitan faktor u preventivnoj zaštiti kulturnog naslijeđa kojom se obezbjeđuje veća dostupnost, kvalitetnija prezentacija i promocija kulturnog blaga države.
Uspostava portala Digitalnih kolekcija NUBBiH se uspjela realizovati uz pomoć Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke/znanosti.
Cilj ovog projekta je zaštita originalnih dokumenata i njihovo predstavljanje u digitalnom obliku, odnosno omogućavanje njihove dostupnosti najširem krugu korisnika putem interneta.
NUBBiH je digitalizirala i prezentirala najvrijednije primjerke bibliotečke građe iz svojih kolekcija -Specijalnih zbirki(Zbirka stare i rijetke knjige, Rukopisna zbirka, Kartografska zbirka i Grafička zbirka)i Zbirke Stare periodike i službenih publikacija.
Digitalizirana građa iz kolekcija NUBBiH predstavlja javno nacionalno dobro i dostupna je u skladu sa principima otvorenog pristupa znanju i informacijama (Creative commons) i redovno će se dopunjavati.
Digitalne kopije građe dozvoljeno je koristiti za ličnu upotrebu i u svrhu obrazovanja i istraživačkog rada. Zahtjev za komercijalnu upotrebu kopija potrebno je dostaviti NUBBiH u pismenom obliku koja će donijeti odluku o davanju saglasnosti.
Zabranjeno je na bilo koji način distribuirati, razmijenjivati, prodavati i vršiti izmjene datoteka preuzetih sa ovog portala bez pismene saglasnosti.
Ovim putem želimo se zahvaliti kolegama sa Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu i ostalim stručnim saradnicima na pomoći prilikom pokretanja ove web stranice.
U grafičkoj zbirci se sakupljaju, obrađuju, čuvaju i daju na korištenje: plakati, kalendari, razglednice, grafičke mape, katalozi izložbi, fotografije poznatih ličnosti, portreti i ostala neknjižna građa i referensna literatura iz oblasti umjetnosti.
Knjiga „Krst i polumjesec u Božurevom dolu“, autora Mensura Seferovića, govori o tome da su u agoniji rata, bosansko muslimanske porodice žitelji Božureva Dola, Bosna i Hercegovina, bile prinuđene, da bi izbjegle pokolj četnika, da se prekrste. Pokrštavanje Muslimana predložio je pravoslavac-pop, kad je vidio da im nema druge, da bi bacili maglu u četničke oči, da se izvuku iz tog majskog (1943. godine) pakla, sa uvjerenjem da nikad nikakva država nije uspjela da uništi jedan narod, pa to neće uspjeti ni četnicima.
List je počeo da izlazi 1. juna i do 30. oktobra 1929. godine izlazio je pod naslovom "Bosanska pošta". Mijenja naslov u "Jugoslovenska pošta". U 1941. godini je izlazio pod naslovom "Pošta".
Rariteti u ovoj kolekciji su dio zbirke Stare i rijetke knjige Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. U ovoj kolekciji nalaze se prvi štampani udžbenici u Bosni i Hercegovini kao i primjeri publikacija nastalih u prvim štamparijama u Bosni i Hercegovini.
Mensur Seferović, književnik, istoričar, novinar
Rođen u Mostaru, Bosna i Hercegovina, 25 novembra 1925. Antifašistički borac od 1941., logoraš koncentracionog logora u sjevernoj Italiji 1943., partizanski reporter i urednik, pukovnik u penziji, izdavač, dobitnik „ 14 februarske“ nagrade grada Mostara ( Bosna i Hercegovina), „Oktobarske nagrade“ grada Herceg Novog ( Crna Gora) i “4 juli“ saveznu nagradu ( ex-Jugoslavija), nosilac nekoliko odlikovanja.
Od 1955. do 2014. objavio 24 knjige: Drugovi iz bataljona 1955; Tajna partijske ćelije 1957; Bataljon u okupiranom gradu 1958; Šoša 1959; Prozivka na Tjentištu 1961; Partizanski kolopleti 1964; Pred očima grada 1970; Vrijeme ratno Manojla Manojlovića 1971; Šestorica osuđenih 1974; Prvi vojnik revolucije 1977; Tito-vrhovni komandant ( koautor V. Hlaić) 1980; Istočno i zapadno od Neretve 1981; Razmeđa Živke Damjanović 1982; Rasvjeti bratstva 1984; Mostarski kolopleti 1985; Krst i polumjesec u Božurovom Dolu 1986; Trinaesta hercegovačka brigada 1988; Vojska za jedno ljeto 1999; Preboli zla 2001; Kamena ognjišta 2002; Vjetrenik 2004; Iskušenja 2005; Iskušenja na engleskom jeziku 2006; Zvijezde stajačice 2009; Život piše svoju priču 2014.
O autoru objavljeno u publikacijama: Jugoslovenski savremenici- ko je ko u Jugoslaviji 1970; Vojni leksikon 1981; Kultura Bošnjaka 1994; Ko je ko u Bošnjaka 2000.
Živio je i u Čikagu, gdje je uređivao bosansko- hercegovačke časopise “ Zambak-BH odjek” i “ Tribina Bošnjaka “.
Sabrana djela Mensura Seferovića, 24 objavljene knjige tokom 65 godina plodnog stvaralačkog rada književnika, istoričara, aktiviste do današnjih dana, objavljena su u pdf formi na stranicama ovog websajta, kako bi bila dostupna čitaocima i naučno- istorijskim istraživačima. Da se ne zaborave sudbine i događaji ljudi u ratnim i poratnim vremenima u bivšoj Jugoslaviji. Njegova književna zaostavština je dokumentarna pripovjest, prozor u istorijski pogled na ljude, običaje, kulture, društvene i političke promjene u turbulentnim vremenima od ranih 1940- tih godina do današnjih dana, kroz antifašističku, humanističku i vizionarsku prizmu.
Književno djelo Mensura Seferovića je simbol multikulturne, antifašističke, demokratske, i pluralističke Bosne i Hercegovine, i čitavog svijeta.
Umro je u Čikagu 27. 9. 2020. godine.