https://kolekcije.nub.ba/files/original/c00823dbbfeb7b349b281799037578ca.pdf 16c6713992a3364616c284d170e5ede2 PDF Text Text OSVIT GLASILO HRVATA Izlazi utorkom , č e tv rtk o m i su botom n a cijelom arku. - PretpVata Iznosf: Za M ostar sa dostavom u k u ću : za je d a n m jesec K 1-40 — za tr i m jeseca K 4-20 ~ za p0 :g° dm e K 8-40 - ! za v anjske p re tp la tn ik e u H absburškoj m o n arh iji s Bosnom i H erceg o v in o m : za ied an m jesec K 1-70 — za t r i m jeseca K б — za pO godine K 10. — Za inozem stvo rač u n a se jo š razm jern i višak p o štarine. — Poje­ dini broj po 12 fllira, a s ta riji brojevi po 20 fllira. Pretplata se šalje po štan sk o m doznačnicom up rav i „Osvita", M ostar. — Oglase p rim a uprava „Osvita"; za p ro sto r od p e t i t - r e t k a plača se 16 fllira, za svako d aljnje u v ršte n je 8 fllira. — P laća se i u tu ž u je u M ostaru. P ism a i rukopisi šalju se sam o u re d n ištv u „Osvita" — M ostar. — R ukopisi se ne vraćaju, a n eplaćena p ism a ne prim aju. O dgovorni u re d n ik : Stjepan Radulović. BOSNE I HERCEGOVINE. BfoJ 41. Ludovanje srpske propagande. Beogradske „Večernje -ifovoetf*" u d 8в. ožujka o. g. donašaju članak, kako „Pester Lloyd“ reproducira, iz „uiških časničkih krugova", gdje se ovo v e li: „Vijest o doz­ voli gradnje željeznice po Austro-Ugarskoj kroz novopazarski sandžak, tumači se n časničkim krugovima, da Auatro-Ugarska gradnjom te željeznice presijeca srpstvo po sredini kao jabuku. U slučaju, da bi Austro­ ugarska otpočela gradnjom te željeznice, Srbiji ne preostaje drugo, već tom konglo­ meratu narodnosti navijestiti rat. Srbija može u boj povesti 260.000 momaka, koji u obrani avoje rogjeoe grude vise vrijede, nego li dvostruki broj nepouzdanih austro-ugarakih vojnika. Megjutim treba i narodnosti nahuckati. Ugarska se mora sasvim od Austrije odtrgnuti i vlastitog vladara dobiti, kao sto je to i Norveška učinila, česi, Poljaci, Slo­ vaci, Hrvati, Rumunji i Rusini moraju ae izazvati u boj za slobodu. Srbe ne treba na to pozivati, jer će oni već svoju dužnost učiniti. Sa Turskom, Crnom-Gorom i Grčkom, a i s Bugarskom, ako hoće, što u ostalom Srbima nije od potrebe, treba učiniti savez, koji će ih pomagati u obrani i napadanju. Dunavsko-jađranska željeznica nakon ostva­ renja željeznice u novopazarskom sandžaku .1-ila-bi bez vojne vrijednosti. Zato ostvarenje te željeznice mora se osujetiti, pa maker to bilo nz ucjenu samostalnosti. 1 onako naa čeka ista sudbina, ako se Austro-Ugarska domogne svog cilja. Balkanske države mo­ rale bi napokon uvidjeti, da ih Austro-Ugaraka i Rusija za nos vukn. Ovoj obojici osvajača treba put Balkanu zapriječiti. Božja kazna mora ib stignuti. Rusija je svoju već dobila od Japana. Austro-Ugarska će ju dobiti od Srbije. Srbija je pobijedila n carinskom ratu. Materijalno nije dobila, ali tim više polučila je moralan dobitak. Mi smo Austro-Ugarsku moralno upropastili. Mi smo cjelina, AustroUgarska konglomerat, koji se lahko razdrobi. Započne li se gradnjom te sudbonosne novopazarske željeznice, Crna-Gora mora pro- Vjerodostojni, nijemi svjedok. Pripovijeda: Ivan Klarić. U vrh Novoga, u jednom voćnjaku, nalazi se jedna mala knćica po bosanskom tareu. Kuća je stala n četvrt, a u svakomu duvarn ima po četiri prozora, te n nju može ula­ ziti svjetlo sa sve četiri strane svijeta. Ona je načinjena od drveta i zemlje, pokrivena je šimlom (daskom), koja je već pocrnjela i mjestimice sagnjila, pa je ispod nje mjes­ timice, kad je bio veliki pljnsak, kiša podlizavaia i kapala na taven, a s tavana kroz šiše n jedina sobu, jer je sva kuća jedna jedinu sobu sačinjavala. Hoćeš li sa sokaka n kućicu, valja ti proći kroz vratašca na­ činjena od lepirica, pa nekim putićem proći izmegjn neokresanih šljiva, koje su red na­ činile do samih vrata. Vrata kao i sva koća podignuta je od zemlje jedan metar, pa je koća nasuta, a to je stoga učinjeno, jer kad se proljećem ili n jesen razlije Una, ona poplavi bašćn, pa mugu po njoj čamci ploviti. Voda bi i u kuću zašla, da je njezin vlasnik ne podiže od zemlje. Popneš li se nz četiri drvena basamaka i otvoriš li neobojena, klimava vratašca, naći ćeš se u sobi sa povisokim ćagjavim šišetom. U jednom kuta stoji velika zemljana peć, a okolo uza zid poredane sn sećije od prostih dasaka. Sećije sn gole, a dosta poiiroke, kako se na njima može prekršteuib noga sjediti, U če tv rta k 9. travnja 1908. valiti n Sandžak, a Srbija n Bosnu. AustroUgarskoj treba navijestiti rat do istrage. Ili ćemo od Srbije stvoriti grobište ili — veliku Mislimo, da ovakovom ludovanju ne treba komentara. U ozbiljnost i ostvarenje loga ludovanja mogu da povjernjn samo abnor­ malni Ijndi. Ne znamo, da li se tomu bulaznjenju pridrnžnjn svi srpski političari, ali po njihovoj politici audeć, reć bi, da je to kod njih jedinstvena misao, misao srpske propogande. O tom bijasmo odavna uvjereni, jer imadosmo dovoljno činjenica za tu tvrdnju, kojoj ae pridružuje i ova u „Ve­ černjim Novostima". Nije onda iz prsta izsisano ni ono, o čem se je govorilo, što se je htjelo izazvati bombama na Cetinjn. Nitko ne može podvojiti, da je s tom mišlju n savezu pisanje banjalučke „Otadžbine", gdje je izbio na površinu samo tračak one tajne agitacije, koja je u ostalom mjerodavnim krugovima u nas do tančine poznata. Ne treba se onda čuditi, a ni stvar drugačijom prikazivati, radi koje su služnici beogradske propagande u Banjaluci uhapšeni i predani vojnom sudu, da ib sudbeno progone radi veleizdaje. Bijasmo vazda na čistu, da Srbija nogama i rukama nastoji, kako bi pomoću služnika srpske propagande učinila metež u habsbur­ škoj monarhiji, ne bi li se ostvarili njeni snovi o „velikoj Srbiji". Rudi toge bila je vazda ta propaganda na strani magjarskih šovena, jer je mislila, da će ae ostvariti raspad monarhije pomoću Magjara, gdje bi ee onda s Magjarima lako obračunato, a uspostavila „velika Srbija". Dakako, da bi n tom namišljenom komadanju hrvatske zemlje imale pripasti „velikoj Srbiji", kao što je to u Piroćančevu plano označeno bilo. Radi toga i bijasmo vazda na strani onoj, koja je n toj propagandi nazrijevala sistematično uništenje hrvatskog naroda, kao što vazda isticasmo, da toj propagandi pogoduje ave ono, što se je oknpilo oko najljočih neprijatelja hrvatskog naroda. Tko je pomno pratio sve dogogjaje, gdje jq ta propaganda pružila svoje mreže, nije mogao imati drugoga mnijenja o njoj, nego li i sada, gdje ciljevi te propagande izbijaju sve vidljivije i jasnije na površina. Hrvatska i Hrvati, kao tačka, na koju je na prvom mjestu uperena ta propaganda, ne bi smjeli, da se ravnodušno drže spram U' propagande — a osobito na njezino po­ ticanje i širenje ovamo n Bosni i Hercego­ vini. Za to i ne možemo razumjeti, da ne­ koji hrvatski listovi n Banovini i Dalmaciji ta propagandu gledaju na sasvim drage naočale, nego što mi gledamo ovamo u Bosni i Hercegovini. Tako i banjalučka »Hiru tumače ti listovi baš onako, kako im to kaže ovamošnja propagandina štampa, a mimoilaze glas hrvatske štampe. Ne pripisnjemo tim listovima, kao ni ljudima, koji se oko tih listova okupiše, nepatriotizam — ali im s punim pravom možemo da porečemo poznavanje istinske stvari. Kad bi oni bili ovamo megjn nama, uvjereni amo, da bi ostali razočarani, jer bi uviđili jasnn namjeru srpske propagande, gdje se je baš bila usredotočila u Bosni i Hercegovini. V lasništvo i tis a k : Hrvatska dion. tiskarna u Mostaru. God. XI. (XXV.) položaja, a isposlovati ono, što cjeloknpan hrvatski narod čeka i čemu se nada. Pamet n glavu I .. veli naša hrvatska po­ slovica. Veleizdajnička afera u Banjaluci. Svi ti dogogjaji, dakle, što ве zbivaju oko nas, ne smijn se sanenim očima pro­ matrati, nego treba bndno pripaziti na srp­ ska propagandu. Ne velimo time, da će ludovanje srpske propagande o „velikoj Sr­ biji" uspjeti, ali pogodovanje njojzi radi možebitnih ilazija ne bi smjelo utrošiti naše sile, koje bi se mogle upotrebnima dobro­ bit našu u ovakovoj zgodnoj prilici. Baš n takovoj eitnaciji, kakova je danas ako bude takta, pronicavasti i zdravog političko shva­ ćanja, mogli bi se Hrvati otresti nesnosnog „Hrvatski Dnevnik" od 7. o. mj. primio je iz Banjelnke dopis, datiran dne 4, o. mj., u kojem se saopćnje o veleizdajničkoj aferi „Otadžbine" slijedeće: U ovdašnjoj „Otadžbini" izašao je veleizdajnički članak pod naslovom „Barut miriše". Državno odvjetništvo a Banjaluci zapli­ jenilo je pomennti članak i optužilo odgo­ vornog urednika Aleksu Jnngića radi zlo­ čina veleizdaje. — Okružni sud, vidivši, da nije n stanja sa ovim ljndima na kraj izići radi njihovih velikih petljanija, ustupio je cijela stvar vojničkom sudu na daljnje ure­ dovanje. — Vojnički sad poveo je stroga istragu, te sn zatvoreni osim odgovornog nrednika i članovi upravnog odbora i to : pop Prokopić, Dragomir Janković admini­ strator, Lazar I. Popović, Delić, trgovac, Pero Bilbija, trgovac, Risto Tomić, trgovac, Petar Miljević, gragjevinski poduzetnik, Vaso Mibajlović, trgovac. Megju Srbima veliko ogorčenje. — Na­ redni broj „Otadžbino" iznio je opet uvodni članak, n kojem se izmegjn ostalog v e li: „Srbi svi i svuda uvijek će gojiti simpatije napram kraljevini Srbiji, a proti Austro­ ugarskoj monarhiji i njezinu germanizmu". Čudnovato je, da je državno odvjetništvo ovaj pasns mimoišlo, jer se čini, da se je sa ovim riješim htjelo potvrditi ono, što je n članka „Barnt miriše" bilo rečeno, a završeno sa riječim a: „brata brat, Švabi rat". Pogovara se po čaršiji, da će pravoslavni gragjani izaslati deputacija, koja će nepo­ sredno sa ministrom Burianom u pregovore stnpiti. Čini se ipak, da se je Njegova Prenzvišenost ministar Bnrian malo probu­ dio i druga pjesma zapjevao, nu to ćemo u buduće viditi. Soba nije potpogjena, pa se u nju bez smetnje može ići u obaći makar vani bilo najveće blato. Uz peć vidjeti je jednu rafn, a n njoj je poredano nekoliko gjezava, što (Nastavak.) bakrenih, što limenih i nekoliko raznovrsnih § 23. fiadžana, razno išaranih. Gjezve sn razno­ Svaki član može biti privremeno po vrsne veličine. Pred pećnim vratima stoji upravnom odboru, a definitivno po glavnoj ovelik zemljen lonac, pun vode. Isto tako skupštini, isključen, ako dogje u sukob sa stoji jedan na peći. Blizu peći smještena zadružnim pravilima i ako radi proti inte­ je berberska šćemlija, a o njezinu zalegju rafa, u kojoj ae nalazi nekoliko smetanih resima zadruge, te ako mu se dokaže javno nemoralno ponašanje. peškira, nekoliko britava, belegija, ilbal i Imovina zadruge. ručno ogledalo. Soba je zaćagjena, jer odavno § 24. nije preko njezinih zidova kefa a krećom Imovina zadruge sastoji iz prinosa, ozna­ prešla. A šiše kao i vrata i dovraci i oklopi čenih u §. 6., a to je a) nepokretna i b) od prozora svi su išarani kratkim bijelim pokretna. potezima, točkama te većim i manjim kru­ § 26. govima. Uz peć na poširoku, udubljenu tro­ U nepokretnu imovinu, koja sačinjava nošcu sjedi osrednji čovjek. Na njemu sn, glavnicu zadruge, a koja se mora korisno n zimsko doba, čobali čakšire, koparan i ulagati, spadaju svi prinosi dobrotvora, ute­ ječerma. Ljeti je on n gaćama, ali nema meljitelja i sve ostavštine bilo u novcu, bilo koparana, te je, kako se veli, u rukavima. u nepokretninama. U onn glavnicu ne smije upravni odbor bez izvanrednog odobrenja Na glavi mu je nvijek fes omotan ahme- glavne skupštine dirati, a svi ostali prinosi dijom. Ovaj čovjek ima gustu, prosijedn spadaju u pokretnu imovinu. brada, te ovelike,* potšišane brkove, a u § 26. nstima mu je dag ćibnk, na kojem je ve­ Svi troškovi i potpore podmiruju se iz lika lnletina, a na njoj je ugljen kolik pokretne imovine, eventualni suvišak priorah. Oko ugljena diže se dim u vis, te klapa se nepokretnoj glavnici. pravi razne oblike kao oblaci na nebu, kad § 27. ib vjetar svaki čas preoblićnje. Blagajnik zadruge može imati u ručnoj blagajni svotu od 100 kruna za eventualne (Nastaviće ae.) potrebe. Uprava zadruge. § 28. Hrvatskom radničkom zadrugom upravlja odbor od 11 lica i to : predsjednik, pot­ predsjednik, tajnik, blagajnik, knjižničar, imovinar i б odbornika, koje bira glavna skupština tajnim glasovnicama i to većinom glasova, a predsjednika može birati i per aclamationem. Uz to se još biraju 3 pregledavaoca blagajne i društvenih računa, koji u odbor ne spadaju, a dužni su bar Jedan put mjesečno blagajnu pregledati i o uspjehu pregledanja pismeno upravni odbor izvijestiti. U slučaju bolesti tajnika i bla­ gajnika zastupa ib jedan iz odbora. § 29. Predsjednik, a u njegovu odsustvu pot­ predsjednik rukovodi zadrugom, zastupa društvo u svakoj prigodi, saziva sve odborske sjednice i skupštine, predsjeda im i podpisuje društvene spise. Za rad svoj od­ govara solidarno sa cijelim odborom glavnoj skupštini. § 30. Tajnik vrši sav pismeni posao društva, izvješćuje u skupštinama o zadrugi, te sa predsjednikom podpisuje društvene spise. § 31. Blagajnik upravlja društvenom blagajnom i blagajničkim knjigama, isplaćuje račune i podpisuje doznačnice od odbora, a podpisane od predsjednika, te glavnoj skupštini i odboru polaže blagajničke račune i ruko­ vodstvo istih. (Nastaviće se.) Razumijevamo, što bi morali razumjeti i dolični ljudi u Banovini i Dalmaciji, radi česa posijednih dana i zagrebački „Srbobran" odriče svaku svezu sa ovamošnjim slnžnicima srpske propagande, jer mu upriješe vite u oči banjalučki dogogjaji; ili, bolje reći, ne veli to izravno „Srbobran", jer bi n i se njegovi ljudi time iznevjerili srpskoj jopagandij nego to odricanje proturuje netko u ime „Srbobranovib" Ijndi kroz „Agraru, Tagblatt", ne bi li ostao vnk sit i koza cijela. Mislimo, tko raspolaže svojim vlastitim Bhvaćanjem, da će u tom biti bezdvojbeno na čistaca. Pravila hrvatske radničke zadruge u Mostaru. �U srpskim listovima se Srbi lukavo izmo­ tavaju i previjaju radi spomenutog članka, donoseći, kako su banjalučki veliko-srbi oko „Otadžbine" zatvoreni radi izvatka iz članka „Pester Lloyda“, dočim se zna, da je u „Pester Lloydu“ vjeran izvadak iz članka „Otadžbine" pod naslovom „Barut miriše", koji je zaplijenjen, jer ima sve biljege veleizdaje. Pošto pako po zakonu od g. 1884. vele­ izdaja potpada pod nadležnost vojničkih sudova, kao i prekršaj nošenja oružja, to su veliko-srbi oko „Otadžbine" u smislu toga zakona stavljeni pod vojnički sud, te su zatvorena osmorica, i to : odgovorni urednik lista Aleksa Jungić, administrator lista Dragomir Janković, predsjednik odbora za izdavanje „Otadžbine" Nikola Prokopić, upraviteij srpiko-pravoslavne parohije, te članovi upravnog odbora : Lazar J. Popoiić , Vaso Mihajlović Prijedorsc, Pero Bilbija, Petar Miljević i Bisto Tomić. Zagrebačko „ H r v a t s t v o " veli, da, kakogod srpske i srbofilske novine prale Srbe u Bosni, ne može se zatajiti, da je njihova gravitacija silna prema Beograda, а to dokazuju i najnoviji pojavi, o kojima se čita po novinama u monarhiji. Na koncu v e li: „Zanimljivo je svakako čitati koalicijone naše domaće novine, kako brane tu propa­ gandu, odnosno Srbe od te propagande. No jer se činjenice, što su u Bosni izbile na javu, ne dadu poreći, a ni zabašuriti, sad se hrvatski Srbi ogragjuju, da su oni u bilo kakovu savezu s bosanskim Srbima, Znademo ipak, što za Bosnu znači ovdjesnja srpska banka, a tko je gospodar džepa, gospodar je situacije. Mjesto da koalicija uvidi, kamo ju vodi preintimni ovaj odnošaj sa Srbima, ona ih brani, a dok ih ona brani i zaštićuje, oni se dižu i jačaju. Lu­ kavi su Srbi i znadu, da će iz nesregjenih današnjih prilika oni, i oni jedini, iznijeti najveću korist. Oni idu naprijed samoevjestno i prema točno odregjenom cilju. Stari je neki hrvatski profesor šestdesetih godina rekao o Srbim a: „primum volunt tolerari, deiu aequiparari, demum dominari". Je li se taj profesor varao ?“ Obzirom na pojave srpske propagande u Bosni „Н r v a t s k o P r a v o " u dva članka „Si bi i hrvatske težnje" vrlo dobro osvjet­ ljuje srpsku „iskrenost" prama hrvatskim težnjama, te megju ostalim na jednom mjestu o glavnom organu srpske samostalne stranke, kuja se prikazuje kao zagovornica samo­ stalnosti HrvBtske, te o srpskoj propagandi u hrvatskim zemljama v e li: „Otkad je „Srbobran" počeo izlaziti, on se sad izravno, sad neizravno izrugiva hr­ vatskim težnjamB. Nije bilo pogrde, koju nije sasuo na hrvatsko državno pravo. Još prošloga ljeta, kao i u opće više krat za svoga opstanka, izrićno je „Srbobran" pi­ sao, da će se najodlučnije boriti proti oživotvorenju hrvatskoga državnoga prava. Za što ? Je r mora to činiti za volju beogradske propagande, kojoj služi, od koje je i pot­ poru primao. Ta samo jedne godine, kako )e javno otkriveno, primio je 81.000 dinara. A sadašnji „Srbobranovci", kako već gore istaknusmo, pohvališe se, da se ravnaju po beogradskoj politici. Kad ne bi za to bili plaćani, zar bi oni to činili? Ne vjerujemo. Eto, u prijestolnici hrvatskoga naroda uda­ rila je drzovita propaganda svoje sijelo i tuj pod okriljem magjarskoga imperalizma radi otvoreno proti hrvatskim težnjama I Od je bi se to dragdje trp jelo ? U nas se mora trpjeti, jer propagandu, kao i nagodbu, kao i magjarsku prevlast, štite bajunete. No ne bi ta propaganda bila moćna, kad ju i ludost hrvatskoga naroda ne bi podupirala, odnosno ludost hrvatske inteligencije. Na žalost, u nas se je uvijek našlo do­ bričina, koji su vjerovali, da grćko-istoćnjaci nisu protivni našoj otadžbini, da oni nisu proti našim težnjama za slobodu i dr­ žavnu nezavisnost, nego da su oni voljni raditi za slavu, čast i napredak Hrvatske, te se boriti za prava ove kraljevine No sve, što gore navedosmo, sve, što se zbiva u raznim krajevima naše domovine, nesum­ njivim je dokazom, da je to mišljenje hrvatskih dobrijana neispravno, krivo, te je svako nastojanje o složnom radu в tim oči­ tim protivnicima hrvatskih težnja uzaludno, te se ne da provesti. Radi ovakovoga hinje­ noga rada oko sloge, osugjivala je naša stranka riječku rezoluciju, jer za volju neiskrene sloge nije se smjelo ni u toj re­ zoluciji istaći zahtjev hvatskoga naroda za sjedinjenje Bosne i Hercegovine в hrvat­ skim kraljevstvom. Sam vogja rezolucionaša, Šupilo, istrčao je u toj stvari u hr­ vatskoj sabornici sa nedvoumnom izjavom, iz koje slijedi, da rezolucionaši namjenjuju Bosnu i Hercegovinu Srbiji. Tako je lukavština srpska postigla, da zavedeni i kratko­ vidni sin hrvatskoga naroda dade izdajnička izjavu, s kojom se oni sami možda ne bili usudili izaći pred javnost." da je Hrvatska i po nagodbi država, pregje u tabor iz kojega se pokazuje, da je H r­ vatska dio ugarske države, da je Hrvatska Ugarskoj podregjena. Gdje činjenice govore, tu padaju svi argumenti. Narodno gospodarstvo. B ilan ca z e m a ljsk e b a n k e za Bosnu i H erceg o v in u . Kako nam iz svake druge subote u mjesecu. Prvi broj je baš interesantan. To su slik e : brnskn manifestacija za češku univerzu, improvizi­ rani meeting na velikom trgu, progonstvo nadučitelja ; požar škole uaCIevelandu, grof Lav Toletoj na putu u Tulu, nuncij Granito di Belmonte, Marija Spirodovna, prof. Wahrmund, boj automobilista s vukovima i više drugib. Cijena je časopisu 6 K. N ovi dram atu rg o sje č k o g h r v a t­ sk o g k a z a lišta . Dosadanji dramaturg i Beča javljaju, u sjednici ravnateljstva ze­ direktor hrvatskog kazališta u Osijeku dr. maljske banke za B. i H. u Beču dne 4. o Nikola Audrić odstupio je i otišao u Zagreb, mj. predložena je bilanca za g. 1907. i za­ a na njegovo mjesto primio je kazalištni ključeno, da se generalnoj skupštini, koja odbor ponuda hrvatskog književnika, bivšeg se ima obdržavati 22. travnja, predloži, da upravitelja bugarskog kazališta u Sofiji i se od čistog dobitka per 1,080.220 K (972. urednika „Hrvatske Krune" u Zadru, Srgjana 733 K prijašnje godine) dividenda od devet pl. Tucića, koji je potpisao ugovor na tri procenata, kao prošle godine, podijeli, a godine. 102.107 K (prama 83 269 K рг. g.) položi (Nastavak) 'u pričuvnu zakladu, nadalje da se povodom Naš program priznaje neke skupne ро^ vladarevog Jubileja Njeg. Vel. car* i kra­ slove, one naime, koji potiču iz pragma­ lja metne u mirovnu zakladu za namješte­ Carevinsko vijeće u Beču otpočelo je zatične sankcije. Priznajući ih, uglavljuje, kako nike banke svota od 100.000, a ostatak per će ih Hrvatska riješavati. Ona će ih rije- 7 265 K (41.033 K) unese na novi račun. sijedati. U sjednici od б. travnja nastavila D a lm a tin sk a izlo žb a u Mlln- se debata o novaćkom kontingentu. Ministar šavati ravnopravno kraljevini Ugarskoj s ostalim zemljama Njegova Veličanstva. Naš chenu. Ovaj mjesec uredit će se u Mtln- domobranstva je izjavio, da je uvedenje dvo­ program dakle ne priznaje Magjarske, nego cheuu dalmatinska izložba, kojom će se pre­ godišnje službe nemoguće sa sadašnjim kontingentom i proračunom. Oboje treba po­ Ugarsku. Priznaje Ugarsku kraljevinu, s ko­ dočiti kućna industrija i obrt Dalmacije. visiti. — Zastupnik Sternberg zagovara je ­ jom je Hrvatska kraljevina ravnopravna ili dinstvenu komandu u vojsci; grdi ministra bolje mora da ravnopravna bude. Što se predsjednika Bečka, da |žive u političkom tu razumijeva pod Hrvatska ? Razumijeva konkubinatu sa socijalistima ; napada agrarce. se ne trojedna kraljevina, ne Dalmacija, S lo v en sk i p revod K la rićev ih cr­ Sternbergov govor izazivlje burne prosvjede H rvatska i Slavonija, kako bi se to dalo izvesti iz izjave dra Derenćina : razumijeva tic a iza ok u p a cije H erceg -B o sn e. i buku. Agrarac Bergman govori proti Sternse hrvatska država, sastojeća iz svih hrvat­ Vrlo uspjele crtice revnog našeg suradnika bergu, prikazujući ga kao palotošku po­ skih zemalja, navedenih u programu. Ne­ hrvatskog književnika Ivana Klarića iz dobe java. mojmo se varati. Ugarska državna misao, poslije okupacije ovih zemalja po Austriji, od vremena kralja Kolomana, ili još bolje koje su izašle megju knjigama društva sv. Magjarska vlada progoni uvijek Slovake od vremena kraljice Lepe, hoće da osvoji Jeronima, donosi neodvisno politično gla­ unatoč prosvjedovanju civilizovanog svijeta, ćitavo to hrvatsko područje. Divno djelo silo za Slovence „Naš List" u Ljubljani u te je državno odvjetništvo u Požunu sada Eugenija Kumićića, taj roman-historija nove slovenskom prevodu u podlistku. opet optužilo župnika Hlinku. Prije nego L ero y -B ca u lieu na putovan ju je ovaj slovački rodoljub nastupio dvogo­ vrsti, u tom je pogledu neizmjerno poučan. Novo je danas, što se ugarska misao za­ po B alkanu. Ućeujak svjetskoga glasa, dišnju tamnicu, na koju je osugjen, napisao mjenjuje s magjarskom. Nu borba megju elan fianceskoga zavoda i upravitelj pa­ je u „Ludovim novinama" članak, u kom dvije misli na hrvatskom području, megju riške škole „ecole des Sciences politiques se oprašta sa svojim župljanima i veli, da ugarskom ili današnjom magjarskom i hr­ t. j. škole političkih znanosti," Leroy-Beau- polazi vedra ćela u tamnicu, jer zna, da je vatskom, stara je osam vijekova. Danas se lieu, koji je g. 1898. putovao Bosnom i dužan trpiti za mili svoj slovački narod, a osobito ide za tim, da se proglasi državno Hercegovinom, te u Mostaru počastio ured­ nakon pretrpljene kazne boriti će se pojedinstvo Ugarske i Hrvatske, na osnodi ništvo „Osv ta“ svojim posjetom, odlučio je dvostrućenom snagom sa slobodu svog na­ ugarske ili magjarske državne misli. Ta prigodom ovih uskrsnih blagdana poduzeti roda. I radi toga stavlja ga magjarsko težnja svaki se dan to jače akcentuira u iuformativno putovanje po balkanskom po­ državno odvjetništvo pod optužbu. Budimpešti; ta težnja na žalost nalani od­ luotoku. Putovati će preko sjeverne Italije ziva i u nekim političkim redovima u Hr­ na Rijeku i u Zagreb, a odavle će onda Giede gradnje novopazarske željeznice vatskoj. Provedenje te težnje bila bi prva krenuti u Beograd, Sofiju, Carigrad i Atenu. potpisao je pred nekoliko dana Sultan iradu, etapa na putu, koji bi imao dovesti do pot­ Tako će si na putu moći pribaviti nepo­ kojom se odregjuje trasiranje, a sada su. pune pobjede ugarske ili magjarske dr­ srednih dojmova o položaju u Macedoniji i kako iz Carigrada javljaju, postavljena dva žavne misli u svim hrvatskim zemljama, a o macedonskom pitanju. ćastnika generalnog stopa, dva funkcionara „ P r o s v j e t a " . Sedmi broj ovoga krasno ministarstva javnih radnja i drugi činovnici možda i još d a lje : u jednu ruku do J a ­ dranskoga, u drugu do Egejskoga mora. uregjivanog hrvatskog obiteljskog časopisa, za članove turskog povjerenstva za prouča­ Ne ću se sada upuštati u velike i daleke koji broji već 16. godinu života, imade vrlo vanje trase. osnove ; ne ću ispitivati, kome u dalekom zanimiv zabavan i poučan sadržaj, a ure­ razvitku dogagjaja mora pripadati Balkan, šen je s dosta zgodnih slika, od kojih je 0 pohodu crnogarskog knjaza u Petrokad nuždni povjestnički zakoni dovedu do prilog slika po Chriptychonu Eduarda Gelgradu javljaju „Politische Korrespondenzi" pra< e konsolidacije. Ostanimo sada kod lia : „Poklonstvo pastira. — Blagovijest. — iz Petrograda: „Dolazak crnogorskog kneza našega programa. Sin oni, kojima je de Plač za Kristom." Nastavlja se zanimivi ro­ Nikole u Petrograd tumači se ovdje dvojako. toga, da se орти oživotvorenju ugarske ili man Deželića „Hadžibova kob", zatim do­ Knez traži u Rusiji za svoju zemlju finanmagjarske državne misli van granica Ugar­ laze lijepe pjesmice L»nuanove „Trstikovke" cijalnu pomoć i moralnu potporu za izgrad­ ske, moraju se okupiti oko programa od u prevodu Varge, pjesma R. bar. Maldmia; nju željeznice preko Crne Gore na Bar, a god. 1894. Oživotvorenje toga programa spa­ orda sastavak Kuhaćev o proslavljenoj ne preko albaneškog zemljišta u San Giovasiti te Hrvatsku i ne te dozvoliti, da ju pro­ opsrnoj pjevačici Matildi Marlov (WVfran), nni di Medua. čuje se, da je knez glede guta ma koja druga državna misao. Na ps. pjesnička pripovij-jit R žice Donćević potonjeg pitanja upravio Svim vlastima okruž­ jugu Ugarske, na Balkanu, ravnopravno sa „Lugarova kći", pripovijest iz brazilijansk.h nicu, kojom razlaže potrebu, da ве željez­ kraljevinom Ugarskom, mora uskršnuti hr­ prašuma „Aboare" po podatcima Mirka nica gradi na Bar. Petrogradski politički vatska država : mora se kristalizirati hrvat­ Seljana; putopisne crte braće Seljan; o krugovi misle, da će Rusija teško moći ispu­ ska politička tvorba. Toče biti pobjeda prave pradomovini i seobi Hrvata od dra Dane niti crnogorske želje, pošto se je ruska vlađn hrvatske misli. Bez nje nema ravnovjesja) Grubera ; historijski roman iz dobe Maka- zauzela za srpsku osnovu, te ju preporučila nema stalnosti na Balkanu, nema faktor#, bejaoa od Eschelbacha „Neprijatelj puka", vlastima. koji da u interesa čovječanstva i sveopće pa opsežan listak. Cijena je „Prosvjeti" kulture posreduje megju istokom i za­ godišnje l4 K 8 poštom. Početak rasprave na Cetlnju proti optu­ Š k o lsk i v jesn ik . Stručni list zemalj­ ženicima radi poznato afere bombama odpadom Nagudbena misao u opreci je sa misli ske vlade za B. i H. 1908. U svesci za si- regjen je konačno na dan 26. svihnja. Osim našega programa. Ne ću raspravljati ovdje ječanj-veljaću, što je ov h dana izasla, ima glavnih okrivljenika slagara Rajkovića i o pravovaljanosti nagodbe ; ne ću o inter­ osim stručnih radnja iz pera Radosavljevića, bivšeg zastupnika Džulnfića, nalazi se u pretaciji njezinih pojedinih paragrafa; ne Majcena, Vidakovića, Žuljića, Simića, Kla zatvoru još 50 optuženika. Jedan dio optu­ ću o razlozima, s kojima se često dižu rića, Bešlića, dr. J. Dujmušića, Trstenjaka, ženih je u inozemstvu, većim dijelom u Beo­ opravdane tužbe proti povredama ove ili Draganovića, te primjera praktične nastave, gradu. — Službeni list donosi poziv na sve one nagodbnne u-tanove, koja nam priznaje zanimiva poveća rasprava od urednika o u inozemstvu boraveće okrivljenike, neka ovo ih ono naše pravo. Ma kakove bile te učiteljskoj organizaciji, koja će sigurno u se do dana rasprave nagju na Cetinju. Me­ ustanovo, ma koliko ih bilo, ma kako se ućiteljstvu pobuditi puzornost i biti predmet gju ove spada i bivši ministar-predsjednik interpretirati dalo, stoji nepobitna činjenica; razgovora i pretresivanja. Radović, koji je u Parizu. Rasprava obeČeukc ilutttrovane n o v in e u B eču ćaje, da će biti senzacionalna, jer je sa­ nagodbena misno ne promiče oživotvorenje hrvatske misli. Istina je pače, da nagod- U carskome Beču, u kojemu obitava vrlo kupljen opsežan i interesantan politički ma­ znatan broj čeha, počela se posvećivati bena misao utire put onom jedinstva, ев terijal. kojim se ide iz Budimpešte, da se pod egi- megju njima sve veća brigs će<koj knjizi i novinstvu. Osim političkih i društvenih 0 Izborima za sabor u Portugalskoj stigle dom te misli širi na hrvatskom područja ugarska ili bolje magjarska državna misao. novina izlazi humoristični list „Šotek" sa sn 6. o mj. ove vijesti iz Lisabona: Učest­ vovanje kod izbora bilo je neobično živo. To je činjenica nepobitna. Ta je činjenica slikama, a sada su pokrenute popnt niemać dozvolila da jedan od naših učenjaka, koji kog časopisa „Das interesaute Blati" i sličnih Očekuje se pobjeda monarhističke koncen­ je tolikim bogatstvom erudicije dokazivao, „Češke illnstrovauć novinj", koje će izLziti tracije. — Od dosele isabranih 146 članova Program od godine 1894. Politički pregled. Prosvjetni glasnik. �parlamenta 98 pripadaju monarhističkoj kon­ centraciji. U nekim izbornim kotarima Lisabona izvojštili su pobjedu republikanci, a u predgradjima nacionalni liberalci. — U vifte izbornih dvorana u Lisabonu došlo je do izgreda. Vojska je morala posredo­ vati. Više je demonstranata usmrćeno, a mnogo ih teško ranjeno. I u pokrajini bilo je nemira. Domaće vijesti. P ov ra ta k h ad žija. Naše hadžije vra­ ćaju se u pojedinim skupinama preko Ca­ rigrada—Soluna—Zemuna i Broda nazad u svoju dmovinu. U srijedu prije podne stiglo je pet hadžija u Sarajevo, a danas dolazi druga skupina od devet hadžija. M ećava. Kako javljaju iz Fojnice kod Gacka na 1. travnja u noći nastala je tamo iznenada promjena vremena, te .qkrenpl» jaka mećava, kakve nije u sred zime bilo, a kamo li u ovo doba godine. Osvanuo je veliki snijeg, te je bio prekinut promet s Gackom i Nevesinjem, te ni pošta nije mogla proći. N ova zim a u B osni. U Sarajevu je u noći od o. mj. zaduvao studen vjetar sa sjevera, za tim udarila kiša, a za ovom vi­ javica, te je snijeg svu noć vijao i u jutro podebeli sloj snijega pokrivao krovove. U okolini i dalje bilo je i žešće. T rogo d išn jica sm rti h r v a tsk o g M ecene. Na 8. o. m. navršile su se tri godine, kako kripta u djakovačkoj stolnoj crkvi krije mrtve ostanke velikog hrvatskog Mecene Josipa Jurja Štrossmayera, kojemu neka bude vječan i neugasiv spomen u hrvat­ skom narodu. Akademija znanosti i umjet­ nosti u Zagrebu dala je za nj, kao svog utemeljitelja, dobrotvora i pokrovitelja taj dan svečane zadušnice. „Јоб je d a n p r o ces H arden-M oltk e .“ U br. 38, „Osvita" od 2. o. m. do­ nijeli smo megju domaćim vijestima i vijest pod gornjim naslovom, koju smo primili od ličnosti, kojoj smo mogli vjerovati, da je dobro obaviještena. U toj se vijesti javlja, kako se j e ovih dana pred tamošnjim su­ dom vodila interesantna parnica, kako je naime „neki trgovac, rodom iz Trpnja" tu­ žio neke gragjane, da su ga uvrijedili, što su kazali, da je pederast i homoseksualac; kako su optuženici naveli mnogo svjedoka za potvrdu svojih tvrdnja, ali kako je tu­ žitelj prije nego su ispitani ti svjedoci po­ vukao tužbu. Megjutim, kako smo se iz predočenih nam očitovanja mogli uvjeriti, bi i smo o toj neugodnoj stvari zlo obavije­ šteni, što žalimo. Dvojica su pred sudom očitovala u korist onog nekog trgovca, a to je g. Јегко Jerkić, da nisu imali s njim nećudorednih odnošaja, a ako je tko u tom smislu govorio, da ih je krivo shvatio i to oni žale; optuženipak gragjanin g. M. J. je izja­ vio, da nije obijedio Jerka Jerića s nećudored­ nih djela, a ako se drži, da jest, onda on to usteže i žali, a na osnovu ove izjave je onda g. Jerko Jerić ustegao tužbu proti M. J. Ovo evo istini za volju rado ispravljamo. N ovi g la g o ljs k i n ala z u B eču. U Bečkoj dvorskoj knjižnici proučaje pro­ fesor varaždinske gimnazije dr Ivan Milčetić glagoljske spomenike i pergamente, te je tom prigodom našao više glagoljskih spomenika iz 15. stoljeća, koji potječu iz Istre, a koji su dosele bili nepoznati. Ovo je otkriće u znanstvenim krugovima pobu­ dilo veliko iznenagjenje. Izdanje tih spo­ menika preuzela je jugoslavenska akademija znanoeti i umjetnosti u Zagrebu. N ovi h r v a tsk i šk o ls k i parobrod. Po odluci bana Raucha, da se nabavi novi parobrod za hrvatsku nautičku školu u Bakru mjesto starog broda „Margite", po­ vjerila je hrvatska vlada nabavu ravnatelju te škole Vjekoslavu Baborskom. Ovaj je otišao u Kiel u Hovvaldovo brodogradilište, te na osnovu usvojenih nacrta utanačio ugovor za gradnju, koji je hrvatska vlada odobrila. Školski parobrod biti će gragjen od čelika. Dimenzije mu odgovaraju ne samo faktičnim potrebama nautičke škole, nego i svim zahtjevima, Udešen je na paru i na jedra, dug 40 m., širok 7*8 ш., gazi vodu u dubini od 3 04 m., dok mu je brzina 10 morskih milja na sat. Snaga mašine iznosi 300 konjskih sila. Opremljen je na način t, zv. schoonera s 13 jedara, t, j. sa 2 jam bora: od tih je prvi na križeve, drugi nosi trokutasta jedra. Taj će parobrod slu­ žiti za to, da učenici stečeno teorijsko zna­ nje primijene u praksi. č la n u tem eljitelj „Bihaća". Iz Splita nam javljaju: Veleučeni gosp. dr N. Zvonimir Bjelovučić pristupio je društvu „Bihaću" kao član utemeljitelj, doprinijevši svotu od 50 K, na čemu uprava srdačno zahvaljuje. U lo v ljen a m orsk a nem an. Pišu iz Hvara „Р. SI.": U ponedjeljak ribar Matijević iz Zaraća ulovio je ogromnog morskog dupina, baš u času, kad je parao mreže, da izjede robu ulovljenu. Uhvaćena morska zvijer duga je 2 metra i 60 centim., debela 1 met. i 20 centim., a teška 200 ki­ lograma. Sretni lovac dobio je 20 kruna nagrade od pomorske vlasti. Ovi dupini čine veliku štetu ribarima; zato su ribari veseli, kad ulove jednoga sličnog neprijatelja. K o n ja n ič k a esk ad ron a dalm am a tin sk ih strijela ca — divizija. U Dalmaciji radi se o pomnožanju i preu­ strojstvu domobranstva. Konjanička eskad­ rona dalmatinskih strijelaca biti će preu­ strojena u diviziju. U tu će svrhu biti pre­ ustrojena druga poljska eskadrona i divizioni stožer sa doknadnim kaderom. Divizija će vršiti službu u gorama i pretražnu i dojavnu službu, a biti će smještena u Sinju. Konji su obične dalmatinsko-hercegovaćke pgsmine (150—156 centimetara). D rugi K ossu th na R ijeci. Kako nam javljaju sa Rijeke, kani se tamo stalno nastaniti i zatražiti državljanstvo sada talijanski podanik i mjernik kod raznih držav­ nih poduzeća u Italiji Teodor Kossuth, brat ministra trgovine Franje Kossutha. Na Ri­ jeci bi se naime imala etablirati dva velika industrijalna društva, u kojima bi bio upravljajućim članom Teodor Kossuth. Iz grada i okolice. vežu na dom i rod, jer bome nije lako rastati se od svojih, a stariji i misle, kako li će nadomjestiti one sile, što im budu manjkale odlaskom njihovih u vojnike. Stavnja je počela 4. o. m., nastavila se 6. 8. i 9., a još će biti 10., 11. i 13. Onima, koji budu primljeni, želimo, da u zdravlju i veselju svoju vojnu dužnost izvrše i sretno se i zdravo doma vrate. P ostradali vojn ici. Po gradu se govori, da je kod odlaska vojnika iz Kalinovika u monarhiju nastradalo njih oko 60 momaka od vijavice, koja ih je zatekla na putu. Govore, da su se vojnici survali u nekakav sniježni ponor, skrenuvši s pravoga puta i tu zaglavili, Za pukovnika vele, da se je u toj nesreći toliko ozlijedio, da će teško preboljeti. Koliko je u ovim vijestima istine ne znamo, nego donesosmo, u koliko se pripovjede, bez odgovornosti. „Koprive" i „Ibrahim agino j a ­ nje". U Zagrebu izlazi pod imenom „Kop­ rive" list za satiru i humor, koji mi slučajno dopade ruke, gdje nadjoh neslanu ša lu : „Ibrahim agino janje". Pripovijeda se tu, kako je Ibrahim aga putovao, pa ga nanesao put u rišćansko selo, gdje je imao preno­ ćiti. Došavši u kuću nekog gazde, upita ga, da mu dadne prenoćiti i štogod založiti. Gazda mu odgovori, da može prenoćiti, ali da mu ne će biti mehko, kao na njegovim duše­ cima, ali da će ipak moći prenoćiti. Nadalje je aga zaželio, da štogod puvećera, pa mu gazda nugja po siromaški malo sira i kruha. Na tu ponudu smrknuo se aga, pa požudno pita, ne bi li imao kokoš ili pile. Gazda se ispričava, da nema. Nu to agi nije po volji, pa priupita, ne bi li možda imao janje. Gazda mu htio da reče, kako ima prase, jer ga aga ne smije jesti, al kad od jedanput „zaguriče" prase u dvorištu, aga se nadvije nad prozor, te mu sline navališe na zube, pa će reći: „Ма, što ti meni govoriš, bolan, da nemaš, a evo janjeta I". Gazda se izvinjavaše, da to nije janje, nego prase, ali mu izvina ne pomaže, te morade zaklati ргаве u ime janjeta. Rišćanin kolje prase, a ono se krivi, da ti srce pukne, a aga stoji na prozoru i sline mu udare na zube, te po­ kisli : „Deri se ti, deri, koliko hoćeš — ali ipak si ti janje I". Tendencija ove tobožnje humoristićke crtice tako je prozirna, da iza nje gledam nekakovo rišćansko derište ova­ mo od nas u Zagrebu, koje obično pripo­ vijeda slogu izmegju „Srba pravoslavnih i muslimana" u Bosni i Hercegovini, a ovamo na najprostiji način izvrgava ruglu sljedbe­ nika muslimaneke vjere. Na čast bilo to „Koprivam" i njegovom uredniku, koji za* volju rišćanskog derišćeta takova šta iznaša u nekakovom „hrvatskom listu 1" Napokon nije ni za zamjeriti, jer iver ne pada daleko od klade, pa ni slavosrpština od srpštine. Hrvat-aga iz Mostara. ,,N arod“ i u čiteljice. Ovdješnji „Narod" traži, da se uredi, da na višim ni na osnovnim školama ne smije biti udata učiteljica, veleći: „Tražimo, da se ovo do­ vede u red, makar i krivo bilo ponekoj gospodi, koji bi želili i da im kći bude či­ novnička ili oficirska žena, i da pored toga vuče plaću." Zgodno mu na ovo primjećuje „Hrv. Dnevnik", veleći: „Mostarski je „Narod" bez sumnje ciljao na sudca dra Simića i u prvom redu na odvjetnika Da­ nila Dimovića u Sarajevu, čija je supruga učiteljica na višoj djevojačkoj školi u Sa­ rajevu." Isp ravak . U prošlom broju „Osvita" ostao je datum, dan i oznaka broja od subotnjeg broja. Pri metanju lista u štampu u brzini zaboravilo se stari datum i ostalo izvaditi, a novi datum i dan, t. j. „utorak, 7. travnja 1908." i „broj 40." metnuti. Neka cijenjeni pretplatnici i čitatelji ovu pomutnju ne zamjere, jer se u hitnji i poslu može zaboraviti, a u ostalom po tekstu i datumu u teketu vidi se, da je novi broj „Osvita". V rijem e. Iza ljutog sjevera prošlog tjedna udario blagi južnjak i spustila se kiša, koja već nekoliko daua pada. Neretva je priličuo narasla. Jutros je osvanuo vedar dan. O sobna v ijest. Poštanskim vlakom iz Sarajeva došao je 7. o, m. u naš grad po službenom poslu, gdje će ostati po svoj pri­ lici nekoliko dana, da razgleda nastavne zavode presv, g. Gjuro pl. Trešćec, dvorski savjetnik. P rem in u o . U nedjelju je ovdje pre­ minuo u 80. godini života opće štovani mu­ slimanski gragjanin starina Hadži Gjulbeg Kajtaz, ostavljajući iza sebe vrlo vigjen porod: šest sinova i dvije kćeri. Sahranjen je uz veliku gjenazu. Bog ga pomilovao i častan mu spomen bio u rodu i milletu I M ijen jan je vojn ištva. Kako smo javili, dodijeljeni bataljun 16. pješačke pu­ kovnije za Nevesinje već je došao u svoju novu posadu, dočekan i ispraćen glazbom; a juče je pošao odavle put bijeloga Zagreba drugi batuljun 96. pješačke pukovnije, koji je došao prekjuče iz Neveeinja. Pri dolasku i odlasku dočekala ga je i svirkom hrvatskih koračnica pratila glazba ovgješnje pješačke pukovnije, te na odlasku s kolodvora, gdje se sakupilo na oproštaj sve časništvo sa preuzv. g. divizionerom na ćelu, odsvirala: „Lijepa naša domovino I" ču d n o v a to doputovao. Prekjuče­ rašnjim vlakom doputovalo je dijete od ka­ kovih 7—8 godina od Bos. Broda u Mostar. Dijete je imalo prišivenu tablicu na prsima, gdje mu je napisano ime i prezime, te kud ide i da ga redarstveni i ini organi sprovedu i na pravu adresu — valjda rodi­ teljima ili skrbniku — uruče. Kuda će iz Mostara, ne znamo. Pripovijedaju, da je ju­ čer netko došao iz Nevesinja i odveo dijete tamo, i a ga uruči majci, koja se zove Putinger. S tavnja. Od 4. o. m. je u našem gradu življe i veselije nego obično. Vigja se više svijeta iz okoline i kotara, nego obično, pjesma sa sela iz snažnih momačkih grla odjekuje gradom. Kršni momci u pratnji zabrinutih starih svojih i milih i dragih dolaze na stavnju, da ih vojna komisija pregleda, pronagje „tauglich" i obuće u carsku monduru, da vjerno odsluže svoje dužne tri godinice u carskoj vojsci, pa da se onda, ako Bog da, zdravi i veseli, obogaćeni iskustvom, povrate svojim domovima, na rogjenu grudu, da ju obragjuju i svagdanji r P rin c B ožidar K aragjorgjević. krušac privregjuju, da mogu dati Bogu U Versaillesu umro je od tifusa bratić srbi­ božje i caru carevo. Gradom momci pjevaju, janskog kralja Petra I. princ Božidar Кагаda razbiju borme i žalost misli, koje ih gjorgjević. Bio je izvrstan pjevač i kao Različite vijesti. takav dobro poznat u Beču. U zadnje vri­ jeme bavio se umjetničkim spisateljstvom i uživao u toj struci dobar glas. Ubio brata pred oltarom . U selu Ivanici u Srbiji dogodio se je neki dan grozan slučaj u crkvi pred oltarom pri vjen­ čanju dvoje mladih. Lijepa seoska djevojka Cana Korotić zaručila se je prošle godine sa seljačkim momkom Milivojem Kolopelićem i prisegla mu, kad je polazio u vojnićtvo, vječnu vjernost. Malo za tim počeo je dje­ vojku slijediti Kolopolićev brat Vajin i na­ pastovati ju svojim ljubavnim očitovanjima. Djevojka je lakoumno pristala i megju njima se razvila ljubav. Prije kratkog vre­ mena zaprosio je Vajin djevojku, oni se zaručili i imala se je obaviti svadba. Milivoj saznao je megjutim za nevjeru svoje zaručnice i odlučio osvetiti se začetniku svega, svome bratu. On je jednoga dana desertirao iz svoje posade i prispio u selo baš u času, kad je svadbena povorka pošla u crkvu. Kolopelić pošao je smjesta u crkvu i postavio se neposredno kraj oltara. Kad su vjerenici pristupili k oltaru, potegao je Milivoj revolver i ispalio dva hitca u svoga brata, koji se je odmah srušio mrtav, Iza toga iepalio je još jedan hitao u djevojku i pogodio je je u lice. Megju svadbenim gostima nastala je panika i svi su počeli bježati iz crkve. Ovu zgodu upotrijebio je ubojica za bijeg. Za njim su udesili potjeru i vojna oblast i oružnici. čini se, da je prebjegao u Ugarska. Brzojavne vijesti. Saziv hrvatskog sabora? B u d i m p e š t a , 8. travnja. Jedan magjarski list dobiva navodno vijest iz Zagreba, da bi se hrvatski sabor imao sazvati 5. svibnja. Saziv dalmatinskog sabora. B e č , 8. travnja. Kako se govori, dalma­ tinski sabor u Zadru biti će sazvan odmah poslije Uskrsa, da raspravlja o osnovi glede izborne reforme, koja je dogotovljena. Ban Rauch u Pešti. B u d i m p e š t a , 8. travnja. Danas dolazi Rauch u Peštu, da konferira sa Wekerlom. Povišenje kontigenta novaka. B e č , 8. travnja. U carevinskom vijeću glasovati će Hrvati za povišenje kontigenta novaka. Izbor grčko-istočnog karlovačkog patrlarhe B u d i m p e š t a , 8. travnja. Ovdje se pogovara, da će izbor novoga patriarhe moći provesti još sadanji crkveni sabor u Karlovcima, a da se ue provedu novi izbori. Kralj je podijelio budimskom vladiki Lucijanu Bogdanoviću tajno savjetništvo. Grčko-istočni crkveni sabor u Karlovcima. B u d i m p e š t a . 8. travnja. Službeni list donosi niz važnih sankcija i odredaba glede grčko-istočne crkvene autonomije, te kra­ ljevo odobrenje zaključka crkvenog kon­ gresa i imenovanje Lucijana Bogdanovića upraviteljem crkvenih dobara. Ruski predlog glede Macedonije. B e r l i n , 8. travnja. U Petrograd je sti­ gao odgovor Engleske na predlog ruski glede Macedonije. Engleska prima predlog, samo traži neko proširenje. Tako su sve vlasti odobrile u glavnom ruski predlog. Interpelacija glede balkanskih željeznica. B u d i m p e š t a , 8. travnja. U srijedu interpelirao je zast. dr. Mihajlo Polit-Desančić u zajedničkom ugarsko-hrvatskom saboru vladu glede balkanskih željeznica, i upitao ju, što će učiniti, ako srpska skup­ ština ne primi trgovačkog agovora s mo­ narhijom. Pokragjena ručna blagajna i vojnički spisi tvrgjavnog topničtva. P e t r o v t . r t . d i n . 8. travnja. Nepoznati zlikovci provalili su u petrovaradinsku tvrgjavu i orobili ručnu blagajnu i odnijeli važnih vojničkih spisa o gradnji tvrgjave. Sumnja se na dvije osobe, koje su dan prije došle iz Novog Sada, pa je odregjena za njima potraga. D ragocjeni r ecep t koji služi za iz­ radu najčudotvornijih Ijekova za uzdržanje zubi, pronagjen je god. 1373. od Pr. Bonrsand, a danas se nalazi u pohrani benedik­ tinske opatije u Soulcu, koji se za ovo po­ brinuo i ovaj zapis nadalje ljudstvu na okorišćenje prepustio. Sredstvo za uzdrža­ vanje zubi, kao benediktinska voda za usta pasta i prah za zube uživaju svjetski glas, usprkos svih natezanja konkurencije i ne­ brojenih patvorina, ne mogoše nikada uma­ njiti visokostojeću vrijednost benediktinskih preparata. Isti su kroz svoju uzornost antiseptičnih svojstava, koji jedini djeluju na uzdržavanje lijepih i zdravih zuba. Bene­ diktinska voda za usta, pasta i prah za zube može se dobiti u originalnim omotima u parfumerijama, drogerijama i ljekarnama. Treba se čuvati patvorina, �Broj B 200 : 2 Za g o s p o g je neophodno p o tre b n o !! N a j b o l j e sredstvo za ljepotu Margit- Kreme OGLAS. odstranjuje nakon nekoliko dana sunčane pjege, pjege, puljice, sujedce i druge nečistoće kože, gladi nabore i ooo lice pobjeljuje, osvježuje i pomlagjuje. o o o C ije n a Okružna oblast namjerava slijedeće školske gradnje putem naimara sdgraditi i to u »5 Aladiniću kotar Stolac . K 22.000*-Rotimlji , „ . , 2 7 .0 0 0 — Hodbini kotar Mostar . . „ 16.000*— Čitava radnja i namještaj moraju se 1. septembra (19. avgusta po st. kal.) 1908. u potpunom redu predati. Dotične osnove mogu se kod gragjevnog odjela okružne oblasti za vrijeme uredovnih sati uviditi. Natjecatelji, koji moraju biti stručnjaci i novčano ustrajni, neka svoje pismene ponude, koje ili na sve tri ili samo na jednu školu glasiti mogu do 15. aprila (2. aprila po st. kal.) 1908. potpisanoj okružnoj oblasti u zatvorenom pismu predlože, te istima 5°|0 žaobine prilože, koju će dostalac na 10°|0 u ime jamčevine nadopuniti imati. Okružna oblast pridržaje si slobodno pravo izbora megju ponudama. I m a lo g lo n c a K I, a v e lik o g K 2. N a r o č it o t o a le t n e s t v a r i i Margit-prašak E 1*20, Margit-sapun 70 helera, Margit-pasta za zube 1 krunu, o o o o o Margit-voda za lice 1 krunu, o o o o o Poštanskim pouzećem ili tko unaprijed pošalje novac razašilje izumitelj Klement pl. Foldes, ljekarnik u Aradu. D obiva se u svim ljek arn am a. = U drogeriji B raće J e c b e l i u ljekarna т ■ Sklad ište za M ostar : i V. M ikau i M. F. H ouška. Prva gragjeuna i Iimarska radnja Jtfafije Šiidimiea u ^reBirgu. P rim a sv a k o v rstn e p o p rav k e za š trcaljk e , te od is tih im a uvijek u zalihi p ojedine dijelove, kao gum a, ejevi i t. d. — Izragjuje posve nove štrc a ljk e te jam či za sv aku p ro d an u 3 godine. — P o p rav ci bicikla ob av ljaju se brzo i solidno te im am u zalihi p o je d in ih dijelova k a o : u n u tra š n jih i v a n jsk ih gum a, acitelino o o o o o o o o sk ih lam pa, zvo n a i t. d. o o o o o o o o o V la stiti proizvod štednjaka (šparheta), ra zno vrstnih pećiju i sulunara. I m a m n o ž ic a za r e z a n je lo ze iz n a jb o ljih tv o rn ic a , te za o o o o o o s v a k i p r o d a n i k o m a d ja m č im , o o o o o o Okružna oblast S k lad ište ra z n o v rstn o g pokućtva, galanterijske i c a rig radske robe o o kao : m linova, kavenih ibrika, ra z n o v rstn ih tasa (tabaka), o o Cijene umjerene, o o o o o IRaćLnja solidna. u Mostaru, dne 24. marta 1908. Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu U sjednici uprave Privilegovane zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu, koja se je obdržala dne 4. t. mj., predložena je bilanca za godinu 1907. i zaključeno, da se glavnoj skupštini, koja će se sastati dne 22. aprila o. g., predloži razdioba čistog dobitka od K 1,080.220*02 (u prošloj godini K 972.733*54), po kojoj bi se, kao i prošle godine imala podijeliti dividenda od devet po sto, a K 102.107*50 (u prošloj godini K 83.259*44) položiti u pri­ čuvnu zakladu, te da se prigodom jubileja Njegovog Veličanstva podijeli penzionom fondu činovnika i namještenika svota od K 100.000, a ostatak od K 7.355*48 (u prošloj godini K 41.033) da se prenese na novi račun. Račun gubitka i dobitka pokazuje za g. 1907. P rih o d i Prenos iz prošle g o d i n e ..............................................................K Dobici centrale i filij a la .............................................................. ....... Prihodi kamata od političkih, financijskih i sudskih deposita „ čisti prihod hipotekamo-kreditnog odjeljenja....................... 41.033'— 1,617.037-94 48.649-54 114.302-45 K 1,821.022-93 „ Račun plaća Troškovi i o<piši . . . Suma rashoda . Suma prihoda . Č i s t i d o b it a k : . . . . . K K . . K Račun bilance pokazuje Dug: Im o Stanje gotovine, kupona i kovanog novca . . . 5% tn e vlastite založnice i komunalne obveznice s kućim k u p o n o m ........................................................ Efekti fonda za sigurnost za lo žn ica ............................ Hipotekarni z a j m o v i........................................................ Komunalni z a j m o v i ........................................................ Mjenice u p o r t f e l j u ........................................................ D u ž n i c i .............................................................................. Razni e fe k ti......................................................................... Odjeljenja robe: zaliha duhana i robe . . . . N e p o k r e t n in e ................................................................... K 954.673 50 „ 3,833.659-55 „ 1,360.357-34 „ 14,950.355-66 „ 5,267.738-70 „ 9,008.738-64 „ 29,496.479-96 „ 2,183.450-83 „ 1,228.956-50 „ 916.009-48 K 69,200.420 16 TUD 334.535*86 740.802-91 1,821.022-93 1,080-220-02 8 ,000.000 — 675.106-04 Dionička glavnica............................................................. Rezervni f o n d ................................................................... Založnice u prometu: 5 V a % tn e............................................................. 5% tne, 2 0 -g o d iš n je ....................................... 5% tne, 3 0 -g o d iš n je ........................................ 4 7 2% tne, 3 3 -g o d iš n je .................................. 5% tne komunalne obveznice u p ro m etu ............................ Izžrijebane založnice i komunalne obveznice u prometu . Kamate založnica i komunalnih o b v e z n ic a ...................... Fond za sigurnost z a lo ž n ic a .................................................. V j e r o v n ic i.................................................................................... Akcepti u p r o m e t u ................................................................... Neisplaćeni kuponi dionica, založnica i komunal. obveznica Račun dobitka i g u b i t k a ....................................... K 770.000-— 4,433.200-— 7,724.800-— 2,640.000 — 5,348.200 — 952.137-50 355.316-45 1,360.407-72 34,112.548-25 1,687.761.48 60.722-70 1,080.22002 69,200.420-16 � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Osvit Subject The topic of the resource politika Description An account of the resource U Mostaru je 1897. godine pokrenut list Osvit, a prvi broj je izašao u 1898. godini. Osvit je izlazio dva puta sedmično. Ispod nasl. "... Hrvatskoga jezika šum može da goji, može da spoji, Istok i zapad, pjesmu i um" \ Safvet beg R. Bašagić, Nevesinjac Creator An entity primarily responsible for making the resource odgovorni urednik Ivan A. Milićević Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Publisher An entity responsible for making the resource available Mostar : Osvit Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1898-1908 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 42 cm Language A language of the resource hrvatski Type The nature or genre of the resource časopis Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9293 (Print) ISSN 3029-3928 (Mostar. Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID <a href="https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/23425798">23425798</a> Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Osvit 1908 Description An account of the resource Br. 41 Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Publisher An entity responsible for making the resource available Hrvatska dionička tiskara, Mosta Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1908 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23425798