https://kolekcije.nub.ba/files/original/04e229752e9942db8169b3768f217173.pdf d275162925985b05e10a3c2ebf4dec4c PDF Text Text C 3 L A S I izlazi svake sriede i subote na cielom arku. Predplata za vanjske na godinu K 16, na pola god. K 8, na tri mjeseca K 4. se primaju i šalju na upravu „Osvita". — Za prostor od petit-redka plaća se 16 helera, kod svake daljnje uvrstbe 8 helera. — Erarska pristojba za svaki oglas i uvrštenje 60 helera. — Za priposlana pisma i zahvale plaća se posebno. Za inozemstvo ciena na godinu K 21. — Za Mostar 1 na godinu K 14.40, na pola godine K 7.20, na tri mjeseca K 3.60. Rukopisi se ne vraćaju, neplaćeni se listovi ne primaju. Pojedini broj „Osvita" stoji 16 helera, stari brojevi po 30 helera. Vlastničtvo i tisak GLASILO HRVATA IZ BOSNE I HERCEGOVINE. Broj 93. U Mostaru, u sriedu 23. studenog 1904. . God. VII. i je poznato, kako je Herceg1 prirodnim položajem uzko skopda ju od istog diele samu atinske h rid i. Dapače Hercegovina sa svojim neznatnim Čestim dolazi u dodir sa samim m orem. Vidimo pak kako dandanas drugi narodi imaju pred očima stalan cilj, da se proturaju na more, a na žalost vidimo i to, da se sada na dalekom iztoku vodi i grozni rat — uprav radi mora. U neposrednoj blizini opažamo, kolike silne milijone troši Ugarska strana monarhije na svoju Rieku, a Austrijska na svoj Trst, što je hvalevriedno iztakao neki dan „Osvit". Opažamo i to, kako nam se su­ sjedna Dalm acija — po rodu, krvi, jeziku i pri­ rodnim položajem, prava naša posestrima — u tome sustavno zapostavlja, dapače još niti nema glavne željezničke sveze sa monarhijom, i dok to bolno opažamo, zebnja nas hvata, da smo u tome i mi istodobno zapostavljeni, jer je more i naša budućnost, jer je Dalmacija čest naše domovine. Obzirom i na to, što se je naša HercegBosna do danas prilično razvila željezničkom mrežom, a hvala Bogu osigurana je i ona Bu­ lo—Artano— S p li^ a n a d e je, da će se jed- počelo ozbiljno o tome misliti, dapače hvale- Židov Vito Morpurgo, predsjednik trg.-obrtne ćoravu, kao onih, koji se kupe okolo lista vriedna Ljubljanska banka preuzela ie in ciia- komore u^ Splitu. Za njim se je krio sam gosp. „Jedinetva" 1 tivu i financiranje u svoje ruke. -'■ •mondo, > kako stara poslovica kaže: svaka Nego da je i sam gosp. Hribar zabrazdio otišla onim pravcem, koga K, nemamo razloga nevjerovati, drugim pravcem, nego smo sami mislili, to вио to ćemo ostaviti na stranu, nji sam nadahnjivao. Za razlog već gore iztakli, pogotovo sada. kada čitamo se onim dielom, zašto i ova mora napustiti se je izradilo; da zašto se ima u domaća po­ njegovu izjavu u 91. br. „Nar. lista". U hitnji svoju zamisao. Uvjeti Ljubljanske banke — bilo duzeća mješati strani slovenski kapital, te kako da pred centralnom vladom i nekim dalmatin­ sa vladom, bilo sa privatnicim — u današnji Jtje Dalmacija moćna, da si i sama nešto tako­ skim elementom osjegura svoj budući konsorprilikama, kada nikakovog narodnog poduzeća vog poduzima. Najveća bumba pak bila je ta, cij, šćapao se i on lukavo, kao i njegovi pro­ neimademo u svojim rukama, za nas su bili da se je gosp. Hribar na centralnu vladu po­ tivnici „dalmatinske kese", koja mu se je danas dobri: jer da ništa drugo, jezik i narodno obi­ služio sa njemačkim jezikom. fino osvetila; a nama upravo niti najmanje ne lježje bilo bi ostalo naše, a što je najviše, oku­ I takova šta je podpisivao jedan Vito Mar- imponira, dok je u rukama spekulanata i pro­ pio bi se u jednu jaku ekonomsku falangu na­ purgo u „Jedinstvu" za prkos narodnog eko­ tunarodnih aspiratora. rodni elemenat sa svojim mrtvo ležećim kapi­ nomskog jedinstva, a za ljubav g. Rismonda, Naš je id eal: N a r o d n i k a p i t a l z a talom. Drugo je pitanje, da li je pregovaranje predstavnika boljeg domaćeg parobrodarskog n a r o d n o e k o n o m s k o p o d i g n u ć e ; gosp. Hribara bilo taktično koli sa vladom, poduzeća. Ne vjerujemo, da gosp. Rismondo drugačije ga ne razumimo, niti želimo za njega toli sa privatnim, danas obstojećim društvima, ovdje ne ima svoj prst, jer inače morao je za znati. i iskreno priznajemo, da se ni nama nije tolikd vrieme polemike javno izjaviti, što je tajno G. Hribar bio bi polučio sasma drugi uspjeh, svidilo. — Stara je talijanska poslovica: „Chl protiv novog poduzeća širio. kada bi se bio uz narodni kapital — svojom molto abracia nulla stringe"; pa se to punim Smiešno je bilo izticati domaće ljude i slovenskom kesom, postavio na čelo jednome pravom može aplicirati i na gosp. Hribara sa kapital, kada je svakome ostajalo slobodnog čednomu narodnomu dioničarskomu poduzeću, pročelnikom Ljubljanske banke u Splitu Miha- pristupa u društvo, a budimo iskreni i pri- slična onome u Senju, pa bi vidili, da bi go­ ljevićera, koji su stvarno preuzeli stvar prive­ znajmi da ima već triestak godina, da se o spoda Rismondo, Topić i drugi nas onda tra­ sti kraju, Uprav ne razumimo, čemu unapried tome zamišlja i razpravlja, a nikad se nije žili, a ne bi mi tražili od njih za naše skupe tolika natezanja, da se osjegura milost austrij­ moglo ništa postignuti; baš uslied domaćega novce kojekakve milosti. ske vlade, jer u tome aprav vidimo kapitula­ egoizma, pogotoflM K fn iD a „Pučka bauke, u Hvala Bogu vidim o, kako dioničarsko ciju narodnog obilježja i političke samosviesti. Rplitu", I:i1, prrflilrl! <■■■ р , - p. Vilu Mi ^■duzeće u Senju preotimlje maha u hrvatskom I smiešno je bilo od vlade sve ono tražiti prvo, purgr Još kada 1^Rm orju, jer je gradjeno na zdravoj podlozi odoljublja podmeće Klipove usudio u njemačkom jeziku skočila dvostruka vriednost, ljeni jedni na druge misliti, kako nam to i sama narav osjegurava izgled u b o l j u bu­ dućnost. Baš s tih razloga, kao i onog, da, kada bi se eventualno današnja pruga Sarajevo— Novi pazar pripojila onoj Mitrovica— Salonik, mogla bi se bosanska trgovina lahko svrnuti onamo, kamo budu povoljnije prilike — naćeralo nas još otrag nekoliko godina, da u našem „Osvitu" iztaknemo namisao jednog jakog dio­ ničarskog parobrodarskog družtva sa sjedištem u Splitu. Kako je to pitanje bilo zaspalo, opet smo istu stvar pokrenuli kroz članke cienjenoga „Narodnoga lista" u Zadru, i sbilja bilo se je da se niti naša domaća bolji dokaz „Ungaro Croata" i njezini „GOdale", družtva bolje ne vladaju, a najjasniji nam je HegedUš i t. d. i dok su naši tamo izložjpni dokaz u tome, što se opaža i na Rismondovim j parobrodima — radi kog se najviše i vodi ova magjarskoj struji, mi bi ovamo njemačkoj, Ho kampanja — pri predavanju c. i kr. pošte njem. je sve za nas jedno te isto. Nego za postignuće cilja mnoga su sredstva lizkaznice Schiffsfahrlinie Metković— Spala to i dopuštena i morajtf se oprostiti, pa i ako smo svaku t. d. Dapače ovo nas pred vlastitim očima mnogo više Ueliti, nego jedna njemačka zebnjom pratili, ipak smo opraštali i nadali se nečem boljem. Sada pak, kada je ova zamisao spomenica na bečku centralnu vladu. Izuzam kojekakve nuzgrednosti, koje je skoro propala, uslied sporazuma Loyda sa dal­ matinskim domaćim društvima, red nam je iz- nemoguće izvesti kod ovako golemih poduzeća pitati uzroke tome, i prema tome udesiti svoj — mi smo gosp. Hribaru morali biti harni, je zauzimao za naše prilike, kada je na­ novi cilj. Iz polemike, koju je vodilo splitsko „Je­ stojao izložiti slovenski i hrvatski kapital u dinstvo" i drugi domaći listovi, dade se raza­ našu i njihovu korist. U tome baš uvidjamo brati, da je glavnu protivnu kampanju vodio pravu slavensku uzajamnost, a ne sebičnu i N a š e m o re. ISTsd. groToom. svoje nezaboravne sestre Marije preminule dne 16. studenog 1904. Aoj sestro, kuda ode Tako brao, tako naglo? rano ljuta! U najljepšem cvietu Tvome, Kojem si se radovala, itljo liva ! Zar ne vidiš Veljkn Tvoga, Kako plaće i janče, suze lijui! Zar ne vidiš Zvonku Tvoga, Kako tuži i nariće: majko zlatna! Zar ne ćuješ Lierku Tvoju, Kako cvili i zove Te : majU draga! Zar ni otca? zar ni majke? Koji tužno jadikuju: klori mila! Pa ni braće, Odje Te bolno Mirno spavat i Svih nas tužno ni sestrice, zazivaju i »utro draga! ne ćuješ jadovanje, sunce larlco! Spavaj slatko, spavaj mirno, U Svevišnjeg vjećnom krilu, m io nala ! Ti ae moli njemu na nas. Dok se svi ne sastanemo u vjelnoUi! M o sta r, 17. studenog 1904. GCiteljev rad i njegova nagrada. Govor Antuna J u k i ć a u skupštini učiteljskog društva mostarskog od 2. jula 1904. A tek šta je narodni učitelj svom narodu ? On mu je temeij blagostanja i sreće, on mu je vjesnik i apostol sretnije budućnosti, on mu je luka savjeta, gdje narod nalazi izvor svom blagostanju I Narodni je učitelj dio samog naroda, i narodno je blago­ stanje i samo njegovo blagostanje, pa mu je i i¥T njegov usredotočen u razvoju narodnog blagostanja 1 Ako je Herbst opravdano uskliknuo u češkom saboru : „Za sav narodni napredak imamo zahvaliti radu narodnog učitelja", ako je on to mogao reći za Češku, mi još s većim pravom možemo reći Bosnu i Hercegovinu, gdje su narodni učitelji jim ustrajnim radom iz opustošenih ovih zbi stvorili naprednu i kulturnu zemlju, koja se već kroz ovo kratko vrijeme svog razvoja može uspo) rediti sa mnogim drugim zemljama. Eto koliki je uspjeh rada narodnog uiitelji naspram čovječanstva, države i svog vlastitog/laroda a da sad vidimo, kako ti odlični faktori ćagragjuju taj zaslužni rad, kako cijene taj teški i korisni rać| , Svaki radnik imade dvostruku nagradu rad : moralnu i materijalnu. Moralnu nagradu kad mu njegova savjest pripoznaje, da je valjai ispunio svoju dužnost, a materijalnu nagradu dobir kad mu poslodavci pravedno ocijene i novčano plate njegov rad, da može tim novcem, radom istro­ šene sile, opet nadoknaditi. Danas je postalo vrlo znamenito pitanje radničko, te zadaje mnogo brige vlastođržcima, dok urede odnošaj radnika prema poslodavcima, i dok poslodavci pravedno ocijene vrijednost rada svojih radnika. Narodni je učitelj radirtk cjelokupnog čovje­ čanstva, države i naroda, pa bi bilo pravedno, da i poslodavci učiteljevi dostojno ocijene vrijednost njegova rada i da ga pravedno nagrade. Istina bog, .da. ie učiteljska služba skroz idealna, jer radi zs lopće blagostanje i unapregjenje, ali da učitelj pot­ puno odgovori ovoj idealnoj zadaći, mora biti financijalno obezbijegjen i njegovi pravno sooijalni odno­ šaji moraju biti uregjeni u duhu modernog društva. O obje ove stvari ljudsko društvo i država teško su se ogriješili. Mukotrpni stalež učiteljski morao je sam sebi malo po malo da izvojšti ugled i da sebi pribavlja primjeran dohodak. Povijest je staleža učiteljskog povijest mučeničtva. Još u naj­ starije doba slabo se cijenio duševni rad siromašnog učitelja, a oholi Rimljani s prezirom su gledali na gladno Grče, koje je rimske patricije obučavalo, pa je već iz te klasične drevnosti nastala ona gorka rečenica: „Quem dii odere, paedagogum fecere". Više se cijenio uspjeh jednog krvoločnog gladiatora, nego uspjeh jednog pedagoga, koji je uzgajao nji­ hovu dušu i njihovo srce. I taj bescjen učiteljskog staleža kao da je sve do dana današnjeg naslijedilo ljudsko društvo. Za teški trud učiteljev ljudsko društvo odgovaralo je mal ne prezirom, jer ga je smatralo nedostojnim, da bude u višem društvu, a dioničarsko poduzeće u Senju proširi svoj dje­ lokrug i na Dalmaciju sa drugim sjedištem u Splitu, ili slično onom zasnovati zasebno dio­ ničarsko poduzeće za Dalmaciju, bez ikakve natruhe spekulantskih i protunarodnih aspiracija. Našem seljaku. 7. Aga i kmet. Da pravo rečemo naši zemljištni odnošaji sasvim su slabi i krnjavi. Malo je slobodnih posjednika, a to puno zapriečuje razvitku poljodjelstva. Aga ne podu­ pire svog kmeta kako bi trebalo, a i ovaj opet ne vrši svojih dužnosti prama agi, kako bi išlo. Naše age većinom gledaju, da od svog država mu toliko nagragjivala njegov trud, da je uz 9voj teški uzgojnički posao morao tražiti i drugu zaradu, samo da ne pogine od gladi I Srednji nam vijek zna o tome mnogo štošta pripovijedati I Uči­ telj je morao biti zvonar, crkveni sluga, pa je naj­ zad i cipelarijom morao zaragjivati komad kruha, jer inače nije mogao živjeti I Eto dakle, kako je čovječanstvo nagragjivalo one velike usluge, kc,'ie je narodni učitelj svojim radom njemu iskazivao — mjesto zahvalnosti doži­ vio je prezir i izruga anje, a žive u ljudskom druš­ tvu još mnoge iz srednjeg vijeka pogrdne pjesme, u kojim se izrugava siromašnom učitelju, aji pisaca je bilo a ima i danas, koji su temelj svog znanja dobili od učitelja, da su u nekim komadima ruglu izvrgavali bijedu kukavnog „školnika". Ali malo po malo po­ čeo se učiteljski stalež razvijati, i teškom se mukom moglo malo po malo da riješi predsudn ljudskog društva^ koja se je „školnicima" izrugavala, jer je tim samo društvo padalo u suprotioe, pošto je tim „prezrenicima", tim neznatnim školnicima povje­ ravalo uzgoj onoga, što mu je najdraže, uzgoj svog milog djeteta 1 Ovo nisko cijenjenje učiteljskog staleža zavisno je bilo jedino o niskom dohotku njegovu, jer se nije mogao snaći u modernom društvu — kome je glavna podloga novac, a i zato, što se srednji vijek nije brinuo, da ima uzgojenih učitelja, nego ih je uzimao iz najnižih staleža, a otuda je nastalo tako bescijenje ovog staleža. Pa kao što je bio akademički naobražen čitelj zapostavljen pravniku, tako je narodni učitelj bio daleko zapostavljen srednjem �kmeta ućeraju trećinu odnosno četvrtinu, a Hrvatsko narodno slavlje u Mostar za sve ostalo nije ga briga. Njemu je malo Brzojavni pozdjra-vi. stalo, da li kmet ima sjeme da posije, a ako (Nastavak). mu zemlje ne uradi, onda ga odmah tuži da ga T o p u e k o . Dubom pribivamo veličajnom sisi makne sa selišta. To nije nikako opravdano, svete hrvatske pjesme u hercegovačkoj zemlji, n< jer bi aga morao kmetu ići na ruku, da mu hrvatska pjesma pripravi put k političkom ujedinjen namakne i pomogne ono, Sto mu je od potrebe, svih Hrvata, kliče u ime kupalištnih gostiju. Jozo Gamirsek. da obradi svoje zemljište, a osobito bi to im ali gledati za nerodnih godina, gdje seljaku T o p u e k o . Živili hrabri hrvatski sokolovi V nedostaje ni toliko ploda sa njegova zemljišta, slavnim barjakom hrvatskim 1 Slava hrv. pjesmi I \< VilharA de prehrani sebe i svoju obitelj, pa naravno i ne može da ostavi sjeme za iduću godinu. dičnog „Hrvoja" kliču: Živila ujeđinji Dužnost bi bila svakog age, da svoje „Slavuljevi" izvršujuči članovi: kmetove podpomaže u svakom pogledu, oso­ Venier, Jančič, Eušec, Radonić, Marasi, bito da ih gledaju izvući iz ruku kamatnika, Žanr, Rutter, Cihak, Matulić, Doršner, dajući im zajmove svaki prama mogućnosti, Venier, Heister, Muselin, Maroti, Mioč, Podunajec i Fahris. te bi tim kmet prama svome agi imao više T r e b lp je . čestitam razvitak svete zastave Mi­ ljubavi, znajuć, da kad mu dodje do potrebe, Žeravica. kuda će se na sigurno mjesto obratiti, a na­ čući: Živila Hrvatska! T r e b in je . Prisustvujemo hrvatskoj slavi svete ravno pod uvjetom, bude li izvršivao svoje zastave, koja će voditi hrvatske junake k boij . hr obveze prama svom agi, a i aga bi tako spa­ dućnosti. sio svog kmeta iz ruku lihvarskih. Na taj T r e b ip je . Prisustvujući duhom kličemo način bi se puno manje svaki aga trudio da Hrvatska! Trebinjske Hrvatice: dodje do svog haka, te bi svaki kmet, znajuć Budalić, Eelez, Kušec, Buconjić, Selak. kako mu je aga dobar, pospiešio, da čim prije T r e b in je . Ti „Hrvoje" širi grudi, dan je ovaj donese u kuću agi ono, što ga ide, a bome i tvoja dika, vila slave već se budi, uvrh tvoga žrtve-t ika. Obitelji: Ljubimir, Eisić, Petrušić, Selak, Enego, štogod poviše — ko za svog agu. Nasuprot bi morao kmet zemlju obradji- Sambrailo, Spiletak i Doršner. T r e b ip je . — Daj o Bože, da nas sveta digne vati isto onako kao da je njegova vlastita. sloga bratska, da uskrsnu pjesmu pjevne majka nam Naši zemljištni odnošaji tako su neprirodni, hrvatska. Naglić, predsjednik „Slavulja". da je jedan seljak u isto doba i kmet i aga T r e b in je . — Pod hrvatskom zastavom cvatio i i slobodni posjednik. To je posljedica da svoju blistao dični „Hrvoje" na diku i ponos mile nam Hetzemlju jednako jne obradjuje. Svoju vlastitu ceg-Boene. Glavinić, nadžupnik. zemlju obradi on kako najbolje može i umije, T r e b in je . Iz zemlje hrabrih osvetnika kliču po­ te na nju posije sjeme, koje mu najviše pri­ tomci pod sjenom „Hrvojevog" stiega : Cvala sloga na Trebinjska omladina. nosa donosi, dok aginsku zemlju obradi samo korist velike Hrvatske I T r e b in je . Prisustvujem duhom razvijanju hr­ onako površno, da ga aga ne odstrani. To Mioč. nije ispravno ni od kmeta liepo, već bi on vatske trobojne. Živila Hrvatska I V a r a ž d in . Duhom prisustvujemo vašoj slavi, morao i aginsku zemlju isto onako obradjivati te želimo, da se vaš barjak vije na ponos naše mile kao i svoju vlastitu, tim bi on stekao ljubavi domovine. „Vienac' kod svog age, te smo sigurni, da bi aga u V a r a ž d in . Dičnom svetčaru „Hrvoji" i vi svemu na ruku išli, kako smo tu gore napo­ bratski pozdrav. Samo napried hrabro i smjelo. Živila menuli. Hrvatska I Za hrvatski „Sokol" : Kako da aga bude dobar prama swj>m ■-*>. Magdić, starešina. kmetu, kad na svoju vlastitu zemlju poi V a ra iJ a m : ffivio „Нг*ч»“, siup Hrvatstva u Millrnvić duhan recimo i lozu, dok na aginsku po: Vnra /di n. Il> krumi ' ljaju najsrdačnije: Varazdi koristi, te se age više puta tuže, da sa čit­ luka ni toliko ne dobiju, koliko im je dosta da porez na tu zemlju plate. Seljače, budi sdušan i pravedan, i prema sebi i prema agi, te obradjuj svoju i aginsku zemlju istim marom i istom voljom. Koristujuć tim svom agi opet koristiš najviše sam sebi, jer ako više imaš dati agi, sasvim je naravno da i tebi ostane više. Radeći tako seljak bi postigao osim ljubavi age, osobito to za čim najviše teži naime da se čim prije rieši njemu dosadnoga kmetstva. (Nastavit de se). činovničkom staležu, dok jaz malo po malo nije postao manji: onaj se pravniku primaknue, a narod­ nog učitelja tek ubrojilo megju redove obrazovanih, ostavivši ga ni na nebu ni na zemlji I Ako je čovječanstvo uvjereno, da narodni učitelj svojim radom najviše doprinaša modernom razvoju i napredku ljudskog društva, tada se mora taj rad dostojno i naplatiti i dati učitelju ono, što ga po Bogu i po pravdi ide, a on će — kad je materijalno obezbijegjen —j još s većom ljubavlju prionuti uz svoj rad, i tada se može ljudsko društvo jedino nadati, da će biti onakvo, kakvo bi trebalo da bude. Vrijedno je spomenuti na ovom mjestu, kako je u staro doba država naplaćivala trud narodnog učitelja, te kako sada nagragjuje taj rad. U staro doba država se nije ni brinula za duševni uzgoj svojih državljana, nego su se zato brinuli pojedinci i razne korporacije, a ponajviše razne crkvene družbe. Učiteljem je mogao biti svak, ko je umio čitati i pisati, a to su bili obično razni obrtnici. Plaća im je bila vrlo neznatna, a većinom je stajala u davanju živeža. Ovakovom plaćom nije mogao učitelj ni ži­ vjeti ni umrijeti, te se je ovaj morao latiti još i drugog zanata, da proživi, a to mu je ne samo štetovalo ugledu, — koji je još i danas radi toga tra­ ljav — nego je Stetovalo i nastavnom uspjehu. Dakle same plaće nijesu imali, nogo što bi im ko dao za uzdržavanje života, stan im obično bijaše u školi, a često su morali ići redom u kuće svojih gjaka na konačište. Nastavit će te). pozdrav varaždinska „Vila" zatc kršnoj Hercegovini! V a r c a r - V a k u f . Pri razvijanju barjaka, togi simbola, kličem: Daj Bože, pod njim se okupile sve hrvatske sile, te jasno zaviknuli: Oprosti Bože neprjatelju, jer ne zna, što radi 1 čaleta. V a r c a r - V a k u f . Svi živući Hrvati nek se ugle daju u patriotski rad na zagrijanom ognjištu hrvatski misli vrlih Mostaraca. Slavi današnjoj u duhu se pri­ družujemo, moleći, da nas zastupa filozof Nikola čorii Hrvatska čitaonica. V a r e š . — Hrvatskoj slavi posvete barjaka iz gromki: Živila Hrvatska 1 pridružuje se Crvenković, načelnik. V a re š . — Srdačna čestitka proslavi hrvatekogi barjaka. Mato i Ivo Bogeljić. V a r e š . — Hrvatskom slavlju čestitaju rodoljubi Hrvati iz Vareša uz geslo: Bog i H rvati! V in k o v c i. — Današnjoj slavi prisustvujemo duhu, te kličemo: Živio „Hrvoje", živila slobodna ujedinjena Hrvatska! Za hrvatsko pjevačko družtvo „Relković": Rancelj, predsjednik. . V iš e g ra d . Pod tim svetim stiegom „Hrvoje"doživio ujedinjenu i slobodnu Hrvatsku I Jakić. V ir o v itic a . Nemogući osobno vašoj slavi, toj liepoj hrvatskoj svetćanosti prisustvovati, kličem: Živif svetčar „Hrvoje" na čast i diku hrvatske nam miM domovine. Bog i Hrvati! podpndajednik „Saveza V o lo s k a . Današnja manifestacija Hrvi pravedno gospodstvo Hrvatske bila neprijateljima 1 ale tvorima ua propast, narodu ва ustrajnost u borbi. Doktor Pavelić. (Nastavit će se). Politički pregled. Da pređjem odmah na stvar. Ne znam, zašto je moj referat o skupštini „Hrvoje" baš tebe potaknuo na odgovor, kad dobro znaš, da je čitav onaj referat sastavljen samo po tv o ji m r ie č im a , jer si mi ti sam o toku skupštine baš onako referirao t Što je dakle tebe potaklo, da si onim odgovorom udario na mene i koješta mi prišio, što niesam zaslužio, a osobito, kad si privatim saznao i za dublje razloge onih mojih predloga, jer sam ti ih bio priopćio; a ti nakon svega toga najzad „interlineao" nazivaš „razvikanim i frazernim R u s k i to r p e d o - r a z a r a č ,,R a s to r o p n y .“ patriotizmom" I Ne znam, šta te je vodilo,pri sastavu onog Ovdje se dogodjaj sa „Rastoropny-em“ drži kao po- dopisa, no svakako je neliepo omalovažavati teški vrieda neutralnosti od strane Eine, pošto ,,Rastoropny“ tudji rad, a svoj uzvisivati, jer „lahko je viđiti slamku radi ružnog vremena iskao ondje zaklonište, već u tudjem oku a u svom ni balvana ne viditi" 1 Ne ću ovdje raspravljati sada o mojim predlozima, izkljućivo za to, jer je vidio, da mu na moru ne ima врава, a imao je brzojave iz Port - Artura za predati. jer sam iz a z v a n , da o njima kasnije javno pro­ — „Standardu" brzojavljaju iz Tokija pod 19. o. mj. govorim, pa makar izazvao i ja v n u s r a m o tu , jer Japanska štampa u velike je ogorčena, te zahtjeva od tko se ima potajno sramiti, neka se srami i javno I svoje vlade, da u slučaju ako opet koji ruski brod u No ipak bih se dotaknuo dvaju predloga a to je čiru uleti, Japou najeueigiioijo mjere poduzme i neu­ „ pripomoćne zaklade izvršujućih članova “ i „di­ tralnost luke nije više dužan štovati, pošto su tu neu­ ploma". O potrebi takove zaklade uvidio je čitav izotralnost Rusi već dva puta prekršili. braženi sviet i u svim društvima je takova zaklada S v e o b ć a n a v a l a J a p a n a c a . Mukden, 19. uvedena, to zna svaki, koji je zalazio u društveni mj. Rzzo u jutro otvorena je na ruskom desnom život izvan našega zavičaja, — pa mislim, da ne bi bilo na odmet ni u nas 1 Na da . . . II. žestoka vatra iz topova, koja je više sati podrža ■'■Га- Ezl toga je sa prekidanjem vatra cioli dan po mota ovdjo „circulando" kupiti milodm>AĆU. 4t*jl4t ' izvršujućeg člana, kao što je to b ilo ,^ ^ H ^ ^ ^ ^ ^ H đrž-иии а. Rusi očekuju sveobću navalu. P e tr o g r a d , 19. o. mj. Ruska brzojavna agen­ zakladu, u koju bi sami izvršujuči tura javlja iz Dadziapu: Dva japanska batalijuna na­ šali prinose, a društvena blagajna, ako bi od jedne pala su jučer našu poziciju na Putiv visini, ali su su­ zabave žrtvovala za tu zakladu 10 E — otišla bi tumbe ! Ta eto i vatrogasno družtvo u Mostaru imade zbijeni. Japanci au izgubili 100 momaka. B a lti č k a flo ta . Pariz 19. ov. mj.: Iz Sueza pripomoćnu zakladu, pa ipak nije stvorilo blagajnu u javljaju, da se ondje pogovara, da Japanci namjera­ blagajni I A zar niesu i a našem društvu iste potrebe? vaju kanal blokirati time, da jedan ruski krstaš baltičke Što se tiče „diploma" — to spominješ samo sra­ flote u dno probiju i potope. Oblasti strogo nadziraju motu dojakošnju I Razumiješ li ? Deset je punih go­ prokop. Duž obale postavljene su straže. Namjf dina, kako su neki postali začasni članovi i uteme­ se takodjer luku lancima zatvoriti, te tako rusku flotu ljitelji, pa, zašto im niesu izdane diplome, — kada koja se svakim danom očeknje, osigurati. su pravilima naredjene ? A za umjetničku diplomu, č ifti, 19. o. mj. Momčad ruskoga torpeđo-raza- moj amice, izporediti onog, koji danas gazi hrvatsko rača „Rastoropny-a“ sklonula se je uslied grožnje za­ ime sa onom osobom, koja je osim časti dopriniela povjednika japanskih torpiljarka, koje su „Rastoropnya“ društvenoj blagajni i poveću svotu? Zar da budemo proganjale, te sada u luku unište, na palubu kinezke ueharni? Može svak biti, ali ja neću I Veliš, da je krstarice. Einezka vlada drži se neutralno. zahator izvršujućih članova napomenuto, da se izdaju T o k io , 19. o. mj. Nepotvrdjena došle viest kola desetgodišnje priznanice, pa zar je to išta zla? Znaš ovdje, da su u četvrtak poslie podne dvie utvrde: Er- koliko ambicija vrieđi u svakom radu, pa zašto nebi lanschan i Sungsuschan u zrak dignute. nešto stvorili, što će i naše izvršujuće članove poti­ P e tr o g r a d , 19. o. mj. (službena viest) Jedan cati na rad? Što ih je do sada poticalo? Za to je i brzojav generala Europatkina od 17. o. mj. glasi: Da­ bilo svašta. A i to nije ništa nova, i to je predlo­ našnji dan prošao je mirno. Na mnogim mjestima su ženo po uzoru drugih modernih društava — no . . . čete od japanskih tek kojih 400 koraka udaljene. da . . . u Mostaru toga ne treba I Veliš da sam se U noći padne temperatura na IO*1/,0 izpod ništice. Ob- polakomio na onaj višak u blagajni — ej moj amice, skrba živežom je osigurana. a što ga nije bilo prvašnih godina? Promisli pa reci I No svršio si najgorčom pilulom na me i na moje drugove u dojakošnjem odboru. Onim riječima si n Pop Stojanov iz Logenđža, kotara Gevgeli, na­ padnut je prošlih dana od jedne bugarske čete, te za­ jedno sa ženom i djecom ubijen. Pošto se ovakovi slučajevi, koji su bili fanatizmom eksarhatskih i patriarhatskih protivnika izazvani u po­ sljednje doba često opetuju, odlučila je vlada izvanredne mjere poduzeti, te će pod zapovjedničtvom Naiir-paše smjestiti jake vojn. odjele u pojedina mjesta. Rusko-japanski rat. Ićaue kapi njegove neprežaljene majke, koju je on mizmjerno pravom sinovskom ljubavlju volio.-— Za vrieme predaje duhana dodieljen je duhanskoj tvornici u Mostar, doveo je i milu majku sobom, nebi li joj jižno podneblje blažije djelovalo na boli u srdeu, ali eto se Providnosti božijoj htjelu, da je primi u svoj zagrljaj. Sprovod mile pokojnice uz živo saučešće činoviničtva i prijatelja bio je jutros u 10 sati na novo ka­ toličko groblje, a zadušnice u Mostaru obdržavat će se sutra u 7 i po sati u jutro, a u Sarajevu u petak u i u jutro u franjevačkoj crkvi. Našem prijatelju i njegovoj obitelji iskreno saučešće u golemoj nesreći, nek se tješe: da se radjamo, da se razstajemo, a umiremo, da se sastajemo, a po­ kojnici lahka bila ova hrvatska zemljica t Z a h r v a ts k o p o d p o r n o d r u ž tv o u M oa r u . skupio je g. Nikola B o ić u Vlasenici K 12, darovaše ova p. n. gg.: M. G j a r a n (iz D. Tuz.j Е Б, J H o r v a t Е 2, Gjuro P a v i ć i d K 2, Nikola B o ić E 2, Edmund N o v a k E 1. Gospodin Nikola ć već se više puta sjetio ovoga podpnrnoga druš­ tva, pa mu za to najsrdačnije zahvaljujemo i prepo­ ručujemo ga čestitim darovateljima, neka ga i drugom kojom zgodom poslušaju. Živili I Goep. Josip Š e b e č i ć u Bos Novom poslao je E 3-30, što je skupio u „Hrv. čitaonici". Cvala i napođčastnik Ernest S t e i n e r poslao oca na odar supruge svoga pobragdje Marie J u k i ć. Ži I z v a n r e d n a s k u p š t i n a „ H rv o je " . Večeras sati obdržavat će se izvanredna skupština „Hrvoje" izbor nove uprave, pošto se izabrani odbornici niesu htjeli primiti odborničke časti. Ovo svakako baca hrdjnvu sjenu na neke ljude, koji se misle titrati sa društvom, te bi preporučili — ako im je do napredka društva — da ovaj put složno i sporazumno biraju valjane i radine ljude bez obzira na osobnosti. O p a u š a l i r a n j u d e s e ti n e . „Hrv. pravo" donosi u svom subotnjem broju početak dopisa iz Mo­ stara iz a g i n s k i h k r u g o v a o ovom toli važnom pitanju, te ćemo se na isti dopis osvrnuti čim izadje K m tk u š k o l s k a p o l i t i k a . Stanovnici gradi Zamone u Sublinskom okružju upravili su na ministra' „narodne prosvjete", generala Glasova, molbu, da nji­ hovu postojeću nižu gimnaziju pretvori u podpunu gii mnaziju. Ministar je izjavio, da toj molbi ne može dl udovolji, pošto se na zapovjed cara, gimnazije ne ćr, više o t v a r a t i , već prema potrebi samo realke i obrtne škole, pošto se mladež u tim školama za prak­ M a lo o d g o v o r a . Znam, da si g. Zahumljaniue, tični život bolje pripravlja. (Što hoće opet velika Ru­ nestrpljivo očekivao na moj odgovor, no bolje je, da sija s tim carskim ukazom da poluči ? op. šlag.) je kasnije uzsliedio, jer će tako svaka rieć biti na M a c e d o n ija . — Iz Biograda javljaju, da je u svom mjestu, bit će bez osobne strasti a — nadam luci u Saloniku nadjena pošiljka od 18 sanduka dina­ .se — i za korist opće stvari, za koju jednakim žarom Ivojujemo obadva. mita i 800 pušaka. Vlastnik nije ве još našao. prvašnji odbor ostavi 209 E duga, a ovaj odbor ne samo da to isplati, nego i još viška ostavi preko hi­ ljadu kruna 1 To je po redovitoj društvenoj blagajni, pa ipak taj uspjeh nazivaš „deklamacijama i frazama" I Ako to nije realan uspjeh — onda ga i nema, a medjutim ćemo viditi u buduće, u čemu se sastoji „real­ nost" tog rada I Veliš pri kraju, da si sit d i k t a t u r e l Ćijo? Reci otvoreno, ali onda reci, u čemu se je i sastojala ta diktatura. A tko je bio diktator na skupštini? Medice, cura te ipsum I Ne bockaj nepravedno, a pravedno i otvoreno, samo ne potajno, bockaj uviek, ali uviek u skladu i ljubavi. U ostalom te pozdravlja S p e k ta to r . T o r b a . * Mi smo svagdje opozicionalni, gdje god nas Hrvata ima, a osobito onamo, kud svi upiremo oči, u na­ šem b i e 1o m (alal mu majka, što se bieli) Zagrebu. Oni živi izgoriše od pusta opozicionalstva, te im ni Sava nije dosta, da im ugasi njihov vrući patriotizam, pa su navratili Dunav sa „beogradskih strana", da im malo ublaži njihov patriotizam. Sav trošak za uavraćanje Dunava sa „beogradskih strana" nosit će novo­ pečeni gradski zastupnik u Zagrebu Nikola Ćuk 1 Pa baš bijahu izabrani I Svi osim dvojice, a i ova dvojica, kad su izabrani bili, izjaviše, da izstupaju iz stranke „korizmenjaka" i stupiše u novo osnovanu stranku „gradjanskog odbora". Pa da niesu opozicionalni I S l u č a j n o se de­ silo, da su iste kandidate imali veliki župan N ik o lić sa „korizmenjacima", kao i gradjanski odbor, sve je to bilo onako s l u č a j n o , a tu nije bilo nikakova sporazuma i sdogovora, jer gdje bi opozicionalci ugo­ varali s magjaronima — uh, ta to bi bilo p f u j l E pa I Hoće se bome i njima na „korito", pa prije bijaše imenovan začastnim gradjaninom Banfy-ur, a sada će Tisza-ur — jer „kolo sreće naokolo" — prevrnu se Mošinsky i slomi svoje glasovito „rebro", a uzpe se Amruš, — dok i on ne ljosne, da slomije Eto to sve čini slučajno opozicionalstvo naših slučajnih Zagrebčana, a mi slučajno moramo gutati njihove medjusobne prepirke. U torbu ■ njima 1 ** U nas se ne kroje jednako svakom košulje. Netko ima veću jaku, a netko manju pa prema tome ilja drukčije i krojiti. Meni, oni naši sa onom pločim na prsima ulove pršut, — najprije mi ga zapljene, prodaju, onda im moram platiti za globu trostruku �( �•Sinom gornji prije pojavljuju, a obično se nazivaju »očni zubi", premda ne stoje s očima ni u kakvoj svezi. Konačno dogju četiri pošljeđnja kutnjaka (u 25,—30. mjesecu), tako da je broj „ m l i j e č n i h z u b 4“ popunjen, često se pokazuju izuzeci od tog pravila, mnogo puta donosi dijete već jedan ili dva zuba na svijet ili probijaju brzo poslije rogjenja ili u 1.—2. mjesecu. Drugi se pak izuzeci redaju tako, da se najprije pojave gornji sjekutići prije donjih, vanjski prije nutrašnjih, prednji kutnjaci prije sjekutića i si. Ali to su samo izuzeci, koji nemaju po­ sebnog značenja, često se u sličnim izuzecima može dokazati i baštinjenje. Kasno probijanje zubft obično je pošljedica ne­ uredne prehrane i većinom označuje sveopću bolest kostiju, tako zvanu rhachitis, koja nastaje od jedno­ strane hrane, osobito hrane, koja obiluje škrobom. — Djecu, kojoj se zubi razvijaju prema normalnom, gore navedenom redu, ne muče obično mnogo nepri­ jatne pojave, koje razvijanje prate. Neumjestan je običaj davati djeci, koja dobivaju zube, tvrde prij. mete, kao ključeve, prstene, koštana držala ii stvari za grizenje, misleći, da se time probijanje zija znatno podupire. To je kriv nazor, koji samo smea, jer čeljusti od toga tlaka otvrdnu i sgusnu se, rrekani se zubići, nepotpuno još razvijeni, splošte, te bivaju smetani u prorezivanju čeljusti. Najviše le može dozvoliti, ako se već osjeća šiljak zubića, (ia dijete griska korice hljeba i si., da se ubrza pomlganje cijele zubne krune i na taj način imadu rodi­ telji i prijatelji nekoliko dana prije radostnu viesto pojavi prvog zubića. Zarezivanje čeljusti, kako ве to prije u tu svrhu dogagjalo, ne traže i ne čine više razumni ljudi. To je prouzročilo uvijek samo bolnu ranu, koja se obično brzo zatvarala, a pove­ ćavala je upalu i vrućicu, ali na probijanje zubi nije imala nikakvog utjecaja. Brazgotinu zacijeljene rane mnogo teže zub proreze, nego li čeljust. Bez željenog je utjecaja i učinka i korijen ljubice ili tanje električne ogrlice. NOVAC 2o i4 Iič lU Q SčUDU, Z a ja m n a a m o rt iz a c i ju budimpeštanskih kao inozemnih zemljište i nekretnine na prvo vriednote na odplatu od 10—70 nudjamo od prvih novčanih zavoda na i drugo mjesto */* godina. O so b n i z a j a m za svećenike, drž. i privatne či­ novnike, trgovce i obrtnike sa i bez jamca od 1 do 16 g. odplate brzo i diskretno. C on v e rtir a n je du gova. Budimpešta, VI., flagymez6-ti. 12. Љ Љ Љ Љ Љ Љ Љ Љ Љ * ekarna stoga jj? orla u Koštan f jfnceslav Mikan Јаупа zahvala. Duboko ožalošćeni i ucviljeni smrću naše premile i nezaboravne supruge, odnosno majke, kćeri i sestre p a rije Jukić rodjene Petpušić utjeha je našem srdcu bila, da smo našli sa sviju strana toliko pažnje, toliko izkrenih izražaja sućuti, toliko dokaza počasti neprežaljenoj pokojnici, te su preslabe naše rieči, a da dadu dovoljna oduška našoj dubokoj zahvalnosti. Najdublja hvala svima, a u prvom redu neizmjerna budi hvala vrlo što­ vanoj gospodji Mariji S c h v v a r z i Kati ud. M a r k i ć, koje su poput milosrdnih Samaritanka — kako ih je pokojnica nazvala — i dan i noć stajali joj uz bolestnički odar i dvorili je sestrinskom ljubavlju — nek im Bog naplati njihovu ljubav svakom srećom i zadovoljstvom, a mi ćemo im vječno harni biti. Iskrena hvala vlč. o. fra Vjekoslavu B u b a l u , koji je — na želju po­ kojnice — tješio je i pitao nebeskom hranom, pripravljajuć je na svetu i dostojnu smrt; a hvala preč. g. konz. savj. doi » A— i ć u. koii sa vrlim oo. franjevcima dobrovoljno odpratiše b la l kazaše osobita saučešća i ljubavi. Srdačna hvala hrv. pjev. družtv.u „tirvoji , koj^ ^ ^ ^ ^ W * P 1 fa lo b nico m pratilo milu pokojnicu do hladnog „gruba, te družtvu „Slavulj" iz Trcbinja, koje tanice zastupati, a hvala i čć. Škol. sednog groba tielo mile pokojnice i nama Hvala najtoplija vatrogasnoj četi, koja odasla počastnu stražu uz odar su­ pruge svoga tajnika — mi ćemo im vječno zahvalni biti, a osobito častničtvu na izkazima tolike počasti. A kako da zahvalim kolegama i kolegicama, koji viencem okitiše pokojničin odar i sa škol. mladeži izpratiše je do tužnog groba, a nama izkazaše toliko ljubavi i saučešća — Bog im za to platio ! Hvala izkrena svima, a osobito brojnomu gradjanstvu i činovničtvu, koji nam izkazaše toliko ljubavi i odanosti, te uzveličaše sprovod svojim prisustvom. Svima — korporacijama i privatnicim a, koji nam brojnim brzojavnim i pi­ smenim sažalnicama izkazaše svoje saučešće i svim a — koji nam ma na koji način dokazaše' ljubavi i sućuti prema nama, a poštovanja prema nezaboravnoj pokojnici, budi najtoplija hvala — a miloj pokojnici vječni mir! U M o s t a r u , 23. studenog 1904. Vlaho Petrušić, j Ivo Petrušić, j š Tomislav Petrušić, I ~ Ante Jukić, suprug. Zvonimir,! ,. Lierka, j djeca" Klasno i = = jako svietlo dobije se jednostavnim pritiskom na puce (kako slika pokazuje) m o j e aeve so-» el ektri čne žepne svjetiljke ; opasnost posve izključena Svjetlo od vje­ tra i nevremena posve neodvisno. Za iz­ lete, kuće i dvorišta neobhodno potrobito. Ciena kompletno K 3, pričuvna baterija K I. Razašilje uz unaprled poslan novac Ш uz pouzeće: Lieopold SchachteF, Beč IVI,, Nenlercbenfelderstrassebr. 27/2. E pilepsija------ Antun Petrušić, otac. Lucija Petrušić, majka. Vincencija udata Polz, sestra. RAZNOVRSTNE 4 MORSKE RIBI Neretvanske ribarske zadruge u Opuzenu drži svaki dan svježe na skla- „ dištu trgovina Zagorac & 6 omp. u M o staru uz najumjerenije ciene. Drži na zalihi domaćih i stranih specijali­ teta, parfutnerija i sapuna od najglasovi­ tijih tvrdka uz umjerenu cienu. Hrane razne vrsti za djecu uviek svježe i najbolje vrsti. Sprave za odgajanje djece, kao sisaljke svake vrsti, boce za dojenje, komplet i druge sprave za potrebu djece K o ji b oluje od pa d a vic e, i nervoznosti, n e k a o I grčeva to m b r o š u r u tra ži. D obije se 62-42 g r a tis i fr a n c o od S c J iw a n e n -a p o fh e k e Frankfurt na fftajni. w w w w w w w w w *- Potrebni kutni itnrl, iiiknritni uzi, piluli, ioda zi uili, pntki zi tliimli zubi, iilklci zi zubi Ili., bini, gljcirln, binzln, iiiilln, rlbji ■Iji, rMiui-ziltln lit., pniik za intimlni Iniokli I drugi ilurl zi liilnfikclji uz nijunlinnlji dnu ni uli I Toliko. M ed icin a ln a v in a , n ia ln g a k o n ja k , d r o ž d je n ic a , p r a v i rum , r u sk i čaj, m in e r a ln e v o d e itd. Medicine, praške, maze, trave itd. za liećenje konja, krava, ovaca, koza i svih do­ maćih životinja mogu se uviek dobiti. Veliki izbor domaćih i stranih Specijaliteta, ponuda, zejtinai preparata zarašćenje, bojenje kose i brkora. Tornada za lice od najboljih tvrdka, medicmalm на- Ргера vanje iz drugih trgovina dra­ govoljno. Pakovanje badava. Naručba preko K 8 prosta od poštarina. Brzojavna adresa: H l k a n i ■ • s t a p . l c в т к -л з о з.® .!— Jedite! Čudnovata novosti 325 kom. za 2 for. 10 nove. Jedan krasdi točno hodajući sat sa liepim lancem ; dvogodišnje jamstvo. Divna L a t e r n a M ag ic a sa 26 krasnih slika; vrlo zabavno. — 1 elengantna pribadaća (Brosch), najnovije fazone. — 1 liepa igla za ovratnik, sa simili-lriliantom; 1 divna ženska ogrlica sa perzijskim biserom, najmoderniji gospojinski ukras sa patentovanom zaporkom. — 1 vrlo fina kožna nov­ čarka. 1 vrlo elegantan cigarluk sa jantarom, 1 garni­ tura finih duble dugmeta za manžete i košulje sa pa­ tent zatvorom, 1 ff. žepni nož od nikla, 1 ff. toaletno ogledalo iz belgijskog stakla sa tokom; 20 predmeta za dopisivanje i 200 raznih predmeta, koji su u kući potrebni, badava. Ovih 325 predmeta, zajedno sa sa­ tom koji je sam taj novac vriedan razašilje poštanskim pouzećem za for. 2-10 tvrdka S. KOHANE, KRAKOV, b r. 21. ■ Za nekonvenirajuće vraća se novac. — Z M ln .o g 'o 'b r o jn e p o h v a l n i c e ! *—* Im p e r ia l s ir , po francezkom načinu priugotovljen. Liptavski garnirani sir, vrlo delikatno sa ribicama i raznim mirodijama garniran. P iv s k i s i r , osobito dobar. Bjelovarski Trapista, u komadima 80—90 dkgr. iz najbo­ ljega i najmastnijega mlieka. Č a jn i m a s la c , ■ b i iz sladkoga vrhnja. : Sve ove proizvode bez premca u kakvoći i cieni razašilje dnevno uz pouzeće: P rv a - » 60 1 Bjelovarska parna mljekama Bjelovar (Hrvatska). čista alkaličko-muriatička = VACKA KISELICA nije samo najbolje i najzdravije 101-71 stolno piće, već je i najkoristnija a i najglasovitija ...... = liekovita Voda, koja je od prvih liečnićkih autoriteta preporučena i djeluje nenadkriljivo kod bolesti želudca, pluća, grkljana, raznih katara, astme, mjehura, ka­ menca, hemerolda (zlatne žile), nateklih i zrnatih jetara, žgaravice i raznih ženskih bolesti. O d li k o v a n a s a 13 z la t n ih i s r e b r e n i h k o l a jn a . Upraviteljstvo vrela Apatovačke kiselice, Zagreb II, 17. Dobiva se u svim ljekarnama, trgovinama mirodija, restauracijama i gostionama. � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Osvit Subject The topic of the resource politika Description An account of the resource U Mostaru je 1897. godine pokrenut list Osvit, a prvi broj je izašao u 1898. godini. Osvit je izlazio dva puta sedmično. Ispod nasl. "... Hrvatskoga jezika šum može da goji, može da spoji, Istok i zapad, pjesmu i um" \ Safvet beg R. Bašagić, Nevesinjac Creator An entity primarily responsible for making the resource odgovorni urednik Ivan A. Milićević Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Publisher An entity responsible for making the resource available Mostar : Osvit Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1898-1908 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 42 cm Language A language of the resource hrvatski Type The nature or genre of the resource časopis Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9293 (Print) ISSN 3029-3928 (Mostar. Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID <a href="https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/23425798">23425798</a> Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Osvit 1904 Description An account of the resource Br. 93 Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1904 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 23425798