https://kolekcije.nub.ba/files/original/aea4dc12d83f36bc38e79879bbbb49e3.pdf 24dc1a8e3dbe167c1fadebcca3b707ea PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. -»roj 1 (239) Sarajevo, 1. januara. Centralni je odbor u četvrtak, petak i subotu održao sjednice, na kojima jc pretresao naš politički položaj i došao do ovoga rezultata: Dosadašnje držanje našeg posla* ničkog kluba u potpunom je skladu sa programom naše organizacije i metodama njezinog vodstva, pa se odobrava. Korak našeg poslaničkog kluba u pitanju izmjene privreme* rog poslovnika vrlo je zgodna bas za za daljnje djelovanje kluba na izmirenju dvaju za sada ukrštenih nazora o svrsi i uspješnom radu konstituante. Stoga je centralni od* bor uvjeren, da će se ovaj umjereni stav našeg kluba pravilno shvatiti na obe strane, pa da će njegova po« sredujuća uloga biti prihvaćena i u* potrebljena kao najzgodnije ishodi« ste za popustljiv i uzajaman rad svih patriotskih elemenata kako na jednoj tako i na drugoj strani. Ni« kad nije bilo a danas naročito ne* ma mjesta ekstremnim nazorima o uređenju naše mlade kraljevine, pa je usljed toga centralni odbor miš­ ljenja, da nema razloga ni povoda IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC1ONI ODROR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Вг. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, utorak 4. januara -921. (22. rebijulahir 1339,) kakvom mijenjanju dosadašnjeg po* Etičkog stava naše organizacije. Zbližavanje nam je oduvijek bilo glavni pokretač u svim akcijama, a jedinstvo države i zadovoljstvo svih plemena našeg jedinstvenog naroda glavni i vrhovni cilj. Naše zado­ voljstvo kao narodnog dijela uvje­ tovano je zadovoljstvom cjeline. Sljedstveno ovome stajalištu naš će poslanički klub sarađivati samo u takvoj parlamentarnoj većini i sudjelovati samo u takvoj vladi, koja će se oslanjati na grupe, u koji« ma su zastupana sva tri plemena na* šeg jedinstvenog naroda. Bićemo sretni, ako nam se pruži prilika, da na ovaj način uzmemo aktivna us češća u solidnoj izgradnji naše kra* ljevine i sa svoje smo strane sprem* ni na sve, što bi od nas tražio in* teres države i našega naroda. U to ime dajemo našem poslaničkom klu bu potpuno povjerenje i čvrsto smo uvjereni, da će hladan razbor nadvladati sve strasti i tako našem klu­ bu pružiti priliku, da izvrši ovu hi­ storijsku misiju. Jesmo li Srbi ili Hrvati?" U prošlom broju »Pravde« đoni* jeli smo članak pod gornjim našlo* vom, koji radi svoje, zbijenosti tre* ba komentara, da bude svakom pot* puno shvatljiv. Posljednji odlomak toga članka, kao njegov zaključak, glasi ovako: »Ako muslimani uvi­ de, da za njih postoji ista moguć­ nost ekonomskog razvitka, da mo? gu uživati istu materijalnu kultu* ru, kao i Srbi, to će njih ta okolnost bezuvjetno i sigurno opredijeliti, za srpsku narodnost. A ako oni budu i dalje opažali, kao što je to do da­ nas bilo, da je potpuno nejdnaka mogućnost ekonomskog rzvitka, i da se po toj nejednakosti izjedna­ čuju s Hrvatima, to će njih ta okol­ nost i dalje opredjeljivati za hrvat­ sku narodnost. Država naša, čiji su organi u 'ogromnoj većini nosioci pravoslavnog Srpstva, može biti sa­ mo negativan činioc stvaranja srp* ske narodnosti u našim masama, to jest može da stvara u našim masa­ ma samo hrvatsku narodnost«. Da to razlaganje bude još jasnije, nastavljamo ovo: Srpski učenjaci tvrde, da su mu­ slimani etnografski (po jeziku) Srbi, a hrvatski, da su Hrvati. I jedni i drugi imaju za to hrpu historičkih dokaza, tako da je muslimanska in­ teligencija danas podijeljena na o* ne, koji svoj jezik nazivaju srp­ skim i one, koji ga zovu hrvatskim. Kao posljedica toga bila je, da je jedan dio njen odrastao i prevodio svoj mladenački đački život u dru­ štvu Hrvata, a drugi u društvu Srba i iz tog zajedničkog života, zajed­ ničkih đačkih jada i radosti rodila se kod jednih srpska, a kod drugih hrvatska nac. svijest. Samo dakle ograničeno na inteligenciju ističe­ mo, da kod naših muslimana posto­ ji nacijonalna svijest. Nu mi to spo­ menutim člankom nismo ni porica­ li. Mi smo govorili o tome, da li u muslimanskimmasama, ono više od 90% nepismenih ljudi, ima srpske ili hrvatske nacijonalne svi­ jesti i pretpostavili smo, da je nema, misleći da je svakome, ko zna šta je nacijonalnost, jasno da je nema. Muslimanski dio našeg na­ roda nije nikad pitan za narodnost i nikad nije provedena statistika kod njih po narodnosti. Oni nisu ta­ pojedini oroj K 2 — kođer ni u historiji nikad došli u po­ ložaj, da se — svi u masi — izjave za jednu ili drugu narodnost. Da uzmemo jedan primjer, gdje li se mogla praktički manifestovati nacijonalna svijest naših masa, ako je ima. Uzmimo, da se naša država ima da podijeli po etnografskim granicama. Tada bi muslimani do* sli u položaj, da manifestuju tu svo­ ju svijest. S jedne strane, .stajao bi srpski, as druge hrvatski dio našeg naroda. Istina ie, da se geografski ne da povući etnografska granica između Srba i Hrvata, niti se mi mu­ slimani nalazimo na toj granici, ali uzmimo, da bi se mogao ipak naći neki modus za ^provođenje potpu­ no slobodnog plebiscita u B. i H. Za koga bi muslimani dali svoj glas? Koje su tu okolnosti, koje bi njega mogle opredijeliti? Izvadimo iz tog plebiscitnog područja na pr. jedan kotar i pretpostavimo, da je njime kroz ove dvije godine upravljao je­ dan ne naoijonalnu nego pravoslav­ ni Srbin, koji je svojom upravom progonio očito nepravednoo i muslL mane i katolike Hrvate i koga po­ maže u tome cijeli’ kotaiski ured, sud, žandarmerija i svi državni or­ gani toga kotara. Zar im koga, ko misli, d bi muslimani tu dali svoj glas za Srbe? Pri njihovoj odluci vodili bi ih razlomi čisto materi­ jalne prirode. Što smo rekli za pravoslavnog-srpskog sreskog na­ čelnika, to isto vrijedi i za takovog katoličkog-hrvatskog. I zar bi c jelo vodstvo naše organi­ zacije bilo u stanju, da svom svojom političkom vještinom nagovori ma i jednog svoga člana, da da svoj glas za onoga, ko je njemu dao 25 batina? Ili za onoga, ko mu je oteo i zad­ nju njivicu izadnjeg vola? Interesantan je bio plebiscit u Ko­ ruškoj baš u pogledu te materi­ jalne strane narodnosti. Mnogo je Slovenaca glasalo za Njemačku Austriju iz prostog razloga, što u Njemačkoj Austriji ne postoji op­ ća vojna obvezatnost, a kod nas po­ stoji. Što smo ustvrdili, da su se mu­ slimani dosada opredjeljivali za hr­ vatsku narodnost, to smo rekli na osnovu tačnih opažanja, a i na os­ novu jedne statistike, koju je samo­ voljno proveo jedan okružni načel­ nik, pri čemu su i starci muslimani izjavili, da govore hrvatski. A da se je na рг. u vrijeme naše borbe za vjersko-prosvjetnu autonomiju pro­ vela takova statistika među musli­ manima, mislimo da bi se većina muslimanskih masa opredijelila za srpsku narodnost, pošto je stajala u zajedničkoj borbi sa Srbima za is­ tu stvas. U našoj inteligenciji danas cvje­ taju u punom jeku mnogi nazori, koji malo po malo u kulturnoj Ev­ ropi već izumiru. Ogromni dio na­ še inteligencije smatra, ako čovjek nije nacijonalan, da nema ni glav­ nih etičkih i moralnih svojstava, ko­ je čovjeka čine čovjekom. Ne oba­ zirući se ni malo na netačnost tih nazora, htjeli bismo naročito za na­ šu kraljevinu utvrditi, da tvrdogla­ vo stajanje ва tome gledištu vodi upravo do rasula države, jer se je »demokratski« jugoslavenski nacijonalizam — budući dosada lažan i u jezgri svojoj srpsko-pravoslavni — Kuda »Ono mi je brat, ko mi je dobru rad«, veli naša narodna poslovi^. Od narodnog ujedinjenja pa do danas kroz ovo preko 2 godine da­ na nesflobodne slobode, čula se je ova poslovica po nebrojeno puta u raznim nezgodama iz usta bosansko* hercegovačkih Muslimana. I ako ne­ rado, ali istini za volju mora se pri­ znati, da smo mi Muslimani vrlo rijetko nailazili na takovu braću, ko* Ja su djelom zasvjedočila, da su nam rada dobra Naročito smo rijetko nailazili na braću, koja su uslijed sticaja prilika bila u p o 1 o ž a j u, da nam bratsvo i djelom zasvjedoče. Naši zemljaci Srbi pravoslavni, beziznimno kojoj partiji pripadali, u očigled naših toflikih stradanja kroz sve ovo vrijeme nisu našli za vri­ jedno, da dignu svoj glas u obranu nas stradalnika, nego su ili šutke prelazili preko tih naših stradanja ili su ih nastojali umanjiti, zanije­ kati ili čak i opravdati, a nas Mu­ slimane i okriviti; to je bilo već pre­ ma tome, da Hi su bili radikali, demo­ krati ili ©okorilovci, ali činjenica je jedno,'naime da smo mi muslimani za sve tri te srpske stranke potomci onih Turaka, koji su uništili Srpsku državu na Kosovu i kao takovi mo­ ramo danas nakon 532. godina, da to tursko djelo okajavamo. Naši zemljaci Hrvati katolici, i a* ko su i sami stradali, ipak su dizali ovda onda svoj glas u našu obranu. Zaboraviti se ne smije, da nas je novinstvo Hrvatske Zajednice kon­ stantno uzimalo u zaštitu, te izno­ silo u javnost naša stradanja i naše jade, a tu i tamo Čuo se je i u beo­ gradskim radikallskim novinama po koji utjcšljiv bratski glas. Vrlo je interesantno bilo proma­ trati, kad nas je na pr. »Hrvat« sub* sumirao među Hrvate, kako bi čud­ novata nervoza obuzimala sarajev­ sku »Srpsku Riječ«, a beogradske bi se novine raspisale, kako njima ne može biti svejedno, da li će se bo* sansko-hercegovački muslimani opredjeliti za Zagreb ili Beograd. Me­ đutim to pisanje nije ih poticalo, da Godina I I naravno rasplinuo i pojačao među­ sobno oprečne srpske i hrvatske na­ cionalizme, koji u svojoj međusob­ noj sve žešćoj borbi absorbiraju sve državne snage. Stoga je naša duž­ nost i to baš u ovom političkom momentu, kad cjelokupnu držav­ nu unutarnju politiku karakterišu razbješnjeli nacijonalizmi da u interesu muslimana hladimo te za­ grijane mozgove, naravno u koliko je to mogućno našoj slaboj snazi i tihoj riječi. Samo to je bila tendencija spo­ menutog članka. Mi ni u kom slučaju ne smijemo dcfpustiti, da širenje oprečnih n acijonalizama stvara u na­ šim redovima razdor i da nas do­ vede do kobnih posljedica. Dopu­ štamo, da je naeijonalizam stvorio mnoge evropske države i doveo ih do velike moći i snage, ali za našu kraljevinu, koja ima kako rekosmo dva međusobna oprečna nacijonalizma, može jačanje te ideje odvesti državu a s njom i nas u propast. ćemo! i svoj rad udese prema tome. »De* smokrati« na vladi — muslimani iz­ van zakona. Radikali su nam obeća­ vali ako oni dođu na vladu, da će­ mo — mi muslimani postati ravno­ pravni državljani i da će nam se is­ praviti po »demokratima« nanesene nepravde i zulumi. I dođe željno očekivani dan i pre­ uze vladu u svoje ruke parlamentar* га Zajednica, u kojoj radikali vode glavnu riječ i za predsjednika naše vlade postaviše svog čovjeka, dra Milana Srškića. Mi pristaše te Parla­ mentarne zajednice ne samo da ne dobismo učešća u vladi, nego mora* dosmo podnositi Srškićevu pristra­ nu i otvoreno antimuslimansku up­ ravu. Ne znamo, da li je Srškić pro­ vodio nad nama razne nepravde po potajnom dogovoru sa Beograde^ ili je slijedeći glas svoga srca iska* ljivao nad nama svoj'vjerski fanati­ zam, ali jedno ipak stoji, a to je, das mo mi muslimani usljed ove »bratske« politike dra Srškića poža­ lili za demokratom Atom Šolom. Đa se vidi kako Radikali u praksi nastoje, da nas predobiju za Beo­ grad, a odvrate od Zagreba, naveš* ćemo da je u vrijeme Srškićeve vla­ de 100 ljudi dobilo izvoz po 10 va­ gona kukuruza, a da među to 100 li­ ca ne bi ni jedan jedini musliman (ali je bio Dušan Srškić brat Mila* nov). Niko pametan ne će tvrditi, da muslimanske široke mase, koje su nesvjesne svog nacionalnog imena, vole više Zagreb od Beograda stoga, što je prvi pretežno katolički a po­ tonji pretežno pravoslavni varoš. To je zato, što opažaju, da Zagreb više vodi računa o nama i našim vital­ nim interesima od Beograda, jer svakoj je politici na koncu podloga — pitanje hljeba. Stoga se nadamo, da ćc bar sad nakon izbora za konstituantu mjero­ davni faktori otvoriti oči i o nama u buduće voditi bolje računa nego do sad, јег ne ćemo ništa nova reći kad kažemo: Kud krenu Muslima­ ni, onamo će budućnost Bosne!« Muslimani sjetite se „Gajreta"! �»Kosovska epopeja i kraljev. SHS« Da se obezbijedi i osigura život ratnoi siročadi i invalidima Širom Jugoslavije, poduzete su razne akcije sa privatne i vladine strane. U tu svrhu ic v^ino ministarstvo raža* slalo kotarskim uredima pjesme pu* kovnika V. S. Jankovića pod gor* njim naslovom, gdje se slave srpski ‘ I i . . ustanci i pobjede od 1804. pa do I 1920. O plemenitosti akcije nije potrebno govoriti, jer joj je svrha, da pomogne onima, koji imaju naj* više prava na državnu i privatnu potporu. Nama je ovdje svrha, da upozorimo u prvom redu vojno mi« nistarstvo, a onda i sve državne fak* tore, a naročito narodne zastupnike na ovu knjižicu, koja će doprti i u najzabitnije krajeve Jugoslavije. U pjesmici »Kosovo divno, Kosovo slavno! na str. 14. veli se od devetog stiha dalje: »Sećamo se, nije bilo davno, Sečamo se onih slavnih dana, Kad jurnuše Srbi sa svih strana, Da potraže pokraj Kumanova, Muslimana, zvera, krvopiju, Tu vekovnu otrovnicu zmiju itd.« Ovi stihovi jasno govore, koga misli g. pukovnik neprijateljem Srba i kakvo shvaćnje ima ,on o brat svu i narodnom jedinstvu tro« vjerne i troimene br^će Jugoslave* na. Vojno ministarstvo kao državni faktor, preuzima raspačavanje te »epopeje« pomoću državnih vlasti na kraljev rođendan širom cijele države i na taj način pomaže šire« nju mržnje među narodom. Sasvim je razumljivo, kakvo će ogorčenje i raspoloženje pobuditi u seljaku i građaninu muslimanu, kad pročita navedene stihove a još k tome, kad zna, da to raspačavaju državne vla« sti. ( meni, inteligentu i sudionu u borbi za narodno ujedinicnje i oslo« buđenje izazvalo je to veliku ogor« čenost i moralnu depresiju, pošto iz toga vidim, da se time vrijeđa je* dan jak dio našeg naroda, musiima* ni, čiji sam pripadnik i ja i da tu uvredu raspačava ono ministarstvo, koje bi po svojoj zadaći moralo bi« ti prvi propagator u odstranjivanju svih protivština, ali koje ih baš za* oštrava. Ovakve žalosne pojave stvoriće — bojim sc — u narodu uvjerenje, tla svako zlo dolazi odozgo i po* I šljedica toga mogla bi biti, da se | državno vlasti smatraju neprijate* . ljicama muslimanskog dijela našeg naroda. — Лко je vojnom ministar* sivu stalo do toga, da se naši vjer* ski odnošaji još više nc pogoršaju, moralo bi s mjesta ovu akciju obu* staviti. Izgleda, da i u ministarstvima za« udara po Čokorilovštini! A. K. »Kraj otomanske imperije«. Pod tim naslovom donosi »Novi Život« u broju od 18. decembra ove god. prikaz iz pera Đra A. Ivića, u kome stoje i ove riječi: »Srpskom narodu je vraćeno sve, što su mu Turci u političkom pogledu oduzeli. Nakna« diće se uskoro i ono, što je našem narodu usled turskog gospodstva uskraćeno na ekonomskom i kultur* i nom polju, te će kao jedini trajan i spomen na turska vremena ostati nekoliko hiljada džamija i jedan | milijon Srba muslimanske vere«. G. Ivić bi želio, da mi budemo ' »trajan spomen« na turska | vremena, koja su Srbima usjekla u sjećanje vjekovno robovanje. Ta ' nas želja nc plaši, ah nas iznenadu* je, da može isteći iz pera jednog | doktora. Međutim tu ima još nešto, I na što je on zaboravio: Kud će se djeti onaj milijon Turaka, koji J žive u našoj kraljevini? Oni bi mo* Uli biti još trajnijim spomenom! Pamet nar. poslanika Stavka Še« j cerova. U »Demokratiji« od 29. de* cembra 1920. napisao je taj gospo* I din u članku »Zakon o agrarnoj re* ■ formi« ovu mudrost: »Ma da se de* mokratska stranka prvi put pojav* i Iju je u našim novim pokrajinama, j ona svugdje pobeđuje sem Bos* ; nc gdc zato ima naročitih ! razloga. — Ovaj uspeh, koji je i veći i od uspeha zemljoradničke i . komunističke partije, požnjela je I Demokratska Stranka zbog svo« I ga rada na agrarnoj refor* ' m i u B o sni i Hercegovini, I u Hrvatsko i Vojvodini i u Južnoj ; Srbiji«. Kakav je uspjeh »Demo* ■ kratske Stranke« prama uspjehu i komunističke partije, koja u biv? som narodnom predstavništvu uop« I će nije bila zastupana, ne treba ni I uspoređivati. A te naročite razloge trebao nam je g. Šećerov da navc* de, jer nam inače izgleda vrlo ko* mično, da Demokratska Stranka ža* nje »uspjehe« po cijeloj kraljevini, u Bosni na pr. dva, i to baš radi rada na agrarnoj reformi u Bosni, gdje je prije imala — 24 poslanika u biv* šem narodnom predstavništvu. Iz Sandžaka i Metonije. »Hak« o našoj intervenciji. »Hak«, J^pji je, kako je sam najavio, bio prestao izlaziti radi financijalnih neprilika, počeo je opet izlaziti, te u broju od 29. decembra pr. god. do* nosi članak pod naslovom »Amne* stija« u kom sc veli doslovno: Nj. Vis. Prijestolonasljednik Re* gent jc na dan izbora za Ustave* tvornu Skupštinu posebnim ukazom oprostio kazne političkim krivcima u Hrvatskoj i Crnoj Gori, dok su pogreškom vlade ostali lišeni ove kraljevske milosti politički krivci iz Makedonije i Sandžaka, koji su go* dinama ostali zaboravljeni u vlaž* nim tamnicama. Pošto su musliman* ski zastupnici iz Bosne i Hercegovi* ne stigli u Beograd, učinili su nužne korake, da se amnestija protegne i na ove krajeve, te su, hvala njihovu trudu u nastojanju, najposlije po* stigli taj svoj cilj. U pismu, koje smo ovih dana primili iz Beograda, javba nam se, da je kraljevski ukaz, kojim se amnestija proteže i na Ma* kedoniju i Sandžak, potpisan od Njeg. Vis. Regenta. Ovaj uspjeh pozdravljamo od svega srca te is* kreno i s poštovanjem izražavamo •priznanje muslimanskim poslanici* ma. Hvala ovoj amnestiji, koja je isposlovana, stotine nevinih musli* mana* koji su ostali u tamnicama, o^obodiće se teškog, gorkog i pu« nog patnja života, kojem su bili iž* loženi. Novi Pazar, 27. decembra. U 19. broju od 16. ov. mj. sara* ievska »Domovina« donosi jedan »đoniš« iz Plevalja, koji bi kod ne* obaviještene muslimanske javnosti mogao proizvesti nepovoljan do* jam o nama Sandžaklijama uopće, a oPlevljacima nanose. Da bi otklo* nio taj o nama nepovoljni sud, a nc što bi smatrao vrijednim osvrćati se na zlonamjerno izmišljene »do* piše« »Domovine«, ^eka mi je g. urednice, dozvoljeno izjaviti, da: I. Vlasnik »Domovine« kao i nje* gov hat nc uživaju nikakvih simpa* tija kod nas Sandžaklija*muslima* na, a ni kod naših pravoslavnih su* građana, čemu ie dokaz to, što nje« gova kandidatska lista u izbor, sre* zu Plevlje—Prijepolje—Bijelo polje— Berne nije dobila više od 400 gla* sova (prisustvovalo je izboru 16 hi* iјada glasača), te što je pri pregovo* rima o zajedničkoj muslimanskoga* dikatekoj listi od pravoslavnih pre* govarača ori je svega zahtijevano, da takvi ljudi nc smiju doći u kombi* naciju (svjedoci za ovo: Husni ef. Jusufagić, plevaljski muftija Derviš ef. Šećerkadić i Tevfik Tahirbego* vić), dočim je g. Dr. Spaho, ili koji drugi pristaša J. M. O. bio zatra* žen. II. Maja mjeseca ove god. Central, odbor J. M. O. poslao je u Beograd naročite izaslanike sa zadaćom, da se pored ostalog zauzmu za pobolj* šanje prilika u S. i M. uopće i za oslobođenje pritvorenika napose. Ovi izaslanici (gg. Maglajlić, Hras* nica, Korkut, Vilović) intervenisali su kod Nj. Vis. Regenta i g. g. mi* nistara Prutića, Trifikovića i Pete* ša, a kod posljednjeg pridružio se je izaslanstvu i g. Tevfik Ч ahirbe* gović; te da nisu bile stalne kabi* ndske krize, a naročito da nije bi« lo protuzauzimanja i denuncijacija nekih članova priv. nar. predstavniš* tva (inače odličnih ahbaba onih oko »Domovine«) pitanje amnestije za S. i M. bilo bi, još 8 mjeseci prije svršenu. Ovo zauzimanje članova vodstva J. M. O. poznato je g. g. Tahir ef. Sećeragiću, Omcrbegu ScU manoviću, Tevfiku Thirbegoviću i Aliji Halihgiću, te još mnogim dru* gim Sandžačkomiakcdonskim mu* slimanima, koji su se tada u Beo« gradu zatekli. Mislim, da je ovoliko dovo<!jno ra* di obcskrijepljenja svega što je str* pala redakcija »Domovine« u »do* pis« iz Plevlja. Ovom prilkom ne možemo izostaviti, a da ne zamoli* mo vlasnika »Domovine«, da pošte* di Sandžaklije, osobito nas pritvo« renike, svojim spletkama i nekakvim »zauzimanjem«. Grijeh je i sramota iz naše bijede i nevolje zbijati šalu i praviti sredstva za razdor među muslimanima, kojima je sloga i uza* jamnost potrebna koliko i svjetlost sunca i udisanje zraka. 5. Napominjemo još, da nisu bili samo ljudi oko »Domovine«, koji su željeli i kušali odvratiti nas od po* gleda i uzdanja u Sarajevo i J. M. O. Bilo je tih pokušaja još puno na razne načine, bilo jc i šarenih obe* ćanja i krutih prijetnja i represalija, ali sve uzalud, sve je to jačalo i ja* ča našu ljubav i privrženost J. M. O. Mi im poručujemo ovo: »Gečmejiz manerd kjuprisinden Var alsin su bizi«. (Ne ćemo preko mosta nečovječnosti, pa ma nas vo₽ da odnijela). Slobodni pritvorenik. i ; 1 ; nu i ustakao joj šešir na glavu. Pi­ tamo ovim vladu, po kojem zakonu Biso prima plaću, a ne radi. • Kupres, 25. decembra. Napadaji i rušenja. Na 18. janu* ara 1920. zamolio je predsjednik mjesnog odbora J. M. O. g. Nur* beg Alajbegović okružnu oblast u Travniku za dozvolu gradnje mlina na vlastitoj zemlji u opć. Otinovci. 28. februara uslijedilo je rijcŠenjc, pa je isti na temelju ovog riješenja gradnju i preduzeo. Kada je sa gradnjom skoro već gotov bio, 18. novembra dođoše ne? nadano po noći bivši njegovi kmeti Jovo Jvković, Štipan Ivković, Anto Hrnjak i Marko svi iz ope. Otinov* ci, te cijelu gradnju srušiše i sa zem* Ijom sravniše tako, da se sada ni poznati ne može, gdje jc temelj ove zgrade postavljen bio. Braća Gli* gurić, koji su ovu gradnju poduzeli, došli su odmah nakon počinjenog divljaštva, i cijeli događaj ispričali Alajbegoviću, koji je preduzeo od* mah kod ovdašnje kot. ispostave potrebite korake sa molbom, da se gore spomenuti predvedu i na ure* dovanje predadu, što je upravitelj ispostave i obećao, nu na žalost to* ga obećanja do danas nije izvršio. Obzirom na zimsko doba ovaj posao za sada miruje, a čim to vri* jeme bude dozvolilo, to će se ova gradnja opet otpočeti i to pod za* štitom tamošnjih musli* mana, a također i neke bra* će Srba pravoslavnih. Po* što bi se tom prilikom mogao ka* kav nemio slučaj dogoditi to ovim upozoravamo nadležne oblasti, da eventualnim nezakonitostima pre* dusretnu. Mi muslimani ispostave Kupres priznajemo, da od oslobo* đenja do danas nismo pretrpili ni? kakova napadaja od strane Srba, ali zato pretrpiomo žestokih napa* daja od katolika Hrvata. Nama u Jugoslaviji kao da je sudbina dosudila, da nas i jedni i drugi progone, pa tako doživljuje* mo iz dana u dan napadaje na nas obraz, i radi toga nestaje sve više imetak, osobnu sigurnost, te rz i obraz, i radi toga gubimo sve više vjere u bolju budućnost, kojoj smo se pod sigurno nadali, jer smo srna* trali i jedne i druge svojom braćom, s kojom smo htjeli u pravoj slogi živjeti. Mjesni odbor J. M. O. Tuzla, 27. decembra. Ko je to Adem Biše, koji se na le* taku pred izbore tako osramoti, da da neće moći oprati ni sva soda, koju je na izvoznicu dobio i koji se smjelo potpisa na istom letaku: o« kružnim školskim nadzornikom — nek govori članak, koji je donijelo »z^vono« od 'augusta 1920. broj 68., a na koje navode nije reagirao makar su od tada dosad prošla rav« no četiri mjeseca. Članak g.asi: »Jedan od mnogih. Šta je sve učinio Adem Biše za oslo* bodenje, obični smrtnici ne mogu znati. Bio je zatvoren, fronte nije vidio, u slobodi je načinio kuću i Primilismo iz Gacka: ladnjak ža 10U.00O K. Službe ne »Dok vam ovo .pišemo iz Gacka, vrši od prevrata do danas, prima platu učitelja trgo* može biti vi ste u Beogradu prona* vačke škole, a aspirira za direk* našli zlatno pravico, kako ćete ok* tora iste škole u Tuzli. Da bi dao renuti na bolje prilike, koje nas dvi« oduška svom srcu kao iskreni Srbin* je godine muče. Međutim mi ne* Musliman, na pravoslavni mamo vremena, ni prilike, da pra* Uskrs kiti svoju kuću na* .. timo, šta se radi u Beogradu, jer mi, rodnom zastavom. Uoči gospodo i braćo, što durasmo, du* Božića kroz Tuzlu nosi rat ne možemo. Na sve, što se dogodi kod nas, pravoslavni badnjak. Pa da nije Srbin vatra živa? Jednom pri* vlast ne okreće glave. Na 28. no* vembra napadnut je per. vježbenik likom želio je, da bude zatvoren, lb je doduše bilo iza glasovite Sta* Čampara i istučen. Na 29. novem* njekove izjave u bečkom parlamen« bra istučeni su: Ahmet Arslanagić, tu, pa ko ima prava osporiti mu Mujo Džubur, Bcćir Hasanbegović; patriotizam? Namiriso čovo, da će tog istog dana planula je štala, vlas* naskoro oslobođenje, te računao, ništvo Pašića i sijena oko nje. 29., kad bude oslobođen zatvora, doče* 30. nov. i 1. decembra vrijeđane su pat će se najmanje mesta povere* i psovane javno cestom najviše sve* nika za ishranu. Taj narodni »mu* tinje naše. Žandarmi sami počeli su čenik«, da bi Austriju sasvim dotu« nas biti zato, što smo muslimani (slučaj Huso Zvizdič — narednik je kao, prijavio je, da je pre* trpio štetu od 450.000 K, a iza sam bio prisutan, kad je činjeno to toga je dobio 25 metara sode divljaštvo). Kotarski predstojnik na i jedno po vagona špirita. ovake slučajeve reagira u toliko, u Kupovao je u Sarajevu prigodom o* koliko konstatira, da su ovaki siu* slobođenja od siromašnih da* čajevi uvreda časti, stranke upuću* ka izvoznice za sodu po 2 je sudu, a kotarski sud ne prima K n a k 11 o, a kao patriota — p r o* tužbu (slučaj Ahmet Arslanagić). Okružni sud pušta nas lobodu ubo« davao Židovima po 5 i 6 K. Uostalom naš narod, a i vlasti znadu jice iz Lipnika: Damjan Bjelo* ceniti njegovo mučeništvo; svuda su grlić uz gusle se pjeva kao junak — nagrada 15.000 K i po mu vrata otvorena: kod okružnika, na vladi, Šćepanova »Božja ti vjera« 5 tovara žita sakuplja mu se od te* ne fali mu ni u podne ni u ponoći, žaka. Odvode se siromaški konji iz dok su u Beogradu u svim minstar* Vučije Bare (slučaj Omer Džanko* stviina posijani njegovi prijatelji i vić. Avdija Sarić, Hamza Mulianin, istomišljenici, pripadnik je radikal* Adem Tanović), biju se ljudi) u ne partije; koketira sa demokrati« planini kod tovara drva (slučaj Dža* ma, odobrava rad komunista, a po fer Muljanin). I mi se u čudu pita* mo, sta se ovo radi. Biju nas. ako gdjekad namigne i zvonašima.« Budući da to dosad nije oprovr* smo radiikali (slučaj Čampare), bi* gao, smatramo članak doslovno ju nas, ako smo težaci, jer kažu ve« istinitim i onda nas nimalo nije čina ie glasala za J. M. O., biju nast začudilo, da onaj, koji nosa b a d* što smo glasali za J. M. O., objesili njak i na n e m u s 1 i m a n s k c bi nas, da smo glasali za komuniste, svetkovine, vješa na svoju ku* kao što su oni, ili pTRadića TTjagi* ću barjak — što je otkrio svoju že* nju. I,-. ‘ �— hPKAVOA' Nebo visoko, a zemlja tvrda. Bra# mirenje hrvatskog naroda potrebno | ćo, ako ne možete ništa, a vi is# učiniti ovo troje: »Prvo da se svi seljački »buntov* poslujte u Beogradu, neka se obra* zuje narodno sudište i neka se svi nici«, koji nisu uhvaćeni ili barem povučemo pred sud, pa ko bude za osumnjičeni zbog krađe i pljačke (a nešto kriv, neka jednom , za uvijek takovih je vrlo malo, od stotine je* odgovara, ili ispraznite Gacko, pa dan iji .dvojica), da se svi ti odmah nam dajte negdje budžak zemlje, da 'puste na slobodu i da se proti svima preživimo koji dam Mi smo na či* odmah obustavi svaki daljnji postu* sto, da nas na stotine pogine, ne# pak. Drugo, da se odmah ukine ona ma odgovaranja. besmislena Pribićevićcva naredba G. Mitru Vukoviću, Vašu Gove* po kojoj općinski odbornici mjesto darici i. dr. poručujemo, da ćemo ih zavjere narodu, koju određuje op* od danas poslušati sve, što budu za* ćinski zakon, moraju polagati prise* povijedali i htjeli, samo neka nas na gu kralju i da se sva raspuštena op# vrijeme pozovu, jer oni su danas go* ćinska vijeća sazovu i svi općinski spodari u Gacku. Nu pogriješili su, upravitelji dli komesari odstrane; što nas nisu o tom prije uvjerili, jer, treće, da se zbog vojnih bjegunaca vjerujte nam mi bi plesali, kako o# nimalo ne uznemiruje njihova obi* ni sviraju. Mi nećemo bića ni sva* tclj i njihova rodbina, a niti s bje* đc, nama je svejedno: ko nam go# guncima da se ne postupa nečo* spodar, mi mu sluga. Nama je sve* ' vječno i divljački«. Malo niže nastavlja ovako: »Su* jedno ili slušali kot. predstojnika ili Mitra Vukoviića, kad ovom zadnjem diti ih ne će onako kako su obtu* može paliti. — Ne ćemo više vjero* ženi, nego prema tomu, što se po* i vati ni izbornom zakonu, sveto bi* kaže i dokaže na raspravi, a još i više prema tomu, kakovi će nain ono, što oni htjednu. bude politički položaj. Kad | * seljačka republikanska većina o# Tako se razvijaju prilkc kod nas, bi Beograd i kad bi tamo tako pište jadnici oboreni na zem* tišlau stupila u vladinu većinu ili s tom Iju i probodeni Šiljatim rogovima većinom sklopila barem slobode, a niko se evo dvije godi* vladinom takavsporazum, mo* ne dana i ne mače, da rekne; dosta kakav žda bi svim optuženim seljacima je toj nemani krvi, i žrtava. Mora bilo lakše, a možda bi ih istom onda biti, da se vladajući krugovi drže osudili kako to državni od# one Ibscnove: »Grijesi otaca na vjetnik onako, predlaže, jer više ne bi bilo dieci sc ispaštaju«. Ur. slobodne kontrole seljačke republi# kanske većine. Već samo po tom možete svi pro# suditi, kako je živa živcata istina ono, što je predsjednik seljačke stranke kazao na glavnoj skupštini UNUTARNJI. dne 8. prosinca: Djevojka se Postignut sporazum između radi* voli srcem, a politika se kala i demokrata. Presbiro javlja: vodi razumo m«. Beograd, 1. januara. Danas 1. o. mj. VANJSKI. potpisan je ukaz novog kabineta. Venizelos i kralj Konstantin. Iz Postavljen je za predsjednika Mini* starskog Savjeta i ministra inostra* Pariza javljaju: Dopisnik »Intrasi* nih djela Nikola Pašić, za ministra genta« u Ateni javlja: Sada je si# pravde i ustavotvornu skupštinu gumo, da je želja kralja Konstanti# Marko Trifković, unutrašnjih djela na, usprkos oprečnih mišljenja po# i zastupnika ministra građevina Mi* jedinih članova vlade, da bi ponov# lorad Drašković, finansija Košta no radio sa Venizeiosom, ne bi li Stojanović, saobraćaja Jovan Jova* i na taj način uspostavio dobre od# nović, prosvjete Svetozar Pribiće* nošajc sa saveznicima. U političkim vić, poljoprivrede, voda i zastupni* se krugovima drži, da će se Venize# ka ministra vjera Velizar Janković, los skoro vratiti. On bi preuzeo šuma i ruda Hinko Krizman, mini* portfelj vanjskih poslova te bi se stra vojnog general Branko Jovano* morao pokoriti želji kralja, koja je vić, pošta i telegrafa i zastupnika i želja većine. Ovom riješen ju pro* ministra narodnog zdravlja Slavko tivi se Gunaris, dok je Stratos s nji# Miletić, socijalne politike i zastup* me sporazuman. Grci sc samo boje, nika ministra ishrane i obnove Vje* da kralj, koji ne može sam voditi unutrašnju i vanjsku politiku, ne bi kosilav Kukotvec, agrarne reforme Nikola Uzunović, trgovine i indu* ponovno postao igračkom kakove stranke ili svoje okoline, te misle, strije Milivoj Jovanović. Vladina naredba o raspuštanju da bi povratak Venizelosa mogao to da spriječi. Saradnici Venizelosa komunističkih organizacija. Minis# tarski Savjet je 29, decembra pu* ne bi dobili dozvole, da se vrate u blikovao naredbu, koja sadrži ovo: domovinu. Francuska nota Njemačkoj. Pa# 1. Zabranjuje se svaka komunistič* ak i druga rastro j na propa* riz, 2. januara. Njemačkom amba* ganda, obustavljaju se kom. orga* sadoru predana je vrlo energična no# ta, kojom se potsjeća na sve povre# nizacije, zatvaraju se njihova zbo# rišta, zabranjuju se njihove novine de, koje je Njemačka učinila u ver# i uzapćuju se svi pozivi, na general* sailleskom ugovoru r protokolu na* činjenom u Spaa. Francuska vlada ni štrajk; 2. Sloboda javne rfječii i pisanja ostaje •netaknuta, ako se potsjeća Njemačku, da je izložena njima ne vrijeđa država i ne izazi* predviđenim sankcijama versailles* va demoralizacija; 3. U slu# kog ugovora i sporazumu docnijih čaju razornih nereda preduzeće se protokola. Tekst note komunikovan je engleskoj vladi, koja je osim te oštre mjere prvo protiv vođa i mo# ralnih podbadača; 4. Zavodi se ob* note dobila raport maršala Focha, veza prijave oružja. Ko ne prijavi koji se tiče neizvršenja razoružanja Njemačke. Engleska vlada poslije vatreno oružje, kažnjava sc do 3 mjesca zatvora sa radom; 5. Za sve pažljivog promatranja toga raporta vrijeme rada konstituante zabranje* dogovoriće se s francuskom vladom ne su u Beogradu svake manife* o prirodi koraka protiv Njemačke. stracije rastrojnog i u z b u d 1 j i* Na 10. januara trebala je da presta* vo g karaktera. Koji sc oružjem bu* ne vojna kontrola saveznička nad du opirali državnim organima, pot* Njemačkom. Predviđa sc, da će u padaju pod vojni sud; 6. Pro* slučaju neizvršenja uslova, koji su tjeraće se s našeg zemljišta svi potpisani od Njemačke na konfe* stranci, koji bi se smutnjama pri* renciji u Spaa, saveznici zadržati družili i jačali ih; 7. Svi činovnici, svoje vojne misije. Nijemci odgodili plaćan ja. Po po* koji budu produžili propagandu boljševizma unašoj zemlji, otpu* luslužbenoj njemačkoj vijesti preda# stiče se iz službe i oduzeće sc po* la je francuska vlada protestnu no* moć za školovanje svim studentima tu njemačkoj radi toga što je odgo* dila plaćanje odštete i time prekrši* komunistima. Ta je naredba, kako se javlja, u la mirovni ugovor. U vijesti se veli, cijeloj kraljevini provedena već bez da je to njemačka vlada učinila na ikakvih ozbiljnih sukoba sa komu* temelju čl. 251. versailleskog ugovo# ra, koji Njemačkoj dozvoljava, da nistima. Komunističke novine više u slučaju potrebe upotrijebi novac ne izlaze. Radić za kompromis. Organ Ra* određen za plaćanje odštete u svrhu nabavke živeža za svoje atanovni* dićeve hrvatske republikanske se* Ijačke starnke »Slobodni Dom« u štvo. Engleska se bavi pomorskom ob« broju od 29. decembra donosi čla* nak »Što će biti sa seljacima, koji su ranom. Po vijestima iz Londona, en# gleska vlada se sada bavi pitanjem optuženi radi bune?« sa potpisom Stjepana Radića. Ističe, da je za u* pomorske obrane svog teritorijalnog ■ intimi prcg!ed. 3 — S«nua tio joj je njezinih 41)00 kruna. Dje* vojka ie bila izvan sebe od preveli* ke sreće. A kako i ne će? Ona je jadnica bez roditelja, pa se uzdržava od svoje skromne plaće. I dok se ova poštaricam oli Bogu za zdravlje i sreću čestitoga i poštenoga Ibrahi# ma Isabegovića i njegove familije, mi, koji smo za taj njegov pleme# niti čin saznali, pridružujemo joj se kHčući, hvala Ti plemeniti čovječe i dao dragi Bog, te nam se takovi uzordjudi hiljadili! Ko zna Što o ratnom zarobljeniku Hasanu Šuški iz Višegrada, molimo ga, da o tome izvijesti Salku Stisku, njegova oca, u ViŠegrađu, Nova mahaJa. Prostorije šeriajskog suda u Bos. Novom. Zgrada, gdje je smješten tamošnji kot. i šcr. sud, ima dovolj# no prostora u prvom spratu, da mo# gu sve kancelarije od oba suda biti komotno u njemu smještene. G. Marko Sic, Šef suda, na najobičniji način deložirao je ipak šcr. sud iz prvog sprata i smjestio ga u pri* zemlje. Sobica, u kojoj je sada ka# dija, ne naliči uopće na kancelariju, nego izgleda kao kakva neuređena maltarnica. Pri ulazu osjeti se tako jak smrad od vlage, da u njoj i naj# zdraviji i najotporniji čovjek kroz kratko vrijeme mora izgubiti zdrav# lje. Osim toga, ta je sobica osvijet# Ijena jednim prozorčićem, kakav se obično viđa na malim, bez ika# kva sistema građenim bosanskim kućicama, koji je od zemlje jedva 80 cm podignut. Djeca, koja se na ulici igraju, komotno zaviruju na prozor i inspiciraju kancelariju. Po# što je područje Šer. suda dosta veli# Omer Chajjam: Rubaije, preveo ko, dogodi sc često, da kod ostavin# s perzijskoga Mirza Safvct, Saraje* skih rasprava i drugih stvari pristupi vo 1920. U Evropi poznaju, čuvenog po 10 i više osoba, te u onoj maloj perzijskog astronoma, filozofa i — sobici jedva imaju mjesta, da jedno pjesnika već vjekovima i stavljaju uz drugo stoje. Namještaj se — o# ga u prvi red velikana ljudskog du# sim pisaćeg stola - satoji od jedne ha. Ova zbirka, oko sto rubaija, pr# male pokvarene kanape i jedne sto# vi je prevod na našem jeziku. Da lice, te čitava ta sobica odaje uz o# je taj prevod lijepo i uspio, jamči naj neugodni vonj i mrak pored os# nam samo ime prevodiočevo, u či# kudnog namještaja sliku bijede i joj smo pjesničkoj žici (Trofanda i sramote po sudsku upravu. Ovaj dr.) davno čuli, da bruji Chajjamo* čin sudskog straješinc može sc kva* va duša. U ovo doba velike osku# lifikovati kao bagatela šer. sudu i ne diče pjesničkih umotvora, preponi# da se ni čim opravdati. U interesu čujemo tu zbirku najtoplije. je suda i njegova autoriteta, da sc šer. sud smjesti u dolične prostorije, gdjej bi šer. sudac mogao kakotre# ba uredovati. Jedino priznanje. Pišu nam iz Do# boja. Prije nekoliko dana premješ# ten je odavde naš upravitelj kot. is* Naš list neće izaći u četvrtak postave g. Frane Štambuk. Kako# zbog blagdana u štampariji. god smo javno žigosali svakog či# Propaganda. Za muslimansku žen# novnika, čija nam je pristranost ili sku školu u Sarajevu bilo je nekad kakova bilo nepravda dozlogrdila, do pred 2—3 godine puno borbe s tako se sada osjećamo dužnim, da vladom staroga režima, da se ona izjavimo svoje priznanje g. Stambu* uzme iz ruku propagandističkih i ku na njegovom korektnom đrža* preda u upravu jednom muslimanu. nju prema svakome bez obzira na I jedva se to izvojevalo i nekako jezik i vjeru. Pri rastanku mu želi# mir zavladao, upravu škole preuze mo svaku sreću i uvjeravamo ga, da musliman i roditelji se smiriše. Ali ćemo ga trajno zadržati u ugodnoj evo sad dođe druga propaganda. uspomeni. — Građani. Načelnik školskog odsjeka predao u »Osrvitanju« proučiće je našu jedinu žensku školu jednoj se Mevlud četvrtak 6. o. mj. iza podne, Srpkinji, zadrtoj hrišćanki Mit# I na ukoji sc pozivaju članice i prija# ki Brnjić, koja evo ubrzo poka* teljice našeg ženskog udruženja, da za pravu fari)u. Ovih je dana ona u što većm broju prisustvuju. govorila u Ш. razredu ove škole, Molbe rezervnih oficira bivše au* gdje su učenice samo muslimanke, o bozi joj kćeri i božijoj materi. Sad stro*ug. vojske za prijem u vojsku. je naravno posve razumljivo: zašto Da bi se završilo prikupljanje prija# šef škoglskog odsjeka Šćcpan Gr# va za prijem u našu vojsku rezerv# gić postavlja na upravu ove škole nih oficira iz pređašnjc austro#u* tu i taku učiteljicu kod toliko mu# garske i bugarske vojske, koji su slimana učitelja, pa i učiteljica mu# naši državljani, naredio je gospodin slmanki ima fala Bogu sda, koje bi ministar vojni i mornarice, da svi mogle preuzeti ovu školu, kad se oni, koji do sada nisu podnijeli pri# ona već morala da rastavi pod po# jave za prijem, iste podnesu svojim sebnu upravu. Ne trpimo ove đrs# pukovskim okružnim komandama kosti ni jednog časa i zahtijevamo do 20. februara 1921. radi dostave energično od vlade, da prestane sa Gospodinu ministru vojnom i mor* ovim i ovakim skandalima. Tražimo narice na rješenje, jer poslije ovog da se postavi na upravu ove škole roka ne ćc se ni jedna molba те* musliman ili muslimanka. Ništa zervnih oficira uzimati u postupak, a bivše rezervne oficire manje! Primjer za ugled i pohvalu. Pišu smatrati će se kao obične nam iz Tuzle: »Prije nekoliko dana redove. Pobliže informacije mogu isplaćeno je pomutnjom jedne po* se dobiti kod gradskog poglavarstva štarice g. Ibrahimu lsabegoviću, tr# u sobi broj 77. »Jugoslavija« prestaje izlaziti. — govcu iz Dubrava, srez tuzlanski, 4000 kruna, koji u prvi čas nije pri* Kako »Jugoslavija«, organ Hrvatske mjetio tu netačnost. Kad je došao pučke stranke javlja, obustavio je kući i vidio račun, opazio je, da ima svoje daljnje izlaženje radi роталј* suviška 4900 kruna. Ispitivao je tr# kanja fmansijalnih sredstava. govce, s kojima je onoga dana imao Obustava paketnog prometa ва računa, pa kad se uvjerio, da ni je* Srbijom. Poštanska direkcija nam dan nije na šteti, došao je na poštu saopćuje da je usljed prekinuća že# i potražio onu poštaricu, te kad je i Ijezničkog saobraćaja između Beo* n ju ispitao i tačno saznao, da mu je grada i Niša obustavljen do daljno ona izdala pomenutu svotu, povra# odredbe i paketni promet sa mjesti* posjeda. Lloyd Gcorge izjavio je a komori, da će izvještaj obranbene komisije teško biti gotov prije mar* ta, te da nije sigurno da će ovaj iz* vještaj biti objelodanjen. Dalje jo rekao, da ćc ovih dana biti objeloda# njeni dokumenti o savezu Sinmfei* nera sa Nijemcima 1918. te da vlada ide za uspostavom srdačnih odnosa* ja sa Irskom. Opadanje engleskog upliva na ia* toku. Predsjednik sovjeta za propa* gandu na istoku Pavlović dao je »Boljševičkoj telegrafskoj agenciji« jedan interesantni intervju iz kojeg vadimo ove stavove: Engleski utje* caj na istoku potpuno je propao. U Afganistanu nadomjestila je »bolj# ševikofilija« anglofiliju; Buhara je postala sovjetska republika, »o# vjetska armija ponovno je zauzela Rešt i agrarna revolucija u sjever# noj Perziji je u punom jeku. Napo* kon je Turska usko vezala svoju sudbinu uz sovjetsku Rusiju. Pavlo# vić veli, da je Engleska sama potje# rala Tursku u naručaj boljševizma dajući Grčkoj pravo, da prodre u sr# ce Anatolije. Kemabpaša, da ulije pouzdanja svojim četama, mora da vrši silnu propagandu za sovjetsku Rusiju kao jedinu zaštitnicu istočnih naroda. Zadnji uspjeh bilo je sovje# tizovanje Armenije, a Pavlović je prorekao slično i za Georgiju. »Do# ista, završio je, blizi istok izmakao sc engleskom uplivu i put u Indiju stoji nam otvoren.« Knjige i novine. бапш vijesti �4 „PRAVCA* ću na pomenutoj pruzi izuzev Beo Crad. Poštanski uredi su s toga upu* ćenl da do daljnje odredbe nc pri* maju pakete za navedeno područja a već primljene da strankama po* vrate. O Latifu Zajmoviću iz Prozom koji je zarobljen godine 1015. i naj* zad se javio iz Sibirije umoljavaju se naročito zarobljenici, koji se vra* čaju iz Sibirije, ko bi šta o njemu znao, da javi na Halil ef. Zajmoviča trgovca Prozor. Kajonov nedjeljni kalendar nek ne fali ni na čijem stolu. Ima sve blag* dane u crvenoj boji štampane, a sa? držaje sav muslimanski, 8rpsko*pra< Voslavni, jevrejski i rimo*katolički kalendarium. Cijena mu je po ko* madu 31» K. — Preprodavačima ra* bat. Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno. Pakovanje se ne racu* na. — Knjižara Daniel i A. Kajoa. Jeste li prekomjerno osjetljivi protiv hladnog zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj, ka* ko tu ublažuju boli, čine otpornim masaže s Fellerovim pravim Elsa* fluidom! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trebali biste terajuće sredstvo, boje utažuje grčeve, jača želudac? Držite sc samo Fellerovih pravih Elsa’pilula! 6 kutija 18 kruna. — Zeludčani balzam 12 malih boca 72 krune. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Euilen V. Feller, Stubica donja. Elsatrg br. 310. Hr* vatska. Gajretos glasnik. Dobrovoljni prilozi. Pododbor u Prnjavoru 3.500 K od zabave i do? brovoljnih priloga; Smail Bećirović sakupio uz bajramske praznike 245 K; Kasim Džanović sakupio u Tre? binju 200 K; Mu j aga Mujandžić iz Dobo ja 400 K; Husnija Kosović u mjesto odgovora prijateljima prigo? dom ženidbe 20 K; Muhamedaga Madžarević Sarajevo 80 K; povjere? nik Abdulfetah Ailikadić i Muhamed Čišić iz Ostrošca sakupili na svadbi kod Mujage Alikadića 434 K, koje darovaše slijedeći: Salkan Zalihić i Muj aga Alikadić po 40 K; Ibrahi? maga Alikadić, Hasanbeg Repovac, H. Muharemaga Smajić, Zulfaga Bajraktarević, Nazif Alikadić, Mu? haremaga Hasagić, Nezir Kadić, Ab* dulfetah Aikadić, Omer Kanjo, Mu? hamed ĆiŠić, Bajro Tulić, Selmo Ša* hić, Zejnil Vuketić po 20 K; Ahme? taga Idrizović, Džaferaga Bajrakta? rević, Alaga Kovačić po 12 K; Sa? lem Alikadić 10 K; Hasan ef. Za* hirović 8 K; Eminbeg Repovac 8 K; Bećirbeg Buturović, Salihaga Ima? mović, Briše Zalihić. Suljaga Suva* rić, Mujo Suvarić, Mula Repovac, Smajo Repovac, Zaim Kovači po 4 K. Muslimanska privredna banka u Gračanici darovala je tuzlanskom konviktu 500 K; Muhamed Drljcvić iz Bileće sakupio na večeri prigodom svadbe Ibrahim ef. Sclimovića 500 K, koju svotu darovaše slijedeći: po K 100: Hašimaga Drljević, Hamdija* đeverbaša Drljcvić; po 50 K: Ćamil? aga Selimović; po 40 K: H. Avdaga Selimović; po 20 K: Muhamedaga Drljević, Luftijaga Hadžić i Osman« aga Isović po 10 K: Sabitaga Bcgo* vić, Alaga Selimović, Hamzaga Kre* so, Mustafa ef. Arnautović, Sejdaga Selimović, Alaga Isović, Ibrahim ef. Hadžić, /\vdaga Kreso, Zaimaga Hadžić, Husaga Selimović, Zaimaga Avdić, Mujaga Priganica, Nazifaga Selimović, Hakija Selimović i Murat ЈГЧВД A " droi 239 — hP3i Hadžić. Pododbor u Jajcu dostavio ševi je 783 K. koju su svotu sakupili gg. Ahmed škrgo 563 K na sijelu Musi. i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ Čitaonice u Jajcu i 220 K sakupio jebite moja najbolja iskušana i posvuda Zuhdi ef. Zužić na sunetluku Muja* hvaljena sredstva koo: protiv poljskih ge Sarača. — Svima plemenitim da* | miševa K 12'—, za Štakore i miševe K rovatcljima uprava Gajreta izražava 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—% svoju duboku hvalu i priznanje. । — Osobito jaka tinkturaza stjenke K M Arap , štihori, sijenice i žohari 12.—. Za moljce po K 10.—, prašak najbolju kremu za I za buhe po K 10’— i K 20—, prašak i za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, cipele izrađuje mast za uši na glavi K 5‘— 112 —, Mast za uši na blagu K 5 — i 12' , Prašak proti mrava K 10.—,Mast proti svrabu K 14’—. RazaŠilje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. iz fabrike Hinlia Francka sinovi, Zsgreb Ratković i drug, SarailO. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Šlrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. Stavljamo na znanje našim cijenje­ nim mušterijamn da smo našu dugo­ godišnju radionicu povećali i u red stavili, te srno sada u stanju našim cijenjenim mušterijama liferovati svaku keličinu tahanhalve u poštanskim paketima, te u kantama po 20 kila, te rahatiokum pod poznatom markom ORIENT u ku­ tijama po1 ч, 1Л i jedne kile te san­ dučićima po 5 kila sa bademima i bez. Molim cijenjene mušterije neka se obrate na Braća Brifoiić, Sarajeva. Gradsko poglavarstvo u Gradačcu. Gradačac, 30. decembra 1920. Mjesni zastupnici traže ан! Prva Dovoetvoresa MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Mjeseca** Ba^aršljo. Hotel Ghazi ARMEDA TATAREVIĆA je svima Ijokovima, pa «e prepomčajs svima muslimanima. [ua tas« ribljeg ojiina (bslukja^a, balaama za gnia. JCpiiaptiecn protiv padavlci, hopava »a kaovot ва iansmofle ma&ke starija osobe, katran saji-vođa protiv kailja, plućnog hatarba 1 tabarkaloza, Obriol mani ка skidanje dlake, otror aa mikava, aerail pomada i porcellau ponada. 3vo ovo artikle dobiju trgovci jeftinija kad нхгап malo veća kolićina. I tursku crnu kavu Dobije se u svim kolonikao najsavršeniji K jalno-bakalskim radnjama. Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, boa otrovnih primjesa kos na etičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. I dodatak i zamena zrnate tave. PAPIRNICA $ НЛМШЈЕ KOPČIĆA f ppsporučuje svoje bogato stovarište svib vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se £ obavljaj« brzo i točno. ф Cijene umjerene. o Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tet. 81t Jedini i nepatvoreni brijol je onaj što ga proizvađa ljekarna Rudolfa Loebela u Maglaju. rimu—m—e—m NatlečaL Kod ovog gradskog poglavarstva upražnjeno je bilježničke mjesto koje je skopčano sa 3600 K plaće i 20.400 K skuparinskog doplatka go­ dišnje. Kompetenti koji ovo mjesto polučiti žele imadu svoje vlastoručno pisane i propisano biijegovane molbe пајkašnje do konca januara 1921. ovom poglavarst/u predložiti i dokazati 1. da su bosansko-hercegovački pri­ padnici ili SHS državljani, 2. da su dobrog moralnog socijalnog i političkog ponašanja, 3. liječničkom svjedočbom da su potpuno zdravi, 4. da su srpsko-hrvatskom jeziku u govoru i pisanju potpuno vješti. 5. da su vješti računarskom knjigo­ vodstvu propisanom za b.-h. gradske odnosno seoske općine, te perovodnoj i manipulativnoj službi. Gradsko poglavarstvo u Gradačcu. Gradonačelnik: Izzetbeg Jahić. preporučuje se za Prodaje se radi bolesti huća I bašča, hambar i blanica sa nuzgredhim prostorijama. U istoj kući ima dobro iduća trgovina mješovite robe. Ista se nalazi u muslimanskom selu u kojem ima škola kao i Mekteb. Upitati u istoj trgovini David Оапоп, Какапј. Jedini na Balkanu »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« Štampa se u 50.000 primeraka i kao ekonomsko-informativni Uit dobro uređen, zanimljiv, potreban, on je uspeo da za kratko vrijeme prodre u sve krajeve naše zemlje. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je jedini časopis ove vrste i najviše su njime zainteresovani proizvađači, industrijalci, trgovci i zanatlije jer u svakom broju nalaze sva obaveštenja koja su im potrebna. Naročito ih je »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« zainteresovao sa svojim rubrikama »Prodaja« i »Kupnja« u kojima ovaj časopis kao organ Muzeja Međunarodne Trgovine i industrije publikuje u svakom broju sve ponude stranih artikala i tražnje naših zemaljskih proiz­ voda, koje Muzej dobija svakodnevo iz cijelog svijeta, i tako oni koji imadu neki zemaljski produkat na prodaju nađu uvek najboljeg kupca, a oni pak koji trebaju neki strani artikal nabave ga iz prve ruke i po najpovoljnijim cijenama. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je najpodesniji časopis za oglašavanje jer ne samo da se rastura mnogo više od svih dnevnih listova, nego se i čita mnogo više, uvek je pred očima. Pritom cijene oglašavanja su mnogo jeftinije nego u ostalim listo­ vima. Pretplatu, koja iznosi 50.— Din. godišnje treba slati administraciji. »MEĐUNARODNOG TRGOVINSKOG POSREDNIKA« Beograd, Knjeginje Ljubice ul. broj 9, sa oznakom artikala koje pretplatnik ima na prodaju, kao i onih koje on treba, da bi se to bezplatno moglo publikovati u narednom broju poslije čega će pretplatnik dobiti hiljadama tražnja za ono štu nudi, kao i hiljadama ponuda za ono što on treba. Tarifa oglasa na zahtev. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K, 7,000 000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i mvčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj* nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. podružnice u Brodu i ft. jMovom Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - - iiictlirija: linija Pttra ulica Z Kiztmno, lijnc. ■ Brzojati: Trgovačka baaka, Sarajm. - Interurban ttltfon: ZH Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Dairiel & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cbc67daa767e5add57593353fe9c6f8e.pdf 5923a670fb87ed999ff1f294f0021c4e PDF Text Text POfTAtlNA U GOTOVOM PL AĆENA. Pojedini broj K 2,— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИВАЦИЈЕ. Broj 2 (240) TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, subota 8. januara i921. (26. rebijulahir 1330.) Čuli smo s više strana, da se u raznim kraje­ vima Bosne i Hercegovine, na selu i u varoši, isto­ dobno šire jednake glasine, koje ciljaju na to, da našu čvrstu slogu pokolebaju. Ti plaćenici kojekakovih mračnjaka proturili su n. pr. glasinu, da su razjareni muslimani napali tvorno neke svoje posla­ nike radi „izdaje4', a jednog da su ćak i ubili. Upozoravamo svoje pristaše, da nikome ništa ne vjeruju što se tiče naših poslanika i da i najneznatniju sumnjivu vijest jave odmah Radnom Od­ boru Jugoslavenske Muslimanske Organizacije s na­ vodom, odakle je vijest potekla. Suvišan zah»t. Vladine odlučne mjere proti komunistima i njihovoj besprimjerno nesavjesnoj propagandi naišle su na prilično razumijevanje u štampi i širokoj javnosti. Izuzam neznatne iznimke, štampa je u glavnom soli* dama sa akcijom vlade, koja ide za održanjem postojećeg poretka. Sa* mo se sa izvjesnom skepsom pri* maju vladina saopćenja o dokument tima koji se odnose na prevratni pothvat komunista i mnogi se boje da vlada ne nasjedne, kao što je na* sjela jednom drugom prilikom. Po* što pred postavljamo, da je vlada dobro odvagnula značenje svojih mjera, mi se ne možemo postaviti na stajalište ovih skeptičara tim pri* je, Što je i nova vlada zauzela u ovom pitanju isti stav kao i njena predšasnica. No moramo da se ogradimo proti struji, koja ovo pitanje naduva рге* ko svake mjere i u svojoj zaslijepe ličnosti ide dotle, da pokreće akci# ju koja je u stanju da dovede u pi# tanje prestiž — vlade i same naše države. U tom pravcu odnijela je »Srpska Riječ« rekord u »patriotiz­ mu« i ne traži ništa više ni manje, nego da se proti komunističkoj o* pasnosti organizuje sav naš narod. Vjerna svojoj tradiciji ona, narav­ no. poziva na to spašavanje samo Srbe i veli doslovno: »Osnivajmo u svim areskim mjestima narodne garde sa braćom težacima. Tra­ žimo od vlasti oružje i stvorimo voj* ku silnu i jaku. Treba obračunati sa zlikovcima i zavedene privesti na pravi put. Srbi težaci i građani! Udružite se sa poštenim sinovima ove zemlje i osnivajte u sreskim mjesti* ma narodne garde.« Mi se prosto snebivamo nad ova* kim apelima i ovakim predlozima, a još nam je čudnije, da vlast simpa­ tično gleda ovu i ovaku akciju. Ona dapače dozvoljava formiranje do* brovoljačkih legija i mirno pušta da se ovako čete već sastavljaju i da biraju svoje privremene komandire u predpostavci, da će biti zamije* njeni aktivnim oficirima. Ne znači li 'to indirektno.priznanje, da vlast ni* je u stanju napraviti red pomoću vojske i žandarmerije? Mi smo mišljenja, da se ovim ak* cijaina ne će ni u koliko postići pra# vi cilj i tvrdo smo uvjereni, da bi neregularne čete unijele samo nepo# trebnu zbrku tim prije, što se sa ba* šibozukom nije mogao sviđati po# sao ni u mnogo staloženijim prilika* ma. Mi to dapače smatramo vrlo o# pasnim pokušajem, koji bi mogao uroditi istim posljedicama, kojima je urodilo formiranje narodnih gar* da za vrijeme narodnog prevrata. Masi je opasno davati oružje u ru­ ku, a još je opasnije dati joj vlast ma i u vidu najidealnijeg patriot­ skog rada. Čast svačijem uvjerenju i porivima, ali će nam dozvoliti da izrazimo sumnju u intencije pokre# taca ove akcije, jer piri iz lista, u kojem je donešena »nevina« aneg# dota o olovnim kuglama, koje ima# ju da poprave »pogrješku« gume* nih kuglica. Mislimo da smo jasni i upozorim jemo mjerodavne faktore, da izbje­ gavaju svamu, što bi se dalo zlora# biti. Jedva dočekasmo redovito sta# nje, pa stoga nema mjesta nikakvim gardama. Ho da više? Tri ovdašnja lista jednog istog dana našli su za potrebno, da povo# dom našeg članka u »Pravdi« od 30. dec. pr. god. »Jesmo li Srbi ili Hrvati?« u uvodnim člancima otkriju svoju duševnu golotinju. Kao da su se sastala tri gimnazijalca i po zdo« govoru napisali jednake gluposti u »Srpskoj Riječi«, »Hrvatskoj Slozi« i u »Domovini« od 4. jnauara ove godine. Prije svega upada u oči. da sva tri lista imaju istu osnovnu misao go­ tovo istim riječima izraženu: Musli­ mani na licitacjil Ko da všc! To je prva krupna podvala, koja je tako zjednički i otvoreno mogla nastati samo na osnovu srodnosti mentali# teta autora tih članaka. LJ oba član# ka aaša a naslovom »Jesmo li Srbi । i I ; ? to mišljenje, onda je još više žalimo. ! Šta da kažemo o »Domovini«? Ona j se raspisala o članku na dugo i širo* i ko, ali o njegovom posljednjem od* ■ lomku, koji je jezgra svega, kaže o# ; уо: »Posljednji stav toga famoznog i članka ne možemo ni da citiramo (a . nije ni inače ništa citirala! Naša pri* mjedba), jer nam toliko na ovom ozbiljnom mjestu naš po* nos ne dozvoljava.« To bi ozbiljno mjesto imalo biti uvodni članak njezin, šta li? Inače su i nje# he i »inžinjerove« riječi prazna sla# ma i ništa više. Buncaju i jedni i drug o »Bosni ponosnoj«, o »imenu i plemenu« musJimana, ali u svom mizernom kukavičluku ne smiju, da izađu na javu sa svojom sakrivenom ' misli. Ako g. »inžinjer« nije pod ' ’nacijonalnom svijesti musli* I mana mislio njihovu hrvatsku svijest, onda nije uopće ništa mislio. Isto tako ni »Domovina«, ako joj nije bilo na umu srpsko ime. Ali da su to rekli, pobile bi jedna drugu, obe ne bi mogle imati pravo i došlo bi do međusobnog čerupanja. »Srpska Riječ« piše nešto stvarni* ; je, naime u koliko je jedan gimnazi# j jalac višeg razreda pametniji od gimnazijalca nižeg razreda. Silno I nas zadivljuje to, da se ni ona, čija kuraža prelazi inače stalno u div# ljaštvo i drskost, ne usuđuje ovaj puta izreći jasno, šta je riješila »et# nografska nauka o plemenskoj pri# padn&st’ naših muslimana х. Tako moramo mi sami da naslućujemo, 'da je mislila pod tim pripadnost srpskom plemenu, jer odmah malo niže kaže, da je »potuno zadovoljna« s ; tim riješenjem, a kad je ona zado# j voljna, to ne može biti ništa manje i nego sa »Srbin, vatra živa«. Među# • tim i pored svoje stvarnosti »S.R.« je ! mnogo bezobraznija i od »Hrv. Slo* i ge« i od »Domovine«, jer nas ona . lažno citira. Našu tvrdnju, »da ; narodnosti ne mogu, a nacionalizmi moraju doći u sukob« izvrće ona tvrdeći, da smo rekli, da je »nacijo« nalizam neprijatelj narodnosti«. Da joj razjasnimo, ako ne shvaća: Dva , geografski susjedna nacionalizma I moraju doći u sukob i prema tome je nacijonalizam neprijatelj one na# rodnosti, na čijoj se podlozi razvio taj drugi (susjedni) nacijonalizam. Našu tvrdnju, da su Rusi i Poljaci 1 bili jedan narod, dok su bih pod j jednom vlasti, ponavljamo i opet, • jer smo u našem članku poeli sa či# i sto pravne definicije naroda. A da jedna narodnost ne pretpostavlja u# [ vijek i jedan jezik, to zna svako, ko i zna, šta je američka i švajcarska na# ; rodnost. U ovome nam je dao pravo najveći srpski kapacitet na tom po­ lju Slobodan Jovanović, profesor beogradskog univerziteta, koji u knjizi »Osnovi pravne teorije o državi« na str. 86. kaže ovo: »U • Godina III. 19. veku bilo se toliko preteralo. Što se narodno jedinstvo svelo gotovo isključivo na jedinstvo jezika. Da jeovonetačno, vidi se po onim narodnostima, koje postoje i bez jedinstva je­ zika na pr. švajcarska na­ rodnost sa tri jezika«. »Srp­ ska Riječ« se zasada kreće u duhu nauke iz prve polovine 19. vijeka. Njen zaključak: Nismo mušteri# jal tolika je uvreda za sve muslima­ ne, da je pisac njenog članka zaslu­ žio, da ga prezre svaki musliman. Take riječi trebaju ovog odgovora: "Već sama mogućnost, da jedan Sti# jepo Kobasica stoji prvi na me jdanu srpske nacijonalne štampe u Bosni i Hercegovini, da Srbija ne zna ili шога da trpi na našoj vladi već go# dinu dana jednog Srškića, Grudića i dr. mimo sve vapaje hiljada une# srećenih muslimana, u stanju je, da muslimane hiljadu puta dalje baci od Srpstva, nego su nas k njemu mogli privući svijetli srpski duhovi jednog Skerlića, Cvijića, Jovanovi# ea, V. Ilića i drugih. Osim časne iz­ nimke kraljevića Aleksandra i do njega umnog državnika Stojana Pro# tića danas vrlo rijetko vidimo koga na srspskoj strani na dj e 1 u, da se Srpstvo, koje se toHko borilo za svo* ju i za svoje braće slobodu, ne oka# Ija podjarmljivanjem te braće. Ka­ mo sreće, da su još živi oni, koji su poginuli boreći se za srpsku slobodu oružjem u ruci i da danas drže u svojim rukama kormilo Srbije na­ mjesto ove nekolicine bankara, lih­ vara i vjerskih fanatika! Nama bi ti ljudi, u to iskreno vjerujemo, bili prava braća. Ove dvije godine srpske uprave u zemlji hoće da nas silom odguraju na protivnu stranu. No ni tamo ne možemo. Radić n. pr. sa svoje strane ima pravo, kad za ustuk misiji naših »demokrata«, da »pravoslavni sveštenici duhovno ujedi# njuju naš na го d«. pozdravlja svoju skupštinu sa »Faljen Isus i Ma­ rija« i kad završava pjevanjem mo­ litve »Tebe Boga hvalimo« uz jeku crkvenih zvona. Mi ga razumijemo, ali nas to od njega odbija. Mi se za takovu nacionalnost hrvat­ skih masa ne možemo da zagrijava­ mo. Ako se prilike budu i dalje ovako razvijale, mora neminovno doći do krstaških ratova. Za Srbina će biti najveća pogrda katolik a za Hrvata pravoslavni. Malo nade imamo, da će ве naši sugrađani drugih vjera jednom ople­ meniti dotle, pa da ne ocjenjuju kakvoću čovjeka po tome, što ga je Bog po svojoj nedokučivoj mudrosti stvorio Srbinom, Hrvatom, pravo­ slavnim, katolikom ili muslimanom, već prema tome, koliko u njemu ima humanosti i čovještva. ili Hrvati?« izričito je naglašeno, da vodstvo naše organizacije ‘ nije u stanju svojim političkim radom opredijeliti ni jednog muslimana za onu narodnost (bilo srpsku ili hrvat* j JUGOSLOVENSKIH ZASTUPN IKA ZA KRAJEVE, ŠTO PO RA# sku), koja mu se je preko svojih no* | PALLSKOM UGOVORU IMAJU DA PADNU POD ITALIJU. sioca manifestovala samo u formi I.) Već u početku svjetskog rata pitanja riješiti prijateljski na osno# grubog nasilja i sredovječne vjerske vi narodnoga načela i prava samo­ proglasile su sile sporazuma, koji­ nesnošljivosti. I »Domovina« i »Hrv. Sloga« u# ma se kasnije pridružila Italija, da određenja naroda, a s obzirom na opće izmišljaju i ne usuđuju se ni« je jedan od ratnih ciljeva zaštita 1 životne interese obadviju stranaka. 'gdje da nas citiraju, bojeći se da bi oslobođenje malih naroda. Predsjed­ Rimski su pakt javno odobrili mje­ samo i jedna citirana riječ mogla do­ nik Wilson uvrstio je među svoje rodavni talijanski faktori a nato su kazati njihovim čitaocima isprav­ tačke, odobrene od svega obrazova­ ga pozdravit britanska vlada govo# nost našeg članka. Žalimo, »Hrv. noga svijeta, uređenje istočnih gra# ■ rom lorda Roberta Cecila u donjoj Slogu«, što je pala na te grane, da nica talijanske kraljevine po jasnoj ' kući 22.maja 1918^ vlada Sjedinjenih joj jedan »idealenvoller Junge« piše na-rodopisnoj crti. Rimskim paktom I Država Američkih pismom držav­ uvodne članke kod toliko drugih od 10. aprila 1918. utanačili su za- ' noga tajnika Lansinga upravljenim njenih doktora. Ali ako je na taj stupnici talijanskoga i jugoslaven- { Jugoslavenskom Odboru 1. juna način htjela da sakrije svoje vlasti* skoga naroda, da će se teritorijalna *1918. te konačno i sastanak mini# Izjava �Страна 2 — Strana „ПРАРДА* — »PRAVDA* Број 240 — Broj Naš predlog za promjenu privre* konfidenata, a osobito Čupurdije, menog poslovnika. Naš je poslanič­ primate Raspravljate pred raznim privatnim miljenicima? 9. da javno ki klub predložio predsjedništvu pred strankama prijetite, da ćete u* konstituante ove promjene privre­ ništiti, objesiti, da su lopovi itd. mu­ menog poslovnika: U čl. 19 koji ka* ftija, Vilović, Pervan. Tadić i dr.? že da se predloži pojedinih poslani* 10. da se kod Vas spisi rješavaju ka bilo o nacrtu Ustava ili njegovim pojedinim članovima moraju podni* po miloj i nemiloj Vašoj volji bez jeti najdalje u roku od 10 dana po* poznavanja zakona i odredaba za upravnu -službu ove zemlje? 11. da slije izbora ustavnog odbora, ima u ured i pijan dolazite, na sablazan se promijeniti u »roku od 20 dana«. stranaka? 12. da ste prognali, što U čl. 38 ima se prvoj alineji dodati nisu Srbi: Deftcrdarovića, Makan* ovo: »Prije nego se glasa za predlog ca, Ahmetovića, Demirovića, Lu* predsjednika ili vlade, da se završi kendića, Kurtovića itd.? 13. da se lista govornika, može svaki poslanik noću presvlačite i pod raznim mas* da se javi za riječ. Taj rok ne smije kama vršite policajnu službu? 14. bit kiraći od 15 minuta«. Iz čl. 41 da nc znate uopće, što je sudac, što briše se druga alineja koja glasi: »A* administrativni činovnik, a što po* ko predsjednik nalazi, da dotični licajni? 15. da ne znate, koje su Va* poslanik nije izazvan tim govorni­ še agende kao načelnika okruga? 16. kom, on ne će dati traženu riječ.« Ispod žita. Na derventskoj pre­ da se na javnim zabavama opijate? Čl. 43 briše se u cijelosti, pošto sa­ 17. da Vam je pop Matija javno iz* drži, da se na predlog od 20 posla* parandiji imalo bi biti ispražnjeno nika ili vlade može pretres zaklju­ mjesto musi, vjeroučitelja. Umjesto javio, da ste potpuno beznačajna čiti i prije nego se iscrpi lista pri* da se javnim natječajem dadne pri* ništica i samo policajac? Ako ste kadar samo na javljenih govornika. Iz čl. 49 imalo lika za dobar izbor i sudjelovanje većeg broja kompetenata, vlada na* jedno od ovih pitanjk ni* pi se promijeniti, da ministri daju stoji da ispod žita popuni ovo važ* ječno odgovoriti, nastavi* odgovore na kratka pitanja svake no mjesto. Kad li će se jednom pre* i ću s pitanjima i punim ću ‘druge sjednice i da rad po kratkim pitanjima može trajati jedan sat kinuti sa ovom austrijskom praksom j se imenom potpisati. mjesto pola sata. Cl. 65 ima se pro­ I protekcionizma? Doboj, 1. januara. mijeniti, da za punovažan za* Riječ ima g. Grđić, a i ulema* cjelokupnom medžlis koji bi trebao zapriječiti o* i Policijska nasilja. Već par puta 'рk r1 jeudč1 ao kg u oustava glasaju vaj način imenovanja. smo se potužili u javnosti na bar* dvije trećine od ukupnih Kakvih ljudi ima, koji se nazivaju barstvo naše policije, ali uzalud. poslanika. Čl. 74, 83 i 84 imali Srbima. U 265. broju »Srpske Zore« Prije par mjeseci izmlatila je naša ’bi se promijeniti tako, da se pred* policija potpuno ludoga Samku stoje u bilješci »Jesmo li Srbi ili Hr* sjedniku oduzima pravo disciplinar­ vati?« ove riječi: »U Srbiji moraju ' Kantića iz Tešnja na mrtvo ime, a nog kažnjavanja, a ustupa se imuni­ ; kad za to nije dobila zaslužene ka* biti svi slobodni drža;vlja* tetnom odboru; zaključak se u to­ n i Srbi i kao Srbi, bez razlike vere, ; zne, nastavila je svoju divlju rabo* me odborti donosi sa dvije trećine oni će se boriti za istu mogućnost ; tu i dalje. 26. decembra 1920. pro* glasova. Ovo su najvažnije predio ekonomskog razvitka«. Što smo do* dao je Omer Salihbašić kravu kod žene promjene. sada mi tvrdili, to nam evo sada po* svoje kuće i sjeo za ručak, jer nije VANJMa. tvrđuje i Čokorilo: U Srbiji mogu prije 2 sata ni mogao naći nikoga biti samo Srbi slobodni državljani. .u općinskom uredu, da plati behiju. Zaključak turskog vijeća a Ап« Ali smo zahtijevali, da i drugi budu Nije prošlo više od 10 minuta, a gori. Narodno tursko vijeće u An­ zovnu ga dvojica stražara i potje* slobodni, ali nam se javno odgova* gori održalo je svoj sastanak, na га, da od tog nema ništa. Ako se raju s mjesta u policiju; okrivljujući kojem je prihvaćena rezolucija, da srpska javnost jednodušno ne ogra* ga, da je htio sakriti behiju, prem se sevreški ugovor o miru može pri­ di protiv ove nečuvene uvrede srp* se ista propisno mora platiti kroz hvatiti samo u tom slučaju, ako se skom narodu, onda se Srbi zaista devet sati nakon pazara, počnu ga provedu oVe promjene: 1) Predaja ne mogu brojati među kulturne na* pred samim svojim zapo* Smirne, Tracije i Adane Turskoj. vjednikom narednikom rode. 2) Ukinuće sviju ekonomskih klau­ B i I b i j o m šamaratii lupati zula i 3) Ograničenje naoružanja. nogom u trbuh! Zatim su ga Autonomija za Indiju. Kako ja­ kao kakova lopova svezali u vljaju listovi iz Nagpura prihvatio lance i pred sobom otjera* je indijski nacionalni kongres dva li u kot. ispostavu! Tamo je zaključka. U prvom se naglasuje da Indija mora zakonskim sredstvima OPET NASILJA NA MUSLIMA* se pljačkaši i pohvatali i priznali odležao 24 sata i istom onda bio svoj čin. Nu istraga je pokazala još predveden polit, činovniku, koji ga sve poduzeti, da se postigne homo NIMA. je poslao u opć. ured,-' da plati be* rule (autonomija). U drugom zak­ koješta. Tako se na pr. pronašlo, Primamo iz Sjenice ovaj dopis: da su isti pljačkaši dotada pokrali hi ju, a zatim ga pustio na slobodu. ljučku pozivlju se svi Indijci, da ne Cincari Jefto Vasojević iz Lopuša, 17 goveđi od Arslana Jcjine iz Ca* Da je Salihbašić bio otpuno nedu* sarađuju sa britskim oblastima, da Sjenica, Radovan Čanpara iz Korita, ričina. Ovo su mogli izvesti radi žan, dokaz je to, što mu je opć. ured ne plaćaju poreza i da bojkotuju Lozna, Vukota Petrović iz Vrhova, toga, što Arslan na njihovu lažnu naplatio jednostavnu behiju bez englesku riU°vinuLozna. Vuko Krunić iz Bistrice, denuncijaciju leži već godinu dana globe, koja je propisana za one, ko* Mir između Rusije i Turske. — ji htjednu sakriti behiju. Lozna i Velizar Kiković iz Lapisa, u zatvoru potpuno nevin, a kod ku* Prošle srijede su u Moskvi izmije­ Sjenica, na dan 24. novembra ove će sum u ostale samo tri sirote že* Pitamo policijsku direkciju, a i njene ratifikovane isprave ugovora god. obili su staju Naja Skalonje u ne, na koje su pljačkaši jedne noći zem. vladu: je li policija zato tu, da o miru Lsklopljenog u Dorpatu izme­ Sjenici i ukrali mu 4 najbolja vola, navalili oružjem u ruci. Tu su im samovoljno i neodgovorno napada đu Sovjetske Rusije i Finske. Taj za koje je on platio 10.900 dinara. prijetili prvo, da će im dječicu po* na najsvetija prava poštenih građa* dan ima se smatrati kao početak Volove su posve otvoreno otjerali u klati, a onda njih, ako im ne izru­ na ili zato, da ih štiti od takovih mirnih odnosa između obih država. ве1о Vrbovo u kuću opć. predsjednik če sav novac, što ga imaju. Htjeli napadaja? Odgovor tražimo u obli* Novi rat na vidiku. »Chicago Tri­ ka Arse Adamovića, od kojih su su izvTŠiti na ženama i svoj živin* ku bezuvjetnoga čišćenja naše po* bune« javlja, da zapadnoj Evropi dva zaklana pred njegovom kućom. ski nagon, ali valjda je jauk njihov lici je od prostačkih i barbarskih e* prijeti ponovno crvena opasnost. Najo Skalonja je po tragu otjera* bio i suviše strašan, te su se zado* lemcnata, koji nam udomaćuju ne* Vijesti iz baltičkih država, Poljske, nih volova došao do te kuće i tako voljili samo sa 17 goveđi i novci* kakove makedonske metode. Pono* Rumunjske i- Kavkaza javljaju sasve ustanovio-. Pošto je dakle Ada* ma. уе Ii se ova barbarstva policije još glasno, da boljševici spremaju no­ mović predsjednik općine, morao je Zlikovci su zasada u zatvoru. O- jedanput, neka sve pošljedice pripi* vu veliku vojničku akciju. Gomila­ on njemu dati prijavu. To je i uči* vake stvari nam se nisu dešavale šu odlučujući faktori sami sebi. nje četa kod Minska neprestano se nio a i žandare zatražio, da izvide ni u vrijeme Turske pa ni Austrije, nastavlja. Iz ove pozicije mogu bolj­ krađu. Ovaj mu je sve nekako za* da sam predsjednik općine pred* ševici da napreduju protiv Vilne i motavao i obećavao, ali nije htio da vodi pljačkaše. preko Dvinska u Letonsku i Eston* počne istragu, što je i razumljivo. Ne možemo propustiti, da se o* sku, a također i direktno prema Videći Skalonja da je sve uzalud, vom prilikom ne zahvalimo g. sres* Varšavi ili prema Gdanskom hori* ode do sreskog načelnika u Sjenicu, kom načelniku u Sjenici, koji je je* doru. Osim toga opaža se koncen­ UNUTARNJI koji mu je odmah i primio prijavu dan od rijetkih načelnika, koji za* tracija četa i ratnog materijala u o* Ministarska sjednica. Beograd* kolici Kamenca Podolskoga, odku* i naložio, da se povede istraga. Ali štićuju muslimane od nevolje. to je opet onemogućio Adamović Molim Vas, da ovaj dopis iznese* ska »Epoha« od 5. ov. mj. javlja: da boljševici mogu da ugrožavaju »Prekjučer posle podne ministarski izvrtanjem činjenica. Načelniku je te u našem listu »Pravdi«. Kamo centrum poljske željeznice naime savet držao je sjednicu. Na toj se Lavov. to dozlogrdilo i po drugi put izda sreće, da je Bog dao, da i mi u naređenje za istragu, s tim da ćc Sandžaku imamo takav list i takvu sadnici raspravljalo o Ustavu i prim* Novi rat propast svjetske civi* Ijena je skoro polovina Ustava, ka* lizacijo. Iz Pariza javljaju: U New* sam predsjednik Adamović odgo* organizacijul ko ga je izradio i predložio kabinet Yorku održao je general Pershin« varati za ukradene volove. Nato su M. selam Ahbab iz Sjenice. g. Vesnića sa malim izmenama. Ju* govor, u kojem je energično uataa če se je u ministarskom savetu na* pomorskog naoružanja Sje­ 4. da upotrebljavate općinske konje stavila rasprava o drugoj polovini protiv dinjenih Država. On te boji, da na Vašim službenim putovanjima, Ustava.« — Mi ćemo nacrt ustava zadnji rat nije donio dosta poduke. a da Vama država plaća paušal za Vcsnićevc vlade prikazati u idućem Daljnje naoružavan je vodilo bi dt uzdržavanje konja? 5. da kupujete broju. propasti evih država, koje na tona Sarajevo, dne 15. dec. 1920. I i prodajete konje kao i svaki drugi Kako će te postupati a komunia* putu ustraju, a jedan novi rat đs Okružni načelnik Grudić i njego* ; trgovac? 6. da držite bašču skupa tičkim poslanicima. Iz Beograda ja* posvemašnje propasti svjetske civi­ va junaštva. Dopustite mi, da jav* sa prijateljem Čupurdijom i da od vi jaju: Do nada nije uapšen nije­ lizacije. no upravim na tog deliju ova pi* stranaka, čije blago u bašču zađe, dan komunistički poslanik. Jedan Ujedinjenje država centralne A* utjerava konzorcij kratkim teroris* beogradski novinar upitao je jednog merike. /Frihuna« javlja iz Sant* tanja: Je li istina: 1. da ste izjavili tičkim putem naknadu štete, bez člana vlade, kako ćc se postupati Jose*di Cestaria, da je na konfe­ da nemate povjerenja ni u Hrvate ni u Muslimane, već samo u Srbe? čekanja na presudu konpetcntne o* a komunističkim nar. poslanicima, renciji država Guatemiala, Hondu­ 2. da u svakom uredu, pa i u oni* blasti? 7. da uredovni podvornici, pa mu je ministar odgovorio: »U ras, Equador, Nicaragua, Cestanea ma, koji ne spadaju pod Vašu ko­ osobito Suljo, stoje i u Vašoj pri* Skupštini kao ва avakim drugim postignut potpun sporazum, da sc vatnoj službi i da Vam u stanu, sta* nar. poslanikom, a van Skupštine, osnuju Djedinjene Države Central­ mandu, kao n. pr. okružni sud i dr. držite špijuna, koji uhodi rad poje­ ji itd. vrše sve moguće poslove, a ako bi bio uhvaćen na delu protiv* ne Amerike, koje će imati jednu da im za to nikada nikakve nagra* nom postojećim zakonima, postu* dinih činovnika; 3. da ste dobili špi* zastavu i jedno diplomatsko i kon­ đe ne isplatite? 8. da sve najtajnije piće ee s njima kao i м svakim dru­ zularno zastupstvo u inoetranstvu. rita od fabrike u Krekt na ime svoga rođaka u Sarajevu, a na Vaš račun? predmete i službena izvješća svojĐi gim građaninom«. Carine, novac i komunikacijo bićo stra predsjednika triju savezničkih sila. Francuske, Italije i Engleske u Versaillesu 3. juna 1918. П.) Po ugovoru sklopljenom u Rapallu 12. novembra 1920. između jugoslovenske i talijanske vlade i* maju da dođu pod Italiju 800.000 nacionalno bijesnih Jugoslovena, kompaktno živućih u Goričkoj. Тг* stu sa okolicom Istri i u udjelovima Kranjske i Dalmacije. Kao da to treba Italiji za njezinu sigurnost, premda je brojem žitcljstva tri pu­ ta, a ratnim sredstvima još neraz* mjerni je jača od Jugoslavije i prem* da ova nema nikakvih ofenzivnih nakana proti susjedima, udarena je tobožnja strateška granica između obje države preko živoga tijela ju* goslovenskoga naroda, što nastava preko 13. vijekova s obje strane Julskih Alpa. Žiteljstvu tih krajeva nije se dala prilika, da slobodno i pravilno izja* vi. kojoj državi hoće da pripadne. Ugovorom su pomenuti krajevi odsječeni od svakog prirodnog za* leđa te tako izloženi gospodarstvu* noj, a tamošnji Jugosloveni tako* đer narodnoj i kulturnoj propasti. III.) Prema tome ugovor rapallski, koji ie jugoslavenska vlada mogla prihvatiti jedino pod pritiskom pri* lika, krši narodnosno načelo i pravo samoodređenja naroda, protivi se svečano danim obećanjima i upro* pašćuje žiteljstvo krajeva, što ima* ju da padnu pod Italiju. Zato pak Jugoslaveni tih krjeva ne mogu pri* znati, a mi potpisani, koji smo nji* hovim povjerenjem bili poslani u zakonodavna tijela, gdje smo se prije i poslije srušenja središnjih vlasti borili za sjedinjenje svega na* šega naroda, svečano dižemo naj* odlučniji protest proti rapallskog u* govora, te izjavljujemo, da ne će biti trajnoga mira i željenoga prija* teljistva između Jugoslavena i Tali* jana, dok se povređenom pravu na* Šega naroda ne udovolji revizijom rapallskoga ugovora. U Beogradu, dne 1. decem. 1920. I i ' I i ' Slijede potpisi bivših narodnih zastupnika, koji su u Carevinskom vijeću i zemaljskim saborima bivše Austro*Ugarskc monarhije kao i u bivšem Narodnom Predstavništvu zastupali krajeve, koji su rapallskim ugovorom pripali Italiji. Primjedba. Ova je deklaracija po* slata od prof. Vj. Spinčića predsje­ datelja sastanka spomenutih narod* nih zastupnika, našoj vladi u Beo* grd te svima savezničkim vladama velikih i malih sila, kao i vladama neutralnih evropskih država, Kon* ferenciji Ambasadora u Parizu te Ligi Naroda u Ženevi. Iz Sandžaha i Makedonije. PoĐtSM preglsd. Raši dopisi. �Број 240 -• Droi također zajedničke. Štampa cen* tralnc Amerike pozdravlja ovaj sa* vez s velikim oduševljenjem.. Revolucijonarci u Rumunjskoj. Nakon poznatog atentata u senatu vlada jc pohapsjla socijaliste, koji eu u znak protestj <počeli Štrajko? vati glađu. Na voz generala Ava* rcscua učinjen jc ponovno atentat, pa je tom prilikom stradalo životom više oficira i željezničara. Između Predeala i Kronstadta sukobila su še dva voza pa se drži, da je i to djelo revolucionaraca. Vlakovi su ‘transportirali čete na besarabsku ‘frontu. 40 vojnika i više željezniča* ra je tom prilikom ubijeno. NJ. VIS. REGENT ALEKSAN* DAR prispio jc jučer na Ilidžu. Dobro nam došao! Ministar fmanstja Košta Stojano* vić umro. U ponedjeljak je umro u Beogradu poslije kratke bolesti naš ministar finansija Košta Stojanović u 54. godini života. Pokojnik je bio jedan od najboljih financijalnih stručnjaka u Srbiji. Bio je više puta narodni poslanik i .ministar u Srbiji. Napisao je više znanstvenih djela o financijalnoj znanosti, koji ga odli* kuju kao prvoklasnog teoretičara. Fiekaiska posla. Javljaju nam iz Gračanice, da predstojnik Berniče* vić na osobit način natjeruje pazar tamošnjem advokatu g. Žokalju. Čak i molbe na agrarnu direkciju treba da budu sastavljene kod ovog advokata, jer mu se hiti da čim prije zgme kapital. Svraćamo pažnju po* zvanih na ovaj špecialitet g. Borni* čevića i tražimo da ga upute na is* pravnije postupanje. Psovanje Muhamed pejgambera. Javljaju nam iz Pazarića, da neki divljak Mijo Definić nožem nalijeće na mirne muslimane i psuje im Mu* hamed pejgambera. Komandant žandarske postaje nije htio da uzme u zaštitu napastovane, nego ih je još povrh toga ismijavao. Muslimani su radi toga silno uzrujani i pišu nam, da će, ako im se ne da zadovoljšti* na, početi sami uredovati. Upozoru* jemo na ovu sramotu g. komandan* ta žandarmerijske brigade. Napadaji u Plevlju. Pišu nam iz Plevlja, da su u noći od 17. pr. mj. napadnute od nepoznatih lupeža re* dom ove muslimanske kuće: Arifa Poturaka, Mustafe Sarajlije, Smajila Mahzurovića, Uzejira Iglica, Der* višbega Drude, Tahira Hodžića i A* rifbega Hasanbegovića. Napadaji su izvršeni uz divljačku dreku i raž* bijanje prozora. Svi spomenuti su cijelu noć proveli u smrtnom strahu i nijedan nije smio da pogleda na* polje. Stvar je prijavljena tamoš* njoj političkoj vlasti, ali do danas nije niko pronađen. Kao da u Plev* iju ne postoje uopće ni policija ni žandari! Znak vremena. Salko Bajrović, težak iz Borča (kotar Gacko) oti* šao je na jedno selište kod Kotor Varoša i kao siromah dobio je o* bećanje za potporu i putni trošak. Kad se je obratio za isplatu te pot* pore, odbio ga je Petar Glogovac uz izjavu: »Neka ti sad pomogne musi, organizacija«. Pitamo vladu šta ona misli o ovoj drskoj izjavi: kani li desavuisati g. Glogovca ili će se i ona solidarisati sa njegovom izjavom? Policijski siledžija. Pišu nam iz Podgorice: 26. dec. prošle god. sje* dio sam s društvom u kafani »Zo* ri«. Malo pokasno uljegošc u kafa* nu ovdašnji policajni činovnik Ili* ja Kažić sa jednim oboružanim žan* darmom, te sjedoše i počeše piti, i ako su obojica bili u službi kao de* žurni. Kad su se podnapili, odjed* nom dreknu Kažić: »Turci, šta ra* dite Vi ovdje?«, okrenuvši se sto* lu, za kojim su sjedili Saban Hadža* gić. trgovac iz Vir*Pazara i Ibrahim Taljanović, gostioničar iz Podgori* ce. Ovi naravno skočiše na noge, a Kažić nato viknu žandarmu: »Goni ih u haps«, a ovaj, već u pijanom stanju, izmahnu puškom na njih: »Napredl« Šaban je jedva dospio da plati račun krčmru, pri čem ih jc Kažić napao ovim riječima: »A* ko nemate platiti, a Vi skidajte^ te Vaše fesove s glave, pa platite!« Za* tim ih je žandarm otjerao, a da ljudi Страна 3 — Strana „ПРАВДА" - „PRAVDA” nisu ni pojma imali zašto se zatva* ra. U putu jc pustio Ibrahima, a Šabana otjerao u zatvor vljda zato, što je pitao, zašto ga goni. Moji drugovi za stolom bili su pravoslav* ni, ali su se i oni zgražali nad tim postupkom. Šaban Hadžagć još i da* nas Ježi u zatvoru ne znajući zašto. Podjela otužnih listova u tuzi, okružju. Pišu nam iz Janje: Našoj jc javnosti dobro poznat, kakove je nepravde počinio nama muslimani* ma okružni načelnik Grudić pri po* djeli oružnih listova za 1920. god. Vjerska i stranačka intolerancija o* vog balkanskog delbbašc došla je ovdje do kulminacije. Oružni je list uz neznatne iznimke, mogao dobi* ti samo onaj, koji se je iskazao de* mokratskom ili da pravije kažemo pravoslavskom legitimacijom. O to* me, kao i o drugim njegovim nedje* lima, pisala je više puta »Pravda«. Mi smo i ovu gorku pilulu nekako proždrli i tješili se onom narodnom, da je svačija sila za vremna, pa ta* k i Grudićeva, ali kako nam se čini Grudić ne misli nikud naskoro. Iz* gleda da će on zaigrati u Tuzli D’ Annunzijevu ulogu. Naša ga cen* tralna vlada, unatoč iznesenim fak* tima, koji ga teško terete, ne će da makne s njegova mjesta, premda to silno škodi autoritetu državne vla* sti, a naša zemaljska vlada je spram njega nemoćna, kao što se to vidi u zadnje vrijeme. Imajući ovo sve pred očima mi još sada upozoruje* mo Grudića da ne ponavlja staru igru i da se pri podjeli oružnih li* stova za 1921. god. drži one: »Ni po babu ni po stričevima, već po prav* di Boga istinoga«, jer inače će naš glas čuti tamo daleko, daleko kraj Dunava, pa bi se od njega mogao Grudić uplašiti i pobjeći na onaj kraj, odakle je došao. Ovom priliv kom upozoravamo sresko načelstvo u Bijeljini, da pazi, od koga će tra* žiti informacije za pojedine molite* lje, jer nije dovoljna kvalifikacija za povjerljivost jedne osobe, da je mučenik ili pravoslavne vjere, ne* go još mnogo koješta treba. A sada još jedna napomena. Ka* da god je »Pravda« pisala protiv Grudića i iznosila njegove neprav* de počinjene nad muslimanima »Srpska Riječ« ga je svaki put uzi* mala u obranu i što više donosila i izjave iz Tuzle u obranu Grudića s potpisima njegovih prirepaka, jer da »Pravda« tobože piše protiv Grudića kao Srbina i Srbijanca, a ne protiv Grudića ko nesavjesna i nesposobna, činovnika. Sada izgleda da i »S. R.« ima drugo mišljenje o Grudicu. Prije nekoliko dana do* nosi ono otvoreno pismo Grudiću od jednog mejhandžije iz Zvomika koje nije ništa drugo nego jedna karika na naš lanac tužbi protiv Grudića. To doduše nije nikakvo čudo, jer Kobasica se neprestano metamorfozira i hoda »Unaokolo«. Mevlud u »Osvitanju« bio je vr* lo dobro posjećen, a palo je od pri* sutnih preko 4000 kruna dobrovolj* nih priloga i upisalo se dosta novih članica. Sudžukova bula učila je mevlud i pohvalila dobar rad u »O* svitanju«, a učiteljica Fata H. Karić izrekla 'је lijep prigodan govor. Ha* numa Osman ef. Vilovića pristupila je ovom zgodom kao dobrotvorka u društvo. — »Osvitanje« se na gor* njem lijepom odzivu najtoplije za* hvaljujc, kao i mnogim darovatelji* ma, koji pokloniše za ovaj Mevlud šećer, kahvu i t. d. Javna zahvala. Osjećamo svojom dužnošću da se najtoplije zahvalimo dosadanjem policajnom direktoru g. Milošu Ljcskovcu na njegovom za* uzimanju i predusretljivosti, koju iam je tokom svojeg službovanja uvijek pokazivao u nastojanju oko suzbijanja nemorala i prosjačenja. Ujedno od srca želimo g. Ljeskovcu svaku sreću i napredak u njegovom budućem zvanju. Sarajevo, 2. januara 1921. »Muslimanska akcija za zaštitu morala« i »Muslimansko dobr. društvo »Merhamet«. »Bošnjačko udruženje južne Srbi* je«. Ovih dana su osnovali Bošnjaci u južnoj Srbiji svoje udruženje, ko* jemu je svrha međusobno političko i kulturno potpomaganje. Izabran je ovaj odbor: Predsjednik H. Osman Devetaković, potpredsjednik Sabit Tunjić, sekretar H. Mahmutbeg Ku* I lenović. blagajnik Pašo P. Halimić, odbornici: Omeraga Halimić, Hasan Kozić, Huscin Jusufović, Mehmcđ Agahodžić. Nove marke. U prvoj polovioi januara 1921. god. pustiće »e u »a* obraćaj nove poštanske marke, ko* ! je au izrađene u Americi. Dosadai* ( nje poštanske marke, ostaće v važ* ( nosti dok ве ne iscrpu. Ako bi ih I ostalo i poslije početka aprila, biće I povučene iz saobraćaja, tako da « ' važnosti budu samo nove marke. Talijansko * jugoslavenska trgos ' vačka komora. Iz Rima javljaju: TalijanskođjugoeiLivenski komite, či* jc jc sjedište u RimU, održaće u najkraće vrijeme sastanak trgovač* kih i industrijalnih društava Italije | u Jugoslaviji. Na tom će ae »astan* . ku položiti temelj za talijansko*!1 gnslavensku trgovačku komoru « Rimu. O Latifu Zajmoviću iz Prozom i koji je zarobljen godine 1015. i naj* ■ aad se javio iz Sibirije umoljavaju j ! te naročito zarobljenici, koji se vra* ćaju ii Sibirije, ko bi šta o njemu znao, da javi na Halil ef. Zajmovića trgovca Prozor. Kajonov nedjeljni kalendar nek ne fali ni na čijem atolu. Ima sve blag* dane u crvenoj boji štampane, a sa* držaje tav mualiminski, втрзко*рга* 'voslavni, jevrejaki i rimodratolički kalendarium. Cijena mu je po ko* madu 30 K. — Preprodavačima ra*« bat. Narudžbe iz vana izvršuju se ! brzo i tačno. Pakovanjc se ne raču* na. — Knjižara Daniel i A. Kajon. Imadate U boli? U licu? U cijelo* me tijelu? Popuštaju li Vam mišice i živci? — Pokušajte Fellerov pravi Elaafluid! Divićete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trpite li od spore probave? Od slaba apetita? Začepljenosti? Рто* tiv toga pomažu Fellerove prave Elsa*piiule! 6 kutija 18 kruna. Prava švedska tinkturg 1 boca 20 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 354, Hrvatska. A. Trešeljafc. Pred nama leii evai otaUr jedna бп»« Ing. M. G. Ćeli i _________ betnfft Korre»pondiar1: . deatBcb, i---------------------------franeoeiech, ' _———— k r o a ti t eh, roaeiaeh, italienhch, tUrkiaeh, ■ erbiaah, bulgaritch u. ■D^ariach [ - Bellaga Vije iala, Лотјлк sca i arpski i hrrsUki • „Doa»OTina“ u broja od 4. jaaaara ae da priina, da paiiaila falsifikat. Kad a tngji članak (n Maneav ti „Sanoaprara") oca a m e « a »roje riječi, to onda ia оја znači danijeti taj članak а ii v a d а i ma. Ona je pre­ nijela taj cijeli članak sa premjenjenim i n metni tim pojedinim riječima, a to pravda ovako: „Ne iineeoemo one stvari, koje еа prvo netočne i neispravne, drugo s m i j e 6 n • i odvratne, jer i а lažne a napisane eu ea naročitem tendencijom i >ato ih naA sta­ sale ne može progutati kao one gospode u Beogradu4. Glavni organ radikalne partije ,,Sameuprava“ meže dakle da donosi smijoinih lažnih i odvratnih stvarj! Dragocjeno priananjo „Domovine4. Ćokorilo opet može da iidaje wSrpsku Zora“, peito se osigurao aa oglase: S. Wienor; Polatechek; J. u. J. Nener: Tiller, HoflieferanS. A G.: Anton дмпоау; Aktienbierbraaerei, Sa­ rajevo; Privilogierte Landesbank fOr Bosnlen a. Hercegovina; Leopold Heim, Handele- u. SpeditionsgoiollBchaft A. G.; Privilegierte Agiaru. Kommoraiallbank far B. u. H. (ova čitavu stranicu ’. Dakle sve ljudi i zavodi, pretiv čijeg otstranjivanja is ovih krajeva se je Ćokorilo avojevremeao najtoplije zauzimao. Nešto i za Vas! Rbcionaln& njega ljepote. Želite li racionalno njegovati lice, ruke; odstraniti priktiće, sujedice; hrapavu oporu kožu učiniti svježom i elastičnom, upotrebljujto FKLLEHOVU PRAVU POMADU ZA LICE. 1 veliki porculanski londić K 15'—. ELSA-TOALETNE-PA8T1LE, 1 kutija K 10’50. Pomada sa usnico po K 2*— i <• - . Ideš! svih sapuna. jest FELLEROV LJILJANOV MLIJEČNI SAPUN K 19'—, TEKUĆE LJILJANOVO MLIJEKO K 12’- i 15*—, najfiniji glicerin K 6’— i 10’—. Vaselin po K 3'—, 7’— i 12’—. Neškodljivi puder sa lice u vrećicama po K 5'—. Rumenilo, 10 omotića K 20'—. FađEP ggsjogje, koja sa u to razumije jest pravi DraKLUBERA HEGA-PUDER bijel, rosa. Velike elegantne kutije K24‘ — Izvrsna naravna njega koso. Porast kese unapregjujo, kožu na glavi krijepi, od ćelavosti i prerane sjedine čuva FELLEROVA TANNOCHINA POMADA ZA PORAST KOSE ,ELSA*. 1 veliki porculanski lonžić K 15'—. JAKI KATRANOV SAPUN ZA GLAVU K 14, MAGJARBKI RRKOMAZ po K 4 — i 8'—, NEŠKODLJIVA alja aa koeu, orahovo nije, mala boca K 6 —, velika K 30'—, ŠAMPON sa pranje kose K 4 —, Protiv tjelesnoga Jnojenja djeluje pousđano FELLEROV BELSA“PRAH ZA POSIPANJE, 1 kutija K 10'50. Št» je ELSA-FLU1D, to se »a! б dvostrukih ili 2 velike specijalno boce K 42'—. Kurje oči Za usta i zube! bradavice, inljeve odstranjuje se teme­ ljito i brao FELLER0V1M TURISTIČKIM MELEMOM „El»s“ u kutijama po K 5’— i 7 50 i FELLBROVOM TURISTIČKOM TINKTUROM „Е1ва“, 1 bočica K 10'—. Hega-iubni prah sa kisikom, 1 kutija K 20'—, Dra Heidera prah sa aube 1 kutija K 6’—, Elea-voda aa usta K >0, četke sa zube poeamii od K 20 —, Fin! parfem! francuski, originalna boca po K 40-—; na vagu prema kolidini poćamii od K 20’—; Saehet (mirisavi jastučić sa rubeninn) K 8’—. —insrifi I,vwoe.r<v мнимма шмммвкмммомзтжнмнвмш Protiv gamadi kao muha, buha, stjeniea, rusa, djeluje pouzdano i temeljito EL8A-PRAH ZA GAMAD. Velika kutija K 15'—. Tinktura za stjenice K 30'—. Naftalin počamši od K 2’—. Šta se svaki đan treba! Engleski melem K 2'—, Lveoform K S0, pravi Lysol K 30'—, kompletni i rigator i najfiniji K 150'—, Kamfer K 3 —, Kamforne kugle K 5'—, arnika po K 6"— i 30'—, Crnogoričin miris ха eobu K 86, Malinov sok K 30'—, Kineski čaj po težini počam&i od K 3'—' Kod upita treba svagda priložiti požtanske biljega za odgovor. Miševi 1 štakori! Otrov sa mUevo K 8'—, otrov aa žiakore K 8'— i 10 —. Omot 1 poštarina računaju se POSEBNO, ali ito jeftinija. Što više se na jedan puto nsrači, to se manje ovim trožkevima poskupljuje roba. Narudžbe adresirati na: EUGEN V. FELLER, ljekarna Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. Šume svakovrsne kupujemo. Dozvole za šeću sami dobavljamo. Dobričiću 8 Favloviću, B. Novi. Nuđjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče u svim mjerama, kao i staklarski kit, nadalje cillndere, me­ dicinske bočice I staklene lončiće sa mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakla I porculana WEISS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. �Strani 4 — Страна Broj 240 — Број „PRAVDA* — МПРАВДА“ Gradsko poglavarstvo u Gradačcu. GradaČac, 30. decembra 1920. Natječaj. SEBURA Kod ovog gradskog poglavarstva upražnjeno je bilježničke mjesto koje je skopčano sa 3600 K plaće i 20.400 K skuparinskog doplatka godiSnje. Kompetenti koji ovo mjesto polučiti žele imadu svoje vlastoručno pisane i propisano biliegovane molbe najkašnje do konca januara 1921. ovom poglavarstvu predložiti i dokazati 1. da su bcsansko-hercegtvački pri­ padnici ili SHS državljani, 1 da su dobrog moralnog socijalnog i političkog ponašanja, 3. liječničkom svjedečbom da su potpuno zdravi, 4. di su srpsko-hrvatskom jeziku u govoru i pisanju potpuno vješti. 5. da su vješti računarskom knjigo­ vodstvu propisanom za b.-h. gradake odnosno seoske općine, te perovodnoj i manipulativnoj službi. ARAP i« fabrike Hinha Ггапсћа sinovi, Zagreb preporučuje se za izrađuje tursku crnu kasu Ratković i drug Sarajevo, Kraljevića аПсв. kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Gradsko poglavarstvo u Gradačcu. Gradonačelnik: Jzzetbeg jahić. jedina Muslimanska restauracija „BALKAN" U B0ČU preporučuje se muslimanima, koji putuju tamo Kuhaju se domaća jela, te se može dobiti ćevapčići ražnjića, gjulbastija, bureka, lonca i. t. d. Dobije »• u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Рпа uvroetvorena MUSLIMANSKA APOTEKA Abdulah eff. Cviiatić, Wi6nv Fkischmarkt 9. kod „Mjeseca66 Boččarčije, Hotel Obesi AHMEDA TATARE VIĆA U Bos. Brodu prodaje se na¥4j«vaia jo »rima Ijekovina, pa »• ргерогвНја trima mu tlima cima, [ma taaa ribljeg aajtiaa (bolakiega , balama a aa f*ia. Ipilvpiiton preiiv padariei. hopeva U kaevct ta iinemogle mulkt »Urija •sobe, kakau eajt-Toda protiv kalija, pia^ia^ kaUrka i tubarkaloaa, Obricl к&»1 aa »kidanja dlake, otrov sa fuiieva, »•rail pa mada i pored lan pomada. Sve ova artikla fobija tigevei jeftinije kad sama malo vaća količina. KUĆA na vrlo lijepom mjestu solidno pravljena. Sastoji se od 2 boja po 2 sobe i kuhinje kao i beto­ niranom magazom. Upitati u administraciji lista. BRIJOL Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa ковтetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. I PAPIRNICA ♦ » HAMDIJE KOPČIĆA * preporučuje tvoje bogato stovarište X j avih vrsta papira, kancalarijskog I * ♦ školskog pribora. — Naručbe ee ♦ 2 obavljaju brzo i točno. X ; * Cijene umjerene. > Sarajevo, štroamajerova ul. Tel. 619 < Jedini i nepatvoreni bržjol jt onaj što ga proizvađa ljekarna Rudolfa Loebela u Maglaju. 1 ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga I medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Želite li kupovati dobro i jeftino? NtjpoDEdMnlja игл lc Suttaerova ural Bila ona ođ nikla, ocjeli. »rebra ili zlata, sva­ ka će Vas zadovoljiti. Takodjer lanci, pisterie, naušnice, svakojaki, darovi i poirebštint kao noževi, aparati za brijanje. Škare, novčarke, nažigaćl, dianaatl za rezaaje stakla, sve dobro i jeftino naći čete u cijeoiku tvrtke 8 . SmtDer u Ljubljani br. 706. шишшашшшаишл Jedini na Balkanu »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« Štampa se u 50.000 primeraka i kao ekonomsko-informativni list dobro uređen, zanimljiv, potreban, on je uspeo da za kratko vrijeme predr« u sve krajeve naše zemlje. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je jedini časopis ove vrste i najviše su njime zainteresovani proiivaiači, industrijalci, trgovci i zanatlije jer u svakom broju nalaze sva obaveštenja koja su im potrebna. Naročito ih je »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« zainteresovae sa svojim rubrikama »Prodaja« i »Kupnja« u kojima avaj časopis kao organ Muzeja Međunarodne Trgovine i Industrije publiku]« u svakom broju sve ponude stranih artikala i tražnje naših zemaljskih proisvoda, koje Muzej debija svakodnevo iz cijelog svijeta, i tako ani koji imadu neki zemaljski produkat na prodaju nađu uvek najboljeg kupca, a oni pak koji trebaju neki strani artikal nabave ga iz prve ruke i po najpovoljnijim cijenama. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je najpodesniji časopis za oglašavanje jer ne sama da se rastura Mnogo više od svih dnevnih listova, nego se i čita mnogo više, uvek ja pred očima. Pritom cijene oglašavanja su mnogo jeftinije nego u ostalim Hetevima. Pretplatu, koja iznosi 50.— Din. godišnje treba slati administraciji. »MEĐUNARODNOG TRGOVINSKOG POSREDNIKA« Beograd, Knjeginje Ljubice ul. broj 9, sa oznakom artikala koje pretplatnik ima na prodaju, kao i onih koje on treba, da bi se to besplatno moglo publikavati u narednom broju poslije čega će pretplatnik dobiti hiljadama tražnja za ono Što nudi, kao i hiljadama ponuda za ono što on treba. Tarifa oglasa na zahtev. №S»i, itahori, stjinici i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12’—, za štakore i miševe K 12.—, za iohare rute i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10‘— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5'— i 12'—, Mast za uši na blagu K 5'— i 12'—, Prašak proti mrava K 10.—, Mast proti svrabu K 14*—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 п k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni lastupnlcl traže se I Stavljamo na znanje našim cijenje­ nim mušterijamn da smo našu dugo­ godišnju radionicu povećali i u red stavili, te smo sada u stanju našim cijenjenim mušterijama liferovati svaka količinu tahanhalve u poštanskim paketima, te u kantama po 20 kila, te rahatlokum pod poznatom markom ORIENT u ku­ tijama po1/«, ’/j i jedne kile te san­ dučićima po 5 kila sa bademima i bez. Molim cijenjene mušterije aeka se obrate na Brata Brifovit, Sanjivo. ;W“ Uspješno oglašuje se u „Pravdi". Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (td.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 Baii se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i enovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj* lije. Obavlja sve mjenjaćne poslove i burzovne naloge. Podružnice u g. Brodu i g. Novom Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne naminice.- - - - - ija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brujati: Trgovačka banko, Sarajevo. - Intcrurbin telefon: Zli Odf<rrr«i wed*ik ferahtas М«Ш. VWi&: OenMM »dbor J. M. 0. Banki & A. Какж. SmtM � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ca34a323aabb8a69af77ba40f4df3547.pdf 1a53175773ac4214c06da4c2f9c818f2 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. н. Ahmed Hamdi et Kasumović Pojedini broj K 2 — 7DA IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCI0N1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180. NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ Broj 3 (241) Sarajevo, utorak 11. januara 1921. (1. rebijulahar i339j Vladin aacrt ustava L primjedaba, smatra se da je Narod? ' Vlada g. Vesnića izradila je bila i no Predstavništvo predlog usvojilo. I Ako je Senat učinio kakve izmje* 1 nacrt ustava, koji je primljen veći? ■ nom glasova njegovog ministarskog nc, tako izmijenjen predlog Šalje se savjeta. Korošec je dao odvojeno Narodnoj Skupštini na ponovnu o? mišljenje u pitanju unutarnjeg ure? ; cjenu. Ako Skupština primi izmjene đcnja države, a manjina je kabineta ’ Senata, smatra da je zakonski pred? bila za jedan dom bez Senata. Drin* ! log usvojen. Ako Skupština ne pri? ković i Kovačević su također potpi? i mi izmjene, ona šalje Senatu svoj i sali taj nacrt, ali sa ogradom, da su ; prvi predlog ili svoj izmijenjeni protiv ovakog Ustava. Novi kabinet • predlog na ponovnu odluku. Senat pretresao je nacrt i kako se javlja, u tom slučaju rješava samo o tome, usvojio ga je uz neznatne izmjene. ’ da li prima ovaj predlog u cjelini ili Stoga ćemo da ga prikažemo uz po? = nc. Ako ga primi, smatra se da je novnu izjavu, da ga naš klub ne bi zakonski predlog primljen od Na? mogao prihvatiti nego samo uz rodnog Predstavništva. Ako ga od? znatne izmjene. Uz velike izmjene. baci, onda Skupština odlučuje ko? Nacrt je zapravo samo skelet u? ; načno o tom predlogu po isteku stava, jer detaljno uređenje mnogih mjesec dana ili u narednom sazivu. veoma važnih ustanova ostavlja za? ■ Predlog se smatra da je primljen, konodavstvu redovitih narodnih i ako ga Skupština usvoji bez izmjene skupština. Sadrži 76 članova u ovih i većinom od polovine više jedan od j deset »odeljaka«: 1. opšte odredbe i ukupnog broja svojih članova. Na ' (ime države, grb, zastava i službeni isti način i po istom postupku od? | jezik); 2. osnovna građanska prava; luču i e Narodna Skupština kon ačno ; 3. državne vlasti; 4. kralj; 5. narod? o zakonskim predlozima, koji su rio predstavništvo; 6. upravna vlast; prvo pretreseni i primljeni u Se* ; 7. sudska vlast; 8. državno gazdin? natu. Ako Senat učini primjedbe na i stvo; 9. vojska i 10. izmjene ustava. Kao i cijelu jugoslavensku jav? proračun i finansijski zakon koji je ! nost, tako i nas muslimane najviše primila Narodna Skupština, Skup? i interesuje zakonodavno i admini* ština uzima odmah u pretresanje j strativno uređenje naše države, pa primjedbe Senata i konačno ćemo stoga citirati najprije odnosne' * va o proračunu, i fhiansijškom za? : konu. članove, Predlog odbačen u načelu u kom ; NARODNO PREDSTAVNIŠTVO bilo domu, ne može se ni drugome . sastavljeno je od Skupštine i Senata. domu podnositi u toku istoga sa? ' U Skupštinu se bira na svakih živa, 40.000 stanovnika po jedan poslanik. Narodno Predstavništvo stoji u i Glasanje je opće, jednako, nepo* neposrednom odnošaju samo sa mi? i sredno i tajno. Proporcijonalni si? nistrima i svaki njegov član ima stem se dakle zabacuje. Poslanici pravo stavljati ministrima upite i se biraju na četiri godine, a birač? interpelacije, a oni su dužni odgo? ko pravo ima svaki državljanin po voriti u toku istog saziva. rođenju ili prirođeni u, ako je navr? Skupština ima pravo ankete kao j šio 21 godinu. Oficiri aktivni i u i istrage u izbornim i čisto admini? j nedejstvu, kao i podoficiri i vojnici strativnim pitanjima. pod zastavom ne mogu birati. De? Ostali propisi ovog odjeljka od? i taljniji propisi prepuštaju se poseb* nose se na imunitetne pravo člano? nom izbornom zakonu. va Skupštine i Senata. Senat se sastoji od stotinu Člano? UPRAVNA VLAST. va, koji se biraju na devet godi? na. Svake godine senat se obnavlja Oblasna opštinska samouprava. izborom jedne trećine izbornih jedi? Uprava u Kraljevini vrši se po nica, a odstup tc trećine članova vr? ši se kockom. Senat biraju članovi oblastima, srezovima i općinama. samoupravnih skđpština i općinskih Broj oblasti određuje sc zakonom o odbora i on se ne može raspustiti. uređenja oblasti, ali on ne smije biti Sastaje se i prestaje raditi kad i veći od 35. Oblasti mogu obuhvata? J Skupština. Sa senatore mogu se bi? ti od 200 do 600 hiljada stanovnika, j rati samo državljani koji su navršili Oblasti sa gradovima Beogradom, ; 40 godina i koji su svršili srednju ili Zagrebom i Ljubljanom mogu imati do 800.000 duša. kakvu stručnu školu. Na čela svake oblasti nalazi se Zakonski predloži, koje može podnositi ministarski savjet, pojedi? oblasni načelnik koga postavlja ni ministri i svaki član nar. pred? Ii Kralj i koji upravlja preko državnih stavništva mogu se podnijeti i organa poslovima državne uprave u , oblasti. Skupštini i Senatu. Za poslove posebnog mjesnog, ■ Predlog, koji usvoji Narodna Skupština šalje se na odobrenje opštinskog i oblasnog značaja, usta? ; Senatu. Ako ga Senat usvoji bez novljava se posebna mjesna : opštinska i oblasna samo uprava, uređena na izbor? nom načelu. O samoupravnim poslovima staraju se posebni samo? upravni organi, prema odredbama zakona. Samoupravnim oblasnim uprava? ma povjeravaju se ovi poslovi: 1. oblasne finansije; 2. oblasni javni radovi; 3. staranje o unapređenju oblasnih privrednih interesa: ratar? stva, stočarstva, vinogradarstva, vo? carstva i šumarstva, kao i o tehnič? kim poljoprivrednim poboljšanjima. U tome će cilju moći oblasti imati ugledne oblasne poljoprivredne u? stanove svih vrsta; 4. briga o soci? jalnim zadacima u oblasti; 5. briga o narodnom zdravlju u oblasti kao i o svima ustanovama, kojima se u? napreduje zdravstveno stanje u ob? lasti; 6. mjere mjesne bezbjednosti; 7. uprava oblasnim imanjima; 8. o? blasne humane ustanove; 9. oblasne saobraćajne ustanove; 10. sarađiva? nje na unapređenju prosvjete u ob? lasti; 11. sarađivanje na stručnom obrazovanju u oblasti; 12. zavode? nje i održavanje ustanova za šted? nju, uzajamno pomaganje i osigura? nje; 13. udruživanje sa susjednim oblastima radi zajedničkog ostvare? nj a onih ekonomsko?soci 'alnih za? dataka, koji premašuju okvir i moć jedne oblasti. I drugi poslovi mogu biti zakonom povjereni ohUsnim upravama. Bliže odredbe o nadležnosti oblasne u? prave propisaće zakon o uređenju oblasti. Organi su oblasne uprave: obla? sna skupština i oblasni od? bor. Oblasna se skupština bira opštim, jednakim i neposrednim glasanjem, a ona iz svoje sredine bira oblasni odbor, koji je izvršni organ oblasne uprave. Opštinska samouprava urediće se naročitim zakonom. Oblasna skupština ima pravo iz? davati oblasne u r e d b e o svima pi? tanjima iz njene nadležnosti. Obla? sne uredbe proglasu je oblasni nače’? nik. Oblasni načelnik ima pravo da za? drži od proglašenja uredbu, z a k o? j u nal azi da je protivna Ustavu ili zakonima. U tom slučaju on šalje takvu uredbu sa svojim mišljenjem Državnom Savjetu na odluku i o to? me izvještava nadležnog ministra. Ako Državni Savjet nađe, da je u? redba protivna Ustavu ili kom za? konu, ona se neće proglasiti ni ob? narodovati. Državni Savjet je du? žan. da svoje rješenje donese u roku cd mjesec dana. Oblasni odbor propisuje pravilni? ke i uputstva radi izvršenja oblasnih uredaba. Državna upravna vlast vrši nad? zor nad poslovima samoupravnih vlasti preko oblasnog načelnika i po? sobnih stručnih inspektora. Obla? Godina Ш. sni načelnik ima pravo, de zadrži od izvršenja svaku odluku samoupravnih or* gana koja bi bila protivne Ustavu, zakonima ili obla? snim uredbama. Protiv rješe? nj a načclnikova može se izjaviti žalba Državnom Savjetu, u zakon* skom roku. Ako Državni Savjet ne doneso rješenje u roku od mjesec dana, od dana prijema, odluka postaje izvrš* na. Upravni, sudovi. Za sporove upravne prirode u* stanovljavaju se upravni su do* vi. Zakon će odrediti njihova sjedi* šta nadležnost i organizaciju. Državni savjet. Vrhovni je upravni sud Državni Savjet, čije članove postavlja kralj na predlog Ministarskog Savjeta, a koji samo na osnovu sudske presu* de mogu biti uklonjeni sa svog mje* sta. Državni savjet ima ove dužno* sti: 1. rješava sporove upravne pri* rode, koji su. naročitim zakonom stavljeni u njegovu nadležnost: 2. vrši nadzornu vlast nad samouprav* nim jedinicama; 3. rješava sukobe o nadležnosti između upravnih obla? sti; 4. rješava i o drugim pita* njima, koja mu budu, zako? nom stavljena u nadlež? nos t. Kako se vidi, nacrt je skroz c e n? tralistički kako u pogledu u? prave, tako u pogledu zakonodav? stva. Po njemu-bi se ukinuli kako dosadašnji pokrajinski sabori, tako i dosadašnje pokrajinske vlade. Da bi se nekako svijetu oči zamazale, nanizano je nekakvih 13 poslova, koje bi te nove oblasne samoupra? ve imale samostalno vršiti. No kako bi imala izgledati ta »samo* stalnest« vidi se po tom, što oblasni načelnik, koji se ne bira, nego koga postavlja kralj, ima pravo, da zadrži od proglašenja svaku oblas? nu uredbu toga »samoupravnog« oblasnog tijela, koja se po njego# v o m n a h o đ e n j u ne slaže sa postojećim zakonima. Malo i to, pa se određuje da sporove oblasne »samouprave« rješava državni sa? vjet koji se također ne bira, već i* menuje. Centralističko obilježje toga usta^ va izbija i u tom, što zakonodavstvo Skupštine i Senata nije ničim og? raničeno i što ono može prema to* me, da donosi i najneznatnije za? kone ako ne će da ih prepusti kom* petencin »samouprava«. Sarajevo, 10. januara. •Jučer su naši poslanici otputovali u Beograd na sjednice konstituante, koje će se nastaviti prekosutra. Dok su poslanici boravili za vrijeme ka? toličkih i pravoslavnih praznika naj? prije u Sarajevu na sjednicama cen* Muslimanslia trgovaca i obrtnička banka za Bosnu i Иегсвдтшш (1 đj u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000000 Podružnice u B- Brodu i ft. fJovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Frima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj* nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban Шм: Ш �Страна 2- Strana tralnog odbora naše organizacije, a zatim kod svojih kuća, dotle su ne# kc i srpske i hrvatske novine đoni« jele vijesti o pregovorima našeg po* slaničkog kluba u Beogradu oko sa* stava vlade, Nismo smatrali za po* trebno, da to demantujemo, jer su te iste novine demantovalo same se* be već i pri prvom polasku naših poslanika*u Beograd, kad su javile, da su dr. Hrasnica i Spaho otišli u Zagreb, na nekakve pregovore. Već ta lažna vijest bila je po našem mi* šljenju dosta našem svijetu, da mu dokaže, da novinstvo nimalo ne ispituje vjerodostojnost vijesti i u želji za senzacijama prima svako* jake glasine za istinu. Od zasijeda* nj a našeg centralnog odbora nisu vođeni ni s kim nikakvi pregovori. Neka se naši pristaše drže jedino isključivo onoga, što bude javljala »Pravda«, jer pošto je držanje na* seg kluba od veoma velike važnosti za daljnji razvoj političke situacije u Beogradu, to je naravno, da naši protivnici, koji raspolažu mnogim novinama, rasprostiru sve moguće glasine u namjeri, da kako bilo raz* biju našu slogu, koja nam je dala ovako jaka učešća u novoj izgrad# nji i uređenju naše domovine. Kak* vo će držanje zauzeti naši poslanici u Beogradu, jasno kaže komunike našeg centralnog odbora. Naši će poslanici znati i odsada respektova* ti narodne želje. Njima će uvijek biti pred očima u prvom redu nte* resi muslimana Bosne i Hercegovi* ne. Braneći te interese kroz dvije godine dana oni su dobili najpotpu* nije povjerenje muslimana. Da će o* ni to povjerenje znati i umjeti čije* nit pokazaće skora budućnost. .ПРАРДА* - „PRAVDA" I , ; 1 ' j i 1 • 1 i { ’ I j I i i ‘ I ’ . I umersti moga brata, i Danas se navršuju dvije godine, kako je pao žrtvom od bratske zlo* .činačke ruke i u najgroznijim muka* ma ispustio dušu moj 19*godišnji brat Ahmed Gruhonjić u selu Sa* gardama kot. Zvomik. 4. januara ,1919. godine su naime počinili na .njemu grozno grabežno umorstvo dva srbijanska vojnika, koji su s njime kritičnoga dana putovali u kolima iz Tuzle prema Zvomiku. ,Ruka mi dršće, a srce mi se od boli savija, kada ove retke pišem, jer te* škc su rane, što mi ih zadade brat* ska ruka i to tim teže, što još nisu osvečene. jer se zločinci još i danas možda slobodno kreću. Mene još i danas svuda salijeću ljudi s pitanjima: »Šta bi s tvojim bratom? Jesu Ii pronađeni zločinci. Kako su kažnjeni?« i t. d., jer se je zadnji očajni krik ove nevine žrtve -duboko zasjekao u srce svakog po* štenog čovjeka. Ja na ta pitanja od* .govaram sliježući ramenima, jer ni sam ne znam ništa o tome. Moj je glas do sada ostao glas vapijućeg u pustinji. Ali to me ne čini maloduš# nim i ja evo opet dižem svoj glas i zovem Pravdu i zvaću je i po sto* ti put i po hiljaditi put, i napokon ću je dozvati. U to sam potpuno u* vjercn, jer napokon će se'naći ljudi, koji će me htjeti čuti i razumjeti. Ja ću sada ukratko iznijeti čitavu proceduru u ovoj stvari kako je te* kla i molim pozvane faktore, da na nju svrate svoju pažnju, a naročito upozorujem na ovu stvar naše po* slanike u konstituanti. Kada su dakle 4. januara 1919. dva srbijanska vojnika (ističem srbijan* ska, jer se je to posvjedočilo) poći# nila grabežne umorstvo na mome bratu i nakon toga pobjegli u Srbiju, kot. sud je u Zvorniku, čim mu je stvar prijavljena, odmah o tome br* zojavno obavijestio drž. odvjetni* štvo i vojnu mjesnu komandu u Tu* zli i polic. vlast u Loznici (Srbija), a onda proveo potrebne izvide, ko* jima se ustanovilo, da su zločinci srbijanski vojnici iz okolice Loznice, koji su išli kući na Božić. Iza toga je odmah kao nenadležan u vojnič* kim stvarima, uputio stvar drž. od* vjetnistvu u Tuzli, da ono povede postupak svojim putem. 27. januara došao sam drž. odvjetništvu, da se informiram, da li su uhvaćeni zlo* cinci i na moje veliko iznenađenje našao sam spise o umor* stvu mogabrata nastolu drž. odvjetnika potpuno I ; ■ [ ' i i I ; , j i j • j • i ; I i ; i j j ! netaknute. Na moje pitanje: »Zašto nijesu poduzeti nikakvi ko* raci?«, drž. odvjetnik g. Pavlović mi odgovori, da zbog silnog posla u tome pogledu nije mogao ništa po* duzeti, ali da će stvar odmah uzeti u ruke. Tom me prilikom uputi na okružni sud, da j kod njega u toj stvari predam tužbu, što sam ja od* mah i učinio. Da budem još sigurniji, da se po* vedc kazneni postupak, htjedoh sJu# čaj objelodaniti u »Vremenu«, tada* njem glasilu J. M. O. u broju od 8. februara, ali drž. odvjetništvo za* plijeni čak i naslov. Redakcija »Vre* mena je prosvjedovala protiv toga, jer to ide na štetu stvari, ali tadanji drž. odvjetnik g. Stevo Mandić je odgovorio, da sc toga ne treba bo* jati, jer se zaplijenjene stvari odmah ustupe nadležnim vlastima na ure* dovanje. Taj me je odgovor malo zadovoljio i umirio. iza toga prođoše skoro puna dva mjeseca, a ja nemam nikakva glasa ni habera. Neprestano velikom napo tošću očekujući, da mi se javi re* zultat istrage, javi mi jedan prijatelj iz Tuzle, da spisi još leže na stolu drž. odvjetnika. Da ga potsjetim na njegovu poštenu riječ, zamolim u* redništvo »Pravde«, da u ovoj stva* ri stavi pitanje na drž. odvjetništvo u Tuzli i Sarajevu. Ono to učini u broju od 10. aprila, ali uzalud. Ja se nato obratim za pomoć gosp. reis* uhulemi i podnesem mu pismenu tužbu, keju on osobno odnese voj* vodi g. Stepi Stepanoviću. G. voj* voda je dotada na svaku tužbu pod* nošenu od gosp. reis*ul*ulemc odgo* vorio — i to uvijek povoljno — naj* kasnije do 15 dana, a na moju nije nikada odgovorio. Zbog toga je »Pravda« upravila pitanje na gosp. vojvodu, koje je drž. odvjetništvo u glavnom zaplijenilo. Iza toga sam očekivao sve do ok* tobra, da će mi ss što javiti, ali uza* lud. Zato odem ponovno na drž. odvjetništvo u Tuzli i tamo ustano* vim, da su spisi o umorstvu inoga brata otpremljeni na divizijsku ob* last u Sarajevu 20. maja pod brojem Is 193 19. (Dakle ležali su od početka januara do blizu konca m a j a). Nato se uputim u Sarajevo i odem na komandu bos. div. oblasti, gdje me tadanji kaman* dantov ađutant veoma neuljudno primi, na i ne saslušavši me potpu* no reče mi, da pismenim putem za* tražim obavještenje, pa će mi sc onda odgovoriti, a usmeno ne. To sam odmah učimo i pozvao se na broj spisa pod kojim su spisi posla* ni ođ drž. odvjetništva, ali n i k a* k v a o dgo vr a dosada ne do* b i h. Kad sam bezuspješno pokucao na sva vrata u jadnoj Bosni, pokušah sreću u Beogradu. Zamolih g. dra Spahu, nar. poslanika, da za ovu stvar stavi interpelaciju na gosp. ministra vojnog i mornarice. G. dr. Spaho je 3. decembra 1919. podnio pismenu interpelaciju spomenutom ministru i zamolio ga za pismeni od* govor, jer tada P. N. P. nije zasije* dalo, ali odgovora nikakva nije dobio. Od tada pa do da* nas ni jesam više ništa poduzimao. Na zadnju instanciju se ne htjedoh obratiti, jer nju čuvam za skrajnje nužde. Stvar iznesoh posve vjerno i isti* ni to i za sve primam potpunu odgo* vornost. Jania, 4. januara 1921. Abdulah Gruhonjić. Maši dopisi. Brestovsko, 3. januara. Četvorica mrtvih. Odmah poslije izbora počeli su se među ovdašnjim katolicima pronositi glasovi, da su muslimanski podanici prodali mu* slimane skupa sa katolicima, usljed čega se sve više i više javljalo ne* prijateljsko raspoloženje ovdašnjih katolika prema muslimanima. Na drugi dan katoličkog božića je to neraspoloženje prckipilo i imalo vr* lo zlih posljedica. Toga dana su napali katolici u Busovači na musli* mansku Čaršiju i mahalu, dok su muslimani bih u džamiji. Katolici su javno govorili, da su ih muslimani prodali i zdogovarali se, kako će napadati na muslimane u tom čije* I ; I i ; j 1 j I ! ■ i 1 ; 1 i ' | ' ; i ; • ј i ; . i i ; ! i ■ lom kotaru, da im se osvete. Tako dođe nova godina, koju su musli# mani u strahu čekali, znajući šta im se priprema. Silna masa katoličkog življa bijaše sc slegla kod crkve u Brestovskom, gde se nalaze tri birti* je, kafana i jedna jedina musliman* ska kuća, koju obitavaju dvije žene sa sedmero nejake djece te jedan od* rasli sin invalid, sve gola sirotinja. Od muslimana se toga dana nije bi* lo nikog ni u blizini. Samo su na svoju nesreću trojica braće Zrna presovali sijeno u polju i kad su svršili posao, pošli .su kolima kući, ali pošto im je radi svjetine bilo nemoguće proći ulicom, zastave se kod kafane, dok im sc omogući pro* laz. Čim su sjeli, odmah sc raširi glas u narodu da su »Turci« tu i ci* jela gomila kao na komandu srnu na kafanu. Vlasnik je dospio da je zat* vori, ali razjarena svjetina razvali vrata i provali unutra. Najmlađi Zrna jc skočio koz prozor ispraćen pucnjem iz pušaka. Druga dvojica su utekli na tavan, otklc su nekim čudom mogli da skoče i da se doko* pa ju one jedine muslimanske kuće, koja je od toga mjesta jedva 100 korača j a udaljena. Krvožedna svje# tina, kako to opazi, odmah i jurnu za njima, navali na kuću, razbi vra* ta i provali u kuću. Žene su mogle umaći na druga vrata i spasiti se bijegom čak u drugo selo. Između braće Zrna i napadača razvila sc bitka, u kojoj su četvorica napadača platila glavom od uboda no ž e m. Ostali vidivši, da krv tc* čc, razbježaše se kud koji. Tako se Zrnima nije ništa dogodilo. Sada se vodi istraga. Zrni su pod žandar* skora paskom, a mrtvaci leže još i sada u porušenoj kući, jer će komi* šija izići istom na 6. ov. mj. Brestovijanin. Ko li još u ovoj nesretnoj zem* lji ne će tražiti od muslimana, da igraju, kako on svira'? Ta kada će gospoda kršćani i sa zapada i sa is* toka jednoć spoznati, da muslima* ni moraju da vode sadzasad sa* mostalnu muslimansku politiku! Neka im gornji događaj napokon razjasni, da se muslimanski poslani* ci, koje -su izabrali samo m u s 1 b mani na osnovu toga, što su im ugrožena bila najosnovnija građan* ska prava, moraju držati posve sa# mostalno i imati pred očima uvijek svoju prvu zadaću, t. j. izvojevati ta najosnovnija građanska prava i za muslimane, pa ma kako to i ma gdje to bilo. Ur. Sanski Most. Tri zvjerska napadaja. I. slučaj Malić Kurbegović. 3. ov. mj. došla je oružnička op# hodnja pod zapovjedništvom oruž* nika Milana Stanica od oružničke stanice Ilidža u selo Tominu jednoj težačkoj kući, gdje se je pekla ra* kija. Tamo je bio dobrovoljac Jovica Lukić iz Tramošnje, koji se sa o* ružnikom S t a n i ć e m dogovorio, da idu u muslimansko selo Kicvo (koje nc spada u rajon oružničke stanice Ilidža, odkud potječe gornja ophodnja, nego pod Sanski Most), pa da tamo traže kod muslimana o* ružja. Došli su kući Ale Kurbegovi* ća muhtara, pa po prilici oko 12 sati noći probude Alu i zapovijede mu, da ih vodi kući Malića Kurbe* govića u istom selu. Kad su do? sli kući Malićevoj, oružnik Stanić izazove u ime zakona Malića, da iz kuće izađe napolje. Kad je Malić izišao bos, samo u gaćama i košulji, udario ga je oružnik Stanić puš# kom, da je odmah pao, skočio je na njeg, pa ga svezao, a onda ponovno počeo tući. Muhtarova molba, da to ne radi, nije koristila, te ga je tako isprebi* jao sa puškom, da je ključ puš* čani na više mjesta utje* rao košulju duboko u me* s o M a 1 i ć e v o. Tako ga se namla* tivši, ostavi ga na polu mrtva i one* svješćena i ode opet u Tominu do kotla, gdje se peče rakija. Malić lc* ži od uboja, te se misli, da će podle# či smrti. Liječnički je pregledan, a prijava vlasti podnešena, nu is# traga nije pokazala nika* kva rezultata. Ovakav postupak oružnika iza# zvao je među muslimanima veliko ogorčenje. Odbor J. M. O. Број 241 - Вгзј П. Slučaj Ahmedbeg Kurbegović. Prije nekoliko vremena bio »am na putu po mom trgovačkom poslu, a kod moje kuće u Lužani ostavio sam svoju nejaku djecu i suprugu Zcjnu»> Jedne noći pošla je moja žena Zejna na hajat, iz basamaka isko* čio je nch'adano S i me u n Sobot iz Lužana, pograbio ženu za ruku, a drugom rukom zgrabio sa ženinih prsa ogru sa 49 komada dukata u vrijednosti od 49.000 K i pobjegao. Kad su djeca za pomagala, ispod prozora je p r a з n u 1 o nekoliko pušaka, a t a ne t a od pušaka proletjela su kroz prekore i zabola se u š i ć c, gdje s c i s a d a v i d j e* ti mogu. Osim toga razlupano je u sobi jedno zidno ogledalo. Sa Si* mom Sobotom bila su sigurno nje# gova dva sina Mile i Pero, te Jovo 5obot, Ostoja Runić, Mića Runić i Mile Vrkać iz Lužana. Sutradan su inoj a djeca pobjegla u Sanski Most u tuđu kuću, gdje sam ih zatekao, kad sam se s puta vratio. Međutim su napadači pobacali sa kuće prozo* re, vrata i kuću iznakazili tako, da više nije za stanovanja. Za ramaza# na ov. g. su isti još jednoć napali na moju kuću, ali ja i moj sin odbili smo ih, pošto su nam pritekli u po* moć i komšije. Stvar sam prijavio oruž# ništvu, ali do sada rezulta* ta o istragi nikakva nema. Ahmedbeg Kurbegović. III. slučaj Bego Abdagić. U novembru ov. g. bila je moja rasprava sa Mirjanom i Rokom Kaurinom iz Kieva radi haka sa b e g 1 u č k e (slobodne) zemlje, te su oba kod sres. načelstva u San* skom Mostu osuđena, da hak dadu. 6. dec. ov. g. vraćao sam se kući sa pazara iz Sanskog Mosta i na cesti su me dočekali Marijan i Roko Ka* urin iz zasjede, skočili na me, obo* rili me na zemlju, pa počeli nemilice tući i gaziti nogama a vičući: »Ho# ćeš Ii beže- sad trećinu?« Roko je i# mao mjesto štapa gvozdenu šipku, tc me je njom nebrojeno puta po tijelu udario. Namjera je bila, da me usmrte, ali na moju sreću natr# čala su cestom kola Smajila Halimo# vića iz Čaplja, u kojima su sc vo* žili Smaiil, Dedo Cerić i Nazif Ha* lilović. Kad su ova trojica vidili, šta Roko i Marijan od mene rade, u* stave konje, pa Dedo Cerić pođe iz kola meni u pomoć, a dočeka ga Roko na gvozdenu šipku i ubode u bedro, a zatim oba moja napadača pobjegnu. Ja i Dedo Cerić, koji je dobio ozledu, tužili smo napadače sudu. Bego Abdagić. • Konjic, 28. decembra. Zulumćar u Bjelimićima kod Ko* njica. Evo sedam godina kalco mi Bjelimićani trpimo jednog Zulum# cara, koji nas pljačka i u bijedu ba# ca. Što je god šumske globe i prave i neprave, to sve utjeruje lugar Vu* kotić od nas siromašnih muslimana. Mi svi propadamo, a on se sa našim znojem obogaćuje. Murata Memića, koji stoji blizu lugara, potpuno je iskopao sa globama. Od 1918. god. je Vukotić više puta tužen, ali je svaka tužba zaspala. Mnogim se je seljanima već prijetio, da će ih iz puške ubiti. Njegova djeca i silna goveda porušiše nam šume, ali on zato globi valjda sam sebe za svoj džep. Napokon je ipak na tužbu sedam* nacstorice muslimana težaka izašao ovamo 15. ov. mj. nadšumar iz Ko# njica i pao na konak tuženome Vu* kotiću. Na 16. ov. mj. nas je po# zvao па saslušanje, ali kad smo do# šli rano u zoru, reče nam se: »Ode nadšumar s lugarom preko Krsca u Konjic!« Polethmo za njima i kad ih dostigosmo, izderao se je nadšu* mar na nas: »Šta hoćete, ja e Vama nemam nikakva posla!« Kome ćemo se sad tužiti? Tužite* lji su ovi: Murat Memić, Trifko Gojković, Fejzo Trunka, SadikTa* bak, Huso Trunka, Alija Trnka, Ali# ja Mujan, Nurko Šurković, Salko Džanko, Ćamilaga Fejzagić, Murat Čcngic, Salihbeg Šurković, muhtar, Murat Karkclja, Omcr Arapović, Ćamilbcg Šurković, Salko Tuz i Be« ćir Šurković. Bjelimićani. �Број 241 — Br«j PDiitlčM preglEd. UNUTARNJI. Ko vrši dužnost predsjednika K? b. vlade? Dosadašnji predsjednik eaše vlade g. đr. Srškić primio se je poslaničkog* mjesta i kao takav od tri dana poslije verificiranog mandata (što je hilona 23. dec. pr. god.) prestao je biti predsjednikom vlade. Ko od tada potpisuje pređi ejednička akta? Ovdašnji »Jug. L.« javlja, da dr. Srškić prigodom bo? ravljenja Nj. Vis. Regenta na Ili? dži fungira kao predsjednik vlade, na pr.: »u automobilu sa Nj. Vis. Regentom sjedio je predsjed? oik vlade g. Srškić«. Valjda nije potrebno, da i na ovo očigled? no kršenje zakona mi upozorimo! Ako se radi političke situacije u Beogradu nije mogao imenovati predsjednik, onda se moglo imeno? vati ma koga, pa čak i g. Mišovića, zamjenikom njegovim, dok ne do? bijemo novoga predsjednika. Zakon e-o rnorao zadovoljiti, a to je u ovom slučaju bilo veoma lako. VANJSKI. Politički položaj u Grčkoj. Posli? je prvoga oduševljenja za Konstan? tina počelo se situaciju zemlje hlad? nije posmatrati. Posljedica povratka Konstantinova je strahovito pada? uje drahma i uslijed toga skakanje -cijena životnim namirnicama, koje su u nekoliko dana u čitavoj Grčkoj za četverostruko poskočile, a neza? dovoljstvo u zemlji povećalo je i to, što se je iz svih ureda izbacilo či? novništvo, koje je bilo uz Venizelo? sa. Štampa, koja i simpatizira s Kon? stantinom predbacuje vladi, da se je prenaglila. U »Patrisu« jedan istak? nuli političar, koji nije pristaša Ve? nizelosa upućuje apel Konstantinu, da se povuče, kako bi Grčka bila o? čuvana od fatalne revizije sevreskog mirovnog ugovora, a sličan apel u? putio je Konstantinu i grčki pa tri? jarhat. — Međutim Konstantinove izjave, barem do sada, svjedoče, d& j se ne misli zahvaliti, pa sa mnogo optimizma gleda u budućnost, uzela« jući se pri tom u svoju vojsku. Engleska i sevreski mirovni ugo? vor. Iz Pariza javljaju: Britanska vlada ne namjerava izmijeniti svoje zvanične odnose sa atenskom vladom. Budući odnosi između Grč? ke i Eegleske ovisiće o držanju grč? kog nareda. Britanska vlada saće? i kaćc jasnije precizovanje grčkih pi? i tanja na blizom Istoku, a tek onda , će potpisati sevreski mirovni ugo? vor. Nove represalije u Irskoj. Po vi? jestima londonskih listova krvavi teror u Irskoj nikako nije popustio. Opet se dogodilo više umorstava policista iz zasjede. Vojni guverner Corka zaključio je, da tomu stane aa kraj na taj način, da uništi kuće onih ljudi, koji su unaprijed znali za ove zločine. On je u Ballydamu i Middletownu dao dignuti u zrak i popaliti kuće onih ljudi, koji su zna? li za ove napade. Stanovnicima do? zvoljeno je samo da iznesu živež i haljine, dok su pokućstvo morali o? »taviti. Hapšenja traju dalje. Engle? вке čete hapse u novo doba naroči? to svećenike, od kojih su dvojica kažnjena na višegodišnju robiju, jer je kod njih pronađena sinn?feiner? •ka propagandistička literatura. Nesuglasice između Engleske i dominijona. Newyorški dopisnik i »Daily Newsa« šalje vrlo važnu vi? i jest svom listu. On veli, da je Har? ' ding ovih dana pregovarao sa au? •tralskim i kanadskim državnicima, te da su ovi izjavili svoje zadovolj? stvo radi američkog pomorskog^ na? oružavanja u čemu da vide zaštitu od žute pogibelji. Ovi pregovori vo* đcni su potpuno bez saglasja sa Ee? gleskom, pa pokazuju veliku želju dominijona za nezavisnošću, koja se već pokazala i u Ženevi na zasi? jedanju Saveza naroda. To će u Londonu dovesti do ozbiljnih zaple? taja. Saziv vrhovnog savjeta saveznika. Iz Pariza javljaju: Engleska i fran? eueka vlada sporazumjele su se da za 19. o. mj. sazovu vrhovni savjet. Mjesto zasi jedan ja nije utvrđeno, ali će po svoj prilici biti Pariš. Sa? vjet će proučiti referat maršala Fo? eha • držanju Njemačke spram ver? „ПРАВДА* - ^RAVDA* aailleskog ugovora i posavjetovaćo se o mjerama, koje valja preduzeti za razoružanje Njemačke. Njemačkosruski savez, po pariš? kim listovima, pokazuje se po tomu, Što su Rusi stupili u usku komerci? jalnu vezu sa Nijemcima, koji im liferuju sve što trebaju. »Echo de Pariš« dapače javlja o jednom ugo? voru između Lenjina i Nijemaca, po kojemu električne tvornice Sic? mcns?Schuckert i Siemens?Halske preuzimlju elektrifikaciju ruskih že? Ijeznica jer, veli list, lokomotive koje Krupp šalje Rusima da dopre? me što više svojih hordi na zapad nisu više dovoljne. List predlaže, da se uvede nadzor nad zlatom, kojeg Rusi šalju Nijemcima. Ženski kongres u Moskvi. Javlja? ju iz Kopenhagena: Boljševici saz? vali su za 1. februara u Moskvu kon? gres žena Orijenta na koji će doci zastupnice muslimanskih žena iž sviju zemalja. Taj kongres imao bi služiti za propagandu na Orijentu kroz žene, čiju emancipaciju sovje? ti zagovaraju. Bomate vijesti. Nj. Vis. Regent Aleksandar po? zvao je prekjuče na ručak potpred? sjednika konstituante dra Hras* niču. Dr.Hrasnica je tom zgodom mogao da se sa Regentom porazgo? vori i o našoj unutarnjoj političkoj situaciji. Tražimo administratora za naš list, koji je vješt računarskim i bla? gajničkim poslovima. Plaća prema pogodbi i sposobnostima. Evcnt. ponude molimo da se uprave na re? dakciju lista. NEPRAVEDNO ODMJERI VA? NJE TEČEVINA. Dobili smo iz Janje jedan dopis, u kom se iznosi užasno nepravedno odmjerivanje tečevina protiv muslimanskih trgo? vaca. Dopis ćemo donijeti u slije? dećem broju, a za sada — pošto su nam se tužili i iz drugih mjesta — molimo svoje pristaše, da sve po? datke o tome preko mjesnih odbo? ra šalju na naš poslanički klub u Ustavotvornu Skupštinu. Podacima neka se prilože eventualno i zvani? čne isprave kao i usporedbe sa od? mjerivanjem poreza drugo vjernim trgovcima. Šta je sa službenim kalendarom? Sa propašću Austro?Ugarske pro* pao je i on. Ali nije iz pomanjkanja financijalnih sredstava, jer kada se za »Narodno Jedinstvo« i njegove »listiće« može trošiti po milijon go? dišnje, moglo bi se naći i za taj ka? lend’ar potrebna svota. Jest, ali taj kalendar bi morao sadržavati še? m a t i z a m činovništva, a to vlada ne će, jer bi time sama doka? zala, da su jc kod imenovanja či? novnika vodili samo vjerski i par? tijski razlozi. Numi prikuplja* mb podatke i bez vlade i uskoro ćemo javnosti pгe? dati jednu užasnu sliku, kako su činovnici musli? man potisnuti sa svih io? I e samostalnih mjesta. Saobraćaj sa telefonskim osob? Ijem. Pošto se konstatovalo, da se mnogi telefonski pretplatnici u sao? braćaju sa telefonskim osobljem služe nepristojnim izrazima i pona­ šaju se neuljudno, čime vrijeđaju o; soblje, upozorujc Poštanska i tele? grafska direkcija na odredbe tele? tonskog pravilnika, prema kojim se svakomu radi ovakog postupka od? uzimlje telefonski priključak bez prethodne obavijesti. Sve pritužbe protiv osoblja neka pretplatnici o d? m a h telefonski priopće činovniku (telefon 728), a nikada samom osob» Iju. Dobrovoljni prilog društvu »Men hamet«. Salihaga Krka sakupio je za ovo društvo na siielu u tri puta K 245.50, na čemu mu odbor naj? toplije zahvaljuje. Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merhameta*. Страна 3 — Strana Gajrets? glasnih. i i j i Dobrovoljni prilozi iz Amerike. Muslimanska Centralna Banka u •' Sarajevu dostavila je upravi K 7.240, koju je svotu sakupio kao dobro? voljni prilog Gajretu naš rodoljub g. Husejin Mustedanagić u Americi ; među tamošnjim muslimanima. Ovo nije prvi dar naše braće iseljene u Ameriku, te uprava smatra svojom dužnošću, da ovom našem plemeni* tom rodoljubu kao i svim ostalim prilagačima, koji ovu svotu daro? vaše, najsrdačnije zahvali. Živila naša braća u Americi! Pododbor u Zenici poslao je sli? jedeće priloge: Hasib ef. Mujić iz Babina K 156, Rašid ef. Imamović iz Pričica K 73, Salko Korlić iz Do« gleda K 56, Muhamed ef. Cego iz Gračanice K 538, Hasan Omerho* džić iz Gračanice K 16, N. N. Gra? čamca K 168, Latif Tafro Zenica K 275, Mujaga Mutapčić K 240, N. N. Zenica K 180, Omeraga Mutap? čić K 175, H. Kulenović Zenica K 122, Emin Mutapčić K 100, Nazif Teskeredžić K 85, Hasan Omerspa? hić K 80, Abdulazis ef. Tarfo K 102.49, Gjulaga Zukić K 56, Đorđo Jeftić K 30, Mehmedaga Mutapčić K 40, A sin cf. Tafro K Ti, Alij aga Mutapčić K 29, Asimaga Šaranović K 50, Abdulaj cf. Serdarević K 54, Ahmed cf. Uzunović K 10, Mchmed ef. Mutapčić K 10, Sulejman Bulju? bašić K 10, Mujo Dajić K 10, Omer ef. Purivatra K 10, Mujo Aganović K 8, Sefko Husremović K 5, Kašica kod Weisa u Zenici K 5, Kašica It? tihada K 19.31. prihod od teferiča Gajretova pododbora u Zenici K 802. Gosp. Derviš cf. Korkut predao je upravi Gajreta svotu od K 1.160, koju ic sakupio g. Sukrija Alagić na večeri kod Ramizbega Begovića pri? likom sunetluka. Darovatelji su sli? ; zedeća gg.: Ramizbeg Begović K 400, Muhamed ef. Smajić i Miralem? beg po K 100, Abđulah Spahić K 80, Aco Poljanić, Dr. Griinberg, Đorđe Kustić, Hakija Buljušmić, Derviš Korkut, Matijcvić, Osmanbegović. Hifzibeg, Šernsibeg i Gjogo po K 40, direktor Perinović. Ibrahim ef. H. Omeragić, Aganović i Alagić po K20. Svima plemenitim darovateljima najsrdačnija hvala! Kajonov nedjeljni kalendar nek ne •fali ni na čijem stolu. Ima sve blag? dane u crvenoj boji štampane, a sa? ’držaje sav muslimanski, srpsko?pra? voslavni, jevrejski i rimo?katolički 'kalendarium. Ci jena mu je po ko? madu 30 K. — Preprodavačima ra? bat. Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno. Pakovanje se ne racu? na. — Knjižara Daniel i A. Kaj on. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad? hama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštinc pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes? platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. CIJENE PADAJU! Papirnici D. i A. Kaj on, Sarajevo, Kralja Petra ul. 19., stigla je veća količina prvo? klasnog koncept papira, bez? uvjetno sposobnog za pisanje tin? tom, u težini od 11 kg za 1000 taba? ka, te se prodaje, dok zaliha traje, po 385 K na 1000 tabaka. Vanjske narudžbe obavijaju se odmah; pa? kovanje se ne plaća. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova u!, br. 3 (prije Rudolfuv?) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. ‘ Uprava stiglo! Kockastog šećera po к 61 kg. Santos kave l-a po к 58 kg. Carolina riže po к зо kg i sva ostala prekomorska roba i južno voće dobije se na veliko dok zaliha traje u trgovini sa kolonijalnom robom na veliko Saražš ui. 31. I i Kaim© _________ PAP1RN1CA I I HAMDIJE KOPČIĆA I Ф * * Ф Ф 7 ♦ preporučuje >voje bogato stovarišle svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova til. Tel. 019 л J £ ф ♦ ♦ Prva norootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Нјевеса" Baščaršija, Mat si Ehazi Telefon 541. M šBui, štakori, stjenko I žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12'—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10’— i K 20 —, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’—112’—, Mast za uši na blagu K 5‘— i 12'—, Prašak proti mrava K 10.—, Mast proti svrabu K 14'—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J U n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni zastupnici traže se! АПМЕОА ТАТАКЕПСЛ snabdjevena je avima ijekoviua, pa ae preporučuje avima maalimanima. ima taao ribljeg lejtina (belukjaga', bakama »a guin. Epilepticon protiv padavici, kopove ia kuovei ia iznemogle muške starija osobe, katran euji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obiiol mast ia skidanje dlake, otrov za miševe, eerail pomađa i porcellan poiaada. Sve ove a, tilde dobiju trgovci jeftinije kad umnu malo veća količina. U Bos. Brodu Šume svakovrsne kupujemo. Dozvole za šeću sami dobavljamo. Ponude slati Dobričićii б Pav^ovićs. Б. Novi prodaje se KUĆA na vrlo lijepom mjestu solidno pravljena. Sastoji se od 2 boja po 2 sobe i kuhinje kao i beto­ niranom magazom. Upitati u administraciji lista. Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče u svim mjerama, kao i staklarski kit, nadalje eiliadert, me. dleloske bačice i staklene lančiće ta mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakla I porculana U/EISS i DRUG, ZAGREB,kraj paromlina. �Страна Strana 4 вго; »PRAVDA* -и — Rpoj Аграрна и комерциална банка за Босну и Херцеговину. XI. редовита главна скупштина дионмчара Аграрне и комерциалме бамке за Босиу и Херцег&виму обдржава^е се у Сарајеву у банковним просторијама дне 10. јануара 1921. у 5 сати послије подне. ДНЕВНИ Pi Д: 5. Иабор у равпатељство. 6. Ивбор у иадворни одбор. Госиода двонвчари уможавају ce у cmicjk IF., 19 и 30. лрапжл«, да мди »p»ntw совања пожожо своје дионице најд&љв до 7. јкнуари 1921. и то иод овдашше баввамв благајжф код Промотив Баике д. д. у Б^ограду или иод Хпвдтоиа Ееномптне Санкв у Загребу. САРАЈЕВО, дие 28. децембра 1920. Д. Пввјепттај уиравв и полагаље мкључнжх рачуна ва род 1918. ■ ва год. 1919. t. Слвараље »акључа^а о подјели чжстог добвтка. 6. Оредлог равиатељства, да се нвдају 40.000 комада мових двонвцв no 200 К номинале укупио 8 мнлијуна круиа, чимо с« основва главнвца ва 20 ммлнјуна крува повисује. A Предлог о промјенж правида. Дграрна и комерцмална банка ва Боену u Херцеговипу. § 18. праввла гласи: Поејед од 25 джонжца ждж жатержмопжх потнрда дај« право на једаи глае. § 19. правиха глжсп: Джоннчарж, којж жеде право гласоваља пмртжтж, обавеаанн су својв дпонмце вајмаља S дана првје ааеранн« глчжпе екупштиве положати. Джонмцо жмаду ee ва мјеста положити, soja je равнатељство у звачжчаом лжсту означ;ио. § 90. вралалж гласа: Право гдасоваод може дионичар особно млж пр*ко oujHOMohoaor вршатж. ПувомЈк се може еамо дпоннчарвма лоднјжлнтж. Кориорацнје, na вавОди и трговачк« тврадоц као и жене и малодобни могу главпој скуигптннж само no њнховам левигимираним вчстуанацима пржсуетвоватн, ако жстн п двоничарм не би бнлж. Ожш noja жраво глжса докввалж добжвају ксмзкжце, ia којвма je наввачеио број джсннцв, које су ааступано као и број ирииадајуНвх гаасова. Рачун размјере 31. дсцембра 1918, Насива. 37 99 <4 62 1 1 1 S 1 .......... Заложвкце у промету............................................................... Вучене заложнице.................................................................. Неуиовчеви комади м купона диониса и ааложница иашег »аиода ......................................................................... Вјеровнмцн................................................................................ Јамченине .................................................................................... Преносне . ................................................................................... ДоОитак........................ ... ....................................................... K 12,000000 3,348.285 ;,60.000 aO.COC б5,8Л.ТО2 2 468.000 446X300 Дионичка главиица .................................................................. Прнчувна ааклада.................................................................. Посебна причувна заклада ..................................................... Заклада sa опскрбу чинсвнмка............................................. Копгокоренти и штедовни улошцм X 1 22,824.115 2,803.114 1,405.303 2,601.60* 183.600 15.000 40.000 пвтпукоотимоан 78,914.121 i 81 04 '69 .30 1— K X 205.742 18,465.006 -J,601.608 1,692.823 1^41.861 78,914.121 16 | 1,050.519 757.678 9,094.662 28,588.Ч8 10,000.0*0 Готовина ПстражзБпње код банака А1јеничиа лиснииа ... Дркнвцц..................... ... Преднј.чов« б.-х. вемаљској управи жа откуп кметова Властм врвједноснп папврм, в^луче, купонм и вредујмови вриједиосне папвре . , Хипотексркж еајмова Кому-алим еајмова . јамчсвине.................. Врмједносвм папнри јамчевне вакладе . . Залвха властатпх гзложвица . Егунамф ж магиве у Брчком . . ЈнЕептар централе и фнлијаде k 1 r b ’ 28Sg Ахтива. 16 Рачун добитка и губитка 31. децембра 1918, Терети. чв к 'ервва^ поре» и onkn пословни трошком . • • {.обитак жз год. 1918. . . • . . ........................... гоку преаос диожтка м« гидиае: 1917.............. 1,206.215 64 85^46 30 503.056 31 1^11^61 94 Пренос добжтка ив годжие Част приход ва каматима Разпе провпдбе, добитак тама и робн....... ... Добвтак на хваотекдрнпм к X X 36.646 90 1,122.841 86 1917. ............................... ........................................................ на вриједиосним папирима, валу•................. цословима ................................... 553.336 66 28.093 43 1,714.981 25 1,744.918 lb 1 1 Sa ж«.иговодетво: Поеловви равтте&: Такач, м. □. Геза Штукс, м. п. Цодравнатељ. Др. Халидбег Храсница, м. e. Ахметага Рамић, м. п. Држ&в в котесар: Симо Станивуковић, м. п. Максо пл. Ђурковић, м. п. Ннкола Цикота, м. п. Рачун размјерв 31. децембра 1919. вктива. к ■ К х 909.270 2,069.084 3,203.084 36,734.555 10,821.707 35 79 42 78 32 X Готовкна...................................... ............................................ Потра>ниван>е код банака ........................................................ Мјенвчна . ............................................................................ Прелу>ови б.-х. гемаљској уагави ва откун кметова .... Властити вржјздвосвк аапнр , уионн ж дрвдујмовн на властвте ианпре ..................................... ............................ Хшктн&рни daj:iOBB ................................................................................................... ...... Номувалви зајмовн .................................................................. Јамче?.ине ..................... ............................................................. Врн;вдпоснж папирк јамчевне аакжаде................................... Залхха властитжх . . .................................................. Етураже и кагаае у Ерчксм.................................................... Иввентар централе и фи.чиаде .. •...................................... 12,494. -57 83 1,794.521 48 1,426.852 3,231.472 188.600 14.200 4O.U0O потпуно отписаж 72,423.048 ------- —— 14 лзснвз. К Дионнчка главнвца .................. .............. Иричувна ваклада*)................. .. .............................................. Иосебна причувва ваклада*)................. ... Коитокоренгжи к штедовни улошни...................................... Заложжкце у промету............................................................... Вучсље валбжгшце..................... ... ......................................... Неуновченa комади и купони дконица ж валожница натсгзавода Вјеровиици.............. ....................... ... .................... ................. Јамчевине.................... . Иреносае ставко ........................................................................ Добитав: sa год. 1918. ва год. 1919. ............................ ..................... ------ —, н X 12,600 000 3,343 285 56O.0ČO ĆO.OOO 27.477 1.824 800 140.0OU 989.134 11,721.832 3.231 472 370 487 L241.861 94 L422.b98 О‘Ј X 13 77 — 12 09 2,064.560 03 72,423.04b 14 —........ -■ •) Прихватом преджога равнатељетва досегнутж ће пржчуве ваиос од К 4,381 067'88. Рачун добитка и губитка 31. децембра 1(Ц9. Терети. к Берива, лореа ж опћи пословни трошковж Добитак: sa годину 1918. . . . • ................. sa годину 1919. ............................... X K К X 1,463.654 74 1241^61 94 1,422.698 09 ЗфИХОДИ. 2,664.560 03 Пренос добитка године 1918................................... Чист ириход на ......................................... . • . . Равне провидбе, добитак на вриједносиим папирима, валутама и роби................... ■ Добитак аа Јшиогекарнжм дослоомма * • • ................. 888275 55 20.714 30 Такач, м. п. Геза Штукс, м. о. vr mi urednik? Jbrahim Muhić. 1,241861 94 1:977362 98 Ва кн>жговодство: пбоожпж ржввате*: Жрж&мга жоммжр: Иодравнател.. Др. Халидбег Храсница, м. љ Ахметага Рамић, м. n. ViaFnik? х 4,128.214 ј 77 4,128214 77 Сижо Станивуковић, м. n. К х J ML O» Максо пл. Ђурковић, a. п. Никола Цикота, м. a. -Јчмпја Daniel & A. Keion, Sarafcva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6b61355f3c7db775044b33348adb728d.pdf c444e2cf45e90bf3834bd6dce5fdccc7 PDF Text Text FuS i AKiiN л. u ud i vVOM zv Pojedini broj K. 2.— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC1ONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 4 (242) Sarajevo, četvrtak 13. januara 1921. <3. rebijulahar 1339.) Vladin nacrt ustava. II. ' starski Savet, da izda mere za ne? odložnu primenu predloženog ugo? KRALJ. vora. Glavni nedostatak vladina nacr? Cl. 22. ta u pogledu o »Kralju« jeste taj, što^ nikako i ne sadrži veoma česti Kralj saziva Narodno Predstav? slučaj, da Kralj dođe u sukob sa i ništvo u redovan ili vanredan saziv. Narodnom Skupštinom i Senatom, On otvara i zaključuje sednice lič? ako ne će da potvrdi zakona, koji no, prestonom besedom, ili preko je primljen u oba doma. Član 8. kas Ministarskog Saveta poslanicom ili že da »Kralj potvrđuje i pro? ukazom. I prestonu besedu, i po? glasuje zakone« a član 15, da »za? slanice, i ukaz premapotpisuju svi konodavnu i ustavotvornu vlast vr? ministri. še Kralj i Narodno Predstavništvo Ukaz, kojim se zaključuju sedni? odonsno Ustavotvorna Skupština«. ce jednoga saziva, mora uvek sadr? I to je sve. Kako ima da sc riješi žavati i naredbu za dan novoga sa? spor, kad kralj ne htjedne potvrditi živa. zakona, nije nigdje predviđeno. Kralj može u svako doba, po dr? Dakle je time iz nacrta na? mjerno ostavljeno п e r i j e? davnoj potrebi, pozvati Narodno š e n o glavno obilježje m o? Predstavništvo, koje je svoje sed? niče odgodilo. narhijske državne forme, Kralj ima pravo daras? naime u koliko je monarh i? pusti Narodnu Skupštinu, ja ustavna. Usijed toga i sve ali ukaz o raspuštan ju mo? ostale kraljevske prerogative, koje su u tom nacrtu pobrojane veoma ra sadržavati naredbu za iscrpno, postaju neinteresantne. Od nove izbore najdalje u ro? ovih treba ipak spomenuti one ko? k u od tri m e s e c a, i naredbu za Narodnog Predstavništva je su određene članovima 21. i 22. saziv najdalje za četiri meseca od dana Cl. 21. raspuštan ja Skupštine. Ukaz o ras? Kralj predstavlja državu u svima puštanju Narodne Skupštine pre? njenim odnosima sa tuđim država? mapotpisuju svi ministri«. ma. On oglašuje rat i zaključuje mir. Ako se iz riječi »Kralj potvrdu? Ako zemlja nije napadnuta, ili joj rat nije oglašen od: koje druge dr^ je zakon« razumijeva i njegovo žave, za oglas rata potreban je pret? pravo nepotvrđivanja, onda je po hodni pristanak Narodnog Pred? tome nacrtu provedena dosljedno osnovna ideja monarhijske forme, stavništva. naime da monarh pokreće sve tri Kralj zaključuje ugovore sa tu? đim državama, ali je za potvrdu o? vlasti jer on ima pravo 1. da raspu? vih ugovora potrebno prethodno o? sti narodno predstavništvo, 2. da dobrenje Narodnog Predstavništva. imenuje ministre i 3. da imenuje su? dije Kasacionog Suda (što se vidi Za p o t v r d u č i s t o p o 1 i t i č? iz čl. 18.). kih sporazuma, ako nisu Kraljevsko je pravo neo-graniče? protivni Ustavu i zemalj? s k i m zakonima, nije po? no u sklapanju političkih ugovora trebno prethodno odobre? sa stranim državama i time je na? nje Narodnog Predstav? rodu potpuno uskraćeno, da nadzi? re vođenje vanjske politike. Time, n i š t v a. Ugovor, da tuđa vojska posedne što kralj sklapajući političke ugo? zemljište Kraljevine ili da pređe vore faktički sam odlučuje o budu? preko njega, ne vredi bez prethod? čem miru ili ratu, ima on u svojim’ nog odobrenja Narodnog Pred? rukama i sudbinu svoga naroda. Radi svega toga ponavljamo i stavništva. Narodno (Predstavništvo može, ovdje, da mi bez velikih izmjena kad to iziskuje državna . potreba, ne možemo dati svoj glas za taj odlukom unapred ovlastiti Mini? ustav. Vahufshi sabor. Dne 29. pr. mj. sastao se vakuf? I sno prima na znanje i odobrava za? ski sabor na svoje redovno zasije? ј ključak saborskog odbora, kojim je danje, koje je trajalo do 6. o. mj. I u ime vak.?mear. sabora odobren G. Reisuhulcma je otvorio zasijeda? indemnitet za novembar i decem? nje pozdravljajući prisutne člano? bar 1920. prema proračunskom in? demnitetu za vrijeme od 1. aprila ve. Prije prelaza na dnevni red, sje? ća se merhum Alibega Bišćevića, do 31. oktobra 1920., te ujedno sa? kojega je između nas ugrabila iz? bor odobrava, da se čine izdaci i za nenadna smrt u času, kada je na? januar 1921. prema ovom prota? soj domovini i islamskoj zajednici čunskom indemnitetu. Drugu sjednicu, održanu 30. de? mnogo trebala njegova saradnja. cembra otvara g. Reisubulema. — Allah rahmet ejle! Na dnevnom je redu, da se traži od sabora odo? Dnevni red: 1. Popunjen je činova brenje nekih izvanrednih izdataka, 'ničkih mjesta, 2. izvještaj o finan? čija Inom stanju GaziUusrefbegova Ikoji nisu odobreni u indemnitetu. 'Mutevelić (upravitelj računovod? vakufa i 3. izvještaj o radu sabor? stva) izvješćuje, da je prema go? skog odbora. Prije prelaza na dne? ■spodarstvenoj periodi za treći kvar? vni red izvještava predsjednik da tal, t. j. do konca oktobra iznosio ‘је na okružnu medresu potrošeno za 188.000 K više nego je odobreno ‘primitak 1,614.352 K. Međutim je u tom primitku i onaj avans, koji usljed opće skupoće, a naročito us? ‘је vlada doznačila, a koji se još ni? Ijed povišice plaća nastavnika me? je vratio. Izdatak do konca okto? dresirah, na čiji se ultimatum mo? bra iznosio je svotu od 916.971 K ralo pristati. G, Mutevelić (muteve? manje, nego što je predviđeno, ra? lija GazbHusrefbegova vakufa) od? 'di toga što mnogi izdaci nisu do? govara na jučerašnji upit g. Ahića, značeni. O tom izvještaju se raz? da se za iduću godinu predviđa dc? vila debata, na što sabor jcdnogla? ficit toga vakufa od K 381.000, koji 1 će sc pokriti prihodom- od šuma to? I ga vakufa. Otvara se debata o po? i punjenju činovničkih mjesta. Dr. Spaho je protiv popunjavanja mje? : sta direktora, jer da je u principu I zaključena decentralizacija vakufa, i pa je sabor u prošlom zasijedanju ’ prenio neke vakufe u nadležnost i povjerenstva. Ističe, da su izdaci za I centralnu upravu vrlo visoki prema : prihodu, gotovo toga prihoda. Dodaje, da su zaostaci, koji postoje I naslijeđeni od prijašnje uprave. I Nakon žive debate predsjednik di? ' že to pitanje s dnevnog reda. Iza I toga čita tajnik izvještaj o radu sa? t borskog odbora. Odbor je tri puta zasijedao i donio 130 zaključaka, koji se odnose na tekuće poslove. Od onih treba istaknuti onaj, kojim se predaju Gajretu konviktske I zgrade i namještaj u Mostaru, Tu? I zli, Banjoj Luci i Bihaću za vrije? me dok uprava Gajreta bude kon? vikte izdržavala i uz uvjet da se ona ima brinuti za uzdržavanje zgrada i predanog joj namještaja. U pitanju nivelisanja statuta ni? je odbor mogao ništa izraditi, po? što je mišljenja, da nije vrijeme ‘za reviziju odnosno nivelaciju šta? tu ta sve dotle, dok se naša vjersko? prosvjetna autonomija ne zajamči državnim zakonom, koji ima da donese konstituanta. Od izvršenih zaključaka treba istaći još transak? čiju vakufske blagajne u musi. trg. i obrt, banku, za koji se posao tre? balo izraditi posebna pravila. Sa? borski odbor ne može da iznese g o? tovu osnovu proračuna za 1921. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE. ŠTEDIONICE 1119. Godina HL I god., pošto još ni do danas usprkos požurnica oko 20 povjerenstava ni? I su predložila zatražene osnove za ' proračun, te je stoga izradio prora? , proračun; stoga je izradio proračun i centr. v. m. zaklade bez tih 20 os? I nova pojedinih povjerenstava, koji i proračun predlaže saboru na pre? I tres i odobrenje. Potvrdom ovog i izvještaja sab. odbora razvija se ■ debata i reviziji statuta, pri čemu I predsjednik izjavljuje, da je pri’i? i kom njegova boravka u Beogradu dobio utisak, da bi u Beogradu pri? I stali na ujedinjenje i na uspostavu • šer. sudova i vakufskih .povjeren? stava u Sandžaku i Makedoniji, ali i traže, da centralna uprava bude pod i nadzorom ministarstva. Primili bi i pače i činovništvo, ali bi htjeli, da u tom slučaju otpadne saborisanje, i a oni bi preuzeli na se da podmirim ' ju deficit. Korkut primjećuje, da su ј se sada nakon izbora promijenile : nrilikc i da nam u Beogradu daju i bijelo ćage, da po svojoj želji ure? dimo statut. Dolaziće se u dodir i sa makedonskim muslimanima, ko? i ji su se izjavili spremnim, da u toj 1 'stvari prihvate za podlogu naš na? i crt. Iz toga razloga je sabor zaklju? čio, da se revizija statuta odgodi, dok saborski odbor ne donese for? i mulirani predlog. Sabor još zaklju? čuje, da predloženi proračun vrati 1 saborskom odboru, da ga preradi i sastavi obrazloženje, koje se se i? ma umnožiti i članovima razdijeliti na iznijeti na slijedeću sjedneu. (Nastavite se.) ---- - Spasenje je u istrajnom radu. I. H h. Od oslobođenja naše do? movine mi smo bos.?herc. muslima? ni sve življi u radu. Mnogo se što? šta promijenilo i za čudo, ako su promjene imale neugodnih posije? dica, pogodile su gotovo samo nas muslimane. I faktički nas je teška sudba zadesila. Ali hvala Bogu, mi pri tom nc ostajemo obješenih šaka. Mi radimo. Mi sc borimo i mičemo. Tiho, polagano, ali i sigurno. Silom prilika mi organizirasmo svoju ve? liku jedinstvenu zajednicu Jugo? slavensku Muslimansku Organizaci? ju. U njoj se i mali i veliki, i slabi i jaki, i imućniji, i siromašnćiji zbi? smo ^vi u guste redove i već dosada kroz dvije godine pokazasmo dosta discipline, dosta bratske ljubavi i smisla za složan rad. Tako pokaza? smo i dosta otporne snage i jake volje za održanje i opstanak na svo? joj rođenoj grudi. Ovo je jedan vrlo važan fakat u našem narodnom životu i mi ga mo? ramo uvažavati i još kako ozbiljno i trijezno. Ovaki sc uspjesi žanju nakon teške borbe, dugih iskušenja i mnogo znoja. A kad se jednoć o? vako uspije, valja to čuvati i ići tim uspjehom sve dalje i dalje, sve živ? lje i jače ... Među nama ima još dobro neu? pućena svijeta. Neka naša braća ne misle, da je naš sjajni uspjeh pri skorašnjim izborima potpun naš us? pjeh i dovršen naš rad. »Iza? brali smo«, vele, »svoje poslanike za parlamenat i sada je sam o na njima da oni sve rade«... Ovaki dokazuju takim svojim mišljanji? ma, da dobro ne shvataju zadatak i rad naše J. M. Orgnizacije. Om ne shvataju ni to, da koliko su duž? ni naši izabrani poslanici da rade u i ' j ј I । ; l i ' , j | ' , svome djelokrugu, da smo i mi o? vamo u narodu dužni, da svaki pre? ma svojim silama radimo i da se znojimo uz devizu: jedan za sve, a svi za jednoga. Istina, izgleda da je naša Organizcija osnovana naj? više pod pritiskom neprilika koje naročito nas muslimane nesmiljene poklopišc. Ali to nije tako. Osniva? cima naše Organizacije nije bilo pred očima samo otpor protiv tih udaraca na naš život, nego su oni postavili pred nas još jedan velik i dalekosežan zadatak koji nam tre? ba kroz niz godina žilavim i trijez? nim radom izvršavati. Sto se to baš zbilo u momentu najjačega napada? ja na nas, to je bilo samo pospješe? nje i žurba, jer ne mogosmo staja? ti obješenih šaka. Zadatak naše Organizacije ozna? čen je u njenom programu. Naš program ima u vidu nesamo veliku političku akciju, nego nam za našu ljepšu budućnost nameće i svoju veliku kulturnu misiju, bez koje nam nema niti pravog političkog uspjeha niti pravog opstanka. Našim je narodnim poslanicima stavljeno u dužnost, da se zajedno sa svojim drugovima iz drugih stra? naka brinu, da naša mlada krljevi? na dobije dobar, moderan ustav, da u državi srede prilike i da urede pravednu, modernu upravu u svim našim krajevima. Naravno, da čc našim poslanicima uvijek lebdit': pred očima naši opravdani zahtjevi i briga, da sc s nama postupa jed? nako kao i sa drugim državljanima. Njihov je rad koliko važan, toliko i težak i odgovoran. Taj posao v ziskuje mnogo truda i napora, ^pa će našim poslanicima biti puna ka? pa dok ga izvrše. Treba nam \h �Страна 2 Strana „ПРАРДА“ — „PRAVDA" dakle pustiti u miru zažeiivši im dobar uspjeh u radu, u borbi. A šta je naša dužnost i naša za* daća? Prije nego iznesemo nacrt našega organiza+^skog rada u na* rodu, valja da se malo saberemo i promislimo o prilikama u nas pa i ( •o nama samima, o našin manama I i pogreškama, koje nas biju na de* i 1 setke godina. Prvo je na redu, da izdržimo [I s t a ; n o s t u borbi u našoj J. M. Organizaciji. Mi naime nismo na* rod hladna razuma i računi, koji i gleda daleko u budućnost, nego smo narod srca, pa se lako za jed* 1 nu ideju za čas zanesemo, ali i brzo okladimo. *Mi sc lako pokrenemo na ! kc patriotsko djelo i na neke ma* i terijame 'žrtve, ali prebrzo oinlita* vimo i zadrijemamo. i Koliko smo mi dosad osnovali kulturnih ustanova i plemenitih dru* stava, koji su u početku lijepo na* ! predovali, a poslije kada baš najvis , še trebaju naše sloge, istrajnosti u 1 radu, i materijalne pomoći, mi tada puštamo da propada. Uzrokom je svemu tomu naša nestalnost, naša slaba volja, pa nam treba da izdrži* 1 ino energičnu volju, jaku i neslom­ ljivu. koja svaku lijepu osnovu iz* i vodi muški do kraja. Dakle kako vidimo u nama je samim to veliko zlo. nestalnost, a do nas stoji, da imadnemo najve* će dobro, stalnost u akciji, istrajnost u radu. Drugo je nesloga. Ne '.velim naša nesloga, jer danas je među ) nama zapravo i nema. Usput to ■ velim, jer uvijek mislim, da je čo* vjek. čovjek. I ako zna što je do* bro, ako sc vara pa hvata za zlo. Kleta strast, zavist i samoljublje la? ko čovjekom zavladaju, pa izgubi I i svoj razum. Rođenoga brata mr* i zi. Ne da mu, da napreduje, da živi. I Jest, nesloga je ljuća nego ljuta zvijer i veće je narode upropastila, i pa ih danas nema ni na broju. Ne* 1 sloga kida narode, a kamo li neće zadruge i plemena. Iskustvo nas uči, da i a nesloga i nas dugo trla i ome* tala mm napredak. Danas smo na čistu, da joj sada ne smije biti mje* sta medu nama. 1 reći je naš najveći neprijatelj n e znanje našega naroda ili ka* . ko učeniji vele, naša niska kultura, nepresvjećenost. Nas muslimana i* ma : d svake stotine po 80 nepis* menih. Eto tu leži onaj najglasniji uzrok, koji nam ne da. da jače u i svim redovima napredujemo. Na I pismenosti se osniva prosvjećivanje . uma i oplemenjivanje srca, a to sc i jedu im imenom zove kulturom. I Bez kulture uma i srca nije još čo* . vjek na svome pravom mjestu. A naša Je kultura mršava, niska, po* I sve dolje. Kultura se stiče školom, i čitanjem lijepih knjiga (ćitaba), slušanjem učenih predavanja, raz* I misijanjem o sebi, o životu, o po* . slu i t. d. I A. Ostojić: Pijana krv.*) (I u potankostima istiniti događaj iz sadašnjosti). I samo dno rukovačkog zaliva, između građa Rukavca i općine ja* vorr.čkc, uvuklo se selo Plojke, ko* je se proteže od obale laganom uz? brdicom sve do glavica zaraslih li? jepom, ako i ne gustom, šumom na relativno malenu prostoru, koji s jedne strane graniči državnom ces? tom, a s druge podnožjem visoka brda. Kuće nijesu u rastrku kao po se .ina zagorske Dalmacije, niti še* varate, već redom kamene — ako i malene ali pokrivene crijepom ili pločom, te se selo na prvi pogled ne pričinja siromašnim, dok uistinu jes - i jadno i siromašno. Malo ko* ja k ić i da nema nešto vrtla, a jedva bi vjik vjerovao koju li korist da* je ono stotinjak četvornih metara >' ..... cr štogod iznikne sve sc za J• vac prodaje na trgu u ob* / • gradu. Između kuća su đu* I’ koja obično nemaju odvod* i U kanala, pa voda kišnica naravno ' ; Skrećemo naročitu pažnju gg. č i?:.cima na ovaj istiniti užasni do* koji sc kod nas često i pre* i dešava. Ur. ; • I . I | i ! I nas još nije potpuna volja za naukom. Još ima našeg svijeta, pa nehajno sliježe ramenima, kada ga svjetuješ. da šalje dijete u školu. Kod nas je malo i škola. Na jkrivlje je našemu težaku. Cijele općine, pa cijeli nizovi naših sela nemaju ško« le. Л to je veliko zlo. Tim više što je naš seljak zdrav, darovit, poš# ten i radin. Koliko bismo mi danas bili jači, da imamo dosta i inteligen* čije sa sela. Dakle mi moramo biti danas na čistu: tražiti prosvjete sebi, slati svoj evlad muški i ženski u školu. Slijepi kod očiju ne smijemo više biti. Ne smijemo biti džahi'i nego prosvjećeni borci za svoj opstanak, Mi smo dosada toliko puta vi; cijeli i u našim selima i u gradovima kako naš narod živi. Vidjeli smo ga u mnogo slučajeva gdje siromah pati, gdje ga mnogi gnječe, mnogi varaju, gdje sam sebe obara i po; nizuje i t. d. A to sve zbog svoje neprosvijećenosti, neznanja. Iznesosmo ovdje najvažnije mo; mente, na koje treba da pazimo u svome budućem radu. Široko je na; še polje rada. Ogroman je to po# sao. A ipak se sve dade, kad se sa; mo hoće. Samo treba volje, reda i istrajnosti. Bilješke. Ovaj nas ne broji u srpski narod. G. Drag. Obradović je održao 29. dec. na banketu u Skoplju, prirede* nom u čast novog mitropolita Var* nave govor, u kome je rekao i ovo: »Naš narod, sve do pred kraj 1918. god., bio je politički razjedi* njen; i ako verski i duhovno j e d a n. bio je . ..« Pošto n a š narod nije ni verski ni duhovno je* dan s njegovim narodom i po* što je njegov narod srpski narod, to naš narod nije srpski narod, •— ako g. Obradović istinu govori. »Demokratsko« rješavanje agrar* nog pitanja. Mitrovačka »Srbija« pripovijeda ovo: »Demokrati (demokratska zajed* nica) poduzeće preko podžupana za Bačku, dr. Moj si ja Stojkova ak* čiju, da se veliki posjed nadvojvo* du Friedricha u Baranji od 80.000 jutara pokloni - Nj. Visoč. Regen* tu. Regent je ovu ponudu katego* rički odbio. Povodckn ovoga koraka »demo* krata«, izdalo je predsjedništvo do* bro veljačkog saveza u Somboru proglas, kojim se najoštrije osudu* jc ovakva »ekonomija« demokrata, te javno za svoju optužbu niže do* kaže. Među dokazima osobito je uuč.jiv g. Milorad Drašković, mini* star unutrašnjih djela, koji je nare* dio tom g. Mojsiji Stojkovu (pod* županu i demokrati), da zvanično podnese beogradskom ministru predlog o velikom daru sa strane demokrata. To su fakta. Dakle 80.000 ju* tara narodne imovine demokrati poklanjaju — preko Mojsija Stoj* kova i Milorada Draškovića, ne pi* taj ući se: 1. smiju li tuđu imovinu pokla* nj a ti i 2. hoće li ovakav »poklon« primiti onaj, kome je poklon nami* jenjen. Rijetkog li cinizma i rijetke li 'bizantinštinc iza ovakih »darova!« Da sc dodvore u dvoru, da sc na* prave dvorskom partijom, oni »poklanjaju« ni više ni manje, već samo 80.000 jutara zemlje«. Naši dopisi. Janja, 5. januara 1921. I. Poslije oslobođenja je u našem poreznom uredu u Bijeljini zavla* dao novi duh. Već pri prvom od* mjerivanju dohodarine u eri slobo* dc opazilo se, da će muslimani tr* govci u Janji odsada zlo prolaziti. Odjedanput su neki naši trgovci došli — bar što se tiče plaćanja po* reza - u red veletrgovaca velikih i prometnih gradova. Nadali smo se. da će to biti samo za tu godinu, i da ćc se smrću zloglasnog »narod* nog vijeća« povratiti i pravica, ali se prcvarismo, jer i ako »narodno vijeće« već dvije godine ne postoji, ipak njegov zloduh i dalje vlada poreznim uredom, koji je svake go* dine bezobzirniji. Odmjerivanje poreza za godinu ’1920. postigao je vrhunac neprav* di, proti kojih moramo i javno us* tati. Radi ograničenosti prostora pozabavićemo se samo sa nekim žrtvama samovolje poreznog ureda: Za rečenu godinu po računu porez* nog ureda imali su trgovci mješovi* te robe na malo Sulejman Skokić i Halil Huremović ništa manje nego po 150.000 K čistog dobitka, te od koje svote traži im se, da plate po? reza po 23.850 K. Ovo je kanda »pobudilo senzaciju među trgovcima naročito u Bijeljini, koji dobro po* znaju trgovinske prilike u Janji, ko* 'ја jc od početka rata, a iza oslobo* đenja pod blagotvornim djelova* njem općine i »narodnog vijeća« više jedno mrtvo selo bez i malo živahnog prometa, gdje se ni uz najbolju volju i najrazgranjeniji po* sao ne može ni pola toga uspjeha postići. Ali što za to mari porezni ured, ta radi se o muslimanima, a da to nije puka tvrdnja, iznosimo dva najbolja trgovca u Janji i to: Risto Stjepanović platio je za tu godinu 7.740 K, a Diko Stjepano* vic 11.110 K. Oni sami priznaju da bolje rade nego Huremović ili Sko* kič, a faktički im je posao dvaput unosniji. Zato ipak plaća prvi samo trećinu, a drugi polovinu od onog, što plaća Huremović ili Skokić. O* vim ne ve imo, da su ovi bolje pro* šli. Ne, možda je i njima pretjera* no, ali iznosimo, da se vidi, kako u Број 242 — Broj ovoj nesretnoj Bosni i porezni ure* 1 di imaju konfesionalne aršine. Da se ti aršini u praksi zaista upotreb* I ijuju, vidi se po tome, što neki tr* I govci pravoslavni kao na pr. , ‘рап Kostić plaćaju 567 K a mu* I sliman Mustafa H. Muharemović, čija je trgovina slabija od Koštice* ve, plaća 5.800 K. Isti M. H. Muha* remović lanjske je godine s ovakim istim poslom platio 800 K, ali je o* I vc godine i on priključen ostalim I muslimanskim žrtvama poreznog u* j reda. I Reći će sc, da toj nepravdi nije i kriv sam porezni ured, jer je u ko* I 'misiji bio i koji musliman. Jest, porezni je ured izabrao I komisiju od dva lica, od kojih je I 'jedan musliman, prazne tikve, silne j ambicije, koji po svojoj intelektu* alnoj spremi nije ni za što, a upleće sc u svašto. Sirota misli, da će se održati na površini, samo ako bude aminao. Dok jc stvar bila pred tom bajnom komisijom, Skokić i Hure* 'mović zaslužili su po 101.000 K; za ovu jednu hiljadu g. Avramović o** sobito se je zauzimao (tendencija jasna), a naši su naivnici drage vo* lje pustili po tu jednu hiljadla. Po* rezni je ured nakon saslušanja te vajne komisije udario svakom po* rezniku još 50% povišice. Ovako se radi u Janji, gdje po* rezni ured može nesmetano provo* Hiti svoju samovolju, a i ona jadna komisija je bila puka formalnost U Bijeljini jc n pr. spremna, savjć* sna i objektivna komisija, koja ne '•da poreznom uredu ni misliti na kon* ^esionalnost. Iznosimo tri njihove veletrgovine: Baruch Zadik (12.700 K), H. II. Salihović (9.030) i Popo* vac (9.030). Isto je tako i u Tuzli. Kod nas mora dva puta više da pla* ti jedan detalj ista musliman, nego grosista u Bijeljini, Tuzli i drugim trgovačkim varošima. Posmatrač. Upozorujemo pozvane faktore na ovu nepravdu i tražimo da se ovom sistematskom uništavanju musli* manskih trgovaca stane na kraj. Svraćamo pažnju na ovu stvar i našim poslanicima. Ur. * Bos. Dubica, 4. januara. Kako je Srskićeva vlada nagradi* vala zločince! Pred smrt i pogreb sadanje naše zem. vlade neće biti zgoreg, ako se čuju i ova dosad ne* čuvena, i od same vlade indirektno podupirana nedjela, učinjena od ovdašnjeg nadgruntovničara Š p i* r e V u i n c, o kom je već bilo go* vora u prošlogodišnjoj »Pravdi«. Glasom gruntovnog spisa G. 3/19. pozajmio je nadgruntovničar Špiro Vuina tobož ispred svoje su* pruge Angeline gosp. M. G. 3500 K i u tu svrhu u svojoj kancelariji svojom rukom napisao je ovu za* dužnicu, koju mu je dužnik potpi* sao: »Obveznica na 3500 kruna, koju svotu sam od Angeline Vuina rođ. Uremović u gotovom izbroje* nu u zajam primio, te sc obvezu* staje, a ne treba ni spominjati kak* pa kad se jedan viđeniji i tobože bremenarski rad, pa će ubrzo da pa* vim li smradom okužujc uzduh, oso* pametniji scljanin veselio obilatome ne na teret selu, bilo da i on postane bito u ljetno doba. prihodu primijeti mu župnik, koji »zrio« za ludnicu, ili da sasvim klo* je bolje od koga svakidan gledao Nešto od poljoprivrede, nešto ne i obnemogne. Kamo sreće, go* radi blizine grada, gdje ženskadija kako selo srče naglavce u ponor: »A sparu, da više selo nije nikad uke* prodaje voće i povrće a muškarac I jeste li vidjeli, gosparu, koliko selo salo ni cigle pare u ime »odredbine« kojemu se ne rači motika — ino* troši za umobolne, zaklonjene u po* na žestoka pića koja ga »odredbi* že u svako doba da zaradi dobru I krajinskoj ludnici, koje su onamo na« neizravnim putem zbilja »odi* samo vino i rakija otjerali? Jeste li rc« i tamni, ono bi, vjerujte, drukči* nadnicu, bilo bremenarstvom, bilo pogledali u općinskim blagajničkim je cvalo i mirisalo! posJužbom i t. d., da ii ne spomenem lijep novac što ga u Plojkama os* knjigama koliko je selo potrošilo za Isti mi je župnik drugom prilikom liječenje vama kao i meni poznatih kazivao, kad sam se s njime razgo* tavi ja putnik na prolasku u krčmi, u dućanu i u pekarnici, selo bi mo? bludnica, koje do svoj prilici ne bi I varao o sudbonosnim posljedicama alkoholizma, da je on pri samrti glo da žive kao jedno po jedno, pa* postale skitušc i curctine najniže bagre, da im se očevi nijesu podali s Bogom pomirio mnogo seljana o* če bolje nego ijedno u onome kraju, bojega spola u tri župe, gdje je žup* a ono naprotiv, ako zapravo i ne pijanstvu, te zapustili svoju djecu nikovao, ali najteže umiru alkoholi* gladuje, jedva životari životom o* upravo onda, kad su najviše trebala čari, osobito onda kad su u snazi, noga, kojemu je porok pijančova* pažnje, oslona i zaštite? Bit će i vama, gosparu, poznato, da je selo nja oteo snagu i volju, uskolebao upravo prema rečenici: »Bogu dušu, Plojke doživjelo ono, što nije valj* ravnotežu, zamaglio vid, pomrsio Bog je ne će«; a da je najstrašnija da nijedno drugo na svijetu, da su smrt, koju je zapamtio i koja mu pamet i vedro prosuđivanje. U Plojkama rijetkom kojom iz* tri kćeri raspikuće i propalog pija* se duboko usjekla u pameti bila ne* niče M. po prilici unatrag pola go* I opisiva .besmrtna borba, užasno tr* nimkom — a takovi ekonomski na* predu ju — pije: mlado, staro, muš* dine bile spolno okužene i u isto ganje i lamanjc, tc živinska rika ko, žensko, odrasli, nedorasli, dje* vrijeme liječene u pokrajinskoj bol* mlade čvrste žene, poznate alkoho* ca, nače i djeca u povojima, jer nici. Nu takove sramote, gosparu ličarke, punih dvanaest sati prije moj, nastavi župnik svečanim »cres* češće besvjesna i glupa - prije, no nego je izdahnula. U njezinoj se ccndom« ne biste zapamtit ni vi, zločinačka majka znade da miri kući prije par mjeseci objesio 18* njihov scljanin, ni ja, njihov župnik, svoje zaplakano dijete u kolijevci godišnji sin, koji je — slijedio očev omamiv ga rakijom, ili drugim že* da je njihov otac uredno živio, da i majčin primjer — u posljednje do* sc nije skotrljao niza stube ljudsko* stokim pićem. ba bio batalio kupicu, te pio rakiju Bio sam na prigodi da vidim ko* .ga nonosa i dostojanstva na najni* samo iz čaše na dušak! liko selo utjerava u ime »odredbinc« žti stepenicu i postao alkoholičarom, (Svršiće se). na osladene i neosladene »žeste«. ! koji je već sada jedva sposoban za �Број 242 — Broj jem, da ću na gornji zajam plaćati 8% kamata računajući od danas i to za svakih 6 mjeseci. Ujedno ob* vezujem se ovaj zajam bez prigo* vora vratiti za 1 godinu dana to jest 2. januara 1920. i to u vrijedno* sti srpske države, td jest 3500 dinara. Za osiguranje gor# njeg zajma dozvoljujem i <privolju# jem, da šc uknjiži pravo zaloga za svotu od 3500 dinara, na mojih 7/32 dijela nepokretnina upisatih u A. I. gr. ul. broj 40 i 799 kat. opć. bos. Dubica i moju ’/t*nu nepokretnina upisanih u A. I. gr. ul. broj 815 iste kat. općine u korist Angeline Vui* ne rođ. Uremović iz Bos. Dubice«. U kakovom je duševnom i materi* jalnom stanju bio dotični dužnik, kad je mogao pristati, da mu Vu* ina, kao takav kaišar i lihvar glavu ■osjeća i da mu za godinu dana na* plati samo 10780 K kamata za po* zajmljenu glavnicu u iznosu od 3500 K, lako je prosuditi. Na tužbu, da se ovakovc lihve po gruntovnim knjigama nc smiju pro* voditi i knjižiti po gruntovnim knjigama s dinarima na mjesto pozajmljenih kruna, pozvala je ze* maljska vlada Vuinu, da se oprav* da. a on mjesto da prizna krivnju, falsificira gornju obveznicu dodav* si stavci obveznice: »Ujedno se obvezujem ovaj zajam bez prigo* vora vratiti za 1 godinu dana, t. j. 2. januara 1920. i to u vrijednosti srpske države to jest 3500 dinara« ove zgodno umetnute riječi: »Ako krune ne budu više u teča* j u«. Tim je nezakonito sasma pro* mijenio sadržaj tog službenog ak* ta i tako počinio zločin prevare i zločin svoje uredovne vlasti. Taj je falzifikat priložio vladinom spisu .kao opravdanje i kao dokaz svoje nevinosti. Ovo falsificiranje službe* npg akta od strane nadgruntovniča* ra Vuine sudbeno je konstatovano kod ovd. suda zapisnikom od 1. sep* tembra 1920., koji je istog dana po* slan zem. vladi. Šta mislite, da je na to učinila zem. vlada? Ona je Vuinu kao za nagradu premjestila iz kotarskog u okružno mje* sto! Poslala ga je u Bihać, da tamošnjim muslimanima (tumači Krizmanove i Srškićeve agrarne na* redbe, pod koje je spadala, kako »svačija«, tako i zemlja tog istog Vuine, ali koji ju je mogao prodati i prcnisati za svotu od 224.000 kru* na. Pa i uza ovako znatan kapital, koji je na ovakav i sličan način mogao biti stečen, nije nadgrun* tovničaru Špiri Vuini pravo, što ga je pri polasku u Bihać ovdašnji sud radi njegove drskosti prema pošte* nim građanima osudio na 10 dana zatvora,, pretvorivo u novčanu glo* bu u iznosu od 1000 K. On u svom utoku ’aže htijući izbjeći zasluže* noj kazni i navodi, da je »siromaš* ni činovnik«. Ovako se radilo za Srškićeve vla* de, u kojoj je šef pravosuđa, g, Dr. Simić bio mišljenja, da bi za gor* nie zločine bio dostatan samo u* kor! Hoće li pri tom ostati, vidjcee* mo. G. Dr. Svrzobio je podnio, »na merodavnom mestu« i pismeni zah* tjev, da mu se na to odgovori, ali odgovora nikad ne bi. Ali također još uvijek čekamo preporučujući sad Bišćanima, da na ovog zločinca dobro paze, šta će u gruntovnici u* činiti. Spectator. Pofitlčhi pregled. UNUTARNJI. Radić ne će u Beograd. Zastupni* ci hrvatske seljačke stranke vijeća* li su u prošlu subotu u Zagrebu i jednoglasno zaključili (bilo je 47 iza* branih poslanika), da njihovi posla* hici ne pođu na sjednicu konstitu* ante na 12. ov. mj. Razlog je tome § 8. privremenog poslovnika, koji Određuje, da svaki poslanik mora po* ložiti zakletvu kralju. Osim toga je nepravedna i odredba, da se ustav prima jednostavnom većinom. Pri* mijeno je više rezolucija u smislu zaključaka seljačke skupštine u Zagrebu od 8. pr. mjeseca i te će se rezolucije poslati svim parlamen# tarnim strankama u Beogradu. МПРАВДА“ — „ PRAVDA“ ! ! ■ j I ; I I Ministarski savjet prima nacrt ustava. Iz Beograda javljaju, da je ministarski savjet završio debatu o ustavu. Nacrt je predan predsjed* ništvu konstituante i pojedinim klubovima. Predsjednik konstituan* te predaće taj nacrt ustavotvornom odboru, kad se ovaj izabere. Ova vijest nc kaže ništa o tome, u ko* liko se ovaj nacrt razlikuje od na* crta Vesnićcvc vlade, koji je bio njegova podloga i stoga o njemu ne možemo ni mi imati svoga misije* nja, dok sc ne preda javnosti. Osiguranje bezbjednosti u južnoj Srbiji. U ministarstvu predsjedniš* ’tvu održana je 9. ov. mj. sjednica ministarskog savjeta. Najveći dio vremena bio je posvećen diskusiji oko popravka stanja javne bezbjed* nosti u južnoj Srbiji. Poslije opšir* nog izvještaja, koji je podnio mini* star unutrašnjih djela Milorad Dra* šković, vlada je riješila, da pre# duzme što opsežnije mje* rc radi obezbjedena živo* t a i i m o v i n e t a m o š n j e g p u* č a n s t v a. Posljednji arditi ostavljaju Krk. Jz Vrbnika se javlja: Posljednji D’Annunzijevi razbojnici napuštaju otok Krk, prepuštajući talijanaši* ma grada Krka oružje i municiju. U gradu Krku iskrcavaju se redo* viti talijanski vojnici, koji su stigli u dva parobroda. Među našim sta* novništvom vlada red i mir. Rudarski štrajk u Sloveniji. Iz Ljubljane javljaju: Trbovljansko društvo udovoljilo je zahtjevu mi* nistarstva za socijalnu politiku i pristalo na povišicu radničkih plaća u visini onih kao u državnim rudni* cima u Velenju i Zabukovcu. U tr* bovljanske rudnike izaslati će se posebna mihisterijalna komisija, koja će sc na licu mjesta i na teme* Iju poslovnih knjiga, te drugih po* trebnih podataka, osvjedočiti i od* lučiti, da li, i u koliko bi bilo po* trebno povišenje cijena ugljenu, u* slijed navedenih povišica radničkih plaća. Uslijed toga pozvala je slo* venska pokrajinska vlada štrajku* juće radništvo, da odmah nastupi rad, t. j. u ponedjeljak dne 10. o. mj. u svim rudnicima, jer bi se inače moralo istupiti protiv štrajkaša i njihovih vođa najstrožijim sred* stvima. . . VANJSKI. Legijonaši ispraznili Rijeku. — Iz Opatije se javlja: Rijeku su legijonaši ispraznili. U gra* du ih nema više od 1000, a i ovi će za dan dva otići, pa će se za red i mir u gradu brinuti jedino građan* ska milica. Jučer je na Rijeku sti* gla komisija oficira, koja ima da preuzme ratni materijal. Među tim materijalom nalazi se i velika koli* čina eksploziva. Protiv diktature i revolucije u I* foliji. Rimski listovi donašaju izvje* štaj centrumaške grupe talijanskih socijalista, koji će biti iznesen na nacijonalnom kongresu socijalista u Livornu. U izvještaju izražavaju se protiv diktature proletarijata i re* volucije. Potonja bi u Italiji dovela do građanskog rata i vojničke dik# tature. Osim toga je revolucija po ruskom uzoru u Italiji nemoguća. Kako sc iz Rima javlja, odbila je talijanska vlada vizum pasoša Zi* novjevu i Buharinu, koji su htjeli da sudjeluju kongresu u Livornu. Stambulijski o srpsko*bugarskom sporu. Iz Praga javljaju, da je sa* radniku lista »Venkov« izjavio Stambulijski, da je u Poljskoj odr* žao 20 govora u kojima je nastupao za čcsko*poljski sporazum. Ujedno je izjavio, da je usprkos odklanja* jućeg stanovišta beogradske vlade za češko posredovanje, ako je mo* guče pod osobnim vodstvom pred* sjednika Masarvka, koji neka bi nastojao, da se Srbija i Bugarska sprijatelje. Bugarska da bi se rado podvrgla sudištu, sastavljenu od slavenskih naroda, koje neka bi od* lučilo o srpsko*bugarskom sporu. Rumunjska i sovjetska Rusija. Rumunjska vlada izdala je komu* nikej o odnošajima Rumunjske spram sovjetske Rusije, u kojem se veli, da se pregovori između obiju vlada vode već od februara prošle godine u posve prijateljskom tonu. Koncentracija ruskih četa na ru* munjskoj granici je uslijedila radi toga, što se čete pod zimu moraju smjestiti u zimske kvartire, koji se tamo nalaze. O namjeravanom na* padu Rumunjske na Rusiju nema nikakvog govora, jer da je Rumunj* ska htjela napasti Rusiju, učinila bi to onda, kada je potonja stajala u borbi sa Poljskom. Poslije rascjepa francuskih soci* jalista. Iz Pariza javljaju: »Konfede* ration Generale du Travaile« jav* lja, da je povodom raskela u soci* jalističkoj stranci izdala proglas na francusko radništvo, u kojem ss ve* li: Komunistička frakcija je time, što je primila moskovske uvjete pokazala, da namjerava proširiti svoje razorno djelovanje i na stru* kovnu internacionalu, u kojoj ima 27 milijona radnika. C. G. T. otkla* nja odgovornost za taj raskol na o# ne, koji su primili moskovske u* vjete. Opasnost rumunjskosruskog га* ta? Po pariškim vijestima progla* šeno je od rumunjske vlade na gra* nici Besarabije ratno stanje. Zc* Ijeznički promet je obustavljen u svrhu, da se transportiraju znatne čete na granicu. Rumunjski general* ni štab je ponovno ustanovio, da se sa strane Rusije na rumunjskoj gra* nici sabire brojna vojska. Diktatura nad poljskim željezni* čama. U Poljskoj je stanje na že* Ijeznicama tako strašno, da je mi* nistarski savjet zaključio, da sc dik* tatura nad željeznicama predade jednom željezničkom vijeću, u koje je ušao general Norwid i dva inži* njera. Pucnjava u Gorku. Iz Dublina javljaju: Po službenoj vijesti na# padnuta su dva vojnička automobi* la blizu Corka pucnjavom iz pusa* ka i mitraljeza. Vojnici su uzvratili pucnjavu, na što su napadači po# bjegli. Vojska nema gubitaka. Po nalogu komandanta porušeno je pet kuća iz kojih se po iskazu voj* nika pucalo na njih. DomatB vijesti. Страна 3 — Strana i režiju, da siromašniji građani ne ! mogu trošiti skupog duhana; a po#, ! liciju upozoravamo, da kojekakva dječurlija još uvijek nudi po ulica# ma jeftini režijski duhan po skupe I pare. Poziv na IX. redovnu glavnu I skupštinu društva »Hurijjet« koja će se obdržavati u petak na 14. ja# nuara 1921. u društvenim prostori# jama u 6 sati na veće (u 2 sahata po ahšamu), Musi, čitaonice Kira* ethane. Dnevni red: 1. Predsjednik . otvara skupštinu; 2. Izvještaj druš* I tvenog tajnika; 3. Izvještaj društve# nog blagajnika; 4. Izvješće nadzor* nog odbora: 5, Interpelacije; 6. Bi# ranjc upravnog i nadzornog odbo# ra; 7. Eventualije. Primjedba: Ne uzmogne li skupština zbog ne# dostatnog broja članova stvarati zaključke, sazvaće usmeno drugu do 8 dana, koja bez obzira na broj prisutnih članova može zaključke stvarati (§ 32. »Hurijjetovih« pra* vila). Odbor društva »Hurijjet«. Dr. S. Alečković. advokat u Travniku, preselio je kancelariju u I. kat kuće prema poštan. i brzoj, uredu. O Latifu Zajmoviću iz Prozora koji je zarobljen godine 1015. i naj* zad se javio iz Sibirije umoljavaju se naročito zarobljenici, koji se vra* čaju iz Sibirije, ko bi šta o njemu znao, da javi na Halil ef. Zajmovića trgovca Prozor. Kajonov nedjeljni kalendar nek ne fali ni na čijem stolu. Ima sve blag# dane u crvenoj boji štampane, a sa# držaje sav muslimanski, srpsko*pra* voslavni, jevrejski i rimo#katolički kalendarium. Cijena mu je po ko# madu 30 K. — Preprodavačima ra# bat. Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno. Pakovanje se ne raču# na. — Knjižara Daniel i A. Kajon. Prehlađeni li ste? — Bole Vas pr* sa? Grlo? Imate li kašalj? Hunjavi# cu? Dobar prijatelj Vam je za ova* kovih zlih časova Fellerov pravi El# safluid! 6 dvostrukih ili 2 velike spe# cijalne boce 42 krune. Državna tro# šarina posebno. Zagorski sok za pr# sa i kašalj 1 boca 9 kruna. Pokvaren li Vam želudac od zle hrane? Fcllerovc prave Elsa*pilule — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr# kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, vatska. B. CIJENE PADAJU! Papirnici D'. i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ul. 19., stigla je veća količina prvo# klasnog koncept papira, bez# uvjetno sposobnog za pisanje tin# tom, u težini od 11 kg za 1000 taba* ka, te se prodaje, dok zaliha traje, po 385 K na 1000 tabaka. Vanjske narudžbe obavljaju se odmah; pa# kovanje se ne plaća. Odlazak Regenta Aleksandra. Jučer poslije podne u 2 i po sata krenulo je sa Ilidže Njegovo Viso* čanstvo Kraljević Aleksandar po# sebnim vozom preko B. Broda u Beograd. Nečuveni škandal. Po nalogu ko* turskog ureda u Mostaru je ovih da* na po noći 10 policajaca izbacilo iz vlastitog stana staru majku H. Ahmct ef. Karabega u Mostaru, Brankovac u!., da useli Pa ju Ilicsa učitelja osnovne škole. Stanbeni u* red je doduše bio izdao odluku za to, ali kad je bio izvješten o stvari 'povukao je i predao stvar kot. ure* du. Predstojnik je primio utok, ali se adjunkt Petrić umiješao u stvar i bez odobrenja predstojnikova svo# jevoljno odredio, da se stara žena izbaci na polje. Polica j isu for* Dopisniku iz Maglaja. Vašeg do# m a 1 n o p r o v a 1 i 1 i u kuću, iz# bacili stvari na polje i raz# piša protiv poreznih organa ne mo# žemo uvrstiti. Ako je onako, kao lupali jedno ogledalo u vrijednosti od K 2000.—. Ima Ii na svijetu još što pišete, pokupite potvrde od o# koje mjesto, gdje vlasti same ovako soba, koje su jedanput platili po# gaze najosnovnija građanska pra* rez ovrhovoditelju Kumanoviću, a on ga »pronevjerio«; potvrde spre# va? mite državnom odvjetniku u Tu# »Hak« u Skoplju, koji je dosada zlu. Pronevjerenni se novac mora izlazio samo na turskom jeziku, po# namiriti ljudima. Čudimo se, da de# čeo je od 5. ov. mj. da izlazi i na legat Ministra finansija nije do da# našem jeziku i to jednoć sedmie# nas uredovao kad mu je stvar po# no. Razlog je tome, što srpskoj ja# znata. Primite selam. vnosti nije bio pristupačan izlazeći samo turski i što prema tome nije mogao postići svog cilja, da naime iščezne ono potpuno netačno shva* ; tanje kod Srba, kako su naši Turci | neprijatelji ove države. Dobrovoljni prilozi: Faik Sadiko# Mi svojim čitaocima najtoplije vic sakupio je među građanima u preporučujemo ovaj list i molimo Ljubuškom K 76 . Dr. Mihić u Lju# naše sa radnike, da (svojom sarad* Duškom sakupio je 114 K; podod#njom pomognu ovaj bratski list. bor u Nevesinju dostavio je K 478 Ci jena je listu (dva puta turski, je* dobr. pr. Tu svotu darovaše slijede# dan puta srpski i turski u sedmici) ći: Smajil eff. Serdarević K 12; Ah# 42 dinara na pola godine. Admini* med Pckušić Nevesinje K 52; Mu# stracija se nalazi u Skoplju, Kara* sta j beg Čelebić K 20; Arif eff. Ča# đorđeva ul. broj 76. nović K 26; Salih Balić K 20; Nu* Trafike ne prodaju jeftinog du# rija Kapetanović K 40: Mustajbeg hana. Tuže nam se, da se u trafika* Kapetanović iz Banje Luke K 100; ma ne može dobiti nikako duhana Omer Balić iz Mostara K 20; Saban 4. klase, t. j. paklića po K 2. po K Husović iz Nevesinja K 88. Osim 6.50 i cigareta Vrbas. Skupljeg ima toga poslao je isti pododbor 5 q u obilju. Upozoravamo duhansku i krumpira za konvikt u Mostaru. Po# Porube uredništva. Gajretov glasnih. I | • 1 �Strana 4 — Страна Broj 242 — Број „PRAVDA" — „ПРАВДА" vjerenik Osman Beganović iz Klju* ča prilikom posjete Gajretovc kan* cčlarijc darovao je K 108; povjerenik Hilmija Sadiković iz Ljubuškog -.poslao K 400 sakupljenih prilikom glavne skupštine čitaonice »Iršad«. Općinski ured Brača poslao potpo^ rc K 100; Gradsko poglavarstvo 'Pravnik K 5000 potpore; Pododbor Srebrenica članarine i priloga K 1663; Općinski ured Puračić prilo* ga K 150: Trgovačka banka u Tro« binju poslala je dobr. pr. K 500; Pododbor u Stocu poslao je dobr. pr. K 920; Pododbor Bos. Samac sakupio je na svadbi kod g. Izctage Izetbegovića K 515; darovali su sli­ jedeći: po K 50: Huscjinaga Čizmić, Osmanbcu Gradaščević, Mustafaga Izetbcgović: po K 40: Sejfudinaga Maglajlić. Muhamedaga Džabija; po K 35: Muharcmaga Bajraktare^ vić; no K 30: Ibrahim Ceribašić; po K 25: 11. Salihović N urija. Suljo Bičić: po K 20: Arif Džakić. Junuz? aga Dclagiia i Sulcjman Dagović: po K 15: Mustafa Suljić: po K 10: Alija Kunić. Sulejman Derviš, Se; . lim I Mvarlić. I lakija Hasancfcndić, Suljaga Vajzović. Ago Sulejmano* I vić; Džemal Bičić: po 5 K: ševko ! Prcić. PRIPOSLANO.*) Ха 8. ov. mj. izašla je notica u , »DomtAini« pod naslovom: »Tuž* ba na agrarnu Direkciju«, u kojoj , se moja osoba spominje. Molim us redništvo, da mi primi ovo kao od= : govor na gornju noticu: Zubanefen* । dija! Ja sam uistinu rentu podigao : od kot. ureda u Livnu u iznosu od K 20.000 što ne iznaša ni osminu o? noga, što bi imao po pravu da do« bijem, kad bi u naravi hak dobio, a ti. klepatalo, dobio si K 2,(X)0.000 na račun svoje duše, pa neka čis taoci i javnost prosude, ko je od nas bogatiji. Sarajevo, 10. januara 1921. I Muhamedbeg Sulejmanpašić. i *) Uredništvo ne odgovara ni za i sadržaj ni za stil. Muslimani sjetite se „Gajreta"! Stavljamo na znanje našim cijenje­ nim mušterijamn da smo našu dugo­ godišnju radionicu povećali i u red ’ stavili, te smo sada u stanju našim Upozoruju se svi vlasnici robe, i cijenjenim mušterijama liferovati svaku količinu podvržene gradskoj »kaldrmiji« u gra­ du Sarajevu na moj poziv, oglašen u tahanhalve 4. broju »Narodnog Jedinstva« od 10. I u poštanskim paketima, te u kantama o. m. da svoje zalihe sa stanjem od , po 20 kila, Le 10. januara 1921. kod gradskog dohorahatlokum darstvenog ureda Preradovićcva (bivša Šljivina) ulica najkasnije do 20. o. m. ! pod poznatom markom ORIENT u ku­ prijave i otpadajuću kaldrmiju pod tijama po1.,, ‘Д i jedne kile te sanprijetnjom tamo predviđene kazne I dučićima po 5 kila sa bademima i bez. Molim cijenjene mušterije neka se uplate. obrate na Vladin komesar: Broj 627 921. Proglas. Dr. Nowadt. Braća flrifović, Sarajevo. Upravo stiglo! Kockastog šećera po к 61 kg. Santos kave l»a po к 58 kg. Carolina riže po к зо kg Dioničari Мш limanskE Centralne Bunite za Bosnu i Нвгсгg. d d. u Sarajevu i sva ostala prekomorska roba i južno voće dobije se na veliko dok zaliha traje u trgovini sa kolonijalnom robom na veliko mogu podići dionice 1. i 11. emisiju ako polože megiutimnice (privremene potvrde) o 111. i IV. uplati, a ako su te potvrde izgubili, m®gu u smislu za­ ključka ravnateljstva dobiti dionice i bez tih potvrda, ako potpišu potrebno očitovanje. Ovo se očitovanje može dobiti kod navedenog zavoda na zahtjev svakog dioničara, kojeg se tiče ovo obaviještenje. Sarači ul. 31. o*♦♦♦♦ ♦ PAPIRMCA ♦ $ HAMDIJE KOPC1CA ♦ Ф ♦ ♦ > £ < ♦ preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 * J ♦ * * * ♦ Šumski ekonom čeb, s državnim ispitom šumara, absolvent gospodarske škole sa više godišnjom praksom u obedvje struke, primio bi službu šumara na jugu naše države. — Ponude slati na Jaroslav Dzimal, šumar u Stipaliču p. Motnik (Slovenija). Jedina Muslimanska restauracija „BALKAN0 Spaho i Kašmo Telefon 541. Jedini na Balkanu »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« Štampa se u 50.000 primeraka i kao ekonomsko-informativni list dobro uređen, zanimljiv, potreban, on je uspeo da za kratko vrijeme prodre u sve krajeve naše zemlje. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je jedini časopis ove vrste i najviše su njime zainteresovani proizvađači, industrijalci, trgovci i zanatlije jer u svakom broju nalaze sva obaveštenja koja su im potrebna. Naročito ih je »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« zainteresovao sa svojim rubrikama »Prodaja« i »Kupnja« u kojima ovaj časopis kao organ Muzeja Međunarodne Trgovine i industrije publikuje u svakom broju sve ponude stranih artikala i tražnje naših zemaljskih proiz­ voda, koje Muzej dobija svakodnevo iz cijelog svijeta, i tako oni koji imadu neki zemaljski produkat na prodaju nađu uvek najboljeg kupca, a oni pak koji trebaju neki strani artikal nabave ga iz prve ruke i po najpovoljnijim cijenama. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« u Beču preporučuje se muslimanima, koji putuju tamo. Kuhaju se domaća jela, te se može dobiti ćevapčića, ražnjića, gjulbastija, bureka, lonca i. t. d. je najpodesniji časopis za oglašavanje jer ne samo da se rastura mnogo više od svih dnevnih listova, nego se i čita mnogo više, uvek je pred očima. Pritom cijene oglašavanja su mnogo jeftinije nego u ostalim listo­ vima. Pretplatu, koja iznosi 50.— Din. godišnje treba slati administraciji. »MEĐUNARODNOG TRGOVINSKOG POSREDNIKA« Beograd, Knjeginje Ljubice ul. broj 9, sa oznakom artikala koje pretplatnik ima na prodaju, kao i onih koje on treba, da bi se to bezplatno moglo publikovati u narednom broju poslije čega će pretplatnik dobiti hiljadama tražnja za ono što nudi, kao i hiljadama ponuda za ono što on treba. Tarifa oglasa na zahtev. Abdulah eff. Cvijetić, Wien, I., Fleischmarkt 9. Muslimanska trgovačha i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K. 10,000.000 Podružnice u g. Brodu i F3. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - tadanja: Hralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i .•. razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije Odgovorni urednik- Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. •Mamparija Danlel & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/55688615532f94623416eba2599b35e1.pdf 773438c5c4dd408e13a805d8d8389b65 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. pojedini огој К, 2,— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA. GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, subota 15. januara 1921. (5. Đžumadel-ula 1339.) Broj 5 (243) Muslimani i jugoslavenstvo. Pored svega toga, što nas mnogo nerješenih zadaća čeka, ipak ću bi­ ti slobodan po mom mišljenju is* taći jednu od najvažnijih i najčas* nijih, a to je zadaća nacionalnog u* jedinjivanja ili izgrađivanja jugo* slavenskog nacionalizma. Velim sa* mo izgrađivanja i dotjerivanja, jer mi imamo za to dosta pribrana ma* terijala donesena što sa bratske srp* ■ske, što sa bratske hrvatske strane. Pored svega toga, što smo do sad bili sasvim hladni prema kompot nentama jugoslavenskog nacionaliz* ma kako prema srpstvu, tako prema hrvatstvu, jer smo u jednoj kompo* nenti gledali pravoslavlje, a u dru* goj katolicizam, mislim, da ćemo se najbolje odužiti svome rodu, a* ko se svi skupa izjavimo, da ćemo se objeručke prihvatiti jedne rezul* tante, koju zovemo Jugoslaven* stvom, koja nadomješta ili sadrža* va sva tri plemenska nacionalizma i srpstvo i hrvatstvo i slovenstvo, koja obuhvata sve tri vjere, kako pravoslavnu, tako katoličku, a tako i našu islamsku vjeru. U jugoslaven* stvu samo možemo svi skupa gleda* ti nešto svoga vlastitoga, to je naš nacionalizam pravi. Naročito nama muslimanima je najnužnije po,prihvatiti jugoslaven* stvo preskačući ili priznavajući i •srpstvo i hrvatstvo, jer najzad mo* žemo biti zadovoljni, da nijesmo zadojeni ni srpskim ni hrvatskim šovinizmom, pa smo baš radi toga najpristupačniji jugoslavenstvu. I ako je jedan dio naše inteligencije osvjesten hrvatski, a drugi dio srp* ski, pa ako bi ta inteligencija na* stavila daljnje osvještavanje, mo* ralo bi doći do sukoba, morao bi doći raskol među muslimanskim re* dovima. Tako bi smo opet doveli muslimane u dva protivna tabora i s time bi smo samo pojačali slabe odnošajc između naše si^sko*hr* vatske braće. Danas je baš najnuž* nije, da se kod nas vrši proces spa* janja, a ne rastavljanja i moram na* glasiti, da ćemo uzvišenu ulogu odi* grati, ako nam uspije, da sjedinimo zavađenu braću. Mi muslimani jesmo najćišć; srp* ska*hrvatski elemenat, jer posjedu* jemo sve one najčišće nacionalne o* sebine, koje nas čine dijelom jugo* slavenskog naroda, i samo nam fa* li nacionalno ime pored što veće ljubavi prema našoj domovini 1 na* soj nacionalnoj državi. Do sada se je nama predbacivalo: »Vi nijeste ni Srbi ni Hrvati«, ma da smo to ' vazda bili, samo nijesmo bili imena svijesni, pa da i to jednom dokraj* cimo, da čak ne samo da svoju bra* . ću stignemo, nego da ih i za jedan , korak prestignemo, ako kažemo: ј Nemojte se braćo uzaludno ni iz* i među sebe, a kamo li radi nas sva* ! dati, mi smo svi Jugoslaveni. i Mi hi smo sa svojim Jugoslaven* stvom pokazali našoj ostaloj nemu* slimanskoj braći kamo bi i oni tre* bali da idu, mi bi smo zapravo prvi mogli prakticirati ono uzvišeno ime, koje je bilo ideja našim velikanima, mi bi smo zapravo bili potpuni Ga* jevi Iliri, Starčevi ćevi Hrvati, Ka* radžićevi Srbi i najzad Strossmave* rovi Jugoslaveni. I mi bi smo tako mogli steći također zasluga za naše nacionalno ujedinjenje, pored naše ostale braće, na čijim zaslugama i počiva naša slobodna ncionalna dr* žava, koju najradije nazivamo samo onim imenom, koje joj njbolje od* govara, a to je Jugoslavijom. Samo na ovaj način ćemo presta* ti svađati se između sebe i izbjeći ćemo onoj predratnoj borbi, koju su vodili dva rođena brata od jed* nog oca i jedne matere, jer je je* dan bio najveći Hrvat, a drugi naj* veći Srbin, a mi eto sad vidimo i priznajemo, da je jedan Hrvat, a drugi da je Srbin, ali da su obojica Jugoslaveni. Ujedno ćemo prestati sa onom nestalnošću, koju smo u I više mahova pokazali, jer smo znali j kao Hrvati da omrknemot, a kao i Srbi da osvanemo, što je prouzro* j kovalo nepovjerenje u naš nacio* i nalizam kako kod Srba, tako kod 1 Hrvata. ■ Još mi je istaći, da se mi zovemo : Jugoslavenima za to. što priznaje* I mo da smo i Srbi i Hrvati, a ne da smo mi Jugoslaveni za to, što nije* i smo ni Srbi ni Hrvati, jer kad mi I ne bismo bili Srbi ni Hrvata onda pogotovo ne bi smo mogli biti Ju* goslaveni. Ako ikoja jugoslavenska pokraji* na, a ono Bosna i Hercegovina je najnužnija jugoslavenskog naciona* lizma, jer je to zemlja, u kojoj se drži u ravnotežju srpstvo sa hrvat* stvom. jer je to jedna prijeporna zemlja srpstva i hrvatstva, a da pre* stane biti prijepornom, da se ne budemo svađali, je li Bosna srpska ili hrvatska, mi muslimani doviku* jemo: Bosna je jugoslavenska, jer je i srpska i hrvatska. U Beogradu, 7. januara 1921. Husejn Alić, nar. poslanik. Vahufsfti sabor. (Nastavak). IV. naslov: 3* sjednicu, 1. ov. mj. otvara pred* sjednik g. Reisubulema s dnevnim 1. hardži muhastbe redom: Proračun centralne v. m. za* 2. službene takse klade za godinu 1921. Na, predlog 3. paušal za pre«o« pristojbe g. Korkuta prima se predloženi pro* V. naslov: račun kao podloga za specijalnu de* batu. Proračunski referent g. Mute* Kamate Ukupno velić čita pojedine stavke, koje se poslije debate redom usvajaju: B) POTREBE. 20.000 I 100 4.000 | « 40.000 K 3,220.328 I. POGLAVLJE. A) POKRIĆE. 1. naslov: I. naslov: K 2.250ЛКХ) 10% prirez II. naslov: Bo«o^k>vna subvencija III. naslov: 1. zakupnine 2. desetinski paušal * « « < « « 360.000 5.000 9.220 Dnevnice i putni troškovi članova sabora i sab. odbora K 150.000 11. -naslov: Ured saborskog odbora a) osobna beriva: 1. osobna beriva činovnika K 324.256 2. osobna beriva podvornika « 22.000 ■ ' i ' • ! i ‘ j : ; * j 1 3. beriva honoriranogosoblja « 50.400 4. mirovine « 10.000 b) stvarni izdaci: 5. dnevnice pisara K 60.000 6. potrebe ureda ipisarnc « 60.000 7. primi troškovi « 26.000 Hl. naslov, vak.-mear. povjerenstva, a) osobna beriva: Zaključuje se, da se prepusti saborskom odboru, da razdjeljuje dotaciju za kot. v. m. povjerrnstva, te za džamije, tekije, tur­ beta i za sibjananekitebe prema potrebi i svojoj uviđavnostl. U ovom naslovu je odo­ breno j ovo: 1. beriva poslovođa, podvornika. uredske potrebe, kinje i uzdržavanje zgrada i izvanredni izdaci K 240.000 IV. naslov: uzdržavanje zakladnog imetka. 1. uzdržavanje nekretnina zakladnog imet­ ka K 100.000 2. porezi i druge daće « 150.000 II. POGLAVLJE. 1. naslov: Pufeni! troškovi ulema-mndžlisa i muftija K 25.000 II. naslov: džamije, tekije i turbeta: 1. beriva stalnih službenika, 2. pripomoćmh službenika. 3. uzdržavanje vjerskih i 4. rasvjeta i drugi stv. izdaci K 125.000 HL naslov: uzapćeni vakufi: 1. beriva službenika i 2. vjerske svečano­ sti, rasvjeta i drugo K 18.000 III. POGLAVLJE. 1. naslov: okružna medresa: 1. beriva službenika. 2. uzdržavanje zgrade i namještaj i 3. uzdrž. učenika K 780.000 H. naslov: ostale medrese: 1. beriva službenika K 33.000 2. razne potrebe medresa « 6.000 3. uzdržavanje zgrade « 500 HL naslov: mekjtebi-ibtidaije: K 1,000.000 « 127.2000 < 21.000 paušali mekjtebi-jbtidajja < 60.000 kinje i uzdržavanje zgrade < 50.000 putni, selidbenu troškovi i substitucije K 10.000 nagrade i potpore * 2.000 elementarne štete « 2.000 vjeroučitelji na nar. osn. šk. < 5.000 I 1. beriva nastavnika beriva pođvornika ' 2. 3. mirovine 4. 5. 6. 7. 8. 9 IV. naslov: sibjan-mekjtebi: 1. prspomoći i 2. uzdržavanje K 160.000 ' IV. POGLAVLJE. I. naslov: vakufsko sirotište: (odgađa se na siiijedeću sjednicu, pošto je sa ovom stavkom spojen predlog saborskog odbora o premještenju sirotišta). Na dnevnom jc redu Četvrte sjednice, držane 2. ov. mj. vakufsko sirotište i proračun Gaži*Husrefbe* gova vakufa za 1921. god. Prije pre* laza na dnevni red zaključuje sa* bor, da se uredba, koju je sastavi* lo vak. povjerenstvo u Bos. Gradiš* koj u pogledu utvrđivanja imena i dana rođenja muslimanske novoro* đenčadi nc može primiti kao nor* ma za sve kotareve, pošto joj sc po mišljenju nekih članova sabora da prigovoriti i sa šerijatskog gle* dišta. Stoga se upućuje šerijatskom odboru na mišljenje i predlog. Kod rasprave o vakufskom sirotištu či* tan je predlog sab. odbora, da se sirotište ima prenijeti u konvikt ok* ružne medrese kad nastupe ferije. Štand pitomaca bi se ustanovio sa 50. Saborski odbor bi bio ovlašten, da sadanje pitomce premjesti u dr* žavne zavode, ako se državna vlast sporazumi sa Ulema*medžlisom gle* de konfcsijonalnog uređenja sada* njih državnih sirotišta. Nakon ži* vahne debate stavlja predsjednik •prvu tačku toga predloga (premje* štenje) na glasanje. Ne usva ja se. Is* to tako sc ne prima ni predsjednik kov predlog, da se u slučaju nužde TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina IH. 30--40 pitomaca smjesti u prazne prostorije zgrade vak. sirotišta. Na petoj sjednici, držanoj 3. ov. mj. zaključuje sabor, da se štand pitomaca ustanovi sa 60, a što se tiče n jihova premješteni a iz vakuf, sirotišta u državna sirotišta, to se diže s dnevnog reda dotle, dok ne padne odluka, hoće li se ta sirotiš* ta preurediti na konfcsijonalnoj ba* zi. Dalje je na dnevnom redu ras* prava o osnovi proračuna Gazi* Husrefbegova vakuc’ koja se jed* noglasno usvaja. Njen je ukupni prihod K 514.102 a rashod K 1.189.561, dakle sa deficitom od K 675.459, koji će se pokriti prihodom od šuma u približnom iznosu od K 1.000.000. Za hašurc se odobrava K 5.000. Nakon toga izvješćuje mu* ftija Kurt, da je šerijatski odbor proučio uredbu vak. povjerenstva Bos. Gradiške i preporučuje je uz izmjenu § 8. Razvija se debata o tome i poslije nje zaključuje sabor, da se ta uredba digne s dnevnog re* da, a da se saborskom odboru sta* vi u dužnost, da do budućeg zasi* jedanja izradi sličnu uredbu za ci* jelu zemlju, te da se povjerenstvu u Gradiškoj izrazi pismeno prizna* nje. Zatim je na dnevnom redu ra* sprava o proračunu samo* stalnih vakufa. Pošto se kod tog proračuna nije moglo ustano* viti, koliko će iznašati renta od vakufskih čifluka, to sabor ovlaš* čuje saborski odbor, da se prora* ćun uredi prema tome kakav se bu* de pokazao od te rente. Zatim sa* bor odobrava proračune samostal* nih vakufa, kako slijedi: Prihod Rashod Bećirbegov vakuf Gradačac K 23.760 K 12.856 Morat Osnian i tiuseiin kapetanov vakuf « 27.112 « 22.131 Ujedinjeni vak. u Jajcu « 35.000 « 32.900 Sedža-de-že-a Rogatica « 21.115 « 7.937 Osman-paša džamija u Trebmiu « 50.946 < 50.549 H. Alibeg Hasanpasić u Travniku « 50.726 < 47.072 H. Hasan džamija Tuzla « 22.775 « 20.725 OazFTuraBbeg vakuf u Tuzli < 22.951 < 17.760 Ujedijueni gradski vakuf u Visokom « 39.132 « 39.069 Zajrdinički vakuf u B. Dubici « 25.800 « 23.800 FL Pošto neki proračuni još nisu prispjeli, to se na predlog Korkutov ovlašćuje saborski odbor, da ih naks na dno odobri. (Nastaviće sc). MUSLIMANI sjetite se GAjRETA Honstituanta. Drugi redovni sastanak konstitu* ante, održan 12. ov. mj. otvorio je predsjednik dr. Ivan Ribar. Prisutni su svi ministri. Sekretar Vojislav Janjić čita protokol prvog sastan* ka. koji sc prima. Vladin sekretar čita molbe i žalbe, koje će ustupiti nadležnom odboru, čim se izabere. Zatim se čitaju razne molbe. Žalbe na izbore upućuju sc verifikacionom odboru. Sekretar čita dalje zadrža* vanja i odricanja na mandatima o* �Страна 2 Бпој 243 — Broj „ПРАРДА“ — „PRAVDA* Strana Avtovac. 6. januara 1921. I Na 5. ov. mj. u veče poslije po? : noći navalili su prav osla ni kame; : njem na ove muslimanske kuće. 1 Ćosage, Ari f age, Čamila. Hamdije, i Mustafe, Šajta, Halida, Zejnila sve I Pašića Muljanina iz Avtovca, Av? > dibega Kurspahića imama i Mujagc | Tanovića. Među napadačima su bi? | Ii i lugar Jovan Govedarica i Niko? | la Govedarica trgovac. Lupanje ka; I menja p čelo je u pola 2 sata po? ponoći i trajalo je do 5 sati u jutru. Kada su nenadno počeli na kućama pucati prozori i kamenje ulijetati u i sobe, kućna je čeljad strohovito za; . vrištala. Od policije i žandara niko ’ se nije ni proglasio. Trgovac Todor Grgur čuo je tu strahoću i pobje; i gao sa svojom familijom u svoga brata. Tu jc našao dva žandara, ja; ' vio im za tučnjavu, nu oni nisu h t j e I i ni ustati, nego su još 1 T o d o r a napali što ih srne; ta. To je bio žandar Jovo Krb vošić i jedan drug. Rekli su mu. mi nismo u službi, šta nam je stalo, ! Pošto se svanulo, mi smo otišli po ! policiju i javili za događaj, te je o? vaj policija javila žandarima, koji ' su došli i našli pune kuće kamenja. ■ Polupato je 53 okna, ogledala i ■ drugi namještaj. Jednu bešiku dje? tinju sa djetetom od 38 dana uda« Но je kamen, ali fala Bogu djetetu se ništa nije trefilo. Jovan Goveda; rica i Nikola Govedarica bacajući i kamenje psovali su tursku majku I i vikali: »zar ste još ovde, majku Vam tursku? Zar niste otišli?« Mi ; muslimani iz Avtovca dajemo im i pravo, nošto im se ne priječi od | strane vlasti. Vlast ne uzimlje ni; I kog pod kaznu i to ih sokoli. M i ' jadnici neprestano javlja^ i m o za svaki nemili doga; I đaj, ali dosada nikakve1 koristi nije bilo. Nu nu samo, da nam na živote | napadaju pravoslavni, nego su nam i od prevrata pa do danas nanijeli ma; j terijalne štete 15 milijuna kruna po 1 priznanju kot. ureda. 15 ! muslimana je od prevrata | do danas na smrt ubijeno I u ovome kotaru, a koliko ih i je i z m 1 a ć c n o, to broja ne? ma i d o d a n a s niko n i j e kažnjen niti je ikakva is? tragavođenaodstranevla; s t i kroz o v e 2 godine dana. Koji je god m u s 1 i m a n a o t b š a o u šumu sa konjima i v O; 1 o v i m a. d a u b e r e drva ili j a p i j e, bio je ubijen ili su m u o t e t i k o n j i ili volovi. Muslimani prodaju i zadnju kravu, što imaju, tc njome plaćaju drva, pošto pravoslavni hoće. Muslimani? ma nije slobodno otići u šumu. Po? šljedni koji se usudio nazad 3 mje? seca da ode u šumu, da ubere japije, Džafer Pašić? ubijen je iz puške. O? sim toga naše muslimanske trgovi; nc i radnje potpuno propadaju, jer nismo slobodni putovati i robu do? bavljati. Koji je god muslimana tr? govaca pošao u robu između Gac? ka i Bileće, bio je opljačkan. Trgovine naše u ovom mjestu pri? morani smo zatvoriti u 4 sata po? slije podne, jer inače nismo slobod? ni duže ih držati, niti kasno kuća? ma otići, a poznato je, da trgovi? ne i kafane u veče najbolje rade. Pravoslavne trgovine i kafane otvo? rene su do 9 sati u veče i dalje. Na? ma se udaraju izrade mnogo više nego li njima i plaćamo toliko, da ćemo i zadnji heler dati. Pomozite braćo, ako ikako možete?! Muslimani gatačkog kotara. Šta Pribićević kaže. Zagrebačka »Riječ« donosi govor Svet. Pribiće? vica prilikom vi jecanja »demokrat; ske« stranke u Zagrebu, u kome taj zloduh naše domovine nije mogao propustiti, a da se o nas muslimane ne očeše ovim riječima: »Pa jer zemljoradnici nijesu htjeli u vladu, nijesmo imali dostatne potpore da dobijemo resor agrarne reforme, a nijesu ga naravski mogli dobiti ni zemljoradnici, već su ga dobili ra? j dikali, kako su to tražili muslima? ni, koja stupaju u vladu i koji imadu više povjerenja u radikale nego li u nas. No pošto prema spor a? pravitelju, koji je naložio fpolicaj? z u m u u pitanju agrarne т c? nom naredniku, da se Delić pusti, forme ostaje status q u o, ' ali gospodin narednik nije dao, da d o k s e ne prihvati ustav, i Suljo bude pusten, jer da je to nje? mogli smo prepustiti taj resor radi1? ' gova stvar. Iste večeri oko 11 sati kalima, ne bojeći se za rješava? je Višnjić sa jednim žandarom, ko? ji je pušku nosio pod kabanicom nje agrarnoga pitanja«. Tako Pribićević pravi od nas i i u društvu sa Simom Tupajićem, danas bauka za rješavanje agrar; navalio na Derviša Midžića, sud; nog pitanja i ako smo mi toliko pu? skog dnevničara, te ga puzdrom tu? ta izjavili, da se protivimo samo kao i lice mu ozlijedio, zatim na k o n f e s i j o n al n o j bazi kod Hasana Alagića, koga je također rješavanja toga pitanja i da bi nas tukao i psovao mu sultana i turske u pitanju maksimuma slobodnog bule. posjeda potpuno zadovoljio maksi? Ovo se je iznijelo ukratko — a mum, koji postoji u Srbiji, u onoj sva njegova nedjela, koja je ovdje zemlji, gdje po pričanju nema ag? počinio, detaljno su zapisana kod rarnog pitanja. ovdašnjeg našeg odbora i čeka se, kad sud pozove, da se iznesu. Sve , gore pomenuto kao i druge slučaje? Muslimani i muslimanke i ve, činio je Višnjić u gradu, a to jc na oči vlasti. Za sve imamo svje? grada Sarajeva, sjetite se doke. Prijavu su podnošenc od stra? ne policije a i od predstavnika J. vašega „MERHAMETAE M. O. kod ovdašnje četne koman? i de, tc kod političkih vlasti — ali i sve uzalud. Nama još nije đata sa? i tisfakcija. Zato Vas molimo da ovo u jav? I Post iznesete i da energično zatra? I žite zaštitu ovdašnjih muslimana. Bihać. 3. januara. I Satisfakcija bi nam mogla biti is? ! tom onda, kad bi se Višnjić naj? I opet Miladin Višnjić! Iz Bileć? strožije kaznio i iz ovog mjesta ke afere poznati žandarski nared? protjerao. Odbor J. M. O. nik Miladift Višnjić. koji je toliko jada nanio muslimanima u Bi leću premješten je ovamo u Bihać kao pisar kod četne komande. Navikao na proganjanje muslima; na, nije mu razbojnička krv ni ov? UNUTARNJI. dje dala mira za pisaćim stolom, te je počeo cd nazad nekog vremena svaku noć naoružan revolverom i Konferencija zastupnika hrv. repu? volovskom puzdrom a više puta blikanske seljačke stranke. Na konferenciji zastupnika Hrv. u pratnji po kojeg žandara sa pus? kom i bodom proganjati muslima? republikanske seljačke stranke dne ne po ulicama i javnim lokalima. 8. i 9. o. mj., o kojoj smo već u? Pri tome mu pomaže Simo Tuipajić, kratko javili, primljeno je pet re? podvornik okružnog suda. 15. dec. zolucija: U prvoj se kaže, da su »sve udario je Višnjić na Muhu Delića u gostioni »Kuhač« sa revolverom kraljevske beogradske vlade, koje u ruci i izbacio ga napolje. 19. dec. bile imenovane od 1. prosinca 1918. došao je oipet u istu gostionu Vis? pa do danas upravljale na ci? njić sa još šest žandara, te je puz? jelom međunarodno priznatom pod? drom u ruci i pomoću šest nataknu? ručju Srba, Hrvata i Slovenaca po? tih bodova napao na Muhu Delića svema apsolutističke, sve samim i Hasu Kadića, koji su jedva život kraljevskim ukazima i ministarskim spasili bijegom. 23. decembra 1920. naredbama, te da u privremenom napao je Višnjić na Tahira Midži? narodnom predstvništvu nije u dvi? ča, riječima: »Doživio sam sve što je godine stvoren niti jedan finan? sam želio, samo mi još fali da mo? cijalni zakon i nijedan zakon o dr? žavnom proračunu tako, da baš na gu slobodno turske bule gledati«. Tahir mu je odgovorio: »To ne ćeš privrednom i financijalnom polju nikada doživjeti!« Nato je Višnjić vlada takav apsolhitizam, kakvoga skočio na noge, opalio Tahira puz? ne pozna povijest ni Slovenaca, ni drom po glavi i povrh svega razbio Hrvata, ni Srba, osim najtužnijih mu kriglom glavu. 31. dec. oko osam dana tuđinskog gospodstva«. sati noću Višnjić je u gostioni Bra? U drugoj se kaže, »da je hr? će Beronje istukao Suilju Delića, vatski narod u banskoj Hrvatskoj, njegova sina Muharema, te Mehu i sam za sc i u zajednici s ostalim Begetovića, držeći uperen revolver Hrvatima, potpuna historijska i protiv njih. Kad se je Suljo pod kulturna, dakle potpuna i politička udarcima onesvijestio, dozvao je i. narodna individualnost, t. j. da Višnjić patrolu i bez naloga kotar? su Hrvati u banskoj Hrvatskoj i ske vlasti otjerao ga u zatvor, gdje sami za se i hrvatska narodnost i je morao prenoćiti. Ovaj je slučaj hrvatski narod u potpunom smislu iste večeri prijavljen kotarskom u? te riječi, te im prema tomu i kao PODLISTAK. navršio 23. godinu. Kad oćuti, da je sebi svo j, zavjeri curu na, dobru gla? su, dobru ćudi i radišnu, koja u zao čas po nju! poslije dva mje? seca postade njegovom ženom. Još za živa oca on je rado poha? dao krčme, a još radije u gradu is? pijao kupice »gospodskih« likera, kao n. pr. konjaka, ruma, rožulina i t. d., ali odmah iza očeve smrti, čim zapazi sebe slobodnim, jedinim gospodarom svoga imutka, svoga džepa i svoje volje, udari u tako ra? zuzdano pijančevanje, da je kući dolazio rijetko kada trijezan. Raz? barušenc kose, zapuštena lica i br? ka, nije htio ni da čuje kad ga je žena molila i zaklinjala da preo? đene košulju i odijelo, da obu je no? ve opanke ili crevlje, već, gnjusan i odrpan, tonuo sve dublje u moral? nu i ekonomsku propast. Prve rnu godine žena rodi sina, koji, je rastao kao iz vode zdrav, krup’ak i obijestan, a tek poslije ne? koliko godina opet muško i curicu, nu oboje patuljasto i kržljavo. Svcder pod neodoljivom vlasti svoga demona, on je u kući bio strah i trepet. Bez duše i srca lomio je i razbijao što bi mu god u časovima bijesa došlo do ruku, a jadnu je že? nu i dječicu tukao i zlostavljao, pa se ono dvoje mališana uklanjalo od svakoga i u svijet gledalo tupo i preplašeno. Pričinjalo se ko da je navijestio rat Bogu i svim vjerskim svetinjama tc osim, što se davno odmetnuo od crkve i svakoga zako? na Božjeg, nije trpio u svojoj kući ama nikakve molitve. Jedne večeri zatoče ženu gdje sc na koljenima s djecom Bogu moli, pa ga to tako razbijesni, da je trgnuo nož iza pa? sa i turio joj ga pod vrat vičući: »Razumiješ li — toga ti tvoga... — ja ne ću više tvojih budalastih mo? litava, pa, dršćući kao prut, snimi s klinaca nekoliko uokvirenih sve? taca, tc ih okrenuto prema zidu o? pet objesi. »I da ih nijesi ticala, do? ■metne gledajući obratnu sranu ok? vira, jer će ti inače ovo biti smrt«; i nož slabim bljeskom u polumrač? noj sobi osinu mučenicu, koja je pred njim stajala kao okamenjeni kip boli i čemera. Stariji ga je sin izbjegavao, ali kad je i njemu jednom uz strašnu kletvu pokazao nož u znak prijet? nje, ovaj oćutivši zlusrećnu рс' trebu da poput momaka starijih od sebe, nosi »nešto oštra za pašom« - izvuče iz svijetle limene korice svoj fino izrađeni nožić i pokaza ga ocu uz bijesan pogled kao da ga iz puške gađa. Od toga dana otac kao da sc bo? jao svoga prvorođenčeta, nije ga vb še tukao kao ono dvoje mladih, ali Slava mu! Sjednica je nato zaklju? nih poslanika, koji su izabrani na čena. a iduća zakazana za 14. ov. vise mjesta. Kad je čitan ukaz o о? mj. s dnevnim redom: Svečano ot? brazovanju nove vlade, čuju se po? vici »Živio Pašić, živila nova vla? vorenje skupštine prijestonom he? da!« Onda uzima riječ predsjednik sjedom. Ovoj sjednici nisu prisustvovali Ribar i saopćujc smrt ministra i nar. poslanka Koste Stojanovića. Crta Radićevci. hrvatska zajednea, hr? kratko njegov kulturni i politički j vatska seljačka stranka u Bosni i rad. Poslije njegova govora, koji je j komunisti, a od jugoslavenskog klu? ba bilo je samo nekoliko članova. saslušan stojeći, kliče konstituanta: Hajdućkn gnijezdo. OPET GACKO! NOĆNA NAVALA NA MUSLIMANE. OD 15 UBIJENIH MUSLIMANA NIJE NAĐEN NIJEDAN UBOJL CA. GROZAN TEROR. POTPUNA PROPAST MUSLIMA« NA GATAČKOG KOTARA. — ŠTA RADE VLASTI? A. Ostojić: , ' , ! Pijana krv. (I u potankostima istiniti događaj iz sadašnjosti). (Svršetak). Nu da vam pričam kako je svršio poživinčeni pijanac iz toga sela, ko? jega sam u glavu poznavao, s njime pače jednom i nekoliko riječi izmi? jenio u uredovnome poslu. Bio je stasit i plećat, obla i pra? vilna, ali bezizričajna lica, bujne du; ge kose, koju jc podrezivao »po ru? sku«, crna malena brka, a oči mu na crnomanjastome licu dva ži? va ugljena, koja su uvijek neodre? đeno mrko buljila preda se u zem? Iju. Hodao je nešto pognut. Nit je koga opažao, nit koga pozdravljao, nit se bilo zašto zanimao. Uvijek ga je proganjao ljuti demon al? kohola. Otac mu jc bio dobar težak, koji se samo nedjeljom znao nakresati, ali inače nit je bio, nit ga je selo dr? žalo pijancem. Majka mu umrije još dok je bio djetetom, a otac s kojim se nije najbolje gledao, ali ga ipak izbavljao od aktivne voj? ničke službe — taman kad jc on ; I 1 . i ' , ' 1 i i I I i ' • Naši dopisi. i I ' • i { • • . I ! Bilješke. Politički pregled. I , > I | i ■ ; | 1 > ga je i;pak neprestano grdio i pso? vao i na nj bacao oštre mrke pogle? de, koje je sin ravnodušno, pače i izazovno dočekao. Zdrav, čvrst, kao dren, okretan i simpatičan, on je u gradu većinom po dućanima počeo lijepo da zarađuje, tc je češće donosio majci i po koju krunu i štogod hrane; znao ju je pomilovati i poljubiti, a to ie bio rajski melem ojađenoj majčinoj duši. , Nego nažalost i njega zavedoše i prevladaše »gospodske« kupice o? poj nih priča, dok i on nc poče zala? ziti u krčme i pivare, udvarati »keb nericama« i pohađati javno bludili? ste, gdje je opet za skupe novce svoju mladost trovao i ubijao ko' njakom, šljivovicom itd. Kad bi sc uvečc, a češće i za kas; ne noći, vratio polupijan kući, na? stao bi sukob između njega i oca. nu tada bi sin imao još toliko svi; jesti i samilosti prema majci, pa bi isumao iz kuće i zaspao gdjegod bi? lo. proklinjuu onoga, kojega se sra? mio ocem zvati. Režali uvijek jedan na drugoga kao dva zavađena psa, pa je sav komšiluk bio uvjeren i predviđo, da jednom između njih dvaju mora doći do nečega krupna. I kobni je, crni dan osvanuo! Dok jc otac, očito bolestan, okasnio u �Epoi 243 — Вгој Hrvatima pripada potpuno i ncog? raničcno pravo narodnog samood? ređenja«. U trećoj se zahtijeva plebiscit (o čemu, to je zaplijenjeno. Pr. ur.) za Dalmaciju i za Bosnu i Herce? govinu, koje da su izborima doka? žale, da nisu po narodnoj svijesti srpske zemlje. Hrvatsko pitanje, kao državno i kao narodno ne sa? mo da još nije riješeno, nego se ima bezodvlačno riješiti pravednim spo? razumom a bez ikakve majorizaci? jc na zajedničkoj - - naravski posve suverenoj — konstituanti Srba, Hr? vata i Slovenaca. U četvrtoj poziva sve posla? nike konstituante, da se što skorije izjave, pristaju li na to, da se u dr? žavi izradi cijeli ustav prema nače? lu, da seljaštvo bude nosilac sve? ukupne državne vlasti. Upetoj se zaključuje, ' da se zbog današnjeg apsolutizma u Hr? vatskoj upitaju sve stranke naše, kakovo stanovište zauzimaju prema gaženju prava samoodređenja hr? vatskog naroda i ustavnih načela., »Hrvat« o držanju našeg kluba. »Muslimanski klub, koji uz Hrvate ima i Srbe u svojoj sredini, zaklju? čio je, da će ući samo u onu vladu, u kojoj će biti zastupani i predstav? niici Hrvata i Slovenaca. Muslimani su ovim zaključkom ostali vjerni ispravnom shvaćanju narodnoga je? dinstva, koje oni u interesu države i u svojem vlastitom od postanka naše države dosljedno zastupaju, te su opet pokazali političku mudrost, koja će, nadamo se, i u buduće do? nositi mnogo koristi ovoj državi«. O evakuaciji Dalmacije. Javlja se iz Zadra da do evakuacije Dal? macije neće doći u skoro vrijeme kao što se to govorilo. Komesar Bonfanti izjavio je da u tom pogle? du nema nikakvih instrukcija. U svakom slučaju predhodićc ispraž? njeniu Dalmacije imenovanje кон? zula. VANJSKI. Pred osnutkom baranjske repu? blike? Iz Beograda javljaju: Pu? čanstvo bajskog trokuta i Pečuha, koji teritorij po mirovnom ugovo? ru pripada iMadžarskoj, silno je ne? zadovoljno sa Hortijevom vladom i Budimpeštom. U Baji se obrazo? vao odbor, koji radi na tome, da še teritorij, koji bi imao pripasti Madžarskoj, proglasi nezavisnom republikom. Prije dva mjeseca bila Je u toj stvari deputacija u Beogra? au, a prije 5 do 6 dana posjetio je ■ministra unutrašnjih djela i pred? tjednik općine iz Pećuha. Za vrije? me svog boravka madžarski delega? ti su se informirali, kakvo bi stano? vište zauzela beogradska vlada u slučaju, ako se ti krajevi proglase heovisnom republikom. Izgleda, da 'naša vlada stoji na stanovištu, da se ne će miješati u unutrašnje pri? like Madžarske, a ako većina pu? Čanstva zaključi, da bude samo? grad, jer sc zadržao u nekoj seoskoj rakijašnici, a sin, zlovoljan i mamu? ran, vraćao se kući mimo običaja, da nešto reče i ponese majci, sa? stadoše se na oputici, koja od držav? ne ceste preko nešto zapuštena pu? teljka vodi njihovoj kući. Groznim pogledom, koji je kod obojice oda? vao nesavladivi prezir i pridušenu paklensku mržnju, pogledaše jedan drugoga kao dva ljuta risa spremna na navalu. — Ideš, ogrdo, da miluješ majku! — promuca otac. \ — Idem, neprilike ljudska, idem grdna sramoto cijeloga roda i ple? mena! — odvrati sin drhtavim gla? som i blijed kao krpa. Nu oba stadoše, kao da im je neka viša nadčo vječna moć put za? krčila, te od riječi do riječi, od klet? ve, od pretnje do ipretnje, pod ne? odoljiviin pritiskom sotonskoga po? riva naletiše bijesno jedan na dru? goga, dok uhvaćeni u koštac tko će koga da savlada i ščepa podaše — sin, jer jači i agilniji, ne obori oca, nu tako da se oba strovališe s oputice u zapuštenu starinu, upra? vo u kut između nje i na pola po? ruŠene gomilice. Otac udari glavom o oštar ka? men, krvav jauknu, te rukom koju mukom izvuče ispod sinovjeva ti? jela, maši svoje debele oštre noži? Ј1РАВДА* — nPRAVDA“ Страна 3 — ^гапа Ispravi! U br. 236. »Pravde« od stalna republika, ne će zauzeti ne? je neumorno i na našem napretku | prijateljsko stanovište. i slozi. Rahmetublahi alejhi rah? j 23. pr. mj. pod rubrikom »Gajreto? ve zabave« potkrala se mala greš? Amerika se povlači. Američki ' meten vasiaten! ka. Umjesto Gajretov pododbor u poslanik u Parizu dobio je nalog, i Najnovije o Grudiću. Dosada je i da nc prisustvuje međunarodnoj Grudića tužio: okružni sud, finan? : Prijedoru davao je zabavu, treba da savezničkoj konferenciji ministar? cijalno ravnateljtsvo i još druge ob? i stoji Gajretov pododbor u Prnja? skih predsjednika, koja će se odr? lasti, koje ne spadaju pod njegov ' voru. žati dne 19. januara i da ne sudjelu? resor, pa su ove pismene i protokom Advokat. Dr. Anto Đebić?Maru? je više sjednicama velike poslanič? | lirane tužbe došle discip. senatu i i šić otvorio je svoju advokatsku kc konferencije. na koncu konca Grudić je javno pri? kancelariju u Travniku, ugao Kra? Mir između Rusije i Rumunjske? i znao, da nc respektujc ni discip? ss? | lja Petra i Gimnazijske ulice. Rumunjski ministar inostranih dje? ; nat ni zemaljsku vladu. Također | Dr. S. Alečković, advokat u la Take Jonescu odgovorio je na 1 je onomadne pred svjedocima pot? Travniku, preselio je kancelariju u posljednju notu Čičerina, kojom se j vrdio, da se on ne boji ni Boga dok i I. kat kuće prema poštan. i brzoj, 1 Rumunjska pozivlje, da potpiše mir 1 je njemu ministra Drašk ovi? ’ uredu. : sa sovjetskom republikom, da ru? ‘ ć.a. Što je Grudić, kao pandur i i . munjska vlada nema nikakvih nc? | birtaš (to mu je kvalifikacija za ok? | Kajonov nedjeljni kalendar nek ne i prijateljskih osjećaja spram Mos? i ružnika) neraspoložen prema sva? fali ni na čijem stolu. Ima sve blag? dane u crvenoj boji štampane, a sa* kve, već samo održava strogu ncu? | kom, ko nije njegova tarika, mi mu tralnost i misli i dalje produžiti ovu | se nc čudimo, jer sam svojim dje? držaje sav muslimanski, srpsko?pra? politiku. Prema tome Rumunjska I lom svjedoči, da je niska roda i sla? voslavni, jevrejski i rimo?katolički I drži, da nije obvezana pregovarati i ba odgoja, ali se čudimo ministru kalendarium. Cijena mu je po ko? I o kakvom miru, ali je pripravna Draškoviću da ovaku sortu proteži? madu 30 K. — Preprodavačima ra? I proučiti svako pitanje od zajednič? ra i huška proti nas muslimana. Ra? bat. Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno. Pakovanje se ne raču? zumljivo je, što se Grudić javlja . kog interesa za obje države. na. — Knjižara Daniel i A. Kajon. Krasin nosi projekat sporazuma u kao trgovac sa državnim monopoli? : Moskvu. Po vijesti iz Londona ot? i ma, jer jc sigurno po sredini pola Muči li Vas glavobolja? Zubobo? I putovao je Krasin u Moskvu, da j meni pola tebi. lja? Trgan je u kostima? Malo Fel? »Četvorica mrtvih«. U pretproš? 1 predloži sovjetskoj vladi novi pro? i lerovoga Elsafluida i nestane boli! jekat provizornog sporazuma, koji i lom broju »Pravde« donijeli smo 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne bi u svim svojim potankostima mo? ’ dozis iz Brestovskog pod tim na? boce. 42 krune. Državna trošarina gao biti odobren po obim vladama. slovom. Povodom toga izvješteni posebno. Fellerov migrenovi klinčić »Echo de Pariš« veli, da se radi o smo s jedne druge strane, da se ta »Elsa« 1 komad 12 kruna. jednom ujednostavljenom projek? grozna drama nije razvila usljed po? Želudac Vam nije u redu? Neko? tu, koji sadržava isključivo trgovac? litičkih nesuglasica tamošnjih mu? i liko Fellerovih pravih Elsa?pilula! ka pitanja i točke, koje se tjču us? slimana i katolika, već da su svemu I Te su pouzdane! 6 kutija 18 kruna. postave trgovačkih odnošaja izme? bile početak neke lične zadjevice I Švedska želudčana tinktura 1 velika đu Engleske i Rusije. Po »Daily Te? ; Zrne sa nekim katolicima. Iznosimo I boca 20 kruna. Omot i poštarina po? legraphu« boljševici nastoje sada i ovo čekajući da sudska istraga u? ; sebno, ali što jeftinije. Eugen V. ! da dobiju dozvolu, da u London nese svjetla u tu stvar. Feller. Stubica donja, Elsatrg br. I odašalju jednu političku delegaciju. C. Pomozimo Višegradu! U ratu vi i j 310, Hrvatska. Lenjin neće da razoruža. Po jed? . šegradski srez strahovito je nastra? I nom radiju iz Moskve, zaključio je j dao: domovi popaljeni, stoka pro? I osmi svjetski kongres, da se smje? i pala, narod vješan, strijeljan, inter? sta demobiliše jedan dio crvene niran i silom gonjen u bježanjc i ' armije. Lenjin je na ovo proteste? stavljan na stotine drugih patnja, vao izjavivši, da neće dozvoliti de? i muka i iskušenja, koje rat povukao i Dž. T., Gacko. Vaš dopis snio Vam po­ mobilisanje niti jednog momka, I sa sobom. I poslije dvije godine na? 1 slali radi nekih preinaka prije 2 nedjelje dok se svjetska situacija naročito i kon našeg oslobođenja naći ćete u 1 dana. Suinnjaino u tamošnji poštamki ured. na ruskim granicama potpuno ne ' ovom srezu porodica sa svojom si? j Očekujte slijedećom postom naše preporu­ razbistri. ročadi, koje stanuju u trapovima i ! čeno pismo. zemunicama, gdje im vlaga i voda ubija život i zdravlje, a kuće ni kro? Kulturno-prosvjetno društvo ' va nemaju nad glavom. Ovi bijed? „Gajret4 Sarajevo. nici koji nisu krivi što im je rat o? duzeo roditelje potucaju sc od ne? Broj 59 Sarajevo, 12. 1. 1921. mila do nedraga i gleda ju da im tko Mjesni odbor J. M. O. u Sarajevu daje ovim na znanje gg. svojim čla? ; dade koricu Ijeba ili kakvu krpu da i novima da je kancelarija mjesnog i se zaodjenu. Da makar koliko toli? ' Društvu »Gajret« potreban je poslo­ odbora otvorena svakim danom od ; ko ublaži bijedu ove siročadi, rije? i 3 do 6 sati poslije podne i da se na? : šila je Mj. Dr. Z. D. i Ml. u Više? I vođa, zdrav, agilan i praktičan sa naj­ laži u prostorijama Kluba Jugosla? . gradu, da svojom inicijativom uz i manje srednjoškolskom naobrazbom ili venske Muslimanske Organizacije i pripomoć dobrih ljudi osnuje ovdje , kvalifikacijom, koja odgovara stručnoj u Višegradu dječiji dom, u koji će I spremi sa berivlma u IX. ili Vili, či(Kiracthana), Bcndbaša ulica. Svi članovi mjesne Jugoslaven? ; se smjestiti ovakova djeca bez oca novnom razredu državnih namješte­ ske Muslimanske Organizacije mo? ' i majke prepuštena sebi. U tu svrhu ’ nika, a za osiguranje priznaće mu se dobila je ona vojničke barake koje j godine, koje je proveo u javnoj službi. gu se obratiti na kancelariju odnos? Unapređenje i mirovina kao kod dr­ no poslovođu M. Jerlagića u пауе? će se preudesiti za dom. deno vrijeme radi uplate članarine Pošto sama Zaštita nc raspolaže žavnih namještenika, Molbe treba naj­ i radi potrebitih informacija, odno? dovoljnim novcem, a sam narod o? • dalje do 1. februara 1921. na upravu sno molbi, žalbi i slično. vaga sreza radi siromaštva nije u ■ »Gajreta« slati. stanju to učiniti, zato je izdala bio? Rahmetul?lahi alejhi! - Bajram? Predsjednik: Kartovlć. kove na koje će se sakupljati pri? aga Muhasilović, naš prijatelj, se je nedavno nakon duge, ali teške bo? nosi koji će sc u potrebi ti za osniva? , nje doma. Molimo svoje pristaše, lesti, preselio u vječni svijet. da ovu akciju pomognu. Merhum je bio voljen i poštivan od svih svojih poznanika, a radio Francuska odlikuje Beograd. Mi? Glavnom odboru društva »Gajret« nistarski savjet Francuske odredio potreban je jedan vrstan knjigovođa, i nc, namjerom da bodne sina u tr? je generala Franchet d’ Esperay?a, po mogućnosti verziran u dvostavnom I buh. Ali mlada bijesna zvijer u spo? da preda ratni krst gradu Beogradu. ; knjigovodstvu, te samostalan bilancista. Velika »Napretkova« dobrotvor? Isti će biti namješten kao definitivan dobi ljudskoj, koja je snažno drža? na zabava biti će ove godine na 5. činovnik IX. eventualno Vili, činovnom la svoga po nesreći roditelja zemlji prikovana, hitro se oduprijev lakti? februara u svim prostorijama Dru? razredu sa plaćom kao i kod držav­ ma, pridigne na koljena tako, da je Štvenog Doma sa osobito biranim nih namještenika. Molbe treba najdalje očev trup ostao između njih; istrg? programom, za koji se pobrinula do 1. februara 1921. na upravu »Gajnc mu nož iz ruke i žestokim zama? zabavna sekcija Središnje Uprave reta Sarajevo slati. hom prereze mu vratne žile i grk? »Napretka«. Kao osobita atrakcija Predsjednik: Kurtović. biće sudjelovanje nekojih ponajbo? Ijan, kao da bi ovu u klaonici. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Ustade sav krvav i kao mahnit, ljih umjetnika hrvatskog kazališta PAPIRNICA ♦ naglim korakom, katkada i potrku? u Zagrebu i Osijeku, te se već una? ♦ prijed može očekivati, da će ovogo? > i HAMDIJE KOPČ1ĆA { juć, pohita u sud, te pokazujući krvave ruke i krvave mrlje na odi? dišnja »Napretkova« priredba do? i šeći onu visinu, na kojoj su u pred? I X preporučuje svoje bogato stovarište ф jelu reče srušiv se na sjedalicu: ratno doba stajale »Napretkove« I J svih vrsta papira, kancalarijskog I J Ubio sam oca! * zabave sa svojim biranim progra? ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ Porota uvaživ mnoge olakša? mom i cjelokupnim aranžmanom, Z obavljaju brzo i točno $ vajuće okolnosti — osudi ga na je? kako i dolikuje jednoj prosvjetno? ; > Cijene umjerene. $ danaest godina robije. Porotnicki kulturnoj ustanovi. Ispiti na trgovačkoj školi. Direk? * Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 ф je pravorijek veoma razno, pače opriječno prosuđivao: neki tvrdili čija trgovačke škole u Sarajevu ja? ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ da za ocoubicu nema druge kazne vlja, da će se ispiti privatista, hos? Nudjamo odmah otpremljive osim vješala, neki nasuprot — po? pitanata i drugih đaka držati dana iz Zagreba 2S. ov. mj., pa se pozivaju svi, koji znavahu predhistoriju onoga užas? noga umorstva - tvrdili čak da bi misle polagati ispit, da se prijave u direkciji dana 26. ov. mj. u 8 sati bili glasovali za riješen je ubicc. u svim mjerama, kao i Nije nitko žalio umorenoga pija? i da sobom donesu svoje doku? staklarski kit, nadalje ciUndere, meniče, već izmučenu patnicu majku mente. dicluske bočice i staklene lončiće za Dovršen štrajk u Trbovlju. Po mast, svjetiljke itd. mladog ubojice, čiji je zao udes ta? kođer pobuđivao sažaljenjem; tek vijestima trbovljanskog ugljeničkog Skladište Čeških tvornica stakla i porculana nitko da bi rekao nad grobom al? društva vratilo se je radništvo jučer koholičara od sinovlje ruke poginu? i danas u potpunom broju na po? WEISS i DRUG, sao. Štrajk u Trbovlju, koji je po? log: Pokojna ti duša? ZAGREB, kraj paromlina. čeo 12. decembra, tim je dovršen. i I i I ■ Poruke uredništvo. Domaće vijesti. * Natječaj. Natječaj. staklene ploče �Dioničare MuflimanskB Centi alne Banke za Bosnu i tag. d. d. u Sarajevu mogu podići dionice 1. i 11. emisiju ako polože megjutimnice (pri/remene potvrde) o III. i IV. uplati, a ako su te potvrde izgubili, mogu u smislu za­ ključka ravnateljstva dobiti dionice i bez tih potvrda, ako potpišu potrebno očitovanje. Ovo se očitovanje može dobiti kod navedenog zavoda na zahtjev svakog dioničara, kojeg se tiče ovo obaviještenje. Opet nešto za Vas! Muči li Vas glavobolja? Trganje u kostima? Boli od uloga, od reumatizma ! Besanlca? Jeste li nervozni i Nije li Vam želudac u redu? Tr­ pite li od slabe probave? Od pokvarena apetita? Ta pokucajte i Vi FELLEROV PRAVI ELEA-FLLTD. Divit ćete se i hvaliti Fellerov Eleafluid kao dobra prijatelja u crnim danima. 6 dvostrakih ili 2 veliko specijalne boce 42. - K. Prah i tablete protiv reume 15.—. Aspirin prašci lb K. Oj, kako ćete biti zadovoljni, ako poku­ šate FELLEROVE PRAVE ELSA-P1LULE! Te sa uistina debre! 6 kutija 18.— K. SAGRADA BARBER 12.— K. ^VED8KA ŽELUĐ* ANA TINKTURA 20.— K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA 6.—K. Pravi eehoferov balzam 15. K- Vi kaAljete ? Za probavu! Sius otetranjuje, kašalj utažuje ZAGOR­ SKI PRSNI SOK 9.— K, Hego kolačići (prene paetile protiv kašlja) 7.50 K, Bonboni od slada, od trputca počamši od 3.— K. Prsni čaj protiv kašlja 8. K. Fiakerski prah 8.— K. Guajakolsirup us liječ­ nički prepie 40,— K. Lipov čaj 8.-— K. Probavni prašak 4. - K- Soda biearbonica 3. K. Soi za čišćenje želudca 6.— K, Karlsbadska sol 6.— K. REGENEROL SA MARKOM „HEGA* (fizio­ loške soli po prof. Neueseru) 1 kutija 25.— K. Najfinije Ricinovo ulje po 6.— i 30. — K. Pastile od tamarinda 2.50 K- ČAJ ZA ČIŠĆENJE KRVI 8.— . Senesbleter i Muterbleter poeamši od 3.— K. Glavobolja? Jednako ngođan u uporabi kao i pouzdan jest FELLEROV „ELSA“ klinčić PROTIV MIGRENE 12,— K. Prašci protiv glavo­ bolje 15 — K. Kinina, praška protiv grosnice 30.— K. Zubobolja ? Zubne kapi 5. K. Zeleno ulje 30'— K. Vođa sa oči 5*— K. Svrbljenje. svrab. Mast protiv svraba li.-- K, Naftolova mast 16.— i 20 K. Sumporna mast 12. K. Sve ostale masti, kao cinkova, blajvaja — aromatična, lovorova mast a kutijama po 3. , 7,— i 12.— K. Mast za rane 15,— K, Mast za djeca, Kamforna žesta 12 i 60.— K. Mast ptotiv ozebline 15.—. Diahilon-flabter, rabnflašter 2.— K 14,— K Žesta i mast protiv guše (Kropf) 15.— K. Sredstva za životinje. Hranivi prah za marvu 1 kutija 7 50 K. Mazilo za konje 25 — К< Antika 6. i 30.— K, Gusti terpent n 5.— i 10,— K, Mast protiv ušiju 3,— i 12.— K. Kod upita treba priložiti Broj 243 WPRAVDA“ - „ПРАВДА" Strana 4 — Страна poštanske biljege za od­ govor. Slabokrvnost? Tekući željezni ekstrakt 20.— K. Željezni albuminat 40.— K- Uz liječnički prepie: ARSOFERRIN-TEKTOLETE od ljekarne k svetome Duha a Beča 25.— K, HEGA FERRIN 45.— K. Krečno-željezni sirup 20. - K. Blaudove tektolete 15.— K. Pravo najfinije ljekovito riblje ulje „Elea1" 85.— K. Protiv glista! Elsa šećerne pastile protiv glista 1 vre­ ćica 7.50 K. Citvarovo sjeme protiv glista, čisto ili sa šećerom, po težini počamši od 4.— K. Proljev. Diareja? Baetlerore kapi protiv kolere 15 к. kapi protiv grčeva 10.— K. kapi od kamilice, od prominca, kimove kapljice, cimetove, melieove kapljice, balđrijanska tinktara, Hoffmanova žesta, male boce 6.— K, velike 30. - K. Dabreve kapi (Bibergeil) za žene 30 — K. Omot i poštarina raeanaja se posebno, ali što jeftinije. Preporuče so, naročiti Što više na jedan puta, jer se tako troškovi podjeljuju i iznose za pojedina robu manje. Narudžbe adresirati na: Eugen V. Feller, ljekarna, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Број Upravo stiglo! Kockastog šećera po K 61 kg. Santos kave l-a po к 58 kg. Carolina riže po K 30 kg i sva ostala prekomorska roba i južno voće dobije se na veliko dok zaliha traje u trgovini sa kolonijalnom robom na veliko Spaho i Kašmo Sarači ul. 31. Arap Telefon 541. najbolju kremu za cipele izrađuje Ratković i drug, Sarajevo. Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod . „Mjeseca** Baščaršija, Hotel Ghazi AHMEDA TATAREVIĆA snabdjevena je svima ljekovitim, pa se preporučuje svima muslimanima. Ima taze ribljeg zejtina (bolokjagal, bakama za gušu. Epilepticon protiv padavici, hopove za knovet za iznemogle muške starije osobe, katran suji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miševe, sersil pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količinu. Šumshi ekonom Čeh, s državnim ispitom šumara, absolvent gospodarske škole sa više godišnjom praksom u obedvje struke, primio bi službu šumara na jugu naše države. — Ponude slati na Jaroslav Džimal, šumar u Stipaliču p. Motnik ^Slovenija). SEBURA iz fabrike Hinlia Francka sinovi, Zagreb preporučuje se za tursku crnu kavu kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Prodaje se KUĆA u Sarajevu na vrlo lijepom mjestu solidno pravljena. Sastoji se od 2 boja po 2 sobe i kuhi­ nje kao i betoniranom magazom. Kuća će biti kroz 30 dana prazna. Reflektanti neka se obrate na R. Fetahagić, B. Brad. Jedina Muslimanska restauracija ŠUME svakovrsne kupujemo. Dozvole za seču sami dobavljamo. Ponude slati Dobričiću б Pavloviću, B. Novi. URA? „BALKAN" koja čini trajao veselje? Samć Suttnerova Kuhaju se domaća jela, te se može dobiti ćevapčića, ražnjića, gjulbastija, bureka, lonca i. t. d. Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadovoljni! Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebštine kao škare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažigačl, novčarke itđ. sve dobro i jeftino I Tražite cijenik od tvrtke ura I u Beču preporučuje se muslimanima, koji putuju tamo.- Abdulah eff. Cvijetić, H. Sattner u Ljnbljani broj 706, Wien, I.. Fleischmarkt 9. Muslimanska trgovačka i obrtnička banku za Bosnu i Hercegovinu (d. d.j u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 Podružnice u g. Brodu i g. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. * * - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banha, Sarajevo. - Interurban telefon: ZU Odgovorni urednik.- ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel a A. Kajon, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e726551851d3fbefb5b63acb2c6adc4b.pdf 81258e50e9d1db897391123b8a1cc718 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini oroj 2.— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA; GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. 3 roj 6 (244) Sarajevo, utorak 18. januara 1921. (8. Džumadel-u’a 1339.) Prijestolna besjeda, KOJU JE IZREKAO NJ. VIS. PRESTOLONASLJEDNIK ALEKs SANDAR NA SVEČANOJ SJEDNICI KONSTITUANTE 14. o. m. »Gospodo narodni poslanici! Božjom milošću, besmrtnom hra« brošću, nepokolebivom odanošću narodnom, a pomoću naših velikih saveznika izvršeno je oslobođenje i ujedinjenje našega cjelokupnoga naroda, koje je još prije dvije godi« ne svečano proklamovano i koje je danas međunarodno priznato. Po« slije izbora za Ustavotvornu Skup« štinu, izvršenih u primjernom redu i slobodi, Mi vas u Našem istorij« skom Beogradu ne dočekujemo u sjajnim palačama. Naši Predci i Mi ni jesmo imali kad da mislimo na njihovo podizanje, jer sva Naša pos koljenja od Vožda pa do danas bila su zauzeta samo mišlju za naše o« slobođenje i ujedinjenje. Moj Uzvi* šeni Roditelj Njegovo Veličanstvo Kralj Petar Prvi živio je cio Svoj život u želji i nadi, da doživi ovaj sretni dan. Ostareo i iznemogao i savladan teretima, koje je podnosio s narodom za narod, On vam danas preko Mene upućuje Svoj Kraljev« ski pozdrav. Dobro Nam došli, braćo iz sviju krajeva naše prostrane i mile Otadž« bine sa željom, da srećno izvršite svoj veliki i teretni posao. Oružje je dalo svoj prilog za da« našnje stanje; neka ga mudrost na« rodnih poslanika dopuni i kruniše. Gospodo narodni poslanici! Uvjeren sam, da će se pri izmjeni misli o stvaranju Ustava imati pred očima samo opšte dobro našega nas roda i da se ne će izgubiti s vida ni jednoga trenutka, da je naš narod vjekovima stradao i trpio pod ne« prijateljima, koji su sa istoka i za« pada nagrnuli i razdrobili njegov« jedinstvo i omeli stvaranje jedne ja« ke države, preSli njegov nacionalni razvitak, trošili njegovu snagu i te« kovinu i proiivali njegovu krv na jačanje moći osvajača. I samo du« boka nada da će jednom doći tre« nutak njegovog oslobođenja i na® rodnog ujedinjenja održala ga je u životu. Gospodo poslanici! Moje je povjerenje u narod пео graničeno. On je svojom političkom sviješću na visini zadatka, koji je pred nama. Taj zadatak ima da bu« de svršen, da naš Ustav svojim us stanovama i perspektivama, koje os tvara, ostane veliki instrumenti na« šega napretka. Naši stari naseHli su se, — a mi smo se oslobodili i prvi put ujedinili naše oblasti u jednu državu. Ona je naše prvo dobro, naša najveća teko« vina. Ustav ima da je okruži svim • I . i modernim uslovima trajnosti, stabiL nosti i daljeg razvijanja. Istražujte i utvrđujte, gospodo narodni posla« nici, te uslove. U tome su Vaša pras va i Vaša sloboda potpuni i ujam« Čeni. Ja svraćam pažnju na jedan od tih uslova, mislim najvažniji: to je pravda. Pravda svima djelovima na« šega naroda, pravda svim vjeroispos vi jestim, pravda velikim i malim, jakim i slabim, pravda svima, koji nijesu našeg imena i plemena, ali su naši sugrađani. Razvoj društva i država naročito ističe našoj pažnji ekonomsku prav« du. Jedino će se tako ljudska civih« zacija obezbijediti od dosadašnjih periodičkih potreba. Vjerske borbe među ljudima i narodima nestaju ili odlaze u pozadinu; i nacionalne će se borbe ublažavati, ali će se zao« širiti privredne, ako u sve svoje mi« J sli i radnje u ekonomskom i soci« jalnom životu i odnosima ne unosi« mo težnje za pravdom. Tako će naša država, zasnovana na punoj ravnopravnosti i najširem demokratizmu, omogućiti harmo« nično razvijanje sviju narodnih $ila i otvoriti put i najsiromašnijem da svojim radom i umom dođe do naj« višeg položaja u državi. Gospodo poslanici! Vjerni amanetu, ostavljenom nam od milijona naših palih junaka, tre« ba da Ustavom obezbijedimo naše narodno i državno jedinstvo. U to ime neka je srećan rad Usta« votvorne Skupštine i neka je blago« sloven Bogom, neka bude završen na radost kako cijelog našeg naroda tako i naših oprobanih prijatelja; neka povede naš cjelokupni narod velikoj i slavnoj eri u svjetskoj isto« nji. Da živi naš narod Srba, Hrvata i Slovenaca! Da živi naša mila Otadžbina! Da žive svi građani naše mlade Otadžbine!« * Čitanje prijestolne besjede pruži« lo je nov dokaz narodne ljubavi pre« ina Regentu Aleksandru. Burno klL canjc i pljesak svih zastupnika, bez razlike na političke partije, dokaz su narodnog povjerenja u mladog nosioca kraljevske časti. Dao Bog pa i vlada imala isto tako široke poglede na svoju dužnost prema narodu, dao Bog, na i ona krenula putem snošljivosti i jače ljubavi pre« ma svima dijelovima našeg troime« nog i trovjemog naroda. Uloga našeg poslaničkog kluba Beograd, 15. januara. Sigurno se ljutite, što sam ovako okasnio sa izvještajem iz Bijelog grada. Imate pravo. Na kad proći« tate ovaj izvještaj, doći ćete do za« ključka, da sam imao pravo, što ne pohitjeh sa kojekakvim kombina« cijama. Da pregjem na stvar. Došavši u Beograd zatekosmo jednu potpunu netačnu pretpostav« ku: agrarni su resor dobili radikali; ergo muslimani će u vladu. Pitanje je samo, koliko će zatražiti mini« ј ' : • i * ■ starskih portfelja i koje će osobe i da izašalju u vladu. Naravna stvar, da smo imali dosta okapanja, dok I smo ispravili tu pogrenu kombinaci« ' ju, u koju je Beograd zapao, jedino i stoga, što je našim protivnicima us« njelo da nas srpskoj javnosti prikažu kao isključivo feudalsku stranku, a drugo stoga, što je na agrarnom portfelju bio učinjen prelom u рт« voj misiji g. Pašića. U cilju prvog objašnjenja izaslan je poslanik Korkut g. Stojanu Protiću, a sutra« dan je oko podne primljen od g. . ! t i ! j * i Pašića, kojem je u jodnom dugom objašnjenju izfložio uzroke radi ko« jih se naš klub skanjuje unići u ovu i ovakovu vladu. Kao temeljem di« ferenciju Korkut je označio činje« niču, da se vlada oslanja na jedan uzak blok, pa je iznio potrebu, da vlada svojim popustljivim i obazri« vijim držanjem omogući sastav jedne šire koalicije stranaka, u koju bi se u prvom redu imao privući Koroščev i Narodni klub. Ustav — izložio je naš delegat — ne treba da bude odraz mišljenja samo dviju većih stranaka i rezul« tat samo njihove nagodbe; on ino« га biti izražaj narodne volje i baza, na kojoj će se izgraditi unutarnji mir i zadovoljstvo najširih slojeva naroda. On mora da bude djelo spo« razuma i jaka veza izmegju sva tri plemena našjga naroda, a nipošto majoriziran ja i vrelo razmirica i ne« prekidnih trzavica u našoj mladoj kraljevini. Da bi se omogućio ovaj širi spo« razum, nužno je — reče dalje naš delegat da se ukloni zapreka, ko« ja smeta ulasku ovih stranaka u parlamenat. Drugim riječima: valja pristupiti reviziji poslovni« k a i skinuti s dnevnog reda bar pi« tanje zakletve, koja je i onako na nelegalan način unešena u poslov« nik. Pošto je prije toga razgovora i g. Korošec stavio zahtjev o izmjeni ove zakletve, pa se dapače zaprije« tio i odlaskom iz Beograda, ako vla« da ne pristupi ovoj izmjeni, g. Pa« šić se je izjavio spremnim, da u tom pogledu izagje u susret našoj želji te je obećao da će ovu stvar pokre« miti u minstarskom savjetu. Time je završen ovaj razgovor, pa su ne« tačne sve novinirske vijesti, koje su 'javljale o kakvim daljnim uvjeti« ma našeg kluba. U četvrtak su izmijenjena miš« ljenja sa Korošćevim i Narodnim klubom, a u petak su oko podne o« daslani gg. Korkut i Šerić, da izmi« jene mišljenje sa predsjednikom »demokratskog« kluba g. Ljubom Davi do vičem. U početku razgovor та. kojem je prisustvovao i posla« nik Anđelinović. objašnjene su g. Da vidovi ću politieko«kuhurne tež« nje naše Organizacije i naglašeno, da su netačne vijesti, da se naš klub nosi mišlju, da zabije klin između »demokrata« i radikalne partije. Na« ma je mnogo stalo do toga “ re« kose naši delegati da se dođe do snošljivijeg odnosa medu pojedi« nim Partijama i da se uzajamnim popuštanjem nađe sredina, na kojoj bi se mogle sresti stranke sve triju plemena našeg jedinstvenog naro« da. Dalljc je potrebno, da se obra« zuje i a k a v 1 a d a, koja će svakom da ulije respekta prema organima vlasti i koja ee svojim objektivnim i pravednim radom povratiti auto« ritet zakonu i zavesti dobar pore« đak u zemlji. Partizanstvu treba u« činiti kraj. Naš klub ne trči za port« fcljima, ni ovdje ni u Sarajevu i gla« vno mu je, da se dođe do vlade, ko« i a će uspostaviti red, rad i zakon. U daljnjem razlaganju naši su de« legati zatražili da se našem klubu omogući posrednička uloga među vladinim i hrvatsko«slovenačkim grupamj, kako bi se omogućila šira koalicija. Izrazili su želju, da »de« mokratski« klub pođe još i više u svojoj popustljivosti i stavili pred« 'log, da se putem međustranač« ke konferencije omogući iz« mjena misli među pojedinim klubo« vima i u prvom redu pristupi izmje« ni sadanjeg poslovnika. Tokom ovog razgovora taknuto je i agrarno pitanje. Valja priznati Godina III. : da su nas izjave a. Davidovića ne« i samo iznenadile nego i — zadovo« I ljile. On je naime priznao, da se je u ovom pitanju mnogo griješilo га« di toga, što se je ovaj čisto soci jal« | ni problem pretvorio u korteško i sredstvo pojedinih partija. Ovo je, reče g. Davidović, jedna bolna ope« racija pa je nužno, da se izvodi sa finim osjećanjem i što manje boli. Bilo bi strašno, kad bi se pri ovoj operaciji upotri« jebio kasapski nož, umje« sto da se njega bolesnika povjeri opreznom opera« t e r u. Kad smo mu istakli da nas ; najviše boli, što se agrarno pitanje kod nas rješava drukčije nego u os« talim pokrajinama, dao nam je pot« puno pravo. Razumijem vaš polo« žaj, odgovori g. Davidović, i znam da je lakše podnijeti i ne« pravdu, nego li nejedna« kost. Izlaganje naših delegata praćeno je živim interesom, a svi su naši , predloži naišli na odobrenje g. Da« i vidovića, koji je pri rastanku izra« i zio želju, da se što češće sastajemo, i jer će ti sastanci raspršiti mnoge ■ predrasude i omogućiti tjesniji od« , nos i bolje međusobno razumijeva« 1 nje. Isti dan iza podne bili su kod g. i 1 Pašića naši delegati Maglajlić i Kor« . kut. Razgovor je tekao dugo, ali ! nije doveo do povoljna rezultata, jer je g. Pašić odbio posredovanje ј sa Hrvatima uz motivaciju, da se | nakon Radićevih izjava nema o čem sporazumijevati. Bio je očito nervo« zan i nekako mu se hitjelo sa na« šom odlukom, pa nije prihvatio ni našeg predloga, da se najprije pri« stupi izboru odbora za reviziju po« slovnika i da se izbor ustavnog od« bora odgodi do izvještaja odbora za reviziju. Prihvatio je samo pred« log, da se ostvare međustranačke konferencije. Ipak je nakon razgo« vora sa gg. Davidovićem i Ribarom pristao da se danas u 11 sati sasta« nu šefovi stranaka na razgovor. No i taj je sastanak ostao bez rezul« tata usljed njegove nepopustljivo« sti u pitanju izmjene poslovnika, pa će se sastanak nastaviti sutra. G. i Pašića zabrinjuje zahtjev manjih 1 stranaka, da se Ustav ima primiti • kvalifikovanom većinom od 2 3 u« kupnih poslanika i htio bi da se naj« prije u tom postigne sporazum, pa tek onda bira odbor. On uopće na« stoji izigrati zahtjev o reviziji po« slovnika. No nema zgleda, da će mu to poći za rukom, jer se čini, da stranke ne će praviti pitanje od zah« tjeva za 2/3 glasova. Kako se vidi, našem klubu ne cvatu baš najljepše ruže, no ipak ne gubi nade, da će, makar i žila« vom borbom, doći uzvišenom cilju, da se uz liberalniji poslovnik i ve« ću obzirnost poluči uvjet sretnijoj j budućnosti svih dijelova našeg na« • roda. [ i Vakufski sahar. (Svršetak.) Na šestoj sjednici održanoj 3. ov. mj. na predlog saborskog od« bora je razdijeljena dotacija od K 25.000 za putne troškove Ulema« medžlisa i muftija pri inšpiciranju. tako da je za svakog muftiju fiksi« rana suma, ali ako sc ona pokaže nedovoljna, to se.ovlašćuje ReisuL ulema, da delegira š c r i j a t s k e suce na razna putovanja. Zatim dolazi na dnevni red predlog sa« borskog odbora glede revizije šta« �Страна 2 — Strana „ПРАРДА" — „PRAVDA" tuta. Korkut čita i obrazlaže dotiče Poslije toga rješava sabor još ne* ni prcdiog koji glasi: »Daše u srni* kc neznatnijc tekuće poslove, a on* slu zaključka sjednice v. m. s. od« da se na tajnoj sjednici u pitanju bora od 14.'9. 1920. toč. 4. delegira* i popunjenja vak. direktora na preid* ju gg. članovi saborskog odbora ■ log Korkuta, a s obzirom na to što Magla jlić, Šerić, Omerović, Miljko? predstoji ujedinjenje naših vakufa vić. Korkut i članovi sabora Dr. sa onim u Sandžaku i Makedoniji i revizija štatuta, zaključuje jedno* Spaho. Kapetanović i Vilović, te ovlaste na pregovore sa zastupnici* glasno, da se uprava sab. odbora po* ma Sandžaka i .Makedonije i s nj i* vjeri provizorno g. Mahmut cf. ma u sporazumu stupe u pregovore Bahtijareviću i da saborski odbor sa centralnom vladom u svrhu iz? neminovne potrebe ureda svoga mo* rade nacrta za reviziju sadanjeg a? žc podmiriti i prekoračenjem pro* utonomnog statuta, koji će se. nacrt računske dotacije. Molbe činovnika onda u smislu §?a 86. tač. 15 štatu? v. m. saborskog odbora, da se pot? ta iznijeti pred sabor na odluku. puno izjednače sa državnim činov* Dalje će se od Uleme Mcdžlisa za? niđma kako u berivima tako i u tražiti njegovo mišljenje o načinu činovnim razredima, povjerava se ove revizije i ova je delegacija duž* sab. odboru, da ih riješi po svojoj na, da se s Ulcma*mcdžlisom spo« uviđavnosti. razumi o temeljnim principima ove Zatim sabor većinom glasova o* revizije. Sabor je principijelno spo* dobrava povišicu dnevnica članova razuman, da ova delegacja kooptira sabora i sab. odbora na K 120. Na« još nekoliko članova sabora u svr* i kon što su se odobrile još neke hu informacije i boljeg orijentira* prodaje vak. nekretnina i riješili nja i pristaje, da se putni i opskrb? još neki sitniji poslovi, završava sa* ni troškovi ovih kooptiranih člano? bor zasijedanje. va podmire na I. naslova 1 st. S ove se stavke makar i uz prekora? čenje može podmiriti i izdatak za eventualnu anketu stručnjaka«. Sa* bor usvaja jednoglasno.gornji pred« log saborskog odbora. »Demokratska« »Riječ« »otkriva« Poslije toga neki članovi sabora našu politiku. kritiziraju dosadašnji rad saborskog U času, kad su naši poslanici prc* odbora i izriču bojazan, da će u uzeli na se historijski važnu misiju, buduće moći manje raditi, pošto su da posreduju između ekstremistič* neki članovi saborskog odbora u. jedno i narodni poslanica u konsti* kih struja u konstituanti, kad dakle djelom zasvjedočuju. da su n a j d r* tuanti. Povodom toga se razvija vr lo žestoka debata, usljed čega pred* žavotvorniji. taj organ »demo* kratske« stranke blati naše poslani* sjednik prekida sjednicu. 5. januara ke kojekakvim tcndcncijoznim iz* se ta sjednica nastavlja i na njoj se rješavaju neke sitnije stvri kao vještajima o njihovom držanju. U odobrenje nekih samostalnih vaku? i njenu tijesnu konfesionalnu grud ne fa. U pitanju otuđivanja vakufskih I može da uđe poštovanje kakovog zemljišta sabor zaključuje, da se ! bilo držanja našeg kluba. Čujte, šta ukine zaključak sabora od 2.1. 1917. | joj se 12. ov. mj. tobože iz Bcogra* da javlja: »Vođe ove stranke nala* po kojem saborski odbor ne bi smio u buduće provesti otuđivanje va* ze se nekako u sličnom položaju kao i Radić. Oni su na izborima tjerali kufskih nekretnina bez predloženog nesavjesnu demagogiju odobrenja sabora. »glavno za islam i sultana«. Polaga* Ujedno sabor dozvoljava, da sa* borski odbor u hitnim slučajevima nje zakletve kralju prvo je razoča* odobri trampu ili otuđenje vakuf* ranje za njihove mase. Zato su sa* skih nekret. uz predlog povjeren* da u strhu, da ne izgube ovako z a* ludjene izbornike, uzmiču i stva i izni*šcriju. U savezu s ovim ukida se tako* ne bi rado, da sami uđu u vladu, dok đer zaključak sabora od 21.I. 1919. ne mogu da se iskažu barem nekim glede prizivanja šer. sudaca u sjed* uspjehom u pravcu svojih izbornih agitacija. Zato se sada sakrivaju za niče vakufskih povjerenstvava radi zahtjev, da se prije svega ima da mnijenja i odobrenja trampe ili o* mijenja poslovnik, no još se ne tuđi van ja vakufskih nekretnina. Na toj se sjednici još zaključilo, [ zna, ukoliko samo u p o t r e* da se tri o harah Ijene z gr a* i b 1 j a v a j u ovaj zahtjev, da markiraju druge svoje ž e* de mektebskc (u Zaušlju kod lje. Njihovo nećkanje da Bileća, u Šetićima kot. Rogatica i uđu u vladu može međutim u Janji, kot. Bijeljina) dadu ze* da olakša zemljoradnici* m a 1 j s k o j v 1 ad u najam u ma, da se odluče da izvrše svrhu otvorenja osnovne svoju dužnost u ovo doba škole. naprama državi i narodu, Na sedmoj sjednici održanoj 6. kad i onako tvrde, ov. mj. odobrava sabor novčanu onaj ustav, u kojemdaćećeseprihvatiti radikaii pripomoć slušateljima učiteljskog sporazumjeti. Kada tečaja od K 15.000 i to K 10.000 za ibidemokrati u kabinet ušli mu* kuhinju, a K 5.000 za nabavu knji* si i naime ni, morali bi i m se p r a* ga. Mirovinski statut za mualime vitim austupci ag* mektebbibtidaija se odlaže za bu* r a r a, a m o ž d au i pitanju ustava«. duće zasijedanje sabora, pošto ta i riječi ne smiju zaboraviti, stvar iziskuje više studija. Isto ta* i jerTesu serečene baš u onaj momenat, ko i njihova službena pragmatika, kad su muslimani bili spremni na kao i osnova ustrojstva okruže me? mnoge i mnoge žrtve .sa svoje stra* drese u Sarajevu. Poslije odobrenja ne a u korist te iste »demokratske« otvaranja nekih novih sibjan?mek? stranke. Nešto od toga izvještaja teba rješava sabor, da molbe nasta* ne možemo da razumijemo: Ka* vnika okružne medrese za regulaci* ko se je »Rini ječ« mogla tako glupo ju beriva prema berivima nastavni? zaletiti i prikazati stvar tako, kao ka na državnim srednjim školama da je zemljoradnicima radi toga 0? riješi saborski odbor u sporazumu lakšan ulaz u vladajući blok, što sa Ulema*mcdžlisom. Kod raspra* po svoj prilici ne će u nj ve o uređenju okružne medrese za* muslimani da uđu. Zemljoradnici klub ključuje sabor: I. da se ovlasti sa* od muslimanskog i akosuimjači je bilo borski odbor nekj u sporazumu s u? stalo do toga da budu ondje, gdje iema?medžlisom stavi privremeno nema muslimana, mogli su odmah na snagu postojeću osnovu štatuta da uskoče u vladu i demokratsko* za okružnu medresu. II. da se sa? nacrt ustava bio njiho* borski odbor stavi u sporazum s u* radikalski vom pomoći mogao proći još brže lema*medžlisom glede izbora i po? i još centralističnije, nego s musli* punjenja personala okružne medre? manima, pošto se zemljoradnici se. III. da se sabor, odbor sporazu? slažu sa demokratima i radikalima mi sa ulema?medžlisom u tu svrhu u pitanju pokrajinskih autonomija. da jedan računarski činovnik sabor* Nadamo se, da će zemljoradnici skog odbora i išpicira ekonomsku svojom samostalnom politikom kao stranu okružne medrese i da svoj i mi muslimani znati začepiti ta pr* referat o tome podnese ili putem u? ljava usta i mozgove., kojma je in* lema*medžlisa na saborski odbor ili teres i jedinstvo države uvjetovano putem saborskog odbora na ulema interesom partije. medžlis te da ulema medžlis inšpi? čira zavod u pogledu obuke. IV. da Jasno kao sunce. »Politika«, po se saborskio dbor sporazumi s ule* izgledu poiluzvanični dvorski list ma*medžlisom u pogledu smješten ja dobila je 12. ov. mj. ovaj brzojav pitomaca okružne medrese koji će iz Sarajeva: »Kao kandidate za u budućoj špofekoj godini doći u predsednika bos.?herc. vlade hrvat* I. razred. ska težačka stranka ističe dr. Kara* Bilježe. mehmedovića, narodnog poslanika, člana Jug. Musi. Organizacije. Ra* z u m e s c, da o kandidaciji j c d* nog muslimana za predsedni* ka zemaljske vlade, ne može bi* ti ni reci«. Ove ćemo riječi od* sele uvijek citirati, kad budemo o* pet koj puta morali dokazivati, da je Srpstvu prva i bitna karakteri* stika vjera i to pravoslavna vje* ra. Hvala »Politici« na iskrenosti ! Neupućenost historičara. U »Povijesti novoga vijeka«, ko* ju je sastavio g. dr. S. Srkulj, a koja je izdata 1919. g. ima članak »Tur? ska u novom vijeku« na str. 212., u kome stoji ovaj pasus: »razvitku joj (Turske) smeta koran, koji je na ne* sreću po nju odlučivao i u svjetov* nim poslovima«. Budući da je to jedna velika neistina, koju se jed? nom historičaru, kao što je g. dr. Srkulj, nc može oprostiti, ne mogu propustiti, a da ovdje nc upravim na g. dr. Srkullja ova pitanja. 1) kako je g. dr. Srkulj došao do toga, da je Kuran zapreka napret? ku i 2) da li je kao povjesničar to kri* tički upitao? Držim, da je piscu dovoljno bi* lo baciti bar jedan pogled na raz* vitak arapskoga naroda u srednjem vijeku, koji bijaše lučonoša islam* ske kulture, pa da stvori posve dru? gi sud o Islamu. Arapski narod pri* livši Islam i prema tome slijedeći uzvišeni Kur’an, probudio se je iz mrtvila, u kome je bio prije pojave Islama. Tada mjesto plemenske mržnje zavlada zajednička ljubav, mjesta prevejanosti iskrenost, mje* sto nesnošljivosti prava tolerancija i t. d. Islam dakle zaogrnu Arape, kako plemića tako i prostog građa* nina svima svojstvima, koja su bit* na za razvitak svakog naroda. Mo? že li se naći u povjesti tipičniji pri* mjer jednog prvednog i u pravom smislu riječi demokratskoga vlada* ra, kao što je to h. Omer, drugi ha* lifa islamske države? Kao karakte* ristika njegova značaja neka mi po* služi slijedeća priča arapskoga naro* da, koja doduše bez povjesne pod* loge, ali ipak u mogućnosti vjero* van ja. Veli se, da je h. Omcr u svo* je vrijeme imenovao namjesnikom Egipta Muaviju, poslije 1. halifa iz kuće Omejevića. Međutim je u to vrijeme izgubio nepravedno neki Egipćanin jednu parnicu. Ode Mu* aviji kao namjsniku, da se pritužk ali mu nc mogošc pristupiti od voj* nika, koji su mu čuvali palaču. Po* nukan od svoje supruge krene E* gipćanin put Medine h. Omeru, ko* ga nađe u jednoj medinskoj štali, gdje je liječio gubave konje. Kada mu je Egipćanin stvar saopćio, uz* me h. Omer sa zemlje kost, na ko* joj napisa: »lejse kisra adele ninni« što znači: nije Kisra pravedniji od mene. Ovim je h. Omer htio upo* zoriti namjesnika Muaviju na jedan slučaj iz njihova života, kada su kao trgovci jednom prilikom bili naku* povali u Perziji robe, koju im odu* ze carević u zdogovoru sa perzij* skim trgovcem. Oni odu Kisratu, tadanjem vladaru perzijskom i po* tuže se. Kisra da dokaže svoju pra* vičnost vrati im robu i ujedno dade smaknuti i svog vlastitog sina i per? zijskoga trgovca. Dakle h. Omer ho* će da bude pravedniji i od samoga Kisrata. A ko dade h. Omeru takav odgoj? Dade mu ga Islam i Kur’an. U Kur’anu stoji: »Budite pravedni, jer je pravičnost najbliža pobožno* sti«. Dozvoliće mi pisac, da citiram manifest h. Ebu*Bekirov na vojsku, u kome se očituje duša pravoga mu? slimana. On je mogao biti uzorom evropskim vladarima, naročito u o* vom svjetskom ratu. Taj manifest glasi: »Vojnici! Ako Vam Bog po* dijeli pobjedu, ne kaljajte vaših ma? čeva sa kvrlju onih, koji vam se predaju, ni sa krvlju djece, žena i nemoćnih staraca. Kada uđete u neprijateljsku zemlju, nemojte drveće sjeći, voće u n i š t a * vati i kuće paliti. Od neprija* telja uzimajte onoliko hrane i dru* gih potrcbština, koliko budete trc* bali. Bez velike nužde ništa nemoj? te rušiti. (Jradove i tvrđave osva? jajte, a uništujte samo one, koje bi neprijatelju mogle poslužiti kao u? točište. Sa pobjeđeniin i nevoljnici? Бпој 244 — Broj ma postupajte lijepo i milosrdno. U vašem postupku sa neprijateljem ne budite dvolični nego prema njim uvijek budite iskreni, pravični i čovječni, te održavajte zadanu ri* ječi« Smisao ovoga manifesta u glav* nom je uzet iz nekih ajeta Kurana i hadisi*šerifa (predaje Muhameda a. sđ. »Nemojte drveće sjeći, voće uni* štavati i kuće paliti« nije ništa dru* go, nego izravni prevod kadisa: la dararc vc la dirare fibislami, što znači: po Islamu ne smije musliman štetiti drugome, niti nanešenu štetu odvraćati štetom, nego može traži* ti zadovoljštinu jedino legalnim pu* tein«. Ovaj su hadis uzeli šeriatski pravnici kao jedan između drugih općih pravila za šeriatskograđanski zakon. Taj х manifest nije bio samo mrtvo slovo na papiru, nego su a* rapski vojnici pokazali i svojim dje* lima, da su dostojni tih velikih mi? sli. Naprotiv tome vojske današnje* ga 20. »kulturnog« vijeka pokazaše u svjetskom ratu netoleranciju, ko* ja je bila i u srednjem vijeku jedna od glavnih karakteristika evropsko* ga kršćanskog naroda. Koliko i ko? liko su unazad bacili ljudstvo sa svojim španjolskim inkvizicijama Karlo V. Habsburgovac, tc njegov sin Filip II. i onda Filip III.! Pisac sam veli u istom svom djelu na strani 121., da je Filip III. do kraja uništio španjolsko gospodstvo i obrt time, što je istjerao marljive Moriskc, potomke pokrštenih Ma* ura. Dakle Mauri, sljedbenici Kur' ana, bili su oni, koji su polja i le* dine pretvorili u plodonosne orani? ce i koji podigoše vrtove od masli? na i naranača. Arapi, kao racional? ni gospodari, služili su se i umjet? nim kemičkim proizvodima, da po* dignu pCodovitosti zemlje. U tomu ih nije priječio Kur’an, nego ih je baš on na to i poticao. Da Kur’an nije protivan reforma* ma, opet nam mogu kao primjer po? služiti Arapi. Memun, Harunur*re* šid i Daferimensur, koji udariše te? melj hilafetu na razvalinama Babi* lonije, primiše objeručke grčku kul* turu, i oživješe je davši joj pravac čisto islamsko*arapski. Arapi navi* jestiše tadanjem fanatizmu rati i u? darišc put kulturi i civilizaciju To je sve odatle, što su kao muslima* ni shvatili smisao ajeti*kerima: »To je knjiga, koju smo Tebi, Muha* mede, poslali, da njom izvedeš Ijud? stvo iz tmine na svjetlo«. U vrije* me vlade Abasovića pojavi se tež? nja za naukom. Procvatoše pored vjerske i razne grane svjetovne zna* nosti. Davno su Arapi poznavali desetinski sustav brojeva, algebru, rješavali jednadžbe višega stupnja, mjerili veličinu zemlje, osnivali a* stronomske opservatorije, prouča? vali kemiju, osnivali bogate knjiž* niče (opća povijest je zabilježila, da jc samo jedna knjižnica brojila ne* kih 000.000 djela), na njihovim su dvorovima življeli učenjaci i pjos* nici i t. d. Kod Arapa su razna uči* lista bila otvorena ne samo musli* manima, nego i inovjercima, kako vlastitim državljanima tako i ino? zcmciina iz Evrope. To je bilo u doba, kada je kršćanska Evropa vo* dila 7 križarskih vojni proti kultur* nom isl. svijetu. Španija u vrijeme arapske vlade postade ognjištem kulture za cijeli tada poznati svijet. Dalje veli Srkulj: »Preko toga bi još znali kako tako prijeći snažni i odrješiti sultani, kao što su Sulej? man II. i njegovi predšasnici bili...« Ovaj pasus daje mi utjehu, da tvrd? nja Srkuljeva o Kur’anu nije potek? la hotimice, nego iz neupuće* n s t i i nepoznavanja Kur’* ana. Vjerojatno je, da je Srkulj pri obrađivanju ove knjige upotre* bio strane naročito njemačke izvo* re. On misli, da zakonik Sulejma? nov nije stvoren u duhu Kur’ana, jer »preko toga bi još znali kako ta* koa prijeći snažni i odrješiti vlada? ri«. A ono je baš obratno: Sulejma? nov zakonik stvorili su tadanji še* riatski pravnici po Kur’anu. U Kur’* anu nisu navedeni precizno svi mo? gući slučajevi. Kur’an sadržen ge* neralnc pojmove, iz kojih se dadu prema duhu vremena stvarati zako? ni. Kur’an ne samo da nije na putu kultivisanju i'civilizovanju njegovih �244 — Broj sljedbenika, nego je šta više njm postavljen temelj islamskoj civiliza* čiji, koja je bila veoma važan fak* tor u historiji umnog razvića Ev* горе. X. Naši dopisi. Odžak, u januaru 1921. Odavno smo se skanjivali da pi* šemo o odžačkim prilikama, ili bo* lje reći neprilikama. Iskusili smo na svojim slabašnim leđima, šta sve može učiniti osveta jednog provin* cijskog i malograđanskog činovnik ka, kad mu takneš u ahilovu petu. Afera, sa bivšim upraviteljem kot. ispostave Dolićcm, koji sc kao Hr* ▼ at i akademski o b r a z o ? van tako zaletio, da se latio naj* nekulturnijeg sredstva - batina, sa* mo da uguši glas istine i kritike svo* jih batinaških metoda, i sad nam je u živoj uspomeni, pa svjesni svih .posljedica, hoćemo da javno pod* vrgnemo kritici rad našeg sadanjeg upravitelja kot. ispostave Filipovi« ća. Istina, Filipović je nešto višega, nego je bio DoHć i prema tome o* pasnije ga je kritikovati: on je Sr* bin*pravoslavni. Ako još istaknemo da je od pristava pomoćnih ureda došao za upravitelja kot. ispostave, dakle, bez i srednjoškolske nao* brazbe, onda će biti jasno, šta sve pretpostavljamo, kad hoćemo da pišemo o njemu. Zamijenio je zloglasnog Dohića. S početka je bio prijazan, očito na* stojao, da ne jezdi tragom svoga {pretšasnika. Ali kasnije njegove ma* nire pokazaše, da je tada igrao u* logu vuka u janjećoj koži. Najpre je stao praviti se važnim, jer mu je pr vašoj a poza bila, val jda, ne* spojiva s položajem. Iza toga, na* ravno, slijedilo je sikterisavanje stranaka iz kancelarije i strašne i nepravedne globe ili kapšenja. Dok je pekao rakiju, kažnjavao je svi* jet ni zašto po nekoliko dana z a t* v o г a, a kad su osuđenici nudili no* vac na mjesto zatvora, jer su bili radni jesenski dani, on nije dao ni prozboriti. Trebalo mu je naime momaka, da rade kod kazana ra* kijskog. Sad opet, kad mu za peče* nje rakije ne trebaju momci, jer je rakija pečena, on i ako koga osudi na zatvor, sili ga da plati globu ili ako osuđenik moli, da mu se globa pretvori u odgovarajući broj dana zatvora, on ni da čuje. Veli, ne trebam mnogo momaka u zatvoru. Dosta 2—3 da presjeku drva i metu ... Da, sad nije potre* be, ne peče se rakija. Uz ove »up* ravničke kvalifikacije«, on je i do* bar »ekonom«. Videći da država ne može da plati svojih činovnika ka* ko bi trebalo, našao je jedan drugi način. »Kupio« je pod »kesim« ko* madić zemlje i u nj jesenas ubacio 300 kg pšenice, da na ljeto za idu* ću godinu spremi zimnicu. Pa to ni* je nikakva ekonomija, kad se mo* та platti za zemlju zakupnna, kupi* ti sjeme, platiti oranje i mnogo još toga — reći će kogod. E, brate, nije tako! Zemlja se »kupi« eto tako, a nije teško naći i sjemena »pomuna* $ib«. Konja ima državnih, za koje se ne plaća kirija, a općinski poli* cajci i drugi tuttii quanti službenici jedn za plug, jedni za krčalo i tako to bi. Ta zašto je postavio četiri po* licajca, kad su dosta i dva. Mjesto da se šigicaju i klatare po čaršiji i birtijama, nek malo urade i svom »poglavitom«. Kao »ekonom« on i državne konje i volove razmješta. Diže ih od invalida i daje bogataši* ma i gazdama, jer je »konstatovao«, da biše ti hajvani »pokrepali« kod siromašnih invalida. Ta treba i nje* mu jedan par konjića. Makar ne bio invalid, on je »gazija«, nije dža* ba uiapređen od austrijskog feljba* be za oficira, a bez srednje škole, ▼an baš što je činio »gaziluke«. Pa „ПРАВДА“ — „PRAVDA* kad je »dobio« državni fijaker, ko* ’jeg je, doduše, reparirao, onda bi i on trebao imati kakve fine konjić* ke. Skupština naše organizacije, čiji smo tok prikazali u »Pravd« od 28. oktobra 1920. broj 111. (216.) pota* kla ga je na razmšljanje o »antidr* žavnim« elementima. Prvi njegov »državnički« gest bio je, da »revi* dira« oružne listove. Hadži Begi Hodžiću, vrlo uglednom i mirnom građaninu, čija je kuća i blago na periferiji grada, nije dao certifikata za oružje, a dao je jednom pozna* tom zlikovcu dozvolu, koji ko no* vopečeni trgovčić nema apsolutno potrebe za to. Nadalje je oduzeo oružni list Hadži Ćamil ef. Jupiću, načelniku i jednom od najmirnijih i najuglednijih građana, a podijelio ženinim rođacima i onima, koji su se umjeli »snaći«. Kad je ovo »sre* dio«, onda su počeli progoni. U* hapsio, je na denuncijaciju Ibrahi* ma Hodžića, koji da je kao vojnik pri provali u Srbiju činio koješta. Onog dana, kad je ovaj zatvoren, otišao je njegov brat i predsjednik organizacije Hafiz Adem ef. Ho* džić upravitelju Filipovi ću, da pita «za razlog uhapšenja i da moli da se, ako je moguće pusti ili da on s njim u prisutnosti uredskih orga* ma govori., jer je toga dana imao ■neodgodivih poslova. Ne samo što mu nije ni jednoj molbi udovoljio nego mu je bez ikakva povoda re* kao otprilike ove riječi: »Vi Hodži* ću povodite se za prljavom »Pravdom« i prljavim pisanjem Korkutovim. Samo se Vi povodite za Korkutom, pa ćete zlo pro* ći. Va sa svojom organizacijom ra* ditc proti ovoj državi i vi hafizi i efendije htjeli bi da budete nad Ma* tom i Jovom«. Ovo bi se dalo ne* kako ispričati »političkim« neraspo* loženjem »poglavitog«, jer su je sa* mo sa radikalskom legitimacijom mogao postati upraviteljem naše kot. ispostave, a nikako svojom spremom, ali je sve granice prešla njegova »pravnička« i »umna« od* luka, kojom je zabranio držanje va* kufske džematske skupštine, koja je htjela da pretresa loše moralno sta* nje u gradu i da onda izabere od* bor za zaštitu morala. Čitajte i ne smijte se njegovoj motivaciji za* brane ».... jer taj medžlis (t. j. va* kuf. džem, skupština. Naša primj.) nije mjerodavan da bira ovakove odbore, nego samo da upravlja va* kufom«. Sramota! Ova motivacija sadrži između redaka druge razlo* ge, koji se ne smiju stviti na papir. U gradu drži hotel jedan Židov, pa je uzeo za sluge »kenlerice«, jer o* ne umiju bolje i spretnije služiti. Naša mladež, ko i svaka mladež, zaviri malo, sjede, štogod pijucne i po koju lakrdiju dobaci »kenlerici«, a i ona njima. Eto u tom je sve, ali naši stari »konzervativci« i »fana* tici« ne mogu da to gledaju. Tuže »poglavitom«, on ko »susta mud* rost« i »dalekovidan upravnik« u* redi stvar tako, da su, što no riječ »i vuk sit i koze na broju«. Čaršija je vidila, da je »poglaviti« bio sa familijom na »sobetu« kod hoteli gazde i od tada se ne smije govo* riti o akciji za zaštitu morala i suz* bijanje nemorala. To bi po svoj prilici, bio sadržaj odluke između redaka. Ovaj puta smo se i previše poza* bavili sa našim »poglavitim«, jer sc toga našim ćutanjem mnogo nago* milalo, ali od sada ćemo se češće sjetiti i pomalo, nek bude, što se rekne, u medeni kus. Upozorujcmo mjerodavne na o* vog »gaziju« da pripaze na njegov rad i da ga po vrijednosti nagrade. Odžačani. * Avtovac, 3. januara 1921. Nacijonalna svijest naših pravo* slavnih. U nedjelju 2. ov. mj. obdr* žavali su pravoslavni skupštinu u Avtovcu radi zemljoradničke za* Страна 3 — S' ana druge. Na skupštini je bilo više od 200 seljaka i građana. Kad su se po* čeli razilaziti, napali su žandara Peru Dalmatinca, koji se bijegom spasio u logor. Masa naroda gonila ga je sve do logora kamenjem. Na* to se je vratila natrag u grad Avto* vac. Na čelu su bili ljudi, koji vrše službu u poreznom uredu. Putem su sreli Adema Pašića, čovjeka od 55 godina. Vođa mase, kupljač po* reznog ureda, uhvati ga za ruku, te mu ruku iščaši, drugi za grlo, a tre* ći udri po glavi, dok su ga oborili na cestu, te po njemu mlatili, da je jedva živ ostao. On i dandanas le* ži na postelji. Bog zna, ne će više ustati. Žandari su odmah uzeli našu prijavu. Javili smo kotarskom ure* du i kotarskom sudu. Krivci se još i danas seta ju po varo* ši i sa batinama u ruci pri* i ete i drugima i diče se, da su krvopije muslimanske. Taj izubijati Adem Pašić je je* dan pošten čovjek, koji nikada, kao nijedan musliman ovoga kotara, ni* je učinio ni najmanje štete niti uv* rede pravoslavnim, nego ih je uvi* jek podupirao i potpomagao sa svačim; prema svakom se ponašao bolje nego prema bratu rođenom. Ako se krivci što prije ne zatvore i strogo kazne, moglo bi se nešto više dogoditi, što bi i vladi nezgod* no bilo, jer mi muslimani gatačkog kotara više trpjeti ne možemo ova* kog nasilja i barbarstva od strane pravoslavnih. Među nama vlada ve* liko ogorčenje radi ovakovih nemi* lih događaja, te smo počeli svoja imanja napuštati i prodavati. Mi smo pretrpili og* romne štete od pravoslavnih od prevrata pa do danas, a da niko kaž* njen nije bio od zločinaca, niti je vlast preduzimala išta, da nas za* štiti. Muslimani grada Avtovca. ■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■a i MUSLIMANI E sjetite se : GAfRETA : !■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■ Politički pregiEd. Turski prestolonasljednik o sev* reskom miru. Turski prestolona* sljednik dao je intervju dopisniku »Morning Posta« u Carigradu. »Op* ći i tradicijonalni osjećaj Turaka, rekao je prestolonasljednik, bila je uvijek anglofilija i kako god se raz* viju događaji u svijetu, uvjeren sam, da će se Velika Britanija jed* nog dana vratiti prijateljskoj poli* tici od prije četrdeset godina.« Do* takavši se sevreskog mirovnog u* govora, princ je izjavio, da sumnja, da će se moći održati u svojoj sa* dašnjoj formi. »Naravski, dodao je, pošto je naša vlada potpisala ugo* vor svaki lojalni Turčin želi, da bu* de izvršen kako smo ga potpisali.« Kemalova preduzeća. »Ii Tempo« javlja iz Smirne, da se Mustafa Ke* mal i njegova vlada osjećaju tako sigurnim, da su u Angori osnovali sveučilište. Vlada je izdala 300.000 turskih lira poštanskih maraka, a u Take*Kenfru osnovana je nova bol* nica. Kemalisti neće sovjetski režim. »Dailv Mail« javlja iz Carigrada, da je nacionalistička vlada u Angori uputila protest u Moskvu radi mi* ješanja sovjetske vlade u namjere nacijonalista, koje idu za aneksijom Armenije. Ujedno je Kemalistička vlada obznanila, da ova neće u A* natoliji uvesti sovjetski režim. Teški neredi u Indiji. Agencija Havas javlja iz Allahabada, da je u kraju Rajbarelli došlo do ozbiljnih nemira. Seljaci su obilazili poljima i uništavali kuće veleposjednika. Jedna velika masa manifestanata među kojim oko 2000 besposlenih radnika htjeli su da zapale kuću bo* gatog posjednika. Policija jc teškom mukom rastjerala masu. U cijeloj provinciji vrije i položaj postaje sve teži. Vlada je odaslala Čete. Represalije u Irskoj traju. Iz Bel* fasta javlja »Daily Telegraph« da je stanovništvo gradića Camlough, pošto su ga uništili vojnici napusti* lo svoje rodno mjesto. Prilikom po* Ijcijskih represalija u Middletonu učinjena je šteta od 11.000' funti šterlinga (oko 5 milijuna kruna). Novi kongres u Baku. Carigrad* ski listovi javljaju, da će se za krat? ko vrijeme u Baku sastati novi kon* gres istočnih naroda, na kojoj će se raspravljati o pitanjima što ih interesuju. Kemalisti, moskovski so* vjeti, Georgija, Armenija i Aser* bejdžan odaslati će na kongres evo* je odaslanike. Ruskosukratfinski vojni ugovor. »National Tidende« javlja iz Hel* singforsa, da su Lenjin i Rakovski 28. decembra u Moskvi sklopili u* govor o vojnom i ekonomskom sa* vezu između Rusije i Ukrajinaca. Ukrajinska sovjetska vlada posta* viti će komisije, koje će zajedno sa moskovskim raspravljati pojedina važna pitanja. Pustolovni put de Valere iz Ame* rike u Irsku. Iz Londona javljaju: Sada se saznaju potankosti o putu de Valere, On se odvezao na jed* noj jahti, koja jc već godinu dana bila pripravna, da funkcionere sin* fcinovaca odveze u Irsku. Odlazak iz Amerike uslijedio je 21. decembra. Na 29. decembra je de Valera navi* sini od Mutton*Islanda primljen u jedan hidroplan. kojim je doletio do irske obale. Pristaše de Valere rasposlali su krive telegrame, i na taj način odvratili pozornost en* gleskih stražarskih čamaca od mje* sta iskrcavanja. De Valera doveden je u Kilmurry, gdje mu je pridije# Ijena tjelesna straža. Raspust generalne konfederacije rada. Iz Pariza javljaju: Odluka, da se raspusti generalna konfederacija rada prouzrokovala je u krugovima strukovnih organizacija veliko uz* buđenje. Radnička organizacija pri* Organ radničkih strukovnih orga* nizacija »Le Penple« piše, da ne može doći do raspusta generalne konfederacije rada. Ako bi činovni* ci kaznenog suda upotrebili svoju moć, oni bi tim povrijedili osjeća* je radništva. UsniačE vijesti. Velika Gajretova zabava. Za ovu zabavu, koja će sc prirediti na 12. februara, a ne na 5. febr., kako smo to pogrješno javili, čine se već ve* like pripreme. Program će biti veo* ma biran. U našem općinstvu vlada jako interesovanje za to i svako o* čekuje, da će ta zabava nadmašiti daleko sve dosadašnje. Da materi* jalni uspjeh bude što širi, obrazo* vani su naročiti odbori, koji će sa* kupi jati dobrovoljne priloge u nov* cu, jelima za bife, tomboli i t. d. U tim odborima rade vrlo agilni ljudi, koji će doći, da pokucaju na svako mjesto, koje može da šta bilo do* prinese. Mi smo uvjereni, da se ni* jedna muslimanska ruka ne će za* tvoriti pred tom molbom, jer se ov* dje radi o našoj jednoj ustanovi, na •koju možemo biti ponosni i radi njene plemenite svrhe. } »Narod«. Pod tim imenom je faočeo da izlazi u Sarajevu novi list, ’a izdaje ga g. Dr. Nikola Stojano* Mć. Po njegovu pisanju čini se, da ^bi želio, da prikrije svoju pravu po* ^itičku boju. Dosada izašla tri bro* ja prave utisak, kao da bi se nje* PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica: Ljubljana. Podružnice: Borovlje, Celje, Celovec, Gorica, Maribor, Split, Trst i Ptuj. Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K 45,000.000 Prima uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4% NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije. Obavlja sve bankovne i mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantnije. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje i prodaje srećke, valete i vrijednosne papire svih vrsti po dnevuom tećaju. Financira erarične dobave. Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. ""§501 �Strana 4 — Страна gov vlasnik htio vinuti nad današ« nje partijsko«političke borbe. Mi mu nemamo šta prigovarati. Pase blago, pomirljivo. Kao da je zado? voljan s onim, sto se učinilo kroz ove dvije godine. Stavlja se u po« zu objektivnog posmatrača, kome nije mnogo stalo do toga, hoće li njegove riječi naći odziva u širokim narodnim masama. Glavno što mu imamo da primjetimo jeste, da je njegov vlasnik, kad je već u stanju, da piše tako blago, trebao u istom smjeru, u kom je danas upotreblja« va. Trebao je, a za to je bio poz« van, sve učiniti, da spriječi nede« mokratsko pisanje »demokratskog« »Glasa Naroda«. Stojanović će tres bati deset godina aktivnosti, da »Narodom« popravi ono, što je u dvije godine obatalio »Glas Naro« da« zbog njegove neaktivnosti. Ispravak. Izvolite u smislu § 19. zak. o štampi doneti u sledećem broju »Pravde« niže navedeni is« pravak notice »Fiškalska posla« u rubrici za domaće vesti u broju 2 (240) od 8. januara o. g. donesene. »Nije istina da gračanički pre* stojnik g. Berničević naćeruje meni pazar sileći ljude, da u mojoj advo* katskoj kancelariji dadu praviti molbe na agrarnu direkciju. To znam po tom, što g. Berniče« vic ne vodi kod i ovdašnjeg kot. ureda referata za agrane stvari kao i po tom, što sam ja do dans, uspr« kos velikog prometa nekretninama, tih molbi samo nekoliko učinio, o čem se može kogod želi, u mojoj kancelariji uveriti. Rešcnje sam ove stvari predao su« du«. Gračanica, 15. januara 1921. Dr. Miško Žokalj, advokat. Jugoslavensko musi. omi. udru« ženje »Đerzelez« u Sarajevu poziva na redovitu glavnu skupštinu, koja će se održati 21. januara u petak 1921. u 6 sati na večer u »Kiraet« ha ni«. Dnevni red: 1) Otvorenje skupštine. 2) Izvještaj tajnika o ra« du odbora. 3) Izvještaj blagajnika. 4) Podjela apsolutorija starom od? boru. 5) Biranje novog odbora. 6) Predloži, upiti i eventualije. — O« paska: Poziv služi kao legitimacija pri ulazu. Rješavanje agrarnog pitanja u Vare ar«Vakuf u. Derviš beg Kape« tanović posjeduje u selu SurjamBo* čac kot. Varcar-Vakuf jednu njivu, koju je ovog ljeta sam uzorao i po« čeo da sije. 16. aprila pr. god. kad je upravo bio s volovima na njivi došli su na njivu oboružani sjekira« ma Mihajlo i Nikola Penjić, Luka Boškan, Pavo Kalibar, Pavo Pod« raščanin, Ilija Čifćić i Gaja Zvrko« vić, protjerali Dervišbega s njive, podijelili među set aj komadić zem« lje i zasijati kukuruzom. Derviš beg je morao sili popustiti i istog je da« na podnio tužbu kod kotarskog predstojnika, koji je dao oružnici« ma nalog, da izvide slučaj, što su ovi i učinili. Na to je izrečena osu« da, da otimači imaju predati njivu Dervišbegu, ali oni za to i ne haju, nego 28. septembra oberu kukuruze i odnesu. Dervišbeg se težaklukom hrani. Imao je još tri njive ali su {inu i te uzurpirane i tako je on da« Pas ostao go kao prst, a mora da opskrbljuje 22 čeljadi. U pismu, ko« je nam je napisao priznanje on do« bru volju tamošnjem kot. predstoj« bika, ali kaže da nema vlasti i da usljcd toga sve više pada uopće au« *toritet državnih organa. Voz>e karte. Željeznička direk^ ćija javlja: Obzirom na pritužbe putnika radi velike navale kod put« Broj 243 — Број „PRAVDA* - „ПРАВДА* ' ničkih blagajna na prelaznim sta« i nicama. te s ponovnim vađenjem I voznih karata spojene druge ncu« godnosti. upozoruju se putnici, da se na stanicama Bos. Brod, Saraje« vo, Mostar, Travnik, Tuzla, Gruz i Zelenika mogu dobiti direktne karte ne samo u sve veće stanice državnih željeznica, već i u sve ve« ća stanice južne željeznice naše kra« Ijevine, kao Zagreb, Ljubljana, Ma« ribor, Celje, Logatec, Špilje, Zida« ni Most. Na svim drugim stanica« ma direkcije Sarajevo izdavaju se direktne karte u sve stanice držav« nih željeznica naše Kraljevine, ko* i je su u neposrednom spoju«. Prevoz bolesnika i ozlijeđenih iz grada u Državnu bolnicu. Gradsko poglavarstvo (gradski fizikat) je na« bavio jedan sanitetski automobil za prevoz bolesnika iz grada u Držav« nu bolnicu. On će se upotrijebiti i u slučaju kakve nezgode, ako je po« trebna brza pomoć, za prcvažanje ozlijeđenih u bolnicu. Automobil je smješten u gradskom zavodu za de« sinfekciju. U slučaju potrebe treba se obratiti na gradski fizikat, tele« fon broj 202 ili direktno na zavod za desinfekciju, telefon broj 518. Za gradske siromahe je prevoz bespla« tan, a za ostale se naplaćuje taksa od 100 do 150 kruna, prema udalje« nosti od bolnice. Bolesnici koji bo« luju od zarazne bolesti ne mogu se prenositi tim automobilom, već će se prenostiti naročito za to odrede« i nim sanitetskim kolima. MOJ SIN Abdul Kadir Hodžić ni« i je ovlašten, da ispred mene bilo kak« i ve poslove obavlja, stoga molim svakog onog, kome bi došao, da ga ' ne smatra mojim punomoćnikom. Bos. Gradiška, dne 13. jan. 1921. Osman ef. Hodžić, 19 trgovac. Dr. S. Alečković, advokat u Travniku, preselio je kancelariju u 1. kat kuće prema poštan. i brzoj, uredu. Advokat. Dr. Anto Đcbić«Maru« šić otvorio je svoju advokatsku kancelariju u Travniku, ugao Kra« li a Petra i Gimnazijske ulice. Kajonov nedjeljni kalendar nek ne i fali ni na čijem stolu. Ima sve blag« ! dane u crvenoj boji štampane, a sa« | držaje sav muslimanski, srpsko«pra* voslavni, jevrejski i rimo«katolički i kalendarium. Cijena mu je po ko« i madu 30 K. — Preprodavačima ra« [ bat. Narudžbe iz vana izvršuju se I brzo i tačno. Pakovanje se ne racu« i na. ~ Knjižara Daniel i A. Kajon. ' Muči li Vas glavobolja? Zubobo« ( Ija? Trgan je u kostima? Malo Fel« lerovoga Elsafluida — i nestane boli! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce. 42 krune. Državna trošarina posebno. Fellerov migrenovi klinčić »Elsa« 1 komad 12 kruna. Želudac Vam nije u redu? Neko« liko Fellerovih pravih Elsa«pilula! : Te su pouzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 20 kruna. Omot i poštarina po« sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. C. • PAPIRN1CA Ф X ♦ ♦ ф * * ♦ Muslimanske СвпГ аЈпв Вапћв za Bosnu i Hefces. d. d. u Sarajevu mogu podići dionice 1. i II. emisiju ako polože megjutimnice (privremene potvrde) o III. i IV. uplati, a ako su te potvrde izgubili, mogu u smislu za­ ključka ravnateljstva dobiti dionice i bez tih potvrda, ako potpišu potrebno očitovanje. Ovo se očitovanje može dobiti kod navedenog zavoda na zahtjev svakog dioničara, kojeg se tiče ovo obaviještenje. Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12'—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10’— i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12'—, Mast za uši na blagu K 5'— i 12'—, Prašak proti mrava K 10.—,Mast proti svrabu K 14‘—. RazaŠilje pouzećem Zavod za eksport M. J (i n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni zastupnici traže se! Prodaje se t preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 ф т ♦ 2 * < ♦ ++++++++++++++++++++++++++++ SEBURA iz fabrike Hinha Franci sinovi,Zagreb preporučuje se za Mu crnu kavu Dobije se u svim kolonij a 1 no- ba kal ski m rad nja ma. H. Fetahaglć, B. Brcd. Stavljamo na znanje našim cijenje­ nim mušterijamn da smo našu dugo­ godišnju radionicu povećali i u red stavili, te smo sada u stanju našim cijenjenim mušterijama liferovati svaku količinu tahanhalve u poštanskim paketima, te u kantama po 20 kila, te rahatlokum pod poznatom markom ORIENT u ku­ tijama po1/*, ’/2 * jedne kile te san­ dučićima po 5 kila sa bademima i bez. Molim cijenjehe mušterije neka se obrate na | i вамииванп dodatak i zamona zrnate kave. u Sarajevu na vrlo lijepom mjestu solidno pravljena. Sastoji se od 2 boja po 2 sobe i kuhi­ nje kao i betoniranom magazom. Kuća će biti kroz 30 dana prazna. Reflektanti neka se obrate na i 1 оти칫ш11шгг kao najeavršeniji KUĆA Braću i№ić, Sarajevo. i III 11 HM.... IH IIIHI !■ ■!■■■■■ ■ШИМ— Prva novostvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Mjeseca” Baščaršija, Hotel Ghazi AHMEDA TATAREVIĆA snabdjevena jo svima Ijekovima, pa ве preporačnje svima muslimanima. Itna taee ribljeg zejtina (bolukjaga, balsaioa su gnSu. Epilepticon protiv padavici, hopore za kuovet za iznemogle muAke starije osobe, katran euji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miieve, eeruil pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količina. Jedina Muslimanska restauracija „BALKAN44 ■ | u Beču preporučuje se muslimanima, koji putuju tamo. Kuhaju se domaća jela, te se može dobiti ćevapčića, ražnjića, gjulbastija, bureka, lonca i. t. <1. Abdulah eff. Cvijeiić, Wien, i., Fleischmarkt 9. ŠUME i ♦ KOPĆIĆA I HAMDIJE Dioničari । ; I ; ’ svakovrsne kupujemo, i Dozvole za seču sami dobavljamo. Ponude slati | ; Dobričiću 8 Pavlovićn. B. Novi. Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče u svim тјегатз, kao i staklarski kit, nadalje cllindere, medicioske boćice I staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakla i porculana WEISS i DRUG, ZAORKB.kraj paromlina. Muslimanska trgovačka i obrtnička ћапћа za Bosnu i Hercegovinu (d. d.] u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000 OOP Podružnice u g. Brodu i g. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS.i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. -- Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi; Trgovačka banka, Sarajevo. - interurban telefon: ZB Odgovcrni urednik* Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M, O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7034b2d400ce91b6e66019c2f6a2b91c.pdf e93f5a8579b00940aa40a1d853dc5c78 PDF Text Text Drugo izdanje. pojedini broj K 2.— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. 1 ЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 7 (245) TELEFON Вг. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, četvrtak 20. januara ia21. <10. Džumadel-ula >339.) Nacrt našega hulturnog rada.*) H-?h. U članku: »Spasenje je u istrajnom radu« istakosmo potrebe kulturnoga rada u narodu prema za* daći naše J. M. O. Prije nego pređemo na samo pro? vođenje programa naše J. M Organfeacije u praksi, valja nam se detaljnije pozabaviti sadržinom nje? nog Statuta i programa. Tako ćemo dobiti .potrebiti detaljni nacrt, ko? ji će nam biti putokaz u našemu radu. § 2. Statuta J. M. O. glasi: »Cilj je Organizacije, da radi na ostvare? nju načela, koja su izražena u nje? zinom programu i da podupire politički, kulturni, e k o ? no mek i, gospodarstveni i socijalni napredak m u s 1 i? m a n a u našoj državi«. § 3. istoga statuta glasi: »Za os? tvarenje svoga cilja upotrcbljavaće Organizacija sva zakonita kulturna i moralna sredstva, a svoja će na? čela širiti izdavanjem listova i knjiga, osnivanjem klubova i čita onica, održavanjem javnih zborova i predavanja, te uopće podizanjem kultum^prosvjetnih i ekonomskih institucija. Za ostvarenje načela Organiza? čije brinuće se predstavnici Orga> nizacije u Narodnom Predstavniš? tvu, te skupštinama i odborima samoupravnih tijela. Potrebna materijalna sredstva pribavljaće se članarinama, dobro? voljnim prolazima i zavještajima«. Da se ovaj cilj uspješno poluči, valja našemu radu dati potrebne u? slove za uspjeh. Valja organizovati rad, da u njemu .sudjeluje svaki član naše Organizacije. Za to je naša Organizacija razdijeljena na svoje organe (tijela) i to ovako: se? oski odbor, gradski i kotarski od? bor, Centralni odbor i radni odbor. Odbore su izabrale narodne skup? štine. I kada je ovako unutarnja orga? niizacija provedena u našemu naro? du, lako je sada organizovati i po? d'du kulturnoga rada. Svaki odbor J. M. O. jest ujedno i stjecište kulturnoga rada među na? rodom u svojoj okolici. Pošto je naš narod još slabo upućen u kul? tumi rad, pogotovo narod u selima, to se traži sva inicijativa kulturno? ga rada od pojedinih Mjesnih Od? bora u svakom kotarskom mjestu. Ljudi su po gradovima na višem ste? penu kulture, njima je lakše shva? ćati našu kulturnu misiju, pa je nji? hova naročita zadaća, da oni i ru? kovode cijelu stvar u svome kotaru. U gradovima je. i najviše inteligen? čije. U svakom našem gradu ima pametnih i čestitih rodoljuba, koji ćc. kao što su i dosada sami od sc# bc u narodu kulturno radili, sada pogotovo objeručke prihvatiti ovaj naš organizovani rad. Nema među nama svjesna čovjeka, a da ne će svome narodu pomoći osobito u prosvjećivnju, koji je posao nama toliko potreban. Široko je polje našeg kulturnog rada. Naš je narod u prvom redu nepismen. Zbog toga je silno zao? *) Iznosimo rado ovaj nacrt jed? nog našeg saradnika i skrećemo na njeg naročitu pažnju svih naših pri? stasa i nadamo se, da će on potak? nuti i druge naše kulturne radnike, da u ovoj stvari iznesu svoja miš? ljenja, kako bi se što jače organi? zovao naš kulturni rad. Ur. I stao u svemu. Pogledaj ga samo po našim selima, varošima, pa i u ve? čim gradovima: neupućen je, ne? znan. A naš je svijet sam od svoje naravi prilično darovit, plemenit i sklon svakom savjetu, uputi i po? moći. Naš seljak još živi posve primi? tivnim životom. Pogledaj mu samo domove, u kojima živi! Pogledaj mu staje gdje mu stoji hajvan! Po? gledaj njega sama, kako je siromah još u čistom seoskom zraku namu? čen, napaćen, blijed i bijedan! Bo? lest ga tare godinama bez prekida u svako godišnje doba. Prekide se u radu, a ne vidi mu se kakav znat? niji uspjeh. Nema srca naš nijedan svjesniji i inteligentniji čovjek, koji mu ne bi pomogao. Sa ovakim našim svijetom valja nam početi kulturno raditi polaga? no, oprezno, ali odmah. U prvom redu je otvaran je narod, osnov. ško? la po selima, gdje muslimani žive, a gdje nema još škole najzgodnije je odmah pretvarati mektebe u osn. škole, gdje je iole zgrada podesna. Tu samo još treba dobar vjerouči? telj, pa djeca i u vjerskoj nastavi mogu napredovati. Za Lim dolaze na redu: poučna predavanja, barem po 1 2 u mjesecu. Ta predavanja mogu obavijati svi inteligenti bez razlike staleža: hodže, kadije, uči? telji, liječnici, suci i drugi činovnik cl Svaki iz svoje struke, šta misli da je najpotrebnije narodu. Šta bi bilo takvom jednom rodoljubu, da ' ikoji put odšeta u koju obližnju op? I činu petkom i da iza džum?c narodu ! progovori nekoliko riječi?! Analfa? i betski tečajevi valja da se održa? i vaju, makar po jedan u godini. O? j vime najshodnije rukovode učitelji, ■ a mogu da to čine i mualimi i naša I škol. omladina. Ne bi smjelo biti ni ' jedne naše seoske općine, da nema I svoje zemljoradničke zadruge. Tu I je glavno da je ustroji stručnjak, I a poslije može njom rukovoditi i i svaki inteligentniji đovjek, koji ži? I vi u toj općini. Čim se iole osjeti, ■ da u jednom ovećem mjestu ima 1 naroda pismena, valja tu otvoriti i »Čitaonicu«. Nije ta čitaonica sa? i mo za to, da se tu čitaju naše no? ! vine, nego tu će uopće biti naše I kulturno stjecište u toj općini. Tu I ćemo sabirati viđeni je ljude iz te općine, s njima se porazgovoriti o svome radu, o potrebama naroda, tu ćemo ih upućivati u radu, savje? tovati u životnim potrebama. Tu 'ćemo sabirati i našu seosku omla? dinu, dati joj knjigu u ruke i pola? jgano ?je prosvjećivati, da ona bude pripravnika u kulturnom životu. Naš je narod po gradovima nešto kulturrniji. Ah ako ozbiljno pro? motrimo život i toga našeg svijeta, vidićemo i tu silnu potrebu kultur? noga rada. Ko malo bolje proma? tra i vidi životne neprilike u našoj domovini, osobito danas po građo? vima i kako je naš svijet kraj tih neprilika prilično smeten, vidiće, da i našim građanima treba brza po? moć. Zemljoradnja u manjim a tr? govina u većim gradovima glavno je zanimanje našega svijeta. I ta zem? Ijoradnja, pa i trgovina je posve pri? mitivna, tek da se životari. Zanata je u nas vrlo malo. Kada bi zimi prohodali po našim kasabicama, na? šli bismo najviše besposlenog na? Šeg svijeta, gdje smeten ljenčari po kahvama i ne umije da se snađe. Ne i i i I i ; i | । 1 ] j ј I i • ' i ; . | i I ! : : [ , j | umije se snaći, jer je i on ncupu? ćen, neznan. Nema više bezbrižnih dana. Potreba rada i to razumnog, produktivnog rada kuca nam na vrata, da se još danas probudimo. A kako se jjpš brinemo za svoju budućnost? Zađi po našim građo? vima, pa da te u srcu boli, kad vi? diš našu zapuštenu dječicu, gdje se vucaju po čaršiji ili po sokacima. Škole su im pred nosom, ali se ne školuju. Roditelji nemarni, pa i dje? čiji odgoj zapušten. A da je brat? ske svijesti pametnih ljudi, pa ma? lo zauzetnosti, sva bi se naša za školu sposobna djeca mogla svake Škol. godine upisivati u školu. Od mjesnog odbora naše J. iM. O. čeka i ovdje narod veliku pomoć. Brinućemo se, da u skupu svake škol. godine upišemo što više muš? ke i ženske djece u osnovnu školu. Brimtćemo se, da što više naše mla? deži koja je svršila nar. osn. školu u svome mjestu, šaljemo na dalje nauke, a i na razne zanate. Sve se to može, kad se hoće. Volja, jaka volja probija planine, a kamo Li ne će moći složnim radom buditi svi? jest našega naroda i polagano ga voditi kulturi. Mnogi su jaki a mali narodi bili nekad slabi i nekulturni, kao danas u Danskoj, Švedskoj i t. d. a danas im se divi cijeli svijet. Jest, imućni su, zdravr i zadovoljni. A to sve postigoše svojim složnim, organiza? tonskim radom. A gdje će se naši ljudi po građo? vima sastajati, zdogovarati i izmje? njivati svoje misli o našem kultur? nom radu? I zato je lako naći zgod? no mjesto. Gotovo u svakoj našoj kasabi ima već dosada Čitaonica. Od sada ćemo sve naše čitaonice pretvoriti u klubove J. M. O. U tim će klubovim po gradovima biti na? še sastajalište i stjecište našega ra? ra. Tu še se održavati sjednice Mje? snog odbora, tu će se održavati pre? davanja, upute seljacima, čitati ko? risni listovi i knjige. Da se olakša naš kulturni rad, ko? ji je kako vidimo vrlo opsežan, u? desićemo podjelu rađana sek? čije. Potrebne su ove sekcije: po? litička, gospodarska, prosvjetna i trgovačko?zanatlijska. U svaku se sekciju bira po 3 5 lica po staležu i inteligenciji. L’ svakoj sekciji tre? ba zasada da bude makar po jedno lice iz sela. Svaka sekcija ima svoj posao i treba da ga sama provađa. a sve sekcije zajedno daju savjete i direktivu svakoj napose, osobito u takim prilikama, gdje još nema dovoljno inteligentnijih ljudi. Gdje bude bratske volje i svijesti, tu će lako biti reda i discipline, a nikada nesporazuma. Red i disciplina jc du? ša svakom radu u narodu, a osobi? to će biti našemu organizatorskom radu u prosvjećivanju našega svi# jeta. A gdje ćemo naći materijalna sredstva za svoj kulturni rad? Ni na ovo pitanje nije teško odgo? voriti. I tu nas upućuje statut naše J. M. O. O tome govori § 5. statuta, a to su članarine. Naravno, da ćc ovake članarine biti nedovoljne za veliki trošak, koji se iziskuje uopće u radu jedne organizacije. Ali ipak ako nas većina damo onoliko, ko? liko mislimo, da možemo, pružiće? mo sebi i tim malim mjesečnim prinosima lijepu pomoć. Zrno po zrno pogača. Ovdje je važan i jedan momenat, što će se narod tim pri? nosima donekle obvezivati, da su? djeluje u našoj akciji. I onaj ko da? de 1 dinar mjesečno, osjeća ugod? Godina ili. nost. jer je dao za našu opću stvar a osjetiće i to, da ie onda dao sebi samome desetorostruku pomoć. Važno je vrelo za materijalne pri? like naše J. M. O., što ga previd« njen statut u § 3., a to su još dobro? voljni prilozi i zavještaji (vasijjeti). Dobrovoljni prilozi se daju onako usput i u posebnim prilikama i pri? maju se jednako po važnosti pre? ma imućstvenim prilikama darova* telja. Siromah dade dinar a imućan 100 ili 1000 dinara, svaki daje pre* ma svojim prilikama. U drugih kulturnih naroda najvi? šu pomoć pružaju zavještaji. I u nas ih je bilo, ali najviše u pobožne svrhe: džamije, mekjtebe, tekije i t. d. Osobito su se ovaki vasijjeti davali poslije smrti dotičnog do* brotvora. Ali danas su druge priliv ke, pa drukčije treba da i mi pru* žamo svoju pomoć. Danas je preče pokloniti svoj vasijjet cijeloj našoj islamskoj zajednici, da se pomogne u svome radu, nego dati u džamiju. Zaludu je i džamija, kada nema džernata. A da bude džemata, valja nam ga uzdržavati, pomagati, da ne opada, nego da raste. To je eto naj? veća islamska dužnost: nastojati da se što bolje i sigurnije održi islam# ska zajednica u jednom mjestu, po* krajini, zemlji. 1 kome je Bog dao pa ima, bolje mu je još za živa se? be da tu svoju zajednicu odmah što bolju novčano pomogne, nego da podigne stotine džamija. Najbolji je onaj među vama, ko? ii koristi islamskoj zajednici« — re* kao je uzor sviju nas, naš Rcsul?ul? i lah a. s.. a to neka bude naš ideal! i ; i Sarajevo, 19. januara. Danas su sve političke oči upere# ne u Radića i svak se zabrinuto pi# ta, kad će već jednoć Radićeva po? litika doći do svoga vrhunca. On u svojim zahtjevima ide sve dalje i dalje. Na svome prvom zboru u Za? grebu nije Radić iznio na javu ni : polovicu od onoga, što danas zahti# i jeva. S druge strane se Beograd sve više i više zakopčava i sve oštrije uvjerava, da s Radićem nema ni# kakva razgovora. Ulogu, koju je htio eventualno preuzeti naš klub na se, da naime posreduje između Pašića i Radića. Pašić je onemogu? ćio jednostavnim odbijanjem. Ni najnoviji poslanik Radičev u Beo# gradu Dr. Đuro Basariček, nije na? išao u Beogradu nikakva razumije? vanja. On je bio donio ovu rezolu? čiju u Beograd: »1. da <e vlast u Hrvatskoj preda njima i 2. da se sa# zove »hrvatski sabor« t. j. sabor Radićevih poslanika, a onda da se na plemenskoj osnovi razgovara o projektu ustava«. Demokrati su rezoluciju pročitah u klubu i riješili, da se o njoj uopće ne može diskutovati. Šta sada? Ni? ko ne zna, dokle ee se ioš zaoštra# vati ova državna kriza. Srbijanci su izgleda na sve spremni. U ovoj si# tuaciji sve je teži položaj našeg klu# ha, jer time mu se oteščava ono, što bi preduzeo, da posreduje izme# đu tako diametralnih nazora o ure# đenju države. Najnovije vijesti iz Beograda nam potvrđuju to misije? nje. Zagrebačke novine su javile, da je između našeg kluba i Narodnog kluba postignut sporazum u svim pitanjima. Mi to još nismo u stanju da potvrdimo, ali ako je istina, on? da je sigurno posljedica toga, što je Pašić jednostavno briskirao našu ponudu za posredovanje. �Bnd 2-! 5 - Стрчп 2 — Sfrnna. ПРАРД.У - „PRAVPA* Honstitata. 4. SJEDNICA. U subotu 15. ov. mj. održana je ♦etvrta redovita sjednica konsti tu? antc pod predsjedanjem predsjeda nika Dra I. Ribara. Sekretar čita molbe i žalbe: Odbor republikan­ ske stranke'Cctinjc protestuje pro? tiv nasilja policije protiv poslanika republikanske stranke prigodom zbora u Beogradu. Bivši narodni po? slanik Spinčić podnosi izjavu рго? tiv rapallskog ugovora. Sve molbe i žalbe upućuju se nadležnom odboru. Zatim se čitaju odsustva i os? tavke. Posl. Kerubin Segvić traži riječ po članu 37. poslovnika. On želi govoriti o poslovniku. Predsjednik Ribar: G. poslanik ec može govoriti, jer još nije veri? ficiran. Posl. Kerubin Šegvić: Znam, go? epodo. Vi ćete se pozivati na član 8. ovog skupa državničke mudrosti (u rukama drži poslovnik), koji go? vori: Poslanik dok nc položi zak? ktvu ne može vršiti poslaničke dužnosti. No tim još nije rečeno, da on gubi svoj mandat. Njegova pra? va su netaknuta. Niti predsjednik niti skupština, niti itko drugi nema pravo odrediti mandat zastupniku izabranom suverenom voljom na= roda. I za ovu samovolju zna se, gdje počinje, a ne zna se, gdje svr? šava. Stoga bi rado znati, po kojem je članu ovog skupa mudrosti, što se zove poslovnik, odredio pred? sjednik. da se poslanicima oduzmu karte. Predsjednik dr. Ribar: Po čl. 8. pbslovmika, dok poslanik ne položi zakletvu, nemože vršiti poslaničke dužnosti.. Onaj poslanik koji nc vrši poslaničke dužnosti, nema ni? ti nikakova prava. G. poslaniče, ne? moj te me smetati, a g. Simraka o? pommjem. da uopće ne upada, jer nema ni prava da upada. Tko nc vrši poslaničke dužnosti, nema ni •poslaničkih pogodnosti ni prava. Tako ja tumačim poslovnik, tako poslovnik tumači i cijela skupština. Prelazi se na pitanja. Jovan Don u v i ć, republika? nac, pita g. ministra inostranih djela, da li je pribavio podatke o tome, što se dešava u Irskoj. (Lukinić: Zar g. nemate drugih briga?) Ministar inostraiJh djela g. N i? kola P a š i ć odgovara da je Tr? ska sastavni dio Velike Britanije (Đonović: I Crna Gora je sastavni dio Jugoslavije!). Prema tome mi nemamo prava, da se miješamo u unutrašnja djela drugih država. A što g. poslanik kaže, da su u Crnu Goru dolazile neke misije, one su tamo dolazile ne kao zvanični iza? slanici, nego kao privatna lica. (Do? aović: Meni su kazali, da su zva? nično došli). Ali nama to nisu ka? zali. Opet uzima riječ Đonović i sta? ▼lja neka pitanja na ministra unu? trašnjih djela radi rastjerivanja rc? publikanske skupštine u Beogradu. Bilješke. . ’ ј • I i ■ ' i ! ’ ; I I : | | j । | ' : । I ' ' I ; 1 | ; i | i j ’ j i 1 i , Predsjednik Ribar moli govora nika po treći put, da završi, jer da je prošlo određeno vrijeme. Pošto g. Đonović nc ćc da završi, odužim? lje mu predsjednik riječ. Ministar unutrašnjih djela gosp. Milorad Drašković odgovara Donoviću, da je vlada svojom ob? znanom nagovijestila, da ne će do? pustiti, da iko cijelu zemlju i čije# li narod stavlja van zakona. Rc? p u b i i k a n s k a partija h t j e? 1 a je da da p r i b j c ž i š t a k o? munistima. Na njenom zboru sc služilo istim parolama, kojim se služe i komunisti i za to je dan na? log, da se razđe. Nato jc gomila počela kamenje bacati na žandar? me. Broj povrijeđenih žandarma je viši nego onaj iz publike i onda su se žandarmi počeli braniti i publika je podlegla. On ne može dopustiti, da se sve dotle, dok radi skupština, prileti revolucijom i diktaturom. (Na ovo napuštaju komunistički po? slanci dvoranu s povicima: Dolje bijeli teror). Zatim polažu zakletvu oni posla? nici. koji ie јоЛ nisu položili, a to su bili poslanici demokratskog i ra? dikalskog kluba. Na dnevnom redu je izvještaj vcrifikacionog odbora: U pitanju 1'rumbićevih četiriju kandidatura, koje n:su dozvoljene po izbornom redu, komstatuje predsjednik veri? fikacionog odbora, da jc slučaj nje? gov nepravilan i predlaže, da se ipak primi bez kazne i ako su ža? lioci tražili kaznu. Za prijeporni mandat Hadži Muhdara predlaže sc, da se primi. Skupština je pred? Joge verifikacionog odbora primila većinom glasova. Nakon tog zaključuje se sjednica i urice slijedeća za ponedeljak 17. ov. mj. s produženjem istog dnev? nog reda. U ponedjeljak je otpočela sjed? nica u 5 i po sati pod predsjedanjem dra Ribara. Nakon čitanja zapisni? ka prešlo se na izvještaj verifika? cijonog odbora, kojom je prilikom došlo u diskusiju pitanje mandata nebiranih poslanika iz okupirane Dalmacije. Ministar predsjednik Pašić izjavio je, da je nemoguće i nezgodno imenovanje narodnih po? slanika a da se ne pita narod. Pred? ložio ie, da se sa ovom stvari pri? čeka do izvršenja rapallskog ugovo? ra, a onda da se odmah raspišu iz? bori. Njegov je predlog primljen. Onda se prešlo na diskusiju glede izmjene poslovnika, pa je izabran odbor od 17 radikala i demo? krata, 3 zemljoradnika i 1 socijaliste, koji će redi? govati nacrt izmjene. U 7 i po sati zaključio je pred? sjednik sjednicu navijestivši, da će rok iduće s j e d n i c e pisme? no obznaniti, kada odbor izvrši redakciju predloga za izmjenu poslovnika. De? bata o tomu biti će ujedno prva tačka dnevnog reda te sjednice. da dobre osobine srpskog nrjoda moraju biti uzrok srpskoj suprema? tiji nad Hrvatima i Slovencima, to jest da su srpske narodne osobine Ovaj govori najiskrenije. Profe* . bolje od narodnih osobina Hrvata eor beogradskog univerziteta Đr. D. i Slovenaca. Aranđelović napisao je u »Samou? Značenje jedne lažne vijesti. U pravi« članak pod naslovom »Šta sad«, za koji »Samouprava« dodu? zagrebačkim novinama od 14. ov. še ne prima jodgovornosti, ali koji , mj. donesena jc vijest iz Beograda, ipak ona donosi. U njemu stoje o? da je našoj vladi stigla nota tali? vc značajne riječi: ... mi nc može? janske vlade, kojom se provođenje mo brojno smanjivati naš narod, rapallskog ugovora odgađa do mje? Чеса maja. Poslije dva dana Beo? mi ne možemo negirati naše d o b re osobine, da bismo se na? grad demantuje vijest i kaže, da se činili manjim nego što smo i go? tu radi o novinarskoj »patki«. Sa? tim nego što smo i na taj način mo mi znamo, da se nikad nikakva odstranili uzrok našoj su? novinarska »patka« nc pušta u jav? p r e m a t i j i nad Hrvatima i nost bez svoga značenja. Kakovo jc značenje mogla imati ova »patka«, .Slovencima. koja sc protura iz naše prijesto’ni? Alko im pak ta naša istorijskim ce Beograda u hrvatski Zagreb? činjenicama diktovana i po državu Kad stigne u Rim, mogla bi sc ona korisna suprematija smeta (a nije prometnuti u pravu notu, jer je I? im smetala austrijska i madžarska), talija već tom »patkom« saznala o? onda neka idu svaki svojim putem. no, što u ti’kom slučaju treba znati, Mi ćemo i rastavljeni ostati njiho? naime koliko će otpora pokazati naš ▼a braća uvek gotovi da sc uzajam? narod protiv takog njenog cventu? no pomažu«. alnog koraka. Ali u oba slučaja: a? G. Aranđelović jc prvi ozbiljni ko je »patka« imala namjeru, da za? plaši Radića s Italijom radi njego? čovjek poslije dvije godine dana na? šeg oslobođenog života, koji tvrdi, vih separatističkih zahtjeva, ili ako I j I ; I i 1 i ' I ј 1 i ; i 1 i I ; I ! ; i I : i ; . , i • I ; ' i j I i I ' i Broj On na hiljade birokratskih nači? je potekla samo iz fantazije kako? vog novinara, kome je stalo samo na Šikanira musi, građane, kada do* đu da mole za obrtnu dozvolu, put? tlo senzacija, miogla je imati veoma kobnih posljedica po državu i sto? ni ili oružni list, i t. d. ga je dužnost vlade, da sve predu? Pored mnogih slučajeva, navesti zmc, kako bi se pronašlo i zauvijek ■ ćemo samo slučaj Ahmeta Halilho? začepilo njeno vrelo. džića. Čiju je molbu za obrtničku Broj žrtava dra Krasnice raste. dozvolu držao toliko vremena i ni? Pored svega toga, Što su »demokra? je je poslao na nadležno mjestb. ti«, nekadanji najgrlatiji aranžeri Kada je ovaj urgirao, »Siledžija« inu hajke protiv dra Krasnice na usta Stanko odgovori: »Kod mene je molba, kada me bude volja otpre? kvoga predsjednika g. Davidoiića iz? javili, da su sva vjeŠanja, koja da miču je«. Ovaj gospodin ima po? sebni način pozdravljanja za mu? je Hrasnica činio po Kragujevcu, prosta laž i izmišljotina: što je Nj. slimanc i neke bagateliŠućc izraze Vis. Regent pozvao prilikom svoga kao »Ah vi Turci!, vi ste mi na vrh boravka u Sarajevu Hrasnicu na glave izašli, jazuk što si platio bi? ručak i što je sudskom istragom do? Ijege, dobiti ga nećeš« r tome slično. kazana Hrasničina potpuna nevi? Dok ovaj gosp. uskraćuje obrtne nost, ustaje nakim svega toga dozvole muslimanima za bakalske organ zemljoradničke partije »Se? poslove, dođe pravoslavnim birta? lo« i iznošenjem starih laži starih šima i birtašicama dozvoljava da dr? partija blati svoju mladu partiju na lže raznu žensku čeljad najsumnjivi? ovaj način: »Na veliko zaprepaš? je moralne kvalitete. ćcnje svih onih, koji žale nevino g. okružni načelnik sazvao prolivenu krv 145 Srba, za pod? je Naš ovih dana jednu anketu, na ko? predsjednika Ustavotvorne Skup? joj se je pretresalo pitanje, kako bi štine, koja ima da dovrši našu dr? sc predusrelo sve većoj nezaposle? žavnu zgradu na temeljima kostiju nosti. Mi bi g. Vulovića upozorili na i krvi narodnih boraca i mučenika, jednu činjenicu, da bi on naime i a najviše seljaka, bio je izabran bez ove ankete mogao po svojoj »Bosanski Srbožder Hrasnica u? kompetenciji da doskoči ovoj ne? hica 145 nevinih Srb a«. zaposlenosti. Mnogi proriču lijepu budućnost Neka g. Vulović zapriječi gosp. toj mladoj selja.koj partiji. Nu mi joj možemo proreći samo najžalos? Petriću, sreskom pisaru, da ne hara? niiu budućnost, ako bude i dalje o? či u stanbenom uredu i neka ga u? puti u odmjerivanju globa, da bu? vako od 25 stvarala — 145 laži. de uviđavniji i objektivniji. Zatim Pušten »veleizdajnik« na slobodu. neka malo više pripazi na manipuli? »Hrvatska Sloga« od 18. ov. mj. do? sanje g. Martinovića sa obrtnim do? nosi ovu vijest: »Jedan naš prijatelj zvolama i putnim listovima, pa će i prošle subote po podne susreo se sa njemu olakšati onaj teret odgovor? Pekmez cf. Spahićem iz Mostara. nosti, što mu ga zadaje nezaposle# Pekmez?efcndija, začetnik »musli« nost. manske velcizdajničkc urote u Mo? staru« ■ pa oslobođen? Koncem li? stopada pr. g. zbog njegove akcije su uredala bila zatvaranja muslima? na »veleizdajnika« po Sarajevu i ci? jeloj Bosni, pa pretraga »Pravdinc« Turska konferencija u Rimu. redakcije u noći i zapljena njenih Više istaknutih ličnosti turske spisa i t. d. Sad pako od jednoć »glavni urednik« pušten bez osu? politike momentano drže u Rimu konferenciju, na kojoj sc rediguje de. 1 kako je izjavio u zatvoru memorandum, koji će se upraviti se osjećao udobno i voljko. I to. je savezničkim vladama u svrhu mo? veleizdaja posebnog specijaliteta, difikacija sevreskog ugovora. koja ne će valjda ostati usamljena«. Đavid?beg i Ahmed Riza sa tri Čemu presbiro? Mi smo u više delegata iz Anatolije već bu zapo? navrata upozorili zemaljsku vladu i čeli vijećanjem, a očekuje se još narodne poslanike na mizerno po? bivši veliki vezir Husejn Hilmbpa? slovanje našeg presbiroa. U po? ša. sljednje vrijeme postigao je rekord Ahmed Riza izjavio je dopisniku u zastarjelim vijestima, koje mo? žetc čitati u beogradskim i Zagreba? agencije Havas. da je Rim zato iza? bran sastajalištem konferencije, jer čkim listovima prije nego li izađu je s obzirom na razna obitavališta u sarajevskim dnevnicima. Presbi? delegata talijanski glavni grad naj? ro je spao na tako niske grane, da centralnija točka. jc čak - kako se čini i samo službeno »Nartodno Jedinstvo« mo? Dalje je pobio sve vijesti, da bi ralo organizovati vlastitu izvjesti? Turska ma i u budućnosti mogla lačku službu. Čemu presbiro? Če? sklopiti savez sa boljševicima. I on mu trošak na činovništvo, pisaricc je izjavio, da ne zna ništa potanje? etc.? Zar ne bi bilo bolje, da sc pre? ga o misiji otomanske vlade, koju zidijalu zemaljske vlade dade jedan je odaslala u Angoru. činovnik, čija bi dužnost bila da Međutim već i iz Carigrada stižu predaje štampi i onako rijetka sa? vijesti, da je vlada odaslala u An= opštenja zemaljske vlade, a da se goru jednog oficira, da se propita taj luksuzni presbiro dokine kao što što je sa Izzet?pašom. (»J. L.«) je dokinut u Dalmaciji. Držimo da Tursko?grčki rat. Havas javlja iz će o ovoj stvari progovoriti i na? Atene o kritičnom položaju u Grč? rodni poslanici, čija je dužnost da paze, kako i u što se troši narodna koj uslijed financijalnih poteškoća. S druge strane, da su u Maloj Aziji imovina. kemaliste probili grčke linije na tri mjesta i znatna pojačanja poslali na desno krilo, kako bi Grke u od? sjeku Smirne potisnuli. Političlii pregled. Naši dopisi. Mostar, u januaru 1921. Svaki naš sreski ured ima najma? nje po jednoga »Siledžiju«. kojeg samo za to tu postavio, da šikani? ra muslimane. Takovim se ljudima *bez obzira na struku, spremu i po? trebnu objektivnost povjeravaju najvažniji referati, kao: prezidi jal, obrtne dozvole, oružni listovi, pašo? ši i t. d. Ovakovi su individui ujed? no i pouzdanici više vlasti, te kon? trolišu rad svojih šefova kotar? skih predstojnika, ako su ovi pos? Ijednji katolici ili muslimani. Osim poznatog pravnika, bez državnog is? pita, političkog pristava Danila Pe? trića gradski kot. ured ima još jed? nog gromovnika u osobi na oko mir? nag Stanka Martinovića, pisarnič? kog pristava. Dok je prvom dodije* Ijen referat globe i stanbenog ure? ua i ine policajnc stvari. Marti no? v.ić ima još važniji predmet u svo? jim rukama. ■ i i I i i : i ' I Kritični odnosa# između Rusije i Engleske. Službeni izvještaj iz Moskve potvrđuje, da sc uruskim vodećim krugovima odnlosi između Velike Britanije i sovjetske Rusije smatraju vrlo ozbiljnima. Čičerin je poslao engleskoj vladi dvije note, u kojima se osvrće na prigovore, da je sovjetska Rusija kriva zavlačenju pregovora o trgovačkom ugovoru, te.veli da ruska vlada mora ponov? no upokoriti, da jc tome kriva sama Engleska. Rusiju vodi iskrena želja za uspostavom diplomatskih i trgo? vačkih odnosa. * Lenjin je zdrav, javlja radio iz Moskve, koji veli da su sve vijesti o bolesti a i smrti Lenjinovoj proste izmišljotine. Berlinski profesor Hise i njegov asistent bili su pozvani u Moskvu, da pomognu teško oboljc? lom komesaru Karpovu, koji je me? đutim umro, pa nije više bila nužna pomoć berlinskog učenjaka. Profe* sor Hiss, kada je došao na granicu �Epui 2 15 - Brci npARIA“ sovjetske Rusije, opet je vraćen. Boljševici su mu isplatili honorar u zlatu. Propaganda za prisajedinjenje Njemačkoj. Iz Maribora javljaju: Putnici koji dolaze iz Austrije pri? povljediju, da jc u Beču zakazano mnogo zborova, na kojima će sc tražiti priključenje Austrije Nje? mačkoj. O toj se stvari govori kao o gotovoj činjenici. Pred novom akcijom boljševika na Perziju. »Daily Mail« javlja iz Tcherana, da su boljševici koncen? trovali velike mase vojske u Baku, odakle su namislili provaliti u pro? Ijeće u Perziju sa 30,000 ljudi. En? gleska vlada naredila je, da iz Per? zije odu sve engleske žene i djeca. Ostali Englezi otići ćc u proljeće za? jedno sa osobljem svih engleskih diplomatskih predstavništva. Po svoj prilici će tada otići i sam šah sa dvorom iz Tcherana. Za pomoć Austriji. Pariški »Ec? lair« donaša ponovni žurni apel za pomoć Austriji. U apelu se veli, da bi slom Austrije izazvao nepredvi? dene i daleko veće gubitke, nego li eventualna momentalna pomoćna akcija. članak naglašuje, da je pre? težna većina francuske štampe i javnoga mnijenja kao i čitav poli? tički svijet Quai d’Orsaya uvjeren, da sc mora pružiti Austriji brza po? moć. Smanjenje američke okupatorne armije u Njemačkoj. Po vijestima iz Washingtona snizilo je američko ministarstvo vojno broj svojih oku* patornih četa u Njemačkoj od 15.000 ljudi na 8.000. Ministar vojni Baker upravio je pismo jednom čla? nu komore u kojem veli, da će se o opozivu cjelokupne američke oku* pitome armije u Njemačkoj ras? pravljati tek u budućnosti. ■ Pitanje Rijeke, 'lalijanski mini? ktarski savjet pod predsjedanjem 'Giolittija bavio se je riječkim pita? njem. Rasprava je bila kratka. Na? Oglašeno je, da je dužnost vlade da pazi, da se u gradu ne razviju pre? više partijske strasti, jer bi nemiri u gradu mogli djelovati i na susjed? nu Julsku Veneciju. Grof Sforza iz? javio te, da će talijanska vlada ot? poslati na Rijeku svog stalnog za? stupnika. Rapallski ugovor. Javljaju iz Spli? ta: Vijesti iz Rima i Beograda, da će se izvršenje Rapallskog ugovora odložiti za nekoliko mjeseci, izaz? vale su silno uzbuđenje u narodu o? kopiranih područja i u cijeloj Dal? maci ji. Narod to tim teže podnosi 'što su ponovo otpočela gonjenja na Pazmanu. Uhapšeni su mnogi teža? 'ci, koji su kupili darove da njima počaste naše vojnike kad dođu. U jednom selu uhapšen je učitelj sa cijelom porodicom za to, što su spremali zastave za doček. U Silvi su oficiri i karabinijeri skidali Iju? 'dima naše kokarde i gazili nogama. 'Svcštcnići i učitelji podvrgnuti su 'najgorim šikanama. Zadarske tam? niče su prepune novim uhapšenim. Narod očajno traži zaštitu i što hit? hiiu evakuaciju. U Perziji sovjetska vlada. Kako javlja »Figaro« odrekao se je per? zjjiski šah prestolja. Sastav perzij? ške sovjetske vlade očekuje se sva? ki čas. Obustava pripomoći ruskim iz? bjeglicama. Po vijestima iz Čari? grada stiglo je generalu Wrangelu službeno obaviještenje, da će fran? ©uska vlada radi nužnog ograniče? nja izdataka od 1. februara prestati davanjem ma kakve materijalne po? moći vojnim i civilnim ruskim iz? bjeglicama. Američki Crveni krst zatražio je radi toga instrukcije iz Washingtona. Tako su Francuzi pustili na cjedilu sve one siromahe, koje su izveli iz domovine i raz? mjestilii ih po cijelom svijetu, samo же u Francuskoj. Vojna i trgovač? ka mornarica generala Wrangela također se nalazi u francuskim lu? kama, dok se u našu zemlju sasulo more ovih nesretnika, koji su upu? eeni samo na našu pomoć. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega ,,MERHAMETA“. I i , j ' | ; । ! i Iz Kereaskijeve konstituante. Iz Pariza javljaju: Kerenskijeva kon? stituanta prihvatila je rezoluciju u kojoj izjavljuje, da Rusija neće ni? kada priznati zakonitost boljševič? kc tiranije. Svi sa boljševicima sklopljeni trgovački ugovori biće revidirani a izvanjski dugovi Rusije prije g. 1917. biće ispitani po jednoj međunarodnoj komisiji. Konačno protestuje rezolucija protiv konce? šija, koje je sovjetska vlada dala tuđincima kao i protiv rasipanja zlatne pričuve ruske državne banke. Antanta traži u Ludendorffa sa? vjet za pobijanje boljševizma. Iz Miinchena dolazi interesantna vi? jest, da jc antanta tražila u Luden? dorffa savjet, kako da pobije bolj? ševizam. Pisac i konjički kapetan Arnold Rechberg iznaša, da su mu zastupnici antante ponovno izrazili želju, da bi general Ludendorff iz? razio svoje stručno vojno mišljenje o prijetećoj opasnosti iz Istoka. On je to saopćio Ludendorffu, pa su zajednički izradili spomenicu, koja je mjeseca decembra bila i predana antanti. Arnold Rechberg ostaje kod svoje tvrdnje usprkos svih de? mantija. Englezi znadu gdje je de Valera. Po vijesti »Echo de Paris«?a iz Londona znadu engleske vlasti u Dublinu gdje i kako se de Valera iskrcao, gdje je, s kim razgovara; napokon da one znadu sve što on radi. Vlada je naložila, da ga se ne uhapsi dok ne održi kakav buntov? ni govor. Ekonomska situacija Rusije. Pa? riški listovi donašaju izvještaje o pravom ekonomskom stanju sovjet? ske Rusije, koje je sve više nego dobro. Već gotovo od početka ove godine u Petrogradu ne radi niti jedna tvornica, a sovjetski magazi? ni za živež su zatvoreni, jer živeža •nema. Dok sc u Petrogradu trošilo 1.110 cisterni nafte, prošli mjesec nije došlo nego 27, a umjesto 1000 vagona ugljena došlo je samo 13. Gotovo cijeli Petrograd je mobili? zovan, da poruši šume u okolici i namakne gorivo. Ali i to je prema? Io, pa svaki pojedinac ima prava samo na 1 metar drveta. Sovjetska vlada uputila je poziv narodu, da siječe drvo za željeznice, jer će ina? čc za nekoliko dana zapeti sav e? konomski život. Napad Sinn?feinera na vojni vlak. Agencija Havas javlja iz Dublina, da su Sinn?feineri na pruzi u Don? negal navalili kamenje, tako da je jedan vojni vlak iskočio iz tračnica. U taj čas sasula se na vlak kiša puš? čanih taneta. To je prvi puta, što su Sinn?feineri napali jedan vojni vlak. „PRAVOG Domaće vijesti. 1 I 1 Traže se Mjeri! Naš presbiro nam šalje ova dva brzojava: »Beč, 14. januara. Ko? respondenz?biro javlja iz Budimpe? ste: Kako izgleda ne postoje među mađarskim strankama velike nesu? glasiće u pitanju, ko će zasjesti na mađarsko prestolje. U zadnje vrijeme postignut je sporazum, te će Mađari po svoj prilici birati svo? ga kralja između stranih prin? čeva. Najviše izgleda ima navod? no sin belgijskog kralja«. Zatim ovaj »Pariz, 14. januara. Dopisnik New? york Heralda« javlja, da se u vojsci i generala jure vodi velika pro? I paganda Peti za proglašenje nadvojvo? | de Vilhelma Habzburga kraljem U? krajine. Spomenuti nadvojvoda je nakon sloma Monarhije otišao iz Beča, te se borio u redovima ukrajinske vojske protiv Poljaka, pod imenom Viselin Visivnuri. O? vu propagandu pozdravljaju z a g o? v o r n i c i u k r a j i n s ke n c o v i ? s nos ti«. Nevjerovatno je čudo, da i danas poslije iskustva ruskog naroda pod Nikolom Romanovim i njemačkog i mađarskog pod Ho? henzollernima i Habzburgovcima, ima još naroda, koji bi htjeli da pro? đu kroz to isto iskustvo. Mađari iz? gleda da ne mogu živjeti bez kra? lja, kao bez komada hruha. Obi? grali su sve dvorove evropske i kad njihovom najmilijem nadvojvodi Habzburgovcu Josipu ne dade an? tanta, da zasjedne na prijestol, pro? se sada belgijskog princa. Biće da je to sve izmišljotina kojekakovih neka se on dade revidirati po struč? njacima, koje će delegirati razni privredni krugovi. (»Jug. List«). Nasilje mostarskog stanbenog u? reda. Dobili smo ovaj dopis: Moja j je supruga prije mjesec dana došla 1 k meni iz Mostara u Sarajevo, gdje za sada služim. U svojoj kući u Mostaru ostala joj je stara i živo? * tom nesposobna majka sa jednom i muslimankom sluškinjom. Stambeni ! ured u Mostaru izdao jc ovu kuću ‘ jednom učitelju (inovjercu), te je : ovaj sa policajcima, na silu moju i prtljagu izbacio van izvalivši pri i tomu avlinska vrata. I Pomenuti je učitelj dozvolom i ; sada u toj kući, a moja punica sa : sluškinjom sjede u jednoj sobi i ni? j jc im moguće kao muslimankama ; niti na polje izaći. Kuća je samo sa jednim ulazom. — Husnija Kosović, Gajretov činovnik. Taj ured namjerno zaboravlja, da se od muslimana mogu opet s a? m o za muslimane rekvirirati $ita? 4 i novi. Molbe za intervenciju kod vla? Na adresu šefa pravosuđa g. Si? sti molimo, da se upravljaju na naš mića. Sarić Avdo zatvoren je prije poslanički klub u Beogradu, pošto 6 mjeseci na prostu denunciju, i se momentano u Sarajevu ne nalazi to vrijeme truhne u tamnici ok? ni jedan naš poslanik. U redakciji j ružnog suda u Mostaru. Prigodom »Pravde« mogu se primati samo o? ; oslobođenja je Sarića jedan njegov ne stvari, koje se tiču lista. komšija »oslobodio« od svega nje? R^di nepravednog oduzimanja 1 govog hajvana. Ali Sarić mu je u? oružja protestovalo jc odaslanstvo ; šao u trag i tražio od »oslobodite? našeg poslaničkog kluba kod mini? j lja«, da mu hajvan vrati, nu ovaj stra unutarnjih poslova. Ministar je i kao i svi takvi »osloboditelji«, da odmah, t. j. 14. ov. mj., dao nalog, i pokrije svoj zločin denuncira njega da je u godini 1914. bio austrijski da se telefonski naloži g. Misoviću u Sarajevu, neka odmah obavijesti špion inapriča još Bog zna ka? sve okružne načelnike, da se stro? kovih podvala. Na ovu denunciju je Sarić zatvoren, istraga povedena gp drže naredbe, t. j. da ima svako istražni spisi »izgubljeni«. oružje prijaviti, ali da se ni od 1 i koga oružje ne oduzima, o? ; Slobodan uvoz i prodaja šećera. sim od onih osoba, koje su članovi i Iz Beograda javljaju: Finansijsko? kakovih revolucijonarnih društava ■ ekonomski komitet 13. o. mj. odlu? ili su inače poznati kao raz? I čio je da se odobri slobodan uvoz vratni elementi. šećera iz inostranstva i slobodna Deputacija kod ministra unutar? ; prodaja šećera proizvedenog u zem? njih djela protiv Grudica. Javljaju • Iji. Na šećer uvezen sa strane osim, nam iz Beograda, da je došla iz postojećih dažbina naplaćivaće se Tuzle naročita deputacija, da se pri? • za svakih 100 kilograma јоб po 200 tuži proti zuluma tuzlanskog okruž? i dinara u srebru na ime monopolske nika Grudica. Deputaciju su pred? takse. Na šećer proizveden u do? veli narodni poslanici gg. Dr. Ivan maćim tvornicama naplaćivaće sc Pavičić i Ahmed Šerić, te su infor? pored državne trošarine od 200 di? mirali g. ministra Draškovića o svi? nara još po 200 dinara u srebru od ma nedjelima, koje je ovaj nespo? 100 kilograma na ime monopolske sobni i vječno pijani upravnik po? takse. Ova naplata vršiće se kao i naplata državne trošarine pri pušta? činio na muslimanima i katolicima. G. ministar sc jc zgražao nad ovim nju šećera u promet. Naplata ove nedjelima i obećao je odmah iza? * monopolske takse počela je 'od 14. slati jednog inspektora, da ovo sve : o. mj. Izvoz šećera iz zemlje zabra? ispita i podnese mu izvješće, na te? njen je. melju kojega će poduzeti uredova? I Naši zarbbljenici u Indiji. U is? nje protiv Grudica. točnoj Indiji, u gradu Ahmetnaga? ru, nalaze se 24 naša vojnika iz Vojvodine. Bosne, Hrvatske i 4 л ‘I ■ Slavonije, koji su na bijegu iz Ru? sije morali zastati u Indiji, poštđ nemaju novaca da plate prevoz u domovinu. Indijska vlada je javila našoj vladi tu nevolju još prije se? dam mjeseci, ali ni odgovora nije dobila. Među tim jadnicima bio je i g. Mustafa Hajdarović, medicinar u Pragu, koji je uspio da zaradi no? vac i da sc povrati kući. On sada upravlja apel na našu cijelu javnost, da dobrovoljnim prilozima omogu? Dovratak njihov. Svi ti ljudi ima? Deputacija je bila vrlo zadovolje ći ju domu svoje porodice, rodite? na i otišla je umirena kući, jer su lje,naženu, djecu i svi su ovi lišeni lađe tuzlanskog satrapa počele to? ! svojih hranitelja, čiji povratak iš? nuti. čeku ju već šest godina. Novac tre? Protestna skupština sarajevskih ha slati češkom konzulu u Bombaju privrednika protiv kaldrmije bila dru Perhtoldu, koji se primio te za? je jučer poslije podne u gradskoj daće, da opremi te ljude u domovi? vijećnici uz brojan odziv ovdašnjih nu. kad imadne pfotreban novac. trgovaca i obrtnika. Predsjednikom Kogod može, treba da ovome do? izabran je g. Avakum Perišić, dok prinese svoj obol. je kao glavni govornik fungirao taj? Ne putujte u Ameriku. Iz Beo? nik Trgovačkog udruženja Dr. Zil? džić, koji se oborio na kaldrmiju, grada javljaju: Kabinet ministra kao neopravdani teret. Općina ima socijalne politike saopštava: Pod 10 milijuna kruna deficita, kojeg današnjim prilikama usljcd nestaši? ce rada niko se ne treba kretati za moraju da snašaju privrednici. 60% Ameriku na rad. Prema izvještaju izdataka općine ide za činovnike. Njegov glavni argumenat protiv našeg generalnog konzula u Chika? kaldrmije je taj, da vladin komesar gu ima u Saveznim Državama prc? ne smije teretiti građanstvo, jer to ko tri miliona nezaposlenih radni? je stvar legalno izabranog gradskog ka. Državna kovnica novca. Naša dr? zastupstva. U tom smislu govorili su još g. Milan Pupić i u ime Zana? žava kako je poznato nema svoje tlijskog saveza g. Savić. Na koncu vlastite kovnice za metalni novac, je prihvaćena rezolucija, kojom sc te se naš sitniš, koji će doskora do? energično prosvjeduje protiv kaldf? ći u promet kuje u bečkoj državnoj mije, zahtijeva da se povrate već kovnici. Inžinjer dr. Kljueenko biv? uplaćene svote za ovaj namet, na? ši adjunkt državne kovnice novca čelno se odbija kaldrmija do izbora u Beču, a sada rudarski inžinjer u novog predstavništva, a ako za o? državnim salinama u Kreki poda? ▼aj novi teret govore viši razlozi stro je ministarstvu finansija ехро? ! korespondcnc*biro?a i presbiro?a, koji takovim vijestima hoće da po? stignu kakav tajni plan svojih go? spodara. Da sc Habsburgovci ni? kad nisu borili ni u redovima ^u? I strijske vojske a nekamo li u re? ! do v ima ukrajinske (!) voj? ; ske, to dobro zna napaćeni ukra? i jinski narod, koji danas ne želi ni? čega osim mira i hljeba. Zaista idi?' , otija evropske Čitalačke publike ‘ mora da je dosegla svoj vrhunac, • kad im se novinari usuđuju tvrdi? j ti, da zagovornici ukrajinske neo? v i s n o s t i podržavaju propagan? 1 du za jednog Habsburgovca. Nu ta I idiotija mora da pomalo prelazi i ' naš presbiro. kad smatra za nužno, da i naša čitalačka publika mora da Čuje te prljave fantazije. Neka se 'tako nastavi i naš svijet će izgubi? i ti svaku vjeru u novine. ! I ј I ; i j I ! 1 j i i I I 1 * i i • ! 1 : I • i j I Ооана 3 -- ''».ana �Strana 4 — Cl se u kojem izlaže potrebu i način kako bi se kod nas uredila instala# čija za clektrolim borskog bakra, zajedno sa fabrikacijom sumporne kiseline, koja je kod elektrolize po# trebna. Savezno sa ovim uredila bi se državna kovnica za naše novce. Sa opširnim podacima o radu i reii# tcbilitetu ovog poduzeća potkrepio je g. Kljueenko svoj expose. Za u# ređenje eletrolitične tvornice i kov# niče bilo bi potrebno oko 20 mili# jona dinara. Ispravak. U prošlom broju »Prav# de« u notici »Narod« treba da re# čenica, koja počinje sa »Glavno što mu imamo da primijetimo ... glasi ovako: »Glavno što mu imamo da primijetimo jeste, daje njegov vlas# nik. kad je već u stanju da piše ta# ko blago, trebao svoju umnu snagu odmah poslije oslobođenja upotrb jebiti u istom smjeru, u kom je da# nas upotrebljava«. Dobrovoljni prilozi. Prigodom svadbe kod Izetagc Izetbegovića u Bos. Samcu sakupljena u veselom društvu svota od 1030 K. a darova# še slijedeća gospoda: Hafiz Salih Vajzović 40 K; Huseinaga Čizmić 100 K; Osmanbcg Gradaščević 100 K; Mustafa Suljić 30 K: Alija Ku# nić 20 K: Mustafaga Izetbegović 100 K; Arid Džakić 40 K; Sulejman Dervić 20 K: Sejfudinaga Maglajlić <80 K: Selim Udvarlić 20 K: Hakija Hasanefendić 20 K; 11. Salihović Nu# rija 50 K; Vajzović Suljaga 20 K; Ibrahim Oribašić 60 K: Muhame? daga D zabija 80 K; Ago Sulcjma? nović 20 K; Junuzaga Delagija 40 K: Suljo Bičić 50 K: Sulejman Dago# vić 40 K; Muharemaga Bajraktare# vic 70 K: Džemal Bičić 20 K; Šcvko Prcić 10 K. Ukupno 1030 K. Dru# štVo je odredilo da polovinu ove svote pripane »Pravdi« a polovinu »Gajretu«. MOJ BRAT Jozo Jelović iz Zasa# viče ispostava B. Samac služio kod I. Jag. Bat. u Albaniji do prevrata. L z prevrat pošao je kući i u Crnoj Gori u Antivaru nestalo ga te se sve do danas nije javio. Ako bi ko znao što o njemu neka javi na ad# resu — Jure Jelavić, Zasavica z. p. Šamac. Trpite li od reumatizma, ili od u« loga? Mazanje Fellerovim pravim Elsafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trebati? li blago, pou6zdano tjera# juće sred tvo? Fellerove prave Elsa# pilule vrše svoju dužnost! 6 kutija 18 kruna. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 9 kruna. Švedske že« ludčane kapljice 1 velika boca 20 kruna. - Omot i poštarina poseb? no, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Eslatrg br. 310, Hr? vatska. E. Dr. S. Alečković. advokat u Travniku, preselio je kancelariju u I. kat kuće prema poštan. i brzoj, uredu. Advokat. Dr. Anto Đebić#Maru# šić otvorio je svoju advokatsku kancelariju u Travniku, ugao Kra# lja Petra i Gimnazijske ulice. Kajonov nedjeljni kalendar nek ne fali ni na čijem stolu. Ima sve blag# dane u crvenoj boji štampane, a sa# držaje sav muslimanski, srpsko#pra# voslavni, jevrejski i rimokatolički kalendarium. Cijena mu je po ko# madu 30 K. — Preprodavačima ra# bat. Narudžbe iz vana izvršujti se brzo i tačno. Pakovanjc se ne raču# na. — Knjižara Daniel i A. Kajon. 51 sjetite se ;i i GAjRETA i ■ ■ i MUSLIMANI BajrEtov glasnik. Dobrovoljni prilozi. Gosp. Dže# . mi i Tanović Gacko sakupio za Gaj? I ret K 773, Muharem Šehić Varcar Vakuf sakupio K 580, g. Dr. Bukvi# I ca Breko sakupio na mevludu kod i Age H. Mehmcdovića K 453. Op# i ćinsko vijeće Donji Vakuf darova# 1 lo je K 500, Mustafa ef. Mustajbe# i gović, šor. sudac Prijedor poslao je i K 150, Musi. Čitaonica »Jedinstvo« I Odžak posala je priloga K 575. Mu? 1 hamed Drljević Bileće poslao je Gajretu K 245, Adem Afgan Banja# • luka sakupio dobr. pr. K 330, koji iznos darovaše slijedeći: po K 100: Nasko Saltagić, po K 50: Muhamed ef. Bajagilović, po K 40: Hasanbeg Čomagić, Mehmedbeg Ibrahimbe# gović i Muhamed ef. Maglajević, po ‘ K 20: Salih Banić, i Šemsibeg Alibe# gović, svi iz Banjaluke, Džemal Ša# rić sakupio među građanima u Sto# cu K 1000. koji iznos darovaše sli# jedeći: po K 100, Sulejmanbeg Beh# men. Muhamed Šarić, i Muhamed Bukić: po K 60: Hasan Mehmed# bašić, Hasan ef. Šehić i Braća Stra# njak. po K 50: Jusuf Šemić. Šaćir ef. Grebiđela, Omerbeg Rizvanbe? gović. Jusuf Mehmedbašić, Braća Buzaljko, Braća Rizvanbegović, Na# zif Mehmedbašić, Alija Opijač. po , K 40: Mustafa Tabaković, po K 30: Mustafa Sarajlić. Zulfikar ef. Meh# medbašić i po K 20: Džemal Šarić. Džema'. Šarić sakupio je na Gajre# tov blok među prijateljima u Sto# * cu K 50. Gajretova Uprava svima sakup# j Ijačima kao i darovateljima najto? i plije se zahvaljuje. | j i I ; i ! i ' I | : | : ’ ; j ј ; • ■ j I ! j Zdravstvo. Moderno liječenje tuberku। loze pomoću — dispanzera. . !. ј i i j I ! . : ! I ■ ; I I • Dr. Ljuba Stojanović je u »Poli# tici« od 16. ov. mj. prikazao jedan moderni način stavljanja dijagnoze i liječenja tuberkuloze (sušice) bo# lesti. koja nas hara toliko, kao da svake godine izgubimo po jedan rat. Ovdje ćemo iznijeti njegove glavne misli o toj ustanovi • dis# panzeru. »Kod nas u Srbiji nisu pojmovi sa svim načisto izvedeni kako tre# ba liječiti tuberkulozu u narodu, Ova razlika u mišljenju kod lje# kara potiče između ostaloga od ne# sporazuma. Kada je riječ o liječenju tuberkuloze, onda treba, kao i u svakoj zaraznoj bolesti, odvojiti bolesnika od same bolesti jer to ni# je svejedno. Tuberkulozni bolesnik doista liječi se za sada ponajbolje u ustanovama čiji je predstavnik Sanatorij um. dok liječenje bolesti vrši se u ustanovama čiji je pred# stavnik Dispanser. To je osnovna razlika. Pitanje je sada: šta je preče. Ako se stavimo na gledište bolesnika, onda je naravno on preči i za njega bi trebalo podizati Sanatorije, ali a# ko se stavimo na gledišta društva, mase, što je mnogo pravilnije, onda je preča bolest. ' I j ; i ; j i ; | ; Jedan primjer. Po predratnoj sta# ti stici može se uzeti da u Beogradu umire samo od tuberkuloze godiš# nje 10 od 1000 stanovnika a boluje od prilike 20 puta toliko što bi prema današnjem broju stanovniš« rva značilo da umire 1500 a boluje 30.000, više .30.000 koji će u toku godine postati tuberkulozni. Uzmimo sada da je od ovoga broja samo jedna desetina ili njih 6000 voljna i sposobna, da stupi u Sanatorije radi liječenja. Znači da bi trebalo imati samo za tuberku# lozne Beograđane gotove sanatorije sa 6000 postelja. A to je nemoguć# no iz više razloga, poglavito iz ma# terijalnih razloga, i ako znam da vrijednost ovih 6000 bolesnika više vrijedi nego konstrukcija i obdrža# van je ovih Sanatorija. Pri svem tome: Sanatorije su sku# pe ustanove i zbog toga će još za dugo biti pristupačne samo za jedan mali broj bolesnika, dok vrlo veli# ’ka većina ostalih, tuberkulozna kla# sa. ostaćc i dalje na milost i nemb lost tuberkulozi, pošto većina od ‘njih nema ni najpotrebnija sredstva za život a kamo li za liječenje. A ta masa, koja se ne liječi i koja je ’bez kontrole, upravo je uzrok šire# nju tuberkuloze. Pa može li se toj tuberkuloznoj masi pomoći? Može. Tuberkuloza je bolest ne# znanja. Kada bi svako znao kako se dobij a i širi tuberkuloza, onda bi je mnogo manje bilo, jer je tuber# kuloza jedna bolest, koja se daje la# 'ko izbjeći. A pošto za tuberkulozu mi nemamo još lijeka, onda nam ni# šta drugo ne ostaje nego da je iz# bjegavamo. Kako ćemo se pak ču# vati od tuberkuloze, to nas uči dis# panser. Samo ovo da radi dispanser, pa se već on uzdiže iznad sanatori# je. koji to ne vrše. Ali dispanser ima i drugih zada? taka. On i liječi tuberkulozne bo# lesnike. On dakle uzima ulogu i sa# natorije, što mu daje dvostruku vrijednost, a međutim je nesraz? mjerno jevtinija ustanova nego sa# n a torij um. Moderni dispanzeri su ustanove snabdjevene svima sredstvima za određivanje tačne dijagnoze tuber? kuloze. Tu ima, pored 1jek ara spe# cijalista, još mikroskop, X zraci, tuberkulin i dr. Svaki bolesnik od grudne bolesti, koji želi znati tačno od čega boluje, može to doznati besplatno u dispanseru. Utvrđeno je, da kada se tuberku? loza rano otkrije, onda se ona i lak# še liječi: čista postelja, zdrav stan, dobra hrana i mir što kod većine si# romašnih bolesnika nedostaje, to se dispanser trudi da im pribavi od onoga što im i u koliko im nedosta? je tako da i ovi bolesnici dobiju ne samo iluziju već i stvarnost sanato# rije, čija riječ tako jako utiče na du# šu ovih bolesnika. Dispanseri nisu obične ambulan# te za pregled bolesnika. Moderni dispanseri su jedna vrsta ispovjeda# onice gdje bolesnici dolaze da iek kažu ne samo fizički bol, nego i onaj drugi mnogo teži za izdržava# nje, materijalni bol, koji toliko da* nas razlikuje čovjeka od čovjeka. Siromašni tuberkulozni bolesnici, koji misle da su napušteni od svili i svakoga naći će utjehe, skloništa, pomoći pa i lijeka u đispanseru. O p š t i n a grada B e o g г a# d a uz pripomoć Ministarstva Na? rodnoga Zdravlja podigla je n a Z e# lenom Vencu jedn takav die# nanser koji jc Ministarstvo snabdje# lo svima modernim sredstvima da tačno odgovori svome pozivu. Dispanser prima ponedeljkom i petkom u 9 sati prije podne. Prodaje se KUĆA u Sarajevu na vrlo lijepom mjestu solidno pravljena. Sastoji se od 2 boja po 2 sobe i kuhi­ nje kao i betoniranom, magazom. Kuća će biti kroz 30 dana prazna. Reflektanti neka se obrate na H. Fetahagić, B. Br<d Stavljamo na znanje našim cijenje­ nim mušterijamn da smo našu dugo­ godišnju radionicu povećali i u red stavili, te smo sada u stanju našim cijenjenim mušterijama iiferovati svaku količinu tahanhalve u poštanskim paketima, te u kantama po 20 kila, te rahatlokum pod poznatom markom ORIENT u ku­ tijama po5/4, 72 i jedne kile te san­ ; dučićima po 5 kila sa bademima i bez. Molim cijenjene mušterije neka se obrate na j Braća flrifović, Sarajevo. t | i ; ! ; . PAP1RNICA ; HAMD1JE X preporučuje svoje bogato stovarište T svih vrsta papira, kancelarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbc »e X obavljaju brzo i točno Cijene umjerene. ' ф Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 618 ; I £ Dozvole za seču sami dobavljamo. Ponude slati Dobričiću 8 Pauloviću. B. Noui. „BALKAN44 U ВвСи preporučujt* нс muslimanima, koji putuju tamo. Kuhaju se domaća jela, te se može dobiti ćevapčića, ražnjića, gjulbastija, baroka, lonca i. t. d. Abdulah eff. Cviietić, U/ien, I., Fleischmarkt 9. Dionička glavnica K. 10,000.000 Podružgice u g. Brodu i g. jSJovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj* nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - * * Marija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banka,Sarajevo. - Interurban telefon: ZRI Vbamk: Centralni Odbor J. M. O. ф svakovrsne kupujemo. Muslimanska trgouačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Odgovcmi urednik.- Ibrahim Muhić. X х ♦ 4 ŠUME Jedina Muslimanska restauracija I ♦ KOPĆIĆA i Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0bbb6aab8b0ad69a5bb136be04ac168f.pdf a6cbcffcfe240fa650d5ae1a921bb644 PDF Text Text pojedini broj \ 2.— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIO 'L ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90 UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. i ЛАСИЛО ЈУ , ОСЛAВEHСКЕ МУСЛИМаНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 8 (246) Sarajevo, subota 22. januara 1921 Državna kriza.s P današnjim časovima, kad nas soj cijeloj javnosti i svim politič« kim borbama daje ton nenadano rasplamsali srpski i hrvatski nacijo« nalizam, teško je biti objektivan posmatrač. Čovjek ne može uopšte biti potpuno objektivan i kolikogod ko nastojao, da neku stvar proma« tra bez imalo sentimentalnosti i pristranosti, ipak mu to ne može us« pjeti savršeno iz prostog razloga, što je čovjek čedo prilika, u kojim živi i što na njegov i onako ogra« ničeni ljudski moždani sistem i pro« tiv njegove volje utiču rasa, klima, društvo i naslijeđene osobine. Ali ima razlike između objektivnosti pojedinaca. Mislim, da meni kao muslimanu, kome srećom prilika nije naneseno nikakvo zlo ni od strane Srba ni Hrvata i koji sam o« vc dvije godine proveo na studiju u tuđini, te okolnosti cimogućuju, da prosuđujem stvari tako objektiv« no, u koliko je čovjeku uopšte mo« guče. Naša državna ideja, ideja jedne i nedijeljenc države Srba, Hrvata i Slovenaca, nalazi se u kritičnom sta« diju. Pitanje je, kako će se kriza dalje razvijati i na što bi se trebala koncentrisati sva snaga iskrenih pa« triota, da se izađe iz škripca. Prije nego pređem na to, htio bih ukratko ocrtati, kako je došlo do te krize, jer i liječnik, kad liječi bolest, tre« ha da stavi najprije tačnu dijagno« zu bolesti. Bolest naše d г ž a « v c počinje onog časa, kad se je o p š t i m pravom glasa e i j e 1 o m *n a r o d u dala m o« g u ć n o s t, da sam s o b o m u p« r a v 1 i a, kad smo se dakle odlučili za demokraciju. Stante, gospodine urednice! Nemojte ше krivo ražu« mjeti i ne mislite, da ovo piše kak« va aristokratska duša! Citiraću Vam prije svega francuskog filozofa Ru« sc«a. koji kaže: »demokratski oblik vladanja bio bi samo onda najbolji, kad bi ljudi bili anđeli«. Hoće da reče, kad bi ljudi bili etički^ i mo« ralno savršeno dobra bića. Šta bi Ruso rekao istom za onaj narod, ko« ji nije ni nacijonalno ujedinjen, kuji nije nikada živio u jednom dr« žavnom sklopu, koji je‘kroz vjeko« vc bio odgajan dijelom u duhu is« toka a dijelom u duhu zapada i ko« шс prema tome uistinu fali ogrom« na većina onih zajedničkih dušev« nih osebina, koje narod čine jed« nom narodnosnom jedinicom? B.i« io bi potrebno da svoju gornju tvrd« nju potkrijepim primjerima drugih evropskih država, nacijonalno put« puno jedinstvenih, u kojima se već jedno stoljeće vlade demokratski i u kojima se danas, demokracija na« laži također u krizi, ali to bi me predaleko odvelo, i ja ću pokušati da tu tvrdnju ddkažcm samo time, što ću ukratko razložiti, kako straš« no različiti osjećaji vladaju danas tim istim srpskim i hrvatskim ma« sama, kojima je opšte pravo glasa dalo moć u ruke. Počcću sa srpskim masama. I' Sr« biji sigurno nema ni jedne kuće, koja na pros c četiri godine rata ne« ma kakove žalosne uspomene na gubitak roditelja, obješenog brata, eskvrnjene setre i drage, .popaljen nog i porušenog doma. A sve su te •) Ovaj smo članak dobili od jed« nog prijatelja sa strane i u mnogom se ne slažemo s njime, ali inu ipak dajemo rado mjesta radi nekih ori« finalnih misli. Ur. I uspomene vezane sa imenom Nije« ! maca, Mađara i Bugara i stoga da« nas nema u Srbiji čovjeka, kome лС i krv mu se na oči j navlaci, kad samo čuje ta imuna, iz tih uspomena ističe ona mržnja i na sve drugo, što ga potsjeća ma i najmanje na ta grozna vremena, kad su starci morali sami sebi ko« pati grobove. I posve je prirodno, da ta mržnja pogađa često i neduž« ne, kop su tragediji srpskog naroda doduše doprinosili djelom ali dje« lom protiv svoje volje, djelom po nistorickoj nesmiljenoj sudbini. Mržnja nije odlika plemenitosti dusa’ nisu plemenite. Naj? 1 tragičnija je u sudbini srpskog na« ' roda to, što je onih 40 postotaka i izgubljenog naroda moralno i etič« i ki stojalo daleko vise, nego li stoji I ovih preostalih 60 postotaka, jer , su s njima legli pod zemlju oni Srbi, I koji se nisu nimalo ustručavali, da i sve svoje žrtvuju za dobro domovi« j ne. Na isti način, kako su i svi ev« ropski; u svijetskom ratu zaraćeni narodi, moralno pali, pao je i srpski narod, jer tehnika modernog rata ! ne dozvoljava junaštva, ona junaka u prvom boju usmrćuje mitraljezom i otrovnim plinom. Tako je i u Sr« biji ostalo ostalo vrlo mnogo ološa I na životu, a taj bloš mora i može da i mrzi1 one »vraške« divizije i »hrabre« bosansko«hercegovačke pukove ko« ! ji osvajajući Srbiju na komandu ■ Austrijanaca i Mađara prvi srtahu i na srpske šnčeve. Kakvi osjećaji mogu da niču u srpskim srcima, kad , pomisli na razne Sarkotiće i Boroje« viče, čije je leglo Hrvatska krajina, koja je »ćesaru« dala toliko vrsnih i bezuvjetni, pokornih oficira? Kad su Srbi došli opet na svoje opustje« le domove, kad su dobili moć u ru« ke i nad hrvatskim narodom, počeli su da čine pogrješke, jer se je mrž« uja morala na nekom iskaliti, mo« ralo je u stotine i u stotine slučaje« va da se nanese očita nepravda Hr« vatima, jer je u njima masa gledala živu nasljednike svojih ubojica i krvnika. 1 te su pogrješke činjene kroz dvije godine dana. Kako je to primio hrvatski narod? Moram zaci malo iz daljega i go« voriću posve otvoreno. Zagreb je za vrijeme rata davao sliku jednog gotovo njemačkog grada. Sve bolje hrvatske porodice su govorile više njemački nego hrvatski i ogromna većina hrvatskih i aktivnih i rezer« vnib oficira nosila je na grudima o« na mnoga austrijska odličja za hrab« rost jednako ponosito kao i nje« mački i mađarski oficiri. Naši do« brovoljci u Rusiji, koji su proizašli iz ratnih zarobljenika, bili su mož« da samo dvadesetim dijelom Hrva« ti. Usporedivši Hrvate u cjelini sa Cesima u borbi za oslobođenje is« pod tuđinskog jarma, vidimo, da Hrvati nisu ni stoti dio onog-л učini« ii za svoiu slobodu, što su Česi u« činili. Doduše u posljednjem stadi« ju svjetskog rata zaredale su veoma česte dezertacije hrvatskih vojnika, nu te c bile posljedica gladovanja vojske i drugog trajanja rata, a ve­ oma rijetko posljedica nacijonalno^ osvjedočenja. Takove su bile hr« vatske mase, kad je došao slom AustroUgarskc monarhi je. I rvi bljesak slobode zasjenio je oči hr« vatskim masama i rekli su sebi: pro« šio je sve. slobodni smo. Ah tada odmah, nočinju srpske pogrješke, o kojim sam govorio. Sunce slobo« đe se pomračuje i u hrvatskim ma« , i i , . : i । । : j j i j ; I i . i I I i ' । I TELEFON Br 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. (12. Džumadel-ula 1339.) sama se rađa razočaranje i zapre« pašćenjc. Tu i tamo odjekne pokoji udarac batine, čuje se neuljudna psovka i kod Hrvata niče pojam barbarstva, koji vežu sa srpskim i« menom. Jedan njihov čovjek, veo« ma kuražan i zanesen, javno ustaje i propovijeda republikanstvo. Srbi« ma se navlači krv na oči, jer vide u njemu austrijskog plaćenika ■ na« ravno ga haose. Tim on postaje na« rodnim hrvatskim mučenikom. To je Radić. I onda dolazi ona najve« ča pogrješka: Daje se opštim pra« vom glasa moć u ruke masama, ko« je kao mora pritišću međusobne mržnje i na čijim su dušama svježe brazgotine međusobnog ubijanja Četirigodišnjeg rata.. Radić naravno dobiva ogroman broj glasova za se i postaje preko noći hrvatskim predstavnikom. U želji, da i dalje ostane jedinim polom, koji privlači uza se hrvatske mase, on ide i daije istim putem ni sam ne znajući, gdje će ga na kraj dovesti. Na tome pu« tu leži i njegova tvrdnja, da Srbi nisu ništa više od Hrvata doprini« jeli za hrvatsko oslobođenje, na to« me putu leži i njegovo najnovije slavljenje njemačke mudrosti, koja da je prva na svijetu. On naime zna. da će slavljenjem onoga, što je Sr« binu najviše patnje prouzročilo, dobiti u ljubav; hrvatskih masa. Pri tome kao da je zaboravio, da je mudrost njemačkog naroda mogla dopustiti, da joj jedan pato« loški individuum, \Tlhelm II. prije 30 godina otjera iz službe najza« složnijeg sina njemačkog naroda velikog Bismarcka. da je taj isti patološki individuum kroz tih tri« deset godina svoje uprave bio u stanju da zavede njemačku mud« rost u rat protiv cijelog svijeta. Ne ću ovdje da iznosim, šta su najbo« lji njemački duhovi rekli o njemač« kom narodu, samo ću navesti riječi Schopenhauerove: »Za slučaj moje smrti ispovijedam se. da se stidim, što pripadam njemačkoj naciji, a to radi njene ogromne glupo« st i«. Radić bi trebao, da ne govori ni dobni ni zla o Nijemcima, trebao bi to u interesu jedinstva naše dr« žave. jer on je danas, kako rekoh. i , I ( | i | ; i | | iodin;< III. hrvatski pol. za koji su se prilije« pile hrvatske mase. A kuda smjera Radić? Na revoluciju, na oružani ustanak hrvatsih masa on ne misli, a to je i javno potvrdio. Šta misli dakle postići tim svojim intrasi« gentnim zahtjevima? Samo bi je« dan cilj, a i taj je problematičan, mogao da opravda današnji njegov rad: ako on naime kao dobar po« znavaoc psihologije masa misli, da se ta nagomilana međusobna mrž« nja srpskih i hrvatskih masa da uništiti samo tim, što će javno is« kaliti jedni na druge sve, što im je na srcu. Ako Radić misli i na šta drugo, onda vodi u propast svoj narod. Kako će se praktično«politički rb ješiti Radićevo ustezanje od sarad« nje u konstituanti? Ako Radić za« baci svoje republikanstvo i dođe u Beograd, lako će se naći sporazum, a ako ne htjeđne odustati od svo« jih zahtjeva, radiću po mome miš« 'ljenju konstituanta i bez njega Srpski narod ima i osim Pašića i Protića najmanje loš jedno tuce ta« kovih ličnosti, koji mogu biti onaki polovi za srpske mase, kao što je Radić za hrvatske. Da i ne govo« rim o vojsci, u kojoj sva glavna mjesta zauzimaju Srbi. Evropski državnici su sada prvi puta čuli za Radića, a Pašića poznaje čije.i svi« jet i Srbija uživa kod svih antanti« nih vlada jednu neoborivu simpa« tiju radi njenog junačkog držanja u svjetskom ratu. Iz svih tih razlo« ga je Radiću nemoguće silom po« stići svoje zahtjeve. Pri koncu mi dopustite gespodi« ne urednice, da Vam naglasim, da ja lično nisam pogođen ni srpskom ni hrvatskom mržnjom i da sam namjeriće u ovom izlaganju prešu« tio svu ono. što su musliman: рге« trpjeli od strane braće Srba. Moje je mišljenje, da se muslimanima ni« je učinila nikakva nepravda po ne« kom unaprijed smišljenom planu srpskih vodećih političara, nego da su i te nepravde tragične posljedi« cc svjetskog rata, o kojima sam go« vorio, ali koje posljedice nije u stanju da otkloni nijedan narod na svijetu, pa ni srpski. Novi. i j ' : ; । ! i ■ ■ | | j ' ; Popis nufusa i domaće stoke.*) Na 31. ov. mj. počeće se s popi« som pučanstva i domaće stoke u našoj cijeloj kraljevini. Zakon pro« pisuje, da se bar na nedelju dana Prije popisa ima na zgodan način, objaviti narodu važnost njegova kako za državu tako i za opšte na« rodno dobro, ali mi poznavajući pri« rođenu nepovjerljivost našeg svi« jeta u svako popisivani; nufusa. htieli bismo da i sami kažemo svi« ma musliman ma Bosne i Hercege« vine nekoliko riječi o tome. Ne prc« tjerujemo. ako tvrdimo,, da jc tačan popis nufusa isto tako važna stvar, kao što su bili i izbor: za konstitu« antu. Niko se ne smije z a t a« ј i t i, jer ako popis pokaže, da mu« slimana ima više, nego li se raču« nalo po dosadašnjem popisu, to će se o njima morati voditi više raču« na. i mi ćemo također kao zastup« nici muslimana imati jače pravo, da i ■ . i i I *) Skrećemo naročitu pažnju svim ; Mjesnim Odborima naše organiza« | čije na ovu stvar i molimo ib, da se ovo pomno pročita i da se u tome počne odmah sa radom i sa objaš« njavanjem narodu ogromne važno« sti popisa nufusa i stoke. nam se ispunjavaju naši zahtjevi. Osim toga je po državu također bolje, ako popis pokaže, da imamo više stanovništva, nego dosada, da nam se rađa mnogo djece, da smo bogati stokom, jer time raste njen ugled prema drugim državama. Da bi se što lakše i tačnije izvr« šio popis, obrazovali su se kod op« Unskih vlast: općinski popis« ni odbori, kuj moraju sastaviti spisak svih izidanih parcela sa svim zgradama. Ti spiskovi ne smiju is« pustiti n: najmanju kućicu ni naj« i> šniju kolibicu. Pošto su sastav« Ijeni ti spiskovi, imenuje popisni odbor za svaki popisni krug po jed« nog popisivao a, t. ј. lica, koja će ići redom po kućama i obaviti taj popis. Oni će starješiid svakog đo« maćinstva uručiti onoliko p o г i s« nica. koliko ima u kući čeljadi (to su članovi porodice, pomoćnici, še« grti, sluge, đaci i t. d.). Njemu tre« b$ starješina da prijavi i one čla« nove domaćinstva, koji n i s u p r i« s u t n i. Ako je starješina sam do« voljno pismen, ostaviće mu popisi« vač popisnicu, da ih on ispuni i da ih čuva dok popisivao opet ne do« đe da ih pokupi. Ako u domaćin« �Страна 2 — Strana Врој 246 — Broj „ПРАРДА* — ..PRAVĐA“ stvu nema nikoga, ko bi mogao is­ puniti popisnice popuniće ih sam popisivač i rtdaćc ih starješini na čuvanje, dok nc dođe po njih. I popisnice treba unijeti samo ona li­ ca i onu stoku, koji su bili živi do ponoći 31. januara, što je umrlo ili Uginulo prije toga časa ili se rodilo poslije toga časa, ne unosi se u popisnicu. Vojnike stalnog kadra i mornarice, pogranične trupe i žan? darmerije popisaćc vojne vlast;. Starješina ne smije praviti nikaks ve smetnje popisivaču i mora mu sve po istini kazivati. Ako to ne htjedne, ima pravo popisivač da po? moću općinske vlasti otkloni te smetnje. Ako starješine nema do? ma. onda će popisivač pisati po ka­ zivanju susjeda, poznanika ili opći? nc. Kako niko ne smije biti izostav­ ljen tako isto nc smije biti niko ni dva puta ili više puta popisan. Kako treba popuniti popisnicu? Pupisnica imad vije rubrike: p i? tanja i odgovore. Ispunjavati treba >amo u rubrici »odgovora« i to t a č n o i č i 11 j i v i m p i s ? mom Pitanja su ova- 1. Ime i prc zime. 2. Spol i bračno stanje. 3. Je Ii starešina domaćinstva (glava ku­ ćanstva) ili šta je starješini, 4. Kad jc rođen, 5. Gdje je rođen, 6. Dr? žavljanstvo. 7. Vjeroispovijest, 8. Materinji jezik. 9. Koje druge jezi? kc još govor, osim svog materinjeg jezika, 10. Pismenost, 11. Glavno zanimanje; a) vrsta zanimanja (po? Ijoprivređe. zanata, industrije, trgo? vine, službe i uopšte rada). Kod nadničar.-- označiti granu privrede, kod penzionera njegovo pređašnje zanimanje; b) položaj u zanimanju da ii vodi radnju samostalno. 12) Da li pored svog glavnog zanimanja ima sporedno zanimanje ili zaradu i koje je to sporedno zanimanje ili zarada, 13) Ako nema zanimanja ili takvo zanimanje koje ne donosi zaradu ili ako živi od tuđe pomoći, neka sc označi ime i zanimanje ono? ga koji takovi lice izdržava, 14) Je Ii bio u ratu i gdje je sada raspore? đen kao vojni obveznik, 15) Ima ii tjelesne ili duševne mane, 16) Ima 1; druge tjelesne nedostatke, 17) Da Ii u mjestu nepisa živi trajno ili pri? vremenu, 18) Ako je u mjestu popi? sa privremeno prisutan, u kojem mjestu i zemlji stalno živi. 19) Ako je na dan popisa privremeno otsu? ran, u kojem sc mjestu i zemlji na? laži. U rubrici »odgovora« ima već štampanih odgovora, kao na pr. na 2. pitanje 0 spolu i hrenom stanju stoji štampano: muško žensko neoženjen neudata, oženjen udata udovac ■ udovac u? đnva razveden razvedena. O d tih odgovora t r c b a s a m o podvući o n o, što jest. N a 8. P i t a n j c (materinji jezik) t rc b a? i u s v i m ušli m a n i da napi? š u srpske-hrvatski. O o g r o m ? u u j v a ž n o s t i t o g a o d g o v o? r a p i s a ć e »P r a v d a« u idu? čem broju. Na 10. pitanje (pis? menest) imaju razični odgovori i to: čita i niše samo čita nepis? mcn. Kogod zna makar malo čitati. treba da podvuče riječ samo čita, I ovo je veoma važno. Hoćemo da tečno znanu . koliko nas ima ne? pismenih. Na 11. pitanje, koje se dijeli na dvoje, na vrst zanimanja i na po? ležaj u zanimanju, treba odgovori? ti po mogućnosti što određenije, na pr. mjesto opsteg naziva »trgovac« treba naznačiti vrstu trgovine, na pr. »drvarski«, »manufakturni«, »sit? ničarski«, »marveni« i t. d. Kod po? Ijoprivrednika treba navesti speci? jalnu granu zemljoradnje, na pr. »ratar«, baštovan«. »vinogradar«, »stočar« i t. d. Na pitanje položaj u zanimanju treba naznačiti, da li je lice samostalno u svom zanima? nju. ili je ovisno od drugoga. Na pr. oni, koji se bave poljoprivrc? dom, treba da označe, da li su vlas? nici zemlje, koju rade, ili jc zadru? gar zakupac napoličar, sluga, pastor i tako dalje. Podaci o domaćoj stoci. I ovaj obrazac ispunjavaju sami starješine ili ako su nepismeni, onda popisivati. T r e b a naše m svi? j e t u dobro rastumačiti, da se s t o ka n e popisuje radi kakvog bilo oporszova? n j a. nego s a m o zato da d r? ž a v a zna. koliko u zemlji i? ma stoke, jer blagostanje naše države ovisi mnogo o našem bogat? stvu u stoci, te kad sc zna, koliko i kakove stoke imamo, moći će i država da preduzima na osnovu tih podataka one mjere, koje su po? potrebne za pridizanje stočarstva. S toga treba i tu pisati samo čistu istinu. Osim stoke popisaće se u ;srom obrascu i pernata živina (po komadima) i brej košnice. Sovjetska Rusija. E smarck je 1887. god. govoreći u Raj; 'tagu lo vanjskoj plitici N jemačke i njenim odnošajima prc? ma Francuskoj, rekao ove riječi: »Politika dviju velikih država, jed? ne uz drugu, da se usporediti sa položajem dvaju putnika u kakvoj div ј;,ј šumi, koji se nc poznaju, ko? ji jedan drugome ne vjeruju; ako jedan zavuče ruku u džep, drugi je već napeo svoj revolver, a kad je? dan ćule, da je u drugog nategnut horoz na revolveru, on već i pu? ca«. Ko dobro prati pregovore rus? kih sovjetskih delegata u Londonu sa engleskim diplomatima, taj će u njima spoznati istinu gornjih Bis? marckovih riječi. Razlika jc samo u tome, što je sovjetska Rusija u svo:,oj bitnosti ipak zagonetnija sFinga Engleskoj, nego Engleska Rusiji. A da su ovaj puta stali jc? dan proti drugog dva uistinu jed? nako jaka protivnika, dokazuje nam to, što Velika Britanija podnosi već više od pola godine ujedno i boljše? vičko otvoreno potkopavanje nje? neg imperija u Indiji i Perziji i — Kras na u Londonu u svojim mini? star.skim palačama, u kojima se s nj )c danas na pr. o tome nteže, da li će moći zadržati sebi pravo tjelesne vizitacijo sovjetskih delc? gata t Londonu. Da bi su mogle bar donekle oci? jeniti šanse tih velikih protivnika, potrebno je u kratko iznijeti histo? riju postanka sovjetske Rusije i u glavnim potezima prikazati, na če? mu bazira njena tajanstvena moć. 2. marta 1917. god. potpisuje moć? ni ruski car u iednom vagonu .-<vo? ju abdikaciju. Sastavlja se kabinet Gučkova, Miljukova, Lvova, Ker? jonskoga : dr.. - savez oktobri.sta. kadeta, industrije i demokrati je. i 1 ; , I ; , I i i ; j I ! , ' i Lozinka mu je: Vierni saveznicima vodimo rat do konca! 25. oktobra iste god. dobiva već cijelu vlast u IV.o^rudu rab<JČi i soldat« to su organi zovani sovjeti se? -• k i još iz 1905. g o d. i novo nastali vojnički sovjeti. Antanta sc nu upušta u ozbiljnu voj? ničku akciju protiv sovjeta raču? najući, da ćc se za kratko vrijeme sami u sebi srušiti, a osim toga je i suviše zabavljena sa neprestanim njemačkim ofenzivama na zapad? nom frontu. Caristička se Rusija raspada u Brest?Litovsku na Rusi? m, Ukrajinu, Poljsku, Estonsku, Kurtediju, Lislandiju i dr. U sov? jetskcj Rusiji i malo docnije u so? vietskoi Ukrajini obrazuje sc crve? na vojska sa zadaćom, da štiti vlast proletarijata. Poslije sloma Njema? čke antanta je potpuno zauzeta ver? zajskim mirom i kad Nijemci pot? pisaše, skreće ona pogled na istok, gdje su kroz to vrijeme sovjetska Rusija i ('krajina potpuno učvrsti? !e svoj položaj i organizovale crve? nu vojsku. Clcmenceau najavljuje svijetu, da će Rusiju ograditi čvr? stim zidom vojničkih susjednih dr? žavica, ali socijalisti tih susjednih državica onemogućuju vojnički sa? vez i atak protiv Rusue. U novem? bru i decembru 1918. god. potpu? no se raspadaju Judenićcva, Dunji? kmeva i Kolčakova armada u borbi sa boliševicima. Llovd Georgc ra? di otpora engleske L: bour iUrtv izjavljuje, da se sovjetska R u? šija ne može svladati voj? n o m s i 1 o m, a 1 i d a ć e p o b j c? d u n a d njom donijeti slobodna trgovina s njom. Sovjeti ne miruju i preduzimaju o? fenzivu na politički moral antante u Formi neprekidnog moljakanja za , Francuske vojnički organizujc i mir. I zalud im. Pol jska se pomoću drži sa zebnjom u srcu front prema crvenoj vojsci. U tom momentu boljševički val čini ogroman skok: 14. marta vclikc?jijemački vojnički »puč« u Berlinu izazivlje u 8 dana ogromni mase proletaVaća na bari? kade, hiljade radnika i kontrarevo? lucijonarnih trupa ginu u međusob? | noj borbi po ulicama njemačkih i velikih gradova, cijelo rajnsko pod? 1 ručju teške industrije proglasu je >4\ate republik« (sovjetska republi? ka) i organizujc sc crvena vojska od 60.099 boraca oružanih topovi? ma. mitraljezima i granatama. Llovd | Gcorgc na jednom banketu engles? i kih liberalnih partija izjavljuje, da jc soci'ja.izam uopšte isto što je u Rusiji boljševizam, u Francuskoj komunizam, a u Engleskoj kolekti? ; vizam; protiv njega treba da sc ujedine sve građanske stranku. O? s:m bojazni pred preskakivanjem revolucije iz Njemačku u Enel.sku ! bio je Llovd (reorge ponukan na - tc izjave djelomično i tim. što je u to vrijeme provedeno glasanje u cl velom organizovanom engles? I kom radništvu za socijalizovanjc radnika i da je od ! eng uskih ' 4.'<Р.ШК) glasova bio ipak jedan mili j on za to, da sc to socija? lizovanj^ provede 'direktnom« ak? čijom, t. i. bez sudjelovanja parla? menta. ^Međutim jc za mjesec da? ’ na potpuno skrahirao pokušaj nje? | mačkih špartakista, da imitiraju ' Rusiju i antanta. na čelu joj Fran? i cuska, odahnula je i počela grozni? čavo da radi: opremljen je Vrangel na Krim, oboružan najmodernijim oružjem; francuski su oficiri reor? I ganizovali- poljsku vojsku, koja je imala da postane neprobojnim be? | demom pred boljševičkim valom. ; U proljeće 1920. počinje Poljska o? i fenzivom na Kijev, ali ga odmah ! i gubi usljed boljševičke protuofen? žive i bježi glavom bez obzira sve ' do Varšave. Cio zapadni svijet je ! zaprepašćen. Poljaci sakupljaju zaci? nju snagu i uz -očajne napore uspi? jeva da probiju boljševički i front iim, da protjeraju boljševike da? j uka izvan svojih granica. Od ovog ■ momenta dolazi ono. što ju tako ta? : janstveno. Mjesto da sovjetski re? žim, koji je, kako su nam nepresta? pričale evropske novine, visio o : no koncu, usljed toga vojničkog pora? za padne i mjesto da Evropa zauvi? ,ck pokopa to svjetsko strašilo, gone boljševici odmah oslije toga ogromnu \ rangelovu vojsku kao dječicu, potpuno je rastjeraju i do? čepa ju se ogromnog ratnog materi? jala, i danas niko ne zna, da ii to možda iiiic bio genijalno smišljeni ratni plan, da popuštanjem na polj? skom frontu uslobode Vrangela, da su usudi i na odviše šinjelu ofen? /ivu, koja će ga odvesti predaleko, tako da ga mognu lako i sigurno tu? ći. S Poljacima su napravili mir i tako je otprilike priju jedan mjesec dana najavio posljednji boljševički ratni izvještaj, da je »mir na svim fronEma«. Samo taj mir sigurno ne? će dugo trajati, jer boljševici otvo? renc govore, da između njih i svjet? skog kapita;a nema mira. Sovjetska Rusija sc sprema na nove ratove, a? li na koju stranu, istok ili zapad? Katkad se čini na zapad, jer novin? stvo javlja o nukakom utvrđivanju Kijeva i sakupljanju silne vojske na rumunjskim granicama, ali s druge strane nam se opet javlja, da ju i u Perziji zavladao sovjetski režim. Međutim Krasili pregovara u Lon? donu o tome, da mu Englezi ne prc? tražuju džepova, kad stupa na en? glcsko tlo. Puste Ii ironije i medu? sobnog zavaravanja! Treba pri prosuđivanju šansa bu? dućeg rata istaći još neke momen? te, koji to se mora priznati go? vore u pri og Rusiji. Prvo, ni Na? poileonov uzlaz do moći nije bio tako nagao kao uzlaz sovjetski, a drugo užasnu općenitu svijetsku bi? jedu i siromaštvo. Dobro se sjeća? mo i ovih riječi Lloyd Georga: »Poslati englesku vojsku protiv boljševika značilo bi najbržim p u t em p r en i ? j e t i boljševizam u E n g I e s? k u!« Tim riječima i najveći en? gleski državnik priznaje boljševiz­ mu neku hipnotičnu moć na mase. Odakle potječe ta moć? Nama sc čini, da to nije hipnoza moždana, i nego hipnoza praznih stomaka, ko? 1 ie ona uljulja u san, da ih jedino boljševizam može napuniti. I ta hipnoza može da u današnje vrije? me. kad na pr. kod nas kila brašna košta četiri puta više, nego li u pr? I vo vrijeme nacijonalrtog oslobode? i nja, djeluje strašnom silom na ma? se. Jedino komunistička nauka c« I bećava danas svim siromašnim za 'kratko vrijeme sit stomak i izjed? I načenje s bogatim, a danas je širo? masnih deset puta više, nego ih je bilo prije rata. Koja ideja može da i povede uspješnu borbu protiv toga I hipnoti.'ioanja, jer protiv ideja se I može boriti jedino opet idejom? Kako danas stoje prilike, izgleda ’ da će biti krvavih ratova protiv Rusije. Ali ako koga ima i kod nas, koji bi nas poveo u novi rat, iako nam nu bude prijetila nikakva opa? snosi, neka pročita ove riječi, koje čuveni francuski književnik HenrL Barbussc u svome romanu »Lc feu« meće u usta francuskih vojnika na njemačkom frontu: »Kako smije taj Bog da ulijeva u mozak svima ljudima, da jednako misle, kako je on na njihovoi strani, a ne na pro? tivnoj!... Prokleto bilo djelo solda? ta, koje pretvara ljude ćas u žrtve bez moždana, ćas u lupeške kroni? i kc!« Zatim neka misle na to, da će brašno poslije novog rata koštati četiri puta po četiri više nego je koštalo u doba nacijonalnog našeg oslobođenja: da Evropa ne može ži? vjeti bez ruskog žita, ali ni da rus? ki seljak ne će moći orati svoje nji? ve, ako bude morao da ratuje, a na koncu svega neka misli na to,, da je naš narod izabrao pedeset komu? nističkih poslanika i da je Llovd , George rekao: »Poslati englesku I voisku protiv boljševika, značilo bi najkraćim putem prenijeti boljše? v:sam u Englesku!« N. B. Smrt vojvode Živoj i na Mišića. , I I I i ■ j i i 1 I ! ’ I i , i ; i i i I Prekjučer je u 5 i po sati u jutru preminuo u vracerskom sanatoriju? mu vojvoda Živojin Mišić. Voj? voda Mišić rođen je 7. januara 1855. u Struganiku, srez kolubarski, okrug valjevski. Bio je na svim važnijim položajima u .srpskoj vojsci. Pred rat 1912. penzionisan je, ali je pred objavu rata reaktivisan. U toku 1912. i 1913. bio jc pomoćnik načel? nika štaba vrhovne komande voj? vode Putnika. Oktobra 1912. poslije kumanovske bitke postao je đene? ral. Posije svršenog rata jc penzio? nišan, ali pri objavi mobilizacije 1914. kao penzionar bio je pozvan da odmah nastupi mjesto načelnika štaba vrhovne komande, reaktivisan je i do oktobra 1914. zauzimao je položaj pomoćnika načelnika štaba, Prilikom prvog povlačenja primio jc komandu prvu armije, koja je za vrijeme kontraofenziive imala naj? sjajnijeg uspjeha očistivši posije velikih borbi Rudnik i Suvobor, a za jedanaest dana cijeli sjevero-zapad? ni kraj Srbije od austrijskih trupa. Taj položaj zauzimao je neprukiđ? no do dolaska srpske vojske u Ska? dar 1915., gdje sc razbolio i otišao u Italiju, a posije u Francusku na liječenje. Avgusta 1916. ponova je primio komandu prve armije i uče?, stvovao kod osvajanja Bitolja uz pripomoć jedne francuske divizije koja je stavljena pod njegovu ko? mandu. Na tom položaju ustao je do konca juna 1918. i tada je do? stavljen za načelnika štaba vrhov? nc komande. Kao takav dovršio je pripreme i sa svojom sposobnošću doprinio mnogo uspjesima na solun? skom Frontu. Demobilizacijom je vrhovna komanda prestala funkci? onisati, pa jc voNoda Mišc postav? Ijen za načelnika glavnog general? štaba, pošto položaji jedan, drugom odgovaraju. Smrt vojvodu Mišića težak jc gubitak za cijeli srpski na? rod, jer u njemu gubi svoga najspo? sobnijeg vojskovođu. □ападопсаааааа Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega ,,MERHAMETA“. сз S сез ае-D сз cža а lzj а а �Bpoi 241 — Broj ,ПРАВ84“ — „PRAVDA" Стпана 3 — Strana Bilješke. strne bez debate. Čl. 38. promije? lul?pašc, koji je rekao, da se sa En? njen ovako: »Ustavotvorna skup? glezima može pregovarati bez da ština može po prijedlogu predsjed? prvo prihvate egipatske želje. U nika i vlade... tu je dodano: ili 10 Kairu i Alcksandri ji došlo је^ do Pravosuđe u Sandaku. U jednom poslanika... bez pretresa i prostim velikih demonstracija protiv Zcg? istražnom zatvoru u našem jadnom glasovanjem odrediti rok, do koga lul?paše. Sandžaku, trunu godinama okrive ćc se prijave za riječ primati«. Na? Ekonomska kriza u Engleskoj. Ijcni. Po običaju jedan sudski či? j dopuna toga člana je i u tome, da Prema iz Kopenhagena, novnik, e vremena na vriiemc, obi? j tai rok nc može biti kraći od 15 mi? kriza u vijestima engleskom trgovačkom, ži? de okrivljene: Onda se okrivljenici nuta. Čl. 41. promijenjen je tako, njemu žale i mole. Jedan ćc od pti? da predsjednik može uskratiti riječ vetu svakog dana sc sve više po? oštrava. Na sjevernoj obali miruju tvorenika pitati: poslaniku, hoji hoće da učini stvar? brodovi, stotine brodara nc? • »Već dvije godine kako sam nu ispravku, samo po odobrenju [‘ mnogi maju nikakva posla. U južnom Vc? pod istragom po tužbi privatnoga skupštine bez debate. Glede čl. 43. lesu ne rade veliki rudokopi u koji? tužioca N. N.. zašto se ne izvodim odluka je odgođena. ma je bilo zaposleno hiljadama ra? pred sud?« U odbor za izmjenu poslovnika denika. Isto tako obustavile su rad »Nemoguće, odgovara sudski izabrani su ovi poslanici. Sta? 1 mnogu fabrike gvožđa i čelika. činovnik, vaš privatni tužilac od? nilci Vukčević, Košta Timotijević, Antanta ne dopušta pripojenje metnuo se u šumu, pa zbog toga ne Ante Stanić, dr. Edo Lukinić, dr. Austrije Njemačkoj. Javlja sc iz može da vam se sudi u njegovom Momčilo Ninčić, Bakšam, Mehmed odsustvu. (»Tribuna«). Spaho, dr. Laza Marković. Derviš Pariza: Konferencija savezničkih ministara predsjednika bavi sc u Omerović. Svctozar Dordević, če? glavnom pitanjem Austrije, jer sa? da Kostić, Janikije Dimitrijević, veznicima ne može da bude svced? Mikotije Miletić, Svetislav Popović, no, ako se spoji Beč sa Berlinom. Milan Mladcnović, M. Sokolić, Mi? Francuska ne može toga dozvoliti, fož Moskovijević, J. Ra jar, Dimitri? jer bi onda morala za 10 ili 20 go? je Popović i Vojin Brkić. dina voditi rat. To stanovište mo? UNUTARNJI. raju uzeti u obzir i drugi saveznici, Ograničenje predsjedničke vlasti. Držanje muslimana. »Republika« iz Beograda javljaju, zaklju? jer ni Italiji ne može biti svejedno od 19. ov. *тј. piše ovo: »Jug. Musi. Kako da li se Gornji Tirol nalazi u ruka? čila je sjednica klubskih šefova, da Klub ne pravi nikakvo pitanje o za? sc ograniči ma slabe Austrije ili moćne Nje? vlast predsjednika skup? kletvi, ali stoji na gledištu, da tre? stinu. Uz njega imala bi i skupština mačke. »Tcmps« piše, da će Eng-es? ba omogućiti ulazak onim grupa? jednako pravo u ličnim pitanjima. ka sudjelovati u akciji oko sanira? ma, kojima je zakletva smetnja za nja austrijskog bankrota samo on? to. Oni neće praviti pitanje ni o to? da, ako francuska vlada donese VANJSKI. me, da se zakunu i po novoj formuli konkretne predloge u pogledu ga? Nova francuska vlada. Ovih je zakletve. rancija za zajam od 250 milijuna do? »Odbili smo predlog da se dono? dana u Francuskoj bila promjena lara, koji bi se imao dati Austriji. šenja Ustava treba da ima 2posla? vlade i predsjednik republike Mil? nika ali kako sc ukazala potreba za lerand je obrazovanje nove vlade povjerio Aristidu Briand?u, republi? pomirljivom politikom, uzdi smo sredinu između prave i kvalifikova? kanskom socijalistu, koji je sasta? ne većine, što iznosi :. glasova. vio kabinet iz demokratsko?repu? republikanske Tražili smo pitanja i interpelacije blikanskog bloka, sjetile se dok su komunisti tražili ankete. ljevice i radikalnih socijalista. I en? Naročito smo zahtijevali, da se član gleska i talijanska štampa su simpa? 43 u cijelosti izbaci, jer izigrava pra? tično pozdravile tu novu vladu, od vo poslanika time, što dozvoljava koje se nadaju uspješnoj vanj? da se na predlog vlade ili 20 posla? s k o ј politici. nika može zaključiti pretres pre ne? Izjalovi]ena grčka ofenziva. Ha? go što list govornika bude iscrplje? vas javlja iz Atene: General Papu? na«, rekao je g. Korkut našem sarad? las povratio se iz Smirne i grčka o? niku. U isto vrijeme smo umoljeni fenziva se obustavlja. Vojska ima od strane poslanika Jug. Musi. Or? da ode u svoje prvašnje položaje, ganizaciie, da demantujemo tenden? držati će ali će držati točke Tendenciozne glasine. I opet ne? cioznu vijest »Pravde« da je g. Ko? na kojima je prodrla do že? rošec proigrao povjerenje Muslima? Ijczničke linije. U grčkoj voj? i ki mračni tipovi šire među našim na. Do danas nije bilo nikavih eks? sci vlada nezadovoljstvo radi 1 pristašama lažne glasine, kako se je cesa, koji bi mogli pomutiti odnos promaknuća oficira, koji nisu su? I medu poslanicima pojavila neka između Muslimana i Koroščeve djelovali u ratu a i radi toga, što su I razrožnost. Mi smo uvjereni, da će pristaši i sami prozreti tenden? grupe«. Tu je vijest donijela beo kod momčadi zadržana starija go? : naši čiju tih glasina, da naime stvara nc? gradska »Pravda«. dišta, koja žele kući. Ofenziva grč? slogu među muslimanima. U tom Vijećanja o promjeni poslovni? ka izjalovila se i radi jakog otpora i širenju se naročito ističe- jedan ov? ka. Sjednica odbora za promjenu Turaka. ' dašnji listić, koji ne preza ni od poslovnika održana je 18. ov. mj. Pred novom krizom u Turskoj. Odbor se najprije konstituisao, pa ' Po zadnjim vijestima iz Anatolije i najprljavijih sredstava, na koje mi je predsjednikom izabran radikal I sazvao je Mustafa Kemal nacijona? apsolutno ne možemo reagirati. Naš poslanički klub ima svoje Vukčević i potpredsjednikom de? । lističku skupštinu na izvanredno mokrata Timotijević, a sekretarom ; zasijedanje u Angori. U turskim stalne prostorije u zgradi ustavot? zemljoradnik Mcskovljević. Šurmin I nacionalističkim krugovima savje? vorne skupštine. Umoljavamo svo? je pristaše, ako putuju u Beograd, je predložio, da se poslanici zakunu ; tuje se vođama, da nikako ne popu? na jedinstvo države i da to ne bu? I ste carigradskoj vladi. I Carigradu da se navraćaju u klub radi izmje? de zakletva nego zavjet. Komuniste j kolaju glasine, da će doskora doći I ne novosti i radi drugih uzajamnih su se izjavile načelno protiv svake do ministarske krize, jer je kabinet I usluga našoj općoj stvari. Drskost jednog činovnika. Priča .zakletve, a u krajnjem slučaju pred? Tevfik?paše konstituisan sa zada? lažu, da ostane u zakletvi riječ ćom da dođe do sporazuma sa kc? j nam prijatelj iz Maglaja ovo: ot? »bog«, a da sc izbaci riječ »kralju«. malistima. Sve to pokazuje, da je I kako je naš predstojnik Pupić pre? .Socijaliste traže, da svi poslanici i misija Izzet?paše ostala bezuspje? ; mješten okružnoj oblasti u Tuzlu, i upravo se razgoropadio na musli? polažu istu zakletvu, koju su i oni | sna. U jednoj gostioni sjedeći u ipoložili. Kao uvjereni republikanci Nacionalistički pokret u Indiji. ;j mane. jednom suviše animiranom društvu oni su u principu za to, da se zak? Engleski listovi primaju iz Calcutte letva promijeni tako, da će sc njo? da su studenti triju kolega sveuči? I toliko se je zaboravio, da je odao sav onaj podzemni rad, koji je me poslanici obvezivati, da ćc slu? lista u Calcutti napustili predava? žiti dobru naroda. U slučaju, ako bi nja. Oni traže nacijonalizovanje i pheduzhnad kao kot. predstojnik protiv muslimana. Rekao je otvore? se zakletva, koju su oni položili u? j sveučilišta i obrazovanje narodnih kinula za one poslanike, koji se nisu škola. Studenti četvrtog kolega pri? no, da su muslimani protudržavan elemenat i da protiv njih treba iste još zakleli, oni će povući konzek? ključili su se prekjučer pokretu. mjere upotrijebiti kao i protiv ko? vencu i izaći iz skupštine. Dr. Laza Krvave demonstracije u Berlinu. mu.ništa. Maglajski muslimani neka Marković predlaže, da čl. 8. ostane kakav je ali da se izmijeni tako, da Manifestacija na dan smrti Karla se ne nadaju promjeni prilika i bo? zakletva ne tangira slobodu poslani? Liebknechta i Rose Luxemburgove Ijem raspc-l iženju vlasti prema nji? ka, koja im je garantovana izbornim protekla je u potpunome miru. Ali ma, jer će Pupić svoj podzemni rad zakonom, to jest da glasuju slo? iza manifestacije došlo je do de? I nastaviti i kod okružne oblasti u borno o formi vladavine, kako oni monstracije, kada je jedna grupa od Tuzi. Naša sjeverna granica. »Jugcsla? hoće. Odbor je zaključio, da se od? kojih 200 manifestanata htjela da luka u toj stvari odgodi, da se da dođe u VUihUmstrasse, gdje je po I vi ja« javlja iz Maribora: Između na? mogućnost šefovima klubovi odno= j zakonu svako demonstrovanje za? ’ še i austrijske delegacije postignut sno vladi, da stave svoje eventual? i branjeno. Kordon policije ustavio i je potpuni sporazum o našoj sje? je demonstrante, a kada ovi nisu i vernoj granici. Čim se vrati austrij? ne prijedloge. Na to se prešlo na raspravu o pred logu muslimana, рц I htjeli da stanu, policija je pucala. U I ski delegat sa svog službenog puto? je zaključena promjena člana 19. j panici koja je radi toga nastala u? ' vanјa u Beč, biće sporazum objav? naime, da se prijedlozi ustavnom i biien je 1 čovjek, a više ih je ra? Ijen, nakon čega će še granica po? njeno. U Konigsbergu došlo je isto ! vući na terenu. odboru mogu podnositi u roku od 20 dana od dana izbora ustavnog do demonstracija 1 policija je pu? ; Revizija ukaza. Iz Beograda jav? odbora. Taj su prijedlog podupirali ; cala u masu. Broj žrtava još nije i ljajti: Rad komisije za reviziju uka? poznat. socijaliste i zemljoradnici. za otpočeo je. Položaji direktora, Nemiri u Egiptu. Engleski listovi I načelnika, inspektora, sekretara za? Daljnja je promjena toga člana, da svi predloži mogu biti potpisani i javljaju, da je u Egiptu došlo do 1 uzimaju ljudi bez dovoljno kvalifi? od najmanje 10 poslanika, a ne kao 1 novih nemira. Radi se o opasnom I kaci ja. Pribivaju se podaci. Otpuš do sada od 20. Čl. 35. dopunjen je ; vrenju, koje nije upereno samo pro? ' tanje pojedinih činovnika biće ta? time, da predsjednik ima pravo us? tiv engleske vlade već i protiv on? 1 keđer. Od svih ministarstava naro? kratiti riječ o povredi pos’ovnika. j gleskog odaslanstva u Egiptu. Ne? 1 čito se ističu: ministarstvo finansija ako su ona pokreće radi odugovla* I mirima bila je neposredni razlog iz? ’ i ministarstvo za socijalnu no itiku, čenja rada, ali po odobrenju skup? • java šefa egipatske delegaciju Zeg? I da imaju najveći broj nekvalifikova? . I . i 1 . I ’ i Politički pregled. i MUSLIMANI < i I i i ' । i i ј GAJRETA i Domaće vijesti. | , I , , ; I ; | । 1 ' I , ; I ( ' ; ■ nih činovnika. Ukazni komitet mi? nistara upravio je pismo na sva mi? nistarstva, da do dana 1. veljače i? ma ju poslati spisak činovnika sa oz? nakom kvalifikacije. U savezu s o? vim neki su viši činovnici već pre? dali ostavke, pošto nisu imali po? trebnu kvalifikaciju. Popis nađenih i izgubljenih pred? meta na policijskoj direkciji, koje mogu vlasnici uz oznaku izgubljen nih stvari podići u sobi broj 43. — Nađeno: 2 ključa, novčarka sa 15 K 50 h i 17 olovćica, novčarka sa 19 K, novčarka i vreća, 1 vo, ha? malski konopac, gotovina od 106 K, zlatni prsten, banknota od 10 dina? ra, srebreni tanki lanac, ručna ta.šna sa gotovinom od 80 K, platnena ta? ša sa 32 K. vreća sa raznim stvari? ma, 2 kokoši, 1 janje, 1 taša sa 3 ključa i gotovine 4 K, banknota od 100 dinara, banknota od 20 K, lis? nica sa gotovinom 80 K i ceduljom na ime Rudolf Čeme, nikleni sat sa lancem, ženska boa, gotovina od 33 K. — Izgubljeno: srebrena kutija za cigarete, gotovina od 20 hiljada kruna, 1 cerada, gotovina od 829 dinara, željeznička legitima? čija, krsni list i školska svjedodžba na ime Mladen Koprivica, par muš? kih cipela, briljantni prsten, nov? čarka sa 800 K, kožnata taša sa 160 K i nekoliko ključeva, zlatni prsten, ždrijebe, razni dokumenti Petra Pužića, založna cedulja kre? ditne banke, žuta novčarka sa 40— 60 K, ženska taša sa 200 K i zlatnim cvikerom, založna cedulja na sre? brcni sat i zlatni lanac, gotovina od 880 K, tele, dvije rusku knjige, tu? la srebreni broš, srebrena alpaka ta? sna, novčarka sa gotovinom od 170— 200 K, privjesak od menđuše, kr? me šareno, radnička knjiga broj 147 od 2./6. 1910., ovca i novčarka sa gotovinom od 9.000 K. Zamjena kruna. U Ministarstvu finansija završene su ovih dana sve pripreme za zamjenu krunskih nov? čanica od 10, 2 i 1 krune. Neuručive poštanske pošiljke prodaju se. Dne. 3. i 4. februara t. g. u 8 i po sati u prostorijama poš? tanske ravnateljstvene blagajne so? ba br. 63. Uzoran primjer rada na polju prosvjete. Dana 19. decembra 1920. prigodom krsnu slave sv. Nikolaja u domu svoga staroste i miloga i obljubljenoga radiše i patriotu up? ravitelja otkupnog ureda u Ljubinju tajnika duhanske režije Milana G a k o v i ć a, a na predlog kotar? skeg suca Dr. Smailbega Gradašče? vica i u znaku bratsva. jedinstva i sloge drovaše svojim kulturnim i prosvjetnim društvima »Prosvjeti« »Gajretu« i »Napretku« slijedeća gg.: Suljaga Šarić trgovac 1280 K, Branko Ratković student tehnike 1260 K. Maks:m Ćorović trgovac 720 K, Dr. Smailbcg Gradaščević kot. sudac 400 K. Bogoljub Drvota nadlugar 260 K. ЗЕ an Gaković tajnik duh. režije 250 K, Alato Spa? hić kot. predstojnik 250 K. Ervin Keller geometar 220 K. J' Mn Eenjo veterinar 220 K. Smail Serdarević šcr. sudac 180 K, N. N. 180 K. Dra? gutin Saršmit admin. podporučnik 179 K, Ilija Pcrić trgovac 120 K, Nikola Krznarić žandarm. narednik 121) K, N. N. 120 K. Geza Vittek porez, pripravnik 100 K. Anto So# kić gruntovničar 100 K, N. N. 90K, Nikola Ćorović postolar S') K. Ni? kola Milić def. dnevničar 80 K. Lju? bo Ždrakanović def. dnevničar 70 K. Alaga Grebo pristav pom. ureda 60 K. Orlando Sesan upravheli^po* štanskog ureda 60 K. N. N 13 K, gđa N. N. 10 K. Ukupno 6213. K. Dr. S. Alečković. advokat u Travniku, preselio je kancelariju u I. kat kuće prema poštan. i brzoj, uredu. Advokat. Dr. Anto Đebić?Maru? šić otvorio je svoju advokatsku kancelariju u Travniku, ugao Kra? li a Petra i Gimnazijske ulice. CIJENE PADAJU ’. Papirn e: D. i A. Kaion. Sarajevo. Kralja Petra 19. stigla ie velika količ na prvoklasnog pisaćeg papira, bezuvjetno sposobnog za pisan.e tintom kao: koncept-oapir 11 kg težak. 1<W araka jamo 385 K. kontokorent-papira sa 2 kolone 12 kg teškog 1000 araka 801! K. ’iniranoE kandabpapira 12 kg tešk^- 1000 araka 6S0 K, trgovačkog papira К' kg teškog lOOfr araka 520 K- te sav ostali p sac materijal �u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ gom mjestu. uvjerite se u gornjoj papirmei. Vanjske narudžbe -obavijaju -se brzo i ta- :iPakovanje se ne računa. Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba Nešto i za Was! staklene ploče u svim mjeram , kao i staklarski kit, nadalje cillndere. me* dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište Češk h tvornica stakla i рогси1апд Dobar dan! i dobro zdravlje do* niječe, boli Vam odstraniti Feilerov Elsafluid i Elsa-pihile! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa>piJula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje< pote jesu: Fellerova bJsa>pomada za lice, najjača vrsta l? K. bellerov pravi medicinalni Ijiljanov mTjcčni sapun sa markom »Elsa« 19 K, FcL krova Tannochinaspomada za po* rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa preparati tvrtke Eugen V. Fek ler, Stubica Donja, E'satrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva* ke preporuke vrijedni! Racionalna njega ljepote. Želite li racionalno njegovati lice, ruko; odstraniti prištićo. enjeđico; hrapavu oporu kožu učiniti svježom i elaatič ioni, u potre bij u jte EKLLEROVU PRAVU po. MADU Z\XlCE. 1 veliki porculunekl lončić K 15’ ELSA-TOALETNE-PA­ STI! E, 1 kn lija K 10’50, Pomada za usnice po K 2'— i 4' WEiSS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina, St S* St S* & ?S Ф ® St ‘Ф St *S *2t St Ideal svih sapun:«. Prodaje se kuća jest FELLEROV IJILJANOV MLIJEČNI SAPUN K 19' . TEKUĆE LJ1LJANOVO MLIJEKO K 12* i 15' . najfiniji glicerin K iV— i ЗТVaselin po K 3'—, 7 i 12 Sieškodijivi puder za lice u vrećicama po K >' Rumenilo, 10 omotića K 20* -. u Pehlivanuši br. 36 »Sastoji se < d 2 sobe, kuhinje, i dvorišta, i šupe. Raspis natječaja. Puder gospogje, Ruja se u to razumije, jest pravi DraKLUBEKA HEGA-PUDER bijel, rosa. Velike elegantne kutije К24' - Upitati kod Potrošačkoj Zadruzi Saveza dr­ Musamedage Šehića, žavnih namještenika potrebni su: D. Trgovke 14. 1) jedan direktor sa komercijak nom ili sa praktičnom spremom, ko* ii će rukovoditi posao sa Upravom zadruge. Potrebna je kaucija ili ga? Centralna drogerija ranci ja od strane dvi ju registrova* Braća Šahinagić nih trgovačkih firmi; 2) jedan knjigovođa, koji može Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 samostalno sastavljati bilancu i ine Telefon 319. poslove; i Trgovina medikamenata, drogerijskih । 3) više trgovačkih pomoćnika sa i i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i spremom za konzumna preduzeća. fotografskin apaiata i petrebštma. Ve­ Reflektanti neka stave svoje po* liki izbor inozemskih safuna, parfame( nude i zahtjeve plate sa referenca* rije, kozmetičkih potrebština i spužvi ma Upravi Potrošačke Zadruge Sa* I Skladište svin mineralnih voda i t. d. veza državnih namještenika Sara* jevo. Vrazova ulica br. 5 do 10. fc* И ševi stahori, stjEnice: žohari bruara o. g. Uprava Potrošačke Zadruge i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda 1 Saveza državnih namještenika. hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12'—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10'— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5'— i 12’—, Mast za uši na blagu K 5'— i 12'—, Prašak proti mrava K 10.—, Mast proti svrabu K 14'—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 nker, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Ss?' Mjesni zastupnici traže se! ♦ PAPIRNICA X H/.MDIJE KOPČIĆA X X preporučuje svoje bogato stovarište X J svih vrsta papira, kancelarijskog i J ♦ školskog pribora. — Narućbe > obavljaju brzo i točno * Cijene umjerene. se ♦ X > X Sarajevo, Štrosmajerova ui Tel. 619 X ♦ ♦ Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod Kod upita treba svagda priložiti poštanske biljege za odgovor. snabdjevena je svima ljekovita, pa se preporučuje svima muslimanima. Ima taze ribljeg zejtina (bolukjaga , balsatua za paša. Epiiepticon protiv padavici. hopove za kuovet za iznemogle rnnške starije osobe, katran suji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrcv za miševe, serail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količinu. Omot i poštarina računaju se PO-EBNO, ali što jeftinije. Što vtae se na jedan puta naruči, to se manje ovim troškovima poskupljuje roba. Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. Uz umjerenu cijenu! ■ , ' Prodaje se namještaj kafane se biljardom. bručena ogledala, kredence, mraniorni stolovi itd. Černe Beris, Zagorje na Savi u muslimanskom di­ jelu grada, blizu čaršije, prodaje se. Use­ liti se može odmah, a ima 2 sobe, kuhi­ nju, Štalu i ostale nuzgredne prosto­ rije sa elektrićnim svjetlom. Upitati kod Muhasilovića, Bravadžiluk br. 24 26, Sarajevo. Kuća Želite li kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura je Suttnerova ural Bila ona od nikla, ocjeli. arebra ili zlata, sva­ ka će Vas zadovoljiti. Takodjer lanci, pi­ ste1 je, naušnice, svako’aki, darovi i potrebštine kao noževi, aparati za brijanj-. škare, novčarke, nažigaćl, diamanti za re­ zanje stakla, sve dobro i jeftino naći čete u cijeniku tvrtke u Sarajevu na vrlo lijepom ; H. SoHuef в Ljiibliaiii ђг. 706. R. Fetahagić, B. Brci Bugojno, Miševi i štakori! Otrov za miševe K 8* — , otrov za šta­ kore Ii 8’ i 10’—. EUGEN V. FELLER, ljekarna i I (Slovenija). mjestu solidno pravljena. Sastoji se od 2 boja po 2 sobe i kuhi­ nje kao i betoniranom magazom. Kuća će biti kroz 30 dana prazna. Reflektanti neka se obrate na Protiv gamadi kao muha, buba, stjeaica, rusa, djeluje pouzdano i temeljito ELSA-PRAH ZA GAMAD. Velika kutija K 15' —. Tinktura za stjenice K 30 —. Naftalin počamči od K 2*—. Narudžbe adresirati na: KUĆA AH MEDA TATAREVIĆA Baščaršija, Hotel Chazi Hegu-zubni prab sa kisikom, 1 kutija K 20' , Dra Heidera prah za zube 1 kuti,a K 6'—, Elsa-voda za usta K 30, četke га zube počauiži od 20 — . Sta se svaki dan treba I Engleski melem K 2- , Lvsoform K 30, prari Lyeol K 30*- , kompletni irigatori najfiniji K 150'- , Kamfor K 3’ —, Kamforne kGgle K 5' - , arnika po K 6'— i 30’—, Crnogoriein miris za sobu K 3b, Malinov aok K 30’—, Kineski čaj po težini počamči od K 3"—■ Prodaje se „Mjeseca" sto jr ELSA-FLUID, to se zna! 6 dvostrukih ili 2 voljko specijalno bocu K 42-. Fini parfemi francuski, originalna boca po K 40--; na vagu prema količini počamži od K 20 — : Sachet (mirisavi jastučić za rubeninu) K 8*—. • i Protiv tjelesnoga znojenja djeluje pouzdano EELLEROV „EL^A"PRAH ZA POSIPANJE, 1 kutija K 10*50. Za usta i zube! Kurje oči bradavice, žuljeve odstranjuje se teme­ ljito i brzo FELLEROV IM TURISTIČKIM MELEMOM „Elsa* v kutijama po K 5’ i 7 50 i FELLEROVOM TURISTIČKOM TINKTUROM „Е1б«Л 1 bočica K 10 —. , ♦ Izvrsna naravna njega kose. Poraat kose unapre^juje, koiu na glavi krijepi, od ćelavosti i prerane sjedine čuva EEI.LEROVA TANNOU.HINA POМЛ1>\ Z\ PORAST Ко.ЧЕ „ELSA“. 1 veliki porculanski lončić !< 1 • — JAKI KATRANOV SAPUN ZA GLAVU K 14, M 1GJARSK1 KRKOMAZpo K 6 — i 8* , NEŠKODLJIVA ulja za kosu, orahovo ulje, mala boca K г> . velika K 80*—» ŠAMPON ан pranje kose K 4 - . : Banja Luka. Biielina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Cspostav«: Bihać, Derventa, Doboj. Bos. L^.’ Bos \'ov Bos Samac. Travnik. Trebinje. Višcgrad. Zenica 1 Zvormk. — Zastupstva-: > ки Konjic Nevesinje, Bos Petmvac Rogatica. Sariski Most. Srebrenica. Stolac « Visok/). Uplaćtni đieničiH kapital ZO шОГаша Uana. — ЕгЈпзИв režem i M za sigapnast zalažnka 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, v^ši i м Kraijevstvy SHS. i у inozemstvu. Prima kao glavno zastupstvo za Časnu i Hsrc^opinu Rssicurazianl gsnsrall i Prvog sveopćeg društva za osiguranje protiv nekada i šteta, sve vrsti osiguranja. Muslimanska trgpuačka i obrtničlia bankaza Bosnu i Нврсвдо vinu (d. 1] u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 Podružnice u g. Brodu i ГЗ- Novorn Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, - Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon:Z1V Odgovcrni urednik- Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor I. M. O. Štamparija Daniel & A. Кајое, Serajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2486930018d90fbf727e0ce16aafa48a.pdf 99ce5ac1156e18d9c652ec7846008faa PDF Text Text Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONJ ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Broj 9 (247) Sarajevo, utorak 25. januara 1921. (15. Džumadel-ula 1339.) Srpsho-hpvatski U prošlom broju »Pravde« govo? reći o popisu pučanstva, koji će se izvršiti 31. ov. mj. dali smo savjet muslimanima Bosne i Hercegovine, da na pitanje o imenu svoga jezika odgovore, da ga zovu »srpsko? hrvatski m« i obećali smo, da ćemo u ovom broju izložiti veliku važnost toga odgovora. Muslimanima je potreban ovaj savjet. Kad bi se upitao naš prosje? i ,ćan čovjek, nepismen i anacijonalan, I da po svome neznnju odgovori na ‘ to, <->n bi poslije malo razmišljanja i natezanja odgovorio: govorim ! »bosanski«. Da se tako naš jezik, nc može zvati, jasno je svakom iole o? i brazovanoon čovjeku, ali nije nje? i mu i stoga moramo radi toga pro?z si očnog čovjeka i taj odgovor pre? tresti. Bosanskog jezika nema iz is? tog razloga, kao što nema ni dal? matinskog, crnogorskog, hercego? vačkog i drugih naziva, koji bi se izvodili iz geografskih imena đijelo? va etnografskog područja srpsko? hrvatskog jezika. Možda bi taj isti odgovor dao i po koji prosječni ka? tolik ili pravoslavni iz Bosne i Her? cegovne, ali ogromna njihova veći? na nazvaćc svoj jezik i bez ikakve upute hrvatskim odnosno srpskim. Dakle, postoje dva imena za jedan te isti jezik. Ime Srbin i Hrvat su prvobitno bila imena plemenska, kad se je naš narod doselio u ove krajeve. Hrvat? sko pleme jc gotovo u cjelini primi? lo katoličku vjeru, a srpsko istočno pravoslavnu. Pod uticajem dviju cr? kava počeo se buditi i prvi knji? ževni i uopće prosvjetni rad među njima. Sveštenstvo, jedno i drugo, bilo je prvi nosioc kulture, ali no? sioc dviju vrlo različnih kultura, ko? je su naš narod ujedno i prosvje? ćivale ali i razjedinjavale, jer se je vremenom plemenski naziv Srbin i Hrvat razvio u nacijonaflni naziv pomoću samostalne hrvatske i srp? ske naučne i lijepe literature. Za ngš narod je velika historijska nesreća, što se je nacijonalizam srp? ski i hrvatski svezao za dva razlio? na imena. Mi ćemo radi toga u pro? cesu našeg ujedinjavanja imati da? leko više poteškoća da svladamo, nego što su ih imali na pr. Nijemci Novinstvo o nama. Godina III. 2. Nije istina, da jc bahsuzli naše »vallahi billahi«. nego je bahsuzli Čokorilov duh,koji se povampirio u »Srpsku Riječ«, a još je bahsuznija ova opća »Jugovina«, koja jc duva? la čak i na dan Bogojavljanja. 3. A najbahsuzniji je po nas sve onaj državni odvjetnik, koji nađe našu krivicu po § 103. srp. kazn. z., kad napadnemo predsjednika naše vlade i koji za tako poganu uvredu naših vjerskih osjećaja ne nalazi ni? kakva paragrafa, ma da nam je Re? gent .Aleksandar svečano osigurao ravnopravnost svih vjera i ma da je vrijeđanje naše vjere zločin? stvo. Ispravak. Dobili smo ovaj is? pravak, koji donosimo iako ne od? govara zakonu o štampi, radi toga, što jc potvrda onoga, što smo mi tvrdili: »Pozivom na § 19. zakona o štam? pi izvolite uvrstiti ovaj Ispravak : U cijenjenom listu od 4. januara o. g. broj 1. (239.) napao me bezime? ni dopisnik nazivajući me Srpki? njom zadrtom hrišćankom s tenden? čijom stanovite propagande. Istina je, da sam Srpkinja pravo slavne vjere, nu takva, kojoj misao, riječ i djelo vazda su bile »Brat je mio, koje vjere bio«. Istina je, da sam u predavanju o neznaboštvu naših pradjedova ob? razložila monoteizam, koji danas ispovijeda naš narod svih trijuh konfesiia. U tome sam im predava? I nju radi boljeg razumijevanja krš? ćanstva napomenula, da kršćani is? točne i zapadne crkve priznavaju I? susu ujedno i božanstvo, pa zato i nazivaju njegovu majku po čovje? ■ čuj naravi »Majkom božjom«. O »kćeri božjoj« nc bi ni spomena. Milka Bruić, upraviteljica VII. narodne osnovne škole u Sarajevu Gđica Bruić priznaje, da je ne dorasloj islamskoj ženskoj dječici govorila o kršćanstvu tako iscrpno, da je čak i o »Božijoj ma? teri« pričala. Pitamo je, kako ona zamišlja sebi rijesenje one kolizije, koja nastaje u djetinjim mozgovi? ma. kad im istovremeno vjerouči? telj vjere tumači, da je Isa pejgam? ber Božiji poslanik i učiteljica, da je on Bog i da ima »Božija mati«? Beogradski »Pijemont« od 22. ov. i Talijani, jer su ovi za sva svoja narječja jezična ipak imali jedno i? • mj. piše ovo: »Pregovori sa zemljoradnicima i me, i ako su se ta narječja razila? žila daleko više nego narječja, ko? | muslimanima izgleda da su se jim govore srpski i hrvatski dijelovi razbili. Vlada Pašićeva ne nada se da će, ovakva kakva je, dobiti u našeg naroda. većinu i zato će morati I ta se je nesreća kroz ove dvije parlamentu nove izlaze. U vladi vlada godine dana samo povećavala i da? potražiti uvercnje, da će se posle izmene po? nas stoje stvari tako, da je možda slovnika politička situa? još jedino držvno jedinstvo, a ono čija, i da ^promenuti će lakše doći do sporazu? je djelo oružja i političkog ra? ma. Onda poslovnik neće više da predratnih srpskih i hrvatskih Zapreka nijednoj stranci dabiti stupi u političara, koje drži na okupu Srbe vladu. Drži se, daćeseprego? i Hrvate. v o r i ponovo povesti sa mu? Tako ne smije dalje ićL Ne smije s 1 i m a n i m a i prema dosadašnjem u interesu budućeg nacijonalnog je? držanju kluba nije isključeno da dinstv našeg naroda, kao i u mate? klub stupi u vladi. Mišljenje Sto? rijalnom interesu svih građana drža? jana Protića pretrpelo je poraz u ve. Mora se nešto preduzeti, što bi radikalnom klubu i tako je otklo? spriječilo, makar malo, daljnje raz? njena ta mogućnost nove orientacb vijanje srpskog i hrvatskog nacijo? je u koju se mnogo uzdao musli? nalizma u oprečnim smjerovima. manski klub. To će učiniti da se mu? Ima jedan dio našeg naroda, koji jc slimani lakše opredele za ulazak u po svojoj historičkoj prošlosti naj? vladu«. podesniji za to, da bude, da se tako izrazim, jako ljepilo, kojim će se ’ Zagrebački listovi »Obzor« i »Na* moći slijepiti srpstvo i hrvatstvo. rodno djelo« od 21. ov. mj. prenose To smo mi muslimani. Tim, što će u cijelosti članak iz »Pravde« od 15. naši muslimani ići tim stapa? ov. mj. »Uloga našeg poslaničkog •jućim putem, a za to su date iz? ; kluba« i daju mu važnosti s toga, vrsne predispozicije, učiniće se ve? ! što je on jedino autentično vrelo, liko patrotsko djelo. Pri tom bi nas i iz ko^a se može vidjeti držanje nar trebali pomoći svi zagovornici što j šeg kluba. Zagrebački »Hrvat« od bržeg nacijonalnog ujedinjenja na? 21. ov mj. donosi u cijelosti naš še0 naroda. Odgovor muslimana, da dopis iz Avtovca o tamošnjim zu? .govore srpsko?hrvatski, bio bi prvi lumima nad muslimanima, koji je korak u tom pravcu. izašao u »Pravdi« od 18. ov. mj. Osim te strane njegove važnosti postoji i politička važnost toga od? govora, koja je lokalno?musliman? ska. Mi smo svi svjesni, da svoja ugrožena građanska prava možemo i da odbranimo najuspješnije, ako i »Srpska Riječ« vrijeđa naše I u buduće ostanemo potpuno složni vjerske svetinje. Taj organ nekoli? I u svakom našem činu. Pretpostavi? čine tjesnogrudnih hrišćana zaletio I mo slučaj, iako jc nemogućan, da su je u broju od 12. ov. mj. tako da* I jedna polovica muslimana nazove leko, da već sumnjamo normal? svoj jezik srpskim, a druga hrvat? nost njihovih mozgova. Drukčije ne skim. To bi imalo za posljedicu to, bismo mogli razumjeti, da ti ljudi, da bi prva polovica muslimana pa? koji svoju vlastitu vjeru dižu nada i ralizovala drugu polovicu, kad bi sve, mogu tako nisko da vrijeđaju ova tražila, da su uzme u zaštitu tuđu vjeru. Pod naslovom »Unao? i radi nepravdi, koje joj čini recimo kolo« piše ovo: Organ Musliman? * samo srpski dio našeg naroda i ob? ske Jugoslavenske Organizacije ' ratno. »Pravda« plao se poasila, otkako je Stoga očekujemo, da će svi mu? 600.000 muslimana u Bosni dobilo slimani odgovoriti, da svoj jezik na? 25 a miHon Srba pravoslavnih samo i živa ju »srpsko?hrvatskim«. 23 mandata, blagodareći Čokorilu, Šmitranu i demokratskoj jugovini. Oni javno ustvrdiše. da će »Bosna Proračun državni za god. 1920/21. onamo kuda budu muslimani«. iskazuje 15.976.425.974 krune izda? Varate se efendije. Pravdaš! i ako tuka i 15,536,711.195 kruna dohoda? ste ka emb. i ilumli. Vi ste 40 godina ka. Prema tome je deficit predvi? nepismenih vlasti, nego što je to bi? teglili Austriji i Mađarskoj pa je den sa 439,714.779 kruna. Ako po? JAUK IZ STARE SRBIJE. lo u tursko doba. Nas to nc čudi jer (Iz beogr. »Republike« od 21. o. mj.) Ministar Policije, bez stida, naređu? propala, teglili ste 400 godina Tur? jedine stavke nisu suviše optimis? skoj pa je propala. Vi ste neko tički sastavljene, onda je taj deficit Od jednog našeg prijatelja iz Sta? je policiji kundačenje građanstva b a h s u s mile, čega s e g o d povoljan s obzirom na deficite dru? re Srbije dobili smo pismo, u kome čak i u sred Beograda, na očigled d o v a t i t e, prepad a. 1 evo da gih evropskih država. se protestuje protiv vandalskih po? sve javnosti i predstavnika stranih se kladimo: ako vi još godinu da? Na pojedina ministarstva otpa? stupaka tamošnjih policijskih vla? država. na budete teglili za »Jugoslaviju« daju ovi izdaci: Vrhovna državna Samo, no tome, šta se radi u Beo? (makar i jezikom). sti, koje su posljednjom vladinom kladimo se da uprava K 3,855,679.884, na ministar? gradu, sami možemo zamisliti, kako će i ona propasti kao što jc propala stvo pravde K 176.146.211, na mi? obznanom dobile svako opravdanje li je tek građanima, čija bezbjednost Turska. Austrija i Mađarska. za istjerivanje svojih partizanskih nist. prosvjete K 635,685.118, mini? i život zavise od ćefova pojedinih defova i zavođenje nasilja. Jedino se tješimo da niste za — starstvo vjera K 51,638.166, na mi? nist. unutrašnjih poslova 156.540.090 Po riječima našeg prijatelja po? pisarica i pandurica po zabačenim Srbiju. K, na ministr. zdravlja 279,050.372 licija besomučno bije građanstvo. policijskim jazbinama u Staroj Sr? Valah i bilah !...« Obznana joj služi samo kao oprav? biji i Makedoniji. 1.) Mi smo svojom vjerskom zak? K, na minist. vanjskih poslova K Tako demokratski Ministar Poli? letvom, kojoj se daje vjerska snaga 30,407.520 i na ministarstvo finan? danje. »Ovdje je stanje neodrživo, vojne i policijske vlasti isprebijaše čije gradi državu i štiti »poredak«. u riječima »vallahi, billahi« (zaziva? šija K 2,812.880.952, na minist. voj? svijet. Batine su toliko u upotrebi, nja Boga za svjedoka) prisegli vjer? no i mornarice K 3.483,218.240, na da ovaj svjut, koji je inače doživeo nost onom vladaru, u kojem je oli? minist. građevina K 420,810.481. na dosta crni!) dana. Hore ne pamti« — Čena ideja srpstva, a »S. R.« pravi minist. saobraja K 1.299,099.550, na sprdnju od toga i kaže, čega se god minist. pošta i brzojava 485,509.330 veli se u pismu. Nas nimalo ne čudi, što naše gra? ovo »bahsuzli muslimansko mile do? kruna, na minist. poljoprivrede sjetile se članstvo u Staroj Srbiji i Makcdo* vati, da propada«. U svom vla? 224,625.170, na minist. šuma i ruda K 426,128.078, na minist. trgovine niji, koje, kao i svi mi, ima tu ne? štitom interesu trebala je »S. R.« sreću, da na upravi njegove države da pregrize svoj jezik, prije nego je i industrije K 67,045.848, пл minist. sjede ljudi, besomučni, zaslijepljen rekla te riječi, jer mi, makar joj to za prehranu K 16,980.129, к minist. za socijalnu skrb K 297,.07 a ni, reakcionari, nasilnici, trpi danas i ne bilo pravo, teglimo — kralju. možda i gora nasilja nekulturnih i Bilješke Mas državni proračun. Iz Sandžaka i Makedonije MUSLIMANI GAjRETA �Фграна 2 — Strana „ПРАРДА" - „PRAVDA" Број 247 -- Broj ministarstvo za agrarnu reformu kla, a to joj kod prvoga povodnja , Konstantujem, da je poslije oslo* za vrijeme popisa, ili koji ne izvrše K 175,180.96, na minist. za konsti* ne utječe, ako se tamo već porušena • bođenja otvorena kot. ispostava u popis robe i isti ne p onesu 41 * tuantu K 1,816.152 i rezervni kredit zidna obrana ne popravi. Punih 10 | Kozarcu a i drugim mjestima naše ređenom roku finansijsKim vlasti* godina proteklo je, a da sc na na* ’ domovine, pa zar se to nebi moglo ma. ©d 82 mili iona. 4 Iz tih brojaka izlazi, da su izda* , šoj cesti ne vide niti jedna hrpica i već jednom i u St. Majdanu učiniti, Licima, koja državu pomognu u ci za našu vojsku i mornaricu iz* . tucanog kamena. A zašto plaćamo I koji je tomu potrebniji nego i jed* 1 izlaženju prikrivene robe, dosudiće nosili sa K 3.483,218.240, dakle ma* cestarinu? Odgovorni faktori su j no drugo mjesto. Korist tog otvore* 1 sc nagrada po čl. 127. k, finansij* lo manje od jedne četvrtine cjelo- ; dužni, da o ovoj našoj cesti povedu I nja nije potrebno nabrajati, đovoij« skog zakona. Kazna propisana u toliko računa, da je učine bar po* j no jc spomenuti da naša ispostava*' i^anu 127. j, finnsijskog zakona za kupnih izdataka, dok na pr. izdaci desnom za putovanje. za školu samo K 635,685.118, a za ima svojih 36 sela, kojim jc mno* godinu 1920. i 1921. jest novčana, promet K 1,299.099.550, što ne stoji go lakše dolaziti pred ured isposta* iznaša 5.000 do 10.000 dinara, a osim Toliko o našoj cesti a sad ću da ni u kakovu razmjeru i što apsolut* se osvrnem na samo mjesto St. Maj* ve u St. Majdan, nego pred srez toga i konfiskaciju sve prikrivene no ne odgovara kulturnom i gospo« dan, koji je u historiji poznat kao načclstvo u S. Most. Koliko bi zbog robe u korist državne kase. darskom napretku naše države. Iz mjesto i sjedište nekadanjih kape* toga lakše naša općina utjerivala (»Presbiro«). tih razloga ne možemo biti zado* tana i kao kotarsko mjesto u vrije* svoje daće, koje se danomice kriom* ■voljni s tim proračunom. me otomanske vlade, kao i mjesto care skoro bez zapreke i koliko lak* še bi u tom slučaju mogla da po* željezne industrije. Poslije austrij* pravi svoje puteve, ćuprije i priba* ske okupacije росице on lagano da opada, kotar se prenosi u S. Most, vi tome mjestu stari njegov izgled izgled jedne varošice! Pa daj, nestaje stare trgovine i prometa, a UNUTARNJI. vlado, pogledaj jednom već na bi* zaspa i njegova željezna industrija, Višegrad, 19. januara. što i jest bila njegova glavna grana jedni naš St. Majdan i pomozi mu U odboru za izmjenu poslovnika u kolikoi se pomoći može ili nam govorio je Dr. Mehmcd Spaho u privrede. Stanovnici njegovi sele se Rješavanje agranog pitanja u Vi* ime jugoslavenskog muslimanskog lagano koje u S. Most a koje u Pri* reci da ovu našu dolinu s mjesta šegradu. U ove dvije godine našeg zatrpamo i da i mi u svjetu selame* kluba. Zastupao jc mišljenje, da ni* oslobođenja ni jedno mjesto u Bo* jedor i druga mjesta. Kako danas izgleda naš St. Majdan? Ispostave ta tražimo, kao što to neki uviđav* je potrebno ograničavati govore sni nije manje uznemirivalo kako poslanika u Konstituanti, jer ima* nema još od god. 191J., valjda zbog niji naši građani davno učinišc. javnost, tako i vlasti. Naravski ni Naimenuj nam opet upravitelja u mo predsjednika, koji se mogu mi* kod nas nisu ruže cvjetale u najbo* pomanjkanja činov. sila. Propale ta? našu ispostavu i to čim prije, uzna* jenjati ako debata duže traje. Za* rabe, pognjile kućerine, kaljavi i Ijem redu, ali u općem interesu ću* pokvareni putevi, ispretoiane i gnji­ stoj da sc naša državna cesta Mi* tim je rekao, da nije nigdje rečeno, tili smo i durali. Pa i još bi smo le ćuprije, pa prazna čaršija i rad* hin Han—St. Majdan, već jednom da jedna sjednica mora potrajati sa* durali, da nas naša zem. vlada ne nje bez mušterija, daju mu izgled popravi i uredi, jer to su glavna dva mo trhčetiri časa. Ako debata zah* usreći pred nekoliko mjeseci sa po* tijeva dužu diskusiju, sjednica mo* bolesnika, koji se sa smrću bori i uslova, koji će spriječiti propadanje litičkim vježbenikom g. Staji* našeg mjesta, koje neće stajati Bog žc da potraje i 24 sata. /Muslimani će m. Odmah po njegovom dolasku samo čas, pa će ga nestati. Svud pu* zavlada neraspoloženje u sH;na slo* stoš i užasno mrtvilo. Pazarnim da* zna kakovih žrtava. Uznastoj na* su tražili, da se govornik ne ogra* dalje, da se kod prve prilike prove* ničava vremenom u debatama pri* jevima, zaredaše nepravedne kazne nom, doduše skupi sc u njem po ko* de željez. pruga od rudnika Ljubija likom donošenja Ustava. (»B. D.«) besmislene odredbe i t. d. Danas ja mala skupina težaka iz najbližih Sjednica ministarskog savjeta. — navodim dva dokumenta: sela, a poslije nastaje opet uobiča* preko St. Majdana do S. Mosta i da se što prije počne sa cxploataci* 20. ov. mj. održana je sjednica mi* јепа monotonost. Kafana ima u I. jom ruda, kojim mi obilujemo i gđe nistarskog savjeta. Na sjednici je njem ništa manje nego petnaest i u 12. novembra 1919. izriče kot. njima se skupljaju većim dijelom bi mi našli poštene zarade, jer time donesena odluka, da se vojvoda predstojnik odluku pod br. 7621. ćeš nas uvjeriti da sc i o nama ra* Mišić sahrani sa svim počastima o besposlene skitnice, koje po miloj kojom se Milenko Tanović iz Sipa volji igraju hazardne igre (jer dru* čuna vodi, kao i o svim drugim dr* državnom trošku. Predsjednik mi* odstranjuje sa selišta Ibre Hulilo* žavljanima, koji u redu i miru vr* nistarskog savjeta položiće na odar gog posla nemaju), a nekad se opiju vica iz Šipa. koje je on (Milenko) i prolaze gradom pjevajući najne* se svoje građanske dužnosti. pokojnika naročiti vijenac kraljev* samovoljno i nezakonito zaposjeo. moralnije pjesme i derući se na sve ske vlade, ministar vojni u ime voj* Građanii Musliman. Odlukom pod br. 6768/20. g. Stajić strane, jer u tom ih nema tko da ske. Zatim je vlada odlučila obra* ukida gornju presudu, a u korist smeta. Općina naša nema svojih ru* zovati specijalan .ministarski komi* Milenka Tanovića, s motivacijom, dara, a siromašni Salko Pasvandija, tet sa zadaćom, da sc stara za smje* da je dotično selište i prije obradi* jedva čeka i dočeka, da dođe vrije* štavanjc i ishranu ruskih izbjeglica. vala kuća (!) Tanovića. Ko ima me njegove noćne službe, kad će u* U taj su komitet ušli ministri unu* pravo: ilUe. predstojnik, ili njegov motan od dnevnoga rada predati se trašnjih djela, vojni i agrane refor* vježbenik? Istina, to zemljište je slatkom© snu u kojoj kafani, a čar* me. Njima će biti pridodan po jedan obrađivala kuća Tanovića. ali ne o* Sva lica, obvezana na plaćanje delegat ministra predsjednika i mi* šiju preporučiti Bogu na amanet. na kuća. na čije bi nasljedstvo mo* Sto će siromak? Za jegrmi uč forint poreza od poslovnog obrta, upozo* nistra inostranih djela. gao Milenko imati kakvo pravo. Na* mjesečne plaće drukčije se i ne is* ravaju se na propisani »Pravilnik« pominjem, da dotični Milenko ima* VANJSKI. ža iz vrši van je plaćanja ovoga pore* plati. Uzevši u vid ove okolnosti de jedan čifluk, koji je od oca na* nije onda čudo, ako čovjek samo na za. koji je proglašen u »Službenim Totalan poraz Grka. Iz Carigra* slijedio i drugi koji mu žena svoja* jednim vratima od Staromajdanskih Nov'nama Kraljevine Srba, Hrvata da sc javlja, da su Grci u Maloj A* ta, da joj je ostao iza prvog muža, radnja v-eda po 4 (četiri) razna i Slovenaca« od 11. ov. mj. 1921. br. ziji doživili katastrofalan poraz; pa evo hoće i ovaj treći, koji mu ka tanca, (radnja Omera H. Bajra* • 7. i koji će biti oglašen u službenom preko 60.000 ljudi, sasvim su razbi* «. Stajić eto i dosuđuje. A »turčin« dijelu jednog od narednih brojeva jeni. Kod same, jedne divizije ima movića), jer ljudi sc boje, da im Љго?! E, pa njemu ćemo jednu pro* noćni tati, koji dakako imamo i koji »Narodnog Jedinstva«. gubitka preko 6000 ljudi. Grci bje* Naročito sc poreski obvezanici putnicu za Aziju! su u St. Majdanu najviše slobodni, že u paničnom bijegu prema Smir* II. ne odnesu i ono malo materijala, upozoravaju na član 13. propisanog ni. Turska konjica im je za petama. »Pravilnika«, čije se odredbe imaju Ovdje ću citirati jednu kratku od* kojim rade i životare, kao što se to Može se reći, da je grčka vojska desilo na radnjama rečenog Ome* neodvlačno ispuniti. Ove odredbe potpuno razbijena. tuku kot. ureda pod br. 8762/20. za I lavu Murtić, Karitnik: »Prema ri* ra, H. Ibrahima Mujića, Rašida Mu* glase: Deklaracija nove francuske vlade. Za robu stranog porijekla, koja jića, Braće H. Ahmetovića, Vitoini* | jesenju agr. direkcije pod br. U francuskom parlamentu pročita* i a Manojlovića i Jbre Topalovića i je već uvezena u zemlju prije stu* na je deklaracija nove francuske vla* 12287/20. potvrđuje se u cijelosti panja na snagu izmijenjenog finan* dr. a krivcima i ako se oni sami u ; odluka izdata od ovog ureda pod de. U glavnom se vjeruje, da će no* čaršiji nalaze, do danas još ni tra* | sijskog zakona, plati će sc ovaj po* va francuska vlada uz pripomoć En* br. 4707/19. rez do kraja mjeseca januara 1921. ga. O njima se uvjek po čaršiji zuc* Zabranjuje sc Miliji Bozo vi ću. gleske najodlučnije raditi na tome, zastupniku Milorada Zečcvića sva* ka. Zuckanje čuju svakako i naši j god., a najdalje do 15. februara da Njemačka izvrši sve obveze, ko* 1921. god. zaključno. Radi toga su žandari, pa ću za to za čas udaljiti ko smetanje preporne čestice, koja je je ugovorima o miru primila. O* sve radnje dužne krajem ove go* sc od teme a pozabavit ću sc malo ! je u posjedu Have Murtića. Svako na vjeruje u pomoć Italije ističući, dine, a najdalje do kraja iduće go* o našim žandarima. Komandir na* zapadanje protuzakonito na ove če* da će talijanska vlada u tome pita* še žand. stanice g. .1. Mikus pokazao dine, da izvrše tačan popis sve za* nju potpomoći francusku vladu, kao stiče od Milije Božovića strogo će tečene neprodate robe i to odvoje* je do danas veoma malo zauzimlii* ' se kazniti, sres. načelnik: Pavlin što su Talijani naišli u Parizu na ček«. I, šta mislite? Hava istje* vost: u »kdeđivanju« krađa u St. , no luksuzne a odvojeno neluksuzne dobru volju i raspoloženje francus* robe, po cijeni prodajnoj, koja ta* rana nasilno još pred dvije godine Majdanu. Pan Blonski također ma* . da važi, i taj popis podnijeti nad* ke vlade prilikom riješavanja jad* lo je revan kod krađa u St. M. u ko* sa toga svoga selišta — potuca sc ležnim finansijskim (poreskim) vla* ranskog ^Чапја. Odnioisno odnosa liko se krivnja ne odnosi na Šabana j sa svojom djecom, a Milije komot* stima u naprijed određenom roku, sa centralnom i istočnom Evropom Grbića, Salku Zižića i druge musli* no obrađuje tu istu zemlju. Sirota istaknuto jc raspoloženje francuske zajedno sa odgovarajućom svotom Hava neprestano moljaka i traži za* mane. Obojica znaju vrlo dobro kud poreza. Einancijske vlade, da u svakom pogledu po* vlasti iznijećc štite, ali, šta briga g. Stajića, ta o* smjeram, a ako ne znaju neka se { odmah sve popise na ocjenu pred mogne države ponikle na razvalina* raspitaju kod onog, koji je i njih već ‘ na je »turkinja« — ona nije član na* ma habzburske monarhije. Što se poreski odbor, koji će na svakom više puta i to javno kradljivcima na* še zajednice. tiče Rusije, u deklaraciji se kaže, da zvao i uvrijedio. Može nam sc i da* j donijeti ocjenu o ispravnosti ili ne, Ovako se kod nas riješava agrar* ni jedna francuska vlada ne mo* pa ako odbor primijeti ma kakvu lje govoriti da smo destruktivni i ! no pitanje. Na ova fakta naročito ž c p r i z n a t i v 1 a s t sovjeta. netačnost u tom popisu, bilo da ni* upozorujem agrarnu direkciju a i antidržavni elementi*, kad iznosimo ' je upisana sva roba ili.da jc prodaj* Obnovi će sc sa Moskvom odnosi na.še nar. poslanike molim, da se za* kojekakve nekorektnosti, ali to nas ■ na cijena smanjena za pojedine ili onda, kad bude došao režim, koji ćc ne smeta, jer smo uvjereni, da vr* I uzmu za naše nevolje. artikle, izvršiće sam odbor po? predstavljati ruski narod i biti go* Za danas samo ovo, a naš (kako šimo samu građansku dužnost, ako sve tov da prizna obaveze predhodnih pis komisijskim U komisiiu izgleda i radikalski) mjesni odbor pošteno kritikujemo rad ili nerad ulaze tri poreskaputem. ruskih vlada. Na posljetku veli, da odbornika, koja budnim okom prati svaki korak o* naših organa. francuska vlada ne može pristati, odredi poreski odbor iz svoje sredi* ▼og našeg pasalijc, pa ću u nared* A sad opet na predmet. da sovjetska vojska izađe van kvo* ne i to: jednog državnog činovnika lim brojevima gledati, da iznesem jih granica i napadnu koju od sa* Ocrtao sam donekle bijedno sta* ! i dva odbornika građanskog reda, njegovu što vjerniju biografiju. veznih i^žava. nje St. Majdana, o kojem bi jače i od kojih jedan mora biti iz branše Š dedo. pero imalo puno više da piše i to Francuska sprema rat protiv Ru* poreskog obveznika. Članovi komi* se već sto put činilo, pa svi zeleni j sije dobivaće na ime dnevnice po sije. Javlja se iz Beča: Od nekoliko Stari Majdan, 15. januara. stolovi ne pritekoše nam do danas , 20 dinara, dokle vrše popis, što će dana intenzivno se šire vijesti, da Quousque tandem! Ni jedno mje* u pomoć niti izgleda, da će nam po* t pasti na teret poreskog obveznika. Francuska pripravlja savez s jedne eto u našoj domovini, pa ni ona ko* moći. Ki liko puta molismo našu 1 Tako izvršen popis biće mjeroda­ i stranu zmedu Rumunjske i Poljske, ja su sc nalazila u ratnoj zoni, ni* »milostivu« vladu, da nam bar opet van za naplatu poreza na poslovni a s drugu strane između Bugarske uspostavi kot. ispostavu i naimenu* | obrt, U slučaju, da se njime kon* jesu propala niti tako propadaju, i Mađarske, u svrhu stvaranja pro* je u nju upravitelja, koji bi u St. ! statuje prikrivanje robe više od 5%, kao naš bijedni St. Majdan. Jedina tivboljševičkog bloka, koji bi u pro Majdanu red stvorio, ali ona prc* bilo u količini ili smanjenoj ukup? Jjcćc započeo veliku ofenzivu. njegova državna cesta (4 km) Mihin ma svim rušim prilikama usta jđu* noj prodajnoj vrijednosti, postupi Han St. Majdan u potpunom je Atentati u Varšavi. Posljednja ha i pasivna, izgleda, kao da naša rasulu. Ona je postala jedan obični će sc odmah po Čl. 127. j,, Jzmijc* dva dana izvršili su socijalisti više vlada vodi malo računa o oživljenju ( njenog finansijskog zakona za 1920. albanski put sa naredanim rupetina* atentata, kojima jc žrtvom palo 10 ma. izgnjilim mostovima, a na jed* našeg St. Majdana (možda za to .što ' i 1921. godinu. Isto tako postupiće , ljudskih života. nom i, tu (Kanara kod St. Maj* su u njemu stanovnici najvećim di* , sc po gornjem članu i prema onima, Opet borbe u Irskoj. Po vijestima jelom Muslimani). o što je nije voda.presje d; koji robu prikriju i sklone iz radnje iz Londona napala je policija u Сог? Političfti pregled. Naši dopisi Pbfez na poslovni obrt i nježna uplata. �S-гала 3 - Стоапа broj 2^7 — Ерој PRAVDA* - „ПрАВДА* ku ovih dana masu, jer se na poziv nionista« kazni i da se u buduće o« načinom najuspješnije bori protiv | nije dosta brzo razišla. Dva dana i# vakovi događa ji ne dešavaju. Ako ' 'širenja komunističke nauke. A na« ■ za toga u 4 sata u jutro su Sinnfei# je bila potreba za pranje škole, mo« ’ša vlada? Ona raspušta doduše ko« neri radi toga bombama napali jcd^ glo se je to učiniti u kojim drugim : munističke partije, ali za to povišu« nu policijsku postaju. Bitka je tra« danima, a ne na nemuslimanske * iući cijene brašnu, toj sirotinjskoj jala pola sata, sve dok nisu došla svetkovine u zavodu, koji je i po i hrani, sama indirektno agitira za , pojačanja u uklopljenim automobi* učenicima i skoro po nastavnom o« komuniste. lima. U Dublinu je vise hiljada po« sob]јu čisto muslimanski. Zar je ma« Za naše zarobljenike u Indiji. Na licista i vojnika opkolilo bodljika# lo što trpimo, da sc na ovu čisto noticu u 7. broju »Pravde« o našim ■ vom žicom cijelu jednu gradsku čet? muslimansku školu postavljaju srp« ■ zaostalim zarobljenicima u Indiji sa« ; vrt i preduzelo premetačine u opko« sko«pravoslavni protekcionslki'dcri, | kupio je g. Sunnulah cf. Defterda« ј Ijcnim kućama. Radnje su zatvore« pa nam još ispod žita nametati svet« ■ rij a u ovdašnjoj islamskoj čitaonici : ne, a više kuća je pretvoreno u tvr« kovanje srpsko^pravoslavnih svet« : 80 kruna. dave. Na prozorima prvih katova kovina! Ako se hoće mješavinom Ispravak. U nrošlom smo broju smješteni su mitraljezi. Govori se, nastavnika na školama, da se mla# prenijeli bilješku »Pravosuđe u da je razlog ovom najvećem predu« dež odgaja u snošljivosti, zašto se i zecu, koje je do sada preduzeto u ovaj eksperimenat nc provodi na I. i Sandžaku« iz »Epohe«, a nc iz »Tri« Irskoj taj, da se uhvati dc Valeru. dječ. nar. osn. školi, koja je prosto • bune«, kako je to pogrješno bilo I u Cork« i u Dublinu došlo je do okupirana sa samim Jovama i Mi« i navedeno. Dr. S. Alečković. advokat u krvi. Ovaj potonji je u jednom pi« lanima, među kojima ih ima i ne« ! srnu lordmajoru Dublinskom razlo« I oženjenih, a učitelji, koji bi htjeli | Travniku, preselio je kancelariju u žio način, kako bi sc uklonila opa« svoju djecu školovati, šalju sc po ! I. kat kuće prema poštan. i brzoj, snost od Irske. provinciji? Tražimo pravdu, jedna« I uredu. Advokat. Dr. Anto Đebić«Maru« Austrija ne da Zapadnu Madžar« kost i snošljivost. šić otvorio je svoju advokatsku зки. Predsjednik austrijske republi« Osiguranje služincadi za slučaj : u Travniku, ugao Kra« ke Dr. Hainisch izjavio je jednom bolesti. Zemaljska vlada za B. i H. I kancelariju Ha Petra i Gimnazijske ulice. odaslanstvu Nijemaca iz Burgen« novelirala je zakon o osiguranju ! landa (Zapadne Madžarske), da je radnika u bolesti, pa su tom nove« ' CIJENE PADAJU ’ Papirnaci D. i A. mirovni ugovor samt«gcrmanski ne« lom podvržena osiguranju i kućna ; Kajon, Sarajevo, Kralja Petra 19. stigla je opoziv, te da će priključak Zapad« služinčad. Ta je izmjena stupila na velika коИбЈла prvoklasnog pisaćeg papira, ne Madžarske Austriji po kohkret« snagu 1. januara 1921. Svi oni, koji . bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom kao: koncept-papir 11 kg težak. 1000 araka nim zaključcima antante doskora drže sluge i sluškinje, dužni su. da j samo K, kontokorent-papira sa 2 kolone biti proveden. •kod sreske bolesničke blagajne, Ko« ; 12 kg385 teškog 1000 araka 800 K, liniranog ševo ul. 10. prijave svoje sluge i slu« ’ Stranački nemiri na Rijeci. Sa kanclaj-papira 12 kg teškog 1000 araka Rijeke javljaju: U noći od 19. na 20. škinje i to u roku od tri dana. U , 680 K, trgovačkog papira 10 kg teškog 1000 januara došlo je u okolini kasarne prijavi treba navesti ime onoga, ko« I araka 520 K, te sav ostali pisaći materijal Diac i u okolišnim ulicama do pra« ji prijavljuje, ime osobe, koju tre« i u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ ve bitke između stanovništva. O« ba prijaviti, njezinu godinu rode# • gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. naj dio drugog bataljuna riječke mi« nja, zanimanje, dan kad je uzeta u ‘ Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i lice, pristaše Zanele, pobunio se je. službu, dnevnu, mjesečnu, odnosno ; tačno. Pakovanje se ne računa. Neki od njih tukli su ranjene legio« nedjeljnu ili godišnju zaradu zajed« Muči li Vas glavobolja? Zubobo« naše i razoružali straže, te iz kuća no sa berivima u naravi kao stan, lja? Trganje u kostima? Malo Fel# duž ulice Via Trieste pucali na svo« hrana, odijelo i si. jc političke protivnike. Jedan dio Prinosi za osiguranje plaćaju se ’ lerovoga Elsafluida — i nestane boli! pobunjenih, kojima su sc priključili prema visini zarade. Dvije trećine ; 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne i neki lučki radnici, tc ostali prista« plaćaju osiguranici, a jednu trećinu ; boce. 42 krune. Državna trošarina še Zanele zauzeli su jedan dio gore poslodavci. Za prinose odgovorni i posebno. Fellerov migreno vi klinčić spomenute kasarne. Nekim legiona« su sreskoj bol. blagajni poslodavci • »Elsa« 1 komad 12 kruna. Želudac Vam nije u redu? Neko« šima i vjernom dijelu milicc uspje« i moraju ih platiti tri dana iza kako lo je spasiti kasarnu. Jednoj drugoj im jc dostavljen račun za prinose. liko Fellerovih pravih Elsa«pilula! partiji pobunjenih uspjelo je da za# Poslodavci se upozoravaju, da svo« I Tc su pouzdane1. 6 kutija 18 kruna. uzmu barutanu u Škrunju, gdje se ju služinčad tačno prijavljuju, jer i Švedska želudčana tinktura 1 velika je nalazio poručnik Palmier sa dva ako se ona razbpli tad će ih Sreska ! boca 29 kruna. Omot i poštarina po# riječka vojnika. O njihovoj sudbini bol. blagajna po § 37. zakona lije« i sobno, ali što jeftinije. Eugen V. nije ništa poznato. Trogist Host ko« čiti na račun poslodvca, a takav ra« | Feller, Stubica donja, Elsatrg br. C. ji pripada stranci Zanele uapŠen je. čun može iznijeti i do K 8000- . 310, Hrvatska. Dvojica od pobunjenih ranjeni su Sluge i sluškinje mogu se obratiti ! a jedan od njih teško. U toku da# na bol. blagajnu radi liječenja bez i našnjeg dana ući će u grad kraljev« obzira na to, je li ih njihov posloda« i ski karabinijeri i riječka milica. Sa« vac kod blagajne prij-avio ili nije. I mo na taj način izbjeći će se novi Poslodavci i gospođe se upozorava« I PISMO TREŠELJKU. incidenti. ju, da za blagajnu ne vrjedi ona pri« i Beograd, 20. januara. java, koju su za svoju služinčad u« ; ako se ona razboli tad će ih sreska ; Pročitah »Pismo :z Beograda« štampano bol. blagajna izdaje svoje potvrde . u »Domovini« od 18. o. mi. i jedva se prio prijavi i odjavi i samo take potvr« . hvatih pera od silnog smijeha, na koji me i de vrjede. U vlastitom interesu po« ; .natjera »dubokcumnosu njenog ovdašnjeg ; zivaju se gg. poslodavci, koji drže i izvjestitelja. Tri grupe u našem klubu! Si- i Raspust narodnih garda. Iz Beo# služinčad, da ih prijave kod boles. , rota baka izgleda da je nesamo ohnevidtla , grada javljaju: Na pismenu prituž« blagajne i da redovno plaćaju član« i plačući za strinom Austrijom, već je i poske prinose, jer će u protivnom slu« [ benavila tako, da ne zna razlikovati ni bu nar. posl. Janka Šimraka radi narodnih garda, koje da napadaju čaju sami sebi biti odgovorni za , muška -od ženska. Čitajući njene bliezgarije mirne građane i vrše nasilja, odgo« posljedice koje im nameće zakon, • o »kvalitativno najmizernijoj dječurlidi« i ako u tom ni jesu tačni. njene lekcije o držanju našeg kluba, pade ▼orio je ministar unutarnjih djela mi na pamet odgovor jednog šcjhul-isla- | također pismeno, da ćc se te garde Otpušteno čmovništvo radi pro« { ma, što ga je dao jednom zanovijetalu. Do- । raspustiti i da ćc se svi slučajevi is# tudržavne propagande. Iz Beograda i ša.o toni šeahul-islaniu jedan pametnjako- | pitati i da će se protiv državnih či« sc javlja: Ministarstvo i ob# vić, da ga uvjeri o neispravnosti jedne fet- j novnika, koji nose za to odgovor« nove zemlje riješilo je,ishrane otpusti nost. postupati strogo prema zako« sve činovnike i poslugu u da, ve. Naklapao mu koješta i konačno se dr- ■ odjeljenju znuo EU. dotle, da je šcjhul-islamu pripisao ne- : za ishranu u Crnoj Gori, jer se po« Raspuštena narodna garda. Brzo« znanje. »Tako je, reče mu šejhul-islam, kad ; kazalo da je to odjeljenje leglo ko« i se usporedim s vama, zaista dolazim do • javljaju nam iz Velike Kladuše: munističko * republikanske propa« i zaključka, da sam neznalica«. Pitanje je sa- . »Ovdašnji građani muslimani bili mo, da li će izvjestitelj razumjeti ovu finu i su osnovali narodnu gardu u svrhu gande. Sv. Savska zabava u Sarajevu. ironiju, kojom se je šejhul-islam riješio svog j zaštite državnih interesa. Kotarska Od ovdašnjeg kulturnog i prosvjet« i nezvanog savjetnika... je ispostava na temelju naređenja ministarstva unutrašnjih djela gar« nog društva »Prosvjete« dobili smo ; »Cijeneći« mudrost i obaviještenost g. du raspustila, jer da je zasad ne« ovu noticu: Kao što je poznato od : dopisnika »Domovine« obratio sam se gosp. j oslobođenja) mjesto srpske«pravo« i dru Spahi s upitom, da li je tačna »izjava«, ; potrebna«. Na adresu Ulema Medžlisa. Pišu slavne opštine priređuje Sv. Savsku 1 što mu je meće u usta dubokoumni novi- ' nam iz Tuzle: 11. narodna osnovna zabavu kod, nas Prosvjeta. Glavni j narski šmok iz »Domovine«. G. Spaho je | škola (ruždija) svetkovala je četiri j Odbor Prosvjete priređuje u Sara« i bio Ijubezan. da mi »potvrdi« svoju izjavu 1 jevu Sv. Savsku zabavu sa igrankom uz ovu malu modifikaciju: »Ovo je mek- ; dana i to na badnji dan i tri dana u prosto- '’’na Društvenoga Doma i teb. Maglajlić je hodža, Salko Baljić mu- ■ božića srpsko«pravoslavnog. Školu na dan Sv. Save 14 (27.) januara ! bassir, ostalo mekiebska djeca, a za bepohađaju isključivo muslimanska 1921. Bogati koncertni dio progra« i vaba bi trebalo uzeti Šerifa Arnautovića, i djeca, a i nastavnici su skoro sve muslimani, pa sc čudimo, kako je to ma popuni će srpsko^pjevačko druš« | jer ima zato potrebnu kvalifikaciju i jer tvo Sloga. Karte za zabavu moći ćc i osim izdavanja domovine nema drugog po- I moglo doći. Raspitali smo se i do# X. ' znali, da je upravitelj Ahmed Glu« se kupiti u knjižari Đurđevića od ! sla«. Držim da time mogu završiti. * hić to na svoju ruku učinio pod iz# utorka 12. (25.) januara i u večer na | likom pranja škole. Da li se tu ne kasi. Negdje nekih dana »Narodno Jedinstvo« j radi o privikavanju naše mladeži na Povišenje cijena brašnu. Prekju« i u dva maha iznese lijepe i opravdane pri- ; n<rodnosno«vjcrske svetkovine i o če je na zemaljskoj vladi, odsjeku govore našem izopačenom pozdravljanju i sondiranju terena za potpunu uni« za ishranu, zaključeno, da se pođig« nenarodnim izrazima za pozdrave, pa čak | fikaciju »neosveštene braće« sa nu cijene brašnu ovako: za br. 0: u to ime reče, da bi se i anketa jedna po- ; »prsko«pravoslavnom braćom, koja K 17.50, za br. 2: K 16.50, za br. 6: ! zvala da utvrdi pozdrave i odredi: hoće li jc s vjorom izmiješala narodnost, pa se skidati kape ili će sc pozdravljati гп- j K 15, bijeli hljeb: K 17, crni hljeb: se ne zna, odakle počinje vjera i K 15 i jedna zemička: K 1. Ne ćemo kom. Kako se saznaje osjeća jc živo integdje svršava narodnost. ispitivati uzroke ovoj mjeri, ali sa« resovanie za ovu anketu protiv pretjerane I mode, interesiraju se za to i oni, koji ski- ! Mi najstrožije prosvjedujemo mo konstatujemo, da druge države protiv ovih pokušaja i pozivamo u« u svojim proračunima predviđaju daju kapu pozdravljajući, a rekbi, da se . lema medžlis, da poduzme korake ogromne svote u svrhu, da narod •mtc-resuju i oni, koji je ne »kidaju, a htjeli , kod zemaljske vlade, da se ovaj »u# dob::- što jeftiniji kruh i da se tim bi da je skidaju, ali i jedni i drugi žele, da I TFBšeljak. se u toj anketi najprije stane na put opas­ noj modi u poskupl'jivaniu brašna. SUMORNE MISLI. »Poslednju pobedu iznele su danas, u iz­ borima, obeljele vlasi muftije Maglajlića, • pobedu nimalo načelnu i nimalo lepu«, a na budućim izborima sigurno će odneti pobedu moj principielni žuti kljun u — No­ voj Evropi. Mimib Osmanagić. Ta je sudbina strašno nepravedna. Vidfš, brate, Mustajbeže, čudne li bruke po cio muslimanski svijet, što ga ona »golobrada dječurlija« predstavlja, a mi, koji provodosmo sav život a borbi za dobro muslimana, moramo iz lože kibicirati. Šerif eft Šteta što naši Turci ili Rvati ne izađoše prvi s idejom o osniva-nju narodnih gardi, kako smo ih mogli lijepo napasti, što podcen-juju srpsku vojsku: kao da ona nije u stanju sama ugušiti razorne elemente. Kobasica Alaksimović. Istina je, da ja više premještam učitelje nego što ih зе Tresčec premještao, ali ja više i opozivljem. Šćepan Grđić. Raspis natječaja. Potrošačkoj Zadruzi Saveza đr« žavnih namještenika potrebni su: 1) jedan direktor sa komercijal# nom ili sa praktičnom spremom, ko« ji će rukovoditi posao sa Upravom zadruge. Potrebna je kaucija ili ga« rancija od strane dviju registrova« nih trgovačkih firmi: 2) jedan knjigovođa, koji može samostalno sastavljati bilancu i ine poslove: 3) više trgovačkih pomoćnika sa spremom za konzumna preduzeća. Reflektanti neka stave svoje po« nude i zahtjeve plate sa referenca« ma Upravi Potrošačke Zadruge Sa« veza državnih namještenika Sara« jevo. Vrazova ulica br. 5 do 10. fc« bruara o. g. Uprava Potrošačke Zadruge Saveza državnih namještenika. Jeftinih iorgana svakovrsnih, malih, velikih te vezenih razašiljem pouzećem uz snižene cijene. Tražite cijenike. Mehmed Slinić, jorgandžija. Sarajevo. Halači ul. 11. lotoiasožoiocoiaioi Prodaje se kuća Domaće vijesti. u Pehlivanuši br. 36. Sastoji se od 2 sobe, kuhinje, dvorišta i šupe. Upitati kod Musamedage Šehića, D. Trgovke 14. Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Mjeseca" Baščaršija, Hotel Ghazi AHMEDA TATAREVIĆA ; snabdjevena je svima Ijekovima, pa ве preporučuje svima muslimanima. Ima taze ribljeg aejtina (bolukjaga'1, balsama za guSu. Epilepticcn protiv padaviei, hopove za kuovet za iznemogle muške starije osobe, katran saji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za raišove, serail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veća količinu. M mi, štakori, sfjenite i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12’—, za štakore i miševe K 12.—, za Žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10’— i K 20‘—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12’—, Mast za uši na blagu K 5'— i 12’—, Prašak proti mrava K 10.—, Mast proti svrabu K 14'—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni zastupnici traže sef �SUana 4 ЈјрАћДА*hpo — Broj 23b .PRAVDA* Muslimanska trgovačka i poljodjelska banka dioničarsko društvo u Težnju. Poziv na IX. redovitu glavnu skupštinu „Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke dioničarskog društva*' u Tešnju, koja će se obdržavati dne 20. februara 1921. u 10 sati prije podne (a la franca) u zavodskim prostorijama u Tešnju sa slijedećim Dnevnim redom: 4. Stvaranje zaključka o razdiobi čistog dobitka. 5. Izmjena društvenih pravila. 6. Eventualije. 1. Izvješće ravnateljstva za poslovnu godinu 1920. 2. Izvješće Nadzornog Vijeća. 3. Podjeljenje apsolutoriuma. U Tešnju, dne 17. januara 1921. Predsjednik ravnateljstva: ADEMAGA MESIĆ. ▼. r Zaključna bilanca za 31. decembra 1920. K h к 461.085 22 116.870 52 1,075.403' - 1,637.149 95 54.31/64 1,о91 46Г 59 30.468 21 1,835.865 86 281.943 40.000 22.500 10.000 i ' I I 400.000 100.000 500.000 354443 53 272.163 54 171.985 444.158 54 515 475 /3 835.052 29.782 39 K K I h 42.608 07 35.514 — 7.291 10 53.13865 665 52 162.13oi63 Dobitak. b 84.413Ј17 87.095' — 19.153 42 162.802:15 162.802 15 5,210.161 40 Račun gubitka i dobitka za 31. decembra 1920. Kamati: Od tekućih računa . .......................... Ud reeskompta......................................... Od Štednih uložaka................................. Plaće, doplaci, nagrade i t. d............................. Porezi i pristojbe............................................. Trošak: Tiskanice ogrjev, rasvjeta i t. d....... Čisti dobitak: Za prenos dobitka iz g. 1919.................... Za dobitak u god. 1820. ... .... 1,380310:12 1,834.865 86 23.411 10 170 20 665Ј52 16Л136*63 5,219.161)40 Gubitak. 1,000.000 a 28.060Ј— 3.967 Q4 Dionička glavnica; I. emisija .............. ................... • II. emisija.......................... ... I|i. emisija .............................. Pričuvne zaklade: Redovita Posebna za event. gubitke usljed rata . . Posebna za povišene poreze............... Posebna za event. osnutak mirov fonda Ulošci: Na uložne knjižice..................................... Na tekući račun............... . . . . Vjerovnici U tekućem računu......................... . . U reeskomptu............................................. Razni drugi............... ................................. Pologovni vjerovnici ............... ...................... Nepodignute dividende ...................................... Prenosni kamati ............................................. Čisti dobitak: Za prenos dobitka iz g. 1919.................... Za dobitak u g. 1920.............. i 419.608 98 9.448Ј30 i !hl Gotovina; U blagajni u Krunama.............................. U blagajni u stranoj valuti . . Na giro računu kod Narodne banke . . . Kraljevstva SHS u Sarajevu . ... Kod b.-h. pošt. štedionice, Sarajevo . . . Vrijednosni papiri . . . . . Mjenice............................................................ Dužnici: U tekućem računu.................................. Razni drugi...................... .......................... Nekretnine .......................... .................. ... inventar ............... ... Razni položi..................................... Pasiva. I, к к u Aktiva. K Prenos dobitka iz god 1919................ Kamati: Od tekućih računa.......... Od mjenica ................... Od vrijednosnih papira . . Providba: Udjeli od dobitka Sljivocentrale u Brčkom za god. 1918./19. odbiv . . . Za porez Poreznom uredu, Brčko Razna druga .............................. h h K 665,52 ! 111.139 45 64.919 05 8 412 75 184 471 25 21.702'80 1.1О7|б0 20.505 20 201 960*42 222 465 62 407.602,39 407.602139 I Ravnatelj: Predsjednik ravnateljstva: Za knjige vodstvo: Branimir Ljubičić. v. r. Ademaga Mešić, v. r. Bećir Đonlagić, ▼. r. Ispitano i sa glavnim i sporednim knjigama suglasno pronađeno. NADZORNO VIJEĆE: Predsjednik; Podpredsjednik: Sami ef. Ajanović, v r. Muhamedbeg Ibrahimpašić, v. r. Ragib ef. Kosović, v. r. Dervišbeg Širbegović, v. r. Suljaga Bajraktarević, v. r. AA A A A A.A A A A. A. A. A. A. A. A A A A A A A A A A A A A PAPIRNICA ♦ I X HAMDIJE KOPC1ĆA X X preporučuje svoje bogato stovarište X X svih vrsta papira, kancalarijskog i J ♦ školskog pribora. — NaruČbe se ♦ X obavljaju brzo i točno X X Cijene umjerene. X X Sarajevo, Štrobmajerova ui Tel. 619 X Nudjamo odmah otpremijive iz Zagreba staklene ploče u svim m i era тпз, kao i staklarski kit, nadalje cillnđere, me« đicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakla i porculana WE!SS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. ♦♦♦♦♦♦♦♦ Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe odgurne, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svin mineralnih voda i t. d. ј&ф iO Ф u muslimanskom di­ jelu grada, blizu čaršije, prodaje se. Use­ liti se može odmah, a ima 2 sobe, kuhi­ nju, štalu i ostale nuzgredne prosto­ rije sa električnim svjetlom. Upitati kod Muhasilovića, Bravadžiluk br. 24— 26, Sarajevo. Kuća Ф i# & Ф Ф Ф & i# Ф & Ф & «5» & Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosna i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 Podružnice u B. Brodu i 0. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZH Odgovcmi urednik; Ibrahim Muhić. vjesnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đaniel & A. Kalem, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4a1b6dab3b1d4c509acf00e0e5b759ad.pdf 32839d8dbbfa78427ebc3b43c886cb8f PDF Text Text Pojedini broj K 2.— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC1ONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Вг. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Broj 10 (248) Sarajevo, četvrtak 27. januara 1921. (17. Džumadel-ula 1339.) Dva interesantna slučaja. Interesi partija protiv interesa države. Predratna je Srbija bila zemlja uređena demokratski po parlamen* tarnoj formi vladanja i na osnovu toga nije Srbija poslije rata mogla da učini korak unazad i oduzme od narodnih masa već data im prava. Osim toga je bio i jednodušan zah* tjev vodećih političara iz oslobode* nih krajeva, da se i u tim krajevi* ma dadu ista prava narodnim ma* sama. Tako je došlo do toga, da je narod dobio najmoderniju demo* kraciju. Prva i neophodna posije* dica toga jest i kod nas kao i kod drugih država, da se organizuju po* litičke partije, koje nastoje da pro* turaju pri upravi i stvaranju zakona nazore i mišljenja svojih izbornni* ka. Ta pojava ima svojih velikih mana, koje su u raznim zemljama više ili manje. U onim zemljama, gdje je već izgrađena politička po* djela naroda u partije, prije nego li se narod prosvjetno podigao i odgojio, obično se izvrće partijska vladavina u oligarhiju partije. Kad mislimo na one mnoge izvoznice i na postavljanje i penzijonisanje či* novnika poslije oslobođenja, onda nam pada na um ona krilatica, ko* ja se govorila u Sjedinjenim Drža* vama Američkim u prvom razvitku stranačkog života: »Pobjedilac ima pravo na pljačku!« Čisto stranačke vlade mogu biti na dobro države, ako je narod već duhovno ujedinjen bilo to po na* rodnosti, vjeri ili po socijalnim na* čelima, kad dakle u narodu uvijek ima nešto, što ga daleko jače drži na okupu, nego što bi moglo njego* ve dijelove odvajati jedan od dru* goga. Taj čisti stranački princip može za našu državu da bude sud* bono-san, jer toga kod nas nema. Do pred izbore za konstituantu ni* je se nikad čuo nikakav ozbiljan glas, koji je računao i s tim, da bi nam se država mogla podijeliti po nacijonalnoj razlici Srba i Hrvata; danas nakon izbora, nakon što je narod rekao »svoju«, prvi je se di* gao Radić i traži za Hrvate potpu* no samostalnu državnost, a kao po* sljcdica toga čuje sc i sa strane ra* dikalne partije, kao predstavnice nacijonalne srpske države, po koji profesorski glas, da to nije baš is* ključeno, da bi se Srbi i Hrvati mo* gli razići u dvije države. Ali uza sve to ni Radić, a niti srp* ski profesor ne poriču neko (koje to oni sami znaju) »jedinstvo« na* šeg naroda. Samo sve slabijim gla* som i sve rjeđe. Radi toga smo pri* siljeni, da i kod Radića i kod tih srpskih profesora primjetimo onu štetnu pojavu, naime da su im par* tijski interesi, interesi n a c i j o n a 1* nih partija, preči od interesa ove države, koja faktički postoji. Vivat fractio, pereat Jugoslavia! Naša organizacija će voditi naj* žešću borbu protiv tih struja, jer mi muslimani ne možemo ni iz dr* žavnih, a ni iz vlastitih interesa do* pustiti', da se ruši ova država i od nje prave dvije, koje bi bile vječno neprijateljski raspoložene, jedna protiv druge. Mi bismo u toj njiho* voj međusobnoj borbi bili загћб nakovanj, po kome biše mlatila dva čekića, dok nas ne bi potpuno smla* tila. Kako je Radić prvi otvoreno istupio protiv sadašnjeg jedinstva države, tako on p r v i mora da se i povuče. Događaji zadnjih dana nam, hvala Bogu, pokazuju, da je Radićeva psihoza nezadovoljnih hrvatskih masa u opadanju, a i kod srpske strane se javljaju neki znaci kao na pr. članak u »Balkanu«, što ga odmah na drugom mjestu danas prenosimo, koja nas znaci vesele, jer u njima vidimo prve početke bratskog zbližavanja. ! Baš pred oficijelni Regentov do* ! lazak u Bosnu uzvitlala je silnu pra* ! šinu naša telefonska vijest iz Tcš* nja, da je jedan od najuglednijih i ; najmirnijih posjednika H. Sulejman* beg Eminagić u nužnoj samoobrani ušljed napadaja rulje od seljaka katolika smrtno ubijo njih trojicu. Eto za kratko vrijeme i drugog sko* ro istovjetnog slučaja u Brestovsko* me. I kod prvog slučaja vode svi trazi istrage, da je neuki katolički težak nahuckan. da jc taj napadaj plod jedne nesavjesne klike katoli* ka protiv muslimana, a i kod ovog drugog bit će nešto sličnog. Još je kod prvog slučaja interesantna či* njcnica, da su Tešanjski muslimani i katolici, koji su u tome kotaru ap* solutna manjina, uvijek od vajkada živiii u najljepšoj ljubavi i slogi, dapače ruku pod ruku uvijek zajed* nički radili. Nepobitni je još i to fakat, da su muslimani bili baš oni, koji su u tom kotaru sve katoličke crkve omogućili sagraditi, jer su za svaku poklonili svoje vlastito zem* ljište i dobru polovicu troška sno* sili. I za tu velikodušnost iza pre* vrata katolici u Tešanjskom kota* ru, čast iznimkama, zauzimlju pro* tiv muslimana neprijateljski stav. Obratili smo se s upitom na jednog dobrog poznavaoca tamošnjih lo* kalnih prilika: »Sta je tomu uzrok«, a on nam odgovara ovo: Da su ka* tolici u našem kotaru iz dana u dah u sve većem neprijateljstvu jest га* zlog nemarnost, inad i racjepanost njihove inteligencije, te je kler pre* uzeo u svoje ruke na selu, odnosno provinciji vodeću ulogu. Nešto radi vjerske zasljepljenosti, a najviše i pod uplivom demo kratsko*cin car* • ške kampanje protiv svemu, što je j .muslimansko, te naročito, da kler, I čitajući u bivšoj novini »J u g o * i s 1 a v i j i« one pred*izborne banal* ne fraze, da težaci trebaju svu zem* Iju dobiti i t. d., jest dobio utisak, da svoju župu mora što više s »b a* Kriza centralističkog uređenja. (Iz beogr. »Balkana« od 24. o. mj.) Nedavno je među nama boravio jedan odličan engleski publicista. Upitali ga neki naši, da im kaže, šta mu je kod nas najviše upalo u oči. Lakonskom kratkoćom i jasno* ćom mudri je Englez odmah odgo* vorio: Primetio sam u vas u politici kom životu, što duže ste zajedno, da se sve više udaljujete jedni od drugih i međusobno zamrzite. Kod nas, Engleza, je obratno. Što duže smo zajedno, sve više se približimo pogledima i osećanjima. Kod vas je odista teško ostvariti skupnu vladu demokratlje i narodnog jedinstva. Zlatne reči, pune istine! Mi smo svojim bićem, svojim na* vikama, svojim ćudima predisponi* rani za centralizaciju. Laž je dema* goga i narodnih laskavaca da se u nas trpi vlada sviju nad svima, naj* savršeniji oblik demokratske vlada* vine. I oni, koji u nas najviše dekla* muju o demokratizmu, u duši su sve pre nego demokrate. Demokrate dotle, dok nije došla u pitanje am* bicija njihovog individualizma. I Srbi i Hrvati velike su mdividuali* ste. Mnogi se u našoj javnosti va* raju ako veruju, da su Hrvati ne* kakvi Habzburgovci ili neprijatelji državnog i narodnog jedinstva za* to, što tako slepo i energično traže svoju istorijsku posebnost. Potpuno su s nama na svima poljima nacio* nalnog i državnog života u ove dve godine izmešani, te su se udaljili. Ne mogu da nas podnose. Što smo duže zajedno, mi se sve više jedni od drugih udaljavamo. Poklopiti nas ili povezati nas centralizmom, znači hteti ono što nam u krajnjem rezultatu nije ni korisno ni milo, znači: raspiriti međusobnu mržnju i razdvojiti nas. Državnik mora da bude sociolog i psiholog. Političke formule nisu kao i matematičke da vrede za sve krajeve planete. Poli* tika je zasnovana na osećanjima, a vode je razni temperamenti, i razum je potonji činilac u njenoj oblasti. Ccntralizovati osećanja rukama strasnih temperamenata kakvi su naši, da bi se kolektivna volja dr* žave nametnula sredini, ispunjenoj međusobnom mržnjom, - posao je i suviše težak i uspeh je problema* tičan. Staiimo jedan prema drugo* me na pristojnoj udaljenosti, i tako ćemo sc manje mrzeti i više želeti. Pođimo odi decentralizacije, zaobi* lažnim putem, centralizaciji. To je jedini način da sc postepeno zbliži* mo i slijemo u jedno. Ako se bude* mo silom hteli držati na okupu, me* du nama će planuti bezgranična mržnja, koja će sve rasturiti. Centralističko uređenje naše dr* žave neostvarljiva je koncepcija. O* na je pretrpjela brodolom. Hrvati i Slovenci je neće. Bez njihovog za* dovoljstva nema mira i reda u ovoj državi. Ne varajmo se! Svojim ne* zadovoljstvom oni će. pod raznim vidovima, zaraziti i Srbe. Godina 111. ; , 1 j | | : i : i j , i | 1 , j | i i , I . [ i 1 i • : | I I i | ; Bilješke. Demanti g. Vidoja Mišovića. U »Narodnom Jedinstvu« od 24. ov. mj. demantovao je g. Mišović, na* čelnik odjeljenja za unutrašnje po* slove Zemaljske Vlade navode, ko* ji su bili izneseni u ovdašnjoj »Hr* vatskoj Slozi« od 22. ov. mj. pod natpisom »Jesmo li svi jednaki ili ne«. U tom se članku tvrdilo, da jc g. Mišović rekao ove riječi: »Jeste li vidjeli dokle je dovela tolerancija naše nesretne Srbije, hodža Korkut imao bi postati ministar za vjere — pa da jedan hodža bude šef srpskom patrijarhu!« Ove riječi demantuje g. Mišović ovako: ... nikada nisam ni slutio, da o g. Korkutu kažem ono što mi se pripisuje, već je stvar bila u ovo* me. Kada sam pročitao u »Jugosla* venskom Listu«, da će g. Korkut doći za ministra vera, onda sam re* kao u društvu svojih činovnika, gde je bilo i Muslimana i Hrvata i Srba, ovo: »Baš bih se radovao da se ova kombinacija ostvari, jer smo imali za ministra vera i pravoslavne i katolike, p treba da dođe i Musli* man. G. Korkut je podesna ličnost baš zato što je hodža. jer sc samo na taj način srbijanska verska to* lerancija može rasprostreti na ćelo Kraljevstvo. Bez religiozne toleran* čije nema ni nacionalne simpatije; a to bi mislim, bio maksimum' reli* ' ! i i I linskom« zemljom opskrbiti. Pod tim dojmom i pojedini župnik počeo je među narodom i raditi ne obzirući se. da on time svoj po* ložaj oskrvnjuje kao svećenik. Os«* niva nekakve stranke, govori o na* rodnom sudu, osniva narodna vije* ća, a što je najgore ne pojmi, da se nalazimo u kritičnom prolaznom stanju, pa pusti, i on sam to čini, da neodgovorni, razorni elementi pred narod stupaju i govore: »Mi ćemo naše pravo na zemlju i toljagama i sjekirama i z v o j š t i t i«, ili drugi dolazi, huc* ka katolike, da se od muslimana u seoskom odboru rastave i svog kneza sami sebi uspostave, pa tom prilikom govori: »Mise i pravo* slavni moramo složiti, da halije istjeramo^ pa tako njihovu zemlju dobije* m o«, a na to član centralnog odbo«* ra Hrv. Pučke Stranke skače i po* laže u »narodne ruke« zaklet* vu da će mu izvojštiti zemlju, te dijeli odmah muslimanski posjed. Osnivaju .se odmah i »narodni su* dovi«, koji zabranjuju, da se s »ha<* ridža« hak daje i druge odredbe donosi. Eto u tom položaju živio je i živi katolički seljak, pa je posije* dica toga, da je bio željan tuđeg dobra i »b a 1 i j s k e« krvi, a rezul* tat toga jest naš i Brestovski slučaj. Eto tako naš prijatelj iz Tešnja, a mi s naše strane pridodajemo. da se u onom Tešanjskom i u ovom Brestov!janskom slučaju u svima nama prispjelim izvještajima spo* minju imena baš onih osoba, koje bi trebale, da siju među narod Iju* bav i slogu, da oni huckaju na os* vetu i neprijateljstvo. Pozivamo svakog rodoljuba brata Hrvata, a* ipelujemo na višu rimo«katoličku crkvenu vlast: Braćo, tražite način, da se ovo zlo utamani, ne dopuš* tajte, da se više dogode ovaka dva interesantna slučaja. Hidajet. giozne tolerancije, kad ministar ve* ra bude hodža, koji će pod svojom upravom imati i pravoslavnog pa* trijarha i katoličkog nadbiskupa i muslimanskog reis*ul*ulemu, koje on kao ministar vera mora sve šti* titi«. Ova nas izjava g. Mišovića veo* ma veseli, jer nas je razuvjerila u kojekakvim predrasudama o njemu, koje su počivale valjda na netač* nim informacijama. Od tako libe* ralna čovjeka možemo se mi musli* mani mnogo koječemu nadati. »Izvrtanje«. »Srpska Riječ« u bro* ju od 24. ov. mj. okrivljuje nas, da »izvrćemo« smisao jedne notice, ko* ju smo mi samo preštampali od ri* ječi do riječi iz beogradske »Epo* he« u našem 246. broju pod našlo* vom »Pravosuđe u Sandžaku«. Da li u sandžačkim zatvorima leži više muslimana ili pravoslavnih, o tome mi ne ćemo da diskutujemo. Samo bismo na ovom mjestu napomenuli i to, da je »S. R.« u svome 12. broju f a 1 z i f i k o v a 1 a članak g. Alića »Muslimani i Jugoslavenstvo«, jer ga je upotrebila tako, kao da je u njemu tvrđeno, da muslimani nisu ni Srbi ni Hrvati i ako je izričito u njemu rečeno, da su muslimani o* bo’e, i Srbi i Hrvati. Muslimani i bogojavljenje. Pre* nosimo iz »Hrvatske Sloge« od 25. ov. mj.: »Pri obavljanju crkvenih srpsko*pravoslavnih obreda na dan Bogojavljcnja u Zagrebu pravili su na ulici vojni špalir vojnici bez raz* �Strana 4 — Страна Razno. Kako se »gšeftovi« prave s valu? tom. Berlinski »Tag« saznan je za ovaj bečki događaj: U Beču je bo« ravio jedan amerikanski trgovac, koji je kupovao kišobrane i špacir? stoke i stanovao je u jednom od najboljih hotela. Sjedeći u kafani. čuje slučajno iz jednog razgovora, da se prodaje jedan dvorac u blizi? ni Badena. Odlučivši se odmah da ga kupi, ode odnosnom notaru i za čas je bio u posjedu toga dvorca sa osamnaest aristokratski uređenih soba, parkom, garažom, štalama i gospodarskim zgradama sa dvana? est soba. Za ovo je platio 5 milijo? na austrijskih kruna, to je 6.000 do? lara. Poslije kupnje odvezao se je Amerikanac automobilom u dvorac i poveo sobom neke svoje bogate zemljake, da ga razgledaju. Na nje? govo ugodno iznenađenje našao je u dvorcu osim starog pokućstva još jednu množinu vaza, brončanih sta? tuetta. bakroreza, slika, staklarija i raznih kineskih rariteta. I praktični Amerikanac odmah tu otvori ras? prodaju među svojim zemljacima, ali ne u krunama, nego u dolarima, Rezultat 10.000 dolara. Ali šta da počne s dvorcem, kad će u Beču ostati samo par dana? Jednostavno je brzojavio jednom poznatom multimilijoneru njemačkog norije? kla u Ameriku, ocrtao mu dvorac, park, namještaj i ostalo i ponudio mu sve za cijenu od 30.000 dolara. Drugog je dana dobio novac. Taj je posao Amerikancu donio cara — malenkost od 34.000 dolara, to jest 24 milijuna austrijskih kruna! (»Arbeiter?Zeitung«). broj 248 — Epoj „PRAVDA4* - „ПРАВДА* Nastava traje najmanje 3 mje? seca. Ruski sumareni? I neutralnoj štampi šire se vijesti da sovjeti gra? dc sumarene. koji će učestvovati u proljetnjoj ofenzivi. Gajretou glasnih. ; | : ' i 1 i i i I 1 I i | j Pododbor »Gajreta« u Zagrebu. Osjećajući sve veću važnost sitnog rada za podizanje naše prosvjete, muslimanska akademska omladina u Zagrebu odlučila je, da počne ак? tivnim djelovanjem, kako bi i ona sa svoje strane još u toku studija imala udjela u podizanju prosvjete te svojim radom doprinijeli koji ka? men za izgradnju započete zgrade naše kulture i prosvjete. Smatrajući »Gajret« kao maticu u čitavoj kulturno prosvjetnoj ak? čiji svih muslimana u našoj državi, odlučila je, da u prvom redu za njeg poradi. Na 23. o. mj. sastali su se u pro= storijama univerze. i osnovali pod? odbor »Gajreta«. koji će u‘smislu društvenih pravila sa svojim člano? vima poraditi na korist društva i promicanju njegove ideje. Broj u? pisanih članova prešao je već preko 70. te se još povećava. U pododbor su izabrani ovi aka? demičari: Predsjednik: Ahmed Ku? lenović, stud. ехр. ac., tajnik: Naim Čejvan. stud. phil., blagajnik: Omer Bahtijarević, stud. med., revizori : Mahmut Balić, stud. agr. i Asim Musakadić stud. med. Novom pododboru želimo uspjeh u poduzetom radu. Dobrovoljni prilozi. Husein Han? džić Zavidovići sakupio je K 1.348, Muhamedaga Širbegović darovao je muškom konviktu u Sarajevu 115 kg pekmeza j 60 graha. Pododbor u Srebrenici poslao je upravi K 610, koju su svotu sakupili slijedeći: Z. Klančević i Aza Klančević na svad? bi Hakije Siručića K 212. a darova? šc po K 20: Sida Siričić, po 10 K: Aza Đozić, Hajrija Tabaković, Ed? hem Abdurahmanović, Atifaga De? lić. Kasim Mujezinović, Hakija Siru? čić, lb rabim Kumrić, i Mustafa Ar? nautovć. Aza Klančević i Mujaga Efendić sakupili na svadbi Suljagc Efendića K 293, a darovaše po 30 K: Tima Efendić, po K K 20: Suljaga Efendić, Hatidža Ibrulj i Šemsa Me? holjić, po K 10: Bejda i Haša H. Selmanagić, Tifa Delić, Hajrija Ta? baković, Aiša Pašalić, Behija H. Mujagić. Fcjzaga Selmanagić, Mu? stafa eff. Ibrulj, H. Bešir Meholjić, Mujaga Pašalić, Sulejman H. Hafiz? begović i Mujaga H. Mujagić. Z. Klančević sakupio na svadbi Kadila Klančevića K 105. a darovaše po K 20: Nura Klančević, po K 10: Fati? ma Klančević, Avdo D umovi ć, i A? lija Beganović. Među darovateljima su još neki neznatnu svotu darovali. Hakibeg Kapctanović, kot. pred? stojnik u Mostaru sakupio je do? brovoljnih priloga K 8.660. Podod? bor Bos. Dubica poslao je K 1.075. Salih Galus, povjerenik Glamoč, poslao je K 344. Uprava Gajreta svima sakuplje? čima kao i darovateljima najljepše zahvaljuje na zauzimanju. Svajcarski deficiti radi njene do? bre valute. Nacijonalno vijeće švaj? carsko pretresalo je zakonsku os? ; novu o činovničkim dodacima na 5 skupoću za godinu 1921. Savjetnik Musv je izjavio, da su dodaci za skupoću u godini 1920. iznosili 200 milijona franaka (oko pet mili? i i a r d i naših kruna) i da će se taj j iznos morati prekoračiti u 1921. g. Kod pretresa zakonske osnove u staleškom vijeću o subvenciji od 10 milijona franaka nezaposlenim rad? | nicima ocrtali su dva govornika kri? tični položaj Švajcarske, u koji je ( ona dospjela radi niskih inozemnih novčanih kurzeva. Predsjednik sa? • veza Schulthesz rekao je. da je bor? j ba protiv nezaposlenosti prva duž? . nost saveznog vijeća. Švaj carska tr? ; lovačka bilanca pokazuje deficit i od jedne milijarde f г a n a ? I k a, dok uvoz još uvijek raste, a izvoz opada. Stoga će se morati । preduzeti neke zaštitne mjere рго? tiv industrijske konkurencije ino? i zemstva. (Švajcarska telegrafska a? gentura). Amerika razara pecare alkohola. U 1920. godini, prvoj godini, u ko? joj je bila na snazi zabrana alkoho? la u Sjedinjenim Državama, ražo? | reno je 95.000 pecara i uništeno oko , 125.000 galona raznih špirituoza. ' Broj tajnih pecara koje još postoje, cijeni se na 14.000. Engleski radnici bez posla. Vest? minster Gazete« javlja, da je u En? • gleskoj nastala depresija u radnič? ; kim krugovima usljcd nezaposleno? ■ sti, koja sve više raste. U Južnom Walesu ima 10.000 radnika bez po? I sla. (Tuzlanski adžaibl). Obavezna nastava u Rusiji. U 1 Rusiji je objavljena obavezna na? ; Adem Biše, jalan Škot nadzornik i uči­ stava za sve nepismene od 17 do 30 | telj, koji ne radi u školi a po milosti Grđigodine. rtoj prima ajden aia potpuni meaš, latio TrBšBljah. Raspis natječaja. se je još jedne »privredne« grane, da inu । ovaj smrdljivi dun'ja tuđe Sto snošljivijim. Jednog dana upane u nmgazu Sulcjmanagc Potrošačkoj Zadruzi Saveza dr? Kunosića i »povjerljivo« mu saopći, zamo­ žavnih namještenika potrebni su: livši ga da to nikom ne kazuje, da je »i1) jedan direktor sa komercijah menovan« jednim velikim memurom, kojem nom ili sa praktičnom spremom, ko? jc vazifa. da pretražuje po kućama oružje ii će rukovoditi posao sa Upravom i da pril jeda medžksu za udaranje vergije zadruge. Potrebna je kaucija ili £a? (poreza). Ispričavši mu to. poteže »dekret«, rancija od strane dviju registrova? da se ovaj potpuno uvjeri. nih trgovačkih firmi; Dan-dva zatim dolazi opet ovom »svom 2) jedan knjigovođa, koji može ahbabu« i moli ga. da mu potkajiti kao ćesapiostalno sastavljati bilancu i ine sil jednu pusnlu nainalniz bin krun. Žtrva, poslove: kojoj je malo prije »povjerljivo« obejanio 3) više trgovačkih pomoćnika sa svoj momu rije t bojeći se da je ne uhelaći spremom za konzumna preduzeća. grdnim porezom. potkajti pusnlu u čvrstom Reflektanti neka stave svoje po? uvjerenju, da će je jx> ista-knuću bankine nude i zaht jeve plate sa referenca? vade morati svu butum platiti. Upozoruju ma Upravi Potrošačke Zadruge Sa? se ovim svi porezovnici, kojima je udarena veza državnih namještenika Sara? velika vergija ili koji se boje novih verjcvo. Vrazova ulica br. 5 do 10. fc? gja, da se za pomoć obraćaju ovom zorli bruara o. g. memuru. koji vrši posredovanje s garanti- , Uprava Potrošačke Zadruge ranim uspjehom, samo uz uvjet: hir kajt Saveza državnih namještenika. na bin kruna. Nije džaba jedan duhoviti pjesnik rekao za njega ove značajne sti­ hove: Kad te vidi Adem Biše Uzmi pušku i ubi se, Jer gnjavaža on je taka svakovrsnih, malih, velikih te vezenih Pred njim pada žrtva svaka. razašiljem pouzećem uz snižene cijene. Jeftinih jorgana • Tražite cijenike. U jednom lokalu u 2 sata po ponoći. Stražar poziva gazdu lokala da zatvori, jer je »fajront«. »Otmjeno« društvo, koje je tada bilo u najboljem ćejfu, neće da od­ lazi. Stražar ne opoziva svog zahtjeva, a ni društvo po Nšutnovu zakonu ustrajnosti neće da se miče. Da se stražar ne posluži fizičkim zakonom gravitacije, ustaje jedan po nufus-tesker privilegiran član tog društvanca i zvoni na teiefon okružno načelstvo. Halo- halo, halooo... ovdje ja — Gdje si ti? - Pa ondje, gdje je neke ve­ čeri tancovao pop u ahmediji, a hodža u kamilavki. — A, ha. dobro, znam sada; pa, šta, hoćeš? Molim da fajront večeras za nas stavite van «dejstva«. — Pa ko vam to zabranjuje? - Stražar. — Izvolite na­ staviti po miloj volji. Za taj krug prijatelja, gdje se gaji .u najvećem i najširem smislu riječi bratstvo, nema nikakvih zapreka, od­ govori glas iz cikr. načelstva. »Separatistima« na razmišljanje. Mehmed Slinić, jorgandžija. SUMORNE MISLI. Šerif dojiio pare iz Beograda, pa mi ne da ni krajcara. Ali ef. Raljević. Kad i z d a j e ni d 0 m o v i <i 111 mogu i tebe. moj dragi Ala cf. Arnautović. Sarajevo. Halači ul. 11. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemskihsafuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svih mineralnih voda i t. d. u muslimanskom di­ jelu grada, blizu čaršije, prodaje se. Use­ liti se može odmah, a ima 2 sobe, kuhi­ nju, štalu i ostale nuzgredne prosto­ rije sa električnim svjetlom. Upitati kod Muhasilovića,Bravadžiluk br. 24— 26, Sarajevo. Kuća Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ PAPIRNICA ♦ I HAMDIJE KOPČIĆA $ ♦ X preporučuje svoje bogato etovarište J svih vrsta papira, kancelarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se X obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 A. A A A A A- A Ж ▲ ▲ A A AA AA AA AA A X j ♦ X ф a „Мје«еса“ Baščaršlja, Hotel Ghazi АНМЕВА TATAREVIĆA nnabdjevena je svima ijekovima, pa se preporučuje svima muslimanima. Ima taze ribljeg zejtina (bolukjaga , baleama za gušu. Epilepticon protiv padavici, hopove za kuovet za iznemogle mučke starije osobe, katran euji-voda protiv kaplja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miševe, ser&il pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količina. Izvor jeftinoće! Stiglo : prodaje se po snižMim cijenama: Pirinač, kafa, šećer kockasti u sanducima i vre­ ćama, kristalnoga šećera u vrećama, smokava, hurmi, limona i naranči. — Kod potrebe izvolite posjetiti veletrgovinu Abdurrahmanaga Hadži Prcić, Sarajevo, Bazrdžani 23. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.J u Sarajevu Dionička glavnica K. 10,000.000 Podružnice u B. Brodu i g. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.,- - * HflncElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Z1V Odgovcmi urednik.- Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b9f4f552034aa1e91b8626e3334ef853.pdf 1addb946896cf757c67da5fe6f44f180 PDF Text Text Pojedini oroj К. 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC1ON1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМаНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. 8b'j 1! (249) Sarajevu, subota 29. januara 1921 W neuspjesi. Beograd, 24. januara, i gurno dobro zamisliti o narodnoj iz« ib. I danas smo još uvijek na reci, da jc bolja i mršava nagodba, mrtvoj tačci tužnog nerazumijeva« nego li debela pravda. пјж i tvrdokorne nepopustljivosti. I Da, da. Bolje se je i mršavo na« Konstituanta, u koju se je dvije go« goditi, nego li pravdom ccntraliz« dine polagala nada, stremi potpu« njoj jalovosti i izgleda kao da bi htjela da prestigne i samo privre« ! meno narodno predstavništvo. Kao i njen predšasnik, konstituanta je i poprište dvaju smjerova o uređen nju naše kraljevine i što je još go« re, rukovode ju gotovo isti ljudi. Davi je gotovo isti duh ekskluziv« * nosti i krajnjeg partizanstva. Na i jednoj strani malo prekalufljeni I centralizam »demokrata«, poduprt i na žalost i od radikalne stran« ' ke, a na drugoj nerazumljiva i pot« puno jalova apstinencija Radića i drugova, koja zabrinjuje sve prija« telje narodnog jedinstva i koja bi mogla da nas diskredituje u očima cijelog civilizovanog svijeta. Prido« dajte tim ekstremnim pravcima ne« odlučnost i kolebljivost vlade i eto vam slike našeg bratstva i naše bri« ge za državu. Strašna situacija. Naš je klub nastojao naći izlaz, ali uzalud. Da, potpuno uzalud. Ni* ! vlada, ni stranke ne htjedoše na put sporazuma. I jedni i drugi zauzeše pozu jačega, koji ne treba da se u« ’ giblje. Tako brod naše mlade kra« Ijevine i dalje plovi pučinom neiz« vjesnosti, a kormilar voli i kroz tu maglu, nego li da potraži p u t z 1 a t« ne sredine i izbjegne borbi sa valovima slijepog šovinizma i raz« buktale strasti najširih masa u na« šoj državi. Hoće li se na ovaj način učvrstiti naša država i je li moguće ovim putem doći do iskrenog na« rodnog jedinstva? Neka govori ko šta hoće, mi smo uvjereni, da gosp. Protić tačnije prosuđuje položaj od g. Pašića: centralistički se Ustav može donijeti silom, ali će njegova provedba udariti na tolike poteško« i će, da im ne će odoljeti ni daleko 1 jača vlada nego li je ova g. Nikole | • Pašića. Ne treba se obmanjivati. Po« ' red sveg deklamovanja o bratstvu jedinstvu Ipak je jasno kao dan, ela sc sadanja vlada oslanja gotovo isključivo na Srbe. Prema tome bi njen Ustav imao značenje srpskog oktroja i dao dosta opravdanju za I pokretanje hrvatsko«slovenačke stranke, koja bi oživila dosađanju : pravašku politiku zamijenivši izraz »nagodba« sa izrazom »oktroirani I ustav«. Da bi ovaka politika našla : snažna odjeka u Hrvatsko’ više je nego sigurno, kao što j ? sigurno i to, da bi ta i taka polit.ka uprav porazno djelovala na izgrađivanje i-učvršćivanje našeg narodnog je« dinstva. A ko vodi računa o našim prija« teljima« diljem granica, taj će se si« ma stvoriti nezadovoljstvo u veli« kom dijelu naroda i time ići na ru« ku destruktivnim elementima. »Bra« ni Radića«, reći će koji zlobnik. Ne. I o mi nije ni na kraj pameti. Ra« dićevih teorija ne odobrava niko u našim redovima; one su više fan« tazija nego li stvarnost i narodna potreba. Ali ima nešto, u čem i on ima pravo; nešto, što naglašuju i drugi osim Radića: Ustav treba pri« lagoditi raspoloženju naroda. Ja ne ću da pobijam poznatu tezu, da do« sadanja uprava nije čedo centraliz« ma, već upravne anarhije. Moguće da je ta teza i ispravna, no fakat je da je narod shvaća i da sve naše dvogodišnje nedaće svaljuje na leđa ubogog centralizma. A fakat je i to, da naš sadanji državni apa« rat nije zreo za dobro funkcionisa« nje i to, jednog centralističkog sis« tema, kao što je fakat i to, da ni najbolja i najsavršenija zakonodav« na vlast nije u stanju, da preko da« na izvrši izjednačenje naših zako« na. A bez tog nije moguć centrali« zam. Uz to, valja dodati i to, da Beograd, obzirom na stanbene prili« ke nije u stanju ni da udovolji kan« celarijskim potrebama centralistič« kog sistema, da i ne govorimo o stanbenim neprilikama beogradskog činovništva. Vrlo jc čudnovato, da vladin na« crt Ustava ne vodi nikakva računa o ovim tehničkim zaprekama. Još jc čudnije, što vlada ne će da dođe u bliži dodir sa strankama i dadne izjavu: dokle će ići u popuštanju od svog nacrta. Ova zakukuljenost vla« de niti je dobra ni umjesna tim prije, što daje maha naklapanju, da vlada a limine odbija ovake ustup« ke i da se bavi mišlju, da Ustav oktroiše, a Konstituantu otpremi na hladova nje. Ako sc vlada usteže od razgovo« ra sa Radićem, u čemu bi mogla imati i pravo, neshvatljivo je zašto ne će da pregovara sa g. Korošccm i Narodnim Klubom, pa da bar s o« v'm umjerenijim strankama dođe u bliži odnosaj. Na koncu konca, si« tuadia nije i nu može biti u našem i zemljoradničkom klubu i v adina je dužnost da sama potraži nut k o« vim grupama, kad već ni;e htjela da se pcsluž’ našim posredovanjem, Na to je sad obvezana, jer joi k riitčno mora biti ipak jasno, da .u pr.ko Hrvata i Slovenaca ne može tako lahke prijeći na dnevni red. Prv: su neuspjesi tu.-Pitanje je samo mogu li se oni pripisati na« šein klubu ili će se upisati na račun vladu g. Pašića. la, da kršćani istočne i zapadne crkve priznavaju Isusu ujedno i božanstvo, pa zato i nazivaju njego« vu majku po čovječoj naravi »M a j k o m b o ž j o m«. O »kćeri božjoj« ne bi ni spomena«. Vi ste, gospodine urednice, sa« svim umjesno primijetili, da usljed toga nastaje u djetinjim mozgovi« ma jedna kolizija, kad im istovre« meno vjeroučitelj vjere tumači, da je Isa vejgamber Božiji poslanik a (19. Džumadel-ula 1339.) Godina. HL učiteljica, da je on Bog i da ima ' da se tačno vrše gornje naređenje, »Bozi ja mater«. Meni sc čini, da je i a ako se budu i dalje događale kak« Vama izmakla glavna svrha gđice ve nekorektnosti, treba se smjesta Bruić, koju je htjela postići tim svo« ■ potužiti na zemaljsku vladu i ujed« jim ispravkom. Dopustite mi, da . no o tome obavijestiti naš poslanič« Vas na to upozorim, da ona nije | ki klub. ni iz daleka onako naivna kao što Vi to mislite radi toga, što Vam šalje ispravak, koji faktički nije is« pravak nego potvrda onog, što ste Vi o njoj pisali. Ona je upravo to (beogr. »Tribuni« kao odgovor Ju« htjela. Htjela je, da j avno prizna, gosl. Pijemontu«), da ona radi na što »boljem r a« »Jugoslavenskom Pijemontu«, ko« z u m i j e v a n j u kršćanstva« jemu ime ni malo nc smeta da pio« kod muslimanske nejake dječice, jer vi najseparatističnijim strujama i« se ona za svoj položaj osjeća pot« mam da kažem nekoliko riječi. Ne • puno sigurnom, čak šta više, ona se smeta me toliko što se nabacuje ko« sada nakon ovog ispravka osjeća jekakvim sitnim podvalama na me još sigurnijom, nego prije. To je i moje političko djelovanje; to su prvo, što jc htjela, to jest da utvr« bezuspješno činili i mnogo veći vi« di svoj položaj, a drugo je, da — kači, pa se pak danas nalaze u po« muslimanske roditelje odbije, te da litičkoj ropotarnici. No moram da ne šalju svoju djecu u školu. Ona sc ogradim proti njegovom danas« izvrsno zna, kako su muslimani os« njem uvodniku »Pohod na Beograd« jetljivi u pogledu vjere i spekulira koliko radi prijetnja koje jc onako na tu njihovu osjetljivost. Kad se »viteški« nanizao, toliko i radi ne« jedna kršćanka trudi, da djeca što tačnosti o ulozi moje ličnosti u re« bolje razumiju kršćansku vjeru, | đovima naše Organizacije. to ona time potpuno preuzima na Svoj članak počinje »Pijemont« se zadaću vjeroučitelja kršćanske i navalom na g. Radića, s kojim naša vjere i ona apsolutno ne može biti i Organizacija nema nikakva dodira pri tome objektivna. Da i ne govo« i hoće da zna, kako se Radićevci rim o tome, da to nije niti može bi« ispršavaju radi toga, što znaju »da ti zadaća niti vjeroučitelja u os« njihov cilj potpomaže Korošec, novnim školama, pa ni u sred« ; Korkut i njegovi prijatelji boljševi« njim školama. Zadaću, da se d r u« ; ci i ono par šatrovaca (!) iz Hrvat« ge vjere što bolje razumiju, imaju ske Zajednice«. Malo je »Pijemon« univerzitetski profesori teoloških tu« i te podva'.e, pa me trpa u dru« fakulteta, koji imaju pred sobom 1 štvo »ostalih Austrijanaca, koji svch potpuno zrele slušaoce u pogledu । ja prsa još i sada dekorišu svim rasuđivanja. mogućim austrijskim medaljonima Da Ii će prosvjetno odjelenje ze« I za zasluge i za hrabrost, koju su po« maljske vlade preći šutke preko o« , kazali boreći se proti našeg naroda«. voga, kao i preko ostalih naših op« I Šta da kažem na ove riječi g. Bo« ravdanih tužbi? Mi ne razumijemo žanova? Da reknem: neznalica jc ; kakova je to školska politika naše I bojim se ozEjediti njegovo uvozni« vlade, kad na ovako važno mjesto čarsko zvanje i povrijediti list u ko« nc će da postavi jednu muslimanku ! iem je stovario ovu kolosalnu ne« učiteljicu, koja će sigurno biti puno tačnost. Da kažem: zloban jc: bojim opreznija i koja svojim predava« I se da bih mu mogao učiniti krivo: njem ne će odbiiati muslimanske Možda je i patriotičan čovjek, koji curice od škole. Razumnemo samo pišu iz uvjerenja a nc samo za koru onda, ako je toj politici baš i stalo svagdanjeg hljeba. Ne preostale mi do toga, da se muslimanke i dalje dakle- ništa drugo, nego da ustvrdim, ustežu od prosvjete i da tako posfc da je njegovo pisanje plod krive o« je, kao buduće majke, ne mognu bavi jesti pa ću da ga ispravim. 'svoju djecu odgajati onako, kako 1 Nije tačno, g. Božanove, da se о« to zahtijeva današnje vrijeme. Učitelj. 'ko mene »kupe smetene efendije«. Mi se kupimo oko jednu misli, a u zdravoj zajednici nikad mlađi ne i , Sarajevo, 28. januara. I de pred starijim. Nije tačno. da sam su ja ikad nalazio u redovima au« Intervencija naših poslanika radi strijanaca i bio proti našem narodu, nepravednog oduzimanja oružja. a još manje je istina u tvrdnji o to« Naredni poslanici gg. Hamid Kur« božnjim ordenima. Ja ne dobih ni begove i Ahmetaga Kovačević bili •jednog i, pravo da kažem, to mi jc su kod ministra imutrašmih. dju • • osobita čast. No kad već spomenu« vlede nekorektnog oduzimanja oru« | te ordene, slobodan sam istak« žja i davanja daljnjih dozvola. Tom ste činjenicu, da tih i takih ordena« su prilikom svoje zahtjeve formu« I nuti ima podosta u sadanjoj vladinoj lisali u tri tačke, koje su potpuno I ša Ja ne samo da nijesam or« usvojeni od stranu ministra i u tom I stranci. nego mogu, opet s ponosom, pogledu je dato brzojavno narede« [ dena, istaknuti da sam od uvijek, spadao nju zemaljskoj vladi u Sarajevu: u »verdachtigere« i da sam sve do 1. da se svim posjednicima oružja svjetskog ruta uređivao na j koji su dosada imali oružni list, iz« početka opoziciunalniji muslimanski list u da nova dozvola na lovačku pušku, Bijah otvoren srbofil i u vri« revolver i puške, koje se drže kao i Bosni. ј ume, kad je djelovao Potiorekov obiteljska uspomena. sud. šta više, otvoreno usta« 2. da se svima, koji imaju gornje I prijeki proti nedjelima rulje, što ju je uvjete, a oružje im jc oduzeto, isto : doh na srpsku imovinu uputi a policija natrag povrati i novi oružni Est iz« tcu Potiorcka. što me sad »Pije« da i vrsta u falangu koja vrši po« 3. da zemaljska vlada strogo upo« mont« hod na Beograd, znak je moje gra« zori sva nadleštva, da se pri ispiti« danske ispravnosti. I ništa više. vanјu nepovjerljivosti onih osoba, Naravna stvar, da me se pod ova^ od kojih će se oružje oduzeti, drži potpune objektivnosti, tako da se kim okolnostima nimalo ne doimlje pojedine osobe ne bi mogle izvrga« »Pijemontova« prijetnja, da će ču« vanje države »ako to ne bude ka* vati šikanacijama vlasti. preuzeti drugi Ova se ministarska naređenja da« dar Nikola Pašić« ju na znanje svim Mjesnim Odbo« ljudi: narodna odbrana i garda, ko« rima naše organizacije. Mjesni Od« ja sc danas organizuje širom naše bori treba da budnim okom paze, zemlje. Još se manje plašim obzna« Pismo Sakiba Korkuta. । j ' ; I | i | i ! , I ! j I | i • , • | ‘ ! | j 1 • i I I „Hadi boljeg razumijevanja kršćanstva". । U »Pravdi« od 25. ov. mj. izašao je ispravak gdicc Milke Bruic, upraviteljice VII. narodne osnovne škole u Sarajevu, u kome stoje ove riječi: »Istina je, da sam u predavanju o neznaboštvu naših pradjedova ob« razložila monoteizam, koji danas ispovijeda naš narod svih triju konfesija. U tome sam ih predava* nju radi boljeg razumije« v a n j a kršćanstva napomenu« TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. �Страна 2 — Strana ne. da ta odbrana »ima jako srce i ruku, koja dobro upravlja puš? kom«. Vjerujem naime, da pored te garde ima i državna vlast naše uje? dinjene kraljevine koja također po? smatra i čeka«, a što je još važnije: postoji i svijest naše trezvene rase 'koja ne će dopustiti da se usijanost centralista rashladi u bratoubilačkoj borbi na štetu države i radost naših mnogobrojnih vanjskih neprijatelja. Ja vjeru i em više u razbor nego li u silovitost i držim, da bi i »Pije? mont« učinio bolje, kad bi sijao Iju? bav i snošljivost a ne razdor i ne? umjesne prijetnje. Beograd. 25. januara 1921. v Sakib Korkut Narodni Poslanik- i I 1 1 . ! I i I „Kakovih ima poslanika?" i ■Srpska Riječ« pod gornjim na? slovom napadne me u jednoj biljcŠ? ci, koju je potpisao Jovan Radović, kako sam ja »postupao sa musliman? skim ženama i devojkama, a za Sr? be« da sam bio »najveći protivnik i proganjao ih na svakom koraku«. Ne radi »Srpske Riječi« i njenih podvala, ne radi Jovana Radovića i njegove zlobe, nego radi poštene ja? vnosti odgovaram, da »Srpska Ri ječ« i Jovo Radović iažu i podvalju? ju mi nečasna d jela, kako bi me ob? latili u očima onoga poštenoga svi? jeta, koji me ne poznaje. Kada bih ja »postupao sa muslimanskim žc? nama i devojkama«, kako mi se to zlobno podvaljuje, zar bi mene kan? didovao fočanski kotar, koji je u sarajevskom okrugu najjači i naj? brojniji sa muslimanskim nufusom, za svoga poslanika i onako složno i jednodušno mi poklonio uz ostale moje drugove svoje povjerenje, da budem njegov poslanik? Moje po? štenje i moja požrtvovanost i nese? bičnost su potvrdili fočanski musli? mani sa sela i iz grada, uslijed če? ga laž: Jovana Radovića ne će upa? lit: ni ovdje, gdje me naš musliman? ski svijet ne poznaje. Kakvoj sorti ljudi spada Jovan Radović navešću za sada samo to, da jc u selu Konjevićima, Nekopi? ma i Ljubiljovičima ubio 5 muslima? na. zapalio 5 kuća i 2 klanice i op? Ijačkao mnogo, mnogo musliman? skog blaga. Beograd. 25. januara 1921. Mujo Šehović, težak i narodni poslanik. nepismenost u Bosni i Hercegovini. Nepismenost se u Bosni i Herce? gcv.ni dijeli po vjerama ovako: MusI imani su najnepismeniji u okružjima: mo? starskem (11%), banjalučkom (8%) i sarajevskom (5%), i to u kotare? vima: trebinjskom (32%), stolačkom (22%), petrovačkom (18%) i der? ventskom (17%), a u gradovima: Mostaru (51%), BanjMluci (31%), Sarajevu (30%) i Tuzli (25%). Najnepismeniji su muslimani u okružjima: bihaćkom (96%), tuzlan? sk( m (96%) i travničkom (95%). Od muslimanske ženskadije zna? dt najviše čitati i pisati u Sarajevu, i to samo dvoje od stotine. Katolici su pajpismenri u okružjima: sara? jevskom (46%), banjalučkom (27%), bihaćkom (27%), i to u kotarevima: derventskom (31%), brčanskom (28: -), gradačkom (26%). U građo? vima dolazi pismenih najviše u Sa? raj.vu (89%), Tuzli (86%). Mostaru (82 .) i Banjojluci (81%). Najnepismeniji su katolici u ok? n j ma: travničkom (86%), mostar? sk m (85%) i tuzlanskom (77’j). % o se tiče muš6karaca, a ženskih zn.de najviše čitati i pisat: u gra? do vima: Sarajevu (82%), Tuzli (78%), Banjojluci (70%) i Mostaru (67%). Pravoslavni su najpismeniji u okružjima: mo? sta:skom (17%), sarajevskom (14%) i tuzlanskom (13%). i to u kotari? ma: bijeljinskom (30%), brčanskom (26%) i zvomičkom (21%), a u gra? dovima /Mostaru (83%), Sarajevu Бпој 249 „ПРАРДА* — .PRAVDA" I : I ; (74%). Tuzli (71%) i Banjojluci (63%). Najnepismeniji su pravoslavni u okružjima: bihaćkom (95%), trav? ničkom (96%) i banjalučkom (93%). Od pravoslavnog ženskinja naj? više ima pismenih u gradovima : Tuzli (64%). Mostaru (53%), Sara? jevu (51%) i Banjojluci (51%). s Tumač: one dvije male ništice ili nule % iza brojeva, što su jedna iz? nad druge, znače postotke ili pro? cente. Kaže se. na primjer, da u okružju sarajevskom ima pismenih katolika 46%. to jest: od svake sto? tine duša razumije se u pismo samo 46. I travničkom okružju ima nepi? smenih katolika <86%: biva od sva? ke stotine ne zna čitati ni pisati 86 duša. ♦ U Bosni i Hercegovini od svakih sto duša znade čitati i pisati samo 12, a 88 ne zna. U Rumunjskoj do? laži na svaku stotinu nepismenih 64, u Rusiji 61. u Srbiji 51. u Ugarskoj 47, Austriji 35, Italiji 30, Grčkoj 30, Belgiji 8, Francuskoj 3, Nizozem? skoj 1. Engleskoj 1. Od hiljadu duša ima nepismenih u Švicarskoj samo 5. švedskoj 3. Danskoj 2, a u Njemačkoj od deset hiljada samo su dva nepismena. Dakle Bo? sna je najzadnja. (»Hrvatske pučke novine«). Borba protiv engleskog imperijalizma. i I . I ! I i I i I i 1 i ! I . I I I 1 Još i danas je starijoj generaciji živo u pameti herojska borba, ko? ju je prije 18 godina maleni burski narod Transvaala u Južnoj Africi vodio za svoju slobodu, a protiv Engleske. Poslije svoga poraza, a nakon 3?godišnje borbe smirio se svojom sudbinom, a Engleska kao uvijek u svojim kolonijama stvori? ia je t. zv. Južnoafričku Uniju, da? la Bunma svoj parlamenat i stvori? la si medu пџта jednu Engleskoj prijateljsku stranku pod vodstvom oivšeg burskog generala Smutsa. Ali ni 18?godišnja pripadnost Transvaala engleskoj imperiji nije magla izbrisati težnju Bura za svo? jom potpunom neodvisnošću, pa upravo sada, prigodom izbora za burski parlamenat, koji se imaju do? skora obaviti, izborna borba zauzi? ma sve žešći karakter protiv en? gicskc imperije. Nacionalistička burska stranka stoji pod vodstvom bivšeg genera? ia Herzoga, koji je prošao sve faze herojske borbe svoga naroda, pa i ima silesiju pristaša. Ta stranka iz? dala je izborni proglas iz kojeg se vidi, kako se Engleska ima boriti sa gospodarsko?političkim trzavica? ma unutar svoga imperija. U pro? glasu se među ostalim veli: „Bijedu i siromaštvo u južno?af? ričkom narodu stvorila je imperija? listička gospodarska politika brit? ske vlade. Gospodarska bogatstva Južne Afr.ke uzeta su u monopole, kroz koje se na štetu Umje i bur? skog naroda bogati Engleska. Sada smjeraju na ustanovu jedne imperi? alne banke, koja bi u istinu biia je? dan ogroman engleski bankovni trust za kontrolu novčanog tržišta čitavog britskog imperija. Na taj način izgubila bi Južna Afrika i zadnji ostatak svojih gospodarskih sloboda, te bila prepuštena na mi? Iost i nemilost engleskih brodara, fabrikanata i londonskih banaka«. U zadnjim točkama ovog izbor? nog manifesta izriče se, da se na? cionalistička stranka bori doduše za nezavisnu južno?afričku republiku, ali kod ovih izbora ostavlja to pi? tanje na stranu, da se najprije bori za gospodarsku neodvisnost od En? gleske. »J. L.« : MUSLIMAN! i sjetite se : i GAJRETA i * 1 Rroj Iz Sandžaka i Makedonije. Pismo iz Giljana. (iz skopljanskog »Vlaka«). I a u Hajdcrovoj kući opljačkali su Smatrajući da u našoj državi sve 1 najzad pokuša.i da obezeaste Jugoslaviji po zakonu i ustavu nema žensku čeljad. nikakve razlike dizmeđu ljudi koji Jusuf Ajdin Fazmi, Ilijas i Ncv? pripadaju raznim vjerama i nacija ma, mislili smo da i mi smijemo ref? I zad Bajram iz istog sela, također su lektirati na pravdu i jednakost, i i tučeni, a iz Ncvzadovc kuće odne? živili smo u ovoj srećnoj iluziji. I ženo je dva para novih haljina. Ali na žalost, zlostavljanja i muče? Sanda Vcjscla, Ramiza Sulejma? nja koja se svakodnevno ponavlja? na, Fejzula Salihu, Ismaila Hamida, ju u našem srezu svjedoče nam da i Sulejmana Salihu, snaš.a je ista sud? ovi krajevi još žive u načelima I bina. srednjega vijeka. Isti odred koji je vršio ovu na? zovi potjeru otišao je u ponedje? Najžalosnije je to, što jc glavni činfioc ove nesnošljive torture naša . ljak u selo Lotižda i tu je istučen ј Azim Hasan, koji je pred selom nadležna vlast. vadio kamen. I i utorak u selu Ša? Svi narodi ovoga vijeka rade ne? ( šar slomili su lijevu ruku Franji Ma? umorno vođeni najvećom željom da svoju slobodu prošire i stave na ; tiču. U selu Viriovo Kolo tukli Ze? najvišem stepenu, osiguravajući i fo Simena, Miku Jakova, Zefovu majku Katu i Mikihu majku Gelu, njezinu egzistenciju. U tome ih po? opljačkali mnogo stvari i ubili pčele mažu sve kulturne i humane usta? da bi ručali med. Isto tako ubijen nove. U našoj državi koja je uvi? I je iz sela Rimnika Ibraim Sejdi i jek mandestovala želje za kulturom opažao bi su isti progres da na ža? i Muslih Zuber iz sela Lipovice, A? Ejdinu iz Ribrikovca istukli lost nije nekih ljudi koji pod obra? * hiziru su cijelu porodicu ne štedeći pri zipom »revnosnih« na najdelikat? tom ni malu djecu. niji način sprečavaju ovaj korak, Kada su za ove ljude upitane nad? stvarajući time rđav presedan a po . ležne vlasti iste su odgovorile da bi kadšto dovodeći ih do ogorčenja. i sakrili svoj zločin da su se ovi od? U našem srezu pored mirnih mu? 1 metnuli i sakrili po šumama i da slimana ima nekoliko odmetnika, ih ne treba tražiti. koji tumaraju po šumama, čineći Privatnim pak istraživanjem sa? štete mirnim seljanima, i svojim i zna o se da su ovi ljudi poubijani čestim krstarenjem kao da prkose I a uskoro zatim pronađu im se i gro? vlastima koje možda i ne pokuša? i bovi gdje su zakopani i tako se vaju da preduzmu što protiv ovak? 1 osvijetli ovaj nečuveni zločin. vih bandita. Na protiv, vlast se Svi su muslimani ogorčeni ovak? svom snagom bacila na mirne gra? I vim postupcima, koji se iz dana u danu, tako, da često krv, imovina ! dan ponavljaju, i bivaju nesnošlji? pa i čast kuće, grca pod nogama po? i vim. 1 cijskih službenika. Mi molimo sve više vlasti da prc? Na primjer 26. decembra prošle I duzmu potrebne korake i spasu nas godine, policijski pisar, Milorad Pe? I od ovakvih prestupa. trović sa svojim žandarmima vršeći Muslimani koji su u svakom prav? kcsanćim potjeru, došao je u selo cu manifestovali svoje dobre i is? Bijagonce i uhvatio Su’ejmana Kam? i krene želje otadžbini i državi, još bera iz sela Gornje Slatine koji je uvijek .se vrijeđaju i zlostavljaju od bio u goste sa svojom ženom ve? strane nekih činovnika. zali su ga i izveli van sela gdje su Zbog nekoliko odmetnika koje ga najprije tukli a zatim ubili iz svi muslimani osuđuju i žele da se brzometke. što prije suzbiju njihovi neredi Salih Sulejman iz istog sela, koji I tuku se muče i ubijaju ljudi mirni i u svakom pogledu ispravni i ljudi se prije kratkog vremena vratio iz vojske, rekao je nekoliko riječi u i koji poštuju zakon. odbranu ubijenog Sulejmana ovo I U samoj Skopskoj okolini desa? ih je toliko ozlojedilo da su ga na vaju se ako ne isti a ono slični is? i padi. mjestu ubili. Sulejmana Hamida takođe iz o? Molimo nadležne viasti da ovak? voga sela tukli su najpr je kundaci? I vim postupcima stane na put, a ta? ma a zatim teško ranili u desnu i kode molimo i naše poslanike da preduzmu potrebne mjere kod cen? nogu. Zatim su tučeni iz istog sela Haj? i tralno vlade, koja svakako neće biti ndiferentna i neću dopustiti da se dar Rešid i Ćeriin Hasan, i to tako da je Ćerimu slomljena lijeva ruka, i dalje dešavaju slične stvari. Haši dopisi. TeŠanj, 27. januara 1921. Zagonetka u Tešanjskom kot. su? du. Pod tim naslovom donesoste u рп slom broju jednu »D o in a ć u vi jest«, koja me je čisto obeseli? la i vjerujte mi, da smo Vam zato čisto harni. O zagonetkama kod našeg kot. suda dala hi se napisati ’edna čitava knjiga, ali to je uvijek znao spriječiti naš’ Mjesni odbor, a naročito tajnik tog odbora g. Aja? nović Abas. Što se tiče sud. savjet? nika P a w 1 a t a ni je ni čudo, jer je to jedan čovjek, kojemu je glavna svrha sve muslimansko uništiti. Ta pitajte, molim Vas, samo kadiju Ho? đžića, šta sve nije taj PawLat podu? zeo, da ga unišL? Gdje su one sto? tine muslimana, koje je taj isti g. Pawlat uništio? Zašto? Zato, što je on mislio, da će proganjanjem mu? vojnog sudi je u Plevlju, gdje je kao vojnog sudije u Pljcvlju, gdje jc kao »c r n o ? ž u t i« činio sva moguća nasilja? I zbilja, to mu je uspjelo, ali je tomu jedini kriv tajnik Mjcs? nog odbora g. Ajanović. On je spri? ječio, da se za vremena saznade, ka? ko je g. Pawlat dijelio milodare a? meričke misije na štetu muslimana. P'ak je ove milodare, a naročito še? ćur, dijelio sam sebi. I baš u toj stva? ri došao je jedan član organizacije g. Ajanoviću kao tajniku Мј. Od? bora J. M. O. i pritužio mu se za? phnički, a on je zapisnik u svojoj ladici zadržao. Mjesni odbor u Teš nju, a naročito g. tajnik Aianović i Abas, vidi puno nečeg, što je za jav? I nost i za protestovan je. Oni šute. Zašto? Zato, što je tajnik g. Aja? nović »p r i j e s n i« prijatelj svega činovništva i neće, da im se zamje? ri. Ja se zgražam, da jc naš odbor i ovake momente, koji su od odlučne I važnosti za našu J. M. O., propu? stio za hator g. tajnika Ajanovića, koji, kako izgleda, ne će da stane u neprijateljski stav prema činov? ništvu. Tražim od vodstva stranke, da kod M jesnog Odbora u 'i' e š n ju jednoć zavede red, a na? ročito, da g. tajnika Ajanovića po? zove na odgovornost. Nekorektno ie od jednog tajnika naše organi? zacije, da za hator ličnog i n? ! teresa zašućujc stvari, koje su od ( pćenitog interesa. Nebojša. * Premda se sa izvodima , g. dopis? nika ne slažemo, ipak moramo dopis donijeti, jer svaki član naše organi? zacije ima pravo, da su služi stra? načkom štampom. Riječ ima M j e? з n i odbor u T e š n j u i g. Aja? nović. Ur. »Pravde«. Ф jS Ф St Si St л S* Si пппапппппаоааа Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega JMERHAMETA". аааааааааааааа �Bpoi 249 -■ Broj OPARITE — .PRAVDA Politiihi pregled. UNUTARNJI. Talijani ponovno okupiraju dijfes love Dalmacije. »Jutarnji List« jav? lja iz Beograda, da je talijanska voj? ska prije mjesec dana bila napustila Knin i još neka veća mjesta u oku * piranoj Dalmaciji i da su sc sa svim materijalom povlačili u Zadar i Ši? benik. Međut.m prije nekoliko da? na talijanska sc vojska ponovno vratila u sva ona mjesta koja je na? pustila. Što više talijanska vojna vlast jc bila otkazala vlasnicima us najmljenih stanova, ali jc sad nakon povratka vojske produžila ugovore na šest mjeseci. Prema tome izgle? da, da Talijani namjeravaju ostati u okupiranoj zoni još pola godine. U okupiranoj Dalmaciji agitiraju talijanski agenti za boljševizam i protiv Srbije. Predsjednik zenv Ijoradničkog kluba g. Vojislav La? zić upravio je 25. ov. mj. u ime svog kluba interpelaciju na ministra vanj? skih posala glede djelovanja talijan? ske vojske u okupiranoj Dalmaciji. Ta ćc interpelacija doći na pretres u konstituanti za nekoliko dana. Glavni dio interpelacije glasi: 1. Je Ii g. ministru vanjskih posala poznam to sve što talijanska vojska radi u okupiranoj zoni, ako jest, koje je korake poduzeo ili misli poduzeti, da se tom nesnosnom i pogibeljnom stanju jednom učini kraj: 2. Zašto još nije počela evakuacija okupira? nog područja, koje je po rapalskom ugovoru pripalo našoj državi i kad se najkasnije može očekivati, da će ta evakuacija biti sasvim provedena i rapallski ugovor izvršen? VANJSKI. Prodiranje boljševika na Indiju. Iz Londona javljaju; U engleskoj štampi pokazuje se velika uznemi? renost. što se boljševici neće odreći svoje propagande u Aziji. Tako ob? jelodanjuje Reuterov biro, da je engleskim oblastima došla do zna? nja jedna dnevna zapovijed izdana boljševičkim četama u Taskendu. Ove čete primile su nalog da uzna? predu ju na Pamirski plateau. U dnevnoj zapovjedi im se veli: »Dru? govi! Sovjetska republika Šalje vas na Pamirski plateau, koji dijeli so? vjetsku Rusiji: od Indije. 300 mili? jona stanovnika koje drži u sužanj? stvu jedna šaka Engleza. Vama se namiče zadaća, da na tu visoravan zasadite crveni stijeg vojske oslobo? denja. Neka pučanstvo Indije, ko? je se bori protiv britanskih ugnje? tača znade, da pomoć nije daleko. Spcrazumite se sa četama sjeverne Indije, koje se bore za slobodu, po? tičite njihov revolucionarni napre? dak vašim riječima i vašim činima«. Izbori u Indiji. Iz Londona sc javlja: Dopisnik »Manchester Guar? diana« javlja, da je kod nedavnih izbora u britskoj Indiji, a za pro? vincijalni parlamenat, učestvovanje bilo minimalno. Glasalo je samo 24% izbornika, jer su muslimani i Hindustanci izdali parolu za boj? kot tih izbora. Političkih grupiranja uopće nije bilo, nego su istupali kandidati na svoju ruku i agitirali u izbornoj borbi samo osobnim argu? mentima. Sudbina Vrangelovih vojnika. Carigradski list »Makcdonia« piše, da je u Galipolju 24.000 vojnika Vrangcla, koji su pobjegli sa Kri? ma. General Grasin molio je grčku vojnu komandu, da ove vojnike pusti u Traciju, da im pomogne i dade zemlje za obrađivanje, inače mogu postati pogibeljni bez hljeba i d.scipline. Grčka je odgovorila time, što je na granice Traci je po? stavila jaka odjelenja vojske, da nijednome Rusu nc dozvoli u Tras čiju! Vojnici u Galipolju, ostavlje? ni sami sebi, i u najvećoj bijedi, već su počeli pljačkati trgovine, kuće, i pojedina sela, tako da pučanstvo po? luotoka bježi na sve strane. U Ca? rigradu su također na muci radi mnogih Rusa, koji su i goli i gladni. Ovi Rusi u Galipoliu im adu još 10.000 pušaka i nekoliko mitraljeza. Veliki manevri engleske mornari? ce u japanskim vodama. Sve eskad? rc engleske pacifičke flote otplovile su u japanske vode u svrhu mane * ,vra. To je najveći mornarički ma? ; i i ' I i ; ' ; ; i ’ I nevar od buknuća rata. Medu bro? dovima nalaze se »Auccn Elisa? beth«, »Hood«, »The Pulse« i »Ti? ger«. Eskadre izostati ćc dva ili tri mjeseca. Pred kratko vrijeme ot? plovila jc jedna kanadska eskadra u Lihi Ocean, da se tamo sjedini sa pacifičkom flotom Sjedinjenih Dr? žava u svrhu manevriranja. Program vrhovnog vijeća u Pari? zu. Poslije vijećanja o Austriji i o sevreškom ugovoru program dalj? njih sjednica vrhovnog vijeća biće prema »Echo de Pariš« ovaj; ražo? ružan je, obnova, dobava ugljena, međunarodni finamsijski položaj, međunarodni kreditni sistem kako ga jc izradio Savez Naroda, rusko pitanje, poljsko pitanje, zatim pi? tanje Vilne i priznanje Baltičkih i Kavkazkih država. »Eco de Pariš« misli, da ćc konferenci’a teško rije? siti sva pitanja još u Parizu, jer se pitanje razoružanja neće moći rije? šiti za jedan dan. Pojačanje savezničkih četa u Tur? skoj. Iz Pariza javljaju, da će biti pojačan garnizon interaliiranih če? ta, koje će biti smještene u javne zgrade Stambula. Ovo se pojačanje dovodi s jedne strane u vezu s ak? čijom Kcmal paše, a s druge strane što se Turska sveudilj ustručava potpisati mirovni ugovor. Antanta i Grčka. Na zadnjoj sjednici parlamentarnog odbora za inostrana djela izjavio je ministar Dr. Beneš, da je taktika antante spram Konstantina ta, da se pred? uzmu mjere, koje bi ga za nekoliko mjeseci učinile neodrživim. Tako bi se njegova abdikacija postigla si? lom. Domaće vijesti. Hak s »Haridžskih« zemal ja. Do? i bivamo pritužbe od posjedničkih I krugova iz više mjesta, da se hak s haridžskih zemalja ne dobiva? O? bično se radi o nasilno uzurpiranom bcglučkom zemljištu. Kad se utuži i uzurpator za hak, onda kot. uredi i zavlače stvar i posve komotno ure? I duju. Do danas nije nijedan kot. u? 1 red ovaku stvar svršio, a tako nije? 1 dan posjednik nije došao do svog dobra. Nas čudi komotnest kot. u? reda, da ne vrše ni privremenu ured? bu o beglučk.m zemljama i od zem. vlade, da naredi svim kot. uredima, nek vrše energično bar tu nepra? ‘ vedne »uredbe«, a posjednike pozi? I vamo, da se prituže Agrarnoj Di? i rekciji i našem poslaničkom klubu. I Novi Sad prot v Agrarne Reforme. Prcšireni Savjet si. kr. varoši No? vog Sada obratio su na sve opšti? ne u Vojvodini jednim Predlogom u stvari Agrarne Reforme. LI knji? žici u kojoj jc štampan i opštinama razaslat taj predlog, nalazi se i žal? ba novosadskog Proširenog Savje? ta protiv riješenja, da se 2329 k. ju? tara gradske zemlje uzelo pod udar Agrarne Reforme. Glavne su mu . misli ove: Sirotinja ima dobiti ono? liko zemlje, koliko je savjesno mo? že obraditi, i to samo ona sirotinja koja ima smisla za obrađivanje zemlje, Ta sirotinja ima se snabdje? ti i' ekonomskim sredstvima, radi? lima. 1 o se može učiniti samo za? konom. Kako« današnja Agrarna Re? forma tereti samo pojedince, valja taj teret naložiti na sve državljane, zbog toga novac za nabavljan je i radila treba uzeti na dugogodišnju amortizaciju, od koje polovina te? reti kupce a polovina sve državlja? ne, ove posljednje po progresivnom ključu. Sadašnja privremena Agrar? na Reforma protivna jc postojećim zakonima, jer se osniva na narod? hama, a pravo svojine može ogra? ničiti samo zakon. Naredbe i dosa? dašnje sporovođenje Agrarne Re? forme u onoj formi, kako se danas izvadaju, nisu ništa drugo nego niz nasilničk/h atentata na privatnu svojinu. Agrarnu Reformu postala je jedna društvena zaraza«. Nada? lje sc u toj žalbi ovo kaže: »Zakon? ska osnova, koja respektuje pravo svojine zahtijeva, da vlasnici zem? lje dobiju pravednu otštetu, u pr? vom redu se ovo ima izvršiti kod onih velikih posjeda, koji su već sa? da prezaduženi«. Eto, baš i jedan slobodni kr. grad. ■ jedan »S a v e Г ustaje protiv te [ i i i । ' 1 ; , Страна 3 - ct;ana tzv. »demokratske« (?) agrarne re? ' štva vlasnika kuća da se nove dru? forme. Konstatujcmo .samo taj fa? i štvene prostorije nalaze u Aleksan? kat i pitamo: »Sta bi učinio »Novi drovoj ulici 84 i da društveni tajnik Sad«, da se je kod njih onako otmi? ureduje svakog radnog dana od 3 do carski čista privatna svojinla (vlast? 6 poslije podne. ništvo) otimala kao od nas musli? O Salihu Muslimoviću iz Koraja mana? Mi ćemo sc na ovo drugi kotar Biljeljina. rođen 1895. godine put opširnije osvrnuti obzirom na jc zarobljen i oko 23. oktobra naše ispravno stanovište u agrar? koje 1918. viđao se u Monte Saluciji u nom pitanju. Italiji, umoljavaju sc naročito žaro? Malo izborne statistike. Dr. Hor? | bljenici iz Italije, ko bi šta o njemu vat je u zagrebačkom »Jutarnjem ; znoa, da javi ocu mu Bajri Musli? Listu« iznio seriju članaka o rezul? moviću u Koraj z. p. Brčko. 'tatima izbora za konstituntu i iz Dr. S. Alečković. advokat u njih vadimo ove cifre: Travniku, preselio je kancelariju u »Poprječno u cijeloj Jugoslaviji dolazi 3835 glasača na jednoga za? , I. kat kuće prema poštan. i brzoj, stupnika. Ni to nije svuda jednako, uredu. Domaića fabrika kvasca! Da udos jer u Bosni i Hercegovini otpada po jedan zastupnik na 5.254 gla£/ača, u volji doimaćim potrebama odlučila je tvrtka M. Fišla sinovi, Kreka da Hrvatskoj i Slavoniji na 4.542, u Slovcnijina 3.956 glasa, a u Srbi ji i svojoj tvornici špirita priključi naj? Macedoniji na 3.212. u Grnoj Gori modernije uređenu tvornicu kvasca, nri čemu se je služila iskustvima, na 2.861, a u Vojvodini na 2.119 koja je njezin sestrični zavod u Ce? glasača. U Srbiji i Macedoniji dolazi po? lovcu tokom više decenija saku-p? prečno 3.212 glasača na 1 zastupni? ljao! Ne gledajući na ogromne trosko? ka. Po istom ključu bi Hrvatska (sa 438.607 glasača) morala dobiti 136 ve i poteškoće dobavila je komplet? zastupnika, a dobila ih je samo 93. nc strojeve, pak sc na montiran ju Slovenija bi (sa 158.254 glasača) mo? istih marljivo radi, tako, da će po svoi prilici već uskoro moguće biti, rala dobiti 49 zastupnika mjesto 40, Bosna (s Hercegovinom) sa ovaj produkat u promet dovesti. Naš svijet radosno će ovo primiti 331.051 glasača 103 zastupnika mje? sto 63, a Dalmacija sa 49.962 glasa? na znanje, jer se je već davno no? kazala potreba, da se ovaj artikal ča morala bi dobiti 15 zstupnika kod nas u Bosni proizvađa. mjesto 11.« CIJENE PADAJU ! Papirići D. i A. Iz toga se vidi, kako su istinite one tvrdnje, da ie Srbija izgubila Kajon, Sarajevo. Kralja Petra 19. stigla je velika količina prvoklasnog pisaćeg papira, četrdeset postotaka svoga pučan? stva u svjetskom ratu, jer su izbori bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom u Srbiji izvršeni po predratnoj sta? kao: koncept-papir 11 kg težak. 1000 araka tistici. Prema ovome se da još za? samo 385 K, kontokorent-papira sa 2 kolone ključiti, da će popis pučanstva po? j 12 kg tešikog 1000 araka 800 K, liniranog kazati ciframa, kako je Srbija uža? , kanelaj-papira 12 kg teškog 1000 araka 6S0 K. trgovačkog papira 10 kg teškog ИХХ) sno stradala. 520 K» te sav ostali pisači materijal Izbori za beogradsku općinu. Ka? araka u vrlo jeftinoj’ cijeni. Prije kupnje na dru­ ko iz Beograda javljaju, konačno su mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. se sporazumjeli demokrati i radikali gom Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i za zajedničku listu prigodom izbora tačno. Pakovanje se ne računa. za gradsku upravu. Izbori imali bi Jeste li prekomjerno osjetljivi se obaviti u najkraće vrijeme. Pripreme u Beogradu. Kako nas protiv hladnoga zraka? Dolaze li iz Beograda izvješćuju, čine se ta? i vam odmah različite boli? Oj. kako ublažuju bo:i. čine otpornim ma? mo vrlo velike pripreme za što sjaj? 1 tu niju proslavu predaje francuskog Saže s Fcllerovim pravim Elsa?flui? *ci? odlikovanja i za doček generala dom! 6 dvostrukih ili 2 velike sp. Franchet d’Espereva. Dva odborni? jalne boce 42 krune. Državna treša? ka beogradske općine uputila su se rina posebno. Trebali biste tjerajuće sredstvo, u Ljubljanu, da dočekaju francu? skog generala. Cim dođe u Beograd, koje utažuje grčeve, jača želudac? general Franchet d’Esperev posjetiti Držite se samo Fellerovih pravih će grob svog suborioca i druga iz Elsa?pilula! 6 kutija 18 K. — Želud? čani balzam 12 malih boca 72 K. O? glavnog generalnog štaba solunske mot i poštarina posebno л,; što ief? vojske, pokojnog vojvode Mišića. tinije. Eugen V. Feller, Stubica do? Uredba o stanovima. Kako se iz nja. Elsatrg br. 354, Hrvatska. F Beograda javlja, obdržavati će se tamo 29. o. mj. konferencija o ured? : bi za stanove. Nakon ove konferen? čije izdati će ministarstvo za soci? jalnu skrb uredbu, koja će vrijediti za čitavo kraljevstvo. SUMORNE MISLI. Izmjena dvokrunaša i banknota (Gračanical. od 20 dinara. Pošto je iz Beča sti? Da nisam Švabi aneksiju čestitao, vrag gla veća količina sitnoga metalno? | ga novca, izmijeniti će se stare ban? ga odnio, mogao bih muslimanima zabra­ knote austro?ugarske banke od 2 i 1 1 niti uzimanje abdesia na rijeci. S. Ivanlšević. krune. Ujedno bi se imale izmijeniti I Tako isto i jaali opet meni ide dobro. i novčanicu od 20 dinara, jer je kon? L. Milisavljević. statovano, da se nalazi veći broj I krivotvorenih u prometu. Kako sa? i Od kako me Srbi postaviše predstojni­ znajemo, nalaze se u prometu 4 raz? kom, proti njiha nesmijem ništa poduzi­ ne vrsti krivotvorenih novčanica. mati. Berničević. Jedan falsifikat nosi na licu vrlo Baš svoje se nervoze i smetenjaštva ni­ grub utisak6. Kliše na licu lažne kad ne mogu riješiti. Mato Poštar. novčanice manji je za 0.03 mm od Ja više nisam srhske narodnosti, jer bo­ ispravne, a visina je ista. Na naličju i lje se isplati ići u čifutsku. RitaL falsifikat je u širini za 1 mm manji Postadoh najžešći »Pravdaš«, od kako me od originalnih novčanica. Razlike u Ahmet detalju vrlo su mnogobrojne. Na li? braća Srbi izlemaše. * cu falsifikata ne može se gotovo da : razlikuje drveće, dok se na isprav? ( Sve to Beograd znade, ali Beograd još noj novčanici to dobro vidi. Na na? , uvijek konsekventno šuti. A mi smo m n oličju je plavi utisak zatvoreniji, a cr? I g o ćuiali .. . »Domovina« broj 10. vena podloga prevlađuje manje na Beograd i dalje ćuti, a mi ne možemo falsifikatu nego na ispravnoj nov? ; više da ćutimo. čanici. »Domovina« isti broj, malo niže, Ribolovne karte. Zemaljska vlada ćuti, beno, i dalje. izdala jc naređenje u kojem se ve? Slagarski naučnik. li: Zelene ribolovne karte (za udi? čarski sport) izdavače se ove godi? PAPIRNICA ne uz dosadan ju cijenu od 50 (pe? deset) kruna. Ove karte ovlašćuju H A M DIJ E K O P ČI Ć A imaoca na športski ribolov sa udi? com u svim nezabranjenim javnim preporučuje svoje bogato stovarište vodama Bosne i Hercegovine. Sa svih vrsta papira, kancalarijskog i zelenom kartom nije dozvoljeno lo? Naručbe se Školskog pribora. viti rakove. Ribolovne dozvole srni? obavljaju brzo i točno ju se kao i lovačke karte izdavati Ci ene umjerene. samo posve pouzdanim osobama. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Članovima društva vlasnika kuća! | Javlja se ovim svim članovima Dru? 1 TrešBljak. �Kkfl našim starini i noI wCl žOoOflS vini mušterijama Opet nešto za Vas! Muči li Vas glavobolja ? Trga nje u kostima? Boli od ulosa, od reumatizma ! Besanim ? Jeste li nervozni! Ta pokušajte i Vi FELLEROV PRAVI ELEA-FLU1D. Divit ćete se i hvaliti Fellerov Elsafloid kao dobra prijatelja u crnim danima. C dvostinkih ili - velike specijalne boce 42. — K. Prah i tablete protiv reume 15. . Aspirin prašci 15 K. Oj. kako ćete biti zadovoljni, ako poku­ šate FELLEROVE PRAVE EL<A-P1LULE! Te su uistinu dobre! 6 kutija 18 — K. SAGRADA BAUBER 12,- K. KVEDSKA ŽELVDČANA TINKTURA 20,- K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA 6. K. Pravi eehoferov balzam 15. K. Vi каЦје^ ? Za probavu! Probavni prašak 1. - K. Soda bicarbonica 3 K. Sol za čišćenje želudca 6.— K, Karlebadska sol 6. K. REGENEROL SA MARKOM »HEG (fizio­ loške soli po prof. Neusseral 1 kutija 25, K. Najfinije Ricinovo nije po 6 — i 30. — K. Častilo od tamarinda 2.50 K. ČAJ ZA ČIŠĆENJE KRVI 8 - . Senesbleter i Muterbleter počauiši od 3.— K. Glavobolja ? .Jednako ugodan u uporabi kao i pouzdan jest FELLEROV BEL8A“ klinčić PROTIV MIGRENE 12 — K. Prašci protiv glavo­ bolje 15 — K. Kinina, praška protiv groz­ nice 30.— K. Zubobolja ? Zubne kapi 5. K. Zeleno ulje 30’— K. Voda za oči 5'— K. Svrbljenje, svrab. Mast protiv evraba 12,- K. Naftolova mast 18.— i 20 K. Sumporna mast 12-— K. Sve ostale masti, kao cinkova, blajvajs — aromatična, lovorova mast u kutijama po 3. -, 7,— i 12.— K. Mast za rane 15. K, Mast za djecu, Kamfoma žesta 12. — j 60.— K. Mast ptotiv ozebline 15. — . Biahilon-flašter, rubnflašter 2.— K i 4. — K Žesta i mast protiv guše (Kropfi 15.— K. Sredstva za životinje. Hranfri prah za marvu 1 kutija ~ 50 K. Mazilo za konje 25.— K, Antika б.-- i 3 . — K. Gusti terpent n 5.— i 10.— K, Mast protiv ušiju 3.— i 12,— K. Kod upita priložiti poštanske biljege za od­ govor. da smo otpočeli naš prijašn i rad na veliko kao i prije, te prema tome nuđamo na veliko kafu, šećer kockasti (u sanducima), piri* nač, Petroleum te ostalu kolonijalnu i manufakturnu robu. Nije li Vam želudac u redu? Tr­ pite li od slabe probave? (hl pokvarena apetita? Sluz otatranjoje, kašalj utažuje ZAGOR­ SKI PRSNI SOK 9. К. Hego kolačići (prsne pastile protiv kašlja) 7.50 K. Bonboni od slada, od trputca poćamši od 3.— K. Prsni čaj protiv kašlja S. K. 1 iakerski prah 8.- R. Guajakoldrup uz liječ­ nički prepis 40.— K. Lipov čaj 8.— K. treba Broj 249 — Epoj „PRAVDA* — „ПРАВДЛ* Strana 4 — Страна Braća (Hasan) Pušić, Tuzla. Protiv glista! Eka šećerne pastile protiv glista 1 vre­ ćica 7.50 K. Citvarovo sjeme protiv glista, čisto ili sa šećerom, po težini počaroši od 4. - K. Proljev. Diareja? Rastlerove kapi protiv kolere 15 — K. kapi protiv grčeva 10.— K, kapi od kamilice, od proininca, kimove kapljice, cimetove, meiisove kapljice, baklnjanska tinktura, Hoffmanova žesta. male boce 6.— K, velike 30.— K- Dabrove kapi (Bibergeil) za žene 30 - K. Omot i poštarina račnnaju se posebno, ali što jeftinije. Preporuea so, naručiti Što više na jedan puta, jer se tako troškovi podjeljuju i iznose za pojedinu robu manje. Narudžbe adresirati na: Raspis natječaja. staklene ploče Potrošačkoj Zadruzi Saveza dr? žavnih namještenika potrebni su: 1) jedan direktor sa kornere!jak nom ili sa praktičnom spremom, ko? ii će rukovoditi posao sa Upravom, zadruge. Potrebna je kaucija ili ga* ranciјa od strane dviju registrova? nih trgovačkih firmi; 2) jedan knjigovođa, koji može samostalno sastavljati bilancu i ine poslove; 3) više trgovačkih pomoćnika sa spremom za konzumna preduzeća. Reflektanti neka stave svoje po? nude i zahtjeve plate sa referenca? ma Upravi Potrošačke Zadruge Sa? veza državnih namještenika Sara? jevo. Vrazova ulica br. 5 do 10. fe? bruara o. g. u svim mjeram , kao i staklarski kit. nadalje cilindere. me­ dicinske bočice i staklene lončiće za nmst9 svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakla i porculana Sabokrvnostf Tekući željezni ekstrakt 2>' K. Željezni albaminat 40.— K- Ua liječnički pre.ds: ARSOFERRIN-TEKTOLETE od ljekarne k svetome Duhu u Beču 25.— K. HEGA FERRIN 45.— K. Krcčno-željezni sirup 20.— K. Blaudove tektolete 15,— K. Pravo najfinije ljekovito riblje ulje „Шва« 85,- K. Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba WEISS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. Miševi, štakori, stjeniCE i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenke K ' Uprava Potrošačke Zadruge 12.— . Za moljce po K 10.—, prašak Saveza državnih namještenika. za buhe po K 10'— i K 20'—, prašak , za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, u muslimanskom di­ mast za uši na glavi K 5‘— i 12’—, Mast jelu grada, blizu čarza uši na biagu K 5’— i 12’—, Prašak šije, prodaje se. Use­ proti mrava K 10.—, Mast proti svrabu liti se može odmah,, K 14.—. Razašilje pouzećem Zavod za a ima 2 sobe, kuhi­ eksport M. J (1 n k e r, Z a g r e b br. 16. nju, štalu i ostale nuzgredne prosto­ Petrinjska ui. br. 3. rije sa električnim svjetlom. Upitati kod Muhasilovića, Bravadžiluk br. 24— Mjesni zastupnici traže se! 2b, Sarajevo. Kuća Eugen V. Feller, ljekarna, Centralna drogerija Braća Šahinagić Stubica donja, Elsatrg br. 310 Hrvatska. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 uSpješn0 oglašuje se u „Pravdi". Izvor jeftinoće! ' Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i ’ fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svih mineralnih voda i t. d. Stiglo i prodaje se po sniženim cijenama: Jeftinih jorgana svakovrsnih, malih, velikih te vezenih razašiljem pouzećem uz snižene cijene. Tražite cijenike. Mehined Slinlć, jorgandžija. Sarajevo, Halači ul. 11. URA? Pirinač, kafa, šećer kockasti u sanducima i vre­ ćama, kristalnoga šećera u vrećama, smokava, hurmi, limona i naranči. — Kod potrebe izvolite posjetiti veletrgovinu koja čini trajno veselje ? Samo Suttnerova ura 1 Abdurrahmanaga Hadži Prcić, Od nikla, ocjelt, srebra, zlata, u svakoj cijeni — I vi ćete biti zadovoljni 1 Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebstlne kao škare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. sve dobro i jeftino I Tražite cijenik od tvrtke Sarajevo, Bazrdžani 23. H. Su^ier ii Ljubljani bioj 706, Muslimansku trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K. 10,000.000 Podružnice u £5. Brodu i 13. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SnS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - - Kancelari ja: Hralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN Odgovorni urednik* Ibrahim Muhić. Vbanik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevu, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/632cafe02330627410ffd9d89010710c.pdf bd2f43d6a2e37d75224ff20ff9a90d28 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini oroj K ‘2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K ISO.—, na pola godine K 9J.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200. ■: za države postale iz bivše austr.-ug. monarhije i Bugarsku K 220.-; za ostalo ino­ zemstvo K 250. — . Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 12 (250) Teiefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119. Sarajevo, utorak 1. februara 1921. (21. Džumadel-ula 1339.) Honstituanta. 28. januara je održana sjednica konstituantc, koja je protekla veo? ma burno. Od jugoslavenskog i na? rodnog kluba bili su prisutni samo delegati klubski Dr. Korošec, dr. Đrinković i dr. Laginja. Nakon či? tanja i primanja izvještaja verifika* cijonog odbora čitan je novi poslove nik, koji se vrlo malo razlikuje od starog, što je odmah kao prvi go* vornik i naglasio Dr. Mehmed Sp a? ho u ime našeg kluba. Dao je i iz* javu da će naš klub glasati pro* t i v poslovnika, jer da ustav mora biti djelo sporazuma što većeg bro* ja poslanika. Radi toga je tražio, da se ustav glasa sa % glasova. Osim toga zahtijeva i izmjenu zakletve. Nakon što je i republikanac Milo* van Lazarević prigovarao po* slovniku, govorio je radikal Ljuba Jovanović. Njegov govor je pobu* dio malu senzaciju usljed toga, što je i on ustao protiv poslovnika. Na njegov su govor reagirali demokra* ti i ostali radikali velikom bukom i upadicama. Jovanović je iznosio Protićeve nazore, jer je zamjerao zakletvi, koju, kako je poznato, Pro? tić nije položio. Sreten Popadić zemljoradnik veli, da je glavno, da se što prije donese ustav. Dr. Nin* čić (radikal) branio je poslovnik tvrdeći, da omogućuje demokratski režim. Socijalist Edbin K r i s t a n govo* ri oštro protiv poslovnika. Sakib K o rk u t pozdravljaj9 vor Ljube Jovanovića kao glas ra? žurna i kratko razlaže stanovište muslimana.*) Poslije podne u četiri sata nasta* vijena je sjednica, na kojoj je de* mokra ta dr. Edo L u k i n i ć govo* rio za pos’ovnik i nastojao naroči* to, da pobije argumente dra Spahe. U istom govoru dospio je Lukinić, da pročita i pismo, koje je (po pi* sanju demokratske štampe) upravio poznati agitator protiv naše države u inozemstvu dr. Sachs na Mačeka, potpredsjednika hrt. republ. seljač* kc stranke. Dr. Milenko Vesnić (radikal) osvrće se na Radića i ka? že, da ga nimalo ne iznenađuje dr* žanje njegovo, pošto je još prije mjesec dana izjavio, da ne će doći u Beograd. Još je govorio ministar T r i f k o v i ć, koji je razlagao, ka? ko je držanje srpskih političara do skrajnosti popustljivo. Nakon toga se prelazi na glasanje i to dizanjem s mjesta. Poslovnik se prima velikom većinom. Naš je klub gla? sao protiv. Iza pauze dolazi na dnevni red zakletva komunista, ko? ji su se svi zakleli. U ime njihovo 'dao je Simo M a r k o v i ć kratku izjavu. U subotu 29. januara nastavila se je debata o poslovniku. Stanko B a* nić daje izjavu ispred Jugoslaven? skog kluba i kaže, da će položiti zakletvu, jer su za jedinstvenu dr? žavu. Ispred Narodnog kluba iz? javljuje dr. Mato Đrinković, da će i oni položiti zakletvu, ali ra? di presi je. On je lično protiv za? kletve i ako je monarhist. U toku svoga govora iznosi historijat na? rodnog ujedinjenja. Dolazi do sva? đe između dra L u k i n i ć a i dra Laginje, u kojoj padaju veoma krup* ni i neparlamentarni izrazi. Buka biva sve žešća, jer je nastalo rječ* kanje između Muslimanskog, Ju? goslavenskog i Narodnog kluba s jedne strane i demokrata i radikala s druge strane. Radi toga određuje predsjednik pauzu. U nastavku de? bate daje predsjednik opomenu dru Laginji i dru Lukiniću. Dr. Lukinić izjavljuje, da Laginjina tvrdnja o njemu, da je naime bio s grofom Tiszom u Sarajevu, ne odgovara i? stini. To mu potvrđuje dr. Andrić i dr. Spaho. Ministar Pribićević po? lemiše sa izjavama dra Drinkovića. Poslije toga nastaje opet rječkanje između Jugoslavenskog kluba i slo? venskih zemljoradnika, a zatim se prelazi na zakletvu Jugosl. i Na? rodnog kluba. ! i ! I I *) Govore dra Spahe i S. Korkuta donijećemo u narednom broju pre? I ma stenografskom zapisniku. Ur. U ovom našem izvještaju, koji smo napisali prema vijestima beo? gradskih i ovdašnjih listova, kaže se. da je poslovnik izglasan >sa ve? likom većinom. Međutim zagrebač? ke novine »Obzor«, »Hrvat« i »Ju? tarnji List« ne spominju ni riječi, da je bilo ikakva glasanja. S druge strane zagrebačka »Riječ«, organ demokratske partije, piše ovako: »Kod glasanja, koje je provedeno u 16 h 45 pokazalo se prema gusto za? posjednutim klupama, da je ogrom? na većina za prijedlog promjene poslovnika. Ostala je protivna kraj? nja ljevica i desnica.« Isto izvješćuje beogradska »Po? litika«, da je poslovnik izglasan. Mi još nismo u stanju, da to potvrdimo, ali s obzirom na to, što je debata c poslovniku nastavljena u subotu, pa dalje, kao nezavršena, ima da se nastavi i u ponedjeljak (to jest juče), mogli bismo zaključiti, da su lažne vijesti onih novina, koje su javile, da je poslovnik izglasan. Jedinstvo i naši centralisti. »Republika« donosi u svom broju od 30. ov. mj. uvodni članak, iz ko? ga vadimo neke vrlo tačno iznesene loše strane centralizma. »Nemoguće je iz jednog centra putem jednoobraznih pravila zado* voljki, kao što valja, vrlo raznovr* sne potrebe raznih krajeva i oblasti jedne zemlje. To je u toliko više ne? moguće kad je riječ, kao što je kod nas slučaj, o novoj zemlji, u čiji sa* stav ulaze dijelovi, koji nikad dotle nisu obrazovali jednu zajedničku cjelinu. Ako su prilike u raznim dijelovi* ma naše zemlje zaista različite — što niko ne može sporiti — i ako su za reguliranje tih prilika potrebna ne svuda istovjetna i jednoobrazna pravila, nego različita pravila, koja odgovaraju tim raznim prilikama — što je sasvim prirodno i logično — onda nastaje pitanje, ko će ta razli? čita pravila da propiše? Demokra? tija na to pitanje daje ovaj odgo* vor: narod tih dijelova države, tih pokrajina ili oblasti, koji najbolje poznaje njihove prilike i njihove potrebe i koji će prema tome ne* sumnjivo najbolje moći i da zado* volji ove potrebe. Kao što cio narod u državi, bilo sam neposredno, bilo preko većine svojih slobodno iza? branih predstavnika, propisuje op? šta pravila, ko jih se vlast ima đržati u pitanjima, koja se tiču cijele drža? ■ ve, tako isto narod treba u pojedi? nim oblastima, bilo sam neposred? no, bilo preko većine svojih slobod? no izabranih predstavnika, da pro? pisuje posebna pravila, kojih se vlast ima držati u pitanjima, koja 1 sc tiču samo ovih oblasti. Opšte j stvari rješava cjelina, posebne stva? ’ ri pojedini dijelovi. Tako kaže de? ! mokratija. Jer kad je riječ o opravdanosti u? vođenja centralističkog sistema u našoj zemlji, onda njegovi branioci izlaze s tvrđenjem, da smo svi mi koliko nas ima u našoj čudnoj dr? ' žavi S. H. S. toliko jedno isto, da i nema smisla govoriti ni o kakvim zasebnim oblastima, pokrajinama ili tome slično. Sve je kod nas toli? ko ujednačeno, da toj stvarnosti odgovara samo dosljedno sprovede? no centralističko uređenje. Ali u isti mah, kad izlaze sa ovakvim tvrđe* njem, oni misle, da mogu tvrditi i? sto tako pouzdano, da sve to što smo mi jedno i isto i što je kod nas sve ujednačeno, ne vrijedi ništa, a* ko ne usvojimo centralistički sistem. Bez njega, sve će se raspasti i rastu? riti. Vidi se odavde potpuno jasno sva protivurječnost u koju padaju naši slavni »državotvorci«. Jer dok s jedne strane tvrde, da treba zave? sti centralizam i ukinuti sve oblasti iz prostog razloga, što smo jedno i isto, dotle s druge strane po njima 'ovaj centralizam treba zavesti upra? Vo zato, što bi bez njega svaki oti? šao na svoju stranu. Međutim, mi 'ili smo jedno, i u tom slučaju de? centralističko uređenje nas ni u kom slučaju ne bi moglo razjediniti, već naprotiv, ili nismo jedno, i u tom slučaju nastaje pitanje, kako bi cen? tralističko uređenje uspjelo da od nas učini jedno. U taj uspjeh mogu vjerovati samo oni, koji vjeruju u politiku sile uopste, koja postupa cisto mehanički zanemarujući pot? puno psihološke elemente, ovdje od ; pretežne važnosti. U ostalom ova ; vjera, čak kad bi neko mogao tvr? ■ diti, da je osnovana, u svakom slu? i čaju je nedemokratska i protivde? 1 mokratska.« , i I I Beograd, 28. januara 1921. Na jučerašnjoj sjednici našeg po? slaničkog kluba je zaključeno, da se publikuje ovo saopštenje: Sadržaj članka, koji je štampan u 8. broju »Pravde« od 22. o. mj. pod našlo? vom »Državna kriza« ne odgovara mišljenju našeg poslaničkog kluba. U ostalom je uredništvo u primjed? bi reklo, da se ne slaže s tim član* kom, ali ni samo štampanje toga članka klub ne odobrava. Ovo se je dogodilo stoga, što su doskorašnji članovi redakcijoriog odbora i glav? ni urednik lista zaokupljeni posla* ničkim radom u Bogradu. Biljke. Pašićev put u Rim. Kako je po? znato iz novina, g. Pašić je nešto zaif, ali »ako mu krene bolest na bolje« — javlja tako beogradski »Balkan« od 27. ov. mj. — poći će u Rim. O cilju toga puta govori se u »diplomatskim krugovi? ma« ovo: »G. Pašić će u Rimu potpuno sanirati stanje stvo* reno rapalskim ugovorom. Kako se događaji razvijaju u srednjoj Evro? pi, potrebno je da Italija i naša kra? Ijevina prema njima zauzmu zajed? nički stav i odrede zajedničku di? rektivu. Italija nikad ne može do? Godina III. ' pustiti da na obale Jadranskog Mo* ra ponova siđe ona sila (ili njen uticaj), protiv koje je stupila । u krvavu borbu. To isto ni mi ne | možemo dopustiti. Ako bi se na j našim strankama, bilo pod kakvim maskama, pojavili u? ticaji te sile, time ne samo da bi bi* la kompromitovana pobeda Srbije, već i pobeda Italije i ostalih Savez* nika. Mi se moramo za vremena u? napred obezbediti i o n e m o g u? ćiti svaki pokušaj resto? racija i restitucija u s t a* nje, za čije je rušenje žrt? v o у a n o milijon i po Srba. — U tome pogledu interesi Sr* bije i Srpskog Naroda idu paralelno sa interesima Italije. Niti je Strasburg briga samo Francuske, niti je Trentino sa Trstom briga samo Italije, niti suLj ubijana i Zagreb samo naša briga, u koliko ih valja čuvati od eventu* alnog povratka u stanje pre pobe* dc savezničkog i srpskog oružja. To je briga sviju Saveznika. Sektor zajedničkog fronta n a o* vim našim stranama za? jedno ćemo čuvati, mi i I* t a 1 i j a.« Potpuno sanirati rapalski ugovor, to valjda znači, popraviti ono, što je g. Trumbić pokvario, naime — istjerati Talijane iz Rijeke. Inače i su te diplomatske riječi — sasvim I jasne, kad se čita ono, što je izme? i đu redaka. Sretni li su Hrvati, kad I im Srbi ne daju, da ih tare ikakva ! briga, nego im skidaju s leđa čak i i brigu oko Zagreba i hoće da je no? se bratski i saveznički s Italijom! Kakva je ovo glupost? Beograd? i ski list »Trgovinski Glasnik«, u či? ! ju smo zdravu pamet još kako tako vjerovali, dokazao nam je u svom 17. broju od 23. januara, da je nema. On je bio u stanju, da napiše ovo: »U srpskom delu ostvarena je prava slobodna država na Balkanu i na slovenskom jugu. Ta država, Srbija, nastavila je delo narodnoga oslobođenja i u svetskom ratu po* bedno ga dvršila stvarnim oslobo? đenjem svega srpskoga naroda i isvih srpskih zemalja. Te su zemlje: Srbija. Stara Srbija, Makedonija, Crna Gora,^ Bosna, Hercegovina, Dalmacija, Srem, Bačka, Baranja i Banat. U nekim od tih delova, pre? ma tuđinskim računima i uticajima, katoličanstvo je pretvarano u Hr? vatstvo, a muhamedanstvo u M u s 1 o m a n s t v o. O toj neprija* teljskoj mešavini vere se narodno* sti mi ne vodimo računa; za nas su ta inoverna braća Srbi katoličke i muhamedanske vere, kao što je u stvari. A u koliko bi mudu njima bilo još ostataka austro*katoličkog Hrvatstva i t u r s k 0 ? m u h a m e* danskog Muslimanstva, to su pobeđeni ostaci Austrije i Tur* ske, kojima su otvorena vrata za povraćaj u bratstvo srpskoga jedin? stva i slobode, gde razlika vere ni* šta ne smeta.« Čokorilo je dobio još jednog u? čenika. Kakva je glupost izrečena u toj tvrdnji, da je pretvaranjem »Muhamedanstva« u Muslomanstvo nastala neprijateljska mješavina vjere sa narodnosti, pokazaćemo najbolje, ako konstruišemo ovaj sinonim: Iz pretvaranja Isusanstva u Pravoslavstvo nastala je neprija* teljska mješavina vjere sa narodno* sti. Nema Muhamedanstva, niti ga je ikad bilo, ali ima islam i imaju muslimani, koii svoje vjere nisu pri* mali zato, da tako budu lakše ne? prijatelji srpstvu. Drugi su tu razlo* zi po srijedi, dragi brate hrišćaninc �Страна 2 — Strana iz »Trgovinskog Glasnika«. Ali.... oprosti im, Bože, jer znaju, šta govore! Propast tvoja od tebe ... »Demo* krati ja« u broju 473. od 26. o. mj. piše slijedeće: »Muslimanski List za jedinstvo države. »Domovina«, or* gan Muslimana Arnautovićeve gru* pe. protivan je avtonomijama »is* torijskih oblasti«. U svom broju od četvrtka donosi članak pod našlo* vam »Centralizam - avtonomije« koji se za vršu je ovim riječima: »Hoćemo da budemo jasni: za na* crt ustava Vesniecve vlade izjavili su se ne samo rad'kali, demokrati, i neki vrlo ugledni Hrvati i Sloven* ci, nego i svi srbijanski muslimani, jer vole iskreno ovu našu državu o* nakvu kakva je. Mi ne ćemo koje* kakovih Kei >šec*Radićcvih auto* nomnih pokrajina, mi ne ćemo da uskrsne bosanski sabor sa svojim konfesionalizmom, »ključem« i svim ostalim mizerijama, koje nam danas izjedaju i smiješne i gadne. Mi ho* ćemo da budemo u jednoj jedin* stvenoj državi sa jednim zakono* davnim tijelom, u kome ćemo sara* divati ravnopravno sa svom braćom i biti u nerazdjekvoj zajednici sa svima muslimanima, koji žive u na* soj državi izvan Bosne i Hercego* vine, jer ćemo samo u takvoj zajed* n;ci biti brojni i jaki«. Sjeća li se »Demokratija«. da su Muslimani Arnautovićeve grupe na 28. novembra nr. god. dobili 400 glasovi] u cijeloj Bosni i Hercegovi* . te se niihova ne tutiše? Naši dopisi. Tuzla, u januaru 1921. Odgovor Kari. Teško se odluČih. da Ti, Karo, odgovorim. S tobom se ne može polemizirati, jer si nepri* stojan. a nema ni smisla voditi ka* kva računa o Tvom pisanju — pla* ćemčkom. Ali Tebe ne zna svako, < sim onih mjesta, koja su »imala čast« trpiti Te na svom teritoriju. U Mostaru T e svi dobro znaju, a naročito muftija, biskup i mitropo* lit. U Tuzli je Tvoja pojava simpa* tična svakom i nema toga insana, u koga ne zakuca srce ođ radosti, kad mu se pruži ta ugodna prilika, da se Ti nalaziš u njegovoj blizini. Osobito si mio i drag Sulejmanagi Kunosi ću. Hamdibegu Isabegoviću i još mnogim, koji u Tebi vide po* štena muža, koji mnogo drži đo svoje riječi u privatnom životu. Ja sam. moram priznati, bio tako slo* bodan, da sam Te nazvao politici kim šarlatanom ne znajući, jadan, da sc taj epiteton ne smije govoriti u savezu sa Tvojim časnim ime* nom. 1 bijah zastrepio, kad proći* tah u »Domovini« kako Te je spo* pala nervoza na tu uvredu. Kada si u toj nervozi napirlitao nekoliko »kulturnih« izraza, šalješ me u mej* tef, da u teoriji proučim šta znači politički šarlatan, a ako mi je teško pod stare dane sjediti na mejtef* skoj klupi, upućuješ me pravdaš* kim kaponjama i a n a 1 f a b e* PODLISTAK. M. Pavlek: Pijanac. iz »Narodne Za* štite«). Teškom mukom vukao sc selom u blatnu, poderanu kaputu ispod ko* jega je virila torba, u koju je sabi* rao milostinju. Kađ sc napunila, sve jc prodao i zapio. Onako razigran vinom ili špirom izašao bi iz birtije, počeo vikati i lupati svojom drvu? nom nogom. Skupila bi se oko nje* ga djeca, da ga gledaju ili da mu se rugaju, a on bi tada počeo pri* ča ti. »Da, djeco, gledajte me, slušaj* te me, i onda se čudite. I ja sam bio nekad čovjek, a nije tome davno, bio sam i gazda. Imao sam kuću, svoj dom, nešto zemlje i svoju že* nu, samo nijesam imao djece, jer sam se istom oženio, kad je došlo zlo, rat, a ja morao da idem, da bra* nim kralja i domovinu. Dođosmo na frontu, na mene navalile uši, da (Prcštampano Бпој 250 — Broj „ПРАРДА" — „PRAVDA" t a m a. da to tamo praktički nau* čim. Sada ini se čini, dao vaj opite* ton nije tako snažan, da Te tačno ilustrira: bilo bi zgodnije, da ga za* mijenim s našom riječi — pctljanac. U »Domovini« broj 12. i 22. iz g. 1920. napadaš vodstvo »J. M. O.« i njihov politički smjer i taktiku. U »Pravdi« si to sve branio i čak hva* lio tc »kaponje« i »analfabete«. Evo što si u »Pravdi« od 13. marta 1920. broj 28. pisao: ».... I Maglaj li ć, i Dcftcrdarović i Vilović spadaju medu odlične članove J. M. O.. koja je otkazala posluh boljševičkoj Da* vidovićTribićcvićevoj vladi i koja nije htjela da potpomaže tu zlogla* snu vladu u njezinom besprimjer* nom haračenju državnih dobara i o* timanju privatnih svojina .. U o* štalom muftija Maglajlić može biti da i plače, ali ne za Austrijom, ne* go nplakiva tešku sudbinu našega naroda, a naročito muslimana, koju im bjehu počeli krojiti »demokrat* ski« satrapi i vlastodršci.... Kada bi dr. Dcftcrdarcvić u istinu agito* vao za muftijinu organizaciju, či* n i o bi t i m s a m o s v o j u duž* n o s t u prvom redu kao musliman, a u drugom redu kao dobar držav* ljanin, jer jc J. M. O. ustala proti onih bezbrojnih nepravdi i nasilja, koja ju • demokratska« vlada činila ponajviše na muslimanskom dijelu našeg naroda, a uklanjati jedno zlo. koje djeluje rastrojno na državni organizam i potkopava žile državi, dužnost ju svakog poštenog i do* brog državljanina ...« Ovako si pi* sao u martu u »Pravdi«, a onako u novembru iste godine u »Domovi* ni«. Razlika nekih osam mjeseci. Da mi ne vrdneš, ukHpiću Te odmah. Priznao si. da si napisao »samo je* dan članak« u »Pravdi« proti Gru* diću. Dobro. Taj članak proti Gru* diću izišao je u »Pravdi« od 29. ja* nuara 1920. broj 9.. a ovaj je izišao u broju od 13. marta iste godine. Da si ga baš Ti glavom pisao, svje* doči i ovaj pasus: »... Moj dopis u »Pravdi«, koji sam napisao povo* dom premještaja ovdašnjih kotar* skih predstojnika dra Ahmcdbega Defterdarevića i Makaneca, djelo* vao je sasma porazno i potresno na bolesne živce ovdašnjeg dopis* nika demokratsko * socijalističkog glasila »Giasa Nadoda«...« Ovo je prava pravcata petljanija. Ili si rad* nik za pare onda, ili sada, ili si ću* ruk mozga, pa ni sam ne znaš, šta trabunjaš, drugo ne znam šta bi mo* do biti. Ti bi, moj Karo. mjesto u »opštini« trebao sjediti u Stenjev* cu u blizini jednog psihijatera, da Ti promatra mozgovne kotače, jer sva je prilika, da ne funkcionišu u redu. U odgovoru priznao si sve moje navode, samo bi htio da zabašuriš incident sa Grudićem i primitak 5000 K od Šerifa, misleći da je sve dobro zašuškano. Ali se ljuto varaš. Kod Grudica je. onom zgodom, bi* lo još ljudi, kojima nije bilo u in* teresu. da Tvoju stvar kriju. Ti su ljudi dapače pričali, kako jc Gru* dić tada bio pjan ko ćuskija, a Te* bi ju rekao, da pišeš proti muftiji i Vilo vicu. Kad Te jc tim »častio«, Ti si samo strepio, jer si svjestan I svoje petljanije i denuncijantske u* loge. Iza Tvog odlaska pokazao jc ; tim ljudima jedan »štos« spisa kao corpora delikti Tvojih petljanija. i Ako su odnosi između Tebe i Gru? ' dića poslije toga uspostavljeni i a* , ko si Ti »u kasnijem svom pri vat? nom i zvaničnom saobraćaju sa g. , Grudićem uvidio, da je taj čovjek : potpuno ispravan«, na zdravlje Vam obojici to tijesno i iskreno ( prijateljstvo. Kada sam spomenuo Tvoje pisanje proti Grudicu nije* I sam, Bože sačuvaj, namjeravao da I napravim »kakvu zbrku i štogod zamutim« ili da Tc »natjeram u i strah pred Grudićem«, jer ja ne bih ! htio da budem onaj teški griješnik, koji unosi svađu i razdor medu pri* i jesne ahbabe, nego je tom isticanju | bila svrha samo to, da utvrdim Tvo* ; je šarlatanstvo*pctljanstvo i ništa više, budi uvjeren! HašaŠ najenergičnije, da si pri* i mio ma kakvih novaca od Šerifa i ' u dokaz svoje nevinosti nudiš si? j jesi i u dokaza, pa se čak pozivaš i i na samog šerifa. Ja znam, a i Ti ■ znaš, da sc za ovakove »honorare« teško da »crno na bijelo« dokazati, ali »ako laže koza, ne laže rep«. Lju? i di iz najbliže Tvoje okoline pričali = su, da si dobio samo 5000 K; to je | bio, valjda, predujam, a onda si iz I »opštine« na telefon pitao tuzlan* I sku poštu, da li je kakvih novaca , došlo iz Sarajeva na Tvoje ili Mu* | radbegovo ime. Očekivao si sigurno 1 ona j resio. Da li je Šerif to para po* slao na Te ili Muradbega. to će Va* ma biti najbolje poznato. Pri završetku ne mogu, a da se ne osvrnem na zadnji pasus 'J'vog »od* govora«, u kojem me pozivaš da izađem na javnost sa svojim potpi* som. kako bi mogao imati čast upo* znati lice, s kojim polemizuješ, ina* če ćeš me smatrati »ništa više i ni? šta manje (biva zadnja pogodba i cijena) nego običnim kopile* t o m«. Ovo čikanje argumentiraš ovim riječima: »U kulturnom svije* tu je običaj, kada se neko javno na* pada, da se to čini pod punim ime* nom i potpisom«. Prije nego što na* vedem razloge, zbog kojih se nije? sam punim imenom potpisao, do* zvoli mi ovu konstataciju: Ti si 1911. i 1912. god. čitavo vrijeme a* nonimno i iz busije napadao poje* dina lica iz Musi. Nar. Organizacije kao i Šerifa, napao si i Grudica ta* kođer bez potpisa, pa kad se Ti ni* jesi držao »običaja kulturnog svije? ta«, s kakvim pravom tražiš to od mene? A sad evo razloga mom ne* potpisivanju. Prvo poznat si kao denuncijant, pa sam se bojao Tvog šera; drugo, ja kao gospodin u na* vodnicima neću da okaljam Tvoje blagorode kao propalog narodnog poslanika i nesuđenog komesara tu* zlanske »opštine«, pa mislim ko da je bolje po Te, ako javnost ne zna, ko se drznu da »okalja« takovu ve* ličinu, i treće, što ja lično ne mera? čim da s Tobom dođem u tješnje poznanstvo bojeći se, da me ne stigne sudbina Isabcgovića. Kuno* sića i mnogih drugih, s kojima si se »imao čast upoznati«. Osim toga. Ti si na »većem« stupnju kulture, jer si u odgovoru birao sve »najkultur* mi ispiju krv, da me izjedu. a kod kuću na ženu »prijatelji«, da joj »pomažu«. Ta bila jc mlada, lijepa, dobra, bilo je svega, pomagača do* sta. Osobito se ističe upravitelj op* čine, neki đak nedouk i nagovarao ju. da će za mene praviti molbeni* cu, da ću i ja biti oprošten, kao što je i on bio. Pravio jednu, ništa, pravio drugu, i opet ništa, pa treću, a sve jedna stizala drugu u nje* govu stolu... Objesio se na nju. Daj metar pšenice, daj odojka, daj ži* ta. daj novaca, mlijeka, maslaca, ja* ja... Dolazio sve češće i češće u ku* ću, dok jednoga dana nc ode i po* štenjc... Ja sam ni jesam znao ništa. Molio sam dopust na fronti i dobio ga. Došao kući i vidio, kako se go* spodari. Nestalo gotovine, nema ži? ta, otišle krave. Kazala žena: Rckvi* ritaše ih, ali drugi mi pričali: Kas? tepla je, nokvflrila sc, potepla sc po birtijama, sajmovima, troši... Uko* rio sam je, zašto tako radi. Obeća? la. da ne će više. Dopust dovršio. Molba za oprost nije još stigla. Tre* balo je ići natrag. Upozorio sam je na zlo, koje nas čeka, ako ćc dalje ovako. Ona plakala i obećala, da vi* | še ne će. Otišao sam opet na frontu i izgubio nogu. Ja izgubio no? ! gu, a ona sve niže i niže. Drugovala ! s tim propalim đakom, koji je do? ' bio službu općinskoga upravitelja. j Obećavao joj svašta. Trošili zajed? ; no, dok je šta bilo, prodala sve svo? i jc. Ostala samo kuća, jer i ja sam 1 imao polovicu. Došao sam kući bez noge. Za rad nesposoban. Ta, kako ću ja za plugom bez noge? Ona me zamrzila, jer sam ju odvraćao od tog gada, a ona i dalju s njim. Mo? lio sam. je, da ga ostavi, a što je i bilo, ja ću zaboraviti, ali ništa. Tukao sam je, još gore. Razišli smo se. I tako ode sve po zlu. Ja počeo piti, ona nastavila svoj zanat. Tro? šili smo i prodavali, dok je šta bilo. Ona zanijela, a upravitelj htio, da je se riješi, nagovorio ju, da pobaci, i dao joj lijek, 'freći dan nađoše ju u krvi, mrtvu, a njega nestalo. Pokopaše je. Dugo sam molio i pla? kao na njezinu grobu. Zatekla me noć. Ohladio sam, da me sve tresla zima. Išao sam opet u birtiju, da sc ogrijem, da zaboravim, pio sam vi* i no, rakiju, a nije bilo cime platiti, | prodao sam dakle i kuću i u svi? i I • ; ' I 1 i i ; , i ' : ' i nije« izraze, pa i a, jedan analfabeta. sa mcjtefskim mentalitetom, da izi* đem pred tako visoko obrazovana, kulturna i učevna čovjeka! Jok. bra* te, to ne ide! Eto, to su razlozi, radi kojih se ni jesam potpisao onda, a radi kojih se neću potpisati ni sada, a dajem Ti riječ, da sc više neću ni osvrtati na Tvoje piskaranje, jer mi je žao i ovo inog truda i prostora u listu, koji treba da piše preče stvari. Onaj isti. * Ovaj puta činimo iznimku, ali po* sljednju, pošto jc dopisnik, naš sta* ri i veoma uvaženi saradnik. napi* sao gornji dopis prije nego smo u* pravili molbu na sve naše dopisni* ke. da ne polemišu sa člancima pi* sanim u »Domovini«. Ur. ♦ Sanski Most, 15. januara. Na drugi dan pravoslavnog Bo* žića. oko jacije, dopjevala jc rulja seljaka iz sela Lužani idući sa zbo? ra kod crkve u Tominama do moje kuće u Lužanima i tu provalili naj* priju u baštu, a odatle navalili ko* Ijem na avlinsku ogradu. Pri tom su vrištali i podvikivali. a jedan glas se je jasno čuo, kako zove moga brata Begu: »O Bego, j .... ti tursku tvoju majku, izađi amo iz kuće!« Ja sam sc u kući prišutio, ali žene i djeca udariše u ciku i plač. Napa* daći su, čuvši tu pomaganju, otstu* pili i otišli pjevajući i jednako psu* jući muslimanske svetinje. Od njih sam poznao glasove mojih komšija i bivših kmetova Simeuna Šo* bota i dvojice mu sinova, a za druge bi znao Simcun, ko su. To je onaj isti Simeun, koji je sa svojim sinovima napao mog prvog komšiju Ahmcdbega Kurbegovića, koji se morade otseliti sa svog kućnog pra* ga. da spasi živu glavu. Ovaj je slu? čaj već bio iznesen u »Pravdi«. Ako ovo potraje, moraću sc i ja seliti, jer ne mogu vječno drhtati u stra* hu za svoj život i za život svoje če* Ijadi. Vlast ne pokazuje ni najma* nje volje, da tome stane na put. Je* dina nam je nada u našu organiza* čiju. Adein Abdagić. $ Pale, 25. januara. Svagdje jednako. Svaki dan čita* mo napadaje pravoslavnih na mu? slimane, pa ne bi bilo nekako u re* du, da nas mimoiđu. I nisu nas mi* moišli. Na 12. prošlog mjeseca je* dna bijesna rulja pijanih seljaka (braća Gajovići) iz sela Hotočinc kod Pali, prolazeći ispod Viteza, a ispred muslimanskih kuća psovali su sve što je najsvetije muslimanu i sva je sreća, da se niko od muških nije pridesio kod kuće, jer bi se zlo dogodilo. Prošle nedjelje napadoše braća Cice (cijela porodica) iz Go* rovića na bolesnog Pašana Obhođa* ša ispod Viteza, psujući mu sve što im jc na usta dolazilo. A poznato jc svakome iz onog kraja, da je taj Pašan istoj Čicinoj obitelji mnogo pomogao za vrijeme rata. Čudimo se tamošnjem svešteniku Šimi Bc* goviču, da svoj narod ne pouči u vla* danju. Mi muslimani ovoga kraja vrlo smo zahvalni njegovom dosa* i jet. 1 tako eto potežem se i povla* ! čim po svijetu. Gdje prosim, gdje i kradem i tako živim, jer mislim, kađ drugi ne moraju biti odgovorni za 1 svoja djela, zašto da?ja odgovaram? Ta ni jesam ja kriv, da sam takav. 1 Rat je ubio u meni čovjeka. Naj* prije uzeo mi iz srca mir i zadovolj* stvo, zatim me iznakazio, a onda u? bio u meni stid i poštenje. Ja čov* jek, potpun čovjek, ne mogu više biti. Jer samo onaj može biti zado* ■voljan, koji je sposoban, da si sam privriedi krušac. da osnuje ili oču* va dom. 1 tako sc eto klatim po svi* jetu s jedinom željom, za koju ži* vim, da nađeni onu zvijer, koja mi uze čovječji život i da druge barem upozorim, da se toga čuvaju. Svuda vičem, neka znade cijeli svijet, da je rat zlo, prokletstvo i da su zlo* činci svi oni, koji ga stvaraju ili po? : državaju...« Uzdahnuo teško, obrisao suze, u* stao i počeo opet skakati, sve mu znoj probijao obraze. Zurio se do ' birtije, da uz čašu zaboravi svoju ne* ; sreću ili da smisli način, kako bi čim ; prije objavio svijetu veliku istinu i ovrši svoj zavjet... �Bnoi 250 — Broj ,ПРАКПАЦ — „PRAVDA* đašnjcm držanju i imamo prema njemu veliko povjerenje i postova* nje. Žandarskoj postaji na Palima sve je ovo poznato, ali ne ćc ni da se makne. Ali to nije ni čudo, kad i jedan oružnik, .po imenu Drago, vri* jeđa nas govoreći nam: »To Vam je za 1914. godinu!«, ma da mi u 1914. nismo nikome ništa učinili. M. K. putnik. samo konstatujemo, jer upada u o* či. Naziva nas Turcima i balijama, ali ne radi toga, što iskreno voli pravoslavne. On to čini iz rentabil* nosti, jer kaže, da se nc isplati biti naklonjen muslimanima. Bio je na* ime austrijski okupacioni feljbaba, kasnije manipulativni činovnik i konačno upravitelj ispostave. Drh* ćc i trese se svaki put, kad mu u kancelariju stupi koji pravoslavni. Upozorujcmo vladu na ovog de* likanli ju, da mu malo pritegne šara* fe, neka ne vrluda, jer sc svaka po* gr ješka osvećuje, pa to bilo po Bo* gu, narodu ili vladi. Osim ovoga belaja imamo mi još kojekakvih halova. Kod nas na pr. hara sada šarlah po djeci u najvišoj mjeri, a liječnika ni od želje vidjeti. Dosad nam je liječnik dolazio sva* kog četvrtka, a sada po nekoj, veli naredbi, može da dolazi samo sva* kog drugog četvrtka i to po tri sa* hata. I ne čudimo se njemu niti mu zamjeramo, jer je jedini u kotaru, koji broji 50.000 duša. Naš susjedni kotar ma da nije ni prostorom ni brojem pučanstva jednak našem, i* ma ništa manje nego šest liječnika, a mi samo jadnoga. A valjda smo i mi ljudi s istim pravom na život! Vakufljanin. * Bratunac, 21. januara. Niže potpisani žitelji općine Bra* tunačke srez Srebrcnički, upućuju Radnom Odboru slijedeću tužbu: Potpisani muslimani i katolici su osumnjičeni i optuženi kod ovdaš* nje vlasti, da posjedujemo oružje i nekakve sumnjive knjige i spise, te su nas 18. ov. mj. pretraživali žan* dari Bratunačkc i Srcbrenačke po* staje i premetnuli 15 16 kuća mu« slimanskih i katoličkih. Pretraga je bila bez ikakva uspjeha. Ne znamo, da li je ova premetačina bila s doz* volom okružne ili više vlasti. Isti* na, oduzeli su jedan revolver od ov* dašnjeg vjeroučitelja Abid cff. Do* zića, kojem svakako spada pravo na oružje. Nu patroli nije bilo do* sta, što im je dotični dragovoljno dao svoj revolver nego su pojača* nom patrolom pretresli svu kuću, tražeći nekakvih knjiga i spisa, što je naravno bilo bez uspjeha. K to* mu dodajemo, da su pravoslavni potvorili istog mualima, da je tobož kazivao ovdašnjim (muslimanima, kako se je Enver paša sa vojskom i nekakvijem crnim bajrakom pribli* žio Balkanu i da će na skoro ovamo doći, te da ćemo se mi osvetiti. Na istrazi sreskog načelstva to nije do* kazano, jer nije ni govorio. Dalje se pritužujemo da ovdašnji pravoslavni nasilno navaljuju, da otvore ogradu oko džamijskog ha* rema i mekteba, s namjerom, da^ o* vo zemljište bude njihovo igralište, pijaca i prijeki putevi. Nakon premetačine istog dana je Stanoje Zario u gostioni Pere Jo* vanovića prijetio muslimanima, da će ih popaliti, psujući balinsku maj* ku, i da ćc muslimani upamtiti, što su oni. Još se žalimo, da nam javno pravoslavni prijete, ako bismo sc pritužili ikakvoj vlasti na njihove gore navedene napadaje i prijave, da ćemo kud i kamo gore pošljedi* ce podnijeti. Pri spomenutoj preme* tačini sa žandarskim patrolama od* rođeno je bilo i pet ženskih inovjer* ki, koje su i muslimanske žene pre* tražile. Dalje navodimo, da se je od šes* naest kuća našao samo jedan brov* ning revolver u Hasana Effendića, (posjeduje dozvolu na revolver i lankaster) dok od šesnaest kuća ni u jednoj više nisu oružje našli kao i nikakvih sumnjivih spisa ni knji* ga. Nakon premetačine pitali su nas, daji kod pravoslavnih ima oružje, te da i njih premetnu, s tom nao* čičom, da bi nas zadovoljili. Odgo* vorili smo, da su baš pravoslavni, koji su nas tužili i zahtjevali preme* tačinu kod nas, a da oni imaju oru* žja, to svako zna, jer slobodno i javno pucaju. Same oružničke po* staje znaju, da ga svaki pravoslavni posjeduje. Čak je na dan Bogojav* ljenja pred crkvom bombu bacio Sreto Neškolić i zamalo da nije u* bio Mujagu Buljubašića. Sve gornje navedene činjenice svjedoče potpisani. U. Alija Effendić, Kasan Efendić, Jusuf Verlaševiu. Mujo Smailagić, Abdulah Karić, Nikola Sojodović, Jozo Karić, Fazlija Džafić, Ana Fe* zić, Mehaga Begović, Ibrahim Bu* 1 jubašić. Abid Dozić. Avdo Zukić, Mustafa Avdić i Malčin Skeledžić. • Donji Vakuf, 29. januara. Kod nas kao i svagdje: sve po nama muslimanima. Pošto riba od glave smrdi, tako i kod nas sve smrdi od upravitelja naše ispostave. Ovdje se na pr. u agrarnim odno* šajima događaju takve stvari, koje čak ne dopušta niti famozna Polja* kova i Krizmanova uredba. Slučaj Omera Poričanina. On kupi oružje po zadnjoj ministarskoj naredbi, ali sumo od muslimana i katolika i ti* me nas trpa direktno medu sumnji* ve i antidržavne elemente. On ni* kada ne opći ni s jednim muslima* nom, što mi naravno i ne želimo, ali I | i I . । | j I : ; ; I I I I Polira pregled. UNUTARNJI. Riješenje Radićevog ustezanja. Neke beogradske i zagrebačke no* vine donose iz beogradskog »pouz* danog« vrela ovo: »U ozbiljnim je političkim krugovima zaključak po* slanika Hrv. seljačke republikanske stranke, prema kojemu poslanici ne misle poći u Beograd izazvao neu* godno raspoloženje. Ozbiljni,- ali odlučni političari misle, da je na* došao čas, da se odredi stanoviti rok, u kome imadu poslanici doći u konstituantu i položiti zakletvu. Nc učine li to, tad su ruke razriješene. U tom se slučaju moraju raspisati u Hrvatskoj i Slavoniji, odnosno u o* nim županijama, gdje su birani za* stupnici Hrv. seljačke republikan­ ske stranke novi izbori, ali ne za sve mandate, već samo onoliki broj, ko* liki je broj mandata utrnuo, odno* sno bio poništen. U tom slučaju na* ravno kandidovale bi sve stranke, a pravo izbora bi imali i svi- izbor* nici dotičnih Županja. Na taj način bi Radićeva stranka prirodno izgu* bila jedan izvjestan dio poslanika. , Računa se. da bi na taj način sc* 1 ljačka stranka mogla izgubiti do 20 mandata, što bi svakako oslabilo njenu političku poziciju. U slučaju, da i novoizabrani poslanici ne bi htjeli doći u Beograd mogao bi se gornji eksperimenat ponoviti, a na taj način i opet bi Radić smanjio broj svojih poslanika preko svoje volje i doživio politički neuspjeh. Vaš je dopisnik upitao političare, koji mu saopćiše gornje kombinaci* je: »Nisu li to tek prijetnje?« »Ne < nipošto nc!« - glasio je odgovor.« ‘ Protić i Muslimani. Beogradski ( Dnevnik« javlja: Jučc je predstav­ nik jugoslo venskog muslimanskog kluba dr. Mehmed Snaho posjetio ' u privatnom stanu g. St. Protića. j s kojim je pretresao političku situ.- ‘ aciju i pitanje usuva. Muslimanski klub igra dosta po* I mirljivu ulogu u pitanju donošenja I ustava i članovi njihovog kluba na­ stoje, da ubijede članove jugoslo* venskog i narodnog kluba o potrebi I polaganja zakletve još prije pretre* ‘ sa poslovnika u Konstituanti, jer bi na taj način mogli uplivisati e* ventualnoj promjeni nekojih tača* ka poslovnika. Inače ne mogu ni su* djelovati u debati. VANJSKI. O porazu Grka. Iz Carigrada jav* Ijaju o nedavnome porazu Grka ove potankosti. Vojsku kemalista pred* vodio je Ismet hej. Bitka se je za* metnula kod hvOnii. Grčka armada je bila bametom potučena, a još vi« še u bijegu do Brousea. Grcima je zaplijenjen skoro sav materijal. O* čevidci pričaju, da se odavna ne pamti, da se je turski vojnik ovako borio, a da je uzrok tome što su grčke čete nekoliko dana prije po* činile grozota nad muslimanskim pučanstvom. Ismet bej je o svemu pokupio podatke i sve rekao svojim vojnicima da ih uspali. Rimska »Tribuna« priznaje, da su Grci po* činili one grozote, i da je svjedok neki francuski pukovnik, koji će to objaviti svemu civilizovanom svije* tu. Vojnička aktivnost kemalista. Po vijestima iz Carigrada kemalistička vlada se priprema, da Trebizondu upotrijebi kao bazu za pomorski saobraćaj sa sovjetima. Vlasti se pripremaju da rekvirišu sve strane zavode osim američkog sirotišta u koje će smjestiti pomorska škola, Bećir Sami beg, komesar inostranih djela nacijonalističkc vlade došao je u Trebizondu odakle ćc se uputi* ti u Sivas, da na jednoj konferenci* ji razlože namjere boljševika u is* lamskom svijetu. Misija Izzet*paše po vijestima iz Carigrada imala bi se prvih dana fe* bruara povratiti onamo. Čim vladi u Angori stigne službena vijest o dolasku lzzet*paše u Carigrad, ona ćc objaviti tok pregovora. — Po vi* jesti iz Angore sovjetska vlada predviđajući sporazum između sa* veznika i nacijonalista izjavila je, da će i ako do toga dođe sovjeti sa* čuvati simpatije za nacijonaliste. — Emir od /Afganistana zamolio je Ке* malspašu, da mu pošalje vojničku misiju. Talijani sevrski mir. Po vijesti* »Matina« iz Rima u tamošnjim par* lamentarnim krugovima vlada uv* jerenje, da je usljed poraza Grka u Anatoliji bezuvjetno nužno pretre* sati pitanje sevrskog mira, koje bi Engleska odgodila. Ublaženje ovog ugovora je jedino dobro sredstvo za umirenje kemalista, koji će raču* najući na pomoć boljševika u Ana* toliji stvoriti vjerno žarište agita* cijc. . Nemiri u Italiji. Ljubljanska no* vina »Jutro« javlja iz Milana: Pos* Ijednji sukobi među fašistima i so* cijaldemokratima imaće političkih posljedica i u parlamentu. Obje stranke, naime i stara socijalistička i nova komunistička, najoštrije na* padaju vladu, koju smatraju odgo* vornom za posljednje događaje, o kojima će u parlamentu izazvati ve* liku debatu. Međutim je došlo do novih sukoba. U Fiorenzi su fašisti provalili u štampariju komunistič* kog lista »La Difese« i razbili sve mašine i zapalili zgradu, koja je do temelja izgonila. Kao odgovor na to proklamovali su radnici general* ni štrajk, tako da je Fiorcnza osta* la bez vode, svjetla, tramvajskog prometa i t. d. Pekare peku kruh sa* mo za one, koji se mogu da iskažu posebnom iskaznicom radničke ko* more. U Modeni i Bolonji morale su oblasti prilikom svečanog pogre* ba palih žrtava preduzeti sigurnos* ne mjere. I u Rimu je također izbio čitav niz štrajkova. Vojska je po* sjela tri najveća mlina. I iz drugih krajeva javljaju sc štrajkovi i ne* miri. Italija traži razoružanje Boke Kotorske. »Idea Nationale« u Rimu javlja, da izmjena ratifikacije ra* pulskog ugovor nije još provedena i to radi toga, jer je talijanska vla* da preduzela korake, kad bi sc de* militarizovala luka u Boki Kotor* skoj. koja sa Lovćenom predstav* lja prejaku pomorsku bazu u ruka* ma Jugoslavije. Čini se. da će Ita* lija osim toga zahtjcvati od Jugo* slavije, da se obveze na to. da ne će povećati svoje pomorske sile. En* gleska i Francuska pridružiće se o* vom talijanskom koraku, pošto vla* đa u Beogradu ne će ništa o tom da čuje. Mislimo, da je ova vijest prosta izmišljotina i da će je sama talijanska vlada brzo demantovati. Spor između Engleske i Francu* ske. Na sadašnjoj konferenciji šefo* va antantinih vlada u Parizu došlo je do ozbiljnog spora između Fran* cuske i Engleske u pogledu rješava* nja reparacija, koje ima da nado* knadi Njemačka. Cijelo francusko novinstvo piše o tome sporu tako, kao da je u njemu izbila potpuno na javu kriza antante. koja se tako du* go sakrivala. Na sjednici od četvrt* ka. kd je francuski ministar finansi* ja Doumer iznio predlog. da Nje* mačka plati 212 milijardi u zlatu, odgovorio mu je Lloyd George: »Nije dosta samo reći, da Njemač* Страна 3 — Strana I ka plati sumu, koja nije bila nikad diskutovana, već sc mora misliti i na mogućnost isplate. Njemačka bi inostrana trgovina na taj način pot« pun propala i država bi došla do bankrota.« Radi ovakog energičnog otpora Engleske odloženo je to pi* tanje za kasnije. I englesko novin* iStvo drži situaciju u Parizu za vrlo ozbiljnu. ' Teror u Španiji. Španjolski eks* I tremisti u Barceloni nastavljaju sa , atentatima. Provaljuju u radioni* ! cc, gdje dolazi do bitke izme* ■ ’đu njih i vlasnika. Od posljednjih je mnogo poubijano. U Valenciji i htjeli su počiniti atentat na ekspres* ni vlak, ali je policija uhvatila tro* jicu, koji su trebali da izvrše zlo* čin. Kada su ovi htjeli da pobjegnu, policisti >su ih ustrijelili. U Oviedu došlo je do bitke u že* Ijezničkoj radionici, za koje je šef 'teško ranjen. U Sevilli zapalilo je radništvo tvornicu papira. Kada su neki pošli da gase, otvorili su ekstre* •misti na njih vatru iz pušaka. Zadnjih 48 sati ubi jeno je na raz* nim mjestima oko 40 ljudi, a da se j krivci nisu mogli pronaći. Atenta* ! tori obično dolaze u automobilu, pu* , čaju i netragom iščeznu. ' Đo užasnog prizora došlo je u Valenciji, kada se u parku skupilo ЗОО ljudi đa or^anizuju demonstra* čiju. U taj čas pobjeglo je iz obiiž* hjeg cirkusa 5 lavova, koji su se za* trkali u masu i počeli klati ljude. Do* Šio je do strašne panike i tek teš* kom mukom uspjelo jc ukrotiti bi* jesne zvijeri. Koliko će Njemačka plaćati? . • Javljaju iz Pariza: 28. ov. mj. odr* ; žana je sjednica komisije, naimeno* i vane da pripremi projekat za rije* ; šenje problema reparacije. Pod i predsjedništvom Brianda. poslije dužeg proučavanja, komisija je u* zela bazom diskusije ovaj projekat: ' Njemačka će prvih pet godina pla* ćati po tri i po milijarde maraka u ; zlatu godišnje; drugih pet godina po šest milijardi godišnje, a ostale 32 godine po sedam milijardi go* . j Tšnje. Ako Njemačka ne izvrši obveze. ' Iz Pariza javljaju: U raportu ods nosno razoružanja Njemačke u slu* čaju neizvršenja obveza đo odrede* , noga roka, maršal Foch traži oku* paciju novih njemačkih teritorija i produženje okupacije rajnskih ob* lasti. j Ministarska kriza u Italiji. U tali« janskim parlamentarnim krugovima sve se više govori o tom. da bi mo* glo doći do raspusta ove kuće i to s razloga, jer bi mogla nastupiti kri* : Lična situacija, ako socijalisti nasta* ve opstrukciju tc i nadalje sprečava* ju prihvat zakona o kruhu. Ovaj raspust ostao bi posljednje sredstvo da se razbistri situacija. Pučka stran* ka i socijalisti, kako se čuje iz nji* hovih redova, ne boje se novih iz* bora, jer drže, da bi u tom slučaju ‘ mogli imati samo koristi. Izbori bi bili neugodni samo za konstitucio* naliste. U vladinim krugovima drže, । da bi bilo dobro raspustiti ovaj par* > lamenat, već iz toga razloga, što bi I se novi izbori proveli i u novo*anek* ■ Hranim krajevima. S druge strane ; opet neki tvrde, da se vlada neće u* suditi, dn sad baci zemlju u izbornu ' borbu nakon burnih događaja po* . sljednjih dana. i 1 I | Domaće vijesti. Naš list neće izaći u četvrtak radi blagdana u štampariji. Večera kod Regenta. 26. ov. mj. je bila kod Njegovoe Kralj. Viso* čanđstva Prijestolonasljednika ve* čera, na kojoj su pored ostalih bili od naših potpredsjednik Ustavo* tvorne skupštine Dr. Halidbeg Hra* snica i sekretar Husein Alić. Njego* vo Kralj. Visočanstvo Prijestolona* šljednik je s našim poslanicima raz* govarao i o političkoj situaciji, te o prilikama u Bosni. Izjava. — Na želju g. Hamdije Mulića učitelja rado izjavljujemo, đa članak »Radi boljeg razumijeva­ nja kršćanstva« u 11. br. »Pravde« od 29. o. mj. potpisan pseudonimom »Učitelj« nije iz njegova pera i ako on svoje članke, koji sc bave uvijek �Strana 4 — Cipdiia kulturnim pitanjima, potpisuje tim imenom. Muslimanska školska djeca slave Božić. Tuže nam se iz Sanskog Mo# sta. da je tamošnji učitelj Ц. R a# k i ć na treći dan pravosl. Božića priredio zabavu, u kojoj su sudje* Uvala djeca svih triju vjera. Medu ostalim pjevala su djeca, pa i mu# slimanska, ovu pjesmicu: »Božić ide brekom, pokrio se snenom Božić ide planinom, pokrio se slaninom i t. d. Mislimo, da je ovo posve neumjesno, a muslimane Sanskog Mosta upozoravamo, da im čak ni ovakve »zabave« djecije ne smiju kvariti volje za školom, jer smo bez škole sigurno propali. Đobojska policija tuče. Tuži nam se Salih Vehabović iz Doboja, da ga je narednik Bilbija dao zatvo# riti na osnovu jedne lažne potvore. Među ostalim piše ovo: »Izišao sam iz kancelarije napolje, a za mnom policija Kovač, koji me prihvati za ruku i gurnu u jednu praznu sobu, opsova mi mater i Boga, uz riječi, da on nije općinski policaj, zapo# ceo me je tući štapom i šakama, svezao me u lance i zaprijetio mi, da ne smijem govoriti ništa, pa me odveo u zatvor u kotarsku isposta# vu. Idući putem psovao mi je opet mater. Prilazem liječničku svjedodžbu o ozledama, koje mi je nanio, kao i svjedodžbe od općine o mome do# sadašnjem ponašanju«. Umorstvo u Sarajevu. U četvrtak oko ponoći počinjeno je umorstvo u Sarajevu. Radnik u željezničkoj radionici Petar G'išić umorio je bri# jačkog obrtnika Ivana Ginala. Gi# nal se je nedavno zaručio i imao se uskoro vjenčati. Idući na večer od svoje zaručnice, dočekao ga jc u u# lici Vojvode Putnika Petar Glišić i razmrskao mu glavu letvom tako, da jc Ginal smjesta umro. Petar Glišić sa svojim drugom Tihom:# rom Trpkovićem je javio policaj# no! karauli na Kolodvoru, da na u# lici leži mrtav čovjek. Odmah su preduzet: izvidi, te je šefu kriminal# nog odjela dru Kelleru uspjelo, da u Petru Glišiću otkrije ubojicu, koji je priznao da je Ginala umorio radi ljubomora. Glišić je predan držav# nom odvjetništvu. Popis pučanstva u Hrvatskoj. — U petak započeo je u Zagrebu i u cijeloj zemlji popis stanovništva i stoke. Sam Zagreb razdijeljen jc na 254 okruga, a popis u cijeloj zemlji ima da bude dovršen najka# snije do 10. februara. Mezaristanski odbor u Sarajevu, izdavače putem dražbe u zakup tra# vu na muslimanskim grobljima le# žećim na južnoj strani Sarajeva dne 5. februara 1921. u jedan sat posli# je podne u prostorijama Vakufske centrale II. kat. Mezaristanski odbor. Konferencija kućevlasnika i nai# moprimaca kod ministra za socijal# nu politiku. 29. ov. mj. u 3 sata po# slije podne otvorio jc ministar za socijalnu politiku, dr. Milivoj Jova# Broj 250 — Bpuj „PRAVDA* — „ПРдВДл* nović, konferenciju u Beogradu, na kojoj se ima riješavati: l. Jednolič# no riješen je pitanja zakupa stanova uopće bez obzira na podjelu zaku# pača; 2. zakupi lokala za trgovine, profesionalne radnje i kancelarije; 3. o zakupnini cijenama uopće; 4. o zakupu soba i o samcima; 5. o rc# kviziciji stanova i 6. iseljavanje stranača i stanovnika drugih općina iz prenaseljenih gradova. Pitanje dalj# njeg oslobođenja novih zgrada neće biti predmet diskusije. Prava, koja uživaju vlasnici takovih zgrada (no# vozidanih) u pogledu određivanja zakupnine i izbora zakupaca ostaju i u buduće apsolutno neokrnjena. Na konferenciju pozvao je ministar sva zainteresovana udruženja. Ko# liko je nama poznato, nije pozvato ni jedno sarajevsko udruženje, koje bi imalo velika interesa na rješava# nju toga veoma važnog socijalnog pitanja. Sastanak udruženja zemljcposjed# nika. Pozivaju se svi zemljoposjed# nici da nefaljeno dođu na sastanak u petak dne 4. februaru o. g. u 2 sata po podne u sarajevsku kiracthanu. — Mjesni odbor. Ko zna što o mome sestriću H u# si A 1 i š i ć u, koji mi se kao vojnik na frontu, od 1914. nije nikad javio, molim, da mi to javi pismeno na adresu: Omcr Drobić, selo Pobrižje, kotar Sanski Most. Dobićc lijepu nagradu. U nakladi Jugoslavenskog Kom# pasa. Zagreb, izašla je ovih dana Zemljovidna karta Jugoslavije, koja sadržaje i definitivne granice naše države, obzirom na ispad plebiscita u Koruškoj i prema Rapallskom u# govoru. Mjerilo 1:1.500.000. Cijena K 10. . Kod vanjskih narudžba u# moljava se novac unaprijed dozna# čiti. Narudžbe prima Jugoslavenski Kompas. Zagreb. Strossmaverova ul. 61. Telefon 11—13. CIJENE PADAJU ! Papirnici D. i A. Кајоп, Sarajevo- Kralja Petra 19. stigla je velika količina prvoklasno« pisaćeg papira, bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom kao: koncept-papir 11 kg težak, 1000 araka samo 3S5 K. kontokorent-papira sa 2 kolone 12 kg teškog 1000 araka 800 K. lani ranog kanelaj-parira 12 kg teško« 1000 araka 680 K. trgovačkog papira 10 kg teškog 1000 araka 520 K. te sav ostali pisaći materijal u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. Vanjske narudžbe obavljaju ' se brzo i tačno. Pakovanje se ne računa. Dobar dan! i dobro zdravlje do# niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i Elsa#pilule! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce ELsafluida 42 K. 6 kutija Elsa#pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje# pote jesu: Fellerova Elsa#pomada za lice, naj’ača vrsta 15 K, Fellcrov pravi medicinalni ljiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel# lerova J’annochina#pomada za po# rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa#preparati tvrtke Eugen V. Fel# ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva# ke preporuke vrijedni! Os. 1164,18.-00 MUSLIMANI ■= Oglas. Kotarski šeriatski sud u Sarajevu prodavati će običnom javnom dražbom na dan 24. februara 1921. u četvrtak u 10 sati prije podne (sudbena palača II. kat soba broj 52). 1. 1 . dio kuće i bašće u površini od 1 d. 386 m u Ulomjenici gr. ul. br. LXXlV/IO, kat. opć- Sarajevo, ali ne ispod 200.000 K. 2. Cijela kuća u Tubegovici ulici (glavna trafika) gr. ul. br. ХХХ1Х/74 kat- opć. Sarajevo ali ne ispod 700.000 kruna i 3. Cijele mulk nekret. u gr. ul. br. 231 i 238 kat opć. Butmir G. u površini od 21 d. 850 m. ali ne ispod 150.000 K. Uvjeti dražbe mogu se vidjeti uz vrijeme uredovnih sati kod kotarskog šeriatskod suda u Sarajevu. ’ j I ■ j ' I j I । ' i j Kotarski šeriatski sud. sjetile se GAjRETA i ■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■a■ Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12’—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12 —. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10'— i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5 — i 12’—, Mast za uši na blagu K 5 — i 12’—, Prašak proti mrava K 10.—,Mast proti svrabu K 14.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J U n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. U Sarajevu, dne 28. decembra 1920. | ЈДГ Mjesni zastupnici traže se! Izvor jeftinoće! Stiglo : prodajo se po sniženim cijenama: Pirinač, kafa, šećer kockasti u sanducima i vre­ ćama, kristalnoga šećera u vrećama, smokava, hurmi, limona i naranči. — Kod potrebe izvolite posjetiti veletrgovinu Abdurrahmanaga Hadži Prcić, Sarajevo, Bazrdžani 23. Centralna drogerija Braća Šahinagić PAPIRNICA ♦ » HAMDIJE KOPČI Ć A • ♦ Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 • preporučuje svoje bogato slovarište ф J svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ * £ obavljaju brzo i točno Cijene umjerene. Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština I spužvi. Skladište svih mineralnih voda i r. d. * * > Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 61» > ♦♦*♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ našim starim i noАвvim mušterijama da smo otpočeli naš prijašnji rad na veliko kao i prije, te prema tome nuđamo na veliko kafu, Šećer kockasti (u sanducima), piri" nać, Petroleum te ostalu kolonijalnu i manufakturnu robu. Braća (Hasan) Pašić, Tuzla. Jeftinih Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba jorgana staklene ploče svakovrsnih, malih, velikih te vezenih razašiljem pouzećem uz snižene cijene. Tražite cijenike. Mehmed Slinić, jorgandžija. Sarajevo. HalaČi ul. 11. u svim mjerami, kao i staklarski kit, nadalje cilindere, me­ dicinske bočice i staklene Lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakla i porculana WEISS i DRUG, ZAGREB,kraj paromlina. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 Podružnice u £3. Brodu i 0. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS.i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - * * KancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lipo. - Brzojavi: Trgočačka banha. Saraјеро. - Interurban telefon: Zli Odgovemi urednik; fbrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e76ae79a2557ccf62f633fda47eb2646.pdf ed2493c8d0fd3bc270629bfe0e5ad120 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K. 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ, Broj 13 (251) Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119 Sarajevo, subota 5. februara 1921. (25. Džumadel-ula 1339.) Govor nar. poslaniha dra M. Spahe. DRŽAN U SJEDNICI USTAVOTVORNE SKUPŠTINE OD 28. JANUARA PRILIKOM RASPRAVE O IZMJENI PRIVREMENOG POSLOVNIKA. (Po stenografskim bilješkama.) Gospodo poslanici! Kad je pred* sjedništvoi Ustavotvorne Skupštine pristankom i onih grupa, na koje se vlada oslanjala, riješilo, da se na dnevni red stavi izbor odbora za iz* mjenu poslovnika, ja sam sa svo* jim drugovima očekivao, da grupe, na koje se vlada oslanja, imaju oz# biljnu namjeru, da iz poslovnika iz* bace sve one reakcionarne odredbe, koje ne pristaju jednoj Ustavotvor* noj Skupštini. Ja sam sc, gospodo, kao član toga odbora za nekoliko dana rada vrlo brzo razočarao. Ja sam vidio, da te izmjene poslovni* ka nisu izmjene poslovnika u nje* govim bitnim odredbama, protiv kojih su se glasovi čuii još odmah kod otvaranja Skupštine, već samo izmjene sporednih odredaba. Glav* ne odredbe ostale su sve iste. Na njima se nije smjelo apsolutno ni* šta mijenjati. To je načelna izjava zastupnika vlade u odboru i na to* me gledištu stajali su i predstavnici velikih stranaka u ovome domu. Kao g'avni razlog, zbog čega se ne smiju ove reakcionarne lodredbe privremenog poslovnika mijenjati, ističe sc sa strane vlade i sa strane predstavnika tih grupa, da zemlja treba da dobije čim prije Ustav. Brzo donošenje Ustava to je glav* ni razlog, zbog koga se nisu smjele mijenjati one odredbe, koje smeta* ju slobodu govora i koje ne daju mogućnosti, da se dovoljno svoje mišljenje izrazi. Brzo donošenje U* stava isticano je kao jedini lijek, kojim će se država da izliječi od silnih trzavica, i idući za tim glav* nim ciljem, za brzim donošenjem Ustava, odbor je primio skoro u ci* jelosti s vrlo neznatnim izmjenama čitav poslovnik u onome obliku, kako ga je vlada g. Vesnića donije* la. Vi imate, gospodo, izvještaj u svojim rukama i vi ćete vidjeti iz toga izvještaja, da su izuzev pitanja interpelacija, koje su vrlo ograni* čene, ostale sve odredbe, protiv ko* jih su sc čuli ovdje u početku gla* sovi, ostale gotovo posve nciz* mijenjene. Od brzog donošenja U* stava nadaju se i gospoda iz vlade i gospoda iz vladinih grupa, da će se zemlja izliječiti od svih zala, ko* ja u nioj postoje: financije će se krenuti na bolje, dinar će se pope* ti do tečaja al pari, nestaće korup* čije. Ne pita se, kakav će biti taj Ustav, glavno je samo da zemlja dobije čim prije Ustav. Ja ne mogu s tim nikako da se saglasim. Ja mi* slim, da bi bilo bolje da malo duže radimo na Ustavu, samo da zemlja dobije Ustav, koji će zadovoljiti velike mase naroda. Ja znam, gospodo, da sc ne može Ustav donijeti potpunom saglasno* šću i da sve grupe neće na taj U* stav pristati, ali je bezuvjetno po* trebno, da Ustav bude djelo spora* zuma što većeg dijela Ustavotvor* ne Skupštine. Treba da se na jed* nom nacrtu Ustava nađe što više predstavnika naroda, koii su iza* brani 28. novembra 1920. Kako da* nas stvar stoji, Ustav bi imao da bude donešen jednom neznatnom većinom, kako to propisuje § 65 privremenog poslovnika, odnosno sadašnji § 66, koji je i u novom pro* mijenjenom poslovniku ostao ne* promijenjen. dali izjavu, da za nas kao monar* histe pitanje zakletve nc igra ulo* gu, ali ja sam i u odboru naglasio, da ne bi trebalo u poslovnik unositi odredbe, kojima se izvjesnim gru* parna zatvaraju vrata ove Konstitu* ante. Vrata Konstituante treba da su otvorena svima predstavnicima, koje je narod izabrao i ne smiju se jednome dijelu ljudi, koje je narod poslao u Konstituantu, zatvarati ' vrata. Za nas ovo pitanje ne igra । Godina HI. nikakvu načelnu ulogu, ali bi nam I samo bilo milo, kad se ne bi na ovaj način zatvarala vrata Konstituante. Iznoseći ove glavne prigovore i ne upuštajući se u pojedinosti ovoga poslovnika u ime našeg kluba izjav# ijujem, pošto će se glasati o poslov* niku u cijelosti, da ćemo glasati I protiv ovako izmijenjenom poslov# i niku. (Pljeskanje kod Jugoslavenske I Muslimanske Organizacije.) 1 sve svečane izjave, koje su pri* premile naše državno i narodno u* jedmjenje, naglašavale su do sada, da treba Ustav da bude donešen brojno kvalifikovanom većinom. To je jasno izrečeno u Krfskoj deklara* čiji, u adresi Narodnog Vijeća i u odgovoru Nj. Visoč. Prestolona* sljednika na adresu. UsprKOs svima Povodom odgovora g. ministra 1 poslati oni, kojima nijesam mogao ovim svečanim izjavama i po pri* vremenom poslovniku Vcsnićeve Pribićevica glede čitanja Očenaša u ! zapovijedati. Došao sam tako i u vlade i po novom poslovniku, kako sandžačko#makedonskim školama Kragujevac i tamo sam godinu da* ga odbor predlaže, Ustav će se do* našao je g. nar. poslanik Dimitrije I na radio po svojoj savjesti. Ova je nijeti apsolutnom većinom glasova i POtpadi ć za potrebno, da na adresu stvar bila u javnosti dosta tretirana svih poslanika. Gospodo, ovakav j poslanika Korkuta uputi ove riječi: i to sa strane, koja je imala jednu način donošenja Ustava nc može | »Vaš potpredsjednik Skupštine bio i vrlo hrđavu tendenciju, koja je u je sudac ovdje u Kragujevcu i u I našim redovima na jedan vrlo ne? nikako da urodi ciljem, za kojim i* de, barem prividno, i vlada i grupe, njegovom prisustvu kao moralan način sijala smutnju. Ovo na koje se ona oslanja. Ustav treba suca vješane su šumadij* je, gospodo, s moje strane jedna u prvom redu da donese zadovolj* s k e žene i djeca.« Ova je iz* svršena stvar, a onaj koji to još i java izazvala buru protesta i nego* i sad tvrdi, svjesno govori je* stvo, da donese dobro raspoloženje u široke mase narodne, a to će biti dovanja poslanika naše organizaci# dnu neistinu i ja mogu samo je, a predsjednik je g. Popadiću od* , žaliti što se može naći jedan posla# samo onda, ako se veliki dio narod* uzeo riječ. Malo kasnije uzeo je ri* nik, koji u ovom domu svjesno go* nih predstavnika složi u jednom na* crtu Ustava. A to neće, gospodo, ječ g. dr. Hrasnica i dao ovu izjavu: j vori jednu notorno uglavljenu ne# »Jedan od naših, nažalost, kolega istinu.« biti nikada u onome slučaju, ako se Izjava g. dra Hrasnice pozdrav* iznio ie da sam ja u doba, dok su 1 taj Ustav izglasa samo većinom od Šumadinci lili krv, bio u Kragujev* Ijena je burnim odobravanjem i od polovine narodnih prjedstavnika. Takav Ustav neće moći da zadovo* cu sudac i da sam ih vješao. Šta je strane poslanika izvan našeg kluba, dalje rekao ne znam. Gospod*), isti# ! a Popadić je ušutio kao ribica. Ti* lji široke mase narodne, a još će gore da djeluje na te mase, kad vi* na je od svega toga samo to, da sam mc ie i skupštinskim zapisnikom o? ja bio asentiran kao austro*ugarski vjekovječena jedna kukavna izmi# de, da ovim privremenim poslovni* vojnik, da sam poslije postao oficir šljotina naših političkih protivnika. kom, odnosno poslovnikom, kako i poslan onamo, kuda su me htjeli To i ovdje bilježimo. ga je odbor za izmjenu predložio, gaze više puta svečano data obeća* nja. Ako, gospodo, hoćemo mir i spokojstvo, ako hoćemo zadovolj* stvo u širokim narodnim masama, onda se ovako data svečana obeća* nja, kako u Krfskoj deklaraciji, ta* —ib. Gg. čitatelji će mi oprostiti, I mi ćemo se zadovoljiti samo time.. ko i u dresi Narodnog Vijeća, ne bi što ću da se na ovom mjestu osvr# ' što ćemo da neke stavove podvu? smjela na ovako grub način gaziti. nem na jedan članak — »Domovi# ! ćemo. U 10. broju »Domovine« od U ovoj osnovnoj odredbi poslov# ne«. Znam da to ne zaslužuju njene 27. pr. mj. stoje na uvodnom mje# nika, proti koje su se najjači glaso* gose, znam da to ne zavrijeđuju ni stu i ove riječi: »Konstatujući ove žalosne činje# vi ovdje čuli, nije odbor apsolutno njeni urednici, ali uza sve to se je ništa izmijenio. Mi smo, gospodo, vrijedno pozabaviti njenim uvodni* niče moramo priznati, da i naš po# kom »Beograd šuti«, jer zgodno ilu* ! ložaj, kao jednog nezavisnog mu# pokazali dovoljno predusretljivosti, kad smo od svog prvašnjeg zahtje* strira razočaranje i onih, koji slimanskog lista, nije ni malo zavi* va odustali, da se za Ustav traže htjedoše biti veći papa od pape: dan. I mi se nalazimo u jednoj dvije trećine, i zadovoljili se sa tri koji htjedoše biti veći Srbi od Srbi* mučnoj dilemi. S jedne strane eklatantna nesposobnost »Pravda# petine, da sc barem formalno udo* janaca. Početkom novembra prošle godi* I ša« za vođenje jedne razumne i volji datim obećanjima u malo prije pomenutim proklamacijama. Ni ne pokušao je g. Šerif Arnautovlć, , plodne politike, a s druge opet jedna vlada ni njezine grupe nisu na to da učini posljednje napore, kako bi nerazrješiva zagonetka pred kojom pristale, i ako je vlada sastavljena bacio veo zaborava preko svoje au* I začuđeni stojimo. Beograd autentič# u polovini od one stranke, koja je stro#madžarske prošlosti: pokrenuo | no i odavno znade, kako je nama malo prije izbora od 28. novembra je svoju »Domovinu« u nakani, da muslimanima od oslobođen i a do i u svoj program uvrstila tačku, smrvi našu organizaciju i uništi nje# danas, znade, koliko smo štete ima# prema kojoj se mora Ustav donijeti no vodstvo. Nije bilo sredstva, ko# li i muka pretrpili. Sve to Beograd jeg se nije latio u toj svojoj očaj* znade, ali Beograd još uvijek kon# brojno kvalifikovanom većinom. Prema tome se jedna od grupa, na ničkoj borbi za ponovno oživljenje, zektventno ćuti. A i mi smo m n o# koje se vlada oslanja, iznevjerila a kulmen je njegovih podvala u i g o ćutal. Pokrenuli smo naš list i svome vlastitom programu. Ja sam tvrdnji, da je naša organizacija pro* bili duboko uv’ereni, da će samom našom pojavom, korektnim i lojal? tudržavna i izdajnička. U šupljoj već u početku svoga govora sporne* nim našim držanjem i pisanjem nuo, da su izmijenjene samo ne* svojoj »prvoj ri:eči« osuo je drvlje i kamenje na našu »ćoravu« politi# sve krenuti na bolje. Uka* znatne odredbe. Te izmjene nas, ku i navijestio ništa manje, nego da hulili smo, da nas časovi to zavedene gospodo, ne mogu zadovoljiti i ja »veledušni Beograd, duša i centar muslimanske mase osude, ali smo neću da se upuštam u detaljno pre* tresanje toga izmijenjenog poslov? naše kraljevine, veljan je da prema bili tvrdo uvjereni, da če naš ispra# van rad muslimanima donijeti us# nika iz jednostavnog razloga, što je muslimanima povede bratsku politi? zakHučeno, da sc diskusija vodi en ku: voljan je da zaboravi vratolom* pjeha; držali smo da će Beo* ne skokove i netaktičnosti »Pravde« grad progovoriti. block, da se o čitavom poslovniku Mi smo se specijalno nadali, da od jedamput glasa. Kod takova na* i njene organizacije.« Udesio je čina pretresan i a poslovnika nije, »takt i rad prema novim prilikama« će baš zbog nas promijeniti bosan* gospodo, moguće iznositi prigovore i do ogavnosti se umiljavao onima, ska vlada svoju politiku spram mu* koji »o našem položaju i o p* slimana i vjerovali smo, ako to ne pojedinim odredbama poslovnika. Ja se stoga zadovoljavam ovim stanku u državi odlučuiu«. U učini, da će je na to natjerati Beo* glavnim prigovorom, koji se tiče o* jednoj mu ruci bijaše baklja, kojom grad. Beograd i dalje ćuti, ali mi ne snovnih odredaba poslovnika i jed* je kadio i gdje treba i gdje ne tre# možemo više da ćutimo. Hoćemo ne druge važne odredbe, koja je ba, a u drugoj nož, kojim — i s bo# da reknemo, da o s i m k r u p n i c a> dala povoda trzavicama u ovoj U* ka i s leđa — nesmiljeno udarao na koje tište sve muslimane, našu organizaciju. Pa kakav je re# ima i sitnica od značaja, koje stavotvornoj Skupštini. Ostala je naime neizmijenjena odredba o za# zultat te njegove »pametne« politi# se događaju i koje najodanije mu* ke? Da ne moradnemo reći mi, da* slimane vrlo neugodno iznenađuju, kletvi. Mi smo, gospodo, u onoj a najviše to, što se muslimani od# sjednici, kad se polagala zakletva, jemo, riječ njegovoj »Domovini«, a Шсга dra Krasnice pred Honstituantom. Elfadlu mo šeh'det bihil-adou. �Страна 2 — Strana Бпој 251 — Вгеј „ПРАРДА* — „PRAVDA* bacuju, a one ličnosti, koje su nam najviše zla učinile, privlače i sva? kom prilikom odlikuju. Zbog ovak? vog ćutanja trpi ne samo naš nego i interes cijele države, jer ovo ću* tanje tumače neprijatelji naopako. Narod, ko;; je uvrijeđen i potišten, sklon je, da podlegne sugestiji an­ tagonizma, koju vješti agitatori ho? će u njemu da umjetno stvore. Čini nam se. da još ni sada na mjerodavnom mjestu ili neće ili ne umiju, da važnost Bosne i Hercegom vine za našu državu potpuno shvate, a dobar je dokaz za to i ta okolnost, što sc ovih dana u ozbiljnim krm govima spominju kao kandidati za predsjedništvo zemaljske vlade Iju? di, koji su ne kao ljudi nego kao političari i kao upravnici za to inje? sto skroz nemogući. Dakle i opet jedna nova zagonetka! Jedan veliki Englez rekao jc, da ima stvari iz? među neba i zemlje, koje niko shva? titi ne može, a u ovu kategoriju ču? da spada sigurno dosadašnja musli? manska politika bosanskih vlada i stereotipno ćutanje Beograda, koje bar mi ni na koji način razumjeti i shvatiti ne možemo.« * Truba li kakva posebnog razlaga? nj a. da se gornjim riječima desavui* še cijelo dosadanje pisanje »Domo? vine«; treba li prema tome još ka? kva dokaza, da naša politika nije bila, a ni sad nije bez jednog dubljeg razloga ? Da, da, Beograd šuti - i to je ono. I | i i | ' i I , što ne razumijemo ne samo mi, ne? go eto čak ni jedna »Domovina«. »Beograd šuti«... Da. da, Beograd šuti, i to jc ono, što nameće izvjesnu rezervu ne sa? mo Hrvatima iz naše organizacije, ne samo trpećim našim masama, već i onima, koji su od početka svog političkog rada bili skloniji Srbima i koji se svog srbofilstva ni jesu od? ricali ni onda, kad je sudio Potio? rekov prijeki sud i kad su mnogi Srbi pravoslavni bili sitniji od ma? kovog zrnca. 1 to je ono, što mi jc makar na? kon tri mjeseca, drago čuti iz usta dra Hasanbegovića; ono. što ubija svaki polet i svaku nadu, da čc u držanju Beograda naći moralnog o? slonca iko. ko nije spreman, da a? mina na sve što se nekom i nekom prohtije. Beograd kanda šuti radi toga, što poput negdašnjeg pobjed­ ničkog Rima traži svoje parije: šuti, jer je uobražen i jer u najosudnijim momentima udara ostrakizmom jednog Protića samo stoga, što ho? će da gleda preko sadašnjice i što bi htio da izgrađuje sigurniju budućnost naše zajedničke kra? livine. Odbijam svečano tvrdnju »Domovine« da je naša politika o? nemogućila g. Protića i primam na znanje samo to, da i po njenom shva tanju Beograd previše šuti. Ili se možda varam? Ili možda g. Pašić zaista vodi s v o j u, a ne do? sadanju »demokratsku« politiku? Sakib Korkut. Primjeri. 1. Jedan naš čovjek iz provincije došao u Sarajevo, pa dođe u jednu srednju školu, da vidi sina. Direk? tor ga škole primi vrlo prijazno i dobavi mu sina. Dok je sina pustio, da se s ocem vidi i porazgovori. za? podjene direktor sa našim čovje? kom mali razgovor. Lijepo je to od vas, što školu? jete sina! - - Nije mi jedini on na naukama, gospodine. Stariji mi sin uči medici? nu u Zagrebu, a još mi i jedina kći uči u ovdašnjoj Višoj Djevojačkoj Školi — ponosno pripovijeda otac. — E, to vas stoji mnogo truda i troška! primjećuje direktor. — Sigurno. Pomaže mi »Gajret«, ali ja snosim mnogo troškova. To mi je i dužnost. Draže mi je, da ih izvedem na pravi put, makar i ku? bureci, nego da im neprosvjećenim ostavim i veliki imetak. - Živio čovječe, kad ovako shva? taš svoju roditeljsku dužnost! — klikne u zanosu direktor i našemu čovjeku vruće stisne desnicu. 2. Imeovana jedna učiteljska pri? pravnica muslimanka učiteljicom u nekom mjestu u provinciji. Prije nego ie pošla na svoje određeno mjesto, svrati se na zemaljsku vla? đu nekom referentu, da ga zamoli, da joj doznači doplatak i za majku. Dobro, reče referent, ali mora onda Vaša mati s Vama zajedno ži? vjeti i da je Vi izdržajete. Pa sigurno, gospodine, jer me? ne jc mati od svojih deset nokata izdržavala na školama dok sam evo stekla svoju vlastitu zaradu, a sada je moja dužnost, da ja nju uzdrža? jem dok smo žive, - reče ponosno djevoika. Zaista lijepo gospođice. Mogli biste mnogima biti primjerom! — rekne referent u potpunom prizna? nju. Učitelj. Iz Sandžaka i Makedonije. O »OČENAŠU« U SANDŽAČKO? MAKEDONSKIM ŠKOLAMA. Povodom moje aluzije o gornjoj stvari, uzeo je odmah riječ g. mini? star Pribićević i prema s t e n o? g r a f s k i m bilješkama rekao ovo: »G. poslanik Korkut izvolio jc ka? zali u svom govoru, da u pojedinim dijelovima naše države prisiljavaju školske vlasti muslimansku djecu, da mole očenaš. Kada bi ova izja? va g. poslanika bila tačna, kad bi se osnivala na činjenicama, nema sum? nje, da bi takvo stanje i takve mje? re diskreditovale našu državu. Ja ne mogu misliti da je tendencija g. poslanika bila, da se izazove takva impresija u inostranstvu (!) i kod kuće, ali sam dužan, da kao šef mi? nistarstva prosvjete ovdje pred na? rodnom skupštinom izjavim, dane postoji nikakva naredba i da ne postoji ni ta p ra k s a, da se muslimanska djeca sile na to, da mole očenaš. Sta više, svi inspek? tori i svi nadzornici im adu, što se tiče vjerske tolerancije, stroge in? strukcije i mislim da se te instruk? čije u potpunosti provađaju. Do ovoga časa, a ja sam već šest mjeseci ministar prosvjete ako ne i više, nisam dobio nikada nikakve žalbe u tom pogledu. Ja dopuštam, da može biti zloupotreba u svakoj administraciji, pa ih može biti i u prosvjetnoj, ali kada se do? godi kakva zloupotreba, onda je dužnost narodnog poslanika, da na I to upozori i da iznese konkretne 1 činjenice, da traži remeduru, ali mi? slim da ni je u redu, da se paušalno baca sumnja na cijelu našu pro? I svjetnu administraciju i upravu na? ših škola. i Ja odbijam ovu tvrdnju gospodi? na Korkuta i kao ministar prosvjete j mogu da izjavim, ako ima gdje ka? kvih zloupotreba, da ću ih ispraviti u koliko mi sc te zloupotrebe sa? opšte.« Povodom ove izjave g. Pribićevi? i ća uzeo sam ponovno riječ i prema • stenografskim bilješkama iz? : javio slijedeće: »G. ministar pro? svjete krivo je shvatio moje riječi. (Graja kod demokrata.) Ja držim, da su stenografi dobro uhvatili mo? je riječi, pa ćemo vidjeti kako su • one zapisane. Ja sam rekao ovo: »mi ' ne bismo imali ništa proti tome, kad bi se svaki dan u konstituanti obav? i 1 jala zakletva, kao što se u nekim ; krajevima vrši očenaš u školama, koje su interkonfe.sionalnc«. Ja se I prema tome ograđujem, da sam i? mao tendenciju, da i unutra, a ka? ; mo li prema vani prikazem, da se u našoj državi ide za tim, da se na? ' rušava konfesionalni mir. Ja sc o? građujem proti tome i izjavljujem I da nisam imao te namjere, niti sc ; jc to moglo zabilježiti. Sto su tiče izjave g. ministra Pri? i bićevića, da njemu kroz šest mjese? i ci nije ništa pisano i da uopće ni? 1 šta ne zna o ovim pritužbama, ja i upućujem g. ministra na predstav? I i 1 . 1 i ! i j ke. koje su prije godinu dana i po? slije više puta predavane njegovom pretšasniku i u kojima se traži, da sc muslimanska djeca ne pri si? 1 j a v a ј u da prisustvuju u školi onda, kad sc moli očenaš. Ako g. ministar nije znao za ove pritužbe, neka ih potraži i naći će ih u ar? hivu.« * Time je bio završen ovaj obra? čun sa g. Pribićevićem. kojem mo­ ram priznati dobru volju da stane na put ovoj anomaliji i kojem bih želio pružiti zatražene k o n k r e t? ne slučajeve, da njegovi pot? činjeni organi ne bunda ju njegovih naređenja. Stoga apeliram na sve pri jate! ic u Sandžaku i Makedoniji, da mi jave sve slučajeve, gdje poje? dini učitelji svojim nastranim dr? žanjem odbijaju našu djecu od ško? le. Ove ću pritužbe podnijeti g. mi? nistru u jednom pismenom upitu, u kojem ne će biti iznesena imena onih, koji mi te slučajeve saopće. Ta ću pisma zadržati za sc. a pri? jatelje molim, da mi jave samo su? štu istinu. Apeliram na sve, koji vode raču? na o našem prosvjećivanju, da mi gornje slučajeve jave što moguće prije, uputivši mi ih ovamo. Beograd. 29. januara 1921. Sakib Korkut, nar. poslanik. ŽANDARMI UBIJAJU NEVINE. DRUGO PISMO IZ GILJANA. (Preštampano iz »Haka«.) Sa ovim drugim pismom daću Vam još neke detalje o zlostavlja? nju koje se vrši u našem srezu. Isti žandarmerijski od? r e d koji je sa svojim vođom kre? nuo u potjeru na kačake pošto su počinili one strašne nasrtaje nad mirnim seljacima u selu Bijagonce otišli su u selo Bozović. koje se na? laži u reonu opštine Bitnja, ušli u kuću Sadika Bajrama otjeravši ga od kuće sa njegovim sinom Ramizom. Pošto se nisu zadovoljili samo sa tu? čom, to su pokušali i da ubiju Ra? miza i u toj namjeri ranili ga na četiri mjesta bajonetom. On se sa? da nalazi u teškom stanju u giljan? skoj bolnici, gdje ga liječi opštinski Ijekar. U istom selu tukli su u kući Bisli? ma Jonusa, Jonusovog sina i tako ga povrijedili, da je poslije nekoliko dana u srijedu 5. pr. mj. - umro u giljanskoj bolnici. Bislimova žena također je istuče? na i ranjena bajonetom u ruku. Zatim su izudarani: Hizir Kadri. Islam Zekir. Sokol Abdulah i Scmsi Abdulah. Iz ovog sela otišli su u selo Go? den, opština Šurlan, i u mjesto da gone kačake, odveli su mirnog se? ljaka Nuša Šakira, njegovog sina Sejdija, koji se vraćao sa kupljenim parom volova, i njegovog strica Rahmana, koji se vraćao iz vodeni? ce. Ovima su priključili i Haj rima Ba jazita, iz istog sela, i zatim i h sve poubijali. Ovi zločini koji sc čine od s t r a? ne državne vlasti dovode nas do očajanja i nagone nas da prosta? nemo vjerovati u svaku dalju egzi? stenciju. Strahujući da će se ovakvi zločini ponavljati - seljani naše okoline, da bi sačuvali svoje živote i čast, biću prinuđeni da pobjegnu iz svo? jc otadžbine. Oni su se obratili mol? bom sreskom načelniku, a opširno i depešom u Beograd, i molili za dejstvo da se pošalje komisija, koja će vršiti uviđaje na mjestima, gdje su počinjeni ovi neredi. VLADINE MJERE ZA GONJE? NJE ODMETNIKA. »Politika« od 1. ov. mj. javlja, da je ministar unutrašnjih djela iz? dao »objavu«, kojom sc svi odmet? nici pozivaju na predaju najdalje do 10. marta ove godine. O sadrža? ju te »objave« kaže »Politika« ovo: »I protivnom slučaju slaće se u mjesta, gdje i dalje budu odmetnika, žandarmerija i vojska, koja će upo* trijebiti sve mjere, da se anarhija iskorijeni. U »objavi« sc predviđa opšta a m n e s t i j a z a sve kriv? c c i z v г c m e л a okupacije p a z a k 1 j u č u n o <1 o 16. a v g u? st a 1919. g., kada je p rogi a? i i ! i ; I ; i š e n Ustav za sve krajeve. Od toga sc izuzimaju opasni zlikov? ci, optuženi za ubistva, kojima se oprašta smrtna kazna, ali se predaju ređosmim građanskim sudovima, koji moraju izreći presudu najdalje za četiri mjeseca od dana predaje. Ko se ne preda, veli sc dalje u »objavi«, ostaće bez milosti i biće gonjen do istrage. On navlači ne­ sreću i na sc i na svoju porodicu, i na svoje selo i na cijeli svoj kraj Jer ako se odmetnici do određenog roka ne budu predali vlastima, na* staćc gonjenje vojskom i žandarme« rij om i građanskim potjerama. Po­ tjere će obuhtatati i susjedne okru? gc, zatvoriće se prolazi i staze, pre? tresuće se kuće i sela, šume i pećine, i skloništa svake vrste. Odmet? nici će biti ubijani i hva? tani. a porodice njihove raseljavane. Raseljeno će biti čitavo selo, a k o o d? m e t n i k a k r i j c i b r a n i. Po ta? kvim selima u mjestima biće na trošak njihov razmještena vojska, koja će ostati tu dokle god se od? mctnici ne istrijebe.« OGLAŠENI ZA HAJDUKE. »Službene Novine« broj 22. ob? javljujc riješenje načelstva okruga metohijskog br. 12.124, kojim se o? glasuju za hajduke slijedeći odmet? nici toga okruga, pošto se nisu htje? h predati do datog im roka. U tom se aktu rješava: » Da se Isljam Zagrada, Adem isljam, I• mer Isen, iz sela Žaca; Met Braimov, Usen Redžin. iz sela Belog Lukavca; Ali Meta, Daut Meta- iz sela Rudice; Binjak Alija, iz sela Kovraga; svi iz opštine đurakovaČke: Ram Beka- Asan Beka, Bard Ju| suf, Asan Rama, iz se]a Rodnog Brda; Muš Tair, Ali Bajram, iz sela Vrela; Mus Feka. iz sela Ljubovija; Mus Tair, Sakoi Rama, iz sela Male Jablanice; Jusuf Vejsel, iz sela Radavca; svi iz opštine radavačke; Jusuf Alija Bajramović. Zumber Usen Bajramović, Met Usen Bajramović- Feriz Usen I Bajramović- Uka Suljov, Ali Alil, Sinan Bošnjak, Bajram Galić, iz sela Istoka; A| mer Alij, Alija Kamber, Ram Kambcr, iz sela Dragoljevca; Mon Kajtaz, iz sela BeI tog Polja; Bajram Ajđin, iz sela Verića; - svi iz opštine istočke; Nek Beriša, Sokol I Rama, Ljut Muarem, Musdi Sulejman, iz 1 sela Krajine; Zejmil Kakić, Misin Becin, iz I sela šaljinovice; Asan Redža, Bajram Soj kol, SukaMurtezjović, iz sela Sušice; Kaj। taz Ahaz, Abdul Idriz, Sali Idriz. iz sela i Ukće; iz opštine rakoške; sreza istočkog. ovoga okruga, od danas oglase za hajduke i da je slobodno svakome ubiti ih. Biljsšhe. »Koranska pomraćenost mozgo? i va«. Beogradska novina »Jugoslo? i venski Pijemont« od 2. ov. mj. ima ; uvodni članak pod naslovom »Si? novi mraka«, u kome stoji ovo: »Kada smo gledali odžu Korkuta ; kako sa čalmom na glavi i desnom rukom upravljenom prema Meki i strašnim jednim glasom izražava povređenu čast i religiozna čuvstva muslimanskog kluba »što se u ško? lama mora čitati »oče naš« bez ob? žira na to što tamo ima musliman? I ske dece«, činilo nam se da gleda? ino one odže i uleme koje su nekad istim- dvakovim glasom pozivali. Sultana Omara da zapali Alcksan? drisku Biblioteku. 1 posle toliko vukova borbe što ju ' je vodilo čovečanstvo i naša nacija, u o v o m d o b u civilizacije, i taj ođža sudi u našem par? i lamentu i hoće da upravlja na? šim životom. Hoće da ga uputi pravcem koji bi nas vodio u ono doba kada .su sultani i uleme, koji­ ma se Korkuti još i danas zanosu, zapalili Alcksandrisku Biblioteku i za toliko vukova upropastili čove? čanstvo. A. u ime kojih prava govore ovi Kudi i sede u našem parlamentu? Jednostavno radi toga što jc tur? i ski zavojevač pet stotina godina u? propaštavao našu zemlju i duh, i ! stvorio tako mogućnosti da se f o r? I mira koranska pomrače? : n o s t mozgova, daseosnujc I muslimanki klub i d a p o* ! stoje razni Korkut i.« Na ovako pisan je može sc čovjek 1 j grohotom smijati, i ljutiti, i pso? �Бро» 251 — Broj vati i sažaljcvati. Ali to sve ništa ne pomaže. Jer oni kažu, da su naši mozgovi koranom pomračeni. Koli? kogod se mi trudili da im dokaže? mo, da je sramota po civilizaciju sto puta veća, što se danas piše sa ču? đenjem, da jedan hodža sjedi u na? šem’ parlamentu u doba civilizacije i što se protiv svih historičkih do? kaza opet preživa izmišljotina krš? danska, da je hazreti Omer zapalio Aleksandrijsku biblioteku; koliko? god se mi trudili da dokažemo, da jc baš ara p sk o ?i sI a msk a kultura činila most između prosvi? jećenog starog grčkog vijeka i re? nesanse znanosti i umjetnosti počet? kom novog vijeka, čime je onemo? gućila sredovječno zapadu o?krš? dansko ubijanje slobodnog duha; kolikogod mi njih potsjedali, da o? pet pročitaju »Petra Velikog« od Merežkovskog, gdje će se naučiti, da je u tadanjoj istočno?pravoslav? noj Rusiji vladalo toliko užasno vjersko mračnjaštvo, kao nikada i nigdje na svijetu sve nam je to uzalud. Sto god mi rekli, ne vrijedi, jer dolazi iz »koranski pomračenih mozgova«. Mi ovo i ne pišemo, da njih po? pravimo, nego da ih pokažemo bradi muslimanima, šta sve. mogu da izlanu. Neka se muslimani nima? lo ne zbunjuju radi ovakih riječi, jer mi ćemo ih moratj još mnogo gorih gutati. I neka mole samo Al? laha, da jednoć dođe i taj čas. kad će iz tih kršćanskih pera kanuti ko« je humana riječ. Da se tužimo na beogradskog cen? zora, što propušta u javnost ovako drsko vrijeđanje naše najviše vjer? ske svetinje! Koja fajda, kad nas ni čuti neće! ,ПРАВЛА“ - „PRAVDA- j • I ! ! . : ' • i I j I : ' : i ; •«■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■ =• MUSLIMANI ■: ; sjetite se ј GAJRETA ј Politici pregled. | UNUTARNJI. Ustavotvorni odbor. 31. prošlog mj. obavljen je izbor za ustavotvor? ni odbor. Izabrani su od radikala jedanaestorica i to: Dr. Vesnić, Đu? ričić. Ljuba Jovanović, Nastas Pe? trović, Diša Trifunović, Dr. Mom? čilo Ninčić, Dr. Laza Marković, Mehmedbeg Alija, Mijodrag Đuri? čić, Dr. Jovan Radonić, Velja Vuk? čičević; od demokrata su izabrana isto jedanaestorica: Ljuba Davido? vid, Dr. Voja Vcljković, Mileta Jak? šić, Dr. Zerjav, Ilija Šumenković, Juraj Dcmetrovid, Karabegović, Dr. Svetislav Popović, Dr. Voja Marinković, Pavle Anđclić: od ju« goslavenskog i narodnog kluba iza? brana su četvorica: Sušnik, Dr. La? ginja, Dr. Dulibić Aihte, Štipan Vojnić; od komunista sedmorica: Dr. Sima Marković, Dr. Živa Jova* nović, Pavle Pavlović, Lovro Kle? menčić, Dr. Triša Kaclerović, Filip Filipović, Sima Miljuš; od zemljo? radnika četvorica: Dr. Mihajlo A? vramović, Dr. Bogoljub Vošnjak, Milan Bošković, Joca Jovanović? Pižon; od socijalista Etbin Kristan; od republikanaca Dr. Jovan Gjono? nović; muslimani su izabrali: Dra Mehmeda Spahu, Dra Halidbega Hrasnicu i Fehima Kurbcgovića. Ovaj odbor ima zadaću, da izra? di nacrt ustava, koji će predložiti konstituanti na pretres. Predsjednik konstituante Dr. Ivo Ribar odgodio je dotle sjednicu konstituante, a o? vom odboru dao četrdeset dana vremena za njegov posao. Izjava Narodnog i Jugoslaven? skog kluba. Prije izbora ustavotvor? nog odbora dao je dr. Drinković u ime Narodnog i Jugoslavenskog kluba ovu izjavu: »Prema zaključku sabora kraljevine I Irvatske, Slavo? nije i Dalmacije te Narodnog Vije* ča u ime Hrvatske, Slavonije i Dal? macije sa Istrom i Međumurjem te Bosnom, Hercegovinom i Sloveni? jom ova konkstituanta ima da izradi ј | i i 1 i ustav naše države sa unapred usta? novljenom kvalifikovanom većinom izabranih zastupnika na način, koji isključuje majorizaciju svakog ple? mena i svake konfesije. U suglasju sa ovim zaključkom je izjava pred? sjednika vlade kraljevine Srbije g. Pašića učinjena dne 17. oktobra g. 1918. u londonskom listu »Morning? post«, a koja među ostalim glasi: »Ovim svečano izjavljujem: Kada budu Srbi, Hrvati i Slovenci slo? bodni, biti će im priznato pravo sa? moopredelenja ... Skladno onome što prethodi, ne samo što ne želimo da vodimo imperijalističku politiku, nego mi ne ćemo čak ni to, da ma kakvim načinom ograničimo pravo samoopredcl<]ja Hrvata i Slovena? ca ili da ostanemo do kraja pri krt? skoj deklaraciji, ako bi to bilo pro? tivnb njihovoj želji.« Adresa Na? rodnog Vijeća od 1. decembra 1918. g. Nj. kraljevskom Visočanstvu Re? gentu i njegov odgovor na istu sve to potvrđuje i usvaja, jer je u jed? nom i drugom svečanom aktu spo? menuta ustavotvorna skupština, a gore spomenuti zaključak ustanov? Iju je kakva ona mora da bude i što ima da radi. Dakle u ovoj konstitu? anti ni jedan zastupnik naroda nije ničim spriječen u vršenju svoje duž? nosti. Naprotiv svemu tome članovi te konstituante, ako su htjeli da su? djeluju u radu ovog doma, morali su se pokoriti polaganju zakletve i jednom poslovniku, koji jc namet? nut od vlade i napokon popunjen bez mogućnosti da u tom radu su? djeluju i oni zastupnici, koji su se držali svojih obaveza preuzetih od naroda. Prema tome mi smo se po? laganjem zakletve pokorili samovo? Iji, koju ne priznajemo zakonitom, a to smo učinili sa namjerom, da se čim prije samovolja ukloni i da se ustav može izraditi i izglasati ona? ko, kako je naš narod utanačio ka? da je stupio u današnju državnu za? jednicu. Svaki drugi način donose? nja ustava mi bi smatrali u ime na? šeg dijela naroda neprihvatljivim, Pod tom predpostavkom sudjelovat ćemo u izboru za ustavni odbor.« Kako dugo će trajati konstitua«? ta? Iz Beograda javljaju: Premda je predviđeno, da se konstituanta pre? tvara u zakonodavnu skupštinu čim izglasa ustav, ipak se u parlamen? tarnim krugovima tvrdi, da će se nakon toga odmah preći na rad oko novog izbornog zakona, poslije če? ga bi odmah imali biti raspisani no? vi izbori. Računavši, da će rad oko ustava iziskivati vrijeme od 4 mje? seca a oko izbornog zakona mjesec dana, to bi svršetkom ove godine i? mali biti izbori za pravi parlamenat našeg kraljevstva. (»Jug. List«.) VANJSKI. Sjedinjene Države i raskralj Ni? kola. Iz Washingtona javljaju: Via? da Sjevero?američkih Ujedinjenih Država kona no je odbacila diplo? matsko i konzularno svojstvo pred? stavnika bivšeg kralja Nikole pošto jc Crna Gora ujedinjena u kraljev? stvu Srba, Hrvata i Slovenaca. Kemalistička vojska. Po vijestima iz Carigrada. Kemalisti su izvanred? no dobro organizovani. Budžet nji? nove vlade doveden je u ravnotežu sa principima i izdacima od 52 mi? lij ona turskih funti, pošto su po? višeni porez i takse. Broj činovnika znatno je smanjen, a plaće protiv? no događajima u Carigradu su re? dovito plaćeni. Isto i armija je do? bro obučena i dobro oboružana. O? ružje i municija dolazi preko armen? ske i ruske granice. Izgleda da ke? malisti dolaze sve više pod utjecaj svijeta, s kojim stoje u neprestanoj vezi. Kemakpasa i konferencija u Lon? ■ donu. Iz Pariza javljaju: Kemal pa? ša je za učešće na konferenciji u Londonu postavio uslove, da čari? gradska vlada podnese ostavku i da samo delegati angorske vlade prisustvuju konferenciji. Dok ргс? govori traju naredio je obustavu neprijateljstva na poziciji protiv Francuza u Mezopotamiji i Engle? za. Engleski su zvanični krugovi Kcmalovim držanjem nezadovoljni. Američke republike i Savez naro? da. U krugovima Saveza naroda u Ženevi pokazuje se uznemirenost u pogledu držanja nekih manjih ame? ričkih reoublika spram Saveza na? Страна 3 — Straaa ' roda. Ako Argentina ostane sa stra? novni pregled svih stanova u gradir i ne i Sjedinjene Države isto ne pri? Sarajevu. Komisija, koja će obaviti ! stupe Savezu, postoji bojazan, da taj posao, sastavljena je od ove go* će i druge američke republike slije? : spode: Vojislav Petrović, inžinjer? diti primjer Argentine, pošto bi i? ski major, Jovo Mačkić, referent nače postao težak njihov položaj. kod stanbenog ureda i Đorđe Đu? Ipak se misli, da Sjedinjene Države rić, činovnik zemaljske vlade i pe? neće provoditi trajno svoje dosada? četi će sa radom u srijedu 2. o. mj. šnje držanje, čime bi se moglo pri? Poziva se građanstvo, da toj komi? šiji u svakom pogledu izađe u sus? donijeti olakšanju situacije. ret i da joj dozvoli slobodan pre? Panislamski kongres. Dopisnik i »Timesa« javlja iz Carigrada, da gled stanova, jer će u protivnom u Sivasu pod predsjedništvom biv? slučaju snositi zakonske posljedice. Odlikovanje generala D’Esperija. šeg šciha Scnusije E1 Scjid Ahme? da održan panislamski kongres. Iz Beograda javljaju: Regent Alek? Senusija je bio predstavnik turske sandar odlikovao jc generala D’Ee? vlade a osim njega bili su na kon? perea činom počasnog vojvode naše fercnciji emir Abdullah, brat emira vojske. Fajsala, emir od Kerbele, emir Ze? Takse za uvjerenja od trg. i obrt, jeli i predstavnik imama Jahije. 1 komore. Trgovačka i obrtnička ko? Rasprava se vodila oko ujedinjenja i mora obavješćuje interesente, da svih sila država i drugih islamskih I kad traže uvjerenja (soba gosp. Ma? zajednica u cilju stvaranja solidne rića) imadu donijeti sa sobom tak? muslimanske unije. senu marku od 2 dinara na molbu i od 5 dinara na uvjerenje. Osim to? Stanje u Armeniji. »Morning | ga imade sc položiti u gotovom Post« javlja iz Carigrada, da su Ke? | . K 50 za uvjerenja potrebna za de? ; malističke čete još uvijek u Karsu, vize a za sva ostala uvje? | Alcksandropolu i Nahirčevanu. One I renjai Kcarinu, 20. se ustručavaju da napuste ove gra? i dove usprkos opetovanih urgencija 1 Državna pomoć gradu Zagrebu. | Moskve. Armenska vlada previše je Iz Beograda javljaju: Ministarski savjet odlučio je, da gradu Zagrebu ; zaposlena stabilizovanjem svoje ; moći, a da bi se mogla zauzeti za podijeli zajam u iznosu od 2 mili? juna dinara, izim toga će se iz dr? i ovu aferu. Vlade u Moskvi, Ango? žavnih šuma kraj Zagreba snabdje? । ri i Armeniji stoje u neprestanoj ! vezi, pa Moskva neće da uzbuni ke? vati jeftinim drvom zagrebačko stanovništvo. ; maliste preoštrenim mjerama. Za razoružanje država. Bivši tali? Traže se pod zakup manji komadi ; janski ministar Nitti rekao je ured? oranice zemlje eventualno s kućom. j niku američkoga lista »World«: Ponude upraviti na Biro Rada za 1 »Još nikada Evropu nijesu tlačili ruske izbjeglice, Aleksandrova ul. vojnički tereti, kao sada. Počela je br. 82. ‘ moralna, intelektualna i ekonomska IMAĐETE LI BOLI? U licu? U cijelo­ dekadenca Evrope. Velike i male me tijelu? Popuštaju li Vam mišice i živ­ narode, a male osobito, tek sada o? ci? — Pokušajte Fellerov pravi Elsailuid! buzimlje pijanstvo imperijalizma. Divićete se! 6 dvostrukih ili 2 velike spe­ ; Svaka država naoružava, jer se nao? cijalne boce 42 krune. Državna trošarina i ružavaju i druge. Ja se nadam još je« posebno. i dino u Sjedinjene Države, da će u TRPITE LI OD SPORE PROBAVE? Od 1 svome interesu, i onome čovječan? slaba apetita? Začepljenosti? Protiv toga i stva započeti akciju razoružavanja pomažu Fellerove prave Elsa-pilule! 6 ku­ ј svi jeta, na temelju internaci jonalnog rija 18 kruna. Prava švedska tinktura 1 bo­ ; demokratskog programa«. ca 20 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller. Stubica donja, Nemiri u Indiji nikako ne pre? staju, pošto je šef ekstremista Elsatrg br. 354, Hrvatska. A. C1JENF PADAJU ’ Papirnici D. i A. Ghandiju uspjelo, da zagrije sav narod za svoje ideje. Tajnik za In? Kaion, Sarajevo, Kralja Petra 19. stigla je diju javlja, da je došlo do poncv? velika količina prvoklasnog pisaćeg papira, nih seljačkih nemira, a u isto doba bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom javljaju, da je u Bombaju došlo do kao: koncept-papir 11 kg težak, 1000 araka samo 385 K. kontokorent-papira sa 2 kolone generalnog štrajka radi svetogrđa, I kojeg su počinila dva engleska dje? 12 kg teškog 1000 araka 800 K, liniranog I caka ubivši goluba, koje Indijci kanclaj-papira 12 kg teškog 1000 araka ! smatraju svetim. Policija, koja je i? 680 K, trgovačkog papira 10 kg teškog 1000 j zašla da brani dječake, tvorno je araka 520 K, te sav ostali pisaći materijal u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ napadnuta. Ima 17 mrtvih. i gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. Sovjeti i Kitajska. Agencija Ha? | Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i vas javlja iz Pekinga, da je sovjet? tačno. Pakovanje se ne računa. ska vlada nastojala da dođe do sa? veza sa kitajskom vladom stavljaju? Os. 1169/18.-60 ći joj u izgled odreknuće ruskih prava u kitajskoj. Da dođe do pot? piša ovog ugovora, Čičerin je obe? Oglas. ćao Kitajcima, da će ih sovjeti ri? j i ješiti svih onih, koji se sada kori? ј Kotarski šeriatski sud u Sarajevu ste slabošću kitajske vlade. S druge i prodavati će običnom javnom dražbom strane pučki komesarijat za ino? [ I strana djela protestovao je protiv i na dan 24. februara 1921. u četvrtak u 10 sati prije podne (sudbena palača stanovitih neprijateljskih aktova ! II. kat soba broj 52). nekretnine umr­ ; kitajske vlade spram Rusa. log Server ef. Svrze. j Projekat en^esko ? boljševičkog ; 1. 1 ? dio kuće i bašče u površini ! sporazuma. Englesko ministarstvo I od 1 d. 386 ni u Uiomjenici gr. ul. br. ' trgovine objelodanilo jc tekst pro? , LXX!VT0, kat. opć. Sarajevo, ali ne jekta englesko?boljševićkog trgo? j ispod 200.000 K. vačkog sporazuma od kojeg je je? i 2. Cijela kuća u Tubegovici ulici dan primjerak primio Krasin. Pro? । , jekat je vrlo dug i dijeli se na 14 (glavna trafika) gr. ul. br. XXXIX 74 | članaka. Francuski listovi vele, da je ; kat. opć. Sarajevo ali ne ispod 700.000 i ugovor u glavnom prihvatljiv za so? । kruna i 3. Cijele mulk nekret. u gr. ul. br. j vjete. On daje potpunu slobodu zla? i | tu i robi, koja dolazi iz Rusije. Po 231 i 238 kat opć. Butmir G. u po­ i drugom članku imadu predstavnici vršini od 21 d. 850 m. ali ne ispod i Engleske u Rusiji i predstavnici Ru? | 150.000 K. i ‘sije u Engleskoj ista prava poklisa? i Uvjeti dražbe mogu se vidjeti uz vrijeme uredovnih sati kod kotarskog šeriatskod suda u Sarajevu. ' | ; I I i ; I Domaće vijesti. Iz uredništva. — Govor nar. po? slanika Sakiba Korkuta i ru? briku »Naši dopisi« morali smo iz? ostaviti radi preobilnog materijala za slijedeći broj. Ponovno pregledavanje stanova, Gradsko poglavarstvo šalje nam ovu objavu: Da bi sc koliko toliko priteklo u pomoć velikoj oskudici stanova u gradu Sarajevu, naredila je Zemaljska vlada da se izvrši po? Kotarski šeriatski sud. U Sarajevu, dne 28. decembra 1920. ’ , , j ' ! ' i 1 Stolnih telefona veća količina, istom prispjeli, po najnižoj cijeni kod Jusufa Hadžića, električara, Sarajevo, Kundurdžiluk ul. 35. Telefon broj fe71. Oglašujte u „Pravdi". �Nešto i za Vas! Racionalna njega ljepote, Islamska dionička štamparija u Sarajevu. Izvrsna naravna »joga koso. telite li racionalno njegovati lice, ruke; odstraniti priJtiće, eujedice; hrapava oporu kožu učiniti svježom i elastičnom, upotrebljujte FELLEROVU PRAVU POMADU ZA LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15 - . ELSA-TOALETNE-PASTILE, 1 kntija K 10 50. Pemada za usnice po K 2*— i 4’ Porast kese nnapresjnjs, kožu na glavi krijepi, od ćelavosti i prerane ejedine čuva FELLEROVA TANNOGHINA POMADA Zk PORAST KOSE ,EL8a\ 1 veliki porculanski lončić K 15— JAKI KATRANOV SAPUN Z1 GLAVU K 14, MAGJARSKI RRKOMAZpoKC — i 8*- , NEŠKODLJIVA ulja za kosa, orahovo ulje, mala boca K 6 , velika K 30’- , ŠAMPON za pranje kose K 4* - . Ideal svih sapuna. jeat FELLEROV LJIUANOV MLIJEČNI SAPUN K 19’ . TEKUĆE LJILJANOVO MLIJEKO K 12i 15* . najfiniji glicerin K 6’— i . Vaeelin po K 8'—, 7* — i 12' —. Ne&kodijivi puder za lice u vrećicama po K 5*—. Rumenilo, 10 omotića K 20*—. Protiv tjelesnoga znojenja djeluje pouzdano FELLEROV BELSA“PRAH Z \ POS1PANJE, 1 kutija K 10*50. Što je ELSA-FLUH), to se zna ! Puder gospogje, Raja se u to razumije 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne beče K 42*—. jest pravi DraKLUBERA HEGA-PUDER bijel, rosa. Velike elegantne kntije K 24' Kurje oči Za usta i zube! bradavice, žuljeve odstranjuje se teme­ ljito i brto FELLEROV1M TURISTIČKIM MELEMOM „Elsa* u kutijama po K 5 i 7 50 i FELLEROVOM TURISTIČKOM TINKTUROM „Elsa“, 1 bočica K 10’—. Hega-zubni prah ea kisikom, 1 kntija K 20*—, Ura Heidera prah za znbe 1 kutija K 6*—. Ekavoda za usta K 30, četke za zube počamši od K 20'—. Fini parfemi Protiv gamadi francuski, originalna boca po K 40* —j na vagu prema količini počamfci od K 20 - : Sachct (mirisavi jastučić za rubeoinu) K 8*—. kao muha, buha, stjenica. rusa, djeluje pouzdano i temeljito ELSA-PEAH ZA GAMAD. Velika kutija K 15 - . Tinktura ка stjenioe K 30—. Naftalin počamši od K 2'—. Šta se svaki dan treba? Engleski melem K -*~, Lveoforin K 30, pravi Lveol K 30—, kompletni i riga tori najfiniji K 150'—, Kamfor K 3' . Кашforne kugle K 5*- , arnika po K 6'— i 30*—, Crnogoriein miris za sobu K 35, Malinov sok K 30'—, Kineski čaj po težini počamši od K 3*—* Miševi i štakori! Otrov za miševe K 8'—, otrov za šta­ kore K 8’— i 10'—. Omot i poštarina računaju se PO-EBNO. ali što jeftinije. Ste više ee na jedan puta naruči, to se manje ovim troškovima poskupljuje reba. Kod upita treba svagda Broj 251 — bpjj „PRAVDA4 — .ПP АВДA * Strana 4 — Страна priložiti poštanske biljega za edgovor. Narudžbe adresirati na: EUGEN V. FELLER. ljekarna Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. Raspisuje Poziv na upisivanje dionica V. Emisije. Izvanredna glavna skupština Islamske dioničke štamparije u Sarajevu od 14. novembra 1920. u savezu sa zaključcima druge'Izvanredne glavne skupštine od 9. januara 1921. i na temelju odobrenja Ministarstva trgovine i industrije od 11. decembra 1920. Vl.-No. 3757 povisuje dioničku glavnicu od K 300.000 na K 1,000.000 izdanjem novih 14.000 komada dionica d K 50 nominale uz slijedeće uvjete: 1. Na upis dionica V. emisije imaju pravo samo stari dioničari. 2. Dionice glase na ime. Nominalna im je vrijednost K 50, a izdati će se po 50, 100, 500, 1000 i 10.000 K u komadima. 3 Dionice V. emisije ustupaju se dosadanjim dioničarima po 105 K po komadu prama broju dionica koje u svome posjedu imaju. Kod upisa mora se odmah položiti 55 K od svake dionice, a ostatak kad ravnateljstvo odredi. 4. Razlika između tečaja i nominale pribraja se Pričuvnoj zakladi nakon odbitka troškova raspisa. 5 Rok na upis traje od 5. februara do uključivo 7. marta 1921. O pravu na upis izdaje ravnateljstvo potvrde na temelju kojih se vrši uplata kod ovih zavoda: a) Uprava Islamske dioničke štamparije u Sarajevu; b) Muslimanska centralna banka u Sarajevu; c) Muslimanska trgovačka i obrtnička banka u Sarajevu; d) Muslimanska trgovačka i poljodjelska banka u Tešnju. 7. Potvrde na kojima se potvrdi djelomična uplata treba sačuvati za daljnje uplate i one služe kae privremene dionice na temelju kojih će se izdati nove dionice kada budu gotove. 8. Dionice V. emisije učestvuju u Gubitku i dobitku za 1921. godinu sa iznosom koji bude na njih uplaćen 9. Dionice koje ostanu nernsprodane nakon izminuća roka upisa, a isto tako i 0 neoptiranim dionicama odlučiće ravnateljstvo primjenjujući 4 § društvenih pravila. Ravnateljstvo, MlS O Љи eOe igiS našim starim i novim mušterijama da smo otpočeli naš prijašnji rad na veliko kao i prije, te prema tome nuđamo naveliko kafu, šećer kockasti (u sanducima), pirinač, Petroleum te ost Ju kolonijalnu i manufakturnu robu. Braća (Kasan) Pašić, Tuzla. ♦ 2 2 J ♦ Ф Ф 2 ♦ J HAMDIJE KOPČIĆA 2 preporučuje svoje bogata siovari.šte 2 svih vrsta papira, kancalarijskog i J školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno 2 PAP1RNICA Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 2 2 ♦ Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Strosmaieiova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih рг izvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, inst um nata, kao i fotografski t арг ata 1 potrebšt na. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, pa fumerije, kozmetičkih potrtbština i spužvi Skladište svi mineralnih voda i >.d M ševi, štakori, stjenice žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moia najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao. protiv poljskih miševa K 12 , za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito laka tinkturaza stjenice K 12 .Za moljce po K l0.—, prašak za buhe po K 10 — i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5'— i 1 2 Mast za uši na blagu K 5— i 12’ , Prašak proti mrava K ■'O.—, Mast proti svrabu K 14.—. Razašilie pouzećem Zavod za eksport M. J U n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. ^вГ* Мјемцј za«tupili* i traže ke! Nudjamo odmah otpremljive iz Zagrebi staklene ploče 1 u svim mjeram , kao i staklarski kit, nadalje clllnikrc, me­ dicinske Hčice i staklene lončiće za шна), svjetiljke itd. Skladište češk h tvornica stakla i porculana WEISS i DRUG, ZAGREB,kraj paromhna, . I’iva novostvorena I । MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Мје*еса“ Bošćaršija, Hotel Ghazl Jeftinih JORGANA svakovrsnih, mal h, velikih te vezenih razašil-em pouzećem uz snižene cijene. Tražite cijenike. Mehmed Slinić, jorgandžija. Sarajevo. HaLČi ul. 11. Odgovorni urednik; Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. АНМЕПА l'ATARiVIĆA ■nabdjevena je svima Ijekoviina, pa »o preporođuje evlma ni u uli ina ni ma. Ima taze ribljeg Kejtina (bolukjapfa , buLama aa g(i6u. Kpilepiicon protiv padav-h-i, bopove £u kuovet »a iMieinogie njuške Htari|e osobe, katran luji-voda protiv kućlja, plućnog katarba i tuberkuloze, Obriol mast к» skidanje dlake, otn v ta uiiževe, ■erail po nj ada i poreci lan pomadu. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad nema malo veću količinu. štamparija Da rile I ćc A. Kajon, Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b82d682babbab151445bf5c4f6980169.pdf 20fc61dbb0cc05915ec0cbea774a5f52 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. pojedini broj K 2 — ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИјЕ. * Broj 14 (252) мажипшжнзазкппгпа; Izlazi subotom, utorkom i četvnkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za nasu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119 Sarajevo, utorak 8. februara 1921. (28. Džumadel-ula 1339.) Makedonci se komešaju? ga, što smo mi bili spremni, da se i kunemo svome kralju, držim da ni? je zgodno ono što je apstinentima Muslimanski poslanici iiz rađikal? slimana bez ikakvog tuženja. Među kazao g. dr. Laza Marković: »Za? ne i demokratske stranke podnijeli muslimanskim poslanicima u Beo? kunite se, a mi ćemo metnuti u po? slovnik, da zakletva nije smetnja, su 1. februara svojim klubovima gradu, bez razlike stranaka, vlada pismen izvještaj o barbarstvima, veliko ogorčenje nad pasivnim dr? I da vi i pored nje možete slobodno da se krećete i da slobodno djelu? što se u tamošnjim krajevima iz? žanjem naše vlasti, koja dovoljno jete. (Dr. Laza Marković: Ja to ni? vađaju nad nevinim muslimanima. ne zaštićuje muslimansko žiteljstvo. U izvještaju se zahtijeva obrazovan Staviće se zahtjev, da vlasti ima? sam tako kazao.) Ako niste tako nje međustranačke parlamentarne ju i glede muslimanskog žiteljstva kazali, onda to mene može samo ra? dovati. (Dr. Laza Marković: Ja sam ankete. Radi obilna gradiva nijesmo svom snagom primijeniti zakon o bili u stanju, da taj izvještaj done* bezbjednosti i ličnoj slobodi. Ovu kazao da zakletva ne ograničava i? semo danas pa ćemo to učiniti u na? su predstavku potpisali svi musli? munitet poslanički i pri tome i sada rednom broju. Međutim smo *u toj manski poslanici osim jednoga. Na ostajem.) Ja mislim da je potpuno tačno o? stvari dobili jučer ovaj telefonski svršetku predstavke veli se, da će no, što reče govornik republikanske izvještaj jednog novinara: svi muslimanski poslanici istupi? »Zašto da me silite na ono »Svi muslimanski poslanici člano? t i iz radikalnog odnosno demokrat? stranke: što ja ne mogu da činim, a poslan skog kluba, ako se njihovi klubovi vi radikalnog i demokratskog kluba sam kao i vi da radim u ime naro? ne zauzmu za ovu stvar onako, ka? — njih 14 na broju — upravili su da«. Jer, gospodo, narod ga nije pi? svdiim Mubskim drugovima pred? ko to oni zahtijevaju«. tao hoće li se kleti ili ne će, pa prc? ч stavku, u kojoj traže od demokrat? ma tome ni vlada nije imala prava, skog i radikalskog kluba, da se za? Ovaj nam brzojav nije potpuno da 6. decembra kaže: »Narod te je uzmu u Konstituanti za obrazova? jasan, osim ako se radi o kakvoj izabrao i pustio bezuvjetno, a ja ti nje jedne parlamentarne komisije, ponovnoj predstavci, budući je u sad stavljam brnjicu.« Ovo je jed? koja će istražiti i ispitati događaje četvrtak došao u Beograd prizren? na ograda koju mora da odbije sva? u Junžoj Srbiji i ondje konstatovati ski poslanik g. Šerif Bajram i even? ki koji drži do zakletve. uzroke pokolja muslimanskog sta? tualno donio nove podatke o sta? Ovdje je bilo mnogo prigovora novništva. Jedan je muslimanski nju tamošnjih muslimana. Brzdjav protiv privremenog poslovnika, ali poslanik izjavio, da ic samo u oko? je svakako značajan, jer potječe od ga nažalost mjesu branili oni koji lici Prištine u zadnje vrijeme mak? redakcije jednog demokratskog iz? su ga donijeli, nego ga brane njiho? nuto (smaknuto? Op. ur.) 3.800 mu? vjestitelja. vi drugovi. Ja držim da bi bilo mno? ; go bolje, a i prirodnije, da se izjas? I ne oni, čije je to čedo, a ne oni koji sad imaju samo dužnost, da ga Iju? ljaju. I šta uostalom kaže g. Ninčić? On veli: ovaj poslovnik ne valja, on nije savršen, ali je ipak dobar, DRŽAN U SJEDNICI USTAVOTVORNE SKUPŠTINE OD 28. budući osigurava vladi većinu i rad. JANUARA PRILIKOM RASPRA VA O IZMJENI PRIVREMENOG Od težačke grupe pala je opet izja? POSLOVNIKA. va, da težačka grupa također nije zadovoljna sa ovim nedonošćetom, (Po stenografskim bilješkama.) pa ipak kažu: pošto hoćemo da ra? Gospodo! Nisam mislio govoriti, mo zaklinjati i da moramo činiti dimo, to smo i mi za to, da ovaj Jer je moj drug gospodin dr. Spalio i nešto, što nema u izbornom zako? poslovnik ostane. Međutim su u pr? iznio stajalište našega kluba, ali mo? nu i što nam ni bivše Privremeno voj svojoj izjavi tražili da privre? ram radi toga uzeti riječ, da pozdra? Narodno Predstavništvo nije propi? meni poslovnik vrijedi svega 14 da? vim trezveni glas, koji se iz rađikal? šivalo. Međutim kad su gospoda, na, jer je — reakcionaran. Uza sve nih krugova ovdje digao. (Glas: koja trče za vlašću i koja, kanda, to oni sad taj isti poslovnik prima? Lično ime.) Lično ime ili bez ličnog misle da se ni živjeti ne može bez ju, premda glavne njegove tačke ni? imena, meni je svejedno. Ja po? vlasti, kad su, velim, ta gospoda o? jesu ispravljene ni u koliko prema zdravljam jedan trezveni glas. A sjetila da su im uzdrmane pozicije, njihovim zahtjevima. ako je nevrijedan, izvolite govorni? onda su počeli da prave ograde, pa Gospođin dr. Ninčić veli da ovaj ka izbaciti iz vaših redova. Ja mi? da jednom dijelu narodnih pred? poslovnik omogućava rad vladi i slim da vam služi ovdje na čast. stavnika zatvore vrata ovog doma. većini, a ja pitam: gdje mu je ta Govorim i radi toga, što hoću Gospodo, mi smo još od prvoga većina sa kojom može da pređe na da se ogradim proti jednom poviku. momenta izjavili, da smo za monar? rad i zašto se vlada pati i okreće Reklo nam se da smo došli preko hi ju i dinastiju Krarađorđevića, pa tamo i ovamo, kad ima većinu i kad kostiju. Gospodo, mi nismo došli se je ipak čitave dvije godine sum? može da radi? Kad je većina tu, a ni preko čijih kostiju. Obratno, do? njičila naša organizacija. I trebalo poslovnik omogućuje rad, zašto se šli smo sa ranama, o kojima nismo je to. da ovdje položimo zakletvu, onda ne radi? Ova stagnacija jasno htjeli da govorimo i o kojima ne pa da nam se vjeruje i prizna da govori da nije dosta imati poslov? ćemo da govorimo radi toga, jer nismo protivnici naše države i na? nik. Treba još nešto. Dalje pitam: smo došli da uneseino slogu i Iju? šc narodne dinastije. Mi smo od? Kad s druge strane težačka gospo? | bav i da na temelju zaboravi i brat? mah, još u prvom momentu, izjavi? da hoće da rade, pa kako bilo — 1 skog praštani a izgrađujemo ovu li da od zakletve ne možemo činiti pravo ili krivo, zdravo ili naopako ; pitanje. I nama je, gospodo, sasvim — zašto onda otvoreno ne idu sa ! našu zajedničku državu. (Glasovi: 'Iako je!) Gospodo, mi smo došli svejedno, ako bi se i svaki dan tre? većinom? Koji ih vrag dijeli? Ako I ovdje u nadi, da ćemo moći da đje? bali zaklinjati u ovoj Skupštini. Mi su jedno, neka su zajedno: Neka u? lujemo kako bi nestalo onoga, što možemo, ako hoćete — kao što i u đu u vladu ili bar da vidimo da oni nas je dvije godine dana gušilo. A Makedoniji vlada trpi, da se svuda sačinjavaju njenu većinu. Vlada se skanjuje i izmotava sad šta smo zatekli, gospodo? Zatekli u školama mora čitati Oče naš, bez obzira na to, što tamo ima i musli? ovako, sad onako. A trebala bi da smo bivše Privremeno Narodno manske djece, - mi, velim, možemo se već odluči, iznese nacrt ustava i Predstavništvo sa svim njegovim jadima, sa svim njegovim nevolja? isto tako kao i djeca u tim školama, kaže: mi želimo da ovakav nacrt ustava prođe, inače padamo. Ali, ma, sa svom njegovom tjesnogrud? da se kunemo ovdje svakog dana. nošću i strančarskim strastima. Za? (Glasovi: To nije istina, to je laž!) gospodo, donijeti jedan nacrt usta? tekli smo, gospodo, iste ljude, isti Ja nisam naučio služiti se takvim va kao što je to učinila vlada g. mentalitet, istu gramzljivost za vla? izrazima u govoru, pa zato (zatva? Vesnića, pa poslije drugi vlade g. šću. I ništa više. Kad smo došli ni? rajući lijevo uho) ne ću ni da ih Pašića, i povrh svega toga kazati: pa mi ćemo da popuštamo i čekamo jesu nas pitali šta hoćemo, nego čujem, nego ću produžiti svoj go? da vidimo šta ćemo da radimo, ja bujrum na šilte: evo vlade, evo port? vor dalje. Vi to možete govoriti dru? držim da to nije ispravan put. Ako felja, izvolite šta hoćete. No mi, gima i među drugima. Ovdje tome gospodo, međutim nismo došb da nema mjesta tim više, što smo mi vlada misli da provede ovaj nacrt dobijemo te portfelje, nismo došli davno podnijeli upit, na koji još ustava koji je predložila, onda treba da kaže: popuštanja nema i ovo što da budemo« ministri, nismo došli da nije odgovoreno. Vi niste ministar prosvjete, nego ima drugi, pa neka smo napisali to mora biti usvojeno. dijelimo vlast, nego smo došli da mi on to kaže, da lažem, ako ne go? AJko pak vlada misli da popušta, on? zajednički s vama surađujemo bez da treba da da izjavu, gdje će popu? obzira na to, hoće li ta naša sarad? vorim istinu, a vi mi to ne možete nj a biti sa ovih (upire u vladu) ili reći, (žagor.) Kao što rekoh, za nas štiti i šta će popustiti. Ovako, go? kao monarhiste pitanje zakletve ne spodo, mi se natežemo čitava dva sa onih klupa. mjeseca, a ne znamo šta će se i u 1 Gospodo, kad smo se birali, nije može biti nikakvo pitanje i zato bilo nikakvog propisa, da se mora? smo je mi i položili. Ali i pored to? čemu će da se popusti, pa ne inože? I Govor nar. poslaolfta 5а№ Horhuta, Godina ili. mo doći ni do kakvog sporazuma. (Dr. Lazo Marković: U ustavotvor? nom odboru ćemo se razgovarati.) Kažete u ustavotvornom odboru će? mo se razgovarati; to je vrlo lijepo> ali vi zaboravljate da ste metnuli o? gradu, po kojoj u taj odbor ne mo? že da dođe ni Korošec, ni Laginja^ ni Radić, ni ostali. S kim ćete onda da razgovarate? (Poklik: Neka po? lože zakletvu pa neka dođu.) Moje je mišljenje, da treba da ih pustite u odbor pa da mognete čuti šta ho? će. (Povik: Šta vi hoćete?) Mi zna? mo svaki šta hoćemo, ali ne znamo šta vi nećete i hoćete. Mi svi zna? mo i svaki zna šta hoće, ali je pita? nje: šta možemo da dobijemo i ko? liko će se popustiti. Ako vi znate, dokle ćete popuštati, ne znamo mi, a ako hoćemo da radimo zajednički, treba i mi da znamo dokle ćete po? puštati. (Glas: Dođite u ustavotvor? ni odbor.) Mi ćemo doći u ustavo? tvorni odbor, pa ćemo vidjeti šta će da bude. G. dr. Ninčić kaže, da je veoma dobro, što ovaj poslovnik sadrži od? redbu, da se u ustavotvorni odbor dolazi proporcionalno. Koja je faj? da od proporcije, kad ste odstranili ljude koji imaju prava, da po toj proporciji dođu? Metnitc vi i pe# deset i pet proporcija, ali mi vidimo da će u ovakoj situaciji mjesto 9 ra? dikala doći 18, mjesto 9 demokrata 18, a mi dobivamo jednog ili dvoji? cu više i vi ćete onda činiti prema nama ono isto, što ste činili i u od? boru za reviziju poslovnika. Vi ćete opet reći: »dajte vaše odvojeno mi? šljenje, a mi ćemo diskutovati o to? mc, hoćemo li vam dopustiti da u skupštini branite svoje odvojeno mišljenje ili ne«. (Ministar po’jopri? vrede i voda dr. V. Jankovič: Veći? na riješava i nosi odgovornost za svoj rad. To je parlamentarni prin? cip!) Lahko je to reći. Gospodo, ja moram da naročito podvučem stavak u govoru g. Jova? novića, gdje on kaže: »Fakat je, gospodo, da većina Hrvata i većina Slovenaca stoji van parlamenta po? ješkom — vladinom. (U centrumu žagor i glasovi: To nije istina!) Vi, gospodo, možete reći da to nije isti? na, ali to je istina. (Na lijevom cen? trumu žagor i uzvici: To nije isti? na!) Vi možete reći da nije istina da je ovo Konstituanta, možete reći da nije istina da je ovo kuća i da je ovo dan, sve to vi možete reći, ali nije dosta samo reći. Eno vam praznih klupa (pokazuje na klupe na desnici) a znate da su prvoga dana bi!e pune. (Dim. Popadić: Da nisu pale kosti naših seljaka, vi ni? kada ne bi došli ovdje! — Žagor. — Predsjednik dr. Ivan Ribar: Molim vas, gospodo, posluh.) Ja podvlačim da je potpuna istina, da ovdje nema većine Hrvata. (Glasovi: Ima, ima!) Ima ih deset tamo (pokazuje na li? jevi centar) i ovdje četiri. To je sve? ga 14, a gdje su ostali? Nema ih. (Ministar šuma i rudnika dr. H. Krizman: A šta ste Vi?) Ja sam Sr? bin, ili Hrvat ili, ako hoćete Srbo? hrvat, ili Jugosloven. Kako god ho? ćete. G. Krizman se nešto ljuti. On, izgleda, misli da sam mu kazao da nije Hrvat. No to je netačno. Ja mogu priznati da je on Hrvat, ali. znam i to, da on ne predstavlja mi? šljenje većine hrvatskog naroda. To mu velim i opet kažem: on jeste Hrvat ali nije predstavnik Hrvata. (Nar. poslanici Mihajlo Kurtović i Svet. Vukosavljević ustaju sa svojih mjesta i uzvikuju: Evo, mi smp Hr? vati! Mi smo govorili i seljacima u Sandžaku, da smo Hrvati! — Živo odobravanje i aplauz u centrumu. �Страна 2 — Strana ,ПРАРДА“ — „PRAVDA" Бпој 252 — Broj — Dim. Popadić: Mi smo svi Srbi agende načelniku odjeljenja za unu* vezničkih vrhovnih komandanata u i gledišta navali na naše vodstvo. Ja* ‘vaš, drago slovce: ni tim putem ne i Hrvati od jednog oca i majke i ni* tarnje poslove, g. Vidoju Mišoviću, Carigradu. Po najnovijim vijestima iz Čari*, ćeš polučiti svog cilja. Istina, ideja ko nas ne može razdvojiti. I' cen# koji će ih voditi do dolaska novog trumu buran aplauz.) Dopustite, go# predsjednika i time učinio kraj jed* grada Kemabpaša pravi smetnje i ‘je donekle zgodna, ali joj fali obra* spodinc od seljačke stranke, i a noj promašenoj karijeri, radi koje glede londonske konferencije, ali I da. Zapetljavaš se, kukice. izgleda da te vijesti imaju malo тје* znam da Vi možete da izjavite da su izazvane dosta velike trzavice u rojatnosti, jer dolaze iz grčkih ili ste Hrvat, ali ovi neće to da kažu životu naše pokrajine. Došao je u vrijeme, kad je cijela (pokazuje na radikalne poslanike). njemačkih izvora. Istina je na čije* Vidite ih kako oni šute. Oni nisu Bosna jedva Čekala da se kurtariše | loj stvari to, da Kemal*paša nikako na gospodina ministra unutarnjih Hrvati, jer su Srbi. (Glas: A šta ste drakonskih mjera g. Sole: u vrijeme , ne napušta daljnje organizovanjc djela. Vi?) Rekoh jednom: Srbin, llrvat, kad je cio narod pozdravljao g. Pro* . svoje vojske, već da svim silama га* Prigodom mjera, što ih je vlada di na tome, da svoju armiju pripra* Srbohrvat, Jugosloven, kako već tića i režim njegove parlamentarne hoćete! (Predsjednik dr. Ivan Ribar: zajednice. Mi smo se njegovu do* I vi na novu ofenzivu koja bi imala poduzela protiv komunista, kotar* Molim g. govornika, da ne vodi raz* lasku veselili još i radi toga, što je I da uslijedi, čim sc ispostavi neus* ski je ured u Srebrenici protegnuo ove stroge mjere i proti nedužnih govore sa poslanicima, a gg. posla# sve dotle bio iskreni prijatelj do* - pjeh turske delegacije u Londonu. Više londonskih listova zagova* težaka muslimana u selu Bratuncu, nike molim, da ne smetaju govorni* brih odnosa između Srba pravoslav* raju reviziju sevreskog ugovora, po* te je, sumnjičeći ih da neovlašteno ku.) Ogromna većina Hrvata i ve* nih i muslimana i nadali smo sc, da lika većina Slovenaca ne će da su* će te odnose učiniti još boljim i u* što jc u Grčkoj sa kraljem Kon* posjeduju oružje i nekakve nedo* djeluje u ovoj skupštini. (Žagor, srdnijim. U pregovorima za sastav stantinom nastupila nova era, o ko* zvoljene spise, odredio ličnu i kuć* joj valja povesti računa. Jednako nu premetačinu pomoću žandarma čuje se: Žalosno!) Žalosno jc. ali vlade, išli smo mu u svemu na ru* istinito! Ja osuđujem što je to tako. ku: bili smo i umjereni i popustlji* jc i u Americi vrlo popularna ideja, srebreničke i bratunačke postaje. Ja bih bio rad i njih ovdje da vi* vi i obzirni i samoprijegornj. Bio jc da se ovaj ugovor revidira, pri čemu Tako* ie obavljena kućna i lična dim, ali je fakat, da ih nema. Ova oduševljen našim držanjem, da nas se navada, da Amerika nije ni pri* premetačina kod petnaestorice mu* ogromna većina ne će da sudjeluje, do nekoliko dana — izigra i ogorči. ; sustvovala sklapanju ovog ugovora, slimaha seljaka, a medu njima i kod jer kaže: »Ne ćemo da nam sc na* No mi mu ipak ni jesmo smetali. , te da nema nikakvog interesa, da ga muallima i vjeroučitelja Abid eff. i Dozića. Nije ni to bilo dosta, nego meće tuđa volja: hoćemo da i mi Mirno gledasmo kako u vladu u* I uzdrži. Francuska štampa drži se prilično I su i žene premetnute, valjda pod imamo riječ«. pušta četiri Hrvataskatolika i ne i Gospoda kažu: Mi ćemo da iz* protestirasmo ni onda, kad je odlu* > rezervisano i ograničuje se na dona* predpostavkom, da su i one naoru* žane. šanje vijesti. gradimo, pa makar i slabije, a ako čio da u nju ne da ni jednom Rezultat je ove silne premetačine Talijani se međutim zauzimlju za sc pokaže da treba bolje, onda ćd* muslimanu. Mislili smo da će se ot* mo da ispravljamo. Ja držim, da ni* riiezniti i uvidjeti svoju veliku po* reviziju mirovnog ugovora. (»J. L.«) bio taj, da se našao jedan samokres u Hasana Efendića, koji je posjedo* je pametno, da se ide putem tog is* gr ješku, no on je srljao sve dalje i vao oružni list. Nasuprot tome Srb? pra vijanja, kad je moguće da se dalje pa dotjerao čak dotle, da je pravoslavni skoro svi posjeduju o* pametno izgradi. Mi stojimo na sta* i za najbolje svoje muslimanske ružje i prijete se muslimanima, da novištu da patriotizam nije mono* prijatelje određivao — detektiv* će ih popaliti-, ali vlast nije tome ni pol ovih ovdje (pokazuje na ccn* sku pratnju, a naše skupštine mukajet. Oni javno puškaraju i na trum), a držimo i to, da ni mudrost raziurivao na najbrutalniji način. Zaključci vijeća Hrv. Zajednice. nije samo u ovim klupama. Držim Odlazi, za uvijek odlazi... U četvrtak je u Zagrebu, održan oči žandarma, ali nije nikome ni na da razbora ima i na drugoj stran-. 1 Odlazi sa teškim bremenom kriv* i sastanak vijeća »Hrvatske Zajcdni* kraj pameti, da kod njih obavlja premetačine. kao što reče gospodin Ninčić: »si* nje za neuspjeh radikalne stranke 1 ce«, na kojem su doneseni slijedeći Stoga pitam g. minstira: jesu li mu tuacija zahtijeva da se ovako radi!«, među pravoslavnim življem naše u* ! zaključci: Vijeće pouzdanika »H. gornje činjenice poznate i kani li ja kažem: »situacija zahtijeva, da že domovine i nosi tešku odgovor* ; Z.« na svom zboru od 2. veljače sc drukčije radi«. Situacija zahtijeva nest za pomućenost njenih odnosa I 1921. s odobravanjem uzima na zna* • jedamput učiniti odredbe, da se mir* ni muslimani težaci ne šikaniraju na da ovi, koji kažu da su većina, ne prema našoj organizaciji. Nosi na ! nje razloge, s kojih su poslanici »H. način cd organa javne bez* tjeraju mak na konac i da svojom, duši ;oš jednu odgovrnost: uzalud Z.« položili prisegu na koju ih sili ovaj bjednosti i šta g. ministar kani po# zadrtošću ne pomažu Radića i dru* je nokušao oživiti jednu skrahiranu poslovnik za saradnju u konstitu* ge, da razvijaju svoj program te da veličinu i time nam ulio sumnju, da anti, ali Vijeće »Hrvatske Zajcdni* duzeti, da muslimani uistinu budu više niko s njima ne može doći u radikalna stranka ne traži ruku po* ce« zahtijeva, da njezini poslanici ravnopravni sa drugim građanima razgovor. (Min. trg. Kukovec: Vi mirnicu, već da teži za previtim gr* ostave konstituantu čim bi se ko* bar u očima javnih zvaničnika? Pošto skupština ne zasijeda mo* ste saveznik.)' Ja mogu da budem bačama i metanisanjem servilnog načno osvjedočili da se našoj drža* saveznik kad je kod vas tvorac nji* lakajstva. х-Х to nesamo da nije do* ; vi namjerava dati ustav, koji ne lim pismeni odgovor. Primite, go* Lov, a’i je samo pitanje, da li će on bro, nego je štetno i opasno. To no* j dozvoljava opravdane zahtjeve hr* spodine ministre, i ovom prigodom (Pribićević) dozvoliti da ja budem si klicu novih nesporazuma i mi i vatskoga naroda, postavljene ne sa* izraz moga odličnog poštovanja. Beograd, 1. februara 1921. g. saveznik njihov ili ne će to dozvo* apeliramo na razboritost radikal* ! mo s obzirom na njegove nego i na i ti. Ašikovao je prije, pa možda će skog vodstva, da se pri rješavanju i interese Čitavog naroda i države Sr* Ahmed Šerić, pitanja o njegovu nasljedniku ruko* ' ba, Hrvata i Slovenaca. i opet. narodni poslanik. Gospodo moja, danas se o svemu vodi većim obzirom i dalekosežni* Vijeće »Hrvatske Zajednice« pri* i svačemu naklapalo, ali se ne će da jhn pogledom. hvaća nacrt ustava za uređenje dr* kaže ništa o centralizmu. A oko nje* Mudru dosta, a g. dru Srškiću... žave Srba, Hrvata i Slovenaca, kako ga sc vrti sve. Ja držim da mi treba* ga je protumačio član stranke gosp. mo imati jasno mišljenje vlade i prof. dr. L. Polić koji se nacrt osni* njene većine i da nam ona treba da va načelno na f c d e r a 1 i s t i č* Stari Bar, 15. januara. kaže: kako zamišlja taj centralizam. kom sustavu, na kojem treba U 260. broju sarajevske »Srpske (Žagor. Čuje se: Imate ga.) Ne zna Го vijestima iz Carigrada, tamo da bude uređena naša država. Iza* se, šra je ovo! (Predsjednik dr. Ivan je sa osobitim zadovoljstvom prim* slanik »Narodnog kluba« ima ovaj I Zore« napao me je najgori intrigant Ribar: Gospodine poslanice, držite Ijena vijest, da su saveznici pozvali , nacrt u ustavotvornom odboru izni* i čitavog barskog okruga — V e 1 i š a se dnevnoga reda, onoga što je na i otomansku vladu i nacijonalistič* i jeti u cijelosti kao predlog i načela . Vučinić. Na sve njegove prljav* štinc ne mogu da reagiram, ali po# raspravi.) ku vladu u Angori na konferenciju ' u njem sadržana zastupati pri ras* ; Mi držimo da bi stranke većine u London. Turska štampa ovom i pravi pojedinih dijelova, budi onog, ' što ima mnogo poštena svijeta, ko* svojim pomirljivim držanjem treba* prilikom donaša oduševljene član* ' budi kojega drugog nacrta, koji bi ■ ji ga ne poznaje, iznijeću samo ne* ke stvari. le da omoguće raspravu o onome, što ke, kojima pozdravlja ovu ideju sa* ’ bio uzet kao podloga za podrobnu • Najprije mi podbacuje, da sam se je g. Jovanović naznačio glavnim. veznika. raspravu. Vijeće H. Z. sakupljeno ratom i okupacijom Crne Gore o* Gospodo, mi smo u svome držanju Tako »Pejam Sabah« piše: Tre* ' na sastanku dne 2. veljače 1921. za* , — kao što je i g. Spaho kazao — pr* bamo da upotrijebimo ovu jedinu i , htijeva da vlada kraljevstva Srba, bogatio. To nije istina. Ja sam pri* je okupacije bio u dvaputa boljem vi pošli na popuštanje i predložili zadnju priliku, da obranimo naša I Hrvata i Slovenaca ne ulazi u pre* blagostanju nego poslije, a g. Vuči# da se Ustav donese sa tri petine u* govore o trgovčkom ugovoru s I ta* I prava i da naglasimo naše želje, ali I niču su Švabe skidali čak i žice sa kupnih glasova. No gospoda kažu: sa ograničenjem, da ,ne zaboravimo 1 lijom dok nije provedeno ispražnje* j svojih šančeva, da mu ograde nje* »Ne ćemo!« To nije ispravno shva* da smo pobijeđeni. Sa nacijonalisti* . nje talijanskih vlasti iz okupiranog govc zemlje, opravili mu njegovu tanje, jer držim da bi kod zbrajanja ma moramo se sporazumjeti glede • područja Dalmacije i dok ne bude mašinu za ulje, koja je jedina radi zastupnika trebalo da se uzmu u ob* toga, da na konferenciju odu ljudi, pitanje riječke države definitivno toga u to vrijeme radila, i koja jc zir i brojevi glasača. Tad bi se vi* koji će biti u stanju da dostojno bra* riješeno u smislu utanačenja s Itali* djelo, da ovi (centrum) nemaju po* ne naše interese. Carigradski »lk* jom. Vijeće H. Z. najodlučnije pro* njega učinila ratnim milijonerom. G. Vučinić je u svom »patriotizmu« lovinu glasača iako imaju polovinu dam« piše: Napokon nam se daje 1 sv jedu je protiv nakane ministarstva molio Švabe, da se postavi za Švap* mandata. Ja držim, kad se gradi U* pravo na pravdujbudimo promišlje* ; kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovena* skog kapetana. stav kao narodno djelo, da se mora ni i umjereni, a prije svega ujedi* ; ca da na okupiranom području iz* Ne poričem, da nisam bio u kri* paziti na izražaj narodne volje, a ne mijeni krune sa dinarima u relaciji njeni naši zahtjevi će biti saslušani j samo na izražaj zastupnika, koji su i po svoj prilici uvaženi, jer mi ne tra* ‘ 1 :20, jer je ta relacija na skroz ne* tično vrijeme postavljen za pred# sjednika gradske opštine, ali to ni* došli na razlomcima i to malim, sir* zimo drugo do li naša prava na te* • opravdana i povodi za sobom teške nim razlomcima. (Čuje se: Pa i vaši melju samoodređenja naroda. Mir, i gubitke za naš narod u samoj Dal* j je bilo iz častoljublja, već silom ba# su glasovi na razlomcima.) To nije red i hladnokrvnost će biti uspo* ' maciji. koji je i dosada bio izvrgnut ! juneta mađarskih, a onda i voljom naroda i ondšnjc crnogorske vlade. tačno. stavljeni na cijelom istoku. — I 0* i najtežim patnjama i progonima. Za ovo imam dokumente. Mi, gospodo, nismo za ustav teo* stala štampa čvrsto vjeruje u revizi* ' Frankovluk. Iz Bugojna dobismo t Priznajem, da sam dočekivao, ali rije, nego smo za to, da se udovolji ju sevreskog ugovora, a ;edan list i* jučer ovaj brzojav našeg mjesnog ; narodu i njegovim željama. Poslov* dc dapače tako daleko, da u ime Ca* odbora: »Kod popisa pučanstva pi* । preda mnom crnogorski velikodo# stojnici i to u gala uniformi, izvje# nik i pritisak vladine većine stvara, rigrada zahvaljuje Kemal*paši na sari nepravo postupaju. Kod mnogih sna visoka lica po položaju, koja gospodo, zlu krv i onemogućuje, da spasenju Turske. nered za oznaku materinskog jezi* su pohađala crnogorske gradove pa se na drugoj strani duhovi umire. i Bar. Ovim dočecima više sam ko# Turska vlada čim je primila poziv ka. Traže od muslimana, .da bude Ovo je držanje crvena marama za hrvatski ili srpski a ne dozvoljavaju Iristi doprinio narodu, jer oni su bili na konferenciju, dala je uspostaviti sve, koji ne će stanja, što je do sa* direktnu telegrafsku vezu sa Ango* uvesti srpsko*hrvatski. Protestirali onda velike sile, a gradski opŠtinari da bilo i koji bi htjeli da ovo stanje rom. smo kod oblasti«. i ja mali trunak među vihorove; gla* Stanoviti broj otomanskih prestane i da se popravi. Pa da ne živi frankovluk !... funkcijonara uputio se odmah u »je# vno je to, da niko od gladi nije ska# Više obzira, gospodo, više volje dište nacionalističke vlade, da se sa Jedan, što izjede sama sebe javlja tpao, kao što su puno po unutraš* za popuštanje, gospodo, pa ćemo njom sporazumije u pogledu sasta* se u subotu — iz Mostara i mjesto njosti zemlje, niti je pala nijedna se sresti i ne ćemo onda osuđivati va delegacije. Po svoj prilici će u i* kantarske kuke upotrebiju je slovo krv za ono vrijeme. A muslimanska trezveni glas gospodina Jovanovića, me otomanske vlade otići Izzehpa* M. Šteta što ne označi da je to kra* nevina krv u Mrkojevićima prosula što je danas upućen sa ove tribine. ša koji se sada nalazi u Angori kao lica od munafik ili od mufsid; pa se poslije prevrata povodom intriga (Burni aplaus Muslimanske Organi* odaslanik i pregovaratelj. Njega nas stavlja u iskušenje, da znači i denuncija, o kojima ćemo u svoje zaci je.) svaki dan očekuju u Carigradu za* vrijeme govoriti. oboje... jedno sa KemaUpašom, koji bi imao Osjetila kuka, da joj ne upaljujc Internacije, ratnog zajma, pa i ma Sarajevo, 7. februara. da predstavlja nacijonalistc. Sama servilnost, a načisto i o tom, da ne čega drugog nepoštenog, što bi me turska vlada izdala je ukaz, kojim može nikog povesti na tanak led. moglo opteretiti, ja sc ne plašim. Promjena na našoj vladi. Jedva I traži kapidžik. Misli jadna da će Da sam išta kriv nc bih ostao sve se Kemabpaši i njegovim ljudima jednom sc g. dr. Srškić odlijepi od najlakše uspjeti kad se prikaže vraćaju sva njihova prava i počasti, do danas u zemlji, a g. Vučinić zna, predsjedničke stolice u našoj pokra* »pravdašem« i kad s pravdaškog da sam imao gdje ići. Svakoga čc# nnskoj vladi. U subotu je predao koje su im oduzete na zahtjev sa* Upit Bilježe. ТшШ kanfgriFa! dopisi. �Број 252 — Broj kam vedra čela, mirne savjesti, jer mi uzgoj nije dozvolio, da ikome pakosti činim. Nisam li pismeno za? ložio čast, imanje i položaj za sve, pa i za g. Vučinića i nije li bio baš g. Vučinić među ostalim, koji mi se po povratku iz internacije javno zahvališe i držaše me dobrotvorom 'sve do onoga časa, kad su saveznič? ke trupe zaposjele Crnu Goru!? Tada je g. Vučinić odmah podlo progovorio, ali šta sam ja toj miže« liji odgovorio, to neka drži za sebe. Gospodine uredniče, zahvaljujem Vam na gostoprimstvu. Derviš Omerbašić, okružni sudija. jedna podala. Beogradske neke novine, a i za? ^rebačka »Riječ« doneeoše bombaš? tičnu vijest »Jedna gruba netaktič? nost«, u kojoj se veli: »U svim poli? tičkim i društvenim krugovima Be? ograda nemilo se dojmilo ponašanje poslanika muslimanskog kluba dr. 'Mehmcda Spahe i predstavnika kle? rikalne pučke stranke . dr. Janka 'Simraka, koji su na koncu subotnje Sjednice ustavotvorne skupštine tražili, da se u nedjelju održi sjed? niqa, jer oni hoće da rade, a nije ih briga ni za kakve, »beogradske ■svečanosti«. Sekretar konstituante dr. Vojislav Janjić daje ovoj gospo? di — predstavnicima grupa, koje su dosada gotovo kroz dva mjeseca ostentativno smetale svaki rad skupštine — odgovor, kakav su i zaslužili. Beograd je izgubio u ob? rani slobode i nezavisnosti Srbije 30.000 ljudi i njegovo odlikovanje znači ujedno počast junačkom dr? žanju čitavoga naroda za oslobode? nje i ujedinjenje, pa kad sada veli? ki francuski narod podjeljuje Beo? gradu kao simbolu naše oslobodi? lačke borbe najviše vojničko odli? kovanje, oni hoće tobože da rade, a u stvari im jc mržnja i zloba da ometu i ovu rijetku proslavu«. Prema gornjoj bi vijesti izgleda? lo, da se je g. dr. Spaho izrugivao odlikovanju Beograda, a u stvari je sasvim nešto drugo. U subotnjoj sjednici falilo je preko 40 poslani? ka iz demokratske i radikalne par? ti je, pa kad bi se prešlo na izbor us? tavotvornog odbora — izgubile bi ove partije četiri pet mjesta u us? tavnom odboru. Trebalo im je da? kle odgoditi sjednicu. Stoga je predsjednik najprije dozvolio kilo? •metrične govore da sjednicu zavu? če, a kad je opozicija prozrela ovaj •manevar, usprotivila se je odlaganju sjednice tražeći, da se radi u subotu iza podne. Pritijcšnjen ovim zah? tjevom, g. Janjić se je zaklonio za nedjeljnu svečanost naglasujući, da se sala mora preurediti. Međutim se do devet sati nije u sali ništa radilo, nego je samo kao i obično pometena. Trebalo se dobiti vremena, da do ponedjeljka dođu otsutni radikali i demokrati i to je sve.^ O kakvom »omalovažavanju« svečanosti nema hi govora, pa svečano odbijamo pozerski stav »patriota«, koji sjede kod kuće a onda svoju nemarnost brane kojekakvim patriotskim is? prikama. Manje teatralnosti, gospodo!... Politički pregled. Exkra!j Nikola još uvijek intri? gira. Iz Beograda se javlja: Bivši kralj Nikola usuđuje se na nove pripreme za pokušaj prevrata u Crnoj Gori. U vezi sa tim njego? vim namjerama, stoji i sadašnji Ni? kolin poziv odmetnicima, kojim ih zove da dođu u Gajetu. Uz to su, 8 talijanske obale prebačeni i nala? ze se kod Skadra nekoliko Nikoli? nih ljudi iz Gajete, koji imaju za? datak da agituju za Nikolu. — U savezu s time javlja sc iz Skadra, da je onamo u srijedu došlo devet {talijanskih oficira u civilu, koje je poslao D’Annunzio. Cim su došli, tražili su da se sastanu sa Hasan? begom Prištevccm. Nemiri u Indiji. »Daily Tele? graph« javlja iz Allahabada, da je prilikom zadnjih nemira u Indiji „PPABMV — „PRAVDA* u svemu opljačkano 114 kuća u 31 mjesto. Nekoliko od ovih kuća pot? puno je oboreno, a sve drvo od ko? jih su bile sagrađene je raznešeno. Ne samo maloposjednici već i vla? snici' velikih imanja postali su žrt? vom pljačke. Oko 250 ljudi je u? hapšeno. Engleska vojska i policija uspostavile su red. Priprave za proljetnu boljševičku ofenzivu. Iz Varšave javljaju: U ruskoj vojsci opaža sc u zadnje do? ba znatno gibanje. Prema pouzda? nim vijestima iz Moskve preduzeo je Trockij sve mjere za reorganiza? čiju crvene vojske, s kojom namje? rava u proljeće preuzeti odlučan u? darac protiv istočne Evrope. Znat? ni odjeli crvene vojske preneseni su na jug naročito u Volinjsku i Po? doljsku guberniju, gdje će se vojska nanovo grupisati. Željezničke pruge rezervisanc su samo za kretanje ' vojske. Veza Kijev—Vinica je voj? ničkim transportima tako zaprem? Ijena, da je sav civilni promet obu? stavljen. Vođe generalnog štaba^ o? državaju neprestano sjednice. Za? povjednik jugozapadne fronte je Kamenjev koji ie nosliedniih dana stigao u Kijev na Уле&тие. Svi zna­ ci Kažu, cia će u rano proljeće aoći ! do jake boljševičke ofenzive. Svjetski mirovni kongres u New? Yorku. Iz Londona javljaju: »Tik mes« javlja, da će Harding za 4. ap? rila, dakle četiri nedjelje nakon na? stupa predsjedništva sazvati svjet* ski mirovni kongres. Na taj kon? gres imale bi biti pozvane Njemač? ka i Austrija. Kriza njemačke vlade. »Berliner Tagcblatt« javlja, da nije uspio po? kušaj nekih političkih krugova, da sc dođe do koncentracionog kabi? neta, koji bi prema saveznicima i? mao jaču poziciju. Socijalistička ve? čina odbila je svaku saradnju sa građanskim strankama i pomisao da stupi u Fehrenbachovo ministar? stvo. / Pokret u Austriji za priključak Njemačkoj. Iz Beča se javlja: Us? prkos vijesti, da je pariška konfe? rencija nanovo zabranila priključak Austrije Njemačkoj, gibanje u tu svrhu u Austriji zauzimlje sve većeg maha. Pojedine zemaljske skupsti? ne stvorile su rezolucije, u kojima traže od vlade, da odmah započne pripremama za plebiscit, koji je konstituanta jednoglasno odobrila. Opće je mišljenje, da će se kod gla? sanja pretežna većina stanovništva izraziti za priključak. Vlada jc ove odluke i mnoge rezolucije izručila narodnoj skupštini. Predsjednik Đr. VVeiskirchner namjerava ovih dana sazvati sjednicu odbora za inostra? Нјг4а. ксма će пл-vi eri Hvo ras*? Gospodarstvo. bijedi! našeg težaka a PfltojV) Skupoća, ta najvidnija dobit rat? na, još ne popušta. Još 1918. godine blokirani od čitava svijeta, dobismo mnogo štošta jeftinije nego danas, poslije dvogodišnjeg oslobođenja. Mislim ovdje u prvom redu siroti? nju, kojoj je bilo zlo i prije rata; danas mora da joj je pregorko. Ne volim kukanja, ali, okolica, koju bolje poznam, sili me, da baš o bijedi muslimanskog težaka ovo reknem: U kasabi sam (grupisano selo) od hiljadu kuća, od kojih je bar 900 muslimanskih, a sa 95% težaka. O d ovih oko polovice bez z e m? lje, ili bez i približno do? voljno zemlje, bez dovolj? no hljeba: prohe. Kuražna tvrdnja iz najplodnijeg kraja Bosne. Ali da se vidi: oko 300 kuća nema ništa, ili ima 5—6 dun. zemlje; a o? ko 300 kuća ima od 10—20 dun. zem? lje. A dobri su fizički radnici, rade i po 16 sati dnevno pa još kako ži? vo; samo bez ekonomske spretno? sti, živeći preko 30 godina na po? skoku selenja — mnogi je sam toj neimaštini skrivio. *) Skrećemo naročitu pažnju na ovu radnju našim čitaocima u Po? drinju. Страна — Strana 3 A nije kmet, da bi oslobođenjem nom: »Pomozi sam sebi, pa će Ti i dobio. — Slobodnu, tuđu, zemlju Bog pomoći!« Četen smo gojili i u stara vreme? neće da otme, ma ona bila i vlasnika na, vemena beri četa, pa sad to tre? druge vjere. Naš svijet ovako sudi: Kad bi o? ba samo oživiti. Znam da to neće teo ciglu svijeću, bio bi kažnjen; a ići lako, jer valja učiti sijati, obra? da otme zemlju — pa još od onoga, diti, valja znati očistiti, opresti, ot? koji mu ju je desetak godina svo? ka ti; nema sjemena, alata, stana. — jom voljom podijelio... za to ne? Za početak je nužno sjeme i upute, ma obraza. Ovo je teško bilo vje? as tan i drugi alat mogu po više ku? ća u zajednici nabaviti. rovati sve do izbora, koji svakog uvjeriše, da naš seljak neće proste Za početak sjetve evo glavnih u? otimačine. puta do. pljevidbc, izvađeno iz »U? Toj nestašici zemlje najzgodnije pute u ratarstvo i gospodarstvo« po će se pomoći — bar za sad — pro? prof. Russin Alexi. svjetom, ekonomskim obrazova? Ć e t c n (lan) uspijeva na svakoj njem te proširenjem rada i uvode? zemlji — osim žilave gline i suhe njem zanata kućnih i spoljnih. pjeskulje. Na lahkoj zemlji uspije Imamo po kojeg metlarskog za? u vlažnom podneblju, nekad mu načiju, dok hasurskih, četkarskih, prija i natapanje. Oosobito uspije? korparskih i sličnih nikako nema, a va na preoranoj novini, krčevinama, okolica je bogata vrbicom, šašom, iza djeteline, krompira, kupusa. dlakom i metljika vrlo dobro uspi? Slabo uspije iza ječma. Ako smo jeva. Na vanjske zanate rijetko-ko lani đubrili, više ne treba. Kad taze da se odluči, a najmanje od najsi? đubrimo pod ćeten, dobijemo dulje romašnijih. Taka je umrtvljenost, i čvršće stabljike: ali deblju pređu. da naš težak sa 10 dun. zemlje o? Ako se hoće đubriti, treba posve stavlja i 10 sinova kod kuće, ne mi? zrelo đubre prije zime zaorati. Do? sleći od čega će živjeti. Svi nose bro je kokošije, ovčije, osoka, lug, domaće opanke, a niko od musli? guano i čisti mješanac, koji njivu nc mana opanaka ne radi, a kako istom korovi. U jesen se gari duboko, a u da kakav noviji zanat izabere, gdje proljeće prije sjetve ore se plitko, bi morao dijete poslati i u dalji svi? I da se obeuva vlaga. Zemlja se prije jet? Puno će rada trebati, da se taj I sijanja mora dobro podrljati da se svijet pokrene. ukori kao savza. Za jesensko je si? Tcžačko se ženskinje ni peti dio janje već kasno; pa se sije još u ne iskorišćava u polju, pa bi im tre? i martu: rani; a sve do polovice ju? balo pribaviti podesna posla kao: i na: kasni ćeten za vlakno. Za pčelarstva, svilogojstva, pa tkanja, i finije i nježnije vlakno sije se sve prediva, pletiva itd. , g u š ć е’ Za sjeme se sije ljetni, po? Od ovih 900 kuća, bar 800 ih jc strmi ćeten od konca juna pa kroz bez i jednog kvadrt. metra šume, čitav juli, i to puno rijeđe nego li dakle i bez ogrijeva! za vlakno. Ovoj je bijedi najviše skrivila Sjemena treba za jedan dunum, Austrija, kod nas, jer je Janji od? za vlakno, 20 do 30 kg i to 2—3 go? uzela pravo servituta u Lazarcvici dine starog sjemena. (oko 10 km udaljenoj) a ostavila Dobro sjeme treba da je: svjetlo? to pravo samo okolnim (pravoslav? smeđe boje, sjajno, teško i puno nim) selima — ala nas je mazio Šva? i masti; u vodi mora pasti brzo na bo. Ko nema novaca, da dobro I dno, a bačeno na žar mora se brzo plati drvo, taj mora ili zepsti ili po ' upaliti i prasnuti. cio dan sakupljati grančice, da se Poslije sijanja se ne drlja drlja? ogrije jednu noć. Radi ovoga sabi? I čom, već se drvenom branom plit? ran ja mnogo dijete izgubi i osnov? ! ko zagrne. nu školu. Kad ćeten odraste 6—12 cm vi? U ovom slučaju mogla bi država I sok mora se oplijeviti bar jedam? pomoći time, da ispravi spomenutu put, i to ne po kišovini. Kad bi će? Švapsku nepravdu, ali ta je slaba . ten htjeo poleći, onda jc dobro po nada.... i njivi poubadati grana, da se na njih Pored gornjih nedaća, naravno je, i nasloni. da tare naš svijet i golotinja u pu? Konoplja hoće plodnu i jako no većoj mjeri nego druge. Jer pred ■ pođubrenu zemlju. Mokra polja, rat je težak za 1 metar kukuruza — I gdje voda dugo stoji, nisu za ko? za 16 K ~ kupio 40 metara basme. ■ noplju. Osobito joj godi duboko i? A danas za 40 m basme, duplo sla? j lovasta zemlja, kad se oranjem i dr? bije, treba dati 5—8 met. kukuruza, • ljanjem dobro uhori. Na teškoj gli? a uračunamo li kakvoću, trebao bi ; ni i suhoj pjeskulji ne uspijeva. Vo? dati 10—15 m kukuruza. ч , li toplo podneblje, koje jc više vlaž? Dakle, ako jc jednoj zajednici i no nego suho; radi tog uspijeva vr? trebalo za godišnju preobuku 3 du? ! lo dobro u dolinama, kroz koje te? numa zemlje obraditi — danas tre? ku rijeke. U bregovitim i visokim 30—50 dunauma zemlje obraditi, za hladnim sjevernim položajima ne samu preobuku! daje dobra roda, zato se tamo ra? Ovome zlu bi se moglo ovako po? I dije sije ćeten. Na mjestima se sije najlakše pomoći: zamjenom parnu? i više godina uzastopce, a uspijeva ka, sa domaćim predivnim biljem, j dobro iza krompira, kupusa, kuku? oživljavanjem posve zabačene kod 1 ruža, duhana i drugih okopavina muslimanskog težaka — bar u na? I (ugara). Podnaša jako đubrenje, pa soj okolici — sjetve ćetena (lana) i ! što je đubre zrelije, sve bolje. Đu? konoplje. : bri se i kokošinjakom, ljudskim iz? Dobit bi bila očita: jeftina odijela i metinama, ovčijim gnojem, gnojni? muška i ženska, razne bošče i čar? com i t. d. Više put se đubri za ko? šafi, peŠkiri, konci, vreće, kanafa, noplju i dvaput, u jesen i u proljeće užeta, julari, konopci i tako dalje. pred sjetvu. Ova se prediva bez sumnje dadu Sije se kad prestane opasnost mra? grublje i finije tkati, a mogu se i zova, obično polovicom maja. Za bojiti, šarati, vesti, šupljikati. : pređu se sije gušće, a za sjeme rje? Da smo potpuno zabacili poodav? i đe, kao i ćeten. Na dunum se uzme 13 do 18 kg na gojidbu domaćeg predivnog bi? lja, kriva je predratna jeftinoća i sjemena za pređu. Na jakoj plodnoj njivi sije se naša sklonost obojenim basmama. Dotle se u prvom pravoslavnom gušće, da ne bi stabljike suviše o? selu vidi, pored mnogih prednosti, I debljale. Posije se na podrljanoj i gojenje ćetena i konoplje i ako nc? i njivi, pa se onda plitko zabrana. E. T. dovoljno. Ovo ne spominjem iz za? ; Sjeme se uzima lanjsko. visti, niti postavljam domaćeg pra? voslavnog težaka za krajnji uzor, nego tek napominjem, da za ovo ne treba ići daleko pa učiti. Apelujem ovim pismom na sve inteligentnije i vrijednije pojedince, Naši niarodni poslanici povratili da porade, da zagrijavaju i bude na? šeg tako umrtvi i enog težaka. U su se u petak kućama, a u Beogradu školu, na tečaj, na predavanje! Na su ostali samo gg. dr. Spaho, Fehim zanat, i to tamo, gdje je oskudnije, Kurbegović i Hamzalija Ajanović. sve više! Pomenute i nepomenute Prva su dvojica zaposleni u ustav? grane privrede, a ovaj put naročito nom odboru. Umoljavaju se članovi naše orga? na gojitbu ćetena i konoplje, i to odma, jer baš počinje vrijeme sjet? nizacijc, da se do daljnje obavijesti, vi! Hodže su za ovo vrlo zgodni, jer glede intervencija obraćaju samo uživaju puno povjerenja u svijetu. Radnom Odboru. A dužnost im je da bar isprave kri? Glavni urednik našeg lista g. Kor? vo tumačenje vjere. »Bog se brine kut povratio se je iz Beograda i pre? za nafaku«, treba da isprave s o? uzeo uredničku dužnost. BomatE vijesti. �Razbojnici. Piše nam prijatelj 'z Semizovca: 2. ov. mi. po podne sam sa našao na stanici željezničkoj, kad je prispio voz iz Ccvljanovića za Sarajevo. Jedan nepoznat vojnik musliman čekao je na voz. Upravo pred dolazak voza pojavili su se na stanici Ostoja Lonco i Savo P e j i ć i pristupivši tome vojniku, pita.i su ga za vjeru i rekli mu. ako je musliman ili katolik, da mu j ... onu vjeru, koju v j e? ruje. Vojnik se nije bio još od čuda ni snašao, a Savo se zatrča i ote pušku od vojnika. Ovaj ga je molio, da mu je vrati, što je ovaj poslije malo vremena i učinio. Kad jc došao voz, pošli su ti razbojnici za vojnikom u isti vagon, našto je u vagonu nastala graja, plač i vriska. Vpž se je morao zaustaviti, te je vlakovođa izvadio vojnika iz vago# na i pustio k sebi u poštanski va? gon. U Sarajevu je prijavljena stvar kod načelnika stanice, koji ih je is? pitao. »Merhametovo« sijelo. (U četvr? tak 10. o. inj. priređuje se u Kiraet? hani sijelo sa biranim programom, i uz sudjelovanje poznatog našeg mađioničara Mehmed Hasiba. Početak u 7 sati na večer. Ulazni? ca: dobrovoljni prilog. Stanovništvlo Beograda. Od ne? koliko dana vrši sc u Beogradu po? p’s pučanstva. Koliko se do sada vidi imati ćc Beograd s vojništvom više od 200.000 stanovnika. Radišino i Trebevićevo sijelo. — Podružnica Hrvatskoga Radiše u Sarajevu, uz sudjelovanje Hrv. pje? vačkoga društva Trebević, gosp. profesora Ulehle, te gospođe njego? ve. priređuje dne 8. februara o. g. na pokladni utorak, umjetno pjevačkoglazbeno sijelo u prostori? jama Trebevića. Čist prihod ide u korist Radiše za podupiranje nje? govih trgovačko?obrtničkih pitoma? ca (šegrta). Za dobar buffet i izvrs? nu kapljicu pobrinulo se najpomni? je. Posebni pozivi neće se slati, ulaz jc besplatan, a dobrovoljni prilozi se primaju sa zahvalnošću, te će se objelodaniti. Početak u 8 i 30 na ve? cer. Poslije programa uz čehoslo? vačku glazbu ples do zore. Dr. S. Alečković, advokat п Travniku, preselio jc kancelariju u I. kat kuće prema pošten. i brzoj, uredu. CIJENE PADAJU ! Papirnoj Đ. i A. Kajon, Sarajevo. Kralja Petra 19. stigla je velika količina prvoklasnog pisaćeg papira, bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom kao: koucept-paplr 11 kg težak, 1000 araka samo 385 K, koniokorent-papira sa 2 kolone 12 kg teškog 1000 araka 800 K, linira’iog kauclaj-papira 12 kg teškog 1000 araka 680 K. trgovačkog papira 10 kg teškog 1000 araka 520 K. te sav ostali pisaći materijal u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnicL Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i tačno. Pakovanie sc ne računa. Prehlađeni li ste? — Bolo Vas pr? sa? Grlo? Imate li kašalj? Hunjavi? cu? Dobar prijatelj Vam je za ova? kovih zlih časova Fellerov pravi Eh safluid! 6 dvostrukih ili 2 velike spe* cijalne boce 42 krune. Državna tro? šarina posebno. Zagorski sok za pr* sa i kašalj 1 boca 9 kruna. Pokvaren li Vam želudac od zle hrane? Fellerove prave Elsa?pilule — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 kruna. Omot i poštarina posebno, ali, što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja. Elsatrg br. 310, Hrs vatska. B. Tpsšdiah. tf TAKTIKA. Nekad: Pri stvaranju težačke »tranke u Boeni ogradi ee energično proti istoj banjalučki rRadiknlt-ki Glasnik"! Na radikalno kompcI tentnija „Сј п. РнјСЧ* okači tog Glasnika evo, jim kontra-etaTom. Nije stoga da podupre teŽ. stranku, već eto, tek onako . . Danas: se ova ista gospoda oko „Срп. j Ријеча“ boce sa onom istom tež. strankom u i | Beogradu . .. šta ćeš i to je — taktika'. E. T. Sžhkht'•ov S prispio ja u Sarajevo jedan vagon i rasprodaje se. — Narudžbe prima: Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Aibert Vsta Levi, Sarajevo, Despića u isa br. I Hrvatska Poljodjelska Banka DIONIČARSKO DRl'STVO, JPODRUŽNICA Г SARAJKVU. | Dionička glsvniea K 2o,ooa.so@.— Pričuva Ii 15,050.000,—. Ulošci preko 29.000.000.—. Centrala. Zagreb. Podružnice. Rijeka i Sarajevo. Ispostavo.- Bribir-Vinodol, Čabar, Hreljin. Prima nloike na knjižice i na tekući račun te ih ukamaćuje uz najpevoljnije uvjete. Bavi ee im petiovima, koji »usijecaju u bankovnu struku. Kupuje dobra u svrbe parcelacije, a preetima. i ko®isionaln.o prodavanje takovih bilo п djelovima. »Odjel robe" prodaje sve gospo­ darske strojeve i potrebčtine. s I PAPIRNICA Broj 252 — Eh „PRAVDA* — „ПРАВДд* Strana 4 — Страпа Centralna drogerija Braća šahinagić $ t HAMDIJE KOPČIĆA I & Sarajevo, Štrosmajerova ui. br. 3 * preporučuje svoje bogato stovarišle > J svih vrsta papira, kancalarijskog i J ♦ Školskog pribora. — Naručbe se > Ф obavljaju brzo i točno X Ф Cijene umjerene. Ф Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 * ♦♦♦♦♦♦♦44+*+++++***+4**4+*** i Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebštma. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi, Skladište svih mineralnih voda i t. d. Islamska dionička štamparija u Sarajevu. Raspisuje Poziv na upisivanje dionica V. Emisije. Izvanredna glavna skupština Islamske dioničke štamparije u Sarajevu od 14. novembra 1920. u savezu sa zaključcima druge Izvanredne glavne skupštine od 9. januara 1921. i na temelju odobrenja Ministarstva trgovine i industrije od 11. decembra 1920. Vl.-No. 3757 povisuje dioničku glavnicu od K 300.000 na K 1,000.000 izdanjem novih 14.000 komada dionica d K 50 nominale uz slijedeće uvjete: 1. Na upis dionica V. emisije imaju pravo samo stari dioničari. 2. Dionice glase na ime. Nominalna im je vrijednost K 50, a izdati će se po 50, 100, 500, 1000 i 10.000 K u komadima. 3. Dionice V. emisije ustupaju se dosadanjim dioničarima po 105 K po komadu prama broju dionica koje u svome posjedu imaju. Kod upisa mora se odmah položiti 55 K od svake dionice, a ostatak kad ravnateljstvo odredi. 4. Razlika između tečaja i nominale pribraja se Pričuvnoj zakladi nakon odbitka troškova raspisa. 5. Rok na upis traje od 5. februara do uključivo 7. marta 1921. č. O pravu na upis izdaje ravnateljstvo potvrde na temelju kojih se vrši uplata kod ovih zavoda: a) Uprava Islamske dioničke Štamparije u Sarajevu; b) Muslimanska centralna banka u Sarajevu; c) Muslimanska trgovačka i obrtnička banka u Sarajevu; d) Muslimanska trgovačka i poljodjelska banka u Tešnju. 7. Potvrde na kojima se potvrdi djelomična uplata treba sačuvati za daljnje uplate i one služe kao privremene dionice na temelju kojih će se izdati nove dionice kada budu gotove. 8. Dionice V. emisije učestvuju u Gubitku i dobitku za 1921. godinu sa iznosom koji bude na njih uplaćen. 9. Dionice koje ostanu nernsprodane nakon izminuća roka upisa, a isto tako i o neoptiranim dionicama odlučiće ravnateljstvo primjenjujući 4 § društvenih pravila. Ravnateljstvo. O našim starim i no&&vim mušterijama da smo otpočeli naš prijašnji rad na veliko kao i prije, te prema tome nuđamo na veliko ksfu, Šećer kockasti (u sanducima), g>gyinač, Petroleum te ostalu kolonijalnu i manufakturnu robu. Braća (Hasan) Pašić, Tuzla. Miševi, stahori, stjenke i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10' — i K 20‘—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12'—, Mast za uši na blagu K 5'— i 12'—, Prašak proti mrava K 10.—Ч proti svrabu K 14.—. Razašilje pou;. гт Zavod za eksport M. J 0 n k er, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba I staklene ploče I | | I u svim mjerama, kao i staklarski kit, nadalje clllndere, me­ dici uske bečtce i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakla i porculana WEISS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. Oglašujte u „Pravdi". 2^* Мјенп! zastupnici traže gel Muslimanska trgavačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K. 10,000.000 Podružnice u g. Brodu i 13. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - * Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Z1V Odgovorni urednik; fbrahim Muhić, Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. 1 Štamparija Dantel ćc A. Ka|on, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fc4fec54a51ee4c82628c42c701a260d.pdf 9cb120f721f296bb274b559a423c942c PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA pojedini broj K 2 — ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 15 (253) Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 10. februara 1921. (1. Džem-ahar 1339.) Politika ppij€čMh Hrvata. Jedan pasus u zaključcima vijeća »Hrv. Zajednice« zaslužuje da mu se posveti naročita pažnja, jer za* htijeva da poslanici Hrv. Zajednice »ostave K o n s t i t u a n t u, čim bi sc konačno osvjedočili da se na* soj državi namjerava dati Ustav, koji ne zadovoljava opravdane za* htjeve hrvatskog naroda«. Pravo da kažemo, mi) nijesmo o* čekivali ovakog koraka na lijevo. Naprotiv, mi smo držali da će sc »Hrvatska Zajednica« odlučno о* graditi proti nastranosti i pasivno* sti Radićeve politike i svojom umje* renošću prirediti tlo za u z a j a m* no popuštanje. Ona međutim stre* mi intrasigentnosti i mjesto da ubla* žuje opreke, ona indirektno odobra* va apstinentsku »politiku« g. Radića i drugova. A to je zlo, veliko zlo. Jer kolikogod bismo mogli razumjeti о* gorčenost »Zajedničara« radi nasil* nog kršenja obaveza od strane vo* đa bivše koalicije, ne možemo i ni* jesmo u stanju da razumijemo nje* no otskakanje od Konstituante, ko* ja je forum naše narodne сје* linč, simbol našeg ujedinjenja i glavni faktor naše državne zajedni* ce. Ona je čedo i Narodnog kluba, pa niti je umjesno, niti patriotski, da se možda radi preuveličane bo* jazni od hegemonije — drmaju te* melji naše narodne zgrade i ide na lijepak baš onima, koji jedva čeka* ju da svoju pogrješku naprte na tu* đa leđa. Mi znamo, da je »demokratski« režim ubio mnogu i mnogu dobru volju. Mi znamo, da je on prouzro* čio mnogu i mnogu narodnu muku i nevolju, ali valja uvažiti i to, da ih je taj režim skupo stao i znatno о* trijeznio. Oni su danas i malobroj* niji i čedniji, pa bi bila neoprostiva grješka, kad bi se nepopustljivošću s protivne strane dala prilika, da se njihovi ekstremisti rehabilituju i po* novno uzjogune. A gornji će ih za* ključak i te kako osokoliti. Oni na* ime neprestano operišu frazom, da jc njihova vladavina bila plod dr* žavne nužde, a njihova satrapska u* prava čedo prilika. »M orali smo gušiti destruktivne elemente, jer se je samo tako moglo osigurati opsta* nak države«, govorili su i govore ti »demokrati«. Banstvo g. dra La* ginje bilo im je izbilo iz ruku to ja* ko sredstvo obrane, no demagoške rezolucije g. Radića i njegov apsti* nentski stav vratiše im ga ponovno u ispružene šake. I eto sad toj zam* ci nasijeda i vijeće »H. Z.«. Kolika .greška, kolika sudbonosna greška! Da pođemo i korak dalje. »Vijeće »И. Z.«, veli se dalje u saopštenju, prihvaća nacrt Ustava kako ga je protumačio član stranke g. dr. L. Polić, koji sc nacrt osniva načelno na federalističkom sustavu, na kojem treba da bude uređena naša država.« Klubskom članu ustavnog odbora daje se na* log, da taj nacrt brani u odboru, a u vezi s tim je usvojen i zaključak, kojim se poslanicima Narodnog kluba s povjerenjem prepušta, da u svrhu parlamentarne akcije stupe u dogovor sa strankama, koje su pro* tivne za državu nesretnom centra* lizmu, Stvar, posmatrana sama za se, po* sve ispravna i umjesna. No kad se dovede u savez sa prije izloženim zaključkom o ostavljanju Konstitu* ante, onda je i te kako komplikova* na. Jer, na koga u prvom redu računaju ovi ljudi? Žele li spora* zum, kao što uvijek naglašuju, onda nc smiju paliti mostova ni: prema »demokratima«, a kamo li prema radikalima. Naročito prema Proti* cevcima. A zar je moguć srpski po* litrčar, koji bi radi prijetnje o ostav* jjanju Konstituante pošao tako da* leko, da ukabuli jedan ovaki ultima* tum? Zar je narodni ponos svojina samo Hrvata? Ne, gospodo, ovaj’ metod ne vodi dobru; on je plod Pretjeranog samoljublja, da ne upo* trijebimo oštriji izraz. Druga je stvar, što i Srbi zaista trebaju da po* puste. Oni treba da popuste, oni će, uvjereni smo, i popustiti, jer to za* htijeva pravednost i jer zaista nije moguće, da se zajednička nam dr* žava izgradi samo po kalufu Srba i proti ogromnoj većini hrvatskog i slovenačkog dijela našeg jedinstve* nog naroda. No tog popuštanja ne treba tražiti na ovaki način, jer je poznato, da se klin izbija klinom, pa kad zavlada osjećaj, razum će se teško udomiti. A osjećajnosti ima na obe strane i treba se trsiti svim silama, da se ona posve eliminira ili bar svede na pravu mjeru. Vijeće »Hrv. Zajednice« trebalo je da vodi računa i o tom, da je tc* ško postignuti sporazum glede pobijanja centralizma na federali* stićkoi bazi. U tom se pitanju Na* rodni klub razilazi nesamo sa srp* skim partijama, nego i sa Jugosla* venskim, pa i našim klubom. O tom je on obaviješten, pa je trebalo da’ već radi toga bude um jereniji u svo* jim zaključcima. Druga je stvar, a* ko se on uza sve to približuje shva* tanju ili metodama g. Radića i ako geslo »Ustav se ima donijeti spora* zumno« shvata tako, da se Srbi i* maju prikloniti gledištu Hrvata. No pitanje je: da li je tako shvatanje i moguće, a kamo li opravdano? Spo* razum uvjetuje popuštanje n a o b* j e strane, a prijetnja sa ostavlja* njem Konstituante može samo po* kvariti dobru volju i oteščati polo* žaj. Da, samo oteščati. Sarajevo, 9. februara. Č‘tamo u beogradskim novinama, da se je ministar prosvjete obratio na ministra vjera s molbom, da od* redi svoje delegate, koji će s dele* gatima ministarstva prosvjete »iz* raditi nastavni plan i program religijske nastave za djecu m u s 1 i* m a n s k e i katoličke vjeroipovije* sti«, koja uče u narodnim osnovnim školama. Interesantni su ovi naši ministri. Oni se sasvim ležerno mašaju naj* osjetljivijih pitanja i uz to su tako neobazrivi. da nesamo prave razli* ku u postupku prema pojedinim konfesijama, već dapače ne nalaze za potrebno, da se stave u dodir sa (pozvanim faktorima. Zar nije čud* novato, kad se na ovaj način ure* đuje pitanje vjerske obuke samo za muslimansku i katoličku djecu? Kanda su gospoda ministri misije* nj a, da samo pravoslavni episkopat ima prava na samostalno uređiva* nje ovakih postova? Ili se možda varamo? Ili je možda samo pogrje* škom novina ispala riječ »pravoslav* nu djecu«? Nema, do duše, mjesta ovoj rc* zervi, ali je iznosimo uz napomenu, da se i ulema*medžlis treba odmah pobrinuti, kako bi pri rješavanju o* vog važnog pitanja eliminirao upliv »stručnjaka« ala Sarić, Rebac i Ku* lenović. I g. Jankovića upozorujemo na o* pasnost ovakog rješavanja ovog pi* tanja. i Godina ili. Iz Sandžaka i Makedonije. j I i I PREDSTAVKA SANDŽAČKO* MAKEDONSKIH MUSLIMAN* SKIH POSLANIKA. Muslimanski poslanici iz radikal* ne i demokratske stranke podnijeli su svojim klubovima ovaj pismeni izvještaj: »Dolje potpisani zastupnici iz Sandžaka i Makedonije dobili su grozne izvještaje o zulumima i po* koljima koji se izvršavaju nad ne* vinim muslimanima, muslimanskim ženama i nejakoj muslimanskoj djeci. Sve nam izgleda da u našim krajevima nc vlada zakoni red, a naročito da za muslimane nema nikakve zakonske zaštite od strane upravnih vlasti. Pod izlikom traženja zlikovaca i bandita žandarmerijski potpukovnik je u Prištinskom okrugu odredio više oružničkih ophodnja, koje su zadnjih dana počinile nad nevinim muslimanima takove zulume, da potsjećaju na srednje*vjekovne in* kvizicije. Čovjeku se koža naježi kad te izvještaje pročita. Da bolje razjasnimo ovu stvar, navodimo slijedeće primjere: Od oružnika je u selu Podje* vo ~ sp a 1 j e n o šest kuća i sva je marva muslimanima otet^ i od* vedena. U istom selu ubijeni su po oružni cima: Abid Aguš, njego* va žona i njegovo dijete od 15 godina; ubijen je Murat Malik, Ibra* him i Muratova žena, a Gornja Lopča je posve spaljena. Ovo je čisto muslimansko selo. U kući Azima Mundžije ubijeno je dvoje djece i četiri žene. Isto su tako u Gor. Lopči ubijena četiri ci* ganina i spaljeno šest kuća, te je sva marva toga sela odvedena u Po* jdivu. Refika kći Rustemova žesto* ko je isprebijana te je prenesena u američku bolnicu u Prištini i tu je umrla uslijed zadobivenih ozleda. U selu Blcpoja šest je kuća spa jeno i 23 čovjeka su ubijena: što bajune* tom, što iz puške. Od ove dvadeset* trojice samo ih je osam odraslih i punodobnih a ostalo su sve žene i djeca. U istom Blepolju ubijeni su osim toga: Bekir iz Trnove, Ab* dija iz Prištine i još jedan kovač, čijega imena ne znamo. Njihova mrtva tijela sa njihovom dućanskom robom spalje* nasu. Ovo je grozno. U istom se* ha u kući Džemala Matarova baju* netom je izbodeno i usmrćeno j e* dno dijete od tri mjeseca. U selu Grdovčc spaljene su kuće Bahtije i Velije Ovor, sva kućna če* ljad poubijana je, sav namještaj o* pljačkan, a hajvan otet i odveden. U selu Šarban ubijene su na naj* grozniji način 24 osobe, od kojh je samo pet odraslih ljudi, a ostalo su sve djeca i žene. Njihova t j e 1 e s a spaljena su zajedno s njihovim kućama. Zar se mogu u XX. vijeku od stra* ne oružnika i državnih vlasti ova* kove grozote činiti? Čuli smo da jc u selu Prapaštici ubijen imam Adem efendija, s t a* r a c o d 80—90 godina sa svoja dva sina. Kuće su im spaljene. Na isti način se u Ferizoviću i Gilanu vrše najgroznija nasilja i zločini nad nevinim muslimanima. U selu Isti* mija svi su seljani batinanikao marva i m n o g i s u podlegli batinama. Dapače je u istom selu predsjednik opštine Ahmet Mulasulo sa čitavom islamskom e* halijom na najgrozniji način izba* tinat tako, da su zadobili najteže ozlede, a imam Mula Islam je od teških udaraca podle? g ao. U selu Varoš ubijen je jedan čovjek sa dvije žene, a mnogi su iz istog sela umrli od batina. Svi ti bi* jednici, čija smo imena naveli, naj* ispravniji su i najpošteniji građani i nijedan nema nikakve veze sa haj* ducima i odmetnicima. Zar je i mo* guče, da bi nevine žene i neodrasla djeca mogla sudjelovati u banditiz* mu? U selima Prapaštica i Kičekola mnogi su ljudi poubijani puškom ili bajunetom, a mnoge srpske komite idu za vojskom i žandarmima i pljačkaju ona sela, koja su od vatre ostala spašena. Da dokažemo da se ovo zbiva sa znanjem i privolom vlasti i da ovakove zločine i nasilja nad nevinim ženama i nad neodraslom djecom vrše oružnici, neka po* služi slijedeći primjer: Sjedeći je* dan naš drug u Prištini u jednoj ka* fani sa pisarom sreskog načelnika iz Podive razgovarao se je sa tim pisarom o zulumima što su počinje* ni nad nevinim ženama i djecom. Ovaj je razgovor tekao u prisustvu Krpčeli Zeme i sreski pisar je prije svega potvrdio tačnost našega iz* vještaja o gornjim događajima. Na* roči to je istaknuo da je imam Adem efendija sa predsjednikom opštine u Kolpeki ubijen zajedno sa njiho* vom porodicom i da je osim toga na najgrozniji način usmrćeno još 15 ljudi, a kuće su im spaljene. Isti jc naveo da je Adem e f e n d i* ј a b i o đ o b a r č o v j e k, ali da jc njegov sin Mustafa za vrijeme bugarske vlade napravio nekakve nekorektnosti i da je ovo jedini uz* rok, đa jc njihova familija, koja nc* ma nikakvoga udjela u ovoj krivnji Mustafinoj, poništena i usmrćena. Nadalje smo obaviješteni o ovom događaju: Neki Redžep iz Kepče* kola koji je kao oružnik sa jednom patrolom i jednim odredom vojnika hodao i išao u potragu za banditi* ma, bijaše obaviješten kakva su se nasilja i pokolji dogodili u njego* vom selu. Pobojavši sc i za svoju. familiju, otišao je u selo i — svoju porodicu našao usmrćenu, a mrtva tijela iznakažena. Zatekavši oružni* ke gdje i druge ubijaju nije mogao odoljeti i izdržati, nego se je latio puške i u obrani svoje nevine poro* diče usmrtio tri oružnika i pet ih jc ranio. Tom zgodom je isti sreski pi* sar uputio našemu izvjestiocu slije* deće pitanje: »Kako vi vidite polo* žaj?« Na ovo je naš prijatelj odgo* vorio, da mi ove pokolje i krvolo* štva vidimo u najgroznijem svijet* lu, jer dosad nijedan ubojica, nije* dan bandit, nijedan bjegunac nije uhvaćen i kažnjen nego obratno: u* bijaju se nevine žene i neodrasla djeca. Mi se na ovo sve samo zgra* žamo i ne znamo jesmo li u državi u kojoj vlada pravni red i poredak, jesmo li u jednoj pravno uređenoj državi. Pisar je slegnuo ramenima i rekao slijedeće: »Ovi su bjeguncima davali kruha i konačišta, pa je po* sve pravo, da se djeca poubijaju za* jedno sa ženama i sve ovo što je iz* vršeno malo je i nije strogo«. Naš prijatelj je na ovo rekao: »Po zako* nu je propisano, ako netko imade kakve sukrivnje ili da je pod sum* njom radi te sukrivnje, da se imade predati nadležnim vlastima da se prema njima postuna po zakonskim propisima. Nc mislim da su oružni* ci ovlašteni da čine pokolje nad ne* vinom djecom i ženama.« No pisar �Страна 2 — Strana Bilježe. je na ovo nadodao: »Ovo je sve malo, još treba strože postupati, još treba više ubistava činiti, jer druk* čije oni se ne mogu dotjerati u red.« Eto ovo su grozote, koje su poći# njene zadnjih dana nad poštenim građanima muslimanima, njihovoj nevinoj djeci i ženama. Radi bolje ilustracije navodimo da mitrovački muftija i narodni poslanik imade u svome popisu popisano ‘od prije 103 osobe, koje su na najgrozniji način poubijane. A mi dodajemo da je u selu Šarban ubijena jedna udovica, koja jc bez muža ima osam godina, sa svojim dvjema kćerkama ispod 18 godina. Dolje potpisani zastupnici traži* mo od svojih klubova u konstituan* ti, da ovo pitanje stave na dnevni red i izne-su predlog, da se od stra* ne konstituante izašaljc naročita međustranačka komisija, koja će o* ve grozne događaje najobjektivnije izviditi kako bi se već jedanput sta* lo na kraj ovome krvološtvu, koje se, kake izgleda, događa sa znanjem i privolom vlasti. Tražimo da jedan* put i mi muslimani dobijemo zakon* sku zaštitu. »Trošenje vremena«. U Beograd* skoj »Demokratiji« od 3. o. mj. štampan je uvodnik pod gornjim naslovom, iz kojeg vadimo ovaj od* lomak: »Kfd sc oduzmu komunisti, koji su opozicija po profesiji, u Skupštini su protiv predloženog na* crta Ustava Koroščcv Jugosloven* ski Klub, Narodni Klub i Muslima* ni. Ali te tri grupe su na istoj liniji1 samo dok su u opoziciji protiv cen* traEstičkog Ustava, inače se u svo# jim ciljevima razilaze. Muslimani su ne samo jedna verska, nego u isto vreme i provincijska stranka. Ona je ograničena na Bosnu. I čitavo u* stavno pitanje za nju se svodi samo na ovo: kakav će biti položaj Bo* sne i Muslimana u njoj. Prema sve* mu ostalom su prilično indiferent* ni.« Bez komentara. Ovaj je izvještaj podnesen klu# bovima u utorak 1. februara i potpi* sali su ga svi poslanici, a u sjednici cd srijede podnešen je u toj stvari ovaj Vladin nacrt Ustava, u koliko se odnosi na sistem uređenja naše dr* žave i na oblik vladavine, neće na* ići na osobitu opoziciju i verujemo, da će od Konstituante i javnog mi* šljenja biti primljen. Ali vladin na* crt Ustava, u koliko se odnosi na zaštitu osnovnih građanskih slobo* da, izazvaće u javnosti opšte nego* dovanje. U tome pogledu vladin nacrt Ustava korak je unatrag, u reakciju. Valja imati mnogo smelosti ili ne poznavati duh vremena, pa danas, po Velikom Ratu, u jednoj evrop* skoj državi izaći sa predlogom re* akcionarnog Ustava. Danas nije to* liko u pitanju oblik vladavine i dr* žave, koliko njihova sadržina. Via* da svojim ustavnim nacrtom zajem* čava jedinstvo države i oblik mo* narhiske vladavine. Zajemčava ono, što je i bez Ustava narodnom vo* Ijom i osećanjima obezbeđeno. U* zalud bi bili svi Ustavi, koji bi to jemčili, kad ne bi bilo narodne vo* lje. Ali ono što je danas glavno u modernoj državi, sloboda građana, to vladin ustavni predlog hoće da okmji. Time se kompromituje i sa* ma misao državnog jedinstva i sa* dašnjeg oblika vladavine. Jer šta će građanima i država i monarhija, ako u njima nemaju građnskih slo* boda! Takvu državu neće sačuvati ustavi, koji ne potiču iz narodne svesti o slobodi i građanskim pra* vima. Odredbe u vladinom nacrtu Usta* va o ličnoj slobodi, o nepovredno* POKUŠAJ REAKCIJE. Iz elaborata, što su ga u radikal* nom i demokratskom klubu podni* jeli poslanici muslimani iz Južne Sr* bije proizlazi, da se u Makedoniji vrše grozni pokolji i haračenja. Or* gani vlasti pale domove, pljačka se imovina i ubija svijet. Č a k i ž e n e i n e j a č a d. Stoga pitam g. mini* stra: 1. da li je obaviješten o ovim groznim događajima, i 2. je li voljan pristati da se ovi događaji podvrgnu izviđanju jedne parlamentarne ankete, kako bi se objektivnim isleđenjem svi krivci priveli zasluženoj kazni. Molim usmeni odgovor u plenar* noj sjednici. Beograd, 2. februara 1921. Saldb Korkut, narodni poslanik. MUSLIMANI sjetite se sti stana, o intcrcniranju građana, o slobodnoj štampi, o nepovredno* sti tajne pisama i telegrama, nisu ja* sne, i namerno su ostavljene u nji* ma šupljine, kroz koje će se, u spe* ci jalnim zakonima, moći da provu* čc reakcija. Sve te odredbe u Usta* vu Srbije bile su izrične, jasne i slo* bodoumne, dok sc u novi Ustav u* vlači duh reakcije kao da nije po* bedila (slobodna i napredna Srbija, kao da nisu Saveznici pobedili u Evropi reakciju Centralnih Carevi* na. Čudo jft samo, kako se pošlo u nas u mnogome čemu tragom na* zadne Austrije, što u projekat U* stava nije unesen onaj famozni au* striski § 14, po kojem jc vladalac mogao suspendovati Ustav kad mu se prohtelo! Mi nc verujemo, da će se u Kon* stituanti naći i jedan poslanik, koji će u celokupnosti odobriti vladin nacrt Ustava, a naročito one stavo* ve u njemu, koji sc odnose na os* novne slobode građana. Tc stavove valja u korcnu izmeniti, ili sasvim odbaciti. Sloboda i civilizacija to od njih zahtevaju. Mi nc smemo, posle boljševičke Rusije, da budemo naj* reakcionarni ja država u Evropi. To bi bila sramota za slavno i časno srpsko oružje, koje se vazda borilo samo za slobodu i napredak. Duh crno*žute Jugoslavije sa konfiskaci* jama imanja, sa interniranjima, sa verigama oko slobodne štampe, sa nepoštovanjem svetinje kućnjega praga, treba u Konstituanti da sa* tremo. (Balkan« broj 21.) Vladin nacrt Ustava. UPIT na ministra unutrašnjih djela: i 253 — Broj „ПРАРДА® — .PRAVDA" j i■ GAJRETA ■i Pitanie na gosp. ministra vojnog i mornari* ce, te na gosp. ministra vjera. U jesen prošle godine postavio je ministar vojni i mornarice na pred* log ministra vjera sve vojne svešte* nike, a među ovima i muslimanske vojne imame. Kod ovog postavlja* nja m’moiđen je posve predlog mu* slimanske nadležne duhovne vlasti, gosp. reis*ul*uleme, te su za vojne imame postavljeni većim dijelolm. ljudi, koji nemaju kvalifikacija za to zvanje. Nijedan od kandidata, koje je predložio reis*ul*ulema nije postavljen, već su kod izbora kandi* data bili odlučni samo paftijsko*po* litički pa čak i rodbinski obziri. Među postavljenim imamima na* laži se čak i otac jednog sekretara u ministarstvu vjera kao i brat na* čelnika u istom ministarstvu. Prvi od ove dvojice nc bi već po svojim godinama piPgao biti postavljen na to mjesto. Stoga upućujem pitanje gosp. ministru vojnom i mornarice te gosp. ministru vjera: Da li će ovo nepravilno postavlja* nje muslim. vojnih svećenika pod* vrći reviziji, nesposobne otpustiti, a nove imame imenovati u spora* žurnu s nadležnom duhovnom vla* sti ? Molim odgovor u skupštini. Beograd, dne 31. januara 1921. Salih Baljić, narodni poslanik. 'ЈаоуососоиоГоисаоио VEČERAS JE »MERHAMETO* VO« SIJELO U KIRAETHANI! ■ OIOIOBOIOSOIOBOBOM Primjeri. 3. Živio u Sarajevu neki imućan tr* govac, hadžija, koji je imao dva si* na. Starijeg sina uzme sebi u dućan, da mu pomalo pomaže, a mlađega sina, pošto mu rekoše, da je bistar, dade na škole. Jednoga dana odluči hadžija, da -ostavi posve svoj trgo* vački posao, pa da se odmara. Po* zove preda se svoga starijega sina, pa mu reče: »Sine, meni je što no se veli, jedna noga u kaburu, a i o* nako sam šuštao u radu. Eto ti- si neko vrijeme sa mnom u dućanu ra* dio, pa mi kaži koliko bi trebalo no* vaca jednom mladiću kao što si ti, pa da sjedne u dućan i da dobro ra* di?« Sin se uozbilji i stane razmišljati. Pogleda oca u oči i važno reče: »Tre* balo bi mu, oče, stotinjak dukata.« Cim on to izusti, hadžija otvori sanduk i nabroji sinu dvije stotine dukata. Hadžija se povukao u kuću, sta* riji sin prihvatio za trgovinu, a mla* đi učio u gimnaziji. Poslije nekog vremena hadžija se razboli i umre. Nijesu ga prijatelji još, što no riječ, ni ukop.ali, a već se pročuo glas, da je hadžija sav svoj veliki imetak poklonio mlađemu sinu osim kuće. Kuću je poklonio starijemu sinu. Svijet se tome čudio. Čim se mlađi brat dočepao silnog imetka odmah u četvrtom razredu gimnazije »položi maturu«. Ostavi školu, steče dosta ahbaba i počne raskošno živjeti... x « Poslije nekoliko godina mlađi brat prima službu pisara u nekom uredu, a stariji ga zove, da se okani bespo# šlica, a da će mu on pokloniti jedan svoj dućan s robom. I Cjepar cijepa drva u mojoj avli* ji. Poslije kratkog posla, stenjc, sjedne i stane se tužakati. ЛЛКЧЛ-.-.ЧЛ, PODLISTAK. i : i ! Ratni jadi. 1 ! ; Napisao Charles Richet*) Ratni jadi su protekli u sto i hi* ljadu puta jačim bujicama, nego što je tekla krv, koja je tako ras* kožno proljevana. Ustavimo se malo kod toga! Jer tu se dotičemo najteže ljudske za* blude, kuja u sebi sadrži tako o* gronmo ludilo, da nema riječi, ko* jima bi se dala ocrtati njegova og* romnost. Sva bića žude za srećom, najvišim i jedinim ciljem svačijeg života. Što drugo zamišljati za svrhu čovječju, značilo bi pasti u oblake mahnite metafizike. Pojedina bića kao i za* jednicc žive zato, da budu sretni. U sreći vidimo svi svoj ideal. A da taj ideal ne bude uprljan mračnom scbičnoŠću, moramo iz* reku proširiti i uvažiti, da sc tu ne radi jedino o mojoj sreći, nego i o sreći svih drugih. Ljudski trud ide za srećom, pa bila ta sreća pojedinačna ili zajed* nička. Po tome je jedino sredstvo za procjenjivanje stvari ovo: izmje* riti sreću ili nesreću, koju one do* nose ljudskom biću. Pomislimo u svemiru ogromnu te* žulju sa dva pladnja. U jednom ne* ka se nalaze jadi zemaljskih stanov* *) Prevedeno s njemačkog prije* voda iz časopisa »Friedenswarte«. i I , i I i j ■ nika, a u drugom neka su natrpane sve njihove radosti. Na koju će sc stranu nagnuti tezulja u vremenima rata? Istina rat će donijeti sobom ne* koliko pravih sretnih zgoditaka, koji će s puno buke pasti na stra* nu radosti. Prije svega on će nago* milati na graditelje topova i muni* cijiskih fabrika neizmjerna imanja. Nekolicina ratnih liferanata ćc se za čas dva strašno obogatiti-. Sva druga dobra ratna iščezavaju pored tih. Doduše nosi rat sobom još ne* ke druge ugodnosti, koje treba u* zeti u obzir manje ili više ozbiljno. Ima i hrabrih vojnika, koji su do* bili penziju, orden ili kakav častan položaj. Ima i loših ljudi, koje je rat uništio. Ljubitelji neobičnih do* gađaja mogli su svake večeri kroz četiri godine da čitaju udobno sje* deći do peći, svakojakih čudnih stvari, koje su oni, sami van svake opasnosti, proždirali tim pohlepnije. Ljudi lijepe besjede i brbljavi knji* ževnici, nc bojeći se za se ni naj* manje ranice, mogli su izgovarati lijepe riječi o patriotizmu i vraća* nju mila za drago, pa su tako kod svijeta došli u glas junaka. Svakako je imao velike žvaTje, stvorio je svo# jim riječima od sebe odjednom i silnog umjetnika i genijalnog umjet* nika i hrabrog patriotu. To su, priznajem, sve prilične prednosti. Ali šta znače one prema ratnim jadima? lim žali pet osoba, otac, majka, že* na, sestra, sin ili prijatelj. To čini oko sedamdeset milijona slučajeva najteže žalosti, koja će sc vući iz godine u godinu. Zar misli kogod, da će se mlada žena, koja je upravo i izgubila svoga muža, da će -se maj* ka, koja je izgubila sina, moći ulje* siti za godinu, dvije ili deset godi* na? Njihov je budući život zatro* van. Smrt, koja je pokucala na vra* ta njihovih dragih, kuca sada i kod njih, kod mjke i kod supruge, i to daleko okrutnije, nego što je poku* cala kod palih vojnika. Te nesrećne žene nc mogu se više smijati ni ve# seliti. Sati, dani, mjeseci i godine ćc prohujati, ali muka će na njima ležati onako teško kao i prvog ne* sretnog dana, kad im je vijest kao grom u kuću udarila: »Tvoga sina, tvoga muža nema više!« Petnaest milijona mrtvih, — da to ni je velika nesreća! Možda i nije za mrtve — jer se mrtvi ne muče više i ne jadikuju u beskrajnom očaja* vanju. Petnaest milijona mrtvih na* doknadiće petnaest milijona novih rođenja. Ali sto milijona nesretnika, sto milijona mučenika, to je ono u? žasno! U tom leži strahovito Ijud* sko ludilo. I kakvi god bili dobici graditelja topova, bankara, novčar* skih spekulanata i kakve god bile patriotske ohole orgije triumfujućih imperijalista, i ma kolikogod da željezni kr-stovi i počasne legije go# dc junacima, mi -ponavljamo pita# « nje: kad bi uzeli ogromnu tezulju, U ratu od godine 1914 do 1918 na čiju bismo stranu stavili sve or* bilo je oko petnaest milijona mrt* dene i ratne dobitke, ali na drugu vih. Uzmimo, da za svakim poginu# onih sto milijona nenadoknadivih I 1 i I i gubitaka, na koju bi se stranu nag# nula tezulja? * Ali strana boli će orijaški narasti, i kad na nju stavimo i druge sve iz ; rata nastale jade. Već samo njiho* I vo nabrajanje zaprepašćuje. i Prije sveg dvadeset milijona ra* njenika, što znači dvadeset milijo* na nekoć cvatućih života, koji sada u grozničavoj drhtavici, blijedi, o* mršavjeli i slabi, provode dane u bolnicama. Neki će od njih proći možda sa manje štete i ostaće im samo par brazgotina, malo nervoze i reumatičnih bolova. Da, deset mi* lijona će ih proći bez tjelesnog iz* nakaženja! Ali onih deset milijona iznakaženih! Oni nisu imali te sre* će, da umru. Oni ćc i dalje morati tegliti svoje kukavno živovanje. Za* tim ćc biti da ima blizu oko petna* est hiljada slijepih, sto hiljada ćo* ravih, pet stotina hiljada jednoru# kih, pet stotina hiljada hromih. Drugi su postali gluhi, epileptičari, a mnogima su obe ruke odrezane. Da, katkada sc vidi po koji, komu fale obe i ruke i noge i koji je uza to i slijep. Zar ne, lijepo ga je, pre# lijepo vidjeti?! Tih deset milijona ratom ošteće* nih, čije ćc izdržavanje pasti na javna dobročinstva, sačinjavaju cvijet kulture stare tri hiljade godi* na. To je dakle bila svrha njihovih mnogih naprezanja? Dao Bog, da ti junaci još dugo, dugo godina uzživc, da svojom sa# mom prisutnošću svjedoče o užas# noj i prokletoj zabludi ljudskog roda! (Svršiće sc.) �Број 253 — Broj Upitam ga, šta mu je, a on mi od* govori: »Tužim se na sudbi* n u«. »A šta ti je, čovječe?« »Ja sam sa sela. Za vrijeme rata sam ostavio selo, sve prodao, pa do* šao u Sarajevo. Za kratko vrijeme sam u Sarajevu sve novce potrošio. A sada evo šta radim«....... Pomislio čovo na svoje zlatne nj i* ve i na lijepi težački život, pa nije ni čudo, da sad tuguje ... Učitelj. Londonska konferencija. Vrhovni savjet sazvao je konferen* čiju, koja će 21. o. mj. započeti za* si jedan j em u Londonu, da na teme? Iju sevreskog mirovnog ugovora u* redi istočno pitanje. Lord Curzon, koji je predložio njezin saziv, pred* ložio je najprije kao sastajalište konferencije Carigrad, ali je Lloyd George s obzirom na to što bi se Turci u ovom slučaju već unaprijed smatrali pobjediteljima, predložio, da se pregovori vode u Londonu. Međutim već se javljaju poteškoće. Po pariškim vijestima, Konstan* tin će odrediti glavnim delegatom Gunarisa, čime valjda želi da istak* ne osobu, koju je nagradio najve* ćim svojim priznanjem. Reaktivira* ni kralj ne popušta ni od čega, što je dobiveno za njegovog izbivanja u Aziji. Isto držanje Turaka ovisi potpu* no od držanja nacijonalističke vla* de u Angori. Kemakpaša je pozvan na pregovore u London, ali već on traži za sebe isključivo pravo da za* stupa turske interese. On je stupio u doticaj sa engleskim i francuskim oficirima, koji inače ne rade u spo* razumu i brojne vijesti potvrđuju •da su njegovi zahtjevi daleko veći, nego što ili zamišljaju najodrješitiji zagovornici sevreskog ugovora. Sve ovo pokazuje, da velesile ne* maju utjecaja na istoku. One nisu u stanju, da svoje zaključke namet* nu. Grcima, a jednako da ustave na* predovanje Turaka. Niti Armeniju nisu bile u stanju da zaštite od bolj* ševika. Od cijele ratne sile ostali •su saveznicima samo garnizon u Са* rigradu i nekoliko patrolskih lađa.« Tek pred kratko vrijeme pisao je Pertinax u »Echo de Pariš« bolno: »Mi više ne vladamo u granicama teritorija naše pobjede od 1918.: mi smo se odrekli gospodstva svijeta i zadovoljili smo se koncentrovanjem naših sila na nekoliko važnih tača* ka.« Francuski listovi predlažu, da kon* ferencija u Londonu bude grčko* turski Rapallo, pošto se ispostavilo, da se »dvije protivničke struje lak* se slože ako same pregovaraju i nc* maju nikoga koji bi se zauzeo za o* vu ili onu.« To žele tim više, što bi saveznici na očigled nepopustljivo* sti Turaka i popustljivosti Grka mo* rali da sc zauzmu za potonje. Iza zadnjeg poraza Grka u Maloj Aziji moglo bi to saveznike stajati dosta skupo. »Sve u svemu, zaklju* čuju, vidi se, da prilike na istoku vode nas, a ne mi njih.« (»J. L.«) Ni dehvat. štrosmajerovo pismo Og. Utješe* novićusOstrožinskom. Zagrebačka »Riječ« u svom 27. broju donosi u ipodlistku jedno pismo slavnoga Strosmajera na Ognjeslava Utješe* novićasOstrožinskog, iz god. 1878., prilikom rusko*turskog rata. U pi* smu. koje sc, kako kaže njegov do* nosioc, neki Dr. O. A., prvi puta štampa, stoje i ove riječi: »Ncopro* stiv je grijeh bio dopustiti Koranu, da pod jaram skuči Krsta... Ja sam želju očitovao: da veliki knez Ni* kola odmah po zasjednuću Stambu* la proglasi, da se sve Stambulske сг* kve od njegda posvećene krstu, kr* šćanom i opet povraćaju. Ja bih u njegovom položaju Svetu Sofiju proglasio odmah crkvom slavo*ru* skom i u njoj odpjevao zahvalnicu, Tebe Roga hvalimo. Viditi ćemo, što ćc biti. Na svaki način se tu u njekom barem smislu i o namih ra* di.« Mi znamo, Bogu hvala, da musli* mani mnogo ne čitaju »demokrat* ske« »Riječi«, ali ipak ovo citiramo radi toga, da muslimani vide, šta za* ^РРАВвА* — „PRAVDA* guljena »demokracija« nalazi za I Kemalova vojska. Po vijestima iz shodno, da u današnje vrije* grčkog izvora Mustafa Kemal ne me, izabere iz ogromnog kulturnog raspolaže nego sa 50.000 ljudi, koji rada Štrosmajerovog. Ne ćemo ispi* su doduše dobro opremljeni, ali tivati je li to pismo istinito, iako bi* spram Grka ipak u velikoj manjini. smo imali razloga, đa u to posum* Dalje ove vijesti tvrde, da je ovih nj amo, jer sc nepoznatome njego* dana 2.000 Kemalovih vojnika pre* vom donosiocu nije bilo potrebno šio na stranu Grka kod Bruse. sakrivati za početna slova svoga i* Izmirenje Venizelosa sa Konstan* mena, pošto je iznošenje Štrosma* tinom? Rima javljaju, da se u ta* jcrovog pisma jedna posve nevina mošnjimIzpolitičkim po* stvar, koja mu ne može naškoditi. zitivno tvrdi, da ćekrugovima se kralj Kon* Kako se vidi, za g. dra O. A. »zna* stantin obzirom na londonsku kon* čajna« je želja biskupa Štrosmaje* ■ferencu izmiriti. Povjerenici Kemal* ra, da se na Aja*Sofiji opet postavi paše, da su sa prijateljske strane na slaveno*ruski krst, a za nas ovo upozoreni, da uplivišu na Ke* je ta želja najneznačajnija mala, te promijeni svoje intrasi* od svih Štrosmajerovih želja, jer je gentno držanje, jer će inače zaka* potekla iz pera Štrosmajera biskupa, sniti zgodnu priliku za reviziju se* kojeg treba strogo lučiti od Štros* vreskog ugovora. majora Jugoslavenstva. Londonska konferencija. Po vi* Nipošto ne tvrdimo, da je gornje pismo iznešeno s tendencijom, da jesti agencije Havas iz Carigrada, nas muslimane malo zaustavi na na* Mustafa Kemal nikako nije popust* šem putu Jugoslavenstva, kome je ljivije raspoložen spram londonske roditelj isti Štrosmajer. Toliko ne konferencije. On traži, da savezni* umišljamo sebi, ali ako je bila ten* ci direktno pozovu njega na prego* dencija, (a svaki politički list je i u vore. S druge strane agencija Reuter podlistku tendencijozan), da se Hr* javlja, da je Mustafa Kemal upra* vatima pokaže kako je i njihov naj* vio u Carigrad notu sa željom da veći sin prošlog vijeka mislio, da će se sprovede saveznicima, u kojoj ve* Hrvati dobiti nešto od toga, ako se li, da je nacionalistička vlada u »s i a v e n o * г u s k i« krst postavi Angori jedino kompetentna da na Aja*Sofiji, to će u tom slučaju predstavlja Tursku. »Riječ« baš naškoditi Jugoslaven* Nemiri u Grčkoj radi skupoće. stvu. Atenski listovi javljaju, da је^ radi Suma sumarum: iznošenju toga izvanrednog skakanja cijena život* pisma u jednom političkom listu ni* nih namirnica došlo u Tesaliji do je bilo nikako mjesta. nemira. U čitavoj provinciji došlo je radi povišenja cijena hljebu za 25 santima po funti, do ogorčenih prosvjeda. Otposlano je pojačanje četa, da održi red. S druge strane izjavio je ministar financija u bu* džetnoj komisiji, da država izdaje UNUTARNJI. mijesečno 20 miiijona drahmi za do* Dolaskom Pašića u Rim bavi se bavu brašna. sva talijanska štampa, te mu poda* Boravak dra Beneša u Rimu. Če* je veliku važnost za uspostavljenje hoslovački ministar inostranih dje* prijateljskih odnosa između Italije la dr. Beneš stigao je u Rim u petak i naše države, te radi zajedničke ob* poslije podne. Na stanici dočekali rane zajedno sa Čehoslovačkom, od su ga: cjelokupno činovništvo čeho* kakvih pokušaja da se povrate slovačke delegacije, ministar grof Habzburgovci u Beč ili u Peštu. Sforza, jugoslavenski poslanik An* tonijević sa svojim osobljem i mno* Komisija za razgraničenje izme* đu Jugoslavije i Italije. Iz Rima jav* ge političke ličnosti. Ministar je od* ljaju: Komisija za razgraničenje sa sjeo u Grand Hotelu. U subotu je primio dra Beneša u audijenciju Jugoslavijom već je imenovana. Čim bude obrazovana jugoslaven* kralj i ministar predsjednik Giolit* ska komisija i imenovani delegati i i ti. U nedjelju je primljen dr. Beneš čim o tom stigne obavijest u Rim, I u audijenciju od talijanske kraljice. Jučer imao je dr. Beneš i Sforza di* odrediće se dan i mjesto sastanka. Komisija talijanska i jugoslavenska plomaf:sko*politički razgovor, a ot* rješavaće sama o svim pitanjima, a putovaće iz Rima po svoj prilici u samo u slučaju da ne dođe do spo* utorak. Kod svog odlaska biće odli* kovan. razuma, obraćaće se na švajcarskog predsjednika republike, da on stvo* Asqiiith proti pariških zaključa* ri svoju definitivnu presudu. ka. Iz Londona javljaju: Bivši pre* Demarš naše vlade Austriji. Ka* mier*ministar Asquith držao je u ko se javlja iz Beograda naša vlada Wolverhamptonu politički govor u poduzela je kod austrijske vlade kojem je izjavio, da su u njemu za* korake, da se prestane sa šikanaci* ključci pariške konferencije pobudi* jama kojima su izvrženi Slovenci u li veliki skepticizam. On vidi u nj i* Koruškoj. ma lakovjernost i pomanjkanje fan* tazije, koja sadašnjim državnicima Novi ministri. Ukazom Nj. Vis. ne služe na čast. Vrlo je veliko pita* Regenta od 4. ov. mj. postavljen je nje. da li su zaključci pariške konfe* ministrom Ustavotvorne skupštine rence uopće izvedivi. i za izjednačenje zakona Marko Trifković, a ministrom pravde Mar* Sastanak predsjednika svih nje* ko Đuričić. mačkih država imao je biti jučer u VANJSKI. ___ Berlinu, da zaključe, da ne mogu Kakve zahtjeve će staviti Turska primiti odluke pariške konference. na londonskoj konferenci? Iz Čari* I moćna liga radničkih sindikata či* grada se javlja: Po turskoj štampi tave Njemačke zaključila je uspro* staviti će visoka Porta na london* tiviti se zahtjevima antante »jer skoj konferenci slijedeće zahtjeve: radnici njemački neće se obvezati za toliko decenija, da rade ko roblje«. 1. Ukinuće privilegija danih Grčkoj u okolici Smirne; 2. autonomiju Tra* U Bavarskoj je, u znak narodne ža* čije na temelju samoodređenja na* losti. zabranjena svaka zabava za poklade. U Hanoveru jedan profe* čija; 3. turski suverenitet nad terito* sor govorio je đacima o tužnim da* rijima, koji su dodijeljeni Armeniji; 4. izmjenu gospodarskih mirovnih nima Germanije, a onda je izvadio uslova u koliko diraju suverenitet i revolver i ubio se. General Pershing o razoružanju. neodvisnost Turske; 5. izmjenu voj* ničkih klauzula tako, da Turska mo* Iz Washingtona javljaju: General žc opet držati vojsku, koja je po* Pershing dao je u mornaričkoj ko* trebna za njenu obranu. — Vijesti imsiji senata slijedeću izjavu o ra* iz Angore javljaju, da je. tamošnja zoružanju: »Mi smo došli do tačke, Narodna skupština zaključila za* gdje se civilizacija sama razara, a* htijevati posvemašnju reviziju sev* ko se u pitanju razoružanja ne po* stigne nikakav napredak. Tako du* reskog ugovora. Pokret protiv Engleza u Indiji. go, dok među velikim silama ne do* »Daily Telegraph« javlja iz Kalku* đe do sporazuma glede sveopćeg te: Nacionalistički vođe izjavili su razoružanja prisiljene su Sjedinjene herzogu od Connaughta, da neće Države da izvrše svoj vojni pro* surađivati na upravi Indije. Oni su gram. Ja sa moje strane sam pripo* održali u raznim dijelovima grada mogao da dođe do saziva konferen* skupštine, u kojima su primljene ce velikih sila, ija kojoj bi bilo prc* rezolucije, kojima se osuđuje novi tresano ovo pitanje, pa se nadam, ustav. Nacionalistički vođa Muha* ako senator Harding prihvati inicija* med Ali izjavio je na jednoj skup* tivu za takovu konferencu, da će stini, da se priprema revolucija, ka? mu se sve velevlasti odazvati. kovu svijet još nije vidio. Politici pregled. Страна — Straaa 3 Domaće vijesti. Pozivanje 1898. godišta na kader* sku službu. Naš poslanički klub pri* mio je više žalbi radi pozivanja voj* nih obveznika, koji su rođeni 1898., na kadersku službu. Ovi su obvez# nici bili izvanredno pozvani u biv* šu autsro*ugarsku vojsku i odslužili su po dvije godine, koje bi im tre* balo uračunati u kadersku službu. Gg. narodni poslanici dr. Mehmed Spaho i Hamzalija Ajanović iznijeli su g. ministru vojnom ii mor? narice ove žalbe i zamolili ga da ih uvaži. G. ministar vojni odgovorio je, da on uviđa opravdanost ovih žalbi, ali da ih nc može u čije* losti uvažiti, jer u tom slučaju ne bi imao nikako vojnika. On će nasto* jati, da se rok službe skrati, a to će biti moguće već u junu ili julu o. g., čim se svrši pregledba regruta. G. ministar je dodao, da je slične žalbe primao i iz Srbije. Isplata priznanica od obustavlje* nih 20%. Ministar finansija izdao je naređenje generalnoj direkciji dr* žavnih dugova, da u smislu člana 25. finansijalnog zakona prikupi sve potrebno radi što skorijeg otpoči* njanja isplate svih privremenih pri* znanica ispod 1500 kruna od obu* stavljenih 20% prilikom markiranja kruna. Početak i mjesto isplate ob* javiće se naknadno. Imena naših poslanika već smo objavili početkom rada u ustavo* tvornoj skupštini, ali onda smo mo* gli saopćiti samo 18 imena naših po* slanika, a znamo, da smo dobili 24 poslanika. To je bilo radi toga, što su nekoji birani na više mjesta pa su zauzimali mjesto dvojice, odno* sno trojice poslanika. Tako je n. pr. izabran na tri mjesta muftija Ma* glajlić i dr. Hrasnica, a na dva mje* sta dr. Spaho i Korkut. Sada su ovi na više mjesta izabrani zadržali sa* mo jedan mandat, a odrekli se u ko* rist svojih sljednika na istoj listi drugog mandata, te smo dobili na taj način još ove poslanike: Mjesto dra Hrasnice, koji je za* držao mandat u tuzlanskom okrugu, došao je u sarajevskom okružju dr. Atif Hadžikadić profesor, koji se je opet odrekao mandata u okru* gu travničkom u korist zamjenika Husejna ±M a š i ć a, sudskog prislu* šnika. Mjesto muftije Maglajlića, koji je zadržao mandat u okrugu ba* I njalučkom, došao je u okrugu bihać* I kom Nurija P ozder ac, bankovni i činovnik, a u tuzlanskom Fehim K u r b e g o v i ć, sudac. Mjesto Kor* I kuta, koji je zadržao mandat u o* krugu travničkom, došao je u okru* I gu mostarskom sa iste liste po redu s'ijednik Mustafabeg Kapetane* v i ć, sudski savjetnik. Još je došao u okrugu mostarskom Velija S a d o* v i ć, profesor, na mjesto dra H. Ka* ramehmedovića, koji je položio taj mandat, ali je smrću rahmetli Ali* bega Bišćevića opet prešao mandat u okrugu banjalučkom, gdje je dr. Spaho napustio svoj drugi mandat, na dra Karamehmedovića. Tako bismo imali konačno ove za* stupnike: Dr/M. Spaho, S. Filipović/* Mujcr Šehović, Derviš Omerović, dr. Hadžikadlć^fSarajevo): muftija ! glajlić, H.^Vjanović, dr. Karameh*^ I medović (Banja Luka); H. Miljko*^ ! vić, Dž. Kulenif^ić, N^Pozdcrac, H. AliBihać); dr. Hrasnica^ A. Ko*^ vačević, A. Š. Sa^jlić, F. Kur* . begović, O. Vjlović (Tuzla); S. Kor* /<kut, H. Kurbegović, H.glasić (Trav* nik); Sy^Baljić, M. Kapetanović i V. Sadović (Mostar). ЈеИап pokušaj. G. Muhamed ef. Čurčić, zemljoposjednik bez zemlje, bio je prisiljen, kad mu je sva zem* lja uzurpirana, da traži na drugoj strani hljeba za se i za svoju poro* dicu. Vlasnik je jednog dućana i kad je ovaj ispražnjen, pošto je do* tadanji kirajdžija isellio, dobio je g. Čurčić obrtnu dozvolu i počeo uno* siti robu. Na tome ga je pokušao spriječiti g. M. Čelebić, koji je Bog zna kakvim pravom svojatao sebi dućan i svar je došla i do zemaljske vlade. Ali tu je sad došlo nešto tre* će. Dok su se oni parničili, zemalj* ska vlada naređuje stanbenom ure* du, da se dućan izda — g. Isailu Sto* janoviću iz Gračanice, koji bi htio da u Sarajevu otvori radnju. Stan* beni ured izda naredbu g. Čurčiću, �Strana 4 — Страна Broj 253 — £poj „PRAVDA* — »ПРАВДА* da za osam dana ima izdati dućan 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne g. Stojanoviću. G. Čurčić vidcći se boce. 42 krune. Državna trošarina u jednoj strašnoj situaciji, obratio posebno. Fellerov migrenovi klinčić se je našim poslanicima za interven* »Elsa« 1 komad 12 kruna. Želudac Vam nije u redu? Neko? čiju, koji su u tako jasnoj stvari je? dva isposlovali, da g. Čurčić ostane i liko Fellerovih pravih Elsa»pilula! u svome dućanu. Ovo iznosimo sto? I Te su pouzdane! 6 kutija 18 kruna. ga, da se vidi, šta se sve može po* Švedska Želudčana tinktura 1 velika boca 20 kruna. Omot i poštarina po? kušati od strane vlasti. sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Novinarski kongres u Sarajevu. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. Iz Zagreba javljaju, da su delegati 310, Hrvatska. C. sviju novinarskih društava zaklju? čih da se likvidiraju sva postojeća društva i stope u Jugoslavensko no? vinarsko udruženje. U tu svrhu ima? la bi se na katolički Uskrs 27. i 28. marta u Sarajevu održati konstitu? Dobrovoljni prilozi. G. Ibrahim anta, na kojoj se imaju primiti pra* ef. Gojačić, šer. sudac Kladanj po? vila istog udruženja. slao je K 44; g. Asim Zildžić, Sara? Afera za aferom. Iz Beograda se javlja: Odbor za državne nabavke jevo, položio je svotu od K 550, ko? ja je na prcdlog g. Hafiza Randže odlučio je da provede najstrožiju istragu protiv dra Fernanda Kastla, sakupljena na svadbenom sijelu kod g. Edhcma Bičakčića. Podod? šefa odjeljenja za mineralna ulja bor Jajce poslao je svotu od K 4113, kod ministarstva ishrane. Dr. Kasti kao prihod od obdržavane zabave. je optužen, da je za ministarstvo G. Mehmed Škoro Vlasenica šaku? kupio 100 vagona benzina uz cijenu pio je dobrovolj. pril. K 1020. Musi, od 9 dinara po kg u vrijeme kad se omladina Ljubuški priredila je za? benzin mogao kupiti na svim svjet? skim tržištima uz cijenu od 5 dina? bavu, te je od iste jednu polovicu ra po kg. te da je time oštetio dr* prihoda položio Gajretu g. Zaimaga Kcnjhodžić i to K 9.830.50. G. Še? žavu za 4 milijuna dinara. hić Ibrahim eff., šer. sudac Zvornik, Dobrovoljni prilozi »Pravdi«. Od svote K 520, koju je sakupio g. H. poslao je upravi članarina i dobrom voljnih priloga K 1000. G. Ismet Muharembegović*Pašić na svadbi Bešlagić, učitelj. Kopčići, poslao Ahmetage H. Salihovića u Bijeljini, je K 326. G. Asim Alikalfić, Graca? darovali su: Po K 40: Ahmetaginica nica, poslao je K 500, koji iznos je H. Salihović, Jusufaginica H. Sali- i darovao g. Jovo Nikolić. G. Abdu? hović, Salihaginica Joldić, Ljubović rahman Begić, kod predst. kod vlad. RaŠidehanuma, Edhemović Ibrahim? efendinica; po K 30: Efendić Hifzi? povjer. Sarajevo, položio je upravi aginica, II. Salihović Numka; po K 113, koju svotu je poslao franje? K 20: Hafizaginica H. Salihović, vački samostan Kiseljak, prigodom Preljubović Pašahanuma, H. Sali? svečanog uručenja previšnjih od? hović Hazimaginica, Đumišić Fati? Псја gg. fra Miji Gujiću i fra Miji Batiniću. G. Ahmedaga Mulalić, trg. mehanuma, Rifatbegović Rifatbego* vica, Čolić Saiihagmica, H. Saliho? ; Đoboj, darovao je konviktu Tuzla 1 vreću suhih šljiva 49 kg, 2 vreće vić Alijagmica* Ćerimović AUcfen« ; krumpira 102 kg i 2 vreće kukuruza dinica, Salihbcgović Hasanbegovica; po K 10: H. Salihović Mujaginica; i 103 kg. G. Hasan Hasanbegović Gornji N. N. K 60. Ukupno K 510. Neko 1 je još 10 K dao, ali je slučajno za? Rahić, sakupio je na svadbi kod g. Husnibcga Ibrahimbegovića K 389. boravljen da se unese u iskaz. G. Beganović X a z i f, Brčko I Pododbor Brčko poslao je K 6.708; Čolić, položio je K 200 dobro volj? ! pododbor Visoko K 623; g. Meho Fazlagić, Čapljina, darovao je muš? nog priloga za »Pravdu«. kom konviktu u Sarajevu K 1200 za Sabrano u V a г e š u: Muha? med i Tevfik Saletović K 200; po i kancelarijski namještaj; g. Hilmo K 100: Mujaga Šišić, Braća Hasagič, | Karabegović, Modrić. poslao je do? Mujaga Karamehić, Mehaga Hasan? j brovojnih priloga i članarine K 508; agić; po 50 K: Halidaga Kazafero? pododbor Rogatica K 989 članarine vić, Avdaga Karamehić: po K 40: | i dobrov. priloga. Uprava Gajreta svima gg. sakup? Nazif Imamagić; po K 30: Šerifaga Mulić: po K 20: Avdo Čajić, Muha? ! 1jačima i darovateljima izriče »svoju med Imamagić, Alija Mulić, Muha? | najtopliju hvalu i priznanje na za? medaga Arapović; po K 10: Mušan I uzimanju za Gajret'. Čurtić, Adem eff. Imamović, Ibra? him Imamagić, Husejn Sibrić, Ham? dija Imamagić, Mehmed Pašić, Mu? jaga Parić; po K 5: Ismet Tataro? vić, Ibrahim Imamagić Nazifov, Meho Imamović, Salko Imamović; SUMORNE MISLE Mujaga Serezlić K 60. Ukupno K Dobivam čestitke, kade mi >Srp. Riječ« 1000. i »Domovina«, ali se sve bojim da mi tog Najljepša hvala plemenitim da? veselja ne pokvari — Principova napome­ rovateljima! na o onih nesretnih deset hiijada provizije Nije istina, da sam ja njegovu zemlju prodavao; naprotiv je istina, da je on meni nudio 5 dunuma i 700 m2 zemlje za 100.000 K pred vjero? dostojnim svjedocima, koji će mi posvjedočiti, da sam istoga molio i savjetovao, da zemlju nc prodaje i izjavio sam mu, da ja ni jesam ku? pac. Kasnije je g. Zijah Mahić sam zemlju prodao gosp. Peri Semizu za K 100.000 i sa istim pred g. advoka? tom Hullesom ugovor osobno sa? stavio. Poznato je svim prijateljima obi? telji Mahića, da sam ja istu spasio od očite propasti. Naime ova je o? bitelj godine 1913. imala veliku pa? sivu, koju sam ja uzeo na svoja le? đa uz veliki riziko, da spasim ono, što se je dalo spasiti nc obazirući se pri tom — kakve bih posljedice od toga pretrpjeti mogao. Pošto su se sada u veliko promi? jenile cijene nepakretnina, a plaća? nje starih obaveza vrijedi u danas? njoj moneti, naravski obitelj Mahu ća je djelomičnom prodajom svojih nepokretnina lako platila svoje du? gove. Eto tako mi sada moj sestrić — kad se je podigao na noge — plaća zlim za dobro! Sa ovim sam odgovorom zakasnio, jer mi nije dozvoljavao ponos fami? ’ije, da odgovaram javno članu mo? je familije, nu pošto sam prinukan od mnogih mojih prijatelja, morao sam reći svoju. Izjavljujem, da moja vrijednost kod naroda u Ljubuškom — poslije onog lažnog napadaja — stoji 500% bolje. Gospodine urednice, hvala Vam na ustupljenom prostoru. Sa štova? njem: Hilmija M. Sadiković. Ljubuški, 4. februara 1921. Sajretov glasnik. Prva nuvootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA | kod । | i I ! | i j Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijsklh i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata I potrebStina. Ve­ liki izbor Inozemskih safuna, parlumerije, kozmetičkih potrebštlna i spužvi Skladište svih mineralnih voda I t. d. Israel Ргапђв!, SEBh (Bačka) fabrika svijeća, sapuna za pranje, aavog sapana 1 pnrfumerijn. , Osnovana g. 1878. Proporučaje trgovcima i potrošačkim zadragama od najjednoeUvnijib do najfinijih tniriaavih. •ариоа iaradenih od najčiićeg materijala. Naručbe i dopise moli slati na: Glavnog aaetapnika MOISE I. ROMANO Sarajevo, Aleksandrova 3S. Stolnih telefona veća količina, istom prispjeli, po najnižoj cijeni kod Jusufa HadŽića, električara, Sarajevo, Kundurdžiluk ul. 35. Telefon broj 671. Traži se nađbolnlčnr koji razumije i vođenje bolničke kan­ celarije; može biti i inteligentan i čestit početnik. Nastupa provizorno, ako od­ govara postaće definitivni državni či­ novnik. Plaća je cijela opskrba sa berivima prov. bolničara. Ponude slati na I Hat. bolnicu s Rogatici. „Mjeseca0 Baščaršila, Hotel Bhazi AH MEDA TATAREVIĆA snabdjevena je svima ijokovima, pa se preporačaje svima muslimanima. Ima tace ribljeg eejtina (bolukjaga', bateama sa gu^u. Epilepticon protiv padaviei, hopove za kuovet za iznemogle mučko starije osobe, katran saji-voda protiv kafelja, plačnog katarha i tuberkuloze, ^briui mast za skidanje dlake, otrov za miSare, serail pomada i porcellan ponuda. Svo ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uznia malo veću količina. mlrl- * PAPIRNICA I t HAMDIJE ROŠČIĆA ♦ * preporučuje svoje bogato stovarište X svib vrsta papira, kancelarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno ф ♦ Cijene umjerene. > * Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 X Ф 0 *> Trsšsljak. CIJENE PADAJU! Papirmci Đ. i A. Kajon. Sarajevo, Kralja Petra 19. stigla je velika količina prvoklasnog pisaćeg papira, bezuvjetno sposobnog za pisaaje tintom kao: koncept-papir 11 kg težak, 1000 araka samo 385 K, kontokorent-papira sa 2 kolone 12 kg teškog 1000 araka 800 K, liniranog kanelaj-papira 12 kg teškog 1000 araka 680 K, trgovačkog papira 10 kg teškog 1000 araka 520 K. te sav ostali pisaći materijal u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i iačno. Pakovanje se ne računa. Muči li Vae glavobolja? Zubobo? i ja? Trgan je u kostima? Malo Fel? lerovoga Elsafluida — i nestane boli! na izvoznicu. Gazda GHša. PRIPOSLANO.*) Cijenjenom uredništvu »Pravde« Sarajevo. Moj rođeni sestrić g. Zija Mahić napisao je pismo prije nekoliko vre? mena u Vašem cijenjenom listu br. 103 (208) od god. 1920. u kojem me okrivljuje i kleveće, da sam ga prc? vario kod prodaje njegove zemlje za K 35.000. •) Za pisanje i sadržaj članaka pod ovom rubrikom uredništvo ne odgo­ Hasan Mula Osmanović (Tuzlak) (ex-„Societe Commerciale Chark“) uvozno-izvozna trgovina, komisionarni posao Cons'pie, Stam. Balouk-Pazar, Helvadji 3. Brzojavi: Hassmanovitch Cons/ple. Uredništvo vara. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 Podružnice u g. Brodu i 13. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. * Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeuo. - Brzojaui: Trgotačlia hanha, Sarajtuo. ■ Interurban telefon: Zlt Odgovemi urednik; Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kalon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/18eff663c13dbb875bf06243d1600ab5.pdf 51d2d77db673766289702b3591992e46 PDF Text Text Pojedini broj К 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za naša državu godišnje K 200.— ; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 16 (254) Sarajevo, subota 12. februara 1921. (3. Džem-ahar 1339.) Jedan krvav mahzar U prošlom broju štampasmo pred* stavku, što su je u obranu potlače* nih makedonskih muslimana podni* jeli njihovi poslanici iz radikalskog i demokratskog poslaničkog kluba. Šta je rečeno i izneseno u toj pred* stavci nije potrebno opetovati. Do* sta je reći da je ona krvav i prekr* vav mahzar proti nasiljima у op g a n a vilasti, iste one vlasti, koja sc u svom parlamentarnom radu o* slanja na glasove sinova tog potla* čenog i obespravljenog dijela naših državljana. Proti organima iste one vlasti, koja je na najsvečaniji način proklamovala »Pravdu svim dijc* lovima našeg naroda, Pravdu svim vjeroispovijestima, Pravdu velikim i ma£im, jakim i slabim, Pravdu svima koji nijesu našeg imena i plemena, ali su naši sugrađani«. Šta da reknemo na protusi ov* lje između divnih riječi ove sveca* ne deklaracije i čina potčinjenih organa vlasti? Da reknemo e sc radi o pretjera* nim vijestima protudržavnih eleme* nata — nije moguće. Da, nije mo* guče, jer je po srijedi predstavka, koju je potpisalo dvanaest poslani* ka iz obje frakcije vladine koallira* ne stranke. Da reknemo: radi se o prvom slučaju nezakonitosti i pre* koračenja djelokruga — nije ni to moguće. Dvogodišnje jadikovke tamošnjih muslimana neoboriv su dokaz, da tamo vlada sila, a ne za* kon; dokaz su da se hoće ovaka uprava i ovako stanje. Jer kako bi inače bilo moguće, da se tom sta* nju ne staje u kraj ni onda, kadije ono prodrlo i preko granica našeg kraljevstva; ni onda, kad ga je pod* vrgnuo oštrom bičevanju jedan pu* blicista svjetskog glasa? Kad je naš 'list iznosio samo bli* jede slike tamošnjeg stanja i upozo* ravao na njegove zle posljedice, vladina je štampa osipala na nas drvlje i kamenje i podmetala nam sve moguće nepatriotske motive. Vlada se je dapače bavila mišlju, da svrgne našeg res*ul*ulemu radi toga, što se je usudio dignuti glas proti ovom stanju. A danas? Da* nas je toliko pritiješnjena, da mora izašiljati čak i parlamentarnu ko* misiju. Da, mora izašiljati. Je li trebalo dotle dotjerati? Je li bilo (potrebno,, da vladin po* stupak mora podvrgavati oštroj kritici čak i jedna ulizivačka »Do* movina«? Zar nije grozno, kad čak taj i taki list mora da piše: »Ska* m e n i 1 i smo se, kad srno dobili prvi izvještaj o strahovitom p o k o Iju i pljačkanjima, ko* ja su počinjena nad našom braćom muslimanima, nad njihovim žena* ma i nad njihovom djecom u Pri* Stini i oko Prištine«? Zar nije i pre* više tragično, kad jedna »Domovi* na« mora da ponovno juriša na ~ šutnju Beograda i govori: »Ali zloupotrebe koje počine orga* nizovane državne vlasti, narod s pravom ne zaboravlja, kao što ni mi bosanski muslimani ne možemo pregoriti ni zaboraviti nepravde i štete, što su nam ih napravile bo* sanske vlade. Ovde sc sad radi o jednoj velikoj i važnoj stvari, pa se nadamo, da će Beograd iz svoje rezerve izaći i da ne će preko krvi nevinih musiTimana, koja traži odlučnu krvavu odmazdu, nonša* lantno (olahko, Op. ur.) preći, kao što se prelazilo i prelazi preko mno go jada i nevolja, što smo ih mi mu* slimani dosada pretrpjeli«? Vlada bi, po našem mišljenju, trebala duboko zaroniti u ove riječi jednog potpuno m c h k i š k og lista, a naročito se zamisliti o pasusu koji glasi: »Mi molimo narodne poslani* ke muslimane iz Macedonije i San* džaka, da ovu stvar sprovedu dokonča sa svom energijom i istrajnosti; neka sva raspoloživa sredstva upotrijebe, da sc ova krv* na strahota raščisti. Naročito neka se ne dadu obman jivati nekakvim obećanjima i banalnim izgovorima, jer smo se baš mi u toku prošlog mjeseca lično u Beogradu osvjedo* čili, kad smo sc zalagali za jednu poštenu stvar koja svima mus!;ima* nima u Sandžaku na srcu leži, da ima tamo funkcionara od visokih položaja, koji ne drže do svojih svečanih obećanja i koji najvažnija riješeni a otežu bez ikakvog vidlji* vog razloga«. Vlada se treba dobro zamisliti. Ne, vlada se m o r a dobro zami* sliti u gornje riječi i potražiti jaka lijeka ovom užasnom stanju, koje se ne može više podnositi i koje se mora čim prije i što odlučnije do* krajčiti. Država nije tu za to, da ruši i guši, nego da obezbijedi slo* bodan život i siguran imetak. Mi ne ćemo da ponavljamo svoja pre* đašnja upozorenja i dovoljno je a* ko po stoti put naglasimo, da naša uprava ne smije počivati na sili žan* darskog bajoneta i kundaka, već na očinskoj brizi, razboru i apsolutnoj pravdi za sve naše državljane. Skraj* nje je vrijeme, da se — kako jed* nom zgodno reče »Srpska Riječ« — činovnički ološ Južne Srbije razjuri i zamijeni aparatom, koji ne će gu* liti već pošteno upravljati; koji ne će autoritet vlasti zlorabiti u prlja* ve svrhe pojedinaca ili skupina i koji će našu državu predstavljati onaku kakva jest i kakva teži da bude: slobodna, demokratska i pot* puno tolerantna. Skrajnje je vrije* me učiniti kraj paklu, u kojem živi tamošnji narod, jer bi inače moglo biti još većeg zla i — bruke. Naše bruke, državne bruke. Vlada treba da jednom bude na* čisto o tom. da se rezerva našeg kluba u mnogo čemu temlji na či* njenici, da se u Beogradu često pu* kluba u mnogo čemu temelji na či* njenici, da su partijski interesi nad državnim i narodnim. Kad jedan Arnautović ne može da bude hla* dan, kad sc on punta i buni, odakle da sc puzavost može očekivati od ljudi, koji predstavljaju tegobe i patnje islamskog elementa i koji ga organizovaše sa svrhom, da mu is* posluju ravnopravnost i obezbije* de život i građanska prava? Ne, go* spodo, ovim i ovakim metodama ne ćete osigurati naše potpore; ovim i ovakim metodama ne ćete učvrstiti ni sebe ni države. Mi imamo dobru volju, da izgladimo opreke — ubla* živši nevolje — no nemamo i ne možemo imati sklonosti, da šutimo na ovaka barbarstva i mirno gleda* mo klanje, ubijanje i pljačkanja. Vrijeme je, skrajnje vrijeme, da Beograd izađe iz ove rezerve i is* pravi svoje greške. I to nesamo pri* vremeno već i definitivno; nesamo formalno, već Stvarno i odlučno. Vrijeme je, krajnje vrijeme.... Sarajevo, 10. februara. Članovi Centralnog Odbora naše organizacije pozvani su na sjedni* cu, koja će se držati u utorak 15. fe* bruara sa dnevnim redom: referat poslaničkog kluba o političkoj situ* aciji. Naravna stvar, da će na ovom zasijedanju Centralnog Odbora biti taknuto i pitanje popunjenja naše pokrajinske vlade, kao i pitanje ka* kvo će držanje udesiti naš klub po* vodom sistematskog ignorisanja naših pritužaba od strane izvjesnog dijela naših odjelnih predstojnika. Razumije se samo po sebi, da će se zauzeti i stanovište 0 groznom stanju, u kojem se nalaze sandžač* ko*makedonski muslimani. Bio hajirli ovaj sastanak! Pitanje na zastupnika ministra ishrane i ob* nove zemlje. Uredbom o naknadi štete prizna* to je pravo na naknadu samo građa* nima kraljevine Srbije i Crne Gore. Za vrijeme rata stradali su u velikoj mjeri istočni kotarevi Bosne i Her* cegovine. Oni su bili više puta od bivših austrougarskih vojnih obla* sti evakuisani, a na njima su se iz* vodile i,mnoge ratne operacije. Po* red toga su muslimani u nekim od ovih krajeva stradali od raznih pljačkaških bandi. Zbog toga je na* Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119. Godina Ili. rod u ovim krajevima izgubio sve, što je imao, velik dio kuća je poru* šen, zemljoradnici su izgubili mar* vu, zanatlije svoj alat, a trgovci o* brtni kapital. Po siromašnijim seli* ma narod je još uvijek bez odjeće i obuće. Nabavljanje najpotrebnijih životnih namirnica oteščano je teš* kim i skupim saobraćajnim prilika* m^ Vlada je dosege pomagala kredi* tima za gradnje porušenih kuća, besplatnom hranom za posve širo* mašne, razne su misije dijelile odje* će i obuće. Nu sve to nije bilo do* voljno, da ublaži bijedu naroda i da dadne potrebna sredstva privredni* cima, da obnove svoje stare radnje. U državnom budgetu odobreni su znatni krediti za obnovu zemlje, a od toga su ovi krajevi, koliko je me* ni poznato, vrlo malo dobili. Stoga upućujem g. zastupniku ministra is* hrane i obnove zemlje ova pitanja: 1. Koliko je dosele od kredita, ko* ji su u budgetu bili odobreni za ob* novu zemlje, podijeljeno za obnovu istočnih krajeva Bosne i Hercego* vine? 2. Da li ste spremni odobriti u o* voj godini veće kredite za gradnju porušenih kuća i za obnovu zanat* lijskih radnja u ovim krajevima? Molim pismeni odgovor. Beograd, 6. februara 1921. Dr. Mehmed Spaho, narodni poslanik. „Politika" neprestano — žcorL (JE LI ISLAM ZAKONOM ZAŠTIĆEN, ILI SE MOŽE PO MILOJ VOLJI NAPADATI?) — Na adresu centralne vlade. — Beogradskoj »PoHtiki« koja se, po gerske Austrije i vaspitavale se pod svemu izgleda, sili da zauzima naj* mudrim savetima svojih prvaka, otmjenije mjesto medu beograd* dotle u Staroj Srbiji i Ma* skim novinama, nije ništa smetala ćedoniji, koje su sve do ta njena otmjenost i doktorska pre nepunih devet godina naobrazba njenog direktora, da u bile pod otomanskom vi a* svome broju od 6. o. mj. iznese je* š ć u, izgleda, sasvim drukčije, dan vrlo nekulturan duševni prođu* i G. Dragiša Lapčević objavljuje u kat g. Dragiše Lapčevića sa takom poslednjoj svesci »Misli« (broj od motivacijom, koje bi se stidio i zad* I 1. februara) svoje beleške iz Skop* nji listić centralne Azije. Njena ru* Гја. U njima su njegovi razgovori brika toga broja »Među nama« po* vođeni u Skoplju 1915. godine i tu činje tim, Što naziva besprimjernim on, između ostaloga, priča: bez obrazluk om jednu tvrdnju »Kad sam o Sv. Stevanu bio na iz našeg članka »Državna kriza«, slavi kod svoga kuma, dođe i jedan protiv kojeg se je već ogradio naš odža, moj i njegov poznanik. Zajed* poslanički klub i glavni urednik li* no je s nama ne samo mezetio ko* sta. Pri tome čak netačno citira tu lače s mašću svinjskom gotovljenc, tvrdnju, jer se u članku nije reklo, već i sladio praseće pečenje božično da je »s v e ološ, što je uspelo da i zalevao ga dobrim tikveškim vi* spase živu glavu od austro*madžar* nom. skih dželata i muslimanskih štrafu* — Dina ti, emšerija, upitam ga: na«, nego da je među Srbima radi I jesi li ti odža? užasnih gubitaka moralno i etički — Asli! odgovori on osmejkujući viših u vrijeme rata ostalo »vrlo mnogo ološa«. Poslije te vrlo neot* se blago. — Pa zar Koran ne zabranjuje je* mjene netaktičnost citira ona noti* cu iz »Pravde« od 1. ov. mj. »Musli* sti dom uz inu? manska školska djeca slave Božić«, — Zabranjuje, efendi. AH to važi u kojoj smo donijeli tužbu jednog za one prilike pod kojima je Koran našeg prijatelja što se i musliman* pisan. ska školska dječica primoravaju, da — Kako to? na dječijoj božičnoj zabavi pjevaju — He! To ti bolje znaš od mene: pjesmu »Božić ide b tegom, pokrio tamo je žarko podneblje, pa su ma* se snegom, — Božić ide planinom, sna jela teška za varenje i škodiji* pokrio se slaninom«. Iz te notice va. Drugo je ovamo: ovamo treba zaključuje ona, da nama trebaju još jesti više masti. »dva tri veka« škole i da »gusti — A vino? Njega Muhamed izri* mrak caruje u glavama naših bira* ča«. Nasuprot tome mraku stavlja kom zabranjuje. Odža se vraški nasmeja. »Politika« ovu paralelu: »I dok takav bigotizam — Zabranjuje, efendi; ali ko će vlada u masama, koje su Četrdeset j oš Muhameda slušati: već godina uživale blagodati kulturtre* više od hiljadu i trista go* �Страна 2 — Strana ЛЈРАРДА* — „PRAVDA" dina putuje njegova duša pajoŠnijestiglauraj daše n a u ž i v a; po svetim knjiga* ma još nekoliko stotina godina ima da prođe, dok i ona tamo dos p e. Pa kad pro* rokova duša toliko putuje, šta jc tek ostalo za naše, proste duše! A ja, kao velim, bolje da se približim bektašima, pa da sc ovde, na zemlji, nauživam, jer ko zna kako je tamo gere: još se niko otud nije povratio da nam ispriča! Zbog toga, eto, e* fendi, ja već više od 30 godina ni* sam ušao u džamiju.... — Pa što si odža? — Da ne idem u vojsku: odže ne teraju u asker. Ali ako mi je taj čin bio potreban da se askera oslobo* d.m, ne može me on zarobiti da v e г u j e m u stvari koje zdrav um lako ne usvaja. — Dobro, cmšerija, idu li drugi bektaši u džamiju? — Ni jedan! Ni da zaviri! Jedno* ; me bektašu pobegne petao iz dvo* rišta. On ga je gonio iz ulice u uli* cu, da bi ga uhvatio. Bežeći petao šmugne u džamiju. Bekiaš onda dig* ne ruke i vrati sc: E. vala, tamo ne* ću! — Drugi jedan bektaš prolazio pored džamije ispred koje je softa gonio pseto i potezao sc za njim ka* menijem. »Što ga goniš?« upita bek* taš. »Oče da mi uđe u džamiju i da je opogani'« odgovori softa. »Pa • životinja je, te ne zna da j ne valja u džamiju ulaziti; ja sam č o v e k, imam r a z um, p a t o z n a m, t e u n j u i n e u 1 a* | z i m«. Tako sam se s odžom dobro spri* jateljio, pa smo često bektašili: raz* govarali. pušili duvan, pili kavu, mezetili domuzinu i srkutali vino.« | Možda je ovaj veseli hodža i otkrio tajnu onih mnogobrojnih । turskih »bogoslov a« u Bosni i i Hercegovini koji su se odjednom ■ pojavili kada je tamo, za vreme voj* I vode Stepe, počelo prvo regrutova* , nje i kada su Hrasnica, Spaho i te* ; vabi ja tako isto zavapili da nad mu* ; slimanima besni teror!« »Naj otmjeniji« list prijestolnice jedne države, koja ima više od mi* lijon i po muslimana, kojima je po* slije Boga njegov poslanik Muha* med (a. s.) najviša svetinja, čini eto tu neizmjernu drskost, da svim tim muslimanima stavi za uzor svog »veselog hodžu, bektaša«, koji i bla* go i vraški smejući se, zalažući se svinjetinom i napajajući se vinom, izgovara riječi: »Pa životinja je, te ne zna da ne valja u džamiju ula* ziti; ja sam čovek, imam razum, pa to znam, te u nju i ne ulazim«. I taj vajni dr. Slobodan Ribnikar kao da se ponosi, što je Srbija u »c i g 1 o« devet godina mogla da odškoluje PODLISTAK. Ratni jadi. Napisao Charles Richet. (Svršetak.) Je li to sve? O ne! Ta tu su još ruševine' Kuće su razorene, u koji* ma su bile nagomilane uspomene i bogatstva porodičina. Šest milijona Belgijanaca, šest milijona Srba, šest milijona Poljaka, šest milijona Francuza gonjeni su iz svojih domo* va, kao zvjerad, bježeći pred pla* menim i pljačkaškim morem, pre* puštajući svoje žene i kćeri divljoj soldateski, da poslije kad se vrate zateku opustjelo ognjište, koje je povrh toga oskvrnjeno prljavšti* nom i sramotom, koju je pobjedioc ostavio iza sebe. Je li to sve? Nc! Još dugo ne! Tri godine je strašilo glada kucalo na sva vrata Njemačke, Austro* Ugarske, zaposjednutih područja Francuske, Italije i Velike Britanije! Bez ugljena! Bez odjeće! Bez obu* će! Bez šećera! Bez masla! Bez hlje* ba! Dvije stotine milijona ljudskih bića je osjetilo užase gladi u koliko mnogi od njih nisu radi nje umrli! Pa ni to nije još uvijek sve. Bilo je šest milijona ratnih zarobljenika. Ako se jedanput iznese na javu ži* i ■ i । : I , ! | ’ , ! j I j i Kad ћо izgubi glavu i pusulu.... takvog hodžu, kakvog »kulturtreger* ska Austrija« nije mogla ni za četr* deset godina istesati. Zar su taj doktor ili njegov »Z« zaista toliko glupi, da ni jesu mogli pojmiti, ka* kovu sramotu nanose Srbiji tim i takim poređenjem sa Austrijom? Jedino, što nam obuzdava naš gnjev nad ovim izljevom netolerantne hrišćanske duše, jeste to, što taj »Z« ne predstavlja, bar javno, ni* koga osim sebe i to anonimno i što nam je tako ostavljena mogućnost, da nikoga d r u g o g a ne držimo od* govornim za takovo pisanje. Ali a* ko ima nekoga za njim, koji mu da* je direktivu i sredstva, to ga upozo* rujemo, da mu natakne brnjicu, jer će svojim slobodnim nakiljanjem dotjerati dotle, da milijon i po gra* dana ne će više vjerovati u posto* janje zakona u ovoj državi, kao što će morati posumnjati i u svečano dato obećanje o jednakopravnosti svih vjera. će i blagostanja. No sad eto i sama piše gornje retke, ne vodeći, narav* no, računa o tom, da zapada u groz* no protuslovlje sa svojim prijašnjim pisanjem i da sama potpisuje sve, radi čega je dosad na nas onako bje* somučno navaljivala. Šta je uzrok s a d a n j c m njenu držanju? ^Patiotizam nije, jer joj jc vlasnik s.užio i Madžarima i Austriji: bija* še persona grata i u Beču i u Pešti. Insaf nije, jer bi inače uvidio, da mu je mjesto u dosadanjoj mišijoj rupi i ropotarnici. Da nije mala mu* drost? E, to bi moglo biti, jer bi za* ista i malo dijete moglo prozrijeti, da se nc da braniti nešto, što svak osuđuje i da se ne da tajiti nešto, što vidi i ćorava koka. Effendija se bio zatrčao, lupio glavom o zid, raz* lijepio se na izborima koliki jc dug i širok, pa šta mu preostaje drugo, nego da navlači medveđu kožu i — istrčava pred rudo. Da, pred rudo, jer ni ptičiji mozak nije tako ograničen, da ne bi vidio kako se slovo Š želi rehabilitirati! No javaš aga, hendek var. Ima hen* dek, što si ga sam iskopao i budi u* vjercn, dragi Effendija, da niko ne će zaboraviti tvojih podviga za vri* jeme rata, pa onda u »Jednakosti« i »Domovini« do prije desetak da* na. Tvojih je ujdurmi dosta; tvojih je metamorfoza i previše. Smiri se, janješce, jer svak zna da si isti: bio uz vladu ili proti njoj, bio uz po* tlačeni narod ili proti njemu — ti si uvijek jedai} te isti. Vazda prelivo* da, uvijek šarlatan. Svoje darove čuvaj za se; narodu si i previše »dao«, pa ti ne vjeruje i ne vjeruje. Ukraj, janješce!.... Opet jedna satisfakcija. U članku »Eiifadlu ma šehidet bihil adau« pri* kazasmo koliko jc istine u dernjavi »Domovine« na tobož izdajničko i tendenciozno lažno pisanje na* šeg lista. Citirasmo nekoliko stavaka iz njenog uvodnika »Bco* grad šuti« i konstatirasmo, da jc i organ ovog arci*»patriote« priznao potpupu opravdanost našeg drža* nja, jer nakon tri mjeseca i sam stoji »pred jednom nerazrješivom zago* netkom«: zašto Beograd »još uvi* jek konzekventno ćuti?« Govoreći O( politici Beograda i bosanskih vla* da svrstao ju je u red čuda, kojih niko ne može shvatiti i rekao do* slovno: »Čini nam se, da još ni sada na mjerodavnom mjestu ili ne ćc i 1 i n c s m i j u, da važnost Bosne i Hercegovine za našu državu potpu* no shvate.« A kad smo mi tu istu stvar istaknuli malo drukčijim rije* cima, nazvao nas je telalima i pisao oglas: »Ko da više?« Sad jc u 14. broju od 8. o. mj. po* novno nastavio svoje tužaljke na nekad »v e 1 c d u š n i Beograd«, pa ne će biti zgorega, ako prenesemo neke odlomke njegova uvodnika »Beograd još šuti«, jer su ponovna potvrda za ispravnost — našeg dr* žanja i pisanja. Izjavljujući najed* nom da »danas za danas ne spada ni* jednoj partiji«, premda je do jučer bio eksponent radikalne stranke, vlasnik »Domovine« veli doslovce: »Mi smo spremni da se borimo protiv svake beogradske vlade, ko* ja dosadašnje kurse upravnih aparata bude u buduće trpila i odo* bravala, jer držimo, da su ovakovi kursevi ne samo od ogromne š t е t c za muslimane, nego i od ve* like nesreće za cijelu d r ž a v u«. — »Moramo i hoćemo češće puta is* taknuti, da je državna vlada oso* bito zgri ješila radi njenog dr* žanja spram bosanske politike, oli* čenog u pasivnosti i šutanju, koje je shvaćeno kao odobravanje i o* hrabrivanje ne samo od mu* slimana, nego i od bosanske vlade i njenih organa. Kao ilu* stracija za to služi pored ost a* log i ta istinita okolnost, da ima kcd nas nekoliko državnih funkcio* nara, koji svoju antipatiju protiv muslimanima nimalo ne kriju, nego javno ispovijedaju. Na te ljude su podignute sa svih strana bezbrojne tužbe, no bez ikakvog uspjeha, jer oni ne samo što i dalje veselo sjede na svojim mjestima, nego dobi* vaju priznanja i nagrade u najobilnijoj mjeri.« Kad bi ove riječi bile štampane u našem listu, »Domovina« bi se — prije desetak dana — zgranula i sva zapjenila od »patriotskog« zgražanja nad rušenjem države i narodne sre* NOVČANICE OD 80 KRUNA — VRIJEDE. Gen. inspektor min. finansija gosp. Petrović poslao je zemaljskoj vladi ovaj brzojav: »Po* vodom odluke narodne banke, da se iz opticaja povuku novčanice od 20 dinara, nesavjesni agenti i spdkulan* ti proturuju u narod vijesti, da će i* ste biti poništene i da uopšte neće biti razmijenjene. Na ovaj način u* nlose paniku a narod i, koristeći se zabranom, otkupljuju novčanice u besđjenje. Po nalogu gospodina mi* nistra generalni inspektorat moli ze* maljsku vladu, da hitno demantuje proturene vijesti i da uvjeri građan* stvo, da će razmjena novčanica b i* ti izvršena do kraja, kako to zahtijevaju interesi i države i sviju građana. Protiv onih koji u bescije* nje otkupljuju novčanice treba pri* mijeniti najstrožije mjere i zakoni* ma predviđene kazne.« Čuvajte se špekulanata i prijav* Ijujte ih na selima žandarima, a u gradovima kotarskom uredu! umjeću. Samo to sve dosada bijahu nespretni nacrti, slabi, dječiji poku* šaji prema savršenom strahovitom djelu godina 1194. do 1918. Ah! O* vaj put je sretno uspjelo, cilj je za* ista postignut. Da, suma ljudske ne* sreće je nadmašila sva, pa i najopti* mističkija očekivanje! Što se više energije, hrabrosti i junaštva zahtijevalo u ratu, tim se očitije ukazivalo naše ludilo, u ko* liko su sve te nagomilane mase hrabrosti, energije i junaštva upo* ' trijebijene samo za razaranje. Da je makar jedna desetina tih napora posvećena bila za borbu protiv bo* lesti, opačina i gluposti, danas bi ljudski život bio goto\o savršeno srećan! Na primjer biće da će je rat ko* Štao oko hiljadu milijardi franaka. Uzmimo, da je desetina od toga, sto milijardi, upotrijebljena za borbu protiv alkoholizma, sifilisa 4 tuber? ku oze, to smo sigurni, da bi iščezli ti bičevi čovječjeg roda! • Dobro znam, da je u ratu bilo krasnih primjera junaštva. Dale bi se napisati bezbrojne knjige o mno* gim neustrašivim rtožrtvovanjima, kojima veoma često nepoznati i tihi; ‘ljudi nisu škrtarili. Ali uza wve to moram da pitam: lesu li ta junaštva bila razumna ili luda? Dva paladina, Roland i Olivier, hrvu se tri dana u teškom dvoboju. j Pećine i šume odzvanjaju od jakih , udaraca i) kad je potekla njihova : krv, kad su im se iscrpile snage, o* pazili su, kako su glupi bili. Stali su i izmirili se. Hrabrost tih junaka je bila veličanstvena, ali njihova ne* razboritost popela se je ipak na viši stupanj nego njihova hrabrost. Kad se je jedna bitka svršila, le* žaCo je na tlu dvadeset hiljada ra* njenika, bok do boka pored ukoče* nih Iješina. Nepregledno leže oni na bojištu, posivjeli u zadnjim tr* zajima, krvareći, stenjajući i ropta* jući. Viđalo ih se po svim jamama, po svim zjapinama od^ granata i na mnogim slamnatim ležajima. Svu* da ih je bilo. I ti umirući bijehu ju* naći. To je istina! Pa ipak sc jc to cijelo junaštvo i pobjednica i pobje* đemih sastojalo u tome, da ubijaju ljude ili da ih ljudi ubijaju. Da su 1 se bitke vodite između ljudi s jedne i strane, a s druge strane između vu* i kova, tigara i morskih pasa, to bi čovječija hrabrost morala svagdje naići na oduševljeno priznanje. Ali ljudi protiv ljudi! To se vrlo malo slaže s čašću ljudskog roda! A raz* lozi su bili neznatni i bijedni, da se daju obuhvatiti jednom riječi: bu* dalaštine. Šta bi se reklo o onom gradu, ko* ji bi svojim vatrogascima davao svake noći zgode, da gase velike po* žare? Dobro, dobro! Vidjeli bismo lijepih i energičnih djela, koia bi I ponosom ispunila duše svih građana. Gajretosa zabava. Večeras priređuje »Gajret«, naše kulfcurno*prosvjetno društvo u svim prostorijama društvenog doma svo* ju godišnju veliku zabavu sa kon* certom, igrankom, vojnom muzi* kom, odličnim bifeom, a uz dobro* hotne sudjelovanje mnogih odličnih umjetnika, umjetnica i pjevačkih društava. Za ovu su se zabavu či* nile velike pripreme i po svemu iz* gleda, da će u svakom pogledu da* leko nadmašiti sve dojakošnje za* bave. Osobito je bio marljiv odbor za sakupljanje tombole i dobrovolj* nih priloga. Ovaj potonji sabrao je već do jučer svotu od preko 150.000 kruna. Treba istaći, da je Musliman* ska trgovačka i obrtnička banka prednjačila ostalim bankama sa svojim prilogom od K 25.000, a za njom se je povela Muslimanska cen* tralna banka, darovavši istu svotu. Pošto je cilj društva »Gajreta« najplemenitiji, a nama ujedno i naj* potrebniji od svega, to jest širenje prosvjete i potpomaganje siromaš* nih đaka, to očekujemo od naših sugrađana, naročito muslimana, da će svi, ako to već nisu učinili, pot* pomoći ovom prilikom »Gajret« što visom materijalnom pomoći. Ko bude spriječen, da dođe na zabavu, neka pošalje svoj doprinos na u* pravu »Gajreta«. Početak je žaba* ve tačno u 9 sati. * Ovom zgodom potsjećamo one, koji još nisu članovi »Gajreta«, da se na blagajni upišu i za članove, pa da tako stalno pomažu ovu našu odličnu kulturnu instituciju. I vot tih nesretnika u ropstvu, to će ! biti spomenikom sramote za cjelo* : kupno čovječanstvo. Čuti će se, ka* ko nezdravu hranu su oni morali da jedu, u kakvom su blatu i nečisti morali da spavaju i kakvim su tira* nijama bili izvrgnuti. A taj je nji* hov život trajao četiri pune godine! Zatim se je kod svih stanovnika Evrope naslagala ogromna mjera mržnje, psovke, nasilja, klevete, o* svete i bijesa, koji dušu žalošću prekrivaju. Rat pokreće sve prljave i divljač* ke nagone, koji su čovjeku svojstve* ni. čovjeku, koji umije da bude da* leko prljaviji nego svinjče i divljač* niji nego šakal. Jedan oholi komodi* jant kao Vilhelm И., jedno staro mahnito zvijere kao Hindenburg bijahu u očima stotinu milijona Iju* di neka viša bića. Cijelo čovječan* stvo je gaziCo s oduševljenjem po blatu i krvi i nalazilo je u tome ne* pojmljive nezdrave radosti, namje* sto plemenitog gađenja, koje je je* dino bilo na mjestu. Izgleda, kao da je čovjek već o* davna žudio za tim, da doživi naj* veću uvredu i najdublje poniženje. On je svu svoju energiju, svu svo* ju lukavost i svu svoju strast upo* trijebio za to nesretno djelo. Ali i sa uspjehom! Rezultat je bio divan! Pet do šest hiljada godina o* kušavao se čovjek u malim ali ne odveć pogubnim ratovima u ratnom Број 254 — Broj ’ ; । , | . • | �Број 254 — Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* nike za milostinju, jer im ona nika? kve materijalne pomoći ne može da pruži, i slično. Kad tamo, a ono sta? ra pjesma, stara kaj da. Nekomc nc »Hodža ne će pevati«. Čudnovat godi, što su se poboljšali odnošaji vam naslov ove bilješke? Sabur između zavađene braće muslimana malo, odmah ćemo vam ga objasni? i pravoslavnih, pa hoće da raspiri ti. »Domovina« (negdje joj reknu još neugašenu vatru i zato nastavlja »Domuzovina«), u broju od 8. fe? s denuncijama i 'uvredljivim riječi? bruara donosi podlistak »B e o? ma, samo ne više u Čokorilovoj g r a d«, u kojem izgon Turaka pri? Kara?zori nego u Kobasičinoj Rije? kazuje, među ostalim, i ovim riječi? či, koja se u zadnje vrijeme posve ma: »Zatvorene teške kapije, zamiš? pozorila. •ijeni su turski vođi, a na Nebojši Ja se ne osvrćem na onaj dopis Kuli zlokobi kukavica. Balkan je zato, što mu pripisujem neku važ? Tred kapijama Osmanlijskog Gra? nost, jer u njemu nema ništa stvar? da. Digla se kuka i motika i tutnja? no ni ozbiljno, on je samo pun ko? va Revolucije ućutala je za jedan jekakvih šupljih fraza, neistina, ne? moment. Mir. A sutra će po? logičnosti i izraza silne mržnje pre? tavniti polumesec, Hodža ma svemu što se zove musliman? neće pevati, već Seljak Čandija na skim, nego hoću ovim da upozorim višnjevom topu i odjekivaće njegov i muslimane i pravoslavne, da ne na? zvonki, bistri seljački glas kroz ma? sjedaju intrigama kojekakvih mrač? lc, tesne ulice.« nih individua, koji nemaju pamet? Da se razumijemo: gornji stavak nog rasuđivanja i ne mogu da go? o e z a n u donosi »nezavisan m u? spodare svojim instinktima pa ma? s 1 i m a n s k i list«. I sad će se ne? kar to biilo na štetu svih nas, a s na? ko čuditi, što »Piemont« govori o ma i države. Mi moramo o tome biti »koranskoj p o m r a č e n o s t i na čistu, da smo upućeni jedni na mozgova« ili što »Politika« naklapa druge i da je sudbina jednih usko o buncanju jednog bektašije! Za? spojena sa sudbinom drugih, pa pre? ista je, ljudi, ova »Domovina« — ma tome moramo udesiti i svoje dr? »islamski« list.... žanje. Pozvane pak, koje dopisnik Demagogija »ех praesidio« jest poziva, neću upozoravati, da ne rijetka biljka, koja je do sada cvje? shvate stvar onako tragično kako tala samo u južnim amerikanskim ju prikazuje dopisnik »S. R.«, jer iz republikama i sadrži u sebi toliko samih doipisnikovih navoda, da su rastvarajućih otrovnih elemenata, s£ od vremena počinjenog »zloči? da ne spada nigdje u Evropi u sa? na«, pa do danas izmijenila četiri stavne dijelove umjetnosti o vlada? sreska načelnika i da im je svima nju. Mi želimo, da Beograd progo? stvar prijavljena, ali ni jesu podu? vori i da mjerodavni faktori iz ovog želi ništa, pa čak i kotarski sud da našeg iskrenog, ali ozbiljnog razma? je vodio istragu i nakon toga otpu? tranja povuku konzekvenciju, k o? stio zločince — mogu zaključiti, da ju su morali davno povući, je to mlaćenje prazne slame. a to je, da autoritativno na nesum? A sad da se malo osvrnem na ne? njiv način dokažu, da se sa d o s a? ke neistine -i podvale dopisnika »S. d.ašnjim načinom uprav? R.« i to samo za hator istine i po? 1 j a n j a Bosne, Hercegovine, Juž? štene srpske javnosti. Prva mu je i ne Srbije, Macedonije i Sandžaka apsoilutna neistina gdje veli: »Kad ne slažu i da su voljni današnje lo? su tirjani (predvođeni šuckorima) še upravno stanje iz osnove popra? ove mučenike poveli, da ih pobi? viti i promijeniti.« ju...«, jer svakome je poznato, da Tako sad piše — »Domovina«. šuckori u tome nijesu nikako sudje? lovali, nego su strijeljanje izvršili slavonski žandari t. zv. »perjanici« sa oficirima. To dobro znade i do? pisnik, ali on tendenciozno sporni? nje šuckore i ne ističe ih kao takove nego kao muslimane. Na taj način Janja, 2. februara. izaziva mržnju Srba pravoslavnih na (Osvrt na dopis iz Janje.) Čitaju? muslimane. Da su baš slučajno to ći »Srpsku Riječ« od 25. januara o. učinili šuckori pod silom, ne bi im g. naiđoh na jedan dopis iz Janje. se moglo, a pogotovu nama, prigo? Kad opazili njegov dugi kursivom varati, a da su svojevoljno, onda bi štampani naslov, kao Janjanin veo? njih trebalo pozvati na odgovornost, ma se zainteresovah, da saznam o a ne svaljivati krivnju na sve nas. čemu se radi, jer sam mislio, da će Uostalom neka nam se nc spominju svakako biti nešto važno, kao na šuckori, jer kod nas i vrapci po kro? pr. da se traži kanalizacija ili regu? vovima znadu, da smo mi za vrije? tacija potoka Janje, koji svojim po* me rata više bili izloženi najezdi iplavama svake godine silnu štetu šuckora, nego naša braća pravoslav? čini, ili da se zavede kakav red u na? ne vjere. Zato neka nas ne povlače soj općini, koja sirotinju i nemoć? za jezik, jer ćemo inače povući pa? nike šalje na ulicu, da mole prolaz? ralelu i još tomu dodati ono, što smo podnijeli za vrijeme prevrata od Pjesnici bi sastavljali divne pjesme i šuckora pod firmom »gardista«, pa o neustrašivosti vatrogasaca. Kipa? bi to moglo povući za sobom i zlih rt bi podizali mramorne statue. Pe? । posljedica. Bolje je da i jedni i dru? pco pogorjelih bi bio pohranjen u gi sve pokrijemo velom zaboravi. Što se tiče tvrdnje dopisnika »S. majestetičnim panteonima. Ali po? red svega toga, ja bih znao zauzda? R.«, da smo mi »Pravdaši«, uništili vati svoje oduševljenje i proglasio perdu i krstove na grobu onih Srbi? bi taj grad odličnih vatrogasaca za janaca, koji su slučajno na našem zemljištu, jer tvrdimo da je »Islam naročito glup. Ja li dosta junaštvo, da se previdi u opasnosti«, pa da zato i s ovim sve ostalo? Razbojnici, lopovi i vu? smatramo Islam ugroženim, ja ga cibatine dokazuju često puta bes? potsjećam na onaj slučaj iz 1914. g., primjerno preziranje smrti. Oni se kada smo mi dozvolili da se prema hrabro biju sa žandarima i policaj? njegovoj želji ukopa pred samom nim činovnicima. Ali za tu sortu našom džamijom jedan oficir i da ljudi naša je simpatija vrlo skučena. mu se na grob krst postavi. Da kod U svakom je ratu bio neko napa? nas, dakle, ima onog fanatizma, ko? dač i ja znam, da bi bilo idiotski i ji bi nam htio nametnuti dopisnik kukavički, ne odbiti napadaja od »S. R.«, mi ne bismo to dozvolili, jer sebe. Ali i ti su napadači bili ljudi, nijesmo morali. Tu je bila po srijedi i cije?o je čovječanstvo odgovorno samo naša velika tolerancija i ništa drugo. Razumijete li? za njihov zločin. Čudim se dopisniku »S. R.«, što Na koncu, koji to narod nije ni? kad u toku cijele svoje historije bio nije iznio imena pronađenih »zloći? nača«, jer bi time optužio kot. sud napadač? Kad kakav smioni istraživač pr? u BijeJjini, koji je zločince imao u kosi morima i ledenim poljanama, rukama, ali im nije htio suditi, zbog da pribije zastavu znanosti na po? neizvršivanja zakonskih propisa, lovima zemlje, to mu se ja divim što bi svakako u ovom slučaju veo? bez i najmanjeg oklijevanja. _ Ali ma važno bilo. To nije učinio sigur? kad se tri milijuna hrabrih vojnika no zato, što su ti »zločinci« dvoje pokolju samo zato, da donesu ko? sirotne djece, koja su u skrajnjoj mad krpe takozvane slave jednom nuždi, da se ne smrznu od zime, po? Napoleonu ili Vilhebnu, to se ja i segnula za onu perdu kao što to o? opet divim njihovom junaštvu, ali vaki nevoljnici čine i s perdom oko o njihovoj inteligenciji radije ću šu? naših groblja. A sada da završim sa svršetkom tjeti! dopisnika »S. R.«. On u zadnjem flaši pasusu veli doslovce (njegova inter? punkcija): »Stoga bi bilo potrebno, da mjerodavni o ovoj tako zamaš? noj (1!) stvari, koja se upravo prvih dana Oslobođenja dogodila, povc? du malo računa — a ne slušati samo kojekakve pjesme jadikovke koje izvodi Turko?Bošnjačko?šuckorsko? ckonomsko?Muslimanska »Pravda« t. j. narodnost, koja ćeskino? ćom svoga kalema fet čini ne samo našu majku Srbiju, nego sve što je Srbinu i milo i drago.« O tempora, o mores! Zar ovakve gluposti može reći čovjek u normalnom stanju i šta više ih štampati u jednom listu, čiji direktor svojata sebi patent pi? smenosti i urednike mnogih drugih novina naziva analfabetama? Ko? basico, za Boga miloga, što propusti da se pod Tvojim direktorstvom štampaju ovake bedastoće: »Prav? da« t. j. narodnost, koja ćeskinoćom svoga kalema.... Ovih ri ječi ne mo? že nitko dovesti u sklad sa zdravim razumom i logikom. S ovim je »S. R.« odnijela rekord u glupom pisanju. Ako još uzmem u obzir onaj šareni naziv »Pravde«, onda moram za? ključiti, da je »S. R.« pretekla i Še? rifa Amautovića, pa da je zato za? jedno s njezinim direktorom i do? pisnikom iz Janje treba poslati u ludnicu. —ul— Folitičfti pregled. Страна — SLana 3 I Churchill protiv zahtjeva an? tante. Iz Londona javljaju: U »Manchester Guardianu« objeloda* njuje Churchill članak u kojem se, podupirući se o statistički materijal, izražava protiv 12% izvoznog na? meta, kojeg bi morala Njemačka plaćati. On svršava, da bi gospo? đarski slom tako važnih elemenata u evropskoj familiji, kao što su Nje? mačka, Austrija, Rusija i Turska prouzročio kaos u čitavom civilizi* ranom svijetu. Amerika hoće da kupi prijašnje njemačke kolonije. Iz Washingtona se javlja, da je u senatu stavljen predlog u pogledu pitanja isplate savezničkog duga. Ujedno je stav? lijen predlog o odšteti, koji sadrža? va ove tačke: 1. sniženje njemačke odštete na 15 milijardi ili 28 anuite? ta po 1 milijardu dolara, u koju bi se svotu uračunale i kamate; 2. Nje? mačkoj se daje kredit od 5 milijar? đi u zlatu za njemačke istočno?af? ričke kolonije i kabele, koje je an? tanta zaplijenila za vrijeme rata; 3. Sjedinjene Države imadu prednost u pitanju prijašnjih njemačkih ko? Ioni ja. Ove dobivaju te kolonije i kabele za 5 milijardi dolara, koji će se iznos otpisati od svote što je sa? veznici duguju Sjedinjenim Drža? vama. Domate vijesti. Ni u crkvu ni u džamiju. Tuže Radićeva propaganda u Sloveniju Iz Ljubljane javljaju, da je tamo nam se neki trgovci, a i sami smo to bio Radić i održao neke sastanke opazili, da ima nekoliko naših čar? radi svoje akcije. Njegova propa? šili ja koji se ne drže propisa o za? ganda da se vrlo širi u Štajerskoj. tvaranju dućana, pa rade i petkom i nedjeljom. Ova je gramzljivost i Pitanje državnih podsekretara. Iz bezosjećajnost za svaku osudu. Kad Beograda javljaju: I demokratski i je vlast dala nalog, da se nedjeljom radikalni klub raspravljao je u svo? imaju zatvarati.sve radnje, digla se jim sjednicama o ustanovi državnih čitava huka i galama: din u opsno? podsekretara. Klubovi se u tom pi? sti. No i kad je vlast izašla u susret tanju posve razilaze, dok demokrat? i pristala da muslimani mogu mjesto ski klub traži, da se podsekretari i? u nedjelju zatvarati radnje u petak, maju uzimati iz redova narodnih eto se nalazi ljudi, koji hoće da i to poslanika, radikalski klub stoji na izigraju i da budu bijele vrane u čar? stanovištu, da državni podsekretari šiji. Tamam ko u Hadžilojino do? treba da budu državni činovnici. ba: »Šeriat na srijedu, da se duhan Mi držimo, da je stanovište radi? — u hrpama prodaje«. kalskog kluba bolje i praktičnije, jer Upozorujemo ove ljude, da se podsekretarima?poslanicima ne bi prođu svog ciciluka i da se priklju? bilo moguće posvetiti se posve radu če ostaloj braći. Inače ćemo biti pri? svoga resora, nego bi to bila opet siljeni, da ih poimence ožigo? više ili manje jedna sinekura, a tih, šemo, a onda poduzmemo korake, mislimo, imamo već dosta. Nužno da ih sama vlast prisili na korektnije bi bilo naprotiv, da ti činovnici, dr? držanje. I ako nc htjednu u petak, žavni podsekretari budu bezuvjetno zatvarače radnje nedjeljom. i stručnjaci u svom resoru, pa će se Glavna skupština »Osvitanja« o? na taj način spriječiti mnoge lajičke i zbrkaste naredbe pojedinih mini? držače se u petak dne 25. februara o. g. u 1 sat poslije podne u društve? starstva. nim prostorijama sa dnevnim ге? Predstavka Mustafe Kemala sa? dom: 1. otvorenje skupštine; 2. iz? veznicima. Javljaju iz Carigrada, da I vještaj o radu; 3. izbor novih odbo? je Mustafa Kemal uputio saveznim ra; 4. predloži i eventualija. Ovim i neutralnim vladama brzojavku u sc pozivaju sve članice, da ovoj kojoj veli, da je on jedini predstav? skupštini prisustvuju. Odbor. nik turske vlade i prema tome ima Učiteljske penzije. U ministar? jedini pravo da govori i da brani in? stvu prosvjete izrađena je, i ovih da? terese svoje otadžbine u Londonu. na biće podneta Regentu na potpis Mustafa Kemal za mir. »Morning uredba o penzijama učiteljskih udo? Post« javlja iz Carigrada, da je Mu? vica i siročadi. Po ovoj uredbi pro? stafa Kemal prilikom saopćenja po? cenat ulaganja u fond povećava se, živa na konferenciju u Londonu o? ali se, u srazmjeru sa novim plata? držao u Angorskoj Narodnoj skup? ma, znatno povećavaju i penzije si? štini govor, u kojem je između osta? ročadi. loga rekao: »Naša zemlja riješena Zahvala Musi, radničko i zanati, svakog napredka civilizacije neće udruženje »Hurijet« davalo je za? moći da sc vječno bori protiv čije? bavu u korist šegrtskoga fonda, čiji log svijeta. Mi ne namjeravamo, da ja čisti prihod dosegao K 24.000. Do? to činimo. Naši zahtjevi nisu pre? brovoljne priloge darovaše: K 1.000 tjerani, jer hoćemo samo da uživa? Zemaljska banka, Sarajevo: po 500 mo nezavisnost u granicama naše kruna: Braća Demirdžić i Tufo Su? države. Koja nam god inostrana vla? lejman; K 400: »Herceg Bosna«; da učini predlog u ovom smislu, do? K 300: Braća Kumašin i H. Bajram? bro nam je došla. Do sada to još aga ročo. U manjim novčanim pri? nije učinjeno, ali vjerojatno da će lozima glasom sabirnih araka šaku? doskora biti. Čim primimo taj pred? piše gg. Gigović i Mulabdić K 1390, log i čim steknemo uvjerenje, da će gđa Berberović Muli ja K 908, Čen? naše narodne želje biti uvažene, gić Arif K 558, Aganović Mustafa sklopićemo mir i nastojaćemo, da K 530, Kantardžić Ahmed K 390, ne dođemo do nesuglasica sa bolj? Hadžić Jusuf K 327, Babić Hilmija ševicima«. Zadnja rečenica jasno K 200. pokazuje, da nacijonalisti stoje u Odbor sc na i topli je zahvaljuje vezi sa Moskvom. svima darovateljima kao i sabirači? Opasnost rata između Georgije i ma gornjih priloga, te svoj gospodi, Aserbejdžana. »Daily Telegraph« koia se istakoše u radu oko zabave. Poljski konzulat u Sarajevu — u? javlja iz Kopenhagena, da je sovjet? ska vlada izjavila georgijskoj, da je kinut. Poljski generalni konzulat u Ascrbejdžan saveznik sovjetske Ru? Zagrebu obavijestio je novinski u? sije i da će ova poduprijeti Aserbej? red, da je poljski konzulat u Sara? džan u slučaju da ga Georgija na? jevu ukinut te da je agende ovog padne. Boljševici1 imaju specijalni konzulata preuzeo generalni konzu? plan protiv Georgije, jer ova zemlja lat u Zagrebu. Prema tome svi ure? priječi njihovo napredovanje u Per? di, kao i privatna lica, koji su se do? ziji i podupire kavkaska plemena, sada u kakvoj god stvari obraćali na konzulat u Sarajevu, neka se od? koja se bore protiv boljševika. �Strana 4 — Страна sada izravno obraćaju na poljski ge# ncrlni konzulat u Zagrebu, Boško* vrčeva ulica broj 2. Državne takse za kinematografe i cenzurisanje filmova. Javljaju iz Beograda: Ministar financija dr. Kumanudi potpisao je rješenje, ko# jim se državna taksa na bioskope i druQe zabavne priredbe smanjuje od 30 na 20 po sto. Bioskopi dužni su za naknadu za ovu povlasticu, da svakog tjedna jedanput davaju po* učne predstave. Istodobno izašla je i naredba ministarstva prosvjete, da se filmovi imadu cenzurisati. Naknadni općinski izbori u Beo gradu biti će 6. marta. Demokrati i radikali istupaju zajedinčkom lie* tom. Istupiti će i republikanci po# sebnom listinom kao i socijaliste. Komunisti po svoj prilici neće istu# ipiti, nego će glasati za republikan# sku listu. KUĆA na prodaju na Vratniku, Dvornička ulica, sastojeća se od 3 sobe, kuhinje, magaze, štale, avlije, bašče i nuzgrednih prostorija; čije# na K 30.000. ~ Upitati kod kahve# džije kod kapije na Vratniku. CIJENE PADAJU ! Papirmci D. i A. Kajem. Sarajevo, Kralja Petra 19. stigla je velika količina prvoklasnog pisaćeg papira, bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom kao: koncept-papir 11 kg težak. 1000 araka «amo 385 K. kontokorent-papira sa 2 kolone 12 kg teškog 1000 araka 800 K. lipiranog kanefaj-papira 12 kg teškog 1000 araka 6S0 K. trgovačkog papira 10 kg teškog 1000 araka 520 K. te sav ostali pisaći materijal u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i tačno. Pakovanje se ne računa. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrada bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potr-ebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes* platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Dobar dan! i dobro zdravlje do# niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Đsafluid i Elsa=pilulc! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa#pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje* potc jesu: Fellcrova Elsa#pomada za lice, najiača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni ljiljanov m Učeni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel# lerova Tannochinaspomada za po* rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali ELsa#nreparati tvrtke Eugen V. Feh ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva* ke preporuke vrijedni! Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskin aparata i potrebštma. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svin mineralnih voda i t. d. Broj 254 — „PRAVCA" — „НРАВДА* Os. 1169/18.-60 Oglas. Kotarski šeriatski sud u Sarajevu prodavati će običnom javnom dražbom na dan 24. februara 1921. u četvrtak u 10 sati prije podne (sudbena palača П. kat soba broj 52). nekretnine umr­ log Server ef. Svrze. 1. ‘ 2 dio kuće i bašće u površini od 1 d. 386 m u Ulomjenici gr. ul. br. LXXlV/10, kat. opć. Sarajevo, ali ne ispod 200.000 K. 2. Cijela kuća u Tubegovici ulici (glavna trafika) gr. ul. br. ХХХ1Х/74 kat. opć- Sarajevo ali ne ispod 700.000 kruna i 3. Cijele mulk nekret u gr. ul. br. 231 i 238 kat opć. Butmir G. u po­ vršini oa 21 d. 850 m. ali ne ispod 150.000 K. Uvjeti dražbe mogu se vidjeti uz vrijeme uredovnih sati kod kotarskog šeriatskod suda u Sarajevu. Kotarski šeriatski sud. U Sarajevu, dne 28. decembra 1920. bolnih telefona Ta pokušajte i Vi FELLEROV PRAVI ELEA-FLUID. Divit ćete ве i hvaliti Fellerov Eleafluid kao dobra prijatelja u crnim danima. 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boco 42.— K. Prah i tablete protiv reume 15.—. Aspirin prašci b K. Oj, kako ćete biti zadovoljni, ako рокиšate FBLLEROVE PRAVE ELSA-PILU­ LE! Te bu uistinu dobro! 6 kutija 18.— K. SAGRADA BARBER 12.—K. ŠVEIK SKA ŽELUDĆANA TINKTURA 20.- K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA в.—K. Pravi eehoferov balzam 15,- K- Vi kašljete! Za probavu! Probavni prašak 4.— K, Soda bicarbonica 3 — K, Sol za Čišćonjc želuđea 6.— K, KarlBbadeka sol в,— K, REGENEROL SA MARKOM „HEGA* (fizio­ loško soli po prof. Neuesero) 1 kutija 25.— K- Najfinije Ricinovo nije po 6.— i 30.— K. Pa etil© od tamarinda 2.50 K. ĆAJ ZA ČIŠĆENJE KRVI 8.-. Senesbleter i Muterblcter počamši od 3.— K. Glavobolja! Jednako ngodan u uporabi kao i pouzdan jest FELLEROV HELSA“ klinčić PROTIV MIGRENE 12.—K. Prašci protiv glavo­ bolje 15 — K. Kinina, praška protiv groanice 30.— K. Svrbljenje, evrab. i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12’—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10’— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12’—, Mast za uši na blagu K 5’— i 12’—, Prašak proti mrava K 1Q.—. Vast proti svrabu K 14.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J Q n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul br. 3. Nije li Vam želudac u redu! Tr­ pite li od slabo probave! Od pokvarena apetita! Sina otetranjuje, kašalj utažuje ZAGOR SKI PRSNI SOK 9 — K, H-go kolačići (prene pastile protiv kašlja) 7.50 K, Bon­ toni cd Blađa, od t. puten počamfii od 3.— K. Prsni čaj protiv kašlja 8. K. Fiakereki prah 8.— K. Guajakoleirup uz liječ­ nički prepie 40.— K. Lipov čaj 8.— K. Zubobolja! M šEui, štakori, stjenke i žohari Mast protiv sviaba 12.— K, Naflolova mast 16,— i 20 — K, Sumporna mast 12 — K. Sve ostale masti, kao cinkova, blajvaje — aromatična, lovorova mast u К. Mast kotijam* po 3, , 7. ва rane 15.— K, Mast za djeca, Kam* foma žesta 12.— i 60.— K. Mast ptotiv ozebline 15.—. Điahilon-flašter, rubnflašter 2.— K I 4. — K Žesta i mast protiv gušđ (КгорЛ 15.— K. Sredstva zm životinjo. Hranivi prah za marva 1 kutija 7 50 K, Mazilo »a konje 25 — K. Antika 6. - i 30.— K, Gusti terpent n 5.— i 10.— K, Mast protiv uši ja 3.— i 12.— K. Kod upita treba priložiti poštanske biljege za od­ govor. SlabokrvnoRt! Tekući željezni ekstrakt 20,— K, Željezni albuminnt 40— K- Uz liječnički propis: AR8OFERRIN-TEKTOLETE od ljekarne k svetome Duhu u Beču 25.— K, HEGA FERRIN 45.- K. Kr^no-željezni sirup 20.— K. Blaudove tektolete 15.— K. Pravo najfinije ljekovito riblje ulje „Е1ва“ 85.— K. Protiv glista! Elsa šećerne рааШе protiv glista I vre­ ćica 7.50 K. Citvarovo sjeme protiv glista, čisto ili sa šećerom, po težini počamši od 4. — K. Proljev, Diareja! Baetlerove kapi protiv kolere 15.— K, kapi protiv grčeva 10— K, kapi od kamilice, od prominca, kimove kapljice, cimetove, inelisove kapljice, balđrijan&ka tinktura, Hoffmanova žeeta, male boce 6.— K, velike 30.— K. Dahrove kapi (Bibergeil) za žene 30 — K. Omot i poštarina računaju ве posebno, ali što jeftinije. Prepornča so, naručiti što više na jedan puta, jer ве tako troškovi podjeljuju i iznose za pojedina robu manje. Narudžbe adresirati na: Eugen V. Feller, ljekarna, Stubica donja, Elsa rg br. 310 Hrvatska zastupnici traže se! Nudjamo odmah otpremijive iz Zagreba našim starim ‘no" vim mušterijama da smo otpočeli naš prijašnji rad na veliko kao i prije, te prema Lome nuđamo na veliko kafu, Šećer kockasti (u sanducima), pirinać, Petroleum te ostalu kolonijalnu i manufakturnu robu. staklene plaće u svim mjeram , kao i staklarski kit, nadalje cilhiderc, me­ dicinske bnčice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itđ. Skladište čeških tvornica stakla i porculana WEI£S š DRUG, ZAGRE3,kf*i paromlina * Muči II Vas glavobolja! Trganje u kostima! Boli od uloga, od reumatizma ! Bnsanlca! Jeste li nervozni! Zabne kapi 5.— K. Zeleno nije 30’—- K. Vođa za oči 5’ — K. veća kobčina, istom prispjeli, po najnižoj cijeni kod Jusufa Hadžića, električara, Sarajevo, Kundurdžiluk ul. 35. Telefon broj 671. Bjesni Opet nešto za Vas I PAPiRNlCA * t HAMDIJE KOPČI Ć A I Ф preporučuje svoje bogato stovarište £ svih vrsta papira, kaucalarijskog i ❖ školskog pribora. — Naručbe se obavijaju brzo f točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 6!в ф £ J > e Braća (Hasan) Pašić, Tuzla. Uspješno oglašuje se u „Pravdi" WS53Hi&3!EB8Z^SS umi koja čini trajno veselje ? Samo Suttnerova ura I Schicht*0v sapun Od nikla, ocjeli, »rebra, zlata, u svako] cijeni — i vi ćete bili zadovaljnl 1 Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebštine kao škare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. sve dobro i Jeftino 1 Tražite cljenik od tvrtke prispio ja u Sarajevo jedan vagon i rasprodaje se. — Narudžbe prima: Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Albert Vita Levi, Sarajevo, H. Iđttner ii Ljubljani b oj 726, Muslimansha trgavačha i obrtničha banka zo Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K, 10,000.000 Podružnice u 13. Brodu i 13. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima, — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZRI Odgovcmi urednik; Ibrahim Muhić. Vlasnik; Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Dankl & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/84a1ea34cd6c845086fd42e8f2b737cb.pdf ce686be77726f19fbfe1f5e95acf1039 PDF Text Text Pojedini broj к 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odber. Pretp’ata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 17 (255) Sarajevo, utorak 15. februara 1921. (6. Džem-ahar :339 . i Govor nar. poslanika dra M. Spahe DRŽAN U SJEDNICI USTAVNOG ODBORA PRILIKOM GENE: RALNE RASPRAVE O VLADINOM NACRTU USTAVA. (Po stenografskim bilješkama.) Gospodo, ja se ne ću toliko ba* odnose ne dira, a u Bosni ne smije viti teoretskim razlaganjem pojedi* da ima posjednik ni jedan komad nih odredaba Ustava, nego ću go* zemlje! voriti manje više sa praktičnoga To nije ravnopravnost, to. je oti* gledišta. Ovdje je bilo govora o gra* manje samo od jednoga dijela na* danskim pravima, koje treba Ustav šega naroda, ko je gg. demokratima da zagarantuje svakom građaninu. stalo, kao inicijatorima ovakve ag* Govorilo se o opsegu građanskih rarne reforme, kakvu sprovode, ne* prava, da ovo ili ono pravo građana ka je sprovedu po svim dijelovima sko nije dovoljno izraženo u ovom naše otadžbine i neka se ne oduži* nacrtu Ustava, koji je vlada g. Pa* ma samo od nas. (G. slavko Šeće* šića predložila. Ja, gospodo, držim, rov: Ali tamo nije vaša svojina.) da jc opseg građanskog prava, ko* To ste vi izmislili. Vi ste izmislili i a će u Ustavu biti zagarantovana, kmetstvu slične odnošaje i progla* barem prema mome dosadašnjem sili našu slobodnu svojinu kao od* iskustvu od sporedne važnosti i da nos sličan kemtskim odnosima. Kod je puno važnije pitanje, da li će se nas se od muslimana otimaju po je* ova građanska prava u punom op* dan ili dva hektara, dok međutim u šegu, kako će biti zagarantovana u Srbiji jma posjednika, koji imaju Ustvu, poštivati. Mi smo i dosada u po hiljadu hektara u napoličarskom jednom dijelu naše zemlje imali je* odnosu, koji ste vi kod nam progla* dan od naslobodoumnijih Ustava, sili da je kmetstvu sličan. Ja sam o mi smo imali u drugom dijelu zako* tome, gospodo, govorio u privremc* ne, koji su građanska prava, ličnu nom Narodnom Predstavništvu, islobodu, pravo svojino garantovali podnio sam i pitanje na bivšeg mi* svojim građanima, ali smo se osvje* nstra za agrarnu reformu i naveo je* dočili kroz ove dvije godine, da sve dan klasičan primjer takvih sluča* te zakonske i ustavne odredbe ma« jeva* No to nije pomoglo. Musli* lo pomažu, ako se prava građanska man, kojem je oteta, zemlja, nije ne pošt iva ju. Ta su građanska pra* došao do svoje zemlje, jer nema va ostala nepoštivana i gažena u* vlasti koja će mu vratiti zemljište, pravo s one strane, s koje su trebam što mu ga je oteo jedan željeznički la biti zaštićena. Ja ću, gospodo, od* radnik, koji ima sam u svojini već mah da spomenem jedno pravo ko* 40 dunuma svoje zemlje. Treba zna* je je ovdje najviše điskutovano, a ti, gospodo, da to nije radi pomanj* to je pravosvojine. Ja odmah, kanja vlasti, nije ni pomanjkanje gospodo, izjavljujem, da vrlo rado autoriteta vlasti, jer ovo je nepo* usvajam one prigovore, koji su iz* sredno kod Sarajeva, i ako vlast ka* nošeni u diskusiji o nacrtu Ustava, že da ovo ne može da sprovede na da i pravo svojine treba ograničiti pet kilometara od Sarajeva, onda socijalnim obzirima i da se pravo nema prava da se naziva držvnom svojine mora samo u toliko štititi, vlasti. u koliko to pravo vrši jednu socijal* Tako je gospodo i sa pravom lič* nu funkciju. Ono, o čemu hoću da ne slobode. Mi smo, gospodo, imali govorim, jest to, da se pravo svoji* do sada u kaznenom postupku za ne u našoj državi nije do sada u Bosnu i Hercegovinu jednu odred* svima pokrajinama jednako respek* bu, po kojoj se ni jedan građanin tovalo. Ono se je u jednom dijelu, nije smio držati duže od 3 dana u policijskom pritvoru. To je bio naj* naročito u Bosni i Hercegovini, gdje je zemljišni posjed najvećim dijo duži rok. Uza sve to dogodilo se, i lom u rukama muslimana, grozno to upravo neposredno pred 28. no* gazilo. Ja nisam nikakav zagovarač vembra, da je nekoliko naših najie* kmetovskiih odnos, i g. ministar za taknutijih ljudi, među njima i jedan Konstituantu može mi biti svjedok, poslanički kandidat, koji sada sjedi u ovoj Skupštini, držan u zatvoru, da sam ja u ministarskom savjetu, kada su se izrađivale prethodne od* istina u kućnom zatvoru — moram odati pravdu policiji, da je bila paž* redbe za agrarnu reformu, odmah pristao na ukidanje kmetskih od* ljiva — držani su u policijskom pri* nosa u našoj državi. Toga se gg. tvoru kućnjem skoro tri nedjelje i ministri i osta'ag ospoda, koja su nisu se smjeli kretati, jer su stajali bila u prvorp kabinetu, vrlo dobro pod nadzorom jendoga detektiva. sjećaju. (G. Slavko Šećerev: Što ste Jedan okrUvlieni u ovoj stvari spro* dali ostavku?) Dao sam ostavku veden je sudu, pa je pušten, jer ве zato, Što sam vidio, da se to pitanje naš’o da nema nikakve krivice. Ima, gospodo, jedno pravo, koje nejednako rješava u pojedinim di* jelovima države, i iz još jednoga u ovom Ustavu nije spomenuto i drugoga razloga, jer su u jedno di* koje, kad se obično razgovara, ne jelu države bili oktroisani poslani* bi trebalo ni da bude isticano, ali ci, koji ne predstavljaju volju ovo* koje prema iskustvo što smo ga do* živjeli i koje i dan danas doživiju* ga dijela naroda. Ja nisam protivnik ni najradikalnije Agrarne reforme. jemo, treba naročito naglasiti. To je pravo, koje se inače i bez Usta* Neka se sprovede i najradikalnija va priznaje svakome građaninu, reforma, ako hoćete, ali samo neka se sprovede u čitavoj državi jedna* pravo na život. Ono, gospodo, što ko. Mi, gospodo, osjećamo to kao se događa u južnim dijelovima naše jednu vrlo veliku nepravdu i kao države, to više nije nepoštivanje i rušenje osnovnoga načela ravno* gaženje ustavom zagarantovanih prava, nego je to oduzimanje mo* pravnosti, kada se kod nas, od po* gućnosti za život. Tamo ljudi i ne sjednika otima i posljednji komad traže kakva građanska prava, ne zemlje, ako ga ne obrađuje, pa čak traže slobodu štampe i slobodu zbo* i ako ga obrađuje sopstvenik so* га i dogovora, nego traže samo to, bom, a ne pruža mu se nikakva da im se pusti gola duša, da mogu pravna zaštita, dok se u drugim di* jelovima države ne dira ni u velike živjeti. Ono, što se ovih dana do* gađa u južnim krajevima naše dr* posjede. U Srbiji ima posjedriika, žave, i o čemu ste vi već čuli od svo* koji imaju hiljadu hektara zemlje, koje sobom nc obrađuju, pa se u tc jih drugova u klubovima, nadma* I šuje svojom grozotom sve dosada ; spomenuto. Pa šta je bilo? Osim I nekoliko riječi, koje su se čule u za* tvorenim sjednicama pojedinih klu* i bova, čitava beogradska javnost ni* I je našla za vrijedno, tome ma i jednu riječ progovori, i ako se zna, da je od udara žandarma poginulo i zlostavljeno nekoliko stotina ne* vinih ljudi, a među njima mnogo žena i djece. To, gospodo, nisu od* metnici, koji sc progone, to su mir* ni naši građani, među kojima ima i ljudi, koji su našim vlastima mnogo dobra učinili, koji su našim vlasti* ma silno pomagali. (Glasovi: Koji su to?) Upitajte svoje drugove iz Makedonije, pa će vam oni dati vrlo tačne informacije, ako ih želite. U ovakim prilikama, kad se gra* danska prava cd onih, koji bi u pr* vom redu imali da ih štite, na ova* ko brutalan način gaze i ruše, onda mnogo ne pomaže ni Čl. 118 ustava, koji svakom građaninu daje pravo, da bez ičijeg odobrenja može tužiti upravne organe za krivična djela, koja im učine u službenom radu. U takim prilikama ova ustavna garan* čija nema mnogo praktične vrijed* nosti. Mi bsimo se, gospodo, stoga prema iskustvu, koje smo preživje* li za ovo dvije godine, zadovoljili s mnogo manje građanskih prava, sa* mo da nam se ono, što nam dadne — i poštuje s one strane, koja treba da to štiti. Ovdje je, gospodo, bilo mnogo govora o prazninama u nacrtu u* stava. Jedna od najvažnijih prazni* na, spomenuta od više govornika, a u prvom redu od poštovanog g. A* vramovića, bila je u tome, da u o* vom ustavnom nacrtu nema odred* be o socijalno*ekonomskim pitanji* ma. Ja sam već malo prije naporne* nuo, da sam ja tu prazninu osjetio i da bi mi bilo vrlo milo, ako bi se ova praznina popunila. Gospodo, događaji idu i razvijaju se vrlo br* zo, a da bi mi mogli preko toga pi* tanja olako preći. Ja bih htio da spomenem još ne* ke praznine, koje sam zapazio, a koje su po mom mišljenju načelne prirode. U ovom sc nacrtu govori o sastavu Narodnog Predstavništva i o upravnoj vlasti, a međutim nika* ko se ne određuju granice nadlež* nosti zakonodavne i upravne vlasti. A to je, gospodo, jedan od prvih postulata i odredaba koje treba da uđu u ustav. (Čuje se: To je teo* rija!) To ima praktične vrijednosti, jer smo iz iskustva vidjeli, da se najkrupnija pitanja rješavaju ured* bom. Na osnovu ove odredbe vi svako pitanje možete riješiti ured* bom. (Dr. L. Marković: Naprotiv stoji, da se za uredbu mora tražiti naročito zakonodavno riješenje.) A1 gdje je granica između zakono# davne i upravne vlasti? Kazaće se, ovo je administrativna stvar; za nju je nadležna upravna vlast, pa ćete je regulisati uredbom. Isto tako nema u ovom acrtu u* stava osnovnog načela o izbornom pavu građana. Istina u čl. 42. po* stavljeno je nekoliko načela, ali se odmah iza toga veli, da će se zako* nom poimence označiti izuzeci od ovoga. Pomoću ove odredbe može da se izigra ustavom zagarantovano pravo izbora. Po mome mišljenju trebalo bi u odjelju o Narodnom Predstavni* štvu da uđu i osnovna načela o po* slovnom redu za Zakonodavnu Skupštinu. Ima, istina, i o tome ne* koliko odredaba, ali bi ih trebalo svakako popuniti. Sve ovo, gospo* do, bilo je u ranijim nacrtima usta* va: u ustavu g. Stojana Protića i u* Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina Ili. stavne komisije, i ja nc znam, za* što su ove načelne odredbe ispu* štene. Kad je riječ o ekonomskim pita* njima, meni je palo u oči, da je iz ovoga nacrta ispuštena jedna od* redba ekonomske prirode, naime o* na, koja govori o slobodi rada, koja govori o slobodi obrta i trgovine i t. d. Izgleda da sc htjelo, da se u* opće regulisanje svih ekonomskih pitanja ostavi zakonima. Bez sumnje je, gospodo, najvažni* jc pitanje, koje nas u ovom nacrtu interesuje, pitanje o budućem ure* đenju naše države. 1 tu se, gospodo, sukobljavaju razna mišljenja. G. predgovornik pomenuo je ovdje, da mi od strane vlade nismo čuli nika* kvo podrobnije obrazloženje. Zato je to učinio g. predsjednik Ustav* nog Odbora. Mi, gospodo, hoćemo jedinstvenu državu i spremni smo, da državnoj vlasti damo sve one nadležnosti, sve one kompetencije, koje državnoj vlasti trebaju i koje državu čine jakom. Ali, gospodo, držimo da je u interesu dobre admi* nistracije zemlje, da je u interesu općega zadovoljstva, da se admini* stracija decentrališe. Ako mi to za* htijevamo, gospodo, mi to ne čini* mo ni iz kakvih historijskih, politici kih ili državopravnih razloga, već to činimo samo u cilju, da admini* stracija bude što bolja. I kad taj za* htjev ističemo, mi se oslanjamo na iskustvo, koje smo dosele postigli. Centralni aparat, koji je organizo* van u Beogradu, za ove dvije godi* ne dana nije mogao da svoje pošlo* ve svršava dobro, brzo i uspješno, jer se je imao boriti sa raznolikošću prilika u pojedinim dijelovima naše države kao i raznolikošću zakono* davstva. Veli se, istina, da ćemo iz* jednačiti zakone. Ima optimista, koji tvrde da ćemo mi te zakone iz* jednačiti za dvije godnie dana. Mc* đutim mi smo počeli da radimo pro* tivno. Mi smo, gospođo, vidjeli da se kod toga izjednačivani a čine veće greške, nego što je dosele bilo. U financijskom zakonu za ovu godinu predvidio je bivši ministar izjedna* čehje rakijskog poreza, ali je odmah izuzeo raniju kraljevinu Srbiju. Ni* je dakle imao smjelosti, da to pro* širi na cijelu državu. A da svi po* rezi moraju da budu jednaki, jedno je od osnovnih načela. Makar naša država bila i federalistička, makar kako bila uređena, dok imamo za* jedničke carinske granice, mora da nam budu i jednaki proizvodni po* rezi. To je elementarni zahtjev. I ko nema smjelosti da sprovede taj rakijski porez ondje, gdje očekuje otpor svojih pristalica, taj ne može govoriti o izjednačenju zakona. Zar nije sramota, da nakon našeg ujedi* njenja i danas na Drini i na Savi stoje carinski stražari i paze, da ko ne bi pronio jedan litar rakije pre* ko Drine i Save. Nismo dakle imali sposobnosti da izjednačimo ni one zakone, koji bi morali da budu jed* naki za čitavu državu. Ja sam neko* liko puta govorio g. Kosti Stojano* viču, da ta nejednakost ne može da opstane, a on je odgovarao: Mi to ne smijemo. (Jedan glas: Sve se duž* nosti moraju izjednačiti!) Nemojte dakle to braniti. Ako to branite, gospodo, onda ste sigurno na pogrešnom putu. Bolje je, da ne branite jednu rđavu stvar. To vam nikako ne pomaže. Mi se, gospodo, ne zalažemo ni za kakve istorijske granice, ali držimo, da je potrebno da sc održi sadašnja administrativ* na organizacija. Ja o toj administra* tivnoi organizaciji ne ću da ovdje �Страна 2 — Strana 255 — Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA* iznosim svoje mišljenje, eto vam g. »Samo se po sebi razume da na ovo Markovića i gospode koja su bila u mesto ne može doći musliman«. (Jedan glas: A šta piše vaša »Prav? toj ustavnoj komisiji, koji su u svom izvještaju kazali da ta a dm i? da«?) Sigurno je, da nikada nije ta? ko što napisala. Kraj takvog men* nistrativna organizacija nije rđava. (Dr. Svet. Popović: 1 sa svima fi* tali teta, kraj takvog raspoloženja, nama, gospodo, malo pomaže odred* nansij.sk:m stražarima na Drini.) П) ste vi uveli. To nije bila jedna ad? ba u članku 19., koji veli da su sva ministrativna stvar, nego jedna za* zvanja u svima strukama državne službe podjednako dostupna po za? konodavna stvar, a ja sam za to, da bar poresko zakonodavstvo bude konskim pogodbama svima držav? izjednačeno u cijeloj državi. I a ad? ljanima po rođenju itd. Kad, gospo* ministrativna organizacija nije rđa* do, velite da to što »Politika« piše va, a iskustvo nas uči da smo dosele nije tačno, zašto onda ni na jednom istaknutom mjestu bosanske vlade slabo izgrađivali nove organizacije i da nismo pokazali mnogo stvara* nije do sada bio ni jedan musliman? Ličkog duha u zavođenju novih or* (Ministar za Konstituantu: Jesmo ganizacija. Zato, gospodo, dokle mi li pristali da musliman bude pove# ne budemo spremni da stvorimo bo* I renik unutrašnjih dela u Bosni?) lje organizacije, nemojmo rušiti o* Kada? (Ministar Konstituantu: Ka* no, što postoji i o čemu smo svi u* 1 da smo pravili vladu gosp. Stojana i Protića.) O tome mi nije ništa po* vjereni da je dobro. Ovaj nacrt ustava govori i o sa* I znato. Ostavimo sadašnji mome# moupravama oblasti. 1 kad se hoće , nat, ali bilo je momenata, k^da smo da istakne glavna karakteristika o? I ja i g. dr. Krasnica pomagali vladu, voga ustva u pitanju našeg unutar* (Predsjednik: Mislim, da jc i sada njeg uređenja, onda se s nekim oso? I pomažete.) O tome ćemo docnije govoriti. Bilo je momenata kada hitim zadovoljstvom naglašuje, da ovaj nacrt ustava daje široke samo? ' smo ja i gospodin Krasnica poma* uprave. Da ta stvar bude što ljepša, i gali vladu, to su bila velika i duga na čelo nadležnosti tih oblasti met* i razlaganja, i nikada, gospodo, nije nute su oblasne finansije. I sada, go? . došao ni na jedno mjesto u bosan? spodo. ko to čita, rekao bi: šta ho* I sku vladu ni jedan musliman. Ja sam ćete više, kad se tim oblastima daju i bio povjerenik samo u prvoj Na? i oblasne finansiic? Međutim iz če? I rodnoj Vladi i od ujedinjenja do 1. ga se sastoje te finansije? Kakva su : januara, kada sam tu dužnost napu* ta financijska sredstva? Odakle će i’ stio, pa sve do danas ni na jedno oblasti crpsti ta svoja sredstva? (Dr. više mjesto nije pozvan ni jedan L. Marko vic: To sc predviđa u za* musliman. Bilo je predstavnika svih konu o uređenju oblasti.) Glavno je: grupa, ali ni onda ni na jedno istak? hoće ii te oblasti udarati na narod nuto mjesto nije došao ni jedan nove terete, ili će dobiti nešto od musliman. Čak i ono malo bosan* dosadanjih državnih tereta. To je skih činovnika, što ih ima u bosan? trebalo reći ili u ovom nacrtu usta* j skoj upravi, svi su bačeni na koje* va, ili u njegovu obrazloženju. , kakva sporedna mjesta, gdje apso? (Glas: Vi hoćete samoupravu bez ! hitno nemaju nikakva utjecaja na tereta!) Narod je i onako preopte? ' upravne funkcije državne. (I >r. Še? rečen dosadanjim daćama. Dosa? i ćerov: Iz Bosne je bilo više vaših danje daće su podeseterostručene. : ministara nego pravoslavnih.) Bio Narodu je već dosta tih daća. Za? . je od vaših g. Dr. Krulj. (Dr. ^eće? natrija kod nas plaća u formi prvo? I rov: Samo on, a vaših je bilo neko* bitnog poreza, u formi raznih na? liko.) Samo dvojica i to vrlo kratko meta i obrtnog poreza do 30% od I vrijeme. svoje zarade i ti su ljudi dovoljno Prelazeći, .gospodo, na ostale od* već opterećeni. Oni ne će takvu sa? redbe ovoga Ustava htio bih samo moupravu, koja će im donijeti nove da istaknem, da je već u jednome terete. (Dr. T. Tomljenović: A po dijelu ovaj nacrt Ustava doživio ustavu g. Protića oblasti plaćaju sve propast. To je onaj dio, koji govori činovnike, i to najsiromašnije obla* o dvodomnom sistemu, koji je, ka? sti.) Ja to zamjeram i ustavu gosp. ko izgleda, već pao u vodu. Daj Protića. (Glas: Vi hoćete samo* Bože da i one druge odredbe, koje upravu, a da država sve plaća.) Ho? su sada kamen spoticanja i smutnje ćemo, da se od sadašnjih prihoda između grupa, koje hoće iskreno je? nešto dadne i oblastima, jer država I dinstvo države, koje hoće iskreno je dosta već zagrabila u džepove : jaku državu, daj Bože, da i taj ka* malih porezovnika, a nije ništa o? I men smutnje i spoticanja iz ovoga stavila za samoupravne jedinice. -I Ustava ispadne. Ovdje jc, gospodo, Kad sam čitao ove odredbe u na? više puta pala riječ »sporazum«, a i crtu ustava o kompetenciji tih bu* gosodin predsjednik našega odbora dućih oblasti, kako ih vladin nacrt reče u svome govoru, da se nismo hoće da organizuje, sjetio sam se ujedinili da jedni druge podčinjava? kotarskih vijeća, koje je Austrija mo. Ako to stoji, gospodo, onda zavela u Bosni u t. zv. ustavna od treba da tražimo puta i načina, kako 1910. godine. Ja se nisam potrudio će pri izradi ovog ustava moći da da sravnjujem ove kompetencije, sarađuju svi, o kojima ste i vi o? ali moram otvoreno reći, da je moj svjedočeni, da iskreno i sa puno prvi utisak bio: da su vrlo slične. A ljubavi hoće ovu državu, hoće da o? znam i to, da se ta kotarska vijeća, va država bude jaka, da bude sre? sa svojim »samoupravama«, među đena. Gospodo, nemojte da se nad? kojima su bile i finansije, naravno glasavamo; nemojte da sc majorizi? u obliku nameta na postojeće po* ramo. I vi sami uviđate da je netač* reske terete, nisu gotovo ni sastaja? no ono, što ste uvrstili ч poslovnik la, niti su što dobro učinila. Tako o kvalificiranoj većini, jer se i u o# će, gospodo, biti i sa ovim širokim vome nacrtu Ustava traži, da za pro# samoupravama, koje vi dajete na* mjenu Ustava glasaju dvije trećine rodu. I svih poslanika. Vi sami znate da o* Bilo je, gospodo, govora i o raz* no nije kvalificirana većina, kako je nim mentalitetima, ali se nije govo? vi nazivate. Po tumačenju koje smo rilo o jednom mentalitetu: nije se čuli u Ustavotvornoj Skupštini sa govorilo o mentalitetu jednog dijela pozvane strane, mogla bi se smatra? našeg naroda, il'i bolje reći o pri? ti kvalificiranom većinom i većina radnicima jedne konfesije, naročito od 95 poslanika. Ja sam kraj toga kod nas u Bosni i Hercegovini, koji pitao i pitam: šta je sa ona druga misle da vlast u ovoj zemlji, u ovoj 324 poslanika? Jesu li oni kvalifici* državi pripada samo njima. Ja, go* rana manjina? Ovdje nam je tuma* spodo, ne ću da o tom dugo razla? čeno da je kraj kvoruma od 140 po? žcm, i a ću samo da se pozovem na slanika kvalificirana većina 95. (Mi? bilješku u jednom od ozbiljnih beo? nistar za Konstituantu Marko Trif# gradskih listova, od listova koji bar ković: Kvorumska kvalificirana ve? hoće da sc broje u ozbiljne. U jed? čina. To je velika razlika.) Ali go? noj vijesti, koja govori o popunja* spodo, svi ste vi sami osvjedočeni, vanju predsjedničkog mjesta ze* da vaše tumačenje o kvalificiranoj maljske vlade u Sarajevu, u jednoj većini nije tačno. Najbolji je za to depeši beogradske »Politike«, koju dokaz ovaj nacrt ustava, koji za iz* je primila iz Sarajeva, donose se i* mjenu ustava traži dvije trećine od mena raznih kandidata za predsjed* ukupnog broja poslanika. (Jedan ničko mjesto. Među ostalima, spo# glas: To je za mijenjanje.) Ako, go* minje se i naš poslanički drug g. dr. spodo, hoćete da poštujete, da ne Karamehmedović, čovjek, koji i po namećete svoju volju drugima, on? svojoj spremi i po svojoj prošlosti, da, gospodo, dozvolite da se ovaj pa čak ako hoćete i po nacionalnom ustav može isto onako mijenjati, ubjeđen’u —- jer je po nacionalnom kako je i donešen. 1 ako tako bude? ubjeđenju Srbin — imao bi pravo, te postupali, onda ćete dokazati da da na to mjesto dođe. A šta »Politi# iskrenđ mislite o riječima, koje jc ka« dodaje ovoj vijesti? Ona veli: ovdje g. Vesnić rekao. Sarajevo, 14. februara. Za Makedonce. Iz Donjeg Vaku* fa primismo jučer ovaj brzojav: »S bolom u duši osjećamo izvršene pokolje nad našom braćom u San* džaku i Makedoniji. Tražimo od naših poslanika, da najenergičnije poduzmu korake, kako bi jedanput prestala ova nečuvena zločinstva, i Kod nas vlada velika uzrujanost. — Mjesni odbor.« • Naši ljudi mogu biti potpuno si* gurni, da će naš poslanički klub i o? vom prilikom izvršiti svoju dužnost. Ujedno molimo naše odbore koji su namjeravali održati protestne skup* štine, da to sad ne čine. Bude li to kasnije potrebno, mi ćemo im dati potrebnu uputu. Pitanje na ministra vojnog i mornarice. Po naređenju pozivaju se sada vojni obveznici, koji su rođeni u g. 1898. na redovitu kadetsku službu, i ako su oni u bivšoj austrougarskoj vojsci odslužili po dvije godine, a dosele sc je vrijeme, provedeno u bivšoj a.?u. vojsci uračunavalo u ka? derski rok. Stoga upućujem gospo? dinu ministru vojnom i mornarice pitanje: 1. zašto se vojnim obveznicima, koji su rođeni 1898. godine, ne ura? čunava vrijeme, koje su odslužili u bivšoj austro?ugarskoj vojsci, u ka? derski rok, kad je to drugim vojnim I obveznicima uračunato i 2. da li ste u sluča ju, da zbog važ# nih vojnili razloga ne bude moguće vojnim obveznicima, koji su rođeni 1898. godine priznati odsluženo vri? jeme, voljni narediti da im se kader? ski rok što više skrati? U Beogradu, 7. februara. Hamzalija Ajanović, narodni poslanik. Pitanje na gospodina ministra unutrašnjih djela. Prema ranijim naredbama o za* štiti kirajdžija u Bosni i Hercegovi* ni rješavalo jc utoke i žalbe u stan* benim stvarima povjereništvo mi? nistarstva za socijalnu politiku, kod kojeg je za tu svrhu bio obrazovan i poseban senat, sastavljen od po jednog činovnika pravosudnog i ad* ministrativnog odjeljenja zemaljske vlade., te jednog od samog povjere? ništva. Po samoj prirodi ove stvari trc* ba da ona spada u nadležnost mini? starstva za socijalnu politiku; tako jc u čitavoj našoj državi osim Bo* sne i Hercegovine, jer je kod nas jednom naredbom predsjednika ze? maljske vlade, koja je objavljena i u glasniku zakona i naredaba, ovaj posao oduzet iz nadležnosti povjere* ništva ministarstva za socijalnu po? litiku i povjeren odjeljenju za unu* trašnje poslove zemaljske vlade. Mjesto senata, koji je po svom sa? stavu bio donekle garancija za stvar? no i objektivno rješavanje, rješava sada utoke i žalbe jedan referent odjeljenja za unutrašnje poslove, koji za taj posao nema ni potrebne pravne ni stručne spreme, veĆ4h rje? šava ili po svom ličnom raspolože? nju ili prema uputstvima, koja do* biva od svojih predpostavljcnih. Kraj ovakog načina rješavanja o? vih stvari nijesu isključeni ni poli? tički uticaji, koji ovdje ne bi smjeli imati mjesta. Stoga upućujem na gospodina mi? nistra unutrašnjih djela pitanje, da li ćc ovu, i stvarno i pravno, neosno? vanu naredbu predsjednika zemalj? ske vlade za Bosnu i Hercegovinu izvan snage staviti? zMolim pismeni odgovor. Beograd, 8. februara. Dr. Mehmed Spaho, narodni poslanik. Iz Sandžaka i Makedonije. PONOVNA PREDSTAVKA MUSLIMANSKIH POSLANIKA IZ JUŽNE SRBIJE. I Muslimanski poslanici iz Južne usmrćeno je zadnjih dana od voj# ! Srbije, koji su članovi demokrat? nika i oružnika što puškom, skog i radikalskog kluba (ovaj put što bajunetom, što singirom, što kundakom između 700 do 1000 o? i M. Salihbegović!) upravili su ovu predstavku svojim drugovima i — soba, a među njima većinom nevina predsjedništvu Konstitu? djeca i žene. Desio se slučaj, da je mati ubijena i da je dijete ostalo si* a n t e: »Potpisani zastupnici Južne Srbi* sajući sisu 24 sata, pa kad.je došla je te Sandžaka i Kosova kao oče? druga patrola, isto je dijete natakla vici, a i na podlozi istinitih izvje? na bod, usmrtila ga i bacila u vatru. staja od pouzdaniji osoba, slobodni Ovakvi se slučajevi ponavljaju svaki smo da uputimo upit na predstav? dan i mjesto da se traže odmetnici ništvo ustavotvorne skupštine o zu* i pljačkaši, ubijaju se nevina djeca lumima, koji se čine na nevinim i žene, a kuće se s blagom po o* muslimanima u našim krajevima od ružnicima i vojnicima ne* strano civilnog činovništva i v o j# milice pljačkaju. n i k a. Da ovo dokažemo navodimo Mi, premda smo članovi vladine slijedeće: većine, ne možemo izdržati gleda* U zadnje vrijeme se u krajevima jući, kako se neprestance ubijaju i nahijama Kosova, Prizrena, Meto? nevini i pljačkaju naši domovi. Mi hije, Sandžaka, Skoplja, Ohrida i smo poslati, da naročito zastupamo Kajkandelena od strane civilnih islamski dio našega naroda iz tih vlasti čine takvi zulumi na musli? krajeva, a mi ćemo se održati u sa* manskom stanovništvu, da to рге? danjem položaju ne gledajući te u? laži svaku mjeru i da se ne može žasne događaje, o kojima ne smije? dovesti nikako u sklad s osjećajima mo skoro da mislimo. Molimo pred? čovječnosti i humanosti. Svaki stavništvo, da već jedanput učini se dan ubije na stotine ne* kraj ovim zulumima i pokolju, a na* vine djece i žena. To sc ne? ročito tražimo, da bi se poslala prekidno nastavlja i zulumi dalje jedna parlamentarna ko? traju, premda su muslimani iz San? misija, koja bi otišla na lice mje? džaka, Makedonije i Južne Srbije sta da nepristrano izvidi, da se kriv? prijateljski raspoloženi ci pronađu i uzmu na odgovornost prema ovoj državi i premda žele, prema zakonskim propisima. da sc u ovoj državi uvede red i mir. Ako se ovo ne bi izvršilo, očitu? Vidjevši potpisani, kako se ovi zu? jemo, da ćemo svi, bili u radikalnom lumi neprestano čine, dolazi nam u ili demokratskgm klubu, iz ovog misao i dovodi nas do uvjerenja, povući konzekvencije i ići dru* da se ide za sistematskim gim pravcem, da dođemo do poništenjem i istreblje? zakonske zaštite.« njem islamskog elementa • u ovim krajevima. Vidjevši sve ovo dolazimo do u* Kako se vidi, obistinio se naš br? vjerenja, da se ovo vrši sa znanjem zojav iz pretprošlog broja i Makc? i krivicom vlasti. Kako smo donci se zaista komešaju. Hoće li mi od pouzdanih osoba izviješteni, vlada biti na visini, drugo je pitanje. TALIJANSKI NOVINAR O MACEDONIJI. U dopisu iz Beograda poznati ta? blasti našega jezika. Međutim u o? lijanski žurnalista Luciano Magrini vom dopisu moći će naša vlada da opisuje u milanskom »Secolu« prili* nađe mnogo pouke, jer konačno — ke u Maccdoniji. Njegov prikaz je veli »Obzor«, iz kojeg prenosimo o> u mnogočemu pretjeran, a njegovo vaj članak — Magrini jc smatran stanovište u pogledu nacionalne pri? dobrim prijateljem Srbije. padnosti isključuje ovu zemlju iz o? Magrini crta teške rasne borbe. ' �Epoi 255 Broj kojima je Macedonija od vajkada bila izložena. Netom je prestala turska vlast nad Macedonijom, za* počela je iz Beograda i Sofije žesto? ka propaganda. Na maccdonskom području vršena su nad pučanstvom takova nasilja, da je ono s pravom požalilo za Turcima, koji su — ka* ko Magrini vela — bili tolerantni i dozvoljavali svim narodima da se slobodno razvijaju. Za vrijeme ra? ta Macedonija je potpuno uništena od Bugara, Austrijanaca i Nijema? ca, a nakon primirja izvrgnuta jc progonima Srba. Magrini okrivljuje mirovnu kon? ferenciju, koja je neuillyskim mirov* nini ugovorom — a namjerom, da kazni Bugarsku — udovoljila pretje* ranim teritorijalnim zahtjevima Sr? ba, darovavši im ogromna područja, koja su pretežno bugarska ili pobu? garena. U tome on vidi sjeme no? vim razmiricama na Balkanu. Napa# da srpske vlasti, što u Macedoniji ne će da priznaju Bugare, pa sve proglašuju »bugarašima«. Dok vla? sti tako, ponekoji sveučilišni profe? sor, koji hoće da bude objektivan, priča kako jc jezik Mecadonaca ne? ka slavensko?macedonska jezična smjesa, pa da se može lako da navi? ne na srpski ili bugarski govor. Ma? grini sc dalje buni što je tim ncuilly? skini ugovorom iz strateških razloga dodijeljen Jugoslaviji bugarski grad Zaječar. O prosvjetnoj politici, koja se provada u Macedoniji, kaže da je vodena u pravcu, da cio macedon? ski živalj posrbi. Iznosi statistiku škola, koje su u bitoljskom vilajetu g. 1903. postojale. Onda je bilo 369 grčkih, 265 bugarskih, 24 rumunjske i 45 srpskih škola. Srbi su se pozu? rili, da zatvore grčke, bugarske i ru? inunjske škole. Nijesu propustili da ne zatvore i bugarske crkve. Službe? ni jezik u Macedoniji postao je srp? ski, a ko taj jezik ne pozna, mora da preko tumača razgovara sa državnim funkcionerima. Macedonija je, veli Magrini, pot? puno demoralizovana i k o r u m p i? rana od strane srpskih Či? n o v n i k a. Da bolje osvijetli ma? cedonske prilike donosi u cijelosti poznati članak beogradske »Repu? bhke« pod naslovom »Macedonski pakao«. Na kraju članka Magrini o? paža da se Bugari nastoje približiti Srbima, ali da to Srbi ne će. Donosi jedan primjer srpske netrpljivosti: U okružju caribrodskom jedna je vojnička srpsko?bugarska komisija provađala razgraničenje, a jedan । srpski general, koji nije bio član ko? misije, htio je da nametne svoju vo? Iju svima, koji su bili u komisiji. Da to postigne udario je šakom u lice bugarskog pukovnika Kišova. Ovaj je reagirao, pa izvadivši revolver na mjestu ubio srpskog generala, a za? tim sebe. Na koncu zagovara srpsko?bugar? sko zbliženje, jer je ono glavna os? novka balkanskog mira. Nabraja na? silja, koja se u Macedoniji prova? daju i ističe da je to glavni uzrok, što su u Macedoniji pri posljednjim izborima birani komunisti. Ekonomske su prilike također strašne. Pučanstvo nema poljopri? vrednih sprava, rasplodne stoke, a vlada ne poklanja svemu tomu paž? nie, jer joj je isključiva briga, da imena koja svršavaju na »ov« pre? tvori u »ić«. O kolonizatornoj akci? ji, veli Magrini, da su srpski kolo? niste, koji su dovedeni iz Dalmaci? je, Bosne i Crne Gore naseljeni na imanjima Turaka i Bugara, koji su pobjegli. Čitava akcija vođena je bez naročitog plana. Uslijed toga koloniste, kad vide, da se vlada za njih iza kako ih je naselila dalje ne brine, prelaze u redove nezadovolj? nika: u opoziciju protiv vlade. Re? gistrujc vladinu namjeru, da Koso? vo naseli Kozacima. Bilješke. Karakteristična šutnja. U Skoplju je ovih dana zaklana jedna pravo? slavna porodica. Krivci su zločina opet pravoslavni. Tim povodom je Beogradski »Balkan« donio najprije brzojav, pa onda jedan dugačak do? pis, a u zadnjem broju donosi još jedan. Izgleda, kako se je razmahao, da će donijeti još nekoliko dopisa. Стоана — Stana 3 .WA^A“ — „PRAVDA*4 Međutim taj isti list mramorkom šuti o — hiljadi zločina, što su sc u zadnje vrijeme izveli u Makedoniji. Što je još značajnije, u tom se za »Balkanom« povodi gotovo sva beo? gradska štampa. Svi šute, svi su »neobavešteni«! Kako bi bilo, da se »Balkanov« K. zaputi u Prištinu i da koju gukne i o ovim zločinima? Nepristojno je šutjeti samo onda, kad je riječ - o stradanju muslimana. Bizantinstvo. Zagrebačka novina »Riječ« u 34. broju od 12. ov. mj. obara se u uvodnom članku »Jest, svih se nas tiče« na pisanje lista »Hrvata«, koji je najoštrije osudio postupak državnih organa u Mace? doniji u stvari užasnih zuluma, koji se čine na tamošnjim muslimanima. »Riječ« citira iz Hrvata ovo: »Sa? mo maćedonski nastroje? ni mogu danekriknu na strahotu, da policijski službenik probode dijete nasisi mrtve matere i da ga onda baci u vatru«. Na te ri? ječi nadovezuje »Riječ« ovo: »Ra? žurnije se da »Hrvat« ne zna, da li je koji policijski činovnik u Make? doniji zaista učinio takav ili sli? čan zvjerski zločin. Razumije se, da »Hrvat« znade, da će taj zločinac, ako uopće postoji, biti kažnjen svom oštrinom zakona. Razumije se, da »Hrvat« tačno znade, s kak? vim se golemim poteškoćama ima da bori danas vlast svagdje, a na? ročito u onim krajevima, da zaštite život i imetak državljana od haj? dučkih bandi i odmetnika.« Od svih tih »razumije se« razumi? je se baš protivno onome, što »Ri? i | । I ječ« govori. Razumije sc, da i »Ri* ječ« kao i »Hrvat« dobro zna, da je u Makedoniji jedan državni organ probo dijete na sisi mrtve matere. Za to imaju očevici,svje? doci, imena ubijenih i poništenih sela, za to jamče svi muslimanski poslanici u konstituanti iz Južne Sr? bije. »Razumije se, da »Riječ« tačno znade, da taj zločinac po svoj pri? lici ne će biti kažnjen. Za to nam jamči ona ministarska nemarnost, koja na pr. sve do danas nije dala meritornog odgovora na upit dra Spahe u septembru prošle godine ra? di zvjerski utamanjenog cijelog se? la Pesočani, u kom je ubijeno 48 o? soba. Ministar unutarnjih djela o? bečao je tada, da će poslati »inspek? tora«, da izvidi tu stvar i osim toga obećanja do danas nije ništa vise u? činjeno. Nije niko predveden ni sudu, i ako sc tačno zna, da je to divljačko djelo počinio sreski pisar iz Ohrida sa žandar? mirna. Napokon se razumije, da i »Riječ« zna, da bi se vlast imala boriti sa mnogo manje poteškoća i da odmetnika ne bi uo p ć e n i b i? 1 o, kad bi se postupalo u tim kraje? vima i po kakvom zakonu. Što mi najbolje razumijemo jest bizantinstvo »Riječi«, koja zabašuruje kao sunce jasne stvari i od crna pravi bijelo. Samo neizmjer? no bizantinstvo i potpuni nedosta? tak’ čovječnosti omogućuje »Riječi«, da uzima čak u obranu vlast, koja ne samo da ne čini ništa, da se spriječe, nego koja se svjesno oglu? šuje na grozne jauke iz Makedoni? je, koje svako iole čovječansko srce moraju da duboko potresu. ’ : । : • ■ , | | : ! • i I I РаШ1Ш pregled. Istraga radi progona muslimana u Južnoj Srbiji, iz Beograda javlja? ju: Ministar unutarnjih djela po? slao je jednog inspektora u Južnu Srbiju, koji će povesti istragu po žalbama muslimanskih demokrat? skih i radikalskih poslanika iz Juž? ne Srbije. Turski problem. Bekir Sami, ko? mesar za izvanjske poslove kod an? gorske vlade, brzojavio je Visokoj Porti, da je njegova vlada zaključila va. Da bi se ovi obišli, antanta je u? imenovati članove turske delegacije, tanačila, da njemačka državna ban? koji bi zastupali prava Turske na ka otvori kredit svojim trgovcima, londonskoj konferenciji. O samim pregovorima između an? koji će u ime ratne odštete lifero? vati razne industrijske artikle sa? gorske i carigradske vlade dobiva vezničkim vladama. Osim toga bi pariški »Temps« iz Carigrada ove Njemačka imala da u ime odštete informacije: Depeša Mustafe Kema? od svoje cjelokupne eksportne robe la stavlja slijedeće uslove Carigrad? naplaćuje 12 postotaka njene vrijed? skoј vladi, radi prisustvovanja na nosti. Protiv ove zadnje mjere na? konfercnci u Londonu: Sultan mo? ročito su ustali njemački industrij? ra izdati iradu, kojom se priznaje ski krugovi. Oni tvrde, da bi time vlada u Angori kao jedina turska njemački eksport potpuno zastao, vlada. Sultan ostaje u Carigradu, a jer Njemačka i bez toga danas jed? vlada predbježnefu Angori. Kabinet va može da konkuriše svojim izvo? u Carigradu biti će raspušten i na? doknađen ministarstvom od Ango? zom na vanjskim tržištima. re. Angora jamči za isplatu budžeta Jedina nada, koja je Njemačkoj carskoj obitelji i činovnici? preostala, sastoji se u tome, da će sultanu, ma.« Ovi uslovi su od sultana i čari? se Amerika iz svog vlastitog intere? gradske vlade odbijeni, ali se pre? sa oprijeti tim pariškim zaključci? govori još uvijek nastavljaju. ma. Kako je poznato, Amerika nije Resignacija Dra Simonsa. »Ber? uopće ratifikovala ni versajskog u? govora. Izbor Hardinga, predstav? liner Zeitung a. M.« javlja, da je nika američkih visokih finansijskih njemački ministar inostranih djela krugova, za predsjednika Sjevero? Dr. Simons u razgovoru sa zastup? američke Unije čini tu ratifikaciju nikom Hoarstove štampe Wiegan? još nevjerojatnijom. Da Amerika dom izjavio: »Mogu samo toliko re? još odsada ne odobrava tih zaklju? ći, ako njemačka vlada makar za čaka, pokazuje najbolje njujorška malenkost odstupi od izjave koju burza, na kojoj je 31. januara, kad sam dao u parlamentu, a po kojoj je došla vijest o pariškim zaključci? se pariški zaključci ne primaju, ne ma, njemačka marka pala od 1.74 ostajem niti časak na svom mjestu, a pobrinuti ću se, da moj nasljednik centa na 1.56, a slijedećeg dana na 1.52. Tako je jednim udarcem opet vodi istu politiku.« Kada ga je no? poništeno staranje Amerike, da nje? vinar upozorio da bi antanta u tom mački novac postane sposobniji za slučaju upotrijebila silu, odgovorio je ministar: »Onda ćemo se poko? plaćanje američke robe. Ali je naj? karakterističnije, da je istog dana riti jedno vrijeme i snašati jade«. Nova stranka u Čehoslovačkoj. snižena vrijednost i svih ostalih ev? ropejskih deviza. Kakvo neraspolo? Nacijonalnoczemljoradnički »Ven? ženje mora to proizvesti u američ? kov«, kako iz Praga javljaju, poziv? kim industrijalnim krugovima, jas? lje sve pomirljive elemente između no je svakome, ko zna da se Ame? Čeha i Nijemaca na zajednički istup rika već sama guši od hiperproduk? i osnivanje zajedničke stranke cen? čije i da ne može živjeti bez inten? truma. Njemački listovi nagađaju, da je članak pisao poznati pobornik zivnog eksporta. Harding nije još preuzeo od Vil? sudjelovanja Nijemaca u vladi, biv? sona predsjedništvo republike, ali ši ministar Švehla. ta pojava na burzi bila je već dosta, Američka komora. Kako je po? da francuska vlada zaželi odgodu znato uložio je predsjednik Wilson londonske konferencije do iza Har? svoj veto protiv billa o sniženju dingova nastupa, do 4. marta, i pred# broja efektiva američke vojske na loži da se na konferenciji prouče 175.000 ljudi. Kako se dalo predvi* njemački protupredlozi. Londonska dati, komora je ponovno glasala novina »Westiminster Gazette« cr? protiv predsjednikovog veta, od? ta to američko neraspoloženje ova? bivši ga sa 217 protiv 16 glasova. ko: Francuski političari počinju u? Drži se, da će i senat učiniti isto, viđati, da su na dvostruki način po? čim primi notifikaciju predsjednikom vrijeđeni američki interesi: prvo vog veta. tim, što se udara carina na Industrijalna kriza u Belgiji. Bcl? njemački eksport, a drugo gijski kralj Albert upravio je mini? kontrolom njemačkih ino? starskom savjetu poslanicu, kojom str a nih z a j m ova. U oba sluča? ga poziva, da preduzme korake pro? ja antantini su državnici izašli iz tiv industrij alne krize uočivši sve granica mirovnog ugovora, jer pa? poteškoće. Poslanica upozoruje na riški zaključci tangiraju i Ameriku, važnost ujedinjenja svih sila i kon? Posljedice papinih zaključak Ovih dana je konferencija šefova antantinih vlada u Parizu završila svoja vijećanja, koja su se kretala poglavito oko uglavljeni a načina: kako će Njemačka plaćati ratnu od? štetu. Sudeći po novinskim vijesti? ma iz Engleske i Francuske, postig? nut je između ove dvije velesile pot? puni sporazum u tom pitanju. To pokazuje i najnoviji govor Lloyd George?a u Birminghamu, što ga je držao nakon povratka iz Pariza. Ta? ko oštro protiv Njemačke nije Lloyd George u ove dvije godine poslije rata nijednom govorio. Rekao je, da je čitav njemački narod, uklju? čivši i socijaliste, s oduševljenjem sudjelovao u njemačkom napadu od 1914. Zato mora sada čitav narod i da plaća one ogromne štete, koje je nanio Francuskoj i saveznicima. Svota, koja je prema njegovim rije? cima minimum traženja i koja ne iz? nosi niti svote mirovina (1), što ih plaćaju Francuska i Engleska, pro? računata je na šest milijardi zlatnih maraka na godinu sa trajanjem od 42 godine. Ukupne otplate predstavljaju da kle kapital od 226 milijardi zlatnih maraka ili 3 bilijuna njemačkih pa? pirnatih maraka. Ta je suma šest puta viša od cijelog njemačkog na? rodnog imanja, koje je 1917. iiznosilo 42 milijarde maraka u zlatu, ali koje je uslijed gubitka kolonija i preko? morske trgovine danas znatno palo ispod te sume. Lloyd George tvrdi da Njemačka može lahko da plaća tu ogromnu svotu, glavni je argume? nat što to ona mora činiti. Kad se je u Njemačkoj čulo za taj račun, digla se u cijelom narodu silna bura. Sve partije u parlamentu jednodušno su ustale protiv toga i svi ističu, da to znači potpuni finan? cijalni slom Njemačke, slom za u? vijek, što bi imalo nedoglednih kob? nih posljedica i po cijeli svijet. Iz? među raznih protesta vrijedno je naročito istaknuti protest trgovačke komore u Berlinu, koji među osta? lim izvodi ovo: »Nerazboriti i nečo? vječni plan antante ubiće preduzeb ni duh i volju za radom u Njemač? koj. Za čovjeka, koji jasno posma? tra stvari, iščezava svaka nada na kakav bilo usp jeh u dojdućim dece? nijima, pa na vidiku stoji posvemaš? nje osiromašenje, iseljenje mladog i inteligentnog dijela pučanstva, i iz? umiranje milijlona uslijed oskudice životnih sredstava.« Načini, kojima se misli utjerati ta ogromna isplata, vrlo su kompliko? vani radi nestalnih novčanih kurze* I pa i cijeli svijet. Sjedinjene Američ? ke Države ne će dopustiti, da ih iko svojevoljno sprječava u trgovanju s Njemačkom. One ne će do? pustiti, da same one plaća? ju njemačke dugove na os? n o v u jednog o b i č n o g d c? kreta, koji je izdan bez sp o r a z u m a s n ji ma. S pariškim zaključcima biće naj? zadovoljniji — Lenjin i njegovi dru? govi. Ogromni val nezadovoljstva u Njemačkoj ide njemu u račun. Po? rast nezaposlenih u Njemačkoj ide njemu u račun. Ljutnja Amerike na Evropu ide opet njemu u račun. Na? cijonaJni boljševizam njemački, ko? ji je čedo versajskog ugovora, a ko? ji je u najnovijim pariškim zaključ? cima našao izvrsna druga, širi se sve više po Njemačkoj i to, što je naj? upadni je, najjače se širi među nje? mačkim studentima, koji su do pred rat bili nacijonalno konzervativniji, nego igdje u Evropi. Pomirijivosti nigdje na svijetu! Mržnja se gomila neprestano i ako ovako ustraje, doći će neminovno do novih ratova, koji će evropsku civilizaciju posvema uništiti. �Broj 255 — tpu; »PRAVDA* — Ju А£Дл* Straaa 4 — Сграна centrovinja svih sredstava, da se iz* i rodnih Vijeća i kaže, da su ona bila radi program na tcme’jii kojeg bi ac ; kao neka policija. Ističe (jedva jed* nom pravom farbom), da je u nji» sadašnja kriza dala ukloniti. ma »b r i s k i r a n a • bivša musli* manska Narodna Organizacija. G. Ljubo Nikolić blagodati u ime zbo* га poslanicima i na koncu veli, da se »u našoj državi treba da sluša glas kralja Petra i Aleksandra«. NAŠI ISELJENICI U ČARI« Mi o toj skupštini imamo toliko GRADU. Tuže nam se mnogi mu* da primjetimo. da se je na njoj go* slimani iseljenici, koji bi htjeli da se wrilo vrlo gospodski i da se g. Spa* povrate kućama u Bosnu, da već lajković nije trebao povesti za Co* mjesecima čekaju u Carigradu na koritom pa uzeti u usta riječ »Jugo* putnice, koje im poslanstvo ne će da vina«. Ta je riječ Čokorilov prođu* izda. Doznali smo na ovdašnjoj ze« kat, a njemu, kako je poznato, ni maljskoj vladi, da ona nema ništa srpski dio naroda nije na izborima protiv povratka ovih iseljenika, te dao svog povjerenja. Prema tome tu stvar iznosimo na javnost, ne bi g. Spalajković netočno govori, kad U tim potsjetili onog činovnika na kaže, da tu riječ upotrebljava — na* ministarstvu inostranih djela ili na rod. poslanstvu našem u Carigradu, da Pozor putnici! Odjeljenje javne potraži među zaturenim aktima taj bezbjednosti ministarstva unutraš­ veoma važni spis, jer ljudi troše u njih djela saopštava: Obraća se paž* Carigradu i zadnji krajcar, a mnogi nja licima koja raznim ciljevima pu* se pate i glađu, jer je — domovina tuju u inostranstvo. ela prvo sebe na njih zaboravila. obezbijede novčanim sredstvima, Radikalna skupština u Sarajevu. 1 jer u slučaju ostajanja bez novaca U utorak. 8. ov. mj., održana je u ' u inostranstvu naša predstavništva Sarajevu skupština radikalne parti* nisu u mogućnosti ukazati novčanu je, pa ćemo prema izvještaju »Srp* pomoć radi povratka u domovinu. ske Riječi« ukratko prikazati sadr* Glavna skupština »Merhameta« žai govora na toj skupštini. održavati će se u petak dne 18. o. Prvi je govorio dr. Vladimir An* mj. u 2 sata po podne u lsi. čitaonici drić i pozdravio dra Miroslava Sna* (kiracthani), pa pošto se s obzirom lajkovića, koji odmah uzima riječ i na skupoću tiskanica posebni pozivi počinje sa izborima u Hrvatskoj, ko* neće slati, to se ovijem pozivaju svi ji da »znače bacanje rukavice, a članovi da ovoj skupštini prisustvo* može biti i izdajstvo prema država vati izvole. noj ideji. Kaže, da je taj problem, Zabava »Gajreta«. U dupkom pu* to jest političke prilike u Hrvatskoj, koje su nastale poslije izbora — noj dvorani Društvenog Doma bila »trebalo riješiti odmah poslije po* je sinoć zabava muslimanskog pro* svjetnog društva »Gajreta«. Birani slije pobjede na konferenciji mira«. program izveden je upravo preciz* Ovaj provizorij od dvije godine ni* no. Pjevačka društva »Trcbević« i je donio ništa: intrige, rastrojstvo, »Sloga« upravo su se natječaja u iz* sterilnost parlamenta, trošenje poli* pod ravnanjem gg. Ulchle i tičkih energija — simptomi su ovo vedbi vremena, koje je našnarod Bajca. Palmu čitave večeri odnijela nastavnica Obi. muzičke škole nazvao — jugovinom, koju on je gđca B. Hellcr sa sjajno izvedenom mrzi i za koju je uvjeren, da ne mo* canzonettom Ambrozija uz diskret* že dalje postojati.------ Mi ne mc* nu i vještu pratnju g. Menšika, žemo dozvoliti Hrvatima odvajanje. Grunda, Tilera i Bajca. U ukusno ----- Sta bi b lo s njima, da nije bilo srpskih pobjeda? Iz bratske sami* dekorisanim nuzgrednim prostorija* razvilo se iza koncerta ugodno 1 o s t i i plemenitih osjećaja dali ma a u velikoj dvorani ples. smo im ono, što danas imaju. Mi posijelo, Odbor »Gajreta« na čelu sa svojim ćemo ih slobodom naučiti slo* predsjednikom g. Kurtovićem može bodi i natjerati (!) i h, da budu biti potpuno zadovoljan sa silnim slobodni građani, a ne sluge.« Za uspjehom svoje priredbe, koja je današnji vladin blok kaže, da »ne će u svakom pogledu nadmašila sva ni za čas skrenuti sa svog očekivanja. pravog puta«. Na gornji način piše o zabavi Srpsko pravo na Bosnu temelji i na riječima — bivšeg ruskog cara »Jugosl. List« pa držimo da s naše strane nije potreban poseban ko* Nikole, koji mu je rekao, kad je O materijalnom uspjehu za* Potiorek protjeran iz Srbije: »Sad mentar. bave izvijestićemo posebno, dok se su Bosna i Hercegovina za uvijek svrši obračun. srpske!« Dobrovoljni prilozi »Pravdi«. Zetim je uzeo riječ g. dr. Milan Mjesni Odbor J. M. O. u Sanskom Srškič. koji opširno tretira nartijske Mostu sakupio je prilikom proslave odnose u I ’stavotvornoj Skupštini. Među ostalim kaže, da su Korošec, godišnjice naše organizacije svotu Drinković i Krasnica bili smislili lu* od K 1070 za »Pravdu«, na čemu se kavu ofanzivu protiv radikalsko*de* najljepše zahvaljujemo, divili ple* meniti darovatelji, a i drugi se odbo* mokratskog bloke, ali kad ih je on upitao, bili primili bar Protićev na* ri ugledali u ovaj pohvalni rad na* crt ustava, odgovorili su mu, da to i šeg odbora u Sanskom Mostu! MUSLIMANSKA TRGOVAC* ne može nikako biti. »Trebalo je, : veli g. Srškić, u ovom principijel* KA I OBRTNIČKA BANKA ZA nom pitanju stvoriti samo misiju I BOSNU I HERCEGOVINU DIO* NIČARSKO DRUŠTVO U SARA* rupu, pa da se napravi carska dža* JEVU javlja ovijem gospodi dioni* da«*. Dalje veli, da »u pitanju ustava ne smije biti kompromisa« i da će čarima iz Sarajeva, da se izvorne di* vrijeme izliječiti Hrvate i Slovence onice I. emisije mogu od danas po* »od zabluda i predrasuda«. Kaže, dignuti na njezinoj blagajni. Goopo* »da je smska vojska ušla u ove kra* di dioničarima iz provincije razasla* jeve ne čekajući, da se pravi kom* ne su dionice poštom. promis sa ovim budima«. Pri koncu i KUCA na prodaju na Vratniku, je govorio o razlici između Pašiće* Dvornička ulica, sastojeća se od 3 vog i Protićevog nacrta ustava i iz* I sobe, kuhinje, magaze, štale, avlije, javi ju je se za Pašićev nacrt. bašće i nuzgrednih prostorija; čije* Pobije njega je dr. Vladimir An* j na K 30.000. — Upitati kod kahve* drić pobijao važnost bivših Na* | džije kod kapije na Vratniku. Domaće vijesti. Dr. S. Alečković, advokat u Travniku, preselio jc kancelariju u I. kat kuće prema postanci brzoj, uredu. Prva norootvoreiia MUSLIMANSKA APOTEKA kod CIJENE PADAJU! Papirnici D. i A. Kajou, Sarajevo, Kralja Petra 19. stigla je velika količina prvoklasnog pisaćeg papira, bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom kao: koncept-paplr 11 kg težak, 1000 araka samo 385 K, kontokorent-papira sa 2 kolone 12 kg teškog 1000 araka 800 K, Mniranog kanciaj-Dapira 12 kg teškog 1000 araka 6S0 K, trgovačkog papira 10 kg teškog 1000 araka 520 K. te sav ostali pisaći materijal u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i tačno. Pakovanje se no računa. Ne možete li spavati? Niti raditi? Bole Vas živci? Kratno ugodno čuvstvo donijeće Vam Fellerov pra* ▼i Elsafluid! 6 dvostrukih ili 2 speci* jalne velike boce 42 krune. Državna trošarina posebno. knate li pokvaren apetit? Često povraćanje? Tromost crijeva? Ovo zlo odstranjuje se Fellerovim nra* vim Elsa*pilulama! 6 kutija 18 kru* na. Švedska aeludčana tinktura 1 ve* lika boca 20 kruna. Omot i poštari* na posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. D. BašCnršija, Hotel Dhazi AHMEDA TATARhVIĆA snabdjevena je втнпа Ijtkovima, pa ee preporučuje svima muslimanima. Ima tate ribljeg aejtina (bolnkjaga, baleama sa gušu. Epihptlcon protiv padavki, kopove sa kuovet sa iznemogle mnfcke starije osohe, katran eujl-voda protiv kašlja, plodnog katarha i tuborkuloae, Obriol mast sa skidanje dlake, otrov ta miševe, eerail pomada i porcellan p<»aiđa. Svo ovo artikle dobiju trgovci jeftinije kad unmu malo voću količine. Oglašujte u „Pravdi". I PAPIRNICA $ I HAMDIJE KOPČIĆA t preporučuje svoje bogato stovarite 4 $ svih vrsta papira, kancalarijskog I J ♦ školskog pribora. — Naručbe ве ♦ Ф obavljaju brzo i točno. X X 1 Cijene umjerene. ▲ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Centralna drogerija Braća Šahinagić Porube urEdništvfl. Akademičar, Zagreb. Izvolite primiti na znanje, da je »Kafana Korso« opet povra­ tila naš list. Slično je i sa drugim zagrebač­ kim kafanama. Pa opet na<s urgirajte! „Мје-еса“ Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 I Ahbabu. Bos. Novi. Kako vam može pa­ sti na um, da bi tamošnji dopis mogao pi­ sati vaš kadija. Pustite čovjeka u miru, jer on zaista nije ni ni kakvoj vezi sa našim listom. Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogrrljskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja I Kirurg, instrumenata, kao i fotografski*! aparata i potrebštma. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svin mineralnih voda i L d. Miševi, štahori, stjenice i žohari TrešEljaL ISKRICE. Dosadainji mi je psudonim bio »Kantarska kuka (kuka s kantara); isadanji je »Kantar s kuke«. Novi kurs, povi i pseudonim. Šerlf-ur. »Rulja je isto što i stoka bez duše i pameti«. »Domovina« br. 14. Javljam сцвпја em psčflastva da po narudžbi brzo i solidno izrađu­ jem na male i velike količine uz vrlo umjerene cijene, najmodernije i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite mo|a najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12 —, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12. • Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10’— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12‘—, Mast za uši na blagu K 5’— 112 , Prašak proti mrava K i0.—,Mast proti svrabu K 14.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 nker, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni Orlentalne oapuče zastopnki traže se! Nudjamo odmah otpremljive Iz Zagreba u svakoj veličini, staklene ploče Kameriine Šivane, ženske lak cipele u svim mjeram , kao i staklarski kit, nadalje eilluđerv, me­ dicinske bečice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. turumbadžija. tvrde muške cipele l-a kvalitete. Naručbe se odmah izvršuju kod: Skladište čeSk h tvornica stakla I porculana llrifđ Tambur јз, Eazendžiluk 28. ZAGREB, k aj paromlina. WEISS i DRUG, Hasan Mula Osmanović (Tuzlak) (ex-..Societe Commerciale Chark") uvozno-izvozna trgovinh, komisionarni posao Cons'ple, Staro. Balouk-Pazar, Helvadji 3. Brzojavi: Hassmanovtch Cons/ple. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000000 Podružnice u !3- Brodu i 13. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije, Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i nrodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Hancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN Odeovcrai urednik; Ibrahhn Muhić. Vlsjmik: Centra ini Odbor J. M. O. štamparija Daniel & A. Ka|oa, Sarakv®. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8f51423e6f52ad1bee4591dcb2408b6f.pdf 6c3abcc10da4f0b20f9c178537595ae8 PDF Text Text pojedini огој К 2,— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za паби državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.-. Uredništvo i uprava nalaze se u КгаЦа Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИ^ ‘•koj 18 (25б) МУСЛИМаНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Saraievo. četvrtak 17. februara 1 *21. (8. Džem-ahar «339.) Šutnja pomalo popušta. STANJE U MAKEDONIJI NE DA SE VIŠE ZATRPATI. - OBRA^ ČUN DOLAZI. Da, šutnja pomalo popusta. Ne ide u kačake, odmeće se od koristi više nikakvo utrpavanje, ne vlasti, i odmeće se od tih basne ispričavanja i kojekakve ad* vlasti baš zbog n j i h s a m i h. vokatske smicalice: dosadan]a u* Jer u tim krajevima vlasti ne valja* prava u Sandžaku i Makedoniji do* ju. Svo, sa malim izuzetkom, civil# živjeće siguran lom i moraće se iz no činovništvo nije doraslo svoga temelja promijeniti. U prošlom bro# poziva, ili je prepredeno i otišlo u ju citirasmo nekoliko stavaka iz u* te krajeve, da za nekoliko vodnika zagrebačke demokratske mjeseci dođe do koje pare, »Riječ i«, po kojima se da zaklju* pa da se poslije zahvali na držav* čiti da se neko i neko žefft poslužiti nu službu. Mi u to vjerujemo, jer starom metodom u opsjenjivanju smo se uvjerili. naše šire javnosti. »Riječi« je zapeo Na Kosovu danas ima toliko žan* za oko jedan stavak u »Hrvatu«, po darmerije, koliko ni Turska kojem se »zulumi oblasnih or* nije držala, a do 1915. godine gana u Macedoniji tiču jednako za* mi nismo imali tamo ni jednu stupnika iz Slovenije, Dalmacije, četu. I što više ima tamo žandar* Hrvatske i Vojvodine, kao što i za* ma, u toliko se više množe kačaci. stupnika Srbije i Macedonije«. I Ni na kraj pameti nam nije da srna* odmah, kao baba na kahar, potrčala tramo za uzrok odmetanju žandar* da taj značajni stavak zabašuri na meriju. Ona nije. O tome nam ja* taj način, što diskusiju o tom hoće sno govori požrtvovanje naše žan* da svede na stanje — u Hrvatskoj, darmerije u borbi sa kačacima, ko* zamjeravajući politici g. Radića i ja ima dosta gubitaka u mrtvu i Narodnog kluba i hva’eći se da su ranjenim oficirima i vojnicima. Na demokrati prvi iznijeli parolu: »Jest, protiv, žandarmerija je ta koja u* svih se nas tiče kakvo je stanje u Mva rešpekt kod odmetnika i kod svakom dijelu Jugoslavije«. drugog stanovništva. Žandarmerija Puštamo na stranu kritiku »Riji* uhvati koga opasnog kačaka, a is* leđne ga vlasti puste za dobar ot* ci« u koliko sc odnosi na stanje u Hrvatskoj i ovdje ćemo da se po* kup. To j e istina i o tome p i* sac ovih redaka ima doka* novno osvrnemo na njene stavove, koji se odnose na prilike u Makedo# z a. On je također dobio i uvjerenje niji. Ona veli: »Razumije se da »Hr# zašto građani, poglavito Arnauti, vat« znade, da će taj zločinac (!), bježe u šumu? Od ucjena! ako uopće postoji, biti kaž# njen svom oštrinom zakona«. Dalje Mi smo razgovarali sa jednim od govori o poteškoćama vlasti s koji* n a ј o k o r j e 1 i j i h zlikovaca ma sc ima boriti »da zaštiti život i koji je sada u pritvoru kod žandar* imetak državljana od h a j d u č* menije u Prištini i dobidi uvjerenje, k i h bandi i odmetnika«, a da je on, kao i mnogi drugi, onda pita: »Ta zar (»Hrvat«) ne u* otišao u goru zbog toga, što je bio zima čak i razbojničke, od# ucjenjivan od raznih predstavnika metničke bande u zaštitu pro* vlasti. I to tako ide jednako; tiv g. Draškovića kad piše: On jedan ih ucijeni i otjera u goru, a (Drašković) poziva one koji su se drugi ih pušta iz pritvora također za pare. I u svima tim slučajevima odmetnuli da sc predadu«. Da bude snažnija u svom »patriotskom« vojska i žandarmerija mlati p r a* gnjevu »Riječ« umeće i rečenicu z n u slamu, ginući u borbi sa ka* čacima. »ne pita on (»Hrvat«) zašto su se I što je najinteresantnije, na sa* odmetnuli«, podvukavši je i dodav* mim ioš neriješenim granicama Al# ši joj tri uskličnika, a onda dodaje: »Šta je »Hrvatu« i hajduk i odmet* bani je, gdje je još vojno stanje — nik, samokad je protiv vi a* nema kačaka. Na srpskom Ko* st i, koju slučajno sada reprezentu* sovu i Metohiji ima ih to.iko, da je ju i demokrate!« Najinteresantnije cijela jedna armija upotrijebljena za policijsku službu. Svi vojnici te je u ovom članku, da patriotska armije kao vojnički spreman eleme# »Riječ« makedonske prilike dovodi u savez sa akcijom — »ijevičarskih nat prestavlja nulu, jer drugo i ne može biti kad je izašao iz ruku svo* komunista« i da nedjela organa vla* iih stariešina i u vječitom je patro* sti brani haotičnim stanjem u čije* liranju po krajevima gdje ima od* loj Evropi! Mi se ovom pisanju toliko ne ču* metnika. U krajevima gdje su voj# ne vlasti nema kačaka, a narod dimo. Sirotica »Riječ« misli, da i je tako miran i lojalan, jer sad u parlamentu sjede Kurtovići i ima v’ere u pravičnost vojnih vla# Sarići, pa nije ni Čudo, što ovako djetinjski ispada. No mi je uvjeta* sti, a imponuje im strogost vojnič* kih kazni. vamo, da će joj se ovai put kapa Kad imamo pred očima sva ova mnogo više vrtjeti, pa bi bilo do* bro, kad hi se po malo prilagođava* fakta i kad smo gotovo svi uvjereni šta nas čeka na istočnoj našoj gra* la novom stanju. Za uzor bismo joj preporučili pisanje »Epohe«, koja u nici čim proljeće grane, onda sc na* uvodniku »Kačaci« od 14. o. mj. do* meće pitanje da li su mjere, koje je do sada naša vlada preduzela u nosi ove retke: cbeloj Makedoniji, dovoljna garan* »U onom našem najljepšem i naj* čija da možemo mirno sačekati pro* istprijskijem dijelu Stare Srbije, što Ijeće? Jedan akt vladin mora se po* ga mnogi neobaviješteni zovu Ar* hvaliti što je za glavnog komesara nautluk, izgleda d a ne ide nika* za Makedoniju i Staru Srbiju naime* ko dobro. Neka nam se ne za# novan g. Mihajlo Cerović. Ali i sa* mjeri ovo priznanje, jer ćutanje ma energija g. Cerovića neće biti po toj stvari i ostavljanje da se dovoljna bez jačeg i aktivnijeg u* stvari razvijaju kako hoće, veći češća vojske u južnom haosu.« je zločin nego priznati da se na# ♦ rod u tome dijelu naše otadžbine Prenosimo »Epohin« članak u ci* buni. Da, buni se narod na Kosovu, jelosti jedno stoga, da potkrijepi# buni se narod u Aletohiji i Sandža* mio tvrdnju makedonskih poslanika, ku i to se buni na svoj stari način, j I 1 [ I i a drugo stoga, što bismo htjeli da ušutkamo naklapanje »Riječi« i u* mjerimo je, kako bi stanju u Make* doniji posvetila ozbiljniju pažnju, »Jest, svih nas se tiče« to stanje i nikom ne će uspjeti da ga zabašuri. Ni »Riječi«, ni njenim ministrima. I ne će nikom preostati ništa drugo, već da prizna svoje pogrješke i na* stoji ih popraviti »ni po babu, ni po stričevima«. To vrijedi za sve nas, pa i za g. Draškovića, kojem ne bi* smo željeli da doživi interpelaciju, na koju ne bi mogao da umirujući odgovori. »jest, svih nas se tiče« i stanje u Makedoniji; jest, svi ćemo da ga liječimo. Ali ne samo kundakom za prisilne kačake, već i kaznom za nedostojne upravnike i njihove šefove. Sarajevo, 16. februara. Prosvjed Dubrovnika. Naši cen* traisti doživješe prvu nepriliku sa svojom teorijom o brisanju historija skih i svih drugih narodnih osebina. I to da odakle, već iz treće, četvrte li metropole! Zagrebački listovi do* nesoše naime ovaj interesantni i za* Godina Ili. ista karakteristični brzojav: »U Du# brovniku je održana konferencija u općini, na kojoj se vijećalo protiv toga, da sjedište hercegovačko*du* brovačke oblasti bude Mostar. Ri* ješeno je da se uputi u Beograd — izaslanstvo, koje će p г o* svjedovati protiv toga n a* uma. Za članove toga odaslanstva odabrani su: Melko Ćingrija, Antun Puljezi i Marko Murat.« Prosvjed je dakle tu, deputacija je tu. Pitanje je samo: Kako će se ponijeti mjerodavni faktori? Usvo* je li protest, eto žalbe iz Mostara, da i ne govorimo o gubljenju pre* stiža; ne usvoje li, pitanje je šta će Dubrovnik. Kad bi se to nekako i uredilo, pitanje je koliko će biti pro* testa iz ostalih mjesta Hercegovine i južnog primorja. Koliko će ih se okrenuti Mostaru, a koliko Dubrov* niku, ili možda — Trebinju! Nije loše, što je Dubrovnik prvi udario u separatističke žice: Ćingrija je »demokrata«, pa će valjda moći o* hladiti g. Pribićevića. Samo je pita* nje: kako će da se odredi g. Marko. Fini su ljudi gospari iz Dubrovni* ' ka; neka ih, neka prvi protestuju.... Iz Sandžaka i Makedonije. Prethodni odgovor G. MINISTRA UNUTARNJIH DJELA NA UPIT NAR. POSLANI. KA SAKIBA KORKUTA GLEDE DOGAĐAJA U MAKEDONIJI. Na upit S. Korkuta, što smo ga i nje narodnog poslanika g. Sakiba ! donijeli u 15. (253.) broju »Pravde« I Korkuta, a da ću na isto odgovoriti ! od 10. o. mj., odgovorio je g. mini* I čim dobijem izveštaje od nadležnih star Drašković pismom na predsjed* ! vlasti i izvanrednoga kome* ništvo Ustavotvorne Skupštine od sara, koga sam dole povodom 8. februara J. B. broj 3203 koje glasi: ovoga poslao. — Izvolite primiti I gospodine predsedniče, uverenje da »Gospodine predsedniče! Vas poštuje Čast mi je izvestiti Vas, da sam I sa aktom Vašim broj 1712. od 1. o* Ministar unutarnjih dela, vog meseca primio poslato mi pita* Drašković, s. r.« DAJTE NAM PRAVDU! 1 I I i i ! I ' Skopski list »Hak«, glasilo san* džačke organizacije »Džemijjet« donosi u broju od 4. ov. mj. uvodni članak pod gornjim naslovom. Čla* nak nije značajan po predmetu, ko’i tretira, pošto su zulumi u ta* mošnjim krajevima svakidanja stvar; on je značajan radi toga, što je pisan jednom oštrinom i s’obo* dom, kakvu nismo mogli opaziti u dosadanjem »Hakovu« pisanju. Znak, da je u tamošnjim krajevima takvo stanje, da su muslimani rekli sebi ovo: Ako šutimo ako govorimo, opet pogibosmo; sto* ga ćemo govoriti. Glavni stavci toga članka glase: »Činioci ovih užasnih tragedija ne prežu ni od kakvih sila, i koriste* ći sc zakonom raspasanošću idu sve dalje i dalje svojim zločinačkim stazama, jer vide da ne moraju za to nikom odgovarati — što na žalost liči na doga* daje srednjega, vijeka. Oni sigurno smatraju ove bočine kao akt nečega, što je prirodno za ove krajeve. — Oni, međutim, koji čine ova nedjela, vidjevši da vapaji i krici izumiru u atmosferi ovog za* načcr.og kuta, na kome su vrata pravde zatvorena — opijam se još više itakmičećisenačinima za uništavanje uveličava ju broj žrtava. Svaki nastup dana donosi musli* manima nove brige — a svaka noć ulij.eva strah i trepet za život. — Kad činovnici, koji su pozvani da štite čast, imovinu i spokojstvo sta* novnika, prenebregavaju svoju duž* nost gledajući na pravičnost kroz prste i sami potenciraju ovakva dje* la — onda se može lako nazrijeti finale ovakvih situacija. Muslimani su izgubili svijest, te ne znaju, kome se treba obratiti, jer gdje se god obratili, vrata su im • zatvarana sa preziranjem i pod iz* govorom: da ne znaju ni za kakva nezakonita djela — gledali da ih se otresu. Pri otvaranju zvanične Ustavo* tvome Skupštine Ni. Vel. Kralj u Svojoj Prijestolnoj Besjedi, obratio je pažnju da svakome treba ostavi# ti potpunu slobodu i jednakost. Pravda, koja nije imala toliko snage da dopre do naših zabačenih krajeva, — užasnula bi se kad bi znala na kakv se način zlostavljaju i muče muslimani, koji se uza ud previ ja ju i prose iskru pravde. Svi muslimani utučeni ovakvim okolno* stima drhtavim glasom pre* klin j u i mole za pravdu.... pravdu.« Ali uza sve to »Hak« se ipak »na* da«, pa nastavlja ovako: »Imajući nade da ćemo kao šino* vi ove zemlje izmoliti milost i ljubav naše države, to se obraćamo i ovom prilikom za poboljšanje o* vog nesrećnog i žalosnog položaja. G. Drašković, ministar unutraš* njih djela, koji se ovih dana bavi oko uspostavljanja reda u našim krajevima, trebao bi malo više da prostudira činjenice ovih nemilih događaja. I i I ! ; i I �„ПРАРДА* — .PRAVDA" Сгоана 2 — Strana Ako g. ministar nc bude površno j ćanje znatno povišenih državnih i gledao na ove stvari, — on ćc uvi* • poreza i drugih javnih daća. Лко bi djeti. da mi imamo potpuno pravo. ' sadašnje naredbe ostale i dalje na snazi postoji opravdana opasnost, Ovo što izlažemo. jeste najiskre# niji i naiistinitiji krik, koji potiče iz : da će se mnoge kuće početi rušiti, a da njihovi sopstvenici neće imati ■ dna srca milijon muslimana. Zato ovo treba jednom da se ( sredstava, da ih popravljaju, da i nc ! čuje i sa obzirom na važnost pred­ govorim o nemogućnosti novih grad# 1 meta ozbiljno prione i po svršenom ј nja. A to bi moglo na i onako teške stanbeae prilike katastrofalno dje« 1 istraživanju donese ri jelenje i oino lovati. guei egzistenciju urednog života. Pored svega ovoga postoji u raz# I Ovo ie sveta i primitivna dužnost nim dijelovima naše države znatna naše države. čovječanstvo i kulturni vijek, u : razlika među naređenjima, koja o* kome živimo, bune se protiv ovak# ' va pitanja regulišu. Dok na pr. u# ve nepravde i zahtijevaju de ikatni* ređba za Vojvodinu dopušta povi# ј je postupke. . I švnjc kirije za znatne postotke рге* i Mnogo smo puta p i s a ! i i | ma stanju od godine NI4.. dotle se i s a d a ? o n a v I i a ni o. da s u m u# 1 u Bosni kod manjih kirija ne dopu* ' s 1 i m a n i najmirniji i n a j# | šta nikakvo povišenje, a kod većih ( loja 1 n : >: e 1 c m e n a t. koji u* i sasvim neznatno. Po mom miš jenju : vijek p o štuje z a k o n. Oni su . trebalo bi ovo pitanje jednako rije# i uvijek manifest ovali ljubav i iskre« | siti za čitavu državu, uzimajući pri ne osjećaje prema državi. tome u obzir, da su sc i dohotci ki# | Ovako ogromna masa ne zaslu# I rajdžija srazmjerno povećali. zuje da bude ostavljena na milost i | Iz novina sam razabrao, đa je ovo nemilost n žlh činovnika, koji na pitanje nedavno pretresano na jed# račun iste >k& iuiu svoje ćeifovc. a ; noj anketi, pa stoga upućujem g. г svojim /‘ostavijanjem tjeraju ih do ministru za socijalnu pokliku pita* га pomaeanja. nje: Tražimo od državne pravde — cd# ; Da li namjerava nakon ove an* ■ r.ono da se ispune ona obećanja 1 ketc reguksati zaštitu kirajdžija u Nj Vri Kraha u Priiestolnoj Be» i čitavoj državi po jednakim načeli* i sjedi ma? :. sije ove otvorene i prirodne Beograd. 8. februara 1921. т.л ;be. država ne treba svojim ne* Hamzalija Ajanović, jasnim i neodređenim zaključcima, ; narodni poslanik. га zabaci ovu stvar, već da nam što | * i skorre p-už: mogućnosti za život. Poravnamo: milijon muslimani, i da bi mogli da žive, traže pravdu - i na g. ministra vojnog i mornarice. d r. h pravde.... Ja sam još u prijašnjem Privr. . Našckneinevinadjeca, koja drhte od straha, p r e« i Nar. Predstavništvu podnio pitanje^ radi povraća ja, odnosno naknade k i n j u 7 a pravdu. Svi muslimani obraćaju sc najvi# ; lova, koje su vojne vlasti bivše soj i stanci, svome Vladara, i mole , monarhi je skinule sa naj’ cpših dža# mi ja u Bosni i Hercegovini. U ob# . za pravdu ... z r a č a k pravde.« rezioženju toga pitanja naveo sam već tada, da vojnim vlastima bivše monarhije nije pošlo za rukom, da to olovo izvezu iz naše države i da je znatan dio pao u ruke naših voj# nih vlasti kao ratni plijen. Tom sam Jednu netaktičnost da ne rekne# zgodom spomenuo, da se s izvjesnih mo drsk \st. bočini г. je ovdašnja . miesta ovo olovo i krede i da ga *Hrv. S'. donesavši upravo per# . počinje nestajati. Na ovo pitanje fkirn s>s:avak o »Gajretovoj« za# I niRsam dobio odgovora, i ako sam ba% i. Čudimo se da je baš »Sloga« t ga podnio neko iko m;eseci prije ‘ ustunda svoje stupce za raspiri va# ; mjo je Nar. Predstavništvo raspu# ! n e kulturnog boja u »Gajretu«: ču- ' štenc. dirao tim većma, što se naša štam# • Zbog toga upućujem na g. mini# pa nikad nije miješala u sporove o# ■ stra vojnog i mornarice pitanje: da ko hrvatskih društava. Da je svoju li m' ie voljan sada odgovoriti na pr.mjc.bu napisala na rukopisu pitan:a. koja sam mu ranije uputio, i svog »inzdigenta#muslimana« i po* i Beograd, 8. februara 1921. vratila je piscu, da malko razmisli i Dr. M. Spaho. o svoje i usLannsti, orda bismo mo# '■ narodni poslanik. ..i ^,c'Cv.t nenoj izjavi, da sc ne : žei m: ušati »u interne musliman# j ske p’ilke^. Ovako nam izgleda i ' smiješna i tendenciozna, pa ćemo na gospodina ministra pravde. icj se za ovu »uslugu« prvom prili# ! Riješenjem ministarstva pravde kom odužiti Samo nek sc onda ne ljuti, jer je ' od 16. decembra 1920. god. S. 9659. . p: .zabola, trn u zdravu nogu! A ; <tav ;по je imanje Sc d Muhameda I п;сг ć: g. dopisnik pozadugo čekati ! Eldžuhri iz Tešnja pod sekvestar, ' na ostvarenje svoje egzotične ideje • kao da je on neprijateljski podanik, i Međutim je Eldžuhri rođun u Alcki i i bi*, predmetom — trehe. i tamo je zavičajan, na je prema to# ’ me podanik savezničke države Hc# džasa. Stoga pitam gospodina ministra ■ na ministra za socijalnu politiku. pravde, kako se je moglo s imanjem , Stanbeno pitanje u našoj državi j podanika savezničke države postu# j bih; je dosele uređeno u raznim di# I pati kao sa imovinom neprijatelj# i jelovima zakonom, naredbama po# sk h podanika i hoće li odmah na# krajinskih vlada i uredbama toga rediti, da se digne sekvestar? m nistarstva na vrlo različit način. | U Beogradu, 6. februara 1921. Svima jc tim naređenima zajednič# i Hamzalija Ajanovič, i koob.A/tc, da suv.še uzimaju u za# i narodni poslanik. štitu k.r: jdžiju, a da o sopstvenici# ma kuća, među koj ma imade i mno# i go sromašne siročadi, udovica i ju# | di nvspcs'.bnih za rad — ne vode I mmr № računa. Isto tako nc uzima j U jednom od zadnjih brojeva i sc Đ mJo u obzir strašno padanje ' ^Pravde« izašao je dopis iz našeg ? vrijednosti novca, naročito u krun# mjesta o upravitelju ispr^tave gosp. ; skom podruć’c. a da i ne govorim Duji Kovačeviću, u kojem se veli ; o strašnoj skupoći. da gosp. Kovačević naziva mudima# ! Bez obz.ru na to. da socijalna nc balijatna i da, iz ne znam kojih pravda iztekujc da sc i sopstveni# razloga, rsikad nc dolazi u doticaj 8 cimu kuća, kuji su u mnogo siućaje# muslimanskim građanstvom našeg va u.ž.li u njih sve svoje teškom kra’a. I meni je poznato, da gosp. Kovačević nc nalazi za vrijedno, da nwxcm rtečene uštede, da mognu svoj;? starost bezbrižno provesti, dođe u doticaj s mtisiTni’nima. ah mera dati mogućnost, da od svojih za njegov ispad »balije« азхпио sam k^ća dobiju toliki prihod, da mogu istom kad sam se vratio iz Bcogra# u današrdim teškim prilikama bar da kao što sam opazio i veliku uz# skromno živjeti, trebalo bi osigura# • lujanust. koja radi toga vlada me# ti prihodima cd kuća njihovo redo# I đu muslimanima. vito popravljanje, koje je danas I po svem dosadanjem taktičnom radu s\e poskupilo. Po današnjim držanju gosD. Kovačević jc nemoguć naredbama ograničena kirija ne do# među muslimanima, a ovaj zadnji stiže u mnogo slučajeva ni za p.a# njegov ispad izazvao je upravo re# Pitanje Pitanje Pitanje Ha adresu vlade. volt kod muslimana, pa interesi mi* ra i reda traže da se što prije skine s našeg vrata i premjesti onamo, gdje neće naći »smrdljivih balija«. Držim da ćc vlada ovo uvažiti i jeđ# nodušnom zahtjevu muslimana udo# voliiti, jer bi zaista dtvljnjc podrža# vanje g. Kovačcvića među nama stvorilo uvjerenje, da i vlada ništa manje nego takovo ispade Činovni# ka odobrava. D. Vakuf, o februara 1921. H. Kurbegović, narodni poslanik. Kemal-paša. Kemalisti prema boljševicima. čitamo u beogradskoj »Epohi«: I’ London je stigla vijest iz Čari# grada, da je .Mustafa KemaLpaša posušao predlog sovjetske vlade i odlučio da ne šalje svoje predstav« nike u London na konferenciju. Prik' neki dan jc njegova vlada u Апб ri tražila od Moskve da joj saopći potanko stanje trgovačkog ugovora između Rusije i Engleske i da jc izvijeste Šta Rusija namjera­ va u svojoj politici prema antanti. Čicerin je odgovorio jednom notom, koja je pročitana u velikom parla* mentu u Angori. I ovoj noti Čičerin je rekao iz# medu ostalog: »Sovjetska vlada je ubijeđena da imperijalističke vlade koje nemaju nikakvih koncesija pravde i prava neće evakuisati Tur# sku, sem ako ih neko silom nc o# tjera. Britanski manevri su imali dupli cilj da oslabe Tursku izaziva# jući nerede i da otcijepe Tursku od Rusije. Prije nego što stupite u pre# govore sa njima, ja vam savjetujem đa prvo tražite neposrednu evakua# čiju turske teritorije i naročito đa strane trupe napuste vašu prijestol# niču.« Povodom englcsklo#ruskih prego# vora. Čičerin je naveo: »Jedino što smo htjeli ovim pregovorima jest, da Idi ječimo sebe od ekonomskih teškoća.^ Ali ako Engleska misli đa ona može stupiti sa nama u odnose a da ne prizna sovjetsku vladu, ona sc onda vara.« Angora kao prijestolnica. Od kako se Kemal sa nacijonali# stima odmetnuo od carigradske vla# sti i zasnovao novu tursku državu u Maloj Aziji, tamo gdje je njena kolijevka, od tih dana je Angora postala važno političko mjesto. Ne# uviđavnost evropskih političara i diplomata je dopustila, da se u pr# vo vrijeme nacionalistički pokret u Turskoj ne uzme ozbiljno, onako kako je zas uživao, a poslije, kad jc zahvatio ozbiljnije razmjere, da se počne goniti sa svima sredstvi# ma; takva slijepa politika antante je bacila nacijonaiiste s Učmalom u naručaj ljudi iz Moskve. Boljševici su prvi priznali angorsku vladu, pr# vi su od svih osjetih značaj pokreta i potpomagali ga; zato sad i uživa# ju pcsjcdice, koje zadaju brige an# tanlL Angora je postala stvarna prije# stanica Ч'urske. pored koje je Ca* rigrad samo jedna sjenka, avet koja zastrašuje u prvi mah. ali koja ne# ma trajnog djestva na racijonalnc duhove. Telegrami sada stižu u London. »Deli Melju«, da kemalisti transformiraju Angoru u modernu varoš, prema planu jednoga Maciža# ra, koji je usvojen od nacijonalistič# kog parlamenta u Angori i već pri# vođen u dielo. Кста #paša želi da Angoru pretvori u »divnu prijestol# niču Male Azije«. Tri hiljade radnika su zaposleni. Narodno Pozorište, Dom za porodi# lje, velika Biblioteka sa čitaonicom su podignute do sada. Angora sc podiže arhitektualno i ugledom. 1 sve više onda postaje iluzorno kad Sultan iz Garigrada poručuje da nc priznaje vlast Kemalovu. Jer može sc pohniti kakva jc vlast vlade i parlamenta u Angori, kad su oni dostavili Sultanu, da ćc ga potpuno smatrati kao svrgnutog s prijestolja, ako carigradska vlada pošalje u London svoje predstavnike, neza# visno od a-ngorske delegacije. Oglašujte u „Pravdi". Ep«i 256 — Broj Ha dohvat Staru pjesma. Gospodine urednu čc, dopustite đa Vas upozorim na jednu interesantnu i značajnu stvar# čiču, koja je izušUa u beogradskoj »Somupravi« od 8. ov. mj., a koju ste Vi, kako izgleda, previdjeli. T aj list donosi ovu vijest: »Naša nova štamparija. 11 nedjelju 6. ov. mj. o s v e ć e n a Je nova štamparija »Narodna Samouprava a. d.«, Knez Mihajlov Venac 20. Prota g. Božić osvetio je štampariju u prisustvu upravnog odbora, akcionara, mno* gib narodnih poslanika i drugih na# ših prijatelja.« Mislim, g. urednice, da sc ovo nc smije zaboraviti i da se mora kon# statovati kako smo mi muslimani u tom pogledu daleko zaostali. Koliko se sjećam, naša organizacija i redak# cijoni odbor »Pravde« nije »osve# štao« Kajonove štamparije, kad ste joj dali »Pravdu« na štampanje. To je jedan kulturni nazadak, koji bi trebali naknadno popraviti. M. se# lami Ahbab. Šta »Videlo« ne videlo! Beograd# ski list »Videlo« donosi u 13. broju od 13. ov. mj. ovu noticu pod na# slovom »Drukčije bi bilo«: »Sara# jevska »Pravda« zamora cenzoru beogradskom što dopušta beograd# skim listovima, da drsko vređaju najviše ('muslimanske verske sveti# nje. — 1 to piše list, čiji je urednik naredni poslanik g. Korkut. Tai g. narodni poslanik ne zna, da u Beo# gradu kao ni u Sarajevu nema cen# zure, a kada bi jc bilo, bez beli i »Pravda« bi drukčije pisala!« »Videlu« mora da se jc posve po# mračio vid. Ako već ne zna zako# na. mogao je običnim pogledom na toliko i toliko bijelog prostora u našem listu zaključiti, da u Saraje# vu ima državni odvjetnik, koji po svom ćeifu konfiskuje naše redkc. Kako je stalo sa cenzurom u Bco# gradu, neka »Videlo« zagleda u bi« jeli prostor »Republike« i bivših »Radničkih Novina«. Samo se čudimo, da je »Vhdelo« folko smjelo, pa smije ovaku vid# Ijivu glupost servirati svojim či# taocima. Ko vrijeđa vjerske sveti# nje. o tome nc ćemo da govorimo i poručujemo »Vjdelu«, da pažljivo čita listove »Pijemont« i »Politiku«, pa ćc doći do posve drugog uvjere# nja. Davorin Trstenjak Na 10. o. mj. umro je poznati pe# dagoški i omladinski pisac D. Trstc« njak. Pokojnik bijaše jedan od naj# većih kulturnih boraca među nama Srbima, Hrvatima i Slovencima. On je i jedan od najvećih boraca za jedinstvo našega plemena. Rođen u Sloveniji, živio i radio u Hrvat# skoj, bio je uvijek duhom i među Srbina, među svima suborcima na ku’turnom ujedinjenju Srba, Hrvata i Slovenaca. Kada čovjek pomisli na ogrom« ni književni rad Davorina Trstenja# ka, onda sc istom divi tome istra i# nom čovjeku u radu za deju. Za o# mladinu je napisao velik broj knji# žica. Napisao je i velik broj peda# goških članaka u raznim pedagoš# kim listov ma, koji se štampaju la# tinicom i ćirilicom. Velikih knjiga na kulturnom polju izradio jc tako# dcr znatan broj. Najznamenitija su inu dje'a: Prirodni uzgajatelj, Uz# goj čovjeka borca. Slobodna Škola, Njcguševa pedagogija, Povijest kulture, O modernoj školi, Uzgaja# nje djece. Kulturni uzgajatelji i t. d. Poznato nam je i njegovih nekoliko brošura. U knjigama za omladinu bijaše pokojni D. 'Prsten jak pisac svoje vrsti Iznosio jc žive prinrere iz na# šega naroda i u tome jc njegova ka# rakteristika. Time se u glavnom raz# likuje od drugih omladinskih pisaca. U pedagoškim djelima bio je na* predan borac za oslobođenje peda# goškoga rada od mehanizma, od Šablone. Narav je dobro proučavao, narav jc dobro i slijedio.... Nakon 40 godina književnoga ra« da D. ’Lrstenjak umro jc u visokoj starosti. Naša kulturna književnost gubi s njime velikog svoga sarad* nika. Učitelj. �Bpoi 256 — Broj M dopisi. Mostar, koncem januara. Kako izgleda naša »socijalna prav« da« najbolje pokazuje ovaj slučaj: Ahmcd ef. Pužić iz Mostara posjet duje u selu Pijesci i^og kotara je# dan čifluk, na kojem su kmetovi: Četko, Kojo i Mijo Andrić. Ovaj sc čifluk većim dijelom sastoji od do* bro izgojene šume. Jedan od ova tri kmeta. Četko, dobio je dozvolu od vlade, da u istoj šumi usijeće 7(И> kubičnih metara gorivog drveta. On jc drvo usjekao i prodao ga. A# ko se računa srednja cijena drveta K 200 za kubični metar, dobio je Četko za proda ta drva K 140.000, i ako šumi nije nanio velike štete, jer ovo jc sve starije drvo. Kako se vidi ovaj »siromašni« kmet postaje preko noći kapitalist, a naša soci* jalna »pravda« postarala se je i za Ahmedcfendinu egzistenciju. Isti je naime u ime rente dobio za cijei čifluk od sve trojice kmetova K 600’ Može dakle kupiti u Mostaru 2 i po kubična metra drva i grijati se sa svoje šestero čeljadi mjesec dana! Ovo iznosimo kao jedan od hilja# da ovakvih i sličnih slučajeva i u= vjereni smo da su naši socijalni »re# forma tori.« mjesto da provedu agrar* nu reformu onako, kako će donijeti ekonomsku blagodat cijelom naro# du — imali pred očima »oskudicu« naše dramatske književnosti i sa po* šljed'cama agrarne reforme htjeli pružiti štofa za tragediju jednog cl* je'.og staleža: tragičniju nego bolj* ševički teror, koji je svima staleži* ma jednak, te je s te strane Lenji# nova savjest mirnija, nego li našeg Poljaka, ako uopće ovaj »državnik« imade savjesti. Pitamo naše »državotvorce«, ho* će li se gladovanjem Ahmedefendije i njegove porodice, a obogaćiva* njem Četka Andrića riješiti pitanje ■o jednakosti socijalnih uslova? Kako se kod nas zaštićuje lična sigurnost najbolje pokazuje slijede* ć slučaj: Na kuću Rizvana Lulica iz Ortiješa kod Mostara napa.i su u martu pr. god. Luka i Nikola Crno# gorac i polupali mu teškim kame* njena kućni krov od ploče, te je si* rt mah morao sa djecom po noći iz vlastite kuće bježati. Stvar je pri* javljena seoskom kot. uredu, koji valjda po nahođenju svoga šefa g. predstojnika Turine nije našao za vrijedno, da u ovoj stvari ureduje, jer se radi samo o jednom »Turci* nu«. Zlikovci, osokoljeni ovim oči* tim nehajem oblasti obnovili su svoj napadaj dne 23. o. mj. u 6 sati u večer i polupali opet kamenjem sav krov! , Jadni Rizvan, nalazeći se u opas* nosti života pobjegao je sa svojom obitelji u kuću Derviša Peče, gdje i sada boravi. Stvar je prijavljena žandarmerijskoj stanici u Blagaju, pa ćemo vidjeti rezultat. Naporni* njemo, da Rizvan nije »feudalac«, nego siromašni kopač u kamenolo* mu u »Mukoši«. Veritas. i j | | i i ■ j ' : ' ; ’ I ! ' ' i i 4 Čapljina, 5. februara. (Protežiranje g. Atanasije Šole.) Bivši predsjednik zemaljske vla* de g. Atanasije Šoa posjeduje u selu Strugama u Gabeli, kotar Sto* lac jedan kompleks beglučke zem# lje, koji je prije osam godina dao pod zakup Petru Vasiljev.ću, Buga# rinu. Poslije prevrata Atanasije je nasto'ao da od Bugarina dobije zemlju, jer jc zemlja u ovim krnje* vima došla do upravo basnoslovne vrijednosti, pošto se je u domovinu povratio mnogo naših iseljenika iz /\merike, koji su donijeli sileslju dolara, te najvrjednije monete. Bu* gurin, upirući sc na najamni ugovor i poznatu razbojničku begh’čku na* redbu cd 15. februara 1920., koju je protiv muslimana tako precizno provodio eksponent demokrata, ni# ju htio ni čuti o izručenju zemlje. AH Ato je sebi znao da pomogne na drugi način. Ovih dana dobio je Petar Vasilje# vić iznenada nalog ok r u ž n c o b* lasti iz Mostara od 25. januara 1921. br. 90 prez.. kojim mu se na* redu i c da imade u roku od jednoga mjeseca ostaviti teritorij naše kra# bevine. jer ie podanik jedne neprn jatvliske države i jer je navodno prema našoj državi neprijate jski Страна — Strana 3 „ПРА*ИШ — „PRAVDA" j ' ' i ! I raspoložen. Mi sc ne ćemo upuštati u ispitivanje istinitosti ovih navoda, samo konstatujemo činjenicu, da su se svi srpski stanovnici iz Čapljine, Gabele i iz okolnih sela digli na o* branu Vasiljevića .i u jednoj posla* noj predstavci, predatoj po naroči* toj deputaciji, zatražili od zemalj# ske vlade da gornji nalog sistira, do* kazujući da g. VasEjević posjeduje najispravnije građansko vladanje i da jc uvijek bio najbolji prijatelj srpske nacije, jer se je oženio srp* krnjom i jer su mu djeca u srpskom duhu odgojena. Nas više interesira jedna parale* la između ovog slučaja i onoga mu* slimana posjednika iz Sarajeva, ko* jemu je željeznički činovnik Мауег, pangerman iz Njemačkog Rajha, uz asistenciju državne vlasti uzurpirao njegov posjed u Sarajevskom Polju, Pisac ovih redaka potvrđuje isti* nitost navoda gornje predstavke u pogledu osjećaja i vladanja g. Va* s^jevića i spominje je samo radi ilu# stracijc naših prilika. Jer, eto, kad se radi o stvari jednog našeg »de* mokrate«, onda se može i smije da u njegovu korist upotrijebi autori# tet državne vlasti, a kad je po sri# jedi spor između jednog pangerma# na, personificiranoga dušmanluka protiv cjelokupne naše nacije i jed# noga bosanskog muslimana, našeg državljanina, čije je koljeno ovdje starije, nego mnogog našeg »državo* tvorca«, onda se državna vlast upo* trebljuje da pomogne — pangerma# nu, a uništi muslimana! I to sc kod nas zove socijalna pravda! Napominjemo da ćemo o* vaj interesantni slučaj voditi u evi# denciji. Gaib. , katastrofalni dani. Ovaj pokret na# liči onom sinnfeinovaca u Irskoj ili još bolje onome, što ga mi okreti* smo »svoj k svome«. Zanimivo jest, da Ghandi nije za to protivnikom | Engleza iili uvropejizma. On hoće samo da bude Indija jedinstvena dr# žava i indijskim, a ne engleskim in* teresima upravljana. Englezi i sami uviđaju u nekim di jelovima neobo# rivu pravicu. Uz Ghandia pristaje sva indijska narodna inteligencija. Međutim samo jedinstvo Indije biće teško provesti, pošto Indija nije ni# kada bila jedinstvena i jedna drža* va. Od 300 milijuna duša što ih bro# ji Indija, govori se u 162 jezika. I u • vjerskom pogledu Indija je pocije# I pana. Hindu i Budisti sa raznim sek# • tama broje oko 200 milijuna duša, i muslimani oko /0 milijuna, dok svih I kršćanskih crkvi’ imade 3 mi-tijuna. i Politika zapadnih vlasti, poimence I podjelba Turske, izazvala je veliko : nezadovoljstvo među musliman# ' skim svijetom u Indiji. Muslimani i zato također u velike pristaju uz i Ghandija makar je on Hindu. Protiv Ghandia malena je i ne# ; znatna grupa t. »umjerenjaka«, koji su za kooperaciju sa engleskom vladom i za postepeno polučenje o* i nog položaja u britskoj svjetskoj i vlasti, što ga imade Australija. Ide# I jc Wilsonove o malim narodima nađoše kao i među narodima Evro# < pc i u Indiji velik odziv. Đaštvo . propagira te ideje a i časništvo, ko# je se vratilo sa evropskih bojišta u domovinu. U Indiii sprema se dr# žavni udar kao nekad u Rusiji. (»Obzor«.) ■ ■ Prilike u Indiji, i rolititlii pregM. Prema općem pisanju antantine. a i same engleske štampe, politički položaj u Indiji vanredno je težak. Revolucionarni i boljševički pokret javlja sc na vrlo brojnim mjestima, i prvi hoće da se otrese engleskog gospodstva, a drugi nesamo engle# skog gospodstva nego i dosadanjeg društvenog poretka. Po samom pri# znanju engleskih upravnika revolu# cionarci uspjeli su. da spriječe ina* če vanrednu upravu englesku,^ da uspješno uzmogne djelovati. To je najteži i najsudbonosniji momenat u engleskoj izvanjskoj i unutarnjoj politici. Jedno naime stoji, da se vlast i snaga, kojom danas Englezi raspolažu, može um štiti samo sa# mim unutarnjim uređenjem danas# nje Engleske, koliko uništenjem dojakošnjeg reda i načela u izvanj# skoj politici, toliko uništenjem ruda i načela u unutarnjem sastavu ma* tiče zemlje. Najosjetljivija i upravo stožerna tačka englesku izvanje po# iitike jest Indija. Izgube li to En# glezi bilo u kakovoj mu drago for* mi i ne uspije Ii im uč.niti onakav lojalni dominion kao što je Au# stralija, Kanada ili južnoafričke re# publ.ke, onda je Engleska prestala postojati kao velevlast i kao pomor* ska vlast na svijetu. U nutarnjoj po* litici pak najosjetljivije jc mjesto, gdje se mogu Englezi i Engleska ra* niti. Irska. Ako je sve legenda i ona o njemačkom utjecaju u Rusiji, o boljševičkoj propagandi u ovoj ih u onoj državi, o uspostavi k.erikal# ne reakcije, bune i pokret u Indiji s jedne strane, a otkaz engleskom ne samo upravnom nego i državnom autoritetu u Irskoj, imade jednu ve* zu, koja upućuje na traganje za jednom vcikom koncepcijom, pre* ma kojoj se imade uništiti, a najpri* ie iz temelja potkopati svjetsko go* spodstvo Velike Britanije. Za to je osobito tanimivo usta# no viti, kakvi su to pokreti, koji sa# da vladaju velikim dijelom indijskog pučanstva. U prvom redu jedan od tih indijskih političkih pokreta ide za tim, da bude Indija jedinstvena i slobodna država. Predstavnik ie tog pokrit« Mohatama Ghandi. On je revolucionarne poput Lenjina, ali višu To stojevac. On nije aktivisti* čan revolucionarne, već hoće da spriječi veliki i jaki mehanizam cn# gleske uprave običnom pasivnom rezistencijom. Uslijed toga i ako bi usp’elo tome bojkotu zauzeti veće d menzi je. mogle bi nastati po un* glesku upravu i gospodstvo u Indiji Memorandum Radićevaca Regen* i tu. iz Zagreba se javlja: Za tri do • četiri dana otputovati će, kako se saznaje Radićeva delegacija u Beo# grad, da preda Regentu memoran# dum primljen na posljednjoj konfe# renciji. Memorandum je vrlo opse# žan, pa iznosi oko 10 štampanih a# raka. Kako upućeni tvrde ima u memorandumu i zahtjev, da Regent naredi, da se iz Hrvatske ukloni vo'ska. jer da je ona zaprijeka uje# din’enju i pravilnom razvoju. Turska delegacija. Sinoć je kroz ; Beograd specijalnim vozom prošlo 15 članova turske delegacije za Ion? , donsku konferenciju pod vodstvom Tevnk#paše. KcmaLpaša će mirovati. Iz Ango# re se javlja, da je KemaLpaša na# redio ■obustavu operacija na svim frontama dok budu trajali london* ski pregovori. i Habzburške Madžarske. ! Iz Protiv Budimpešte se javlja: Koncem 1 ovog mjeseca sastaje se u Budim# • pesti antantina reparaciona komisi# ja, koja će državnom upravitelju Horthvu kao i ministnMpredsjedni# ku dati zvaničnu izjavu, da je an# i tanta protivna povratku exkraija i Karla na madžarsko prijestolje, kao i uopće bilo kojeg habzburgovca. | Pokuša to Madžarska usuprot o# : pomenc. Iiantanta će to znati sprije# - čiti najoštrijim represalijama. : Otpor Nijemaca protiv zaključa* ■ ka pariške konferencije. Iz Berlina javljaju: l: nedjelju »e održano više skupština protiv zaključaka pariške • konferencije. Neodvišnjaci su odr* žali 3 velike skupštine. Svuda je vladao potpuni mir i red, samo je na ’eđnom mjestu desio do male upa# diče između neodvišnjaka i komu# , ništa. ј I j i ; i I • i i ; j i i ; • . ■ : i ; ; ’ I , i [ i Domaće vijesti. Poziv na glavnu skupštinu »Мег* hameta«, koia će se održavati sutra u 2 sata po podne u lsi. čitaonici (kiraethani) sa slijedećim dnevnim redom: 1. otvorenje skupštine; 2. izvještaj tajnika o radu odbora; 3. izvj. blagajnika; 4. izvj. nadzornog odbora: 5. podjela apsolutorija sta* rom odboru; 6. izbor novog odbo# ra: 7. predloži, upiti i eventuidiie. Obzirom na skupoću tiskanica po# sebnih poziva neće biti. Odbor. ’ I i I i i i ; ' I Na adresu g. dra Sijana. Pišu nam iz Bihaća: Kad se zna da je Bosna i Hercegovina bila austrijska koloni# ja. nije nikakvo čudo da je ovaj ili onaj »zaslužni« protekcionskind preko reda promaknut i unapređen. Nu ove se anomalije nisu ni pod Austrijom ovako često ponavljale kao danas. Danas kao da se nala* zimo u eri. protekcije i korupcije. Nema li koji službenik rođaka ili kakova prijatelja na vladi ili mini# starstvu, sve njegove molbe i nje# govi vapaji ostaju glas vapijućeg u pustinji. Evo nckoLko primjera: Dugogodišnji privremeni sudski dnevničar Ale Kurjaković moli dvi* jc godine za definitivu, ali se od# bija jer da je »za nekoliko dana pre* koračić propisanu starost«. Defini# tivni dnevničar kod financijske di# rekcije Muharem Dedić moli za i# menovanje kancelistom, г.о evo već 13 mjeseci ne može dočekati nika# kova riješenja. .Možda ga ne će ni# kad ni dočekati, jer nema prijatelja »na mjestu«! Đa sad vidimo šta se sve sa pri# jateljem i rođakom postizava: Sez# desetgodišnji Mate Pavičić, umirov# Ijeni priglednik financijske straže, uzet ie za privremenog dnevnićara kod financijske direkcije u Banja# luci i sada je, kako čitamo u »Na# rodnom Jedinstvu«, imenovan kan# celistom kod financijske direkcije u Bihaću. Kako je to moglo biti: po kojoj naredbi i po kojem zakonu, tamo ne stoji pa ne znamo. Znamo samo to, da šezdesetgodišnji Mato Pavičić ima na vladi visokog prija# telja Milana Pavičića, nadzornika financijske straže za Čitavu Bosnu i Hercegovinu, koji eto poznaje sve naredbe i paragrafe kad se ne od# nose na njegova kojeg znanca; Za. bolju ilustraciju dodajemo još ovo I Kad se ono pokazala nužda za fi# nanciisku momčad, ovomjesna je financijska direkcija predložila za financijskog stražara četrdesetgo# dišnjeg umirovJenog policijskog narednika Putra Stimca, što je gosp. Pavičić kategorički odbio, jer da to »zakon brani«. Tačka. — Upitnik na adresu g. Sijana i njegove referente.... Izmjena činovništva u ministar# sivima. Iz Beograda se javlja: Na jednoj od posljednjih ministarskih S’cdnica riješeno je, da se iz mini# starstva vanjskih poslova j diplo# matske službe uklone svi činovnici, koji su svršili filozofski, a ne prav? ni fakultet i da se premjeste na rad u ministarstvu prosvjete. Poziv. Jugosl. musi, športski klub uSarajevu održaje svoju redovitu glavnu skupštinu na 20. februara o. g. u vlastitim prostorijama. Dnevni red: 1. otvorenje skupštine; 2. izvje# štaj tajnika; 3. izvještaj blagajnika: 4. izvještaj nadzornog odbora; 5. predloži i interpelacije i 6. izbor no# veg odbora. L slučaju nedovoljnog broja č anova, održaće se skupština jedan sat kasnije bez obzira na broj prisutnih članova (§ 10. dr. prav.) — Odbor. Na adresu poštanske direkcije. Pišu nam iz Konjica: Prosio je 6 mjeseci od kako su poskidani po# štanski sanduci da se oboje. Kroz to vrijeme građani se muče i kubu# re noseći pisma po kiši i zimi na davnu poštu, koja je smještena uz željezničku stanicu. Skrajnje je vri# jeme da se postave sanduci. Prilog »Pravdi« Na poticaj g. Nu* rije Cere iz D. Vakufa sakupljena jc svota od K 585 za naš Esc. koju nam je uručio g. Hamid Kurbegović. Neka je odlična hvala i sakupljaču i darovateljima! Predavanje odmetnika. Iz Beo# grada javljaju: Od l. o. mj. pa do danas predalo se u okrugu kosov# skom 152 odmetnika, što čini za* jedno sa odmetnicima iz okruga zvečanskog preko 200. Prisilne gradnja stanova u Ljub* ljani. Iz Ljubljane javljaju da je u subotu povjerenik za socijalnu skrb Dr. Adolf Ribnikar izdao na# redbu, kojom sve banke imaju u stanovito vrijeme sagraditi nove zgrade za svoje uredske prostorije i za stanove svojim činovnicima, Prema »ovome će graditi vlastite pa* l&Če Slovenska banka. Slovenska eks* portna banka, Prometna banka, Če# hoslovaČka industrijalna banka, Go# spedarska banka i kreditni zavod. �Strana 4 — Ст^дНа »PRAVDA* — „ПРАВДЛ* Broj 256 — Lpu] Čestitamo. Naš prijatelj g. ing. I to se mene ne tiče, samo ne dobro zaleđe, pa ko misliš, da se ne nisi za vrijeme rata kapital namla# Mustafa Čelić vjenčao se je 12. o. znam, što taj Vaš »Herrenklub« ne itio?! E pa onda si baš iz duše go# bojiš nikoga. Ti si zamišljaš sve o# mj. sa gospođicom Sefikom Efica plaća meni već 17 mjeseci kirije. nako kako ti ferak htjedne. Kako si vorio kad si rekao, da Ti je nakon Ta nisu, za Boga, siromasi članovi iz Mostara. Bilo sretno! mogao prisvojiti moja 2 dunuma prevrata mnogo teže nego 1914. g., kluba, nego gospoda i magnati. Pi# beglučke zemlju u Gradu? Kakva jer slomom Austrije nestalo je kon* Ispravak. U 250. broju »Pravde« smenim ugovorom od 30. decembra cesi ja i aprovizacije. Ta ja znam, da je to samovolja? Ko misliš: »Imam donijeli smo dopis iz Pala pod na* Ti nije godilo da ja budem član na# u minu tri dobre srpske patriote', slovom »Svagdje jednako«, povo# I 1918. izdao sam Vama g. Stojiću kao predsjedniku kluba moju kuću rodnog vijeća, a ne znaš gazda Bo# dom koga nas moli oružnik D r a« kao kompariiste, pa dok je meni za Vaš klub uz mjesečnu najamni# žo, da te ia nisam spasio, da bi bilo g o, da taj dopis uspravimo u toliko, mog Stojića, ja se ne bojim«. Ne nu od 80 K iako sam iste prostorije svašta.^ Nisam Ti ja dušmanin, gaz# da on nije muslimanima s Pala go# znam kako ti je kotar mogao izdati htio iznajmiti jednom čestitom i za# da Božo. Propitaj malo bivše apro# dozvolu, da na tuđem zemljištu vorio: »Ovo vam je za 1914. godiš nu!« To mu posjedočuju, kao i ina# služnom Srbinu Branku Milankovi# vizatore i one ljude, kojima si Ti praviš mlin. Ovo će pravda da rije# ću uz mnogo bolju kiriju, i Vas g. sa Tvojim nikad neprežaljenim Bi# ši, ama me čudi što ne odeš u selo, če njegovo ponašanje prema svim Stojiću molio, da ovome Srbinu is# tom dijelio hranu, pa će Ti reći ko »Paljsnima« svi tamošnji težaci: a ja evo u selu među seljacima ži# poslujete točarinsku dozvolu. Vi ste je Mustajbeg! Zar nije žalosno, gaz# vim sa kojima sam živio i za vrije# Sretcn Veljević, Muhamed Dovo* me sa'etieli, i konačno sam moju | da Božo, da se Ti nakon našeg oslu* me rata. I meni je, dragi beže, žao, džić, Branko Paradžina. Omer Pa* što ćc se odlaskom Stojića Vaša šovlć, Aliia Jašarević, Su ejman Sto* kuću izdao Vašem »Hcrrenklubu« i bodeni a za jednog srpskog krvopiju držeći da ćete mi barem u redu ki# j zauzimaš?! Šta je Bito i ko je Bito konzorcija razvrgnuti, ali zato naj# čanin i Nazif Musć. — Ovoj molbi i Ti si znao, a ako sad ne znaš upi# riju plaćati. Elem prevario sam se, više tebe krivim, što si hrđavim te# g. Drage rado dajemo mjesta. taj Modrićane, oni će Ti kazati. i nisam se prevario. Ta ko ne bi za lefonskim spojem otkrio gosp. o* CIJENE PADAJU ’. Papimicl D. 1 A. hator predstojnika izdao kuću Go# Pročitaj beogradski »Balkan« (ali kružniku Grudiću pravu istinu. KajOR, Sarajevo. Kralja Petra 19. stigla je spodskom klubu? Ja sam ponosan, nemoj plakati), pa ćeš viditi, šta će velika količina prvoklasnog pisaćeg papira, Prođite se, gospodo, mene, a ja biti sa tvojim Bitom. Ne zamjeri sam se Vas već davno prošao. Man* bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom I da je moj Gradačae doživio toliku ahbabu nisi ti kriv no Bito. Svako slavu, da se osniva klub same go# sus selam sa Dobora grada i JakeŠa kao: koncept-papir 11 kg težak, 1000 araka djelo dođe na vidjelo, pa će i ovo. spode. Još bi trebalo da se sjedište posjeda šalje Vam santo 385 K, kontokoreat-papira sa 2 kokme senatora prenese u Gradačae, jer bi \2 kg teškog 1000 araka 800 K, Uniranog Mustajbega je, gospodo, trebalo Mustajbeg Gradaščević,. se tuđe rješavala hitno i sa puno kauclal-papira 12 kg teškog 1000 araka baciti iz vijeća, jer ga je i Sarkotić pažnje sva neriješena pitanja, koja ve’cposjednik. 680 K. trgovačkog papira 10 kg teškog 1000 progonio onda, kada ste Vi u gradu samo magnati rješavaju. araka 520 K, te sav ostali pisaći materijal pašovali, a njega kao veleposjednik Nudjamo odmah otpremJjive Elem što da duljim, možda Vi g. u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ ka poslao u vojsku iako su mu 3 iz Zagreba Stojiću niste krivi u ovoj stvari, ne# gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. brata bila u vojsci a 2 brata umrla. go Vaši sufleri, kao što niste krivi Moju predstavku u kojoj Sarkotiću Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i kad ste ispred srpskih komita u opisujem žalosno narodno stanje tačno. Pakovanje se ne računa. u svim mjeram , kao i K'adnju 1914. god. pobjegli. Ta za (bez razlike vjere) bacaju ad akta. Jeste li prekomjerno osjetljivi sUklaraki kit, nadalje ellluiera. m*. Boga nas su Srbi oslobodili, a Vi Ja sam i onda imao petlje, kad je diciagke bečice i »takleae Unči^a жа protiv hladnoga zraka? Dolaze li иавг, svjetiljke itd. Vam odmah različite boli? Oj. kako | ste. -- m’esto da ih dočekate, — na# glava bila marjaš i nisam se nikom Skladište češkah tvornica staklitu ublažuju bo i, čine otpornim ma# i ravski po naređenju, — pobjegli. — ulizivao, nego se držao one: »Sa na* perculana rodom u narod«. Ko je, gazda Bo# saže s Fellerovim pravim Elsa#flui# Upravo herojski i srpski!!! Meni je žo, viši o-poziC’ionalae bio u pokoj# dom? 6 dvostrukih ili 2 velike sp cb । žao što sam »Herrenklubu« otkazao WEIS3 i D^UG, najam, tim više što u njemu sjedi noj Austriji? Ja ili Ti? Sigurno Ti jalne boce 42 krune. Državna troša# ZAGREB.kr»i pa’omhne gradska elita i svi bivši aprovizatori i Tvoji aprovizatori: Herr Ignatz rina posebno. i ratni bogataši. — Eto to Vam kao Ziegler, Mujaga Jašarević, Biirger* Trebali biste tjerajti će sredstvo, meister Izetbeg Jahić & Co. Mo# • koie utažuje grčeve, jača želudac? bivšem Predsjedniku »Herrenkluba« PAPIRNICA ♦ dričane i Šamčane, bivše crno#žute, Držite se samo Fellerovih pravih | .madoh reći, jer Bogme, nužda za# štediin za drugi put. Ne ljuti se, ; HAMDIJE KOPCIĆA. ; E!sa#pilula! 6 kutija 18 K- — Želud* ■ kon mijenja, a nema džabe ni fija* gazda Božo, nisi sam; ima vas toli# * preporučuje »тоје bogato otovariSte T čani balzam 12 malih boca 72 K. O# | kera. ko da bi dobro kolo u Herrenklubu Sad da pređem na moju drugu mot i poštarina posebno Što ief# j I erih rrsta papira, kancalarijskog i т tinije. Eugen V. Feller, Stubica do# • kuću. G. savjetnik Mihailinović dr# mogli poigrati. ♦ Školskog pribora. — Namčbe se £ žao je pod najam u Gradačcu moje Пја. Elsatrg br. 354, Hrvatska. F i Eto to je sve a sad malo sa To# > abavljaju brzo i točao 1 •-------------------------- -------- ------------ . 2 kuće sa baščom uz mjesečnu ki# bom mehabeta Izetbeže. Ti si g. k. X Client umjerene. | riju od 70 K. Hvala Bogu otišao g. i u. k. Burgermeister predvodio de# 2 Sarajevo, Štroamajerova ul Tel. Mihailinović i ja se obradovah što I Priposlano.*) putaciju u Sarajevo da se pokloni mi osta kuća na raspolaganju, jer i ; Njegovom Visočanstvu Regentu. HERRENKLUB kad bi bila prazna imao bi od šiji# | Zašto ti, dragi beže, i mene kao naj# vika veću korist nego od kirije. Ovu I 4’ećeg posjednika u gradačkom ko# GRADAČAC. Centralna drogerija istu kuću izdam Dr. Duiću advoka# taru i kao člana jedne ugledne po# (Onima kojih se tiče.) tu u Gradačcu uz mjesečnu kiriju rodice nisi o poklonstvenoj deputa# Braća Šahinagić Znam, gospodo, đa sam Vam vaz* od 400 K na 3 godine i napravim s čiji obavijestio, nego si na infaman Strajevo, Štroamaierova ul. br. 3 njime pismeni ugovor. Bern ne lezi da bio trn u oku, pa i sada, jer sam način upotrebio moje prezime i i# Telefen ЗИ. vraže i tu dođe neka pometnja! grao ulogu Gradaščevića. Kako si upućen u sve Vaše javne i tajne I Trgovina medikamenata, drogerijakih Jednog dana rekoše mi, da g. kot. . poslove, i da Vam mnogo smetam, to smio učiniti ja ne znam, a pogo# i krmlčkih proizvoda, robe od gume, pa hoću malo i širu javnost da oba* sudac Krešić treba stan, a pošto ; tovu kad nisi bio članom naše ugled* zavoja I kirurg, instrum nata, kao i vijestim o Vašoj korektnosti. Šta sam bio iznajmio stan g. Duiću, to i ne porodice »Gradaščević« iako si fotografskih aparata i patrebSt.Hd. Ve­ nisam g. sucu mogao stana izdati, i liki izbor inozomskihaafuna, pa fumeste radili i šta radite, mene se malo kod moga rahmetli brata Hadži rij«, kozmetičkih potrebštin* I spužvi tiče, ali hoću da i javnost znade ka* no i pored toga, da je g. sudac Kre# i Ahmedbega bio subaša. Ja se tebi, Skladište evln mineralnih voda I ♦. d. šić imao stan opet je stanbeni ured ; dragi beže, ništa ne čudim. Ti iimaš kove ste meni kao tobože inteE# rnoiu kuću, koja spada među naj# | gentnom i vaspitanom čovjeku ne# koje nepravde učinili, a šta onda ; ljepše kuće u Gradačcu, rekvirirao ; tek radite sa onom jadnom nepis* i i predao je g. Krešiću. G. Krešić u# menom rajom?! Zar Vi <?osp. ko# ’ selo sc u stan i evo već drugi mje# tarski predstomičke i dan danas i sec ne plaća mi kirije, niti mu je ista ustanovljena. Pa koga ću ja, gospo# sjedite u Gradačcu na štetu države i naroda i ako ste još prije godinu • do, tužiti? Koga ću se držati i od (ex-„Societe Commerciale Chark") dana premješten, te ne znam šta ' koga ću tražiti kiriju?! Ja prosto ne čekate kad je i Vaš substitut došao znam jesam Ii uopće vlasnik moje uvozno-izvozna trgovina, komisionarni posao kuće ili nisam. Znam, da je bolje i upravu kotara preuzeo. Vi gospodo, koji demokratski i । stanovati u vili, nego u običnoj kući. radikalski mislite (jer skoro svi pri* Cons pl«. Staro. Balouk-Pazar, Halvadji 3. Opet moram progovoriti o »Her# padate demokratskoj i radikalnoj renklubu. Baš je pravi »Herren# partiji), odazvali ste se jednoj u# ' klub«, kad u njemu sjede mnogi Iju# Brzojavi: Hassmanov teh Cons/ple. pravo demokratskoj svrsi i osnovali di koji za pokojnom majčicom Au# ste »Hcrrcnk ub«, jer je takav klub atrijom krokodilske suze liju. Znam za Gradačae neophodno potreban, ja gazda Božo Popoviću, da je tebi da u njemu bivši aprovizacioneri i bilo gore nakon prevrata nego 1914. ratni bogataši rješavaju savremena god. (kako no ti reče u sjednici nar. evropska pitanja. Uspjeh je taj, da vijeća). Čudne li ironije. Ta to zna# Gradačae danas imade 9 čitonica, de svako u gradačkom kotaru, a i lo# skoro više nego Beograd. To je Vaš gično je. Pitam Te gaz.da Božo šta prispio ja u Sarajevo jedan vagon i rasprodaje se. — Narudžbe prima: uspjeh, gospodo! je vama Popovićima bilo 1914. god.? Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Je li vam i dlaka sa glave falila? *) Za pisanje i sadržaj članaka pod Gukni der današnji patriote! Zar ovom rubrikom uredništvo nc odgo­ nisi cijelo vrijeme rata bio kod vara. Uredništvo I kuće i još aprovizaciju vodio? Zar staklene ploče a Hasan Mula Osmanović (Tuzlak) Schicm ov sapun Albert Vita Levi, Sarajevo, Desnica u ica br. 1. Od6ovc«ii urednik-’ fbrahim Muhić. (Jentraini Odbor J. M.. O. štamparija DanJel Л a. Кв»п. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4e4213be98f499e86374ebf25fab573a.pdf 385f9432efeb8ecbcdb317e1a1b43912 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. pojedini broj K Ž-— Izlazi subetem, utorkoe i četvrtkom. Ureduje redakcieni •dbor. Pretplata: jadanje K 1W.—, na pola godine K 90.— (u Sarajeva): za »adu državu gediieje K 2Л8—; za ia«~ zemstve K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМлНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. 19 (257) Sarajevo, subota 19. februara 1*21. (10. Džem-ahar Sarajevo, 18. februara. Centralni Odbor naše organizacL je završio je danas svoju raspravu o političkoj situaciji i ovlastio posla« nički klub, da po svojoj uviđavnosti samostalno nastavi vođenje naše polit ke, a taktiku udesi tako, kako će najsigurnije ostvariti naše za« htjeve. Na ovom je zasijedanju pretresen položaj sandžačko * makedonskih muslimana i način popunjavanja na« Še zemaljske vlade, te poslaničkom klubu prepuštena incijativa. Riješena su i neka druga pitanja sekundar« ne važnosti. Spasenje je u istrajnom radu. UZORAN RAD MJESNOG OD« BORA U BRČKOM. Uč. — U našim člancima pod gor* njim naslovom u »Pravdi« broj 4. i 7. od o. g. iznesosmo ideju i nacrt našega kulturnoga rada. Ujedno potakosmo naše vrijedne istomišlje* nike na što intenzivniji kulturni rad u našem narodu. Da potkrijepimo tu plemenitu i vrijednu namisao, dra* go nam je, da možemo toj ideji dati i konkretnu podlogu, — primjer, da se vidi kako već neka čestiti naši muslimani požrtvovno rade u na« rodu. Ovaj put donosimo u kratkim cr* tama rezultat kulturnog rada u na« rodu Mjesnog Odbora naše J. M. O. u Brčkom u god. 1920., koji nam je rad vjerno po zapisnicima žabi« [ježio i poslao jedan tamošnji vrlo agilni naš kulturni saradnik.*) »Mjesni Odbor J. M. O. u Brč« kom svjestan, da bez kulturnoga ra* da jednome narodu nema opstanka, uložio je sve sile, da svoj dio na« roda bez razlike na stalež podigne kulturno što moguće više. Naše je spasenje u kulturnom radu. To nam bdije vazda pred očima. U prvom redu bila nam je duž* nost, da naučimo što više našega svijeta čitati i pisati. Pismenost je prvi temelj prosvjećenosti. Zato smo već u početku god. 1920. raža* s.ali poziv na sve učitelje, muallime i druge neke viđendje osobe u naše« mu kotaru, da otvaraju a n a 1 f a« betske tečajeve. Neki nam se rado odazvaše. Muallim u Brci g. H. Gojačić odr« žao je tamo analfabetski tečaj i na* uč.o je 30 osoba čitati i pisati. Za taj mu je trud naš Mjesni Odbor dodijelio i nagradu od 500 K. Prav* mk g. S. Terzić održao je jedan analf. tečaj u Brčkom, te je i on na« građen sa 300 K. U aprilu prošle godine obišla su po dvojica naših odbor« n i k a sva naša sela, sna* mjerom da vide, kakve po* glede na život ima naš se« oski svijet, šta drži o š k o* lama i prosvjeti. Na tom pu* tu su u svakom selu držali male sa* stanke i govorili o neophodnoj po* trebi škole i prosvjete, a osim toga su upucavali seljake tu i tamo u ra* cijonalnije obrađivanje zemlje, u način osnivanja zadruga, budili kod njih svijest zajedničkog rada i me* đusobnog potpomaganja. U januaru i februaru održana su nekolika poučna predavanja u potpornom društvu »Islahijet« u Brčkom. Članovi naše organizacije, na po« ticaj marljivog i valjanog narodnog radenika uč.telja g. Resulovića i rahmetli Hafiz Zekerija Mulahalilo* •) Mo’Smo i druge naše prijatelje, da nam pošalju iz svoga mjesta re­ zultat kulturnog rada u god. 1920. Pr. p. Telefon br. И2. čekovni račun pešt. štedionice 1119. \ 9 (jodina ili. Sarajevo, 18. februara. Naši pregovori s vladom. Neki zasi jedan je, pa se taj »pismeni« u« p.t ima svesti na to, da je g. dr. Hra* zagrebački listovi donesoše iz Beo« snica telefonski zatražio instrukciju. Instrukcija je u tom, da je g. dr. grada brzojav, da je g. Pašić po« Krasnica upućen, da od g. Pašića zvao zemljoradnički klub na pregozatraži odgovor na upite, što su mu vore za zajedničku izradu ustava, a naš klub da je opet pozvan na pre- stavljeni pribkom pređašnjih razgo« govore za — popunjenje vlade. Da vora i izjašnjenje o dopunama i iz« bi se izbjeglo netačnom komentari« j mjenama, što ili je naš poslanički sanju ispravljamo gornju vijest i I klub proveo u nacrtu vladinog usta« konstatiramo, da je naš khib pozvan । va. Radi poremećenosti teefonskog spo;a s Beogradom ni jesmo, dok ona pregovore o sporazumnom radu vo pišemo, još dobili nikakve oba# u Konstituanti. O dasku u vladu — kao što je i prirodno — nema u po« vijesti o toku razgovora sa g. Pa« šićem pa stoga s rezervom bilježimo živu nikakva spomena, jer je to sa« vijesti »Jugosl. Lista«, koji hoće da mo pošljedica povoljnog rezultata zna, da su pregovori odgođeni radi pregovora. toga, što g. Pašiću »treba vremena« Netačna je i vijest »Jutarnjeg Lista«, da se je naš klub pismeno o* za proučenje naših primjedaba na vladin nacrt ustava. Ova nam vijest bratio svojim otsutnim poslanicima zvuči malo nevjerovatno. na ćemo i zatražio izjašnjenje o pismu g. Pa« šića. Kako je poznato, u to se je vri« se na nju u idućem broju osvrnuti. jeme sastao naš Centralni Odbor na vića, osnovali su čitaonicu u g. Ra« biću, koja jako Hjepo napreduje. U njoj eu se održala vrlo mnoga po« učna predavanja i priredile unosne zabave. Osobitim zadovoljstvom ističem, da školu u g. Rahiću pohađa oko 200 musliman* ske djece, iz čega se da zaklju­ čiti, da je narod u tom kraju uvidio potrebu škola, a velika je zasluga za to g. Resulovića. Sto te tiče zemljo* radničkih zadruga, i na tom se po« Iju radilo. U općini Čeliću težaci <u osnovali zadrugu i ovih dana ргеdali pravila na odobrenje. Za ovo eu Naredbom zemaljske vlade u Sa« mnogo doprinijeli avojim neumor« rajevu od 16. marta 1920. broj nim radom građani Nazif Begano« 38.467/IV-l. 1920., a prema odluci vić i Rašid Ibrahimoviš. ministarskog savjeta.od 30. januara 1920. F. Đ. br. 81.415 izdat je natjeIdeja »G a j r e t a« ee također među našim seoskim svijetom do« čaj za popunjenje etalnih vojnih 4vešteničkih mjesta. U tom je na* bro udomaćila, te su u nekim tječaju naznačen broj praznih rmema kao Čeliću, Rahiću i Orašju os« novani pododbori »Gajreta«, te se sta svake vjeroispovijesti, nadalje kvalifikacije za pojedine klase (raz* je dosada upisalo iz tih mjesta oko vretani su u tri klase) te način, ko* 100 članova podupiratelja i oko 15 jim će se molbe natjecatelja slati. što utemeljitelja što dobrotvora. Poslije su sve novine donijele, da U junu se je poticaj em našeg ođ« je ministarski savjet donio zaklju* bora pokupio zećat, kao i u go« čak, po kojem se ne će primati dini 1919., te je razdijeljen na 30 si« za vojne sveštenike bivši romašnih familija i to na mjesečne BveŠtenici a u s t r o*u g a r 8 k e obroke od 50 do 300 K mjesečno. vojske. Rok za podnašanje mol* Sakupljeno je oko 28.000 K, bi bio je konac marta 1920. godine. 'Za akciju za suzbijanje Popunjenje vojnossvešteničkrh nemorala u Sarajevu sakupljena mjesta čekalo je sve do 20. oktobra je svota od 5.000 K, koji je novac 1920. kojim danom je potpisan u* predan ovdašnjem društvu »Islahi« kaz F. A. broj 33.338, a ob^elodajetu«, a koje društvo kupi dionice njen u »Vojnom Listu« od 29. ok­ za osnivanje jedne tvornice. tobra 1920. broj 42. I šta mislite, je« su li ta mjesta popunjena u smislu U sefu Brci, gdje su seljani člano natječaja? Nikako, bar što ie tiče vi naše organizacije, radilo se veo« nas muslimana. ma marljivo, pa je sakupljeno 80.000 K za dogradnju vakufske Vojni muftija Hafiz Abdulah cf. zgrade, koja je bila započeta u Kurbegović, te imami Atiković i 1914. godini za mektjebidbtidaiju, a Jahić, koji su služili za vrijeme biv* koja je sada u sporazumu sa vakuf, še austrougarske vojske mimoiđsni mear. odborom određena za ško­ su i nijesu imenovani. Neko će reci: lu sa i h t i j a t« s u n u f o m. Ovih radilo se po zaključku ministarskog će dana otpočeti nastava. Vlada jc savjeta, da se ne prime bivši sve* za tu zgradu votrrala 65.000 K, п u štenici austrougarske vojske. No seljani hoće, da na p r o 1 j e- onda nastaje pitanje: zašto tai za* će za taj novac grade stan ključak nije vrijedio za Dimi* učitelju, t e o b e ć a v a j u o d triju S. Stankovića, Huberta P. Ran* sebe besplatan materijal i ta, Ivana I. Maračića, Vilima Solila, i tegleću mirvu. Rikarda F. Zajca, Ernesta M. Trste­ njaka. Milana Cmeka, Alojzija F. Mjesni Odbor je u neprestanom De’aka, Vinka S. Jurkovića i Ignja* živom saobraćaju sa seoekhn odbor« ta I. Maričića, koji su također bili nicima, aglavnamujenamje« ra, da seoski narod što vi* vojni sveštenici a u s t r o» še prihvati ideju osniva* ugarske vojske?! To je jed* na pogreška. n j a š k o 1 a, pa se nada, da će u 1921. god. moći pozdraviti barem Druga je, što se tiče nas musli* još dva nova otvorenja škole. ♦) Iznosimo gornji članak našeg Osim te prosvjetne i ekonomske prijatelja uz napomenu, da se s'a* strane ne zanemaruje naš odbor ni žemo sa njegovim zahtjevom glede pohtičko«moralnu. On svakom zgo« objave reis^ubuleminog protesta kao dom propaguje ljubav, bratstvo, i njegovih — kandidata. Potrebno slogu i jedinstvo među građanima je naime da i javnost vidi razliku bez razlike vjere i imena. Ljubav za između njegovih i vladinih kandi* ovu našu zajedničku i divnu domo« data. Stvar je u ostalom predmet vinu usađuje naš odbor u svako sr« jednog jx)slaničkog upita, pa je i ra­ ce, s kojim dođe u doticah di toga nužna objava tim prije, što Nadamo se, da nas u o v a k o m g. reis*uLulema nije u ovoj stvari zatražio intervenciju našeg poslanič­ radu ne će niko, pa ni naši politički kog kluba, nego je g. Baljić bio pri* protivnici smetati. Nama je deviza siljen, da intervenira iz vlastite po* »Prosvjetom slobodi«. bude. Uredništvo. Vojni sveštenici?) mana, ta, da se nije uvažio p r e d 1 o g ili ako hoćete preporu­ ka »nadležne duhovne vlasti«, kola je preko nje podnesene molbenice »trebala proveriti navode molbene i molbenice uz s v o j e m i š 1 j e* nje i predlog otpremiti mini­ starstvu vera«. Mi smo obavijeste* ni sa vrlo mjerodavne strane, da je reis*ul*ulema najavio, a možda do sada već i podnio protest proti ime­ novanju islamskih vojnih svešteni* ka (imama), jer je ministarstvo vje* ra postavilo one, za k o » e nije bio predlog reis*ul*ule* min, a odbilo one, koj. su n a r o# čito predloženi. Čekaćemo, da vidimo kakvim će uspjehom u* roditi taj reis#ul*ulemin protest i najavljena revizija ukaza, koja se kako novine pišu, proteže i na re* sor ministarstva vojnog. A dotle hoćemo, da se malo os* vrnemo na okolnost, kako je moglo doći do toga, da se bagateliše spred* log i mišljenje pretpostavljene du­ hovne vlasti« natjecateljeve. Nama je poznato, da je jedan vojni imam bez kvalifikacije, koja je u natječa­ ju navedena, imenovan na predlog — pravoslavnog popa! Nama je po­ znato, da je Muhamed ef. Rebac, hodža u sedamdesetim godinama, imenovan — stalnim vojnim imamom. Nama je još koješta toga poznato, pa bismo rado zali, čiji je predlog kod postavljanja uvažavan: da li re.s-ul-u’.emin, kao »pretpo­ stavljene duhovne vlasti« ili Hasa* na M. Rebca i raznih popova kao nekompetentnih lica? Ministarstvo vojno i mornarice te m.nistarstvo vjera trebali bi da objave, na čije su predloge imenovani vojni svešte­ nici, ako hoće da ne posumnjamo u njihov rad. Konus.’i pak za ^jJziju ukaza stavljamo ove redove kao podlogu za ispitivanje ukaza u mini­ starstvu vojnom, a pozivamo i g. reissubulemu, da iznese u javnost na koji ie nač n zabačen i bagatensan njegov predlog i je li, te u kom prav­ cu, poduzeo nužne korake, da pri­ bavi satisfakciju svome predlogu? Narodni bi se poslanici također tre­ bali da zainteresuju za ovu stvar, jer nama ne može biti svejedno, ko je postavljen vojnim imamom. Do­ sta nas je obrukala Austro-Ugarska sa »Militar-imamima«, koji su po­ stavljani od najslabijeg hodž.nskog materijala, pa se ta pogrješka ne bi smjela više da ponovi. Jedan. �Ор&ма 2 — Strana Naša „socijalna" pravdo Dva slučaja. I. Uživajući »blagodati« Poljako? ve agrarne reforme izgubio je Mu» etafa Hadžiomerović iz Mostara sav svoj zemljišni posjed. Bio mu je o* stao samo jedan posjed, koji je ku? pio nrijc 14 godina i dao jednom beskućniku na obrađivanje uz po? godbu, da mu ga vrati čim mu za? treba. »Blažena« beglučka uredba, naravno interpretirana po ćeifu na? ših agrarnih referenata, oduz.ma i o? vaj posjed siromašnom Mustafi, ko? ii nema v^še nigdje ni komada zem« lje i čiji je zanat - sarač — propao, tc čovjek sa 7 čeljadi nema čmu da živi. Ovaj čifuk odbacio je u 1919. god. oko 40! K) K prihoda, a Mustafi je kot. ured dosudio samo 348 K na osnovu desetinskog paušala. Širo? mašni vlasnik plaća i dalje, jer mora plaćati sve poreze, i to ove godine bOčctverostrvceno, — te se valjda cijelo n'cgovo »pravo« sastoji u toj dužnosti. II. ministar Poljak proglasio je zemljo vlasnike jednostavnim »vla? snicima« gospodskih prava i naredio prencs vlasništva kmet, selišta na kmetove. ( ’lj je agrarne reforme, da uk.ne kmetstvo, da zemlja pri? p^dne seljaku, kako bi je racijonal* nii/m cbfađ.van’cm što više iskori? : stio i time podigao produkciju po* I Ijoprivrede. Da je ova reforma po? stigla obratni cilj, dokaz je opada* nje produkcije tla i otimačine slo? bodnog posjeda. Da sc pak seljak »priklanja duhu vremena«, da i on »švcrcuje« sa zemljom, prodaju? ć i kmet, selišta, imamo za to dosta primjera, a od tih evo neko? liko: Boško Dujinović iz Cima pro* i dao je svoje kmet, selište (vlasn k ! Hasan Hodović) svome stricu An? driji Dujinoviću za 8000 K. Boško ’ je »gospodin«, drži mejhanu i bavi ' se trgovinom i uza to prodaje zem? Iju. Njegov aga je pravi težak. U? . zima pod najam tuđu zem? I j u po Cemičkom polju, goji po* vrće i time prehranjuje sebe i svoju mnogobrojnu porodicu. Drugi kmet istoga Hasana Pero Ostojić iz Su? manaca isjekao je svu šumu na a? ginu čifluku; zatim prodao drva, a na koncu prodao i ostatak šume i svu oranicu zemlju, a on se posve? Lo »švercu«. Hasan i njegov brat i Ibrahim dan i noć znoje se po Ce? mičkom polju, a »siromašni« kmeti postaju kapitalisti i trgovci. Naši državotvorci valjda misle na ovake i s ične načine suzbiti nezaposlenost i dijeliti »socijalnu« pravdu. Mostar, 28./I. 1921. M. Bilježe. | ju. a treći i za vladu •. za opoziciju, ^eđu braćom vodila se veoma žuć? : na boiba i nikako da se slože. Po? | slije ove konferencije usvoji će se ' jedna bezbojna rezoluu ’a i sve će • ostati pri starom.« i Možda je ovo istina, a možda je i ' laž. Sudeći po tome, što tu našu • »bezbomu rezoluciju« stvara »Srp? i ska Riječ«, biće-da je laž, jer se do? ј bio sjećamo, da je ona zajedno sa * svojim vođom drom Srškuem sve? I čand dezavuisala svečano donešene j rezolucije svoje stranke u Sarajevu. Iz oproštajnog govora bivšeg predsjednika ustavnog odboia g. dra r. enka Wsnića prenosimo o? ve stavove: »Moja ie tvrda vjera, da će Ustavotvorna Skupština, iza? b’ a 28. novembra, odgovoriti očekivanjima, koja na nju po? laže sav naš narod i svi naši iskreni prij, :elj u svijetu. Ako naša tri ple? mena hoće da žive u jednoj državi, a ona to hoće, jer znaju da im ina? če nema života, onda se ta država mora danas ujediniti na što čvrš? ćem tj n-wi;u i učvrstiti što pouzda? n iim karikama: ona mora biti i jed? nocušna i jedna, jasna i svjetla za sve i pravedna prema svim a. Ne samo da griješe, nego su i gri? * jesni prema našu narodnoj misli svi '.ni. koji tvrde da iedno ili dru? go phme namjerava gospodariti nad drugim. Vremena su za to prošla, i naš narod ne bi takvu hegemoni, u ni razumio ni trpio. J a sam . b’eđenipristalica po? krajinske samouprave, a isto takav pr<vn.k savezne ili federativne or? ganizacije samo zato, što nas prva u cJ.'.niu e, dokle će nas druga dl? fe ir i ehepati. Prirodno je, i mi ni? sm > nT đ drugojače mislili, da ta s in.ui з ava ima biti stvarna — ure? čLrii tako da odgovara harmonično 1 neposrednim potrebama p o k r a? f i r a i orćlm, narodnim, odnosno đrž.vnim interesima.« Jedan odlomak iz govora dra L. Markovića u ustavnom odboru za? služi je pažnju, pa ga prenosimo u ci ulosti. On glasi: »Gospodo, taj pređlog: da se pokrajinama i obla? stara povjeri cjelokupna državna uprava, taj predlog, kao što rekoh, ne može naići na odobravanje kod svih onih, koji žele da uprava bude dobra, neposredna, jeftina i objek? tivn?. A takvu upravu ne mogu da? ti provincl 'ski sabori, koji bi vodi'i, kao što je meni rekao baš g. Spaho u Sarajevu, stalnu borbu, i g. Snaho je bio ta;, koji nije bio za parlamen? tamu vladu u Bosni i za takav si? ste;a uprave. (Dr. M. Spaho: Ali sam bio za kontrolu te vlade.) Jest, i tu kontrole može da bude, ali bez pa;l menta. (Dr. M. Spaho: Ali je nema!) Danas je nema zato, što je jedno abnormalno stanje.« Bezbojna rezolucija. D a n a š? n j a (od »18. februara«) »Srpska Ki? jec« piše u svome entrefilct?u od 1. februara pod naslovom »Među Muslimanima« ovo: »Članovi Muslimanske Organiza? cijc, već puna dva dana i dobar dio noći v iećaju o pozivu g. Pašića. da uđu v vladu fi da ostariu po strani. Nikako ne mogu da se ud'uče. ta? man kao i težačka stranka. Jedan je dio za vladu, drugi je za opozici? Enm 2^7 — Rroi .ПРАРЛА" — .PRAVDA" Pitani® ; i ' i ; 1 I j ' ] ј ! i * ' i j j I ' ' ‘ Naši dopisi. ! i : i Po zakonu o postupanju s imovi? I nom neprijateljskih podan.ka stav? ijena su pod sekvestar i imanja o« nih muslimana, po rođenju Jugos'.a? I vena, koji su za vrijeme austro?ma? i džarske uprave iselili iz Bosne i Her? ccgovine u Tursku. I ako je vladi si? : gumo bilo poznato, da su oni selili zato, da se oslobode austro?madžar? skih zuluma, a nipošto da konačno napuste svoju domovinu, ipak ih je vlrda smatrala turskim, dakle nepri? jate.jskim podanicima i njihova i? : lania stav la pod sekvestar. Među? tim nije vlada ni u kojem slučaju Jugoslavene po rođemu smatrala nigdje čak ni tuđim, a kamo li ne? prijateljskim elementima. Postupak s imovinom naših muhadžira u Tur? skoj protivi sc osnovnom shvatanju j nsrndnog jedinstva, pa se i ovdje pokazuje, da sc muslimani hotimič? no izlučuju iz narodne zajednice. Radi toga upućuiem g. ministru pravde pitanje, da li je voljan od? mah dignuti sekvestar s imanja o? nih mvs’imana. koji su iselili iz Bo? sne i Hercegovine za vrijeme au? stro?ugarske vladavine. Medim pismeni odgovor. Beograd, 9. februara 1921. Dr. M. Spaho, narodni poslanik. na ministra pravde. i I i i ■ Pitanie na ministra finansija. V-asti bivše austro?ugarske mon? arhije upotrebljavale su razna sred? stva, da naše građane prisile na upi? šivanje što viših svota ratnih zaj? mova. Da se tome upisivanju osi­ gura što bolji uspjeh i da se ne mog? ne nitko izgovarati, da nema nova? ca za upisivanje ratnih zajmova, bilo je uređeno, da Austro?ugarska banka daje zajmove na obveznice ratnih zajmova do vrlo visokog pro? centa nominalne vrijednosti uz niži kamatnjak nego su obveznice ratnih zajmova nosile. I druge su banke postupale jednako kao i Austrom? garska banka i davale su ljudima, koji su s numa bili u pos’ovnoj ve? 2i, kad su ih sklonuli, da upišu ratni zajam, lombardne kredite uz niski kamatnjak Austrougarske banke. One su te obveznice obično i same lombardovale kod filijala Austro? ugarske banke, te se i danas u lom? bardu nalaze. Ovo lombardovanje obavljeno je u isto vrijeme, kad se je potpis.vao ratni zajam tako, da su mnogi, koji su zbog svoje razno« vrsne odvisnosti od ondašnjih via? sti, morali potpisivati zajam, bih u čvrstom uvjerenju, da u svemu i? maju da plate razliku između emi? sionog tečaja i odobrenog lombard? nog kred.ta. To naročito važi za ne? upućeni seoski i malograđanski svi? jet, koji do sada nije nikada imao posla ni s obveznicama ni s drugim papirima od vrijednosti, a koic su bivše vlasti na razne načine silile, da potpisuju zajam. I ako su banke, koje su davale lombardne kredite na ratne zajmo? ve, tc obveznice kod Austro?ugar? ske banke opet lombardovale, pa im se i danas zaračunava na njih pr? vešnji jeftini kamatnjak, one ipak danas potražuju od svouh iombard? nih dužnika mnogo više kamate. O? tuda strada većinom nedužan svi? jet, koji kod potpisivanja zajma ni? je bio ni svjestan, da se zadužuje. Zbog ovih razloga upućujem g. ministru finansija pitanje: Da li je voljan zabraniti bankama u krajevima, koji su prije pripadali austro?ugarskoj monarhiji povis.va? nje već ugovorenog kamatnjaka na one krcd.te, ko;e su one dale uz lombardovanje obveznica ratnoga za ima bivše Austro?Ugarske. Beograd, 8. februara 1921. Hamzalija Ajanović, narodni poslanik. Konjic, 10. februara. (Znakovi buđenja.) U zadnje do? ba opaža se jak pokret medu našom omladinom. Ovaj je pokret već u? rodio Ljepim plodom, jer sc je po? novno oživilo omladinsko društvo »Mirza« u koje sc je upisalo oko dvjesta članova. Ovo je društvo do rata jedva životarilo, a može se ге? ći: b.io je i suvišno, kad je već po? stojalo jedno muslimansko društvo. No mlađi sa starijima ne mogaše zajedno, pocijepaše svoje slabe sile i — oba društva izgubišu preduvjete normalnom razvijanju. Da je među? t.m bilo više uviiđavnosti na obje strane, bez sumnje ne bi do toga došlo. Koliko je uslijed toga izgubila na? ša zajednica ne može se lahko oci? jeniti; fakat je to, da su oba dru? štva malo koristila. Hvala Bogu sad uvidješe i jedni i drugi, da se samo složnim silama i radom može naro? du pomoći, pa se stoga okupiše u »Mirzi« koja je na se uzela dužnost, da svim silama poradi na kulturnom i privrednom polju među našim na? rodom. Tako je njenim nastojanjem prije nekoliko dana osnovan radni odbor »Radiše«. CTz »Radišu« po? stoji i Gajretov pododbor, te su o? bje institucije koncentrisane u »Mirzi«. Da se materijalno obezbijedi u svrhu izvođenja gornjih ciljeva, »Mirza« će prirediti zabavu na 5. marta o. g. u korist Gajreta i svoje blagajne. Za ovu se zabavu poka? zuje velik interes među našim gra? đanstvom bez razlike vjere. Osim toga zakazano je jedno predavanje »o potrebi prosvjete« na 27. o. mj., za koje se je dragovoljno ponudio gosp. Dr. Josip Stipančić, a obećao ie o štetnosti alkohola predavati i gosp. Salih cf. Karamchmcđović. Тах kođer je obećao održati nekoliko predavanja iz gospodarstva g. Atif ef. Dizdarević, na čemu se plemeni? toj gospodi društvo najljepše za* hvalji^?/ Mehmedalija. Mostar, 15. februara. 1921. Skoro nas je obeselilo, kad smo čuli, da se neko brine i za nas jad* ne u još jadnijem vilajetu: Čuli smo, da je okružni načelnik sazvao an? ketu, da riješi pitanje, kako bi se zaposlio nezaposleni svijet. Zna<!i 4mk>, da je to jedno veliko socijalno pitanje i da se ne da tako lako ri» ješiti, ali smo vjerovali u sposobnost i dobru volju okružnog načelnika i ' i . 1 I i I i i I i I 1 i ; Vulovića, pa smo bili veseli, da će se bar djelomično tome pomoći. Zaključeno je, da sc osnuje i berza rada pri gradskoj općini i sada ču? jemo, da je tu udarena tačka ili, ka? ko bi Osmanlije rekli, sufur, i od zaključka dalje nije sc krenulo. Znali smo, da ie okružni načelnik agilan, pa nam je bilo nepojmljiv«), kako je stvar mo.g.a u samome po? rodu da umre. Ali gle u kojoj je travi otrovi. Neki dan izdusiše ne? kakvi plakati, koje je potpisao sre? ski, a zabranjuju, da se interveniše b io kod njega bilo kod okružnog, radi neuposlenih radnika. Sad nam je stvar postaila sasvim jasna: sre? ski sirota kao dobar čovjek ili ka? ko to naš narod veli »dobričina«, obećao je. da će zaposliti mnoge i mnoge radnike u rudokopu, ali jer su to bili većinom katolici i musli? mani, ni je ih smio okružniku ni pred? lož:ti. Okružnik, kako plakati ažu, zabranjuje intervencije radi neupo? slenih radnika, a dotle on šalje na rudokop i željeznicu čitave legije Srba pravoslavnrh. Šefovi rudokopa i željeznice primaju, razumije se, te Srbe pravoslavne, jer dolaze po preporuci okružnog, a nose titulu i i »invalida« ili »dobrovoljaca« ili »mučenika«. Najjača preporuka, ko? ju okružni i ne spominje i koju za se zadržaje, a koja kod njega naj? više vrijedi, jest, da su pravoslavni. Ibrahim Mackić, ne mogući naći ra? da na rudokopu, jer su tamo preš? niji pravoslavni, zamolio je kafan? sku dozvolu ima već 2 mjeseca, ali je tu molbu pristav Martinović met? nuo pod šilte, pa ne daje na nju odgovora. Na intervenciju postupa kao i njegov okružni, a stranka o? staje besposlena a i bez ikakve za? rade. Ako pravoslavni preda molbu, dobiva riješenje 3. ili 4. dan. To je uspjeh zamišljene i neostvarene o? kružnikove »berze rada«. Bolje da se i ne ostvari, ako bi po ovome ka? lufu radila! Za pravoslavne je »ber? za rada« sam okružnik, a po njego? voinsu mišljenju katolici i inuslima? ni lijenčine, kojima i kad traže ra? da, ne treba im ga dati. Grjehota bi bJo mimoići zname? ni tog Petrića, koji uvijek samo tra? ži načina, da postane što omraze? niji katolicima i muslimanima, a sa svojim položajem u kotarskom ure? du ima za to prilike. Spomenućemo jedan najblaži slučaj. Ibrahim Bek? lija je uselio u novo sagrađanu svo? ju kuću i mirno stanovao u njoj 4 do 5 mjeseci, ali kad je došao u Mo? star nekakav činovnik pri okružnoj oblasti, g. Večerina, i tražio stan, icr stan, koji je prije dobio, nije mu se sviđao, Petrić je kao šef stanbe? nog ureda naredio ela Beklija imade iseliti iz novog stana i predati ga Večerini, jer da je tobože use io nc? ovlašteno u svoju novosagrađenu kuću. Okružni načelnik je potvrdio, odnosno po njegovom nalogu po? tvrđenaje odluka Petrićeva, i ako je komisijom dokazano, da je Bek? liji potreban stan. Bckliju je poli? čija delozirala i izbacila mu prtlja? gu na cestu, a ženskinje je prijet? niama iz kuće istjerala, te oni i sa? da noćivaju u hotefu. Svijet se zgraža nad ovakim barbarskim po? stupcima i macedonskim načinima presude. Stanbcni je ured doduše našao Bekriji drugi stan mnogo gori i time priznao, da je Bekliji nuždan stan, ali misle: Beklija musliman, pa mu nije potreban elegantan stan i ako je sa 3 sobe i nije pravo, da Večeri? na kao činovnik stamre u slaboj kući, kad ima lijepših stanova, u kojima su nastanjeni muslimani i koji se mimo zakon mogu rekviri? < rati, jer muslimani tie trebaju da u? življu blagodati zakona. D. Irtihali dani bek Nakon kratke, ali te^kc is? pustio je svoju dobru i plemenitu dušu 17. o. mj. u četvrtak ooslije po? dne imam Begove džamije Hauži Hafiz Asim ef. Džafić. Prožet ći? stbm vjerskim Čuvstvom i potpuno uvjeren, da će čovjek poslije smrti za svoja djela odgovarati Svcmogu? čem Allahu, on je cijeli svoj život proveo u potpunom skladu sa uzvi? šenom naukom Islama (amil bi ilml* hi). Merhum bijaše blag i Ijubezan, skroman i plemenit, dobra srca i li? jepa ahlaka, te su ova lijepa njegova �Spoi 257 — Broj Страна — Sj ena 3 - „PRAVDA" svojstva na prvi mah čovjeka osva* jala. Bijaše osobit prijatelj is'amske sloge, jer je bio čvrsto uvjeren, da лат je to jedini spas, i kao takav sudjelovaše u svim našim političkim i vjerskosprosvjetnim borbama. Merhum potječe od uglede poro* diče Džafića. Njegov otac Muha* medica, ugledni sarajevski građa* nin, poginuo je braneći Bosnu od .Švabe 1878. pod Visokim. Rodio se je u Sarajevu oko 1284., bilo mu je dakle jedva 55 godina. Svršivši po* četne nauke u rodnom mjestu ode u Medinu, gdje je učio ulemi dinijju, a naročito se bijaše posvetio učenju ilmi kiraeta, u kojemu bijaše pravi specijalista, ehli kur’an. Na opću že* Iju muslimanske ehalije, kad je 1320. g. pohodio Sarajevo, bude i* menovan imamom Begove džamije, a uz to je još predavao ilmi kiraet mnogobrojnoj talebi. Koliko je mer* hum bio simpatičan i popularan kod naroda bez razlike staleža, to nam najbolje dokazuje veličanstvena dženaza, kakve odavno Sarajevo ne pamti. U cvijet enoj porodici, ahbabima i znancima naše najiskrenije saučc* šće, a merhumu želimo, da ga Sve* mogući obdari sa firdevsi ala džen* netom. Rabmetullahi alejhi rahmeren va* si a ten! Talib. i životinja zna, da ne valja ići u džamiju, a kamo ili ne bi on znao. »Politika« jc nekim očitim ponosom naglasila, da je Srbija odgojila u ci* glo devet godina takvog hodžu, ko* ga »kulturtregerska* Austrija nije bila u stanju ni za četrdeset godina da odškoluje. Kad smo iz tog stvo* rili gornji,zaključak, stajali smo još pod svježom impresijom »PoMki* nog« uvjeravanja, kako se razume, da musliman ne može biti predsjed* nik bosanskoshercegovačke vlade. A osim toga i pod impresijom onih užasnih krvoprolića u Sandžaku, o kojima beogradska štampa ćuti kao zalivena. Mi nismo napali g. Lapčevića, ne? go »Pol.tiku« i mjesto da nam od* govori »Politika«, što smo n j u na* pali odgovara nam njen advokat »Đemokratija«, kao da smo napali l apčevića. Dosada smo držali, da »Politika« i »Pijemont« nose palmu i u vjerskoj intoleranciji, a sada se I evo njima pridružuje i »Demokra* ; ti ja«. Što se tiče s’obode štampe, mi u nju ne vjerujemo od onda, od kada nas ie državni odvjetnik plijenio po § 103. srpskog kazn. zakona, kad smo pokušali ž’gosati nezakonit t i rad bivšeg predsjednika bos.*herc. vlade. Švajcarska zabranila prevoz inter* nacionalnih četa. Švajcarska vlada zabranila je, kako je poznato, prelaz preko svoje teritorije internacional* nim, trupama, koje su imale da nad* žiru plebiscit u Vilni. Ovaj incide* nat bio je razlog, da se slijedeća sjednica Saveza Naroda neće odr* žati u Ženevi, nego po svoj prilici u Bruxellesu ili Parizu. Neki listovi tvrde, da će se i sjedište Saveza Na* roda uopće prenijeti u Bruxcllcs ili na drugo koje mjesto. Harding za kongres za razoruža* nje. Budući predsjednik Harding izjavio je dopisniku jednog lista, da će čim mu to prilike dozvole, podni* jeti parlamentu predlog, da se sazo* ve kongres za razoružanje. Narodi u Evropi sasvim su umoreni ratnim žrtvama, pa će se veoma rado oda* zvati ovom američkom pozivu. Lenjin o miru Prema jednoj vije* sti iz Moskve, izjavio je Lenjin na plenarnoj sjednici sovjeta, da pred* stoji posvemašnji sporazum između Rusije i Poljske. Nova neprijatelj* stva mogla bi imati kobne posljedj* ce za Sovjetsku Rusiju, jer bi Polj* Arapsko kraljevstvo. »Echo đe i ska u tom slučaju dobila pripomoć Pariš« javlja, da je Lloyđ George I od cijele Evrope, a podupro bi je i u jednom od posljednjih svojih go* Japan. Generalni sovjet primio je vora najavio da će Engleska pod ovu izjavu Lenjina s ogromnom ve* svojim protektoratom uspostaviti činom glasova na znanje. arapsko kraljevstvo. »Echo de Pa* ris« misli, da se ovdje radi o krt* Ijcvstvu Bagdad, pa da bi kraljem imao poslati Emir Fevsal. Armenija šalje delegate u Lon* don. Agencija Reuter saznaje iz ar* Statistika konstituante. Sekreta? menskog izvora, da su turske ar* rij at konstituante je izdao ove po* menske vlasti u Carigradu odlučile, datke o broju poslanika u pojedi* da na londonsku konferenciju oda* nim klubovima i njihovom zani na* šalju svoje predstavnike, da brane pju. Poslanički klub radikalne stran* interese svoje zemlje. Narodna ' ke broji 98 članova, demokrate 94, konferencija svih armenskih insti* : komuniste 59, Radićevci 49, zemljo* tucija imenovala je Bogos Nubar* radnici 39, klerikalci 27, muslimani pašu delegatom svoje zemlje i za* i 24, Narodni klub 11, socijaliste 10, tražila od savezničkih komesara, da ; republikanci 3 i poslanici van stra* ga akredituju kod svonh vlada. Bo* > naka 5. Po zanimanju je među po* gos Nubar*paša odabrao je pratio* ' slanicima 193 činovnika, 94 zemljo* cima bivšeg turskog ministra ino* radnika, 50 advokata, 27 novinara, stranih djela Gabriela Noradungi* 20 trgovaca, 20 zanatlija, 14 liječni* jana i bivšeg č'ana ruske dume Mi* ka i 1 apotekar. haila Papađanina. Službeno iz »Nar. Jedinstva«. Mi* nistarstvo pravde premjestilo je še* Instrukcije Mustafe Kemala nje* govoj delegaciji. Agencija Havasja* i rijatskog suca VIII. činovnog razre* vlja iz Carigrada, da je na brzo javku 1 da Hafza Huseina Ć e h a i ć a od velikog vezira da bude umjeren i ' kotarskog suda u Bos. Dubici kotar* jedinstveno istupi sa carigradskom I skom sudu u Cazinu. Ministar šuma i ruda unaprijedio vladom, Mustafa Kemal kategorič* ' je za šumarske nadinžiniere u VIII. ki odbio da imenuje delegaciju u sporazumu sa Carigradom. U odgo* i činovnom razredu šumarske upra* voru veli, da jc angorska v’ada od* vitelje: Fehima Kafadarevića redila naročitu delegaciju pod vod* | i Omera Kajtaza; za šumarnike stvom Mustafe Bajruka, koji je do* ! u VIII. činovnom razredu nadšuma* bio instrukcije da se nikako ne oba* ra I. kl. Osmana T opća gica; za zire na sevreski ugovor i na pogod* nadšumara I. kl. u IX. čin. razr. nad* šumara II. kl. Sulejmana Gorica; be primirja od 1918. Rastava crkve od države u Čeho* za podšumare u XI. čin. razr. nad* slovačkoj. U Čehos’ovačkoj sad lugare Saliha Bećirbašića i Sa* vladaju odnosi kao u Italiji nakon Mha C e 1 i k o v i ć a. 1870., koji nisu protivni vjeri, nego Zemaljska vlada za Bosnu i Her* izazivaju neku protivštinu protiv cegovinu premjesti’a je šerijatskog crkve i papinstva. Češka vlada pri* vježbenika Aliju H a r a m b a š i ć a znala je narodnu crkvu, no taj čin od kotarskog suda u Bos. Krupi ko* Vatikan ne smatra osobito važnim, tarskom sudu u Prijedoru. Zemalj* jer drži, da se taj pokret ne će moći ska vlada za Bosnu i Hercegovinu proširiti, pošto nema u svojoj sre* imenovala je po smislu § 144. šta* d ni ni jednog biskupa. Na kongre* tuta za upravu islamskih vjerskih su šizmatika prisustvovalo je 60 i vakufsko*mearifskih poslova u Bo* Politiffl pregled. Ha dohvat. »Đemokratija« advokat »Politi* ke«. U »Pravd.« od 12. ov. mj. na* pali smo beogradski, list »Politiku« u Članku »Politika« neprestano — ževri«. Povodom toga članka napi* sala je beogradska »Đemokratija« u broju od 16. ov. mj. jednu noticu pod naslovom »Opet ravnopravnost u opasnosti«, koja glasi: »Radi se o ravnopravnosti ver* skoj, za nju se zabrinula sarajevska »Pravda«. »... milijon i po građana — preti ona — neće više vjerovati u postojanje zakona u ovoj državi, kao što će morati posumnjati i u svečano dato obećanje o jednako* pravnosti svoje vjere«. Šta se to opet dogodilo; koja je vjera u opasnosti? — pitaće se sva* ko ko čuje ovo »Pravdino« jadiko* vanje. Dogodio se ovo: u jednom ovdašnjem časopisu, g. Dragiša Lap* čević je ispr.čao jednu anegdotu o jednom veselom hodži u Skoplju, koii se ne libi vina, ne haje za Ko* ran, a ne govori s respektom ni o džamiji. Eto radi te sitnice, »milijon i po« muslimana, naših građana, treba po miši enju sarajevske »Pravde«, da posumnja »u postojanje zakona u ovoj državi«... Kako sarajevski list, uz ovakve svoje pojmove o slobodi mišljenja i slobodi štampe, zamišlja ovu dr* žavu, — bog će ’e znati!« Nikada ni jedan naš članak nije bio ovako demagoški izvraćen, kao što je »Đemokratija« gore sporne* nuti članak izvratla. Ona od svega rezonovanja našeg vadi samo za* ±1 jučak i daje ga na ocjenu svojoj publci. To ’e jedan nedostojan na* Čin polemisanja, jer gotovo svaki zaključak, uzet sam za se bez po* trebnih dokaza, izgleda paradoksan. Stoga evo ponavljamo, da je povod našeg članka i glavni dokaz citira* nog zaključka bio taj, da je »Politi* ka« počinila tu glupu drskost i posta* vila za uzor muslimanima svoga veselog hodžu, koji kaže, da sveštenika sa 48.600 lajika, koji su bili u posjedu 45 crkava. Sada ti Šiz* matici traže jednog srpsko*pravo* slavnog biskupa. Taj korak mogao bi uvući i samu srpsko*pravoslavnu crkvu u šizmu, što bi svakako bilo na štetu nacionalnog karaktera pra* vos’avne crkve. Osim navedenog broja udaljila su se svojevoljno iz crkve 73 sveštenika ne htijući pri* stupiti pokretu narodne crkve.. Domaće vijesti. I I I i i ! ' j I I ! I 1 sni i Hercegovini na predlog Ulema* medžlsa, Abdulah ef. M o r a n j* k a, muderisa iz Jajca, muftijom u Bihaću. Rješavanje agrarnog pitanja u Bos. Novom. — Tuže nam se iz Bos. Novog: Naš građanin, dobrovoljac i demokrata i štićenik A. Sole, g. Vukmirović, kao agrarni referent, počinio je u proljeće prošle godine atentat na slobodna musliman* ska dobra u neposrednoj blizini grada. On je ta dobra (polja, ćaire, otoke itd.) razdijelio ne samo do* brovoljcima, nego i njihovoj dale* koj rodbini. Da ta podjela bude si* gumo efektuirana, davao im je asi* stenciju jakih žandarskih patrola. Ta oteta zemljišta bila su već z a s i* j a na po svojim pravim vlasnicima, a iznose preko hiljadu dunuma. Vlasništvo su Kapetanovića, Raka* novića, Cerića, Muratagića, Seho? vića, Memića, Veletanlića, Omera* gica, Kadića i drugih i od tiz zem* ljišta su živjeli na stotine članova muslimanskih porodica. Što je naj* gore, vlasnici su u pravo vrijeme preotestovali i tužili nasilje demo* krate Vukmirovića i dotične se jane sreskom načelniku. Ali uzalud! Sre* sko načelstvo, ma da su sve tužbe potpuno opravdane i na os* novu postojećih agrarnih uredaba, nije još ništa preduze* lo, da povrati muslimane u njihova prava. »Izvorne telefonske vijesti«. Pri* mjetili smo, da nekoji sarajevski li* stovi donose »izvorne« telefonske vijesti iz čudnog izvora. Fatalno je naime to, da su te jutarnje iz* vorne vijesti od riječi do riječi iste, koje nam o podne naš Herr Moritz von Presbiro, kako su ih ođtipkale gospođice u uredu za štampu, salije. Zar to nije protežiranje izvjesnih listova? Otpušteni učitelji radi komuniz* ma. Iz Beograda javljaju: Ministar prosvjete otpustio je osam a penzi* on.sao četiri učitelja, koji su za vri* ! jeme izbora bili čuvari komunistič* kih kutija ili bili na komunistčkoj listi. G. Nikola Pašić darovao je »Gaj* retu« pri'ikom njegove zabave u Sa* rajevu svotu od 2.000 K. Javna zahvala. Bosansko dionič* ko društvo za proizvodnju drveta i parna pilana u Banjoj Luci darova* lo je tamošnjem muslimanskom prosvjetnom i potpornom društvu I »Spas« 10.000 K. Osim toga mu je obećalo i potrebnu količinu gorivog ' drveta za ložen’e prostorija musli* • manske ženske stručne škole. »Spas« ; je pismeno zahvalio na ovom ple* menitom daru, a i mi s naše strane ' moramo se javno zahva it pomenu* ! tom društvu, koji bi mogao poslužiti i kao uzoran primjer i ostalim dobro* ; tvorima. Dr. Todor Živanović, specijalista (' za plućne bolesti i tuberkulozu, or* i dinira Aleksandrova 38 (iza Kate* drale katoličke) od 4—5. Tel. br. 877. Agentuma i komisionalna pioslov* nica Sulejman Mulić, Zagreb. Ku* puje -i uzima u komisiju ovčije, ko* zije kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, te* letine, kravine i t. d. i svega posto* larskog pribora. Daje informacije u svim trgovačkim poslovima u Jugo* slaviji, Cehoslovačkoj i Njemačkoj Austriji. Kod raznih upita priložiti marku za odgovor. Brzojavna adre* sa: Sulejman Mulić, Zagreb. Trpite li od reumatizma, ili od u* loga? Mazanje Fellerovim pravim Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000.000. Pupilarno siguran.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vr^te vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne drugekredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. �Strana 4 — Страна Efeafluidom pravo je dobročinstvo! Priposlano.*) 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina Na adresu posebno. Gosp. PETRA KOVAČEVIĆA,_ Trebat: li blago, pou^zdano tjen* trg. putnika tvrtke Carić, Kuliš i dr. juće sredstvo? Fellerove prave Eha* pilule vrše svoju dužnost! 6 kutija Zagreb, Kaptol 21. 18 kruna. — Zagorski sok za prsa i Vaš dopis u »Srpskoj Rijeci« br. kašalj 1 boca 9 kruna. Švedske žc* ludčane kapljice 1 velika boca 20 I 23. od 5. februara o. g. skroz je la­ kruna. — Omot i poštarina poseb- । žan, a Vi ste jedan obični lažac i šarlatan time Što Vaši navodi nisu no. ali što jeftinije. Eugen V. FeUer, istiniti. Nije istina, da sam rekao, Shibica donja, Ealatrg br. 310, Hr­ da je meni ispod časti s radikalima vatska. E. posla imati. Gosp. Luka Madžer, Martin Staudocher, Ivica CrnoCatac, nadstražar Alagić nisu Vam ništa ružno rekli. Nego Vi ste pravili is­ pade s najgrdnijim riječima protiv Hrvata katolika i muslimana, vičući MALE PARALELE. ovo nije 1914. god. kada su svi bili ... >a mi za ovu Kraljevinu nudlsmo 1 denuncijanti, špijoni, koji su me prije rata sve svoje pa i žovt«. spremili u Arad! Poderao si hotel­ »Dosuoviia« broj 17. sku prijavnicu, koja je bila pisana ... »sada sam doživio najsretniji čas svo­ latinicom. Vas nije nitko izbavio, ta života, kada sam imao sreću, da u jednoj nego sam ja osobno otišao na redar­ nedjelji stupim pred dva Veličanstva«.... stvo koje je došlo uredovati. Ako Šerif mislite, da ste u pravu izvorite me (Bos. Pošti«, nakon Beča j Carigrada.) sudu tužiti. A ja Vas preporučujem • trgovcima Hrvatima katolicima i muslimanima, da Vas se malo pri­ »Davali smo mi ovom narodu sva što čuvaju, jer mi izgledate da putujete smo mogli onda, kada ste vi živjeli od s dvima misi i ama t. j. trgovačkom švapske domuzovine — jasala.« i provokatorskom. »Domovina« broj 17. Bčhać, 15. februara 1921. »Mi trebamo vojske, a ne — hodža.« Zulfikar Djevlan, »Eh. dragi ćamilaga, da mogu, pravio upravitelj gr. vodovoda. brh od drveta vojnike i slao ih sa frontu, Nešto i za Vas ! КисЈпп^Јмм samo da naši redovi budu jači« ... Szerif-ur, (k. u. k. Patriot .a god. 1915. i 1917.) * »Jest hođefenđdo, jednaki ime mi uvijek, jer smo ovakvi i prije rata i za vrijeme rata, kakvi smo danas«.... »Domovina« broj 17. »Ja ću u tcvn slučaja čekati srpski voj­ ska na šeher-Ćehajinoj ćupriji i -- pucaču ovom svojom rukom; ja sam. Znam, da ću poginuti ali volim i to, nego doživjeti sra­ motu, da srpska vojska ide a Sarajevo« ... Šerif Direktor, (u »Musi Klubu« pred slom Austro-Madžarije.) Ide, I arih чарвпл. jest FKLLZROV LJIUANOV MLIJEČNI RA PUN K 19 —, TKKUCB LJILJAN« >VO MIJJKKO K 1Г i 15' . najfiniji <1» •tn« K 6— i ZO*—. TaaaU« pa K 3'—, 7 i 12 NaAkodijiri padar ва lica u VT«ei«Jua» pa K 5’ КажажПо, 10 omotiла K 2в' — . < dvestrakih ili 2 velike speci jala« booc K 41*—. jcat pravi DralĆLUKERA HKGA-PUDKR bijel, rosa Velik« elegantne kalija K ku je OČI Кк usta i aah«! bradaviae, ž Ijeve <'ва1гакјо|в ae t*malj>M i br»o EKLLEROV IM TURISTIČKIM Ml-LEMflM „Elan* u kutijama po K 5' — i 7 5» i FRLI KROVOM TURISTIČKOM TINKTUKOM * boAica K 10'—. Haga-sabai prah sa kisikom, 1 k»dja K 20' -, I >ra Hsidera prah aa sebe 1 каО|в K , Elea voda sa asta K M, oetko м sabs peeamii ed K 39 —, Fhil parfemi Protiv ramaši fraaeaaki, originala« boca pa K 40' —; aa va^a ргмма količini poeamii »d K 20 — ; dachet (aiinsavi jaatučie «« гвboninn) K Ш’—. kas maha, bnba, stjsaiea, rasa, djolaje pansdana i temeljite ELSA-PRlM ZA GAMAD Tolika katija K 15'—. Тшкtura aa sljeaice K 30’—. Naftalin peAamii od K 3 —. Sla se Ktaki (Јаи treba? Brgleaki maleni K 2’ , Lyeofarm K B0, pravi Lje«) K 50 , kam platni irigatori aa>Bniji K 16А'—, Kaaif«r K S' —, Kamfama kagle K 5* , araika po K в'— i 30'—, Cmagorieia miri« sa aoba K 3b, Maiiaov sak h 80’—, KiaMki čaj pa težini počamii od K 3'—* MUSLIMANSKA APOTEKA Miševi i štakori! Okov aa mlhevo K , etror kore K 8'— i 10'—. „Мје*еса“ Umot 1 poAlariBa Narudžbe adresirati na: Uferilji, Hftd EUGEN V. FELLER. ljekarna ssaMjevss« js »rima ljeh« vi ma pa se preporučuje svima muslimanima. Ima »ве ribljeg ■•jto'na (bolukjag* , babama »a gviv. BpiltpW«*n pretiv padaviei, bepove sa kuovet »a is«e«egk me&ke etariš« osobe, katran »uji-voda protiv kaplja, platnog katurba i »barkeJez«, »kbriel mast a« skidanja dlake, »Лтт za sara ii ponad« i porecHan p«m»du. Sve ото artikle dobije bgo«ei jvftiaijs kad ааша malo тоеи količina. Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. Želite II kupovati debro i jeftine? Nejpoozdscfja ura je Sntm«re< a urat Bih »'■a od oikh, ocjeH. srebra ili alati, sva­ ka će Vas zadovoljiti. Takedjer lasci, pi­ ši« je, naukoice, svako ak>, dare i i poicbetloe kao eeir i, aparati га brljao! . ikore sevćerk«, aaM*«ći, ciamaetl sa reaaje stakla, sve dobra i Jritiao mci ćate м ci)«alko tvrtke И ini, Stikspi, stjeniDB i žebari i 1 , | i sva gamad mora peginun, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao protiv poljskih miševa K 12—, za štakore i mišev« K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenke K 12.—. Za moljce po K t0.—, prašak za buhe po K 10'— i K 20—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 2©, mast za uši na glavi K 5’— i 12—, Mast za uši na blagu K 5— i 12 —, Prašak proti mrava K 10.—, # ast proti svrabu K 14.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J Q n k e r, Lagieb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 835* Mjerni zavtopBlei U at* a«! I. !Пнг i LjililiHi 17М. ♦ ZEMALJSKA BANKA ZA P.i H. CcntrslS U '3'"ВЈ8Т11. Filijale Banjaluka. Bjelina. Brčko, Mostar i Tuzla. Ispostave: Bihać, Derventa, Dob' j, B. Gradiška, Livno, B. N vi, B Šamac, Travnik. Trehinje, Višegrad, Zenica i Zvornik- Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrov c, Rogatica, banski Most, Srebrenica, Stolac, Visoko I fond za sigurnost --------------------- Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate 1 naplate q kraljevstvu SHSI Inozemstvu. Prima ka© glavno asstapstvo ка ^»впи i Here-govinu AesicuraEioni geuorail i Prveg sveopćeg draitva ta osigurauje protiv Bez/odu i Šteta. evo vrsti onigaranja. Odgovcmi urednik; ibrahim Muhić. PAPIRNICA I HAMDIJE 1 preporučuje Y svih e 4 Ф Uplaćeni dioaičlfl kapital ZO milijuna kruna. — Redovite -------------------zdežnica 13 milijuna kruna. sa Ma- radanajn se PO EBNO, ali Ito jefliaije. Što viče eo aa jedan pata airael, te м manje evim treikovima peskepljsje roba. kud up1н treba evagda priličiti počtaneke biljega sa odgovor. AMMKDA TATAMlTIC/A ♦ Protiv tjelesnoga znojna ja St* ja KLMA-FLUID, te »a м»! Drva novootvorema »Mi smo gotovi da narodu opet damo sve što može poslužiti njegovoj sreći i na­ pretku ove države.« »Domoviia« br. 17. »Hvala Bogu, barem ču doci do svog na silu otetog bakra.« Jedai ČarŠllfja. Izvraaa naravna Perast kese aaaprafjaja, ko*a aa glavi krijepi, ed AalavMti i proraao »jediae čuva FKLLBROVA TANNOCMINA ГОMALM Zs PORAST KOdK ,EL»«e, 1 veliki percaUaeki haMć K 15— JAKI KATR4ROT аЛРСМ Z\ GLAVU K 14« MlGJAKBKI BRKOMAZ pa K 3 — it , NEŠKODLJIVA alja aa kasa, orahovo nije, mala boe« K 4 —, velika K >•'—, ŠAMPON sa praaje kaca K 4’—, <johje paa.de.a FKLLIROT »ИЛАЛ PRaH POSIPANJM, 1 ка»ч* * 1O'M- Peder gospoje, koja и n to гиажЦв- •) Za pisanja 1 sadržaj čbmaka pod ovom rabrikom aredmštv« ne odgo­ vara. Uredaibtva kod njegu ljeste. Želite li racionalno njegovali lice, rake; • d »U* niti priktie«, »ujede«; hrapav« oporu kefa učiniti »rjohom i «la«Wo .»m, ■potrebljujto FELLBROVU PRAVU ГОМАПГ Z\ LICE, i veliki porculanski kadio K 14—, KLSA-TOaLETNB PAВТИЈК, I kntijn K 10 60. Pemada м aanic« po K 3'— i 4'—. TrEšEljak. JAVNA ZAHVALA. Ovim putem se najljepše zahva* Ijujem svima mješćanima Seone kot. Tuzla, a naročito Alustafa ef. Omeroviću, mjesnom imamu, te džcmatbaši M. Rašidu Fazliću, koji znadoše i htjedoše shvatiti bijedno stanje muallimsko, te me za vrijeme mog osamgodišnjeg muallimskođ službovanja kod njih iz dana u dana sve bolje i bol’je gledaše i sa svih me strana, kako materijalno tako i moralno potpomagaše. Tarevac, 16. januara 1921. Topčagić Ibrahim, bivši muallim u Seoni. Brej 257 — „ПРАВДА* — „PRAVDA" Ф »»»ta svote papira, KOPC1ČA begHto »toverište kancelarijskog ŠkeUiltog pribora. Naručbe ebaviiaju brz« i točno ; e t i J se ♦ ф Cliene umjerene Sarajev«, Štroamajerovn ol Tel. < ♦ Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevs, štrosmaierevi ul. br. 3 Telefsn 314. Trgovina medikamenata, dregerijskib Ii Ktmičkib pr dzvoda, rone sd gume, zavoja i Kirurg, instf um na ta kau i fotografski'’ -pa ata i potrebit п«. Ve­ liki izbor inozemskih šafuna, pa-fumerije, kozmetičkih puticbštino i spužvi Skladište svi mineralnih voda i d Schicht-ov sapun ! 1 prispio je u Sarajevo iedm vagon I rasprodaje se. — Narudžbe prima Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu I Albert Vita Levi, Sarajevo, Oas?ića u ica br. 1. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija DarHel & A. Kajon. Skratev � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3529f7dbc45b24ee2413ca94fb9b6f00.pdf bd9a1faf995f12a533ddca6ca57fe25c PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. ; ^ВВГ "4^'^ИВН^^. Г A КмВ Дд ^Еж .И^Р^ ДВЗ|в кВШ Д^иДВИ ЛиНВИМ Ж Ш ИНЧ^ВГ > ■ 1Ж М мНк №■ вЖ M, ^Е||јмк ЧнИк шш дВдиМу bMBV W КЈгж МЕИ HM K^l D ^ESk бмм Pojedini broj K, 8.— Jk^^OL л№^Вк subotom, uterkom i četvrtkom. IA HL« ^Sđ jKSBSEaA В Ж * ДиИ^fiMF Ц državu ШНВ к Petra ГЛАОИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. čekovni Broj 20 (258) W Sarajevo, utorak 22. februara 1921. (13. Džem-ahar 1339.) Potpuna amnestija i abolicija za Sandžah i Makedoniju. Sinoć smo dobili ovu izvornu tele* Jonsku vijest: Nj. Кг. Vis. Prijesto­ lonasljednik Aleksandar potpisao je ukaz, kojim se na prijedlog ministra pravde, a po saslušanju ministar? skog savjeta rješava, da se svima odmetnicima u okrugu beran* skom, bclopoljskom, pljevaljskom, prijepoljskom, raškom, zvečanskom, pietohijskom, prizrenskom, koeov* skbm, tetovskom, ohridskom, a u o* krugu kumanovskom samo u srezu kaćanskom i u okrugu bitoljskom samo za srez tikveški, koji se do 10. marta 1921. god. dobrovoljno predaju vlastima. I. oproste i predaju žabo ravu sve krivice učinjene pod ne* prijateljem za vrijeme njegove oku­ pacije sve do 15. augusta 1919. god., kao dana stupanja u život Ustava u ovim krajevima, izuzevši zločinstva, ubojstva i ne dirajući u pravo steče­ no privatnih tužilaca za naknadu šte­ te. Za ubojstva učinjena u ovom vre* menu istraživače se i sudit samo onaj za koga su tužbe bile podnijete do kraja 1920. godine; II. da se za krivici ubijstva i krv­ ne osvete ne povede, odnosno da se prekine povedena istraga i tuženje u slučajevima, gdje tužbe dosada nijesu bile podnijete, pa se ne pod­ nesu ni do 10. marta ove god., ili tko je bilo tužbe, pa privatni tužio­ ci izjave, da odustaju od tužbe, po­ što su se po njihovom običaju po­ mirili za krv; III. daseoproštaji zajamče­ ni odmetnicima, stanovnicima ime­ novanih krajeva u prednjm 2 tačka* ma primjene i prema svima o n i m 1 i c i m a, kojasupritvorena ili osuđena, a koja su se sama predala ili nikako nisu bila u begetvu, • Našim je čitaocima poznato, da je naš poslanički klub odmah na pr­ voj svojoj sjednici, 11. dec. pr. god., zaključio, da poduzme korake kod tadašnjeg predsjednika Min. Savje­ ta g. Vcsnića i min. pravde g. Trifkovića, da se dadne amnestija i abo- . licija za Sandžak i Makedoniju u onom istom opsegu, kao i za Crnu Goru u granicama od 1912. godine. Ovaj je korak tada imao samo dje* lomićnoč uspjeha, jer je proglaše­ na samo amnestija (oprost kazne već osuđenim), dok je pitanje abo­ licije, obustava istrage protiv okriv­ ljenim, proučavano u ministarstvu pravde. Naš je poslanički klub iza toga nekoliko puta riješenje ovoga pitanja i kod nove vlade g. Pašića požurivao, i muslimanski poslanici iz Sandžaka i Makedonije pridružili su se ovome koraku našeg poslanič­ kog kluba. Objavljeni ukaz imade mnogo ve­ ći opseg, nego sve dosada proglaše­ ne amnestije i abolicije. On ne obu­ hvata samo političke zločine, već i proste i to čak i one, za koje krivič­ ni zakon propisuje vito visoke kaz­ ne. To je sigurno učinjeno u cilju, da se učini kraj međusobnim zadje­ vicama i svagdanjim obračunava­ njima radi djela počinjenih za vri* jeme rata. Nu što je još važnije, o* vom je amnestijom i abolicijom u* činjen kraj i nebrojenim lažnim pri* javama, koje su u ovim kraje zima bile u ove dvije godine dana na dne* vnom redu i koje su silno smetale konsolMovanju prilika u ovim naj­ nemirnijim krajevima naše države. Ukaz vodi računa i o posebnim od* nošajima među Arnautima, te uva* zuje potpuno predloge poslanika iz krajeva, gdje stanuju Arnauti. Ovi su poslanici doselite uvijek preporuči­ vali amnestiju i aboliciju kao jedi­ no dobro i zgodno sredstvo, da se učini kraii krvnoj osveti i odmeta* nju u šumu. Vlada je ovim korakom učinila je­ dan velik državnički gest, koji će sigurno donijeti brzo povoljan us­ pjeh i umiriti ove krajeve bolje ne­ go li i najjača ekspedicija protiv ka* čacima. Mi samo žalimo, da se vla­ da nije za ovo odlučiEa malo ranije, jer bi na taj način spriječila proli­ jevanje nedužne krvi i sve one ža­ losne događaje, koji su se u posljed­ nje vrijeme tamo zbili i o kojima smo i mi i čitava naša javnost mno­ go pisali. Stvarnost i naklapanja. ib.~ Zasijedanje našeg Central­ nog Odbora dalo je povoda za najrazličitije konbinacije štampe i po­ litičkih krugova. Jedni govore o go­ tovom rascjepu. Šta više, hoće da znaju i secesiju nekoliko posla­ nika pod vodstvom g. dra Karamehmedovića. Drugi su »pozitivno« o* baviješteni o našoj riješenosti, da pošto poto uđemo u vladu. Stoga poziv g. Pašića na ponovne prego­ vore smatraju običnom formalnoš* ću: sporazum je, vele, gotova stvar, samo treba još obaviti neke sitne formalnosti. Treći vele da je naš klub riješen na skrajnju opoziciju; a kamo li za naš ulazak u vladu. Ima još kombinacija, ali ne zaslužuju osobite pažnje pa ih prešućujemo. Da raščlanimo gornje tri. Secesija nekolicine aktuelna je, i moguća samo utom slučaju, ako se ogromna većina izjasni za pravac, fi kojim se ta nekolicina nc bi mogla složiti. Ulazak pak u vladin blok, ЈШШШ^ flb odnosno riješen ost na krajnju opo­ ziciju mogući su samo u slučaju, kad se stvori jasna politička situacija: kad se privedu kraju pregovori s vladom i definitivno ustali njeno mišljenje kako o pitanju Ustava, ta­ ko i o drugim zahtjevima pojedinih stranaka, koje vlada uzima u obzir pri izvođenju svog definitivnog programa. A je li jasna situacija? Ne. Situacija nije jasna nesamo obzirom na odnošaj vlade prema opoziciji i strankama koje stoje po strani, nego ona nije jasna ni obzi­ rom na odnošaj vlade prema stran­ kama njenog parlamentarnog bloka. Zar je od malog značenja istup g. Nastasa Petrovića iz ustavnog od­ bora, da i ne govorimo o mladinoj prijetnji sa demisijom već kod — prvog člana Ustava? Ko bi mogao reći da do obične prijetnje ne će doći još koji put i ko bi smio tvrdi­ ti da će »demokrati« i opet uzmak­ nuti pred tom prijetnjom? Mi se ne čudimo što su oni tako lahko od­ stupili od Jugoslavije: oni nijesu ni bili iskreni Jugoslaveni, pa su radi* kalima mogli učiniti tu koncesiju. No hoće li to učiniti i slijedeći put; hoće li stalno popuštati? Ko ih iz* bliže poznaje, teško će vjerovati u tu njihovu stalnu popustljivost. Da vladine dvije grupe nijesu pre* čistile svojih računa, jasno se vidi iz upadice g. dra L. Markovića, što ju je dobacio našem glavnom uredni­ ku prilikom kritikovanja vladine šutnje o koncesijama, što će ih u pitanju centralizma dati strankama izvan sadanjeg vladinog bloka. G. Marković reče: »Dođite u ustavni odbor, pa ćemo se tamo sporazum* jevati«. Jasan dokaz, da je i sam sa* stavljač ustavnog nacrta Vesnićeve vlade duboko uvjeren, da taj nacrt mora doživjeti znatne izmjene. Ge­ neralna debata o ustavnom nacrtu pružila je još jasniju sliku o različi­ tosti pogleda nesamo između radi­ kalne i »demokratske« stranke, već i između pojedinih govornika svake od tih dviju stranaka. Govori gosp. Veljkovića i dra Tomljenovića s jednu, a g. L. Markovića i Lj. Jova* novića s drugu stranu — da i ne spominjemo držanje g. Nastasa Pe­ trovića — jasan su dokaz, da su i sa* danje vladine stranke daleko od prečišćenja, a kamo li potpune sa* glasnosti. Neki vele: ako pojedine grupe vladine stranke nijesu izme­ đu se prečišćene, to još ne znači da one nijesu složne u svom naziranju na zahtjeve opozicionih stranaka. I* ma ih dapače, koji u toj utjehi či­ sto uživaju i koji na toj predpo* stavci prave čitavu kulu, tvrdo vje­ rujući, da ona nije u zraku već, da se osniva na čistoj realnosti. Kolika samoobmana! Mi se prosto ne mo­ žemo načuditi, kako ozbiljni ljudi mogu doći do ovakih zaključaka. Jer ako pojedine frakcije vladine stran­ ke nijesu između se prečišćene, o* dakle da budu izgrađene u svom stanovištu prema opoziciji? Nije Ii logičnije tvrditi da se one razilaze baš u tom: kolliko će i u čemu će i* zići na susret opoziciji? Držanje i zamjerke g. Ljube Jovanovića ba­ ziraju baš u upornosti vlade u pita­ nju unutarnjem uređenju države, a kako je poznato, u tom je glavni spor između vlade i opozicije. Pa zar se i unitarizam jednog kluba »demokrata« ne vrti oko iste stvari? Jasna je dakle stvar, da situacija nije jasna ni među vladinim stran­ kama, pa se samo po sebi razumi­ je, da onda ne može biti jasan ni odnošaj vlade prema opoziciji, a kako je poznato, mi smo tek na po­ četku tih pregovora. Pojedine grupe i listovi mogu ž e 1 i t i kakav hoće rezultat ovih pregovora, one nam mogu davati, kakve hoće savjete i uvjete; jasno je kao na dlanu, da ćemo se mi orijentisati u duhu svog programa i svojih interesa imajući u vidu, da svaki kompromis sadrža­ je popuštanje i da nijedna nagodba ne znači potpunu kapitulaciju ugo­ varaj ućih stranaka. Nama se je do­ sad mnogo predbacivalo, da ne vo­ dimo računa o državnim interesima i da smo dapače jedan razoran elemenat. Držimo da je naše držanje u Konstituanti svakog uvjerilo o netačnosti tih podvala: mi smo u sve­ mu bili zlatna sredina pa ćemo na­ stojati da to i u buduće ostanemo jer je sasvim jasno, da sc ekstrem­ nom politikom ne će izgraditi solid­ ni temelji našoj prilično ugroženoj mladoj državi. Mi smo radi toga u иа fo* 200.— /л Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja JHb ЛШк. м — <u u ш,. Godina Ш. prvom redu imali u vidu državne interese i' orijen tisa ćemo se samo prema toj vrhovnoj meti svake pa­ triotske politike. Kako će se držati drugi, stvar je u prvom redu njihova, a ne naša. Mi očekujemo krajnju popustlji­ vost na obe strane i potuno hladan razbor, koji ne će dozvoliti nasilja, ali ni neumjesnog i neopravdanog cjepidlačenja. Mi smo i popustljiv! з nepopustljivi i blagi i odlučni, već prema tomu: s kim ili s čim im a dne* mo posla i na kakvo razumijevanje naiđemo na jednoj i drugoj strani*. Da nijesmo ni nejednaki, a kamo li razdrti, najbolji je dokaz činjenica, da je naš posflanički klub ovlašten »da po svojoj uviđavnosti samostal­ no nastavi vođenje naše politike a taktiku udesi tako, kako će najsin gurnije ostvariti naše zahtjeve«. Kad bi bilo nesloge i razrožnosti zar bi mu se dale ovako slobodne ruke? Zar bi ga Centralni Odbor u tom slučaju smio pustit sama ne sazvavši izvanrednu glavnu skupšti* nu? Toliko imadosmo reći radi na* ših prijatelja i onih, koji trabunja­ ju o nekakvoj secesiju Sarajevo, 19. februara. Naš presbiro laže. Gotovo sve beogradske, neke zagrebačke i dal* matinske novine donijele su potpu­ no jednaku vijest iz Sarajeva o ne­ kakvom neskladu u našoj organiza­ ciji. Da ta lažna vijest potječe, iz našeg presbiro a, vidimo po splićanskom »Novom Dobu«, koji tu vijest ovako donosi: »Mus 1 iman ski zbor u Sa­ rajevu. — Nesklad u musli­ manskoj organizaciji. — Pb. Sarajevo, 16. Juče je bilo prvo zasijedanje konferencije Jugosla­ venske muslimanske organizacije. Prisutna je većina poslanika uz čla­ nove centralnog odbora stranke. Već na jučerašnjoj konferenciji došlo je do nesporazuma, usljed držanja po­ slanika partije, naročito u koliko se tiče njihova držanja prema Narod­ nom Klubu. U istom je pravcu da­ nas nastavljena diskusija. Izgleda da ćc se zbor završiti sa rascjepom, te da će nekoliko poslanika na če­ lu sa dr. Karamehmedovićem istupi­ ti iz stranke«. To je nečuveno, da baš u času, kad g. Nikola Pašić poziva našu or­ ganizaciju na pregovore o saradnji u konstituanti, jedna vladina in­ stitucija izmišlja ovako tendencijoz* ne glasine i rastura ih po cijelom kraljevstvu. Izjavljujemo, da o istu­ pu dra Karamehmedovića iz naše or­ ganizacije nije bilo niti spomena i da je ta vijest puka izmišljotina. 0 ^čelnoj debati u Ustav­ nom Odboru. . 16. ov. mj. je vladin nacrt Ustava nakon načelne debate primljen u Us­ tavnom Odboru sa 23 glasa protiv 19. Govore izrečene u 11 sjednica nismo mi dosada iznosili, osim naših govornika (govor Fehima Kurbegovića donijećemo u idućem broju). Što ćemo se pak sada, nakon svršene de­ bate, osvrnuti na cijeli tok debate, razlog je više partijsko-politički: htje­ li bismo fiksirati one glavne razlike u pogledu unutarnjeg uređenja naše države izmegju same vlade i njenih stranaka, zatim između ovih samih — radikala i demokrata i napokon izme­ đu vladine većine i opozicije. Nadamo se, da će tako i naši čitaoci, kao i mi, �ПРАРПА* — J»RAV&V Врс! — Brn| pagandom i on to jest, usprkos ne Žalim je Marković istakao naročitu j vaca, onda su sreski pisar i žandarmi doći do uvjerenja, da su baš naše važnost administrativnih i popalili sve kuće u selu, jedan je dio znam kakvog izmotavanja gđice Bruić shvatanje i naši predloži o izmjenama i njenih protektora. vladina nacrta Ustava ona zlatna sre­ sudova, koji su jedna velika no­ I stanovnika pobjegao od straha, a ostale Anonimus može koliko hoće biti vina i velika reforma. I opet ga citi­ ; su — 40 ljudi, 2 žene i 3 djece dina, na kojoj će se po svoj prilici zadovoljan aa ovakim radom „starije, ramo: »Po dosadašnjem sistemu upra­ ' zatvorili u džamiju. Nakon Što je selo sresti desnica i ljevica, izuzev komu­ iskusne i vrlo sposobne nastavnice«; ve političke vlasti, ministarstva, zadr­ popaljeno, započelo je klanje pred niste. pravi ga musliman ne će i ne može žale su sebi veliku nadležnost u ras­ ■ džamijom i vriska i jauk, koje je to 1. GLEDIŠTE VLADE. odobriti iz prostog razloga što je on pravljanju administrativnih sporova 1 klanje izazvalo. Prvog su izveli seoskog G. M. Trifković, ministar za konstionih sporova koji nisu čisto admini ­ n diametralnoj opreci aa islamskim kmeta Destanagu, koji nije odmetnika tuantu, triput je govorio. Prvi put, na shvatanjem i što obična svjetovna na­ pokazao žandarmima i zaklali ga uz 3. sjednici, motivisao je vladin nacrt, strativni, ali se vode oko pitanja po­ stavnica nije zvana, da se miješa u drugi put je uzeo riječ samo radi ne­ jedinih propisa administrativnih zako­ jauk i pisak ostalih. Iza njega je do­ na. Politička vlast je zato toliko moć- I šao na red hodža Kamil ef. i tako oblast religijske obuke. Za taj i taki kog ličnog obavještenja, i treći put je na, što je u rukama imala primenu I redom sve do poslednjeg djeteta. Sve rad učiteljice muslimanski roditelj ne nakon završene debate replicirao na sve prigovore i primjedbe govornika i tih zakona, pa je često puta mogla i ' su pobacali u jamu pred džamijom, u ' će i ne mole imati razumijevanja; on onda, kada građanin ima jedno pravo 1 kojoj se i danas nalaze. Pisar, žan­ I neaamo da ga nemože odobriti, već opozicije. Motivacija je bila mršava. Vlada želi, kao što to i svaka narod- ■ na osnovu pozitivnog zakona, mogla darmi i seljaci, koji su ovaj nečuveni i će se j mora se proti njemu naj­ odlučnije ograditi. Gđica Bruić nije i na vlada mora želiti, da postigne- , je da mu uskrati iskorišćenje tim pra­ zločin izvršili, opljačkali su svu imo­ vinu poklanih. ne mole biti ništa drugo, nego preruino tim ustavom maksimum zadovoli- 1 vom, da mu to pravo ne da. Ako se Zgražajući se nad ovim strašnim šena kaluđerica. U ovom slučaju ona stva. Stoga jeuzet nacrt nacrtu za osnov | Ova ustanova administrativnih sudova, nije ništa drugo, nego obična zelotkiSrpski Ustav iz 1903. god., jer tvrdi, I a ja otvoreno priznajem, zločinom, pitam g. Ministra Unutrašnjih Djela, šta je preduzeo da se zločinci nja, kojoj nema i ne može biti mjesta da se izvor otporne snage srpskog ’ da sve zavisi Od organi­ po zakonu kazne i kada će ovakva među našom sitnom dječicom. Ona naroda u Srbiji ima tražiti u njegovom I zacije tih sudova i izvo­ spada a kloster, a ne u islamsku Ustavu. Vladin nacrt predviđa dvo- | đenja u praksi, da sama grozna djela prestati u onim kraje­ osnovnu školu. vima? Molim pismeni odgovor. odredba o ustavu n e z n adomni sistem, koji osigurava demo­ Na ovo pitanje dobio sam samo pretG. anonimni roditel hoće da je i č i mnogo. kratsko razvijanje države, ma da će hodan odgovor prema kojem ste mi, napredan čovjek. On pita »Pravdu« Na federalistiČke zahtjeve Narodnog se radom Senata gubiti vrijeme, ali će kluba odgovorio je g. Marković izno­ gospodine Ministre, obećali meritoran ništa manje, već »kako ona sebi« za­ se dobiti u kvalitetu posla. G. Trifko­ šenjem izjave toga kluba, koju je dao odgovor istom, kad primite izveštaj in­ mišlja riješenje one kolizije (protu­ vić je onda opisivao opširno pojedina prilikom stupanja u parlamentarnu za­ spektora, koji je poslan da stvar iz- slovlja) u djetinjim mozgovima, koja poglavlja, gotov® bez ikakve motiva­ vidi. nastaje učenjem izvjesnih naših knji­ cije. Isto tako na završetku debate, jednicu u oktobru 1919. god., a koja ga i opće povjestnice, te učenja pri­ I ako je od toga vremena do ras­ nije fede ral istička, jer u trećoj kada je trebao da stvarno pobije sve rodnih znanosti i religioznih shva­ pusta Privremenog Narodnog Pred­ primjedbe opozicije, rekao je on, da i tački glasi: Naše država treba da ima ćanja o prirodnim pojavama i feno­ stavništva prošlo blizu dva mjeseca, se obrazloženja Ustava nalaze u pro- : samo jedan parlamenat. 4. tačka glasi, nijesam primio nikakva meritorna od­ menima?« On dapače veli »Ako ćemo gramima vladinih stranaka. Na i da će taj parlamenat imati donositi govora, stoga upućujem pitanje gospo­ se i dalje držati sredovječne skolastike, zakone za cijelo kraljevstvo, a 7 tačka, glavnu i u cijeloj opoziciji zajedničku cjepidlačarenja i nažnjačtva, on­ da se zagarantuje široka samouprava dinu Ministru Unutrašnjih Djela, da Ii primjedbu, da se Ustavom ne reguliše opštini, srezu, okrugu i većim jedini­ je spreman, da mi na pitanje od 1. ok­ da smo se potpuno petrificirali i nije ni u koliko socijalni i ekonomski ži­ cama. tobra 1920. sada dadne meritoran od­ nikakav napredak moguć u našem vot, odgovara on, da je to stvar spe­ Prema tome je on po tvrgjenju Markogovor? svijetu. Tkogod ne napreduje, naza­ cijalne debate. Protiv Gornjeg Doma, vića, otstupio od svojih tadanjih za­ Pošto se plenarne sjednice Skup­ duje 1 mora propasti. Ako nam je do Senata, ustali su u toku debate i ne­ htjeva, dok su radikali ostali tačno na štine radi rada Ustavnog Odbora sada napretka i do opstanka, ne smijemo ki gOvomici vladine većine, te g. Trif­ ne održavaju, molim pismeni odgovor. biti sitničavi, tjesnogrudi i faković u svojoj replici pokušava da istom gledištu kao i tada. Oni da su i sada uvijek spremni, da se spora­ Beograd, 19. februara 1921.J n atici. Moramo znati, da je vjera stvar obrani tu ustanovu primjerima drugih osvjedočenja, a znanost stvar istažievropskih i američkih država, u koji­ zume na remeiju onih zahtjeva, koje ; Dr Mehmed Spaho je Narodni klub 1919. postavio. vanja i učenja.« ma ona postoji već stotinama godina. narodni poslanik. * Ja tom naprednjaku ne ću da me­ 0 kvalifikovanoj većini on je mišlje- . ritorno odgovaram na to pitanje i ve­ nja, da je i polovina više 1 glas — Govore demokrata i radikala, koji lim to: svak može misliti kako hoće, kvalifikovana. (1) nisu u kabinetu, ili koji nisu lično sasvak može raditi šta hoće; no niko Puno bolje i puno stvarnije branio j ragjivali na ovom nacrtu, prikazaćemo neće i ne može tražiti od jednog is­ Nekakav .ugledni musliman" koji je vladin nacrt g. Dr. Lazar Marković | zasebno, jer pored svega toga, što su u svom dugom govoru na 6. sjednici. nije imao ni toliko smjelosti, da ee j lamskog lista, da ćuti i onda, kad te partije vladine, ipak neke različne se megju našom dječicom vodi pro Iz njegova govora treba prije svega nijanse, a i otvoreni istup Nastasa potpiše pod svoj sastavak, napada paganda u smislu »upoznavanja krš­ istaći, da je Protićev nacrt Ustava, Petroviće zaslužuju, da im se posveti „Korkut-Mulić-Mulabdić-Pravdu* radi ćanstva«. »Pravda« nije »Domovina«. na kome je i on radio po Protićevim toga, što se je usudila da podvrgne naročita pažnja. Ona nije toliko Širokogrudna da u jed­ uputstvima, bio tumač želja onih poli­ kritici rad upraviteljice ovdašnje VII. nom broja napada katolički »Crnu narodne osnovne škole, „velezaslužne" tičkih grupa, koje su tada bile zastu­ pane u kabinetu. On je u Protićevu kulturne radenice gđice Milke Brnić- internacionalu«, a u drugom brani istu nacrtu sarađivao samo kao pravnik i On nastoji svim silama, da javnost taku rabotu j'edne pravoslavne kulturtregerice. Propaganda ostaje propa­ a ne kao političar, te se zato i ne sla- | uvjeri o tom, da „ne treba nd sva­ že sa njim u nekim odredbama. Zatim | ke mušice praviti medvjeda gandom. Beograd. 18. februara 1921. Ovim završujem uz zahtjev, da mufpokušava da stvarno kritikuje Proti- i i tražiti najosjetliviju stranu naših fa­ tijski ured ili ulema-medžlis što prije ćev nacrt. Taj dio govora mi citiramo natika te o kojekakovim b I je zg a r iDanas čitamo u »Domovini« od 15. iz »Samouprave«: jama i izmišljotinama ubijati inšplcira VII. osnovnu školu. februara 1921. nekakav tobožnji moj u njima volju za — prosvjetom*. G Protič predviđa po pravilu samo ! razgovor sa nekakvim narodnim po­ Sakib Korkut. jednu upravu, a to je oblasna uprava. • slanikom po imenu Mil. M. Jovanović. Prije svega da se osvrnem na nje­ Po toj oblasnoj upravi proverava cegov naziv, što ga je dao „Pravdi*. Ja znam, da takovog razgovora nijesam iokupnu unutrašnju upravu u poje­ Što |e dodao moje ime, ja se ne lju­ s nikim imao, ali sam ipak za bolju dinim oblastima. Ona i izvršuje i dr­ sigurnost raspitao u sekretarijatu Usta­ tim. Obratno čast mi je što sam joj žavne zakone i oblasne. G. Protić do­ glavni urednik. No što uz to spominje votvorne Skupštine po azbučkom U zadnje vrijeme postavila je se* pušta da izuzetno država i Mulić-Mulabdića miriši mi nazaplotspisku, da li uopće postoji poslanik bi Šerifova Domovina za cilj, da na može za pojedine uprav-’ takvog imena. Tim raspitavajem i njačku denunciju i dužan sam je od­ najgnjusniji i najinfamniji načih na«? ne grane da predvidi na­ biti ne radi lista, koji se može pono­ uvidom u azbučki spisak poslanika os­ pada naše sugrađane Jevreje. Ova* ročite organe koji će svrša- ; vjedočio sam se, da poslanik gornjeg siti saradnjom ove dvojice naših pro­ kovi članci antisemitskog sadržaja vati državne zakone u pokrajini. To ; imena nikako ne postoji. Postoji Miloje svjetnih radenika, već radi prljave i u stilu Luegerove štampe a sa pro* je samo izuzetak, inače ostav­ Ž. Jovanović bivši ministar ishrane, te | niske tendencije, kojom anonimni pizimom odvratnom tendencom do* lja se pokrajinama i pokrajinskim or- i Miloje N. Jovanović. sadanji ministar l sac hoće da njihova imena dovede u stojni su samo prezira vasko&ike po* ganima puno ovlašten je da za socijalnu politiku. Sa prvim nijesam ; savez sa kritikom njegove »mile i zaštene javnosti i najoštrije osude. izvršuju državne zakone da se staraju ’ nikad ni riječi izmijenio, a sa drugim ‘ služne upraviteljice«. „Pravda" je već Kod nas ovakovi članci imaju još i o svima posebnim pokrajinskim inte­ sam se samo jednom pozdravio, a ni­ i donijela izjavu, da g. Mulić nije pisac | tu svrhu, da pomute lijepe odnose resima. Gospodo, tu je vidite klica kad ovakova razgovora imao nijesam. ; te kritike, a izjavljuje i to da je nije I između nas i Jevreja. pisao ni g. Mulaldić. Time sam svršio | onoga, što mi z o v e m o au­ Prama tome cio onaj razgovor u U odgovoru na zlonamjerno piša* to n o m i j o m u političkoj 1 „Domovini44 jest falsifikat, pa Vas mo­ sa nazivom, a sad da pređemo na | nje Šcrifovc Domovine ispravno je doktrini, i u tim tačkama ja se { lim, da u „Pravdi« u narednom broju ostale tvrdnje. konstatirao organ naših sugrađana ne slažem sa g. Protićem, jer time je ; demantujete taj razgovor. Anonimni kukavac veli da se naša | Jehudija »Židovska Svijest« u član* dato pokrajinama mnogo više, nego i i kritika temelji na — izmišjotina- I ku pod gornjim naslovom da Serifo* Dr. Hrasnica što je to za upravu potrebno, i čini nar. poslanik. i ma i potkrepljuje svoju tvrdnju ovim i va pisanje ne predstavlja javno mni* mi te, da bi sa takvom organizacijom ‘ ' riječima: „Kao razlog tom amoviranju jcnje Muslimana i medu ostalim na* oblasti, da bi tu bio zametak politič- , ’ bulazne, da je pomenuta upravnica vodi: »Od Šerifa Am auto vica od* kih borbi, zametak sukoba između i i u nekom predavanju govorila o božijoj vraća se danas sva Čestita jvnost, pokrajina i države. G. Protić predviđa • • kćeri i. t. d. Svako, osim urednika ; smatrajući ga najcrnijom ljagom na u pokrajinama oblasnog ili pokrajin- ; na gospodina Ministra Unutrašnjih ј »Pravde", znade da to ne može biti * horizontu političkog života u Bosni. Deia u Beogradu. skog namesnika, koji se raziično na- i i da je to absurdum, jer ako je go- , Njegovi istovjemici izrekli su nad živa, ali koji je samo kontrolni organ. Dne 1. oktobra 1920. uputio sam pi­ ; vor o monoteističkim religijama, onda njime prigodom zadnjih izbora naj* Ja neću da govorim o političkom za- ] tanje preko predsjedništva Privreme­ ј nema ni spomena o kakovoj kćeri. • dostojniju osudu, pa ne sumnjamo, ledu ovoga projekta, ali moram da . nog Predstavništva na gospodina Mi­ Ali ako je bio govor o grčkoj ili rimda će i ovaj njegov najnoviji istup kažem, da sa onog osnovnog gledišta । nistra, koje je bilo ovog sadržaja: ' skoj mitologiji, naravno onda moglo naići upravo na najoštriju osudu o* sa kojega ja posmatram unutarnje ure- . »Na 14. septembra 1920. progonili • je i moralo je biti govora i o kćesobito u krugu Muslimana, pa smo đenje u državi, sa gledišta dobre ad- | su žandarmi u blizini sela Pesočani, i rima*. Dozvoljavam, da bi moglo od- ! zato dal?eko od pomisli, da krivimo ministracije, sa gledišta zadovoljava- ' srez ohridski, neke odmetnike. Došlo i govarati istini, da gđica nije govorila i ili identifikujemo naše sugrađane nja upravnih potreba, podneti proje- j je i do pucanja izmegju žandarma i < o božijoj kćeri, nu ne dopuštam, da Muslimane zbog takovih ili sa tako* kat g. Protića u ovom pitanju ne mo- : odmetnika, pa je tom zgodom ubijen j anonimno izbjegne raspravi time, što vim zlodusima, kakovih imade kod že da izdrži kritiku. (Dr. Spaho: Baš * i jedan žandarm. Dva dana iza toga i se hoće da sakrije za jedno »itd«. svih naroda«. može.)« došao je u selo sreski pisar iz Ohrida I Jer tim se maskira glavna krivnja Mi podvlačimo gornje izvode i Argumentacija njegove tvrdnje, da j sa žandarmima i s naoružanim pra­ 1 upraviteljice, Šte je naime — po vlanaglašujemo, da se je već odavno projekat Protićev nije dobar sa gle- । voslavnim seljacima iz okolice i za­ i štitom priznanju — „radi boljeg odvratila od Šerifa sva poštena mu* dišta dobre administracije, sastoji se tražio na svaku kuću po 10 zlatnih ' razumijevanja k r Šća n s t v a naslimanska jvnost, te sc njegovo pi* u tome, Što priča na dugo i široko lira, jer da će im inače sve kuće po­ ] pomenula, da kršćani istočne i zapadne sanje ne možeinesmije sma* iskustva anketne komisije za prouča­ paliti. Preplašeni seljaci skupili su i crkve priznavaju Isusu ujedno i botrati kao mnijenje Muslimana u Bo* vanje administracije po našoj državi. teškom mukom po 10 lira, ali sreski ■ žanstvo, pa zato i nazivaju njegovu sni i Hercegovini. Tu mu se dobacuje sa raznih strana, j pisar nije bio s tim zadovoljan, već je , majku po čovječjoj naravi Majkom To smo imali naročito, da istakne* da je na tom putovanju dolazio u do­ tražio više. Seljaci su davali dok su i božjom". mo radi naših sugrađana Jevreja, dir samo sa svojim istomišljenicima. I još imali novaca, a kad je nestalo no- ; „Pravda" je takav rad označila pro­ koji su s nama kroz stoljeća živjeli Uzaludno кпргсапјв. Opet fslzifihat protiv dro Krasnice. „Stid sa bilo!" Pitanje �Encđ 258 — Rrei _ „PRAVhA u najboljim odnosima. Držimo, da vima". Pa baš naš narod za to pravo ne trebamo napose naglasiti, da svi i kaže: „Vidi trn u oku". Muslimani najoštrije osuđuju ova* G. Božanov u istom svom člančiću kovo pisanje proti našim Jehudija* dolazi očito u kontradikciju. Dok na ma. Antisemitizam nije nikada bio jednoj strani zagovora ustav „koji svojstvo islamijeta, a što se je među ima da izleči naš život od svih onih Muslimanima našao jedan individu* zala, koja je u njega urezala tuđin­ um, koji iz nama poznatih interesa ska crna vladavina, koji ima da učini i obzira želi, da pomućuje dobre od* kraj religioznoj i plemenskoj nose sa našim sugrađanima Jevreji* borbi i da naš život organlzuje na ma — ne treba onako tragično i oz* I principima jednakosti i bratsvu svih biljno uzimati. ј građana", dotle eto sam na nedosto--------I jan način izriče svoj sud o Kurani (a. š.) i njegovim sljedbenicima očito s namjerom, đa izaziva religiozne tr, zavice. To nikako ne služi na Čast niti g. Božanovu, niti „Пијемонту" koji s ovakim glupim izmišljotinama dopušta, da se obmaniuje čitalačka Mš. — U 26. broju „Pijemonta" od publika jednog lista sa tako zvučnim 2. februara 1921. izašao je jedan pam­ naslovom, a još manje g. cenzoru, flet g. B. Božanova, u kojem se sa koji propušta svake pogrde. Stoga vom žućinom svoga srca i u ma obara poručujemo g. Božanovu kao i osta­ na nekoje nepoćudne poslanike, a na­ lim, koji bi se na nešto slično usu­ ročito na našeg poslanika Korkuta, na­ dili, da se manu ćorava posla i da ne zivajući njega kao i ostale „Turke" vrijeđaju ničijih svetinja. Svakom odnosno muslimane, pa su „formirani svoje, pa mirna Bosna. na koranskoj pomračenosti mozgova." Nije mi namjera, da opravdavam uva­ žene poslanike kao što su:gg.dr. Spaho, Korkut i Ljuba Jovanović, koje g. BoŽanov naziva „sinovima mraka". To nije potrebno, jer su napadnuti samo stoga, što se ne slažu sa nacrtom Primamo s informirane strane: ustava koji očito ima namjeru hege­ Ima dvije tri nedjelje, kako se je monije i supremacije jednog plemena počelo u Sarajevu raditi o osnutku nad drugim i jer je jasno i jednom jedne velike (mljekarske zadruge, u laiku čemu vodi demokratsko-radikoju bi stupili svi.saraievski mljekar kalska politika kako je zamišljaju g. ri i uopće svaki građanin, koji ima predstavnici spomenutih stranaka. Gosp. barem jednir kravu. Božanovu ne ide nikako u glavu, da Stvar je potekla od gospodarstve* može i smije iko zastupati protivno nog odsjeka zemaljske vlade, pa se može sada već reći, da je zadru* mišljenje, pa zato udara na svestrane, ga gotova stvar, jer je naišla koprcajući se kao riba u vodi, sikčući na veliko razumijevanje i većina je zmijski otrov, samo da bi protivnike onih, kojima se o njoj govorilo, za svojega mišljenja oborio i uništio. to, da se zadruga svakako osnuje Uvjeren sam da su se gospoda „sinovi i to odmah. Istina ima i takovih mraka", koje je gosp. Božanov takim koji neće nikako, dok se neki opet bombastičnim izrazima počastio slatko povode za drugima. Ali kako bilo, nasmijala glupim zaključcima g. Boža­ sigurno je da će svaki mljekar u Sa* nova, pa makar se i prijetio pri kraju rajevu stupiti' u zadrugu, čim vidi svoga člančića u kojemu veli „U tome njezin rad. leži naše oslobođenje i zato se ovo ' ' i Osnivanje mljekarske zadruge u Sarajevu. j ј ! A za čim ide zadruga? i ' ' i ; i , 1 : 1 j i i I , Ovo će biti posebna vrsta zadru* ge, to jest zapravo konzum za krave. Dakle zadruga neće skupljati mlijeko od svojih člano* va na jedno mjesto, pa ga onda pro* davati kao i do sad svojim mušte* rijama. Ona će kupovati sijeno od* mah uz kositbu i tako će ga dobiti’ za polovicu ili trećinu zimske cijene, zatim će kupovati- i sve one druge stvari iz prve ruke, i tako će joj čla* novi moći dobiti dobru i jeftinu ro* bu. Tako će ona omogućiti svim svo* jim članovima, da okruglo za jednu polovicu sadanjega troška hrane blago. Kad to izračun amo, dfođemo do uštednje od okruglo na svaku kravu 7.000 kruna godišnje. A ta će se uštednja povećati još za barem 3.000 kruna i to na taj način, što će se kod svih zadrugara uvesti ra* z u m n o h r a n je n j e, jer se sada hrane sve krave jednako, bez obzi* ra daju li 3 ili 12 litara mlijeka na dan. A to ie neoprostiva pogreška, koja ubija sve sarajevske mljekare. Ona doprinosi k skupoći hrane to* liko, da nema ni jednog mljekara u Sarajevu, koji bi i uz cijenu od 4 K po litri mlijeka izišao na račun. I ta s prištednja može računom utvr* diti, pa iznosi godišnje na kravu preko 3.000 kruna. Zadrugari će na* ime morati hraniti prema tome, ko* liko koja krava mlijeka daje. Dakle 7.000 prvo i sada 3.000 to je ravnih 10.000 kruna. Pošto u Sarajevu ima, kako se čini po popisu od 1910. go* dine, samih krava oko 1.000, to bi uštednja za tu hiljadu krava izno* sila u zadruzi sumu od 10,000.000 K na godinu. Zadruga će dakle nabavljati hra* nu za svoje članove, učiće ih, kako se mora u ova skupa vremena šted* ljivo hraniti, i onda će ići za tim. da omogući članovima, kako bi lakše nabavili više i dobroga blaga. To će joj biti vrlo važan posao. Za tim ima zemaljska vlada na pameti, da odmah uvede pri osnut* ku zadruge i osiguranje svega blaga. Procenat bi bio IVz do 2, pa bi si tako za kravu, koja vrijedi 10 hiljada kruna, uplatilo godišnje pre* mije 150—200 kruna, i član se zadru* ge ne bi morao nikad bojati da će mu krava propasti. Jer čim bi mu propala, dobio bi odmah iz osigur* nog fonda 10.000 kruna. Još je jedna stvar važna što se tiče samog držanja blaga. Svaki mljekar ima teladi, steonih i starih krava, što mu sve ljeti badava ћта* nu troši u staji. To bi blago zadru* Briand o rusko₽poljskom »porazu* ga zajedno sve skupa pokupila i on* I ma. Iz Varšave javljaju: »Kurir Po* da ga istjerala gdje god na planinu I renji« donosi intervju svog pariš* kog dopisnika a ministrom pred* da, se hrani i razvija u Božijoj priro* di. A i time bi se mogo uštediio, i sjednite om Briandom, koji je dao o* to oko 500.000 kruna, ako se uzme duška evom zadovoljstvu što je Po jska ruskim mirom postigla po* da od svega sarajevskog blaga ima toga suvišnoga. Tom bi se svotom voljne granice, usljcd čega postaje važan faktor za slučaj kakvih ne* moglo sve blago u Sarajevu osigura* ti sa 37a%. Mira na latoku. Za držnje prema Onda će zadruga morati otvoriti Rusiji još je uvijek odlučan mome* vlastitumljekaruu Sarajevu, nat da sovjeti ne priznaju dugova prijašnjih vlada. Možda će Poljskoj u kojoj će prodavati svoje suvišno uspjeti da u tora pitanju posreduje i kupljena mlijeko, onda nabavlje* no maslo i sir, te jaja, kako je to između Francuske i Rusije. Američka bojazan pred ratnim običaj po naprednom svijetu. Iz to* ga će ona izbijati troškove oko up* zapletajima. Iz Washingtona se ja* vlja: Ustručavanje japanske komo* rave, te zadrugari neće morati ništa re. da se smanji mornaričko naoru* u to ime doprinositi. žavanje, učinilo je duboki utisak u A sama će uprava biti najsolidni* Wa^&gtonu. Senator Borah izjavio ja, te će imati jednog upravitelja, je sa ovu vijest u senatu: »Ja sam blagajnika i poslovođu, zatim piša* potpuno siguran, da će ako ne dođe re te i momke koji će raditi oko na* do sporazuma između velikih drža* bave i razdiobe krme. va u pogledu mornarice, to voditi do Zadruga će dakle biti jedno veli* rata. To je tako sigurno, kao što noć ko poduzeće, koje će raditi s veli* rfijedi dan. Ja ću učiniti sve napo* kim kapitalom i prometom, pa će za re. da dođe do eporazuma u pitanju to morati uzimati i kredit. aaoružavanja«. Koliki će biti udjeli, odrediće se Emil Fejsd o mezopotamskom pi* na osnivalačkoj skupštini. Svakako tanju. Emir Fejsal, koji se momen# će se gledati, da članovi uplate što taino nalazi u Engleskoj, dao je »Dak je moguće više za narudžbe sijena, Expressu« ove interesantne izja* da ga onda i dobiju u najjeftinije ve: Potpuno sam sporazuman sa o* vrijeme, a istodobno će se za tu svr* ndm dijelom britskog javnog misije* hu upotrebiti i kredit. nj a, koje veli da u Mezopotamiji Ovo je samo kratak prikaz rada jednom već treba uspostaviti pore* zadruge a pravi će njezin rad biti dak doličan žrtvama vojnika i no* vrlo opširan i mnogostran. vaca. Moja misija je, da saveznike Da će vodstvo zadruge paziti i na uvjerim, da je došlo vrijeme za is* dobrotu mlijeka kod članova, o to* punjenje onih uslova koje sam sta* me ne treba voditi brige. To će mu vio glede ulaska u svjetski rat. E* biti jedan od najvažnijih poslova. mir veli, da je u stanju u cijeloj Me* Ovom bi se zadrugom postiglo zopotamiji uspostaviti vladu, koja mnogo u opskrbi grada Sarajeva do* će biti u stanju da upravlja zemljom brim mlijekom i mliječnim produk* ii a zadovoljstvo cijelog naroda, ko* tima. Ali s tim je istom počeo rad ji se tamo nalazL On hoće arapsku zemaljske vlade u ovoj važnoj ak* vladu potpomognutu od Engleza 1 čiji i još će trebati uložiti mnogo osnovanu na ustavnim principima. muke i rada, dok se to pitanje pri* Konvencija između Poljske i Ru­ vede kraju. munjske. Prema pisanju »Petit Parisiena" konvencija između Rumunije i Poljske, koja se sada sprema, izgle­ da da je cilj ugovor 0 vojnom i poli­ tičkom savezu. Međutim to nije u saglasnosti s Malom Antantom. PoljskoIme »Jugoslavija« i demokrati. rumunjski ugovor izgleda da neće biti Oko prvog člana ustava je bilo že* punovječan, ako Francuska i Engleska stokog natezanja u demokratskoj ne budu htjele zagarantovati njihove stranci. Mjesni odbor te stranke u granice. Zagrebu poslao je predsjedniku Mala antanta Poljska i Rumunj­ stranke u Beograd depešu, u kojoj ska. »Daily Telegraph« od 18. 0. mj. zahtijeva, da prvi član ima glasiti ima dopis iz Pariza o Maloj Antanti. ovako: »Jugoslavija jest ustav* । Čehoslovačka i Jugoslavija zaključile na., parlamentarna i nasljedna kra* i su savez prošlog avgusta protiv restaIjevina«. Za ime Jugoslavija izgleda, • uracije Habsburgovaca, dok »u Poljda je bifia. većina demokratskih po* I ska i Rumunija stvorile odbranu od slanika, ali pošto su radikali od toga i boljševika. Francuska diplomacija sada pravili pitanje kabinetske krize, de* ; radi, da ove dvije grupe približi radi mokrati su — popustili i tako je u , odbrane od njemačke i boljševičke specijalnoj debati izglasano ime i opasnosti. Poljski ministar Sapieha i - Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slove* maršal Pilsudski boraveći u Parizu iznača. U kakvoj manjoj partiji bi o* • razili su se povoljno u tom smislu, vako načelno razilaženje dovelo do j Ideja Beneša bila le da uvjeri Poljsku istupanja ili raspuštan ja Mjesnog ’ i Rumuniju 0 potrebi da se pridruže Odbora, ali u demokratskoj stranci, Čeboslovačkoj i Jugoslaviji, vjerovatno koja je vrlo elastična, ostaće valjda i će sada u tome uspjeti. sve po starom. Talijansko nacijonalno udruže* Amerika o Evropi Današnji A* [ nje. U Rimu je obrazovano nacionalmerikanac nije više nacionalan, nije I no udruženje za Dalmaciju sa sjedištem ni Amerikanac sa svojim lokalnim - u Rimu, koje će imati svoje odbore u patriotizmom, on je svjetski građa* ' raznim gradovima Italije i inostranstvu. nin. Takim bi on htio, kako u »J. L.« Ovome udruženju biće zadatak da propiše, da učini i Evropejca. A kak* i pagira italijanstvo Dalmacije i da zave on pojmove ima o Evropejcima? i štiti prava Italijana, koji su ostali pod Za Nijemce je znao, da su radin na* I Jugoslavijom. rod; zna o njima još, da su dali Produljenje opsadnog stanja e učenjaka, zna za frankfurtske koba* : Poljskoj. Iz Londona javljaju: Polj* sice i za Hamburg—Amerika liniju, i ski ministar unutrašnjih poslova iz* da, još i dobra piva imaju. Rus je I javio je, da će opsadne stanje u za Amerikanca naivan stvor s du* Poljskoj biti produljeno do mjeseca goro kosom, koji je pred carem pa* ‘ maja, radi revolucionarnog držanja dao na trbuh, imao podmitljive či* ! širokih pučkih masa. novnike, te je znao fabricirati nit* Pregovori u Rigi su po vijesti »Ti* roglicerinske bombe u političke svr* mesa« iz Rige još uvijek na mrtvoj he. Talijan je za njega bijedno če* tački, jer se Rusi još uvijek ustru* ljade, koje se prehranjuje makaro* i čavaju, da prime poljske zahtjeve nima mjesto da jede beefsteak. Ta* ! glede odštete. Ipak se ne može rc* lijan ima Rim i Veneciju... Englezi: ći, da je mir u opasnosti. Glavna lordovi, velika mornarica, London, : tačka pregovora je uz pitanje zlata veoma simpatična zemlja, ali dosta pitanje voznog materijala. Poljaci zaostala... Francuz: govori lijepim traže 500 lokomotiva ili njihovu vri* jezikom ali ne zna engleski, Pariz, jednoet □ zlatnim rublima, dok im divne djevojke, lude zabave... Tur* sovjeti nude samo 300 ali sa nekim ska: harem... Grčka: lopovi. Špani* ograničenjima u pogledu plaćanja. ja: uopće ne ulazi u obzir... Napokon sovjetski predstavnici ne* Sreća još, što nije do njeg dopr* će da pristanu na ugovor glede iz* la ona naša kobna: tri Slavena pet mjene zarobljenika, ako se rok pri* mišljenja. i mirja ne produlji za daljnih ftest ae* djelja. Politički pregled Malo odgovora g. б. Božam. mora izvršiti protiv volje Korkuta, Korošca, Radića, Ljube Jovanovića i nji­ hovog protektora Stojana Protića". Namjera mi je da g. Božanovu po­ ručim, da je daleko zabrazdio, kad se usudio nazvati nekoje muslimanske poslanike, da su se formirali na »ko­ ranskoj pomračenosti mozgova«, isti­ čući pri tom »nekulturu« Osmanlija i zapaljenje Aieksandrijske knjižnice to­ bože po sultanu Omar«. Da, g. Božanov je silno zabrazdio i dokazao potpuno nepoznavanje historije, osobito islamskih oaroda, koja je za njega nepoznata kao »španska sela". Božanov se eto javno usuđuje trditi, da Kuran (a. š.) formira „pomračenost mozgova", udario je dakle u diple, kojim vrijeđa ono, što je svakome mu­ slimanu sveto i uzvišeno, a to je „Ku­ ran" (a. š.). Božanove, poručujem Ti, da se ne uplićLš u ono što nikako ne razumiješ, jer sam uvjeren, kad bi Ti poznavao one uzvišene i božanske nazore i misli, što ih Kuran (a. Š.) svojim sljedbeni­ cima propisuje, kad bi poznavao istinu, svjetlo i ljubav koju Kuran (a. š.) nalaže, sigurno bi sam uskliknuo, da je pomračen Tvoj, a ne Korkutov mozak, pa Ti ne bi smetala „čalma odže Korkuta", jer bi vidio, da ona predstavlja simbol ljubavi, sloge, širokogrudnosti* snošljivosti i t. d. Ali g. Božanov toga ne će, njemu je samo volja da se nabacuje blatom na onu vjeru koja imade preko 400 milijona pristaša i koja je brojnija od svih kršćanskih vjera. Božanov ne će da zna ni za to, koliko su muka pretrpili islamski narodi od kršćanskih naroda. On ne će da vodi i čuje gro­ zote španjolske inkvizicije, kršćanskih i drugih vjerskih ratova, što su ih kršćanske nzrodi vodili protiv Islama, koji je u to vrijeme bio žarište kulture i prosvjete, od koje su i kršćanski narodi imali veliku korist te da su baš u to vrijepie islamski narodi bili utemeljači njnogih snanosti, koje su u Evropi bile skoro u povoju ili se za njih nije nikako ni znalo. Da, g. Božanov ne će đa Čita po­ vijest i razvitak Islama i islamskih naroda, pa da se uvjeri o svim ovim tvrdnjama; njemu je dosta samo da podvaljuje sa historijskim lažima i da. obmanjuje svoju čitalačku pudliku sa „pomračenim koranskim aozgo- Фграна — SLsne 3 ВПјгШ. I i j I ‘ ; : . ; | i j • ; * | ; 1 ' • { I i i �Domaće vijesti. Narodni poslanici. Gg. Sadović, Đr. Hadžikadić i Korkut otputovali su jučer u Beograd, da u ustavnom odboru zamijene gg. dra Hrasnicu. Vilovica i Kurbegovića. Njima će se pridružiti u Zepču i nar. poslanik g. D. Omerović. Sjednica v. m. saborskog odbora. Zadnja tri dana održane su sjednice saborskog odbora i na njima riješe­ ni su tekući poslovi. Službeno iz »Nar. Jod.«. Mini* starstvo unutrašnjih djela opozvalo je premještaj poetičkog pristava II. razreda Hasiba Hadžića kod kotar­ skog ureda u Gračanici kotrskom u* redu u Prnjavor, te ga i nadalje os* tavilo na dužnosti kod kotarskog u* reda u Gračanici. Ministarstvo prosvjete unapredilo »e Sejfulah ef. Prohića profesora i mudcrisa šerijatske sudačke škole u Sarajevu u VII. činovni razred. Zemaljska Mada za Bosnu i Her* cegovimu imenovala je dosadašnjeg namjesnog učitelja Muhamed ef. Pašića pravim učiteljem u IX. čin. razredu na šerijatskoj gimnaziji u Sarajevu. »Merhametova« glavna skupština ie odgođena na 25. ov. mj. Riješe nje pitanja kaldrmije Tr­ govačko udruženje za gr.id Sarajevo na osnovu pregovori sa predstavni­ cima gradske općine i privrednih kru­ gova i trgovačko obrtničke komore iz­ daj« u predmetu kaldrmije ovaj ktnunike: U pogledu kaldrmije postignut je s općino« potpuni sporazum. Op­ ćina je odustala od zahtjeva popisiva­ nja robe na slagalištu. Do sada upla­ ćena diferencija na kaldrmiji povratića se strankama po svoj prilici prtko sekretarijata trgovačkog udruženja. Kaldrmija će se obračunavati od čiste bruto-težine uz najmanju pristojbu od 1 krune- Od kaldrmije su oslobođena štamparska djela i novine, a materijal za novogradnju uz molbu će se opro­ stiti. U eamom cijeniku izmijenjene su neke stavke, koje daju općini moguć­ nost regresije ia ustupke. Novi tarif stupio je na snagu 18. •. mi- te od danas mogu trgovci iz­ voziti svoju robu bez ikakvih smetnja i pridonošenja dokaza, da su platili kaldrmiju. »Jedan pokušaj«. U našem 253. broju smo pod naslovom »Jedan po* kušaj« iznijeli, kako sc pokušate o* teti g. M. Ćurci ću i posljednji nje* gov izvor zarade, njegov vlastiti dućan, u koji je htio da silom useli neki Isailo Stojanovać. »Srpska Riječ« u broju od 16. ov. mje. na* pada nas radi te opravdane odbrane g. Ćurčića i kaže, da bi se stotinu sarajevskih »gazdi« promijenilo sa stanjem g. Ćurčića. Da se ova stvar riješi jedanput, mi predlažemo, da se g. Stojanoviću uruči za tvor e= u a magaza g. G. Jeftanovića koja od vajkada stoji neupotrijebljena. S tim bi bile sve strane zadovoljne, a sigurno i g. Jeftanović, pošto zna* mo, da bi se s njegovim stanjem ra­ do promijenile ne stotinu, nego sve sarajevske gazde. Dobrovoljni prilog za Musliman* sku sirotinju kotara Trebinjskog. Muslimani iz Cikaga u Americi sa* kupili su svotu od 101.000 K za siro­ mašne muslimane grada Trebinja i sela Korjenici i Brdine. Po 25 dola* ra darovali su: gg: Omcr Rcsulo* vić, Osmsn Ćatović, Zaim Sadović, po 15 dolara: Osman Fctahagić, Husnija Fetahagić, Lutvija Volić, Asim Ćatović; po 10 dolara: Smajo Broj 257 — „ПРАВДА* — „PRAVDA" Strana 4 — Страна Kravić, Ahmet Kravić, Mehmcd Capin, Hasan Ramić, Mehmcd Der* voz, Mustsf Ćerimagić, Sadik Kabil, Sulejman Riđušić, Osan Riđušić, Osman Riđušić, Husein Pirić, Hus* ni ja ćatović. Avdo Šaran, Hasan Šaran, gospođa M. Volić, Salih Per* van, Ibrahim Baraković, Salih Aleš* ković, Ajdin Busuldžić, Šukrija Bu­ suladžić, Đžafer Gahjatović, Šukri* ja Selimović, Husein Dupanović; po 7 dolara: Ibrahim Robović; po 5 do* lara: Osman Ćapin, Asim Resulo* vić, Halid Pi vodič, Jusuf Gali jato* vić, Asim Budalica, Mahmut Gali* jatović, Ragib Karamehmedović, Husein Serdarević, Ibrahim Nikon* tović, Husein Omeragić, Sulejman Busuladžić. Hamdija Kapetanović, Bcćir Ramić. Derviš Berhamović, Ahmet Busuldžić. Šaćir Ćamo, Mu# san Tičić, Mehmcd Zupčević, Zahir Spahović, Sabit Busuladžić, Begler ćerimagić, Mehmcd Kapetanović, Sabit Šchović, Hamad Demirović, lb* rabim Omerćaić. Mustafa Riđušić, Maho Hadžismailović, Hasan Ha* džismailović, Alija Habul, Sadik Vi* đen. gđa Vladislava Jesv Viđen, Jusuf Habeš, Nazif Pošković, Dža* no Tanović, Alija Tanović, Arif Ta# nović Agov, Aihmet Selimović, Ju­ suf Habib, Nasuf šehović, Zajim Hasanbegović, Hamid Bilalović, Scj* do Busuladžić, Mustafa Terzić, Na# zif Kapicić, Bajro Bašić, Nasuf Ja* ganjac. Abid Karadža, Zejnil Ta* nović, Smajo Tanović, Agan Kam* ber. Abdurahman Serdaković, Mu­ stafa Bučuk, Zajim Spahović, Meh­ med Gatačkić, Murat Kapić. Sulej* man Lipovača. Halil Ramić, Hamza šaran: po 3 dinara: Adem Sžanko# vić, gđa Matilda Zupčević, Musta­ fa Dckanović, Husein Osmanagić, Arif Mustedanagić, Husein Ahmet, po 2 dolara: Hasan Fazlinović, Haj# ro Košarić, Nczir Tanović, Omer Vilogorac, Bešir Pašić. Hamza Ja* ganjac, Husein Ovčina, Rašid H. Tanović, HaCil Zulfikar, Omer Ba# kić, Osman Hadžimesić, Murat Beg Bcširević, Smajo Baraković, Rama* dan Zeki: po 1 dolar: Salih Arne.u* tović, gđa Mine Busuladžić, Sulej­ man Bešić, Ahmet Muječić. Trebinjski se muslimani plemeni* tim darovaocima najdublje zahva* Ijuje, a mi nadodajemo: Dao Bog, pa se i drugi svjesni rodoljubi u njih ugledali! Bajretov glasniL Zabava. Pododbor u E. Dudici odr­ žao je vrlo uspješnu zabavu, dana 5. februara t g. sa čistim prihodom od K 13.351. Ovu zabavu nije nikako posjetio naš stariji svijet, što treba da se osudiDar u naravi. Gosp. Fejzulah Čavkić, školski upravitelj u B. Krupi, poklonio je knjižnici Gajretova kon­ vikta u Bihaću 93 komada knjiga, na čemu mu Gajretov odbor javno pri­ znanje i blagodarnost izriče. Dobrovoljni prilozi. Gajretovoj npravi stigli su ovi dobrovoljni pri­ lozi: Podobor B. Dubica poslao je od održane zabave 13.351; Jahja ef. Delić, šer. sudac Bihać, poslao je K 1.550, koju svotu je sak upi la gos poda Katić u svatovima gosp. Dane Ćubelića; Jasim Rapić Prijedor, po­ slao je upravi K 280; Ahmed ef.Sehić, šer. sudac B. Krupa, položio je Gajretu K 70 dobrovoljnog priloga; Pod­ odbor Gračanica, poslao je upravi K 3.000; Idrahim ef. Gojačić, šer. supac Kladanj, poslao je članarina i pri­ loga K 212; Pododbor Kulen Vakuf sakupio Je i poslao dobrovoljnih pri­ loga K 438; Salih Arpadžić Mostar, sakupio je na ženskom mevludu kod Abdage Kuludera među hanumama svotu od K 2.407; Ibrahim Begić Koraj, poslao je upravi Gajreta dobro­ voljnih priloga i članarina K 1.022. Gajretov glavni Odbor kako sa­ kupljačima, tako i darovateljima izriče svoju hvalu i priznanje na zauzimanju za Gajret, л osobito javnim putem blagodati našim sestrama u Mostaru, što su i one počele uviđati potrebu Gajreta, te dao Bog, pa se u njih ugledale i sve druge naše sestre u Kraljevstvu. Hgenturna i homisionalna poilaunics Sulejman Mulić, Zagreb. Kupuje i uzima u komisiju ovčije. kozije kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, te* letine, kravine i t. d. i svega posto* larskog pribora. Daje informacije u svim trgovačkim poslovima u Jugo* slaviji, Čeboslovačkoj i Njemačkoj Austriji. Kod raznih upita priložiti marku za odgovor. Brzojavna adre­ sa: Sulejman Mulić, Zagreb. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Stresmajerova ul. br. 3 Telefon 311 Trgovina medikamenata, drafvijaktii 1 kemičkih prolavoda, reba •< zavoja 1 kirurg. Instrument, » fotografskih aparata I >«tr«bltiM. Vr­ liki Izbor inoaamakih taluna, par rije, kozmetičkih patrebitina I apoavl Skladište svih mineralnih vada I r. i. Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12‘—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K 12 —. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10'— i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12—, Mast za uši na blagu K 5'— i 12’—, Prašak proti mrava K 10.—, Mast proti svrabu K 14.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. JOnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Зда' Mjesni zastupnici traže se! ? PAPIRNICA * I H.AMDIJE KOPČIĆA t preporučuje svoje bogato stovarište 0 svih vrsta papira, kancalarijskog i j školskog pribora. — Naručbe ne J obavljaju brzo i točno. 4» * 4 > Cijene umjerene. o Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 j дл л ад /л a a л д a t аааалжо. 1 POLICIJSKA DIREKCIJA ZA BOSNU I HERCEGOVINU. Br. 5946/21. Sarajevo, 1 7 /IL 1921. Natječaj. Policijskoj direkciji u Sarajevu po­ treban je veći broj straŽara i policij­ skih agenata. Za ovu slažbu dolaze u obzir lica, koja su podanici Kraljevine Srba, Hr­ vata i Slovenaca, fizički potpuno sposobaa, te raspolažu nužnom spremo«. Uvjeti sa etražare su slijedeći: 1. Da su navršili 24. a ne prekoračili 36. godinu, da su odslužili svoj rok u kadru, te nisu eženjeni; 2. Da nisu sudski kažnjeni, te da su bili besprikornog moralnog i poli­ tičkog ponašanja; 3. Da umiju dobro čitati i pisati la­ tinicom i ćirilicom, te da su svršili barem cijelu esnovnu školu. Prednost ка stražarsku službu imaju ona lica, koja su u vojsci imala čin podoficira, ili keja se iskažu boljom školskom spremom. Uvjeti za agente isti, što i za stra­ ža re. Za neposredno stupanje u agentsku službu potrebno je barem 4 razreda koje srednje škole. Prednost imada i ovđe ista lica, ko­ ja зп navedena kod stražara, nadalje oni koji vladaju potpuno jednim ili više stranih jezika ili koji su bili u sličnoj službi najmanje kroz godinu dana. Svojem rukem u oba pisma napi­ sane molbo sa slijedećim prilozima, (sve prema propisu biljegovane): Kr­ štenicu ili rodni list, domovnicu, škol­ ske svjedočbe i vojničke dokumente u originalu treba poslati ili lično pre­ dati najdalje do konca marta o. g. po­ licijskoj direkciji. Mjesečna beriva ledičnih polio, stražara: »ajmanje...........................K 1763 33 najviše ....... K 1880.-— isti imaju u naravi stan kao i odjeću i obuću. Mjesečna berrva iedičn i b p oli c. agenata: najmanje ...... K 1896-66 najviše............................... K 2096.66 Policijski direktor: Ž e g a r a c, v. r. Israel FrSnhEh Senfa (Bačha) fabrika svijeća, мрппа za pranje, miri­ savog sapuna i parfumerija. Osnovana g. 1878. Рг«р»гн4аје trgovcima i potrošačkim »drag** mu ad najjeinostavnijih do najfinijih mirisavib вауава izrađenih od najiišćeg materijala. Naratbs i dopis* moli slati na: Glavn«g >a«tupnika MOISE 1 ROMANO Sarajevo, Aleksandrova 33. Prodaje se kuća sa 2 sobe, magazom i bostanom u Sumbul mahali, Kreštalica ulica br. 5. Tko želi istu kuću kupiti neka se javi kod Neairage Sakića u Begovoj džamiji u Sarajevu. Елз£кга1вхапвзз««В№Ж0впз&ВЕааап«аавжваЕ12ЕЛХзвам««кпваввивв«1нп1ввгмшмвав«авкшсивнваваат««аЕав*тввнн^^ Muslimanslia trgovačka i obrtnička banka za Basnu i Нвгседавши (d. 1) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice --u —-------Brodu i 0os. JMovom ---------------------------------------------------------------------------------------*— Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjiČne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje' sve vrsti robe, ^=====================================^^ a poglavito sve Životne namirnice. =================u==================n=======^^ Glavno zastupstvo za osiguravajuće društvo ^HERCEG-BOSNA“. HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajepo. - Interurban telefon: Zli urednik/ Ibrahim Muhić, Vlggnik; Centrilni Odbor J. M. O. Štamparija Daulei & A. Кајоа, Saridđv^ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1a70884b82d7ec8005c58bc13b3816d1.pdf 2dea8e48e3e71c3f9ed86b1abc31a666 PDF Text Text pn AVDA ГЛ> ^Г1ЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 21 (259) pojedini broj К Д — Ulazi subotom, utorkom i Četvrtkom. Uređuje redakcionl odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.— ; za ino­ zemstvo K 2W —. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošL štedionice 1119. Sarajevo, Četvrtak 24. februara 1921. (15. Džem-ahar 1339.) Govor nar. poslanika Fehima Hurbegovića, USTAVNOM ODBORU prilikom -ELNE DEBATE O VLADINOM NACRTU USTAVA. Gospodo, Jugoslaveska musliman* ska organizacija predlažući svoj na* crt Ustava i pri izradi toga nacrta uzela je za podlogu vladin nacrt, laj se nacrt u mnogo čemu ne ala* že i razilazi u stvari od vladinog na* crta Ustava. Najglavnija je razlika, što mi stojimo na stanovištu pokra* jinskih autonomija ili pokrajinskih samouprava, dočim vladin nacrt Ustava stoji na stanovištu oblasnih samouprava. Gospodo, da se ražu* mijemo! Kad smo stali na stanovis* te pokrajinskih autonomija, ili ako hoćete, kako sam rekao na stano* vistu pokrajinskih samouprava, mi s time nismo mislili, da tangiramo državno jedinstvo. Mi nismo mislili na uređenje naše države u federa* tivnom pravcu. Da ovo razjasnim, moram da se u nekoliko osvrnem na postanak države Kraljevine Sr* ba, Hrvata i Slovenaca. Gospodo, poznato Vam je, da država može postati izvornim, originalnim nači* nom, ili izvedenim načinom. Ako država postane na izvorni original* ni način, onda do te države dola* zimo tako, da se jedan narod stalno nastani na teritoriji, da se organizu* je, da organizuje svoju vlast, gdje od prije nije bilo nikakve države, ili da otkinuvši se od druge države or* ganizuje svoju vlast, i preuzme pot* •punu suverenu vlast u svoje ruke. Pitanje je sada, da š je Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca postalo na ovaj način, t. j. da li je postalo fak* tičn m načinom? Ja držim, da nije. Naša je država postala izvedenim načinom. Kraljevina Srbija odvojiv* ši se od Turske, preuzevši samo* stalnu vlast, postala jc na originalni način. Isto tako država Srba, Hrva* ta i Slovenaca propašću Austro*U* garske postala je na ovaj faktički i izvedeni način. I ko je onda organi* zovao, ko je preuzeo vlast u svoje ruke? Organizovalli i preuzeli su je narodi, koji su bili nastanjeni na te* ritoriji Austrijske monarhije, a za naš dio naroda preuzelo je Narodno Vijeće u Zagrebu. To Narodno Vi* jećc izvršivalo je sve funkcije dr* žavne vlasti i tako je zaista posto* jala država Srba, Hrvata i Slovena* ca. Ono je bilo suvereno. Do toga vremena još nije bilo stvoreno Kra* !!jevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Pitam ja, kad je ono stvoreno? Stvoreno je tek 1. decembra 1918. godine, kad je Narodno Vijeće iz Zagreba preko svoje delegacije up* ravilo adresu na Njegovo Kraljev* sko Visočanstvo Regenta, koji je na tu adresu odgovorio svojim odgo* vorom. Tada smo mi, zaista, došli do Kraljevstva Srba, Hrvata i Slo* venaca. Šta je tu sada stalno stvore* no i Što postalo definitivno? Tu je stvorena jedinstvena država, koja je dobila ime Kraljevstvo Srba, Hr* vata i Slovenaca. Ta je država do* bila svoje vanjsko ime, svoju for* mu, naime ta je država postala mo* narhistična, postala je monarhija pod dinastijom Karađorđevića. Ovo ie pitanje tim danom konačno rije* šeno i to je danas i za moju stran* ku neprijeporno; mi o tome ne dis* kutujemo. Šta je ostalo neriješeno. Ostalo je u provizorij umu unutraš* nje uređenje države. Provizorij um je ostao sve dotle, dokle se ne sa* izovo Ustavotvorna Skupština. I za* ista, mi taj provizorij um u našoj dr* na. žavi sve do današnjeg dana ima* mo. Jer da to nemamo, ne bi imali posebnu vladu u Bosni, ne bi imali posebnu vladu u Dalmaciji, poseb* nu vladu u Ljubljani, Zagrebu i t. d. Pitanje je sada: da li se može kod totga govoriti o federaciji. Ja mislim, gospodo, da ne može, jer kad uz* memo, da je federacija takvo držav* no uređenje, gdje se ujedinjuju dvi* je ili više država, od kojih pojedi* ni dijelovi ostaju država, ali iznad tih dijelova postoji drugi organizam, da po vlastitom pravu iz vršuje ne* ke najvažnije državne funkcije za svoje članove i da to sve sprovodi svojom vlasti, onda toga kod nas nema. Vidite, kod federacije pita* nje je o više država i tu nastaje jed* na viša vlast, ali ipak pojedinim dr* žavama ostaje nekakva kompeten* čija, što znači, da one za one dije* love svoga uređenja izvršuju zako* nodavstvo, legislativu, samostalnu po vlastitom pravu Pitanje je, da li toga ima kod autondmije ili kod provincijalnog uređenja države. Ne* ma, jer ako se hoće provincijalno uređenje naše države, onda tu ne dolaze nikakvi faktori, koji vode pre* govore, nego jedino narod sa svo* jim predstavništvom i Kraljem ima da odluči, na koji će način najbolje da organizuje državu unutra. Tu sa* mo dolazi u pitanje, koliko i kakva kompetencija ima da se da pokra* finskoj samoupravi pokrajinskim autonomijama, da li ćc te aut ono* mije vršiti tu kompetenciju de jure proprio — po svome vlastitom pra* vu — ili će vršiti; de jure delegate - koliko im dozvoli Ustav, t. j. ko* liko tu kompetenciju daje samo Predstavništvo. Kad mi zastupamo ovakvo sta* novište, da u pokrajinama, koje mi zamišljamo, državna vlast ne vrši kompetenciju »de jure proprio«, ne* go de jure delegate, onda mislim, da se ovdje ne može govoriti o slože* noj državi, onda mislim, da ovo na* še stanovište ne dolazi u protivnost s državnim stanovištem. Gospodo, mi držimo, da je auto* nomno uređenje naše države s po* krajinama, sa pokrafinskim samo* upravama, a prema današnjim prili* kama najzgodnije. Jer kako vidite, mi se poglavito razilazimo glede o* bima tih pokrajina, a osim toga i glede te delegirane prenesene kom* petencije, naime, kolika će se ta kompetencija dati. Gospodin Voja Marinković je rekao neki dan: »Mi nismo centra* liste, mi smo ga morali tako brani* ti, jer smo se tako nazvali. Mi smo unitariste. Mi ne pravimo pitanje o širini prava, ako ona nemaju svoje posbne tendencije« i spomenuo je, kako je Srbija dobila najprije auto* nomiju od Turske, a onda se odcje* pi^. • j V Ali, gospodo, ja znam dobro pri* like u Turskoj. Nalazio sam se u tim prilikama tamo, a naročito prije 1912. godine i znadem, da su u Tur* skoj najviše narodnosti tražile te autonomije, taj muhtarijet. Zašto? Zato, jer je Turska bila sastav* Ijena. jer jc na turskoj državnoj teritoriji bilo nastanjeno više na* roda, koji su imali centrifugalnu težnju i tu je trebao samo prvi tc* mclj, pa makar sa malom autono* mijom, pa da se ti narodi otrgnu od ■ I ! ■ i , | Turske. Ali, gospodo, to kod nas nije i ne može biti, jer mi smo ov* dje slobodni. Jer mi smo jedan na* rod. Moram da istaknem, da mi iMuslimani stojimo na stanovištu narodnog jedinstva Srba, Hrvata i Slovenaca i da mi svaku plemensku borbu odbijamo. Kad smo mi jedan narod, pitam, da li može biti kod nas kakvih centrifugalnih težnji i od koga? Meni izgleda, gospodo, da vladine stranke, zastupajući taj vla* din centralizam i unitarizam, najvU šc se boje ovih tendencija. Ja ću biti iskren. /Meni izgleda, da je naj* veća bojazan, ako bi se dobile te veće pokrajine, da bi onda Hrvati obzirom na svoju istoriju, obzirom na svoju prošlost i narodne tradi* čije nastojali, da stvore zasebnu jednu samostalnu državu i da bi ta* ko došlo db Stoga, da zahtijevaju odcijepljen je, a isto tako i Slovenci. Iza toga postoji bojazan za Make* doniju (Dobacivanje). Molim, tre* ba da znate, da u Makedoniji ima dosta Aibaneza i da mi imamo Al* baniju kao susjednu državu i da po* stoji bojazan, da Albanezi ne bi i* mali svojih centrifugalnih težnji pre* ma Albaniji. Ja držim, da te centri* fugalne težnje ne može biti, i kad bi se neki pojedini slučajevi poja* vili, da se lako mogu goniti. Ja dr* žim, da Hrvat bez Srbina ne može živjeti, da Hrvatska država na da* našnjoj teritoriji sama za sebe bez Srbije ne može postojati. Ja ne znam kakvog bi interesa Slovenci imali, da se odcijepe i kome da se priključe. Gospodo, mi imamo svo* je narodne manjine; na našoj dr* žavnoj teritoriji mi imamo i Tura* ka po nacionalnosti, imamo i Alba* neza, imamo, a ja ih dobro poznajem znam od prilike mjesta, gdje ima pravih Turkuša. Oni su toliko uda* rjeni od svojih saplemenika. da oni više nemaju nikakvog izgleda, da bi kakva težnja prama vani imala us* pjeha. Zar nije glavno, da su zado* voljni zakonom, i da imaju ista gra* danska i politička prava kao i mi? Danas ih nemaju, pa su zato neza* dovoljni. Gospodo, g. dr. Vesnić govoreći o državnom uređenju i narodnom jedinstvu rekao je: mi, ako budemo jedinstveni i ako budemo imali u* nutrašnje jedinstvo uređenja drža* ve, mi ćemo imati i u međunarod* noj zajednici da igramo jednu veli* ku ulogu. Ja bih tome mogao još da dodam, da to nije dostatno, Tre* ba tu još drugih uvjeta. Država može naprama vani biti jaka jedi* no onda, ako jc unutra jaka, a unu* tra jedino tada može biti jaka, ako je narod zadovoljan, ako niko nije potČinjen, ako niko nije u svojim građanskim pravima zapostavljen. Gospodo moja, ja sam istakao, da mi moramo udešavati narodnom ra* spoloženju. Pri izradi našeg ustava moramo računati sa narodnim želja* ma. Mi možemo najzgodniji Ustav stilizovati i početi provodati ga, ali taj Ustav ako ne će naići kod na* roda na odobravanje, akcA ne će biti dobro primljen, nego ako će se silom morati provađati, gospodo, on*’ da taj ustav ne može nikakvog do* bra donijeti, nego samo nepovoljno* sti unutra i krize. I šta ćc biti? Do* ći ćete dotle, da naša država bude unutra slaba, a kad bude unutra sla* ba, onda će biti i naprama vani slaba. G. Vesnić je još istakao, da, po* što je narod jedan, mora i država da bude jedinstvena. Ja držim, da može biti jedinstvima država, a da Godina Ili. narod ne bude jedan. Ova se dva pojma moraju jedan od drugoga od* lučiti, razlikovati, i s toga se ne srni* jc nikada tretirati pitanje državno* ga jedinstva sa Vesnićevog glediš* ta. Ako je narod jedinstven, bolje je, a ako nije, to ne mora ni biti. Gospodo, zastupajući gledište po* krajinskih autonomija, mi držimo da su one jedino podobne, da u na* šoj državi dođemo do dobre admi* nistracije. Vi znate, da su ove sve naše pokrajine: Bosna, Hercegovi* na, Dalmacija, Hrvatska i Slavoni* ja, Makedonija, Crna Gora, Slove* nija živjele sa posebnim životom; da imaju svoje posebne tradicije, da imaju svoje posebne običaje i obi* čajno pravo, da imaju takve zako* ne, koji se ne mogu lako izjednači* ti. Sa mjeničkim pravom to bi mo* glo lako ići, sa građanskim već te* že. Ni samo nasljedno pravo ne mo* žc se kod nas brzo izjednačiti, ne može se tako brzo sjediniti. Tako je i s drugim. Kad ovo imamo pred očima, mi onda ne smijemo ni je* | dan put da se upuštamo u razgra* ničenje tih oblasti tako, da dođu u dodir jedni građani sa drugima iz suprotne oblasti. Takvi upravni od* nosi ne će biti dobri, jer jedni dru* ge ne će razumjeti. Pokrajine ova* kve kao što su danas, treba da os* tanu, dok se postupno ove razlike ne izglade. Gospodo, ova kompentencija, ko* ju Vladin nacrt Ustava daje oblas* nim samoupravama skučena je, ona nije nikakva. Upravo ja držim, da ovakva kompetencija samouprave jeste jedan teret narodu. Jer sve državne finansijc, -svi porezi, svi državni prihodi ostavljaju se cen* tralnoj vladi, dočim oblasti imaju svoje finansije, ali kakve? Nove te* rete i nametel Ne preostaje oblas* nim samoupravama ništa drugo, ne* go da one raspisuju nove namete, nove prireze, i onda da narod te samouprave na taj način uzdržava. A šta dobivaju samoupravne obla* sti? Dobivaju zdravlje, javne pute* ve, Šumarstvo, škole i t. d. To dr* žava odbacuje i baca narodu ва te* ret, a samo sve finansije ostavlja sebi. Da se bar tu uzelo, da centra!* na vlada za jedinstvene državne us* tanove imade posredne poreze, kao što su monopol, carina i t. d., a da se posredni porezi u okruzima dadu oblasnim samoupravama, onda bi narod pored tereta dobio bar tu mo gućnost, da svoju administraciju o* drži kao što treba. Gospodo, ni administrativa ona* kva, kakva se zamišlja po oblasnim samoupravama nije mogućna i po* dobna da bude dobra. Ja držim, da I. bi adininiktativu trebalo prepustiti I pokrajinskim samoupravama, jer a* 1 ko se administativa sva centrališe, svede na jedno, oda će ovdje biti ve* ći aparat, a manje kontrolne vlasti, biće zloupotrebe prava i nikad se ne će doći do dobre uprave. Kad bi pokrajine imale same, da ove obla* sti kontrolšu, onda bi upravni apa* rat sasvim drukčije izgledao. Gospodo, za naše narodno oslo* bođenje i ujedinjenje mogu kazati, da su Srbi, Hrvati i Slovenci pa i Muslimani kao ogranak ovoga je* dinstvenoga naroda bili, mogu re* ći ako ne svi jesni, a ono dobro ras* položeni prema ovoj našoj državi i da su je svi htjeli. I budite uvje* reni, da se pošlo pravim putem, da se nije pošlo putem šikaniranja, pu* tem zapostavljanja, to bi narodno jedinstvo i u duhovnome pogledu i u pogledu svijesti poš!o više una* i | i ! I | �Страна 2 — Siraaa prijed, a ovako je otišlo unatrag. O# vako imamo danas više razdora ne« До Što smo imali ikada priie, a to dolazi stoga, što se nije sudilo jed* nim mjerilom, što su se jedni ele­ menti pretpostavljali, a drugi zapo# stavljali. Gospodo, mnogo su se po minjale riječi, a to jc i g. Vesnić ka­ zao: Brat je mio, koje vjere bio! Jest, to je istina, aS to ne smije da ostane puka fraza, to treba da se i u svojoj sadržini potpuno izvršuje. Mi Muslimani za ove dvije godine gorko smo se razočarali u tome bratstvu. Mi smo poslije dvogodiš# njega bratstva umjesto onoga, če# mu smo se nadali, da ćemo naime u ovoj našoj narodnoj državi uži* vati sve zakonske blagodati, sva gra* danska i politička prava, — danas doživjeli bijedu i nevolju (Čuje se: Ne izgleda!) Jest, gospodine, bije# du i nevolju! Gospodo, ja ovim hoću da se os* vmem na agrarno pitanje. Mi nismo protivni rješenju kmetskih odnosa, ma da ja držim, da kmetski odnosi nisu potpuno feudalni odnosi, ali su njima slični i nesavremeni sto ga ih je trebalo riješiti Ali tu se trebalo raditi pametno i bistro, to je pitanje trebalo tretirati obzirom na socijalne i ekonomske interese naroda, a ne obzirom na partijske interese, jer jedna demokratski ure* đena država, dajući jednome bolju ekzistenciju, mora da gleda na to, da ne stvara sa druge strne proleta* rijat i bijedu. Tako se nije postupi* k> prema nama. Kod nas ima njih mnogo i mnogo, nisu tu u pitanju jedna, dvije do tri hiljade, nego ih je na desetke, pa i stotine hiljada danas, koji su baš usljed ovoga od* nosa spali na prosjački štap. Nepo# znavanje toga dovodi dotle, da se u beogradskoj »Pravdi« neki dan piše, da se kod rješavanja ovoga pitanja begovima, a time misli u opće na Muslimane« ne smije dati zemlja, pa makar je htjeli raditi. To znači, da se prosto ide za tim, da se mi deposediramo, da nas se ne da minimum za eksistenciju. Kao što rekoh, mi nismo protiv toga, da se to pitanje riješi, ali ono treba da se riješi u čitavoj državi po jednom principu, po jednome mjerilu, treba prema svima nama da se postupa, prema svima nama da se postupa jednako. (Čuje se: Tako jc!) Gospodo, Vama demokratima u* pravljam ovo: Beglučko pitanje ste Vi stvorili, jer ono nije postojalo i Vi treba da činite razliku begluka u dvoje. Ima begluka, koji su od vaj* k?da begluci. A ima ih, koji su na« stali deložiranjem kmeta. Mi ne* mamo ništa proitv toga, da se ovi što su nastali nepravednim deloži# ranjem podvrgnu reviziji. Ali onu čistu svojinu, gdje se ona ne može nazvati velikim posjedom i gdje i* ma slučajeva, da čovjek sa 17 dje* ce gubi i svoje posljednje parče zem# lje, podvrgavati agrarnoj reformi, ne znači ništa drugo, nego prosta otimačina. Ja ću Vam ovdje jednu stvar iznijeti. Na jednoj konferen* čiji demokrata u Bosni jedan uvaže« ni drug je rekao, da beglučko pita* nje ne postoji, a da postoji samo re* vizija kmetskih parnica i za dobi« vanjc seljaka da je beglučko pitanje stvoreno u partijske svrhe. (Dr Vo# ja Marinković: Nije tako!) To je tačno, i kad bi Vi gospodine Marina koviču, otišli u Bosnu i Hercegovinu i vidjeli od slučaja do slučaja, a ne po pričanju kakvog vašeg druga, kakva je tamo bijeda i ko je sve zemlje oduzeo i oteo, onda bi Vam bilo jasno, da su Vas bivši Vaši družovi iz Bosne i Hercegovine u# putili na krivi put. (Dr. Voja Ma* rinković: Ne oni. nego Vi, ko’i se protivite tome). Nemojte identifi* kovati veleposjede sa srednjim i malim posjednicima, kakvih je kod nas najviše. Ja ću Vam reći pravu istinu. U Petrovačkom kotaru po# stoji 3.600 kmetskih familija, među njima ima iedna muslimanska fami* lija u Rajnovcu, koja se zove Palić. Bila je to udovica Muslimanka sa dvoje nejake djece; ona kao slabo* umna nije mogla obrađivati posUeđ* njih godina svoje zemljište, nego ga jc obrađivao njen susjed. Poslije prevrata je on uzurpirao ova i po* sjed i udovica je sa svojom nejakom djecom ostavljena potnuno bez za# štite. Kotarski ured je bio rješio, da 259 ЛУАРДЛ« — »PRAVDA* ; I i | i ’ • ! . 1 i i i : I , i i I ; : i 1 • : j 1 j ; , I i j 1 i i j • : I i ! , I ' j . ' j I I ! i i ■ . j i ! I ' ; I i ! se njoj zemlja ima vratiti. Zemalj* ska vlada jc to isto riješila, a ovdje kod ministarstva predmet stoji go« dinu dana i po njemu se nije ništa riješilo. Ona кгераје u bijedi, a ov« dje se gospoda nadmeću. Jcako će bolje agitovati sa tim pitanjem. Da* lje kod Petrovca ima jedna familu ja. koja je došla iz Hercegovine i koja se zove Jaganjci. Oni su musli# mani i ima ih 7 kuća. Prije 23 go« dine su se naselili i uzeli su od jed* nog Muslimana od starine begluč# ki posjed, koji su obrađivah napo* lice. Ove godine su njihovi pravo« slavni komšije, bez ikakvoga prava oteli i uzurpirah njihova zemlljišta sve do kućnjega praga. Eto gospodo, za onoga vrijedi za* štita, a za ovoga ne vrijedi. Zatim se to pitanje ne rješava obzirom na socijalno ekonomske odnose ne* go prema partijskim zahtjevima i prohtjevima. Ovo nije jedan slučaj, ovakvih slučajeva ima na stotine i pravo je jedan vaš drug nazvao tu neprestanu uzurpaciju zemljišta — zelenom internacijonalom. (Juraj De metrović: 'Го je više vaša krivica nego naša) Gospodo, kad smo mi svoj glas dizali proti nepravdama, vi ste nam kazivali i izjednačivali sa antidržavnim elementima. Vi ete nam uvijek kad smo se mi tu* žili na nebratski postupak kojeg na* šeg brata — rekli: Ovo su crnožu* ti, ovo su antidržavni elementi, ovi su toliko zla počinili! Ko je učinio tolko zla? Treba samo malo bolje ispitivati i uzeti malo u ruke tajne akte kod bosanske vlade, pa viditi ko je više zla počinio, da li oni, ko* ji su dobili izvoznice ili naši ljudi. Za to se oni i ne objelodanjuju. (Dr. Voja Marinković: Da ste pred go* dinu i po dana pristali da se svrši agrarna reforma ...) To je vrlo slab izgovor, gospodine! Mi se nismo to* me protivili, a čini mi se da je onda bio ministrom dr. Vošnjak, kad su sami zemljoposjednici na njegova pitanja dali odgovor, koji je bio u skladu sa današnjim mojim razk# ganjem, ali moram da kažem, kad su predstavnici posjednika musli* mana došli, bili su izbačeni napolje. Mi tražimo, da se to pitanje riješi u čitavoj državi po jednakom princi* pu. Neka svaki ima pravo na po* sjed, a ne tako, da jedan ima deset hiljada dunuma, a drugi ništa, kao što je to kod onog čovjeka sa se* damnaestero djece. Desilo se, da mu je jedan oteo sjenokošu, a pošto nije imao pravo na to, došli su oni, kojima je bilo krivo, što ih nije za? pala pljačka i popalili su ga. Vidite, do Čega dovodi ovakvo rješavanje beglučkih pitanja. Pošto mi stojimo na stanovištu narodnog jedinstva Srba, Hrvata i Slovenaca, mi smo u našem nacrtu Ustva kao daljnju konzckvenciju usvojili i to, da se naša država zo ve: Kraljevstvo Srba. Hrvata i Slo* venaca _ Jugoslavija, te da je us* tavna i parlamentarna nasljedna monarhija. To je m-slim, u potpu# nom skladu sa načelom narodnog jedinstva. Mnogo se govori, da Ustav treba da bude što kraći. Ali gospodo, kra* tak Ustav nikad ne može biti ja* san. Ustav treba da jc takav, da unutra uniđe sve što je potrebno, a da izostane sve, što jc nepotrebno. On treba da bude jasan, da se ne može izigrati. Vladin nacrt Ustava nije potpuno jasan i može se i dade se u svakom pogledu izigrati. I tako dolazimo do toga, da se svaki dan dešavaju šikanacije, pritvori i pro# ganjanja, premda imademo i danas Ustav Kraljevine Srbije. Vidite, što se zbiva u Makedoniji! Zadnjih da* na što se zbilo, prave su grozote! Mi nemamo ništa protiv toga, da se odmetnici i zločinci progone. To nikada niamo tražili, niti ćemo tra* žiti, ali proganjajući odmetnike kla* ti i ubijati nevinu djecu i nevine žc* ne, to nije ljudski, to nije humano. to se ne može složiti sa dvadesetim vijekom. Gospodo, ja ovo ne iznosim, to su vaši drugovi meni sami kazali i rc* kli su mi, da su oni očevici toga. Sto to znači, ako se jedan odmetnik, ako se jedan zločinac ne će da po* kori zakonu? Siliti njegovu ženu ili dijete ili komšiju, da ga prisile, te ako ne će, da će ih raseliti, da će ih poslati u nove propasti, ja mislim, i ; i I I | I j • i ! i ! ■ i ‘ ’ • i , i । ; j ; j ; • ■ ‘ : ' i : ; ! i ■ • ! I i ' ' ’ i I da to ne može i ne »mije biti. Drža* va treba imati takovu snagu, da za* ista može stati na put zločincima, da ne dira u nevine žene, da ih ne ra* seljava. Gospodo, vladin nacrt Ustava is* to je nejasan i nepotpun glede ne* povredivosti stana. Tamo se kaže, noću može policajac, ako je potre* ba, ući u stan. Sto to znači? Ako je potreba, pa ako je i neophodna potreba? Znači li to, da se dopusti jednom policajcu, da on prosuđuje, kad je potreba, da može ući u stan? (Glas: Kod mene je pijani polica* jac u 11 sati ulazio noću). Mi smo tražili, da u noći može ući samo on« da, ako ga se pozove iz kuće u po« moć. Ali da se ostavlja policajcu, da on prosuđuje, da U je potrebno ili nije potrebno, to se nikako ne smi* je dopustiti. Gospodo, mi imamo i svoja vjer« ska prosvjetna pitanja, mi imamo svoju vjersku autonomiju. Ustano* ve naše vjerske autonomije nisu nikako u protimbi sa državnim in« teresima. Dapače ja mogu ustvrditi, da je ono, što je u našoj vjerskoj autonomiji, jaka podloga za izgra* divanje jake države, jer to su sve prosvjetne i humane institucije, ko* je se izdržavaju iz naših autonom* nih zaklada. Ali pored toga, što se te autonomije moraju čuvati netak* nute, mi moramo istaknuti, da te za* klade nisu u stanju, da se samo izdr* žavaju. Dosada nm je davana suh* vencija kao i pravoslavnim. Srbija je kao država izdržavala svoje sveš* tenstvo. Mi tražimo, da se onaj dio budžeta, da se onaj dio državnih iz# dataka, koji bude predviđen, da se utroši u vjerske svrhe, da se utroši preko autonomija naših. (Edbin Kri# stan: Nema država trošiti za vjer* ske stvari). Vi ne znate naših auto« nomnih statuta, pa zato tako neoz# biljno govorite. Pročitajte, pa ćete vidjeti, da imade lijepih ustanova, pa baš i po Vašem socijalističkom stajalištu. Mi tražimo, da se država pri raz? diobi ovih izdataka postavi na sta# novište proporcije i da preko vjer# skih autonomnih vlasti ove izdatke izdaje. Mi ćemo najbolje znati, ka# ko ćemo to utrošiti, kako ćemo to iskoristiti. Osim toga je za nas vrlo važno pitanje šerijatskih sudova. Ti su su« dovi kod nas danas državni sudovi i mi tražimo, da ostanu. Oni bi po« glavito imali da rješavaju u obirelj# skim, porodičnim pitanjima, u ure« đenju matica i o nasljednom pravu. To su sastavni dijelovi Šerijatskog prava i mi se toga ne možemo od* reći ni u kom pogledu, ne možemo praviti nikakve koncesije protivu šerijatskoga prava, jer bi radili pro# tiv svojih ustanova. I stoga mi tra* zimo, da ovi sudovi ostanu držav* ni, a da njihova kompetencija bude u onim granicama, kako smo mi to predložili u svome nacrtu. Gospodo, još jedno vrlo važno pitanje, a to je pitanje činovništva! Ja sam sc tu neki dan zgražao, kad sam saznao, da ministri imaju diskre* cionainu vlast, pa sam pitao kakva je to vlast i dobio sam odgovor, da ta vlast u suštini znači to, da mini* star, ako mu dođe kakav nepovoljan izvještaj o nekom njegovom činov# niku, pa ma to bio i skroz partizan* ski izvještaj, da on mora dotičnog činovnika jednostavno otpustiti. Znadem dosta takvih slučajeva, ko* ji mogu najbolje da ilustruju, šta se sve može podvrći pod tu diskrecio* nalnu vlast. U ime te vlasti može danas jedan ministar, recimo lađi* kalni ministar, otpustiti jednog svog činovnika, koji je agitovao za ne# koga, n. pr. za demokratu, na pr. ot* pustiti jednog sreskog ili okrunžog načelnika, i poslije dođe ministar demokrata, pa ih vrati na ijihove položaje, a otpusti radikala. To zna# či korumpirati činovn ^tvo, znači praviti ga nepoštenim. Gospodo, u Turskoj su postojali Serijatski sudo* vi, koji su bili uređeni tako, da ka* dija služi tri godine u njima. I šta onda njemu ostaje drugo, nego da za tc tri godine nagrabi što više mo* že. Tako se danas radi u Makeđoni# ji. Sreski okružni načelnik, muftija, svi oni dobivaju danas svoje prinad# ležnosti cd države i bez ikakve pro# cedure, bez ikakvog ispitivanja ino* že jednoga dana biti otpušten na te# : ; i i ; I : , i : i i i I i : : i ; ; I i • ! i — Brej melju te diskrecionalne vlasti Pa ŠU će ovaj čovjek i raditi, nego uga# dati jednom partijskom ministru ili jednom okružnom načelniku i onda će nastojati da svoju službu što bo* lje iskoristi? Znamo na pr. slučaje« va, da je po neki sreski načelnik za godinu dana stvorio sebi 50—60 i 100 dunuma zemlje i uz to nagrabio do# sta para. Taj je čovjek prodao svo« je poštenje, prodao je sve ono, što jednom čovjeku može da bude naj# sveti je, i od toga čovjeka Vi nikad ne možete imati dobrog i poštenog službenika. Pa evo i ovdje u Skup* štinj mi imamo namještenih činov« nika, koji se mogu odmah sutra iz# baciti, imamo u ministartsvu inspek# tora, koji su došli bez spreme i pro# tekcijom, koje bih ja teško uzeo u službu za dnevničara i onr su jed« nostavno protekcijom postali tako visoki činovnici. Takav činovnički aparat ne vrijedi ništa. Gosipodo, mi smo u našem nacr# tu Ustava postavili za činovnika ja# ke garancije tako, da ne mogu biti izloženi pojedinim partijskim šika« nama i da se pri prosuđivanju o ne# kome činovniku ima voditi računa samo o tome, da Ii on u svome ure# du, u svome zvanju vrši svoju duž* nost kao što treba i ima li kvalifi« kacije. Mi nastojimo, da ne bude korupcije među činovnicima, a to se može postići samo tako, ako oni ne budu izloženi raznim nepogod# nostima i bijedi. Gospodo, mi smo usvojili stajalište jednodomnog sis# tema, premda ima razloga i proti to# ga. Mi smo usvojih ovaj jednodom# ni si tem čisto iz razloga, Što smo u# vidjeli, u kakvim se prilikama danas nalazi naša zemlja. Mi danas stoji# mo pred jednim socijalnim prevra* tom. Mi smo danas u takvom sta# nju, da nas mogu spasiti samo soci* jalno i humano zakonodavstvo. A# ko mi pođemo ovim pravcem, ako budemo stvarali zakone u pravcu, da se obezbijedi radnik, da se obezbi« jedi težak, zanatlija, trgovac, onda ćemo nešto moći da stvorimo i da sačuvamo državu od velike krize so* cijalne. To ne bi bilo moguće sa dvo* domnim sitemom, jer ona silna pro# cedura, da jedan nacrt mora prvo biti podnešen Narodnom Prcdstav* ništvu, a po tom da ide u Senat, a po tom da se vraća natrag predugo traje, dočim ’judske potrebe idu brzo i ne mogu da čekaju. Zakoni, koji bi bili doneseni u Predstavniš* tvu, a koje ne bi bilo moguće do# nijeti u Senatu sa obzirom na kon* zervativnost članova, doveli bi nas do toga, da nikad ne bi išli sa vre# menom, nego uvijek za vremenom. Gospodo, ja ne ću duljiti. Kako sam istakao, naše je stanovište, da država bude uređena s pokrajinskim samoupravama. Kako su ove pokra* jine razdijeljene, to se vidi najbo* lje iz našeg nacrta Ustava. Jedno treba da uvažimo. Ustav treba da donesemo i to da bude dobar Ustav, koji će odgovarati raspoloženju i željama naroda i taj Ustav ne smije da ostane samo na papiru, i da se ne izigrava svaki dan. on treba da se izvršuje onako, kako treba i da zaista bude u sadržaju svom izvrše* no ono geslo: Svak je jednak pred zakonom, svima jednaka politička prava i sloboštine! Ako to budemo dali Ustavom, onda ćemo zaista i* mati jaku državu, a ako budemo izigravali ove najvažnije ustanove građanskih i političkih prava, onda nam ne pomaže ni sto pisanih Us# tava! Sarajevo, 23. februara. Žurnalistička nesavjesnost. Ne* ma gotovo lista u našem kraljevstvu, koji nije nasjeo nešto našem sara* jevskom presbiru, a nešto svojim »naročitim« izvještajima. Čak i »Ob< zor« bez imalo ustručavanja servi# ra ovu laž: »G. Korkut je Istupio iz redakcije »Pravde«, jer se kao pri* staše dra Karamchmedovića nije slagao sa stanovištm većine musli* manske organizacije«. Koliko rije* či, toliko laži! »Obzor« bi trebao odsele da malo kritičnije ispituje vjerodostojnost svoga izvjestitelja, osim ako i njemu, kao i mnogim dru# gim listovima nije stalo do toga, da doprinese i svoju u ovoj općoj na* vali novinfikoj na slo^u u našoj or# ganizaciji �fipol 259 — Brai Ta navala je podijeljena u dva fronta. Na jednom se izmišlja u laži o kojekakvim rscjepima našim, a na drugom se burgija u našim masama, donoseći velike ćlanke j)od «vuč» nim naslovima »KjemaLpaša i Ru* šija« i t. d. Demagogija tih listova računa sa simpatijama naših muslib mana za očajnu borbu Turske pro* tiv antante i misli, da će se u našim muslimanima malo po malo početi rađati mišljenje, da oni bolje brane njihove interese nego mi. AH to im ne će upaliti. Neka čitaoci, u kos liko čitaju i te druge novine, pomno čitaju i uvidjeće, da su te iste novi* ne u stanju, da osam dana poslije toga donesu bez imalo stida potpun no protivne vijesti onima, koje su prije osam dana donosile. Ovo vri* jedi u prvom redu za one vijesti, ko* je se odnose na istočna pitanja. Jer autentičnih, vlastitih vijesti sa Isto* ka nema nijedna naša novina. Sve one crpe svoje te tobožnje »izvor* ne« vijesti iz drugih evropskih no* vina, koje su kroz ove dvije godine dana o turskom т ruskom piatnju to* liko toga nalagale, da im se više ni* šta ne smije vjerovati bez zavjese nog ispitivanja. I MUSLIMANI ■ sjetite se i GAJRETA *■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■ Islamski pobrat 13 Istoku. Poljski list »Narod« donio je, pod naslovom »Itihad Selameti Islam«, sli­ jedeće obavijesti 0 opštemuslimanskom pokretu na istoku: »Praznici, koje svake godine u fe­ bruaru slavi 180 milijona muilimana, imaće ove godine oblik orijaškoga pro­ testa svih muslimanskih revolucionar­ nih udruženja protiv novoga stanja stvari, stvorenoga Sevreskim ugovorcm, kujim je odista postavljen u bri­ tanske i francuska ruke političko eko­ nomski protektorat nad svim muslimanakim zemljama Male Azije, Ara­ bije i Sjeverne Afrike. Njemačka i Rusija su složne u želji da oslabe vlast britanskoga carstva. One upravljaju svoje udarce put tamo gdje je džin najviše ranjav, a tih bol­ nih mjesta imade mnogo. Panislamski revolucionarni pokret imade u Evropi dva ognjišta djelat­ nost i spletkarenja. Jedan je u Moskvi, a drugi u Berlinu. Berlinski odbor nalazi se pod upra­ vom Talaatpaše i prima od njemačke vlade svaku moguću potporu. Nijemci bi na svaki način htjeli izazvati ustan­ ke u krajevima Arabije i Sirije, na koje njemačka nije prestala misliti. S druge strane se radi na Balkanu da se zapriječi sjedinjenje Trakije sa Grčkom i da se podupre savez Bosne i Albanije (l), u svrhu stvaranja neza­ visne države. Prošloga decembra obdržavao se je u Berlinu panislamski kongres, na ko­ jem su bile predstavljene revolucio­ narne stranke Turske, Indija, Egipta, Perzije, Afganistana i Kurdistana. Na njemu se je na prvom mjestu isticao Husein Rešid, Izaslanik moskovskoga odbora „Itihad Selameti Islam*. Na tom zboru se je ustanovilo da muslimanska revolucionarna propa­ ganda na istoku, odlučnom potporom moskovske vlade, napreduje orijaškim korakom. Izgleda da se je u Transkavkaziji upisalo preko 40.0<’0 dobro­ voljaca za vojsku protiv antante. Zaključci prihvaćeni na tom berlin­ skom zboru, izrađeni su u cilju da raspale muslimanski fanatizam protiv »tlačitelja sa Temze i Sene*. Radi se o rušenju Sevreskoga ugo­ vora i 0 omogućenju Jedinstvenoga postupko svih muslimana od Gangesa do Eufrata i Nila. Nadalje je odlučeno da se stvore nova akciona središta, osobito u Cirihu i Pragu. Pored ostaloga, obrazovan je bugar­ sko turski odbor u svrhu uređenja traćkoga pitanja mimo Saveza na­ roda*. (Nar. Jed.“) ЛФАВЛА* — „PRAVDA* Iz Sandžaka i Makedonija. DETALNIJI PODACI O POKOLJU NA KOSOVU. U turskom dijelu »Haka« od 18. maćinova sestra i njezina ov. mj. ima dopis iz Prištine, u Јсо^ malaćerka. U selu Košovica u« jemu se opisuju užasni pokolji u ta* bijen je Šerif Oko. O događajima mošnjim krajevima: »Dopisnik naj* u selima Prapaštići i Kićekula nema* prije nabraja imena onih, koji su mo još opširna izvještaja, аИ po pobijeni do 22. pr. mjeseca i to: u pouzdanim vijestima mogu Vam ja* selu: Šarban: Redžep Hizr od 14 viti ovo: Izova dva sela, koja godina, Cjazim Hizr od 8 g o d i n a, broje-po prilici 250 kuća, p o» m a j k a im Hamida od 50 godina, bijenoje iuništenoodsva* Bahtijar Behlul od 24 god., mati ka tri stanovnika — dva, te mu Lemetulah od 60 god., ž e n a mu pošto se selo sastoji veći* Asima od 23 god., Mustafa Rama* n o m i z žena i djece, jedva je svaka dan od 50 god., Zulfija Kasim od treća žena oetala na životu. Cio > 50 god., Arslanova žena Zarifa od metak i marvu iz ta dva sela pop* 50 god., k ć i mu Hava od 15 god., ljačkalo je stanovništvo Stare Srbije. druga kći Haila od 10 god^ Kad su se neki stanovnici pritu* Šerif Jašan o d 80 g o d. Oni su po* žili okružnom načelniku radi ovoga, bijeni puškom i bajunetom; Abdu* službeno im je izjavljeno, da su te rahman Mehmed od 50 god., sinčić potjere obustavljene, ali ipak su mu Selim od 4 g o d i n e, drugi sin* žandarmerijska bdjelje* čić Bajram od 2 god., žena mu n j a vraćajući se u Mitrovicu, pou* Hurišaha od 50 god,, k ći Gjulšaha bijala u selu Repi muhtara Sejid Fe* od 12 god., druga kći Rabi ja taha smaterom, ženom i dva od 4 godine, Ramadanova žena sina, Osmanova sina AHju, Osma* Kadundžika od 51 god., Tahirova na Fetaha, trgovca marvom iz Me* žena Azemina od 30 god., sin joj tohije , Uku Bahtijara, Sejida Be* Redžep od jednu godinu, Ab* ćira i Arslana Trimku sa dvije durahman Šakir od 7 g o d., ma jka kćeri iz Propaštice; Ibiša Mehme* mu Zejneba od 60 god., Šahinova da i sina Rahima Dobrtine iz Krime, žena Rabiša od 30 god. (ova je a zatim su ta žandarska odjelenjt ubijena tako, dajoj jeras* ostatak kuća, što pri prvoj potjeri j eč e n b a j o netom trbuh i nisu bile popaljene, u selu Popovcu utroba izvađena); Sahinov sin topom porušili i tako ovo dosta ve* Muslih od 12 g o d. Iz sela B 1 e p o* liko selo sa zemljom sravnili. j a: Ibišova mati Fazila od 65 god., Potpis dopimika. žena mu Fatima od 40 god., sin ♦ mu Rifat od 12 god., kći F e r i d a Upravo nam sad dolazi jedan se* o d 4 g o d., sin Džemal od 2 g o d., Ramadanova žena Emina od 20 ljak, koji vam pripovijeda, da je u selima Prapaštići i Kićekuli dosada god., Sinanova mati Čamila od 50 po naređenju vlasti pokopano 550 god., žena Fazila od 33 god., k ć i jješeva, većinom ženskih i djetinjih Hurišaha od 12 g o d., k ći Umiha* i rekao nam je, da će se, dok se na od 10 g o d., Diranova kći Na* zifa od 22 god., sin Arslan od 20 go* ostali pokopaju, sastaviti o svima popis«. dina, sin Mustafa od 12 god., šaci* Tako piše dopisnik »Hakov« u rova žena Hadidža od 51 god., njegovom turskom dijelu, a unie* k ć i mu Rabiša od 18 god., II a n.k govom srpskom dijelu donosi jedan fa od 14 god., Mahmut Ejab od dopis iz Skoplja o detaljima poko* 15 god., Jasar Šaban od 14 god., lja u prištanskom okrugu, koji, kao Salih Mehmed od 12 g o d., (Ovi su ubijeni puškom i bajonetom), Ra* nadopunu turskom dopisniku, u cijelosti prenosimo: madan od 4 god., Hasim Mehmed »U mome pismu od 8. januara od 3 mjeseca, Ajvaz od 20 god., ž e* ove godine, javio sam za neka ubi* n a mu Rabiša od 20 god., mati tva o kojima sam sigurno znao: a Aziza od 45 god., Abdul Ibrahim s ovim Vam javljam još neke deta* od 55 god. trgovac iz Prištine, Ab* durahman Sadik od 40 god., (ovi su lje. Molim da ih oštampate i time obratite pažnju našim poslanicima. ranjeni i onda spaljeni), Jaša* Selo Popovo, koje ima 55 kuća iz* rova žena Dinura od 38 god., Nu* gorjelo je, a ostalo još samo 5 do« manova žena Hadidža od 43 god., muva nezapaženih a cijela imovina Emin Adem od 41 god., Ramadano* i stoka opljačkana je i otjerana. Ov« va žena Hafifa od 50 god. iz sela dje donosim imena žrtava, koje su Trnova, koja jc u Blcpoje došla u žandarmi poubijali! goste, (ovi su svi pobijeni iz puške), Žena Nuha Osmana. Fatima Bajram Salih 61 god. s p a * majka Nuha Osmana, Adem Ijen na vatri. Zukmije^ ć e r k a Nuha Osmana Kad su poubijane nevine žrtve u Methije, ova ž r t v a i m a 3 god., selima Šarban i Blepoje, okrenula su udarili su je bajonetom u glavu i žandarska odjeljenja prema Golaku, probili шогак. Murat Halil 70 g'xl. pa su u selu Kičekula na jedan put Malih Ibrahim 28 god., Šerif Arif pobili imama Adema, predsjednika 58 god., Osman Hanris 5 god., Azim opštine, njegova sina Murstafu, dru* Hamit 22 god., Bajram Gamo 70 gog mu sina Mehmeda, d v i j e m a* god., Abit Aguš 42 god., žena š c« 1 e kćeri i zoš 4 žene iz iste ku* će. Zatim su ubili Kajtaz*Abdulaha ; г i f a S0 god., žena Šerifa Said 55 god.. Mihona žena šakova 56 sa šestero djece i ženom iz istog god., Bajram Harni’ 60 god., Zemi* sela, onda su iz mahale Sinanović, ha žena Husejinova 30 god., Rizas u kojoj ima et kuća, pobili sve: i Adik 56 god., Hezr Hasam 15 god., malo i veliko. Poslije toga su zMuharem Hasan 8 god., Azim Ha* u mahali Čorović, koja broji 30 40 san 5 god., ć e r k a Hasanova kuća, pobili sve, samo se spasio Ša* kika 21 god., Hasan Habdi 55 god., lim Laho s porodicom. U selu Pra* Zejncl Alusli 55 god., Laham Sadik paštice pobijeni su Ibrahim Govor 65 god., Mehrima Tairova majka s put članova р-orodice, zatim Bc* 70 g o d., Đuliša žena Toirova 38 ćir, Bajram, Čerim sa svojim cijelim god., Hamid sin Tairov 3 god. porodicama. Bećirove i Ibrahimove U selu Velika Rijeka zapaljena je kuće su spaljene. Iz istog sela pob:* kuća Mehmeda Sa;da a u kući pored jeno je pet članova porodice Muse zapaljenih odveli dvije krave Abdu« Jahe, a on je sa tri druga Č 1 a* Ifl Hamida. na pobjegao u šumu. Dva si* U selu Kape — Kole ima 6 maha* na Tahira Fonde i sin i žen a Ćazi* la u 4 maha’e ubijeno je od ma Fetaha također su ubijeni. Up* strane žandarmerijskog ravo, kad su žandarmeri j sk a odreda 111 muškaraca. Svi odjeljenja tuda krstarila, izbile su leševi bačeni na mjesto su iz starih granica Srbije iz pravca 51 iš an Ham. A poslije su sahra* od Tolara srpski komita, na su na* n;cni od žena, koje su ostale valili na kuće Selima Btćira i Mu* ž i v e u s c I u. Mula Ademova po* mina Redžepa u Nišfici i opljačkali 150 glava sitne i krupne stoke i svo ‘ rodica od 7 lica nije spašena od ovih muškinje iz .ovih kuća odveli u unu« .ziočina i popijena je. U planini je Bećir Makovac na* trašnjost Srbije. Iz sela Orlan po* šao jednu djevojčicu od 7 god., ćer» bijeni su Haiid Selim i Hamid Selim ku Ajdi Mulea i pitao ie gdie bježi. zajedno sa ženama i dvoje Drhćući od straha radi užasne sli* d i e c e. U selu Balaban pobijeni su ke, koju je još nosila u očima is# u kući Ruhana Dirana 6 č e 1 j a d i pričala ie: sve ž e n e i djeca i u istom ‘ciu »Kada su žandarmi došli u našu u kući jednog čestita seljaka,.kome kuću, skrila sam se u sa n duk se ne sjećam imena, ubijena je d o* Стржи — I u komedržimobrašno. Ubi* li su njih 14 članova naše kuće, ali mene nisu mogli naći. Kada su o tiši i, ja sam izašla iz svoga skloništa i pobjegla preko krva* vih leševa neznajući ni sama kucL« U selu Šarbanu ima 31 žrtva. Fa* milija Lahmana Mahmuda prvo je pobijena pa zatim zapa* 1 j e n a. Drugi su: Bihtija Behmun sa 5 članova svg* je porodice, Mustafa Ramazan sa ženom; ostali su žene i djeca. ŠakirMemedova ženako* ja je bila udrugom stanju, rasporena je bajonetom. U selu Urlan jedna žena je u* bijena sa porodicom od 9 Članova. Sve su ove žrtve pobijene od žan« darma koji su išli u potjeru za ka* čacima. Država objavljuje amnestiju da 8« vrate kaćaci kućama, a međutim plaši narod krvavim postupcima svojih organa«. JOŠ JEDNA UŽASNA VUEST. Pišu nam iz Kos. Mitrovice: 29. pr. mj. kapetan I. kl. Milan Klabić i sr. pisar Obrenović otišli su u selo Košutovo jedan sat daleko od va* roši, i pod izgovorom da traže kača* ke opkolili ga pretresajući sve seo* ske kuće. Ma da za vrijeme pretresa nisu našli ničeg ni najmanje podozrivog, ipak su istuk/IS jednog starca i tri žene. Poslije ovoga komandir je iskupio sve seljane govoreći im, da će ih sve poubijati i da mu je jedino za* dovoljstvo ubijati Muslimane. Zatim je odvojio trojicu i neda* leko od sela poubijao ih bajuneti* ma. Od ubijenih su Ibraim Salih i Sa« lih Šaban bili državni povjerenici i od države im je dopušteno, da no« se oružje: Treći Motan Ibraim naj* i pošteniji je čovjek među sedamde* set i pet kuća ovoga sela. Poslije ovoga žandarmi su ravno* j dušno napustili selo, kao da su bili na gozbi a ne na zločinstvima«. (»Hak«). Bilješke. »Srbija« i »Strosmajerov« dan. Nismo dosada znali da i Srijem ima I svoga Čokorila, a kad smo pročitali I »Srbiju« od 20. ov.m j. uvjerili smo se, da ga ima, i te kakovog. U tom broju ima uvodni članak »Štrosma* verov dan«, iz kojeg ćemo samo ne* kolike citirati? »Po nalogu postoje« ćeg ministarstva još nepostojeće »Jugoslavije«, imali smo i mi Srbi u ovijem krajevima da proslavimo rođendan đakovačkog biskupa Štro* smajera. Namajeovamonatu naredbu prosto pamet sta* 1 a. Ovako drske naredbe ne biše bila usudila ni jed* na hrvatska vlada u po* ■ sljednjih 50.godina i d a t i. Kažu: »On je apostol Jugoslaven* stva, on je prvi Jugoslaven, on je najveći sin i genije našeg troimenog naroda«. Koliko tvrdnja, toliko nei* i stina? Prije svega, on uopće ni« I je bio ni Slaven, nego Ni* I jemac, što je sam potvrdio p o z n a t o m s v o j o m i z j a v o m, ; da bi se Hrvati po gušili u lijenosti, kad ne bi bilo u njih - - »njemačke krvi«, I — koja ih n a p г s d goni.— On je zapravo kroz svoje »Sjeme* ! nište« u Đakovu »pohrvatio« i Sla* I voniju i Bosnu. Do tod doba u • Slavoniji nitko živ nije znao ništa o Hrvatstvu, O* • ni su svoj jezik zvali »r a c* j ki«, aodtogjebilo lakona* ! č i n i t i »h г v a t s k i«. — Itd. itd.« inercž&ovskij, boljševizam, Jugo« slavija i »Jutarnji List«. »Jut. List« , u broju od 20. ov. mj. donosi »inter* 1 wiev« svoga pariškog dopisnika sa I glasovitim ruskim književnikom Me« ; reškovskim, koji sada boravi u Pa* i rizu. U koliko je taj »interwiev« j originalan, neka prosudi beograd* ski list »Epoha«, koi: također od I svoga naročitog pariškog dopisnika ; pod istim datumom donosi istu i stvar. Pročitavši taj razgovor došli . smo do uvjerenja, da u seoi sadrži 1 jednu strašnu uvredu Merežkovako* I ga, jer mu se meću r ust' * ’ "c �Stran« 4 — OrjMKa stvari, koje nijedno obično piskara* lo ne bi reklo, a kamo li veliki Me* režldovskij. On kaže »Jugoslavija kao najsređenija i najzdra* vija današnja slavenska država... mogla bi odigrati is* torijsku ulogu. Odozdo, s Vašeg Ju* ga mogao bi se danas razdati poklič svemu Slavenstvu: na okup u po* moć Rusiji!« Dobro, taj nas Rus iz* gleda prilčno poznaje, ali šta aže mak) niže taj pariški dopisnik o nje­ govom poznavanju Jugoslavije?: »Pri tom sam ga mogao bez oklije* vanja utješiti izjavom, e je u Jugo* slaviji Merežkovskij poznatiji, nego ti Jugoslavija kod Mercžkovskoga... Smijao se. Neki elementarni podaci o J u g os 1 a v i j i b i 1 i su za nj — otkriće«. Velikom Merežkovskom mogu da i elementarni podaci o Jugoslaviji budu — otkriće j ujedno on može da tvrdi, da je Jugoslavija najsređe* ni ja i najzdravija slavenska država!« Tu prestaje sve. Takovo ponižava* nje velikoga, njegovo žurnailstičko iskorišćavanje u spekulativne svrhe i tako smjelo obmanjivanje mogućni su samo ondje, gdje su ljudski moz* govr udešeni samo za to, da u se pri* maju svaku žurnalističku glupost. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". Politilil prsgled. UNUTARNJI. Specijalna debata u Ustavnom od* boru. Pošto je, kako smo već javili, vladin nacrt Ustava primljen sa 23 protiv 19 glasova u Ustavnom Od* boru, počela je na 18. ov. mj. spe* cijalna debata. Debata napreduje vrlo brzo i redom se prima član za članom. Dosada je primljeno 12 čla* nova. 1. član glasi: Država Srba, Hr* vata i Slovenaca je ustavna parla* mentarna i nasljedna monarhija. — Službeni je naziv države Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. 2. član od* ređuje grb i zastavu. 3. član glasi: Shižbeni jezik kraljevine je srpsko* hrvatsko*slovenski. 4. član glasi: dr* žav’janstvo je u čitavoj kraljevini jedno. Svi su građani pred zakonom jednaki. Svi uživaju jednaku zašti* tu vlasti. Ne priznaje se plemstvo, titule niti ikakova preimućstva po rođenju. Fideikomisi rješavati će se na osnovu posebnoga zakona. Čla* novi kraljevskoga doma, u koliko u cvom ustavu nije drugačije rečeno, ima ju ista prava kao i ostali gradac ni. Priznaju se samo naslovi, koji znače funkcije. Član 5. glasi: Nitko ne može biti pritvoren za kakovu kri\4cu bez pismenog i razlozima potkrijepljen nog riješenja nadležne vlasti Ovo riješenje mora se saopćiti Mcu, ko* je se pritvara ili u času pritvaranja, iii ako to nije moguće najdulje u roku od 24 sata od sata pritvaranja. Protiv riješenja u pritvoru ima mje* sta žalbi nadležnomu sudu u roku od 3 dana. Ako u ovome roku ne bi bilo žalbe istražna vlast mora posla* ti riješenje sudu u roku od 24 sata. Za sve ove članove glasala je ve* ćina ustavnog odbora, osim 5. koji je primljen jednoglasno. Ostale pri* mijene članove donosićemo redom, u narednim brojevima. VANJSKU Savez između Poljske iFrancuske. Briand i Sapieha potpisali su 19. ov. rcj. sporazum političke naravi, koji sadrži ove četiri odredbe: Sporazu* mijevanje u svima pitanjima spoljne Brej £59 — Уфј „ЕИАВдА" — „PRAVDA** politike, koja se odnose ni potpisa* ne države, uzajmna potpora u eko* nomskom pogledu; odbrana terito* rije za slučaj napada i savjetovanje prije sklapanja novih sporazuma s državama Centralne i Istočne Evro* pc. Ratne tražbine od Njemačke. — Javlja se iz Pariza: Posebni izvjo stitelj »Matena« doznaje iz Londo* na, da su pojedine države predale rcparacionoj komisiji sume koje tra* že kao ratnu odštetu od Njemačke. Francuska zahtjeva 218 i po milijar* di franaka, Engleska 2 i po milijar* de, Italija 33 milijarde, Rumunjska 31 milijon zlatnih franaka, Belgija 34 milijarde belgijskih i 2 i po mi* lijarde francuskih franaka, Brazilija računa svoju štetu na moru sa jedan milijun funti šterlinga. Engleska tra* ži za rodbinu palih vojnika 18 mili* jard zlatnih maraka. Ovim tražbi* nama treba pribrojiti tražbine osta# lih država, koje iznose pet milijardi zlatnih maraka. engleskih listova došlo je u kneže* vini Tenk (Radžupatana) do pobu* ne. Nabob dao je tamo pohapsiti sve nacijonalističke agitatore i ova uhapšen i a su u cijeloj kneževini prouzročila pobunu. Ćete su mora* le intervenisati, pa je bilo velikih krvoprolića. Narod bježi u masa* ma na engleski teritorij. »Times« iavija iz Delhi, da je paČki komesar Bravia. šef afganistanske boljševič* kc misije u Kabulu, ubijen. ЉшиСс vijesti. CIJENE PADAJU 1 Papirnici D. 1 A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra 19. stigla i« velika količina prvoklasnog pisaćeg papira, bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom kao: koncept-papir 11 kg težak, 1000 araka samo 385 K, koutokorent-paplra sa 2 kolono 12 kg teškog 1000 araka 800 K. Hniranog kanciabpaplra 12 kg teškog 1000 araka 680 K. trgovačkog papira 10 kg teškog 1000 araka 520 K. te sav ostali pisaći materijal u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i tačno. Pakovanje se ne računa. Točno no minutu idu Suttncrovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad­ bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes« platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. DRŽAVNA RAZREDNA LUTRIJA. Do bitci drugog razreda: 70.000. - Dinara broj 98284 dobiva « 23367 < 30.000. - < < 60188 « 20.000.— c « 70759 < 10.000.- < « 22555 < 2.000.— • < « 48370 « 2.000.- « « 6210 « 1.000.— « « 1.000.— < 10158 « « 25763 « 1.000.— c « 76576 « 1.000.— c Ostali izvučeni 2490 brojevi izloženi su u izlogu Gajeva ul. 8. Slijedeće vučenje 7. i 8. ožujka t. g. Sreć­ ke se dobivaju kod Državne glavne kolekture Međunarodne banke d. d. Zagreb. Ga­ jeva ul. 8. Dobar dan! i dobro zdravlje do* niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i Ehaspilulel 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa*pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje* pote jesu: Fellerova EIsa*pomada za lice, najjača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni Ijiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel* lerova Tannochina*pomada za po* rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa*preparati tvrtke Eugen V. Fel* ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva* I ke preporuke vrijedni! POLICIJSKA DIREKCIJA ZA BO8NU I HERCEGOVINU. Br. 5946/21. Sarajevo, 1VU. 1921. Natječaj. Policijskoj direkciji u Sarajevu patreban je veći broj stražara i policij­ skih agenata. Za ovu službu dolaze u obzir lica, koja su podanici Kraljevine Srba, Hr­ vata i Slovenaca, fizički potpuno spo­ sobna, te raspolažu nužnom spremom. Uvjeti za stražare su slijedeći: 1. Da su navršili 24. a ne prekoračili 36. godinu, da su odslužili svoj rok u kadru, te nisu oženjeni; 2. Da nisu sudski kažnjeni, te da su bili besprikornog moralnog i poli­ tičkog ponašanja; 3. Da umiju dobro čitati i pisati la­ tinicom i ćirilicom, te da su svršiti barem cijelu osnovnu školu. Prednost 7.a stražarsku službu imaju ona lica, koja su u vojsci imala čiiv podoficira, ili koja se iskažu boljom školskom spremom. Uvjeti za agente isti, što i za stra­ ža re. Za neposredno stupanje u agenteku službu potrebno je barem 4 razreda koje srednje škole. Prednost imadu i ovđe ista lica, ko­ ja sn navedena kod stražara, nadalje oni koji vladaju potpuno jednim ili više stranih jezika ili koji su bili u sličnoj službi najmanje kroz godinu dana. Svojom rukom u oba pisma napi­ sane molbe sa slijedećim prilozima (sve prema propisu biljegovane): Kr­ štenicu Hi rodni list, domovnicu, škol­ ske svjedočbe i vojničke dokumente u originalu treba poslati ili lično pre­ dati najdalje do konca marta o. g. po­ licijskoj direkciji. Mjesečna beriva ledičnih polic. st ražara: najmanje............................ K 1763 33 najviše . ........................ K 1880 — isti imaju u naravi stan kao i odjeću i obuću. Mjesečna beriva ledičnihpolic. agenata: najmanje............................ K 18966& najviše................................. K 2096.64 Policijski direktor: »Ferijalni Savez«. Studenti Jugo* j slavlje izgrađuju ovu veoma potre* bnu i korisnu ustanovu po primje* ru svojih kolega u ostalom svijetu. Savezu je svrha, da okupi svu om* ladinu, da je organizuje i takovu u* pozna sa svim našim narodnim di* jelovima i pokrajinama. Da se orno* gući i najsiromašnijim đacima puto* I van je, Savez će uz pomoć svojih | podružnica, kojih ima u čitavoj dr* žavi oko 45, podignuti ferijalne do* , move za prenoćište, te u planinama ! kolonije za poboljšanje zdravstve* nog stanja đačke omladine. — Na* dalje Savez sakuplja razne polaksi* , KNJIŽARI I ŠTAMPARIJI DANIELA I A. Ž e g a r a c, v. r. ce za putujuće đaštvo, poduzima ; KAJONA U SARAJEVU POTREBAN JE sabirne akcije za obezbjeđenje do* SAMOSTALAN KNJIGOVOĐA I mova i kolonija. KORESPONDENT. PLATA PREMA PO­ Da Savez ispuni svoj program, GODBI. NASTUPITI MOŽE ODMAH. potrebna je pomoć ne samo države, Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 nego čitave javnosti a osobito đać* kih roditelja. Telefon 319. Savez apelu je na sve prijatelje Trgovina medikamenata, drogerljsklh i kemičkih proizvoda, robe od gume, omladine, na sve koji žele ljepšu bu* zavoja i kirurg, instrumenata, kao i dućnost našeg naroda, da ovu om* fotografskih oparata i potrebština. Ve­ ladinsku akciju što bolje susreću te liki Izbor inozemsklh safuna, parfumemoralno i materijalno potpomažu. rije, kozmetičkih potrebštlna i spužvi Skladište svih mineralnih voda I t. d. Dakle, jedina molba omladine na sve ljude, koji žele bolju budućnost jeste: »Pomozite djelom i besjedom J PAPIRNICA ♦ našu kulturnu budućnost«. — Po* t HAMDIJE KOPČIĆA I vjereništvo F. S. za B. i H. Kupuje i uzima u komisiju ovčije, koČist prihod Gajretove zabave iz* zije kože, suhe šljive, stari bakar i nosi više od 260.000 K. Ova cifra, ф preporučuje avoje bogato stovarišle < sve zemaljske proizvode. Posreduje koja predstavlja rekord svih dosa* za nabavu gotove kože, donova, te­ ? svih vrata papira, kancalarijskog i T danjih zabava, najbolje govori o ne* ♦ školskog pribor*. — Naručbe se ♦ letine, kravine i t. d. i svega posto* običnoj agilnosti, koju su pokazali 2 obavljaju brzo i točno 2 larskog pribora. Daje informacije u priređivači zabave. Mi im od srca Cijene umjerene. » svim trgovačkim poslovima u Jugo­ 2 čestitamo! slaviji Čehoslovačkoj i Njemačkoj Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Detaljni iskaz dobrovoljnih pri* Austriji. Kod raznih upita priložiti AA A 40-A A A A -Ж A A A A-A A A loga đonijećemo doenije. marku za odgovor. Brzojavna adre* Kongres jugoslavenskih žena. Iz sa: Sulejman Mulić, Zagreb. Beograda javljaju: U junu ove go* dine biće kongres jugoslavenskih že* na u Ljubljani, kome će prisustvo* vati delegati svih ženskih udruženja u Jugoslaviji. Dr. Todor Živanović, specijalista za plućne bolesti i tuberkulozu, or* dinira Aleksandrova 38 (iza Kate* ■ prispio je u Sarajevo jedan vagon i rasprodaje se. — Narudžbe prima: drale katoličke) od 4—5. Tel. br. 877. KO ZNA šta o mome ocu Rami Bo Zastupnik za Bosnu I Hercegovinu gluku, ratnom zarobljeniku u Si biriji, molim da mi javi na adresu Derviš Begkik, Podhum, Oštro* žac, Hercegovina. Centralna drogerija Braća Šahinagić BgEnturna i komisionalna poslovnica Sulejman Mulić, Zagreb. Oglasujte u „Pravdi". Schicht•ov sapun Albert Vita Levi, Sarajtgo, Dcspita aiiia to. I. PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica; Ljubljana. Podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica, Maribor, Ptuj, Split i Trst Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K 45,000.000 Prim« uloge гш ubžne knjižice, te fh ukamaćuje ra <•/, NETTO. Uluške ва teknćl račun ukamaćuje •ajpovoljalje Obavlja ive bankovne I mjenjačne pMlove te burzovne naloge natkulantnije. Daje sezonske i aprovlzacijske kredite. Kupuje I prodaje arećke, valute I vrijednosne papire avih vretl pa dnevuom tečaju. Plaandrs orarltne dobave. Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. tjednik• Љг&Мш Muhić. Vkorjtk: Ocfent J. M. 0. 1Мл!е1 đt A. КЦгл, SeroKvo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b4a987dc26ca52f2f24a3b3377e966de.pdf d90dd725b5b264f5425bccfd9102a27f PDF Text Text PC4TAK1NA U GOTGVpM PLAĆENA. Pojedini oroj K 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni есИмг. Pretplata: godišnje K 1?».—, na pola godine K 90.— (u Sarajer«): za našu državu godišnje K 200.—: za i«ozematvo K 25t.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ' 5АСИЛ0 ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНС^Е ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 22 (260) čekovni račun post. Štedionice 1119. Sarajevo, subota 26. februara 1921. (17. Džem-ahar 1339.) Londonska konferencija i Turska. Antantini državnici sastali su se prije рат dan u Londonu. Svrha te konferencije bila je prvobitno, da ispita njemačke protupredloge o is* plati njemačkih ratnih dugova. Me? đutim oba prva dana vijećailo se o istočnim pitanjima. Na konferenciji je osim Engleske, Francuske, Italije i Belgije zastupana i Grčka po svom ministru predsjedniku Kalogeropulo* su, i Turska sa dvije delegacije: ca? rigradskom, na čelu joj, veliki vezir Tevf6k?paša i angtorskong na čelu joj Bekir Sami beg. Kalogeropulos je dao izjavu uime svoje vlade, da je sama Grčka u stanju, da svojom vojsikom likvidira Kjemalpašu, na što je francuski general Gourand izjavio, da bi sama Grčka u borbi s Kjemalpašom doživjela potpuni poraz. Kako će takove riječi djelo* vati na prisutnog Kjemalpašinog delegata, jasno je, kad se uzme u ob* zir, da se jc veoma veliki broj an* tantinih četa iskrcao već u Čari gr a* du i prije ovog vijećanja i da se Kje* maipašmi delegati nisu još ni saslu* šali u Londonu, onda ima vrlo malo izgleda u uspjeh konferencije. Тге* ba se malo zamisliti u položaju Kje? malpašmog delegata: S jedne strane on izjavljuje novinarima, da Tur* ska treba da pripada samo Turci* ma, prckorava antantu, da je poga? žila Vilzonovih 14 točaka, a s druge strane mora da sluša vijesti o iskr* cavanju antantinih četa u Carigra* du. Međutim je Kjemalpaša predvi? dao taj postupak sa svojim delega* tima u Londonu a unaprijed se po* brinuo, da antanta već tim, šfo joj je uspjelo, da dozove njegovog de* legata na vijećanje, ne postigne o* nog uspjeha, koji je mislila postići, to jest diskreditovati KjemaLpašu kod njegovog moćnog saveznika u Moskvi. Stoga se je on požurio, da preko svoga delegata u Moskvi da izjavu, da će planuti ponovni rat, a* ko u Londonu ne dobije ono, što traži. Osim svoga prirodnog saveznika, sovjetske Rusije — prirodnog, pošto se bore protiv istog rieprijatelja, i* ma Turska još jednog isto talkb moćnog saveznika. To su svi is* 1 a m s k i narodi na svijetu. Čitaoci će se sjećati, da je još pred sklapanje sevreskog mira jedna de* Negacija indijskih muslimana, kbju je predveo Lloydu Georgu Muha* med Ali, zahtijevala uime 100 mili* jona indijskih muslimana, da se ne smije dirati u potpunu Samostalnost 11 a 1 i f a t a. To je poslanstvo oti* šlp kući bez uspjeha, Lloyd George ih je jedva saslušao i kazao, da Tur* skoj nije bilo nužde, da se miješa u rat. Alli Indijci kod kuće počeše, da se .svete Engleskoj. Oni objeruč? ke prihvata ju ruskog revolucijonar? nug glasnika i udružuju se u borbi za oslobođenje i sa budhistima, ko* ii su još mnogobrojnoj i, tako da či* tava Indija vrije i jedva čeka zgod* na momenta, da zbaci tiranina s le* da. Zatim islamski kongres u Baku prije nekoliko mjeseci, na kom je bilo hiljadama izaslanika islamskog svijeta sa svih krajeva zemlje i na kom se govorifo u osamdeset raznih jezika, pa zatim kongres u Sivasu prošlog mjeseca, koji je sazvao Šejh Senusi i čijem su se pozivu odazvali opet svi islamski narodi, — ta oba kongresa su naglasila, da se u H a ? lifat ne smije dirati. Možda su baš ta dva kongresa i bila po* vodom, da antanta pozove i Kje* maLpašu na pregovore u London, aU opet iskrcavanje njenih četa u Telefon br. 842. Godina ili. Itogpje vjErshih autonomija po Ustavu. Carigradu moglo bi da dokaže, da Kod rasprave o 13. članu (o vje* se antanta sprema na odlučnu borbu rama) vladina nacrta u Ustavnom a da su pregovori sa Kjemalpašinim Odboru predložio je dr. H r a s n i? delegatima samo jedna finta. c a jedan dodatak, koji znači auto* Ta borba antantina koju hoće da nomiju u upravi vjerskoj i u upravi povedu iz Carigrada, ima dalji cilj, s dobrima, koja služe vjerskim svr? nego li je upokorcnjc Kjemalpaše. hama. Borbom je postignuta u Bo? Udarac, na koji se sprema antanta, sni bosanska vjersko*prosvjetna a* ima da pogodi Rusiju, ima da po? utonomija, koja se nalazi u glavnom godi cijeli Istok, cijelu Aziju. Prije u jednom ,statutu sankcijopisanom dva dana javile su novine, da je i po državi i koja ima formu zakona, Kina sklopila savez sa sovjetskom na temelju koje se upravlja sa svim Rusijom. Otkad se historija piše, ni* vjerskim fondovima, vakufima, po? kada nije Azija, taj najveći, najna? svema samostalno. Državi je ostav? pučeniji i najtajanstveniji kontU Ijcno pravo intervenisanja samo u nent, pokazala takove žive jedno* nekim pitanjima. U stvarima imo? dušnosti i odvratnosti pro* Vinske naravi ili fondovima ili t. zv. ti Evrope i uopće evropske civiliza* vakufima upravljaju vakufsko?mea* čije. I ta odvratnostnepre* rifski sabori, koji imadu i nadzor 91 a n o raste. Stoga će po svoj nad početnim konfesijonalnim ško* prilici antantinim četama u Carigra* lama, gdje se uči samo vjerska nau* du Cijediti još jedan put toliki broj ka. Isto tako ove vakufske uprave četa i još jedanput toliki, a opet sve vode brigu o odgoju mladeži. Zato te čete ne će apsolutno ništa zna? muslimani smatraju, da ih se ne mo* čiti, ako imaju za zadaću, da silom ^е lišiti ovih autonomija, koje su za savladaju tu istočnu odvratnost i njih vrlo važne. Pošto u Bosni po* zasićenost evropskog gospodstva i stoji posebni budžet, kojim musli* želju za slobodom. Evropa je četiri mani i pravoslavni pdaćaju svoje godine u međusobnim krvavim bo* vjerske prosvjetne potrebe, to treba jevima ubijala svoje najbolje1 vojni* da država troši novac za tu svrhu ke na milijone i Evropa danas nije određeni prema stanovištu. Što se u stanju, da upriliči jednu takovu tiče saobraćaja i veza s vjerskim po? ekspediciju za potpunu pacifikaciju glavicama izvan granica naše drža? Isteka. Ali Evropi,' odnosno antanti ve. mi tražimo, da se očuva veza Ha* s Engleskom na če3u, nema drugog lifatom, jer to zahtjevaju svi musli? izlaza, jer popustiti i nastojati paci? manski propisi i jer ima odredaba fikovati Istok time, što bi im se da* koji su u vezi sa pristankom i odo* lo pola slobode, imalo bi za posije* brenjem Halifata. Stoga je potreb? dicu to, da bi Istok sa to pola slo? no. da se to i u Ustavu zagarantira, bode sebi za kratko vrijeme izvoje? kako eventualno ne bi to drugim za? vao punu slobodu, a onda zbogom konom bilo izi-grano. bogatstvo i moć Engleske, kad pre* predlog dra Hrasnice bio je suši indijsko vrelo. Sve ovo govori naOvaj konferenciji šefova grupa Ustav* za to, da će se antanta uhvatiti u rog Odbora dobrim dijelom usvo* koštac na život ili smrt sa sovjet? jen i konačna redakcija 13. člana, skom Rusijom i pobunjenim istoč* koja je poslata ministarskom Savje? nim narodima. tu na pretresanje, giasi ovako: Gdje će biti prvi i glavni front, »Zajamčuje sc sloboda vjere i pokazuje nam iskrcavanje antanti? nih četa u Carigradu. Sovjetska Ru* savjesti. Usvojene vjeroispovjesti šija je već učinila jednu nrobu s dru* ravne su pred zakonom i mogu svoj vjerozakon javno ispovijedati, u ko* gim frontom, s evropskim fronte nadajući se u pomoć evropskog, a liko se time ne vrijeđa javni moral u prvom redu poljskog proletarija* i ne čine krivična djela. ta. Ta jc proba propala i Sovjetska Rusija sada samo učvršćuje svoje Sarajevo, 25. februara. granice prema Evropi, izgrađuje for* »Domovina« i amnestija za San* tiče, nudi mir Rumunjskoj, a s Poljskom odavno pregovara. Sovjet* džak i Makedoniju. U »Domovini« ska Rusija okreće svoju akciju na broj 21. stoje ove riječi: »I ako je Istok, imajući četvero u vidu: prvo čitavoj našoj muslimanskoj ehaliji ogroman prostor akcije, na kome u Sarajevu, a naročito omma u San* mogu da operišu samo velike voj* džačkim okruzima vrlo dobro po? ske i vrlo dobro opremljene; drugo, zna to, k o se je radi ove stvari n a j* uzrujanoist i ogorčenost svih is* više an gazo vao bio kod naši točnih naroda protiv antante, treće, mjerodavnih u Beogradu, ko ti su narodi i njihova zemlja t e? jc za ovu stvar zainteresovao osim melj, na kome počiva antanta i svih ministara i našu bosansku vla? četvrto, u tim zemljama i među tim du na čelu sa g. M. Srškićem, a po? narodima nema domaćeg kapitala, sije g. Misovićcm koji je objeručke koji bi se po svojoj prirodi morao primiše i svesrdno u više mahova oduprijeti komunizmu, koji donosi kod najmjerodavnijih zagovaraše, to je ovdašnje glasilo Muslimanske sovjetska Rusija. Svi znaci1 govore, da će antanta Organizacije »Pravda« izletjela na otpočeti borbu protiv Istoka preko uvodnom mjestu sa reklamom itd.« Carigrada. I vrlo je vjerovatno, da Zatim konstatuje ovo: »Ukaz je će antanta popraviti i sevreski mir, potpisan na 17. ov. mj., a mi smo bar privremeno, u korist Turske, da (naime »Domovina) 18. ov. mj. bi? pridobije uza se Kjemalpašu i da ta? lil obaviješteni o tome telefonom sa ko u svojoj borbi proti Istoka svla* mjerodavnog mjesta iz Be* da prvu etapu. Zato je i pozvala u ograda; 18. ov. mj. dobili srno dc* pešu — opet s mjerodavnog London njegove izaslanike, a i iz istog razloga šalje svoje čete u Ca* m j e sta i t. d.« — Ta, ko li bi to rigrad. Ako se Kjemalpaša ne za? mogao biti, ko se je najviše angažo* vao za tu stvar kod mjerodavnih? dovobh s antantinim koncesijama, postaćc Carigrad ishodištem svih Ko li za Boga? Što nam »Domovi* na« ne oitkrije toga mađijoničara, ratnih operacija protiv Istoka i Ma* kome da je uspjelo, da čak i jedno? la Azija će postati druga Flandrija, a Kiemajpaša će morati i protiv svo* ga — dra Srškića (!) z a i n t e* je volje, da se potpuno združi sa resu je za sanđžačko?ma* kedonske muslimane? Ta — Lenjinom. Uživanje građanskih i političkih prava nezavisno je o ispovijedanju vjere. Nitko sc ne može osloboditi svojih građanskih i vojničkih duž* nosti i obveze ličnoga rada, poziva* jući se na propise svoje vjere. Usvajaju se one mjere, koje su u ma kojem dijelu kraljevine već do* bile zakonito priznanje. Druge vje* re mogu biti priznate samo zakoni* nom. Usvojene i priznate vjere samosta 1 no uređuju svoje unutarnje vjerske poslove i upravljaju s v o * j i m zakladama i fondovi* ma u granici ustava i zako* n a. Nitko nije dužan, da vjersko os* vjedočenje javno ispovijeda. Nitko nije dužan, da sudjeluje u vjeroza* konskim aktima, svečanostima i ob? redima i vježbama, osim kod držav* nih praznika i svečanosti i u koliko to određuje zakon za osobe, koje su podvrgnute očVskoj, tutorskoj ili vojničkoj vlasti. Usvojene i priznate v j e* re mogu održavati veze sa svojim vrhovnimvjerskim poglavicama, ili inače dru* gim vjerskim predstavni* cima izvan državnih gr a * nica, u koliko to traže du? h o v n i propisi pojedinih vjeroispovjesti. Način, kako će se te veze održati regulira se zakonom. U koliko se u državnom budžetu predviđaju za vjerske svrhe izdaci, imaju se dijeliti među pojedine us* vojene vjeroispovijesti razmjerno prama broju njihovih vjernih i stvarno dokazanoj potrebi. Vjerski predstavnici ne smiju upotreb’java? ; ti svoju duhovnu vlast preko vjer* skih bogomolja ili preko napisa vjer* skog karaktera ili i inače pri vršenju svoje zvanične dužnosti u partijske svrhe. Prestupi protiv ovog propisa, kazne se samo na tužbu privatnih lica. Tužba se odnaša neposredno nadležnom sudu, koji i sam vrši is? tragu«. Ovu konačnu redakciju pre* nosimo iz »Jutarnjeg Lista«. čujte, braćo muslimani Bosne i Her* cegovinel: dr. Srškić, koji se toliko za Vas »interesovao«, počeo se in? teresovati i za sandžačko?makedon* ske musiimanc! Pa čak i Mišovićl? Pa onda ta »mjerodavna« mjesta. Tri puta »Domovina« spominje »mjerodavne«. Ona s »mjerodav* nim« mijenja depeše i vodi telefon* ske razgovore. Osim tih usluga, ko* je joj »mjerodavni« čine, omoguću* ju joj oni, da i nas špijonira i onda ona svoju špijonažu javno iznosi i ponosi se njome, kao da zna sve, što mi radimo. Kaže, da smo mi istom, pošto smo od nje čuli, pitali dra Hrasnicu telefonski za amnestiju, koji da nam je odgovorio, da je ta stvar potpuno zabačena. Ni ovaj hckus?pokus, kao ni ona j sa Srškiće* vim zamtersovanjem za amnestiju, ne može uspjeti ni kod jednog čo? vjeka, koji normalno misli, jer je »Pravda« sutra dan nakon to* ga, što nam je (po »Domovini? nom« tvrđenju) dr. Hrasnica javio, da je amnestija zabačena, donijela čitav ukaz o amnestiji sa svim okru* zima i srezovnna, gdje je podijelje* na, a »Domovina« pored svih svo* jih »mjerodavnih« mjesta donosi o tome noticu, u kojoj su spomenuta samo dva tri okruga i u kojoj nije dosta tačno navedeno, za koja se lica daje amnestija. �I Prije svije godine. Primjeri. 5. Učku siročad. Jedni nemaju oca, iii majke, a drugi nemaju ni jednog roditelja. niti ih se sjećaju. Sada su sakupljeni u Sirotištu i uče. Nijesu više siročad. Obučeni su, u suhu su, a nijesu gladni, inu medu njima i veselja i nestašne dječije šale. Sa« mo mi mali Redža i ako je dobar đak opet nešto brižan, zamišljen a ne* ma roditelja, da za kim misli. Ni moja pohvala, ni crvena karta ga toliko ne veseU I Ouomiidnc i nehotice opazih na Redžinom heu tračak zadovoljstva. A sta se zbilo? 1 z n j_e g o v a r o d* n o £ mjesta K. došao h a d ž i« ja u S i r o t i š t c. d a o b a đ e R e# d ž u. U pitao ga kako uči i dao mu forintu. O, sretni hadžija : ... 6. Srijeda. Pazariti dan. Čužva u čaršiji, Pred Imaretom kao pred u« lištem. Jedni tamo, a dnigi amo. »Cigara! Cigara| Bosni! Bosni! &* liri za forintu... viče jedan grlat diečko. istom ga stade Шбка. Oče* pi • ga jedan »majstor« hiteći na dućan. »A šta diraš u siroče?« pita »majstora« jedan dječakov odrasli kolega, uzimajući dječaka u obranu. »A što se skita i smeta, ovuda?« — ot kreše »majstor«. »Ja šta će drugo, kad nema roditelja, a nećeš ga ti dn uzmeš sebi na zanat, pa da i on puštane čovjek«, produži branitelj. Sto će mi paščaiP« — dreknu ozbiljni majstor«, pa jurnu Jntrz svjetinu. »Stini, majstore, stani da ti ka* žem! — viče dječakov branitelj. »La# ko je lako govoriti, ama je л ргач o, jc li ljudski?«... Učitelj. Mi dcnisL Priboj, 20. februara. G. / Ubajj^ Jcvdcvić, odgovara* jući u »Domovini« na moj dopis u »Pravdi«, shiž o se samim podvala? ma, hoteći tako da svojim niskim i •bljutavim izrazima spere sa sebe hr* đu; ali se je jadnik uhvatio u gvož* da. On je imao kuraži, da kaže, da sam proti Srpstva i svega, što je srpsko. Neka mu to služi na čast, ako je iz toga, što sam protivnik danas? njem načinu uprave u Sandžaku i Makedonci. izv$o, da sam protiv — Srpstva. Gospodin tvrdi, da nije istina, da su muslimanske radnje s porezom više opterećene nego pravoslavne. Evo dokaza: od ravu.Javnih radnji oporezivane su najviše ove :Stevo* vica 50U\ Berisavljevića 1700, Ka? rađžića firma 700, ukupno 709 di* nara. Od muslimanskih radnji: Sa? khags H. Hsmzića. Huscjin ef. Ha? sanagića. Ibrahimage H. Hamzića, H^mdibcga Hr.sanagića, Jusufage Zatanića, Jisuf ef. Musabcgovića oporezivane su, osim ostalih prire« za, od 2—5000 dinara, što ukupno čini nreko 18.009 dinara. Sada pi? tara Vas, kao i cijelu pribojsku jav« nost: nasu li tc tri pravoslavne fir^ m jače i kapitalom i obrtom, nego sve muslimanske zajedno u cijelom Priboju? I ako se ovaj porez bude naplaćivao naknadno i za godinu 1919.. 1920. i 1921. onda možete biti uvjereni, da će Vam se ispuniti žc* I ja, jer ćc mnoge muslimanske rad« nje biti primorane, da se zatvore. Vi se g. Jevđeviću, pravite kao za« štitnik poštenih muslimana! Ali Vi se pravite pre smešnim, jer Vašu -»zaštitu« dobro znaju JrouslimanS još od Tomićeva vremena, kada se je ouškaralo >po ulicama i kafanama, te kada su muslimani s puta u dža« miju vodeni u kancelariju, a iz nje izlazili krvlju obliveni; kad su jed? nom starcu od 80 godina oči izbi* jene. Od tih udaraca i danas mnogi leže. Muslimani dobro znaju, na či« ju su inicijativu bila pripremljena ova grozna proganjanja. Vi mrzite Bnoi 260 — Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA* Стпзна 2 — Stran a Bilješke. (Iz »Pravde« broj 1. od 22. februara V ! i 1 i '1 1 ’ i i i i Odjek Baljićevog pitanja o voj« nim imamima. Neki Huscjin Jnhić vojni imam bez imamske spreme, koji je protekcijom Sefkije Gluhima postao vojnim ^marnom, b e z p r e d« loga Rc i s»ul«u leme, nalazi za munasib. da za čas ostavi svoje i« mamske poslove i da polemiŠe u »Srpskoj Riječi« od 23. pv. mj. Evo šta kaže taj iiham: »1 kad samo po* mfclim na naše poslanike iz Bosne i drugih krajeva, što se hć mogu da slože s Beogradom, sam se pitam: Šta ovo znaci i šta ovi ijildi hoće? — U Srbiji sam našao sve uređeno za. muslimane po propisima Islama: t. j. kuhinje, kupališta, voda gde treba i prostorije za klanjanje. Pa kad vi* dim ovako nešto lepo sve uređeno, naito ima da se tužimo«. Ako ministar vojni, odnosno mi* nistar vjera, uvaže Baljićev zahtjev revizije sposobnosti' vojnih imama, onda će - kad dođe reda na njega Jahić nešto lepo da iznese pred niih taj svoj članak i pitaće: »Zar nisam sposoban?« Ali varaš se, bra« te Jahiću! Ako uopće dođe to toga, ne će Ti to dokazati sposobnost. Čokorilov duh na putu kroz Ju« goslaviju stigao je u Beograd i uvr* gao se u suradnika beogradskog »Balkana«. U toj tranzi napisao je ovaj slijedeće: »Da se ne zaboravi. Srpski Športski Klub u Sarajevu rešio je da se od sada naziva »Šport« ski Klub Slavi!a«. Dakle, ne ni Ju« goslavija, već S’avija! Ovim neva« ljalcima i izrodima i-z toga kluba, koji se stide svoga srpskog imena, trebah bi Srbi Sarajlije da ispraše leđa. To je najbolji lck takve lu« de i odrode«. »Socijalist« i mi. Danas su se čak i demokrati, pa i sve ostale građan« ske ;artijc uvjerili, da naša orgatih zaciјa ne zastupa »begove«, daje u agrarnom pitaju isto tako liberalna, kao .i svr.ka druga građanska parti« ja i da se od njih razlikuje samo po tome, što tražh da se agrarno pita« nje u praksi ne rješava na vjerskoj bazi kao što je to kod nas dosada čmjeno, — ali eto »Socijalist«, koji bi trebao da dobro pozna strukturu svake buržoaske partije, naziva nas organizacijom »bosanskih begova«. Kao da je taj mizerni »Socijalist« zaboravio, da je za nas glasalo 80^000 seljaka, koji su došlli u životu do osvjedočenja, da će ga čak i muslh Planski beg Iskrenije zastupati, nego hriseanski seljak. 1919.) To je bilo doba preventivne cen* zure. Ovaj članak je. iz toga broja bio k on fiskovan na onim mjestima, koje mi ova i put podvlačimo: ZA SLOBODU ŠTAMPE. i slobodnoj državi nema i ne može biti gušenja slobodne riječi. Cenzura je jedno drakonsko sred* stvo, kojim se ne može postignuti konsolidovanje; ona samo unosi gorčinu i pobuđuje gnjevan osjećaj prema sistemu, koji hoće da utamni« či Misao, pa makar bio vođen i do« brim intencijama. A kad preventiva na |wđc tako daleko, da ne da iz* njett ni najprostijeg nasilja, onda prigušeni dobiva još i osjećaj obes= pravljenosti, pa usklpljuje i protiv s?« mom sistemu državne uprave. Drži ga sukrivcem. i tako cenzura postizava sasvim obratan učinak: Njom zaštićeni krive? uzimaju maha i smjelo ponavljaju svoja ne* djela, a njihove žrtve padaju u očaj i skra’nju otpornost. Jasno je da se na ovaj i oVaki način *ne će i ne mo« že p .-" ći konsoiidovanje naših tuž« Nadahnut dobrom željom za pro« t cv:. naše mlade države i vođen je? dino ispravnim shvatanjem, da će slobodna država niknuti samo iz slobodna izražaja narodne volje i osjećaja, plenarni .sastanak delega* 1: naše organizacije jednoglas* ;; o jc u svojio zak’iučak, kojim pro« svjeAic рк tiv uvođenja cenzure i odlučno zahtijeva da se ovaj nesa* vrcn e jednom za uvijek učini kraj. Vršeno ugodnu dužnost, kad o* vrj -rAčpčak i na ovaj način sta? ylj? ni? na zh2\c našoj vladi ггл« soj javnosti. zk.fik sloboda štampe! ukr?. > gledate sve, što jc pod fe« ! som! Govoreći o Vašoj želji da zajed? nički radimo, pozivate me, da izne« sem sve, što je dosada učinjeno. Istina je. mi Pribojski muslimani smo prošli najsretnije u Sandžaku, no ipak jalovi nismo ostali. Da ne bih prepunio cenjune stupce »Prav« dine«, mogu da Vam kažem, da je počinjeno šestssedam ubistava, od kojih za Bcća Kddžića, Hajra Иа* žirovića i Nukana Dedag^ća nikoni habera nema. Mislim da je trebala vkst, i ako nema privatnih tužila« ■ ca, da potraži zločince. Gospodine, kažete mi, da ne griz« к?Ж državne jasle! Niti ću ih griz« kati, a niti bi mi mogli dopasti od ■ Vas, koji uzgred i narod grizkate i ; koji ne trpite fesa u državnim kan« i celarijama. Tome je dokaz Suknja i H. H ’mzić, preti kojega, još od 400« ; štavljenja, kopate i klevetate, dok ' niste pre neki dan i uspeli. Također ' ini je poznato, šta je rukovodilo i . Suknju Ćehajića, da podnese ostav« ku na s uŽbi u načelstvu. I posle sve« ga toga tražite od nas zajednički ži« v<4 . rad?! Jest, Vi umete lepo pi« ; sati ј govoriti, ali kad Vam se iskre* : no pruži bratska ruka, znamo, kako jc Vi prihvaćate! '1 ražite, d«1 ieađem s potpisan. Žao mi je, to ne mogu učiniti sto« ga, šta kod nas irna ljudi, koji pot« puno nevini na osnovu jedne kle« vete i denunciranja leže mesecima u tamnicama. Nije mi za čudo, što tako Mihaj« lo piše, no mi je za čudo, kako se ne stide da »nezavisna« »muslimanska« »Domovina«, kad u istom broju s jedne strane piše, da u Sandžaku i Makedoniji padaju muslimanske glave kao pljeva, a sdruge strane puni stupce sa mutežnim i protiimu* slimanskim dopisima. Ali ne može se ni tražiti; bolji karakter i moral od Onih ljudi, kojima je cilj samo ; poslanički mandat. jb M. selam. Pribojac. Oglašujte u „Pravdi". i a i : ј MUSLIMANI I a sietiie se : GAfRETA ј ' маааавмаавааааааааавоеаааа«j wtw—nt r 41—4» ц м ^i— u ж—a——аам I ; Politički pregled. ’ ; i I I ’ • ■ i i I I 1 I ј i i I : i UNUTARNJI. Specijalna debata . u Ustavnom Odboru. U prošlom broju smo do« nijeli prvih pet članova Ustava, ko« ji su primljeni, a danas nastavlja# mo slijedeće primljene članove. Član šesti: »Nikome ne može su« diti nenadležni sud« se prima jedno# glasno. Član sedmi: »Niko ne može biti osuđen, dok ne bude nad« ležnp saslušan, ili zakonim načinom pozvan da sc brani«. Prima sc ve# ćinmpg lasova. Član osmi: »Kaz« na se može ustanoviti’ samo zako« nom i primjeniti jedino na djela, za koja je zakon u naprijed rekao, da će sc tom kaznom kazniti«. Prima se većinom glasova. Član deveti: »Smrtna se kazna- ne može ustano« viti za čisto političke krivice. Izuzi« maju se slučajevi izvršenja ili poku# šaji atentata na vladaočevu ličnost ' na članove Kraljevskog Doma sa koje je određena smrtna kazna u krivičnom zakunu. Izuzimaju sc osim toga i slučajevi, kojima je uz čiste političku krivicu učinjeno još neko t 1 i I 1 1 : j ! I I i I ј ! I I ■ I kažnjivo djelo, za koje jc u krivih nom zakoniku određena smrtna kazna, a takođe i slučajevi, koje vojni zakoni kazne smrtnom kaz« nom. Prima sc većinom glasova . Član deseti: »Ni jedan građanin ne može biti izgnan iz države. On se ne može protjerivati u zemlji iz jednog mjesta u drugo, osim u slu« čajevima, koje jc zakon izrikom propisao. Niko se ne može nasilno protjerati iz svoga zavičajnog mje« sta bez sudske presude«. Prima sc jednoglasno. - član jedanaesti; »Stan je nepovredan. Radi krivične istrage može se izvršiti nretresanjc i istraživani u stanu građanina sa mo u slučjevima, koje jc zakon predvidio, alt uvijek načinom, kako jc po zakonu propisano. Prdiciski ur« gani mogu danju ući u privatan stan, jedino radi kakvog službenog dje* la, koje se po prirodi svojoj može samo tu izvršiti, a radi pregledanja i nadziranja jedino u slučajevima, koji su ptedviđcni zakonom. Noću mogu policiski organi ući u privatni stan jedinomu slučajevima prijeke nužde i onaa, kad budu iz stana u pomoć pozvani. Tome ra« du vlasti prisustvovale predsjednik opštme ili dva prizvana građanina. Odmah po svršenom pretresu vlast je dužna predati licu, čiji je stan potresen uvjerenje o nahodu pre« tresa i otpisani spisak stvari odu# zet ih radi dalje istrage. Izuzimaju se privatne prostorije, koje su po namjeni svojoj pristu« pačne publici«. Ovakva redakcija člana koja se pzi azi od redakcije u vladinom nacrtu primljena je sa ve« ćinem glasova. VANJSKI. Odgođena konferencija u Porto Rose. Listovi javljaju iz Pariza: Rad: nastalih zapreka i potrebnih prćdkcmfereneija odgodiće se kon# ferencija nasljednih država Austro* Ugarske, koja se je imala održati u Porto Rose u početku aprila. Ni mjesto neće biti ono kako je prije javljeno, već će se konferencija odr« žati na Briofiskim otocima. . Protest Egipta. Iz Kaira javljaju: Zadnji govor ChurchOla u engle« skom parlamentu, č kojem je zago« varao pripojenje Egipta u britanski imperij, prouzročio je ovdje duboko gibanje. Svi ministri, članovi zako« nodavne skupštine i egipatske dele« 'gacijc ppslali su na Lloyd Georgea ' protestni telegram. Posredovanje između carigradske i angorske delegaciie. Po vijesti a« gcnciie Havas otputovao je iz Ca« rigrada Reuf Ahmed#beg, bivši se« kretar turskog poklisarstva u Pari« zu, predsjednik komisije za inostra# i na djela, narodni poslanik iz Čari« ! grada, da poduzme posredovanje iz« i među angerske i carigradske deiega« ; čije u Londonu. Boljševici .osvojili Tifiis. U ( i gradu se Šire glasovi, da sc Tifiis nalazi u rukama boljševika. , Borba između fašista i socijalista 1 u Italiji. Javlja se iz Rima: U čije« I loj Italiji dnevno se sve više množe I okršaji između fašista i socijalista. Do okršaja je došlo u Rimu i u Ba« ; riu, gdje su fašisti istukli kornunis« ! tičkug poslanika Bombaccia, na što i su socijalisti proglasili generalni ! štrajk. Do sličnih okršaja došlo je u Ferafj, Bolonji, Firenci, Tarantu, i Milanu i t. d. Više osoba je mrtvo < i ranjeno. Engleska bijela knjiga o Egiptu. Fo iz Londona izdala je engleska vlada bijelu knjigu o us* pjesima komisije lorda Miinera .u Egiptu, I! knjizi se iznašaju doku« i menti iz kojih se vidi, da je Engle« i ska dala Egiptu potpunu nezaviis* nost ali uz uAov. da sa Engleskom sklopi ofenzivni i defenzivni savez. Novi ministar Cfeurchill izgleda da • se ne slaže sa ovim zaključcima lor« I da Milncra, jer u strateškom giedi« i Štu ne daju dovoljnu sigurnost Ve« j likoj Britaniji. Egipatski nacijona« i listi međutim izjavljuju da ne pri* hvaćaju drugog riješen ja osim pot« pune nezavisnosti. Nezaposlenost u Njemačkoj ra« I ste. Usprkos poduzetih mjera broj nezaposlenih radnika u Njemačkoj I u mjesecu januaru opet je znatno �Kno» 260 — Broj porastao. Broj onih, koji traže pot* pore, povisio se je ođ 410.000 na 432.000. Obzirom na to, da članovi obitelji ne dobivaju potpore, kao i na to, da od besposlenih na temelju novih naredaba samo polovina pri* ma potporu, to se ovaj broj povi* suie na dva milijona ljudi. Nezaposlenost u Engleskoj. U engleskoj donjoj kući zatražio je radnički .poslanik Clynes od vlade, da odmah pfeduzmć sve nužne ko* rake, kako hi se stalo na kraj sve većoj nezaposlenosti. Do sada je oss talo jedan milijun ljudi bez posla, .pa .je Clynes oštro napao vladu, jer nije preduzela one mjere, koje su nužne, da se u Engleskoj otkloni o* pasnost boljševizma. Ako se vlada energično ’ati ovog problema, rekao je, može biti sigurna, da će naći po* moć i u krilu radničke stranke. Mi* nistar rada odgovorio jc u ime vla* dc izjavivši, da će sada biti nekoli* ko desetina hiljada ljudi zaposleno pri javnim gradnjama. Dalje jc na* vijesti«, da Se izrađuje zakon po ko* jem će se svim nezaposlenim radni* cima u stanovitom vremenu plaćati potpora. Žuta opasnost. Iz Pariza javljaju: »Chicagp Tribune« objelodanjuje članak vrhovnog komisara Nove Ze* kndije Winfrcda Findleya, koji je dodijeljen engleskoj vladi. Članak u* peren je protiv Japana, pa se u njem veli, da Japan između Engleske i A* merike sije smutnju. Tokijo pri* pravija odlučan udarac protiv Au* stralije i pokušava javno mnijenje u Engleskoj’i Americi tako uplivisati, da u tom slučaju Amerika ne po* maže Englesku. On poziva Ameriku na oprez, te veli, da će poslije Au* stralije i ona doći na red. Revolucija u Kitaju. Po vijestima francuskih listova iz Hong*Konga protjerao je armijski komandant Ju*Piu*č^n sa svojim jinanskim če* tama, s kojima se bori protiv Set* šnana, maršala Tang^Sutna iz Ji* nanfua. Narodna skupština u Jinan* fuu oduševljeno je pozdravila mar* šala Jua. U provinciji vlada sada mir. Maršal Tang povlači se na za* pad. Autanta mobilizuje. Javlja se iz Carigrada, (ja se očekuje dotezak brojnih anUntinih četa. U Carigra* du se pripremaju stanovi za 40.000 Engleza 12.000 Francuza i 12.000 Ta* lijana? г*^*«чмммл»п(i»»rr раапарпааааааа Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA^. Domaće vijesti. " Vjenčanje. Primamo iz Mostara: U ponedjeljak 21. o. mj. vjenčao se1 Omcr cff. Sehović ttgovac iz Sara* jeva sa mitovi dnom gđicom Fati* mom Kajtaz, kćerkom rahmetli lb* rahim ef. Kajtaza. Naše iskrene če* stitke! Svi glavniji listovi naše kraljevine donose u zadnje doba manje više netacne i alarmantne vijesti o drža* nju nekih. naših poslanika. Stoga i opet upozoravamo naše pristaše, da na svaku vijest o nama čeka, dok je mi provjerimo. Iznimku među tim listovima čini zagrebački »Jutarnji List«, koji je imajući izvrsnog iz* vještitelja bio u stanju, da neke laž* ne vijesti o nama, demantuje i prije »Pravde«. To rado javno konstatu* jemo. прлг Službeno iz »Nar. Jed.«. Zemalj* ' ska vlada za Bosnu i Hercegovinu I premjestila je sudskog pristava dra Smailbega Gradaščevića od ; kotarskog suda u Tuzli kotarskom ; sudu u Nevesinj4 postavivši ga u* , jedno starješinom toga suda. 1 Vjerska propaganda. Pišu nam iz I Bijelog Polja: Prigodom proslave Sv. Save odvedena su iz tamošnje ; osnovne škole i muslimanska djeca , u pravoslavnom crkvu, da pjevaju • prigodne nabožne pjesme. Taj po* 1 st u pak jc djelo školskog nadzornika I F i 1 i p a D e d i ć a. Isto je pismo s punim potpiosm poslao naš dopisnik i našem posla# ničkom klubu kaa traženi dokazni materijal za nedavnu tvrdnju Saki* ba Korkuta u konstituanti, da su i muslimanska djeca u Sandžaku mo* i rala učiti »Oče naš«. Pošto je g. Pribićević rekao, da je ј izdao razna naređenja, prema koji* j ma se imaju poštivati u školama ■ vjerski osjećaji, to mu moramo da I svratimo pažnju na ovaj događaj i poslije tih njegovih naređenja. I Besplatna državna ambulanta u Sarajevu. Sa sedmim martom otvara sc i predaje prometu ambulanta za spolna (veneri jske) bolesti u Mis*Ir* bi noj ulici br. 17. Ambulanta je sna# bdjevena sa potpuno modernim znanstvenim uređajem. Pregledanie i liječenje obavlja se' strogo znan* stveno. spcčljaUstički sa mikroskop* skim. baktcriiotoškim i serološkim' strazivanim Pregledan j e krvi po Vascrmanu. Uz ovu ambulantu uređen je ta* kođer i zavod za brzo liječenje svraba (šuge) sa dezinfekcijom ha* ljina u 'dezmfekeionu aparatu. Brzo liječenje svraba traje u svemu dva sata. MekarLspecijaliste ambulante su: šef ambulanta dr. Milan Radulaški za muške, speci a'1ista*ljekar Dr. Sta* ka Bokcnjić za ženske. Časovi za pregledan?e i liječenje su za ženske od 9 i po do 12 prije podne, za mus* ke od 4 i no do 7 u veće. Pregib davanje i liječe* n ј e u o v a j a m b u 1 a n t i j e p o t* puno besplatno. Od p r c g 1 e* d a n j a i I i j e č e n j a u o v o j a m# b u I a n t i i z u z e t i s u s a m o i* : mu ć n i s Io i e vL Rokefeler za naš đake. Listovi iz Trsta javljaju, da je Rokefeler darovao 14 milijona kruna za jugo* , -slavenske studente, slušatelje medi* cinc u Beču, Gracu, Pragu i Pešti. Mljekarska zadruga u Sarajevu. U' srijedu, na 23. ov. mj., održala se i jc dobro posjećena skupština mije* i kara iz Sarajeva i okolice, i to u ki* j raethani, u 2 sata po podne. Govorili su vladini činovnici eff. Čekić, o uvjetima i koristi zadrugar* I stva uopće, a dr. Filipović, mljekar* ’ ski referent, o programu mljekarske ; zadruge u Sarajevu. Njihove su riječi naišle na veliki I odziv, i ako je bilo dosta prigovora, I doduše više pojedinačke nego li ; stvarne naravi. Na koncu se jc iza* j brao agitacioni odbor od 18 lica, ko* I ji će raditi oko raširenja ove zadru# I žne misli. Odbor će imati svoju sjed* ■ niču sutra, u nedjelju. Za zadrugu i ima sada već 40 ljudi, pa će se ona I za koji dan i osnovati j odmah po* ! četi i raditi, a ne će čekati, dok joj : se svi mljekari u Sarajevu jave, jer i će oni sami i tako kušnje doći. ić. Otpuštanje nepotrebnog činovni* ■ štva. Iz Beograda javljaju: Pošto je ; državni budžet preopterećen veli* i kim ličnim izdacima na činovnike i I službenike, ministar finansija je e* I nerglčno tražio od svih ministara I da do 25. ov. mi. otpuste iz službe I sve nepotrebne ukazne i.neukazne I činovnike. „PROMET44 trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. Страи* - PRAV TRPITE LI OD SPORE PROBAVE? Od slaba apetita? Začepijenosti? Protiv toga pomažu Fellerove prave Elsa-pilule! 6 киtija 18 kruna. Prava švedska tiaktera 1 bo­ ca 20 krima. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja. Elsatrg br. 354. Hrvatska. A. Dr. Todor Živanović, specijalista za plućne bolesti i tuberkulozu, or* dinira Aleksandrova 38 (iza Kate* drale katoličke) od 4—5. Tel. br. 877. CIJENE PADAJU ’ Papirnici D. i A. Kajon. Sarajevo, Kralja Petra 19. stigla je velika količina prvoklasnog pisaćeg papira, bezuvjetno sposobnog za pisanje tintom kao: konoept-paplr U kg težak, 1000 araka -samo 385 K, kontokorent-papira sa 2 kolone 12 kg teškog 1000 araka 800 K, liniranog kanclaj-papira 12 kg teškog 1000 araka 680 K. trgovačkog papira 10 kg teškog 10O0 araka 520 K> te sav ostali pisaći materijal u vrlo jeftinoj cijeni. Prije kupnje na dru­ gom mjestu, uvjerite se u gornjoj papirnici. Vanjske narudžbe obavljaju se brzo i taSno. Pakovarje sc ne računa. DRŽAVNA RAZREDNA LUTRIJA. Do­ bitci drugog razreda: 70.000.— Dinara broj 98284 dobiva « 30.000. < 23367 « 20.000.— « « 60188 « « 70759 a 10.000.— « 2.000. - « « 22555 * « 2.000. i 48370 « 1.000,- « » 6210 « 1.000.-- « « 1OJ58 . 1.000.- « « 25763 « 1.000.— « 76576 « Ostali izvučeni 2490 brojevi izloženi su u izlogu Gajeva ut 8. Slijedeće vučenje 7. i 8. ožujka t. g. Sreć­ ke se dobivajB kod Državne glavne koleklure j'/edunarodne banke d. đ. Zagreb, Ga­ jeva ul. ’8. 1MADETE LI BOLI? U lica? U cijelo­ me tijelu? Popuštaju li Vam mišice i živ­ ci? Pokušajte Fcilerov pravi Elsafiuid! Divićete se! 6 dvostrukih ili 2 velike spe­ cijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. S* г.гг 3' I I • ! ! 1 1 ■ i • . i CokorlJov Alarm! Foenato je već evakom, kako Cokorilo napada svakog, ko ma nije po ćojfo, u flvojoj novini »Srp Zori", a kad ga novini napađncti teže eadn, on jednostavno neće da ide na jugoviueki sud. jer ga ne priznaj*. Sad ae Uh njegovih nevinih napadnutih žrtava nabraja ravna đudna^ pa kad su ga svi »tiennli џс duvar, da ipak mora na eod da dođe da odgovara, on iznalazi jedno novo aredetvo »a vještaćkl izmiosne iz nenriliko: on jednostavno alarmira (У71 br. od 20.11. 1921. _>rp Zore") ere prijatelje i patriote Srbe, da пп pohitaju u pomoć s mr.terijalom protiv njegovih žrtava, a proekribovao ih je u tom broju evoje novine ave poimence, pa bnjrnm neka Јгвене ko Ata irna protiv tih ljudi, a tn ima i Salkovića i Marica, i Simovića, i Antona i fra Mija itd. E, vraiki j* to de<»ko taj Ćokorilo. KNJIŽARI Danici i A. Kajon u Sarajsvm Kralja Petra ul. 19. sti* je oveća količina proljetnih i ; ljetnih modnih listova za odijela, kostime ; rublje, ke-o i separatni . broj za djecu uz vrlo jeftine čije* i ne. - i i služio Moj еошек aS je kod b.-h. 5 Jager-baona, te i I i ! i je zarobit u Italiji. Umoljava se, tko bi što o njemu znao, da javi Muhamedu ef. Jačiću, internu u401cvu uz dar od 100 K. Muči H Vas glavobolja I Trpanje u kostim a I Boli od uloga, ed rpvmatiznia: Besanieat Jeste H nervozni - 1 j j I Nije Ii Vam žettđac u reda? Trpito ii od slabe probave! Od pokvarena лpetita? Ta pok^ajte i Vi FELLEROV PRAVI ELEA’FLUlĐ. Divit ćete se i hvaliti Fellerov Elsaflniđ kao dobra prijatelja n crnim daniaea. 6 dvoalrakib ili 2 velike specijalne boce 4?.— K. Prah i tablete protiv reume 15.—^epirin praeei lb K. j ( Oj, kako ćete biti zadovoljni, ako poknsate FELLEROVE PRAVE ELSA-PILULE! Te вп uistinu dobre! 6 kutiju 18,— K. SAGRADA БЛКЕЕК 12.— K. »V£I> SKA ŽBLCĐĆANA TlNKTURA 20.- K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA 5.—K. Pravi eehoferov baham 15,- K- Za probavu! Vi Ita^ljet^ ? 81aa vtatranjaje, kašalj utažuje ZAGOR 8KI PRSNI 8OK 9.— K, Hego kolačići (prsna pastile protiv kašlja) 7.50 K, Bon­ toni od elada. оЛ trputas počamši od 3.—, K. Prsni čaj protiv kašlja S. - K. Fiak<rski prah 8. K. Guajakolsirup ua liječ­ nički prepi« 4A — K. IJppv ецј 8.— K. Olavobojj: I Jednako ugodan a anorabi kao i pouzdan jest EELLEROV „EISA* kUrčlć PROTIV MIGRENE 12.— K. Prašci protiv glavo­ bolje 15 — k. Kinina, prašku protiv grosniee 30.— K. Zubobolja I Zubne kapi K. Zeleno nije 39' Voda »a oei 5’— K. K. Probarni prašak 4. — K- Soda bicarbonica 3. К. Sol za čišćenje želudca 0.— K, Kariabadska sol 6. - K, REGENEROL SA MARKOM „HEGA* (fizioložke soli po pr*f. Neussern) 1 kctija 25,— K. Najfinije Ricinovo г.Не po 6.— i 30. K. Paetile od t&marinda 2.50 K. ČAJ ZA ČIŠĆENJE KRV! 8.—. Seneebleter i Muterbleter poeamfi od 3.— K. Slabokrvnomu Tekući željear.: eketrakt 20.— K, Željezni albuminat 40.— KHjeeuicki pveris: ARdOFERR.-N-TEKTOLETE od ljekarne k svetome Duhu п Beča 25,— K, HEGA FERRIN 45,— K, Kre-mo-željeani zirup 20.— K. Biandove tektolete 1».— K. Pravo najfinije ljekovito riblj« ulje вЕ1ва* Svrbljen^', RTrab. Mast protiv svraba 18.' K, Naftolcva mast 1л. i 20.— K. Sumporu* mast 12.— K. 8v» ostale masti, kao cinkova. bUjvajs — aromatična, lovorova mast □ kutijana po 3.—. 7.-i 12,— K. Mast sa rane 15.— K, Mast sa djecu. Kamfoma žestA 12. i 60.-— K. Mast ptot’v •sebline 15.-—, Uiahilon-flaMer, rubrflcJter 2.— K i 4. — K Žeeta г mast protiv guše -4Kropf 15.~ K. Sredstv.i z\ životinje. Hranivi prah «a marvu 1 katija 7 50 K, Mazilo »a konje 25,— K» Xrnik» 6. -i 80,— K. Gneti tarpent n 5.— i 10. K, Must protiv nšija 3. — i 12.— K- Kod upita treba priložiti poštanske biljogo za od­ govor. Protiv glista! Elea šećerne pustile protiv glistu 1 vre­ ćica 7.50 K CHvarovo sjeme protiv glista, čirto ili ea šećerom, po težini poćamfii od 4.— K. Proljev, Diareia! P. astlerove kapi protiv kolero 15 — K, kapi protiv grčeva 10 - K. kapi od kamilice, od prominca, kimove kapljice, eimetove. meiisov* kapljice, ’baldrijanska tinktura, Hofimanova žesta, male boce 6.— K. velike 30,— K. Dabrova kapi (Bibergeil) za žena 30 - • K. Omot I poštarina računaju se posebno, ali što jeftinije. Preporuče so, naručiti što viša na jedan puta, jer se tako troškovi podjeljuju i iznose za pojedinu robu manje. Narudžbe adresirati na: Eugen V. Feller, ljekarna, St i bića donja, Elsairg br 310 Hrvatska. drva, ugljena, drvenog ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Brzojavi: Promet. Ovlašteno carinsko posredništvo. Intb. Tele!. 29. �ĐON K 120 k« i Muslimanska trgovačka i obrtnička banka z* Best?« i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. ВОХ K 55 т Prva imootvorena HUiLIMANSKA APOTEKA „Mjeseca” prve kvalitete dobije se na malo i veliko ■ trgoviai ivakovrsnom kožom, krznom i vunoe M. L. ALKALAY aiitandma ii. 1У cošafc. - Telefon 786. Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijsklh i kemiČkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebšt.na. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svih mineralnih voda i t. d. flgenturna i komisianalna poslovnica Sulejman Mulić, Zagreb. Kupuje i uzima u komisiju ovčije, kczije kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, te? fetine, kravine i t. d. i svega posto? larskog pribora. Daje informacije u svim trgovačkim poslovima u Jugo? slaviji, Čehoslovačkoj i Njemačkoj Austriji. Kod raznih upita priložiti marku za odgovor. Brzojavna adre? sa: Sulejman Mulić, Zagreb. PRIMJED A: tf. đieniiari keji žele na glava*, akapltini priiuatvevati nmoljavaja ee. da « smili« $ 28. draštv*aik privila barem 8 dana prija glavne eknpćttae peleie svoje dieaiee ili privre­ mene petvrae na upiaane dieniee Da blagajni nače uiditajiei н Sarajeva ili pedrniaiee • Вев. Brada ili let, Nevem. Ravnateljstvo. Račun razmjere Aktiva k k hl к 1,615.854 Gotovina......................... 11.500 Vrij*đa*ini p»piri 1,075 650 Mjenice......................... к I. Emiuja: a) uplato 5» %aa3f.il. 192«. b) ,, 9.V. ,, 4 „ 35«U 9./V1II. и Dniniei: •■nima....................... 14,7 3.826 Ostave......................... 2,444.81'o Naiaatai......................... 150.380 70 Otpie ................................ 12.580 70 137.800 Ž e g a r a c, v. r. II. Emisija; uplaćen* 4o 31.IX. 1928. „ „ 31.1X11. „ Priiuvna zaklada Gubitci 7,832.125 13 2,444.818 28 348.526 18 21 126.447 4? i . Kamate uležaka Schicht-ov sapun 1 K h | к Darevi u debr. i kult, uvrh* od mjenica, Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu I 389.786 88 к h tek, računa i dr.................... j 259.388 06 u Kami dobitci: i proviaija i dragi do। bici ............................... 4.081 .. 19.989 h Knaiati: 4.278 53 . Plaća, doplatci kirija i eetulo ....................... Peresi pristojbe i na­ meti ..... prispio je u Sarajevo jedan vagon i rasprodaje se. — Narudžbe prima: Dobitci sa 31. decembra 192®. k Upravni troškovi: 419.661 98 313.814 68 12.580 7u Otpii od namještaja 348.326 13! Dobitak......................... 679.000 • 1 Najpouzdanija ura le Suttnerova u ral Bila ona od nikla, ocjell, srebra III zlate, sva'ka će Vas zadovoljiti. Takodjer lanci, pieteje, naušnice, svako'aki, đaro.j i trebštine kao noževi, aparati za brijanja, škare, novčarke, nai^acl, diarnauti za re­ zanje stakla, sve dsbro I jeftino naći čete u cijeniku tvrtke 501.080 martom 1920. otpetele piilovaaje. WE!SS i DRUG, Želite li kupovati dobro i jeftino? 10,000.00« Račun gubitka i dobitka __________ ZAGREB. к«ај paromlina.__________ Albert Vita Levi, Sarajevo, Despića u ica k 1. 4,000.000 3,080 000 i Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba *) »a 16 li 1,500.000 740 000 750.080 i Vjerovnici.* . u tekućim 1 prlvr ralvai। ma i ulošci aa štednja . Oitavljaei .... 1 Debitak......................... 11,126447 4» u svim mjeram-, kao i staklarski kit, nadalje cilhidere, me­ dicinske beiiee i staklane lančiće ca ■tast, svjetiljka itd. Skladište čeških tvernica staklr porculana к h Dieni£ka flavaiea: ш tek onim i prirr. ra- staklene pleče , Pasivo sa 31. decembra 1920.*) Ml Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 J. Izvještaj ravnateljstva e poslovanju u minuloj poslovnoj g. 1920. 2. Izvještaj nadzornog vijeća o pregledan ju knjiga i bilance 1920. 3. Predloženje zaključnih računa za g. 1920. te padjelen je apseluterija ravnateljstvu i nadzornom« vijeću za poslovnu g. 1920. 4. Zaključak o upotrebi čisto dobiti za god. 1920. 5. Ustanovljeni« da je povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000.— na K 10,000.000.— eaključeno na izvanrednoj glavnoj skupštini od 2. sep­ tembra 1920. potpuno uplaćeno. 6. Izbori u ravnateljstvo, 7. Izbor nadiornog vijeća. 8. Promjena pravila. 1 Centralna drogerija Braća Šahinagić Dnevnim redom: |i £ « koja će se obdržavati na П. marta 1921. u pe/ak u 2 sata poslije podne u prostorijama kiraethane na ,B en ba« i* sa slijedećim i • <> J • Muslimanske trgov. i obrteičke banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu a * HAMDIJE KOPĆIĆA ; Policijskoj direkciji u Sarajevu po­ treban je veći broj stražara i policij­ skih agenata. Za ovu službu dolaze u obzir lica, koja su podanici Kraljevine Srba, Hr­ vata i Slovenaca, fizički potpuno spo­ sobna, te raspolažu nužnom spremom. Uvjeti za stražare su slijedeći: 1. Da su navršili 24. a ne prekoračili 36. godinu, da su odslužili svoj rok u kadru, te nisu oženjeni; 2. Da nisu sudski kažnjeni, te da su bili besprikornog moralnog i poli­ tičkog ponašanja; 3. Da umiju dobro čitati i pisati la’ tinicom i ćirilicom, te da su svršili barem cijelu osnovnu školu. Prednost za stražarsku službu imaju ona lica, koja su u vojsci imala Čin podoficira, ili koja se iskažu boljom školskom spremom. Uvjeti za agente isti, što i za stražare. Za neposredno stupanje u agentsku službu potrebno je barem 4 razreda koje srednje škole. Prednost imadu i ovđe ista lica, ko­ ja sn navedena kod stražara, nadalje oni koji vladaju potpuno jednim ili više stranih jezika ili koji su bili u sličnoj službi najmanje kroz godinu dina. Svojom rukom u oba pisma napi­ sane molbe sa slijedećim prilozima (sve prema propisu biljegovane): Kr­ štenicu ili rodni list, domovnicu, škol­ ske svjedočbe i vojničke dokumente u originalu treba poslati ili lično pre­ dati najdalje do konca marta o. g. po­ licijskoj direkciji. Mjesečna beriva ledičnih polic. stražara: najmanje...........................K 1763 33 najviše . .......................K 1880.— isti imaju u naravi stan kao i odjeću i obuću. Mjesečna beriva ledičnih polic. agenata: najmanje.................. K 1896.66 najviše.......................... K 2096 66 Policijski direktor: i SS^ Mjeini isetupnhi traže, se! ј I. redovitu glavnu skupštinu Sarajevo. 1 7./IL 1921. Natječaj. NIevi, štakeni, stjEnice i žohari preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Te!. ^19 na a 2 Br. 5946/21. i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za Štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 12.—. Za meljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10. — i K 20.—, prašak za uši u •dijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak preti mrava K 10.—, Mast proti svrabu K 14.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 n k e r, Z a g r e b br. 1 6. Petrinjska ul. br. 3. PAPiRNICA POZIV POLICIJSKA DIREKCIJA ZA BOSNU I HERCEGOVINU. i AIKK»A TATAOVICA enabdj«T*«» je evima Ijekcvima, pa se preporulujo evima muslimanima. lica tase ribljeg а«јипм (b*lukjag», baieama sa puta. EpiUpticon protiv padavici, kopove ta knevet ■* isnemogie muško starija osebe, kakaa euji-voda protiv kašlja, p!uen*g katarha i tnberkuleaa, ^briol ■ast aa ekidaoje dlake, etrov *a miševa, serail ponaada i porcellan pomada. Sve era artikla dobijn trgovci jeftinija kad ■вта malo v*eu količinu. ; liičaršlje, Hotel Bhazl i kod Broj 260 — EpUJ Ј.НА0ДА“ — „PRAVDA* Strana 4 — Страна Ravnatelj: Husein ОшапотК, v r. 02 679.000 02 i Petpredejeduik ravaiteljitva: Za knjigovoditvo: Nezir Abmetaševi^ v. r. S. Šešelj, v. r. Sa glavnim i pomoćnim knjigama ispitano i u redu pronađeno: NADZORNO VIJEĆE: PreČelaik: Dr. Hamdija Karamebmedović, v. r. н. So’.tner u ijuUljaiii Ш. 706. Odgovorni urednik/ fbrahim Muhić. S em su din Barajlić, v. r. Numan OsvnanefeniH, v. г. VluMiik: Centralni Odbor J. M. O. Edhem ВИаИк, v. r. Ibrahlm Mujidć, v. r. Asimbeg Alibogović, v. r. Uzelr HMžlhasanavlć, v. r. Štamparija Dantel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6d5770aa6336b1001a2c1262ebf93fa5.pdf 7a2f3db27734b9c982879bcfbf8fcf71 PDF Text Text pojedini broj К, 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu * državu godišnje K 200.— ; za ino­ zemstvo K 250 —. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО јУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 23 (261) Sarajevo, utorak 1. marta 1921. (20. Džem-ahar 1339.) Napetost pomalo popušta. Beograd, 25. februara. lb.— Da. Napetost među stranka? ma pomalo popusta. Mogao bih poći i dalje, pa reći da je ona popustila, potpuno popustila. No volim bih malko« pesimističan i reći: pomalo po? pušta. Nešto ću ipak sa zadovolj? stvom konstatovati, a to je, da u sa* obraćaju predstavnika pojedinih grupa nema ni traga pređašnjoj ner? voznosti i suzdržljivosti. Sad su svi susretl/jiviji, svi blaži i umjereniji. Pa i prirodno je da tako bude. Radi se jedan ozbiljan i jako težak narod* ni i državni posao; nosi se silna od* govornost, pa je bio skrajnje vrije* me, da se prekine sa metodom zasu? kanog strančarstva i da grupe pri* stupaju jedna drugoj i sa više deli* katnosti' i sa više smisla za među« sobno poštivanje uvjerenja li politič? kih prmcipa«. Ovo je vrlo utješljiva pojava i mi joj se radujemo koliko u interesu samog posla, toliko i radi, toga štp će naša Usta votvorna' Skup? stina ovaMim držanjem stranaka ste? ći kako povjerenje našeg naroda ta* ko i priznanje inostranstva, o čemu treba voditi naročita računa. Radi rasprave u ustavnom odboru teku sasVim drukčije nego li su na primjer tekle rasprave u plenarnim sjednicama Skupštine. Tu nema ni traga onoj burnosti, već se govorni? ci slušaju svom potrebnom pažnjom, a pojedini se predloži prosuđuju) pre? ma svojoj sadržini, bez obzira s koje se strane iznose i bez obzira na to, da li ih podupire grupica od 10 ili grupa od 90 članova. Što je najutješ? ljivije, vlada nije nimalo.tvrdoglava u branjenju svojih predloga i redo? vito prihvaća sve, što je dobro i korisno po velike interese naroda i države. Držim da ne ću pogriješiti ako zaslugu za ovako držanje vlade u velikom dijelu upišem u račun mi? nistra pravde, g. dra Đuričića, koji zamjenjuje bolesnog ministra za Konstdtuantu. Po mom bi mišljenju bilo sasvim dobro, kad bi on ovaj posao do kraja vodio, jer je i sprc? man i stvaran i — što je glavno — koncilijantan gospodin. Izvješćujući o političkoj situaciji, ovdašnja štampa nije nimalo na vi* smi svog zadatka. Ona ne samo da je površna i suviše tendenciozna, ne? go je skroz naskroz neobjektivna i često puta vrlo lažljiva. O političkim' događajima piše vrlo nevjesto i ne? zgrapno, pa je ušljed toga vrlo da* leko od pravog zadatka zdrave štam? pe: da korigira nedostatke i pripo? maže zdravom razvoju političkih odnošaja. Njena se nezrelost i la? komislenost može najbolje prosuditi po njenom držanju prilikom raspra? ve o članu, koji govori o slobodi sa? me štampe. Beogradski listovi, koji pretenduju na prvenstvo), ne samo da najesu tom pitanju posvetili ka* kvu prethodnu pažnju, već mu je ne posvećuju ni onda, kad stoje pred strašnim pitanjem kolektivne odgo? vornosti za štampane stvari. Ni dru* štvo njihovih novinara ne obraća o* vom važnom pitanju nikakve paž? nje i tek sad se sprema na — pro? tost proti ovom prilično reakcionar? nom članu našeg Ustava. Koje onda čudo, da je beogradsko novinstvo površno u stvarima, koje se njeg di? reknto ne tiču; koje čudo, da nema dovoljno razumijevanja za sistemat? sko praćenje političkih događaja i da su mu uslijed toga vijesti posve netaČne i sakate? Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. mo to, da su izgledi za sporazum dobri. Zašto su dobri, istaknuo sam na? priј cd, a ovdje ću dodati još dvije utjcšljivc pojave. Prva je u tom, što je raspoloženje za sporazuman rad pojačano i u demokratskom klubu. Njihove vođe nimalo ne taje ta? kog svog raspoloženj i može se reći da su i suasretljivi. Više, nego bi se moglo i očekivati. Druga je utješlji? va pojava u tom, što sam u razgovo? ru sa jednim članom Narodnog kluK ba također zapazio težnju za spora? žurnom. Govoreći o pomirljivom dr? Godina III. žanju srpskih grupa u ustavnom od> boru, on mi otvoreno reče, da ga ta pomirljivost stavlja u iskušenje, da posumnja u ispravnost dosadanje taktike svog kluba. »Šteta bi bila, reče dalje, da se ne pokuša ukloniti ovaj nesporažum. Ja ne vidim tako velikih prepreka i držim da spora* zum nije nemoguć«. Držim, da ovaka izjava jednog u? važenrjeg člana Narodnog kluba za? s'u^uje pažnju i stoga s pouzdanjem i optimističkim raspoloženjem oče? kujem sastanak našeg poslaničkog kluba. Bilo s hajrom! Ovo je jedan neoprostiv nedosta? tak ovdašnje štampe, usljed kojeg se stvara potpuna zbrka u našoj javnosti i radi kojeg pojedine grupe ■izgledaju i- smiješne i nekonsekvent* ne. U takom naopakom svjetlu iz* laži, naravno, i rad našeg poslanič? kog kluba, a kad se lakomislen osti) beogradske štampe doda još i ten? dencioznost zagrebačke štampe, on? da je sasvim razumljivo, što ' naš klub izgleda kao neko čudovište, ko? je je 'skrstrlo ruke i miga sad na je? dnu, sad na drugu stranu. Po jedni? ma smoi potpuno odložili oružje i če? kamo na koju mrvicu, a po drugima smo — naročito po sijedom »Obzo? Beograd, 24. februara. Povodom ovpg članka poslao sam ru« ~ iz principa proti saradnji sa ib. — U broju od 23. o. mj. do­ ' „Politici" ovo pismo: „Premda, gosp. g. Nikolom Pašićem. nijela je »Politika« pod gornjim na­ i uredniČe, imate neki neobjašnjivi pik Ima i originalnijih mišljenja. Ta? slovom uvodni članak o ustavnom na nas muslimane, ipak se nadam, ko nam, na primjer, zagrebački or? nacrtu našeg kluba, iz kojeg vadimo da ćete mi, povodom Vašeg napisa gan pučke stranke »Narodna Poijiti? ove značajne stavove: „Naše musli­ „Islam i agrar", ustupiti malo prostora, ka«, predbacuje ništa manje nego mane ujedinilo je u jednu stranku: j da ispravim neke njegove netačne nekonsekventnost. Interesantan je agrarno pitanje, jer je njihov posed navode. ovaj prigovor pa ću da ga registru? došao u opasnost, i vera njihova koja Vi držite da je jedno od najboljcm. U jednom izvještaju veli: »In? istina nije došla u opasnost ali koja nijih i najopasnijih pitanja u na­ teresantno je, da su Muslimani, od vekova čini megju njima najtešnju šoj državi to, što je naš verski po­ premda su tražili iizmjene u ovom uspomenu. I zato oni, pošto su uzeli glavica ujedno i politički poglavar. članku (»Narodna Politika« ispušta za osnovu svome Ustavu poznati pred- Istina, Vi tu opasnost u nekoliko ubla­ riječ »i dobili ih«! Op. p.) ipak log Ustavne Komisije i delom predlog žujete time, što je opao politički znaglasovali za nj zajedno s vladinim g. St. M. Protića, naročitu pažnju ob­ у čaj vTurske i što mi sa njorn nemamo strankama. Kako je držanje MusK? raćaju na ona dva pomenuta pitanja, više onih suprotnih interesa koje smo mana zadnje dane uopće ne? na agrar i veru. imali pre ratova s njome. No ipak ste konsekventim, ne zna se, što bi ima? Istina, i oni su za podelu državne za „potrebne mere ubazrivost;" i la značiti ova pojava«. No to je i? oblasti na pokrajine, na istorijske po­ plaši Vas to, što milijone pristalica pak ne smeta, da u istom broju krajine, ali nisu za podelu države na jedne vere vodi jedan duhovni centar donese i ove retke: »Demokrati ši? državice. U ovom pogledu njihov koji se nalazi izvan države. Dopustite re zadnjih dana vijesti, da je stu? ustav ne bi ni ukočio državu, kao mi, pre svega, napomenu, da ste Vi panje Muslimana u vladu stvar od klerikalni ustav Jugoslovenskog do pre nekoliko meseci taKogjer imali par dana. Govore, da im je uspjelo Kluba, ni ubio državu, kao Ustav tu i taku vezu sa carigradskom papredobiti Muslimane time, što su im Narodnog Kluba, upravo ustav trijafšijom, a onda izvolite primiti na obećali da će isplatiti begovima hak Matka Laginje, Drinkovića i Komp, i znanje, da ste posve tragično shvatili u iznosu od 50 milijona dinara. Za njihovog pravnog savetnika d-ra Po­ naš zahtev o vezi sa vrhovnim našim sada se ne može, kontrolvsati istini? lica On ne bi ni ukočio ni ubio dr­ poglavicom. tost ovih demokratskih glasina, žavu već po tome što u pokrajinama, Pre svega treba znati, da mi mu­ premda se čini, da ne odgovaraju, i? pored samoupravnih, ostavlja i držav­ slimani uopće nemamo crkve i njene stini. Držanje je Muslimana i sada ne organe, organe središnje vlasti. discipline; prema tome ni duhovnog т prije nestalno, što se vidi i iz On ide i jedan korak dalje i ostavlja centra u onom smislu reči, kao Što toga, da su jučer glasovah za vladu, zakonu da uredi pitanje o nadležnosti ga, na primer, ima katolička ili pra­ ali iz tog se ne smije zaključiti, da pokrajinskih skupština i pokrajinskih voslavna crkva. Veza, koju mi musli­ će oni stupiti u Pašićem vladu.« Ne samoupravnih organa. Da nije istorij- mani tražimo sa Mešihatom (ne Sul­ ću da se upuštam u podrobnije raš? skih granica, iz megju njihovog tanom!), sastoji se u tom, da vrhovni činjenje gornjeg protuslovlja »Nar. nacrta i nacrta Vlade u poglavica imama bude ovlašten na Politike«. Zadovoljavam se time što ovom pitanju ne bi bilo njihovo imenovanje i da bez tog ovla­ oedvukoh dva mjesta u tim izvješ? nikakve razlike. Pitanje is- štenja (Menšur) ne može vršiti svoje tajim a i idem dalje. torijskih granica, megjutim, nije funkcije. Njegovo pak imenovanje vrši se Ko'iko je istine u ovim proizvolj? bitno pitanje programa Musliman­ rum tvrdnjama novdna, prikazah u ske Zajednice i prema tome u temo — predlogom posebnog izbori nog tijela (kurije), što ga stavlja \ lađi, članku »Stvarnost d1 naklapanja« i njemu sporazum je mogućan". U nastavku članka „Politika* se koja u tom pogledu ima potpunu slo­ nemam mu još štogod dodati. Stoga ću da koju kažem o razgovoru naših osvrće na naš zahtjev o vjersko-pro- bodu izbora Širu, nego li je ima po delegata sa predsjednikom vlade g. svjetnoj autonomiji i agraru, ispore- Uredbi o izboru srp.-pravoslavnog PaPašićem. Razgovor su vodili gospo? gjujući naše agrarne zahtjeve sa us­ trijarha. Drugi je zahtev u tom, da Meda Vilović. Kurbegović, Hadžikadić tavnim nacrtom zemljoradničkog kluba, i Omerović i ostali kod g. Pašića pa završuje ovim riječima: „Iz ova šihat bude instancija — u rešavanju preko dva sata. Izmijenjeni su po* dva uporedna teksta jasno se vidi ! dogmatskih i drugih spornih pitanja gledi d svima važnijim pitanjima i sav jaz koji deli bosanske težake od verske prirode — to je sve. Kod nas može se reći premda bijahu sa? njihovih begova i aga. Bosanski su niti ima ispovedi ni karnosne vlasti, mo informativne naravi — da je raz? težaci za istorijsku pravdu; age kojom bi šejhul islam mogao duhovno govor prilično zadovoljio ob>e stra? i begovi su za paragrafsku ili materijalno delovati na naše ras­ ne. Pokazala se naime na obje stra? pravdu. Za vekovna nasilja u ovom položenje, niti nam pada i na um, da ne iskrena želja za sporazum i usljed pogledu bosanski težaci ne priznaju bismo mu u upravnim ili drugim pi­ toga su našli delegati osjetu, potre? nikom pravo na naknadu. 1 doista, tanjima dali kakvu inicijativu ili kom­ bu, da se za preksutra sazove nle? oni koji su stekli velika dobra ili na­ petenciju. Mi hoćemo da smo u tom nama khibska sjednica, na kojoj bi siljem, ili poklonom bilo turskog pogledu posve neovisni i, kako znate, se konkretizirali naši uvjeti za podu? bilo austrijskog cara, ili tražimo u tom pogledu autonomiju: niranje vlade i eventualni naš vla? uz njihovo odobrenje nemaju nikakva slobodne ruke, nesputane ni od Šejhul zak u vladu. Kao što ie poznato iz osnova, pa ni onaj obične pravičnosti, Islama ni od ministra vera ili njego­ komimikca našeg Centralnog Odbo? 'na ma kakvu naknadu. Ali će je oni vih organa. U tom pravcu podvlačim raa, jedino je poslanički khib ovla? ipak dobiti, jer su za to dve naj­ stavak vašeg predloga »u granicama §te.n na donošenje obvezatnih za? veće grupe u parlamentu. Otuda Ustava i zakona« i držim da pored kTučaka, pa ie jasno, da o kakvoj je potpun sporazum muslimana sa toga nema mesta ni Vašoj rezervi o odluci* zasad ne može biti ni govora. današnjom vladom u pitanju ustava upravi naših verskin dobara. 1 u agraru ste nam učinili ne­ Kakvo će držanje zauzeti naš klub i u ovom pogledu moguć i — stvar je kratke budućnosti: hoće? više nego verovatan. Sa opravdane zamerke naročito time, što mo li se s vladom nagoditi i to1 je malim izmenama, oni mogu pri­ govorite o onima koji su stekli ve­ i^taire kratke budućnosti. Nema hvatiti Vladin nacrt 1 glasati mir­ lika dobra ili nasiljem ili poklonom , bilo turskog, „bilo — austrijskog c»ra smisla da nagađam i mogu reći sa? ne savesti za nj“. „Islam i agrar". �Отоана 2 — Strana ili uz njihovo odobrenje*. Ti redovi odaju — oprostite mi izraz — jedno savršeno nepoznavanje stvari i ja ću da se u tom pogledu ograničim na stvarnu napomenu, da se naša orga­ nizacija u glavnom bori za stvarno ugroženu eksistenciju hiljada porodica od kojih je ogroman deo došao do zemlje kupnjom ili naslegjem kup­ ljene zemlje. Ne radi se dakle o paragrafskoj, već o socialnoj pravdi, koja ne dozvoljava proletarizovanie jednog čitavog staleža. I radi se o tom, da se agrarno pitanje ne rešava sa dva aršina, već jednim koji će vrediti i za nas i za Srbijance ili Banaćane. Primite izraz mog štovanja i hvafa na ustupljenom prostoru. Bfi 261 — Brej ,ПРг\РДА* — „PRAVDA* | i I i i j Grčke grozote u flnadolu. »Echo dc Г Islam« (islamski od? jek), list koji izdaje biro islamske informacije u Parizu, donio je u vi? še brojeva autentične dopise iz A? nadola o tiranskom pašovanju Gr? ka u Smirni i okolici. U broju od 15. ov. mj. crtaju se muke turskog miroljubivog stanovništva Ercdcka i okolice. Članak glasi: Poslije okupacije Eredeka bila je odmah naša žandarmerija, i onako dosta reducirana, razoružana i na? domjestena nekom novom milicom, koja je ustrojena na predio^ ovdaš? nje ortodoksne biskupije. Dobro? voljci, koji sačinjavaju tu formaciju, gonjeni svojim osvetničkim nago? nima, odaju se svim mogućim ne? djelima. Tako su oni prisilili bivšeg komandanta žandarmerijskog i kaj? mekama, uz pogrde i prijetnje, da i im potpišu obKgaciju na 12,500 pi? ! jestera za njihovo uzdržavanje od | strane općinske kase. Tu su svotu ; zaista i podigli spomenuti dobro? voljci. Na podstrck komiteta obrazova? I nog na biskupiji napadali su dobro? j voljci na muslimanske kuće i pohap? I sili su sve muške bez obzira na sta? rost. I istom nakon raznih i veoma < visokih ucjena i psovki pušteni su. Ona je milica raspuštena, još na 10. augusta pr. god. kad su musli? ' mani učinili za to energičan demarš ' kod helenskog komandanta u Pan? ' dermi, ali uza sve to spomenuti ko? j mite još je i danas nesmetano akti? ; van. Svakih petnaest dana ■ gotovo periodički p oh va? t a j u se muslimani uz pri? ' pomoć kršćana i batinaju se, dok im se u isto vrijeme imovina pljačka. Za to vrije? me su činjena najgrđa divljaštva na djevojkama i dječacima. Između ostalog napomemiću ovu groznu proceduru, koja jc bez ima? lo ljudskog milosrđa vršena na mu? slimanima: žrtve, svezanih ruku na leđima i sa štapom među zubima, siljene su, da oponašaju pasije laja? nje. Usijed toga bi morali otvarati , usta i naravno bi im ispao štap iz I usta, na što bi se morali priginjati zemlji, da ga podignu i pošto su im i ruke blc otraga vezane, padali bi licem na zemlju, a onda bi po njima zasula kiša batina. Jedan mladić, po imenu Scjid, morao je da izvrši tu proceduru trideset puta jedne noću ; Kad je grad bio pušten pljačkaši? 1 ma na volju, bilo je potpuno poha? rano imanje Husejin Husni efendi? je, muftije iz Kaza i Hajri efendie poreznika. Nepokretna dobra, koja pripadaju muslimanima već pedeset godina i koja imaju sve titule zako? i nitog vlasništva, Grci su jednostav? i no izvlastili. 17. oktobra pr. godine, Salih efen? ■ dija, carinarski činovnik, ranjen jc i bez ikakva razlog nožem na devet? । i aest mjesta i uslijed tih rana umro. 1 Pri istoj prilici je ranjen i Hasan ■ efendija, činovnik otomanske , dr? j žavne banke; dobio je dvanaest ra? I na. Krivci su bili uhapšeni, ali od? mah poslije pola sata pušteni na slo? j bodu. U okolici Edinđžika su Grci na vježbama u strijeljanju uzeli na ni? san jednog starca od sedamdeset godina, imenom Memiša, i ubili ga. 25. novembra su mjesni naši či? I novnici i policija pohvatani i zatvo? : reni u vladinu zgradu. To je učinio I jedan gtčki vojnički detašman od | Četrdeset vojnika i njemu se je pri? I družilo mnogo oružanih domaćih ' Grka.Cemirali su muslimanske ma? hale i otpočeti gonjenje. Kad su muslimani pohvatani, morali su pu? tem prolaziti kroz grčku svjetinu, koja ih je nemilice tukla svim mo? gučim tupim oružjem. Tučeni su svi činovnici, pa i sam kajmekam. Financijsku upravu su Grci ova? ko oteli od Turaka: Najprije su ra? stjerali našu žandarmeriju i policiju i kad narod nije više htio da plaća poreza i nameta, jer mu ih nismo mogli bez činovnika i policije na? platiti, napravili su Grci izvještaj na generalnog komandanta, da mi nismo ustanju upravljati i oduzeli nam onda i finansijsku upravu. Privatna prava nemaju nikakve za? štite. Najmanja grčka reklamacija proti muslimana, ako je u pitanju vlasništvo, s mjesta se rješava u ko? rist Grka, mimo svaki zakonski po? stupak. A ako se ko usudi, da se i najmanje usprotivi tome rijeešnju, ima da ispašta pljačku, udarce, ra? ne pa čak i ubistvo. U Edremidu, Pandermi, Kara?A? gaču ne dozvoljavaju grčki koman? danti prenoea na kupce muslimane kupljenog bilo gradskog bilo sreskog zemljišta, osim uz uslov da sc jedan dio od toga otstupi ortodoksnim crkvama. U Edremidu i Eredeku je nesnoš? ljiv položaj muslimanskom pučan? stvu. Mučenja i bjesnila grčka mno? že se svakodnevno i protiv toga nema nigdje ni kod koga pomoći. Niko sc više ne usuđuje, da izađe iz grada. U Saliihli?u je jedan cvzon silovao jednu djevojčicu od sedam godina, koju je silom oteo iz kuće od nje? nih roditelja. Dijete je malo poslije toga umrlo u špitalu. U kotarevima Ušak, Kirk?Agač, Soma, Eredek, Edremid, Ehme i Salihli .se je robljenje i pljačkanje svake vrsti razmahalo do užasa. U Erdiišu jc muslimansko pučanstvo, zajedno sa ženama i djecom, i z ( mrcvareno, jer su tobože bili u sporazumu sa nacijonalističkom voj? skom. Naši dapisi. Bilježe. Šta će na ovo reći mudimanski poslanici u demokratskom klubu? »Demokratija«, glavni organ demo? kratske partije, u broju od 24. ov. mj., a u članku »Hrvat i vladina ob? znana« kaže ovo: »Možemo katego? rički izjaviti, da ni jedan komunista, a još manje žena ili d c t e, ni j c u b i j en u M a k e d o n i j i!« »Iz toga razloga«. Jedan naš list do? bio jc iz Pariza vijest, da se u Lon? donu želi, da na sadašnjoj konfe? renciji saveznika uzmu učešća i Sje? đinjene -Države američke, jer »iz? vesna važna američka preduzeća na? ročito se i n t e r c s u j u z a p e t r o? leumske izvore u Mezopota? miji i /izvesno je, da će se vašington? ska vlada, iz tog razloga, odhi? čiti- da uzme učešća u rešenju pita? nja u Maloj Aziji.« To taman odgo? vara Vifebnovim tačkama o samo? određenju naroda. Samo što mjesto dosadanjc formule dolazi formula »samoodređenje petroleumskih iz? vora«. jer su kako nam jc poznato iz indijskog, irskog, turskog, egipat? skog i drugih primjera, narodi već sobom sami odredili. Tako će malo po malo cijela zemaljska kugla da okusi slast samoodređenja. Dobovoljci o makedonskim od? četnicima. »Nova Otadžbina«, organ Saveza Dobrovoljaca piše o bajudučiji u Maćedoniji: »U južnoj Srbiji nalazi se danas oko 3000 haj? dukaodmetmka, koji se izvesno ni? su odmetnuli samo s toga što ne vo? le i ne priznaju ovu državu, nego s toga što su bili prisiljeni da se od? metnu, da tako izbjegnu ili se osve? tc režimu koga je unco policijski a? parat u te krajeve i koji bi i najna? čionalističmji krai prebacio u neki protivni tabor, г kamoli inače naći? onalno indiferentne Makedonce.« i : ; I . | I ; i I i : ; I i | ' . j 1 JEDNA KARAKTERISTIČNA POJAVA. Zagreb, 22. februara. Ovdje ostoji pučko sveučilište kojemu je svrha dizanje prosvjete u širokim građanskim krugovima, priređujući predavanja iz svih sa? vremenih problema: istorijc, fik>zo? fije, narodnog gospodarstva, pri? rodnih znanosti i t. d. Na programu predavanja za ja? nuar i februar stavila je uprava puč? kog sveučilišta Ikoju sačinjavaju profesori visokih škola) predavanje dra Ive Pilara: Islam kao socijalna pojava. Vrlo smo sc veselili tome predavanju, jer je imalo svrhu da upozna ovdašnje građanstvo o etič? kim, moralnim i socijalno pravnim principima te religije, odnosno da ispravi krivo shvatanje o temeljima Islama. Na 19. o. mj. prikazao jc preda? vač iscrpivo historijski dio preda? van ja sa najvećom naučnom objek? tivnošću, te je imao još da na 21. o. mj. iznese dogmatsko?filozofski dio predavanja. Kad se je predavač pri? kazao i htio početi predavanje po? digli su viku i urlikanje demokratski studenti (najviše bosanski Srbi рга? voslavni i nekoliko njihovih prapo? raca sa Kurtagićom na čelu) tobož poradi tog, što je predavač navodno kompromitovan, te da se hoće tim predavanjem da »rehabilitira«. Us? prkos intervenci je dra Vonka tajni? ka pučkog sveučilišta, nije prestala vikom ta »napredna i slobodoumna« om’adma i predavač nije mogao o? držati predavanje. Da ipobiju naš prigovor i da prikriju tendenciju, da nisu protiv teme nego protiv preda? vača, pristali su da »saslušaju« či? tanje predavanja po dru Vuku. Da su bili protiv teme jasno je po tom, što nisu predavača u prvom dijelu predavanja u subotu smetali, nego u drugom, jer su vidjeli da sa najvećom objektivnošcu iznosi isti? ne o Islamu. Program pučkih sveu? čihšnili predavanja štampan jc još u decembru, pa su mogli, da su bili protiv ličnosti predavača, uložiti pro? test ij ga u prvom dijelu osujetiti. Jedan između njih rekao je, da se sveučilište ne smije s ovakim tema? ma kaljati, a Kurtagić je rekao da Hafiz (pravnik iMehmedagić) naj? prije prouči »Jasin«, pa da onda dr. Vuk čita predavanje. Ova poruglji? va primjedba dovoljno svjedoči, da su protiv samog predavanja i da su samo htjeli to prikriti govoreći da predavač ne smije tobož kao kom? promlitovan predavati. Da je dr. Pk lar govorio i odobravao po'kolje nad nevinim muslimanskim svijetom u Makedoniji, pobrao bi od njih sja? jan aplauz. Ovo je jaka karakteristika ovdaš? njih »naprednjaka« i »Jugoslavena« na univerzi, pa nam je osobito dra? go, da smo ih i s ove strane upozna?* li. naročito čestitamo g. Kurtagiću da se je i ovaj put pokazao u pra? vom svjetlu kao zakleti dušmanm vjere, koju ispovijedaju njegovi ro? ditelji. Preporučujemo ga redakciji »Jugosl. Pijcmonta« u Beogradu kao suradnika za protuislamsku rubriku. V. Gospodarstvo. i j ' I I ' I ; ; OSNIVANJE .MLJEKARSKE I i I j POTROŠARINSKE ZADRUGE. ; Sarajevo, 24. febr. 1921. ) Jučer je na poticaj nekih prija? i telja narodnog napredka, održan sa? i stanak u kiracthani sa nekoliko tc? žaka iz obližnjih sela sarajevskog I kotara, te sa nekoliko gradskih mije? 1 kara i drugih viđenijih građana. i Na sastanak su pozvani Dr. Stipo | TiiHpović, рфЈјоп. nadzornik i Čokić, ' kot. predstojnik. Predsjed. mjes. odb. J. M. O. g. Sokolović otvorio je sastanak i za? gosp. Tokića, ela izloži potre? Muslimani i muslimanke molio bit osnivanja zadruga, i t. d. G. Čokić se je zahvalio na pozivu grada Sarajeva, sjetite se i povjerenju, izrazio želju, da sas imadne uspjeha, tc zamolio vašega „MERHAMETA". tanak prisutne, da budu strpljivi i da sas? □SaHiiaaaaaaacicziS lušaju. U svom govoru istakao je. da se život sastoji u borbi za opsta* nak, kako pojedinca tako i sviju nas; a opstanak, da sc osigurava sa? mo razumnim gospodarenjem. Iza toga istaknuo je neke temelje ra? zumnog gospodarstva kao: znanje, pouzdanje u se i svoje bližnje, tri* jeznost, ozbiljnost, čuvanje od du? ga, i umjerenu štednju, slogu i me? dusobnu pomoć, ljubav prema bliz? njem, moral i stid, poduzetnost, zdravlje i t. d. Obrazloživši to sva? ko za sc, došao je do zaključka, da onaj koji ima sve te uvjete, shvaća vrijeme i ide sa vremenom, a drugi da zaostaju za vremenom, pa da jc razumije se i njihov opstanak ugrožen. sc ti ugroženi spase, tvrdio je, da je jedina mogućnost udruži? v a n i c i onda je nabrojio neke vr? sti gospodarskih i privrednih udru? ženi a, te istakao njihove svrhe, a osobito zemljoradničke udruge i po? trošarinske zadruge. S obzirom na važnost zemljorad. zadruga ističemo naročito neke na? brojenc svrhe: 1) Međusobno podupiranje u go spodarskim potrebama. 2) Upućiva? nje na pošteni rad i uredno življenje i 3) Buđenje volje za štednju. Cilj je zadruge - ne težnja za dobitkom v^ dizanje gospodarski slabih. Polazeći sa ovih gledišta djelovanje zadruge sc proteže na slijedeće: a) nabaviti jeftine zajmove za gospo? darske svrhe; b) primati od zadru? garskih i drugih osoba novčane u? loske na štednju i čuvanjč; c) na? bavljati i uzdržavati gospodarske strojeve i druge za gospodarstvo potrebne predmete na zajednički ra? čun i davati ih članovima u naruč pod primjereni najam; d) raditi, da se očuva zemljišni posjed u obite? ljima članova zadruge, nastojati, da se spriječi dijeljenje, cijepanje i prodaja zemlje u bescijenje; e) spri? ječavati lihvarstvo; f) širiti gospo? darske nauke držanjem naučnih- pre? davanja; g) posredovati kod naba? ve gospodarskih potreba i kod pro? daje gospodarskih proizvoda; h) ići na ruku zadrugarima pri nabavi zemlje, blaga, stoke, sjemena, žita i t. d. Iza evoga jc prešao na potra? šarinske- zadruge; njihovu svrhu, te upozorio, da je izradio jednu osno? vu pravila i predao vođi osnivača takove zadruge u Butmiru gosp. Ju? sufagi Ablakoviću. Na ovo je izja? vio Jusufaga, da jc osnovan odbor za osnivanje potrošarinske zadruge, koji je primio pravila i za dan dva. da će biti predložena na vladu radi odobrenja, s molbom, da se održi osnivajuća skupština. Ta su razlaganja saslušana sa naj? većom pažljivošću. Iza Čokića uzeo je riječ gosp. Dr. Filipović, koji je prikazao zorno i stvarno potrebu osnivanja konzum? nog udruženja u Sarajevu za naba? vu potrebne hrane za krave mljeka? re, nabavu boljih r mliječnijih kra? va, osiguranje krava, osnivanje mije? kare za prodaju mlijeka, proizva? danja mliječnih proizvoda: kajma? ka, butera, masla, sira i t. d. Osobito valja istaći iz njegova ra? zlaganja važnost mlijeka i njegovih proizvoda za narodno gospodarstvo u opće, a naročito za grad Sarajevo, te kako treba upregnuti svu sile, da se dobije toga što više i jeftinije. Ovo obrazlažući istakao je sve poteškoće i zapreke tomu, primjeri? cc: pomanjkanje staja, pašnjaka, li? vada, slabu pasminu krava, skupo? ću sijena, mekinja, zobi, repice, kli? cc, pivskih mekinja^ visoke cijene podvoza ne samo sa kolima i konjem nego i željeznicom, dangubu oko nabave, štete na blagu i t. d., što ima pošljcdicu, da se neki mljekari', a i preprodavane) ortače sa vodom. Da se ove mane uklone, jedina je mo? gućnost, da se osnuje zadruga, koja će ići i za tim. da nabavi boljih kra va i veći broj. I oni, koji bi držali kravu za vlastitu potrebu mogli bi ih dobiti na najjeftiniji način i to ako nebi mogli platiti u novcu, da daju utvrđenu količinu mlijeka na račun otplate krava i hrane kravije, koja će im se dostavljati po zadruzi u kuću. Zadruga ne će tražiti, da joj se mora davati mlijeko, nego se pre? pušta na volju zadrugaru, da radi šta hoće sa njime: ali će zadruge primiti uvijek višak mlijeka, koii zadrugar ne može sam unovčiti. N; - / �Bnoi 260 — Broj pominje uspjeh visočkc zadruge, kojajc upro Š loj g o đ i n i n a«" bavila 40 krava za 500.000 K i već evo prije jedne godine ispla« ti)a sa gotovo polovicu duga iz sa« moga mlijeka. Naveo jc još kao jedan vrlo va« žan razlog neuspjehu gospodarstva neracionalno hranenje blaga, te je naveo jedan, koji je sa osobitom pažnjom slušan. Pošto je završio svoje razlaganje, i pošto su on i gosp. Čokić odgovor rili na neke upite i prigovore, ustao je gosp. Atif ef. Sočo, te se je go« spodi zahvalio sa vrlo lijepim rije« č ma na njihovu trudu, izjavivši da on stupa prvi u zadrugu i da će učiniti sve, da se osnuje. Predložio je, da se izabere osnivajući odbor, što jc i prihvaćeno. U odbor su iza« hrani: Atif ef. Sočo, Salih ef. Svrzo, Sulejman ef. Sokolović, Jusufaga Ablaković, Safet ef. Sahačić, Raši« dagić i još nekoliko drugih, te je u« rečen njihov sastanak u nedjelju, na kome će donijeti pravila i početi sa popisom onih, koji žele stupiti u za« drugu, pravila predložiti na odobre« nje i zatražiti dozvolu za osnivaju« ću skupštinu. Eto tako su zasnovane dvije važ« ne zadruge, te preporučujemo našim prijateljima, kao i prijateljima na« roda u opće, da ovu zadrugu po« dupru svojim pristupom kako bi se čim prije i tačnije ostvario nje« zin plemeniti cilj. ~ić. РоШ1 pregled. UNUTARNJI. Specijalna debata u Ustavnom Od« boru. 12. član (o svojini) odgođen je za docnije, kad dođu na red so« cijalna pitanja, a o članu 13. (o vje« rama) javili smo u prošlom broju, da će u onoj redakciji, kako su se sporazumili šefovi grupa Ustavnog Odbora doći na pretres u Ministar« ski Savjet, a potom na glasanje u Ustavni odbor, koji je međutim pri« mio ove daljnje članove: 14. (oslo« bo d i štampe) većinom glasova: >5tampa jc slobodna. Ne može se ustanoviti nikakova preventivna mjera, koja sprečava izlaženje, pro« daju i rasturanje spisa i novina. Cen« zura se može ustanoviti samo za vri« iemc rata i mobilizacije i to za vri« jeme zakonom unaprijed; predvide« no. Zabranjuje se rasturanje i pro« davanje novina ili štampanih spisa, koji sadržavaju uvredu vladaoca ili članova kraljevskog doma, stranih državnih poglavara, narodnog pred« stavnišbva, neposredno pozivanje građana da silom mijenjaju ustav ili zemaljske zakone, ili sadržavaju te« šku povredu javnog morala. Ali i u tom slučaju vlast je dužna za 24 sa« ta poslije'uz vršen ja zabrane prevesti djelo sudu, ovaj je dužan također za 24 sata označiti ili poništiti za« огарш Za krivice počinjene štam« pom, odgovaraju pisac, urednik, štampar, izdavač, vlasnik i rasturao. Naročitim zakonom o štampi odre« đuje se ovim i način odgovornosti ovih lica. Sve krivice učinjene štam« pom suditi će redoviti sudovi.« Član 15. (o pravu u d r u ž i v a« n j a, zbora i dogovora) prim« lje je većinom glasova; »Građanii maju pravo udruživa« nj a, zbora i dogovora u granicama zakona. Zborovi pod vedrim nebom, moraju se prijaviti nadležnoj vlasti dvadeset i četiri časa ranije. Grada« ni imaju pravo udruživati se u ciljem vima, koji nisu po zakonu kažnjivi. Građani imaju pravo molbe. Molbu može potpisati jedan ili više njih, kao i sva pravna lica. Molbe se mo« цц podnositi svim vlastima bez raz« like.« član 16. (o osnovnoj n a s t a« vi) primljen je većinom glasova: »Nauka i umjetnost slobodne su i uživaju zaštitu i potporu države. Univerzitetska nastava je slobodna. Nastava je državna. U cijeloj zem« lji nastava počiva na jednoj istoj o« snovi, prilagođivajući se sredini ko« joj sc namjenjuje. Sve škole moraju davati moralno raspitan je i razvijati državljanskui svijest u duhu narod« nog jedinstva i vjerske trpeljivosti. Osnovna je nastava državna, opća i obavezna. Vjerska nastava daje se Страна — Strana 3 .PPARHV - „PRAVDA" po želji roditelja odnosno staralaca podvojeno prema vjeroispovijesti« ma, a u suglasnosti sa njihovim vjer« skim načelima. Stručne škole se o« tvaraju prema potrebama zanima« nja. Državna se nastava daje bez u« pisnine, školarine i drugih taksa, u koliko će privatne škole i pojedine vrste njihove, i pod kojim pogodba« ma biti dopuštene, odrediće se zako« nom. Sve ustanove za obrazovanje pod državnim su nadzorom. Manji« nama druge rase i jezika daju se os« novne škole na njihovom materin« skom jeziku pod pogodbama koje će propisati zakon.« Član 17. (o n e p o v r c d n os ti tajne pisama) primljen je jed« noglasno: »Nepovredna je tajna pisama, telefonskih i telegraskih saopštenja osim u slučaju krivične istrage, mo« bilizacije ili rata. Zakon će odrediti koji državni organi odgovaraju za povredu tajne p-isama, telegrafskih ih telefonskih saopštenja.« VANJSKI. Turski zahtjevi. Na sjednici od četvrtka podnio je Bekir Sami«beg ministar inostranih djela i šef angor« ske delegacije u ime oboljelog čari« gradskog delegata Melimeda lev« fik«paše ove zahtjeve: Turske gra« niče od 1913. godine osim teritori« ja nastanjenih Jermenima i Arapi« ma; slobodu Dardancla; održavanje vojnih i pomorskih snaga radi ču« varfja reda i obrane granice; slobo« du i nezavisnost Carigrada, Mra« mornog mora, uz obavezu, da Turci unište dardane’iska i bosporska ut« vrđenja reorganizacija turske žan« darmerije; te potpuna finansijska i ekonomska Nezavisnost Turske. Svo« je zahtjeve popratio je Sambbeg o« duljim ekspozejom u kojim je do« kazivao njihovu opravdanost. Kemalisti protiv Konstantina. A« gencija »Radio« javlja iz Londona, da je Bekir Sambbcg šef angorske delegacije izjavio, da turska ne mo» že priznati Konstantinovu vladu, jer je ona nasljednica one vlade, koja je potpisala sevreski ugovor i želju, da Turska umre. Između Angore i Atene. Talijan« ski ministar Sforza izjavio je ured« niku pariškoga »Journala«: »Bojim зе za sporazum između Grka i Tu« raka, i ako sam u Bekir beju, dele« gatu iz Angore, upoznao spretnog političara. Najgore je, što govore u Angori i Ateni, da sc ne plaše rata, a istina je, da je vsv-ma, a osobito Grcima i Turcima potreban trajan mir. Ja ipak nijesam pesimista.« Program armenske delegacije. — Armenska delegacija, u kojoj se nalazi Nubar«paša i znameniti ph sac Aharonean, tražiti će na Ion« donskoj konferenciji, da sevreski u« govor u cijelosti ostane na snazi. Samo male izmjene tražit će u po« gledu onog dijela Cilicije, koji je ostao pod Turskom. Bez da taj te« ritorij hoće da otkinu od Turske, o« ni namjeravaju tražiti, da se u nje« mu uspostavi kršćanska uprava i da ostane u vezi sa onim dijelom Si« rije, koji bude došao pod Francus« ku. Domare vijesti. Ustoličenje Arhiepiskopa mitro« polita Zimonjića. U prošlu subotu nas večan način ustoličen jc novo« imenovani Arhiepiskop Visokopre« osvešteni dabre»-bosanski mitropo« lit g. 1’ e t a r Z i m o n j i ć. Potpredsjednik konstituante đr. Halidbeg Krasnica otputovao je ju« cer u Beograd. Naš: poslanici su radi hitnih i važ« nih političkih pitanja otputovali u Beograd. Sastavljanje regrutnih spiskova, za godište 1901. Gradsko poglavar« stvo u Sarajevu šalje nam ovaj og« las: Komandant Bos. Div. Oblasti naredio ie pod Pov. D. Brojem 2590 od 19. jan. 1921. godine, da se imaju sastaviti regrutne spiskove za mladiće, koji su rođeni u godini 1901. S toga se ovim pozivaju mla« dići rođeni u godini 1901, od 1. jan. do uključivo 31. dec. računajući po novom kalendaru, da se radi upisi« vanja u regrutni spisak najdalje do | 15. marta 1921. godine prijave kod ! one opštinske vlasti, na čijoj su teritoriji rođeni. Ako koji mladić sam ne boravi u mjestu rođenja, onda je dužan da ga prijavi njegov starješina zadruge ili ko drugi od rodbine, ako i toga nema, onda nek se sam mladić pismeno obrati na opštinsku oblast i saopšti joj site i potrebne podatke za sastav regrut« nog spiska. Po zakonu o ustrojstvu vojske svaki je mladić dužan, da na j regrutaciju pristupi u onoj opštini, gdje je rođen. tog žita K 1.2660. Abdulfetah Ali« kadić, ()strožac položio je svotu od K 400. Milan Zubac, porez, nadkon. Stolac, sakupio za Gajret među sa« diocima duhana K 320. Tahir Catić, Bugojno, poslao je upravi K 335. Uprava Gajreta svima sakuplja« čima i darovateljima najtoplije se zahvaljuje! TPEšeijah. •ospodinn MInlitri vavjikih po sala u rab*ft Na jedan alevenski pođneaak general­ nom koazalatu kraljevine 8HS. u Kepenhageau stigao je ovaj odgovor: „lm Benitze Ihree Goohrten vom 25. 1. bitten wir Sie dieeen Brief ine Dentecho eder Franzoeich^ iibereetien *n 1анееп, da heim hiagigen Kensnl t Niemaad đer serbiechen Sprache mUchtig iet. HochachtuagBvoll — Serbiach-Kreatiech - Slevenieches kenealat*. Ama Informacija! „Hrvatski Liet“ od 24. ov. mj. donosi na prvoj stranici, na prvom mjesta masnim slovima itampano ovo „Mu­ slimani etnpajn u vlađn. — Sarajevo, 23. ve­ ljače (n. o.). Muslimanska organizacija zaklju­ čila jo stupiti a Paiićevu vladu, pod uvjetom, da istupe ii organizacijo neki članovi, koji su bliži Narodnom kluba Muslimanski klub traži za to poštovanje historijskih granica I osdo i sa predsjednika vlaee dra Gjnrgjevieau( Gola nevolja. Došla nam je u re­ dakciju jedna muslimanka i pružila jednu cedulju, na kojoj je bilo ovo napisano (s njenim pogreškama). „Mo­ lim uredništvo Pravde dami se iznese ulistu dabih želila dati svoje žensko dijete i ubolju i pošteniju kuću đeće izaći na bolji Put i to dajim bude na mjesto evlada te neću tražiti nikakve pomoći od njega Djetetu je pet go­ dina i zdravo je i Čisto i još imam muško dijete od 9—10 godina tebih dala i njega u službu te isto nebih tražila plaće za njega samo dabi mali na boljem putu bio jer sam ostala snjima bez igdje ičega pa nejmam nikakve Pomoći niod kale ostali smo ja i troje djece sa 9 for ili 18 kruna mjesečno Penzie a tomi ne može biti ni soli mjesec dana a kamoli idara i kirija za kuću otac Imje poginuo uratu još imam jednu curicu od 12 godina i njubi dala u službu a ija biše primila svake službe. JAVNA ZAHVALA. Ovijem se najiskrenije zahvalju« jem svima prijateljima i znancima, koji se prilikom bolesti raspitivaše za zdravlje moga nezaboravnog bra« ta rahmetli Hamid eff. Rusdića, a naročito onima, koji ga zijaret čfini« * še i prilikom smrti njegovoj Džena« Ko ovo pismo može čitati bez zi prisustvovaše; također neka je ijedne suze, tvrda je srca. Ta je žena hvala onima koji me tješiše u ovoj Iza Palić i stanuje u Nevjestinoj ma­ preteškoj žalosti. hali broj 34. Očekujem« od svakog ; Sarajevo, 26. februara 1921. dobrog srca da ne će samo pročitati MUSTAFA EFF. RUŠDIČ. to dirljivo pismo, nego da će i raz­ misliti, kako bi joj se moglo pomoćiKo joj je rad pomoći, može i novcem : poslavši ga na njenu adresu ili preko i „Pravde". Muslimanska čitaonica u Starom Maj­ Zabava »Hrvatskog Radiše« u B. danu priređuje na 20. marta 1921. Oglas. 1 Gradiškoj. Na 5. februara 1921. pri« redila je podružnica »Hrvatskog Radiše« svoju prvu zabavu u Bos. Gradišci. Zabava je nadasve dobro uspjela, kako moralno tako i mate« rijalno prema našim mjesnim pri’i« kama. Dohodak od zabave bio je preko 8000 K. pa je podružnici oso« bita dužnost, da se ovim putem za« hvali svoj gospodi priređivačima, i posjetiocima, a napose gospođama muslimankama i katolikinjama Нг« vatjeama. koji su obilan bife dopri« nijele. Između svih drugih nanose neka je hvala na priredbi ove žaba? ve predsjedniku zabavnog odbora g. Mustafi Zuhdi Hodžiću, zborovođi, Ivanu Vlašiću župniku i blagajniku Mustafi Biščeviću, čijom je inicija« tivom i radom ova zabava i prire« đena. Podružnica Hrvatske Radiše. i I I ; proljetnu zabavu s bonjshom i pjtšBEhom trtom u korist izgradnje društvenog doma sa ovim nagradama: 1. 20 dukata u zlatu, П. 100 K u srebru, a III. lijep dar. i Upisnina od konja 100 Dinara. i Priređivački odbor- KOT. VAKUFSKO-MEARIFSKU PO____ VJERENSTVOU JAJCU-____ _ Broj 29 ех 1921. 21. februara 1921. Natječaj. Za grad Jajce potreban je jedan alim, koji bi obnašao dužnosti i zvanje muderrisa t i. vaiza i imama u glavnoj džamiji te l. muallima na muškoj mektebi ibtidaijji. Sa ovim su skopčana beriva u iz­ nosu od 1000 K mjesečno i stan u naravi sa izgledom na daljnja povi­ šenja. Natjecatelji imaju najkašnje do 20. marta o- g. podnijeti svoje molbe uz prikiop svjedodžbi o osposobljenju i eventualno dosadanjem službovanju, pri čemu će se naročito uzimati obzir na one, koji su osim ulumi dinijje upućeni i u druge ulumi nafie. Predsjednik: Kapetanović v. r. Gajretov glasnih. Dobrovoljni prilozi. Husejin De« lić Bihać, poslao je K 264.- , Abdu« rahman Begić, kot. predst. kod vlad. povjer. u Sarajevu, darovao je K 100; Sulejman Gorić Čajniče, postao je upravi članarina i dobrovoljnih priloga K 1.260; Osmanaga Obra« nić, Maglaj, sakupio je u kafani Mustafe Karabegovića K KM); Upra« vi konvikta u Tuzli darovao jc Ča« zimbeg GradašČević 150 kg raži i 200 kg kupusa. Na hercegovačkom sunetu u Tuzli sakupio N. N. K 520. Upisali su se kao utemeljitelji dru« štva Salih eff. Konjhodžić, opć. bi« Iježnik, Muratbeg Jwfbcgović i Riza Ponjavić trgovac, svi u Tuzli. Ibrahim Čehić nadlugar, Pale kod Sarajeva, sakupio đobr. pril. K 430, a darovaše slijedeći: po K 40: Ibra« him Sehić, Nuri h. Šehić, Mušo Mu« sić i Mustafa Kadrić; po K 23: Su« lejman Sudar: po K 28: .Muhamed Dovadžić; po K 20: Abdulah Sehić, Bairo Obhodžaš, Ahmet Obhodžaš, Fehim Musić, Asim Hađžialić, Me« haga Kudović, Alija Obhodžaš i Rizvanbeg Babić; po K 8: Zulfo Ze« čević i Vejsil Lclo; po K 5: Ismct Zildžić; po K 4: Č^mil Basic, Ferat Smajić, Alija Mušanović, Asim Ob« hodžaš i Muharem Mahalbašić; po K 2: Ibrišjm Plani a, Hamid Konja« lac, Jbro Smajić iMustafa Obhodžaš. Povjerenik Gorić. Čajniče, poslao ie upravi članarina i utržak ođ proda« VELIKU i j Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče u svim mjerama, kao i staklarski kit, nadalje ciUndere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakhporculana WEISS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. I i ! ; i I | I ĐON K 120 kg ВОХ K 55 m2 prve kvalitete dobije se na malo i veliko u tr­ govini svakovrsnom kožom, krznom i vunom M. L. ALKALAV Ulehsandrava ui. 19 ćošah. - Telefon 766- �Broj 'М — ЈаРАВдА" — „PRAVDA" Strana 4 — Страна HRVATSKA CENTRALNA BANKA Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegov nu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. ' Podružnice: Bugojno, Derventa, Mostar, Bos. Samac, Tuzla i Zenica. POZIV na PROSPEKT I. redovitu glavnu skupštinu za upis dionica V. emisije Hrvatske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu, Povodom povišenja dioničke glavnice: Muslimanske trgov. i obrtničke banke za B. i H. (d d) u Sarajevu od R 18,000.000— ла H 20,000.000- koja ćc se obdržavati na II. marta 1921. u pe;ak u 2 sata poslije podne Redovita XII. glavna skupština od 15. lipnja 1920. zaključila je povišenje dio­ ničke glavnice i ovlastila ravnateljstvo, da to povišenje provede. u prostorijama kiraethane na rB e n b a š i“ sa slijedećim Dnevnim redom: 1. Izvještaj ravnateljstva o poslovanju u minuloj poslovnoj g. 1920. 2. Izvještaj nadzornog vijeća o pregledan ju knjiga i bilance 1920. 3. Predloženje zaključnih računa za g. i 920. te podjelenje apsolutorija ravnateljstvu i nadzornome vijeću za poslovnu g. 1920. 4. Zaključak o upotrebi čiste dobiti za god. 1920. 5. Ustanovljenje da je povišenje dioničko glavnice od K 3,000.000.— na K 10,000.000.— zaključeno na izvanrednoj glavnoj skupštini od 2. sep­ tembra I 920. potpuno uplaćeno. 6. Izbori u ravnateljstvo, 7. Izbor nadzornog vijeća. 8. Promjena pravila. Ujedno je zakliučeno, da se dotadanjih 5 dionica po nominalnih K 80.— stegnu u jednu dionicu po nominalnih K 400.— po komadu tako, da će sve dionice gladiti na nominalnih K 400.— po komadu, keje se mogu izdavati u jednom komadu po 25 dionica, odnosno po 10 ili 5 ili po i dionicu, a osim toga mogu se izdavati i petine dionica po nominalnih K 80.—. Temeljem gornje ovlasti XII. redovite glavne skupštine, te temeljem odobrenja Ministarstva trgovine i industrije u Beogradu od 2. kolovoza 1920. VI. br. 1742. stavlja potpisano ravnateljstvo na javnu supskripciju 25.000 komada novih dionica po nominalnih K 400.— po dionici uz slijedeće uvjete: 1. Dosadanji dioničari imadu u prvom redu pravo opcije i to tako, da svaki stari dioničar može na svakih pet dosadanjih starih dionica po nominalnih K 80.—, što prema gornjem zaključku glavne skupštine čini jeir.u dionicu po nominalnih K 400.—, optirati po jednu novu dionicu V. emisije po nominalnih K 400. uz tečaj od K 550.— sa 6*% kamata na tečajnu vrijednost od L siječnja 1921. do dana uplate. Nadalje imade svaki dioničar pravo, da na svaku jednu dosadanju staru dio­ nicu po nominalnih K 80.— što prema go rnjem zaključku gla ne skupštine čini petinu PRIMJEDbA: gg. dioničari koji žele nu glavnoj skupštini prisustvovati umoljavaju ве, da u smislu § 28. dionice, optira po jednu petinu nove dionice V. emisije po nominalnih K 80.-— uz društvenih pravila barem 8 dana prije glavne skupštine polože svoje dionice ili privre­ mene potvrde na upisane dionice na blagajni naše središnjice u Sarajevu ili podružnice u tečaj od K 110.— sa 6°/0 kamata na tečaju vrijednost od 1. siječnja 192l. do dana uplate. U svrhu izvršenja prava opcije potrebno je, da se uz ispunjeno i vlastoručno Uos Brodu ili Boe. Novom. potpisano upisno očiiovanje doprinesu stare izvorne dionice ili stare privremene po­ tvrde o upisu dionica IV. emisije, te da se istodobno odmah i položi po svakoj optiranoj dionici K 550.— odnosno po optiranoj petini dionice po K 110.— sa 6% kamata na ukupni tečajni iznos od 1. siječnja 1921. do dana uplate. Stare dionice, odnosno privremene potvrde iV. emisije, temelj'em kojih se vrši pravo opcije, proviđiti će upisna mjesta štampiljom, da je pravo opcije izvršeno. Račun razmjere 2. Uz opciju primati će se istodobno — na eventualno neoptirane dionice i predbilježba i to koli dioničara, toli i nedioničara uz tečaj od K 700. za čitave Aktiva sa 31. decembra 1920*) Pasiva dionice V. emisije-sa 6% kamata na tečajnu vrijednost od 1. siječnja 1921. do dana uplate. h Iznimno i samo u svrhu, da se sadanjim dioničarima pruži prilika, da. K K к h! k A mogu svoj ukupni posjed dionica tako nadopuniti, da im se sve sadanje i kod ove Dionička glavnica: 1,625.854 35 Gotovina......................... emisije upisane dionice mogu izdati u čitavim novim dionicama po nominalnih I. Emisija: 11.5O0 ! —! K 400.—, mogu samo dioničari predbilježiti i petine novih dionica V. emisije po no­ Vrijednosni papiri 1,500.000 1 a) uplata 5О'|„па 3!.JI-1920. minalnih K 80.— uz tečaj od K 140— sa 6% kamata na tečajnu vrijednost od 1. si­ 2,073.6oOi—| b) „ ž5"|c „ S. V. „ 7бО G00 Mjenice.......................... 750.000 c) „ 25%. „ 9.VI1I. „ ječnja 1921. do dana uplate. Dažnici: j 11. Emisiju: Za prijavu predbilježbe treba ispuniti i vlastoručno potpisati upisno očitovanje, 4,000.000 I uplaćeno do 31.|X. 1920. u tekućim i privr. ra­ jte položiti odmah kod upisa za svaku predbilježenu čitavu dionicu po K 700-— od­ 10,000.000 14.7.(3.326ј91| 3,000 000 „ 31. ХП. „ čunima ....................... nosno, za svaku upisanu petinu dionice po K 140. zajedno sa 6% kamata na čitav 501.080 | Pričuvna zaklada 2,444.81623 Ostave......................... tečajni iznos od 1. siječnja 1921. do dana uplate. Vjerovnici: 3. O uplatamc izdavati će upisna mjesta privremene potvrde, koje treba dobro 250.380 70 Kašastar......................... u tekućim i privr. računi237.800 j 1 ma i ulošci na štednju 7,832.225 13 sačuvati, jer će se izvorne dionice izdavati samo uz povrat izdanih privremenih potvrda 12.580 70 Otpis................................ 2,444.816 23 i to samo kod onih upisnih mjesta, kod kojih je upis obavljen. Oetavljaei .... 348.326 13 Upisi ili uplate mogu se obavljati osobno ili poštom. i Dobitak......................... 4. Ravnateljstvo si pridržaje pravo podjelbe predbilježenih dionica, te će za 21 126.447 4У 21,126.447 49 slučaj, da potpisatelju bude dodijeljeno manje dionica, nego ih je predbilježio, upla­ ćeni višak povratiti. । 5. Nove dionice V. emisij’e sudjeluju na poslovnom uspjehu zavoda od 1 ./I. 192U *) sa 16. martom 192 0. otpočelo pc>slovanje. 6. Razlika na tečaju novih dionica pripasti će — po odbitku svih troškova i pristojba — pričuvnoj zakladi zavoda. 7. Sve dionice V. emisije glase na donosioca. 8. Upisivanje počinje dne 15. veljače 1921. a svršava dne 31. ožujka 1921. Račun gubitka i dobitka 9. Upisivanje se može vršiti kod slijedećih novčanih zavoda ; Gubitci sa 31. decembra 1920. Dobitci Hrvatska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, te kod podružnica u Bugojnu, Derventi, Mostaru, Bos. Šamcu, Tuzli i Zenici; Prva hi K h к b njezinih b K к Hrvatska Štedionica u Zagrebu, te kod svih njezinih podružnica; Hrvatska Banka i ! Kamati; 4.278 м Kamate uložaka Štedionica u Banjaluci; Hrvatska Kreditna Banka i Štedionica u B. Brodu; Hrvatska i od mjenica, tek, ra­ Upravni troškovi: Trgovačka Banka i Štedionica u Livnu; Trgovačka Banka u Trebinju; Hrvatska Banka 252.318 06 čuna i dr................. u Varešu; Muslimanska Centralna Banka za B. i H. te kod njene pooružnice u Tuzli; Plaća, doplatci kirija 289.73638 ostalo ................... Muslimanska Trgovačka i Poljodjelska Banka u Tešnju; Muslimanska Privredna Banka Razni dobitci: Porezi pristojbe i na­ u Gračanici; Prva Muslimanska Banka u Brčkom; Muslimanska Banka u Banjaluci i । provizija i drugi do ­ 4.C89 28 meti . .... njezine podružnice u Prijedoru, Prnjavoru i Sanskom Mostu, kod kojih se mogu do­ 419.661 N bici ......................... Darovi u dobr. i kult, biti i sva dalnja potrebna razjašnjenja. 19.989]— 313.814 66 svrhe Ujedno potpisano ravnateljstvo oglašuje: 1 ____________ | ^ III Ravnateljstvo. 12.580 70 Otpis od namještaja 348.326 13 Dobitak.......................... 679.000 02 679.000 02 п Ravnatelj: Huseiu Omanović, v. r. Potpredsjednik ravnateljstva: Za knjigovodstvo: Nezir Abmetaševk, v. r. S. Še&elj, v. r. Sa glavnim i pomoćnim knjigama ispitano i u redu pronađeno: NADZORNO VIJEĆE: Pročelnik: Dr. Hamdija KarainebmedovU, v. r. Semeudln Sarajllć, v. r. Numan OsmanefendM, v. r. Edhem Blčakčlć, v. r. Ibrahlm Mujičfć, v. r. Odgovorni urednik; Ibrahim Muhić. Poziv na izmjenu dionica i privremenih potvrda od nominalnih K 80.— po komadu u izvorne dionice po nomi­ nalnih K 40Q.—. Svi posjednici starih izvornih dionica po nominalnih K 80.— umoljavaju se, da te dionice sa svim nedospjelim kuponima (za god. 1920. i dalje) i talonima, kao i privremene potvrde na upisane dionice IV. i gornje sadanje V. emisije izvole — osobno ili poštom — položiti kod gore navedenih novčanih zavoda u svrhu izmjene u izvorne dionice po nominalnih K 400.—. Kod pologa primit će od dotičnih zavoda pologovne potvrde na ukupni položeni broj starih dionica u izvornim komadima i u privremenim potvrdama, te će odmah iza roka V. emisije — putem istih onih zavoda, kod kojih su stare dionice položili — primiti nove izvorne dionice po nominalnih K 400.— po komadu. Sve pobliže upute glede izmjene dionica daju najpripravnije gore navedeni novčani zavodi. Ravnateljstvo: Asimbeg Alibegović, v. r. Uielr Hadžihasanović, v. г. Hrvatske Centralne Banke za B. i H. d. d. u Sarajevu. Vlunik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đaniel & A. Kajoa, SarajavA � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3210f1608ccd71c09c05fb9a1d719f48.pdf 58736c4376bcfabb52f3318b4f4c8cb4 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. ?«AVDA ГЛАСИЛО јУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 24 (262) Sarajevo, četvrtak 3. marta 1921. (22. Džem-ahar 1339.) S. fl. S. contra S. H. 5. Po naslovu će može biti kogod po? [ što se među našim državnicima ne luis.'t, da će u ovom članku bitu go? nađe dalekovidan čovjek, pa da od* vora o kakvoj, novoj kombinaciji u i mah iza našeg ujedinjenja organi? našoj troimenoj državi: da se radi ! zuje borbu proti ovim našim grdnim u tom, da se izluče Hrvati, a na nji? ranama. To ja — pored brige za rat? novo mjesto prime — Arriauti. Ne! ne invalide i siročad — trebala biti ■ Veliku« politiku prepuštam drage prva i najglavnija zadaća svakog volje drugjm pozvanim i nepozvan našeg kabineta, a druge neke nedo? idm, nek je »bistre«, kako znaju i ka? tupave i neizvedive Uredbe i Od* ‘<о ne znaju, a ja ću reći koju o redbe mogle su, bar zasad, posve iz? drugom jednom pitanju, koje je za ostati i niko pametan ne bi zažalio, ; arod važnije nego i samo pitanje što nijćsu izašle. brine države i njezina unutarnjeg Što je bilo, bilo, ali odsad treba ređe.ija. Ovdje se hoće da rekne dobro otvoriti oči i nastojati, da se koja o tri najveća neprijatelja Srba, spase, što se može i bar u nekoliko Hrvata i Slovenaca, a to su: Sušiš poprave stare pogreške, koje nam se c a, Alkohol, Sifilis. Ta su tri strašno svete i još će sc dugo svetiti. Ha najveća zapreka pravilnu i zdra? Treba bez otezanja započeti oštru vu razvoju Jugoslavena i najveća o* borbu proti troglavoj hidri, koja u? jasnost za njihovu budućnost, koja grožkvu naš opstanak i najprije joj is im biti crna, ako država i cijelo odsjeći srednju glavu: valja za? društvo za vremena ne upru sve si* braniti alkohol. To je i naj? le, da se haranju ovih morija stane lakše, jer ako se je teško boriti proti na put. nevidljivim mikrobima, nije proti Svako, ko je stajao u užom dodiru tekućinama, koje se vide čak i kroz - našim svijetom, znade, da se je i - lubanju, u kojoj su. Piće je u naj? ^-’Cka narodna, seoski ljudi, počela više slučajeva povod zarazi sifilisom trovati svakom od te tri nevolje, če* i drugim veneričkim bolestima, isto mu je osobito pripomoglo neznanje, tako silno pomaže širenju sušice, jer u koje je ogrezla'većina naše nacije slabi otpornu snagu zdravu organjz? i južnjačka vrela krv, koja žeđa za mu, a nejak izvrgava sigurnoj pio? ■žitkom. pašti. Osim toga ono umanjuje vitai? Naravno, tu ima i drugih činilaca: nit energiju cijele rase, jer se pijani? ’ juda; fabrički rad; vojnička služ* ce miješaju ženidbom sa zdravim . a u tuđem svijetu, gdje naš čovjek elementima, a poznato je, da pijani izgubi stid, a s njim i moralnu rav* roditelji ne mogu rađati zdrave dje? n otežu, koja ga je dotle čuvala od ce; njihov je porod već u zametku mnogog Z a; rat i t. d. Ne treba sme? zatrovan i rađa se tjelesno i duševno Liti s uma, da su i novi običaji, što inferioran. i- bivša Austro?Ugarska izravno ili Naš je narod, osobito njegov srp? neizravno unijela među naš narod, ski dio, izgubio u zadnje nekoliko ■ mogo doprinijeli, da se ove tri mo* godina velik dio svog ukupnog bro? : ugnijezde među nama. Osobito u i a, uz to veoma osiromašio, pa tre? osni ima odvratnih primjera, kako ba da čuva svoju najveću glavnicu, • л se prirepine evropske civilizacije zdravlje, i da nastoji, da bar budu? ; vlačile u naše redove. Švabo nije će naraštaje očuva od opasnosti, ko? ni za četrdeset godina htio uvesti je mu prijete od alkohola, sifilisa i obavezni polazak škole, ali je odmah sušice. Sve kad ne bi bilo humani? iza okupacije zaveo opću vojnu duž? tarnih, rasno?higijenskih i patrjot? nost; i po manjim je mjestima o* skih razloga, dovoljan bi bio sam i /orio seksualne nužnike, koji se čisto financijalni. pa da se hladno, službeno zovu javne kuće, a mnogo s računom, ustane protiv ova tri iz? je kotarskih ostavio bez bolnice i vora degeneracije. 1 ez apoteke; uveo je »numerus ela* Jasnije rečeno: naš je svijet veoma i sus« za apoteke, a dozvolio otvara? osiromašio, a dužan je crno iza no? nje bezbrojnih mejhana i drugih kata, pa nam država ne može pored sumnjivih zabavišta; ni na velikim ostalih tereta snositi još jedan, bez željezničkim stanicama nije udesio kojeg joj, radeći mudro, može i biti: ; mbulanca za prvu pomoć u nesreći, mjesto cfh gradi bolnice, tamnice, ; ii je zato i po manjim otvorio re? ludnice i popravihšta za bolesnu i : torane, gdje se piće toči na poto? odrođenu djecu sifilističara i alkoho? ke i t. d. ~ Takova se politika sa čo* ličara, neka ove izliječi, pa će sebi vjeČanskog gledišta naravno ne mo? uštediti mnogo truda i novca, a od že odobriti, ali je shvatljiva, kad sc naroda otkloniti more jada, nevolje uzme u obzir, da je ovdje vodena i nesreće. kolonijalna, a ne civilizatorska poli* Treba raditi brzo i odvažno; zna? lika, te da i ostale evropske države nost i iskustvo drugih naroda poka? u svojim prekomorskim posjedima zuje nam puteve, kojima se sigurno primjeni uju iste metode za istreblje? dolazi cilju. Najbolje jc p o sveza? ' je tamošnjih »nativcs«, »indigencs«, braniti alkoholi oduzeti sva? ,ens de couleuT«, »Eingeborenen« ku mogućnost, da se on kod nas pro* i kako još sve ne zovu starosjedioce. izvodi, sa strane uveze, njim trguje i da se pije. Tako su učinile mnoge Upravo se čini kao hotimičan ci* kulturne države (čak i Rusija, gdje nizani, što je bivša okupatorka na* šla za zgodno, da i našoj mladeži u je alkohol bio državni monopol, ko? ji je nosio milijarde na godinu), a srednjini školama ulije ц glavu, da dosad se nije nikakva pokajala ni ;i Evropejci, otkrivši Ameriku, u? шjeli među Crvenokošce rakiju-i ’ opozvala te zabrane, jer ne može špice. Mislim, da ne će biti tačno, biti opravdana razloga za to. Ima da su baš ospice (petitc?verole) to? doduše ograničena svijeta, koji sc u pozi branitelja »državnih inte? hko zatrle američke »Indijance«, ne? resa« pita, šta će biti, kad država go će to po svoj prilici biti gram izgubi tolike prihode od pecarine i < i e ? v ć r o 1 e (sifilis, frenjak). točarine. Kakve smo bude sreće, još Naša vlada ne može i ne smije . oditi takovu politiku, jer ovako ra? bismo mogli imati i ministra finan? čija, koji bi se pozivao na takove eliti prema svojim zemljacima, zna? »razloge«. Na ovakova bi trebalo čilo bi podsjećati granu, na kojoj se sjedi, a to može samo luda ili sa? primi jeniti američki »Ivnching i u? moubojica činiti. Vječna je šteta, stiče« i ja to velim iskreno, i ako sam po svom osjećaju i odgoju do skrajnosti protivan nepravdi i su? marnoj suđavi u svakom drugom slučaju. Dokle bismo došli, kad hi* smo usvojili načelo, da pojedinac ili država mogu raditi svašta, od čega je prihod velik?! Onda bi se po istoj logici i moralu, po kojem se državi priznaje pravo, da pije krv narodu dajući mu priliku, da se truje alko? holom, (samo zato, jer ona od tog ima materijalne koristi), moglo do? zvoliti, da država u svoju režiju pre? uzme prostituciju, trgovinu bijelim robljem (la traite des blanehes) i kartašnicc; da uz proviziju olakšava samoubojstvo; da uredi zavode za umjetno hotimično pobacivanje (a? bortus); da se udruži s hajducima, trovačima, obijačima blagajna i dže? parošima, jer sve- tc »grane privrede« vrlo mnego nose. Uostalom svaki iole pametan čovjek znade, da žito i voće, kad sc ne bi sasulo u kace, ne bi propalo, nego bi se moglo daleko korisnije upotrijebiti, od čega bi i narod i država imali puno veće ma? ferijalne koristi, sve kad se ne ura? čuna ušteda goriva i radne snage, koja se troši u fahrikaćiju ovog o? trova te druge ogromne prednosti, koje bi zabrana slk.jhola sa sobom donijela: opadanju brojeva zločina, nesreće, ludila, vadavice, živčanih, srčanih, bubrežnih i mnogih drugih bo’ćsti. Prema mejh.ftidžiiama n? treba i? mati obzira, jer ga kao giobitJii i trovači naroda ne zaslužuju. Njima i ne treba milost: oni su se gotovo svi toliko nagrab^ narodnog znoja i krvi, da će moći lijepo živjeti i kad budu prisiljeni da započnu kakav čestit i koristan posao. Ako, po nesreći, ne bi mogao pro? dri je; i zdravi princip, da se alkohol u čitavu^ državi odjednom zabrani, i uck tc ne bude - a biće, ako Bog da/sigurno. mora se bezuvjetno ројеи:л:т pokrajinama, okruzima, katarevima i općinama Ustavom o? sigurati pravo, da po uzoru američ? ke »local option« Zaključkom svojih predstavništva i'i referendumom (s pojedini broj K 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250. . Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119. Godina Ili. 1 pravom glasa i za žene) odluči, hoće li u svom djelokrugu nosve zabraniti piće ili ga ograničiti ili opet udariti i na njega koliki hoće porez (ccntime . additionnel), koji će upotrijebiti za > uzdržavanje bolnica i škola. Vrlo jc lijepa i utješljiva pojava, što je J. M. Organizacija, koja je od? mah pri svom ‘osnivanju unijela u I svoj program suzbijanje alkoholiz? i ma i zaraznih bolesti, pošla i dalje: na pretprošlom zasijedanju našeg Centralnog Odbora donesen jc 1. januara o. g. j e d n o g 1 a s a n za? ključak, da je naš parlamentarni klub dužan poduzeti inicijativu грге^ dobiti za to ostale stranke, da se u novi Ustav uvrsti odredba, prema kojoj svaka i najmanja sa? m o u p r a v n a jedinica može (dok se alkohol u čitavoj državi ne zabrani) u svom djelovanju kratkim putem udariti koliki hoćeporezna proizvodnju i i točenje a 1 k o h o 1 a. t e i r g o? v a n j e opojnim pićima: da ima pravo ograničiti broj g o? s t i o n i c a i p o Г i c a j n i sat u njima ili posve zabraniti alkohol, a da nikakva viša vlast ne može u tom smislu stavljati za? prekc ili poništiti odredbe, što ih je izdalo proti alkohola koje samo* upravno tijelo. Ja se nadam, da će ovaj korisni i umjesni predlog našeg kluba naići I na razumijevanje kod vlade i svih stranaka, čak i kod onih, čiji su ne* odgovorni agitatori pred izbore tru? bili, da će njihove partije isposlovati slobodno pečenje rakije i sađenjo duhana. Drugo je nesavjesna agita? čija, a drugo odgovorno djelovanje narodnog zastupnika, koji je dužan voditi računa o j?udućncsti svoje nacije. Ne mislim, da će ijcdanfza? stupnik, a kamo li klub, biti p~oti o? vakovoj odredbi, ali ako bi ih kojim čudom bilo, treba javnim poimenič* nim glasanjem ustanoviti, ko su ti narodni neprijatelji, da ih svrct zna i s prezirom otjera na slijedećim, iz­ borima. D. K. Saveznička vlada u Carigradu Carigradski korespondent nizo? zemskog lista Algemcen Handcls? hlad, koji izlazi u Amsterdamu. M. G. Nvpels, publikovao je u tom li* stu svoja dva pisma, koja opisuju sađanju vladu saveznika u Carigra* du. Prije svega ističe Nvpels. da mu se je bilo veoma teško snaći u tur* skoj prijestolnici. Englezi' su sve one lurkc. koje je on poznavao i na ko* ie je imao preporuku, internirali na Malti. Nijedan nije pošteđen: na koga se god posumnjalo, da se ne slaže sa režimom saveznika, interni* ran je. Usljed velikog broja turskih novinara, koji su postali žrtvama tih drakonskih mjera, većina jc listova morala obustaviti svoje izlaženje. Par preostalih novina, koje i/aze, uređuju drugorazredni novinari, a cenzura im povrh toga još više oteš* čava posao. Sto se cenzure tiče, iz* vješćuje g. Nvpels, da je u Carigra* du koncem 1918. uvedena mješovi* ta cenzura: engleska, francuska i talijanska, ne računajući ovamo tur* ske cenzure, koja u istini ništa ne znači. Prema tome mogu Grci na te* nane da napadaju sve što je tursko, a Turci nisu u položaju, da se obrane od hiljada kleveta, kojim ih objedu* ju. Stoga nije nikakvo čudo, što su turske novine potpuno otupile, a kad j ј | I , | i ! se koji puta nađe u njima nešto, što vrijedi da se pročita, onda je sigur? no -- primjećuje ironično g. Nypels — cenzor ili spavao ili bio mahmu? ran. Svakog časa se tc bijedne t1 rske novine kažnjavaju na posve samo? voljan način. Dogodilo se na primjer da je jedan list donosio utiske sa putovanja po Evropi jednog svog saradnika i da je u tim utiscima re? čeno, kako su talijanske žene frivol? ne. Talijanski cenzor propustio je da pročita i dokaze, koji su za to nave? deni i svoj je gnjev utišao time, što jc zabranio za dva dana izlaženje li? sta. Novina »Vakat«, kojoj je cenzu? ra bila dozvolila, da štampa raport komisije međusavezničke ankete o grozotama, koje su Grci počinili od okupacije Smirne, jednostavno jc u? zapćena na nekoliko dana, da se ti? me makar malo ublaži grčki koman? dant u Carigradu. Sada, kad u Parizu i Londonu trn? že novo riješenje anadolskog pro? blema, aktuelno jc objelodaniti ne* ke zaključke pomenutc komisije: II. — Komisija je mišljenja: a) Ako vojnička okupacija ne smije imati drugog cilja, osim odr? žavanja reda i sigurnosti građana, onda ta okupacija ne smije biti po? vjerena grčkim trunama, već savez? �Стрзвп 7 — Strana ličkim pod autoritetom vrhovnog zapovjednika savezničkih trupa za Malu Aziju. b) da se ni u kom slučaju ne srni? je dopustiti okupacija samim Grci? ma, osim ako konferencija odluči, da se ta zcm'ija ima potpuno i defini? Hvno anektirati Grčkoj. c) da bv ta aneksija, jednostavno i objektivno posmatrana, bila proti principa respektovanja nacionalnih skupina, jer u okupiranom području izvan grada Smirne i Ajvali, sasvim je neosporna većina turskog elemen? ta nad grčkim elementima. Komi? šija se osjeća dužnom, da upozori, da turski nacijonalni osjećaj, koji je pokazao dosta otporne snage, ne može akceptovati te aneksije i samo će sili ustupiti, t. j. jednoj voj? ničkoj ekspediciji, koju sama Grčka ne bi mogla povesti ni s najmanjim izgledom na uspjeh. III. — O obzirom na to predlaže komisija slijedeće mjere: a) Da se što je moguće prije iz? mijene sasvim £1 djelomično grčke čete sa manjim brojem savezničkih četa: b) Лко se iz razloga, da se ne po? vrijedi grčko samoljublje, odredi, da jedna partija grčkih trupa sudjeluju u okupaciji, imalo bi se smjestiti tc trupe u unutrašnjost okupiranog područja, kako bi izbjegle svakom kontaktu sa turskim nacijonalnim četama; c) Kad bude realizovana okupaci? ja po savezničkim četama, treba zahtijevati od turske vlade reorga? nizaciju žandarmerije pod dirckci? jom i zapovjedništvom savezničkih oficira. Ova će žandarmerija mora? ti da što prije stvori red u cijelom području i da u tu svrhu nadomjesti savezničke čete; d) U isto vrijeme bi morala tur? ska vlada obnoviti civilnu admini? straciju. Kao mnogi drugi savjeti, dati od kompetentnih osoba, tako se nije ni ovaj poslušao: grčke trupe, čija o? kupacija Smirne po riječima gornjeg raporta »no naliči ni malo na vrše? nje kakve civilizatorske misije, nego na pobjedu križarske vojne«; te tru? pe, koje izmoždenost, umor i strah nije priječio, da počine pravo klanje na turskim građanima, još su uvijek tu i hoće da im se dozvoli ekspedi? Uja vojna, koju po raportu stručnja? ka sama Grčka ne može povesti ni s najmanje izgleda u uspjeh. U carigradskoj luci još je kritic? nija situacija; cijela administracija i kontrola ne vrijede ništa. Onaj, ko? ji bi tu htio da ide onim putem, ko? jim bi trebao, ne bi došao nikad na kraj. Jedina moguća metoda jest: po sebi raditi i — p'laćati. Za ove dvije godine, otkako su saveznici na vladi, nije se tu ništa popravilo, ne? go se naprotiv mnogo kvarilo. U prošlosti — završava taj nizo? i zemski novinar, bila je to bogata i aktivna luka: Galata, gdje se je mnogo radilo, danas je mrtva; u njoj se ne radi ništa drugo osim trgova? nja s valutom. A na Peri! Tu jc je? dan luksuriozni restoran do drugo? ga i bez prestanka niču novi zabav? ni lokali, ali sve sramnijeg žanra. Mali narodi, — zaštita potlačenih manjina, — sloboda, jednakost, de? mokraći ja, pravo samoodređenja! Civilizacija i t d.... Gospodine Vil? zone, dođite ovamo na ferije! Vraćajući se na pitanje Anadola, korespondent razlaže, kolika bi bila besmislica, tlačiti ili istrebljivati 7 mili iona Turaka, koji tu stanuju. A osim toga je taj Anadol tako bogat i plodan, da nc treba ničeg osim ma? lo mira i reda, pa da se preporodi i da napreduje. Hiljade ruiniranih po? rodica evropskih našle bi tu svoju novu domovinu. Na nesreću izgleda da nc će tako biti: svi znaci govore, da će Engleska dati slobodne ruke Grcima u nadi, da će boljševici biti potučeni i istje? rani iz Carigrada. G. Nvpels kaže, da bi puno bolje bilo Turcima napr? titi i u zadaću. I 1 i I ’ sa parolom: »Dalje od Zagreba, bli? ; že Beogradu!« M u& 1 i m an i osu? đuju s ogorčenjem Korku? tovu samovolju. Nijesu još ! stigli svi muslimanki poslanici, pa zato nije još pala definitivna odlu? I ka, da li ćc, ili ne će Muslimani ući j u vladu.« Iz stilizacije tc »telefonske« vije? sti vidi se, da je izmišljena u redak? eiji »H. Sloge«. Nečuvena demago? gija njena sastoji sc u tome, što bi I htjela da izazove u našim masama nepovjerenje prema svojim dosada? njim vođama. Nečuvena netaktič? i nost njena sastoji St u tome, što ka? že, da jc većina naših poslanika . »b i j c s n a«. Nečuvena njena glu? i post sastoji se u tome, što bi htjela, • da mjerilo za našu politiku budu »dojmovi« hrvatskflvpolitičara, a nc I kaže ni kojih. »■Narod« o nama. Ovdašnji list »Narod« u broju od 26. ov. mj. do? nosi č' апак pod naslovom »Musli? manska organizacija«. Pod tim ime? nom valjda misli našu Jugosla? v c n s k u Muslimansku Organizaci? ju. Drugi dio toga članka citiramo: »Po odbijanju zemljoradnika da ; uđu u vladu sad izgleda da Musli? mani jmaju sve uslove da postanu sastavni duo vladine stranke. A g ? ’ r a r n a reforma, vjero vatno I j e, n e ć c seprovoditiustilu i dosada nj c m. Muslimani su se dosad tužili da su u opasnosti od padaj a nepozvanih lica i neupućenih ' upravnik#.' Tražili su zakonitost. Do? j šli su u položaj da svojim učestvo? [ vanjem u upravi oboje poprave. ; Ko pozna bosanske prilike mora I ipak priznati da se Muslimanska Or? I ganizacija nalazi sad u nezgodnoj di? I lemi. Između onog što je masama i stavljano u izgled i onog šta može ' dati vlada dosta je ve'Hki razmak. I Vjerovatno je da će ipak praktični duh prevladati. Bosanski Muslimani su jedan od retkih slojeva našeg na? roda koji su vjekovima učestvovali u vlasti, koji znaju dakle cijeniti sve blagodati koje vlast daje. Oni ima? ju mnogo više političkog smisla ne? go se obično veruje. Njihovi školo? vani ljudi poznaju organizacije mo? dernih država, znaju ceriiti njihovu vrednost. Orijentalna civilizacija, koju su poznali od detinjstva, ne dopušta im da postanu prazni teo? retičari zapadne civilizacije. Njihov ulazak u vladu značio bi dakle — konzervativnost u unutrašnjoj pobiti? ci, a od micanje od podunavskog pravca u spoljnoj politici«. Sve je to lijepo i hvala »Narodu«, što sc služi tako lijepim s t i 1 o m kad o nama piše. Samo bi ga molili, Ta’ članak smo prenijeli iz »Echo do Dhm« a događaji u Londonu nam vjedoce, da su i Englezi uvi? cjeli, da bi dobro bilo upotrijebiti Turke protiv boljševika. I BiljBShB. Demagogija »Hrvatske Sloge«. ' Ovdašnja »Hrvatska Sloga« u juče? rašnjem broju donosi velikim slovi? ma »telefonsku« vijest iz Beograda f pod naslovom »Korkut hoće da bu? ' de ministar«. Ta vijest, odbivši nje? ne skandalozne podnaslove, glasi o? ’ vako: »Beograd, 2. veljače. Jedna ma? lena čest JMO sa Sakib Korkutom I na čelu htjela bi svakako da u? I đ c u v 1 a d u. Kudikamo brojnija 1 čest JMO apsolutno je protivna Korkutovim prohtjevima: osim to? I ga ta je većina upravo bijesna 1 na Korkuta radi njegova članka, i kojeg je dao .štampati bez znanja i i odobrenja Kuba. Nezadovoljstvo je tim veće što se je opazilo, da se je ; članak neugodno dojmio h г? t vatskih narodnih poslani? : ka. Članak je izašao u »Pravdi«. U i njemu Korkut inaugurira novi kurs P O D L i S T A K i Crvene ćelije. Boljševička infiltracija. Pariški list »Echo de Pariš« dono? si u broju od 13. ov. mj. jedan ve? oma interesantan prikaz rasprostra? nostl boljševičke propagande po ci? jelom svijetu. Mi taj prikaz prevo? dimo ostavljajući našim čitaocima, da sami prosude, u koliko je po? znata bujnost francuske mašte i o? vaj puta prešla mjeru objektivnosti. Članak u cijelosti preveden, glasi: Pošto je uspješno provedena po? tjera za sovjetskim emišerima u Pa? rizu ij Niču nacijo,nalna bezbijed? nost zahtijeva, jače nego igda, te? meljitu studiju o metodama boljše? vičke infiltracije. Bila bi zaista og? romna greška dopuštati, da Lenjin i dalje pokušava sovjetiziranje čije? le zemaljske kugle. Preko svojih is< pravno akreditovanih poslanstava, preko svojih trgovačkih delegacija ; preko svojih oficijelnih i tajnih agenata. IIL Internacijonala pripra? ' уЦа Veliko Predvečerje, na način, kojim bolje ne bi mogla rukovoditi ni najburžoaskija vlada preko svo? Чћ prefekata. Revoluciji ne služe samo, kao što se to često misli, za? nešcnjaci i fakiri: ona ima svoju birokraciju crvenih činovnika, svoju administrativnu, hijerarhiju, mrežu divno ustrojenih centrala, a prije • vega metodologiju, kojom su po? dučava revolucijonarna taktika po* put kakve znanosti. .Seminari direktne akcije razgra? nati su po cijeloj Rusiji, od Mur? manska sa svojom skandinavskom Eno; 262 — Broj ..ПРАРЈА" — „PRAV D А“ ; ; • ; i ; I | i ! i i | i | i i j | i akademijom pa do Bakua, gdje funkcijoniše u n i v e r z a za pro# p a g a n d u među m u s1 i m a ? n i m a. Između glavnih institucija rcvolucijonarne pedagogije ističemo Sverdlovljevu univerzu, koja je za 18 mjeseci dala diplomu 4.500 age? nata; univerzu Zinovjeyu, u kojoj su također veoma obi'late promoči? je; novu Školu u Petrogradu, koju jc uredio Sadoul — naročito diri? govanu protiv Francuske; a prije svega treba Jistaći akademiju cen? tralne propagande u Moskvi, koja otpravlja doktore boljševizma u svim mogućim nijansama. Osim predmeta sovjetske dogmatike, marksističkog tumačenja 1 ulične re? torike, nastavni plan obuhvata još teoriju i praktiku obaranja burzo? askih v?ada, prilagođivanje ruskih načina nacijonalizovanja na prilike inozemstva, zatim žurnalistiku, taj? no pismo, špijonažu, ženske usluge, a nada sve metodu umnožavavanja »crvenih ćelija«; * Oružje revolucije, koja nema svoje domovine, nepromjenljivo je i njeno organizovanje je u glavnom svagdje i svakada isto. Svaka drža? va je podijeljena za propagandistič? ku službu na teritorijalne okruge, koji sadržavaju, već prema potre? bi, različit broj srezova. Komiteti srezova su strogo podređeni komi? tetu okruga, kao što je i ovaj pod? vrgnur pod ccnV«hh koja je u di? rektnom dodiru sa Ш. internacijo? nulom. I : inozemstvu, kao i u Rusi? ji, početnu je propagandistička i borbena jedinica - ćelija, sastavi je? na iz nekoliko potpuno prokušanih ; i ■ . I i i i ; ‘ i j . i komunista. Ta prava boljševička ćelija rađa i baca — crveno sje? me. Glavna misija sovjetskih age? nata sastoji se u tome, da posade što više tih ćelija u sve državne životne organe: u njenu cijelu voj? ničku muskulaturu i u njene op? skrbne ustanove: industriju i poljo? privredu. Da bi se prilagodila sre? dini, ćelija se kao i svaka živa ma? turiјa, javlja u raznim formama, u formi kluba ili čitaonice, ali pogla? vito u formi »fabričkog komiteta«, koje se malo po malo uspne dotle, da vrši kontrolu nad produkcijom, zapravo vodi cijelo preduzeće i rje? šava rekurze na štrajk i na sabota? žu. Boljševizam, u Rusiji diktator? ski i vojnički, lansira u strane drža? ve miri jade parazitne ikre, koja iz? laži iz Moskovske ribe. Rat mikroba, socijalnih imponde? rabilija, sitnih anarhističkih beskraj? nosti, rat podmukao ili drzak, isko? rišćava siromaštvo jednih sa pre? grštom rubalja, a inkompetenciju drugih sa hrpom brošura: to je rat intoksikacije, lagana nacijonalna as? fiksija, I u koliko te ćelije podgriza? ju sklop koje države i u koliko mu isisavaju energiju, u toliko sc jača? ju i množe: izrode se prvi elementi crvene garde« dijeli se oružje i tako sc stvaraju embrionarni sovjeti rad? nika, vojnika, seljaka i ribara. Na prvii poklik građanskog rata, cijela ta začahurena sovjetska organizaci? ja razbija ljuske, pruža snažnu ruku u pomoć razjarenoj svjetini, da ma? lo poe'Jje toga prihvati vlast nad njom. Prema dokumentima, koji su se upravo našli u Finskoj, propisano jc tim ćelijama, da u momentu svo? ■ da nam objasni, kakav je to stil i dosada vladao u proviđenju agrarnu reforme, a kakav će -odsele vladati, po njegovu mišljenju? Borba Suiii^niliaiinostaFa. ' Nije se ni Ustav još izglasao, a ka? I mo li donio zakon p unutarnjem u? ' ređenju naše države, a već se poka? zuje borba i natjecanje medu dosa? danjim centrima u pojedinim okru? zima, koji će od njih zadržati svoj karakter i položaj u novim oblasti? ma, što bi se imale da osnuju po vla? dinom nacrtu Ustava. Čudno, ali istinito! Bore se za ono, što još ne postoji, a niko nije siguran, hoće li u takoj formi i postojati. Sumnjivi ; predznaci za uspjeh namišljene po? i djeie naše države u oblasti, koje bi imale obuhvaćati tobož predjete gc? ografske i ekonomske istovjetnosti. Sva naklapanja i sva teoretisanja, pa makar se naši državnici centralisti i na Francusku pozivali, nailaze na poteškoće, jer evo sad već i kombi? nacije nailaze na otpor, kojemu su podloga ne samo lokalni patriotizam nego historijski obziri i baš ekonom? s'ki interesi. Rušiti historijske gra? niče, brisati pokrajine i prekriti pk? štem njihova imena vrlo jc teško, a sliti u jedan kaUup ljude i krajeva, Uoji' vjekovima bijahu rastavljen , ne ide tako hko, kako to najnovi? ja teorija zamišlja. Deputacija gra? da Dubrovnika polovicom februara i druga grada Mostara ovih dana potvrđuje riječi jednoga uglednoga srbijanskoga državnika, koji reče po priliči ovako: »Podjela džave u oblasti nc respektujući historijske granice izazvaće prolijevanje krvi, kao što je to bilo kod zadnjega ot ? nivanja pojedinih okruga u Srbij;. Ima i danas poslanika, koji sc n . smiju povratiti u svoj okrug, jer su pripomoći,, da su pojedine varoši izgubile karakter‘okružnoga mjesta«. Nc upuštajući se u to, da li je i jednoj drugoj deputaciji bila preci očima jedna te ista svrha, ali sva? kako izgleda, da se je nekom pro? htjelo, da se čuje iz naroda glas’ko? ji bi makar i indirektno potvrdio vladinu osnovu o stvaranju tih ob? lasti. Razlika jc u tom, što je đubre? vačka deputacija poslana zaključ? kom jedne konferencije u općini, a mostarsku deputaciju nije niko — a? ma niko po^ao. Želja je bila Smajice Ćemalovića, da se prošeta i ko tobože da i on — inače neozbi? ljan i neradin elemenat goneći samo lokalnu politiku i u dubokoj politici zainteresuje visoke krugove u Beogradu. Ako se centralisti osla? i I ' i ! , ’ ; ! j I i i i : i I ' i ' I ' 1 I i i ' i j • I ; I i ' ! je metamorfoze osvoje ili razore sva saobraćajna sredstva, zapale kasar? ne, posjednu državne blagajne, a to sve u kombinaciji sa boljševičkom invazijom na finski teritorij. Jer izdajstvo domovine radi re? volucije nije zločin: to je socijalis? tičko pravo. Treća Internacijonala propisuje u jednom cirkularu na svo? je agencije, da pomažu Rusiju sa svim aktivnim sredstvima, ako Ru? šija proglasi sveti rat protiv koje buržoaske države. Špijunaža u ko? rist boljševizma, to jest u korist je? dne strane sile, najviša je zadaća komunističkih prcdhodnika u raz? nim vojskama, a osobito u vojska? ma država, koje graniče s Rusijom. Više slučajeva veleizdaje otkrivenih u Finskoj koncem 1920. god. po? kazuje simptomatički, kako boljše? vici rovare: pukovi na frontu rasla? be se zlatom i propagandom, ofici? ri bježe na ruski teritorij, da se spo? razume sa sovjetskim emiserima, prodaje se ratni materijal i izdaju se ratni planovi boljševicima. Još je viša korupcija u Estonskoj, gdje Li? tvinov uzdržava inteligenciju u svim granama administracije. Isto tako u Letskoj, gdje boljševizam u osobi Mendersa ima svoga čovjeka za sve poslove. Komunističke ćelije, to su nam prvi neprijatelji, to je zaraza, bace? na u sred srca nacije. Svaka tri mje? seca pravi Internacijonala novi in? ventar aktivnih ćelija i indicira smje stanje novih ćelija. Nad kartom svake zemlje može Lenjin da prou? čava napredovanje boljševizma oko onih mjesta, gdje su bačena sjeme? na crvenih ćelija. Preveo. H. B. �Eno* 262 - Broj njaju na ovakove potvrde dvojim teorijama, onda su skrahirali već. Možda bi se pitanje unutarnjeg src* đenja naše države najbolje uredilo, da se sasluša glas nekoliko ovakovih naručenih deputacija, onda bi bio sav rad u Skupštini izlišan i p tište* dili bi se milijoni, 'koje Ust. Skup* štna troši. Interesantno je samo, u koji bi se sklad mogla dovesti s ovim dvjema deputacijama onomadašnja deputacija iz Bilcćc. koja je zatra# žila od g. Min istr vojnog, da sc Puk. Okr. Komanda iz Nikšića prenese u Bilcću. Razlozi ove deputacije su sasvim protivnog karaktera, a valja naglasiti, da je bilećku deputaciju poslala skupština čitavoga sreza Bi* leće. Ove 'pojave bile spontane, bile na* ručene, potvrđuju samo ispravno shvatanje onih polit, partija, koje traže, da se pokrajine sa njihovim autonomijama ostave kao jedino zdrav i moguć miran početak života­ ri našoj mladoj državi. —1--. Prije dvije godine. Iz »Pravde od 4. marta 1919rgodine: »POLOŽAJ MUSLIMANA ČI* NOVNIKA.« (Na adresu naše vlade.) »Sve čudnovatije pojave izbijaju u našem javnom životu, o kojima moramo nažalost voditi računa j e r kao i sve drugo tangiraju isključivo nas muslimane. Još nisu prestali napadaji na imovinu i osobnu s 1 o b o* d u muslimana, k o j im a s e milijoni ma štctcnanijclo, a već imamo i drugih poja* va, koje su svakako žalo* s n e.« «< Tako počinje taj članak, koji je pisan prije dvije godine, a zatim u nastavku iznosi konkretne slučajeve, u kojima se na pr. muslimanu kot. predstojniku prijetilo životom, ako nastupi mjesto i t. d. Podvučene rL ječi bile su p 1 i j e n j e n e. Te tada* nje zapljene smatramo kao najjači dokaz proti demagoške tvrdnje na* ših neprijatelja, da smo mi svojim pisanjem izazivali masu na još gora djela. Nama crvena olovka cenzorova ni j e dopust i 1 a n i d a kažemo svojih jada, a kamo li da narod uzbunju* j e O. PoSItlčhl pregled. UNUTARNJI. Specijalna debata u Ustavnom Odboru. Da^jc su primljeni ovi čla* novi: 18. član (O odgovornosti činov* nika): »Svaki građanin ima pravo neposredno i bez ičijega odobrenja tužiti sudu državne i samoupravne organe za krivično djelo, koje bi u* činili prema njemu i službenom ге* du. Za štete, koje čine građanima državni ili samoupravni organi ne* pravednim vršenjem službe, odgo* varaju država ili samoupravna tijela. Dotični organi odgovaraju njima. Za ministre, sudije ii vojnike pod za* stavom važe naročite odredbe. Tuž* be za odštetu zastaruju za 6 mje* seci«. Prima se većinom glasova. 19. član (K o i m a p r a v o n a d r* žavne službe): »Sva zvanja u svim strukama državne službe pod* jednako su pristupna pod zakonskim pogodbama svim državljanima po rođenju, kao i onima po prirođenju, koji su narodnosti SHS. Drugi pri* rođeni državljani mogu dobiti držav* nu službu samo onda, ako su 10 go* dina nastanjeni u kraljevini a naro* čitini odobrenjem državnog savjeta i na obrazloženi zahtjev nadležnoga ministra i prije toga roka«. Član se prima većinom glasova. 20. član je umetnut na prijedlog zemljoradnika i primljen je većinom glasova i glasi: »Svaki državljanin uživa zaštitu države u stranim dr* žavama. Svakom je državljaninu slobodno istupiti iz državljanstva, pošto ispuni svoje obveze prema dr* . ПРАКИУ - ..PRAVDA* žavi. Zabranjuje se izdavanje svojih podanika«. 21. član (o dužnostima pre* ma državi): »Svaki jc državija* nin dužan pokoravati se zakonima, sjeiiie se služiti interesima narodne zajednice, braniti otačbinu i snositi državne terete prema svojoj privrednoj spo' j sobnosti, a prema odredbama zako* : na«. Primljen većinom glasova. 22. član (državna i z a k o n o* d a v n a v 1 a s t): »Sva državna vlast vrši se po odredbama ovog ustava. Zakonodavnu vlast vrši kralj sa na* rodnim predstavništvom zajedno«, IZVJEŠĆE O NAPRETKU PITO* Primljen većinom glasova. MACA GAJRETOVIH KONVI* 23. član (o izvršnoj vlast i): KATA. »Upravnu vlast vrši kralj preko od* Za prvi semestar. govornih ministara po odredbama ovog Ustava«. Primljen većinom gla* 1) Konvikt u Mostaru. U sova. ovom je konviktu bilo smješteno na 24. član (o sudskoj vlasti): stan i hranu 82, a samo na hranu »Sudsku vlast vrše sudovi. Njiho* 10, ukupno 92 pitomaca, a pohađali vc presude i riješenja izriču se i iz* su: 62 gimnaziju, 7 mušku preparan* vršu ju u me kralja na osnovu zako* diju, 14 trg. školu i 9 zanatlijsku na«. Primljen većinom glasova. školu. Uspjeh u nauci: Sa prvim re* 25. član (o kralju): »Kralj pot* dom i odlikom 76, sa popravkom iz vrđuje i proglašuje zakone, postav* jednog predmeta 14, a iz dva pred* meta 2. Vladanje je pitomaca opće* lja državne činovnike i daje vojne činove po odredbama zakona«. Pri* ni to vrlo dobro. mljen većinom glasova. 2) Konvikt u T u z I i. Broj pi* tomaca 31 i to 25 koji su pohađali VANJSKI. gimnaziju, a 6 trgovačku školu. Svi Oduševljenje u Carigradu za Kc* i su pitomci prošli osim jednog sa po* iz jednog predmeta. Među malspašu. Iz Carigrada javljaju: ' pravkom prvima ima ih: 5 sa vrlo dobrim us* Tursko stanovništvo u posljednje j pjehom. doba daje oduška veselju za Kemah i 3) K o n v i k t u B i h a ć u. U kon* pašu. Svi carigradski listovi pišu o • viktu je bio 21 pitomac, koji su po* njemu i slave ga. »Sabah« i »Alem* dar«, koji su do nedavna'propovi je* hađali veliku gimnaziju. Od sviju samo su 3 prošla sa po* dali rat proti Angori, danas također i pitomaca pravkom iz jednog predmeta, dok su donose članke u slavu Kemala. svi ostali prošli sa vrlo dobrim us* Položaj u Maloj Aziji. Po vijesti* pjehom. Vladanje je 19 pitomaca vr* ma pariških listova iz Mak Azije, lo dobro, a 2 dobro. položaj u Smirni nije potpuno ja* 4) K o n v i k t u B a n j o j I u c i. san. Grci i dalje drže grad i okolne Pitomaca je 28 i svi su pohađali re* krajeve, a vele, da stoje pod zašti* alnu gimnaziju. 22 pitomca prošla tom Engleza. Među vojnicima i ofi* su sa prvim redom, dok su 3 pala iz cirima došlo je do teških incidena* jednog predmeta, a preostala 3 do* ta. Po prevratu su ovakovi konflikti bili'su drugi red. u Grčkoj bili neizbježivi. Od povrat* 5) Muški konvikt u Sara* ka Konstantina do danas malo*azij* j e v u. U konviktu ima 95 pitoma* ska grčka armija nije mogla biti pot* ca i to: 29 u gimnaziji, 22 u trgo* puno izmijenjena. Brojni venizelis* vačkoj akademiji, 5 u rcalci. 21 u trg. tički oficiri su opozvani, ali ih je ipak škoSi, 3 u tehničkoj školi, 1 u šu* mnogo ostalo na njihovim dosadaš* marskoj školi i 14 na zanatima i njim položajima. Veliki broj vojnika zanatlijskoj školi. Uspjeh u nauci: su i pod novim režimom pristaše 79 sa dobrim i vrlo dobrim uspje* Venizelosa. Među Konstantinovci* hom, 12 pitomaca palo iz po jednog ma i venizelistima dolazi dnevno do predmeta, dok su preostala 4 dobila tučnjava, radi kojih je disciplina u drugi red. Vladanje je pitomaca op* armiji znatno popustila. ćenito vrlo dobro. 6) Ženski konvikt u S a r a* Turska poslanstva u Moskvi. Po ; jednom radiogramu iz Moskve pri* 1 j c v u. Pitomica je u ovom konviktu spio je onamo kao odaslanik velike I 22 i to: 10 u gimnaziji, 1 u musli* narodne skupštine u Angori Euad : manskoj preparandiji. 1 u drž. prepa* paša, bivši komandant turske armb I randiji i 9 u višoj djevojačkoj ško* je na zapadnom frontu. U njegovoj I li. Od sviju pitomaca prošlo je 14 pratnji nalaze sc prvi tajnik Asib i sa dobrim i vđo dobrim uspjehom, finansijski savjetnik Taksin*beg. ls* 7 palo iz po jednog nredmeta, dok to je prispjelo drugo poslanstvo pod je samo jedna pitomica pala iz vi* vodstvom Izct Kemal*bega, da po* še predmeta. Vladanje je kod sviju pitomica vrlo dobro. vede pregovore sa Moskvom. Prema tome u svemu je bilo 289 Zauzeće Medine. »Exchangc Te* pitomaca. Od tih je prošlo sa prvim legraph« javlja iz Carigrada: Iz redom 239 ili 83%, a palo iz po jed* anatolskog izvora se saznaje, da su se nog predmeta 40 ili 14%, dok ih je vojnici Šam*Jahijc pobunili uz po* palo iz po 2 i 3 predmeta samo 10 moć dvojice kanova. Oni su ušli u ili 3%. Ovaj uspjeh Gajretovih kon* Medinu. Čete šerifa Abdulaha, bra* vikata posve zadovoljava tim prije, ta emira Fajsala prelaze u velikom što je glavni odbor preuzeo od va* broju na stranu pobunjenika. Pošto kufske uprave sve konvikte tek pri ova vijest još nije potvrđena, valja sami početak školske godine, te što je primiti sa stanovitom reservom. su se sve konviktske zgrade morale popravljati. Sa ovim poprave Južno*američki socijalisti za ko* znatno koji su se duže vremena izva* munističku internacijonalu. Iz Berlin cima, nijesu pitomci odmah pri po* na javljaju, da je kongres južno*a* dali, četku nauka imali onog reda i udo-b* meričkih socijalista odlučio prići tre* nosti kakvog sad im adu i Gajretov ćoj internacionali. se glavni odbor čvrsto pouzdaje, da Na što su spremni? Briand i Lloyd će svi pitomci koncem školske go* Georg imali su povjerljivo vijećanje dine proći. Povoljan uspjeh Gaj* o pitanjima, koja će se raspravljati retovih konviktskih pitomaca ima se u toku ove sedmice. Na upit zastup* jedino zahvaliti umornom, uređenju nika »Agencije Havas« odgovorio je samih konvikata. Danas, kao posije* Lloyd Georg: Mi smo spremni na dicom rata, uspjeh po svim škola* sve. ma jest posve negativan. Održava* Gospodarske represalije na Nje* ju se razne prosvjetne ankete, koje mačku. Posebni izvjestitelj »Agen* ispituju uzroke nepovoljnim uspje* čije Havas« javlja iz Londona: Prvi sima po srednjim školama, te pošto sastanak između saveznika i Nije* su ti uzroci još uvijek pod jakim maca održaće se najranije u utorak utjecajem nesređenih okolnosti, te na veće. Lloyd Georg i .Briand već slabog odgoja u samoj početnoj na* su juče raspravljali o vojnim i go* stavi kao i nerazmjeru između bro* ja đaka i nastavnika — to su se га* spodarskim represalijama,, koje bi se primjenilc, ako bi se Njemačka us* dom u samim konviktima ipak svi ti uzroci mogli odstraniti i nado* tručavala da se pokori odlukama konferencije. U Parizu se drži, da će mjestiti, te jc stoga i uspjeh kod pi^ se najprije primijeniti gospodarske tomaca, pored svega toga bolji, ne* go li jc u istim konviktima prije ra* represalije. ta bio. To je u drugu ruku najbolja MUSLIMAN/ i j I i GAjRETA Gajretov glasnih. Страна — St.ana 3 svjedodžba rada Gajretovih organa, a uz to i najbolja utjeha svim onim, koji Gajret podupiru, jer vide da sa svojim doprinosima podupiru jednu dobru i plemenitu stvar, koja već i ploda pokazuje. Domaće vijesti. Jedna izjava. Mostar, 27. febr. 1921. Ima nekoliko dana, da se u nas po gradu javno govori i laže, da su muslimani proglasili bojkot proti katolika i ide sc u toj laži tako daleko, da se tvrdi, da su se zato obdržavali sastanci i skupštine u »Ittihadu«. Koliko je meni kao pred* sjediniku društva poznato, nije se ni* ti od jednoga člana društva u pro* storijama, kao ni izvan njih, čula ta* kova riječ, a kamoli da bi se u tu svrhu sazivali sastanci i skupštine, jer zato nemaju nikakova povoda ni razloga. Našao se je nekakav individuum, koji je možda iz Bog zna kakovih, razloga ovu krupnu laž iznio. Ali mu slabo pali. — Svakako će bolje upaliti društvena tužba, koju će dru* štvo podnijeti, ako mu uspije pro* naći lašca. — M. O. Ćišić, predsjed­ nik »Ittihada«. Glavna skupština u »Osvitanju . Na 25. februara održavana je glavna redovna skupština u društvenim prostorijama, gdje je izabran novi odbor i to: Predsjednica Esma h. Spaho, podpredsjednica Fatima h. H. Kadić, I. tajnica Fata H. Karić, II. tajnica Nafija h. Sarajlić, blagaj* nica Habiba h. Bušatl'ić, kućenad* zornica Nuri h. Bukarcvić. Bez funk­ cije Zulejha h. Bahtijarević, Hajrija h. Arifhodžić, Aiša h. Rašidagić i Esma h. Ruždić. Zamjenice: Šefika h. Čclić, Nuri h. Ablaković, Masna Hadžić, Safa Čelić, Hajrija h. Hen# da, Mula h. Berbcrović i Azemina h. Šerić. Časni sud: Habfea b. Spa ho, Memnuna h. Hrasnica, Munira h. Hrasnica, Aiša h. Korkut i Vasvi h. Sočo. Zamjenice: Šerifa h. Kobić, Safija h. Muhibić, Šerifa h. Kadić, Hajrije h. Biserović, Ata H. Karić. Nadzorni odbor: Ragib cf. Bakare* viš,, Šemsudin ef. Sarajlić, Dr. At:f ef. Hadžikadić, Ahmed ef. H. O* merović, Uzejraga H. Hasanović, Edhem ef. Dulizar. Revizioni odbor: Dr. Mehmed cf. Spaho, Fehim ef. H. Baščaušević i Sulejman cf. Šerbić. Tučnjava zagrebačkih studenata. 27. pr. mj. prije podne održana je u Zagrebu u auli Univerze skupsti* na zagrebačke akademske omladine, koja se je kasnije radi prevelikog broja ljudi nastavila pred zgradom Univerze. Skupština je imala da od* luči, da li se imadu poslati na kon* gres sveučilištaraca u Pragu delegati jugoslavenske omladine. Prije ras* prave o tom pitanju došlo je do tuč* ! njave između demokrata, radikala i vanstranačkih studenata n jednoj, a iI republikanaca, klerikalaca, komuni* sta,, Radićevaca, frankovaca, zajed* ničara i drugog dijela vanstmaokih studenata na drugoj strani. Štapovi* ma i kamenjem ranjeno je lako oko 10 osoba. Skupština se je razišla bez rezultata. Na adresu g. ministra financija. Prije dva mjeseca premješten jc iz Sarajeva financ. nadsavjetnik ?. A. Kovačević financ. direkciji u Bi< hać. Premješten je ovo je veselilo svakog financ. činovnika i službeni* ka bez razlike vjere i narodnosti, a najviše financijske činovnike isTam* j ske vjere, koje je tako progonio, da je nekoliko mlađih među njima is* tupilo iz službe, a i ovo što ih se na* laži još među njima, ne će dugo iz* držati. Evo jednog primjera njego* I va rada: Već mjesec dana, kako j direkcija R. predložila, da se una­ prijedi jedan musliman F. činovnik, a g. Kovačcvić nije u toj stvari ni prstom maknuo. Međutim usprkos svome premje štenju sjedi g. Kovačević još uvij / u Sarajevu i ne pokorava se višein naređenju. Stoga upozoravamo ;. ministra financija, da ovu stvar ra- * čisti. Državni autotnobili. Beograd, 2 . februara. Ministarski Savjet izda > je jučer naredbu, po kojoj ćc se o<:* sele davati državni automobili na �Strana 4 Muslimanska trgovačka i obrtnička banka Općinski ured u Konjicu. vpotrebu samu ministrima i načelni* cima generalnog štaba. Tako jav* ka »Narodno Jedinstvo«. Koliko mi državnim au ;no. kod nas tomobilima vozikaju ne samo pred« seđnik vlade, nego i svi načelnici, .> koji inspektori, savjetnici, robe* : ,nti i — pisari, te se stoga nadamo, v .1 će ova naredba biti veoma blago* ; . orna, ako ne ostane samo na pa* iru. kao i mnogu druge korisne na* dbc. Službeno iz »Nar. Jedinstva«. Zc* -aijsk.r vlada za Bosnu i Hercegovi« premjestila ;e šerijatskog suca •amdiju Buturovića od kotarskog uda u Konjicu kotarskom sudu u D i leći. Pomoć sirotinji ii Bosni. Ministar -hrane i obnove zemlje dao ie još . сОдШ dinara za nabavku orane za ■ ehranu sirotinje u Bosni. Mljelu^ska zadruga. Preporučuje se svim m' jekarima u Sarajevu, da su najkasnije do u subotu. 5. оу. mj. iave za mljekarsku zadrugu* Broj 262 — PRAVDA КРАВдА - Страна Broj 87. za Bosnu i Hercegov nu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. ^atiečai. Kod gradske općine u Konjicu imade se popuniti mjesto općinskog bilježnika uz godišnju plaću od 2400 K i doplat­ kom od 18.000 K te ako je moliteij oženjen za ženu i najviše dvoje djece po K 10 dnevno doplatka. Kompetenti koji moraju da budu pripadnici kraljevine SHS imadu svoje molbe najdulje do 20. marta 1921. op­ ćinskom uredu podnijeti i molbi priložiti: 1. Krsni ili rodni list; 2. Domovnicu; 3. Svjfdočbu o moralnom i polhičkom ponašanju; 4. Švjedočbu o dosadašnjoj službi. Prednost imadu oni moHtrlji koji su u istom svojstvu već zaposleni bili Hi kakvu sređuju školu absoivirali. Općinski ured POZIV Muslimanske trgov. i obrtničke banke za B. i H (d d.) a Sarajevu koja će se ubdržavati na 1L marta 1921. u pe ak u 2 sata poslije podne u prostorijama kiraethane na rB eri bani* sa slijedećim Dnevnim redom: u Konjicu dne 1. marta 1921. laskom osnovati. Da im Načelnik: Ag/c. i. Izvještaj ravnateljstva o poslovanju u minuloj poslovnoj g. 1920. 2. Izvještaj nadzornog vijeća o pregledanju knjiga i bilance 1920. 3. Predloženje zaključnih računa za g. 1920. te podjelenje apsolutorija ravnateljstvu i nadzomome vijeću za poslovnu g. 1920. 4. Zaključak o upotrebi Čiste dobiti za god. 1920. 5. Ustanovljenje da je povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000.— na K J0,000.00d.— zaključeno na izvanrednoj glavnoj skupštini od 2. septembra 1920. potpuno uplaćeno. Izbori u ravnateljstvo, 7 Izbor nadzornog vijeća. Promjena pravila. Prispjelo! PRIMJEDBA: gg. dioničari koji ž®lu na glavnoj skap&tuii prisustvovati nmoljavaju se, da a smisla $ 28, društvenih pravila barem 8 dana prijo glavne skupštine polože svoja dionice ili privre­ meno potvrde na upisane dionice na blagajni naše središnjice a Sarajevu ili podružnice u. Bos. Broda ili Boe, Novom. Račun razmjere Aktima K 11.500 i - ! Mjenice..................... ■i i Dužnici: Ostave..................... Našaetar ..... , II. Emieija: do 31. ’X. 1920. 14,7. 3.3261911 I1 uplaćeno „ „ 31.XII. „ Pričuvna zaklada 2,444.818123 | ■ Vjerovnici: 250.380l70 237.800 <| u tekućim i privr. računi­ ma 1 uušci na štednju . 12,б80|70 ' OetavljaČi .... ' Dobitak..................... 1 | 1 21,126.447149' 1i 4,000.000 3.WU 000 10,000.000 1 u tekućim i privr. raсап:шн................... 501.080 7,832.225 13 2,444.816 23 348.826113 ________ | ', i 21.126.447 49 j *) ва 16. martom 1920. otpocolo poslovanje. Račun gubitka i dobitka Gubitci Kamate uložaka . h . ‘ K h 4.278 &3 1 1 Upravni troškovi: Plaća, doplatci kirija oatalo ................ 289.736 38 Porezi pristojbe i na­ 4.089 meti ........................ Darovi u dobr. i knlt. svrhe ..... 19.989 , . . . _K h ~ R i Odgovorni urednik- Ibrahim Muhić. . ' od mjenica, tek. ra1 čuna i dr. . . . , 259.338 06 Racni dobitci: i provisija i drogi do­ bici ...................... 419.661 96 315.81466 679.000 02 679.000:02 1 Ravnatelj: Иuscin Omanović, Potpredsjednik ravnateljstva: Za knjigovodstvo: Nezir AhmHa&ović, v. r. S. Šešelj, v. r Sa glavnim i pomoćnim knjigama ispitano i u redu pronađeno: NADZORNO VLJECE Pročelnik: Dr. Hamdlja Kiiraiiiehmedovlć, v. r. Šemeadln Sarajlić, v. r. Numan Ошапе-fendić, v. r. VIwnik: Centralni Odbor J. M. O. h Kamati: 12.580 70 348.82б|13 Otpis od narnje6t&ja Dobitak Dobitci sa 31. decembra 1920. к’ Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerjjsklh i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja I kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata I potrebština. Ve­ liki izbor inozemskihsafuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svih mineralnih voda i t. d. h 1,500 OOO 750 000 750.000 1 u iznosu od 3- 400.00 kub. metara u jednom kompleksu ili više parcela u blizini, blizu pruge, ko ima na pro­ daju neka dostavi sa naznakom mesta i cene g- N i k o 1 i Deretiću, Stiška ul. br. 61, Beograd. 2,073 650'- 1 I. Emisija: ' a* uplata SO^na 31.11. 1920. i b) „ 25 ..... 9. V. „ I ć) „ 25",., „ 9./VIII. ,, t Sume hrastove Braća Šahinagić к hi Zagreb. !h 1,625.854'Зб I Dionička glavnica: Vrijednosni papiri Hunima i Hmisionflina poslovnica iSulejman Mulić, K ih Gotovina..................... 1 1 Pasiva sa 31. decembra 1920.*) _ se, navaaamo e 1акбе pr VOJC pov jcrenike: Ablakcvić Jusil glavnog kolodvora, Alaj^ raća. Gorica, kod džamL Ibrahim, Koševe, Kapeta; ‘ ović Mujaga, Baščaršija, Sočo Atif ff. Begova džamija, Svrzo Salihaga, prve kvalitete dobije se na malo i veliko u Tr­ govini svakovrsnom kožom, krznom i vunom - т dm. m.. - Pokretni Odbor. Nove stanice sa službom poštan* M. L. ALKALAV rkih paketa i novčanih pošiljaka. Temeljem ministarske naredbe broj Sichsandrova ai. I® fošaS. - Tdsfon 7S52656 od 6. t. mj., p o č a m od 1. ■' a r t a t. g.. otpočeti će vršiti služ* u poštanskih paketa i novčanih (vrijednosnih) pošiljaka u unutraš* mom saobraćaju slijedeće post, sta* niče: Andrijevica, Birane, Bar, Vir Piizar, Danilov Grad, Kolašin, Nik* Podgorica, Rijeka, Stari Bar, od 8—10 cmtr. rcinj. Cetinje i Njeguši, službu Cijena »o kg K •štanskih običnih, kao i telegrafskih te raznih ■ putnica post, stanice: zAndrijevica. 1- Patzar. Danilov Grad, Rijeka, Stari Bar. Ulcinj i Njcguši. Krunske novčanice primaju porez* n'. uredi. Iz Zagreba javljaju: Pošto Preporučuje uz najumjerenije cijene ie zadnja naredba ministarstva fi* nuncija, kujom se krunske novčani* ч_е kod državnih blagajna (poreznih reda) primaju samo u ograničenom trgovina gvožđurije i boja izazvala pravu /фгки u trgo* SARAJEVO, Aleksandrova br. 38. ' učkom svijetu, to je ponovno izda* i naredba, da su državne blagajne ■ Torezni tiredi) dužne primati svaku 4i PAPIRNICA v ♦ iudičinu uredno žigosanih odnosno i » Hark-ranih novčanica od 1, 2 i 10 e t ♦ kruna. - - Posto to vrijedi u Hrvat* preporučuje svoje bogato stovarisie skoj, mora da to vrijedi i u Bosni, svih vrsta papira, kaucalarijskog i ♦* u upozorujemo na ovo trgovački i školskog pribora. Naredbe «e ♦ svijet. obavljaju brzo i točno Ф Dr. Hamdjja Karamehmedović se * Cijene umjerene. nalazi u Beogradu i prema tome ne Sarajevo, Štrosmajcrovu uf. Tcl. 619 t rdinira. Kad se vrati, javićemo. Dr. Milan Radulaški, šef Državne ambulante ordinira za kožne i vene* • une bolesti od 8 i po do 9 sati prije dne i od 2 do 4 sata poslije podne. Aleksandrova ul. 38, telefon 641. Prehlađeni li ste? — Bole Vas pr* sa? Grlo? Imate li kašalj? Hunjavi* ci ? Dobar prijatelj Vam je za ova* kovih zlih časova fellerpv pravi EU safluid! 6 dvostrukih ili 2 velike spe* cijalne boce 42 krune. Državna tro* šarina posebno. Zagorski sok za рг* sa i kašalj 1 boca 9 kruna. Pokvaren li Vam želudac od zle j Kupuje i uzima u komisiju ovčije, kohrane? Fellerove prave Elsa*pilule zije kože, suhe šljive, stari bakar i — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 sve zemaljske proizvode. Posreduje kruna. Omot i poštarina posebno, za nabavu gotove kože, donova, te* ali što jeftinije. Eugen V. Feller, letine, kravine i t. d. i svega posto* Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr« larskog pribora. Daje informacije u B. vatska. svim trgovačkim poslovima u Jugo* slaviji, ČehoslovaČkoj i Njemačkoj KNJIŽARI Danici i A. Kajon u Austriji, Kod raznih upita priložiti Sarajevu Kralja Petra ul. 19. sti? marku za odgovor. Brzojavna adre* gia je oveća količina proljetnih i sa: Sulejman Mulić, Zagreb. i etnih modnih listova za odijela, kostime i rublje, kao i separatni broj za djecu uz vrlo jeftine cijc* Centralna drogerija ne. — Edhem BUakčlć, v. r. Ibrahlm Mujlčlć, v. r. Aslmbeg AHbegovlć, Uzelr Hadžlhasanovlć, v. Štamparija Danici & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ba802c118d3096c3c3ceba4fd0b9efc5.pdf 68294f8451cdf169eb96c439d415370b PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkem i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.— : za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 25 (263) Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Sarajevo, subota 5. marta 1921. (24. Džem-ahar 1339.) Iz našeg poslaničkog kluba: Beograd, 4. marta 1921. i bi htjele, da nam sole pamet i na# Is izvještaja poslanika Filipovića, i metnu svoje mišljenje. Rad našeg koji je danas crvenio prispio proizlas ; vodstva bio je uvijek u skladu sa ins zi, da n&ki sarajevski listovi tenden* teresima isl. dijela našeg jedinstven ciozno pronose glasove, da je naš nog naroda i kad ga je to vodstvo do# klub pocijepan na dvije struje: jed# sad znalo zastupati uz opće odobra# nu tobože vodi poslanik g. Korkut i vanje; kad je naša javnost dosad fraži ulazak u vladu, a drugu gg. Dr. znate intrige razlučiti od pravog sta# Spaho i Krasnica, zastupajući miš# вја stvari, nema, držfjnio, nikakva povoda ni ranoga, koji bi opravdao ljenje, da s vladom ne treba^ni pre# drukčije prosuđivanje sadašnjeg dr# govarati. žanja našeg kluba. Jasno je, da su ove vijesti bez ika# Čuvajte se intriga i odbacujte kve podloge i da se protiiruju s pro# zimom tendencijom, da se ometu štampu, koja na silu pravi razdor u jedina je po# naši započeti: pregovori s vladom i našoj organizaciji, u naše redove unese zbrka i zabuna. ruka našeg poslaničkog kluba! * Poslanički nas klub potpuno je je# rUnstven, a smiješnost tvrđenja o g. Za pregovore s vladom delegirani dru Spahi vidi se Jasno po tome, što su poslanici dr. Spaho, dr. Karameh# Je on delegat kluba za vođenje pre# medović i Osman Vilović. O našim govora s vladom. Kad bi on bio zahtjevima drži se za sad potpuna predstavnik nekakve posebne stru# tajna na obs strane, pa ne treba po# je, koja neće pregovora, zar bi onda lagati nikakve važnosti na vijesti mogao biti delegat? Stoga ponovno novina, koje će javljati o tobožnjim upozorujemo sve naše pristaše, da detaljima tih zahtjeva. Kad bude mirno s povjerenjem prate rad na# shodno, naš će Kst donijeti potrebne šeg kluba, da se ne daju zavesti ni informacije. za čijim piskaranjem novina, koje Pred^te^nUtvo. Izgledi za sporazum. (Uoči sastanka našeg poslaničkog kluba.) Biće ih možda, koji će se začudi# Beograd, 26. februara. ti ovim retcima iz pera, koje je zna# ib.“ »Hoće li doći do sporazu# lo samo to, da neustrašivo stoji na ina?« pitanje je, koje lebdi na usna# braniku naših prava; iz pera, koje je ma svakog političara i koje zanima pokazalo jedan visok stupanj bor# ne sama stranke vladine već i stran# benosti i odlučnosti i onda, kad je ke koje stoje u opoziciji. Ja sam u mnogima izgledalo da ta borbenost prošlom pismu opširnije opisao do# ni je u skladu sa dobro« shvaćenim in# bro raspoloženje za sporazum i ne# teresima muslimanskog dijela našeg ću da to ponavljam. Ustanovljujem jedinstvenog naroda. Biće ih takvih, samo f.akat, da kod vladinih strana# a možda još više onih, koji će ova# ka zaista postoji dobra vo’.ja za spo# ko držanje nazvati ncdosljednlošću razum, pa se usljed toga i našem ili čak poći dotle, da ga nazovu klubu nameće dužnost, da posve mehkišlukom i kukavičlukom. Nije hladno i trijezno ocijeni položaj, isključena mogućnost, da će biti i bolje rečeno ozbiljnost polo# takvih radikalaca, koji će ove retke ž a j a, i da prema tome udesi svoje označiti vrljenjtm od programa i držanje. Ta je dužnost tim teža, što stajati na gledištu, da treba postići je klub dobiio slobodne ruke, kako sve ili — ništa. u prosuđivanju političke situacije, I baš stoga, što računam s ovim i tako i u udesavan ju svoje taktike: ovakim prigovorima; baš stoga, što jedan kriv potez i situacija ne samo poštujem i ovaka mišljenja, ho# da je pogoršana, već može da bude ću i osjećam svojom dužnošću, da i sudbonosna za muslimanski dio na# otvorenije progovorim o političkoj šeg naroda. Ne smije se naime gu# situaciji i detaljnije prikazem odgo# biti s vida, da je naš poslanički klub vornost, pred kojom stoji naš klub jedini i isključivi predstavnik bo# povodom nastavka pregovora sa vla# sanskOđhercegovačkih muslimana, pa dom g. Nikole Pašića. je stoga s njegovim držanjem usko Pogledajmo najprije na sastav U# skopčan i njihov položaj. stavotvorne Skupštine. Kad se je sa# Nade lb se dodirna tačka sa vla# stala oktobarska skupština naše or# dom i njenim strankama, onda ima ganizacije, bih smo više nego sigur# izgleda, dobra izgleda, da ćc se naš ni, da će na izborima dobiti većinu položaj poboljšati i da će prestati tako zvana parlamentarna zajedni# ca, kojoj je duhovni vod bio g. Sto# nevolje, radi kojih smo dvije godine uzaludno dizali svoj glas prote# jan Protić, sastavljač poznatog u# sta i negodovanja; razbiju li se pre# stavnog nacrta, prema kojem bi se govori našom krivnjom, onda ne sa# naša država imala urediti na auto# mo da i dalje neće biti koristi od na# nomističkoj osnovici, koja nije dale# šeg oponiranja, već ćc nam se napr# ko stajala od federalističkog pro# titi glavni diol odgovornosti za oz# grama »Hrvatske Zajednice« i auto# biljno stanje, u koje bi mogla doći nomijskog gledišta g. Korošca. Ni# i vlada i država. Taku bismo odgo# kom nije palo ni na uin, da bi g. Ko# vornost preuzeli prema vladi, a po# rošec mogao biti potisnut na dvije vrhu bi došla još jedna odgovor# petine slovenačkih mandata, a još nost; odgovornost prema islamskom manje -je kome išlo u glavu, da bi dijeto našeg naroda, koji bi nam — Narodni Klub mogao izaći bez 50 s pravom ili nepravom, to je spo# poslanika. O radikalima je držano, da će osvojiti bar 150 mandata1, da redna stvar — mogao staviti pitanje: »A zar smo radi toga u vaš rad sta# i ne govorimo o tom, da se je od san# džačkomaikedonskog »Đžemijjeta« vili svu svoju nadu; zar smo radi va# šeg kaprica donosili na biralište svo* očekivao bar taj uspjeh, da izbaci trideset mandata. je bolesnike i izlagali se svakoj pat# A šta se je dogodilo? nji i progonima?« Radikali iznesoše samo 90 poslani# ka, g. Korošec samo 16 Slovenaca, Džemijjct tek 7 poslanika, a Narod# ni Klub je tako potučen, da sc ne može uzimati ni u obzir pri kakvoj jačoj koncepciji Od 25 mandata spasio je u Hrvatskoj i Dalmaciji samo 3 (slovom tri) mandata. I da mu nije sedmorice bosanskih posla# nika »Hrv. Tež. .Stranke« ne bi se za njeg ni znalo. Jedino smo mi is# punili i pretekli nade, koje su se pc# lagalc u snagu naše organizacije. Iz ovog i- ovakog ispada izbora jasno je kao na dlanu, da je bivša parla# mentarna zajednica — potučena, pa je prirodna stvar, da u svojim ruka# ma пс samo da nije mog/a zadržati vlast i Ustavu dati svoj pečat, nego nije mogla imati ni incijativu za raz# voj prilika u Ustavotvornoj Skupsti# ni. S osjećajne strane može se koliko hoćete žaliti ovaki rezultat izbora, može se ako hoćete i kukati, no tok stvari se ne može time promijeniti i hoćeš nećeš moraše računati sa či# njenicom, da ta zajednica nije iza# šla kao- pobjednica. Nema velike važnosti ni ta okolrrcst, da su pora# ženi i demokrati. Njihov poraz mc# že parlamentarnoj zajednici služiti samo kao utjeha. I ništa više. No i# ma nešto, o čemu obe poražene gru# pe moraju voditi i te kakva računa: izbori su izbacili šezdeset komuni# sta, 40 težaka i 50 Radićevaca, od kojih svaka grupa na svoj način za# daje brigu svima građanskim stran# kama. Prvi su po općem shvatanju razoran elemenat, drugi su i odveć doktrinarni, dok su treći ulazili u račun kao glavni, predstavnici hrvat# skog dijela našeg naroda. U tom je glavni čvor naše državne politike; prema tome i glavni uzrok, da se na# ša politika nije mogla definitivno u# staliti. Kao što je poznato, politika se naše organizacije vrti oko načela, da su Srbi i Hrvati jedan narod, pa pre# ma tome da i naša država mora biti jedinstvena i uređena tako, da u njoj budu zadovoljna sva tri plemena našeg jedinstvenog naroda. I dok su Hrvati naglašavali princip jedin# stveiie države, a svoje zahtjeve te# meljih na načinu njena unutarnjeg ; ! , । Godina IH. uređenja, mi smo ih mogli i razum# jeti i podupirati. Tim prije, što smo se i mi protivili pretjeranom centra# lisanju uprave. Dok je moglo biti sumnje o tom, da li se Kadićeva po# iitika vrti oko unutarnjeg položaja Hrvatske Ili njene potpune samo# stalnosti; dok nije bilo jasno, da ii je njegov zahtjev o konfederaciji samo bluff ili stvaran zahtjev, mi smo mogli i čekati i skanjivati se. No danas je situacija sasvim druk# čija. Radić danas šalje strašnu pred# stavku na Regenta i izgleda da pali sve mostove. Nužno je, stoga, da i mi zauzmemo otvoreniji stav prema njegovim prohtjevima i naglasimo, da s ovom i ovakom politikom ne# mamo i ne možemo imati nikakvih veza, da s tom i takom poltkom nemamo ništa zajedričko i šta više, da ćemo joj se i suprotstaviti. To smo naglašavali njegovim delegati# ma, to smo rekli i govorili svima predstavnicima drugih hrvatskih grupa. To treba da se zna i upamti jednom za uvijek i niiko se ne treba ni za čas zavarati, da bismo se mi ikad mogli solidarisati sa ovakim shvatanjima. Radić je hrvatsku politiku doveo u ćor#sokak, a njegova je taktika glavni krivac, da se sadanja politika vlade ne kreće u linijama, koje od# govaraju raspoloženju hrvatskog di# jela našeg naroda. Dužnost je dru# gib hrvatskih grupa, da korigiraju ovu katastrofalnu omašku g. Radića i realnijim shvatanjem situacije o# moguće ostvarenje jezgre svojih za# htjeva. Ja držim, da bi njihova po# pustljivost urodila popustljivošću i s druge strane, pa bi bio i vuk sit i ovce na broju. Mi ćemo biti i popustljivi i konci# lijantni tim prije, što unutarnje ure# đenje države nije jedina važna tač# ka našeg programa. Ovim nije rc# čeno, da ćemo biti puzavci. Bože sa# čuvaj ’ xMi imamo granicu kao ii sva# ka poštena grupa. Do nje da; preko nje ne. No opet ponavljam: Kad popuštaju radikali, kad popuštaju demokrati, odakle onda nama pra# vo, da stanemo i na zadnjem slovu svog programa? Popuštati se mora, sretati se mora. Novi rat ла vidihu? Beogradska novina »Balkan« prva žavi postoji jedna veoma jaka stru# je novina u našem kraljevstvu, koja ja, novčano i položajem, koja bi nas je u broju od 2. ov. mj. otvoreno odvela u rat proti Rusije. Stoga izrazila misao, da »ovog proljeća smatramo to sve ukupno jednom mora doći do krvavog obračuna s preozbiljnom pojavom, kojoj mora# boljševicima« i »da u o s 1 b o đ a# ■ mo posvetiti pažnju i zauzeti svoje v a n j u Rusije mi Srbi ima# stanovište. m o d a b u d e m o p r v i«. »Balkan« Prije svega imamo da naglasimo, je dugo već pripremao svoje čitao# da se u pitanju proglašivanja rata, ce na takav govor, jer nije bilo ni# dok još nije dat Ustav, držimo stro# jednog broja njegova u potonja dva go demokratskog nače.a. Rat mjeseca, u kome se iz »Carstva mra# se ne smije voditi bez odo# ka« nisu pričah boljševički užasi, bre.nja Narodnog Pred# svakidanji ustanci proti njih i česti s t a v n i'š t v a. To je principijelno, atentati i ludila Lenjinova. ali specijalno za ovaj rat — ako nas Taj je datum cd? historijskog zna# niko nc napadne, već mi pođemo da čaja. Njime se otpočinje novinska nekog oslobađamo — nije ni konsti# kampanja kao uvod vojnoj kampa# tuanta u stanju, da bude izraz na# nj-i na proljeće proti boljševika i rodne volje, jer nijedna partija, za# jer toga časa počinje ona stranica stupana u konstituanti, nije u iz# naše istorije. koja može da bude is# bornoj agitaciji rata ni spominjala. pisana najcrnjim slovima. Stega današnji narodni poslanici ne Da je pisac toga članka u »Balka# mogu znati, da li njihovi birači hoće nu« bio i jednu zeru svjestan og# rata i — slijedeći demokratski prin# cip — trebalo bi se u tom slučaju romne težine i dalekosežnosti tih svojih riječi, još bi se deset puta bezuvjetno pozvati na r e f e r e n# predomislio i onda ih istom ne bi d u m (na glasanje cijeloga naroda). Kad to izričemo, svjesni smo, da će napisao. 1 osim toga članka ima još mnogo mnoge ratoborrie novine osuti na znakova, koji govore, da u našoj dr# i nas drvlje i kamenje: i na nas će si* �Bnoi 263 — Broj „ПРАРДА" — „PRAVDA* Страна 2 — Strana nego da i braća Srbi preko Drine o*’ sjećaju za nas duboke simpatije. S tim uvjerenjima ušli smo u novo do* ba, u zajednički život i brzo smo se razuvjerili. Baš protivno, Srbi pre* ko Drine ne pokazaše niti najmanje razumijevanja naših prilika, naših želja i osjećaja. Mi smo sc kroz ove dvije godine trudili iz putnih žila, da razbijemo mnoge i mnoge posve netačne predrasudu o nama i u ko* liko nam je to uspjelo, ima se za* hvaliti našem organu »Pravdi«, koji je kroz to vrijeme bio jedan potpu* no Čisti odraz naših želja i osjećaja. Vijek, u kojemu živimo, jest vijek žurnalistike, vijek, u kome ljudi u novinama nc traže samo najnovije vijesti o kakvim neobičnim događa* jima, nego i lake, pregledno upute o raznim pitanjima na svim poljima čovjočijeg duha. Danas se novine čitaju deset puta više, nego što su se čitale prije deset godina, a nauč* ne knjige deset puta manje. To nije dobro, ali je tako. Stoga ni naš u* spjeh u tome razbijanju predrasuda nije mogao biti vcHk, jmšto nam je na raspolaganju samo jedan list, ko* ji izlazi tri puta nedjeljno, i pošto su mnogi dnevni listovi u našoj kra* ljetni .iz Bog zna kakovih mračnih razlbga spomenute predrasude u* pravo množili i jačali. Danas je ^stanje malo drukčije. Mi doduše iz materijalnih razloga ni* smo još u stanju da pokrenemo svo* ga dnevnika, ali su zato druge, go# tovo sve velike novine bile primora* ne, da izvješćuju svoje čitaoce, ako ne o samim muslimanima i njihovim težnjama, a ono bar o radu naših poslanika u konstituanti, kojima je sticajcm pri rika data odlučujuća ri* ječ u rješavanju najvažniji!] pitanja naše države. Tako su te novine, možda i preko svoje volje, počele sarađivati s nama u razbijanju pred* rasuda o nama. Nama ne treba više, nego da sc samo vjerno izvješćuje ono, što radi naš poslanički klub i uvjereni smo, da će se veoma brzo rasplinuti oni gadni porugljivi nazi* vi kao: Azijata, balija, feudalac, ne* prijatelj države i t. d., koji su kao korov bili obrasli našu štampu, a koji se još i sada tu i tamo čuju. AH mi se nadamo, da ćemo d taj zaosta* tak brzo istrijebiti, jer za našu stvar radi napokon i samo vrijeme. Danas ćemo se osvrnuti na jedan osobito originalan duševni produkt »Trgovinskog Glasnika«, koji pred* ujaci »Pijcmontu« u toliko, što opc* riše i nekim naučnim izrazima i ta* kn poprima ozbiljniji izgled. Taj list je u svom broju od 27. pr. mj. donio na uvodnom mjestu članak »Musli* mani«. U prvoj polovici toga članka mi smo jedna »Muhamedo*Mušli* manska Zajednica«, a u drugoj »mu* s'limansko*muhamedanska organiza* čija«. Jednom s malim,, drugi put s velikim početnim slovima. Toliko zbrke pojmova, koliko je nanizano u tom članku, ne bi bili u stanju ni vedoše ga i pod Žutom tabijoin u* biše i u kamen zatrpaše u subotu 8. džemazul ula 1242. (1826.). Iza o* vog događaja razbjegoše se mnoge pristaše nekibove, a među njima i braća Džafići. Iza dolaska Abdur* Kako je već u 19. (257.) broju rahman paše u Sarajevo povratiše se >• Pravde« javljeno, 17. prošlog mje* opet kućama. U protujeničarskom seca, poslije podne ispustio je svoju taboru ostaše Džarići sve do 1834., plemenitu i veliku dušu Hadži Ha* kad su uvidjeli, da Porta hoće da fiz Asim ef. Džafić, imam Begove džamije, najveći kurrah u našoj do* slomi ponosnu Bosnu. Kako mi je rahmetli Hadži Asim movini i posljednji muški potomak pripovijedao, Alemdaru Hadži Mu* slavne sarajevske porodice Džafića. Porodica Džafića bila je u prošlom stafi bilo je vrlo teško protiviti sc carskim odredbama i poći s protiv* vijeku vrlo imućna i ugledna, staja* nicima Porte. Otišao je jednog da* la je u rodbinskoj vezi s prvim po* vodicama sarajevskim, kao što su na čuvenom hodži Ibrahim ef. Kor* H. Šabanovići, paše Babići i dr., a u kutu i rekao mu ovo: »Došao sam, povijesti Sarajeva ide lijepo mjesto efendija, do tebe, da te nešto zamo* lim«. »Bujrum!« — reče Korkut. neke članove ove porodice. Pradjed Hadži Asimov, Džafer, »Sultan hoće jedno, narod drugo. Protiv sultana ne mogu, a izdajica po kom je porodica dobila svoje i* mc, umro je oko 1814. godine i osta* naroda neću da budem. Stoga te mo* vio dva sina, dva bajraktara H. Mu* lim, da mi proučiš jednu dovu, a ja stafu i Abdullaha- Ova dva brata ću з djecom amin, da mi Bog da stadoše u prvo doba reforarna sul* smrt bir sahat cvd.« Ibrahim- ef. ga tana Mahmuta uz Carigrad i bosan* je od ovog odgovarao, ali uzalud. J skog namjesnika, a u Sarajevu de* najposlije mu je učinio po volji. Sedmi dan osvanuo je Hadži Mur,ta* sna su ruka nekiba Mustafa Hiimi fa mrtav i pokopan je na gmblju efendije Scrifovića. Većina Šaraj li* Careve džamije uz turbe Ibrahim ef. ja diže sc proti rcforama sultanovih Bistrigije, na nišanu piše, da je u* i dokidanja jeničarskog ndžaka. O* I mro 1250. agodine. ni sastaviše pismo na Portu, u kome Hadži Mustafin brat i Hadži Asi* se opiru novotarijama i zatražiše od mov djed Abdullab, ii kako ga na* nekiba, da udari svoj inuhur. Mu* rod zvaš^ \vdi bajraktar, boraše stafa Nuri uskrati svoj potpis i mu* hur na ovo pismo rekavši: »Sramno se protiv sultanovih rcforama sve do 1264. (1847.) godine. je, što ste počeli da radite; ja neću da ugovaram zavjere protiv sultana«. U ovo je doba narod, zvao Džafi* će Džindžafići, a ovako ih zove i J. Na to pred očima ustaških prvaka E. Tomlć u romanu »Zmaj cd Bo# slomi svoj muhur. Zbog toga ga za* snea, što ga jc izdala Matica. Hrvat# tvoriše u grad, a mfkon tri dana iz* { ska među svojim knjigama 1879. i ! 1898. Tomić o njima pripovijeda je* ; dino kao o pristašama rcforama. j Kada je došao u Bosnu za vezira Mehmed Tahir paša (1846.—1850.), poče iza podulje pauze provađati re* forme. Na vijeću u vezirskom 'Frav* niku odredi on, da se uz redifsku suvariju (konjaničku rezervu) popi* še pf» Bosni još ЗОЈХМ) vojnika za slučaj potrebe i nam uža novim o* ružjem (nizainl). Protiv toga digoše se najprije Sarajlije, a 1 ahir paša zatraži pomoć u Carigradu i upoko* ri Sarajlije. Kada su Sarajlije podigli -ovaj u* stanak, pošalje Tahir paša iz Trav* nika 18. ramazana 1264. vojsku u Sa* rajevo, a on sam stiže 2. ševala iste godine na Grbavicu pokraj Saraje* va i odsjede u dvorcu^Mustafa pa* šc Babica. Oda vic pozva sarajevske prvake, a među njima i Avdbbaj* raktara Džafića. Pred Tahira dođe na konjima 26 sarajevskih prvaka, a ovaj ih izgrdi i dade pohvatati, i 13. ševala otpremi ih u travnički za* tvor, odakle ih nakon dva i po mje* fžcca prema nalogu1 Porte posla preko Crtlc Rijeke i Glasinca, da zaobiđu Sarajevo, u progonstvo na Kretu. Ovdje umre nakon godine dana surgunluka Avdi*bajraktar Džafić. U rukopisnom djelu »Historija Bo* sne«, što ga piše naš odlični Šaraj* lija Muhamed ef. Kadić, ocrtan je ovaj progon sarajevskih pravaka na dugo i široko. Iza Avdi*bajraktara ostala su dva sina Mehaga i Muhamedaga. Oboji­ ca sc proslaviše kao junaci za vrije* me okupacije Bosne 1878. Muhamed* gumo pasti pogrda Austrijanci, . ičije pomoći, uguši svaki pokušaj još crnožuti i t. d. 1 ako su i oni, koji će ' u klici. Dokaz: vladina »obznana« nas napasti, osvjedočeni, da kod nas I proti komunista. A ako ta ideja i nema ni traga ničega protudržavnog, i pored svih obznana bude i dalje to smo ipak pripravni, da prepusti* hvatala oko sebe, onda ni opet nije mo odluku samo srpskom dijelu na* ' rat srodstvo proti nje, već u tom slučaju treba država sama da predu* šeg naroda, uz uvjet, da oni, koji sigurno ne bi nosili puške o га* sretne njenom širenju — socijalizam menu, nemaju pravo glasa i da sc čijem svih banaka, svih velikih in* dustrijalnih poduzeća i svili velikih svakom invalidu dade deset glasova. posjeda. Radi sc o ljudskim glavama, radi 4. General Wrangel je imao svoje se u prvom redu o životu nižih slojeva, a na koncu radi sc o eg* poslanike u Parizu, Francuska je i* mala svoje poslanike kod njega — zistenciji države i mi ne bismo mogli dok je držao front proti boljševika. preuzeti na se strašne odgovornosti, Kad su crveni satrti njegovu vojsku, da a u skica ju. ako na pr. ni stoti naš birač ne bi htio rata, da ih ipak po? Francuzi ga odbacuju od sebe kao šaljemo u novo klanje i proti njiho* suvišan balast i bijedne ostatke nje* gove vojske prepuštaju gladi i ne* ve volje. Ne ćemo da nosimo na sebi kletve hiljada unesrećenih i ožaloš^ volji i milosti — malih naroda. Pri* mjer Wrangelov neka neprestano ćenih. Na prigovor, da naš narod ne zna, imaju pred očima oni, koji bi na po* ticaj Francuske i oslanjajući se u šta su boljševici, odgovaramo, da on uistinu ne pozna prave slike sovjet* njenu velesžhku pomoć pošli da ma* čem »oslobođuju« Rusiju. ske Rusije, ali da on dobro pozna loše strane boljševizma, jer se Je 5. Svaki drugi naš vojnik u toj e* u zadnje doba cijelo naše novinstvo ventualnoj ekspediciji proti boljše? upravo natjecalo, ko će boljševike vika kušao je rat na sebi 2, 3, 4, 5, 6 što jače ocrniti. Pa ipak dajemo od* pa i po sedam godina. Takovim Iju* luku tako poučenom narodu. dima ne mogu ni najveličanštvenije Ali prije toga smo dužni, da i na* ratne ode zbrisati iz pameti ona is* rod. a i one, koji ga silom guraju u kustva i iz tijela one brazgotine, ko* rat, upozorimo na ovo: je su u ratu dobili. 1. U 1917. god. su ruski vojnici u 6. Danas košta kila brašna 15 kru* masama ostavljali front ii bratimili na. Prije dvije godine, kad smo o* se sa njemačkom vojskom. Oni su ( sloboaeni, koštala je 4 krune, a ko* prvi otpočeli: d e z e r t a c i j u u ve« ' liko ćc koštati, kad se u doba sjet* I i k o j m j e r i. Stoga apsolutno ne i ve, u proljeće, budu međusobno može biti istina, da se ta ogromna ! klali naš težak i crveni ruski težak, ruska crvena armija drži samo na mjesto da oba kod kuća žito siju, principu »diktature proletarijata«, to sc ne da ni izračunati i jer ruski vojnik, kao što je zbacio 7. Kao najglavnije treba držati na carsku diktaturu, zbacio bi dosada i umu, da su se i Denjikinova i Jude* proletersku još lakše. Ta je vojska nićeva i Kolčakova i Wrangefova jedan veoma opasan n c p r i* vojska raspale više usljed dezerta* jatelj. čije nego li boljševičkog udara i da 2. Ta vojska apsolutno ne može je sam Llovd George poslije Kolca* imati namjere, da nas Jugoslavene i kove propasti priznao: »Poslati c n* napadne, jer bi ta vojska prije ! g 1 e s k u vojsku proti boljševika nego bi došla do naše granice sva ' značilo binajbržimputem pre* dezertirala, uviđajući beskorisnost i nijeti boljševizam u Englesku!« Mi te vojne i imperij ulijem svojih vc* i nemamo razloga da posumnjamo u đa, koji se drže na vlasti baš na o* te riječi, ali ni Francuska ne' smije snove toga, što se bore proti tuđeg posumnjati u te riječi, ako ili mi prc* imperijalizma. nesemo na se, pošto je naša zemlja 3. Sto se tiče komunističke propa* na prošlim izborima dala komunisti* gande u našoj državi, vidjeli smo, ; ma relativno više glasova, nego i u da je vlada dosta jaka, da sama, bez : kojoj drugoj evropskoj državi. „Muslimani". Prije našeg oslobođenja imali smo toliko i toliko puta prilike čuti iz u* sta srbijanskih političara raznih mi* šljenja i izjava o nama, koja su nas uvjeravala, da nas ne samo naši su* građani pravoslavni dobro poznaju, PODLISTAK. Hadzi Haf z Osim ef. Ozafić. । i i , ’ : Kinezi počiniti, ali mi ćemo je ovaj puta pustiti na stranu, pošto je više smiješna, nego li ozbiljna. Više nas interesu je iz tog članka to, što je taj članak napisan povodom toga, što Pašić pregovara s našim klubom o eventualnoj našoj saradnji u vladi. To sc u tom članku na (početku i ka* žc, a onda se pri kraju resumira sve u ovaj zahtjev: »Sve ovo, čega sc i ovom prilikom dotakosmo, govori u prilog potrebi, da se u državni Ustav unese osnov* na odredba, kojom bi sc zabranile stranke, udruženja i ustanove na vjerskoj osnovi u političkom, pri* vrednom i društvenom životu.« Stara pjesma. Mi smo jedna vjer* ska partija i prema tome bruka za dvadeseti vijek. Kao da taj nesret* ni »Trgovinski Glasnik« nije proći* tao ni jednog broja »Pravde«! Kao da nije čuo ni jednog jauka musli* manskog kroz ove dvije godine da* na, u kojima su grozno stradali pri* stalice j e d n e vjere! Ta razumite to već jednoć, braćo hrišćanske vje* re! Nas je ujedinilo u vjersku parti* ju to, što nam zakon nii vlast nije mogla da pruži dovoljno zaštite, a Vi sada predlažete, da nam taj isti zakon i vlast, i prije nego nam sc praktički i stvarno a nc samo Usta* vom osigura vjerska ravnopravnost, zabram organizovanje na vjerskoj bazi. A ko bi mogao i po kojem zako* nu zabraniti nama, da dižemo svoj glas proti nepravdama, ako se te budu i dalje dešavale jedino pripad* nicima jedne konfesije!? Jer napo* kon ako bi sc i izglasao jedan.takav zakon, koji čovjeku onemogućuje slobodno poi'iti'čko opredjeljenje, pa makar to bilo i na vjerskoj bazi, mi možemo da promijenimo svoje ime, ali će opet naši članovi biti mu* slimani i to samo muslimani i to sv : dotle, dok se vjere ]>otpimo ne iz* jednače ne samo i? pisanom Ustavv, nego i u društvu i u svim državnim institucijama. „Mist izdao mushmnnB“f »HRVATSKA SLOGA« DEZA VUIŠE SAMA SEBE NAKON DVA DANA. »Korkut izdo muslimane!« Tako su se drečiCi u koru raznašači »Hr* vatske Sloge« od 2. ov. mj. Na 3. ov. mj. čula se opet kroz čaršiju ta dje* čurlija sa vikom: »Korkut proti” Spahe i Urasnice«. Jednog smo dje* čaka pitali, zašto tako viče, i odgo* vorio nam je, da mu je tako re* čeno, da viče. Mi smo u prc* šlom broju žigosali već tu beskrajnu demagogiju, a to moraano i ovaj pi * I i I I I i aga kao vođa jednog malog odjeljc* nja Sarajlija pade kraj Kaknja 15. augusta 1878., gdje je i pokopan, a Mehaga ostavi Bosnu nakon okupa* čije i pobježe s plevaljskim mufti* jom u Tursku. Iza Muhamcdage ostala su dva si* na Salih i naš Hadži Asim. Mevlana Hadži Alsim rodio sc n Sarajevu početkom 1866. godine. Prvu vjersku naobrazbu stekao jc pred Topabhodžom (Lećo) u Be* govu mektebu. Više mi je puta merhum pripovijedao kako je učio u i* stoj sobi, koja mu je pripadala u zadnje doba kao imamu Begove džamije. Poslije đčeve smrti i bijega stričeva odvede cijelu porodicu Džafića ujak mu Penjava u Malu Aziju. Na putu se sastadoše sa ami* džom Mchagom. Najprije se nasta­ niše u Incgelu, odavle odoše u Karaafijunhisar i Kjutahiju. Izgubivši u Maloj Aziji i majku ostavi, ami džu i s bratom Salihcm ode u Me­ dinu. U Medini stupi u medresu i tu učaše pred čuvenim alimom šejh Jasin efendijom, rodom iz Misira U Medini je stekao lijepu vjersku i svjetsku naobrazbu i uzeo idžazct Osobito se usavršio u ilmi kiractu i u tome tako daleko dotjerao, da je u Medini bio priznat kao izvrstan •kurrah. Pripovijedao mi je, kako mu je jednoć Scjh Jasin efendija rekao, da izgovara sve glasove kao i rođen\ Arapi, ali mu je »lam« perzijski. Da i to postigne išao je više vremena. za Arapkamn, koje su prodajući ./mlijeko vikale: leben, leben, dok nije i to svladao. (Svršićc sc.) �Bpoi 263 — Broj ta naglasiti, da je to demagogija nap niže vrsti. Jedno pri tome ne pojmu mo: Zar je »Hrvatska Sloga« zaista tako glupa, tc misli, da j c d n i m u# d a r c e m, jednom frazom, jednom bombastičnom 1 a* ži može uzdrmati povjerenje muslv mana u svoje vođe? U jučerašnjem svome broju nam poručuje, da smo trebali pročitati druge hrvatske, srpske pa i. slove* načke novine i da smo se trebali in# formisati u Beogradu o slučaju g. Kotkuta, pa da se ne bi »usudili« napisati! ono, što smo joj napisali u prošlom broju. Demagogija se može pravdati opet samo? demagogijom! Neka nam »Hrvatska Sloga« imenu* jc te hrvatske, srpske i slovenačke novine, u kojima je stajalo, da »Korkut hoće da bude mi* n i s t a r« i mi — ne ćemo povući svoje tvrdnje, da je to ipak dema* gogija onakim načinom proturati te glasine u naš svijet, ali ćemo povući svoju tvrdnju da je to njena iz* mišljotina. Što se tiče tona našeg, ona boljeg i nc zaslužuje. A općeni* to držimo, da je kulturnije i najgrde psovke izgovarati, ali istinite psovke, nego li se drečiti po čaršiji: »Korkut izdo muslimane!« Da našim čitaocima pokažemo jednoć za vazda, koliko treba da dr* žc do vjerodostojnosti informacija »Hrvatske Sloge«, citiramo ove dvi* je njene vijesti, koje su u ciglom razmaku od dva dana izašle jedna za drugom. 1. »Korkut hoće da bude ministar«. »Beograd, 2. ožujka. Jedna malena •čest JMO sa Sakib Korkutom na čelu htjela bi svakako da uđe u vla# du. Kudikamo brojnija čest JMO apsolutno je protivna Korkutovim prohtjevima; osim toga ta je većina upravo bijesna na Korkutaradi n j e g o v a č 1 a n* k a, kojeg je dao štampati bez. zna* nja i odobrenja Kluba. Nezadovolj* stvo je tim veće što se je opazilo, da se je članak neugodno dojmio hr* vatskih narodnih poslanika. Članak ie izašao u »Pravdi«. U njemu Kor* kut inugurira novi kurs sa parolom: »Dalje od Zagreba, bliže Beogradu!« Muslimani osuđuju s ogorčenjem Korkutovu samovolju. Nijesu još stigli svi muslimanski poslanici, pa zato nije još pala definitivna odlu* ka, da li će, ili ne će Muslimani ući u vladu.« 2. »Muslimani i Korkut«. »Beograd, 4. ožujka. Raspitao sam se kod nekoliko muslimanskih po* s anika iz jednog i drugog tabora o aferi sa Sakibom Korkutom, ali sam svagdje naišao na zamjetno rezervi# sa no držanje. Jedan je jedini jasnoosudioKorkutovčla* nak s riječima: »Korkut je taj članak potpisao te ga se prema to* me ne smije nikako uzeti kao miš* ljenje i stajalište našega Kluba, već se ima tumačiti jediino kao Korku# tovo lično mišljenje.« Ostali članovi Kluba o tome ne će da se izjasne; vidi se, da je ta povučenost klubska parol'a. Ni drugi moji kolege — Sr# bijanci — nijesu bili bolje sreće. Prema tome nema javnost tačnih informacija, kolik je i kakav je danas učinak K o r k u t o v a koraka u M u s 1 i* m a n s k o m Klub u.« Držimo, da će naši čitaoci, ako budu i odsele uzimali u ruke »Hrv. Slogu«, da iz nje vide, šta ima nova, imati stalno na pameti, da se ona i opet, ako ustreba, nakon dva dana može sama — dezavuisati. Politithi pregled. Represalije protiv Njemačke. Iz Londona javljaju: Rcuter dozna je iz ■francuskih krugova, da će se protiv Njemačke, ako ne primi međusavez# niskih predloga, poduzeti ove kaz# ne: 1. Polovina carinskih doplataka na robu, što ju izvozi Njemačka u savezničke države, biće zaplijenjeno. 2. Odrediće se carinske granice, ko# je će lijevu obalu Rujne odijeliti od ostale Njemačke. 3. Posjcdnuće nje# mačkih ugljenika na desnoj obali Rajne. 4. Zapljena njemačkih ca# rina. Bitka između Sinnfeinera i polici# sta u Irskoj. Početkom ove nedjelje ПРАВДА* — „PRAVDA Страна — Sirana 3 došlo je između Macrooma i Bally* n a. Njega sam za klevetu i uvredu voarneya u grofoviji Cork do van* časti optužio ovdašnjem okružnom redno oštrog sukoba između polici# sudu. sta i Sinnfeinera. Na otvorenoj cesti Nije istina da sam ja postao za odjednom su počele padati bombe vrijeme okupacije4 milijonerom, ne* na automobile, u kojim je bilo 77 go za to vrijeme ja sam bio interni* policista, a odmah iza toga počela ran u Madžarskoj gdje sam proveo je sa okolnih brijegova pucnjava. . dvije godine. Policisti su odgovarali na pucnjavu Nije istina da je pisac Omerbašić i bitka je trajala 4 sata, Tada su sc okružni sudija, kako isti sebe sa re* jmlicisti počeli povlačiti pred Sinn* ćenim dopisom tretira, još manje feinerima, kojih je moglo biti oko da je on od oslobođenja do danas 300. Pošto je obaviještena vojska, ikakve državne službe dobijao, ako došla je ova sa aeroplanima i topovi# slučajno još nc snijeva da se isti još ma, pa je raspršila buntovnike. Poli* 1 nalazi u službi Austrije, gdje je pro* cisti su imali 8 mrtvih, među kojim veo za svo vrijeme okupacije i koji komandant major Grant i 14 teško i je kao veleizdajnik u teškim naši?n ranjenih. danima kad se Crnogorci vješahu i Nemiri u Indiji. Po vijesti »Daily strijeljahu dobio Austrijski krst Tclegrapha« iz Allahabada došlo jc »Franca Josifa«. u Nankani do vrlo ozbiljnih suko# Zahvaljujem vam gospodine ured* ba. Komesar iz Sekpure otišao je v. niče na usluzi. Naukanu, da povede istragu, ali ni# VeliŠa N. Vučinić, jc pronašao prave krivce sukoba i plemenski kapetan u. penziji. brojne žrtve, koje su pale. U Nauka* Stari Bar, 20. II. 1921. ni su upravo podigli veliku lomaču, na kojoj su spaljeni lješevi. U gra* Statistika naših gradova. Prema du je vladala velika uzrujanost. Ko# dosada objavljenim rezultatima bro# mesar je iz Lahore brzojavno po* ji Sarajevo 58.850 duša; od toga zvao vojsku i odredio, da sc vlako# 28.924 muškaraca i 29.926 žena. Po vi u Naukani ne smiju ustavljati. vjerama ima muslimana 21.308, ka# Tridesetak ljudi je uhapšeno i po# tolika 17,450, pravoslavnih 11.910 i slano u Lahore. jevreja 7.151. Ostali broj stanovni# štva otpada na druge vjere. Mostar ima 16.624 duša, od tih jc 7851 muslimana, 4019 katolika, 4377 pravoslavnih, 1/7 jevreja, 20 grkokatolika, 19 evangelista, 1 bez* vjerac. Smrt raskralja Nikole. Javljaju iz Zagreb broji 108.338 duša; od Antiiba (Rivijera), da je bivši crno* toga spada na vojnička lica 5416 i na gorski kralj Nikola umro. Za upravitelja seoskog kotarskog privremeno odsutne osobe 1790. Mu* ureda u Tuzli postavljen je g. Ah# ških imađe 54.669, a ženskih 53.629. medbeg D e f t e r d a r o v i ć, vla# Po vjeri imade 91.229 rimo#katolika, 294 grko*katolika, 9182 pravoslavna, din savjetnik u Sarajevu. 882 evangelista, 5890 jevreja, i 750 Rješavanje agrarnog pitanja u ka# drugih vjera. Po materinskom jezi* vadarskom okrugu. U okrugu Kava# ku imade 91.927 Hrvata i Srba, 8364 darskom, srezu Negotinskom, nala* Slovenaca, 3378 Nijemaca, 1156 Ma* zi se selo Dragovo koje broji 120 kuća muslimana. Da bi se mogla da# džara i 999 drugih raznih narod# ti izemlja mseljcnicima iz sela Do* nosti. Najnapučeniji grad u Jugoslaviji ljana u okrugu Bregalničkom, povje# jest sa 118.000 stanovnika, rcnik agrarne reforme iz Štipa uzap# zatimSubotica Beograd 110.319, Zagreb tio je preko 1000 dunuma zemlje, 108.338, Sarajevo 58.850 i Ljubljana na koju muslimani iz sela Dragova 53.000. imaju uredne tapije. Da bi odbra# Lječnički honorari. Kako nam jav# nili ovu zemlju, muslimani sela Dra* gova izabrali su jednu naročitu dc# lja Društvo Ijekara za Bosnu i Her# puta čiju, koja je pošla u Beograd, cegovinu prihvaćene su i od Zdrav* da se žali protiv ovog postupka štip* stvenog Odsjeka Zemaljske Vlade odobrene ove takse Iječničke uslu# skog povjerenika agrarne reforme. ge: Pregled u ordinaciji 10—15 dina# Amnestija vojnih bjegunaca. Nj. Kr. Vis. Prijestolonasljednik otpisao . га, posjeta u kući 20—25 dinara, po# je 17. ov. mj. ukaz, kojim se opraš* I sjeta po noći 30—40 dinara. Ove bi taju i predaju zaboravu djela bjeg* takse prema današnjim labilnim pri* stva iz komande i djela predviđena li’kama bile samo minimalne i provi* u § 42. i 44. voj. kazn. zak., a iz# zorne. One ne vrijede za specijaliste vršena u vremenu od 5. aprila 1920. i u njima nijesu uračunata mikron godine do danas od strane onih od# skopska i kemijska pregledavanja, metnika, vojnih obveznika sa terito# kao ni naročiti pothvati. Lječnički rije okruga: beranskog bjelo*polj# honorar imade se odmah naplatiti. Dozvoljeno brzojavljanje. Dozvo# skot, plevaljskog, prijepoljskog, raš# kog, zvečanskog, metohijskog, priz# Ijena je izmjena telegrama između renskog, kosovskog, tetovskog, oh# telegrafskih stanica cijele naše kra# stanicama Zadar, Šibenik, ridskog -i kumanovskog samo iz sre# lievine Siverić, Pag. Tijesno, Knin, Drniš, zova: prešavsog i žegligovskog, skopskog samo iz sreza: kačaničkog Kistanje, Skradin, Benkovac, Obro# vac i Biograd u okupiranom dijelu i bitoljskog samo iz sreza: kičevskog, Dalmacije. — Telegrami upućuju se — koji se najdalje do 10. marta 1921. godine budu svojevoljno predali vlastima. via Spliit—Zadar. Taksa za Zadar kao za Italiju (via direkt), a za dru# ga mjesta kao za unutrašnji promet naše kraljevine. Kongres gradova Jugoslavje, Iz Zagreba javljaju: Na sjednici grad# skog zastupstva iznio je gradski za# stupnik dr. Politeo predlog, da se sa# zove kongres predstavnika svih ve# ćih gradova Jugoslavije. Svrha ovog kongresa bila bi: važna komunalna pitanja, međusobno upoznavanje, u* ređenje općinskih samouprava obzi# rom na zasijedanje konstituante i t. d. Predlog je upućen finansijskom samoupravnom odboru. Ujedno jc iznesen predlog profesora Jelašića, da se izabere odbor, koji će se bri# nuti da sc godine 1925. proslavi 1000# godišnjica hrvatskog kraljevstva. Protiv odmetnika u Crnoj Gori. Iz Beograda javljaju: Ministarstvo unutarnjih djela poduzelo je stroge mjere protiv novih odmetnika u Crnoj Gori. Većina tih odmetnika bi'la je nedavno u zatvoru zbog po* litičkih ili pljačkaških zločina i čim su bB pušteni na slobodu, odmetnu* li su se ponovno. Kotarsko vakufsko mearifsko povjerenstvo u Prnjavoru. Broj 33/21. 0omatB vijesti. Šta kaže »Domovina« na ovo? U »Srpskoj Riječi« od 3. ov. mj. stoje ove riječi: »Da u Južnoj Srbi# j i nisu postojala nikakva ubij a n j a, to će s c v i d e t i b r* zih dana.« — Dakle lažu musli# mani iz radikalnog i demokratskog poslaničkog kluba i sva ona c i t i# rana imena uništenih sefa i po# ubijanih ljudi prosta su izmišljoti# na?! Znali smo, da Bizantinstvo mo# že mnogo, ali da može tako lagati, zaista nismo znali. Ispravak. Uredništvu »Pravde«, Sarajevo. U vašem cijenjenom listu od 8. ov. mj. pod broj 14 (252) o* štampali ste dopis iz Starog Bara na ime Derviša Omerbašića, okružnog sudije, koji datira 15. januara ove godine. Ša rečenim dopisom okle# vetana je moja čast i moje dosto# janstvo, kao i to da sam i a za vrije# me okupacije postao milijonerom. — Dakle: radi odbrane moje časti do sada ni suČim okaljane, a prema za# konu o štampi, izvolite dolje nave# deno publikovati u vašem cijenje# nom listu. Svi navodi Omerbašića od počet* ka do kraja protive mene iznešeni prosta je laž i izmišljoti# prisnati Natječaj. Kod ovdašnje gradske džamije u* pražnjeno je mjesto imama i vaiza, koje bi se imalo popuniti početkom aprila ove godine. Godišnje berivo osigurano je za vrijeme od 3 godine i to po 12.000 K godišnje u novcu od vakufa i ehali# je, te besplatnim stanoim i baščom u naravi. Osim gornje plaće pripada zvanič# niku i pravo pobiranja možebitnog isposlovanja državne potpore koja će se tražiti. Natjecatelji za ovo zvanje imaju najdulje do 20. marta tek. godine priposlati ovome povjerenstvu svoje vlastoručno pisane molbe uz ostala dokazala i svjedodžbe sa kojima bi mogli dokazati svoje uspoeobljenje. Poželjno je, da zvaničnik osim u vjerskom bude i svjetski naobra# žen, te napredan u duhu vremena. U Prnjavoru, 27. februara 1921. Kot. vakuf, mearif. povjerenstvo. MlšBDi, štahori, stjenicB i žohari i i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti mrava K10.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J0 nk er, Zagreb br. 16. Petrinjkka ul. br. 3. j Mjesni zastupnici traže se! ’ i I ! I i i ! i I Speick safun od t.t. Calderara i Bankmann iz Wiena kao i ostale parfimerijske artikle uz umjerenu cijenu nudi DOK ZALIHA TRAJE Albert Abinum trgovina galanteriiske robe na veMks 1KO URA? koja čini trajno vtselje ? Samo Sattnerova ura I Od nikla, ecjeli, »rebra, zlatu, u svakoj Cijeni — i vi ćete biti zadovoljni! Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebštlne kao ikare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. »ve dobro i Jeftino! Tražite cijeulk od tvrtke Н. u ljiljani broj 706, �SUuua 4 — Отрана „ПНАВДА" — „PRAVDA" - -■ HRVATSKA CENTRALNA BANKA za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. '- - - - - - ' "■ .. Broj кбЗ — Podružnice: Bugojna, Derventa, Mostar, Bos. Samac, Tuzla i Zenica. POZIV na PROSPEKT I. redovitu glavna skupštinu za upis dionica V. emisije Hrvatske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu, Povodom povišenja dioničke glavnice: Muslimanske trgov. i obrtničke banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu od K 10,000.000 — na H 20,000.000.— koja će se obdržavati na 11. marta 1921. u petak u 2 sata poslije podne Redovita XII. glavna skupština od 15. lipnja 1920. zaključila je povišenje dio­ ničke glavnice i ovlastila ravnateljstvo, da to povišenje provedeu prostorijama kiraethane na ,Benbaši“ sa slijedećim Dnevnim redom: 1. Izvještaj ravnateljstva o poslovanju u minuloj poslovnoj g. 1920. 2. Izvještaj nadzornog vijeća o pregledan ju knjiga i bilance 1920. 3. Predloženje zaključnih računa za g. 1920. te podjelenje apsolutorija ravnateljstvu i nadzornome vijeću za poslovnu g. 1920. 4. Zaključak o upotrebi čiste dobiti za god. 1920. 5. Ustanovljenje da je povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000.— na K 10,000.000.— zaključeno na izvanrednoj glavnoj skupštini od 2. septembra 1920. potpuno uplaćeno. 6. Izbori u ravnateljstvo, Izbor nadzornog vijeća. s. Promjena pravila. PRIMJEDBA: gg. dioničari koji žele na glavnoj skupštini prisustvovati umoljavaju se. da u smislu § 28 društvenih pravila barem 8 dana prije glavne skupštine polože svoje dionice ili privremene potvrde na upisaue dionice na blagajni naše središnjice u Sarajeva ili podružnice u Bos. Broda ili Boe, Novom. Ravnateljstvo. Račun razmjere Aktiva Pasiva sa 31. decembra 1920.*) 11.5U0 b Dionička glavnica: I. Emisija: — ii a) uplata 50 uns31.H- 1920. bi y.'V. „ 2.073 650 Mjenice...................... к c) Dažcici: „ 25%,, 9./УШ. „ J ,500.000 750 C00 750.GC0 1 . h к 1,625.854 35 Gotovina..................... Vrijednoeni papiri h 1 к 1 к ’ h II. Emisija: a tekaćiin i privr. гаčanim&.................... 14,7.3.326 91 Oetave..................... 2,444.813 23 uplaćeno do 31.-X. N&fcuur..................... 250.380 70 Otpis........................... 12.580 70 1920. „ 31.1X11. „ Pričuvna zaklada 4,000.000 10,000.000 3,000 000 501.080 Vjerovnici: u tekućim i privr. računi­ ma i ulošci na štednju . 237.800 7,832.2254 3 2,444.816 23 348.826'18 OetavljaČi .... Dobitak.................... 21.126.447 49 2 i, i 26.447 49 i -) sa 16. martom 1920. otpočelo poslovanje. Račun gubitka i dobitka Gubitci Dobitci sa 31. decembra 1920. к ^Th Kamate uložaka . к Ih K 4.278Ј63 . Upravni troškovi: ј od mjenica, tek. čuna i dr. . . i Ratni dobitci: 1 Plaća, doplatci kirija 289,736'38 ostalo ................ Poreai pristojbe i na­ 4.C‘89;28 meti ........................ Darovi u dobr. i kult. evrbo ..... 19.949 — Ih K 'b Kamati: 269.458 06 । provizija i dragi do­ ' Lici .... 410.661 96 313.81466 12.580 70 Otpis od namještaja Ujedno je zaključeno, da se dotadanjih 5 dionica po nominalnih K 80.— stegnu u jednu dionicu po nominalnih K 400.— po komadu iako, da će sve dionice glasiti na nominalnih K 400.— po komadu, keje se mogu izdavati u jednom komadu po 25 d onica, odnosno po 10 ili 5 ili po I dionicu, a osim toga mogu se izdavati i petine dionica po nominalnih K 80.—. Temeljem gornje ovlasti XII. redovite glavne skupštine, te temeljem odobrenja. Ministarstva trgovine i industrije u Beogradu od 2. kolovoza 1920. VI. br. 1742. stavlja potpisano ravnateljstvo na javnu supskri^ciju 25.000 komada novih dionica po nominalnih K 400.— po dionici uz slijedeće uvjete: v 1. Dosadanji dioničari imadu u prvom redu pra^o opcije i to tako, da svaki stari dioničar može na svakih pet dosadanjih starih dionica po nominalnih K 80.— što prema gornjem zaključku glavne skupštine čini jednu dionicu po nominalnih K 400.—, optirati po jednu novu dionicu V. emisije po nominalnih K 400.— uz tečaj od K 550.- sa 6% kamata na tečajnu vrijednost cd 1. siječnja 1921. do dana uplate. Nadalje im ade svaki dioničar pravo, da na svaku jednu dosadanju staru dio­ nicu po nominalnih K 80.— što prema gornjem zaključku glavne skupštine čini patinu dionice, optira po jednu petinu nove dionice V. emisije po nominalnih K 80.— uz tečaj od K 110.— sa 6% kamata na tečaju vrijednost od 1. siječnja 192’. do dana uplateU svrhu izvršenja prava opcije potrebno je, da se uz ispunjeno i vlastoručno ; potpisano upisno očitovanje doprinesu stare izvorne dionice ili stare privremene po­ tvrde o upisu dionica IV. emisije, te da se istodobno odmah i položi po svakoj optiranoj dionici K 550.— odnosno po optiranoj petini dionice po K 110.— sa 6% kamata na ukupni tečajni iznos od 1. siječnja 1921. do dana uplate. Stare dionice, odnosno privremene potvrde IV. emisije, temeljem kojih se vrši pravo opcije, providiti će upisna mjesta štampiijom, da je pravo opcije izvršeno. 2. Uz opciju primati će se istodobno — na eventualno neoptirane dionice — i predbilježba i to koli dioničara, toli i nedioničara uz tečaj od K 700.— za čitave ; dionice V. emisije sa б®/о kamata na tečajnu vrijednost od 1. siječnja 1921. do dana uplate. Iznimno i samo u svrhu, da se sadanjim dioničarima pruži prilika, da : mogu svoj ukupni posjed dionica tako nadopuniti, da im se sve sadanje i kod ove emisije upisane dionice mogu izdati u čitavim novim dionicama po nominalnih , K 400.—, mogu samo dioničari predbilježiti i petine novih dionica V. emisije po no­ minalnih K 80.— uz tečaj od K 140— sa 6% kamata na tečajnu vrijednost od 1. si­ ječnja 1921. do dana uplate. Za prijavu predbilježbe treba ispuniti i vlastoručno potpisati upisno očitovanje, te položiti odmah kod upisa za svaku predbilježenu čitavu dionicu po K 700.— od­ nosno, za svaku upisanu petinu dionice po K 140.- zajedno sa 6% kamata na čitav tečajni iznos od 1. siječnja 1921. do dana uplate. 3. O uplatamc izdavati će upisna mjesta privremene potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se izvorne dionice izdavati samo uz povrat izdanih privremenih potvrda i to samo kod onih upisnih mjesta, kod kojih je upis obavljen. Upisi ili uplate mogu se obavljati osobno ili poštom. 4. Ravnateljstvo si pridržaje pravo podjelbe predbilježenih dionica, te će za slučaj, da potpisalelju bude dodijeljeno manje dionica, nego ih je predbilježio, upla­ ćeni višak povratili. 5. Nove dionice V. emisije sudjeluju na poslovnom uspjehu zavoda od 1 ./I. 1921. 6. Razlika na tečaju novih dionica pripasti će — po odbitku svih troškova i pristojba — pričuvnoj zakladi zavoda. 7. Sve dionice V. emisije glase na donosioca. 8. Upisivanje počinje dne 15. veljače 1921. a svršava dne 31. ožujka 1921. 9. Upisivanje se može vršiti kod slijedećih novčanih zavoda: Hrvatska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bugojnu, Derventi, Mostaru, Bos. Samcu, Tuzli i Zenici; Prva Hrvatska Štedionica u Zagrebu, te kod svih njezinih podružnica; Hrvatska Banka i Štedionica u Banjaluci; Hrvatska Kreditna Banka i Štedionica u B. Brodu; Hrvatska Trgovačka Banka i Štedionica u Livnu; Trgovačka Banka u Trebinju; Hrvatska Banka u Varešu; Muslimanska Centralna Banka za B. i H. te kod njene pooružnice u Tuzli; Muslimanska Trgovačka i Poljodjelska Banka u Tešnju; Muslimanska Privredna Banka u Gračanici; Prva Muslimanska Banka u Brčkom; Muslimanska Banka u Banjaluci i njezine podružnice u Prijedoru, Prnjavoru i Sanskom Mostu, kod kojih se mogu dobiti i sva dalnja potrebna razjašnjenja. Ujedno potpisano ravnateljstvo oglašuje: 348.326 13| Dobitak...................... 1 679.000 02 679.000'02 1 Ravnatelj: H u selu Omanović, V. Potpredsjednik ravnateljstva: Za knjigovodstvo: Nezlr Ahmetafiević, v. r. 8. ŠeSelj, v. r. Sa glavnim i pomoćnim knjigama ispitano i u redu pronađeno: NADZORNO VIJEĆE: Pročelnik: Dr. llamdijn Karamehmedović, v. r. SemBudin Sarajlić, v. r. Numan Osmanefendlć, v. r. Edhem ШбакШ, v. r. Ibrahim Mujlčlć, v. r. Odgovcrni urednik/ Ibrahim Muhić. Admbeg Allbegović, v. r. Uzolr Hađžihaeanovlć, v. r. Poziv na izmjenu dionica i privremenih potvrda od nominalnih K 80.-*- po komadu u izvorne dionice po nomi­ nalnih K 400.—. Svi posjednici starih izvornih dionica po nominalnih K 80.— umoljavaju se, da te dionice sa svim nedospjelim kuponima (za god. 1920. i dalje) i talonima, kao i privremene potvrde na upisane dionice IV. i gornje sadanje V. emisije izvole — osobno ili poštom — položiti kod gore navedenih novčanih zavoda u svrhu izmjene u izvorne dionice po nominalnih K 400.—. Kod pologa primit će od dotičnih zavoda pologovne potvrde na ukupni položeni broj starih dionica u izvornim komadima i u privremenim potvrdama, te će odmah iza roka V. emisije — putem istih onih zavoda, kod kojih su stare dionice položili — primiti nove izvorne dionice po nominalnih K 400.— po komadu. Sve pobliže upute glede izmjene dionica daju najpripravnije gore navedeni novčani zavodi. Ravnateljstvo: HrvfltshB Centralne Banke za B. i H. d. d. u Sarajevu. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đanlel ćc A. Kajon, Sarajevo^ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/59c4b270d790c7d1f50d91e95276d27d.pdf 9d6538975c99dcb5a092099da2594ad1 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. pojedini broj K, 2 — izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМаНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, utorak 8. marta 1921. (27. Džem-ahar 1339.) Broj 26 (264) Poziv na pretplatu. Naš list stoji već u trećem mjesecu treće godine, a ogromna ve* čina pretplatnika nije još obnovila pretplatu za tu godinu. Isto tako nam veliki broj pretplatnika duguje cijelu ili djelomičnu pretplatu od prošle godine. Pošto je »Pravda« upućena samo na pomoć naroda i na pomoć svojih pretplatnika i pošto bismo usljed momentano teške nov« čane situacije bili prisiljeni, da nemarnim pretplatnicima obustavimo slanje lista, to smo u pravu, ako ovim javno potsjetimo svakoga, da svoj dug što prije podmiri. Dobrovoljni prilozi su također dosta dopri* nijeli izdržavanju »Pravde« i mi smo slobodni, da zamolimo sve naše pri* staže, da bi se u svakoj zgodnoj priiici — sastancima, sijelima, društvi* ma i t. d. — sietili svog jedinog muslimanskog lista. Administracija »Pravde«. „Samouprava" i „taferatija" o nama. Povodom članka Sakiba Korkuta, koji je izašao u beogradskoj »Prav? di«, a koji je otštampan i u našem prošlom broju na uvodnom mjestu, osvrnuli; su se glavni organ radikalne partije »Samouprava« i glavni or­ gan demokratske partije »Demokra* tija« u uvodnim člancima na politi­ ku našeg poslaničkog kluba. Pošto su u tim člancima rečene mnoge ve* oma značajne riječi, to ih citiramo. »Samompravin« članak u broju od 1. ov. mj. nosi naslov »Putem razbio stravanja«. Mi ga djelomično citira? mo i! podvlačimo ono, što nam iz* gleda naročito vrijedno da se istak* ne: »Pismo g. Sakib Korkuta, koje je donela beogradska »Pravda«, a koje je namenjeno i poslato sarajevskoj »Pravdi«, vredno je da se poprati sa jednim malim komentarom. G. Kor? kut'se smatra kao jedan od jačih ličnosti u Muslimanskom Klubu, a njegov uticaj u širim slojevima mu? slimanskog dela našega naroda po? znat je kao moćan i važan. Zato njegova ocena današnje situacije nue od male važnosti, a d r žanje kluba, čiji je on čhn, n e* s u m n j i v o da će dobro d e 1 o? v a t i n a cl a 1 j n i r a z v i t a k d o* g a đ a j a u p г a v c u s r e đ i v a* nja naše d r ž a v e. braća m u s 1 i m a n i i m a j u рта* va da se žal e.« »Demokratijin« članak u broju od 2. ov. mj. nosi naslov »Držanje mu* slimana« i medu ostalim nalaze se u njemu ove značajne riječi (i ovdje podvlačimo, što nam se čini važni? jim): »Priznajemo da je- ovo prvi put što se čuje jedna razumna reč iz ta? bora opozicije. G. K o r k u t j c pr* vi, koji opoziciji doziva, u pamet elementarnu istinu: da ko hoće sporazum ne s m e postavljati u 11 i m a* t u m j o š prenego š t o s e p o č* n e p r e g o v a r a t i. A opozicija: je doduše dizala galamu o potrebi spo? razuma, ali je u isto vreme i zahte? vala kapitulaciju većine. Svaka nje* na grupa i grupica postavljala je diktate i tražila ispunjenje svojih zahteva »od korice do korice«. — G. Korkut uviđa, da se takvim pestup* •kom nepostizava ništa i da mu sli* *mani nemaju interesa da se zadru u ovakvu jednu jalovu opoziciju. Ako je do te uviđavnosti došao i čitav Muslimanski Klub, neće mu biti te* ško izieii na pravi put. A izvan sumnje je da će skupstin* s k a većina učiniti sve što može đ ? m u taj izlaz olakša. Jer niti k o želi, niti je k o* me u interesu, d a m u s 1 i m a* Пе gura u opoziciju.« VTo smo rado dali mjesta gor* njim bratskim riječima i nadamo se, da time u demokratskom i radikal* skom novinstvu otpočinje era pra* vog upoznavanja muslimana i da stara era, kad su te novine mogle katkad da nasjednu nesavjesnim iz? vjestiocima, pada za uvijek u — prošlost. Sve patnje i nepravde od kojih tr? spe muslimani nisu posledica jedne politike koja bi za tim išla, nego lo* gičan ishod današnjeg nesređenog sranja. Onoga trenutka kada se bu* du opazili znaci staložen ja i sređiva* nja, a donošenje Ustava biće poče* tak toga stanja, odmah ćc ot* p a s t i i s v i o n i i z v o r i n e* pravde zbog kojih naša Kongres istočnih naroda « Bahu. Egipatski list »Akbar« prima od svog carigradskoga dopisnika izvje* štaj o kongresu istočnih naroda u Baku. Činjenica što j eevropska štam pa iznijela o kongresu razne neis* pravnošti, koje su sabrane u Carigra* du, ponukala je dopisnika, da se obrati na važno upućeno mjesto.. Koristeći sc svojim vezama sa An* gorom, arapski je novinar razgova* rao sa jednim kemalističkim zastup? nikom, koji je imao veliko učešće na islamsko*boljšcvičkom kongresu. Izvještaj sadržaje potankosti ve? likog značenja. Na kongresu u Baku bilo je 3.200 predstavnika te su do* š’i iz raznih muslimanskih zemalja. Bijahu tu delegati turski, arapski, in* dijski, avganistanski1, perzijski, bu? ; i : j i j I I i I i ! j , ' ' ! barski, samarkandski, taškendski, kavkaski, kineski, sibirski, tibetan? ski, mezopotamski, sirsk i, egipatski, uopće čitav Sredozemni Islam. Po* što su im bile verifikovane iTegitima* čije otvorio je kongres Trimanov, predsjednik sovjeta u Aserbejdža* nu, koji je izrekao jedan govor u turskom jeziku. Poslije njega govo rio je Zinovjcv više od četiri sata, On je prisutnima obrazložio program sazivača kongresa. »Po prviput re* kao je, našli ste se sabrani, pred? stavnici čitavoga Istoka. Svima je vama, poznato, da nevolja ii robo* \ trnje istočnih nareda ima jedini svoj uzrok u njihovoj neslozi u nji* bovom neprijateljstvu. Došao je čas da se svrši ovaj žalostan spor, da se pomirite i pobratimite u interesu za* jedničke slobode. Rusija, u čije ime vam govorim, riješila je strahotne probleme u interesu slabih. Mi zna* mo, da većina vas niste komuniste i da pripadate strankama različitim od naše. Sve to nema značenja. Mi vas ne pitamo, da primite naša na* čela, već jedino da mislite na vašu političku budućnost i da budete sic? žni. Kazat ću vam samo, da se Ru* šija, podjarmljena od kapitalizma, podigla i danas uživa punu svoju slobodu. Uskrsla Rusija gleda sa ra* došću sastanak ovoga kongresa«. Svršivši svoj govor pozvao je Zi* novjev sve delegate da razlože svo* je stanovište prema čitavom pitanju. Zatražili su riječ mnogi govornici i svaki je gfovorio svojim narodnim jezikom. Govori su prevedeni na turski, ruski i na perzijski, koji su jezici bili službeni jezici kongresa. Za vrijeme dskusije ušao je u dvo* ranu Envcr paša kao predstavnik 'mnogih istočnih društava. I Enver paša ;e izrekao dugi govro pozivaju* ći bratske narode na slogu i na za* iedničku borbu protiv ugnjetavača. Poslanik Angore razgovaralo- je sa Enver našom izazvavši njegove sa* moljublje. — Tvoj je život neobičan i mi smo ti jedamput pljeskaiS, drugi put te proklinjali. Osigurao si carstvu us* tav i blagosiljali smo te. Borio si se u Tripolisis i mi smo te poštivali. Za* pleo si nas u evronski rat i mi smo te prokleli. Danas nam se javljaš po drugi puta i o,pet izaziviješ odušev* ljenje tvoga nbroda«. Enver paša se4 nasmije i reče: »Za* ista moj život ne pozna odmora. Tukao sam se kao soldat u Tripoli* su, a onda sam odveo svoj narod u rat, koji je za nas bio nesretan. Po* hjeđeni smo, ali pitanje još time ni* je- riješerćo. Kad' će biti učinjsno sve ono, što sam ja sa drugima u* govono, orosuđivat ćete onda. Ako u vidite da sm o izrabili vaše povje* rtnje, možete da nam sudite. Sto se mene tiče ja se to^a- ne bojim. Na* šao sam se -i brcdolomstvu, padao sam sa aeronhna, bio sam kroz mje* sece i[ tamnici i već sam se pomirio s mišlju, da ću iščeznuti. Rat me dr* ži daleko cd mojih, moja se famili* ja nalazi u Berlinu i ja živim ovdje sam nosred rata, svaka moja misao i svaka moja akcija bit će- turska do* movina. Budućnost je puna nade«. Poslanik pripovijeda dalje, da je govorio s mnogim predstavnicima i našao sve u odlučnoj volji i u osvje* dočenju <o potrebi rada. Svi su mu izjavili, da i narodi dalekoga Istoka žive u groznici nove agitacije i svi čekaju odluke i odredbe kongresa u Baku. U historiji Islama ovaj kon* gres čini jednu od najv^iijih stra* nica. Rastepeni i razdvojeni narodi upoznavaju ss i uvažavaju mržnjom i drugim zaprekama. Neznanje, ko* je je vjekovima zasljepljivalo na* rdde Istoka, nestalo je pred svjetlom iz Bakua. U Baku su mnogi delegati dalekih zemalja mogli da konsta* tuiu, da narodi srednjega Orijenta, nekada mjesta stare civilizacije, ni* su mrtvi, kao što su već to razglasili evropski kolonizatori već su živi, snažni i puni želje da se oslobode. Mnoge su mrene pale za uvijek s njihovih očiju. Izvještaj svršava ova? ko: S ovoni mišlju i s ovim osvje* dočenjem otišli smo sa kongresa u Baku,, koji je fonmulovao i uredio program zajedničkoga rada za bu* dućnost«. (»Riječ«). Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119. Godina III. Primjeri. 7. Salihaga sjedi u svojoj magazi bri* žan i zamišljen. Prije nekoliko da* na izgubio je na nekoj robi jednu stotinu hiljada kruna, a odmah po? slije na licitaciji jedne kuće namc ćahu se na nj’ neki mu »ahbabi« i stane kuća na njemu za veliku čije* nu, mnogo veću, nego što bi i nova kuća vrijedila. Starog trgovca ipak to boljelo a osobito što su ga bajagi ahbabi nasamarili... Uđe mu nenadano sin, đak više gimnazije, u magazu. Pozdravivši g* ca, metne sin stidno preda nj’ na sto savijen papir i reče: »Evo, oče, dobio sam svjedodžbu za I. semes* tar!...« Salihaga ozbil jno uzme svjedodžbu, pomno je pregleda i za. čas mu sinuse blage i vesele crte pa naboranom licu. Ustane i privije si* na sebi i poljubivši ga u čelo, reče: »Tvoj mi je napredak, sine, najbolja razgala u životu!« 8. Mehaga sjedi sam u svom trgo? vagoni dućanu i šije haljine. Neo* bično bilo vidjeti trgovca-, da se ba* vi kojim zanatom. »Šta to, Mehaga?« »Česatluk. Nema rada, a ja ne mogu besposlen da sjedim«. Učitelj. Prije dvije godine. Iz »Pravde« od 8. marta 1919. god: »SRAMOTA 20. VIJEKA. Iz Gornjeg Vakufa dobili smo o* vaj brzojav: »Pošto je upravitelj is* postave Gusković naložio žandari* ma, da vode istragu proti provađa* nja naše organizacije kao bunjenja, nije nam moguće provesti popis čla* nova. Odbor.« Na trećoj stranici (dopis iz Ro* gatice) bilo je zaplijenjeno ovo: »Kad je 1914. u Rogaticu unišla srpska i crnogorska vojska ubijeno je na kućnjem pragu bez ikave kriv* nje 244 muslimana i muslimanke, a odvedeno u taoce 107; dočim je, kad je austrijska vojska iste godine uni* šla u Rogaticu, ista poubijala 107 Srba. Svi ovi muslimani izginuli su usljed podgovora svojiih komšija, što su mnoge sudbene istrage dokaza* lc. Ima mnogo slučajeva, gdje su muslimani te godine umoreni, a nc strijeljani, pa ipak, muslimani premda su mogli — na s.ičan način ni jesu pokazali ni jednog slučaja osvete. — - Isto tako za palje* vine. Osim toga ističemo, da se sa* da od muslimana nemilice kra^e i otima hajvan, a uvijek se ističe: »To ste vi 1914. god. od Srba up* ljačkali«. Istina je naprotiv, da su rogatički pravoslavni sav musliman* ski mal (hajvan, ovce, konje i kućni namještaj) otjerah 1914. godine, kad su otišli sa srpskom i crnogorskom vojskom. Sada im nije pravo, ako je koji musliman, koji je 1914. imao preko 100 grla hajvana — nabavio što^ bilo od hajvana, nego odmah nađu jalanšahite, a žandari su od* mah gotovi, da bez sudske istrage i odluke odmah dadu dotičnom pravo* slavnom »prepoznati hajvan«. �Слпзна 2 — Strana „ПРАРДА* - „PRAVDA* Bilješke. I mjestiti je sa pojmom slobodni zemljišni posjed), kao da dakle ima neke razlike između posjeda S. S. kod Samca kupljenog prije tri godine od jedne banke, inače pot* Bratske i patriotske riječi. Lred* ništvo »Jugoslavenske Njive« pro* puno slobodnog od kojekakvih pratilo jc jedno pismo iz Amerike, kmetskih veza i recimo stotinu po* koje jc odštampano u njenom o. sjeda g. Nikole Pašića i drugih po broju od ove god., ovim iskrenim п* Srbiji, koje ta gospoda također ne jecima: »Dok Nijemci u nas osniva* izvolijevaju vlastoručno obrađivati! ju kulturna udruženja, dok se tuđi Zašto to »naročito« za nas? Budite, jezik drsko širi po centrima naše dr* gospodo težaci, bar konzekventni i žave, naročito Zagrebu zar kao kad tražite nešto, tražite to jednako demonstracija protiv pravoslavnih za cijelu kraljevinu? (Školske zgrade ratni plijen? »Pri* Jugoslovjena, — dok vlada ne predu zim a najradikalnije vredni Glasnik« u Skuplju javlja u mjere, dabar on i m n a š i m broju od 1. ov. mj. slijedeće: »Povodom češćih raspri oko svo* muslimanima koji os t ad о» š e n 2 rođenoj grudi, o s i g u* jine pojedinih zgrada kao i povo* r a prava čovjecija. dote se posve* dom traženja u nekim mestima na* dnevno t’suče i stotine tisuća jugo* ših sugrađana muslimana, da se za slovjenske djece otuđuju u kraju njihovu decu stave na raspoloženje školske zgrade, koje su oni, kako ve* zapadno*ugarskih Hrvata, oko Ce# lc, podizali za vreme • turskog reži* lovca, u »Veneciji Juliji«, u Maloj Aziji, na beskrajnim teritorijalna ma u ovim krajevima, kao i povo* dom potrebe da se iz bliže reguliše anglosaske rase i u Južnoj Americi.« Za nas su te riječi, rečene sa tako, nastava u muslimanskim odelenjb ma narodnih škola g. ministar pro* ozbiljna i duševno visoka mjesta, svete doneo je ovu odluku: kao jedna jaka sunčana zraka, koja 1. Školske zgrade, koje su zlužile je našla puta do nas kroz gustu ta* za ovu celj do 1921. godine, progla* mu, koja nas je dosada obavijala. šene su odlukom Ministarskog Sa* Zahtjevi bosanskih težaka. I1 Sa* veta 1912. godine kao ratni plen i rajevu je počeo da izlazi »Težački razdrljene su pojedinim ministar* Pokret«, list Saveza Zemljoradnika stvjma: prema tome zgrade za mu* u Bosni i Hercegovini i u svome 1. shmansku decu imaju podići i izdr* broju je iznio »naročit e« zahtje* žavati dotične školske opštine po ve za Bosnu i Hcrcegovlinu, koje je. čl. 13. i 14. zakona o nraodnih ško* zemljoradnički klub postavio za ula* lama. zak u vladu. Prvi im je zahtjev, da 2. Rad po muslimanskim školama se obustave sve agrarne parnice i iz# pregledaće dotični škol. nadzornici, vršenja izrečenih osuda do konac* a odrediće se i naročiti nadzornici, nog rijesenja agrarnog pitanja; da kojti će pored ostalih kvalifikacija se strogo provode naredbe o zabrani morati znati i turski jezik. prodaje beglučkih zemljišta i šuma 3. Nastavni program iz religije za i o držanju beglučkih zemalja, t. j. muslimansku decu kao i kvalifikaci* da ih do konačnog riješen ja agrar* ’ je veroučitelja prapisaće se naknad* nog pitanja rade težaci, u čijim su j no u sporazumu sa ministarstvom rukama danas i t. d. Od drugih kul* vera.« turnih zahtjeva njihovih treba spo* menutii da traže osnivanje »prirod* no*matematičkog odsjeka filozof* skog fakulteta u Sarajevu«, u vezi sa postojećim m u z e u mo m — ih koju drugu školu (znate, kad Kreševo, 27. februara. imamo već muzeum, možemo lako Mi smo do nedavno imali kotar* u njeg smjestiti i matematiku, a baš ako ne ide, onda — što bilo!) Još ' skog (fojničkog) predstojnika mu* jedan njihov zemljoradnički slimana g. Abdurahmana Begića. On je bio trn u oku ovdašnjim ka* zahtjev glasi ovako: »Da se pravo* tolicima, jer nisu mogli da mimo slavni svestenici u eparhijama tuz* lansko*zvorničkoj, banjalučkoj i sa* njega otimaju muslimanska dobra. Rovarili su protiv njega, gdje su sti* rajevskoj izjednače u plati i dnev* nicama sa sveštenicima ostalih e* gli i uspjelo im je: Begić je premje* šten u Sarajevo, a na njegovo mje* parhija.« U ostalom to se potonje nas nimao ne tiče, a i njihovi za* sto je došao neki dr. Seksa, a s njim i belaj po muslimane: Odmah čim-je htjevi u .pogledu begluka nas nima* došao, počeo je bagatelisati musli* lo ne čude: Bože moj, težaci su i ne* ma im ništa slađe nego sticati zem* mane. Indirektno je sokolio- katoli* Iju i svojom je zvati. Sto nas čudi, ke, da slobodno otimaju slobodna jest to, što naglašuju, da su to nji* zemljišta muslimanska. Radi toga i hovi »naročiti« zahtjevi za Bo* uopće radi drugih njegovih postupa* ka prema muslimanima, otići će o* snu i Hercegovinu. Kao da između onog »begluka« (tu bi riječ već jed* vih dana predstavka ministarstvu u noć trebalo izbaciti iz javne disku* Beograd. Đa je on čovjek na svom mjestu, sije, jer kod neupućenih izaziva po* trebao bi stišava ovaj razdor među sve netačna predubjeđenja i nado* И1 dopisi. POPUSTA K. Hadži Hat z Osim et Džafić. (Svršetak.) U Hedžazu je proživio sedamna* est godina, upoznao Arape, njihov život i običaje kao rijetko koji sin Hcrccg*Bosne. Proputovao je bivšu evropsku Tursku, Malu Aziju, Siri* ju, Palestinu, Egipat i Hedžaz. Mili* na je bila slušati, kad bi o ovim kra* jevima i svojim doživljajima stao pripovijedati. Prošlost arapsku po* zna vaše bobe od mnogih učenih A* rapa, з. isto tako i literaturu arapsku. Biografije istaknutijih Arapa u pro* šlosti i sadašnjosti i njihova djela žmađaše merbum —■ što je riječ u malom prstu. Voliio je i prošlost Bo* sne. Znao mi jc više puta reći: »Sad sam ja tebi dosta pričao o Arapi* ma, a de ti meni sad nešto reci o našim starim! I kako se znao zano* siti za arapsku prošlost; znao bi se anijeti' i* za našu, čiji je eto i on : ada jedan dio. Čini mi se, da je nakon odlaska iz Bosne došao ovamo po bedeluk prvi put 1900., a onda 1901. Godine 1902. dođe ovamo stalno, tc bi 19. rama* zana 1320. (1902., 19. decembra) i* menovan imamom Begove džamije. i I I ' i : ; Bnoi 264 Broj nasljednik su punoljetni u 18. godi* ni. Kraljeva ličnost je neprikosno* vena, te mu se ne može ništa u od* govornost staviti, nriti kralj može biti tužen. To vrijedi -i za kraljevo privatno imanje.« Prima se većinom glasova. 32. -član (o nasljedstvu u kraljevskoj porodici): »U kraljevini SHS vlada Petar 1. Kara* đorđević. Kralja Petra nasljeđuje prijestolonasljednik Aleksandar i njegovo muško potomstvo po redu prvorođenja. Kad kralj nema mu* škoga potomstva, onda će odrediti sebi nasljednika iz pobočne linije uz pristanak narodnoga predstavništva; za to je potebna polovica plus 1 od cjelokupnoga broja narodnog pred* stavništva.« Prima se većinom glasova. 33. član (k o sastavlja kra* 1 j c v s k i dom): »Kraljevski dom sastavljaju kraljica supruga, živi preci i potomci u pravoj liniji sa su* prugama, rođena braća sa supruga* ma i sestre kraljeve. Odnose i polo* žaj članova u kraljevskom domu odredit će posebni« statut, koji se ima uzakonti. Ni jedan član kraljevskog doma ne može biti ministar, niti član narodnog predstavništva.« Prima se većinom glasova. UNUTARNJI. 34. član (kraljeva zaklet# SHiijama debata u Ustavnom od* va): »Kralj polaže pred narodnim boru. Ovaj odbor u potonje doba predstavništvom zakletvu, koja gla* veoma brzo radi. Redom se primaju si: Ja (N) stupajući na prijesto kra# član za članom gotovo bez ikakve Ijevine SHS i primajući kraljevsku diskusije. Interes javnosti naravno vlast zaklinjcm se svemogućim Bo* da je usljed toga oslabio. A na kon* gom, da ću čuvati jedinstvo naroda cu težište leži u samoj konstituanti, i nezavisnost države i cjelinu držav* koja ne mora primiti ono, što U* ne oblasti i da ću ustav nepovredan stavnii Odbor primi. Stoga ćemo se držati, da ću po zakonima vladati i i mi zadovoljiti, da nastavimo jedno!* da ću svim svojim težnjama dobro stavno citiranje primljenih članova: naroda pred očima imati. Tako mi 26. član (o k r a 1 j e v o m p г a v u Bog pomogao. Amin.« amnestije): »Kralj ima pravo Prima se većinom glasova. 35. član (kraljev z a s t u p* amnestije za političke i vojne krivi* ce. Amnestijom sc nište pravne po* n ik); »Kralj boravi stalno u zemlji. sjedice kažnjivih djela, ali se njo* A|ko se pokaže (potreba, da kralj me ne mogu vrijeđati prava privat* ide iz zemlje na kraće vrijeme, za* nih lica na naknadu štete. Amnesti* stupa ga po pravu nasljednik prije* ja se može dati prije početka krivič* stolja. Ako nasljednik prijestolja nog postupka, u toku postupka i po* nije punoljetan, ili je spriječen, za* slije izvršene presude. Amnestija je stupat će kralja ministarski savjet. opća ili pojedinačna. Za amnestiju Zastupništvo se vrši po upucima, ministara potreban je pristanak na* I koje daje kralj u granicama ustava. rodne skupštine, ali se ona ni u ko* To vrijedi- i za slučaj kraljeve bole* jem slučaju ne može dati ministri* sti koja ne stvara kraljeve nespo# ma prije izrečene presude. Kralj ima sobnosti. Zastupništvo ministara pravo pomilovanja. On može dosu* može trajati najdulje 6 mjeseci. Po đenu kaznu oprostiti, smanjiti i u* isteku toga roka stupaju u krijepost blažitL Ovo ne vrijedi za djela, kaž* odredbe o namjesništvu«. * njiva samo po privatnim tužbama.« Prima se većinom -glasova. Ovaj je č,an primljen većinom 36. član (o namjesništvu): »Kraljevska se vlast vrši namjesni* glasova. Ćlan 27.: »Kralj predstavlja drža* štvom: 1. kad je kralj maloljetan; vu u svim njenim odnosima s tuđim 2. kad je zbog duševne ili tjelesne državama; on oglasu je rat i zaklju* nesposobnosti trajno spriječen, da čujć mir. Ako zemlja nije napadnu* vrši vlast. O početku i prestajanju ta ili joj rat nije oglašen od koje namjesništva riješava narodno pred# druge države, za oglas rata potreban stavništvo tajnim glasovanjem. Kad ministri nađu, đa nastupio slučaj je prethodni pristanak narodnog kraljeve nesposobnosti, oni to saop* predstavništva.« čuju narodnom predstavništvu za# Prima sc većinom glasova. 31. član (o punoljetnosti jedno sa mišljenjem trojice liječnika kraljevoj): »Kralj i prijestolo* uzetih s domaćih medicinskih fakul# muslimanima i katolicima, a on ga baš raspiruje. Osim njegovih stvarnih nekorekt* nosti to je čovjek i neotesan. Na raspravama ima običaj, da psuje Bo* ga. To se je na pr. desilo bivšem krc* ševskom podnačelniku g. Fejzagiću na raspravi kod dra Sekse, koji mu nije dao ni da govori, nego ga uz »Marš« i opsovavši mu Boga izbacio napolje. Tome neotesanom činu pri* sustvovalo jc i više seljaka. Ovakove riječi koje on upotreb* (ijava stalno samo prema muslimani* ma, čuju prisutni seljaci, džematba* šc, knezovi i misle posve ispravno, da im taj predstojnik ne će braniti ni pljačke od onoga, na kog on sam napada psovkom. Tako je došlo do mnogobrojnih uzurpacija beglučkih (potpuno slobodnih zemljišta) mu* slimanskib. koja su sami vlasnici so* bom obrađivali. Ako on nastavi ovako, činimo ga odgovornim za svaki nemio doga* daj, koji bi se mogao dogoditi. Prijatelj iz Kreševa. PolitlCbi pregled. i I ј ј i i i ' I i u kome svojstvu ostade sve do ! smrti. U ono doba bijaše u jeku bor* ba za vjensko*prosvjetnu autonomi* ju, u koju stupi i Hadži Asipi. I na* kon njena dovršetka bi on izabran u prvo vakufsko*mearifsko povjc* renstvo za grad Sarajevo. 1 kao član ovog povjerenstva lijepa je hizme* ta učinio svome miletu. Za vrijeme । lanjskih izbora oba’ puta je bio pro* ; ti poništenja njihova. Dok su se u ratno- vrijeme otva* i rale slične ustanove Gazinu im are* i tu, bivša vakufska uprava zatvorila je ovu humanitarnu ustanovu i ovim nanijela silnu štetu Gazinoj murte* ziki. Njegova jc zasluga, da je imarc makar djelomično počelo i opet ra* diitt Umi kiraet bio je kod nas posve zapušten. Hadži Asim ga je oživio i lijepo podigao. Danas imamo li* iep broj onih, koji su pred njim izu* čili kiraet, a Redžebašić, muftijski tajnik u Tuzli, i Hafiz Hamdi ef. Berberović svršiš© pred njim i vu*, i džuh i uzeše idžazet. Više godina { predavao je ovaj predmet u bivšem ‘ dar*ul mu; minu, a i -u okružnoj . jmedresi cd njena osnutka do. pod kraj 1920., kad napusti ovaj zavod, jer rijaset i vakuf ne htjedoše da ga plate kao ostale izvanredne nastav* nike. U oba ova zavoda radio sam kao izvanredni nastavnik, pa znam ovo: Mcrhum jc bio vrlo dobar i marljiv nastavnik, pa kako jc znao ■odvojiti srca odraslih, isto je to u* mio i kodi talebe. Ona sitna dječi* ca u okružnoj medresi veselila su mu se kao i rođenom ocu, a on im ga je zaistal i mogao nadomjestiti. Rijetki su nastavnici, koji umiju ste* ći privrženost svojih đaka, kao što je on umio. Isti jc bio i napram kole* gama. God. 1508. izdade Mustafa Puška »Tedživd« u hrvatskom prijevodu s mnogim stvarnim pogreškama. Dža* fić kao stručnjak napisa opširnu i objektivnu kritiku na arapskom je* ziku, koja izađe kao prilog 44. bro* ja »Musavata«, a datirana je 11. še* vala 1325. (1908.). Prigodom instalacije reis*ul*uleme Hadži Mehmed Džcmaludiin ef. Ča* uševića proučio jc Hadži Asim hud* bu u Begovoj džamiji- po arapskom načinu e atom u ruci. Svečanijeg momenta odavna nije upamtilo sa* rajevsko građanstvo u ovoj džami* ji. I đa se koji Arabija zadesio pri ovoj zgodi, zaista bi mislio, đa je u svojoj domovini. Mcrhum je bio upravo strastven sakupljač maraka. Ovim se počeo baviti još ui Arabiji. I ničim ga nije* si mogao tako razveseliti, kao kad si mu dao koju rijetku marku. Nje* gov album ima dosta veliku vriijed* noBt Uz ovo ostaje krasna bibliote* ka po izbor djela arapske i turske književnosti. I to je sve! Spomenuti mi je još, da je bio derviš halidijskog tarika i da je kao takav neko vrijeme ravnao tekijom na Bentbaši. Kako je bio poštovan u narodu najboljim je dokazom dan 18. ovog mjeseca, kad ga snesosmo pred dža# miju i odatle otprat-ismo do hlad* nog groba. Brojnije dženaze Sara* jevo nije odavno upamtilo, a bilo je svijeta iz svih slojeva našeg naro* da. Njegovom smrću razja i opet je# •dna praznina ui i onako proređenom redu naše dmije, koja se neće sko* ro popuniti. Hadži- Asim je bio vr* lo pobožan čovjek, a uz to liberalan tako, da to svojstvo možemo samo poželiti kod ljudi njegova kpva. Njegovom smrću gubi porodica oca, đaci okružne medrese oca i na# stavnika, zbor iskrena kolegu, dže* mat imama, a grad Sarajevo jednog od rijetkih građana. Neka ovi reci budu trajan sporne* nik njemu kao alimu i posljednjem članu slavne porodice Džafića! ; Rahmctdlahi alejhi rahmeten va* sida! Sarajevo, 27. februara 1921. H. Kreševljaković. �Bpoi 264 — Broj гПРАВНЛ* — „PRAVDA" teta. Na isti sc način postupa, kad rimenti doveli ostale narode i neka Brleći kot. sudu u Foči; prislušnika je U pitanju nasljednik prijestolja.« ih prepuste drugima, jer Amerika Asima Ugljena, fod okružnog suda nije za njih plodno tlo. Prima se većinom glasova. kotarskom sudu u Mostaru; šer. vje? 37. član (koimapravonana* Grčka se protivi istražnoj konu? žbenika (Osmana Ahmića od kot. m j e s n i š t v o): »Namjesništvo šiji. Grčki ministar predsjednik Ka? suda u Ljubuškom kotarskom sudu vladara pripada po pravu nasljedni? logeropulos predao je konferenciji u Konjicu;, šer. vježbenika Mehme? ku prijestolja, ako je punoljetan. A? u Londonu jednoglasan zaključak da Ibiševića od kot. suda u Foči ko? ko nije punoljetan i ne može pre? grčke narodne skupštine, u kojoj se tarskom sudu u Bos. Novom. ma načelima člana 36. da vrši namje? protestuje protiv namjere, da sc u Čestitamo! Naš prijatelj Hakija sničku vlast, narodno predstavnik Smiirnu i Trakiju pošalje istražna Begović, trgovac iz Bileće, vjenčao • stvo: bira u zajedničkoj sjednici o? komisija. Ovi zaključci se upiru na se ovih dana sa vrijednom gospođi? biju domova tri kraljeva namjesnik to., da bi taj prihvat značio odreći se com Ruhijom, kćerkom uglednog ka, koji se namjesnici biraju na ček svih prednosti, koje je Grčka dobila građanina Avdagc Kurtovića iz Tre? i tiri godine poslije kojega roka u sili? sevreskim ugoMorom. Turska dele? binja. Mi mladom paru u novom ј čaju da namjesništvo mora da se gacija obznanila je zaključak turske bračnom životu želimo svaku sreću, I produži na nc manje od godine da? narodne skupštine u Angori, koji divili mladenci! na, dolaze ponovno na izbor na go? prihvaća istražnu komisiju, ali zah? Dječaci za »Gajret«. Učenici nar. dinu dana, a ako duže treba, na iz? tjeva, da se povede oštra kontrola i skote u Prozoru sakupili su me? bor na četiri godine. Namjesnici da sc spriječe nasilja s^ strane Gr? osn. đu sobom kao prilog za Gajret K 39, mogu biti samo oni rođeni Srbi, Hr? ka, koja su već započela. koju su svotu poslali našoj upravi vati i Slovenci, građani kraljevine užasne borbe u Firencu Iz Firence uz propratno pismo slijedećeg sadr? SHS, koji imaju 45 godina starosti i javljaju: Posljednji sukobi u gradu žaja: više obrazovanje. Prije nego što uz? i okolici bili su strahoviti. Grad je »Milo naše društvo »Gajret«! mu kraljevsku vlast u svoje ruke, posjela vojska. U Tondinu su fasi? Čitajući po novinama, kako se sti podigli barikade i skrivili više po? namjesnici će pred narodnim pred? svak zauzima za naš mili »Gajret« stavništvom, koje ih je izabralo, po? žara. Vojništvo je pucalo iz mašin? i svak ga pomaže kako može i koli? ložiti zakletvu, da čc kralju vjerni skih pušaka i topovima moralo da ko -može, pa odlučismo eto i mi uče? biti i vladati po ustavu i zakonima razori barikade. U Fiorentinu ubili nici osn. škole u Prozoru, da i mi su fašisti više komunista. Na više šta između sebe saberemo i pošalje? zemlje.« mjesta došlo je do bojeva s vojskom mo. Mi priznajemo, da je taj naš Prima se većinom glasova. i do požara. U Dijetra Arena morali darak malen, jer naši roditelji nisu VANJSKI. su vojnici topovima rušiti barikade. tako bogati, pa Bogme ni prosvjeće? Hardingove prve riječi. Prilikom Osobito težak boj bio je u Skandići, ni kao u drugim mjestima naše do? svoga nastupa upravio je novi pred? gdje su komunisti najprije protjerali movine. sjednik Sjedinjenih Država Har? vojništvo, koje ih je tek topovima Slijedi 10 potpisa.« ding na američki narod spomenik moglb svladati. Vojska je morala is? I naši mališani sh vataju duh dana? paliti oko 3000 metaka iz topova. šnjeg vremena, dok starija na žalost cu, u kojoj ističe, da je Amerika za vrijeme rata i nakon njega kroz čik Ubijeno je 16 ljudi, ranjeno 300, a u nekim mjestima ni »Gajretove« tavo vrijeme zadržala svoju civiliza? uapseno 700. Borbe su se vodile kao zabave ne posjećuju. čiju. Sloboda i civilizacija dvije su u ratu. Sređivanje u Južnoj Srbiji. Kako O nemirima u Trstu. Iz Trsta ja? nerazdruživc stvari. Najbolje jam? iz Beograda javljaju prijavilo se do stvo za napredak Amerike je sistem vljaju: Uprava brodogradilišta di vlade, kako su ga današnjim Ame? S. Marko jav'ja, da je usljed požara sada u Južnoj Srbiji 2000 odmetni? rikancima namrli njihovi očevi. Sav i nastalih velikih šteta u radionicama, ka. To se ima pripisati objavi mini? moralm i materijalni napredak repu? rad na dulje vremena nemoguć, pa starstva unutarnjih djela o pomilo? blike dokazuje njihovu političku je škver radi toga na dulje vremena vanju. Pitanje uvoznih carina i poreza na mudrost. Politika nemiješanja u prk zatvoren, a svi radnici otpušteni. poslovni obrt. Iz Beograda javljaju: like ostalih država tako se je poka? Uslijed toga ostalo je 2.000 radnika U ministarstvu održana je zala isvrsna, da se ni u buduće ne* bez posla. Nanesena šteta je ogrom? konferencija, nafinancija kojoj se pretresalo na, te se veličina još ne može tačno ćemo miješati u unutrašnje poslove drugih država, u čije se narode po? odrediti. U utorak su fašisti zapalili pitanje uvoznih carina. Pošto su sa? isllušani (referati delegata ministar? uzdajemo, da imadu toliko sposob* nekoliko zgrada kod Svetoga Roka. stva financija, direktora carina Ku? Iz osvete radi toga pokušali su rad? nosti, da vladaju sami sobom. Har? i načelnika ministarstva trgovi? ding se je izjavio protiv ofenzivnog nici da zapale vilu zanovjednika trš? kiča ne i industrije Savića, riješeno je, da duha, koji još uvijek vlada među ev? ćanske luke, ali su vatrogasci požar se od svih komora u zemlji zatraži spriječili. Uspjelo im je da zapale ropskim velesilama, a na mirno ri? mišljenje o carinama na predmete, jesenje svih sporova. Naglasio je vilu Gesti. Učinjena šteta iznaša o? koji spadaju interesnu sfe? potrebu što skorije obnove, ali je ko 200.000 kruna. U radničkim kru? ru, obzirom unanjihovu popravak kurza di? govima postoji nada, da će sada na? medno najavio, da Amerikane* nara i uopće na državne interese. če pristati na anuliranje stati mir i da će rad u brodogradilištu kon toga će ministar financija Na? po? ratnih dugova. Zatim je naja? opet započeti u petak. Upravljeni su novno ispitati ovo pitanje, da se o brzojavi za posredovanje centralnoj vio reformu carinske tarife i akciju njemu donose definitivna odluka. U za proširenje američke trgovačke flo? vladi. N jemačka ne može primiti Ion? vezi je s tim i pitanje revizije poreza te. Štoi se tiče nacionalizma izjavio na poslovni obrt, ali tako, da pred? je, da su Sjedinjene Države bez i-? donske uslove. Iz Berlina javljaju: viđena suma poreza ostane ista, a kakvih- predrasuda u nacionalnom I Pod vodstvom državnog kancelara da se samo pojedini stavovi snize ili pogledu i da neće ni jednom narodu I održana je upetak poslije podne povise. dati povoda za rat. Sjedinjene Dr? I konferencija stručnjaka o gospodar? Uredba o ženskim radničkim ško? žave se neće dati voditi osjećajima skim posljedicama, koje bi nastale lama. Iz Beograda se javlja: Mini? osvete, jer nikoga ne mrze i ne sa? ako Njemačka primi uvjete london? starstvo trgovine i industrije izradim njaju o osvajanjima, a ne diče se ni ske konferencije. Stručnjaci su izra? lo je uredbu o ženskim radničkim velikom spremom za rat. Bude li A* žili jednoglasno mišljenje, da bi te školama, koje ovo ministarstvo sub? posljedice bile katastrofalne za go? vencionira, a ima ih 96 u našem kra? mcrici ipak jednoć protiv njezine volje narinut rat, nada se predsjed? spodarski život Njemačke, tako da Ijevstvu. nik, da će se naći načina, kako da vlada ne može da promijeni svoje Novi nacrt za polaganje učitelj? se sile svakoga Amerikanca sjedine stanovište o uskrati potpisa. skih ispita. Iz Beograda se javlja: u zajednicu, da Amerika tijelom i Glavni prosvjetni savjet održao je dušom, svim materijalnim i moral? sjednicu, na kojoj je usvojen novi nim sredstvima, ustane na obranu nacrt pravila za polaganje učiteljskih svoje zemlje. Sjedinjene Države ispita. Po ovome nacrtu dijele se is? spremne su, da se na jednoj konfe? piti u dva dijela: prvi dio polaže se renciji sporazume sa velikim i malim SKREĆEMO PAŽNJU svim pri? na svršetku školovanja na učitelj? narodima o načinu, kako bi se do? skoj školi, a drugi praktični nakon šio do razoružanja i olakšanja ne* stašama, da je Radni Odbor na sve dvije godine rada u školk Prema Mjesne Odbore naše organizacije snosnog tereta kopnenog i pomor? mišljenju glavnog odbora prosvjet? skog* razoružanja, Sjedinjene Drža? uputio cirkular, koji se odnosi na fi? nog savjeta imao bi taj nacrt važiti nansiranje organizacije i lista i mo? vc nisu nikada bile slijepe prema po? za cijeli teritorij naše kraljevine. gM-ma, koje su im prijetile. One su limo ih, da u toj stvari idu u svemu Za djecu Iza Paiić darovali su se uvijek odazivale svakom pozivu na ruku Mjesnim Odborima, jer je I preko naše administracije gg. Albert ovaj rad Mjesnih Odbora od pre? za novim poretkom u svijetu. Ame? AbinunK 100, Derviš Korkut K 40 rika želi živjeti u prijateljstvu sa sudne važnosti za organizaciju. Dr. Stjepan Kukrić umro. 4. ov. i Ibrahim Radišić i Salih Handžić svima i odupire se svakoj mržnji, ali mj. umro je u najzrelijim godinama po K 20. Živi'li! ne može da stupi u nikakvu vojnič? Preporučujemo svim potrošačima ku zajednicu, niti može da preuzme opće poznati sarajevski liječnik dr. na sebe političke obveze, koje bi S. Kukrić. Pokojnik je bio jedan od cigarpapira, neka upotrebljavaju sa? j e d ove 1 e do toga, da njezi-? onih rijedkih ljudi, koji svoj trud mo »Merhament«ov cigar?papir, jer ne odluke stvara ikoji dru? i rad za narod nisu odmjeravali pre? je to jedna od najfinijih vrsta, a ne gi autoritet osim njezinog ma nagradi. Neumoran kao liječnik, stoji ništa skuplje, nego i druge. 5% vlastitog. Predsjednik je zavr? njegov je i kulturni rad bio također ide u korist »Muslimanskog dobro? šio naglašujući spremnost Amerike veoma plodan. Gotovo u svim hrvat? tvornog društva »Merhamet«. Fabrič za međunarodni sporazum i rekao: skim kulturnim društvima stajao je ko skladište se nalazi zasada kod E? Mi ćemo nastojati, da ratovi postanu na vidnom mjestu. U njemu gubi lij asa Barucha, Sarajevo, Vojvode tako omraženi, da će vlade i narodi, cijeli narod, a naročito grad Saraje? Stepe obala 4 i kod H. Bajramaage koje ih budu htjeli voditi, morati vo, odličnog radenika i vrlo ljubi je? Foče i dr., Sarajevo Dulagina 3. Na naj prije da dokažu1 njihovu opravda? nog rodoljuba. Laka mu zemlja bila! malo se dobije u svim trafikama. Odbor društva »Merhamet«. Službeno iz »Nar. Jedinstva«. Mi? nost, inače će ih žigosati mišljenje Natječaj za liferaciju pragova za nistar finansija uvažio je ostavku до? ■čitavog civilizovanog svijeta. U u? nutarnjoj politici najavio jc Har? reskog pristava Abdurezaka Bjelev? željeznice. Na 5., 12. i 19. marta o. . ding reforme protiv sudova i plaće? ca kod poreskog ureda u Sarajevu na g. objelodanićo se u »Narodnom Jedinstvu« ul službenom dijelu, ras? nih sistema. Revolucionarni elemen? državnu shižbu. Zemaljska Vlada za Bosnu i Her? pis natječaja za liferaciju pragova ti, završio jc Hardinč, koji na sva? ki način hoće da obore sadašnji po? cegovinu premjestila je šer. suca za željeznice. Upozorujemo cijenje? redak, neka gledaju kamo su ekspe? Derviša Hatibovića od kot. suda u ne čitaoce na taj raspis. Domaće vijesti. Страна — Strana 3 Dr. Milan Radulaški, šef Državne ambulante ordinira za kožne i vene? rične bolesti od 8 i pp do 9 sati prije podne i od 2 do 4 sata poslije podne. Aleksandrova ul. 38, telefon 641. Muči li Vas glavobolja? Zubobo? lja? Trganje u kostima? Malo FeL lerovoga Elsafluida — 1 nestane boli! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce. 42 krune. Državna trošarina posebno. Fellerov migrenovi klinčić »Elsa« 1 komad 12 kruna. Želudac Vam nije u redu? Neko? liko Fellerovih pravih Elsa«?pilulal Te su pouzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 20 kruna. Omot i poštarina po? sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. C. TrešBljah. na, ha, ha ...! Prošle subote sastala se naša dva pri­ jatelja na ulici. Jedan drži »Domovhnu« u ruci i trese se od smijeha. Između njih se razvija ovaj razgovor: »Ha, ha., ha...! — »Ma šta Ti je, dođi sebS?« »Ha, ha... a zar Ti, po Bogu brate, nisi čitao?« — »šta?« »Jutrošnju »Domovi­ nu«, ha, ha, ha... ?« — »Ko će još nju či­ tati« »Jutrošnju si trebao da pročitaš, pa da pukneš od smijeha: Pomisli, brate mili, Sakib -napisao tri članka za »Pravdu«, od •kejih je jedan ppjje par dana izašao i u beo­ gradskoj »Pravdi«. Naša »Pravda« ne mo­ gući otšta-mpati odjednoć sva tni članka u prošli četvrtak, ostavila je jedan i to baš onaj, koii je štampan i u beogradskoj »Prav­ di«, za subo-tu. Na nesreću po — »Domo­ vinu«! Ha, ha, ha! Šerif kao dobar poEtičar odmah našao razlog i u svome poznatom diplomatslkom tqnu |qtkniva svi'ietu- tajnu, zašto taj treći članak nije izašao u našoj »Pravdi«. Ha, ha, ha! On kaže, brate mili, ništa manje nego da Sakiib nije smio štam­ pati toga članka u našoj »Pravdi«. Sakib пие smio?! Ha, ha, ha! Ama vidi Ti be­ laja šerifova! Tamam jutros- i prije nego je »Domovina« izašla sa tom tvrdnjom, do­ nosi naša »Pravda« taj članak!! Ha. ha, ha! Drži me da ne padnem! Idem odmah u re­ dakciju »Pravde« i predložiću joj, neka za­ moli redaikciju »Domovine«, da otštampa na račun »Pravde« još onoliko »Domovina«, kci-iko ima »Pravda« pretplatnika, pa da ova svakom pretplatniku pošalje i po jedan broj te »Domovine«. Nek se i drugi smijui ha- ha, ha....« * Smailaga Ćemalović osvanuo iznenada u Beogradu, dao se intervjuisati od »Tribu­ ne«, koja dva dana poslije toga kreira mjesto potpredsjedniiika bosansko-hercegovačke vlade i spominje kao ozbiljna kan­ didata — Smailagu ćemalovića. Ali... sve1 ima svoje »ah?«: Smailaga je nježna zdrav­ lja, a pošto se je g. Durđević, »najozbilj­ niji kandidat« za predsjednika naše vlade razbolio još prije nastupa mjesta, to se mi bojLmo, da i njegov potpredsjednik ne po­ đe njegovim stopama. Di ako se ne raz­ boli, -naručujemo, ipoznavadući povučenost g. Ćemalovića, da će on plemenitim gestom -i sa zahvalnošću odbiti — kandidaciju. Sa­ mo je nespretno, što mu je g. Đurđević i u tome predhodnik, jer kažu, da je i on, osim belesti, dao ižzjavu, da ne prima— kandidacije. „KONZORCIJA" prodavače od sada svoju robu svakomu dakle i nečlanovima društva počam od jedne vreće pa na više po najnižim cijenama i to: Pšenično brašno mlinova; Sa­ rajevo, Djakovo, Kikinda i Sombor, zatim pšenični i kukuruzni gris.ječmene i kukuruzno brašno, ječmenu kašu i grah. Konzorcija pruža svakom mo­ gućnost, da uz jeftinu cijenu pod­ miri svoju potrebu. — Prodaja vrši se svakog radnog dana osim srijede i subote po podne. Prazne vreiB дг1ив]и se natrag. Preporučujem košnice za pčele koje se nalaze kod mene na skladištu. Brza otprema uz najpovoljnije cijene. fHimEd Rezahovlć, stolar FOJNICA (kod Kreševa) �„ЕНАВдА" — „PRAVDA" Strana 4 — Страна MUSLIMANSKA APOTEKA KOT. VAKUFSKO-MEARIFSKU PO- kod za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. „Mjeseca” ВиМЈв, Hotel Ghezi VJERENSTVO U JAJCU ARMEDA TATAKEVIĆA snabdjevena je svima Ijokovima, pa se preporučuje svima muslimanima, ima taze ribljeg којсша (bolukjaga\ bakama as guin. Epileptieon protiv padavici, kopove za knovet ta iznemogle muške starije osobe, katran suji-vodu protiv kašlja, plućnog katarha 1 tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov su miševe, eeraii pvmada i рогсеПал pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad namu malo veću količinu. Za £rad Jajce potreban je jedan alim, koji bi obnašao dužnosti i zvanje muderrisa t j. vaba i imama u glavnoj džamiji te 1. muallima na muškoj mektebi ibtidaijji. Sa ovim su skopčana beriva u iz­ nosu od 1000 K mjesečno i stan u naravi sa izgledom na daljnja povi­ šenja. Natjecatelji imaju najkašnje do 20. marta o- g. podnijeti svoje molbe uz priklop svjedodžbi o osposobljenju i eventualno dosadanjem službovanju, pri čemu će se naročito uzimati obzir na one, koji su osim ulumi dinijje upučeni i u druge ulumi nafie. Predsjednik: Kapetanović v. r. Općinski ured u Konjicu. POZIV na I. redovitu glavnu skupštinu Prispjelo! bovonih iibsira Muslimanske trgov. i obrtničke banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu koja će se obđržavati na 11. marta 1921. U petak u 2 sata poslije podne u prostorijama kiraethane na „Benbaši" sa slijedećim od .8—10 emir. Cijena po kg 16 K. te raznih Dnevnim redom: IMffiO od 63-70 d6| 1. Izvještaj ravnateljstva o poslovanju u minuloj poslovnoj g. 1920. 2. Izvještaj nadzornog vijeća o pregledanju knjiga i bilance 1920. 3. Predloženje zaključnih računa za g. 1920. te podjeknje apsolutorija ravnateljstvu i nadzornome vijeću za poslovnu g. 1 920. 4. Zaključak o upotrebi čiste dobiti za god. 1920. 5. Ustanovljenje da je povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000.— na K 10,000.000.— zaključeno na izvanrednoj glavnoj skupštini od 2. sep­ tembra 1920, potpuno uplaćeno. 6. Izbori u ravnateljstvo, 7. Izbor nadzornog vijeća. 8. Promjena pravila. Preporučuje uz najumjerenije cijene Broj 87. I Petar Mitošić i drag Natječaj. staklene PRIMJEDBA: gg. dioničari koji žele га glavnoj skupštini prisustvovati umoljavaju se, da n smislu § 28. diuštvenih pravila barom 8 dana prije glavne skupštine polože svoje dionice ili privre­ mene potvrue na upisane dionice na blagajni naše središnjice u Sarajevu ili podružnice & i>os Urodu ili Bos, Novom. Ravnateljstvo. KM štakori, stjenice i žohari | 1 ..... ___ 2,073 650 Dužnici: 14,7 3.326 Ostave..................... 2,444.81'б | Dionička glavnica: I. Emisiju: 1 a) uplata 50 1, na 31.|t 1920. ■ b} ., - 5 O.'V. „ ■'£) 25’:,. „ 9./VIli. „ ' Otpis........................... 12.580 70 ! Pričuvna zaklada ! - Vjerovnici: i u tekućim i privr. računi­ ma i ulošci na štednju . 237.800 Ostavljali .... Dobitak.................. 21,126.447 49| 1 501.080 7,832.225 13 2,414.816 23 348.326 13 2! 126.447149 - Račun gubitka i dobitka Zagreb. 4 ' 1 j 10,(100.600 *) ва 16. martom 1920. otpočelo poslovanje. Sulejman Mulić, Kupuje i uzima u komisiju ovčice, kozije kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, te? letine, kravine i t. d. i svega posto? krskpg pribora. Daje informacije u svim trgovačkim poslovima u Jugo? slaviji, Ćehoslovačkoj i Njemačkoj Austriji. Kod raznih upita priložiti marku za odgovor. Brzojavna adre? sa: Sulejman Mulić, Zagreb. i 1 250.380 70 4.000.000 3 000 0t0 ____ N&šastar ..... 1.5O0.0C0 750 000 750.000 11. Emisiju: I uplaćeno do 31.'X. 1920. i „ 31. ХН. s u tekućim i privr. гаčon;m&................... h 1 preporučuje svoje bogato stovarište e svih vrsta papira, kancelarijskog i J školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavijaju brzo i točno X Cijene umjerene. Sarajevo, Štrcsrnajerova ul. Tel. 619 * ♦ 11.500 1 I ♦ HAMDIJE KOPĆIĆA | X ♦ ♦ ▲ > * Mjenice i i . i Pasiva 1 K 1,625.354 Vrijednosni papiri ilgEntb’rna i bomisionalna poslovnica u iznosu od 3—400.00 kub. metara u jednom kompleksu ili više parcela u blizini, blizu pruge, ko ima na pro­ daju neka dostavi sa naznakom mesta i cene g. Nikoli Deretiću, Stiška ul. br. 61, Beograd. PAPIRNICA ~ h Gotovina..................... Mjesni zastavnici traže se! Šume hrastove ♦ sa 31. decembra 1920.*) к~ 11 fotografski : aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svi:: mineralnih voda i t. d. Aktiva ■ ] 1 Centralna drogerija Braća Šahinagić Račun razmjere ' М Kod gradske općine u Konjicu im ade trgovina gvožđurije i boja se popuniti mjesto općinskog bilježnika SARAJEVO, Aleksandrova br. 38. uz godišnju plaću od 2400 K i doplat­ kom od 18.000 K te ako je molitelj ' Nudjamo odmah otprejnljive oženjen za ženu i najviše dvoje djece iz Zagreba po K 10 dnevno doplatka. Kompetenti koji moraju da budu pripadnici kraljevine SHS imadu svoje u svim mjeram"’, kao i molbe najdulje do 20. marta 1921. op­ staklarski kit, nadalje cillnđere, me­ ćinskom uredu podnijeti i molbi prilo­ dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke iid. žiti: 1. Krsni ili rodni list; Skladište čeških tvornica stakl; nvrculana 2. Domovnicu; 3. Svjedočbu o moralnom i politič­ i DRU6, kom ponašanju; * ZAGREB, k~ai paromlina. 4. Svjedočbu o dosadašnjoj službi. Prednost imadu oni molitelji koji su u istom svojstvu već zaposleni bili ili 1 i sva gamad mora poginuti, ako upotrikakvu srednju školu absolvirali. jebite moja najbolja iskušana i posvuda Op ć i nski ured hvaljena sredstva kao: protiv poljskih u Konjicu dne 1. marta 1921. , miševa K 12.—, za štakore i miševe K । 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. Načelnik: Agič. | — Osobito jaka ti nktura za stjenice K 1 1з—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak I za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, I mast za Uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 . za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak Telefon 319. I proti mrava K10.—. Razašilje pouzećem I Trgovina medikamenata, drogerljskih I Zavod za eksport M. J u n k e r, Zagreb i kemičkih prcizvoda, robe od gume, br. 16. Petrinjska ul. br. 3. zavoja i kirurg, instrumenata, kao i LJ_A_l Natječaj. g 21 februara 1921. ___ Broj 29 ех 1921. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka Prva nuvoo!vorena Oglašujte u „Pravdi". Broj 264 — £ииј Gubitci ; ! । i к Kamate uložaka Dobitci sa 31. decembra 1920. . h к . h 19.989 J1 _ ' pd f. t. Calderara i Bankmann iz Wiena kao i ostale parfimerijske artikle uz umjerenu cijenu nudi Kazni dobitci: i provizija i drugi doj bici ...... 419.661 96 313.814 66 348.326 13 Dobitak..................... Ravnatelj: Husein Omanović, v. r. Odgovemi urednik.* fbrabim Muhić. robe 679.000 02 Potpredsjednik ravnateljstva: Za knjigovodstvo: Nezir Ahmetašcvić, v. r. 8. ŠeŠelj/v. г. Sa glavnim i pomoćnim knjigama ispitano i u redu pronađeno: NADZORNO VIJEĆE: Albert Abinum galanterijske h 12.580 70 Otpis od namještaja DOK ZALIHA TRAJE trgovina _ 259.338 06 679.000 02 S Speick safun к Kamati: i od mjenica, lek, ra­ čuna i dr.............. Upravni troškovi: Plaća, doplatci kirija 289.73ђ ЗК ostalo ................ Porezi pristojbe i na­ 4.089 meti . .... Darovi u dobr. i kult, svrhe . . . • . _ K _ 4.278 оЗ ; na veliko. Pročelnik; I)r. Hamdlja Karainehmedović, y. r. Šemsudhi Sarajllć, v. r. Numan OsmanefendU, v, r. Vlasnik: Centralni Odbor X M. O. Edhem Blčahčlć, v. r. Ibrahlm Mujlćlć, v. r. Asimbeg Allbegović, v. r. Uzelr Ikdžlhasanovi^ v. г. štamparija Daniel & A. Kalon. Saraje va � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5098e1109dfc2489b3e74f95bc3584c2.pdf 64fd17531b691d15c91b39630424b760 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj К 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.-. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ организације. Broj 27 (265) Sarajevo, četvrtak 10. marta 1921. (29. Džem-ahar 1339.) Radikali i vladin nacrt Ustava.*) Današnja vlada je sastavljena od radikala i demokrata, te se je prema tome moglo očekivati, da će u Us* tavnom Odboru svi govornici tih dvaju partija pledirati z a vladin na* crt ustava. Ali to nije bilo. Radikali su dali dva govornika, koji ne samo da nisu brani’i vladin nacrt, nego ga je jedan g. Nastas Petrović — direktno i napao, nazvavši ga reakcijonarnim, a drugi — g. Milenko Vesnič odvojio se tako daleko da je u svom oproštaj* nom govoru priznao, da je on za pokrajinske samouprave. G. Ljubo Jovanović, kako se tvrdi, zastupao je u Ustavnom Od* boru mišljenje g. Stojana Protića, koji je sve do jučer bio predsjednik radikalnog kluba i čije mišljenje za* stupa također jedan jak broj radi* kalskih poslanika. Da je to tako, mo# glo se je naknadno i potpuno utvr* ■diti usporedivši govjor Ljube Jovanom vica i- kritiku vladina nacrta Usta* va od St. Protića, koja je štampana kao brošura ovih dana u Beogradu. Kad g. Ljubo Jovanović kaže, da je opravdana želja, da neke odred* be u Ustavu budu malo preciznije i da je tamo suviše često spominjano: »u granicama zakona« i »to će se zakonom urediti«, onda se on slaže sa mišljenjem Protićevim, koji ka* že, da je vladin nacrt vrlo kra# tak i sadržinomsiromašan. G. Liubo Jovanović nije htio da iz* nese sve njegove nedostatke, ali se ipak nada, »da se ni od strane vla* dine ni od činilaca parlamentarnih ne će ići dotle, da se propiše pri* manje predloženog nacrta prosto od »korica do korica«. Ima u njemu, što se može i što se treba popraviti«. On je veoma Hiepo dao izražaja o potrebi) sporazuma u ovim rije* cima: »Jer, ako veliki dio i političkih ljudi i ostalih građana našega naro# da bude nezadovoljan onim, što mi uradimo, onda ćemo stalno imati otvoreno ustavno pitanje, nećemo imati pravoga mira u zemlji, i neće* mo moći preći ni svršiti one druge zakonodavne i državne poslove, ko* ji needložno zahtjevaju naš rad i uopšte rad državnih i narodnih pred* stavnika«. G. Ljuba Jovanović nije nimalo branio vladina nacrta ni u pitanju administrativne podjele države, on je u opće u svemu za kompromis. U ^arajevo, 9. marta. Naši pregovori s vladom otpočeli su u subotu. U 9 sati primljen je kod g. Pašića narodni poslanik g. dr. Spa* ho, koji je ostao u razgovoru preko pola sata, a onda su nešto iza 10 sati primljeni naši delegati gg. dr. Spalio, dr. Karamehmpdović i Vilović. Naši su delegati objasnili g. Pašiću sve glavnije tačke naših zahtjeva i sa* slušali njegove primjedbe. Isti dan ie iza podne u 3 sata održana šira konferencija, kojoj su uz naše dele# gate i g. Pašića sudjelovali još i no ki ministri, demokrati i radikali, te predsjednik demokratskog kluba g. Ljuba Davidović. Pretresalo se u glavnom o agrarnom pitanju. Sjutra dan je u 3 sata iza podne konferencija opet nastavljena i to o istoj temi. Uzeo je riječ naročito ministar šuma g. Dr. Hinko Krizman te je zaključeno, da se u ponedjeljak sastane stručna anketa, u kojoj su uz g. Krizmana te dra Hrasnicu i Spahu učestvovali gg. Fajfalik i Lu* tome tako važnom pitanju, u kom leži zapravo glavni čvor, izrazio sc on ovako: »Ali između tih skrajnosti - t. j. ! one su sada za nas u ovoj skupštini i krajnosti — između federalizma i o* voga, što je vlada predložila, ima još jedan veliki niz stupnjeva, imaj e# dan veliki niz mogućnosti, gdje se mogu postići k r u p* ni i korisni kompromisi i uzajamne koncesije. лМоје je uvjerenje: da ova Skup* ština u tom pogledu ne može ura* diti drugo, nego ostati pri j e d i n* stvenoj ili unitarnoj dr* ž a v i, a u tom smislu može se i du* zna je vratiti se krfskoj d e k 1 a# raciji«. Što g. Ljubo Jovanović nije to* kom specijalne debate o vladinom nacrtu ispunio sVoga obećanja, da će podvrći kritici neke pojedine sta* vove iz tog nacrta, odnosno što to g. Jovanović nije učjn'lo u smislu svoje tvrdnje, da u tom nacrtu tre* ha mnogo nečega popraviti, tome je po našem mišljenju razlogom ono posve vidljivo kretanje u radikalnoj partiji na desno, na krilo g. Nikole Pašića, a od krila g. Stojana Protića. Onoga kolebanja, koje se jasno za* pažalo još do pred mjesec dana u* nutar radikalne partije, nema danas. Čini se, d g. Pašić čvrsto drži u ru* kama radikalnu partiju. Što se stru* ja oko g. Protića prišutrla, ne će biti stoga, što sc jc možda uvjerila o valjanosti protivnog mišljenja, nego iz političkih razloga: radi to* ga, što g. Radić, na čelu mnogih tvr* dog’avih opozicijonalnih grupa, ne popusta ni za dlaku od svoga repubHkanstva. Ta pojava unutar radikalne partije ne svjedoči nimalo o čvrstim načelnim gledištima svo* jih članova ni u najvitalnijim držav* nim pitanjima, ali ona radikalnoj partiji omogućuje jednu veoma ve? liku elastičnost i sposobnost prila* gođivanja političkorr^ momentu. Ra* dikalna je partija najjača parlamen* tarna partija i sve ostale manje par* ti je trebaju svoje držanje da udese prema njenom, jer ukočene ma* nje partije u borbi sa elastičnim jačim partijama moraju sigurno pod# leći. *) Vidi članak »o načelnoj debati u Ustavnom Odboru« u 20. broju »Pravde« od 22. pr. mj. jo Novak. Ta je konferencija na# stavljena u ponedeljak iza podne te kako javlja »J. L.« — i tokom ju* čerašnjeg dana. Radij poremećenosti telefonske pruge nijesmo mogli dobiti spoja s Beogradom, pa ne znamo rezultata ovih konferencija, no sva je prilika, da su se stajališta znatno približila i da demokrati sve više dolaze do os# vjedočenja, da su naši zahtjevi i ор* ravdani i potpuno umjereni. Ra# dikali su to i prije priznali. Ovdje ćemo učiniti još jednu napomenu. Novine hoće da znaju, kao da se naša delegacija cjenka o nekakvom određenom iznosu odštete za kme# tovska selišta. Iznose se razne su# me. U stanju smo te vijesti označiti pukim naklapanjem i konstatujemo, da naš klub ne ističe nikakve sume, nego pitanje tretira s principijelnog gledišta. Ujedno još jednom nagla# šujemo, da se pregovori vode povjer# ljivo, pa su netačne sve novinske vi# jesti, ko(je javljaju o nekim detaljima. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina III. Poziv na pretplatu. Naš list stoji već u trećem mjesecu treće godine, a ogromna ve# čina pretplatnika nije još obnovila pretplatu za tu godinu. Isto tako nam veliki broj pretplatnika duguje cijelu ili djelomičnu pretplatu od prošle godine. Pošto je »Pravda« upućena samo na pomoć naroda i na pomoć svojih pretplatnika i pošto bismjo usljed momentano teške nov# čane situacije bili prisiljeni, da nemarnim pretplatnicima obustavimo slanje lista, to smo u pravu, ako ovim javno potsjetimo svakoga, da svoj dug* što prije podmiri. Dobrovoljni prilozi su također dosta dopri# nijeli izdržavanju »Pravde« i mi smo slobodni, da zamolimo sve naše pri# stase, da bi se u svakoj zgodnoj prilici — sastancima, sijelima, društvi# ma i t. d. ~ sjetili svog jedinog muslimanskog lista. Administracija »Pravde«. ' Jedan intervju. Jučerašnji »Jugoslavenski List« donio je razgovor sa našim glavnim urednikom, ko­ jeg prenosimo u cijelosti sa $vrhom, da naše čitatelje obavijestimo o momentalnoj politič­ koj situaciji. Sa svoje sirane ne dajemo ni­ kakva posebnog komentara: Jučer povratio se iz Beograda jedan od najizrazitijih predstavnika Musi, Jugoslav. Organizacije g. Sakib Korkut, da oba­ vijesti centralni odbor o toku pregovora u Beogradu. Toni prilikom posjetio ga je jedan od naših urednika, te ga zamolio za in­ formacije o momentanoj situaciji kao i sa­ moj orijentaciji muslimanskog parlamentar­ nog kluba. Na upit našeg urednika, kako stoji sa pre­ govorima i da li če se s uspjehom kraju pri­ vesti odgovorio ie g. Korkut: — Pregovori teku povoljno; sa zahtjevi­ ma na vjersko-prosvjetnom polju smo na čistu, pa smo s postignutim uspjehom zado­ voljni. Sada se raspravlja poglavito o ag­ raru, pa su u tu svrhu došli u Beograd struč­ njaci gg. Faifalek i Novak, koji imaju više formula, kako bi se to pitanje riješilo na obostrano zadovoljstvo. Situacija je kako izjavili povoljna, radi se samo o detaljima, pa se sigurno nadam, da će se postići spo­ razum. — Znači li to neku bližu orijentaciju Beo­ gradu, a dalje od Zagreba, kako su to neki listovi iznijeli? — Nipošto, naša politika kreće se kao i dosada sredinom i može da izgleda nekonsekventna samo ljudima, koji si umišljaju, da naša organizacija treba da bude štafaža njihovim prohtjevima. Mi smo Jugoslaveni, iskreni Jugoslaveni, i Beograd nam je jednako bliz kao i Zagreb. Shvatite me, hrvatski Zagreb, a ne Radićev Zagreb. Ja sam naglasio u svom članku u beograd­ skoj »Pravdi«, da mi sa Radićevom jalovom politikom ne možemo imati dodirnih tačaka; da budem jasniji, idem korak dalje pa kažem, njegova ie politika nesreća za hr­ vatski narod, jer je on avanturista ili. kako se on sam jednom u hrvatskom saboru označio, politički avijatičar. — Kakav je vaš odnošaj prema Narod­ nom klubu? — Ako Narodni khb ne bi imao dovoljno otporne snage i odlučnosti, da se suprotsta­ vi politici Radića, onda odgovornost za po­ mućenost naših odnosa prema Nar. klubu ne može pasti na nas, tim manje, što smo ga mi već u prvom momentu upozorili na opasnost, koja hrvatskom narodu prijeti od Radićeve politike. — Da li je što istine na stvari o rascjepu u vašem klubu, kako je to iznio jedan ov­ dašnji list? — Čitali ste komunike našeg poslaničkog kluba, a ja imam da dodam samo još to, da mi je g. dr. Šutej jednom prilikom rekao: »Sfrigali smo Kararnehmedovića, još samo tebe i Ahmeta, pa je situacija čista«. To znači komandu u našem klubu preuzeti će g. Šutej i njegovi drugovi. Međutim, kako vidite, mi se ne cijepamo i istupamo uvijek jedinstveno. — Kako stoji s vašim navodnim ministar­ skim portfeljem? — Zar vi u to još vjerujete? Mi hoćemo najprije da riješimo stvar, a portfelj i lično­ sti su u poštenim narodnim strankama zad­ nja stvar. — Zašto vas napada organ hrvatske te­ žačke stranke? — »Hrvatska Sloga« se čini naiopozicijonalnijim listom, premda ju to ne smeta, đa u bos. vladi drži dva svoja predstavnika, a kad se govori o tonu, da mi dođemo u vla­ du onda bjesni i odvraća se od nas, a za­ boravlja da mi nijesmo ni jedne riječi pred­ bacili. kad su njeni ljudi mimo nas i bez nas ušli u bos. vladu. Međutim, držim, da neću biti indiskretan, ako rečem, da neki poslanici hrv. težačke stranke usprkos to­ ga imaju dosta dobre volje za sporazum, a mi bi samo pozdravili, kad bi ih vidili u saradnji za dobro države. — Kakav utisak imate od mjerodavnih faktora u Beogradu? — Rekao sam jednom i opet ponavljam, dobar. U Beogradu nas nisu poznavali, pa su nas držali antidržavnim elementima, ali ia se tomu ne čudim, jer su bili vazda krivo izvješteni. Više se čudim, da ljudi Narodnog kluba, koji su bili ministri, nisu umjeli ras­ pršiti predrasude o Hrvatima i izgraditi si­ guran most između Zagreba i Beograda. Odgovor na napadaje. Već u nekoliko brojeva list »Do# movina« iznosi neistinite vijesti u# perene protiv našega zavoda. Za hator istine, a radi informira# • nja javnosti iznosimo slijedeće* Naš je zavod podijelio svakome potraživaču kredit do K 50.000.— i veće kredite, u koliko je dozvo# ljavala financijalna kriza, te u ko# liko su potraživači pružili pokriće u smislu naših pravila. Svi su pod je# Ijeni krediti po našemu ravnatelj# stvu odobreni. Istina je, da je osnutak našega za# voda među ostalima i Jugoslavenska Muslimanska Organizacija podupiru# la, ali među dioničarima imade i ne# članova pomenute organizacije. Isto je tako istina, da su slučajno baš najveći krediti podjeljivani ljudima, koji ne stoje u redovima Jug. Musi, organizacije. Pa i u ravnateljstvu i nadzornom vijeću imade članova koji nc pripadaju J. M. Organizaciji. Prcipa tome je jasno, da je naš za# vod izvajt stranaka. Za poslovnu godinu ~ devetmje# sečni rad — zaradio je naš zavod po odbitku svih troškova K 348.326.13 a ne K 296.000.— kako to »Domovi# na« tvrdi, te zarada, obzirom na po# stepeno uplaćivanje iznaša 13.8%, čime bi sc mogao i stariji veći za# vod podičiti. Istina je, da se naš zavod bavio kupovanjem i prodavanjem robe za �Стпана 2 — Strana „ПРАРДА* — „PRAVDA* BnoL265 — Broj rođenju kraljevine SHS. Prirođeni državljanin, ako nije narodnosti srp* sko*hrvatsko*slovenačke, mora biti nastanjen najmanje deset godina, računajući od dana prirođenja; 2) UNUTARNJI. da je navršio 30 godina i 3) da go* Specijalna debata u Ustavnom vori i piše narodnim jezikom« prim* Odboru. Dalje su primljeni većinom Ijcn je većinom glasova. glasova ovi članovi: Od 48. člana (p a s i v n o izbor* 38. član (z a s t u p an jc nam j c? no p r a v o čin o vn i k a) prima se snika): »Ako je jedan od trojticc prvi stav većinom glasova: »Policij* namjesnika! privremeno odsutan ili ski, Finansijski, šumarski i činovnici spriječen, druga dva namjesnika mo? za agrarnu reformu ne mogu se kan* ćiće i bez njega otpravljati državne didovati, asim ako su to prestali bi* poslove«. ti godinu dana prije raspisa izbora«. 39. član (v a s p i t a n j c m a I o* Drugi stav toga člana ostavljen je ljetnog kralja): »O vaspitanju sporazumu klubova. maloljetnog Kralja brinućc sc stara* 49. član primljen jc većinom gla* telji određeni Kraljevini testamen* sova: »Svaki narodni poslanik pred* tom. Ako preminuli Krali nije od* stavlja cio narod, a nc samo one, ko* redio staratelje, imenovaćc ih na* ji su ga izabrali. mjesnici u dogovoru sa državnim sa* Birači nc mogu davati ni narodni vjetom«. poslanici primati zapovijedi i obave* 40. član: »Do izbora namjesnika zna upustva. ministarski će savjet privremeno vr* Svi narodni poslanici polažu za* siti pod svojom odgovornošću Kra* kletvu, da će Ustav vjerno čuvati«. Ijevsku vlast«. 50. član (sazivanje Nar. Pored toga su primljeni isto tako Skupštine) primljen je većinom većinom glasova članovi 41. 42, 43, glasova: i 44. Kod člana 45. odbačen je »Nar. Skupština sastaje se »u pri* v e ć i n om g 1 a s-o v a p r v i s t a v jestonici Beogradu u redovan saziv v 1 a d i na nacrta, koji g 1 a s i: svake godine 20. oktobra, ako prije »Narodno predstavništvo toga nije Kraljevim ukazom sazva* sastavlja i u NarodnaSkup* na u vanredan saziv. š t i n a i Sc n a t«. Prema tome će Ako je u slučaju rata prijestomca Ustavni odbor dalje raspravljati sa* izmještena, Narodna Skupština sa* mo o onim članovima, koji.se odno* staje se u mjestu privremene prije* se na jedan dom. a članovi, koji go? stanice. Redovan saziv ne može se vore i o Senatu, izbaciće se. Dalje je zaključiti, dok nc bude riješen dr* primljeno, da se riječ »Predstavniš? žavni budžet. tvo« zamijeni sa riječi »Skupština«. Sjednice Narodne Skupštine mo? Drugi stav 45. člana (kako sc bi? se odložiti ukazom najduže za dva ra i ko bira Narodnu Skup* mjeseca«. § t i n u), kao i ostali članovi o Skup* Na predlog dra Pavičića primljen stini, prepušten je redakciji jednog je ovaj dodatak čl. 50. »Za vrijeme užeg odbora. Pošto se o konačnoj rata Narodna Skupština je stalno redakciji člana 45. nije složio uži od* na okupu, osim ako sama drukčije bor, to je ostavljeno daše klubovi o nc odluči«. njemu sporazume. Međutim je prim* 51. član: »Narodna Skupština prc* Hen većinom glasova 46. član o a k? gleda punomoćstva svojih članova i t i v n om b i r a č k o m <p r a v u): odlučuje o njima«. »Pravo biračko ima svaki državi ja* 52. član: »Narodna Skupština bi* nin po rođenju ili prirođen ju ako je ra za svaki saziv iz svoje sredine navršio 21 godinu. svoje časništvo«. Oficiri aktivni i u nedjejstvu, kao 53. član: »Zakonske prijedloge i podoficiri i vojnici pod zastavom podnosi po ovlašćenju Kraljevom nc mogu vršit’ biračko .pravo, ni biti Ministarski Savjet Ш pojedini mini* birani. stri. Zakon će riješiti i o ženskom pra* Pravo podnošenja zakonskih pri* vu glasa« sa dodatkom dra Pavičića jcdloga pripada »svakom članu Na* (Nar. klub): »Privremeno gube bira* roefne Skupštine«. čko pravo: 1) koji su osuđeni na ro* 54. član: »Kralj zaključuje ugovo? biju (tamnicu) dok se nc povrate u re sa tuđim državama, ali je za pot* prava; 2) koji su osuđeni na gubitak vrdu tih ugovora potrebno prethod? građanske časti za vrijeme dok traje no odobrenje Narodne Skupštine. Za ta kazna; 3) koji su u zatvoru ih pri* potvrdu čisto političkih sporazuma, tvoru za krivična djela pomenuta u ako nisu protivni Ustavu i državnim fačkama 1 i 2; 4) koji su pod steciš* zakonima, nije potrebno prethodno tem i 5) koti su pod staratcljstvom«. odobrenje Narodne Skupštine. 47. član (k o m o ž e b i t i b i r a n): Ugovor, da tuđa vojska posjedu* »Za poslanika u Narodnoj Skupšti* je zemljište Kraljevine ili da pre* ni može biti izabran samo onaj, ko* đe preko njega, ne vrijedi bez pret* ji ima biračko pravo bez obzira, je hodnog odobrenja Narodne Skup li uveden u birački spisak. Od sva* štine. kog se poslanika traže ovi uslovi: 1) Narodna Skupština može, kad to da jc državljanin po rođenju ili pri* iziskuje državna potreba odlukom u* I Politični pregled. svoj, tuđi i zajednički račun i to na i d neima, ali se pojedinci nc smiju is* nač n, kako to i ostali zavodi čine, ključivati od učešća u podjeli, ako od kojih mnogi im adu i svoja po* ' ne pripadaju zadrugama. sebna robna od jelenja. 1 Minimum posjeda osigurače sc U broju od 24. decembra p. g. svakoj zemljoradničkoj familiji. tvrdila je »Domovina«, da naš zavod Podjela velikih posjeda radi da* nije htio isplatiti doznaku jednog van ja zemlje oskudnim zemljoradnik j našega mušterije, kuji kod nas na* cima vršiće se redom ,u koliko je to vodno imade veći uložak, njenome moguće, od najvećih pa sve manjim. prijatelju. Neka se pisac te bilješke i S pravom dobivanja svojine na informira kod toga našega muŠtcri* ( zemlju skopčana jc i du^post posjed* je., pa ćs uvidjeti, da nije krivica nika. da jc razumno obrađuje i is* na našoj strani. ! korišćujc. Od onih koji toj dužno* Tvornica pokućstva, koje smo os* I sti ne odgovaraju svojom krivicom, nivači, već je dulje vremena u po* ! zemlja će se oduzeti i davati potre* gonu, a za »Tvornicu rublja« dobili j bitim. smo pred 14 dana dozvolu radi pri* Zakonom će se odrediti, koji će pravnih mjera, te je nemoguće ra* sud krivicu konstatovati i oduzima* dom otpočeti dok nam se koncesija ( nje zemlje izreći«. ne uruči. Držanje saveza zemljoradnika. U osobne stvari ravnatelja g. O* manovića, koje ne spadaju u pošlo* , »Jutarnji List« od 6. ov. mj. donosi vanje našega zavoda, nemamo nika? I ovu vijest iz Zagreba: »Zcmljorad* kv:i prava miješati se, ali nam je na* nički klub, kako smo već javili, pre* gla iti, da kako g. Omanović tako i I kinuo je pregovore sa vladom. Ušli* ostala gg. činovnici obavljaju marlji* I jed toga je većina zemljoradničkih vo i savjesno svoje dužnosti i pro* poslanika sinoć i danas otputovala svojim kućama. Naredna sjednica miču interese našega zavoda. Žalosna je, činjenica, da se među zemljoradničkog kluba održat će se muslimanima nađe ljudi, koji sc bla* dne 14. o. mj., naime na dan otvo* tom bacaju na svoje institucije, do* renja konstituante. Toga će dana čim se to kod naših sugrađana dru* zemljoradnički klub raspravljati o pitanju dra Vošnjaka. Ako sc on s gD konfesija ne događa. Ravnateljstvo i nadzorno članovima kmetske stranke ne sagla* vijeće Muslimanske trgova* si sa taktikom zemljoradničkog klu* čke banke za B. i H. u Sara* ba, biće isključen iz kluba«. »Jugoslavenski List« o nama. »J. jevu. i L.« u broju od 8. ov. mj. piše o po* : litici naše org. ovo: Nikoga nc sum* , njičimo, niti sumnjamo u ičiju oda* i nost prema državi, ali je, u našim prilikama zaista tako, da sada po* mažu državi, koji podupiru blok ra* Prouče > a ostavka na predsjednik dikah i demokrata, što nc treba pri* sivu radikalnog kluba. Radikalni je : pisati toliko ni njihovim zaslugama, klub na 6. o. mi. napokon usvojio to* i koliko velikim zabludama opozici* liko puta ponavljanu ostavku Stoj a* I jc. Pred tim. zabludama od nje se na Protića na predsjedništvu kluba. I odaljiše i muslimani, da se sporazu* Pašić o agraru. »Epoha« od 6. ov. I me s vladom, a to bi bio treći njezin mj. donosi pod tim naslovom ovo: i uspjeh na korist opću, i to uspjeh od »Jedno od najljepših pitanja u pre* i velikoga značaja, ako se shvati, da govorima sa zemljoradnicima i na I sporazum s muslimanima ima mnogo I koje se najviše spotiče, jeste agrar* i veću važnost, nego su obični kom* i no pitanje, a naročito pitanje nakna* i promisk jer zasjeca u najveći dr* de bivšim vlasnicima. Pašić je u i žavni problem. ! Muslimanima nije izbjegla ta važ* ■ svom odgovoru zemljoradnicima o* vako stilizovao, odredbe, koje se nost. pa ih razumijemo zašto nasto* odnose na agrar i koje bi ušle u jc da iskoriste ovu priliku, kao što sve više nc pojmimo vođe hr* Ustav: Stupanjem u život ovoga Ustava i vatskih stranaka, da se oni čude mu* ukidaju se svi feudalni (kmetski, čif* » slimanrma, zašto se približuju većini. čijski, kolonatski) odnosi i zemlja, Agrarno pitanje time stupa u fazu prelazi u svojinu onih, koji su je ob* razbora, da zemlja .bude onih koji rađivali. Naročitim zakonom odre* je obrađuju, ali da se oštećenim da* diče se pravedna naknada onima, i đe pravedna naknada. Zar je to ma* koji su uživali prihode od tih raz* i lenkost za unutrašnju politiku, da sc n:h feudalnih obveza. riješi ovako teško pitanje međusob? Isto tako zakonom odrediće se, nim sporazumom? - Njegovo rije*, koji će se i do koje mjere veliki šenje diže svu snagu komunistima posjedi eksproprirati radi davanja u južnoj Srbiji među muslimanima, zemlje 'oskudnim zemljoradnicima, a kada sc blok radikala i demokrata kao i to, koji će se veliki posjedi za* može da pohvaH do sada uspjesima držati kao ugledna imanja. za državu još će više, od sada, kada Pri podjeli zemlje zemljoradničke mu se pridruže muslimani. zadruge imaće prvenstvo nad poje* Bilješke. P O D LIST A K. sami na se. Stoljeća minuše, Česi se bore i ne daju se zagušiti od va* lova silnog Germanstva. Oni su sta* jali jedan uz drugoga, rame uz ra* D^nas po drugi put stupa češki me i kidajući od vlastitih usta da* narod pred narode cijelog kulturnog vali za narodnu stvar, za svoje budu* svijeta i svojom kolosalnom, moder? će dobro. Njihov rad nije bio uza* nom i uzornom industrijom, gospo* ludan. Nad tiranijom i apsolutizmom darskim proizvodima i savršenim za* pobijedi silna volja i svijest češkog natlijskim radovima dokazuje svo* naroda. Njegovi veliki ljudi nauči* ju moć, silu svoga poduzetnog du* še ga cijeniti sebe i vjerovati u se, a ha i nepokolebivu vjeru u se i u svo* drugim ga kulturnim narodima pred* ju sposobnost. Danas je svečano i staviše kao narod, koga progone, a dostojno otvoren ovogodišnji pro* koji ima sva prava na opstanak i ljetni vele vašar u srcu čehoslovačke slobodu, Tako mi vidimo Čehe do republike u prekrasnom i zlatnom i oslobođenja kao najkulturniji narod Pragu. Danas se raduje srce svakog , bivše Austro#Ugarske, znamo, da jc Čeha, kad vidi, kako se politički, tada u Češkoj bio samo jedan procc* kulturni i trgovački predstavnici svih nat nepismenih. Ali Česi vele, nije naroda i država dive geniju češkog sve u čitanju i pisanju, naprijed sc naroda, a stotine novinara naročito mora stupati i mi vidimo Čehe, kako poslanih na ovaj vekvašar šalje ve* se laćaju naobrazbe, nauka, modcr* liku i pune hvale brzojave svojim re* nih zanata i svega, šta imaju drugi dakcijama, izvješćujući ih o ljepoti, kulturni narodi. A čim je narod na* bogatstvu i solidnosti ovog veleva* oružan modernim oružjem: naukom, šara. Današnji ćc dan 28. .februara zanatom i trgovačkom spremom i dugo ostati u uspomeni svakog Će* sposobnošću, njemu je zajamčena budućnost, on nc može propasti. Beč ha i njihovih prijatelja. Prije nego počnem govoriti o sa* svojom političkom moći gušio je ne* mom velcvaŠaru, ‘mislim, da će biti milosrdno svaki ne samo politički zgodno osvrnuti se malo na prošlost nego i kulturni i gospodarski pokret u komj leže niti današnjeg blagosta* češkog naroda. Kakvim se sredstvi* nja češkog naroda. Poznato nam je ma i načinima radilo u Beču pro? svima, da su Česi po svom geograf* tiv Čeha, poznato jc cijelom svijetu, skom položaju bili odmah po izgub* a Česi su ćutali i radeći k m pčele ljenju svoje samostalnosti upućeni vjerovali, da će konačno pobijediti Proljetni vElEuašar u Pragu. i I i ; I i I i ; ' I I I i osloboditi se. I rpili su i to, da se proizvodstva njihovih čeških tvor* nica prodaju i izvažaju u tuđinu pod imenom Bečke i Austrijske. Nasta* de 1918. godina, raspade sc djelo Habsburgovaca, raspade se na ko? made Austrija, ti svim do tada pod? jarmijenim narodima svanu slobo* da. Česi dočekaše napokon dan, u ko* ji im plati sudbina i historija za sve njihove patnje i trudove kroz sto* Ijeća. Kao plaća bijaše nagrada u formi slobode i samostalne svoje vla? štite države. Primiše zasluženu na* gradu, ali ne legoše u hlad da odpo? čivaju, piruju i dangube. Oni još marljivi je prionuše za rad i trostru* kom energijom započeše raditi i stvarati. Oni rasuđuju ovako: »Nas kulturni svijet i onako malo pozna? je, a i što nas zna to je politički i kulturno. A to je malo. Nas treba da poznaju po našoj industriji, po na* šoj trgovini, po veličini i savršenstvu našeg kulturnog gospodarstva. U o? vom leži naša budućnost, a ovo će* mo destići. budemo li radili i bude* mo li sc ima’i čim predstaviti svije* tu !« Ljudi kao Česi znali su vrlo do bro, da je u cijelom svijetu poslije ovog velikog rata veliki nedostatak robe i svega drugoga, što je narodu nužno u mirno doba. Znali su do* bro, da će, imadnu li robu, tim upo* zori ti na se narode cijelog svijeta, i a u svoju državu dovući strani no* vac i kredit, jer je, gospodarski mi? ! sleći, češka republika kao na novo otvjorcna trgovina, koja traži sebi mušterije, a što je još važnije, koja gleda zaslužiti povjerenje svojih mu< šterija. I zaista je na putu gospodarske konsolidacije češka republika učini* la važan napredak. Prvi prošlogo* dišnji jesenski velevašar pokazao jc Evropi i Istoku, da je češki narod ne samo kulturno nego i gospodar? ski jak, bogat i solidan, a to je i bi* la najljepša reklama u čitavom svi* jelu za ovaj ovogodišnji proljetni ; velevašar. Željezo sc kuje dok je vru* I će, a roba sc prodaje i mušterije hva? taiu, dok sc nc pojave konkurenti i ne nastane jeftinoća. To su znali Če* si i zato je danas u Pragu sve na no? gama. Grad je pun stranaca, ne tu* ; rista i pjevačkih društava, nego i predstavnika kapitala cijelog svije* I ta. Gvih dana stigoše u Pfag tisuće i ljudi jz svih država, da vide fabri* kate čeških tvornica i radove češkog i radnika, pa da se onda sklapaju ugo« i vori, narudžbe, krediti i t. d. U Pra* • gu su danas milioni, koje donesoše i u svojim džepovima trgovci iz ci’c* I log svijeta, da ih ovdje ostave. Tr. ko ćc Češki narod požeti i moralne ' i materijalne plodove. Sam jc velevašar prekrasno uređen I na vašarskom mjestu uz park Stro* �Bpoi 265 — Broj naprijed ovlastiti ministarski Savjet da izda mjere za neodložnu primjer nu predloženog ugovora«. 55. član: »Zakone proglašuje Kralj ukazom, koji sadrži i sam zakon ri# jesen od Narodne Skupštine. Ukaz premapotpisuju svi članovi. /Ministar Pravde stavlja na nj državni pečat i stara se o obnarodovanju zakona u »Službenim Novinama«. Zakon dobija obaveznu snagu 15 dana po obnarodovanju u »Službe# nim Novinama«, ako sam zakon drukčije ne odredi. Dan obnarodo# vanja u »Službenim Novinama« ra# čuna se«. VANJSKI. Državopravni položaj Egipta i Me* zepotamije. Po vijestima iz Londo# na uputio se novi ministar kolonija Winston Churchill u Kairo. U nje* govoj pratnji se nalaze maršal Sir Hugh Trenchard i pukovnik Lawren* ce. Oni ćc na licu mjesta ispitati sve što je u savezu sa državopravnim položajem Egipta i Mezopotamije. Iz Kaira poći će ministar Churchill u Indiju. Francuski listovi donašaju* ći ovu vijest sa indignacijom bilje# že, da je pukovnik Lawrence veliki prijatelj emira Fejsala i da je sam nazvan »kralj Arabije«. On je vatre* ni zagovornik arapskog kraljevstva a ujedno je jedan od inicijatora zna* menitog manifesta Oxfordskog sve* učilišta, kojim se tražilo ponovno stupanje u doticaj sa njemačkim in# tclektua'cima. Kralj Hedžasa hoće da odstupi. »Times« javlja iz Kaira, da je kralj Hedžasa poslao engleskoj vladi notu, kojom izjavljuje da namjerava od* stupiti, ako do konca ovog mjeseca ne budu uvaženi svi njegovi zahtje* vi."Kako je poznato, kralj je na Ion* donsku konferenciju odaslao svog si* na, emira Fejsala, da razloži njegove zahtjeve, ali na želju Briandovu e* mir nije bio saslušan. Beneš ne vjeruje u boljševičku ofenzivu. Iz Bukurešta javljaju: Poljski ministar inostranih djela knez Sapijeha, koji sada boravi ov* dje, izjavio je novinarima, da spo* razum, sklopljen između Rumunjske i Poljske, ima tu svrhu, da podupire zajedničke interese obih država i da očuva mir. O francusko*poljskom utanačen ju rekao jć ministar, da ima jednaki cilj. Mala Antanta igra u Srednjoj Evropi istu ulogu kao i ve# lika antanta u svjetskoj politici. On ne vjeruje u proljetnu ofenzivu bolj* ševika, naročito ne da oni namjera* vaju napasti Poljsku, jer je po nje* govoru mišljenju Čičerin pokazao ot* vorenu miroljubivost. Najnovije izjave Lenjina. Iz Hel* singforsa javljaju: Prema vijestima iz Moskve, dao je Lenjin plenarnoj sjednici konferencije 1. o. mj. kratak pregled o međunarodnom položaju. Moskovsku konferenciju sa turskim delegatima označuje Lenjin kao va* žan međunarodni faktor, jer ona — „PRAVDA" • I ' ; pokazuje sovjetski upliv na narode prisutnih članova. — Udruženje In* Istoka, koje zatire zapadni militari* valida za B. i H. zam. Izrazio je nadu, da ćc sc do* Iz društva za narodno prosvjedi* skota potpisati ugovor sa Poljskom, vanje. Gospodin Mile Pavlović pro* kojoj su se morale učiniti neke kon* fesor iz Beograda, poznati nacional* cesije, da se zapriječe intrige imperi* ni radnik i prijatelj naroda Bosne i jalist’čke antante protiv zaključenja Hercegovine, držače u petak 11. o. mira. Poslije uspostave sovjetskog mj. u Imperialskinu u 11 sati prije režima u Tiflisu, zadaća je sovjetske podne predavanje »Život i rad Voj# vlade, da uspostavi mir na Kavkazu. vode Mišića«. Dalje je izjavio, da su se opet poja* Društvo za narodno prosvjećiva# vile poteškoće u prehrani i u gorivu nje sc nada, da ćc sarajevska publi* i najviše stoga, što se je precjenji* ka broijno posjetiti ovo zanimljivo vala snaga zemlje. On se ipak nada, i patriotično predavanje, jer je go* da će poteškoće, koje su se pojavile spodin Pavlović bio prijatelj i dobar protiv očekivanja, uskoro nestati. poznavalac pokojnog Vojvode. Konstituiraj uća skupština ml jekar* Pregovori između Vatikana i so* vjeta. Sv. Stolica naložila je mohi* ske zadruge u Sarajevu. U nedjelju, levskom nadbiskupu Roppu, da u na 13. marta o. g. održavaće se u Varšavi nastavi pregovore sa so* belediji konstituira juća skupština vjetskim predstavnicma glede uspo* mljekarske zadruge i to, radi obilja stave katoličkog kulta u Rusiji. Va* gradiva, već u 1 sat po podne. Urno* tikan, koji se izjavio pripravnim da ljavaju scesvi interesanti, da na u Moskvu smjesti poglavicu ka toli* skupštinu svakako dođu, tačno u ka u Rusiji, traži apsolutnu slobodu određeno vrijeme. Pokretni o^bor. kulta, slobodu vjeronauka i povratak Općinski izbori u Beogradu. Iz dobara katoličkih crkvenih općina, Beograda javljaju: Rezultat opštin* zaplijenjenih na početku revolucije. skih izbora u Beogradu koji su se Francuski listovi vele, da ćc se u obavili u nedjelju je ovaj: Radikal* svim pitanjima moći doći do spora* no*dcmokratska lista 5543, komunis* žurna osim u pitanju vjerske obuke, ; tička 2076, socijalistička 612 i repu* jer je po jednoj boljševičkoj nared* blikanska 372 glasa. bi zabranjeno djecu ispod 14 godina Šoferski bezobrazluk. Prigodom podučavati u vjeronauku. Pošto bolj dženaze rahmetli Ali Šerif ef. Fagi* ševici od ove svoje naredbe neće novića naletio je jedan automobil sa odstupiti izgleda da pregovori neće šoferom. I. Ć. tako brzo i neoprezno imati uspjeha. na svijet, da umalo nisu stradali ljudski životi. Šofer jc prijavljen po* liciji, koja će, nadamo se, učiniti svo* ju dužnost. Domaće vijesti. Bajretov glasnih. ЛН Šerif ef. Faginović umro. 6. ov. mj. u večer umro je Ali Šerif ef. Fa* ginović, muvekit Careve džamije i Gajrct je poslao svim pododbori* umirovljeni učitelj arapske kaligrafi* ma, Povjerenicima i prijateljima dru* je u Sarajevskoj ruždiji. S njime štva slijedeću okružnicu : smo izgubili najboljeg kaligrafa u Kao što Vam je poznato »Gajret« Bosni i Hercegovini, od kojega pot* je još u lanjskoj godini počeo u ne* ječu mnogi vrlo umjetno izrađeni kim mjestima uvađati jedan dan kao natpisi na nišanima, raznim građevi* proslavu »GaretoVa dana« sa svr* nama i t. d. Rahmetulahi alejhi rah* hom, da sc toga dana manifestira meten vaši a! »Gajrct« i njegova ideja i da od to* Službeno iz »Nar. Jedinstva«. Mi* ga »Gajret« vidi kakve hasne. Tako riistarstvo pravde razriješilo je sud* je u lanjskoj godini »Gajrctov dan« skog tajnika kod kotarskog suda u proslavljen po prvi put u Sarajevu o Bos. Petrovcu, Fchima Kurbegovića, Jurjcvu dne 6. maja 1920. te je, po* na osnovu 15. i 85. zakona o izbe* red toga što je taj dan bio kišovit ru narodnih poslanika za Ustavo# ubrato za Gajret 26.578 K. tvomu Skupštinu, od dalje službe Gajrctove potrebe sc iz dana u u ovijem zemljama. i dan množe, da te potrebe nalažu sva* Udruženje Invalida za B. i H. po* kom prijatelju »Gajreta«, da uvi* živa sve invalide i ratne udovice na jek i neprestance radi za Gajret, ne glavnu godišnju skupštinu, koja će bi ii se podigao do take i tolike vi* se održati u nedjelju 13. marta u 10 sine, koja odgovara makar i približ* sati prije podne u Apollo Kinu sa nim potrebama kojma je Gajret na* dnevnim redom: 1. izvještaj tajnika, mijenjen. Mnogobrojni mladići i djevojčice 2. izvještaj blagajnika, 3. izvještaj nadzornog odbora. 4. pristupanje upiru poglede na »Gajret«, da ih pu* »Udruženju ratnih invalida Kraljev* tem škole i zanatlijske radionice os* stva Srba, Hrvata i Slovenaca«, 5. bi* posobi da se mogu dolično takmiti ran je novog odbora. 6. razno. Pošto u borbi za život i opstanak, kao i se skupština po drugi put saziva, to članovi drugih prosvjećenih i kul* će se ista održati bez obzira na broj turnih nacija. Broj tih mladića i dje* movku. Na sve se ovdje mislilo i šarske kancelarije, gdje se sve tačno sa svim računalo. Tu su ogromni pa* uredi, a agent s mjesta šalje svojoj viljoni, mnogo na brzu ruku postav* fabrici brzojavnu narudžbu. Ijenih baraka, veliki šatorj, a djelo* U paviljonima gotovo čovjek da •miče i pod vedrim nebom su postav* izgubi glavu. Šta li je sve tamo izlo* Ijene stvari, kojima eventualno loše ženo. Šta čovjek može zamisliti sve vrijeme ne bi škodilo. Iz grada na ovdje može naći. Eno tamo izlože* velevašar jure tramvaji, automobili, ne tkanine, bezovi, štofovi, i razni autobusi, kočije, kola i t. d. Sam je sukneni i pamučni materijali. A opet ulaz krasno i ukusno uređen i iski* evo tu nekoliko odjelenja sa samim ćen, a široka cesta vodi od ulaza do slatkarijama, raznim vrstama bon* glavnog paviljona. S obe strane ove bona, čokolade, šećerlama i t. d. Tu ceste postavljene su ogromne drve* su bogati izlozi pokućstva, namješ4a* ne ploče, na kojima su nalijepljene ja, raznih oblika i iz raznog materi* bogato, ukusno i čisto umjetnički iz* jala. Izložene su čitave sobe i vi vi* rađene reklame. Reklama je vrlo ve# dite uređene kabinete, kancelarije, lika stvar i Česi na reklamu troše spavaonice, kuhinje, školske sobe i hiljade. Čim se zađe malo dalje, od* t. d. Tu su uređene čitave radionice mah se vidi na sve strane izložene sa svim, strojevima kao slasticama, razne motore, mašine, kotlove, že* brijačnica, pilana, električna centra* Ijeznc fabrikate, parne plugove, si* la, automobilska radionica i još jače i kosaće mašine, kola razne ve# mnoge druge. Osobito je. bogato pa* ličine, kočije, badnjeve i bačve i t. d. pirno odjelenje, gdje jc izložilo ne* Sve je to pod vedrini nebom lijepe, koliko tvornica papira svoje nailiep* ukusno i u redu postavljeno, a izla* še papirne stvari. 1 tako sc niže od* gači stoje okolo svojih izloženih jeljenje za odjeljenjem, paviljon za strojeva i posjetiocima tu na mjestu paviljonom. Osobito je bogato za* .pokazuju, kako mlin melje, kako ma* stupano proizvodstvo igrački, a ve* šina veže snopove, mlati zrno, redi liko je odjelenje kemikalija. Ijekar* i t. d. Sve se to čini s najvećom učti* skih stvari i bolničkog namještaja. vošću, ozbiljno bez vike i krike. A Kad se čovjeku umori i oko i ti je* ako se posjetioc malo više interesi* lo, evo tu prekrasnih restauracija. Mu ra ovim ili onim strojem, tu jc pri zika i smijeh i zabava! Velevašar je ruci predstavnik firme i on će mu upravo sjajno uređen i veoma velik. još potanje razjasniti sve, a dođe li Reći ću samo to, da je na ovom ve* do narudžbe, tu su posebne veleva* levašaru preko 5.000 izlagača, a da ima mjesta, izlagalo bi 12.000 doma* i ćih tvornica i poduzeća. Ali i na ovom se Česi ne zaustavljaju, oni već imaju gotov plan, po kome će sc izgraditi novo velevašarsko mje* sto u zelenilu drveća, a to će ure# đenje velevašara stati 212 miliona čeških kruna ili po današnjem kur* zu 106 miliona dinara. Pristupi će sc odmah gradnji po svršetku ovog proljetnog velevašara. češke novine otvoreno pišu: »Cijeli gospodarski svijet mora doznati, da jc naša re* publika i ako malena i malo pozna* ta. ipak na gospodarskom polju vele* sila, koja sc može ravnati sa drugim i velesilama. A Prag? Do sada je to bila samo puka fra* : za, da mora biti slavenskom, kultur* i nom Mekom. Velevašari moraju : Prag učiniti uistinu-slavenskom Me* I kom na narodnogospodarskom po# : Iju ...« Ovako na vidnim mjestima, I ali se u drugim redcima nalazi, da češka industrija i trgovina ne mogu na Zapad, jer su tamo belgijska i njemačka i da je jedini put na Bal# kan i Poljsku i Rusiju. Ovako kulturan, sposoban, ener* gičan, marljiv i složan narod kuje svoju sreću i predstavlja se kultur* nom svijetu, a u našoj se domovini još bave hajdučijom, gazilukom i čišćenjem političkih pojmova i me# tenjem ispred tuđih vrata! Prag, 28. februara 1921. St. Страна — Strana 3 vojčiča iz dana se u dan množi, te se .prema tome umnožavanem bro* ju moraju i Gajrctovi prihodi pro* gresivno umnožavati. Radi toga je i dužnost svakog prijatelja Gajreta i njegove ideje, da uvijek radi za Gaj* ret, jer je jedino Gajret u stanju nas socialno preporoditi i kulturno pridignuti. »Gajret« je naša sreća i ; naša budućnost, stoga ga moramo ! podići i kao pijedestal visoko drža# ■ ti, a u znak potrebe njegova jača# I nja moramo imanifeštirati njegovu . ideju, a to je najzgodnije jednim da* ! nom, kojeg ćemo upriličiti po čita# ' voj zemlji pod imenom »Gajretova dana« . Taj je dan, po mišljenju ovog gla# vnog odbora svakako najzgodniji Jurjev dan, koji spada u petak dne 6. maja o. g. Taj dan i onako naš na* rod provede u teferičima, a pošto taj dan i onako znači početak novog doba i novog ljeta, zato je baš i zgodno, da biramo taj dan za Gaj# retovu proslavu, kao sviđanje nove zore, nove budućnosti i nove sreće naše. Da taj Gajrctov dan što bolje pro* slavimo, i da tim danom Gajretovu ideju što jače manifestiramo - o* vaj odbor apelira na Vaš hamijetluk i rodoljublje, da se u krugu svojih prijatelja i znanaca o ovoj proslavi zdogovorite i da ovom odboru što prije javite. Na koji bi se način ova proslava mogla najbolje upriličiti- u Vašem mjestu? Po mišljenju ovog odbora, ta pro# slava treba da bude zabavno#kultur# na. Pod zabavnim dijelom razumije* vamo razne narodne zabavne igre, a pod kulturnim razna diletantska odigravanja komada, koncerta i si., koja bi se mogla zamijeniti sa pre# davanjem o »Gajretu« i drugim so* cijalnim problemima. Po dobivenim informacijama od# bor će sastaviti jedan zajednički pro* gram ove proslave za cijelu zemlju, kako bi se na taj način ovaj dan i jedinstveno mnifestirao u cijelom narodu. Poznavajući Vaše rodoljublje, o* vaj se odbor čvrsto nada, da ćete na postavljeno pitanje što prije od# govoriti i da ćete sa svoje strane sve moguće učiniti, da se ovim danom ideja »Gajreta« što bolje proslavi i da tom proslavom »Gajret« što više hasne poluči, te Vas u to ime glavni odbor i selami. * ' 1 1 Dr. Milan Radulaški, šef Državne ј ambulante ordinira za kožne i vene* ; rične bolesti od 8 i po do 9 sati prije podne i od 2 do 4 sata poslije podne. i Aleksandrova ul. 38, telefon 641. Ne možete li spavati? Niti raditi? ј Bole Vas živci? Krasno ugodno , čuvstvo donijeće Vam Fellerov pra* i vi Elsafluid! 6 dvostrukih ili 2 speci# i jalne velike boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Imate Ii pokvaren apetit? Često povraćanje? Tromost crijeva? Ovo zlo odstranjuje se Fellerovim pra* vim Elsa*piiulama! 6 kutija 18 kru# na. Švedska želudčana tinktura 1 ve# lika boca 20 kruna. Omot i poštari# na posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. D. ,,KONZORC9JA<( prodavače od sada svoju robu svakomu dakle i nečlanovima društva počam od jedne vreće pa na više po najnižim cijenama i to: Pšenično brašno mlinova: Sa­ rajevo, Djakovo, Kikinda i Sombor, zatim pšenični i kukuruzni grjs, ječmeno i kukuruzno brašno, ječmenu kašu i grah. Konzorcija pruža svakom mo­ gućnost, da uz jeftinu cijenu pod­ miri svoju potrebu. — Prodaja vrši se svakog radnog dana osim srijede i subote po podne. Prazne vreće primaju se natrag. ■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■ в: MUSLIMANI sjetite se »= i GAJRETA ј �Strana 4 — Страна Prva novootvoren« MUSLIMANSKA APOTEKA Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA^. kod snabdjevena je svima Ijekovima, pa se preporučuje svima muslimanima. Ima taro ribljeg sejtina (bolukjaga', balsama ta gušu. Epilepticon protiv padavici, hopove ва kuovet ta iznemogle muške starije osobe, katran suji-vođa protiv kašlja, plućnog katarba 1 tobcrkaloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miševe, eerail poniada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količinu. Natječaj. Prispjelo! kovanih Bksera ШОИНЗ od 60-70 dbg od 8—10 cmtr. Cijena po kg 16 K. te raznih # Preporučuje uz najumjerenije cijene Petar Milušić i drug trgovina gvožđurije i boja SARAJEVO, Aleksandrova br. 38. Centralna drogerija Braća Šahinagić Općinski ured u Konjicu. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Broj 87. i Natječaj. Kod gradskeeopćine u Konjicu imade se popuniti mjesto općinskog bilježnika uz godišnju plaću od 2400 K i doplat­ kom od 18.000 K te ako je molitelj oženjen za ženu i najviše dvoje djece po K 10 dnevno doplatka. Kompetenti koji moraju oa budu pripadnici kraljevine SHS imadu svoje molbe najdulje do 20. marta 1921. op­ ćinskom uredu podnijeti i molbi priloŽiti: 1. Krsni ili rodni list; 2. Domovnicu; 3. Svjedočbu o moralnom i poLtičkom ponašanju; 4. Svjedočbu o dosadašnjoj službi. Prednost imadu oni molite]ji koji su u istom svojstvu već zaposleni bili ili kakvu srednju školu absolvirali. Općinski ured PAPIRNICA freporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo I točno Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Kuća stara sa 1000 m2 zemljišta i šta­ lom prodaje se- —Upitati u upravi lista. Svjetsko priznati Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskib i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svih mineralnih voda I t. d. POZIV na I. redovitu glavnu skupštinu Muslimanske trgov. i obrtničke banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu koja će se obdržavati na 11.’ marta 1921. u petak u 2 sata poslije podne u prostorijama kiraethane na „Benbaši" sa slijedećim Dnevnim redom J. Izvještaj ravnateljstva- o poslovanju u minuloj poslovnoj g. 1920. 2. Izvještaj nadzornog vijeća o pregledan ju knjiga i bilance 1920. 3. Predloženje zaključnih računa za g. 1920. te podjelenje apsolutorija ravnateljstvu i nadzornome vijeću za poslovnu g. 1920. 4. Zaključak o upotrebi čiste dobiti za god. 1920. 5. Ustanovljenje da je povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000.— na K 10,000.000.— zaključeno na izvanrednoj glavnoj skupštini od 2. sep­ tembra 1920. potpuno uplaćeno. 6. Izbori u ravnateljstvo, 7. Izbor nadzornog vijeća. 8. Promjena pravila. PRIMJEDBA: gg. dioničari koji žele na glavnoj skupštini prianetvovati umoljavaju ве. da u smisla § 28. društvenih pravila barem 8 dana prije glavne skupštine polože evoje dionice ili privre­ mene potvrde na upisane dionice na blagajni naše središnjice a Sarajeva ili podružnice Qi Бов Broda ili Boe, Novom. Ravnateljstvo Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinkturaza stjenice K . Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12. — , Prašak proti mrava K10.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J (i n k e г, Zagreb br- 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni zastupnici traže se! Račun razmjere Aktiva Pasiva sa 31. decembra 1920.*) к к к h ДдвпГигпа i komisionalna poslovnica i* Sulejman Mulić, Zagreb. Kupuje i uzima u komisiju ovčije, kozije kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, tes letine, kravine i t. d. i svega posto* larskog pribora. Daje informacije u svim trgovačkim poslovima u Jugo? slavijk Čchoslovačkoj i Njemačkoj Austriji. Kod raznih upita priložiti marku za odgovor. Brzojavna adre* sa: Sulejman Mulić, Zagreb. к b 1,625.854 35 1 Dionička glavnica: I. Emisija: 11.500 Gotovina..................... Vrijednosni papiri 2,073.650 Mjenice..................... 1 a) uplata 50n!„na 31.il. 1920. i b) 9.|V. „ c) „ 254.,, 9.|VI1I.„ Dužnici: 1,500.000 750.000 750.000 — II. Emisija: u tekućim i privr. ra­ čunima ................... uplaćeno do 31. |X. 2,144.816 23 Ostave..................... Našastar..................... 250.380 70 Otpis........................... 12.580 70 1920. „ 31. XII. „ Pričuvna zaklada 14,7 3,326 91 4,000.000 3.000 000 10,000.000 501.080 Vjerovnici: 237.800 i u tekućim i privr. raćuni1 ma i ulošci na štednju 7,832.225 13 2,444,816 23 848 326 13 21,126.447 | 21.126.447 49 *) sa 16. martom 1920. otpočelo poslovanje. Račun gubitka i dobitka Gubitci K Kamate uložaka Dobitci sa 31. decembra 1920. . h K . _ hl 4.278 53 čuna i dr................. Otpis od namještaja 313.814 66 7o! 12.580 Dobitak..................... 348.326 13 19.889 Ravnatelj: Husoln Omanovlć, 259.838 06 419.661 96 679.000 02 Potpredsjednik ravnateljstva: Za knjigovodstvo! Nezir Ahmetašević, v. r. S. Sešelj, v. r Ša glavnim i pomoćnim knjigama ispitano i u redu pronađeno: DOK ZALIHA TRAJE NADZORNO VIJEĆE: Albert Abinum Dr. Hamdlja KaraniehmedovU, v. r. Odgovcrni urednik; Ibrahim Muhić. b Razni dobitci: provizija i drugi do­ bici ......................... od 1.1. Calderara i Bankmann iz Wiena kao i ostale parfimerijske artikle uz umjerenu cijenu nudi trgovina galatiterijske robe na veliko K od mjenica, tek, ra­ Upravni troškovi: Plaća, doplatci kirija ostalo ................ 289.736 38 Porezi pristojbe i na­ meti ..... 4.089 28 Darovi u dobr. i kalt. svrhe ..... h K Kamati: 679.000 02 Speick safun h | i Oetavljači .... ; Dobitak..................... u Konjicu dne 1. marta 1921. Načelnik: Agić. HAMDIJE KOPČIĆA za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. Eaščaršija, Hotel Đhazt Broj 33/21. Kod ovdašnje gradske džamije u# pražnjeno jc mjesto imama i vaiza, koje bi se imalo popuniti početkom aprila ove godine. Godišnje berivo osigurano je za vrijeme od 3 godine i to po 12.000 K godišnje u novcu od vakufa i chali^ je, te besplatnim stanom i baščom u naravi. Osim gornje plaće pripada zvaničs niku i pravo pobiranja možebitnog isposlovanja državne potpore koja će se tražiti. Natjecatelji za ovo zvanje imaju najdulje do 20. marta tek. godine priposlati ovome povjerenstvu svoje vlastoručno pisane molbe uz ostala dokazala i svjedodžbe sa kojima bi mogli dokazati svoje usposobljenje. Poželjno je, da zvaničnik osim u vjerskom bude i svjetski naobra* žen, te napredan u duhu vremena. I- Prnjavoru, 27. februara 1921. Kot. vakuf, mearif. povjerenstvo. „Mjeseca" Muslimanska trgovačka i obrtnička banka AHMEDA TATAREV1ĆA Kotarsko vakufsko mearifsko povjerenstvo u Prnjavoru. t Broj 265 — „КНАВДА" — „PRAVDA*4 Pročelnik: Šemsudln Sarajlić, v. r. Eđhem BIČakMć, v. r. Numan OHmanefendlć, v. r. Ibrahim Mujlčlć, v. r. Vlgunik: Centralni Odbor J. M. O. Aslmbeg AllbegovU, V. r. Uzelr HadžihaHanovlć, v. r. Štamparija Datiiel & A. Kajon, Sarajsve � https://kolekcije.nub.ba/files/original/18ddee018e4abb0eba8ea7701f50a461.pdf eb7e1fc70b85b41684570135f0015695 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2.— PRAVDA izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K ISO.—, na pola godine K 90,— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.-. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО јУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМ/гНСКЕ ОР1АНИЗАЦИЈЕ. Broj 28 (266) ’ Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Sarajevo, subota 12. marta 1921. (2. Redžeb Leibi regaib 1339j Nedostojna rabota „Hrv. Sloge" Ljudi oko »Hrv. Sloge«, novina hrvatske težačke stranke u Bceni i Hercegovini, silno se ljute na naše pregovaranje s vladom i vode upra# vo bjesomučnu hajku na našč vod# stvo radi toga, što se je usudilo da se upusti u samostalna pregovaranje. Način njihove borbe ilustriramo na drugom mjestu današnjeg broja, a ovdje • ćemo da koju progovorimo o ovoj nedostojnoj kampanji i prikaže mo motive, radi kojih se je »Hrv. Sloga« toliko razgoropadila. Prije svega • konstatiramo, da na* čin ove borbe nema u sebi nimalo dostojanstvenosti. Mjesto da »Hrv. Sloga« otvoreno istupi sa razlozima, radi kojih napada politiku našeg vodstva; mjesto da nas u članci* m a upozori na pogrješnost te poli# tike i iznese njene nedostatke, ona se bavi »izvornim telefonskim vije# stima«, u kojima vojuje za — ras* c j e p u našem klubu i udara na po* jedine ličnosti sa prozirnom tenden# čijom, da u naše redove unese žabu* nu i ulije nepovjerenje u rad našeg poslaničkom kluba. Najprije joj je smetao g. dr. Karamehmedović, za* tim je navalila na Korkuta, a u ju# čeranjem se broju rita čak i na Fe* hima Kurbegovića. Dražesna je ova »Hrvatska Sloga«. U broju od čet# vrtka veli da »u Musi. Klubu Korkut ne reprezentira apsolutno ni* koga, no to joj nimalo ne smeta, da u jučeranjem broju donese iz* vještai. da je njegovu ulogu snublje# nia (ona doduše kaže — snubiva# nja!) preuzpo Fehim Kurbegović. Ali ni nva akcija njegovog prija# telja ne će imati nikakvog uspjeha, jer se veliki- dio muslimanskih zastupnika protivi oportunističkoj politici Korkut -Karamehmedoviće# vih -- pristalica«. Treba biti ćorava oka, pa ne za# paziti protuš’vvnost cvili izvještaja. Mi ih podvukoemo, ali ćemo ih sta# viti još bliže, ne bi li ih opazila i gospoda iz »Hrv. Sloge«. Oni jed# nom vele: »Korkut ne reprezentira apsfclukno nikoga«^ a druga put govore o KorkuLKaramehmedovi# ćevim — pristalicama!... Da se sad osvrnemo na njeno iz# vjtšćivanje o stajalištu »velikog di# je?a muslimanskih poslanika«. U broju od četvrtka govori o potpunoj izolovanosti Korkuta, a ipak donosi vijest, da »-pregovori vlade sa Musi. Klubom teku — povoljno«. Nje sc nimalo ne tiče, što i tu zapada u potpuno protuslovlje. Glavno joj je, da može lupati po Korkutu i istak# nuti n«a d u »da će ipak u musliman# skim redovima prevladati razbor te da će stvoriti zaključak, da ne će u vladu«. Zašto je poželjan ovaki zaključak, o tom »Hrv. Sloga« mra# morkom šuti. Osnovanost pak svo# je nade temelji na tom, što je »os# tali veći broj narodnih poslanika protivan ulasku u vladu«. Ljudi sa normalnim prosuđivanjem pisali bi sasvim drukči’e. Jer ako samo »ne# k« poslanike kluba vode lični inte# riječ »vlasti« na kraju prvog odjelj# ka člana 4. zamijeni riječju »zako# na«l Ja mislim da bi bilo potrebno, resi, da zasjednu na ministarske sto# ‘ da se ovi predloži od strane vlade lice«, a ostali je veći broj proti# i uzmu u pretres i da se po njima on# van ulasku kluba u vladu, onda je da odluci da li će se te promjene sasv.m logično, da će se ti pregovori primiti. Ja kao studija dobro znadem da, svršiti onako, kako se nada »Hrv. Sloga«. Biće naime prekinuti i onda što se tiče člana 5* imade mnogo slu# nije nikako potrebno da se »Hrv. čajeva, kako je ovdje predviđeno i Sloga« obara na bijednu manjinu u samom nacrtu, da je to fizički ne# kluba. Toj je manjini dosta što će moguće izvršiti. Dođe recimo na je# biti poražena. »Hrv. Sloga« međutim danput sudu jedan osumnjičenik u radi drukčije. Neoboriv dokaz, da ponoć. Podvornik ga primi i ja vas stanje u našem poslaničkom klubu pitam: je ii moguće sudiji da dođe nije onako, kako ga prikazuje i da odmah dotičnog osumnjičenog naša prijateljica, nije onako, kako bi obavijesti da li će mu odrediti pri# ona željela. Jer kad bi bilo onako, tvor ili neće, može li se tako brzo i kako ona želi, onda nesamo da bi odlučiti? To nije moguće, po goto# bilo suvišno njeno jurišanje, već bi vu kad se radi o velikom deliktu, o značilo, da je naš klub pristao na velikom zločinu. Stoga držim da je gospodarsko — uništenje muslimana potrebno, da se, prije no što se pre# i sve njihove životne interese žrtvo# đe na glasanje o ovom članu, ova vao poznatim agrarnim rezolucija# sjednica odloži i da se onda preko# sutra 0 ovome članu odluči sa nado# ma hrvatske težačke stranke. punom g. Avramovića. Gospodo, vi# A mi to ne ćemo učiniti. dite danas da smo ja i moji drugovi U svojoj kampanji »Sloga« je po* glasali za odlikovanje. (Ministar za šla tako daleko, da nam čak trpa pod konstituantu: Glasali ste protiv od# kapu jednog — Šerifa Arnautovića. likovanja). Ja vas, gospodo, molim Ona dapače već bunca i o njegovom da se ova sjednica zaključi i da se »velikom uspjehu« pa na prvom glasanje o tome članu odloži. (Pred# mjestu svog jučerašnjeg broja sjednik Dr. M. N i nči ć: — Gospo# štampa njegovu izjavu novinarima, do, lista, govornika je zaključena, a da čvrsto drži »kako će svojim ja mislim da je umjesan prcdlog g. uplivom kod muslimanskih za# Kurbegovića, da glasanje o ovome stupnika moći uspjeli da ih članu odložimo za iduću sjednicu. sklone na ulaz u vladu«. Svak zna Prema tome ovu sjednicu zaklju# naš odnos prema * g. Arnautoviću; čujem). svak zna da mi za njegovo koprca# POVODOM ČLANA 7. nje imamo samo smiješak prezira. 1 uza šve to nam ga »Hrv. Sloga« reče g. Fehim Kurbegović: »Ja sam meće na čelo i govori o njegovom u ime našeg kluba predložio da se tobožnjem uspjehu kod naših posla# član 7. modificira tako, da se kaže: nika! Kad bi na čelu »Hrv. Sloge« (čita) »Niko ne može biti osuđen stajalo da je Šaljivi 15st, rekli bismo dok ne bude nadležno saslušan ili, da joj ovaj vic пђе nimalo uspio. No ako se radi samo o prestupcima ili pošto ona hoće da je ozbiljna i manjim krivicama, zakonim načinom stvarna, moramo ovaj njezin postu# pozvan da se brani«. U vladinom pak označiti krajnjom perfidijom nacrtu je drukčija stilizacija i glasi: i dozvati- joj u pamet, da je mnogo »Niko ne može biti osuđen dok ne prirodniji Šerifov savez sa ljudima bude nadležno saslušan, ili zakonim oko »Hrv. Sloge«, nego li sa pred# načinom pozvan da se brani. Prema stavnicima naše organizacije. Mi vladinom nacrtu Ustava ovdje je smo od Šerifa sasvim daleko; mnogo jasno, da čovjek za delikt gdje je dalje nego li ljudi, koji su sa njim predviđena kazna smrt može biti o* suđen in contumatiam«. A to vodi sklapali — poznati pakt. zlim posljedicama. Neka se trefi da Toliko imadosmo reći ratobornoj gospodi oko »Hrv. Sloge« uz ponov# jedan čovjek ode iz svoje domovine nu napomenu, da njihova nastoja# i ne bude u stanju, da se sam brani, nja oko razbijanja naših čvrstih re# onda sud ima pravo, da izreče smrt# dova taksiramo- isto onako, kako tak# nu osudu, jer nismo predvidjeli da siramo intrigiranje njihova bivšeg se smrtna kazna ukida. Povrati li se kompanjona, što se zove Šerif Arna# najedanput taj čovjek, smrtna se o# utović. Halal im ga bilo i na ovom i suda može izvršiti i bez da on dođe priliku, da se brani. Neka se kas# na onom svijetu. Našem svijetu i# unije ispostavi da je on nevin, obno# mamo staviti samo napomenu, da va postupka biti samo radi ne nasijeđa ničijim intrigama, da časti njegovihmože nasljednika, ili nema mirno prati razvoj političkih prilika više mogućnosti, da se dođe do re# i potpuno sc pouzdaje u rad svog stitucije in intergrum. -poslaničkog kluba, kojem leži na sr# Društvo ima pravo, da se brani od cu dobro svih staleža islamskog di# delikvenata i od nhh se ogradi bilo jela našeg naroda. Naš se klub ne na izvjesno vrijeme, trajno, već će nikad ogriješiti o interese svije# prema veličini deliktabilo i prema opa# ta, koji mu je dao svoje neograni# snosti delikventa. Ali kako društvo čeno povjerenje, a da’eko je i od po# ima pravo, da svojim članovima misli, da bi zaplovio kakvom šepa# de slobodu, ono ima pravo i dada# se ratističkom strujom. brani. Kod. smrtne kazne nije tako O tom može biti uvjerena i malo jer, kad zajednica nema moći niti je zgranuta »Hrvatska Sloga«. u stanju da čovjeku dadne život, on# da nema prava da mu ga oduzme i onda se ne smije uvesti smrtna kaz# na, a ako se uvede, onda barem tre# •ba da sc to stavi pod neke stege. I mi smo u našem čL 7. napravili tu modifikaciju tako, da gdje se radi za Konstituantu drži vladinog pred# o zločinu, gdje bi mogla doći smrtna loga kao pijan plota, skrećem paž# osuda ili veća kazan lišenjem slobo# nju gospode, da ovdje ima vrlo važ# de, da se ne •može niko osuditi dok nih izmjena, vrlo važnih predloga, ne bude nadležno saslušan; a ako koji bi se morali usvojiti od strane se raddi o manjim prestupcima ili vlade. Ističem na pr. predlog da se manjim krivicama, dok ne bude po# Govori naših poslanika u specijalnoj ustavnoj debati. POVODOM ČLANA 4. i 5. o zakonskoj zaštiti i ličnoj slobodi izjavio je g. Fehim Kurbegović: »Po# što držim da su izmjene, koje je predložim g. Avramović od velike važnosti, a vidim da se g. ministar Godina ili. zvan da se brani. Ovdje je veća mo# gućnost povrate u prijašnje stanje nego u prvom slučaju. Stoga mislim da bi se naša modifikacija morala usvojiti. Mnogo se prigovara Tur# skoj, da je u nazatku sa svojim za# konodavstvom, a ona je već pred 2 godine ukinula osudu in contuma# tiam«. POVODOM ČLANA 11. koji govori o prejhetanju stanova, uzeo je riječ i poslanik Fehim Kur# begović. »Predlažući svoju izmjenu mi smo se rukovodili time, da poh# cijski organi bez nekih ograničenja ne mogu noću ući u stan jednoga građanina radi istraživanja krivica. Tu treba postupati vrlo oprezno, kako bi se izbjeglo zlouporabama. Radi se o tome, kad policijski orga# ni mogu ući u privatan stan. Mi smo nadoda! da pri ovakvim slučajevima uvijek prisustvuje predsjednik op# štine ili jedan punoljetan susjed. Vi znate naš muslimanski porodični' žt# vot. Vi znate da smo mi vrlo osjet# ljivi pri ovakvim pretresima od stra# ne vlasti. Događalo se, gospodo, i danas se događa da oružnik bude ne# taktičan, da nasrne i ulazi u stan da pravi premetačinu bez poziva muh# tara ili kneza. Čini premetačinu i nad ženskim osobljem i — dolazi do zlo upotreba. Reći će se da su ovo detalji i da se to može predvidjeti u zakonu. Ja mislim gospodo, da je to od velike važnosti za nas muslimane pa i dru# gc i treba u Ustavu da se zagaran# tuje. Jer običaj je kod nas u Bosni, da se za predsjednika opšf.ne biraju bolji ljudi, koji svoju dužnost sa# v jesni je vrše. Što se tiče promjene drugoga sta# va, u vladinome nacrtu stoji da »po# licijski organi mogu ući u privatan stan jedino u slučajevima prijeke nužde i onda, kad budu iz stana u pomoć pozvani«. Gospodo, mi smo ovo »u slučajima prijeke nužde« pre# brisali. Ja sam gospodo, još i ranije kazao, da se nikako nesmije dopo štiti policijskim organima, da oni prosuđuju kada je prijeka nužda. To isto važi- i ovdje kao i kod člana 4. gdje je propisano, da svi građani u# živaju jednaku zaštitu vlasti, mjesto da uživaju zaštitu zakona. Molim vas, gospodo, i ovdje sc može nešto slično desiti. Može se desiti da sam ja došao u* Beograd i slučajno su dese demonstracije -protivu moje ili druge osobe i policijski organi dođu da nas pritvore. Ja protivu toga pro# testvujem, ali oni odgovaraju: mi i# mamo takvo naređenje, jer je to Va# ša zaštita, to je za Vašu sigurnost. Vi gospodo^ znate da su policijski činovnici obično ljudi osobite vrste, jer čestit čovjek nerado se prima te službe, i kod nas sc obično kaže: сл ie lopov — otišao u žandare i pu# licajce. Stot’a držim, da bi treba'o staviti da policijski organi mogu i-ći u privatan stan, jedino kad su r. # zvati iz kuće ; jer ako je prijeka nu da, zapalila se kuća itd. policijski cr# gani neće ući unutra dokle god : e budu pozvani od ukućana. — Ali đa policijski organi ulaze u stan noću, kad se ne pozovu, to se nikako ne može dozvoliti«. I MUSLIMANI ј sjetile se i GA/RETA i �Iz Sandžalia i Makedonije. »Zauzimanje bosanskih muslimas na«. Skopski list »Hak« donosi u svom broju od 4. ov. mj. pod tim naslovom ovo: »Iz sarajevske »Prav# de« vidimo, da je narodni poslanik g. Mehmed ef. Špaho podnio po drugi put interpelaciju Ministru U# nutrašnjih Dcla pitajući: Sta je bi# lo sa onom interpelacijom o događa* ju u selu Pesoćani okrug Ohridski. 1 pošto je zatvorena Skupština tra- ; i . j ! i Bilješke. žio je pismeni odgovor, da li su kaŽ# njeni činioci ovih krivica. Braća Muslimani iz Bosno i Her? cegovine zauzimaju se u svakom po* gledu i na svaki način gledaju, da nam poboljšaju i olakšaju položaj ne samo sa našim poslanicima već i međusobno. Mi smo duboko ganuti ovom brat* skom saradnjom i ovim izjavljuje? mo našu srdačnu zahvalnost«. Posljedice agrarnih „reforama" SVIJET SOBOM PRAVDU KROJI. — BITKE. - DVA MRTVA 1 VIŠE RANJENIH. Kakvo je bezumlje i zbrka među narodom nastala, nakon famoznih agr. uredaba, svjedoci bezbroj kr? vavih slučajeva. Svijet ugodivši, da današnja uprava krši zakone, ogrje* šuie se o ljudska i božija prava, sam sebe štiti od otimačine i nasilja. Događaji, koji su se zadnjih dana kod nas zbili, uzrujali su svakoga i svak ih pripisuje i tovari na dušu stvoriocima besmislenih i nepraved# nih agrarnih uredaba. Evo tih slučajeva: Arif Mira’em dao je svoju slobod# nu zemlju, zvanu »Cvitkovo polje«, Mili Sukari iz Jamanlića, na obradu, za god. 1919. i 1020. uz pismeni ugo# vor. Pošto je Mile Sukara prekršio ugovor, jer mu nije dao u redu ugo? vorenog dijela žetve, a i rok izašao, to je Arif htio sobom da obrađuje tu zemlju, jer mu je zadnji k o # m a d, koji nije uzurpiran. Stoga je Sukari otkazao. Sukara ni* je htio da ustupi zemlju, na što ga je Arif tužio kotarskom sudu radi smetanja posjeda. Kotarski sud je dosudio vlasniku njegovu zemlju, stavivši mu je na slobodno raspona* ga nje. Arif misleći, a i svako drugi, da je stvar svršena, započeo je orati zem* Iju, ali 4. ov. mj. dolaze žandari e odlukom agrarne direkcije, zabra* nj uju mu dalju obradu i tjeraju ga sa njegove zemlje po odluci agrar* ne direkcije, koja je uvažila utok Mile Sukare i zemlju dala njemu na dalju obradu. Ovaj skroz i skroz nepravedan čin svakoga je iznena* dio i ogorčio, a najviše sina Arifova koji je htio, da osobno štiti svoje pravo. Slučajno i teškom mukom o* vaj se je slučaj razmitio, da nije krv pala, ali su drugi slučajevi krvavi i te kako krvavi. Obitelj Kurčuli iz Oboraca dali su usljed odlaska muških glava u voj# ništvo za vrijeme rata, svoju jednu njivu komšiji Savi Kurelju na obra* Prije dvije godine. Iz »Pravde« od 11. marta 1919. god.: »Uvodni članak toga broja pod naslovom »Posljedice političkog šar* latanstva« mogao bi sc danas opet na uvodnom mjestu preštampati, jer je još aktuelniji nego tada prije dvi* je godine: on govori o ispravnim i pogrešnim metodama našeg nacijo* nalizovanja. Motto članka uzet je iz našeg nrograma i glasi: »U pita* nju naše* nacijonalizova# nja stojimo na stanovištu, da je to poljeza kulturni rad društva, a nipošto stvar dnevne politike! Danas po* slije dvije godine upravljamo opet te riječi: dnevnoj politici i njenim iz* ražajima u »Srpskoj Riječi«, »Hr# vatskoj Slozi« i naročito »Domovi* ni«, koji su iz petnih žEa nastojali i nastoje, da političkim i no# vinskim radom nacijonalizuju naše nepismene mase i potpuno nc uspjeli, ali još je viša potreba, da te riječi ponovn? čuju svi oni srpski i hrvatski društveni činioci, koji su bili pozvani, ali koji sc ne odazvaše. Svaka riieč iz toga članka ima da* nas potenciranu vrijednost. Pa i* pak je srž njegov bio k o n* f i s k o v a n. Glasio je ovako: »No# vi« ljudi unesoše u svoj novi rad sve slaboće i zle strane svog starog ra# Broj 266 — Droj Ј1РАРДА* — »PRAVDA* Стпана 2 — Strana . I 1 I I ■ j i ; I ; ј 1 I ! ! ј . j I j do. Vrativši se iz vojništva tražili su, da im Savo njivu povrati, za što Savo koristeći se »blagodati« agrar? ne reforme, nije htio ni da čuje. Kurčili su ga tužili sudu u Bugojnu i ovaj je dosudio Kurčilima njiho* vu zemlju, ali Savo ni opet nije htio da se mane otimačine, te je uz prkos molbi a i prijetnja Kurčila 5. ov. m. sa dva svoja sina i sa svojom že* nom, do zubi oboružani započeo, da ore rečenu njivu. Opazivši to Kur# čili, njih četvorica, došli su na njivu i zahtijevali energično, da se Savo udalji s njive, ali Savo ni sada nije htio da popušta. Uzdajući se u oruž# je, izazvao je tučnjavu, koja je kr* vavo protekla, jer kad je se svršila, bio je Savo Kurelj mrtav, žena mu i sinovi ranjeni, a također i Kurčili svi koji lakše koji teže ranjeni. I tako Savo zaglavi i nc bi mu su* đeno, da otme tuđu njivu, a krv nje* gova pada na stvorioce agrarne u* redbe. Treći slučaj također je se svršio s mrtvom glavom. Huso Selman iz Skakavaca držao je više godina zemlju S. Stanića, ko* ju ic sada Stanić prodao Husi Bru* liću. Seiman, koristeći se agrarnom reformom, nije htio da ustupi zem* Iju, a Bulić misleći, da on ima pra* vo, kad je kupio i platio, došao je 6. ov. mj. da ore zemlju, ali je tamo zatekao već zeta Selmanova Aliju Šabića kod oranja. Nastala je pre# pirka i zatim tučnjava, u kojoj je Bulić život izgubio. Eto ovi žalosni slučajevi moraju se pripisati samo besmislenim i ne* pravednim agrarnim uredbama. — Skramje je vrijeme, da se ovome na kraj stane, da se već jednom postavi pravda i red, da se to nesretno ag* rarno pitanje riješi na pravedan na* čin, kako bi se spriječilo daljnje prolijevanje krvi. I). Vakuf. 7. marta 1921. E. M. • botanja i sva je razlika u tome, što se je dotadanjeg krvničkog užeta i masa.a »narodna«-ruka nesavreme# nih i nebratskih narodnih državnika. I Umjesto praštan ja nastali su novi progoni, umjesto viđanja rana, što ih je tuđinac ostavio na izmučenom i raskomadanom tijelu našeg jedin* stvenog naroda, nastavljeno je no* vo k a s a p I j e n j e n a š e g j e d i n* stva i novo seciranje naše zajed* niče. »Narodni« liječnici pretvorili su se u grobare narodnog jedinstva i njihove početničke operacije bo* I jele su tim većma, što se u interesu zajednice nije moglo na sav glas po* ; magati i jadikovati«. Na drugom mjestu se kaže u tom članku: »Ponosimo se sto smo u pr* vim redovima pobornika narodnih prava i međusobne snošljivosti... Uvijek smo preporučivali snošlji* vost, vazda smo opominjali, da se ne goni mak na konac. 1 s toga nema ; ništa smješnije, nego li kad prikri? veni separatisti hoće da svoju kri* vicu bace na nas a upravo je tragič* no, kad se ti i talci Dudi pozivaju na ssnošliivost i preporučuju je onima, ko:; su je se uvijek držali«. U istom broju »Pravde« na dru­ gom mjestu stoje ove rijegj: »Musii# I mani Bosne i Hercegovine pretrpje# I li su u doba nrevrata mnogo, ali su uviereni, da bi pretrnuh i više, da I niie brzo došla nomoć iz Beograda I ; G. dr. Juraj Sutei citira u »Hrv. i Slozi« stavak Korkutovog intervjua, koji se odnosi na »friganjc« nekih i naših poslanika i čudi se kako se 1 »jedan ozbiljan političar može bavi# : ti ovako neozbiljnim stvarima«. Nc* mamo ništa proti tomu, da g. dr. ' SutCj ovako cijeni svoje riječi i svoju ulogu, no moramo naglasiti đa ' stvar nije baš tako nevina, kao što i bi je htio prikazati ovaj g. advokat. Prije svega konstatujemo da dr. Šutej ne niječe svojih riječi, već ih zavija u blažu formu, kako bi im oslabio dojam. On veli: »Koliko je stvar neozbilj* na. vidi sc najbolje iz togu, što-ja uopće nemam nikakve veze sa musli* manskim klubom, nit boravim u Bc# ogradu, a niti imam želje za bilo ka* i kovom »komandom« u pomenutom i klubu«. Stilizuje dakle tako, da po# I budi dojam, kao da nije izgovorio citiranih riječi. No mi podvlačimo: prvo, da je dr. Sutej bio poslanički kandidat; drugo, da je svoju izbornu demagogiju razirao na licitaciji na* i ših posjeda; treće, da je bio delegat I težačke stranke pri pregovorima o ! sastavu Srškićeve vlade i četvrto, da < je citirane riječi izgovorio baš u I Beogradu. Vjerujemo, da mu je ne* 1 ugodno što je to izašlo na javu, no [ neka nam oprosti g. advokat I ne vjerujemo, da su te riječi tako nevine i bezazlene, kao što bi on htio da prikaze. Držanje »Hrv. Sloge« i njeno nc# prestano pisanje o raskolu u našim redovima ima jednu potpuno jasnu tendenciju: ne trpi se naša samostal# nost i hoće se pritisak provincije na naše vodstvo u pravcu, koji nije ni* malo u skladu sa zaključnim riječi# ina g. Šuteia »da članovima mu^li# manskog kluba ne treba ni Sakibo* ve komande, a kamo li n a š e«. Jer ako je istina što veli g. Šutej, onda molimo za objašnjenje: zašto nam »Hrv. Slo«a« neprestano soli pamet i zašto je g. advokat najednom upo# trijebio množinu, mjesto da čed* no kaže »a kamo 11 moje«? Zašto baš ističe Sakibovu »komandu« i za* što se baš vodi kampanja proti nje* govoj osobi?« Nije nam vrana mozak popila, dragi g. doktore. Primi Ti to na zna* nje i mani se advokatisanjal Ono ne će upaliti, o tom možeš biti načisto... Zemljoradnici nam prijete. Beo# gradska »Epoha« donosi u broju od 9. o. mj. ovaj izvještaj iz zemljorad* ničkog kluba: »U zemljoradničkim krugovima oseća se veliko nezado# voljstvo radi toga, što vlada vodi pregovore sa muslimanima i što im kako izgleda popušta. M. Avramo* vić izjavio je našem saradniku: »Ze* mljoradnici će preduzeti sve mere da se ovo životno pitanje za težake ne reši u korist begova. Smatram da se ovo pitanje ne srne rešiti ovako budžaklijskim i zakutnim pregovori# ma, o kojima ne zna niko ništa. Ovo je pitanje tretirano u odboru za re* šavanje ekonomsko*socijalnih pita# nja i njihovo unošenje u Ustav, i u tom odboru nije moglo doći do »po* razuma. Ostavljeno je musliman# skom i zemljoradničkom klubu da to reše sporazumno. Mi smo spremni na spora* žurni svaki dan smo očekivali da ćemo početi sa pregovorima, ali ni od strane muslimana, ni od strane predsjednika toga odbora nije ništa pokušano da dođe do sastanka i pregovora između пгз i muslimana. Ako sc ovo pitanje reši ovako, kako sc čuje đa se sad misli rešiti u pre* govorima između muslimana i vla* de, mi ć e m o s t u p i t i u n a o j * odlučniju opoziciju. Mi do sad nismo vodili opozicionu politi* ku ali sad ćemo, izgleda, morati«. I »Pijemontu« pomalo svanjiva. »Jugoslavenski Pijemont«, koji je nalik na sve drugo prije nego Ii na ono. Što mu ime kaže, ima u broju od 7. ov. mj. uvodni članak pod na# slovom »Bez njih«, koji je sa psiho* ploške strane interesantan. Zamislite sebii čovjeka, koji mjesecima nepre* stane grđi i psuje potpuno neduž* ne, i koji je odjedanput, kao nekim nadnaravnim Čudom, uvidio evofu pogrešku. I on, opet nekim nadna* ravnim čudom, hoće da popravi tu svoju pogrešku. Ali on je te psovke javno izgovarao, tako da je smrdila cijela njegova okolica. Sta da čini? Ono,, što čini i g. Božanov u tome članku. Još jedanput sakuplja on sav svoj smrad, žuč i glupost, sve to pusti u pero i napravi među svojim čitaocima zbrku i konstelaciju, da nc хпаји^ kuda da sc okrenu. U to stanje dovodi Božanov svoje čita# occ ovim riječima: »Jer odža Korkut ne želi da uđe u vladu, da konsoliduje državu, ne# go da je razruši i da spremi ulaz na pozicije Radiću i ostalim svojim sa* veznicima. Ta nije valjda ni radi čega, da Radić u poslednjem broju svoga »Doma« piše o tijesnim veza* ma, koje vežu n jegovu parti ju sa mu? slimanskom organizacijom u Bosni! A k o s u danas moguća č u? đa i a k o su u ime n c k a k o v i h takovih čuda Korkut i dru# g o v i prekinuli s a s v o j i m a n t i d r ž jfv п i m oseća j ima i n a m c r a m a, oni ć e u S k u p # stini glasati za ovu vladu ibez da zauzimaju portfe* lje, z a k o j c nisu dorasli«. Vjerni Čitaoci Rožanovi zinuli i stenju od muke. Sta jc ovo? Polah* ko, na koncu članka sviće zora i ovo se objavljenje ukazuje čitaoci# ma: »T?o jc razlog, radi kojeg sc Korkutovom klubu moraju zatvoriti vrata u vladu. Bar sve dotle, dok se dovoljno ne r e h a b i# 1 i t u j u«. Aferim. Božanove! Mi Vam želimo ustrajnosti u toj spo# znaji i nadamo se, da ćete je, ako se budete trudili, brzo naći i reći: Sad su se d o v o 1 j n o re h a b.i# 1 i t o v a 1 i! Naši dopisi. Kozarac, 26. februara 1921. Upravitelj ovdašnje ispostave g. Đrobac napravio jc prijavu sreskom načelniku u Prijedoru protiv ovdaš# nje kiraethane, jer đa u njoj nema slike kralja Petra a ima slika Sul* tanova. Na 6. ov. mj. izašao je sre# ski načelnik iz Prijedora ovamo, da provede istragu i pozvao odbor ki* raethane. Kad su došli, oslovio ih je ovako: »Gospodo, o važnoj se stva# ri radi! Vi u društvenim prostorija# ma kiraethane nemate slike Njego# vog Veličanstva Kralja Petra, a ima# te sliku Sultanovu. Ja ću morati sli# ku Sultanovu konfiscirati i druŠtvc# ne prostorije do daljnje naredbe za# tvoriti«. Predsjednik kiraethane jc protestovao protiv toga i odgovorio mu, da nc pozna te naredbe, koja propisuje, da njihova kiraethana mora imati ma čiju sliku. A što se tiče slike Njegova Veličanstva, čla# novi kiraethane nose jc u srcu, oda# kle im jc niko ne može istrgnuti. Sto se tiče Sultanove slike, to je slika umrloga Sultana Mehmed Rešada, koja se zatekla tu i koju oni ne će đa skidaju iz pijeteta, pošto su Sul# tani vjerski poglavice muslimana. Nakon provedene istrage ipredomi* slio sc je načelnik i nije zatvorio čitaonicu,! ali nam je Sultanovu sli* ku odnio, i naredio, da sc ima obje* siti kraljeva slika, što je naravno od* mah i učinjeno. Ovaj događaj sam po sebi nije паЛо nikome Štete niti lično ikoga uvrijedio, ali ga ipak iz# nosimo na javnost kao veoma ori# ginalnu ilustraciju demokracije, u kojoj živimo i kao sredstvo, kojim će se postići baš protivno od onoga, štp se hoće: naime slika, koja*1e*do# tada visila u srcima premjestila se na zid. Kozarčanin. PolifićKi pregled. UNUTARNJI. Specfijalna debata u Ustavnom od# boru. Dalje je primljen jednoglasni: 56. član: »Narodna Skupština ima pravo ankete kod istrage u izbornim hčisto administrativnim pitanjima«. 57. član: »Svaki član Narodne Skupštine ima pravo upravija'ti mi* nistrima pitanja i interpelacije. Mi* nistri su dužni dati na njih odgovor u tđku istog saziva u roku, koji od# ređuje poslovnik«. 58. član na predlog Rađonića po# dijeljen dm dvoje. Prvi dio 58. člana �Bpoi 266 — Broj glasi: »Narodna Skupština opšti ne* posredno samo sa ministrima«. Dru® gi dio kao čl. 59. glasi: »U Narod* noj Skupštini imaju pravo, da go# vore samo njegovi članovi, članovi vlade i vladini povjerenici«. Na prijedlog Radonića razdvojen je član 60. na dvoje. Prvi dio kao čl. 60., glasi; »Glasanje u Narodnoj Skupštini biva javno, samo se izbo* ri vrše tajnim glasanjem. Glas se može dati samo lično«. Drugi dio, kao čl. 61., glasi: »Ni jedan zakon* ski prijedlog ne može se pretresati u Narodnoj Skupštini dokle pretho* dno ne »prođe kroz nadležni odbor. O svakom zakonskom prijedlogu mora se glasati dva puta u istom sa* živu Narodne Skupštine, prije nego što se on konačno usvoji«. Poslije toga primljen je prijedlog g. Divca, koji glasi »Narodna Skup* ština može punovažno rješavati, ako je na sjednici prisutna jedna treći* na svih poslanika. Za punovažno rješavanje je potrebna većina glaso* • va prisutnih p.oslanika. U slučaju ravne podjele glasova predlog, o ko* me je glasano, smatra se da je od* bijen«. Član 62. primljen je jednoglasno. Glasi: »Nikad i niko ne može uzeti poslanika na odgovor za glas, koji je dao kao član Narodne Skupštine. Za sve izjave i postupke pri vrše* nju piandata bilo u sjednicama Na* rod. Skupštine ili u odborima ili oso* bitom izaslanstvu ili u osobitoj duž* nosti po odr-edbi' Skupštine, poslani* ci odgovaraju samo Narodnoj Skup* stini po odredbama Poslovnika«. 63. član., da se ne može ustanoviti poreza, niti država zadužiti bez odo* brenja Skupštine, primljen je jedno* glasno. 64. član o imunitetu narodnih po* slanika, primljen je sa dopunom Ž. Miladinovića, koja glasi: »Imunitet* sko pravo postaje danom izbora«. 65. član o održavanju reda u Skup* štini primljen je bez izmjene. Na 26. sjednici je naknadno prim* Ijcn 48. član u ovoj redakciji: »Policijski, finansijski, šumarski i činovnici za agrarnu reformu ne mo* gu se kandidovati, osim ako su pre* stali biti godinu dana prije raspisa izbora činovnicima. Ostali činovnik ci, koji vrše glavnu vlast ne mogu se kandidovati u izbornom okrugu svoje teritorijalne nadležnosti«. »Ministri aktivni, na raspoloženju * i profesori univerziteta mogu se kan* didovati i ako budu izabrani, zadr* žavaju svoje položaje«. »Činovnici:’, koji budu izabrani, stavljaju se na raspoloženje nadlež* nirn ministrima«. Jednoglasno je primljen 71. član (o kasacijonom sudu), koji glasi: »Za cijelu kraljevinu postoji samo jedan kasacioni sud sa sjedištem u Zagrebu«. »Kasacioni sud je nadležan za ri* jeŠavanje sukoba o nadležnosti izme* đu upravne, građanske ili vojničke vlasti. Isto tako on je nadležan i za sukobe o nadležnosti između uprav* nih i redovnih sudova«. VANJSKI, Prodiranje saveznika u Njemačku. Posljedica prekida pregovora u Lon* donu bila je prodiranje antantinih četa u Njemačku., Nakon zauzeća Diisseldorfa belgijske čete preuzele su kolodvor i sve državne urede i blagajne. Savezničke čete su iz Diisseldorfa nastavile sa prodiranjem i u noći 9. 0%. mj. zauzele Mainz. Do uporabe oružja nije nigdje došlo. Prve su uš* le u grad belgijske čete, dok su en* gleske i francuske čete zaposjele o* balu Rajne, pa zatim s južne strane ušle u grad. Na rijeci je brodovlje zauzelo položaj za navalu. Kasnije su mornari zauzeli Ruhrort. < Prve čete, koje su prekoračile gra* niču, bile su kombinovane od beb bliskih, francuskih i engleskih četa pod zapovjedništvom divizijskog generala Gauchera. Uporedo sa Čc* tama operirala je flota na Rajni. General Degouttc, vrhovni zapo* viednik okupatornih četa, čiji se , glavni stan nalazi u Neussu, izdao je ; proglas na njemačko stanovništvo, u kojemu kaže, da su ove mjere po* duzete radi toga, što njemačka vla* da nije udovoljila obvezama, na ko* je jc pristala u mirovnom ugovoru, pa se na ovaj način hoće prisiliti ^ПРДВПД« Njemačku da održi uvjete na koje je pristala. Pobune u Rusiji. U zadnja dva tri dana cijelo je novinstvo upravo pre* puno vijesti o krvavim pobunama u Rusiji. Te vijesti Često puta protu* slove same sebi a osim toga potječu iz Ilelsingforsa i Rige, iz mjesta, ko* ja su nam dosada stalno slali lažne izvještaje iz Rusije. Kako nijedna država evropska, pa ni naša ne do* ■ pušta prodaju boljševičkih ruskih I novina, tc pošto stoga nismo u sta* I nju, da čujemo i drugog telala, to ne donosimo ni tih najnovijih u sebi kontradiktornih vijesti i čekamo, dok nam se ne pruži dokaz, da je sovjetski režim pred svojim padom. Danas jc na žalost čitalačka publika dotle preparisana neprekidnim i ne* umornim bombardovanjem'iz novin* Stva, da više ne vrijedi ona narod* na: »U laži su kratke noge«. Kraćih nogu, od onih, koje su imale vijesti o Rusiji posljednjih mjeseci, ne mo* žc zaista imati nijedna laž, ali ih svi* jet ipak čita i vjeruje. Ovo smo kon* statovali samo stoga, što se bojimo, da lansiranje tih vijesti ima tenden* čiju, da bi se u našem svijetu ja* vila ova misao; Kad je Rusija tako trula, ništa lakše, nego je oboriti: treba je samo dotaći, pa je pala. I zašto je ne bismo mi dotakli, zašto ne bismo mi pobrali tu slavu, da budemo oslobodioci Rusije, kad je to tako lako?! (Ovako je i austro* ugarska štampa u svoje vrijeme pi* sala o Srbiji. Pr. si.). PRAVDA" i ; i j Besplatna Državna Ambulanta otvorena je i otpočela rad u Mis*Ir* binoj ulici br. 17. U ovoj ambulanti liječe se spolno bolesni i od svraba. Pregledanje i liječenje je besplatno, a isključeni su od toga samo imućni. Upozoravaju se zainteresovani; sva bolesnička udruženja i blagajnice, društveni, željeznički i školski Ijeka* ri, da upućuju dotične bolesnike u ovu ambulantu na liječenje. Konstltuirajuća skupština mljekar* ske zadruge u Sarajevu. U nedjelju, na 13. marta o. g. održavaće se u belediji konstituira juća skupština mljekarske zadruge i to, radi obilja gradiva, već u 1 sat po podne. Urno* ljavaju se svi interesanti, da ne skupštinu svakako dođu, tačno u određeno vrijeme. Pokretni odbor. Fregolino, umjetnik svjetskog gla* sa. daje večeras u 8 i po sati u Druš* tvenom Domu drugu predstavu. Mi je preporučujemo kao rijetku zgo* du, upoznati savršenog glumca, koji se za sekundu presvlači i mijenja u* loge, savršeno glumi ženske i muške uloge, poput virtuoza udara na cim* balu, veoma vjerno imitira u dirigo* van i u najznamenitije svjetske mu* zičke kompozitore, pleše kao druga Ana Pavlovna, koketira kao zname* nita pariška subreta Margot i t d. i t. d. Ko hoće da se večeras ugodno zabavi, neka ne pronusti ove prilike. Gajretou glasnik Страна — Stana 3 crte«, da se zapamte j — da neko ne mogne I’vrdati. Vijesti glase: Muslimanski Klub I vlada. Pregovori. — članovi kluba boie se da će biti prevareni. — Oni ne će u vladu bez Hrvata 1 Slovenaca. Beograd, 10. ožujka. Pregovori vlade sa Muslim. Klubom teku povoljno. Mnogi mu­ slimanski poslanici drže, da će posljedice nagodbe sa ovakovom vladom, u kojoj ne će biti zastupani ni Narodni ni Jugoslaven­ ski Klub, biti po muslimane vrlo nepovolj­ ne. Ovi poslanici naime misle, da će Mu­ slimani od radikalslko-demokratske vlade biti prevareni, a od zemljoradnika biti izi­ grani te da će se zauvjek zavaditi sa Hr­ vatima i Slovencima, svojim naravnim saveanioima. Članovi Narodnog Kluba drže se prema ovim pregovorima veoma hladno, te očekuju; da će ipak u muslimanskim redo­ vima prevladat: razbor, te da će stvoriti zaključak, da ne će u vladu. Muslim. Klub i ministarske stolice. —• Ras­ cjep u Klubu. — Neki Članovi prijete istupom. Beograd, 10. ožujka. Pregovori musl maпа sa vladom teku đaJje. Izgleda, da će Muslimani ući u vladu, jer n e k е'poslanike kluba vode lični interesi, da zasjednu na ministarske stolice. Ostali veći broj narodnih poslanika protivan je ulasku kluba u vladu, te će neki poslanici, ako klub uđe u vladu, istupiti iz kluba. S a k i b Ko r k u t. Korkut daje sam sebi »misiju«. — Musli­ manski Klub protiv njegovih članaka. — Kako bi Korkut pod svaku cijenu htio da bude ministar, — Korkut u Klubu sam. Beograd, 10. ožujka. Iz pouzdana vrela Dobrovoljni prilozi. Ibrahim Fej* đoznajem. još prije »Epohine« vijesti, da zagić Kreševo, sakupio prigodom za* Sakib Korkut nije otputovao u Sarajevo, da bave u Hrvatskom domu K 175.—, ispred Muslim. Jug. Kluba referira o pre­ Mustafa Šarac, post, uprav. Doma* govorima sa vladom i da u tom pravcu da­ Rahmetullahi alejha rahmeten va* novići, poslao je dobrov. priloga i je autentične izjave, već je otišao u Sara­ sia! Na 10. ov, mj. umrla je Munira članarine K 753. Ahmet i Hamdi* jevo Iz svoje glave (!) u privatnom hanuma Merhemić, gospođa Ismeta* ja Jamaković Rogatica, sakupili su poslu (da posjeti oca). Karakteristično je. ge Merhemić, nakon duge i teške prigodom hatme u mekteb: ibtidaiji da je ta vijest o tobožnjoj Korkutovoj mi­ bolesti. Da joj Bog dade dženet, a 959 K. Pododbor V. Vakuf, šaku* siji potekla od samoga Korkuta. Članke Ismetagi i djeci mu sabur! pio je dobrov. priloga K 1.600. Ja* (čije? op. ur.) po raznim novinama o sta­ Velik gubitak u našoj upravi. O* hi ja Delić, Bihać poslao je članari* jalištu Musi. Kluba, ovaj Klub nikako ne vih dana ostavlja našu državnu služ* ne i dobrov. priloga K 1.867. Sabrija odobrava. Te su vijesti izazvale veliko bu i odlazi u svoju otadžbinu dugo* Limić Ustikolina, poslao je K 140. nezadovoljstvo u Muslim. Klubu. Osim Kor­ godišnji starješina predsjedničkog Tahir Ćatić Bugojno, poslao je čla* kuta otputovali su i drugi muslimanski po­ ureda zemaljske vlade g. Dr. Hihko narina i dobrov. priloga K 300. Ah* slanici u Bosnu, a ostali su amo jedino oni, S t a г c h, koji će među nama osta* met Mujezinović, kot. predstojnik koji vode pregovore sa vladom i koji su viti najljepše uspomene. Rijetki su Maglaj, darovao je konviktu u Tuzli članovi ustavnog odbora. Saznao sam. da je ovakovi činovnici, koji imaju sve za nabavu knjižnice K 80. Osman Korkut g 1 a v m lansirao vijest o svojoj dobre- strane: sposobnost, marlji* Čepalo Prusac sakupio je za »Gajret« kandidaturi za ministra vjera. To je neču­ dobrovoljnih priloga K 211. Alija S. vena ambicijoznost. U Muslim. Klubu Korvost i nada sve uglađenost i konci* lijantnost prema svakome bez razli* Kadić, Konjic, sakupio je za »Gaj* kut ne reprezentira apsolutno nikoga«. Neko će možda upitati: Kako vam nije ke. Sigurno nema kod nas čovjeka, • ret« na sijelu kod Ragiba Ljubišića koji je imao posla u predsjedničkom među prijateljima K 420. Musliman* žao prostora Što'ga zauzeše ove bedasto­ uredu vlade, a da bi mu se g. Dr. ska Omladina, Bos. Kobaš. priredi* će? Odgovor je lahak: da upozorimo na Starch ma u čemu zamjerio. Ne će* ta je 29. pr. mj. zabavu u korist ulogu »Hrv. Sloge« i jednu — n e u d o v omo da ispitujemo uzroke, za što nas »Gajreta«, te je čast prihod iznio K Ijivu ambiciju, koja se džilita na kri1170. Pododbor Visoko poslao je I vu adresu i juriša na Korkuta u krivoj pretg. Dr. Starch ostavlja u najboljoj muževnoj snazi, kad nam treba do* K 467. Musi. trg. poljodj. banka u ! postavci, da joj je on omeo poslanički man­ brih i sposobnih činovnika kao ko* Težnju, prigodom njezine godišnje dat. Lahko ju je prepoznati. Između ostalog ra hljeba. Možda bi nas to ispiti* bilance darovala je za »Gajret« Korespondicrt deutsch. tiirkisch, croatisch i serbisch. T u je izvor navalama; tu ie vanje dovelo do rezultata, da nam K 2500. »Gajrctov« se glavni odbor svima i Achilova peta g. »dopisnika« i »izvjestitelja«. njegov odlazak ne bude samo težak nego i gorak. Stoga šutimo u čvrstoj sakupljačima kao i darovateljima KOT. VAKUFSKO MEARIFSKO POnajtoplije zahvaljuje. nadi, da je ovo zadnja nesmotrenost VJERENSTVO U B. KRUPI. naših upravnika. G. Dr. Starch, kako čujemo pre* ISPOD CRTE. Broj 13 21. laži u službu čehoslovačkog mini* »Originalni izvjestilac »Hrv. Sloge« đostarstva inostranih djela. Mi mu že* limo na njegovom novom mjestu šad je opet na originaJnu misao, da treba •• pocijepati naš poslanički klub. Nevješt svaku sreću i zadovoljstvo. Za pazardžik džamiju, glavnu u B. novinarskom zvanju, zapliće se kao pile u Sretan mu nut! Krupi, potreban je imam, koji bi bio Napadaji kod Sarajeva. U nede* kučine: sutra liže Što danas napi­ u stanju česta važiti. Plaća je od sa­ Iju 27. pr. mj. napao je Savo Pejić še. Mi smo ga jednom prilikom uiukli nje­ mostalnog vakufa: na kuću Ahmeta Kazaza u Čifluk govim umotverinama, pa je bio zašutio. 1. 600 K mjesečno sa izgledom na Grnoj Rijeci. Pucao je u kuću i ubio No. sirota slab je na tetiku. pa opet zapade povišenje; vašku. Pokušao je da i u kuću pro* ' u iskušenje. Tako je, eto. »Hrvatska Sloga« 2. 2500 kg kukuruza, 200 kg pše­ vali, ali je Ahmetova žena ujagmila j ponovno preuzela dužnost, nezahvalnu i ma­ nice i 100 kg graha; da zaključa vrata. Ovo jc treći pu* I lo časnu dužnost, da kuje spletke i unosi 3. drva 40 kola ili 2500 K za go­ ta, kako rečeni Savo udara na Ah* I zabunu u naše redove. Neka je- neka splet- i dinu; kari. Imaće se kad i kajati. Mi ne ćemo ! metovu kuću. Ahmct ga je prijavio 4. stan lijep uz džamiju. vlasti, oružnici su izlazili, ali Savo kvariti raspoloženja njenog »izvjestitelja« ■ Molitelji trebaju svoje molbe do 1. se i dalje slobodno kreće i sprema već inu činimo to zadovoljstvo, da ga pu- I aprila o. g. podnijeti navedavši svršene štamo pred svoje čitatelje. Naravna stvar, valjda na četvrti napadaj. Skrećemo da time ne preuzimamo i odgovornost za I nauke kao i dosadanje službovanje. pažnju nadležnim, da će ovo posvje* ’ Bos. Krupa, 4. marta 1921. dočiti i Srbi pravoslavni. Pejić je ; njegove vijesti. One su i smiješaj i labave, ' Kotar, vakuf, mearif. predsjednik: opasan čovjek, kome bi trebalo odu* | ali i tako prozirne, da ne mogu ni u tovar j Š e h i Ć. ni u trešeii»k. Stoga ih mečemo »ispod : zeti pušku, na koju nema ni oryžnog j lista. Paljevine. Piše nam Mjesni Odbor | iz Prijedora, da je tamo na 3. ov. ; mj. izborio čardak i oko čardaka stanje I ladži Saliha Džihića. U čar* đaku se nalazio muhadžir Bcćo, ko* ji je jedva spasio djecu i devetero goveđi. Bcćo je sijao zemlju Iladži Salihu Džihića, a sada je ostao bez krova nad glavom. Šteta je procije* njena na 203.000 K. Krivci nisu pro* nađeni ali se sumnja u bivše kmete Džihićeve. koji su prije toga imali parnicu sa Džihićem radi činjene šte* tc u šumi Džihićevoj. Domaće vijesti. Natječaj. �Strana 4 — Страна Broj L66 — Б/ЈЈ „ПРАВДА* — „PRAVDA* Muslimanska trgovačka i obrtnička banka Hercegovačka banka dion. društvo u Mostaru. za Bosnu i Hercegov nu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. POZIV POZIV na na I. redovitu glavau skupštinu VII. redovitu glavnu skupštinu dioničara Muslimanske trgov. i obrtničke banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu Hercegovačke banke dionič. društva u Mostaru, koja će se obdržavati na 11. marta 1921. u petak u 2 sata poslije podno koja će se obdržavati dne 22. marta 1921. u 10 sati prije podne u u prostorijama kiraethane na rBenbaši“ sa slijedećim prostorijama banko sa slijedećim Dnevnim redom: Dnevnim redom: 1. Izvještaj ravnateljstva o poslovanju u minuloj poslovnoj g. 1920. 2. Izvještaj nadzornog vijeća o pregledanju knjiga i bilance 1920. 3. Predloženje zaključnih računa za g. 1920. te podjelenje apsolutorija ravnateljstvu i nadzornome vijeću za poslovnu g. 1920. 4. Zaključak o upotrebi čiste dobiti za god. 1920. 5. Ustanovljenje da je povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000.— na K 10,000.000.— zaključeno na izvanrednoj glavnoj skupštini od 2. .septembra 1920. potpuno uplaćeno. 6. Izbori u ravnateljstvo, 7. Izbor nadzornog vijeća. 8. Promjena pravila. PRIMJER i A: gg. dioničari koji žele na glavnoj skapdtini prisustvovati umoljavaju se, da u smisla § 28 društvenih pravila barem 8 dana prije glavne ekapžtine polože svoj® dioniee ili privre­ mene potvrde n* upisane dionice na blagajni na^e središnjice u Sarajevu ili podružnice q Bos Brodu ili Bos, Novom Gotovina......................... 1,625.354 35 Vrijednosni papiri Dionička glavnica: I. Emisija: a) uplata 50,^na31?I. 1920. b) 15 I . „ 9.V. „ c) „ 25°.„9. VIII. „ 11.500 Mjenice.......................... 2,073 650 —, i ' I | Dužnici: II. Emisija: uplaćeno do 31. X. !92O. .. 31. XII. Pričuvna »sklada 14.7 3.32 6* 9 L 2,444.813 2з' Ostave.......................... NažaeUr......................... 250.380 70 Otpis................................ 12.580 70 4.000.060 3.009 000 • 1 i 5 2 Vrijednosni papiri 47 432 Vjerovnici 6,688.781 Nepodignuta dividend Nekretnina .... 63.000 Inventar......................... 1 1 2,444.816 23 i i k 1h 4.278 63 Upravni troškovi: Kamati ia uloške 19.949 Otpio od namještaja 13.284 67» . к к h h . . . 1 h 13 293 75 7,(H)U —— Čisti dobitak . . . 68 iroviđbe bankovnog i . 288.188 20 Debitak na vala tama 18.153 76 robnog odjela . namet, kamata uložaka . . 607.212 04 343 240 62 1 263.971 42| ra- -A 607.212 04p 259.838 06 . proviaija i drugi bici .... do419.661 96 313.814 66 607.212.04 II Rasni dobitci: U Mo taru. dne 31. decembra 1920. Za knjigovodstvo: Ravnatelj : Milivoj A. Vrinjanin Muhamed Hadžiosmanović v. r V. prokurist«. Ravnateljstv 679.000 02 1. Podpredsjednik: Potpredsjednik ravnateljstva; Za knjigovodstvo: Nezir AhmeUšević, у. r. S. ŠeSelj, V. Г. Sa glavnim i pomoćnim knjigama ispitano i u redu pronađeno: O Predsjednik: 11 Podpredsjednikt Ibrahim ef. Ribica v r. Mu aga Komadina v. * Bajramaga Bijedić v. r. Memišaga Hamzić v. r. Rafael Izrael v. r. Hađžl Ibra^a Slipčevič Aleksandar Božičković v. r. Mehmed ef. Grebo V. r. Sulejman ef. Kajtaz v. r. Milisav. L. MiluŠić v. r. Ispitali i s knjigama suglasno pronašli: NADZORNO VIJEĆE: Nadzorni odbor Pročelnik! Dr. Hamdija Karainelimedovlć, v. r. Edhem Blčakćlć, v. r. Ibrahim Mujlčlć, v. r. k h • tek, Čuna i dr. . Odgovorni urednik,- Ibrahim Muhić. k 21-2.806 Kamati.......................... 277.398 08 Smailagi Ćemalović Šemendln Sarajllć, v. r. Numan Osmanefendlć, v. r. Dobitak Kamati: 679.000 102 i Hasein Omauović. 26..971 Prenos dobitka od g. 348.326 13 Ravnatelj: 9,610.883 6i 9,874.854 93 15.548 79 Otpisa od nekretnina 12.580 70 Dobitak.......................... . . 8.063 10 1919.................................. dokodarina, Dobitci I od mjenica, Plaća, doplatci kirija ostalo ................... 289,736 38 Poresi pristojbe i na­ meti ............................ 4.089 28 Darovi u dobr. i kult, ovrhe Prenosne stavke Čisti dobitak Trelkevi sa 31. decembra 1920. h 2,1)5 600,— h 21 126.447 49 . ... Račun gubitka i dobitka . 17.997 — Reeskont .... Račun gubitka i dobitka \k - h K Gubitak 348.326 13 Porez: Kamate uložaka 3.189 404 46 . 1 tekući beriva k . . 9,ћ74.854 93 •) sa 16. martom 1920. otpočelo poslovanje. Gubitci 9,874.854 .... 7,832.225 13 21,126.447)19 r .J 2,477.000 10,000.000 - Dobitak......................... ■ , r« 1,934.372)77 Mjenična lisniea ■ &01.080]— u tekućim i frivr računi­ ma i ulošci na štednju . Ontavijači .... ' 340.224,63 Pričuvna saklada . Ulože! b 2,000.000 — Dionička glavnica t Vjerovnici: 237.800 70.557 Dažnici......................... I u tekućim i privr. ra­ čunima ....................... 1,500.000 750 1’00 750.000 h 528.082 Valute.......................... i К Gotovina......................... к У Jhi k Pasiva S K к Račun bilance к h 1 h blagoj i i Bosanske banka d đ. u Sarajeva . li Pasiva ____ ni____ к NAPOMENA: § 12. U glavnoj sknpitini moga prisasivovati svi dioničari, koji polože ovojo dionice ili privremene potvrdo bar 8 dana pred sastanak glavns skupžtine na blagajni banke ili na Aktiva Račun razmjere sa 31. decembra 1920*) Ravnateljstvo. — Ravnateljstvo Aktiva 1. Izvješće ravnateljstva za poslovnu godinu 1920. i polaganje zaključnih računa. 2. Izvješće nadzornog odbora. 3. Zaključak o uporabi čiste dobiti. 4. Podijeljenje absolutorija ravnateljstvu i nadzornom odboru. 5. Ustanovljenje da je IV. emisija dionica uplaćena i time u sa­ vezu izmjena § 7. društvenih pravila. 6. Zaključak o pređiogu povišenja dioničke glavnice na K 4,000.000. 7. Izbor jednog Člana ravnateljstva. Pročelnik: Atdmbeg Alibegorlćj V, Usdr Hadtlhasaaoii^ V Dr. Murad Sarić, v. r. Hasanbeg Lekišić v. Niko Pamučlna v. r. Hasau ef. Ćemalović ’ Ljubo Oborina v. r. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Danici & A. Kajon. Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/171ff88e395121194ba2ac0b11d803d1.pdf 23ae05067cd2cd4543453aa4f9049b88 PDF Text Text _POSTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. * ДЈГ^ A - М\П V лЈп ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 29 (267) Sarajevo, utorak 15. marta 1921. (5. Redžeba 1339.) Vijesti o Rusiji. Cijela evropska štanapa zadnjih deset dana puna je Rusije. Kao i sva? ka novinska h a j k a, tako i ova mo₽ ra da ima neki momentano prikriven ni cilj. Da su te vijesti iz Rusije, ko* je pune evropske novine, jedna haj? k a, a ne vjerno izvješćivanje doga? daj a, dokazuje nam neobično jasno protuslovlje, nervoza i prenagljenost njihova. Mi nismo boljševici, nismo ni ko? munisti, jer je komunizam, u koliko on hoće svoje mnoge socijalno*eko? nomske a i moralne reforme u dana? šnjem društvu silom da provede, protiv nekih naših glavnih vjerskih ustanova. To spominjemo zato, da ovo razlaganje ne bi ni kod koga navelo na sumnju, da se zauzimamo za boljševike. Ne! Ako ovdje kiiša? mo, da prozremo do dna ovoga mora laži, koje se danas u obli? ku štampe -prelijeva preko svijeta, to činimo stoga, što tražimo svugdje i u svemu istinu i što nas u? ž a s hvata pri samoj p o m i? sli, da bi smo i mi, šutke se prepustivši valovima to* ga, doprinijeli time nešto tome, da se naš narod p ove? de na novuklaonicu za ide? ale, koji ne postoje i koji su laž. To binassigurnood? velo u propast. Već smo nekoliko puta upozorili čitaoce na lažne vijesti novinstva, kojih se treba čuvati i klonuti kao crnog đavla. Rekli smo, da evrop? ska štampa ne laže nikad sapio sto? ga, jer joj laganje godi. Specijalno u ovom slučaju imaju njene laži tu tendenciju, da se u javnosti utvrdi i opravda potreba vojne intervencije na Rusiju, na boljševičku Rusiju. Možda je ona prekjučerašnja vijest iz B e r 1 i n a (ako je istinita), naime da su Francuzi zaposjeli Reval, već potvrda naše gornje tvrdnje. Tu je vijest javio prvi berlinski »Lokalan? zeiger«, a dobio ju je iz Stockholma. Međutim se moraju sve vijesti o Ru? šiji, u pogledu mjere lažljivosti, po? dijeliti na tri kategorije. Te katego? rije bi se dale uspostaviti i po mjeri neprijateljstva pojedinih država na? prama Rusiji. U prvu idu Francuska, Poljska i Rumunjska, u drugu En? gleska i Italija, a u treću Njemačka, Austrija i Češka. Americi je zasad Rusija manje više sporedna stvar. Vijesti, koje donose francuski i poljski listovi najagresivnije su. One prenose bunu u Rusiji za dan iz Kronštata u Petrograd, odavde u Moskvu i po cijeloj zemlji i već oz? biljno predskazuju brzi pad boljše? vičke vlade. Protiv takvih vijesti čh talačka publika u Francuskoj i Polj* skoj nema pomoći. U Engleskoj je drukčije. Englez je hladan račundži? ja i u svim životnim prilikama hoće on da čuje šta i druga strana kaže, hoće da ima izlaza iz svake situacije. Engleska štmpa je sasvim slobodna od sentimentalnosti i temperamenta. Tako je moguće, da engleske novine jave na pr., kako je u parlamentu poslanik Majere stavio pitanje na vladu, je li istina, da engleska vlada falzifikuje boljševički glavni službe? ni organ »Pravdu« i da ga protura u Rusiju. Novine su javile, da engle? ska vlada nije mogla zanijekati toga. »Dell Hcrcld«, engleska liberalna novina, koja simpatiše sa boljševici? ma, javlja na pr., da su sve te vijesti o pobunama u Rusiji puka izmi? šljotina i da imaju za svrhu samo da pometu trgovačke pregovore između Rusije i engleske vlade, koje sada vodi sovjetska vlada preko Krasina. Taj isti list donosi i spomenuto faksi? mile tobožnje sovjetske »Pravde«. Njemačko novinstvo je vrlo čudnog ponašanja. S jedne strane se boji svojih vlastitih špartakista i prešu? ćuje sve, što bi ovima išlo u prilog, a s druge strane bi željelo ipak jaku Rusiju, ali onda jaku, kad bi se so? lidarisala s Njemačkom u borbi pro? tiv antante. Nu da li će druga ruska vlada, koja bi trebala da zamijeni sovjetsku u Rusiji, što se tiče vanj? ske politike nastaviti politiku sovjet? ske vlade, to je veoma dvojbeno. Nijemci to znaju i stoga nema nji? hovo novinstvo određenog smjera u vijestima iz Rusije. Oni javljaju i jedno i drugo: da je u Rusiji boljše? vizam pred padom i istovremeno da boljševici nastavljaju pripreme pro? ljetne ofanzivv na Poljsku i da na Kavkazu nesmetano dalje prodiru. Ima li buna u Rusiji? Ne znamo niti možemo da znamo. Jer i ono zadnje vjerodostojno vrelo, naime zvanični boljševički organ, osumnji? čeno je kao falzifikat? Pa kome on? da uopće da se vjeruje? I na to od? govaramo, da ne znamo, ali znamo, da nam prošlost često puta može da? ti sigurne izglede u blizu budućnost. Kad se na pr. u antantinim narodi? ma, u koje se moramo i mi računati, stvori javno mišljenje, usljed nepre? stanog izvješćivanja o bunama u Rusiji, da treba vojničku akciju po? vesti za dokrajčenje ruskih užasa, onda moramo da prijateljima S!a? venstva upremo prstom na dvoje: 1. Nijedna ruska vlada od onih, koje su se obrazovale izvan Rusije, a za oslobođenje Rusije od boljše? vika, nije nikad dobila od antante niti običnog obećanja, da će i na tu buduću Rusiju, u ime njene borbe do 1917. god., otpasti makar nešto od onoga silnog ratnog tributa, što ga ima Njemačka da plati »savezni? cima« i 2. Baš pred saziv pariške ruske konstituante priznaje antanta one državice d e jure, koje je stvorila bolj ševička Rusija, kao Eston? sku i Litvu i tako čini suvišnim doc? niji protest te konstituante proti to? ga priznanja. Svemu tome treba nadodati to, da je Reval, koji su (po vijestima iz Njemačke) zaposjeli Francuzi, e? s t o n s k i grad, grad državice, koju je de jure priznala i francuska vlada i koja jc nezavisna od ruske sovjetske vlade. Vijesti kažu, da je u Revalu zaplijenjena ogromna za? liha živeža određenog za Rusiju. Zar Estonska hrani Rusiju? Zar bi ona, sve da je istinita ta vijest, slagala tu zalihu u luci, koja je nezaštiće? n a od antantinog brodovlja? Govori naših poslanika u specijalnoj - ustavnoj debati. POVODOM ČLANA 14. koji govori o štampi, uzeo je riječ podanik S. Korkut i rekao: »Jane ću da govorim sa strahom i bojaz? ni kao što je g. ministar izvolio do? baciti predgovornicima. Ja ću samo da povučem razliku između našeg prcdloga i prcdloga, što ga je iznio g. dr. Tomljenović. Držim, da pred? log g. Tomljenovića nije dovoljno jasan, niti garantuje slobodu štam? pe, premda je u prvom redu istakao načelo slobodne štampe. Stoga ću ja, gospodo, da istaknem našu bo? jazan i rezervu. Ja ću uzeti za pod? logu prediOg g. Tomljenovića i ići ću redom, da istaknem njegove ne? dostatke. G. Tomljenović kaže da jc štampa slobodna i da se ne može ustanoviti nikakva preventivna mje? ra. U našem predlogu traženo je da se izrično naglasi, da za izdavanje novina nije potrebno prethodno o? dobrenje vlasti. To je prva razlika. Isto tako smo tražili da se istak? ne da štampa ne može biti podvrg? nuta administrativnim opomenama. Zašto smo ovo tražili ja ću da akrat? ko istaknem. Mi smo se, gospodo, u Bosni i Hercegovini borili protiv jednoga strašnog režima, mi smo u Bosni i Hercegovini imali prilike, da iskusimo šta znači kad nema ove ograde. Jer mi smo imali i cenzuru i ove administrativne opomene. Ako se hoće da državna vlast zna za sta? m'e u zemlji, ako se hoće da ona bu? dc obaviještena o tegobama i pat? njama naroda, nužno je, da štampi bude omogućeno, da ove tegobe i patnje naroda može da iznese. A kad dođe jedan predsjednik vlade ili ministar unutrašnjih djtjla, pa dade naređenje cenzoru, da ne da da se o njem išta piše, onda se dođe do takvo-« tumačen »a zabrane, da se na zabranjuie da se u listovima na? šim pominje ime g. Pribićcvića i njegovih drugova, predstavnika u vladi i u Parlamentu. Cenzura je kod nas vršena na taj način, da se na pr. kod nas zaplijeni ono što je izašlo čak u vladinom službenom listu. Kod nas su se na pr. plijenili u »Pravdi-« brzojavi presbiroa, koji su izašli u svim opozicionim pa i vla? dinim listovima. Jer kad g. cenzor ni? je mogao ništa da nađe za zabranu, našao je za zgodno da zaplijeni o? vakve brzojave samo zato, da nam za dva tri sata mašinskog čekanja napravi materijalnu štetu. Ja ne branim potpunu slobodu I štampe i uviđam, da je u težim si? I tuacijama potrebno ograničenje štampe. Ali štampa ipak treba da bude zaštićena od ovakvih zloupo? treba policijske vlasti, jer ovakove zloporabe, odnosno zabrane listova, ma nismo mo^li ni na kojt način da ispravimo. Mi smo dobijali admini? strativne onomene, da se ne može da piše i izvjesnim stvarima. Među? tim i ako smo mi dobijali takve opo? mene, mi smo vidjeli da se drugim listovima dopuštalo pisanje o ono? me* o čemu se nama zabranjuje pi? sati. Ovome, gospodo, treba jednom za uvijek stati na put. Ja držim, go? spodo, da ne treba da se ostave sa? mo četiri općenite riječi g. Tomlje? novića, po kojima se ne može usta? noviti preventivna mjera, nego tre? ba da se. gore istaknute šikane izrič? no zabrane. U predlogu se dalje kaže: da se može zabraniti rasturanje novina, a? ko se radi o uvredi vladaoca, člano? va kraljevskoga doma, stranog po? glavara, Narodnoga Predstavništva ili se neposredno poziva na otpor .za mijenjanje Ustava ili drugih za? kona. Ja ću da istaknem, da bi ov? dje trebalo umetnuti još nešto, što ima bar toliko važnosti, koliko i Narodno Predstavništvo, a to je pi? tanje vjere. Gospodo, može biti da će gospoda iz Srbije ovo shvatiti kao odjek klerikalizma ili nečeg to? me sličnog, jer kod njih nisu vični ovim formama, ali, gospodo, ja sam jz zemlje, gdje su se otimala mala djeca, gdje su se otimale djevojke i žene i gdje državne vlasti »nisu mogle« za ovom djecom preći pre? Pojedini broj K, 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina III. i ko samostanskih zidova; iz zemlje i gdje su predstavnici vlade izjavlji? : vali da državna vlast prestaje pred klostcrskim vratima. (Glasovi: Gdje je to bilo? Toga nije bilo u Srbiji!) To je bilo u Bosni, a da se to od? nosi na Bosnu, to se vidi iz toga što sam kazao, da se to dešavalo u klosterima. Mi smo tamo izmiješani i posljedice toga još i danas stoje (Jedan glas: Ko je to radio? Koja je vjera to radila?) Sporedna je stvar ko je to radio, samo kažem da je to bilo u Bosni pod Austro?Ugar? skom. Dakle, mi smo u zemlji ^dje jc usljed labavog držanja državnih vlasti bila razvijena propaganda, ko? ja po sebi vuče s druge strane de? fenzivu. I usljed takvih događaja kod nas su vjerske opreke malo ja? če nego li kod vas. Vi možda možete mirno da čitate kad jedan list napiše nešto o »ko? ranskoj pomraćenosti mozgova«, i vas to možda neće nimalo uzbuniti, kad bi (se tako što napisalo i za hrišćansku pomračenost. (Dr. Sima Marković: Dabome da nas ne bi ni? šta uzbunilo). Kod nas ta rečenica izaziva revolt, i to jedan jak revolt. I kad se, eto, hoće da zaštiti Narod? no Predstavništvo od ovakvih na? padaj a, ja držim da bi od toga treba? lo zaštititi i vjeru, pa se ovako važno .pitanje ne hi trebalo da stavlja u prelazne ustanove, nego obzirom na to, da smo sad interko-nfesionalna država, treba da se metne u Ustav odredba: »ili vrijeđanje priznatih vjera«. Ja ne tražim odredbu, da se o .vjeri ne može pisati, povoljno ili ne? povoljno, nego tražim, da se ne mo? že ni jedna priznata vjera vrijeđati. Ja držim, da kad se ovim članom traži zaštita kralja i kraljevskog do? ma, kad se traži zaštita stranih vla? dara i Narednoga Predstavništva, ,onda se u isto vrijeme može istaknu* ,ti i zaštita vjere u tome parvcu, da se ona ne može vrijeđati. Ponavljam, da ne tražim da se nc može povolj? no ili nepovoljno pisati o jednoj vjeri, nego da se ona ne može vri? jeđati i da se takvo vrijeđanje ima zabraniti. Nalazim da je bar kod nas u Bosni, gdje imamo tri vjere, da je bar za nas apsolutno potrebna jedna takva odredba. Treća razlika između prcdloga go? spodina Tomljenovića i našeg stoji u tome, što se u našem predlogu zahtijeva, da se konfiskacija ima o? baviti za 24 sata, a za druga 24 sata da je sud dužan da označi ili poni? šti zabranu. Pošto je već izjavlje? no, da će se ovo prihvatiti to se pri? ključujem tome gledištu i, da bi se štampa zaštitila od upravnih vlasti i njenih šikana dodaću samo toliko da bi tome predlogu trebalo dodati i naknadu za materijalno oštećenje. Ja mislim, da je apsolutno potrebno, da se uz dodatak, što ga je g. Tom? Ijenović predložio, pored roka za osnaženje uzapćenja izrično domet? ne i stav: »Materijalna šteta usljed dignute zabrane ima se naknaditi«. Jer gospodo, koja je korist od to? ga, što sud uzme redakciju u zašti? tu i*što sud ima da presudi da li se pisac ogriješio o zakon o štampi; koja je korist od toga, što će on do? biti razrješnicu, kad je izgubio dvi? jc hiljade kruna zato, što je štam? pao jedan broj, a policija ga uzapti? Ia i on taj broj nije mogao da рто? da? Ja mislim da kad policija ne će da vrati ni one brojeve, sa kojih jc skinuta zabrana, kad se to novi? naru i sutra dogodi i prekosutra po? noivi, a sud ga stalno razrješava, ja mislim, da u takvim slučajevima tre* ba i novinama priznati zaštitu i propisati naknadu, jer se bez takog propisa može od strane upravne vla? �Стпапа 2 — Strana .ПРАРДА* — „PRAVDA* sti sistematski ići na to, da se ruini* /Mobilizacija. Prvi telegram: »P a* slabi i razbijali su se o poznatu našu га izvjesna štampa. (Dr. Velizar riz, 8. marta. Danas se rasprostrta nemarnost. Životarila su, ali vrlo sla* Janković: U takvom slučaju može vijest po varoši, da jc naređena ino* bo, dva društva: zanatlijsko »Sanat« da tuži državu). Materijalnu štetu bilizacija 7 klasa čehoslovačkc voj* i Klub Naprednih Muslimana. Često poslije ukinute zabrane treba -dati skp. Ova je mobilizacija došla kao puta nabacivana je misao, da se sva novinama, bez obzira da li će tu šte* posljedica sve zapletenrjih odnosa društva fuzionišu, ali je vazda osta* tu naknaditi država ili činovnik ko* između Njemačke i Saveznika«. jalo na tom. U zadnje vrijeipe rodila ji je tu zabranu odobrio. Nama je Drugi telegram: »Beograd, 11. se je ozbiljnija misao: da se fuzio* svejedno, ko će tu materijalnu štetu marta. Ovdašnje ČehoslpvaČko pos* nišu Klub Napr. Мце! »a »Terekija* nadoknaditi, ali ona se treba da da, lanstvo demantije vijesti beo^rad* tom«, čije je djelovanje usljed rata jer je inače upravna vlast u stanju, skih listova o mobilizaciji u Geho* bilo suspendovano. Ta misap se je da uništi jedan list ili jednu stranku, slovačkoj republici«. ovih dana konačno i ostvarila, te je Čemu te laži? Ko ih progura i po Klub i »Terekijat« proveo fuziju i koja se njoj ne sviđa. Mi smo, gospodo, u svome pred* čijem nalogu? Ali sve je badava: ko* prerađena pravila poslao Vladi na logu bili istaknuli, da se ne može us* liko god krupnim slovima se štam* odobrenje. Čitaonica se zove »Tere* tenoviti ni cenzura, niti kakva dru* pala po novinama riječ mobi li* kijat« i zasad broji preko 150 čla* ga preventivna mjera. Ali pošto je z a c i j a, u narodu je njen eho sa* nova. u tumačenju redakcije ovoga pred* mo potmulo mrmljanje i prokli* Ovdje moramo konstatovati bol* loga g. Tomljcnovića istaknuto, da n janje! nu činjenicu, da još ima među na* to spada u zakon o štampi, mi bi šim starijim ljudima takovih, koji mogli da načelno prihvatimo pita* bi htjeli da se od mladeži ograde nje te cenzure, jer je ona u izvjes* kineskim zidom, mjesto da je pri* nom momentu veoma potrebna i vlaci među se i dobrim savjetom i mogli bi u ovom pogledu prihvatiti rta gospodina ministra trgovine i in* primjerom upućuje na dobro i od* novu redakciju. Posto držim, da su dustrije. vraća od zla. Д11 nas tješi, da takvih naši prigovori stvarni i da ne idu Zemaljska vlada u Sarajevu, od* nema mnogo, što jc najbolje poka* ni za kakvim tendencijama, nego sjek za trgovinu i obrt preuzela je žalo sijelo uoči Rcgaiba sa Mevlu* za tim, da se osigura sloboda štam* od bivše austrougarske vojne upra* dom i predavanjem, koje jc bilo po* pc u granicama zakona, ja držim da ve veće količine sirovih neprerađe* sjećeno jednako kako od mlađih ta* bi bilo potrebno, da gospoda ove na* nih koža u raznim skladištima po B. ko i od starijih. Moralni uspjeh o* še nadopune malo prostudiraju. Sto* i H. Ove je kože zem. vlada raspro* vog sijela dao je mnogo volje i sna* ga bih nredložio, da se o ovom čla* dala i primila za njih znatne svote. ge novom društvenom odboru, da nu nc glasa prije, nego se g. Toml'je* Međutim u svim ovim slagalištima na započetom radu ne malaksa, a nović i njegovi drugovi definitivno bilo je mnogo koža, koje su pojedi* mi poznajući odbornike tvrdo vje* izjasne o ovom našim dopunama. nim trgovcima na osnovu rekvizicije rujemo, da će biti u stanju savladati Potrebno je da se ovo ptanjc malo oduzete, a nijesu im bile plaćene. sve prepreke i društvo podignuti u ventilira i da se ovako jedna važna Kad je zem. vlada primila novce za red kulturnih društava, kako to i od* stvar, kao Što je pitanje slobode ove kože, bila jc njezina dužnost, da govara našem brojčanom razmjeru štampe ne prelomi danas običnim podmiri potraživanja trgovaca za i materijalnoj snazi. glasanjem, nego da se još malo o predane kože, a da samo sa viškom Ovdje nc možemo, a da se nc do* ovoj stvari prodiskutuje u jednom slobodno raspolaže. To vlada među* taknemo jedne vrlo karakteristične odboru, u jednoj užoj konferenciji, tim nije učinila, već je novac potro* činjenice. Poznato je da je Grudicu pa da se tek onda prede na glasanje. šila. Među oštećenima ima i takovih, u oku »Majevica« i da tom aniino* kojima je to bio sav imutak, na koji zitetu dadne i vidan znak, stao ju su ipak morali platiti znatan porez jc progoniti. Čak ju je iz njezinih prostorija silom deložirao, da nasta­ na tečevinu. Stoga upućujem gosp. ministru tr* ni jednu familiju u zgradu, u kojoj se nikad nije stanovalo i koja je govine i industrije pitanje: prevelika za jednu porodicu. Hrvati U koju je svrhu zem. vlada prim* »Srpska Riječ« i naši pregovori s katolici ogorčeni tim postupkom o* vladom. Jučerašnja »Srpska Riječ« Ijeni novac za prodane kože upo^ držali su ovih dana svoju skupštinu trebila i zašto nije podmirila traž* javlja, da su se morah prekinuti pre* na kojoj su zaključili, da sagrade govori usljed »najnovijih, pretjera* bina za naplaćene kože te da ft ste vlastitu zgradu za »Majevicu«. J e« nih i upravo neprihvatljivih... (tu Voljni narediti zem. vladi u Saraje* dan b i r t a š nudi u tu svrhu joj se zalilo pero pa je i slagar slo* vu, da to sajla učini. Pošto Ustavotv. Skupština još ne 200.000 K, a jedan profesor žio samo neka nerazumljiva slova) i 1000 K od svoje mizerne č i* z osi joda, molim pismeni odgovor. upravo in a li ni t i h zahtjeva M. J. n o v n i č k e plaće. Ovo istakom Primite i ovom zgodom, gospodi* O. Zahtjevi su upravljeni protiv te* ministre, uvjerenje o mom odlič* smo za primjer i ugled našim boga* žaka.« U ovoj njenoj vijesti nas ni* nc tašima. Naročito upozorujemo g. nom poštovanju. malo ne interesu je njen sadržaj, koji Abdurahmanagu Prcića, koji, kako Beograd, dne 10. marta 1921. je sigurno netačan, već je citiramo je nama poznato, nije dosad nigdje Salih Baljić, stoga, da i naši čitaoci, koji inače ne učinio sličnog za opću muslimansku narodni poslanik. čitaju »Srpsku Riječ«, pročitaju tu stvar. Muslimani u Tuzli, odakle je riječ »mahniti«. Ne bismo mogli na* i on i među kojima jc stekao ovaj ći boljeg primjera za definiciju poj* imetak, s pravom upiru oči u njega ma »balkanizam«. Dok nas u Beo* i čekaju, da svoje ime ovjekovječi, gradu susreću sa lijepim, učtivim i kao sto to očekuju i od ostalih bo* uglađenim gostima, dotle nas njihov gatijih muslimana. Članovi. organ javno naziva »mahnitim«. Tuzla, 12. marta. Kako se treba da vodi politika pre* Odavno se nc javismo. Izgleda ma takovoj politici, neka sami čita* kao da se ni nema šta javljati. No oči prosude. to nije. Običavali smo dosad iznositi »Riječ« ne će skrštenih tuku. Za* one stvari, koje treba podvrgavati grebačka »Riječ« u broju od 10. dv. kritici ili osudi, a čine se od strane mj. piše u članku pod naslovom upravnih ili policajnih organa. Ovaj UNUTARNJI. »Nemir u Evropi« Lovo: »No to, što put ćemo učiniti iznimku i pisati o i Specijalna debata u Ustavnom Od* smo još srazmierno mala država, ne našim zgodama ili nezgodama. znači, da nemamo svoje aktuelne za* Kod nas je društveni život ispod boru. Dalje je primljen član 72., ko* daće u uznemirenoj Evropi, pa da kritike, sto se napose nas muslima* ji govori o postojećim sankcijama i skrštenih ruku moramo ili srni* na tiče. Istina ni kod drugih nije sa* apelacionim sudovima i član 73. jemo da gledamo, što oko nas biva. svim dobro, ali je kod nas najgore. o stalnosti, premještanju i penzioni* I mi, i to b ? š kao n a j s r e đ c * Imali smo (a još i sada je) Narodnu sanju kasacionih sudija. Ova su dva nija cd novih, država, koje Čitaonicu, kojoj smo svi bez razlike člana primljena. Član 72. glasi: »Postavljanje kasa* su naslijedile A u s t r o u g a r* vjere i narodnosti bili članovi. Iza sku, imademo svoju zadaću, koju izbora za konStituaptu pravoslavni cijonih i apelacionih sudija i pred* smo dužni da vršimo i pošteno iz* su — bar se tako priča — bili ražo* sjednika prvostepenih sudova vrši se vršimo i u svoju korist, ali i u ko* Čarani sa držanjem muslimana i pd* kraljevskim ukazom na prijedlog rist Evrope«. lučili su, da u cilju separisanja i na* ministra pravde između broja kan* puštanja narodnog jedinstva osnuju didata, koje bira izborno tijelo, čiji Kad smo nročitali, sjetili smo se nekidašnjih riječi »Balkana«, da Sr* srpsku! zapravo pravoslavnu) čitao* će se sastav zakonom odrediti«. Prvi stav člana 73. glasi: »Sudije bi moraju biti prvi u oslobađanju niču. Čim je ta namisao realizovana, Rusije. »Riječ« to nije smjela direk* ispisali su se skoro svi pravoslavni sviju sudova su stalni. Sudija nc mo* (no da izreče, ona će poizdaleka za* iz Nar. Čitaonice. Hrvata katolika i že biti lišen svoga zvanja niti ma obići, temeljito preparisati svoje či* jest bilo vrlo malo п Nar. Čit. izu* iz kojeg razloga uklonjen s dužno* taoce i vrlo oprezno, kako to već o* zevši činovnike, jer su se oni okup* sti protiv svoje volje bez presude na umije, postati organ onih, koji bi ljali u svom pjevačkom društvu »Ma* redovnih sudova ili disciplinarne nas rado poveli u još jednu krva* jevici«. Muslimani, koji su i prije ra* presude kasacionog suda. Sudija nc vu tragediju. Zašto nc, kad smo naj* ta imali svoje čitaonice nastojali su, može biti tužen za svoj sudački rad da to i zadrže, ali su pokušaji bili bez odobrenja nadležnog apelacio* sređeniji?! Pitanje BiljeSko. Ikši dopisi. Politižhl pregled. Pozdrav iz starog doba jest stalno dobar i uvjek priznat, pravi Schicht-sapun sa znakom: „Jelen". koji rješava tvaku domaćicu muke i brige oko pranja. Dobiva se u poznatom Izvrstnom kvalitetu u komadima od ‘Д kile. Booi 267 — Broj nog suda. Za članove viših sudova ovp odobrenje daje k^sacaom sud. Drugi stav tog člana koji je odbi* jen glasi: »Sudija može biti premje* šten samo po svojem pristanku kao i џ slučaju premješten ja na visi su* dijski položaj«. Treći stav je primljen sa izmje* nqm g- Divca te sada glasi: »Sudija može biti u službi do navršetka 65. godine svog života a predsjednik ka* ^acionog i apelacionog suda do na* vrsetka 70 godine. Prije toga roka može se staviti u nenziju samo po pismenoj molbi ili kada tjelesno ili duševno oboli, da ne može vršit svo* ju dužnost. Odluku o penzionisanju u ovom posljednjem slučaju donosi kasacioni sud«. Član 74. (o budžetu) primljen većinom glasova, glasi: »Svake godi* ne narodno predstavništvo odobra* va državni budžet, koji vrijedi sa* mo za godinu dana. Budget se mo* tvu najdulje za mjesec dana od dana njegovog sasfanka. Jcdnovremeno sa ra podnijeti narodnom predstavnik* bud getom podnosi se narodnom predstavništvu na uvid i odobrenje i završni račun posljednje istakle га* čunske godine. Narodno predstav* ništvo ne može predloženih partija uvećavati, a ne može ih smanjivati i izo.stavbati. Budget se odobrava po njegovim partijama, i izvršenje bud* geta propisat će se zakonom. Član 75. (o d v a n a c s t i n a m a) primljen je većinpm, a glasi:. »Dok se ne odobri podneseni mu budget .narodno predstavništvo može odo* bravati dvanajstma za jedan ili vi* ,še mjeseci. Ako odobreni budget ,ne obuhvaća od raspusta do saziva narodnog predstavništva, kao i za .vrijeme, za koje je odloženo narod* .no predstavništvo po članku 46. us* .tava i za to vrijeme vrijedit će već .odobrene dvanajstine. Član 76. budgeta (o z a j m u) pri* mljen jc jednoglasno, a glasi: »Dr* žavni porez i opće državne dažbine ustanovljuju se samo zakonom. O državnim zajmovima riješavati ćc narodno predstavništvo. Vlada jc dužna da narodnom predstavništvu podnese glavnom kontrolom ovje* rovljeni točni izvještaj, da li su u* govori o zajmovima zakl[učeni i iz* vršerri u smislu zakona. Zajmovi iz državne imovine mogu se davati sa* дпо na osnovu zakona«. Član 78. (o p o r e s k o j obave* zi) ■prim'hen većinom glasova, a glasi: »Poreska obveza je onća. Po* rez se nlaća no 'oreznoj snazi i pro* agresivno. Kralj i nasljednik prestolja .plaćaju državni porez na privatno дшапјЗ. Nikakova pomoć stalna ni .privremena, nikakav poklon ni na* grada ne mogu sc dati iz državne kase, ako nisu na zakonu osnovani. Sve su državne dažbine jednake za sve dijelove«. Član 79. (o državnoj trnovi* ,n i) glasi: »Državnom imovinom up* ravlja ministar financija, u koliko to zakoni drugačije ne naređuju. O na* Činu otuđenja dnžavnih dobara do* nijet će naročiti zakon. Pravo mo* .nopoja pripada državi. Rude, Ijeko* vite vode, vrela i prirodne snage su svojina države. O davanju rudarskih industrijalnih ili ma kojih povlasti* ca doni jet će se naročiti zakon«. Član 80. (o kontroli d r ž a v* nih računa) glasi ovako: »Za pregledbu državnih računa i nadzi* ravanje nad izvršenjem državnih i oblasnih proračuna stoji glavna kon* trola kao vrhovni računski sud. — Zakonom će se odrediti, u kojem ćc slučaju protiv odluke glavne kon* trole imati mjesta žalbe kasacionom (Sudu. Glavna kontrola pregledava, ispravlja i likvidira račune opće ad* .mimstraćije i svih računopo'iagača .prema državnoj blagajni. Ona mo* tri, da se ne prekorači ni jedan iz* �Rpoi 267 — Broj datak ipo hudgetu, da sc neka suma ne prenosi iz jedne budgetske par* tije u drugu. Ona završujc račune svih državnih uprava i dužna je pri* kupiti sve potrebne dokaze i ovlaš* tenja. Završni račun državni podno* si se narodnom predstavništvu na riješenje s primjetbom glavne kon* trole i to najdalje za jednu godinu računajući od završetka svake račun* ske godine«. Predlog je primljen ve* činom glasova. Drugi, treći i četvrti stav ovoga člana naknadno će se ri* ješavati. Od člana 81. (o vojnoj duž* n o s t i) prima se većinom glasova prvi stav koji glasi: »Vojna je služ* ba obveza opća po odredbama za* kona. Ustrojstvo i veličina vojske i mornarice propisuje se zakonom. Formiranje jedinica u zakonom рго* pisanom obujmu propisuje kralj u* redbom na predlog ministra financi* ja, te vojnog i mornarice. Koliko će se vojske držati pod zastavom od* redu je se svake godine proračunom odnosno budgetom«. Član 82. glasi: »Krivice, koje učini građanin u društvu s vojnikom su* đit će građanski sudovi«. Ovaj član primljen je jednoglasno. VANJSKI. Predolg antante za reviziju sevr* skog ugovora. Prije deset dana je predložila antanta Grčkoj i Tur* зкој, da se odašalje jedna saveznič* ka istražna komisija u sporne kra* . jeve. Turska angorska delegacija je bila sporazumna, ali nije grčka. Po* slije pet dana odustaju saveznici od svog prvog predloga i predlažu ne* ke konkretne izmjene sevrskog u* govora. Grčka ovaj put prima, ali turska delegacija izjavljuje, da ne* ma punomoći, da na to pristane i da treba mjesec (!) dana roka, dok ode u Angoru i natrag. Te su izmje* ne ove: Potpuna evakuacija morskih tjesnaca i odstranjenje utvrda. Sa* veznici bi zadržali ipak dvije utvr* dene tačke sa svojim granizonama u Galipolju i Čanaku, tako da mogu dominirati Dardanelima, ali nikakvo utvrđenje ne smije biti podignuto ni od strane Turaka, ni od strane sa* veznika od Dardanela pd do Rodo* sta. Na obalama Mramorskog mora turska bi vlast bila potpuno uspo* stavljena, ali bi saveznici zadržali pravo kontrole nad Bosporom. Tur* ci bi imali pravo, da poprave čari* gradske utvrde, a naročito utvrde na liniji Čataldže. Savezničke trupe po* stepeno bi ispraznile Carigrad. Svi vanjski znakovi otomanskog suverc* ni teta bili bi ponovno uspostavljeni. Međusavezničke financij* ske kontrole b Нс b i st a v* Ijenc pod počasno (!) pred* sjedništvo turskog mini* str a financija. Osim toga u njoj bi zasjedavao i jedan pp r c d s t a v n i k Turske. Tur* ska bi vojska mogla povećati svoje efektivno stanje do 60.000 ljudi na* mjesto 35.000 predviđenih sevrskim ugovorom. Efektivi žandarmerije bi* И bi također povećani. Što se tiče Tracije, govori sc, da bi nju trebalo staviti pod međunarodni režim. Su* verenitet Turske nad Smirnom bio* bi preciziran i izražen time, što bi grad bio pod turskom zastavom. Ta bi oblast dobila jedan autonomni re* žim, koji bi zagarantovao proporcio* nalno predstavništvo grčko*turskog elementa. Osim toga Turci bi u ob* lasti Smime uživali izvjesne financi* jalne i ekonomske povlastice. Pri* stanište Smirna bilo bi slobodno za tranzit turskog zaleđa. Grci ne će istražne komisije. Grčki delegati i dalje stoje nepo* pustljivo na svom stanovištu, te ot* klanjaju odašiljanje istražne komi* sije u Smirnu i Trakiju. Odgoda sklapanja mira između Amerike i Njemačke. Berlinski li* stovi javljaju iz Newyorka, da su Hardingovi planovi glede sklapanja mira sa Njemačkom usljed krize га* da reparacija odgođeni. Harding je mišljenja da bi se prihvat Knoxove rezolucije glede sklapanja mira s Njemačkom u času kada^ saveznici mobikzuju protiv Njemačke, da je prisilo na prihvat odštetnih zahtjeva mogao tumačiti kao afront . protiv saveznika. Radi toga je Hrding po* zvao senatore iz komisije za inostra* „PPAB5V — „PRAVDA* Страна — Strana 3 Kotarsko vakufsko mearifsko na djela, da raspravljaju ugovor sa Kancelarija je zadruge u magistra* I povjerenstvo u Prnjavoru. Kolumbijom i da za sada odgode ra* tu, prizemno, br. 8. Tu se primaju spravu o miru sa Njemačkom. prijave od sutra, od 3—sati po po* Broj 33/21. Llod George nepopustljiv. »Petit dne. Parisien« objavljuje razgovor sa mi* »HercegsBosna« zemaljski osigu* Natječaj. nistrom predsjednikom Lloyd Gcor* ; ravajući zavod. Kao što jc poznato Kod ovdašnje gradske džamije u* geom, koji je izjavio, da je Njemač* »Herceg*Bosna« zemaljski osigura* ka svojom nespretnošću prouzroko* vajući zavod za Bosnu i Hercegovi* pražnjeno je mjesto imama i vaiza, vala prekid pregovora. Trebalo jc da nu u Sarajevu bio je do sada pretež* koje bi sc imalo popuniti početkom se nagađamo, što smo i učinili. Nje* no u rukama stranog kapitala. Prije aprila ove godine. Godišnje berivo osigurano je za mačka je radi toga u teškom polo* kratkog vremena, većina akcija pre* žaju, jer ima tehničare i tvorničare, šla je u domaće ruke tako, da je sa* vrijeme od 3 godine i to po 12.000 K ali nema državnika. Tvrdokorni ot* da ovaj zavod postao u istinu prvi godišnje u novcu od vakufa i ehali* por Njemačke neće nas moći ganuti. i jedini osiguravajući zavod u Bosnj je, te besplatnim stanom i baščom Lloyd George je dalje naglasio sim* i Hercegovini sa pretežnim učešćem u naravi. Osim gornje plaće pripada zvanič* patije .Engleske prema Francuskoj, domaćeg kapitala. Da bi što jače pa jc rekao, da su se nakon rata o* razvio svoju djelatnost, zavod na* niku i pravo pobiranja možebitnog sjeća ji privrženosti Engleske za mjerava ubrzo povisiti svoj akcijski isposlovao ja državne potpore koja Francusku još pojačali. Konačno jc kapital. Nacionalizovanjem i pove* ćc se tražiti. Natjecatelji za ovo zvanje imaju izjavio, da sc pouzdava u Brianda i ćanjem ovog akcijskog kapitala za* vodu se pruža mogućnost, da svoje najdulje do 20. marta tek. godine Berthtelota. djelovanje proširi ne samo širom priposlati ovome povjerenstvu svoje Bosne i Hercegovine, nego i na čita* vlastoručno pisane molbe uz ostala vo naše ujedinjeno kraljevstvo, pa dokazala i svjedodžbe sa kojima bi se ovime skreće pažnja svim intere* mogli dokazati svoje usposobljenje. sentima, da se po stvari svih osigu* Poželjno je, da zvaničnik osim ranja obraćaju na ovaj zavod, koji u vjerskom bude i svjetski naobra* sjetite se je već i dosada svojom kulantnošću žen, te napredan u duhu vremena. i solidnošću dokazao, da je svakog U Prnjavoru, 27. februara 1921. povjerenja dostojan. 254 Kot. vakuf, mearif. povjerenstvo. Dobrovoljni, prilozi za »J. M. O.«. ■■■■■■■■■■ G. Nazif ef. Kuskunović iz Busova* če uplatio je dobrovoljnih priloga za našu organizaciju 1534 K, a da* u Zrinskog ul. 11. (Ćumurija) rovaše slijedeća gospoda: Salihaga 1 Jovrić 396 K, Avdaga Ekmeščić 100 j K, Meho Meran 40 K; po 36 K: Ibra* Pregovori s vladom. Jedan ovda* him Mustajbcgović, Mehmed Hali* šnji list je donio, da su završeni lović; po 30 K: Mujaga Saračević, pregovori našeg poslaničkog kluba Husein Novalić; po 26 K: Nazif Muradif Karahasanović s vladom, a drugi, da su prekinuti. Beslić, Vcjsil Ekmeščić; po 20 K: Nije istina ni jedno ni drugo. Sinoć Smajo Travnjak. Suiejman Mumino* smo govorili telefonski s našim klu* vić, Derviš Salih Bojo, Hazim Ek* Centralna drogerija bom i javljeno nam je, da pregovori meščić, Meho Bešlić, Mehmed Beš* lić sin, Hasan Bešlić, Salihaga Mer* Braća Šahinagić teku nesmetano dalje. I ovom prili kom upozoravamo naše čitaoce, da dan; po 16 K: Mujo Ekmeščić, Ham* Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 ne vjeruju istom kakvoj god novini do Navolić, Aimas Solić, Husein Telefon 319. iMulahasanović, Osman Baručija, bez ikakve rezerve ono, što se tiče Trgovina medikamenata, đrogerijskih Meho Baručija, Mušan Baručija, Ša* pregovora naših s vladom. I kemiČkih proizvoda, robe od gume, ćir Husanović, Meho Ekmeščić bri* zavoja i kirurg, instrumenata, kao i Produljen rok za predaju odmet* co, Hasan Ridžalović, Jusuf ef. Mu* fotografskih aparata i potrebština. Ve­ nika. »Politika« javlja, da je Mini* loosmanović, Hamdo Mešanović; liki izbor inozemskih safuna, parfuineri|e, kozmetičkih potrebština I spužvi starski Savjet na 10. ov. mj., kada po 12 K: Edhemaga Ekmeščić, Ah* Skladište svih mineralnih voda 1 r. d. je istekao rok za predaju odmetni* mo Ekmeščić; po 10 K: Mehmed ka u Sandžaku i Makedoniji, na te* Ekmeščić, Rasim Ekmeščić, Suno legrafski prijedlog ministra g. Draš* Sunulahpašić, Osmo Sunulahpašić, kovića produljio taj rok do 20. ov. Muhamed Sunulahpašić, Ibrahimaga mj. Isti broj »Politike« donosi iz* Saračević, Ismet Saračević, Tahir vještaj o putu Draškovićevu kroz te Buljubašić, Hamdija Deljkić, Avdo krajeve, gdje je, kakojepozna* Mangić, Zejnil Paloš, Šaban Tirić, to, otišao sa zadaćom, da Ibrahim Tirić, Ibrišim Tirić, Meho od 8—10 cmtr. ispita tužbe sandžačko* Tirić; po 8 K: Suiejman Navolić, Cijena po kg 16 K. makedonskih (muslimana Huso Dizdarević, Kamber Karač, I* zbog užasnih pokolja. Po brahim Đafić, Mulo Hidić; po 6 K: te raznih tome izvještaju dolazio je g. Draš* Avdo Beslić stari, Meho Tulić, Ibra* ković mnogo u dodir s narodom, ko« him Mulahasanović, Meho Mujkić, ji mu je iznio svoje tužbe i molio Mušan Husanović, Omer Husanović, ga, da se rok produži bar do 1. ap* Ibrahim Husanović, Osman Husa* Preporučuje uz najumjerenije,cijene rila, jer da je to neophodno potreb* nović, Fejzo Husanović, Mehmed no. S ministrom su u pratnji i tri Srebrenica, Mušan Srebrenica, Nu* muslimana poslanika iz tih krajeva. ri j a Srebrenica, Bajro Srebrenica, Budget — 32 milijarde kruna. Beo* Alija Srebrenica, Avdija Srebrenica, gradska »Večer« javlja: Gotovo sva Mustafa Baručija, Fejzo Srebrenica, trgovina gvožđurije i boja državna nadleštva poslala su mini* Ibrahim Dizdarević, Ibrahim Dizda* SARAJEVO, Aleksandrova br. 38. starstvu financija svoj budgetni rević, Mustafa Hodžić, Hasan Ho* predlog za ovu budgetnu godinu. Iz džić, Omer Baručija, Islam Dizda* Prodaje se podnešenih predloga se vidi, da je rević; Smajo Dizdarević 4 K; po 3 budget za ovu godinu silno porasao. K: Omer Baručija, Avdo Baručija, Prošle jc godine budget iznosio pre* Ibrišim Baručija. Hamid Baručija; ko 4 milijarde dinara, a prema pod* po 2 K: Lutvo Hodžić, Asim Krc* nešenim predlozima dosiže za ovu Ševljak, Salih Begović, Osman Be* godinu oko 8 milijardi dinara, što gović, Huso Baručija, Omer Hadžić, na malo i veliko, uz umje­ znači, da bi na svaku osobu, uraču* Ibrahim Hadžić, Meho Baručija, Sal* renu cijenu. — H. Adem navši i žene i djecu, otpalo 666 di* ko Hodžić Beso; Rašid Baručija 1 K. Mornjaković, Sarajevo, Nadnara godišnjeg poreza. Na prvom Trpite li od reumatizma, ili od u* Kovaui ul. 37. mjestu jc ministarstvo loga? Mazanje Fcllerovim pravim vojno, a zatim ministarstvo sao* Elsafluidom pravo jc dobročinstvo! braćaia i građevina. I ako su mnogi 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne PAPiRNiCA I od ovih razloga opravdani, ipak će boce 42 krune. Državna trošarina I ; HAMDIJE KOPČIĆA I ministarstvo financija s obzirom na posebno. državnu financijsku moć da predvi* Trebate li blago, pou6zdano tjera* đene sume reducira na ono, što jc juće sredstvo? Fellerove prave Sisa* i preporučuje svoje bogato stovarište ž najpotrebnije. U tu svrhu će mini* pilule vrše svoju dužnost! 6 kutija $ svih vrsta papira, kancalarijskog i Y star financija pozvati delegate svih 18 kruna. — Zagorski sok za prsa i ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ ministarstava, da s njima pretrese obavljaju brzo i točno. kašalj 1 boca 9 kruna. Švedske žc* 2 sve budgetne stavke, pa da tako iz* ludčanc kapljice 1 velika boca 20 л Cijene umjerene. vrši potrebnu redukciju. kruna. — Omot i poštarina poseb* Ф Sarajevo, štrosmajerova ul. Tel. 619 ф Mljekarska zadruga u Sarajevu o* no, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, osnovana. Jučer sc je, u nedjelju 13. Stubica donja, Eslatrg br. 310, Hr* o. mj. održala konstituirajuća skup* vatska. E. ština iste zadruge. Izabrano jc rav* nateljstvo i nadzorni odbor, te ima* du danas prvu sjednicu, i zadruga time počimlje već danas svoj rad. Upisalo se je jučer 40 članova za 80 stara sa 1000 m2 zemljišta i šta­ udjela, a ima momentano još jedno Iz „Srpske Riječi* od jače: lom prodaje se. — Upitati u 30 interesanata, koji sć žele upisati. „Ustanak se iiri“. upravi lista. Udjeli iznose 400 kruna na svaku — Telegram „Srpskoj Rijeći“. kravu, vlasništvo su člana i on ih H e i в i n g 1 o r 8, 13. marta. — Po jednom dobiva kad istupi iz zadruge, a druk* avaničnom telegrama iz Rige i t. d. . . čije mu nose dividende. Uplaćuju Braka čaet! Dosada niemo znali, da g. Koba­ se u mjesečnim obrocima po 50 «K. sica i sa Helaingforeom telegrafski opoi. S MUSLIMANI i i GAJRETA | Nb zaboravite zabilježiti! fotografski atelier QomaćB vijesti. Prispjelo! hovanih Blisera motika oi во-?o №g Petar Mllušić I drug sito i obodova Trešeljah. Kuta Oglasujte u „Pravdi". �Broj 267 — Epoj „ПРАВДА“ — „PRAVDA" Strana 4 — Страна Nešto i za Vas! Racionalna njega ljepote. Izvrsna naravna njegu kose. Želite li racionalno njegovati lice, rake; odstraniti prištiee, sajedice; hrapavu oporu kožu učiniti svježom i elastičnom, upotrebljujte FELLEROVU PRAVU POMADU ZA LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15 . ELSA-TOALETNE-PAST1LE, 1 kutija K 10 60. Pomada usnice po K 2’— i 4*—. Porast kose unaprezjuje, kožu na glavi krijepi, od ćelavosti i prerane sjedine čuva FELLEROVA TANNOCH1NA PO­ MADA Z V PORAST KOSE „ELSa\ 1 veliki porculanski lončić K 1) —• JAKI KATRANOV SAPUN ZA GLAVU K 14, . MAGJARSKI BRKOMAZ po K 6 — i 8’—, NEŠKODLJIVA ulja za kosu, orahovo ulje, mala boca K 6 —, velika K 30’—, ŠAMPON za pranje kose K 4‘—. Ideal svih sapuna. UGLJEN prodaje po K 52 za 100 kg. postavno kuća jest FELLEROV LJILJANOV MLIJEČNI SAPUN K 19’—, TEKUĆE LJlLJANOVO Protiv tjelesnoga znojenja MLIJEKO K 12- - i 15—, najfiniji glicerin K 6'— i 30-—. Vaselin po K 3’—, 7’— i 12* . Neškodljivi puder sa lice a vrećicama po K 5 —. Rumenilo, 10 omotića K 20’—. djeluje pouzdano FELLEROV BELSA“PRAH ZA POSIPANJE, 1 kutija K 10*50. Što je EISA-FLUID, to se zna! Puder gospogle, koja se u to razumije, 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce K 42’—. jest pravi DraKLUBERA HEGA-PUDER bijel, гова. Velike elegantne kutije K 24 -- Kurje oči Za usta i zube! bradavice, žuljeve odstranjuje se teme­ ljito i brzo FELLEROV1M TURISTIČKIM MELEMOM „Elsa- u kutijama po K 5’— i 7 50 i FELLEROVOM TURISTIČKOM TINKTUROM „Е1ва“, 1 bočica K 10—, Hega-zubni prah ва kisikom, i kutija K 20’—, Dra Heidera prah za zube 1 kutija K 6’—, Elsa-voda za usta K. 30, četke za zube počamši od K 20—. Fini parfemi Protiv gamadi francuski, originalna boca po K 40’ —; na vaga prema količini робатМ od K 20'—; Sachet (mirisavi jastučić za rubeninu) K 8'—. kao muha, buha, stjenica. rusa, djeluje pouzdano i temeljito ELSA-PRAH ZA GAMAD. Velika kutija K 15—. Tink­ tura za stjenice K 30’—. Naftalin po­ čamši od K 2*—. iM 5^8 Sol Cl Sime Milutinovima ulica 2. žEljBZdFsha industrija d. d. (prije Racher i Babić) Sarajevo, telefon 24. Šta se svaki dan treba 1 Engleski melem K 2’—, Ljsoform K 30, pravi Lveol K 30-—, kompletni irigatori najfiniji K 150'—, Kamfor K 3'—, Кашforne kugle K 5'—, arnika po K 6‘— i 30’—, Crnogoričin miris za sobu K 35, Malinov sok K 30’—, Kineski čaj po težini poeamši od K 3’—• Miševi I štakori! Otrov za mičeve K 8’—, otrov za šta­ kore K 8*— i 10'—. računaju se POSEBNO, ali što jeftinije. Što više ве ua jedan puta naruči, to se manje ovim troškovima poskupljuje roba. Kod upita EUGEN V. FELLER, ljekarna Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. kod 1Увш, štakori, stjenice i žohari „Mjeseca" Eaščaršija, Hotel Ghazi AHMEDA TATAREV1ĆA snabdjevena je svima Ijekcvinia, pa eo preporučuje svima mnslimanima. Ima taze ribljeg zejtina (bolukjaga', bakama sa gušu. Epilepticon protiv padavici, hopove sa kuovet sa iznemogle ni niske starije osobe, katran auji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miševe, serail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količinu. i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenke K 15.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti mrava K10.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J Q n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni zastupnici traže se! SSS Speick safun od 1.1. Calderara i Bankmann iz Wiena kao i ostale parfimerijske artikle uz umjerenu cijenu nudi t DOK ZALIHA TRAJE Albert Abinum trgovina galanterijske robe na veliko. „PROMET0 trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. Preporučujem košnice za pčele Narudžbe adresirati na: Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA nudi svoje bogato skladište eksera, emiliranog posuđa, Wertheim-blagaj na, i sve ostale željezarske robe. Cijene su vrlo umjerene! — Ponude se razašilju na upit! Omot 1 poštarina treba Bvagda priložiti poštanske biljega za odgovor. 0 Рг • prometno d oničarsko društvo koje se nalaze kod mene na skladištu. Brza otprema uz najpovoljnije cijene. OhmEd RBzakoidć, stolar Agenfarna i homisionalna poslovnica Sulejman Mulić, Zagreb. FOJNICA (kod Kreševa) Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče u svim mjerama, kao i staklarski kit, nadalje cilhidere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica staklr porculana WEI5S i DRUG, Kupuje i uzima u komisiju ovčije, ko­ zi] e kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, te* letine, kravine i t. d. i svega posto* larskog pribora. Daje informacije u svim trgovačkim poslovima u Jugo* slaviji, čehoslovačkoj i Njemačkoj Austriji. Kod raznih upita priložiti marku za odgovor. Brzojavna a dre* sa: Sulejman Mulić, Zagreb. ZAGREB, kraj paromlina. Važno za pušače! Znameniti najfiniji cigarpapir ,,Merhamet“ može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz snižene cijene na veliko, nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 i H. Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. BF* Ргерошш se svakome, da puši samo taj papir. drva, ugljena,drvenog ugljena Brzojavi: Promet. Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Ovlašteno carinsko posredništvo. Intb. Telef. Z9. PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica; Ljubljana. Podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica, Maribor, Ptuj, Split i Trst Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K 45,000.000 Prima uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4% NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije Obavlja sve bankovne i mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantnije. Daje sezonske 1 aprovizacijske kredite. Kupuje I prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsti po dnevuom tečaju. Financira erarične dobave. UF* Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. Odgovorni urednik; ibrahim Muhić. VlMnik: Centralni Odbor J. M. O. ""Ш01 Štamparija Dunlel & A. Kaj on, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/597ea93ff0d3e503ad97f4eb55a27e70.pdf 69dc052cac911860ed22f3580244b693 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. PFAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 30 (268) Sarajevo, četvrtak 17. marta 1921. (7. Redžeba 1339,) Sporazum postignut. za ulazak Muslimana u vladu odlu? čujuću ulogu igra borba između kla? snih, partijskih i državnih interesa. Želeti jc da interesi naroda i drža? (Naš naročiti telefonski izvještaj). ve budu viši od interesa partije i Beograd, 16. marta. mani u odlučnom času mnogo do? klase, da oni pobeđe i klasu i partiju. Jučer u 9 sati prije podne sastao pridijeli za konsblidovanje unutraš? Najveća nesreća za pravilno shva? se je klub naše organizacije, da ko? njih prilika naše države. tanje i rešavanje agrarnog pitanja u Zatim su delegati rekapitulisali i Bosni leži u tome, što od iznošenja načuo odluči, kakvo če stanovište zauzeti prema rezultatima pregovor zabilježili glavne tačke sporazuma. ovog problema u javnost, govori se ra, koji su se vodili između našeg Dok su ovo delegati radili, došao je samo o povlaštenim i potištenim, a Kluba i predstavnika radikalne i de? u sobu predsjednik Ustavnog Od? nikada o socijalnoj pravdi. Za vre? inokratske stranke. Izaslanici kluba bora dr. Ninčić i saopćio, da su se me austrijske vladavine Muslimani 'izvijestili su o konačnom odgovoru radikali i demokrati sporazumjeli sa su bili povlašćeni (? Ur.) elemenat, a kmetovi potišteni, od Oslobođenja radikala i demokrata, da u onim tač? Zemljoradnicima glede socijalnome? kama, koje su ostale još sporne, ne konomskih odredaba, koje će unići pak nastaju posve obratni slučajevi, kmetovi su gospodari zemlje, a age mogu popustiti i da predstavnici ovih u Ustav. Dr, Nfinčić je nadalje saopćio, da i begovi beskućnici. 1 kao god što grupa očekuju konačni odgovor u П sati prije podne. U skupštinskim su predstavnici Zemljoradničkog klu? su za vreme Austrije Muslimani iz? krugovima očekivala se s velikim in? ba izjavili, da će i oni glasati za Us? begavali pravilno rešavanje agrar? tav u načelu i u cjelini, a da zadr? nog pitanja i gledali da se osile na teresovanjem odluka našeg kluba. Oko 10 i po sati klub je nakon is? žavaju slobodne ruke glede pojedi? račun kmeta, tako isto danas opet kmetovi hoće da igraju ulogu Musli? crpnog pretresa političke situacije nih odredaba. odlučio, da prihvati sporazum na os GLAVNE TAČKE POSTIGNU? mana iz prošlosti, neće ni da čuju noj bazi, koja je postignuta na pre? za one, kojima su do jučc robovali. TOG SPORAZUMA. 1 zbog ovog nesretnog inata, zbog gpvorima. Kod ove odluke klub se U Ustav će unići odredba o zašti? ove politike prkosa već više godina je rukovodio jakim razlozima, da tres ba bezuvjetno u Ustav unijeti one ti i ravnopravnosti vjera, te o vjer? stradaju naši viši narodni i ekonom? odredbe iz našeg nacrta Ustava, koje sko-prosvjetnim autonomijama pra? ski interesi. U času kada pišemo ove ce tiču zaštite i ravnopravnosti vjera, ma željama našega kluba zatim od? redove od pravilnog rešava? te osiguranje vjersko?prosvjetne au? redbe o šerijatskim sudovima, o iz? n j a agrarnog pitanja z a v i? tonomije, zatim šerijatskih sudova, bornom sistemu, koji štiti manjine. se ne samo naši nacionalni te izbornog sistema, koji će da zašti? Agrarno pitanje se potpuno likviduje i ekonomski interesi, nego ti manjine. Pored toga je na ovu od? plaćanjem naknade za kmetovska se? i viši državni interesi, do? luku kluba uticalo i uvjerenje, da je lista, u ukupnom iznosu od 255 mili? nošenje Ustava, sadanji čas najzgodniji i za konačno Јопд dinara. Isplata se vrši pola v go? Nezadovoljni sa demagogisanjem likvidovanje agrarnog pitanja iako se tovom a pola u državnim obvezni? u agrarnom pitanju, mi ćemo se po? konačni prediozi radikala i demo? čama, pri čemu će oskudniji posjed? staviti na principe Pravde makar i krata u tom pogledu nijesu osnivali nici biti potpuno podmireni. Baza je na našu ličnu štetu, jer je za jednog na načehi jednakog riješenja ovog posredna katastralna procjena. Na? novinara ~• političara danas kud i pitanja u čitavoj državi, kakvo smo seljem begluci plaćaju se dvostruko kamo opoftunije biti udvarač masa, kao kmetovska selišta i za to je od? nego li pravedni sudija. Kada se m£ riješenje od početka tražili. svota cd 50 mi^jona dinara. god govori u našoj ja v n o? I u pitanju unutrašnjeg uređenja ređena države postignuto je barem to, da se Član 7. beglučke uredbe, koji govori s t i o M u s 1 i m a n i m a, pred? stavljaju se oni kao neki pojedini dijelovi, u kojima stanuju o tako zvanim zemljama hodalica? muslimani, ne će cijepati, već će os? .ma, staviće se izvan snage i s ovim b o g a t i g a v a n i, k a o s r e d n j e? će zemljama moći scpstvenici slo? vekovni plemići, age i be? tati kompaktni. bođno raspolagati. Uzurpira ne g o v i, međutim od svega to? Stvarajući svoju konačnu odluku zemlje povratiće se sop? ga u stvari nema ništa, jer klub je stajao pred alternativom, ili s t v e п i c i m a. izuzev nekolicine, svima drugima da odbije sporazum i da pusti, da se Vlada će pomoći vakufskomea? i sva naša životna pitanja rješavaju rifsku upravu, da sanira svoje finan? ' pridevci aga i beg nisu ništa drugo dolV ukrasne titule. O d preko sto bez nas, a po dosadašnjem iskustvu sije i povratiće olovo s džamija, u i protiv nas, ili da prihvati ponuđeni koliko se još nalazi kod naših vojnih hiljada muslimanskih po? rodica uBosnii Hercegovi? sporazum. vlasti, a daće iz naših rudnika olova, ni i m a s v e g a tri stotine po? Još prije urečenog sastanka u 11 ako gornje zalihe ne budu dovoljne što plaćaju preko sati prije podne bila je odluka naše? za sve bogomolje, s kojih je bivša rodica 500 kruna poreze na nekrek ga kluba u skupštinskim kuloarima vojna uprava skinula olovo. n i n e. Dakle, svega ima trista poro? poznata. U П sati prije podne sa? Potpora invalida i ratne siročadi dica čije je imanje pre rata vredelo ctaii su se u sobi pročelnika radikal? izjednačiće se u cijeloj državi. više od 120.000 kruna, jer se u Bosni skog kluba izaslanici našega kluba Naša će organizacija dobiti neko? poreza na nekretnine plaćala četiri dr. Hrasnica, dr. Karamehmedcvić, liko važnijih mjesta u bosanskoj promile. Kao što vidimo bosanski dr. Spaho i Vilović sa ministrima gg. vladi. Muslimani nisu nikakvi bogati ga? drom Krizmanom i Uzurdovićem. Ovo su ponajvažnije tačke spora? vani i njihovi p o s e d i nisu Malo zatim došao je predsjednik zuma. ni blizu tako veliki kao po? vlade g. Nikola Pašić. Dr. Karameh? s e d i grofova i b a r o n a u medović saopćio je odluku našega NAŠI MINISTRI U CENTRAL? Vojvodini i Hrvatskoj. I NOJ VLADI. kluba, na što .je g. Pašić dao najpri? ako ne znamo pojedinačnu statisti? je izraza svome velikom zadovolje Prama postignutom sporazumu ku, mi smelo tvrdimo da u Bosni ne? stvu radi postignutog sporazuma, a klub je odredio za svoje predstavni? ma više velikih beglučkih poseda zatim dodao, da ovaj momenat srna? ke u Centralnoj Vladi dra Spahu i nego li ima običnih velikih poseda u tra historijskim i da je osvje? dra Karamehmedbvića. Dr. Spaho Srbiji. dočen, da će historija ovaj naš korak će preuzeti jedno privredno ministar? U Bosni i Hercegovini imamo tri dostojno zabilježiti i da će se i kas? stvo, a dr. Karamehmedbvić mini? vrste poseda: kmetluk, kmetstvu nija pokoljenja sjećati, da su musli? starstvo narodnog zdravlja. slični odnosi i begluk. Kmetluka i? ma oko šest miliona dunuma (600.000 hektara), kmetstvu sličnih odnosa oko 500.000 dunuma (50 hi? ljada hektara) i begluka oko 1 mili? on dunuma (100.000 hektara). Od Kolko je god demagogija dobra njali, da će ih ona dovesti u tako sva tri ova oblika zemljišnog poseda za lak i brz uspeh u politici, toliko nezgodan položaj. Pri pregovorima kmetluk: je bio najteži, to je ono radi čega je često puta procvilela si? je ona još više štetna i opasna, kada nastupa ozbiljno ostvarivanje ono? *) Ovaj je članak štampan u »Sa? rotinja raja, jer ona više haka da? ga, što se tako olako i nepromišljeno moupravi« glavnom organu vati ne može. bacalo u narod. U momentu kada pi? radikalne partije ođ 13. ov. 1 kao što je kmetluk bio nepriro? šemo ove redove bije se odlučan boj mj. Sa njegovim se izvodima u mno? dan i nepovoljan odnos po kmete, između viših državnih interesa i de? go čemu ne slažemo, ali ga ipak pre? tako je on dosta nepovoljno rešen i magogije, pa se bojati da ova druga nosimo kao jedan od najpomirljivi? po bivše zemljovlhsnike. Svi su ne prevlada na sveopštu štetu na? jih i najobjektivnijih prikaza agrar? Muslimani listom zato, da rodnu, jer oni koji su se u svoje vrc? nog pitanja u Bosni i Hercegovini. kmetluka što pre nestane i me njome služili nisu ni u snu sa? Važnija mjesta podvlačimo. Pr. ur. pristaju da prime za dummi zemlje Muslimani I agrar.*) I i I I , Pojedini broj K *2,— Izlazi subotom, utorom i četvrtkom. Uređuje redakcionl odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina ili samo 40 dinara, iako on danas vredi preko 250 dinara. Ali kamen spoti? canja su kmetstvu slični odnosi. U jednom opštem novinarskom članku o agrarnom pitanju nemoguće je da? ti definiciju ovom odnosu, t. j. reći što sc sve treba da podrazumeva pod kmetstvu sličnim odnosima. Po našem1 mišljenju kmetstvu slični od? nosi su bliži begluku nego li kmet? stvu, ali ih u pregovorima treba u? zeti kao jednu vrstu zasebnih odno? sa i o njima rešavati kao takovim. O kmetstvu sličnim odnosima pisao je g. L. Novak u Pravnom Arhivu, doduše politički tendenciozno, ali ipak prilično informativno. Kako ćemo md ovome odnosu posvetiti je? dan naročiti članak, to ćemo ovoga puta govoriti o nečem aktuelnijem i realnijem, o rešavanju kmetstvu sličnih odnosa. Odmah dzjavljujemo da po našem mišljenju kmetstvu slični odnosi treba da pripadnu se? ljaku. Kao Što je nepravedno kmet? stvu slične odnose skretati u kmet? luke, tako jc isto nepravedno i odu? zeti ih od seljaka, jer on tu zemlju godinama radi. Rekli smo da kmet? stvu slične odnose treba smatrati kao zasebnu vrstu poseda, pa prema tome treba i odrediti naročitu na? kn adu. Kada bi se odredilo da se za svaki dunum zemlje kmetstvu slič? nih odnosa plati po 120 dinara, po? lovina od faktične vrednosti, onda bi se našla zlatna sredina na koju bi mogli pristati i Muslimani i vlada, jer to državu ne bi stalo više od 50 miMona dinara. Ali šta ćemo sa fe? bruarskom uredbom? primetiće ko? god. Držati se februarske u? redbe posle izbora u Bosni, znači biti šlep kod očiju. Februarsku uredbu donela je D a v i d o vi će v a vlada, preinačila je Protićeva vlada, a posve je d e ni a n t o? v a o narod u Bosni, jer su »demokrati« d o b i 1’ i n a i z? borima s a m o d v a mandata a Muslimani 24. Treća vrsta poseda u Bosni su begluci. To je slobodna zemlja, koju i su Muslimani sobom radili ili je da? ! vali drugima na rad. Begluci su zem? lja odalica, t. j. išli su iz ruke u ruku i mogao juj e raditi svako, ko bi se s vlasnikom pogodio za arendu. Vrlo mali broj Muslimana ima po nekoli? ko hiljada dunuma begluka, a misli? mo da nema nijednog, koji bi imao više od hiljadu hektara. Kako mi stojimo na principu mini? mumaimaksimumaposeda, to mi mislimo da ovaj prin? c i p treba p r i m e n i ti i na b e? gluke, te kad budemo iz? v 1 ašćiva 1 i sve posede pre? k o maksimuma, i z v 1 a s t i ć e? mo ibegluke, koji pređu preko maksimuma. Oduzmemo li svu zemlju od Mu? slimana, ako ih ogolimo, mi ih tc? ramo u proletere, u komuniste. U konstituanti ima oko šezdeset posla? nika komunističkih. Jeli pametno da na idućim izborima njihov broj po? većamo sa još dvadeset i četiri mu? slimanska?! Ako sc želi dobro ovoj zemlji, on? da vlada i Muslimani pri pregovori? ma treba da klasnim i partijskim in? teresima pretpostave narodna i dr? žavne, jer samo će se tako doći do sporazuma, do sreće narodne. Krsta Marić. Sjetite se ,,Gajreta“! �vi na nekoliko sati prije, policijska vlast može riješiti, da to nije onaj rok, u kome je trebalo učiniti prija« vu, da to nije taj prethodni sat i om da može zbor zabraniti. Osim toga, kad se odredi rok, kad se kaže, da se u stanovitom roku mora prijaviti sazivanje zbora pod vedrim nebom, onda je to u interesu očuvanja jav« ne bezbjednosti. Pošto na zborovi« ma i na skuj>štinama vrlo često do« laži i do demonstracija, jer su zbo« rovi i skupštine većinom političke naravi, potrebno je, da policijska vlast bude na vrijeme obaviještena o sazivanju dotičnoga zbora, te da na vrijeme može podbzeti korake, da se održi bezbijedno u interesu samih sazivača, jer se uvijek mogu izazvati protivnici, da ih napadnu, te da tako dođe do krvoprolića. Sto« ga je potrebno, da se ustanovi jedan rok, i za to se ja pridružujem pred« logu g. Milorada Vujičića i stilizaci« ji, koju je on dao i izjavljujemo, da temo za nju glasati. POVODOM ČLANA 16., koji govori o nastavi, uzeo je riječ poslanik Febim Kurbe« goVić i rekao: Gospodo, Musliman« ski klub nije podnio poseban pred« log glede nastave, jer predloži, koje su podnijeli gospodin Žerjav i Mihaj« lo Zivković, u skladu su sa nazori« ma muslimana u pogledu osnovne i ' srednje nastave. Gospodo, mi mu« slimani baš idemo za tim, da se naša PODLISTAK. Crveni fesovi. Dođoh u jedan grad u inozem« stvu. Drugi dan nađoh svog davnog školskog kolegu. Poslije pozdrava i prvih upita, kako to obično biva, kad se dva školska druga poslije to« liko godina sastanu, reče mi moj’ kolega: »Jučer mi jedan naš p r a« vosiavni akademičar reče, da bi Ti trebalo dati novaca, ako ih nemaš, pa da kupiš šešir, a baciš fes«. Da nisam rođen u Herceg«Bosni, da sam Francuz ili Englez, začudilo bi me, da ovako može govoriti jedan čovjek, koji je još k tomu i sveuči« lisni građanin. Ali sam sin one zem« lje, gdje su muslimani bolji musli« mani nego oni u Carigradu, pravo« slavni veći pravoslavni, nego oni u Moskvi, a katolici žešći katolici ne« ■go sam papa u Rimu. Ali ima tu ipak razlike: za muslimane se i onako ve« li, da za njih ne može kultura kao čičak za jaje, ali še je čuditi kultur« nom pravoslavnom akademskom građaninu, djetetu kulturnog dijela našeg naroda u Bosni, kad može ne« što tako da kaže. Ovako eto reče moj brat po krvi i jeziku, kad vidje u mene fes na glavi, a evo kako govori pravoslav« ni Rus, Nikolaj Litvin, carigradski dopisnik pariškog ruskog lista »Po« sljcdnc Novosti«: — »Kad smo kao mala djeca bili udarljivi i plakali, odgojiteljica bi1 nas odmah zastrašila momentano u« ko, ako ko dobije uvjerenje, da tre« | ba postati muslimanom, neka ga, ne« ka mu bude. Stoga i ovo gledište pot« puno usvajamo. Kod nas je važno pitanje privatne škole. To je kod iii. nas vjerska škola i nije upravo os« novna škola, nego u toj našoj po« Pero Marinčić iz Dragičine odee« I četnoj vjerskoj školi u glavnome se lio je sa svom svojom obitelji i ce» I daje samo vjerski uzgoj. Pošto u jelim^pokretnim imanjem još .1916. | Bosni i Hercegovini nemamo mno« god. u Posavinu i tamo se nastanio go osnovnih škola, tlo smo nastojali, negdje u prnjavorskom kotaru. U đa se naši učitelji tako osposobe, da Dragičini ostavio je neobrađen čit« na selima, gdje nema drugih škola luk Saliha Hađžiomana iz Mostara, mogu djeca dobiti nešto i iz svjet« i tim drgovoljnim napuštanjem ra« skih nauka. Gospodin ministar Pri« žurnije se, da je utrnulo i njegovo bićević kao ministar prosvjete zna, kmetovsko pravo, o čemu je i sam da smo mi u težnji, da naša djeca Pero bio uvjeren, jer ni nakon рге« dobiju što bolju vjersku i svjetsku vrata nije došao, da ovaj čitluk ob« obuku, stavili nekoliko naših vakuf« radnje. Ali uvidjevši, da mu agrar« skih autonomnih zgrada ministar« na »reforma« daje pravo, da može stvu prosvjete i crkvenih poslova na pod kakvom god izlikonvod musli« raspoloženje. • da osnuje osnovne mana oteti zemlju, došao je ovih da« škole, gdje će se uz svjetovne nau« na u svoje rodno mjesto i ovaj' čitluk ke predavati u isto vrijeme i vjero« prodao za K 60.000.—. S ovim kapi« i nauka'. Pošto je u ovom predlogu talSm sigurno namjerava negdje na gospodina Žerjava i Mihajla Živko« Savi započeti koji švercerski posao. Njegov vlasnik sa dosadašnjim vica zajamčena i privatna škola, mi nemamo ništa protiv toga, da se to agrarnim »uredbama« izgubio je ci« jelo svoje nepokretno imanje osim u Ustav unese. Ja bih imao još nešto da primje« jedne kućice u Mostaru, te sada u tim. U ovome predlogu se kaže: Na« očaju sa svojih šestero čeljadi gla« uka i umjetnost su slobodne i uživa« duje, dok »siromašni« Pero gomila ju zaštitu i potporu državnu. Ja bih kapitale pomoću Safiliova imetka. dodao još: »u koliko nisu u protiv« Riječ ima naš sreski načelnik g. Tu« nosti sa javnim moralom«. Gospo« rina, da nam odgovori, kako dolazi, do, kazaće se, da znanost ne može do toga, da su u njegovom kotaru biti u protivnosti sa javnim mora« učestale tako samovoljne prodaje a« 1om. A tako isto i za umjetnost, da ginskih čitluka. Naša „socijal mirujućom frazom: »Otarite suze ili ću pozvati Turčina!« Brkati, dugonosi Turčin bijaše ne« preslanim strašilom u našem dje« tinjstvu. Zatim kad smo dorasli do školskih knjiga i učili rusku povijest, predstavljala nam se država polu« mjeseca kao svirepa i surova vlada« vina, a užasne »M&rusje Boguslavke« kojih smo se toliko puta nagledali na provincijalnim škripućim pozor« nicama, odijeliše od nas ovu državu i njezin narod stijenom oštrih ko« laća, na kojima su nabiti Zaporožci, radi ljubavi za-slobodom. Pripovijesti o Carigradu plele su se u tajanstvenu paučinu i rusko o« ko uzaludno nastojaše, da ugleda za živopisnim obalama prozore i tajnu harema i nevidiva istočna čudesa. Grad grijeha i razvrata, Carigrad, užasni akrep, koji pruža na sve stra« ne svoje oštrice i usisava u se sve živo i čisto i prebacuje to sve za se zadavljeno, opoganjeno i ovito Ijep« ljivom paučinom. IO ljudima ovoga grada govorilo se uvijek sa najve« ćom brezgljivošću i sa stisnutim us« nama. Blatna Azija, smiješana sa evropskim otpacima. Rat ne promijeni naše mišljenje o oradu nad divnim Bosporom. Za« losni svršetak zakavkaskih ekspe« dicija ne približi nas ljudima sa cr«. venim fesovima. Imadoše se odigra« ti nevjerojatni događaji, koji su do danas visjeli nad cijelom Evropom sa svojom mračnom zagonetkom i kada ta strašna riječ »Turčin« ... prinudi rusko oko da nježno pogle« da i pruži prijateljsku ruku ljudima u crvenim fesovima. Oni su starali na svojim obalama, i gledali na palube naših lađa prepu« njenih izbjeglicama. Po svome su oni shvaćali i razumjevali naš neiz« mjerni jad i izražavali svoje prvo ea« žaljenje prostom frazom. »Rus... dobar... Rus... kara« šo...« Njihove su nas žene pratile svo« jim dugim i sažalnim pogledima. Mi im nismo vidjeli očiju iza njhovih tamnih peča, ali smo osjetili toplinu, srdačno i duševno saučešće nad na« šom nesrećom. Oko munara Aja«Sofije legoše ja« di prognane Rusije, a po osmanlij« skim se obalama raznesoše ruski če« mer, suze i uzdisaji, a to se sve eku« pi u šaroliki kalejdoskop istočne prijestolnice. Kao prosjaci stajali smo na dru« gom mjestu među Stambolom i Ga« latom, a ljudi u crvenim fesovima gledah su na nas, kako se gleda na brata i prijatelja. Onrezno i mehko kao da se boje povrijediti nežacije« Ijene rane pristupio je turski narod ruskom jadu. Od malenkosti do pra« ve i velike pomoći — u svemu se turskom vidi rijedka srdačnost, os« jeca se iskrena humanost i istinito džentlemenstvđ. Nekoliko mjeseci, koje nama Ru« sima nripravi strašna sudbina, učini to, što ne mogoše učiniti godine i stoljeća: Turci i Rusi postadoše pri« jatclji i braća. Ovdje na obalama Bospora upo« znaše oni nas Ruse. Ovdje i mi u« �t ,ПНАВ5А- — „PRAVDA* Epoi 268 — Broj se kroz godinu dana mogu »čestito« napajati i slaviti »pobjedu« nad Tur* činom! V. Početkom rata 1914. otišao je re* zcrvista Alija Omanović iz sela Ku* tilivači u vojsku i odmah u prvim bojevima poginuo ostavivši iza sebe petero nejake djece i ženu, koja je također u 1915. god. umrla. Uz pri# pomoć komšija djeca su obrađivala cd oca naslijeđeni čitluk.. Početkom 1919. godine neki Ivan šimušić, čija je obitelj prije 25 go* dina pravomoćnom presudom izgu* bi'a kmetovsko pravo na gornji čit# luk, oteo je ovoj siročadi uz asisten# čiju seoskoskotarskog ureda u Mo* staru ovaj posjed, iako isti Ivan ima u istom selu svoj vlastiti posjed, koji ga može uzdržavati. Ali njemu se je prohtjelo, da dođe do dobro* obrađivane i nagnojene zemlje, koju je rahm. Alija 20 godina svojim zno* jem natapao. Protiv ove »pravedne« odluke se# -asko*kotarskog ureda uložen je utok na agrarnu direkciju, koja ni nakon dvije godine nije našla za vrijedno, da donese ma kakvo riješen je. Sada neka nam odgovore »socio# lozi« oko »Pijemonta« i »Politike«, da li zemlja pripada onome ko je radi? Po dosadašnjoj politici naše ccn# -tralne i zemaljske vlade mi znamo unaprijed, da će ovaj odgovor glasi* ti: »Historijska« i »socijalna« pravda bczuslovno zahtjevaju, da se u našoj državi iz temelja uništi musliman* ski elemenat. Mostar, 6. marta 1921. Ibrahim. 1 dunum jednak je 1000 kvadrat* nih metara a ne 100! »Epoha« javlja, da je vlada predložila za oštetu zem? ljišta, na kojem su kmetstvu slični odnošaji, 120 dinara po dunumu i razjaŠnjuje svojim čitaocima, da je dunum — 100 kvadratnih metara. Molili bismo »Epohu«, da popravi tu štamparsku pogrešku, kako bi i njeni čitaoci znali, da su vrlo niske ponude vladine. Skrećemo pažnju čitaocima na da# našnji uvodni članak od g. Krste Marića, koji je neobičnom smjelošću pokušao da oslobodi javnost od stra# šne more demagogije, koja je nju tištala baš u pogledu agranog pita* n ja. Međutim u savezu s tim člankom nc možemo da i ovaj puta nc istak* nemo već t/oliko puta spominjano nesuglasje između pisanja^ glavnog organa radikalne partije »Samoupra* ve« i ovdašnjeg »radikalnog« lista »Srpske Riječi«. To je nesuglasje iz# bilo u tolikoj mjeri, da se na pr. is* tog dana, kada je taj članak štam# pan u »Samouprvi« brzojavlja »Srp* skoj Riječi« iz Beogrda, kako su za-* htjevi muslimana neprihvatljivi i »m a h n i t i«. Naravno je da ćemo se mi držati pisanja glavnog organa radikalne partije, ali u interesu par* tijskog ugleda preporučili bismo, a u interesu budućih dobrih odnosaja iz* među nas i Srba pravoslavnih molili bismo vodstvo radikalne partije, da malo više pripazi na mahnitu rabotu Stijepe Kobasice i drugih oko »Srp* ske Riječi«. жжжжжжжжжжжжжж Oglašujte u „Pravdi". ООЖШЖ# Politički pregled. UNUTARNJI. Specijalna debata u Ustavnom Odboru. Nakon sporazuma šefova pojedinih klubova izglasani su u tom odboru još ovi članovi vladina na* crta ustava: Član 86: »U slučaju rata ili opće mobilizacije može narodna skupsti* na zacijclu državnu teritoriju, a za slučaj oružane pobune za poje* dini njezin dio, kao naročitim zako* nom p r i v re m e n o o b u s t a v i ti ova prava građana: pravo ud* ruživanja, zbora i dogovora, slobo* du kretanja, nepovjerivost stana, pi* srna i telegrafskog saopćenja. Na is* ti način može se ograničiti sloboda štampe za slučaj oružane pobune u dotičnom dijelu države«. Primljen većinom glasova. Član 70. (o su d s k o j vlasti): »Sudovi su nezavisni. U izricanju pravde oni ne stoje ni pod kakvom vlašću, no sude po zakonima. Su do* vi i sudske nadležnosti mogu se us* tanoviti samo zakonom, ali ni u ko* jem slučaju ne mogu se ustanoviti izvanredni sudovi ili komisije za su* đenje«. Primljen jednoglasno. Član 59. (t u ž c n j e p r o t i v m i* n istr a): »Ministar može biti op# tužen kako za vrijeme trajanja svo* je službe, tako i za 5 godina poslije odstupanja. Prijedlog, da se mini* star optuži, mora se učiniti pismeno i sadržavati tačno optuženie. Kad ministra optuži narodna skupština, odluka o stavljanju ministra pod sud ima se donijeti većinom od dvije tre* čine glasova prisutnih članova«. Član 60. (s u đ e n j e m i n i s t r u): »Ministrima sudi, državni sud. Dr* žavni sud čini 6 državnih savjetnika i 6 kasacionih sudi ja, koje svako od ovih tijela bira kockama u svojoj plenarnoj sjednici. Predsjednik kasa* cionog suda je predsjednik državnog suda. Za ona djela, koja nijesu pred* viđena kaznenim zakonom, kazne će se odrediti zakonom o ministarskoj odgovornosti. Bliže odredbe o mi* nistarskoj odgovornosti sadržava po* seban zakon«. Oba potonja člana primljena su većinom glasova. Članu 80. dodat je ovaj stav, koji je primljen jednoglasno: »Predsjed* nik i polovina članova glavne kon* trolc moraju biti diplomirani pravni* ći. Ostali članovi treba da su bili ministri financija ili da maju 10 go* dina ukazne službe u financijskoj struci«. VANJSKI. Grci se neće pokoriti. »Daily Ех* press« javlja iz Atene, da je vrhov* ni komandant grčke vojske general Papulos izvijestio ministra vojnog Gunarisa, da grčka vojska ne samo da neće da isprazni Trakiju i Smir* nu, makar to i odlučio vrhovni sa* vjet, već da je čvrsto odlučila pre* duzeti ofenzivu prije nego što ke* ni a listi prime pojačanja iz Čili čije i municiju iz Italije. Okupacija ruhrskog područja se po vijestima francuskih listova pro* širuje bez incidenata. Belgijci zapo* sjeli su Ruhrort, a Francuzi Duis* burg. U ova dva grada, u kojim se većim dijelom nalaze radnici, vojne vlasti su okupirale nekoliko tvorni* ca, kao garantija da će stanovništvo po obećanju gradonačelnika biti mir* no i da neće vršiti nikakve neprija* feljske aktove. Tri rajnska parobro* da »Parsifal«, »Lorelev« i »Rhein* stem« oboružani su topovima i mi* traljezima, pa vrše redarsku službu u lukama, pripravni na svaku mo* gućnost. Stanovništvo se smirilo ,pa Страна — Strana 3 je u ovim gradovima kao i u Krcfel* ve budžetske godine, to jest do kra* du i Diisseldorfu prestalo sakuplja* ja maja. nje ljudi pred zaposjednutim zgra# Apel državnih činovnika konstitu* dama što je na početku- okupacije 1 anti. Iz Beograda javljaju: Udruže# bilo kao neka tiha demonstracija. nje državnih činovnika upravilo je konstituanti apel, u kome su izloženi najglavniji zahtjevi, koji predstav* ljaju čitavu jednu reformu. Traži se da se postavljanje i unapređenje dr* žavnih činovnika vrši na temelju sposobnosti i rada, o čemu svaki put BJELINSKI VINOGRADSKI odlučuje stručna komisija, a ne kao RASADNIK. do sada po godinama službe, u apelu Već više godina ima Bjelina diva# se traži, da ni jedan državni službe* vni rasadni vinograd, koji bi trebao nik ne može biti protiv volje penzi* da ovo blagodatno voće u narod onisan ili otpušten bez presude dis* proširi. cipnnarnog suda. Ovi zahtjevi već su Ali svejedno, svake jeseni vidimo pretresem u stranačkim klubovima, po čitavom Podrinju, gdje prekosav* pa su naišli na dbar prijem. ski težaci dovoze grožđe kolima i Prijem dobrovoljaca u mornaricu. nama ga skupo prodaju. Podvoz iz Ministar Vojni i Mornarice dozvolio 50 i puno više kilometara, pa još je, da se mladići, pomorci od zana* grozda kog ne možeš puno natova* ta, koji po navršenoj 18. godini sta* riti, pa danguba težaka po više da* rosti žele, da stupe u našu ratnu mor* na dok rasproda, sve to čini, da je nariču kao dobrovoljci, mogu javiti tako skupo. nadležnim pukovskim okružnim ko* Pa zašto mi ne sadimo lozu, kad mandama za prijem u vojsku u sva# je već odgođena i okalcmljena u ra* ko doba, izuzetno od čl. 103. pravila sadniku? za regrutovanie. Sa sobom da po* Na upravitelja rasadnika se ne nesu molbu, krštenicu, uvjerenje o može niko potužiti, jer on je čak i vladanju ovjereno od policijske vla* prcdusrctljiv. sti i dozvolu od svojih roditelja, da Biće da je pored običnog našeg mogu stupiti u našu ratnu mornari* nemara, krivo to, što je taj rasadnik cu. mnogome ipak nepoznat i kao za* Službeno iz »Nar. Jedinstva«. Mi# boravljen. Manjka mu popularne re* nistarstvo pravde imenovalo je sud* kinine. A za to nije zadužen sam u* skog tajnika Husniju Dumrukči# pravitelj, nego svaki od nas. ć a sudskim savjetnikom u VII. čin. Veće vinograde, za proizvodnju razredu. vina, možda nije umjesno preporu* Zemaljska vlada za Bosnu i Her* čivati, — jer antialkonolski zamah i# cegovinu razriješila je na osnovu §§ ma budućnosti, — ali nasade oko ku* 15. i 85 zakona o izboru narodnih po* će i po njivi za jelo i rezaćijc treba slanika za Ustavotvornu Skupštinu najtoplije i uvjek preporučiti. Slabo* sudskog pristava kod kotarskog su* krvnost i njene pošljedice liječi, a da u Žepču Derviša O me r o vi ć a još lakše otklanja: dulje obilato je* od dalje službe u ovim zemljama. donje grožđa! Podrinjac. Zemaljska vlada za Bosnu i Herce# govinu imenovala je svršenog učitelj* skog pripravnika Smajila H a d ž i# h a 1 i 1 o v i ć a stalnim učiteljem đje# čačke narodne osnovne škole u Vi* šegradu. Zemaljska vlada za Bosnu i Her# Povodom našeg stupanja u vladu dobismo sinoć ovaj brzojav: »Prav* cegovinu imenovala je prislušnika kod okružnog suda u Mostaru, dra da« za Centralni Odbor J. M. O. Sa zadovoljstvom doznajemo, da Osmana Me hm e d b a Š i ć a sud# su pregovori našeg poslaničkog klu# skim pristavom u IX. čin. razredu. Zemaljska vlada za Bosnu i Her# ba hajirli završeni, te se žurimo, da našem neustrašivom vodstvu najsr* cegovinu premjestila je gruntovniča# dačnije čestitke podnesemo ponosni ra Raifa S i k i r i ć a od kotarskog na njihov uspjeh sa željom, da mu* suda u Sarajevu kotarskom sudu u slimanskom elementu ove drage o* Varcar#Vakufu. Zemaljska Vlada za Bosnu i Her* tacbine svanu novi sretni dani. — Živili! Kotarski Odbor cegovinu je na osnovi člana 15. i 85. J. M. O. Tesani. zakona o izboru narodnih poslanika Tražimo administratora za naš list, za ustavotvornu skupštinu umirovi# koji je ujedno vješt i računarskim la dra Atifa I ladžikadiča, profesora poslovima. Prednost imaju oni, koji šerijatske sudačke škole, jer je iza* su već bili u toj službi. Ponude up# brat za narodnog poslanika. Zemaljska Vlada za Bosnu i Her# raviti na administraciju. Rok Ustavnom Odboru pfoduljen cegovinu imenovala je definitivnog do 5. aprila. Pošto Ustavni Odbor dnevničara Ahmeda šerbića privrc# nije mogao završiti svoj rad za od* menim gruntovničkim vježbenikom ređeni rok. to je na 14. ov. mj. za* za kotarski sud u Tuzli. Zemaljska Vlada za Bosnu i Her# ključio, da predloži konstituanti pro* duljcnjc. Toga dana se sastala kon* cegovinu imeovala je Zulfikara Ka* stituanta i produljila rok do 5. apri* petanovića, bivšeg učitelja narodnih osnovnih škola, stalnim učiteljem na# la. O likvidaciji ministarstva ishrane. rodne osnovne škole u Kotezima. Za djecu Ize Palić darovali su Iz Beograda se javlja: Ministarstvo jc ishrane kao nepotrebno likvidira* preko administracije »Pravde« Mu* lo. Što' se tiče činovnika, komisija hamedaga Hadžiomerović K 100.“ je utvrdila, da je pokojno ministar* i Abdurahman Karamchmanagić K stvo ishrane imalo koje u centrumu 40.—. Živili’ u Beogradu, koje u oblasnim odsje* Jeste Ii prekomjerno osjetljivi cima nekih 500 činovnika. Od 273 protiv hladnoga zraka? Dolaze li činovnika, koliko ih je bilo samo u Vam odmah različite boli? Oj, kako Beogradu, komisija je odvojila i za* tu ublažuju boli, čine otpornim ma* držala svega 42. Dvadesetim! Činov* feaže s Fellerovim pravim Elsa#flui# nika i oko trideset službenika komi* dom! 6 dvostrukih ili 2 velike speci# šija je odmah otpustila. Svi ostali jalne boce 42 krune. Državna troSa# stavljeni su na raspoloženje vladi, da rina posebno. ih ona, uzimajući u obzir njihove Trebali biste tjerajuće sredstvo, kvalifikacije, rasporedi. Svima tim koje utažuje grčeve, jača želudac? činovnicima plaća će ići do kraja o* Držite se samo FeUerovih pravih Gospodarstvo. i ' i i | 1 i | I Domaće vijesti. I Muslimansha trgogaSa i obrtničha hanha za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u 5агајвуш Dionička glavnica K, 10,000.000 — Podružnice u ,Bos. Brodu i 0os, JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaja sve vrsti robe, ,■... ■■■■■■ ■ a poglavito sve životne namirnice. -------- -———— Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva ,,HERCEG-BOSNA“. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemna, lijevo. - Brzojavi: Trgovaca banha, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN �Strana 4 — Страна Eisa*pilula! 6 kutija 18 K. — Žclud* čani balzam 12 malih boca 72 K. O* mot i poštarina posebno «« što jef* tinije. Eugen V. Fellcr, Stubica do, nja, Elsatrg br. 354, Hrvatska. F Pm Ijeiiino u Bosni I Hercegovini (god. 1910.) osnomo društvo i Herceg-Bosna TfeSeObL ZAGONETKE. (Iz Tuzle). Moja tri pouzdana hodže: Kurbegović, Jahić i Jakić i — ja, zatim moja tri'detektiv­ ska psa; koliko ie tu ljudi? Ko odgonetne, dobiće lovačku kartu i oružni list bez preporuke g. Adema Biše, okružnog školsksg nadzornika. Grudić. »Opština« je krava muzara; narodna gr­ bača jaka kobila. I kad se ovo zna, nije ču­ do. §tp meni isplaćuje doplatak (dnevnice) na 13 (truiaestero) čeljadi. No to ipak nije zanimivo, keliko je zagonetno ovo: po ko­ joj naredbi, pardon, naređenju se meni is­ plaćuje dnevnica na strine i razne dalje ro­ đake, od kojih se neki nalaze i po služba­ ma. Ko odgonetne i nađe paragraf, sveča­ no izjavljujem, da ću odustati cd kandidatu­ re za »opštmskcg« komesara. Karo, »opštinski« delovođa. zemaljski osiguravajući zavod za Bosnu i Hsrp.gov na ! »Cn-UTARIJA«. Na 26. februara donijela je »Domovina« na prvoj strani jedan članak, koji počinje sa riječ ma: »U zimskoj bašći hotel Evrope postoji im neko vrijeme varijete. Pošto u Sarajevu osim kina i društvenih godišnjih zabava nema n kakve druge zabave niti mjesta....«, to je »Domovina« u 65 redaka toga članka opisivala, kako se čovjek mo­ je na večer sjajio zabaviti vi hotelu Evropi. Ah — učinila je i neke primjedbe. Poslije 14 dana piše ona opet jedan članak pod naslovom »Iz sarajevskog variiete-a« i po­ činje time, što konstatuje, da je »sporedna stvar«, je li uprava hotela Evrope primije­ tila te njihove primjedbe, a da je »glavno«, da je ovaj puta izbor,u varijetetnom osob­ lju mnogo »bolji i sreutiji«. »Za to nas je uprava Evrope zadužila, da koju pro­ govorimo o najnovijim njenim umjetni­ cima...« i ona gov&ri bO redaka o »dra­ žesnom 1cpti r -kostimu Mile F r a n se 11 i - e v e- koji gledaocima pruža veoma prijatno zadovolj­ stvo. »Gđka Paradovska p o t s j e ć a nas na lijepe i vesele večeri Var savske sa otmerf.'iin i živom igrom »maztirke«, tom mibenicom poSavkog mladog i veselog svi­ jeta«. Kao da vidim, ta i ja se sjećam, još mi je u živoj pameti muslimanski klub u Sa­ rajevu, kako u Varšavi uz čašicu rakije osjeća veoma prijatno zadovoljstvo gledaju­ ći igranje gegove miljenice mazurke. Dalje »Domovina« ne osjeća nimalo »grubosti« kod atlete Blnwky-a i tvrdi. da je kozak Zsntkov »upravo miljenče večeri«. Pri kon­ cu veli, da bi ipak imala staviti neku primjedbu. ali je ne icidsje, već se nada, da će e i sama uprava hotela odgonetnuti. Pošto Bog do tri puta pomaže, to očeku­ jem, da će »Domovina« napokon napisati još jedan (treći) članak i konstatovati, da je uprava hotela Evrope razumjela njenu nijemu primjedbu i da se varrjetetnim umietnicima i uopšte svemu tome nema ništa više primjetni. 3X6Q = 180 redaka X 20 -ц 30 K = 3600—5400 K. U najbolju ruku 10.000 Kl I za tu bagatelu našla se »Domo­ vina«, da međa svoje članke o najvažnijim životnim pitanjima naše države umeće t e oglase bez ičijeg po’tpisa. bez ikakve šifre, ispred sebe, o jedn<:n kkahi. u kome nema ni traga 'umjet­ nosti i u kome se krvavi znoj napaćenog naroda prolijeva u obliku rijeke šampanjca. I ta se novina u savkom broju obara na ^ćifutariju«! Dž. 4 Broj 268 — E^oj Ј1НАВДА" — „PRAVDA" Havnatcijstvo: u Sarajevu Mustafe Oženetiia «!. 2. I UGLJEN I prodaje po K 52 za 100 kg. postavno kuća Zavod se bavi sa svim vrsti­ ma osiguranja i preuzima ovakove uz najpovoljnije u vjete: a) đementarna osiguranja i to: notiv štete od požara, iruvalne ћгадје, nezgoda i UČE: b) životna osiguranja i to: za slučaj SniFti, mješo­ vita za slučaj smrti i doživljaja, osiguranja miFSZa I uzgojnine životne rente I i t. d. • Premije osiguranja računaju se najniže; Štete se isplaćuju brzo i kulantno. 755> Ravnateljstvo u Sarajevu, podružniče u većim mjestima i sva za­ stupstva daju rado sve upute u ; stvarima osiguranja i preuzimaju ponude. i Brzojavi: taegbosRB SarsIevG. i Telefon: 208 i 507 j ; U mjestima, gdje zavod još nije za­ stupan da e se zastupstvo uz najpo­ voljnije uvjete uglednim ljudima odnosno tvrtkama Rrflektanti neka se obrate pismeno na centralu u Sarajevu ! ; Sposobne ’ Akvizitere (posrednike) za poslove osiguranja traži zemaljski osiguravajući zavod „Herceg Bosna-, Sarajevo 75бб Os. 1067/64 1918. Oglas. ■ i 1 i ; I Odgovorni urednik/ Ibrahim Muhić. Kotarski še.riatski sud u Sarajevu prodavati će običnom javnom dražbom cijele nekret. upis, u gr. ut br. XXXIX 74 kat. opć. Sarajevo i to kat. čest broj 155 kuća broj 74 sa kućištem i dvo­ rištem u TubegOvici ulici u površini od 351 m i to kuća u kojoj se sada nalazi glavna trafika duhana pripadajuća estavini umrlog Server ef. Svrze iz Sarajeva makar i ispod procjenbene vrijednosti od 700.000 K i to na dan 28. marta 1921. u ponedjeljak u 10 sati prije podne sudbena palača II. kat soba broj 52. Uvjeti dražbe mogu se uvideti za vrijeme uredovnih sati kod kotarskog šeriatskog suda u Sarajevu. Kotarski šeriatski sud. U Sarajevu, 27. februara 1921. Мв zaboravite zabilježiti! fotografski atelier u Zrinskog ul. 11. (Ćumurija) Murad f Karahasanović. о> mnićlu i prometoo doničarsko društvo цУв ШС1 I Sime Milutinovića ulica 2. Prispjelo! Kovanih ebsera Kuća motika o« м-?o dag stara sa 1000 m~ zemljišta i šta­ lom prodaje se. — Upitati u upravi lista. od 8—10 cmtr. Cijena po kg 16 K. te raznih ♦ Preporučuje uz najumjerenije cijene Pstar Milušić i drug trgovina gvožđurije i boja SARAJEVO, Aleksandrova br. 38. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Žtrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerljsklh i kemlčkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, pariumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svih mineralnih voda i t. d. 2 4* PAPIRNiCA HAMD1JE KOFĆrĆA : < ' X preporučuje svoje bogato stovarište £ svih vrsta papira, kancalarijskog i ' ♦ školskog pribora. — Nantčbe se л obavljaju brzo I točno. Cijene umjerene, « Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. RIĐ ! o Rnentupna i Komisionalns paslounica Sulejman Mulić, Zagreb. Kupuje i uzima u komisiju ovčije, ko- Prodaje se sita i obodova na malo i veliko, uzi umje­ renu cijenu. — H. Adom Mornjaković, Sarajevo, NadKovači ul. 37. zije kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, te* letine, kravine i t. d. i svega posto* larskog pribora. Daje informacije u svim trgovačkim poslovima u Jugo* slavi ji, CehoslovaČkoj i Njemačkoj Austriji. Kod raznih upita priložiti marku za odgovor. Brzojavna adre* sa: Sulejman Mulić, Zagreb. Važno za pušate! ,;Merhamet“ Znameniti najfiniji cigarpapir može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz snižene cijene na veliko, nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 telefon br. 97 i H. Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. PrEpppdčaua sb svakome, tla puši ssmu taj papir. VUenik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6c6a8767d43a00f3d75da93f6ba051e1.pdf 9403cd296f0a801343e6144d243c9eb6 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. I’P.VDA ГЛАи ;ЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, subota 19. marta 1921. (9. Redžeba 1339.) Dr. Spalio o političkom položaju. »Jugoslavenski List« od 17. o. mj. donio je ovaj razgovor sa g. drom M. Spahom: Narodni) poslanik i designirani mi# nistar dr. Mehmcd Spalio stigao je jučer poslije podne u Sarajevo i ma# o kasnije je ljubazno primio našeg izvjestitelja, kojemu jc potvrdio vi# jesti o sporazumu između muslima# na i vlade. Na pitanje našeg izvjc# stitelja šta misli o novom političkom položaju izjavio je g. dr. Spaho: »Sporazumom između vlade i mu# slimana učvršćen je položaj vlade g. Pašića, pa je osigurano donošenje u# stava. Nastupiti! će unutrašnja! vanj# ska konsolidacija, pa će se moći de# finitivno nješavati razna pitanja, koja su od najvećeg interesa za sve nas. Konsolidacija našeg političkog života ojačati će naš položaj i kredit u inozemstvu, a to nam je danas vc# oma potrebito.« Što držite, g. doktore, o odno# šaju između zemlj/oradnika i vlade, te o prilikama u zemljoradničkoj stranci, obzirom na vijesti o nosu# glasicama između bosanskih i srbi# ian.skih poslanika? Zemljoradnici, svi bez razlike, t. j. sccesijoniste i ostali članovi klu# ha izjavi’ii su. da će u načelu glasati za ustav, dok će u pojedinostima, prema svojem stanovištu u desi ti gla# sanje za ili protiv vlade. Između bo# sanskih i srbijanskih zastupnika klu# ba bilo jc, po vijestima listova, o# preka, ali događaji govore drukčije, pa izgleda, da su bosanski zemljo# radnfei' utjecali na svoje srbijanske drugove na popustljivost. Kakvo će stanovište zauzeti Narodni i Jugoslavenski klub poslije sporazuma sa muslimanima, u koje su oni polagali najviše nada za nji# hovu politiku? Го je teško reći. Ne držim da su oni računali na nas, jer su od pri# je znali za naše mišljenje. Glede Ju# goslavenskpg kluba mo<’u da Vam kažem, da svi znakovi govore, da naginje pomirljivoj politici i da će glasati za ustav. O Narodnom klu# bu ne mogu da Vam ništa kažem. On je pod uplivom Radićeve poli# tike. Što držite, g. doktore, o Radi# ću? Hoće li on cjpći’ u konstituantu da radi na izgradnji naše zajedničke države? — Radić je neodređena veličina, koji ne zna što će sutra da uradi, ali svakako ostaje u opoziciji. Međutim kako god odlučio, neće moći da o# sujeti primanje ustava. Mislite li, da će novi demokrat# sko#radiikalno#musi£mansk: blok o# stati i poslije primanja ustava? Glavne zapreke među nama su uklonjene, pa su izgledi za složan rad povoljni, premda će kasnije dr# žanje muslimana ovisiti o tomu, ka# ko se prilike budu razvijale. Je U došlo do sporazuma glede bosanske vlade? U glavnom jest. Mi ćemo dobiti tri resora i to unutrašnja djela, pro# svjetu i još jedan, ali se o tome još pregovara. Za predsjednika vlade klub je predložio osobu veoma ne# pristranu i sposobnu, ali ime Vam još ne mogu da kažem. G. Durđcvić neće preuzeti vladu. Glasovi štampe o našem držanju. Povodom .odluke našeg poslanje# kog kluba da podupire vladu g. Pa# šića, štampa se u glavnom, drži do# sta rezervisano. Do sad smo zapazi# li samo nekoliko članaka pa ćemo da ih prikažemo. Od veće jc važnosti samo uvodni članak zagrebačkog »Hrvata« od 16. o. mj. koji nosi na# slov »K u p 1 j c n i ustav«, pa ćemo da citiramo njegova markantnija mjesta iako nas čudi) i njegov ton i njegovo jednostrano prosuđivanje. »Hrvat« veli da sporazumom vla# da dobiva 24 poslanika ii time većinu, pa se onda pita: »Šta dobivaju mu# slimani?« Ima i odgovor na to pita# nje pa ga iznosi riječima: »Iz gle# d a, da se je radilo samo o odšteti za begovska zemljišta. »Mi bismo se radovali, veli dalje »Hrvat«, kad bi ovim sporazumom bilo konačno riješeno agrarno pitanje u Bosni ta# ko, da opravdani interesi vlasnika muslimana budu zadovoljeni. Nu, i i 1 ’ i * ! I na žalost, ne možemo o tom izreći danas svoga suda«, jer fale potanje informacije. U nastavku svog članka »Hrvat« ističe teški položaj vlade, koja se jc — naročito nakon razbije# nih pregovora sa zemljoradnik ima - »uhvatila muslimana kao utopije# nik slamke, što se vidi i po tomu, da su i demokrati' za volju opstanka vlade napustili1 svoje stanovište i u agrarnom pitanju kao i u jugosla# venskom, i prihvatili aranžman, koji im donosi 24 muslimanska glasa, po# trebna za većinu, makar i uz cijenu od 50 milijuna za svaki glas.« Da nekako ublaži ža ac, što ga je gornjim riječima zadao našim »pro# danim«. poslanicima, vodeći organ »Hrv. Zajednice« odmah milostivo dodaje i ovaj slabi mehlem: »Pri# znat ćemo međutim, da uza sav po# voljni-položaj nije muslimanima bilo lako potpuno osigurat’ pogođenu od# štetu. Jer vlada, može doduše obe# ćati, ona može pristati, ona može parlamentu predložiti i u njem zago# varati ovaj aranžman, ali ipak ne može jamčiti, da će u parlamentu sprovest taj aranžman. A da će s te strane biti znatnih poteškoća, o to# me valjda niljesu u sumnji ni vlada ni muslimanski klub ...« Št;O nije izrekao, »Hrvat« je met# nuo u tačkice. Značajne taćkice. No mi ćemo da idemo dalje. Sitnijim slovima nastavlja »Hr# vat«: »Dok je dakle dvojbeno ono, što muslhnani dobivaju, sigur# no »je ono, što dobiva vlada. Ona dobiva većinu.« Pitajući se dalje u koju svrhu vlada dobiva tu većinu, zagrebački list dolazi .do zaključka, da je tačna vijest beogradske »Prav# de«, da će muslimani glasati za cen# tralizam. On to ovako objašnjava: »Iz činjenice, da su i demokrati pri# stali na odštetu od 1 milijarde i 200 milijuna, dok su prije najodlučnije pobijali načelno svaku odštetu, mora se zaključiti, da su demokrati odu# stali od svoga načelnoga: stanovišta u agrarnom pitanju pod uslovom, da i muslimani prihvate načelno stanovi# I ste vlade u pitanju uređenja države, i Izgleda dakle vjerojatno, da musli# manski k ub pravi vladi većinu za centralistički ustav, ili bolje: vlada je pristala na odštetu u agraru da do# bije većinu za svoj ustav. I tako bi t se^ea-tav n*se države izgraditi na> jednoj najbesramnijoj političkoj trgovi n i, koju može zabilježiti ustavna povijest svijeta. Vlada je najprije dala inici# jativu za jednu pljačku i otimanje, koje je sankcionirala postupkom svojih organa, a sada hoće da dade odštetu za tu pljačku na račun ф£а» ve, da tom odštetom zadovolji ne 1 povrijeđeno pravo, nego da državi nametne svoj centralistički ustav.« Kad je donio gornje sitne retke, dodaje krupnijim slovima ove riječi: »Bijedna uloga, koju pri toj trgovini igra muslimanski klub, mo# že se još razumjeti; ali što sc može reći o vladi, koja ovako ucjenjuje na oči čitave javnosti jedan parla# mentarni klub, predstavnike jedne gažene i vrijeđane vjeroispovijesti u našem narodu? Sto se može držati do ustava, koji vlada hoće da kupi na ovako pod.i način? Kakvu moral# nu snagu može imati ustav, za koji se zna, da košta državu 1.2(10,066.001) kruna? Taj je ustav već unaprijed osuđen na osudu, koja je najgora, na osudu javnoga morahu Mi se ne ćemo upuštati sada u ocjenjivanje politike, koju je ovim sporazumom maugurisao muslimanski klub. Je li njim riješeno pitanje odštete, to će# mo tekar vidjeti. Nu muslimansko pitanje u našoj državi nije njime ri# ješeno. Nu ne samo, što nije riješe# no. nego rni sumnjamo, da je i nje# govo rješavanje upućeno boljim pu# I tem. Mi imamo naprotiv dojam, da i . I ! i : ј i pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.— ; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. .Čekovni račun post, štedionice 1119, Godina III. su uslovi muslimanskoga položaja u | državi pogoršani.« Dok zagrebački list piše tako o# : stru kritiku našeg držanja, beograd# ski »B a 1 k a n« donosi č.anak »Šta | hoće bosanski težaci?«, iz kojeg va# dimo ove stavove: »Iz Bosne i Hercegovine dolaze vesti, da tamo neki nevaljalci bune seljaka radi pregovora, koje vlada vodi sa muslimanima. Smutljivcima i potajnim Austrijancima nije milo da se ova država već jednom sredi, i učvrsti. Zato oni crkavaju od jada, što su muslimani rešeni, da, razume se pod izvesnim pogodbama, potpo# mognu vladu g. Pašića. Kako musli# j mani zahtevaju, da se agrarno pita# nje u Bosni resi putem zakona i ’ pravde u njem izražene, a ne putem i ptjačke i otmice, to su odvratni de# I magozi i neprijatelji ove države po# I šli među bosanske seljake da ih dra# - že protivu vlade, koja će tobože o# I štetiti njihove interese! Držanje I stranaka može se razumeti, ma da • ne i sviju pravdati, ali držanje i po# ; našanje zemljoradničke ili, tako i zvane, težačke stranke ne da se ni I razumeti, ni pravdati. Ova stranka j ni sama ne zna šta hoće. Njene vo# • đe, otpatci raznih drugih stranaka, svojom demagogijom hoću da žalu# de naš zemljoradnički svet, naročito u Bosni. Ovoj stranci nije do sada ništa stajalo na putu da bude zastup# Ijena t; vladi g. Pašića i da time po# mogne sanirati tekovine srpskog o# ružja, aii ona ipak nije htela da se lati te pozitivne stvaralačke uloge. I kad tu ulogu hoće da uzmu musli# mani, sad se »težaci« po Bosni bune radi — agrara: Kakva bezočnost!« ; I ; ; ! | i ! | Sarajevo, 19. marta. Vlada koleba? Povodom novin­ skih vijesti, da demokratski klub ni# je još prihvatio našeg utanačenja sa predstavnicima rađikalskog i demo# kratskog kluba u pogledu našeg stu# panja u vladu, obratili smo sc jutros telefonski na naš klub u svrhu infor# macije. Potvrđeno nam je. da de# mokratski' klub zaista nije još pri# hvatio našeg utanačenja s vladom i da će sc u svrhu pretresa tog utana# čenja i danas držati plenarna sjed# nica demokratskog kluba. Karakteristično je da današnja »Srpska Riječ« donosi ovaj tunđer. ciozni brzojav iz Beograda: »Vijesu o rekonstrukciji bosanske vlade, ko je su donijele jučerašnje novine sa mo su kombinacije i preuranjenu Još nije ništa definitivna svršeno, jedino jc obećane muslimanima, da ćc dobiti u mi r. starstvu 2, a u bos. vladi tri mjesta. Danas će se održati konferencija u kojoj će učestvovati dr. Srškić, kao tumač želja bosanskih radikala. Ne tačne su kombinacije o nredsjedni ku vlade.« Bilježimo i ne uzrujavamo sc. Muslimansha trgovačha i obrtničha banha za Basnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice u gos. Brodu i gos, |Movom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaj • sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA". Kancelarija: Kralja Petra uliraZprizemno,lijevo.-Brzojavi:Trgovačka �Govori naših poslanika u specijalnoj ! najmirniji Janjarac, nije se htio žu ustavnoj debati riti, misleći valjda, da mu se ne srni? ' nika, mi ne smijemo da ga kažnja* 1 vamo. Ne smijemo, ako postane po? I slanik, pristati, da činovnik iizgubi - svoja stečena prava i da dobivajući i dnevnicu gubi minimum egzistenci? * je za svoju obitelj i svoju djecu, jer i dnevnica nije nikakva dobit. Mi trc? ! ba da smatramo jednoga poslanika ■ i njegovu dnevnicu kao činovnika • koji je otišao u komisiju, da izvidi I neki uredovni čin. Mi znamo, da či? i novnik ima svoju platu. ali kad či« , novnik ide 8 kilometara izvan svo? istorijc kraljevine Srbije. Danas mi ' ga mjesta radi nekoga posla, on do? znamo, da medu najvećim državni? , bija doplatu. Zašto? Zato, što nje? cima našim Imadcmo ljude, koji su ! gova familija nije u stanju da troš? regrutovani baš iz činovničkog sta? kove podmiri. Činovnička plata je leža. Imamo profesore, sudije, lijec? ■ minimum egzistencije. Stoga, gospo? ničke i inžinjere, koji su danas naj? do. nalazim, da ova redakcija, koju bolji naši državnici i koji su baš o? je predložila komisija odnosno od? vu državu doveli do toga da postane bor izabran od strane Ustavnog Od? ovako velika. Svi oni, koji su protiv I bora, nije podesna i zato predlažem, činovničkog prava, naslanjaju se da zadnja alineja čl. 48. glasi ovako: najviše na nekakav birokratizam i I »Činovnici, koji budu izabrani za tako mi izgleda, kao da smatraju, ! narodne poslanike, zadržavaju sva da je narodni poslanik nekakav Ge? I prava, samo za to vrijeme ne mogu schaftsmann, nekakav čovjek, koji I biti unaprijeđeni, ali zadržavaju ima posebne privilegije, čovjek, koji i red.« Zašto? Zato, što znamo, da brani interese naroda, i koji učvrš? 1 je činovnički stalež siromašan i da čuje državu. Gospodo, kad narod ! nije u stanju, da izdržava sebe i svo? hoće da jednome čovjeku da povje? ju obitelj i ono. što je jedan Činova renje, da ga zastupa, da sarađujc na : nik stekao kao činovnik, treba da о? izradi državnih zakona, toga čovje? stane za njegovu familiju. Istina, treba jednu stvar spriječiti, ka kazniti, da svoja stečena prava izgubi kad postane poslanik, držim I kad jedan činovnik bude izabran za da nije dobro i umjesno. Naprotiv poslanika, a to je da ne može zlo? to je najbolji dokaz, da je on vrijc? upotrijebiti svoj položaj, da sebe dan. Kad bi se činovnicima ograni? proturi u pet klasa. Zato sam ja u čilo pasivno izborno pravo, kao što ' svome predlogu i kazao: da činov? se po ovome članu 48. predlaže, on? nik kao narodni poslanik ne može da bi bila pogođena jedna klasa, da bude unaprijeđen, ali da zadrža? koja bi imala da zastupa narod, a ; va red. Kad se povrati u službu i kad narodni poslanici bili bi samo boga? bude došao red, da dobije unapre? taši, advokati i lihvari, a to znači i? đcnje. da bude unaprijeđen onako, mati privilegovane političare. Ja mi? ; kako mu to pripada. šhm gospodo, ako jedan činovnik i Mislim, da će ovaj izmijenjen kao činovnik steče toliko povjerenja predlog zadovoljiti sve članove od? kod naroda, da mu narod daje po? nosno većinu Ustavnog Odbora i da vjerenje i hoće da ga bira za posla? I će biti primljen. POVODOM RASPRAVE O ČI? NOVN1ČKOM PASIVNOM IZ? BORNOM PRAVU, uzeo je riječ g. Fehim Kurbegović i rekao: Gospodo, mi smo u užoj sek? čiji dugo raspravljali o pitanju, da li činovnici mogu biti birani za posla? nikc. Većina toga odbora je za to, da činovnici imaju pasivno izborno pravo. Da činovnici ovo pravo za? siužu j u, najbolji je dokaz, što su Či« novnici dali najveći dio državnika kraljevine Srbije, kako to vidimo iz Posljedico agrarnih „reforma" Ahmedaga Buljubašić posjedovao je prilično lijep imetak u blizini Ja? nje. Jedna njivica od 14 dunuma bi? la je pod kmetovskim pravom, a sve drugo potpuno slobodno. Nemajući od srca e vlada, p osini o jc Mu ju Mc? rića i učinio ga generalnim nasljedni? kom. Niti za Ahmedagina života, niti kašnje nije niko isticao kakovo bilo pravo na njegov posjed, jer ne bi imao na to nikakva prava. Čim je došlo oslobođenje ispod iga tuđin? skoga, morao je Mujo, kao i svi dru? gi vlasnici kmetovskih-zemljišta od? reći se svakog prava na gore sporne? nutih 14 dunuma, a sa ostalim je slo? bodno raspolagao. Tu su: košnice, livade, pašnjaci i šume. Najveći dio toga zemljišta je među vodama (a? da). Ove zime je Mujo obećao jedan dio šume siromasima, da je iskrče i posij u u proljeće. Baš kada su se o? vi počeli spremati da krče, došli su obližnji seljaci pravoslavni i zaokru? žila nešto oko 50 60 dunuma šume, da krče. Vlasnik ih je molio, neka ga nc smetaju, nego neka idu sudu i od njeg traže riješenjc. Nu oni su mu odgovorili, da im je pričao čiča Doko ili Anto, da je tu nekad bilo njihovo zemljište i da su oni sebi sud, inžinjer i sve na svijetu. Kada je to vlasnik čuo, otišao je u Bijelji? nu i cijelu stvar ispričao vlasti, ko? ja je izdala nalog na žandare, da ovi upozore seljake, neka ne smetaju Muju, a svoje zahtjeve da saopće vlasti. Zand. narednik Spremo iz? vršio je svoju dužnost. Ali usprkos toga naređenja poručili su seljaci u 1 I I ' ! 1 ■ 1 ' ! i 1 j j i i I i i ’ i i i ! petak (4. o. mj.), da će sutra doći i k o g a g o d u š u m i n a đ u u b i t i. Siromasi su mislili, da su to samo prijetnje i da to seljaci ne će i nc smiju učiniti, jer se nikad nije smjelo, a naročito danas, pa su došli u šu? mu i nastavili .svoj posao. Seljaci se nisu šalili, već su se sastali sve jiđit? niji jedan od drugog. Bilo ih jc i iz četvrtog sela. Među seljacima jc bio i neki Mićo, koji je prije nekoliko godina ubio već jednog Muiu. On jc dosta bogat i na oko vrlo susret? ljiv: gdje te srete, kapu snima. . Čim su seljaci došli na obalu Dri? ne. požurilo se jedno momče na ko? nju, da saopći vlasniku dolazak se? ljaka. Kada je vlasnik doznao, da su došli, otišao je naredniku i molio za pomoć, ali g. Spremo, »veliki prija? telj« muslimana, reče mu, da patrole nema pri ruci: otišla jc, veli, u varoš i čim dođe, spremiću je. Kad će ta patrola doći, hoće li biti kasno ili nc. o tome Spremo nc vodi računa. Ni na intervenciju drugih građana nije patrola poslana. A ne bi je nikako ni poslao, da se nije telefonski za? tražio g. sreski načelnik. Veza se nije mogla odmah dobiti, ali jc ipak na Spremu djelovalo i odmah je j)o? •slao patrolu. Dva su žandara bila u sobj. ali je to Spremo zatajio u prvi mah, kanda je želio, nek se šta desi. Dok se narednik smislio i dok je pa? trola stigla na mjesto, delikat je bio dovršen. Kada su seljaci prešli Drinu, po? ćeli su dovikivati vlasnika i neke radnike i psovati im majke i žene. Siromaka je bilo više, ali se nisu je i nc može ništa zla dogoditi na pravdi Boga. Ali ga seljaci nijesu poštedili. Udarili su ga neko? liko puta sjekirom po g 1 a? vi i on se onesvješten s г u? šio. Išlo je to tako brzo, da on n i j e i m a o k a d n i p r ozb o? riti i zamoliti da mu se ž i? v o t pokloni. Ranjenik je o d v c ženu bolnicu, gdje j e odmah prvu večer (5. o. mj.) preminuo. Ubicc su dove? d e n i u žandarmerijsku ka? s a r n u, g d j e s u tu noć prove? li u najboljem veselju uz čašicu gromovačc. S njima su pili i neki žandar ini. Bi? I o im je slobodno izaći u varoš i sobom donijeti p i? ć a. Eto, braćo, što se radi od nas u na? šoj slobodnoj Eshacsiji! Dokle li će ovo ovako ići? Bog znade! Hoćemo li ikad biti zaštićeni i izjednačeni ili ćemo udarati još na teže muke i pat? nje, dok se država stabilizira, kako to rekoše neki jučerašnji bratoubo? Janjarac. jice. Pitanje jedan čin, kakvog nije bilo ni pod klerikalnom AustriRMn. Poslije jc i< sti službeni list u br. 172. (od 24. av? gusta) pokušao braniti .ovo oevešta? nje nove zgrado narodne osnovne škole time, da jc to bila »narodna svečanost sa osveštanjem zgrade«, ali jc to slaba obrana jednog nemilog slučaja, jer se u jednoj trovjerskoj zemlji ne smije udarati vjersko obi? iježje narodnim, školama niti zavo? diti crkvene ceremonije pri otvara? nju narodnih osnovnih škola, prika? zujući ih tobožnjim narodnim sve? čanostima, premda mogu često vjer? ski običaji da postanu narodni ili o? brnuto u istovjerskoj sredini. Kod nas pak, u raznovjerskoj sredini o? vakovi pokušaji zazorni su i ne mo? gu se opravdati ni u kojem vidu, jer raspituju nepotrebne strasti i i? zazivlju ogorčenje. Zato pitam gospodina ministra: 1. Je li voljan izdati strogo nare? đenje, da se u buduće u našim ško? lama poštuju vjerski osjećaji musli? mana i da se nc sile muslimanska djeca, da prisustvuju čisto kršćan? skim ceremonijama? 2. Čijom incijabivom i pod čijom odgovornosti izvršeno je osveštenje narodne škole u našoj trovjerskoj kraljevini? Molim pismeni odgovor. Primite, gospodine ministre, izraz moga poštovanja. Beograd, 14. marta 1921. na gosp. ministra prosvjete. Dr. Atlf Hadžikadić. Želim skrenuti pažnju gospodina narodni poslanik. mihistra na neke nesavremene po? jave, koje se u našoj troplemenskoj i trovjerskoj kraljevini ne bi smjele događati u interesu same države, kad bi se poštivao princip ravnoprav» nosti vjera i držalo na umu načelo obazrivosti i trpeljivosti i kad se nfe »Stabilnost vlade«. »R/iječ« piše u bi tražila bezrazložno prilika, da se br. od 16. ov. mj.: »Uvjerenje u sta­ jedna vjera naročito ističe daju® joj bilnost današnje vlade a Beogradu javno karakter državne vjere* Mi? — to je karakteristika sadašnjeg slim, da takve intencije ne postoje momenta. Ta će vlada, sastavljena kod nadležnih mjesta, zbog čega u? ! od demokrata, radikala, muslimana pozoravam gospodina ministra пц ■ i dijela zemljoraouiKa, a pdđupit^n« dva opasna slučaja. sa dva slovenska narodna socijalista, 1. Doznao sam, da šv u Bijelom i raspolagati u Ustavotvornoj Skup? Polju, prigodom proslave Sv. Save štini sa daleko više nogo li je polo ­ odvedena f muslimanska djeca iz ta? vica svih njenih članova, i time je mošnje osnovne škole u pravoslavnu njena glavna zadaća: donošenje U? crkvu, da pjevaju prigodne nabožne stava, i to onoga i onakva, kakav pjesme i da prisustvuju jednoj čisto je zamišljen uj vidinom nacrtu, osi? crkvenoj ceremoniji. Ovakav ničim gurana. Tu nc pomaže Radić: Za neopravdan i neumjestan postupak njega jc dockan, a dockan jc i za sve izazvao je razumljivo ogorčenje, ko? one, koji su mu utirali puteve i ste? jemu je začetnik školski nadzornik ze, da se iz »republikanca« pretvori g. Filip Dedić. Po njegovu naređenju u »politički dio« Narodnoga kh:? odvedena su sva školska djeca pa? ba.« radno do crkve, a onda je nakon paradnog povratka iz crkve održan »običajni Svetosavski ceremonijal« još i u školi. Po njegovu je mišljenju Sv. Sava opći narodni srpski Saglasno zaključku prošlog zasije­ praznik i školski patron, pa zato su dan ja C entralnog Odbora naše or? valjda sva djeca obavezana vršiti ganizacijc, koji jc štampan u član? običajne školske svečanosti, kojima ku »S. A. S. contra S. H. S.« u »Prav? valja da prisustvuju i muslimanska di« (broj 24.), uvodimo ovim novu djeca, ako su srpske narodnosti. O? rubriku »Proti alkohola«. Da je ta vo je posve krivo mišljenje, jer tre? rubrika skroz potrebna i u jednom ba da se strogo luči vjera i narod? političkom listu, uvidiće naši čitaoci nost osobito u našoj državi. naskoro iz čitanja same rubrike. Da 2. U službenom listu sarajevske sadržaj nc bude nimalo suhoparan, vlade br. 155. izašla je pod naslovom donosićemo u toj rubrici članke, u »Osveštanje nove školske zgrade« kojima se dokazuje tvrdnja statistič­ ova notica: »Javljaju nam sa flidže, ki. Danas donosimo kratak prikaz da će na Pantelijev?dan 27. ov. mj. profesora dra Š i I o v i ć a: • (avgusta 1920.) biti svečano osve? stanje nove zgrade narodne osnov? PIJANICA NE UNIŠTAVA SA? ne škole, koju je podigla vlada uz MO SEBE, VEĆ I CIJELO SVOJE POKOLJENJE. pripomoć naroda iz sela Vofkovići, Dr. Legraine, ravnajući liječnik u općina Hrasnica. Umoljavaju se pri? jatelji škole, da posjete ovu narod? izavodu za umobolne u Ville?Evrard nu svečanost.« u Francuskoj kaže: Za sve stručnja­ Ova za nas u Bosni još nečuvena ke nepobitna jc istina, da je piće u? novost javno jc donesena u službe? bitačno nc čamo za pijanicu nego i nom listu i pored oštroga protesta u za njegovu obitelj. Piće je bolest, koja smeta redov? našem listu (»»Pravda« br. 80 od 7. avgusta 1920.) nesmetano je i obav? noj funkciji organizma, kvari nam Ijena. iz čega zaključujem, da je tijelo i dušu. Piće je bolest, koja ne uništava nadležno mjesto u Sarajevu to osve? štenje narodne osnovne škole, koju ■samo pijanicu, nego je pravo pro? jc podigla vlada uz pripomoć naro? kletstvo, koje se nc umanjuje nego da (»Nar. Jedinstvo« br. 155) odo? raste od koljena do koljena, kako je brilo i dalo težacima toga se’a sa to dokazao dr. Mcrcl, koji je posta? svoje strane dopuštenje za takav vio ovu ljestvicu: Opet je prispio godinama u kućanstvu upotrebljavani, nenaknađivi, pravi SCHICHT-SAPUN sa znakom: „Jelen". Jelen sapun je potpuno čist, posjeduje najveću izdašnost kod pranja i dobiva se u poznatoj predratnoj kvaliteti u komadima od , kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu AlbBPt Vita LEVi, Sarajevo, Despića ul. L ВНјвМе. Protiv alkohola. �71 — 5 1. koljeno: moralna pokvarenog i alkoholički eksces; 2. koljeno: drevno pijanstvo, ma« nija (jedan kotač previše ili prema? lo), oslabljcnjc mozga; 3. koljeno: hipohondrija, melan? kolija, samokrv i ubijstvo; 4. koljeno: tupost, idiotizam, jalo? vast, propast porodice. Dr. Legrain istraživao je četiri po? kaljenja piću odnaih ljudi, pak je došao do ovih rezultata: 1. koljeno: Već se u prvom kolje? iiu u 168 obitelji pokazuju znakovi degeneracije, i to; u 63 slučaja jed? Jiostavna zavrnutost (desekvilibra? čija), u 88 slučajeva* slaboumnost, u 45 slučajeva razvratnost i pogibeljni nagoni. U 39 obitelji našao je grče? ve, u 52 pada vicu, u 16 histeriju, a u 5 upalu mozgovnih opna. U 108 obi? telji cd 215, dakle u polovici našao .je pijanice, od kojih je većina dcltri? rala. Konačno se u 106, obitelji užasno velik broj — nalazilo već lu? đaka. 2. koljeno: U drugom koljenu spa? lo je onih 215 obitelji na 98, kod ko« jih je našao ovo: u 54 obitelji bilo je već teških degeneracija, naime budi tupih i idiota, u 23 obitelji na? lazilo se moralnih luđaka, koji ne o? sjećaju razlike između dobra i zla. Prerani porodi, prerana smrt, fi? .ziološka bijeda razlogom su heka? tembama umrle djece, to prije, što su ovdje u većini (36) slučajeva pi? janice i otac i mati. U 42 obitelji našao je grčeve, a u 40 padavicu. (ј 90 od 98 obitelji našao je pija? niče, a u 23 obitelji umobolne. 3. koljeno: U trećem koljenu spa^ *b je onih 215 obitelji na 7 sa 17 dje? »ce. Sva ta djeca su zaostala, dvoje je bilo moralno ludo, četvero je i? malo grčeve, dvoje padavicu, dvoje histeriju, jedno upalu mozgovnih opna, a troje skrofulozu. 4. koljeno: U četvrtom je koljenu onih 215 obitelji nestalo. Dne 19. februara 1913. bio je pred? tjednik francuske republike Poin tare u bolnici Saint?Antonie u Pa? rizu. Tu mu je dr. Jacquet pokazao alkoholičare, koji teško boluju od posljedica pijanstva. Pri tom je pro? čitao rezultate zanimlvoga istraživan nj a bolničke uprave. Prema tim po? đacima imadijaše 308 bolesnih alko? holičara, 688 djece, od kojih je više cd ponovite, a i me 359 upirlo u naj? nježnijoj dobi. Iz ovoga se jasno vidi, da je na? rod, koji se opija, narod na rubu propasti. Politički pregled. UNUTARNJI. Specijalna debata u Ustavnom Odboru. Još su naknadno, nakon sporazuma šefova pralamentarnih stranaka, primljeni ovi članovi: Član 57. primljen je većinom gla? sova i glasi: »Sva ministarstva čine ministarski savjet, koji stoji nepo? srodno pod' krunom. Kruna imenuje predsjednika i članove ministarskog savjeta. Ministri se nalaze na čelu pojedinih grana državne uprave. Ministar može biti i bez portfelja Pri ministarstvima mogu se prema ■ukazanoj potrebi ustanoviti državni podsekretari za jedan određeni dio poslova u toj grani državne uprave. Državni podsekretari kad su uzeti iz parlamenta ne gube svoj mandat.« Član 58. (ministarska o d g o? v o r n o s t) primljen je jednoglasno: »Ministri su odgovorni kralju i na? rodnoj skupštini. Kralj i narodna skupština mogu optužiti ministre za povrede ustava i zakona učinjene u službenoj dužnosti. Za štete koje ministar nanese nezakonitim vrše? njem službe, odgovara država.« Član 61. (o upravnoj vlasti u oblasti) primljen je većinom glasova: »Upravna vlast može izdavati u? redbe za primjenu zakona. Upravna vlast može uredbama sa zakonskom snagom uređivati odnose samo na osnovu zakonskoga ovlaštenja sa strane narodne skupštine posebno za svaki slučaj. Naredbe ne smiju proti vri ječiti ustavu ni zakonu radi čije primjene su izdate, ne mogu biti u suprotnosti s zakonodavnim odredbama, na os? li Njemačkoj neće đa pristanu na za? novu kojeg se primjenjuju. htje/e antarđe, koja je na odlazak Narodna skupština može uredbe re? njemačkih delegata odgovor <a zapo? zolucijom staviti van snage ili u cjc? sjednućem mnogih njemačkih gra? lini ili djelomice. dova po K?ini. Njemačka vlada je Uredbe se imaju obnarodovati i na ovo uložili. "Г' *: kod Saveza mora svaki put biti označen zakon Naroda, jer da je to povreda ver? na osnovu kojega se izdaju.^ zajskog mira. Da će joj to veoma Ti su članovi primijeni na 12, ina!c? koristiti, može se viditi iz sa? i ta u subotu, te pošto su još mnogi stava Saveza Naroda i iz njegovog i Članovi ostali neriješeni, to je, kako poslovnog reda, koji pozna samo I smo već javili, konstituanta na svo? jednoglasne zaključke. Da na pr. ; joj sjednici od 14. ov. mj. produžila francuski član Saveza Naroda neće rok Ustavnom Odboru do 5. aprila. preći čak s bagatelisanjem preko to? ga protesta, ne bi rcparacijona ko? VANJSKI. misija iz Pariza poslala notu Nje? Nove intrige bivše crnogorske di? mačkoj, 15. ov. mj.. kojom je poziva nastije. Iz San Rema javljaju: Crno? na izvršenje 235. Člana verzajskog gorski bivši kraljević Danilo upra? mirovnog ugovora, po kojem mora vio je na »crnogorski narod« prokla? Njemačka platiti do 1. maja 1921. maciju, u kojoj izjavljuje, da se je 20 milijardi u zlatu. Engleska štam? iz »zdravstvenih razloga« i u korist pa ovaj puta istupa također oštro svoga nećaka »zahvalio« na prijesto? protiv Njemačke. Što bi se očekiva? lje. Princ Mirko sada jc star 13 go? lo, da će zahtijevati francuska štam? dina i studira u Engleskoj. Za vri? pa, to zahtijeva engleska, naime da jemc njegove malodobnosti preuzela saveznici zaposjednu i Berlin. I što je vladu bivša kraljica Milena. I ona se tiče fmansijskih mjera, Engleska je izdala »proklamaciju« na crno? prednjači ovaj puta u oštrini: držav? gorski narod, u kojoj veli, da će na? ni kancelar Chamberlain je predio? staviti politiku svoga pokojnoga žio zakonsku osnovu, koja traži, da muža, kojoj je cilj oslobođenje i sa? se na cijene ni crnačke robe ubire mostalnost Grnc Gore i da je kao taksa od 50%. Parlamenat je engle? prijestolnicu izabrala — San Remo. ski primio taj nacrt i tako stoji da? Pregovori između Madžarske i Će? nas njemačka vlada pred još kompli? hoslovačke. Iz Budimpešte javljaju: kovan ij om situacijom nego prije »Magyar Orszag« donosi o pregovo? londonske konferencije. Tih 50% rima između Mađarske i Čehoslo? preuzeti na državna leđa znači si? vačke slijedeće: Članovi čchoslovač? gurnu devalvaciju njemačke valute, ke delegacije bili su veoma predu? a opet izjaviti u tome svoje neinte? sretljivi. Postignut je sporazum u pi? resovanje i prepustiti trgovcima, da tanjima općeg značaja. Juče i prek? oni plate te postotke, znači užasno juče raspravljalo se o obvezama što poskupljenje njemačke robe, potpu? ih nalaže trianonski ugovor. Izgleda, nu smrt njemačkog izvoza i kao po? da su raspravljena i pitanja držav? sljedicu toga nezaposlenost indu? ljanstva, nenzija, državnih imanja i strijskih radnika. O krajnjim pasje? depoa. Osim toga se mnogo ras? dicama ne može se govoriti, ali se pravljalo o gospodarskim pitanjima, iz svega toga ne može ništa roditi, kojom prilikom se osobita pažnja o? što bi poslužilo konsolidovanju Ev? braćala uspostavi prometa i poluče? rope. nju ekonomskih koncesija. Na želju madžarske vlade postaviiće čehoslo? vačka vlada u Bratislavi i Kcšicama urede za izdavanje voznih karata, kako bi se olakšao promet sa Ma? Naši poslanici otputovali iz Beo? džarskom. Mir između Francuza i Kemalista. grada. Svi su naši poslanici otputo­ Po vijestima francuskih listova iz vali kućama u srijedu i četvrtak, po? Cilicije, prestala su sva neprijatelj? što je konstituanta odgođena do 5. stva između francuskih četa i Ke? aprila. Za rad u Ustavnom Odboru malista. U pojedina mjesta, koja se i tekuće poslove klubske ostali su u po ugovoru vraćaju Turcima već su Beogradu dr. Hamdija Karamehmc? došli kemalistički oficiri i vojnici. dović. Derviš Omerović i Husejin Francuzi ispražnjuju taj teritorij i Alić. Šemsudin Sarajlić je također povlače se u Siriju. U više gradova zadržan vršenjem dužnosti u admi? ostaju predstavnici francuskih vla? nistrativnem odboru. sti kao diplomatski predstavnici, da Inkopatibilitet poslaničkih manda? vrše nadzor nad izvršenjem pojedi? ta. Iz Beograda se javlja: Veći broj niih klauzula ugovora naročito onih, narodnih poslanika koji su članovi koje se tiču zaštite narodnih ma? odbora u bankama i drugim akcio? njina. narskim društvima, a čiji su mandat Novi konflikt između Japanaca i ti verifikovani, ppdnijeli su ostavke Amerike. List »Shangai Liše« jav? na te položaje. Ostalim pak, posla? lja, da je Amerika od sovjetske vla? nicima. koji su još u poslovnim ve? dc dobila koncesiju za ribarenje u zama sa državom (i svima ostalim vodama Kamčatke, što je u Japan? preduzećima) koje po zakonu ne skoj proizvelo silnu uzrujanost. Ja? mogu vršiti kao narodni poslanici, panski državnici su izjavili, da neće ostavljen je vrlo kratak rok, da li? trpjeti američke ribarske lađe u vo? kvidiraju svoje poslove ili u protiv? dama Kamčatke, pošto Japanska za nom da podnesu ostavke na posla? nički mandat. sebe traži tu koncesiju. Turske čete u Batumu. Javljaju iz Službeno iz »Narodnog Jedinstva«. Carigrada: Prema posljednjim in? Zemaljska vlada za Bosnu i Herce? formacijama turske čete su ušle u govinu na osnovu čl. 15. i 85. zako? Batum. One su dobile nalog, da se na o izboru narodnih poslanika za klone svih konflikata sa boljševici? ustavotvornu skupštinu razriješila je od službe Veliju Sadovića, profeso? ma. Položaj u Indiji. Po vijestima en? ra šerijatske sudačke škole, jer je gleskih listova iz Indije, uspostav? izabrat za narodnog poslanika. Zemaljska vlada za Bosnu i Her? Ijen je mir u Naukanaa, ali u osta? Hm krajevima provincije postoji još cegovinu razriješila ic suplenta pre? ozbiljna opasnost radi Sika. U Muid? parandije u Derventi, Derviša Kor? sar i Anaudpur odaslane su čete, da kuta, na njegovu molbu od dalje službe u ovim zemljama. drže red. Napadaj Fejsalova brata na fran? KONGRES JUGOSLAVENSKIH NOVI­ cuske čete. »Timesov« dopisnik u NARA, koji će kako ie poznato na uskrs Kajfr brzojavlja, da je došlo do su? 27 i 28. o.in i. biti u Sarajevu, naišao je na koba u oblasti Havranskoj u Siriji vrlo lijep odziv ne samo medu našim novi­ (Saum), pa da ie emir Abdullah, dru? narima već i medu općinstvom. Do sada se gi sin kralja Husejna i brat emira predsjedništvu udruženja novinara prijavilo Fejsala zauzeo Der’a, grad, koji leži oko stotinu učesnika iz svih krajeva naše na raskršću željeznice što vodi u otadžbine, a i u slavenskom svijetu naišao Ilaifu i one što ide iz Damaska (Ša? je kongres na veliko razumijevanje. Tako ma) u Hidžaz, te su francuske čete je više čeških listova sa oduševljenjem po­ bez bitke ispraznile grad. Abdulla? zdravilo ideju jedinstvenog organjzovanja hove čete nisu toliko jake, ali ih si? novinara u našoj kraljevini, što ie glavna gumo pomažu domaći elementi. svrha ovog kongresa. Velika većina sara­ Mjere protiv Njemačke. Njemač? jevskih novčanih i industrijahnh poduzeća ki su delegati nakon povratka iz Lon? materijalnom pomoći nastojala su. da po­ dona dočekani od naroda u Berlinu dupru kongres i time da dadu izražaja svom sa velikim manifestacijama i odu? interesu za naše novinstvo. Danas donaševljenjem. Simonsu je u njemač? šamo samo jedan dio darovatelja: po 6000 kom parlamentu dato povjerenje. I K: Srpska Privredna i Agrarna Banka: 5000 narod i narodno predstavništvo u K Židovska i Jadranska Banka; po 4000 7 3 K Ljubljanska Kreditna Banka i Transport­ ne Trgovačko Društvo (H. Pogt); po 3000 K Srpska Centralna. Hrvatska Centralna, Bosanska i Industrijalna Banka, Šumska Indusrtriia »Ugar« i Dionička Pivara; po 2.500 Muslimanska Centralna Banka. Ostale priiagače donijećemo naknadno. Ukidanje koncesija za apoteke. Iz Beograda javljaju: Prema novom sanitetskom zakonu, a prema članu ; koji govori o ustrojstvu apoteka, bi? će pkinuto davanje državnih kon? češlja ZA otvaranje apoteka, već će otvaranje istih biti slobodno. Dobar dan! i dobro zdravije do? niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i Elsaspilule! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa?pi)ula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje? pote jesu: Fellerova Elsa?pomada za lice, najjača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni Ijiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel? lerova Tannochina?pomada za po? rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa?preparati tvrtke Eugen V. Fel? ler, Stubica Donja, Elsattg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva? ke preporuke vrijedni! Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad? bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes? platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Priposlano.*) Agrarnoj EHrekciji u Sarajevu. Za naših 8.000 dunuma uzurpira? ne zemlje u selu Šuici, kot. Livno, do danas nismo dobili niti jednoga helera u ime rente i ako smo slali molbu kako kotarskom uredu u Liv? nu tako i Agrarnoj Direkciji u Sa? rajevu, te čak i osobno išli. Pitamo, zašto smo mi iznimka iz? među svih nosjednika? D. Vakuf, 8. marta 1921. g. Edhembeg Miralem. Asimbeg Miralem. Domaće uijesti. *) Za pisanje i sadržaj članaka pod •vom rubrikom uredništvo ne odgo­ vara. Uredništvo Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče i u svim mjerama, kao i staklarski kit, nadalje cilindere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakl; porculana U/EISS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. i MišBvi, štakori, stjenke i žohari i I I i i . j I i i i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.^-, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak protimrava K10.—.Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J Onker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni zastupnici traže se! flgEnturna i homisionalna poslovnica Sulejman Mulić, Zagreb. i Kupuje i uzima u komisiju ovčije, kozije kože, suhe šljive, stari bakar i • sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, te? letine, kravine i t. d. i svega posto? larskog pribora. Daje informacije u i svim trgovačkim poslovima u Jugo? ! slaviji, Cehoslovačkoj i Njemačkoj I Austriji. Kod raznih upita priložiti I marku za odgovor. Brzojavna adre« ! sa: Sulejman Mulić, Zagreb. �Strana 4 — Страна Broj 269 — ЗДО] Д;НАВДА“ — „PRAVDA" HRVATSKA CENTRALNA BANKA Opet nešto za Vas! za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Nije li Vam želudac u redu! Trpii' II od slabe probale! Od puk varena uprtila! Muči ii Vas glavobolja ? Trganjo u kostim: i Holi od uloga, od reumatizmu i Nesanica ! Jeste li nervozni! Ta pokušajte i Vi FELLEROV PRAVI ELEA-FLU1D. Divit crte se i hvaliti Fellerov Eleafluid kao dobra prijatelja u ernim danima. 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42.— K. Prah i tablete protiv reume 15.—. Aspirin prašci lb K. Oj, kako ćele biti zadovoljni, ako poku­ šate FELLEROVE FR E ELSVPILTLE! Te eu uistinu dobre! 6 kutija 1* — K. SAGRADA BaRBEK I 2.-- K. SVEDЛКЛ ŽELUDČANA TINKTURA 20. K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA 6. K. Pravi eehoferov bnkam 15. K- Vi kntljet «? Za probavu! Sluz otetranjoje, kašalj utašuje ZAGOR SKl PRSNI SOK S.— K, Hego kolačići (prsne pastile proti*’ kašlja) 7.50 K. Bonboni od slađa, od t-patca poeamši od 8,— K. Prsni čaj protiv kašlja 8,- K. Fiakerbki prah 8. K. Guajakolsirup ut liječ­ nički prepis 40.— K. Lipov daj 8,— K. Probavni prakak 4. K, Soda bicurbonica 3. K, Sol za čišćenje želudca 6.— K, Katlnbadeku nol 6. K, REGEMEROL SA MARKOM „HEG ?' (fizio­ loške soli po prof. Neuseeru) 1 kutija 25. K. Najfinije Ricinovo ulje po (i. — Ј 30. — K. Pastile ođ tatnariuđa 2.50 K. CAJ ZA ĆI8ĆENJE KRVI 8 -. SenesbleUr i Muterbleter počamši od 3.— K. Glavobolja ? Jednako ugodan n uporabi kao i pouzdan jest FELLEROV „EI.SA* klinčić PROTIV MIGRENE 12 — K. Prašci protiv glavo­ bolje 15 — K. Kinina, praška protiv groz­ nice зо. - к. Slabokrniost! Tekući željezni ekstrakt 20.- K. Željezni nlbuminat 40 K. Гк liječnički pre is! ARSOFERUIN TEKTOLETE od ljekarne k svetome Dubu u BečuŽ*.- K. 11 EGA FERRIN 45. — K. Krečno-željezni sirup 20. K. Blaudove tektolete 15. K Pravo najfinije ljekovito riblje nije „Е!чал 85.— K. Zubobolja ! Zubne kapi 5,- K. Zeleno ulje 30’— K. Voda za oči 5*— Д. Svrbljenje, svrab. Protiv glista! Mast protiv evraba 12.— K, Naftolova uiaet 16.— i 20. K. Sumporna mast 12.— K. Sve ostale masti, kao cinkova, blajvajs — aromatična, lovorova mast a katijama po 3. K. Mast za rane 15.— K, Mast ха djecu. Kani­ forna šesta 12. i 60.— K. Mast ptoliv ozebline Biahilon-flašter, rubnŽeeta i mast flaster 2 li i 4. protiv gnše (Kropf) 15.— Elsa šećerne paatile protiv glisti I vre­ ćica 7 50 K. Citvarovo sjeme protiv glista, cisto ili sa Šećerom. po težini počamM od 4.— K. Proljev. Diareja.? Bastlerove kapi protiv kolere 15 — K. kapi protiv grčeva 10— K, kapi od kiflnilice. ođ promirca, kimove kapljice, cimetove, meliaove kapljice, balđrijaneka tinktura, Hoffmanova šesta, male hoće ii. K, velike 30,— K. Dabrove kapi (Kibergeil) za žene 30 - K. Sredstva za životinje. Hranivi prah za marvu 1 kutija 7 50 K. Mazilo za konje 25.— K» Arnika 6,- - i 30.— K, Gusti terpent n 5.— i 10.- K. Mast protiv ušiju 3.— i 12.— K. Omot i poštarina računaju se posebno, ali što jeftinije. Preporcen eo, naručiti što više na jedan puta, jer se tako troškovi podjeljuju i izi oee za pojedinu robu manje. Kod upita treba priložiti poštanske biljege za od­ govor. Narudžbe adresirati na: Eugen V. FeSler, ljekarna, Stubica donja, Elsatrg br. 310 Hrvatska. URA? kojaćlni trjjnoveselje? Samo Suttnerova ura t Od nikla, ©cjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadovoljni! Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebstine kao škare, oževi, britve, kutije za cigarete, naiigači, novčar-e ftd. sve dobro i jeftino! Tražite cijenik od tvrtke H. Suttner o Ljubljani bj 756, I PAP1RNICA HAMDIJE KOPĆIĆA preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancaiarijskog i školskog pribora. — Narućbe se obavljaju brzo i točno Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tei. 619 I Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova u I. br. 3 I Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe odgurne, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor tnozemskir. safuna,paifumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svih mineralnih voda I t. d. I UGLJEN prodaje po K 52 za 100 kg. postavno kuća Drina « otpr mničho i prometno dioničarska društvo Sime Milutinovima ulica 2 Podružnice: Bugojno, Derventa, Mostar, Bos. Samac, Tuzla 1 Zenica. PROSPEKT za upis dionica V. emisije Hrvatske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu, Povodom povišenja dioničke glavnice: od H 10,000.000,- na H 20,000.000Redovita /XII. glavna skupština od 15. lipnja 1920. zaključila je povišenje dio­ ničke glavnice i ovlastila ravnateljstvo, da to povišenje provede. Ujedno je zaključeno, da se dotadanjih 5 dionica po nominalnih K 80.— stegnu u jednu dionicu po nominalnih K 400.— po komadu rako, da će sve dionice glasiti na nominalnih K 400. po komadu, koje se mogu izdavati u jednom komadu po 25 dionica, odnosno po 10 ili 5 ili po U dionicu, a osim toga mogu se izdavati i petine I dionica po nominalnih K 80.—. Temeljem gornje ovlasti XII. redovite glavne skupštine, te temeljem odobreni Ministarstva trgovine i industrije u Beogradu od 2. kolovoza 1920. VI. br. 1742. stavlja i potpisano ravnateljstvo na javnu supskrijdciiu 125.000 komada novih dionica po nominalnih K 400.— po dionici uz slijedeće uvjete : 1. Dosadanji dioničari imadu u prvom redu pravo opcije i to tako, da svaki j stari dioničar može na svakih pet dosadanjih starih dionica po nominalnih K 80 - . i što prema gornjem zaključku glavne skupštine čini jedi.u dionicu po nominalnih K 400.—, optirati po jednu novu dionicu V. emisije po nominalnih K 400.— uz tečaj od K 550 — sa 6% kamata na tečajnu vrijednost od 1. siječnja 1921. do dana uplate. Nadalje imade svaki dioničar pravo, da na svaku jednu dosadanju staru dio­ nicu po nominalnih K 80.— što prema gornjem zaključku glavne skupštine čini petinu dionice, optira po jednu petinu nove dionice V. emisije po nominalnih K 80.— uz tečaj od K 110.— sa 6% kamata na tečaju vrijednost od 1. siječnja 1921. do dana uplateU svrhu izvršenja prava opcije potrebno je. da se uz ispunjeno i vlastoručno potpisano upisno očitovanje doprinesu stare izvorne dionice ili stare privremene po­ tvrde o upisu dionica IV. emisije, te da se istodobno odmah i položi po svakoj optiranoj dionici K 550.— odnosno po optiranoj petini dionice po K 110.— sa 6% kamata na ukupni tečajni iznos od 1. siječnja 1921. do dana uplate. Stare dionice, odnosno privremene potvrde IV. emisije, temeljem kojih se vršr pravo opcije, providiti će upisna mjesta štampiljom, da je pravo opcije izvršeno. 2. Uz opciju primati će se istodobno — na eventualno neoptirane dionice — i predbilježba i to koli dioničara, toli i nedioničara uz tečaj od K 700. za čitave dionice V. emisije sa 6% kamata na tečajnu vrijednost od 1. siječnja 1921. do dana uplate. Iznimno i samo u svrhu, da se sadanjim dioničarima pruži prilika, da mogu svoj ukupni posjed dionica tako nadopuniti, da im se sve sadanje i kod ove emisije upisane dionice mogu izdati u čitavim novim dionicama po nominalnih K 400,mogu samo dioničari predbilježiti i petine novih dionica V. emisije po no­ minalnih K 80.— uz tečaj od K 14 )— sa 6% kamata na tečajnu vrijednost od 1. si­ ječnja 1921. do dana uplate. Za prijavu predbilježbe treba ispuniti i vlastoručno potpisati upisno očitovanje, te položiti odmah kod upisa za svaku predbilježenu čitavu dionicu po K 700-— od­ nosno, za svaku upisanu petinu dionice po K 140 - zajedno sa 6% kamata na Čitav tečajni iznos od 1. siječnja 1921. do dana uplate. 3. O uplatamc izdavati će upisna mjesta privremene potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se izvorne dionice izdavati samo uz povrat izdanih privremenih potvrda i to samo kod onih upisnih mjesta, kod kojih je upis obavljen. Upisi ili uplate mogu se obavljati osobno ili poštom. 4. Ravnateljstvo si pridržaje pravo pođjelbe predbilježenih dionica, te će za i slučaj, da potpisatelju bude dodijeljeno manje dionica, nego ih je predbilježio, upla­ ćeni višak povratili. 5. Nove dionice V. emisije sudjeluju na poslovnom uspjehu zavoda ođ 1/1. 1921. 6. Razlika na tečaju novih dionica pripasti će — po odbitku svih troškova pristojba — pričuvnoj zakladi zavoda. 7. Sve dionice V. emisije glase na donosioca. 8. Upisivanje počinje dne 15. veljače 1921. a svršava dne 31. ožujka 1921 9. Upisivanje se može vršiti kod slijedećih novčanih zavoda: Hrvatska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bugojnu, Derventi, Mostaru, Bos. Samcu, Tuzli i Zenici; Prva Hrvatska Štedionica u Zagrebu, te kod svih njezinih podružnica; Hrvatska Banka i Štedionica u Banjaluci; Hrvatska Kreditna Banka i Štedionica u B. Brodu; Hrvatska Trgovačka Banka i Štedionica u Livnu; Trgovačka Banka u Trebinju; Hrvatska Banka u VareŠu; Muslimanska Centralna Banka za B. i H. te kod njene podružnice u Tuzli; Muslimanska Trgovačka i Poljodjelska Banka u TeŠnju; Muslimanska Privredna Banka u Gračanici; Prva Muslimanska Banka u Brčkom; Muslimanska Banka u Banjaluci i njezine podružnice u Prijedoru, Prnjavoru i Sansfcom Mostu, kod kojih se mogu do­ biti i sva dalnja potrebna razjašnjenja. Ujedno potpisano ravnateljstvo oglašuje: Poziv na izmjeno dionica i privremenih potvrda od nominalnih K 80.— po komadu u izvorne dionice po nominalnih K 400.—, Svi posjednici starih izvornih dionica po nominalnih K 80.— umoljavaju se, da te dionice sa svim nedospjelim kuponima (za god. 1920. i dalje) i talonima, kao i privremene potvrde na upisane dionice IV. i gornje sadanje V. emisije izvole— osobno ili poštom položiti kod gore navedenih novčanih zavoda u svrhu izmjene u izvorne dionice po nominalnih K 400. . Kod pologa primit će od dotičnih zavoda pologovne potvrde na ukupni položeni broj starih dionica u izvornim komadima i u privremenim potvrdama, te će odmah iza roka V. emisije — putem istih onih zavoda, kod kojih su stare dionice položili — primiti nove izvorne dionice po nominalnih K 400.— po komadu. Sve pobliže upute glede izmjene dionica daju najpripravnije gore navedeni novčani zavodi. Ravnateljstvo: Hrvatske Centralne Banke za B. i Ш d. u Sarajevu Odgovorni urednik* (brahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Dauiel & A. Kajon, Sarajev � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e8d982c23c4ce7293839ecf491881c08.pdf 49dd7ead41cafae418d54a5c5d33e67a PDF Text Text POŠTARINA II гктггтм/™ • ----- Pojedini broj К 2,— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine i< 90.— (u Sarajevu): za naša državu godišnje K 200.—; za iiozemstvo K 250.—. Uredništvo 1 uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАЗЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 32 (270) Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119. Godina Hl. Sarajevo, utorak 22. marta 1921. (12. Redžeba 1339.) * Značenje sporazuma. par mješci stajala u dilemi, da na* rodno jedinstvo provodi ili nepri* rodnim, nezakonitim načinom — ra* Govoricemo iskreno, jer govori stjeravši konstituantu, koju ie iza* ili da abdicira i pesti mo svojim biračima, svim muslima* brao narod državnu lađu, da ie gone razni divlji nima Bosne i Hercegovine. Otkad postojimo kao zasebna cje* i protivusmjemi vjetrovi. Da bi jedno značilo propast de* fina, sa svojim zasebnim zahtjevima mokraciju I vladu diktature, a drugo i pogledima, nije još nikada nastu* pio u našem životu tako odsudan u* haos sa nedoglednim posljedicama, pravo historički momenat, kao što jasno je svakome. Možda će nam se je bio onaj pred naš sporazum sa tu primjetiti, da je Pašić mogao po* vladom g. Pašića. Učinili smo go* pustiti. No mi pitamo: Kome? Ra* lem korak i, priznajemo, uz znatne dićevom rq>ub;ikanstvu zaista ne. žrtve pristupismo izvršenju našeg Jer za monarhiju Karađorđevića je cilja, da iskreno i pošteno, s odu* ogromna većina konstituante. Fede* ševljenjem i iz svega srca sarađujc* ralizmu Narodnog Kluba također mo na izgradnji naše mlade kralja* ne, jer je taj klub zajedno s nama vine. Ovaj korak znači i promjenu i Jugoslavenskim klubom mnogo taktike u borbi za ostvarenje život* puta brojčano slabiji nego oni, koji nih interesa* islamskog dijela našeg ne će federalizma. Popuštanja mora naroda. Mi smo kroz ove dvije i po biti i s manje i s jače strane, to je Ali kad se radi o izboru dva* godine dana vodili najžešću borbu istina. ju putova: držati se slijepo svoga •proti vladi i nebrojenim nepravda* programa, pa makar i država ртора* ma i nasiljima, koja su mirno gledali la i drugoga, otstupiti cd izvjesnog mnogi od. onih, s kojima mi danas gledišta, (bar djelomično), kad dr* hoćemo da zajednički radimo. Stoga jedinstvo zaista dođe u opas* je dakle i razumljivo, što u javnosti žavno onda je po našem mišljenju nastaju mnoga veoma kriva tuma* nost, dužnost slabijih partija, a ne •ćenja. Jedni nam predbacuju da smo jačih, da uime viših narodnih m* se umorili u borbi, da smo kapitali* popuštaju i prilagode se ve* rali, a drugi čak i to, da smo se teresa za jednu tričavu milijardu pro* ćim. Tako je bilo i s nama. Mi nismo dali. Da učinimo kraj tim katkad na* htjeli niti vojničke diktature u zem* ^‘Određenog b&Q$a- .v’š ie •vnim i bezrazložnim, a često puta T narod, a naročito muslimani, i šu* vrlo tendencijoznim tumačenjima, mnogo propatio, a da bismo mi potrebno je da našim ljudima kaže* više smjeli uzeti na se tu odgovornost, mo u čemu se sastoji pravo znače* da ga svojom tvrdokornom politi* nje našeg sporazuma. kom .gurnemo u još gore patnje. Ko jc pomno čitao »Pravdu« od Da li je naše popuštanje išlo pre* početka- njenog izlaženja do danas, aalcko? Da li lsmo mi ovim spo* jasno je opazio, da je glavna crven* razumom postigli u agrarnom pita* na nit, koja se provlači kroz svaki nju maksimum uspjeha, koji se je njen broj jedan očajan krik i pre* uopće dao poetici, da li smo mi u klin janje za pravdu i jednakost pre* utanačenju, da se naši okruži ne ci* ma svima vjerama u ovoj državi. jepaju. postigli onaj cilj, koji nas je A kakav je bio odjek? Na svaku vodio, kad smo se na zadnjoj glav* novu našu tužbu čuli smo novu op* noj skupštini izjasnili za autonomi* tužbu: »Vi ste neprijatelji ove dr* ju B. i H., da li smo «mi time, što žave i nemate pravo da se tužite!« nam je usgorana vjerska ravnoprav* Naše su se tužbe uvijek krivo tu* nost i vjersko prosvjetna autonomb mačile, iako smo neprestano i neu­ ja, potpuno uspjeli u našim glav* morno ponavljali, da volimo ovu ii im islamskim zahtjevima, to su svoju otadžbinu i da joj kao i svi sve detaljna pitanja, na koja ćemo njeni sinovi želimo sreću i na* se posebice da osvrnemo. predak. S osobitim zadovoljstvom konstatujemo, da u tim tužbama ni* Sarajevo, 21. marta. smo nikad generalisali. Nikad nismo . radi nanesenih nepravdi optuživali »Hrv. Sloga« neprestano intrigira. svu braću druge vjere. Bili smo uvi* Mogli: bismo upotrijebiti oštriji iz* jek svjesni, da bismo takim postup* raz; mogli bismo reći i da laže, ali kom izrekli osudu no samo sebi već nije potrebno, jer jc rasijana pa joj .i ovoj svojoj državi. Jer nema te se ova omaška može odbiti na ra* države na svijetu, čiji bi narod mo* boš. Dosta je ako kažemo da n e* gao svoju slobodu osnivati na prin* spretno intrigira. 11 broju od su* cipu podjarmijenosti onih, koje na* bote donije’a je naime ovu telefon* živa svojom braćom. Takav bi na* sku vijest iz Beograda. »Kako se dr* rod morao brzo da izgubi i svoju slp* ži u zastupničkim krugovima, još se hodu. I stoga smo samo s is t e m u ne može vjerovati u potpuni1 uspjeh u p г a v c u ovim zemljama bili ne* vlade u pregovorima sa muslimani* (pomirljivi neprijatelj'. ma; jer se ne zna, šta će poduzeti Ljubav za otadžbinu pokazali smo ono 11 muslimanskih poslanika, koji u hiljadu raznih zgoda. Ali se to su bili protiv ulaza u vladu. Kod od* .nije bilježilo. Naprotiv, gotovo ci* luke glasovalo ih ie naime 13, a 7 jela štampa je to prešućivala, a is* protiv ulaza u vladu. Od odsutnih todobno pazila na svaku našu riječ, 4 drži se, da svi pripadaju grupi g. na svaki kret, ne bi li nam se igdje profesora Baljića, pa prema dome moglo dokazati kakav bio neprija* Korkutova grupa ne može imati teljski akt ilirtiv države. Poznata kvalifikovane većine t. j. 16, a da »veleizdajnička« afera ostaćc za vje* može donijeti konačnu odluku. O* čna vremena jedna vrlo nemila us* poziciju nuka još više ta činjenica, pornena za njene aranžere. Teška je što je vlada već u bidžetni prelimi* to kušnja bila, ali smo ip ipak mirno nar, za slučaj da muslimani stupe u izdržali. Čekali smo na ovaj čas, a vladu, stavila povišenje poreza sa znali smo da će doći, kad ćemo da 99 K na svakog državljanina«. i državi i ideji narodnog jedinstva I. eto na temelju tog i takovog iz* jednim aktom dokažemo, da u vješta ja »Hrv. Sloga« stavlja krup* ovoj državi nema iskrenijih rodolju* no pitanje: »Šta će biti s musliman ba od nas. I on je došao. Država je nima?« i nemajući pametnijeg od* bila u kriza. Narodno jedinstvo je govora veli da »Korkut nema kva* bilo u kriizi. Pašićcva vlada je kroz Hfjkovano većine«. Kao da ie Korkut I • i I [ I klub ili organizacija; kao da on ra* vna politikom muslimana! Lijepo je od tog »iskrenog« mu* flamanskog prijatelja, što se ovako zdušno br ne za naše interese; lije* po je što i sad želi cijepanje našeg kluba i buru u našim redovima. Ot* kriva najme svoju tendenciju i po* kazuje ap ašićare, da joj je silno žao, što su pale u vodu njene agrarne rezolucije. Stoga i razumijemo nje-* nu ljutnju, jer je gospođi oko tog lista zaista bilo vrlo komotno zapli* jeniti »turske« čardakove i na naš račun steći popularnost u masama katoličkih težaka. No, sabur gospo* do težačka: nema džabe fijakera. Zapamtite to i manitc se intriga, jer vam one ne će nimalo pomoći. Mi znamo šta vas boli, ali tome dertu ne ćete kod nas naći nikakva der* mana. Šta rehosma na 16. februara 1919.? Šta rekosmo na 16. februara 1919.? strujama i što simpatično pozdrav* Da se pravilnije shvati naš ono* ljamo zbliženje pomoću jugeslaven* madašnji korak, kojim se približi* stva. smo vladi g. Nikole Pašića citiramo Jugoslavenska muslimanska orga* iz 15. broja »Vremena« od 18. fc< nizacija stoji na stanovištu potpu* bruara 1919. jezgru izjave, koja je nog narodnog ujedinjenja u strogo uime fuzloniranih grupa oko «Vre* konstitucijonalnom kraljevstvu SHS mena« i tuzlanske organizacije pre* pod narodnom dinastijom Karađor* dana tadanjem ministru unutarnjih devića. Opreke, što su ih stvori’a djela g. Svetozaru Pribićeviću. Izja* stoljeća i razni tuđinski politički up* va nosi datum od 16. februara 1919. liri, ne daju se na prečac otstraniti. a potpisaše jc »po ovlaštenju ple* Za to je potrebno mnogo više tru* narne sjednice delegata J. M. O.« da nego li je jedna ministarska skup* predsjednik organizacije g. Maglaj* ština; Eč i potpredsjednici dr. Hrasnica i mnogo riše obzira, nego li ga je dr. Karamehmedović. U toj se izja* imao g. Svetozar Pribićević; vi veli: mnogo riše vremena, nego li ga »Г uviđajući sve zlo, koje je tim austrijskim razd’, ajačkim sistemom ima do saziva konstituante. Izvodi g. Ministra Pribićerića ne ■na no na soj na r odn oj^zsjednici, pogleda o držanju 'cđLučiTi^š™ suzbijati’jedino пЖ i^.in gucim načinom p os t ep eno st i i vlade prema našoj vjersko*prosvjets tolerancije. Ovo su bdi glavni noj autonomiji, vezi sa Hilafetom i uzroci, koji su vodili pokretače na* ■‘instituciji šerijatskih sudova. Go* št organizacije, da muslimanski dio spodin ministar nam ne dade niks* našeg naroda okupe u jednu grunu kva objašnjenja o odštetama za i da u svom programu istaknemo kmetevska se’/ista, o rasterećenju načela, koja su najpodesnija, da se zaduženog seljačkog maioposjeđa i ostvari veliko djelo konačnog na* popljačkanoj imovini muslimana za rodnog, zdravog i jedino prirodnog vrijeme prevrata, pa prema tome ne znamo njegova radnog programa ujedinjenja. Da smo se organizoVali na kon* niti smo orijentisam o njegovim na* .fesijonalnoj bazi, vođeni smo i fak* kanama u ovom pogledu. tom, da naš dio naroda nije svje* S tuga se ne možemo definitivno stan plemenskog imena, a da se ne izjaviti okoope raciji sa stran vodimo vjerskim motivima u svom kom, koju hoće da osnuje i naš političkom radu, najbolji je dokazu ćemo p o s t u p a k udes i ti pre* tom. što smo u svojoj organizaciji ma držanju v?ade u ovim dali mjesta objema nacijonafnim 1 pitanjima«. Glasovi štampe o našem držanju. »Samouprava«, glavni organ radi* kalne stranke donijela je u broju od 17. o. mj. uvodnik »Sporazum sa mu* stimanhna«, iz kojeg prenosimo ova mjesta: »Posle pregovora, za koje su mnogi zluradi mislui da će se za* vršiti bez uspeha, na dobro naše mlade narodne države i naroda i o p š t u sreću svih nas, zavr* šeni su pregovori s Jugoslavenskom Muslimanskom Organizacijom, i na* šr. braća Muslimani ulaze u vladu g. Pašića. Ulazak u vladu naše musll* manske braće u ovom trenutku ima zhačaji vrednost pravog i s t o r i j* s k o g događaja, i na ovonf me* stu zato ovako naročito vredi poza* baviti se o ovoj krupnoj stvari. Pre svega, naša braća Muislimani svojim ulaskom u vladu g. Pašića pokazuju svoju istinsku i neizmernu ljubav prema zajedničkoj nam mladoj državi narodnoj. Oni su bili klevetani kao nenarodni ekme* nat. Na njih se upiralo prstom kao na neprijatelje ove države. Ulazeći ovako u vladu g. Pašića, i time orno* gućujuči donošenje Ustava našoj o* slobode noj i ujedinjenoj otadžbini, oni se pokazuju u sasvim obrnutoj sv^tlosti, i zato će sada morati za* maknuti sva pakosna usta i sva ne* bratska srca.« 1 I i I »Smouprava« zatim ističe austrij* ske spletke, koje su iŠe za tm, da se pomoću vjerske razlike iskopa što veći jaz između sinova jednog te i* stog naroda, a onda dodaje: »Zato jc današnji sporazum g. Pašića je* dan krupan događaj istorijski, jer njime se otpočinje novo jedno doba, doba bratske sloge i brat* skog sporazumnog rada. Kako mi, na jugu svoje otadžbine, imamo gra* dana islamske veru, a tuđega soja i krvi, ovaj sporazum s braćom jedne krvi i jedna jezika, a samo druge ve* re, i-maće još značaj u tome: što će omogućiti' da se i ti naši građani i^ hunske vere osete kao građani, koji žive u državi, gde Islam uživa punu ravnopravnost sa ostalim od državi priznatim verama. Radikalna Stranka takođe s oprav* danim zadovoljstvom i ponosom može gledati na veliko, uspehom o* končano delo. Nije to samo jedan veliki uspeh g. Pašića po tome, što je on danas slučajno u svojstvu Predscdnika Vlade vodio i uspešnom kraju priveo pregovore. To je samo poslednji bccčug u lancu jedne do* bro smišljene i dosledno sprovođene politike Radikalne Stranke, koja je na štetu svojih stranačkih interesa imala smelosti i snage, da propove* �Стг.ина 2 — Strana da i s najvećom istrajnošću vodi je? dnu politiku sloge i spora? zuma sa našom muslimanskom braćom. Današnjim sporazumom, mi duboko verujcmo, otpočinje no? vo doba u našoj narodnoj istorijd. Dok nas je istorija i nesretne priliv ke ranije razdvajala, od danas, evo, mi u bratskom zagrljaju u svojoj, otadžbini dobi jamo mogućnost: da lečimo i izlečimo, prvo. sve rane iz žalosne prošlosti, a jx>tom poradimo za svoju bolju i sretniju budućnost.« * »•Obzor« se u uvodniku od 17. o. mi. ta­ kođer dotiče našeg sporazuma t označuje ga kao i »Hrvat« -trgovinom. Ipak je dosta uglađeniji u formi a i u ocjeni, jer je donio i ove retke: »Mi smo već jednom ka­ zali. da posve razumijemo M u s i imauie. aKo ovi načine pakt s vladom. Oni su u ovo dvije godine dosta ipretrnieli, goniJo ili se. osvećivalo мп se, a da vlast nije štitila ni sigurnost osobe ni imetka. Demoikrati, da predobiju izbornike, prosto su uzeli vlasnicima zemljišta i stotine obitelji (a tc risu veleposjednici) ostalo je na cesti«. o »Politika«, koja hoće da nosi bajrak oba­ viještenosti i mjerodavnosti, ovaj je put potpuno — blamirana. Njen uvodnik »Novi vladin blok« hramlje i s idejne i s nteraine strane. Da pr (kažemo moralnu strafu njena uvodnika, citiramo ove retke: »Vla­ din je blok pojačan, dakle- do mjere pot­ puno dovoljne da se dobije većina u Par­ lamentu, većina koje dosad nije bilo. Rad Ustavotvorne Skupštine -je obezbeđen, a prema tome i ustav. To je uostalom i gla­ vno. Da li će ona moći dugo raditi i kao zakonodavna, drugo je pitanje. Ono će za­ visiti u prvom redu od toga, da li će vlada svoje veliko obećanje muslimanima mo­ ći održati лЦ ле. Jer je v e r o v a i n o da će g. N. Pašić uneti u ustav samo princip naknade, a ostaviti da se njena veličina odredi zakonom«. Drugim riječima: Obećali vlado, koliko god hoćeš; kad dođe do izvršavanja, onda će »Politika« za par hiljada i te kako opravdavati tvoje kršenje riječi. Samo »pa­ ri«, vlado... Da sad vidimo kako stoji »Politikin« uvodnik s idejne strane. Ona ističe da je vlada »odnela је^шг priličnu pobedu«, fer be u sp e š n o završila pregovore sa dvema parlamentarnim grupama, sa kojim »dvema grupama jedino sporazum je i bio uopšte moguć!« Odnela je dakle pobedu nz žrtve gdje je ledino sporazum bio mo­ guć! Idemo dalje. »Obe su ove grupe, veli da­ lje »Politika«, stale na jedno praktično gle­ dište: koristiti se teškim položajem vladi­ nim i izvući Što veće koristi. Za muslimane je bilo glavno pitanje agrara. Ono se za njih svodi na pitanje o novcu- na pitanje o novčanoj naknadi za oduzete čitluke i begtuke. Vlada je tu žrtvovala oko pola milijarde dinara i s)X>razum je postignut. U kabinetu g. Nik. Pašića ona će nesumnji­ vo pojačati radikalnu grupu. U os­ talom, radikalna je grupa od početka i stojala -na gledištu naknade. Za Slovence je glavno pitanje bilo lo­ kalni Interesi slovenačke i interes njihove Samostojne Kmetijske Stranke: pitanje iz­ voza i uvoza izvesnih artikala, frnansiranje Kmet jske Družbe i strah od pučke stranke popa Korošca i njegovog opasnog uticaja. Uz to su došli i drugi interesi sporednog značaja. Žrtve koje vlada čini Slovencima mnogo su manje od žrtve koju je učinila muslimanima. I dok demokrate — bar jedan deo njihov — ovu poslednju žrtvu nerado gledaju, dotle su vrlo rado prihvatili prillazak dr. Vošnjaka. Oni su taj prilaza! uo­ stalom od' samog početka ш JeskontovalL Nesumnjivo je da će grupa dr. Vošniaka u radikalno-demokratskod koaliciji, pojačati njen — demokratski deo, Prema tome mi pojačavamo radikale, a Slovenci pojačavaju demokrate. »No »Po­ litika« hoće da to pojačanje stavi u razmjer pa veli: »Sa ulaskom muslimana u vladu opšta se politika njena kreć vise u desno. U vladinoj pobedi, pobeda radikala je mno­ go veća od pobede demokrata. Ako se to­ me doda i to da će u pitanju agrarne re­ forme, u pogledu ograničenja velikih poseđa, grupa dr. VoŠnjaka kao grupa velikih isleoskih posednika u Samostojnoj Kmetijskoj Strancu biti bliža radikalima nego de­ mokratima, jasno je da je u vladinom bloku radikalna pobeda g o t o v o p o t j> ti n a«. Kad bi to napisao koji radikalni list, rekli bismo da se malo hvalile. No kad lio piše »Politika«, koja je uvijek klesala za deinokratima, i koja uz to naglasuje da su oni »vrlo rado« prihvatili prilazak dra Vo.šnja$ a, pa ga Čak »od samog početka i eskon- ЛРАРДД 1 l' i I lovali«. onda smo u sumnji glede normalno'sti mozga njenog uvodničara. Stoga »Politikin« uvodnik štampamo petitom i ргаštamo joj čak i — makijavelizam, kojirn je tretirala ispunjavanje vladinih obaveza. PRAVDA* Бпо; 270 — Broj Bilješke. Značajne riječi. Uvodni članak I »Samouprave«, u kojem ^owri o vladinog sporazuma sa na^ Vanstranački »Jugosl. List« donio I važnosti som organizacijom završen jc ovim, je u broju od 17. o. mj. -uvodnik I zaista i bratskim apelom: »U »Sporazum s musJ-manima«, itz koc i toliko lijepim više i u toliko pre, mi mora? jeg vadimo ove odlomke: ’ mo biti ispunjeni najčistijom rado? »Riješiti agrar moglo se je silom I šću, što sporazum s braćom nam ili pogodbom. Ovako je n a j b o? : muslimanskom, mogućnost ovoga lje, a padaju po sebi podmukli pri? i sporazuma ujedno su znak: da bi jekori muslimanima, da su prcveć na? 1 b i 1 i mogući i sporazumi platili, ili prigovori vladi, da ih je dalji, sporazum sa ostalom braćom preskupo »kupila«. Istorija ne pruža jedne krvi i jednoga jezika, a samo primjera, da su se igdje pojedini sta? raznčne vere i imena. — Neka bi, teži dragovoljno odricali svoiih pra? dakle, sporazum s braćom Musliman va vlasništva, iE uopće privilegija. ni ma i u ovom pravcu blagotvorno Za ukinuće trgovine s robljem, još dejstvovao, tako da sva braća sve iz dobe Pizarovih i Kolumbovih o? snage upute na to: da onako zajed? svajatelja, Linkolnova Amerika izdr? nički porade za dobro ove mlade žala je građanski rat sa dva milijuna nam države narodne kao što nam je žrtava i deset milijardi dolara. Dalo ona najveće zajedničko blago i naj? bi se u nas mnogo pisati o istoriji veće zajedničko nasleđe od junačkih kmetstva, i kako je postalo, da se- nam predaka.« vidi razlika, između naše i dru? Držimo svojom patriotskom duž? gib zemalja, da u nas sve ove kme? nošću, da na ovaj stavak skrenemo tovske zemlje, bcgluci i t. d. nijesu pažnju onih, kojih se o u prvom re? u jednakim odnosima s latifundija? du tiče i da se soiidarišemo sa ovim ma po Italiji, ili s lordovskim ima? bratskim apelom tim prije, što je njima u Irskoj. krajnji čas, da se potraži mogućnost U nas, eto, riješili smo i ovo za? sporazuma. mašno pitanje bez trzavica, spora? Interesantan zahtjev. Zagrebačka zumno, uprkos intrigama sa raznih »Riječ« donosi iz Beograda vijest, strana da se ne riješi. Riješili smo ga, da jc Vošnjakova grupa (slovenački a da se ne pogazi svetost privatnoga zemljoradnici) kao uvjet svog ulas? vlasništva, ali da se ovim jedva jed? ka u vladu stavila zahtjev, da sc i? nom u nas pogazi ona vječna iskra ma prihvatiti uglavljeni sporazum mržnje između sunarodnjaka raznih sa našim poslaničkim klubom. vjera. Ko je mogao predvidjeti kob? ■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■a ne posljedice, da su ni jesu sporazu? mili? Samo zli Ш smušeni ljudi neće se radovati ovom velikom djelu, so? ■ ■ čija Inom, narodnom i ekonomskom, a veliko je i za sređenje države. sjetite se Od prekjučer, 15. marta, jedva jednom uputio se je naš brod napri? i cd. Vlada velikoga Pitta morala je potkupiti cijeli pariamenat, da glasu? je jedinstvo Engleske, do tada u se? dam dijelova podijeljene. Bizmark je za njemačko jedinstvo zalio zla? tom mnoge njemačke dinaste, ali na? ša država za ovo veliko djelo nije Godišnja skupština u Gradačcu. podmićivala pojedince, niti su se njoj nudili pojedini. Radilo se otvo? Dne 3. o. mj. održao jc naš mjesni reno, da zemlja pripadne seljacima, odbor svoju godišnju skupštinu u i da vlasnici ne padnu na prosjački svrhu biranja novog odbora. Ova štap. Ova, ‘»kupo?prodajna pogode skupština je bila vrlo brojno posje? ba« bila je moralna, poštena. Iz o? ćena, te je s time naše građanstvo pasnog položaja država je izašla kao i seljaštvo već po x?ti puta do? bez opasnosti. Za nešto slična Fran? kazalo koliko se njih tiče naša jaka cuskoj je trebala guillottma, nama organizacija. Podpredsjcdnik Ahmct Hilmi ef. samo trunak ljudskog razbora i brat? ske ljubavi. Ovaj razbor i ova Iju? Mluftić je otvorio skupštinu (pošto bav će pomoći musTimanima, da pa? je predsjednik bio zapriječen istoj, metno ulože primljene novce. Posli? prisustvovati), te je vrlo lijepo ob? je četiri vijeka između njih i braće frazlbžio potrebu naše organizacije, im drugih vjera prestaje svaki anta? kao i dosadžtnj rad naših poslanika gom'zam. Sloboda narodna vratila je u ustavotvornoj skupštini, prilikom unutrašnji mir vječno uznemirenoj Čega su skupšti/nari, izrazili nadu i Bosni a ovo je naše najveće ve? pouzdanje u naše poslanike. Zatim se prešlo na biranje odbora tc su a? selje!« klamacijom i jednoglasno izabrani Predsjednik. Izzetbeg Ja? Zagrebački »Jutarnji List« donio sKjedećt: potpredsjednik Hajribeg Gra? je u broju od 16. o. mj. uvodnik »Po? hić, daščević. blagajnik: Mehmcd Dža? iitička trgovina«, u kojem veli, kič, a odbornici: Ahmet Hilmi ef. da je »konačno uspjela vladina po? Muftić, Bećirbeg Gradaščević, Mu? Iitička trgovina s musi, poslaničkim haremaga Groinić, Mehmcd Jaša? klubom uz cijenu od 1 milijarde i rević, Hafiz Hakija H. Hafizović, 200 milijuna kruna«. On taj korak Hafiz Omer Nezić, Mabmudbeg tumači stabilitetom vlade i uza Mahrudbegović Sadik Nezić. sve to dodaje pitanje: »Je li nastupio momenat spoznaje o stabilitetu vla? dc i je li ta spoznaja bila odlučna kod svaranja odluke muslimanskih poslanika, ili je moguće visina po? nuđene protuvrijednosti bila dna UNUTARNJI. neodoljiva moć, koja je slomila ot? pornost muslimanskih poslanika, te Specijalna debata u Ustavnog stvori&e konačnu pogodbu za ulazak Odboru. Na 33. sjednici toga odbo* u vladu?« Ipak dodaje: Ulaskom ra raspravljalo se os o c i j a 1 n o ? e? muslimanskih poslanika u vladu i konomskim odredbama 1. pristajanjem, da se isplati jedna mi? član tih odredaba glasi: »Država se lijarda i 200 milijuna kruna (na tc? brine, da se svim građanima stvori ret redovitog proračuna, ili na teret podjednaka mogućnost spreme, koji dugoročnog zajma?) stvorena je sa? na privredu naginju. Ona će u tom svim nova situacija u našoj nc samo smjeru provesti stručnu nastavnu on? političkoj situaciji; već više u eko? gan izaći ju i urediti stalno potporna? nomsko? socijalnom životu.« ganje školovanja sposobne li šifro? U nastavku kritizira način provo? mašne djece«. đenja agrarne reforme i- njene zle I Prima se većinom glasova. 2. član glasi: »Radna snaga stoji pošljedice čak po malog posjednika, koji je također postao plijenom se? ’ pod zaštitom države. Žene i nedo? ljačko gramzljivosti, pa završuje o? rasli imaju sc posebno zaštititi о<1 Vim karakterističnim riječima: »No štetnih poslova po njihovo zdravlje. nameće se još jedno putanje: Jc li Zakon određuje posebne mjere za vlada bez konstituante uopće u sta? sigurnost i zaštitu radnika u svim nju i u pravu, da ne pitajući nikoga poduzećima«. Prima se većinom glasova. preuzima obveze ovakove naravi?« • MUSLIMANI GAJRETA I Iz naše organizaciju. Politici pregled. 1 3. član glasi: »Nesposobni za уој? nu službu služe svoj rok na poslu, koji odgovara njihovoj snazi i spe? sobnosti. Zakon ćc donijeti bliže od? redbe«. Prima se većinom glasova. 4 . član glasi: »Država imade pra­ vo u interesu cjeline, a na osnov i zakona, da interveniše u privrcdnii . odnosima građana u duhu pravde i otklonjenja društvenih suprotno­ sti«. 1 ovaj se član prima većinom gb sova. Zemljoradnici 5 Paštć. Prcsbiro od 20. o. mj. javlja iz Beograda: Predsjednik Ministarskog Savjeta g. Nikola Pašiić primio jc danas u 1! sati prije podne u svome kabinetu Aliku Avramovića, (predstavnika Zemljoradničkog kluba. U izmjeni misli izjavio je g. Avramović, da klub ostaje na svome gledištu, da za ukidanje feudalnih odnosa netre? ba dati naknade. Pristaje da se u principu diktuju pitanja o socijalnoj pomoći ali na osnovi opštoj. Zem? Ijoradnički klub glasače ustav u cje? »Uni s tim što će se klub ograditi, ako bude potreba, kod pojedinih čla? nova, napose uredbe o štampi i još nekih ako te odredbe ostanu kao što su predložene. VANJSKI. Englesko?ruski h-govdčki spora? zum. Ovih dana donio je organ engle? ske radničke stranke »Daily Herald« interesantan članak, kojim je napao vladu radi zatezanja trgovačkog spo? razuma sa Sovjetskom Rusijom. 1. članku naveo je list, da je Briand zamolio Lloyd Georgea, da ne pot? piše sporazum sa boljševicima prije maja. Saveznici se uvijek nečemu nadaju u Rusiji, ali to nešto nikako se ne događa. I krooštatska afera u? priličena je samo, da engleska vlada zategne potpisom sporazuma — i da se finansijerima dade dobra prilika za špekulaciju sa ruskim papirima. Međutim je stvar u Kronštatu po? šla na gore i kao jasan dokaz za to javljaju iz Londona, da je trgovački sporazum između Engleske i Rusije potpisan. Ne malo pridonio je tomu i pritisak engleske radničke stranke, koja je tek nedavno na naknadnim izborima odnijela vladinoj koaliciji tri sjedišta u parlamentu. Cijelo javno mišljenje u Engleskoj bilo je za prihvat sporazuma, od ko? jeg sc nadaju, da ćc ukloniti zastoj engleske industrije. Po novom sporazumu obvezuju se Engleska da neće na ruskom, a Rusi? ja da neće na engleskom teritoriju voditi prevratničku propagandu; od? ređuje sc izmjena državljana obiju potpisnica; ukida sc blokada, daje sc imunitet ruskim i engleskim trgovac? kim lađama te njihovoj posadi; u? klanjaju se- mine na raznim morima: daje se sloboda kretanja ličnostima, koje će voditi trgovačke poslove; us? postavlja se telegrafski i poštanski saobraćaj kao prije rata; Englezi nc? će prisvajati zlato i ostale artikle ko? ji dolaze kao naplata iz Rusije, a Ru? šija neće tražiti imovinu bivše car* ske i Kerjenskijeve vlade, koja se nalazi na engleskom teritoriju. Uve? žena roba ne smije se rekvirirati. Izvan svake sumnje je, da će ovaj sporazum imati velikih posljedica za daljnji razvoj događaja. Francuzi su sklopili sporazum sa kemalistima, a Englezi sa boljševicima, možda je to dobro predskazanje, da će se priliv kc na svijetu jednom već urediti! Ubijen TalaaLpaša. U Berlinu na Chariottenstrasse ustrijeljen jc bivši turski veliki vezir Talaat?paša. Kako sc javlja ubio ga je neki ermenski student, da mu se osveti za grozote, što ih je Taliaat?paša uz Enver?paš'i počinio u Ermeniji. Svjetina je htje? la ubojicu linčovati. Njemačka i saveznica. »Corriere deP.a Šora« prima iz Berlina, da sc tamo stalno vjeruje, da će se poslije Uskrsa opet započeti novi pregovo* ri između antante i Njemačke za sporazum, i da ga že’ć obje strane. U što se nadaju Nijemci? »Gior? naie d’Italia« prima od svog dopis? nika iz Londona: Englezi ni jesu za? dovoljni, jer razumiju da ee Nijemci ne boje više antante, da oni gledaju u Ameriku i u Rusiju, u Hardingp, kao u svog advokata, i u Lenjin*. kao krvnika u njihovoj službi. Ni? jemci se nadaju, da će do dva mj ? �Бро' 270 — Broj seca sklopiti separatan mir s Ameri* kom, a tada su spašeni! Jer će oni sve svoje proizvode izvažati u Amej riku, a antanta neće smjeti da se mi* ješa u privatne poslove između Bcr* lina i Wasbingtona i zahtijevati 12 posto izvozarine na njemačku robu. Građanski rat u Irskoj. Iz London na javljaju: Čini se, da se centar ir* skog revolucionarnog gibanja polako premješta iz Corka u Dublin i Bek faet. U Dublinu su napali nepoznati napadači 2 vojnička kurira, jednoga ubili i uzeli mu službenu poštu, ko* ju je nosio sobom. U Belfastu zapa* lili su sinfeinovci dvije kuće, koje je vlada kupila, da u njima smjesti po* liciju. U grofoviji Ulstcr u Kcngenu ušlo je nekoliko sinfeinovaca u jed* nu krojačnicu gdje su aretirali jed* nag radnika i zapovjedili mu da ih slijedi. Malo zatim su ga ubili sa 4 hitca iz revolvera, a na odijelo mu pričvrstili ceduljicu sa natpisom: Suđen kao uhoda jer je davao ne* prijateljima informacije. Grčka štampa i londonski zaključe ci. Prilikom koncesija koje je zatra* žila antanta od Grčke u prilog Tur* зке, po vajestima iz Atene cjelokup* na štampa veli, da se ovim koncesi* jama narušavaju temeljne tačke mi* rovnog ugovora i da grčka delgacija u Londonu treba hladnokrvno da promatra situaciju, jer za njom stoji cijela Grčka, pripravna da pod sva* ku cijenu provede svoje narodne re* vendukacije. Grčka je pobjednica, a Turska pobjeđena. Grčka ima na li* cu mjesta toliku vojnu silu, da je u stanju za kratko vrijeme rastjerati maloazijske pobunjenike. Ona na svojoj strani ima pravo i silu. Iz ovih razloga njoj je bolje da vojnim ope* racijama učini kraj nejasnom polo* žaju, kako bi se mogla posvetiti dje* lu mira. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". Kriza Škodovih tvornica. Prag, koncem februara. Ovih su dana vojni i reparačni odbori narodnog parlamenta posje* tili cijeli kompleks Škodovih fabrika u Piljenju, a također i fabrike mu* ničije u Niržanima. Ekskurzija je bila zanimljiva i poučna. Škodovka je jedna od najvećih fabrika u če* skoj republici, koja je za trajanja velikog svjetskog rata postala prvo* razrednom tvornicom ratnog mate* rijala za sve sve centralne države. Pet šestina fabrikata ovih kolosal* nih tvornica bijaše ratni ubojni ma* terijal, a tek jedna šestina fabrikata mogla se pripisati1 proizvodima, koji su nužni narodu u mirno doba. Iza prevrata su ove ogromne fabrike bi* le prinuždene izmijeniti svoj rad i s istim strojevima, koji su u 1916. i 1917. izrađivali! daljnobojne topove i ubojite mitraljeze, okrenuše izradi* vati! - - lokomotive automobile, štam* parske strojeve, mljekarske mašine i razne željezne dijelove za vagone i t. d. Škodove tvornice i dan danas izrađuju topove i taneta, lafete i patrone raznih kalibara, ali veći dio ovih tvornica danas izrađuje fabri* kate, koji su nužni u mirnom životu. Škodove su fabrike akcionamo društvo s ‘kapitalom od 144 mi! kru* na. U sferi1 su ovih fabrika spojene „PPARgA* — »PRAVDA* prijašnje fabrike: Škoda, Ruston, Broumovski i Ringhofer. Neki dio Škodovih fabrika su i radionice pa* trona kod Pržehišova nedaleko Nir* žana u okrugu napuštenog Zigkro* va dvora. U Škodovim fabrikama danas radi 15.000 radnika. Njihova godišnja zarada iznosi 220,000.0(X) K, a plaće činovništvu, za godinu 34.000.000 kruna, dakle svega 254 milijona čeških kruna. Prostor, na kome su ove fabrike postavljene, iz* nosi 368.000 četvornih metara. Prijašnje austrijsko voino mini* starstvo bilo je isposlovalo kod beč* kc vlade, da ove fabrike i poslije ra* ta ostanu u njegovoj evidenciji i zai* , jamčilo je vladi, da će ovim fabrika* ma naći narudžbe na nekoliko godi* na. Ali državni prevrat u 1918. godi* ni pomrsi ove račune. Škodove fa* brikc ostadoše prepuštane same sebi. I kad nc mogoše naći u čitavoj če* skoj republici novčani zavod, koji bi ih finansirao, posrećilo im se do* biti zajam kod francuske firme Schncidcr. Danas Škodove fabrike među o* stalim rade ovako: radionice, koje su za vrijeme rata izrađivale male topove, izrađuju danas kotlove za lokomotive, a radionice za velike i daljnobojne topove izrađuju sada lokomotive. U mehaničkim radioni* čama, gdje su prije izrađivali razne topovske dijelove, danas izrađuju razne dijelove za lokomotive. Ta* kođer se popravljaju lokomotive i to 180 do 200 velikih popravaka, a izrade 150 do 200 novih lokomotiva najmodernijeg tipa. Lokomotivno odjeljenje šalje i u inozemstvo mno* i go novih lokomotiva, najviše u Ru* munjsku. Iz radionica, gdje su se pri* ' je popravljali razni dijelovi lahkih ! poljskih i brdskih topova, bile su u* ređenje radionice za automobile, štamparske strojeve i teške plugove do 80 PH. Zanimljivb je sravniti slijedeće broljeve: Godine 1917. radilo je od 32.000 radnika 27.000 Oko fabricira* nja ratnog materijala, a godine 1921. od 14.200 radnika radi samo 4200 ljudi oko fabriciranja ratnog mate* rijala. Škodove su fabrike danas u veo* ma teškoj krizi. Nemaju kapitala Pokojna je Austrija ostala dužna o* vim fabrikama samo nešto p r e* k o Уз milijarde kruna. I zato je raparačna komisija narodnog par* lamenta danas jedina nada škodo* vih fabrika. No do danas se ništa ne zna kad će i u kakvoj valuti biti pla* ćen ovaj dug. Isto tako češka repu* blika nije mogla potpuno isplatiti svoje narudžbe kod ovih fabrika u* slijed novčane kriče. Uz to Škodo* vim fabrikama danas manjkaju i na* rudžbe. Ako ovim fabrikama ne bu* de omogućeno, da izrađuju ratni materijal za inozemstvo, nc samo da će hiljade radnika biti otpušteno, nego će fabrike morati uništiti sve radionice, koje su za izrađivanje ratnog materijala i preokrenuti ih u radionice, gdje bi se izrađivali drugi razni fabrikati. Time bi pak i u slu* čaju nužde bilo veoma teško, a go* tovo i nemoguće ovo sve opet prcu* desiti za izrađuju ratnog materijala. Ovo su bili uzroci, radi kojih je i bila pozvana delegacija narodnog parlamenta u Pilzenj.da sc osvjedo* či o akutnog krizi ovih tvornica i da se pobrine ne samo o garancijama za eksistenciju mnogobrojnog rad* ništva i činovništva (ovih tvornica, nego i da nrvorazrcdni arsenal i naj* veća iza Krupovih tvornica, tvorni* ca ratnog materijala budu na svojoj tehničkoj visini sačuvana češkoj re* publici. St. ( Domaće vijesti. Rekonstrukcija Pašićevog kabine* ta. Sinoćnje »Narodno Jedinstvo« donosi iz Beograda ovaj brzojav: »Sjednica ministarskog savjeta po* trajala je sinoć od 9 sati do 1 sat iza ponoći. Raspravljalo se je o re* konstrukciji kabineta i 62. članu us* tava t. j. o administrativnoj podjeli zemlje. Rekonstrukcija kabineta provede* na je ovako: Ministar predsjednik i ministar inostranih djela: Nikola Pašić (radikal); ministar pravde i ministar za ustavotvornu skupštinu i izjednačenje zakona: M. Trifko* vić (radikal); ministar unutrašnjih djela: M. Drasković (demokrata); ministar finansija: dr. K. Kumanudi (demokrata); ministar saobraćaja: dr. Velizar Janković (radikal); mi* nistar prosvjete: Svetozar Pribiće* vić (demokrata); ministar poljopri* vredc i voda: Ivan Pucelj (slov. kmetijska stranka); ministar suma i rudnika: dr. Hinko Krizman (demo* krata); ministar pošta i telegrafa: dr. SI. Miletić (radikal): ministar na* rodnog zdravlja: dr. Kara me h* m c d o v i e; ministar vojni i mor* narice: B. Jovanović; ministrr za socijalnu politiku: dr. Vj. Kukovec (demokrata); ministar trgovinu i in* dustrije: dr. M. Spaho; ministar za agrarnu reformu: N. Uzunović (radikal); ministar vjera: dr. M. Jo* vanović (demokrata); ministar gra­ đevina: Joca Jovanovića (radikal). Prema našoj informaciji, juč :r do 3 sata nije još bio potpisan ukaz o ovoj rekonstrukciji kabineta g. Pa* šića. Biće, dakle, da je vijest samo kombinacija. Nedjeljni počinak. Kako »Nar. Jed.« saznaje, odredi će ministarski savjet kao dan zatvaranja radnja petak (za muslimane), subotu (za je* vreje) i nedjelju (za pravoslavne i katolike). Ranija naredba, kojom se nedjelja određuje kao jedinstveni dan počinka za trgovce, stupice iz* van snage. Novčanice od 25 para. Ovih da* i na pustiće se u opticaj nove novca* niče od 25 para, koje će nadom je* I štiti dosadanje novčanice od jedne i krune. Te su novčanice iste veličine i izradbe kao i one od pola dinara, samo'se razlikuju od njih u boji. Izrađuju sc u Zagrebu, u iznosu od dvije stotine milijona komada. Komisija za riješenje stanbenog pitanja. Doznajemo, da ta komisija u Beogradu dovršava svoj posao, kojim bi sc konačno sredila stanbe* na nevolja u našoj kraljevini. Po* vodom jena rada umoljeni smo od mnogih pristaša, da komisiji skrene* mo pažnju na to, da kod nas dosa* da vlasnici kuća nisu mogli ni on* da raspolagati svojim kućama, kad su htjeli sami da u njima stanuju. Nalazimo, dg je toliko ograničenje privatnog vlasništva pretjerano i da će spomenuta komisija uzeti u obzir tu opravdanu želju kućevlasnika. Netačna vijest. Beogradske novi* ne donose: Ministarstvo saobraćaja javlja, da jc netačna vijest nekih li* stova, da će ministarstvo davati svim državnim činovnicima povla* sticu za 50% prilikom vožnje že* Ijcznicama. Muslimanskom društvu »Dobrot* vor« u Stocu potreban je jedan na* mještenik, koji bi imao da vrši ova zvanja: 1) muderiz (vaiz u potrebno vrijeme), 2) poslovođa kod tog dru* štva, 3) poslovođa kod vak.*mcar. povjerenstva i 4) mualim. Beriva su 30.000 K godišnje s besiplatnim sta* nom. Natjecatelji za ova zvanja i* maju do 10. aprila poslati tome dru* Страна — Sirana 3 štvu svoje vlastoručno pisane molbe s dokumentima. NOVINARSKI KONGRES. Kako snio već javili biti će kongres jugoslavenskih novi­ nara u Sarajevu 27. i 28. o. mj. Gosti sa sirane, kojih će biti preko stotim, odsjesti će u kupališnim kotelima na Uidži, a odanle ovamo će dnevno kretati posebni vlakovi. Kongres će zasijedati u zgradi gradske vu jećnice, gdje je već započeta potrebnim pred­ radnjama. Gosti dolaze u subotu 26. o. пи poslije podne, na AJipašJn Most odakle kre­ ću na Ilkižu, gdje će biti predkonferencija. U nedjelju prije podne će se uz prisustvo predstavnika gradske općine, državnih vlajjti, kulturnih društava i korporacija itd. obaviti svečano otvorenje kongresa. Grad­ ska općina dati će u počast gostiju svečani banket. IMADETE LI’BOLI? U licu? U cijelo­ me tijelu? Popuštaju li Vam mišice i živ­ ci? — Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid! Divićete se! 6 dvostrukih ili 2 velike spe­ cijalne boce 42 knine. Državna trošarina posebno. TRPITE LI OD SPORE PROBAVE? Od slaba apetita? Začepljenosti? Protiv tog« pomažu Fellerove prave Elsa-piluie! 6 ku­ tija 18 kruna. Prava švedska tinktnra 1 bo­ ca 20 kruna. Omot i poštarina posebno, ali sto jeftinije. Eugen V. Feller. Stubica donja. Eisatrg br. 354, Hrvatska. A. BajPEtov glasnik. .Dobrovoljni prilozi. Ibrahim ef. Gojačić Kladanj, sakupio jc dobrov. priloga K 40, koje su darovali po K 20 Mehmed Šašić, po K 10 Mustafa šašić, *po K 4 Ejub Čomadžić i Os* man Selimbašić i po K 2 Ahmcd Sal* ković. Zulfikar Gjevlan Bihać, poslao je upravi sakupljenih dobrov. priloga K 100. Pododbor Tcšanj, po* slao je upravi dobrov. priloga i čla* narina, te prihod od održane žaba* ve K 12.000. Pododbor Jajce poslao je upravi K 301, koju je svotu šaku* pio g. Ferdo Jurić, oficijal, na opro* štajnom sastanku prigodom premje* štenja g. Stjepana Grabovca, nadpo* reznika. Mustafa Dogladović Opli* čici (Stolac), poslao je dobrov. pri* loga i članarina K 474. Mehmed Silj* ković Rudo, sakupio je dobrov. pri* loga K 355. Mahmud Bchmcn Gra* dačac. sakupio je dobrov. priloga K 3000. Mehmedalija Kapctanović Đoboj, sakupio je za Gajret prigo* dom zabave među prijateljima K 244, koju su svotu darovali: po K 40: Tucović iz Beograda, po K 20: Meh* medalija Kapetanović, penzionirani pukovnik, Hasan Bećarević, Milorad Milošević, Jovo Zokula, Ladislav Kolenc, Ago lsakadić i Osman Glin* čević; po K 10: Nikola Sovrić, Savo Aizurić, Meho Heralić, Ramo Ćehić. i Salihaga Hadžimujagić; po K 5: Ejubaga Snahić. Muharemaga Hle* mić i Hamiza Silajdžić. Pododbor Zagreb sakupio je i upravi poslao dobrov. priloga K 6.560. Pododbor Jajce sakupio je na jednom sijelu K 282. Hilmo Karabegović Modrić, poslao je upravi dobrov. priloga K 128. Šućurbeg Resulbegovićć Trebi* nje, poslao je dobrov. priloga od Baj* ra Tičića prigodom naplate jednog računa K 170. Gl’avni odbor Gajreta svima sa* kupljačima i darovateljima izriče svoju najtopliju hvalu i priznanje. TPEšeljah. 1 ona ima sud! »Dom(wz)ov.ina« od 19. o. mj. donosi ovaj brzojav iz Beograda: »Ka­ ko ste već izviješteni, postignut je spora­ zum između vlade g. N. Pašića t musliman­ skog kluba. Neki možda sa naročitom tendencom pridaju ovome aktu neku osobitu Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. đ.) u Sarajevu Dionička glavnica R. 10,000.000 — Podružnice u Dos. Brodu i Dos. JSIovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuj'e ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge.—Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA“. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijepo. - Brzojavi: Trgovačka banha, Зарајвио. - Interurban telefon: ZH �Strana 4 — Страна važnost, ubrajaju ка čak među historijske momente našeg javnog života, a u stvari je jedna sasvim rasumijiva i obična pojava. Grupa budi, koda predstavlja Muslimane iz tih krajeva priznala je ovim Ćinoni, da je do sada tjerala vjetrenjače i vodila iaIgvu politiku. Pod pritiskom želja maslimanskag elementa i u zaštitu njegovih interesa, odrekla se svega dosadanjeg pravca, poru­ bila-sve dosadanje mostove za sobom, uda­ rila glavom o zid i poklonila se pred oni­ ma, koji su jedini u stanju da pomognu Muslimaitima. Ovaj akt ima za nas značenje u toliko, što će i naš muslimanski elemenat učestvovati u donošenju Ustava i u izgrad­ nji ove naše države. Sve ostalo je bezna­ čajno, jer ono, sto je danas postignuto za Muslimane ovim sporazumom, moglo je da 'se učinii i prije godinu dana, da ih nijesu predstavljali neozbiljni Kudi. Za sada Vam toliko saopštavam, p sutra-prekosutra ću Vam se opširnije javiti, dok se konačno sve rascisti.« Pošto prikazujemo pisanje štampe o na­ šem sporazumu s vladom, donosimo i ovaj »najmjerodavniji« sad. Tim prije, što se i »Domovina« - štampa. Prvo i jedino u Bosni I Hercegovini (god. i910.) osnovano društvo Нвгсвд- osna i Za vod se bavi sa svim vrsti­ ma osiguranja i preuzima ovakove uz najpovoljnije uvjete: a) elementarna osiguranja i to: protiv šteto o<i požara, provalne ћгедје, nezgode i tuče: b) životna osiguranja i to: za slučaj Smrti, mješo­ vita za slučaj smrti i dQživljaja, osiguranja miraza i UZgojninB životue rente i t. d. Premije osiguranja računaju se najniže: Štete se isplaćuju brzo i kulantno. 7555 21. februara 1921. Natječe. Za grad Jajce potreban je jedan alim, koji bi obnašao dužnosti i zva? nje muderrisa, t. j. vaiza i imama u glavnoj džamiT tr I. muaTima na muškoj mektebi ibdiaijji. Sa ovim su skopčana beriva u izs nosu od 1000 K mjesečno i stan u naravi sa igledom na daljnja povi? šonja. Natjecatelji imaju najkašnje do 20. marta o. g. podnijeti svoje mol? be uz priklop svjedodžbi o osposob? ljenju i eventualno dosuđujem služ? bovanju, pri čemu ću se naročito uzimati obzir na one, koji su osim ulumi din i j je upućeni i u druge ulu# mi nafie. Predsjednik: Kapetanović, v. г. Ravnateljstvo u Sarajevu, podruž­ nice u većim mjestima i sva za­ stupstva daju rado sve upute u stvarima osiguranja i preuzimaju ponude. Brzojavi: Hercejbosna SaraiEvo. Telefon: 208 i 507 ' , U mjestima, gdje zavod još nije za­ stupan da’e se zastupstvo uz najpo­ voljnije uvjete uglednim ljudima od­ nosno tvrtkama Rrfiektanti neka se obrate pismeno na centralu u Sarajevu Sposobne Akvizitere (posrednike) za poslove osiguranja traži zemaljski osiguravajući zavod „Herceg Bosna", Sarajevo 7556 I Prva noTOotvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Мјегеса" Baščaršija, Hotel Oliazi AHMEDA TATARE VICA snabdjevena je svima Ijekovima, pa ве preporučoje svima muslimanima. Iniatase riblje« zejtina (bolukinga', bakama za gufeu. Epilepticon protiv padavici, kopove za kuovet га iznemogle muške starije, osobe, katran snji-voda protiv kašlja, plućnog katarha 1 tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miševe, serail pomada i porceilan pumadu. Sve ore artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količinu. Sulejman Mulić, Zagreb. Ravnateljstvo: u Sarajevu Mustafe Oženetaća ul. 2. Preporučujem Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 flgenturna i homisionalna poslovnica ; zemaljski osiguravajući zavod za Bosnu i Hercegov nu Kot. vakufsko?inearifsko povjeren? stvo u Jajcu.__________ Broj 29 ех 1921. Broj 270 — Л*РАВДА“ — wPRAVDA* Kupuje i uzima u komisiju ovčijc, ko- ■ zije kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje i za nabavu gotove kože, donova, te? I letine, kravine i t. d. i svega posto? i larskog pribora. Daje informacije u ! svim trgovačkim poslovima u Jugo? I slavi ji, Čehoslovačkoj i Njemačkoj i Austriji. Kod raznih upita priložiti I marku za odgovor. Brzojavna adre? i sa: Sulejman Mulić. Zagreb. j PAPIRNICA ' $ HAMDIJE KOPČIĆA I ! j > j i t preporučuje evoje hopalo stovarile ♦ svih vrsta papira, kancelarijskog ’ školskog , pribora. —. Naručbe se ф obavljaju brzo i točno. * Cijene umjerene. л J ♦ j 4 1 $ Sarajevo, Štrosmajerova si TeJ. 61» 4 Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče i I ! | u svim rnjeram kao i staklarski kit, nadalje cilinđere, medicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište Čeških tvornica stakliporculana koje se nalaze kod mene na skladištu. Brza otprema uz najpovoljnije cijene. I flhniEd tahodć, stolar M ševi, štahori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za Štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 1>—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i X 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12. - , Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti тгауа K10.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J (i n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni zastupnici traže se! Prispjelo! kovanih elisera moliba od bq—?o л® PihF Mhašić i drag od 8—10 cmtr. Cijena po hg 16 K. te raznih Preporučuje uz najumjerenije cijene trgovina gvožđurije i boja SARAJEVO, Aleksandrova br 38. WEI5S i ORUG, ZAGREB, kraj paromlina. I „Ferrum i liošnicB za pčBlB Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebŠtma. Ve­ liki izbor inozemskih safuna.parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi. Skladište svih mineralnih voda i t. d. žEljEzarskn industrija d. d (prije Racher i Babić) Sarajevo, telefon 24. nudi svoje bogato skladište eksera, emiliranog posuđa, Werbheim-blagajna, i sve ostale željezarake robe. Cijene su vrlo umjerene! — Ponude se razašilju na upit! FOJNICA (kod Kreševa) Oglašujte u „Pravdi". Tvornica strojeva, ljevaonica željeza i kovina K. & R. Ježek, Maribor Aleksandrova cesta з1. imade u Mariboru boga:u zalihu svakovrsnih poljoprivrednih strojeva i sva­ kovrsnog poljoprivrednog orudja. — Motori na benzin i sisaći plin, potpune opreme za tvornice opeka i glinene robe, mline, pilane. — Transmisije, ____________________ odljevi od željeza i kovina.__________________ Važno za pušače! fiMerhametu Znameniti najfiniji cigarpapir može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz snižene cijene na veliko, nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 telefon br. 97 i H. Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. Preporučava se svakome, da puši s mo taj pepir. PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica: Ljubljana. Podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica, Mar bor, P uj, Split i Trst. Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K 45,000.000 Prima uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4% NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije Obavlja sve bankovne i mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantnije. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsti po dnevnom tečaju Financira erarične dobave. ržT" Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. *"^01 Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo ................. —.......... " Podružnica: Brčko Dionička glavnica K 20,000.000.— PREUZIMA uloge na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih burzovnih transakcija. ...... .. ===== Pričuve K 8,000.000.— FINANCIRA trgovačka i industrialna poduzeća. 269- 1б» Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. VRŠI isplate na svim mjestima Kraljevi ne Srba Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b93f5227bac73331e0d53b0f72c207af.pdf 6b35234cd931d47d1f27dbc7981acb00 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K, 2,— Izlazi subotom, utorkom i četvrtke«. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 1K0.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛДСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИјЕ. Broj 33 (271) Sarajevo, četvrtak 24. marta 1921. (14. Redžeba 1339.) Iloatea paljba naših prijatelja. NARODNI I JUGOSLAVENSKI KLUB PRELAZE U OFENZIVU. »PRODANE DUŠE«. »VJEČNI PREZIR I PROKLESTVO«. »DUBOKI I NEZASITNI DŽEMOVI«. INTERVJU I DRŽANJE O. Dra M. DRINKOVIĆA. IZJAVE G. Dra KOROŠCA. U ČEMU JE IZVOR NAVALAMA? I. Moramo izići iz rezerve ... Da. Moramo, jer predstavnici i štampa Narodnog i Koroščevog kluba poprimaju sve oštriji ton, sve bezobzirniji način — borbe, ot vo? г e n e borbe, proti našem spora? zumu sa vladom g. Pašića. Znak za opću navalu dao je g. dr. Drinkovič svojim intervjuom u »Hrv. Slozi« i glavni organ »Hrvatske Zajednice« svojim uvodnikom »Kupljeni ustav«, kojeg smo prikazali u pretprošlom broju našeg lista. Mr ovdje ne će? mo ponavljati sadržaj tog članka i zadovoljićemo se samo time, da napomenem© dvije stvari: prvo, da je u njem uloga našeg kluba nazva? na bijedno m, a sporazum naj? besramnijom političkom trgovinom i drugo, da je izvršenje tog spora? zuma stavljeno u dvojbu time, što je rečeno, da vlada »ipak ne može jamčiti, da će u parlamentu sprove? sti taj aranžman. A da ćc s t e s t r a? n e biti znatnih poteškoća, o tome valjda nijesu u Sumnji ni vlada, ni muslimanski klub«. Ova je rečenica propraćena sa nekoliko tačkica, koje smo mi u 31. bruju ovako komentarisali: »Što nije izrekao, »Hrvat« je metnuo u tačkice. Značajne tačkice«. I eto se nijesmo prevarili u svom ko? mentaru. Te su tačkice bile uistinu značajne, što se vidi iz njihovog objašnjenja, koje je prepušteno os? ječkom organu »Hrv. Zajednice«, dnevniku »Hrvatski List«, koji je u broju od 20. o. mj. donio * - da se poslužimo »Hrvatovim«’ izrazom zaista besraman članak pod naslon vom »Kupoprodajni ugovor«. Taj je članak karakterističan, i formom i sadržinom. pa ćemo da mu posvetimo nekoliko redaka. Pri? kazujući šta muslimani dobivaju svojim sporazumom s vladom, »Hrv. List« ističe ovo: »Dobivaju dvije ministarske sto? lice, za kojim je dv o j i c i č 1 a n o? v a i te kako naraslu zazubica«. Drugim riječima: dr. Spaho i dr. Karamehmedović rukovode se ličnim interesima, a klub je samo njihova lutka i basamak za uspinjanje na ministarske stolice! Šta li bi rekao »Hrv. List«, kad bismo mi na ova? kav nekvaiifikovan način ob? jasnili ininistrovanje g. dra Drinko? vica ili banovanje g. dra Laginje? Pitamo i idemo dalje bez ikakva rc? agiranja. »Dobivaju potpredsiedništvo i ne? koliko načclničkih mjesta u bosan? skoj pokrajinskoj vladi« veli dalje osječki list. Ne komentira, jer vaj? da ne zna naših kandidata. A mož? da i stoga, što bi htio reći, da je to jedna sitnica. No što je propustio on, objasnićemo malo mi. I to ne od sebe, već riječima jednog posla? nika iz Narodnog Kluba. Izjava tog poslanika glasila je otprilike ova? ko: »Što srno učinili za narod to? kom petmjesečnog svog »udjelova? nja u bosanskoj vladi, više je nego li bismo Dostignuti za deset godina o p o z i c i o? n alnog djelovanja«. Uvaži li se, da su Hrvati u bosanskoj vla? di imali sporedni je resore onda još više otskače vrijednost ovog našeg »neznatnog« uspjeha. Ako gospoda oko »Hrv. Lista« misle da smo mi slijepci kod očiju, onda im možemo poručiti da su u tom silno varaju. Mi i te kako dobro znamo važnost ovog svog uspjeha; mi smo na svom životu i imetku i te kako osjetili šta znači imati na vlasti i.p rij a te? 1 j a, a kamo li sVoga čovjeka: O tom nas ne može niko razuvjeriti, jer smo o važnosti tog pitanja pou? čeni životnim iskustvom. Ovim će? mo povodom »Hrv. List« potsjetiti na vrlo aktuelnu izreku jednog od? ličnog hrvatskog državnika, koji re? će: »Bolji je palac vlasti, negoli lakat pravde i pravice«. Potsjećamo ga i na neke pojave iz novijeg do? da: Povodom, zahtjeva, da se smijeni jedan ođjelni predstojnik hrvala ske pokrajinsku vlade, Narodni je Klub zaprijetio kabinetskom krizom. Dalje ga potsjećamo na činjenicu da je pri sastavu svakog dosadanjeg kabineta gl a v nu u 1 o? g u igrao baš sastav pokrajinskih vlada. O podjeli pojedinih resora često su puta vođeni dugotrajni pregovori. I on to zna. Konačno potsjećamo »Hrv. List« na jedan najnoviji slučaj u Bosni. Kad je rađeno na sastavu Srškićeve vlade, onda su Hrvati katolici i tu kako isticali p r e s u d n u v a ž ? no st pojedinih resora. Mi smo im tem prilikom išli mnogo na ruku; ustupili smo im jedan svoj resor, pa ipak su pregovori razbijeni. Razbi? jeni radi toga, što su Hrvati kata? lici tvrdokorno- ostali pri zahtjevu da im se ima ustupiti načelništvo za socijalnu politiku. Izazvani pisanjem »Hrv. Lista« dodajemo to, da su se Hrvati katoici bez nas i mimo nas nagodili sa Srbima pravoslav? him. Bez nas i mimo nas uđoše u bosansku vladu i nije im palo ni na um, da odbiju tu »sitnicu« radi to? ga, što smo mi ostali praznih šaka i mašućih rukava. Mi smo šutjeli. Nekoliko tačkica ... »Dobivaju, veli »Hrv. List«, 300 milijona dinara, koji će. ako se is? plate, pasti u duboke i nezasitne džepove bosanskih begova i aga, a da od toga muslimanski narod, pod koj.m treba razumjeti ostalih 95 po? i sto Muslimana, nema ama baš ni? i šta«. Kako se vidi, osječki list uda? ra u sasvim druge žice i — demantu? I ic cijelo dosadanjc pisanje organa Narodnog Kluba. Maloposjednički stalež na jednom avanzuje; piska njihove nejačadi i nezbrinutih udo­ vica pretvara se u nezasitnost gava? na, a simpatije cijele hrv. štampe iz? ražava »Hrv. List« ovim, zaista zna? čajnim, riječima: »Dobivaju, što je ali najglavnije, prezir sve braće Hrvata i Slovenaca, koji ne će nikad zaboraviti, da su za volju 300 mili? juna dinara i nekoliko mjesta u up? ravi proda ni na milost i ne? milost Srbima i Po sr bića? ma. Da, braćo Muslimani, dobivate novce, koji će se o t c t i Hrvatima i Slovencima, da se o k r p e vaši džepovi, uli dobivate uz hrvatske novce i vječni prezir i pro? k 1 et s t v o, jer ne zaboravite, da je hrvatske novce gutao i Madžiir i Švabo, pa ih je vrag odnio? ali i va? ma ne će biti sretni. Za nama Hr? vatima i Slovencima dolazite i Vi, to je i vaša sudbina, kad ni jeste za vremena prozreli, gdje je ljubav i gdje spas«. Malo mu je i to, pa nastavlja o? vim još pogrdnijim riječima: »Da, braćo Muslimani, prodali ste duše, ali novaca još ne primiste. Prodali ste Hrvate i Slovence, ali ni garan? čiju za isplatu novca još ne (lobiste. Naivni ste i vjerujte! A ne znate li, da o svemu tome ima da odluči ne ministarski savjet i vlada g. Pašića, nego konstituanta? Zar mislite, da će za plaćanje glasovati u tom si u? č a j u Hrvati i Slovenci, zar će gla? sova ti komunisti i zemljoradnici, zar će glasovati socijalisti, republikanci i Radićevci? Varate se! Sve će ovo glasati protiv kupoprodajne cijene, jedni radi programa, a drugi, d a va m su oduže za crnu nez a? hvalnost. Pa gdje vam je onda većina? Nemate je ni onda, kad bi uz vas glasovali svi radikali i svi demokrate, o čemu vrlo sumnjamo, jer smo uvjereni, da će demokrati u zadnjem momentu očuvati svoja leđa, a Vama što bude. Vi to ne vidite. Pravite ražanj, a zec u šu? mi. Čudimo se tolikoj lakomisleno? sti i naivnosti! čudit ćete se i vi, ali će biti prekasno!« Pisalo se je o nama i piše svaka? ko; grđeni smo na sve moguće na? čine, ali redaka sa ovoliko podlosti i pakosti ne čitasmo odavno. Ne će? mo da oštro reagiramo i da uzvra? čamo Šilom za ognjilo. Ne stoga, što nemamo prava na odmazdu, već sto? ga, što nam je ispod dostojanstva, I I ’ i ( I Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice Ш1. Godina III. odvratiti o v ako v om mjerom. Ne • ni stoga, što bi ovako pisanje bilo možda izuzetak u hrvatskoj štampi, već stoga, što ne možemo na stazu podlosti i ogavog pretvaranja. Ne ćemo ni radi toga, što smo pristalih ce narednog jedinstva i sloge među trima plemenima našeg jedinstvo nog naroda. Konačno ni radi toga, što su gornji redovi pogrda -—ne za nas, nego za stranku u čijem su listu izrigani. Jer u kakvom svjetlu izlaze Hrvati, koji »u tom slu? čaju« ne će glasati za odštetu, čiju su opravdanost priznavali sve do našeg sporazuma s vladom? Ako je ta odšteta opravdana, on? da je pošteni ljudi moraju izglasati bez obzira na nas i naše držanje. Ako je pak nepravedna, onda je bra? ća nisu smjela prtiti na leđa svojih izbornika, niti su mogli pristati da se ona »otme« Hrvatima i Slovenci? ma. U oba slučaja zajedničarski po* litičari dolaze u ružno svjetlo, jer i uskrata i glasanje znači da su za? jedničari, vežući se s nama, bili po« litičkj trgovci, koji su računali na jedan dobar politički gešeft i htjeli da oni kupe naše duše. Znači i da su neumjesni, jer su ih Srbi presko? čili. Drugim riječima: i slabi ljudi i slabi trgovci. Mi smo, naravna stvar, daleko od toga, da bismo ovim svo? jim prijateljima pripisali tendenci? je, koje im možda nehotice pod* meće osječki organ »Hrv. Zajedni* ce«, no ne možemo a da se ne ogra? dimo proti nakani ljudi, koji su na onako »otmjen« način htjeli da nam pripišu — svoje svojstvo. I idućem ćemo se broju osvrnuti na držanje gg. dra Drinkovića i dra Korošca, te njihove izjave. barajevo, 23. marta. Intrigama »Hrv. Sloge« nema kra? ja ni konca. U prošlem broju de? mantovasmo njenu tvrdnju, da u našem poslaničkom klubu vlada razdor i du »opozicija« broji tobož 11 članova. No njoj je to malo, pa i i u današnjem broju ostaje pri svo? joj tvrdnji. Pravi i viceve na račun Korkuta. Pa lijepo. Neka joj bude. Mi konstatiramo činjenicu, da klub provodi naš sporazum, a ko izmišlja neka mu laž bude čast. U broju cd utorka »Hrvatska je Sloga« opet puna »turskog« havadi? sa. Ima dapače i rubriku — »Iz San? džaka i Makedonije!« 1 to je lijepo. Samo još provesti jednu malu iz? mienu u imenu i eto »turskog« lista par excellence! Kako bi bilo da se »Hrv. Sloga« pretvori u toliko ž u đ e n u »Muslimansku Neslogu«? U tom broju ima »Hrv. Sloga« ha? vadiš iz Mostara, da su »svi Musli? mani Hercegovine protiv ulaza u vladu«. Po drugom havadlsu neus? pjeh »Gajretove« zabave u Mostaru ima se također pripisati tom nesret? nom sporazumu. Što je još važnije, u Gacku je izveden krvav pokolj Mnslimansha frpvačlta i obrtničlia temta za Bosnu i НЕГседовЈпи (đ. 1) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice u j3os. Brodu i £os. |Movom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu.— Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne poslove i’burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaj ., sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA“. Marija: Hralja Petra ulica Z prizemnoJijBVO.-BrzojaukTrgM ___ - ________________________ ———м—ч—— ■■■■■■■■ > i ч ■■■■тжчг iruw тл �Стоанп 2 — Strana muslimana, a napadači su govorili: »Mi smo vas kupili, pa možemo od vas raditi šta hoćemo«! Da je neza? dovoljstvo »svukud zavladalo« vidi se i po njenom telefonskom izvjc* staju iz Banjaluke o »nenadno slabo posjećenoj« skupštini J. M. O. Ko ne zna pravog raspoloženja našeg svijeta lahko bi povjerovao ovim havadisima. A kako uistinu stoji stvar? O »nezadovoljstvu« Hercegovine može koju reći i ovaj izvještaj jed* nog našeg poslanika: »Evo me u Trehinju. Ovdje svijet čini dovu na* ma i našoj politici. Vele: da vas Bog pozivi, spasili ste, što se dalo spasi* ti. Još kažu: »Sad znamo šta nam je donio 28. novembra i u našim po* slanicima vidimo najbolju garanciju za islamsku budućnost«. Bez komen« tara. Kad je govorila o »Gajre* tovoj« zabavi, »Hrv. Sloga je mogla pročitati svoj skandalozni izvještaj i o Sarajevskoj zabavi, pa bi se poklo* ! pila. No da, gdje bi sc još od nje mogla očekivati kakva objektivnost. Njen izvještaj o banjalučkoj skup* , stini ipak jc malo oprezniji. Govori I samo o slaboj posjeti i tumači je ne* 1 zadovoljstvom. »Nezadovoljstva i* | ma, veli Re dalje, i u okolnim mjesti* ma«. Od koga je, dobro jc! U stvari jc pak ovo: Na temelju te’efunskog izvještaja izjavljujemo, da je banja* lučka skupština bila kao i obično, vrlo dobro posjećena, a nakon :scr* | pivog referata nar. poslanika Ham* zalije Ajanovića skupština je jedno* glasno izglasala klubu — potpuno povjerenje. O tom, naravno, šuti »Hrv. Sloga«, jer joj ne ide u račun. St a ćemo de? Eto tako stoje stvari, a »Hrv. S’o* ga« može pisati kako hoće. Jedno ipak ne bi trebala da zaboravi, a to jc, da su u laži — kratke noge !... Glasovi štampe o našem držanju. »Težački Pokret«, organ saveza zemljoradnika u B. i H. donosi u broju od 20. o. mj. uvodnik »Sram* na izdaja težaka« iz kojeg vad mo ove stavove: »Ono što smo predvb dali i od čega smo se bojali i stre* pili obistinilo se. Narod je sra* inno prevaren i izdan.. Mi jedini smo ostali njegovi vjerni i postojani bra* nioci«. Napadajući radikale i de* mokratc Ist ističe »»ogromnu sVo* tu« za otkup kmetovskih selišta i naseljenih begluka, a onda nasta* vlja: »Ni to nije dosta, nego čujte da* lje vi junaci i branioci slobode, ka* kva vam je sloboda spremljena. Radikali i demokrate, u sporazumu sa begovima i snahijama, uništili su sedmi član beglučke u* г e d b e od februara prošle godine, koiu ju je Regent potpisao. Zemlje, o kojima taj član govori a koje be* govi nisu obrađivali niti sami niti u vlastitoj režiji od nazad 11 godina, begovi i spahiie mogu sada slobodno da prodaju. Taj član bio jc done* šen sa osobitim obzirom na dobro* voliće. I to ie oduženje. tako se da* rivaju oni sinovi naroda koji su po* lećjcli kao sokolovi da popune re* dove srpske vojske i da s njom za* jedno smrve proklete dušmane i oslobode tužno i nanušteno ognjiš* te od mrskih krvo™ia. I dok su oni preko dvi’e godine dana tražili po* moć. ne milostinju, da nahrane dje* cu i podignu krov nad glavom, od* bijani su sa svih strana, jer, reko* še km, država nema sredstava; i dok se jedan veliki dio vraća natrag u Ameriku, — u kojoj nijesu zažalili ostaviti svoie blagostanje i ponuditi svoje živote Otadžbini, - jer za njih nema mjesta u toj Otadžbini, dotle ta Otadžbina ima milijarde za begove i snahi je. Ima milijarde za ljude od kojih su mnogi skupljali šuckorc, krv' lili s dobrovoljcima i svim snagama nastojali da slomi ju Srbiju i spriječe oslobođenje koje nam jc ona donosila«. U nastavku svog članka »T. P.« crta bijedu i nevolju sirotih težaka u istočnim krajevima i napada »go* spodu s vlade iz Sarajeva i Beogra* da«, što im ne pade ni na um, da obadu te krajeve. Za tim veli: »I dok se danas narod tamo oblači u krpe da pokrije stidno tijelo i dok i danas uzalud čeka na zrno kuku* ruža i dok i danas plaća so po sedam kruna — a krune su za njega velike — da uzdrži malo stoke, jedini iz* vor njegova prihoda, dotle vlada ima milijarde da baca u i onako pune džepove begova i spahija" Nije mu n; to dosta pa dodaje: »I to nije sve! Begovska organizaci* ja dobi ja vjersku i školsku anteno* miju, dobija dva ministarska mjesta u Beogradu: jedno poljoprivrede a drugo zdravlja. U bosanskoj vladi Број 271 — Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA" — za koiu smo mi tražili da sc uki* ne, a našlo radikali nijesu htjeli pri* stati — dobijaju tri novjcrcnička mjesta: prosvjete, socijalne politike i unutarnje. Znači: begovi će uprav* ljati Bosnom, oni će paziti na ško* Ie. njima se trebaju obraćati za po* moć invalidi, dobrovoljci i siročad I palih ratnika. Njima?! Bože., gdje ie pravda? Junaci, šta bi od vašeg ■ diela?« Kad ie naredao sve te jadikovke, obraća se neopojanim grobovima I divnih i uzvišenih junaka, što viteš* ki nađoše za Slobodu i Otadžbinu, ! govori o njihovoj gladnoj i goloj ј djeci »koja su zaboravljena i ostav* i Ijena« i kojoj nema pomoći, jer i »ono šio bi njima pripadalo« — ! »g r a b i s e za vjerne sluge Turci* ; na т Ćesara«. Za tim završu’e ovim značajnim riječima: »Ne! Ne slu* i šajte i ne gledajte! Počivajte u mi* i ru i blaženstvu sa vjerom koju ste imali u posijenjem času vašega ži* i vota da vas zeml’a neće zaboraviti! 1 ona vas neće zaboraviti! Vaš duh se digao i njegov glas koji sa sobom nosi: »dosta je. ovako dalje ne smije ići!« pokreće zemlju i liude, veže ih u novo, veliko i sna* žno kolo pravde i slobode, vaše pra* vde i vaše slobode, onakve pravde i onakve slobode, kakve ih vi zamiš* ljaste i za kakve vi muški umrije* ste!« * I »Trgovinski Glasnik«, koji inače nije bio nikad sklon nama muslima* nima. donosi u broju od 18. o. mj. : uvodnik »Sporazum s Muslimani* I ma«, u kojem ističe da je postignut sporazum i o agrarnom pitanju i o svim ostalim pitanjima, od kojih su Muslimani Činili zavisnim svoj ula* zak u vladu«. List konstatira, da sc tim sporazumom obezbieduje usta* vno sređivanje naše države, a onda nastav’ja: »Ali nije samo u tome sav značaj ovoga sporazuma. Njegov je pravi značaj tako velik, da on u potpunom smsilu obeležava jednu epohu u našoj narodnoj istoriji«. Da to potkrijepi, list se osvrće na našu nrošlost ističući, da se kroz pet vi jekova turske vladavino islamski dio našeg naroda ipak nije nacio* nalno poturčio »nego je potpuno n* čuvao svoje narodne odlike i osobi* ne«. Za jezik nas konstatira, da u njeg »ni četiri veka turskog gospo* darstva nisu uneli kvara, koliko au* strijske četiri decenije«. »Suprotnost između islamskog i pravoslavnog di* jela našeg jedinstvenog naroda po* tiče iz socijalno**političkc nejedna* kosti, jer po ekonomskom i politič* kom stroju u tursko’ carevini, islam* ski je dco bio na povlašćenoi strani gospodara, pravoslavni je dco bio na potlačenoj strani raje. Otuda mržnje, gonjenja, osvete. Ali pored svega toga ipak su sc održavale iz* i ! ; i . j medu te inoverne krvne braće neke veze i neki bliži odnosi, no što su jgde u turskom carstvu bili između ; X)smanlija i hrišćana. Između njih ' je i p a k bilo više r a z u m c v a* i n j a. više osećanja, koje jc često dovodilo i do pojedinih prija* teljskih veza, do zajcdničkrh vesc* I lja, do saučešća u žalostima. Jednom i reći, uvek sc vidćlo, da krv nije vo* I da«. List daHc konstatira, da naši mu* sRmani nijesu nikad imali osobitog oduševljenja za političko poglavar* stvo Osmanlija, pa su postojali i ra* zni protivnički pokreti protiv Čari* grada«, premda jc uvijek poštovano »versko. kalifeko njegovo poglavar* stvo«. Sadanji sporazum ima stoga »epohalan značaj za naš narod. Iz I agrarnog pitanja i postala je izdvo* jenost islamskog dda od ostaloga naroda. Sada jc u narodnoj sjobodi, 1 u ujedinjenom narodu (to pitanje skinuto s dnevnoga reda. Pravoslav* na i is'amska braća izmiruju se u svojoj državi. Što jc tuđinsko go* socdarstvo razdvojilo i zavadilo sa* da se vraća u narodnu zajednicu, da sc bez obzira na venske razlike svi zajednički brinu o opštem dobru«. Protivno gledištu »Težačkog Po* ! kreta«. beogradski se list veseli o* I vom izmirenju, pa svoj članak za* I vršuie ovim značajnim riječima: ! »Neka je hvala i slava svim nrosvećenim sinovima našega naro* da. i s islamske i s pravoslavne stra* : ne. što su ovako mudro i o v a* k o rodoljubivo zavrŠFi jednu žalosnu i vrlo mučnu periodu naše narodne istoriie, da bi u slozi i brat* skoj zajednici prionuli uređivaniu naše države i stvaranju srećnije budućnosti u narodnom jedinstvu i u državnoj moći. Izvršeno je još ieđno veliko delo. Potomstvo će tek umeti da oceni svu njegovu veličinu i da ori zna zaslugu njegovim tvorcima«. • Splitsko »Novo Doba« donijelo je I 17. o. mi. uvodni članak »Konac va* šara«, koii počinje riječima: »Prvi dojam jučerašnje vijesti iz Beogra* da, da ie postignut spe razum izme* đu vlade i Muslimana, d j e 1 o v a o je dobro. Svima je moralo odla* miti, da je nanokon završeno ono više*mjesečno pazarenie koje ie bilo nrcšlo više u nepristojnost. Od kon* ca prošle godine vlada je držala ono neko’iko ministarskih portfelja na raspolagao’C, nudeći ih desno i lije* vo: tko će s niom! Muslimani su ra* zumjeli položaj, namigivali su u isto doba i vladi i opoziciji, znajuć da će tako moći da utrže najbolje svoj sretni noložai na jezičcu parlamen* tame vage. Kad je vladi došlo do gustoga: ili se bilo kako nagoditi i osigurati svoj položaj, ili ustupiti kormilo kome drugome, ne preosta* de joj drugo nego da potpiše mjeni* cu nruženu od Muslimana, Na nioi 'C bila cifra od jedne miljarde i 200 miP’una kruna za otku^ begluka«. Kao da se je ,i samo nosramilo svojih riieči »Novo Doba« odmah dodaje izjavu: »Daleko ie od nas misao da prigovaramo otkupu. Mi nače nalazimo da je sasvim praved* POVODOM ČLANA 70. (O SUD* STVU) UZEO JE RIJEČ g. Kurbegović* Predlog muf* tije Mehmed Alije u potounoi jc glasnosti sa našim nacrtoon Ustava, a naročito Što se tiče šerijatskih dr* žavnih sudova. Da razjasnim kako je stajalo sa tim našim šerijatskim sudovima. Moram da prikazem on* gariizaciju sudstva u Bosni i Hetce* govini, u koliko jc potrebno radi same stvari. Mi imamo u Bosni i Hercegovim prvostepene ii drugeste* pene sudove. Prvostepeni! su sudovi E L I D A - p a s i a Ш11М11П11111111111111МЛШЖШ^ jer fe od mjerodavnih autoriteta zubne medicine kao najbolja priznata. Odlična svojstva znanstveno iskušanih sastavina čine ELIDA-pastu za ono što jest: Najbolje »2?jvot«, splitski organ dahnatin* skih demokrata, učinio jc iznimku među demokratskim listovima i o sporazumu donio nesamo izvještaj već i napisao i uvodnik. ,IzI])živšd suštinu sporazuma, taj list primje* ću je: »Ovaj uspieK pregovora sa muslimanima ima da se zahvali u p r vom r c d u spretnosti demo* kratskih ministara, kojima ie uspelo da predobiju muslimane za svoje nazore«. I U svom komentaru naglasuje »Ži* vot« slijedeće: »Tu stvar ne može* mo da ne smatramo znameni* tim događajem, koji će mno* go, ali mnogo, doprinijeti defiinitnv nom konsolidovanju naše državo. Ako, mesto sa brojčane strane, og* ledamo taj događaj i sa drugih stra* na. moramo mu nripisati još veću važnost, b’ Muslimanskom klubu ve* čina sc poslanika priznaje Hrvati* ma, a tako, mislimo, i ona dva na* rodna socijalista, a sa Drom Vožnja* kom dolazi u grupu većine sedam Slovenaca. Time se razmer između pojedinih nazovimo ih tako, pleme* na, ili, kako mi velimo, imenskih skupina u vladinom bloku menja na korist Slovenaca i Hrvata, pa nc će više biti opravdana tvrdnja, da je vladin blok sastavljen, osim izu'zeta* ka. bez Hrvata i Slovenaca«. O samom vođenju pregovora iz* javljujc se »Život« kako slijedi: »Stvar nije išla bez teškoća. Musli* manski klub, svestan svoje momen* tane važnosti, nastojao je da istica* njem raznih zahtjeva izvuče Što vi* šc poena na onome zahtevu, koji tome klubu najviše na srcu leži, a to je agrar. Trista miliona dinara ob* vezuje sc država dati za 15.000 po* rodica begovskih u ime oštete za kmetska selišta, te za zemlje na kmetstvu i kmetstvo sličnim odno* šajima. Teret je to za državu te* žale, a prilika jc da bi razabranija politika Zemljoradničkog kluba bila mogla ga ga državi barem delom pri* štedi, ali kad se je taj klub, zbog partijskog interesa, zabarikadirao u svojim intrasigentnim zahtevima, nije vladi gosp. Pašića preostalo drugo no da prihvati zahteve Mu* slđmanskag kluba. Svakako, red je priznati da se ti-* me, harem u načelu, već rešilo jed* no od najtežih pitanja naše države: agrarno pitanje u Bosni .i Hercego* vini, pa ako je tim sporazumom utrt put stvaranju novoga reda vla* snika*seljaka i stvorena s i g u r * nost vlasništva, moglo bi to da sc u budućnosti ukaže isto tako blagotvornim -delom kakvim se u historiji revolucije Francuske ukaza­ la Napoleonova odšteta deposedira* noj vlasteli«. Govori naših poslanika u specijalnoj ustavnoj debati. Za održati avijtk zdraot zube jeet: sredstvo Ш11П!1Л1Ш1Ш111111М111'1!111Ш1М111ШМ111Ш11>Ш11)>11Ш • no da se pri uređivanju agrarnog pi* tanja dade i pravedna odšteta vlas* I niku zemlje, kako bi se izbjeglo stva* ranje novog proletarijata i uklonile nove socijalne trzavice«. U daljnjim nastavku »Novo Do* ba« traži parvedno riiešenje agrara i u Dalmaciji, a onda se obara na de* mdkrtsko vodstvo koje da je tim sporazumom počinilo još jednu sramnu kapitulaciju. za zube« samo ondic gdje sc radi o postu-p* cima, kojih kazna nc prelazi 6 mje* seci zatvora i ako se radi o novčanoj kazni, ondje, gdje ona pretvorena IO kruna u jedan dan, ne bi prešla 6 mjeseci. Kotarski sudovi u prestup* cima sude kao prvostepeni sudovi, a u slučaju da dođe do priziva ili žalbe, onda su nadležni okružni su* dov? da suđe u drugoj instanciji. Tako isto ako se radi o civilnim spo* novima, it. ju o sporovima civilno* pravne naravi, onda su kotarski su­ dovi nadležni da kao crnini »udovi �v npoi 271 — Gro; „ПРАНДА’ — „PRAVDA" Страна — S ana 3 Službeno iz »Narodnog Jedin* eudc do 1000 kruna, a ako su stvari do sada nismo imali matične knji* I nicama grčko*bugarskim množe se do 100 kruna, onda sude kao matiČ# ge, kao što to imaju rimo*katolici i bugarske komitske čete, a u okružju stva«. Zemaljska Vlada za Bosnu i ni sudovi. Ako dođe do pravnog li­ i pravoslavni, jer naši nisu imali Kajelaru vide se turske čete, što su Hercegovinu premjestila je šerijat* jeka, nadležan je okružni sud da ri* dužnost, da vode evidenciju o po* sve znaci nestalne situacije za Grč* i skop suca Esada Uzcjragića od vr* ! hovnog šerijatskog suda kotarskom ješava o njemu. U svima drugim rodu i smrti muslimana. Uvođenje ku. slučajevima 'kotarski sudovi izviđaju ovakve institucije i davnjem te kom* Međutim u novim krajevima po* I sudu u Sarajevu. Zemaljska Vlada za Bosnu i Her* i preslušavaju u ime okružnog suda, petencije šerijatskim sudovima čeo je i muslimanski pokret, jer vi* u ime suda druge Instancije, a onda olakšava se posao u samoj državi, jesti da će Grci udariti na Kemal* i cegovinu premjestila je šerijatskog još kao zamoljeni sudovi. Pored o* jer će oni imati za dužnost da vode pašu uzbunjuju grčke muslimane, ta* i suca Muhameda Mujagića od pra* staloga spada u kompetenciju kotar* evidenciju o porodu i smrti jednog ko da je vlada odgodila novačenje 1 vosudnog odjeljenja zemaljske vla? skih sudova da rješavaju sve osta? znatnog dijela naših državljana, a muslimana za vojsku, do mjeseca ; dc vrhovnom šerijatskom sudu u Sarajevu. vinske rasprave i da ili sprovađaju, od kolike jc to koristi, nc treba isti* jula. U Carigradu Grci provode mučan i a ujedno u savezu s tim da su oni i i cati. S toga ja mislim, da i Vi treba Prehlađeni li ste? - Bole Vas pr* pupilarm starateljski sudovi. Popja* da prihvatite ovaj naš predlog, jer život, jer ih gledaju krivo svi mu* ' sa? Grlo? Imate li kašalj? Hunjavi? vita je djelatnost tih sudova pupilar* jc on u potpunom skladu sa držav* slimani, a i oni se među sobom raz* ; cu? Dobar prijatelj Vam je za ova* diru na stranke za Konstantina ili ‘ kovih zlih Časova Fellerov pravi El* na vlast, da vode nadzor nad malo nim interesima. Pored kotarskih šerijatskih sudo* za Venizelosa. Karakteristično je i safluid! 6 dvostrukih ili 2 velike spe? Ijetnicima, kojii su ostali bez svojih roditelia i zakonskih zaštitnika i ta va mi imamo i vrhovni šerijatski to, da su svi za Smimu i Traci ju, da cijalne boce 42 krune. Državna tro? vlast dijeli se u troje: kotarski sud sud kao vrhovnu instanciju, nadlež* ih ne prepuste Turskoj, i da su svi šarina posebno. Zagorski sok za pr? vodii evidenciju, koji su maloljetni* nu za rješavanje svih sporova, ako proti ratu. U ovakim prilikama i ra* sa i kašalj 1 boca 9 kruna. Pokvaren li Vam želudac od zle ci i koje dijete je ostalo bez rodite* pojedine strane ne bi bile zadovolje spoloženju grčkog naroda Grčka hrane? Fellerove prave Elsa*pilule lja, da sud treba o njemu da vodi ne sa rješenjem prvostepenog šeri* hoće da se zarati proti Angori! (»J. L.«) — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 brigu. Drugo je, ako tako dijete jatskog suda i onda su se te strane kruna. Omot i poštarina posebno, žalile vrhovnom šerijatskom sudu, R)usko*turski konflikt. Georgijska ima imovinu; onda se ta imovina na* živa pupilarna masa i kotarski sud koji se nalazio sa sjedištem u Sara* vlada prekinula je pregovore sa Tur* ali što jeftinije. Eugen V. Feller, preko tutora, koga on postavi, vodi jevu kao sastavni dio vrhovnog su* skom i počela pregovarati sa boljše* Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr* B. evidenciju o toj imovini. Tutori i da u Bosni i Hercegovini. Ja mislim, viciima. Ona je izjavila, da voli u vatska. ■skrbnici dužni su, da polože račun o gospodo, da je ovakva organizacija Batumu vidjeti crvene nego turske upravi sa pupilarnom masom. Tro* sudova vrlo dobra, korisna i pode* čete. Stanovništvo je ovim postup* ća je djelatnost ta, da kotarski sudo* sna. Mi istina, gospodo, u Bosni i kom svoje vlade vrlo nezadovoljno vi nadziru uzgajanje maloljetnika, Hercegovini nemamo Kasači onog i nredbacujc joj, da jc vodi lični raz* da vide, da li se maloljetnici uzgaja* Suda, pa smo zato u našem nacrtu lozi. Predviđa se, da će doći do okr* Snašao se. Dokle ide smiješnost odreda­ ju kao valjani članovi društva i osim predvidili, da osim ovih prvostepe* šaja između Turaka i boljševika, po* toga, ako su dostigli doba punoljet* nih i dru,postepenih sudova postoji što su Turci izjavili, da pod svaku ba o povlačenju novčanica po 1 i 2 krune, vidi se iz ovog slučaja. Neki pekar nije htio stva i ako su postali umni, da ih on* i Kasacija. Tako isto je vrlo po* cijenu ostaju u Batumuda proglase kao punoljetne t. j., da desno i potrebno da za cijelu našu oaoaaaaaaaaaaa primati tih novčanica, pa ga je radi toga policija kaznila sa 200 kruna globe. Pri is­ su i time vlasni raspolagati sa svo­ državu postoji jedan vrhovni šeri* jatski sud, što će se docnije udesiti Muslimani i muslimanke plati te globe pekar jc počoo brojati te jom imovinom. novčanice, da njima plati globu, no g. po­ Što se tiče pravoslavnih i katolika posebnim zakonom. Samo je potre* i ostalih vjeroispovijesti osim musli* bno, da to sad uđe u Ustav i da bu* grada Sarajeva, sjetite se licijski činovnik izjavi također: »Ne pri­ mam tih novaca«. manske, kotarski sudovi su tu samo* de zagarantovano u Ustavu. Gospo*, — »Onda ću Vas globiti!« glasio je od­ stalno djelovali ii imali samostalnu do, ja se poptuno pridružujem pred* \ vašega „MERHAMETA". govor dosjefIHvog pekara, a mi pitamo: ■kompetenciju u tome. Što se tiče logu moga druga g. Efendije Meh* treba li zaista globiti tog činovnika ili je muslimana, oni su morali te stvari med Alije u pogledu ovih šerijat* pametnije, da vlada skine taj belaj, koji će da rješavaju sporazumno sa kotar* skih sudova i to da ne bude samo najviše pogoditi male naše ljude? skim šerijatskim sudovima, koji su za Bosnu i Hercegovinu, da važi za biTr sastavni dio kotarskih sudova. cijelu državu a naročito za krajeve U kompetenciju šerijatskih sudova gdje muslimani obitavaju u masa* osim toga spada i to, da oni o svima ma. Mislim da ovdje nema nikakve Lana lillah! U utorak prije podne našim bračnim sporovima rasprav* opasnosti po državne interese, ako Ostroščani. Anonimnih dopisa ne uvažuljaju, da vjenčanja obavljaju, a isto bi se ustanovili ovi državni šerijat* preminuo je Hamđibeg Mutevelić, tako da obavljaju razvjenčanja. Da* ski sudpvi na Stavom teritoriju mutevelija Gazi Husrevbegova va* iemo. Potpišite se i javite nam svjedoke, pa lje, kao što sam istakao, da vode o* naše Kraljevine, jer će oni samo da kufa. O njegovu radu i životu do* ćemo se za stvar zauzeti. stavinske rasprave glede muslimana, ojačaju nadzor države na našim naj* nijećemo u idućem broju opširniji prikaz. Rahimehullahu teala! Os. 1067/64 1918. au pupilamim stvarima da zajedno važnijim obiteljskim pravima. Zato predlažem da ovaj dodatak Žalobne manifestacije održale su surađuju sa kotarskim sudovima. Ti šerijatski sudovi radi toga su usta* dođe kao sastavni dio člana 70. na* se u nedjelju, prigodom aneksije novljenii, pošto imamo hanefitsko crta Ustva. Držim da odpada po* naših krajeva Italiji u Ljubljani, Ma* Kotarski šeriatski sud u Sarajevu nasljedno pravo i pošto imamo is* treba da razjašnjavam, kakva je riboru i Splitu. Zborovima prisu* prodavati će običnom javnom dražbom stvovalo je na hiljade ljudi, a u kompetencija ostalih naših sudova, lamsko bračno i razbračno pravo, cijele nekret. upis, u gr. ul. br. ХХХ1Х/74 koje je šerijatsko vjersko. Ta su pra* jer to ne spada u moj predlog, već Ljubljani i Mariboru vijale su se na kat. opč. Sarajevo i to kat. čest, broj va sastavni’ dio naše religije iii mi smo sam samo htio reći o njima onoli* javnim zgradama crne zastave. Na 155 kuća broj 74 sa kućištem i dvo­ svim tim skupštinama primljene su rištem u Tube'govici ulici u površini naravno, kad je okupacija došla, ta ko, koliko se tiče moga predloga. protestne rezolucije. Na maribor* od 351 m i to kuća u kojoj se sada svoja prava zadržali i ti su sudovi skom zboru govorio je i bivši nar. nalazi glavna trafika duhana pripada­ naroito radi nas ustanovljeni. Već I poslanik iz Bosne Đuro Džamonja. juća estavini umrlog Server ef. Svrze tolko godina se uviđa potreba, da Naš ovogodišnji deficit. Iz Вео* iz Sarajeva makar i ispod procjenbene se kotarski sudovi kao pupilarni ras* grada se javlja: Prema dosadašnjim vrijednosti od 700.000 K i to na dan terete, pa da se ona njihova nadlež* nost o nadziranju maloljetnih musli* Pred novim grčkenturskim ratom. podacima, kojima raspolaže mini* 28. marta 1921. u ponedjeljak u 10 sati mana prenese na šerijatske sudove i »Temps« prima klasove, da se Gr* starstvo financija deficit u držav* prije podne sudbena palača II. kat soba zaista mi imamo naredbu, ako su ko* ci zbilja pripravljaju, da napadnu nom budžetu za 1920. i 1921. iznijeće broj 52. tarski suci kao sudije preopterećeni Turke, i da je general Papulos već oko miliiardu dinara. Vjerovatno je Uvjeti dražbe mogu se uviđeti za poslom, da imaju vlast da svoj dje* otišao sa dijelom vojske u Ušak. da će se taj deficit smanjiti ako dr* vrijeme uredovnih sati kod kotarskog žavna nadleštva budu vratila van* (okrug, štoi se tiče maloljetnih mu* »Temps« piše: »Mi Francuzi ćemo šeriatskog suda u Sarajevu. slimana, prenesu na Šerijatske sudo* duboko žaliti, ako bukne ovaj rat. redne kredite koji nisu mogli biti Kotarski šeriatski sud. ve. Šerijatski suci najpozvaniji su Svi narodi potrebni su mira, a kada utrošeni. U Sarajevu, 27. februara 1921. Otvaranje radničkih sindikata. Iz obzirom na naše prilike da maloljet* bi Grci baš pobjedili u ratu, što je ne muslimane nadziru, da vode nad* sumnjivo, neće se time riješiti ovaj Beograda javljaju: Ministar unutra? zor nad njihovom imovinom i uz* spor, za koji Balkan čuva možda šnjih djela dozvolio je ponovno o* gojem. Meni su. gospodo, poznate veća iznenađenja od Azije. Za sva* tvaranje radničkih sindikata s tim, naše muslimanske obiteljske prilike ki slučaj, nadodaje »Temps«. drago da se oni ne upuštaju ni u kakvu u Zrinskog ul. 11. (Ćumurija) i nalazim, da će to biti sasvim umje* nam je, da je Francuska sklopila u* političku akciju već da se ograniče sno da kadija vodi o njima računa, govor s vladom u Angori, pa ako u* na rad predviđen pravilima o orga* jer je kadija već po svojoj spremi streba da se još prolije krvi na Is* nizaciji sindikata. U savezu s time upoznat sa šerijatskim pravom i on toku, da se neće proliti ni* kapi fran* izdato je naređenje, da se konfisko* vane arhive pojedinih sindikata o* poznavajući već i naše obiteljske cuske. Murad f Karahasanović. prilike, jeste jedina osoba, koja bi Iz Atene prima opširni izvještaj vima vrate natrag. bila pogodna i podesna i kao neki »Piccolo della Sera« o prilikama u Nestalo djeteta. Hava udova Đe* centar, koji bi naše maloljetnike Grčkoj: Odkad je vlada ukinula đibegović iz Sarajeva (Bakije Čik* Centralna drogerija nadzirao. Mi smo zato, gospodo, i iz maksimalne cijene skupoća je nara* ma, broj 21) javlja nam, da joj je tih obzira stavili u svoj predlog na* sla, da je izazvala opće nezadovolj* prije 9 dana nestalo sina Muje, dje* Braća Šahinagić crta Ustava, da se pored ostalih su* stvo. Po svoj Grčkoj organizirane caka od 13 godina. Dječak je bio tr* Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 dova ustanove i ovi državni šerijat* su pučke mase, koje tuku trgovce, govački pomoćnik, pa molimo sva* Telefon 319. ski sudovi, koji će imati kompeten* te ruše i pljačkaju dućane. Život je kog, ko zna za njegovo boravište, [ Trgovina medikamenata, drogerijskih čiju, da sude u porodičnim, ženidbe* srednjog staleža nemoguć. Sve više da to javi redakciji našeg lista. I kemičkih proizvoda, robe od gume, f nim i nasljednim poslovima musli* proti vladi, da upropašćuje zemlju. O unapređenju činovnika. Iz Вео* zavoja i kirurg, instrumenata, kao 1 mana. Ja sam prije kazao, da su Megalomanija jc karakteristika Gr* grada javljaju: Ministarstvo finan* fotografskih aparata i potrebština. Ve- | ova obiteljska prava sastavni dio ka, pa je jasno da se svako iskaljuje šija učinilo je predstavku svima mi* iiki izbor inozemskih safuna, parfume- I ; rije, kozmetičkih potrebština i spužvi I naših šerijatskih prava. Dalje se u za pretrpljeni poraz u Londonu, i da nistarstvima, da se obustavi svako Skladište svin mineralnih voda 1 t. d. I našem predlogu kaže: »Oni će sa* oni neće, bez krvi, pregorjeti Smir* unapređenje činovnika zbog preop* mostalno voditi muslimanske sjiiro* nu i Traci ju. Poznavoci prilika uv* terećenosti budžeta. Konferencija zdravstvenih nad* tinjske (pupilarne) poslove i ruko* jeravaju, da je Grčka pred građan* Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba vodiče matične knjige o porodu i skim ratom, a Konstantin misli na zorniku. Od 21. o. mi. zasijeda kod Zdravstvenog Odsjeka u Sarajevu smrti muslimana te sklapanju i raz* rat proti Turcima!? LI zadnje doba česte su demon* konferencija zdravstvenih nadzor* rješavanju njihovih brakova. Ove u svim mjerama, kao i knjige i isprave imaju značaj jav* stracije po svoj zemlji, burne i kr* nika sviju okruga. Na ovoj će sc staklarski kit, nadalje cilindere, mevave, sad proti vladi, sad proti an* konferenciji raspravljati o svim važ* nih isprava«. diclnske bočice i staklene lončiće ка Kao što vidite, mi ovdje, dodaje* tanti. ili proti Turcima. AH Grke nim pitanjima zdravstva čitave ha* mast, svjetiljke itd. mo šerijatskim sudovima još jednu najviše snopada bijes i strah kada še pokrajine, te će se izdati uput* Skladište čeških tvornica staklrkompetenciju, na ime da vode knji* se sjete Bugara. Vladini krugovi vi* stva o zdravstvenim mjerama, koje porculana ge o porodu i smrti muslimana, O* đe, kako se Bugarska ulagiva Ru* bi omogućile jedinstveni i precizni WEISS i DRUG, vo je vrlo važna ustanova i za samu muniskoj i Jugoslaviji, osobito ovoj postupak pri svim u obzir dolazećim ZAGREB, к^ај paromlina. zdravstvenim, pitanjima. zadnjoj, da osami Grčku. I na gra* državu i državne interese, jer mi TrBšeljaL nemate vijesti. Гогиђв uredništva. Oglas. Pclitlčfti pregled. Ne zaboravite zabilježiti! fotografski atelier staklene ploče �Broj 271 — Epoj „П|ЈАВДА“ — „PRAVDA* Strana 4 — Страна I Nešto i za Vas1 Racionalna njeca ljepoto, želite li racionalno njegovati lice, ruke; odstraniti priMića, sujedice; hrapava oporu kožu učiniti svježom i elaetić om, a po trt bij u ј te FELLEROVU PRAVU POMADU Z\ LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15-—. ELSA-TOALETNEPAST1LE, 1 kutija K 10'50. Pomada za usnice pO K 2’— i 4'—. 1<1аЛ svih sapuna. jeet FELLEROV LJULJA NOV MLIJEČNI 8АРГХ K 19’ , TEKUĆE LJILJ ANOVO MLIJEKO K 12’ i 15’ , najfiniji glicerin K 6’— i 30‘- . Vasdin po K 3' —, 7 — i 12' —. Neškodljivi puder za lire u vrećicama po K 5' Rumenilo, 10 omotića K 20’ Puder gospogje, Koja se u to razumije jest pravi Dra KLUHERA HEGA-PUDER bijel, rosa. Velike elegantne kutije K 24' - Protiv fjelosnoaa znojpnja djeluje ponzdano FELLEROV nELSA“PRAH ZA POSIPANJE, 1 kutija K 10’50. Št » je ELSA-FLUH>, to se zna! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalno boce K 42’—. Kurje oči Za usta i zube! bradavice, ž djeve odstranjuje se teme­ ljito i brzo FELLER0V1M TURISTIČKIM MELEMOM „Ека* u kutijama po K 5' — i 7 50 i FELI.EROVOM TURISTIČKOM TJNKl’UROM „Elsa*, I bočica K 10’-. . ■ rw ■ i——— Hega-zubni prah sa kisikom, 1 kutija K 20’ —, l’ra Heidera prah za zube 1 kutija K 6’—, Elsu voda za usta K 30, četke za zube počamši od K 20'—, Fini parfemi Protiv gamudi francaski, originalna boca po K 40’- ; na vaga prciua količini počaiuši od K 20- ; Sachet (mirisavi jastučić za rabeninu) K 8*—. kao muha, buba, stjenica. rusa, djeluje pouzdano i temeljito ELSA-PRAH ZA GAMAD. Velika kutija K 15—. Tinktura za stjenice K 30' — . Naftalin počamši od K 2’—. Sta se svaki dan treba ? Engleski melern K 2*- , Lyeoform K 30, pravi Lyeol K BO’— , kompletni ingatori najfiniji K 150’ —, Kamfor K 3' —, Katufotne kugle K 5’ , arnika po K 6-— i 30'—, Crnogoričin miri« za eobu K 35, Malinov «ok K 30'—, Kineski čaj po težini počamši od K 3’—’ Kod upita treba svagda priložiti poštanske biljege za odgovor. ' I HAMDIJE I <► I ; I i • I i ! I 1 ; $4» $ j ♦ | 0 MUSLIMANSKA APOTEKA ’ kod „Мјетеса” Baščapšija, Hotel Ghazi АНМЕВЛ TATAREVIĆA 1 snabdjevena je svima Ijekovima, pa ве ргррогпоаје svima mnelimanima. Ima taze ribljeg sejtina (bolakjaga , babama za gušu. Epilepticon protiv padavici, hopove za kuovet za iznemogle muške starije osobe, katran saji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otirv za miševe, serail pornađa i porcellan pomada. Sve ove aitiklo dobiju t'govci jeftinije kad uzmu malo veća količina. EUGEN V. FELLER, ljekarna Preporučujem Hrvatska Poljodjelska Banka košnice za pčele DIONIČARSKO DRUŠTVU, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Dionička glavnica K 2o,ooo.ooo.Pričuva K 15,050.000.—. Ulošci preko 29.000000.—. Centrala: Zagreb. Podružnice; Rijeka i Sarajevo. Jspqstave: Bribir-Vinodol, Čabar, Hreljin. Prima uloške na knjižice i na tekući ravan te ih ukamaćaje az najpovoljnije uvjete. Bavi se a im poslovima, koji zasijecaju u bankovnu strnku Knpnje dobra n svrha parcelacije, a pre­ uzima i komisionalno prodavanje takovih hilo а djelovima. „Odjel robe“ prodaje sve gospo­ darske strojeve i potrtbštine. Muslimani sjetite se „Gajreta"! koie se nalaze kod mene na skladištu. , Brza otprema uz najpovoljnije cijene. Herceg-Bosna ZEDiBljskl osiprsuBjuči za­ vod za Bosnu i HErctgov nu * 2 i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena‘sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenke K 1>- . Za moljce po K i0.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti mrava K10.—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J U n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni za^tuunlci traže se! I Omot i poštarina Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. Prvo i jedino u Bosni! Hercegovini (god. 1910.) osnovano druituo « Prva novostvorena Otrov za miševe K 8’ — . otrov za šta­ kore K 8’— i 10’—. Narudžbe adresirati na: 1 M ševi, štakori, stjenice i žohari | Miševi i štakori! računaja ве POEBNO, ali što jeftinije. Što više se na jedan puta naruči, to se manje ovim troškovima poskupljuje roba. KOPČ1ĆA i £ preporučuje svoje bogato stovarište J svih vrsta papira, kancalarijskog i I ♦ školskog pribora. — Naručbe se : £ obavljaju brzo i točno. ♦ Cijene umjerene. ♦ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. «19 а Izvrsna naravna njega kose. Porast kose unapresjaje, koža na glavi krijepi, od ćelavosti i prerane sjedine čnva FELLEROVA TA\’NOC.H1NA POMAD\ Z\ PORAST KOSE „ELS k", 1 veliki porculanski lončić K 1 » — JAKI KATE \ NOV SAPUN Z\ GLAVU K 14, U AGJARSKI BRKOMAZ po K G — i 8’- , NEŠKODLJIVA ulja za kosu, orahovo ulje, mala boca K б - , velika K 30’—, ŠAMPON za pranje kose K Г—. PAPIRNICA * Ravnateljstvo: u Sarajevu Mustafe Dženetića uB. 2. Zavod но bavi sa svim vrsti­ ma osiguranja i preuzima ovakove uz najpovoljnije uvjete: i ј ‘ ; a) elementarna osiguranja i to: >rotiv Štete od požara, irovainc kragje, nezgoda i 'UČB: b) životna osiguranja i to: za- slučaj Smrti, mješo­ vita za Slučaj smrti i do­ življaja, osigura uja miraza I UZgĆjninB životne rente i t. d. Premije osiguranja računaju se najniže; Štete se isplaćuju brzo i kulantno. 7555 Ravnateljstvo u Sarajevu, podruž­ nice u većim mjestima i sva za­ stupstva daju rado sve upute u stvarima osiguranja i preuzimaju ponude. Brzojavi Hercegbosna Saraim. Telefon: 208 i 507 U mjestima, gdje zavod još nije za­ stupan da e se zastupstvo uz najpo­ voljnije uvjete uglednim iiudima od­ nosno tvrtkama Rrflekt^nti neka se obrate pismeno na centralu u Sarajevu Sposobne Akvizitere (posrednike) za posbve osiguranja traži zemaljski osiguravajući zavod „Herceg 8osna“, Sarajevo 7556 Ahmedd Rezakorić, stolar I Oglašujte u „Pravdi". FOJNICA (kod Kreševa) Tvornica strojeva, ljevaonica željeza i kovina K. & R. Ježek, Maribor Aleksandrova cesta bi. imade u Mariboru bogatu zalihu svakovrsnih poljoprivrednih stroieva i sva­ kovrsnog poljoprivrrdnog oruclja. — Motori na benzin i sisaći plin, potpune opreme za tvornice opeka i glinene robe, mline, pilane. — Transmisije, odljevi od željeza i kovina. Važno za pušače! , Merhamet" Znameniti najfiniji cigarpapir može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz snižene cijene na veliko, nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 telefon br 97 i II. Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. Preporučava se svakomu, da puši sama taj papir. Želite II kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! Bila oi a od nikla, ocjeli. srebra ili zlatsva­ ka će Vas zadovoljiti Takodjcr lanci, pi­ ste je, naušnice, evakoaki, daro-i i potrebstlne kao nože i, aparati za brijanj-. škare, novčarke, nažigaći, diamanti za re­ zanje stakla, sve dobro i jtfiiuo naći čete | 8. Su’tncr ii Ljubljani br. ?Ofi. i® Muslimanska Centralna Banka i | za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. ----- -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ g I 104 S POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000,000.- g Pupilarno siguran.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne drugekredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — M OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M, O. Ш g Štamparija l6aniel & A. Kajon, Sarajevo. U � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8b2cf5f58967eff3bebea22bce34219b.pdf b3e308ec814da2439d3cdcbac77a2ab0 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM P LACENA. Pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180—, na pola godine K 90,— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 34 (272) Sarajevo, subota 26. marta 1921. (16. Redžeba 1339.) Unakrsna paljba naših prijatelja. II. vi potpuno razilaze od Radićevih re? Da se sad makar i nerado — publikanskih i što u tom s naše stra? osvrnemo na intervju predsjednika ne ne može biti govora o kakvoj Nar. Kluba, g. dra M. Drinkovća, dvojbi i neodlučnosti. G. dr. Drinković veli dalje: »Naš što ga je dao izvjestitelju »Hrv. Sloge«, te njegovo stajalište i izja? klub je brojčano za polovinu manji ve u zadnjim sjednicama ustavnog od Muslimanskog, a svjesni smo, odbora. G. dr. Drinković žestoko se da zastupamo zahtjeve ci? je oborio — formalno na našeg glav? jelog hrvatskog naroda. U nog urednika, a u stvari na vodstvo parlamentarnim i vladinim kombi? naše organizacije i njeno držanje u nacijama Narodni Klub ne ulazi, jer posljednje vrijeme. On dobro zna zna da se o tome sada ne radi, ne? da Korkut nije ni klub ni organizam go da se radi o načelnim pitanjima čija, on zna da Korkut ne može pra? uređenja države. Bez obzira na dr? viti nikakvih ličnih kombinacija, žanje bilo koje političke grupe, naš pa ipak veli: »Izgleda mi cijelo ovo je stav i pravac određen po volji na? pogađanje i — ulagivanje g. Korkut roda«. Nemamo ništa proti tomu, ta, kao kad bi se jedan vcletržac u? što je Narodni Klub — kako se vi? pustio u cincarsko cijenkanje«. G. di iz gornjih riječi — prihvatio pu? Drinković se dalje ljuti na to, što nomoć g. Radića, da zastupa njego? Korkut »svoje djelovanje i stanovit vu partiju i njegovo gledište. No ste ne temelji na interesima ni vjer? moramo istaknuti činjenicu, da je sko?prosvjetnim ni agrarnim svoje malo zatim došao odlučan dementi grupe, nego na tuđim stanovištima, s Radićeve strane, o kojem je vri? biva g. Radića i nas. To već nije do? jedno opširnije progovoriti. bro, jer izgleda, kao da on hoće s Bez obzira na komunike izvršnog ’edne strane da se ulagiva, a s druge odbora »Hrv. Zajednice«, koji je strane to ulagivanje opravdava na? štampan na čelu »Hrvata« od 14. pa daj i ma ria grupe, koje ga ni jesu marta, beogradska jc »Republika« ni na koji nač.n ovlastile da on u u broju od 20. o. mj. donijela pismo njihovo ime govori«. g. Stjepana Radića, datirano sa Da vidimo u čemu je taj Korku? 16. marta, koje glasi ovako: tov »napadaj« na Narodni Klub. Na »Povodom izjave narodnog pitanje urednika »J. L.« kakav je stupmka (poslanika) dra Mate Drin? naš odnosaj prema Narodnom Klu? kovića u Ustavnom. Odboru, duž? bu, Korkut je odgovorio riječima : nost mi je izjaviti, — premda načel? »A k o Narodni Klub ne bi imao no ne dajem ispravaka ili demanti? dovoljno otporne snage i odlučno? ja. — da izjava g. dr. Drinkovića sti, da se suprotstavi politi? nije ni ma 1 o u skladu sa onim c i g. Radića, onda odgovornost što sam mu ja kazao u zadnjem za pomućenost naših odnosa prema svom razgovoru, dotično u svim Nar. Klubu ne može pasti na nas, svojim razgovorima s njim. U svi? tim manje, što smo ga mi već u pr? ma tim razgovorima mogao se g. vom momentu upozorili na opas? Drinković uveriti, prvo: o tome da no^t, koja hrvatskom narodu prije? je hrvatska repubikanska seljačka ti od Radićeve politike«. U drugom stranka u načelu (u principu) re? intervjuu rečeno jc o Radiću ono, publikanska te oformi vlada« što je on sam o sebi rekao, naime, vine ne može s nikim pre? da jc Radić pcl.tički avijatičar. I to govarati; drugo: da današnja je sve što se u Korkutovim intervju? republikanska zastupnič? k a (poslanička) većina Hrvatske i? ima odnosi na Narodni Klub. ma neograničeno povjerenje prema Ima li u tom kakvih napadaja? Prema dosadašnjem držanju — republikanskoj Srbiji, te članova Narodnog Kluba — nema i republikanska Hrvatska republikan? ne može biti. Jer i oni su, kao i mi, skoj Srbiji pristupa bez ikakve re? odsudno bili i proti politici i proti zerve, dok na protiv pred monar? taktici g. Radića i drugova. I oni su, h i č k o m Srbijom ne može se kao i mi, odlučno osuđivali njegovu dovoljno osigurati i dosta ušančiti. pasivnost prema konstituanti i svim — Republikanska Hrvatska dak’e u mogućim način.ma nastojali da ga opšte, a republikanska zastupa odvrate od te »lude i izdajničke tak? nička većina banske Hrvatske na po tike« tc dovedu na realnu bazu. Sto se jedna je cjelina s republi? su u zadnje vrijeme pokazali, da ta? kanskom Srbijom ne samo s među? ko kažemo, neku slabost prema toj narodnog već i s narodnog jugosla? politici; što su joj se na neki venskog stanovišta«. Šta znače gornje riječi g. Radića? način i približili, znak je samo da ne* maju dovoljno odlučnosti u zastu? Prvo to, da je fepublikanstvo k a r? papju svog stajališta. Možda da ih d i n a 1 n a tačka programa zastup? na to nukaju i njihovi birači. No bi? ničke većine banske Hrvatske, ra? lo kako bilo, nas se ta promjena ne di koje se mi s njom moramo pot? tiče i ne može ticati iz prostog raz? puno razići i drugo, da m o n a r h i s? loga, što sc naš£ monarhistički pute? tički Narodni Klub ne može go? voriti u ime »cijelog hrvatskog na? roda«, jer zastupnička većina ban? ske Hrvatske misli sasvim d г u k? čije. Postoji doduše i mogućnost, da se ove dvije izjave dovedu u neki sklad; no u tom bi slučaju Na? rodni Klub morao postati — sastav? ni dio Radićevog kluba. Izgleda da on to malo po malo i postaje, pa stoga nemamo ništa oduzeti od iz? jave g. dra Spahc, da je Narodni Klub »pod uplivom Radićeve poli? tike«. To je sasvim jasno. Nameće se sad pitanje: ko jc kriv, da je nas klub istupio samostalno? Držimo, da je odgovor na to pi? tanje vrlo lagan i jednostavan: Kriv je onaj, koji je odstupio od dosada? njeg gledišta i koji ne će ili ne može da sprovodi svoju politiku. Mi to nijesmo. Nijesmo stoga, jer ne mo? gosmo naći nikakve dodirne tačke sa ovom novom hrvatskom politi? kom i jer smo i previše uzalud če? kali na realniji smjer u toj politici. Kad bismo bili »servilni«, kao što nam veli »Hrv. List« u broju ođ 22. o. mj., onda bismo odmah u prvim danima prihvatili vladinu pruženu ruku i ne bismo podupirali opoziciju u njenom zahtjevu o izmjeni poslov? nika, niti bismo se zalagali za vladu na široj koaliciji. Prihvatili bismo savjet jednog odličnog člana Jugosl. Kluba i »pet puta bismo se pređo? mislili prije, nego li odbijemo vJa? zak u vladu«. No mi nijesmo pošli tim mnogo lagljim putem, već smo se izložili gorkim prijekorima i — žučnim navalama baš radi toga, što nijesmo htjeli napustiti posredničku ulogu između Beograda i Zagreba. A jesmo li naišli na razumijevanje baš kod Zagreba? Je li nam on ičim oblakšao tešku zadaću, koju smo bili preuzeli u interesu mira i s’oge dvaju plemena našeg jedinstvenog naroda? Je li ičim? Velimo: Nije! Ponavljamo: Nije! Da, nije nam pomogao; nije nam ni nastojao pomoći. On je tražio sa? mo to, da »braća i z d r ž c«. Nije pitao kako nam je u toj teškoj ulo? zi; nije vodio računa o našem po? s e b n o m položaju i tražio je samo jedno: »Ustrajte braćo!« Mjesto da popušta, on se je sve više radika1i? zirao; mjesto da se približuje on je sve više išao u stranu. Dotjerao je dotle, da naše približenje Srbima (b r a ć i k a o i Hrvatima) ozna? čuje »prodajom Hrvata na milost i nemilost« i da nas kori radi toga, što nas plemenski Šovinizam nije dotle zaslijepio, da u Srbima gleda? mo »veliku Srbiju« — z a t o г H r ? vata i Slovenaca, ali zator i Muslimana«!... G. dr. Drinković »shvaća« naše neprilike, »ali uza sve to, veli dalje, mi se ne ćemo nikad upuštati na sklizav put, kojim je počeo ići g. Korkut«. On naglasuje i sigurnost, da će Korkut »sam uvidjeti da je zlo s njegove strane, što svoju po? Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119. Godina Ili. Jitiku i svoju radnju u vjersko?pro? svjetnom i agrarnom pitanju musli? mana u Bosni, postavlja na tom tc? melju, a mogao bi ih postaviti na puno čvršćem, sigurnijem, dolični? jem i za muslimane ponosnijem«. Drugim riječima: ne treba sporazu? ma sa svojim sunarodnjacima; tre? ba »ponosne borbe« pozivom na me? đunarodni ugovor. No mi ne ćemo na ovaj »klizavi put ni radi časti naše države, ni ra? di svog — plemenskog ponosa. »Hrv. List« stavlja nam pitanje: »zar se povodite za Nasradin ho? džom, koji jc rezao granu pod so? bom?« Pita i odmah odgovara: »Da, .čini se da se povodite za njim, ali ćete svečano pasti zajedno s gra? nom«. Mi pak imamo savim drugi i nepokolebiv odgovor: »Lišće i gra? ne stoje samo na zdravom deblu; ko ruši deblo, ruši i grančice«. I stoga, eto, ne htjedosmo na skli? zav put. Ne htjedosmo, ne ćemo. G. dru Korošcu dajemo kratak odgovor: »Promislismo se tri puta i — ne odbismo ulaska u vladu g. Pa? šića«. On će nas sigurno razumjeti. Sarajevo, 25. marta. Na izjavu g. dra Korošca. Tc? ž a č k a »Hrv. Sloga« donese u sri? jedu razgovor sa predsjednikom pučke stranke g. drom A. Koroš? cem. Ne ćemo sc osvrtati na glo? mazni uvod njenog urednika g. Kre? spija: on je tako smušen i »zmešan«, da bi čitateljima moglo »pozliti«. Prenosimo samo izjave g. dra Ko? rošca o politici našeg vodstva. O odšteti reče g. Korošcc: »Naš će klub zahtijevati, da se odšteta — a? ko i u koliko sc daje — odluči na? ročitim zakonom. Ja mislim, da čitava odšteta ne će n i k d a biti is? plaćena, jer će se, u čitavoj zemlji dići takav protest, da ta isplata ne će biti moguća«. Da pravo kažemo, nas ova izjava nije nimaCo ni začudila, ni iznenadila. Ona je u potunoj saglasnosti sa agrarnim rezo'ucijama hrv. pučke stranke, primljenim u martu lanjske godine. U tim se rezolucijama traži da kmetska zemlja »pripadne te? žaku bez ikakve odštete do? sadanjim vlasnicima, jer ju je težak dosada svojim hakom već stonut preplatio«. Dalje se traži da odšte? ta za beg luke i slična zemljišna uređenja »ne smije biti veća, nego da se omogući dotičnoj porodici — prvi početak privrednog živo? ta«. Malo ljudima i to pa su tražili »da se kmetovi koji su od godine 1878. s kojeg bilo razloga protjerani sa svog zemljišta, opet povrate na to zcml’šte, ako među? tim nijesu stekli drugo«. Pobožnim dušicama iz Koroščevc stranke nije bilo dosta ni to, pa su tražile »da se zgrade, na begovskim zemljišti? ma ustupe bc s p 1 a t n o kao vlas? ništvo sela u opće korisne svrhe«. Muslimanska trgauačha I obrtnička banha za Bosnu i Нврсвдорјпи fd. i) u Sarajevu Dionička glavnica K. 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i jjos. |\lovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kralievstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne prslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite-— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA". RancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN �Стп&нп ?. — Strana Njjc bilo Austrije, pa se ne usudiše tražiti rekviziciju tih zgrada za žup* ničke stanove ili »vajate« njihovih gazdarica. Ne čudi nas sve to. No čudi nas nešto drugo. Čudi nas što se g. Korošec, uza svu dres kost pučkaških zahtjeva ipak nada, da će ga podupirati i ~~ »musliman« ski narod«. Čudi nas što se usuđuje I optuživati naše vodstvo radi njego« I vc rezerve prema ovakiin našim i »prijateljima«, a najviše nas čudi to, što se nađe po koji pojedinac koji | uza sve to ne može da uvidi razliku između slatkih izjava i pritaje* j n i h težnja gospode puškaša. i To nas čudi i radi tih i takvih na* | pisasmo ovo nekoliko redaka. Glasovi štampe o našem držanju. Dosadanji citati ove rubrike vrte se u glavnom oko političko^staleš* kog naziranja pojedinih glasila, pa ćemo da danas unesemo jednu no* vu notu: stručan sud o p r a k t i č* nim posljedicama našeg spo* razuma obzirom na gospodarski raz* voj naše pokrajine. Dobro uređeni zagrebački »T r g o v i n s k i List« posvetio je našem sporazumu uvod* ni članak u broju od 20. o. mj. pa ćemo da citiramo sva važnija mje* sta, ispuštajući samo kritiku, koja se odnosi na držanje stranaka u Hr* vatskoj. Smatramo svojom dužnoš* ću, da na izlaganje -Trg. Lista« skre* nemo osobitu pažnju našeg svijeta i upozorimo ga, da dobro razmili i stane kod svakog odlomka. »Trg. List« veli: »Jugoslavenski muslimanski klub sklopio jc sa vladom Nikole Pašića, odnosno sa strankama većine spora* zum, po kome se za otkup begovskih prava dozvoljava na račun države odšteta od 1200 milijona kruna i ti* me omogućuje nesmetana provedba agrarne reforme u Bosni i Hercego* vini Ono što nije uspjelo ni Austri* ji ni Mađarskoj, ni nijednoj dosa* danjoj jugoslavenskoj vadi, uspjelo je jugoslav. muslimanskoj stranci, čime je definitivno riješeno jedno od najtežih pitanja naše mlade kra* ljevine. Muslimani stupaju ovim aktom u redove realnih političara, koji racu* naju sa nepromjenljivim faktom na* rodnog jedinstva i jedinstvene drža* ve. Oni ali polaze još da1 je, te na* puštaju politiku načelnih trzavica i zastupaju direktno i n t e* rese onih birača, koji su im dali svoje povjerenje. Da* nas nemamo nijedne stranke u par* lamentu, koja bi sa toliko stvarnih interesa zastupala svoje izbornike, kao baš muslimanska stranka, koja ovime rješava jedno teško pitanje, da su u isti mah zadovoljni i k m e* tov: i begovi i zastupnici stranke i vlada i država i možemo ustvrditi, da sa o* v a k o odlučnim uspjehom i na sveopće zadovoljstvo nije do danas još ni jedna stranka radila. Mi u ovom sporazumu vidimo je* dan privredni momenat od daleko* sežne važnosti. U Bosnu ulazi kapi* tal ogromne veličine, koji ne može ostati bez daljnjega upliva na raz* voj narodno*gpspodarstvenih prilika, koje baš u ovom času trpe najviše od nestašice gotovine većih kapita* la. Bosna, koja imade sve uvjete za razvoj industrije, dolazi ovime i do •nužnih sredstava, da prirodno blago iscrpi i da sebi stvori nova vrela pri* hoda, koja će biti u stanju u daleko većem opsegu nadoknaditi onaj gu* bitak, kojega begovi momentano gu* be na haku i drugim prihodima svo* nh sa služnostima opterećenih zem* ljišta. U državi, koja ^napušta pri* vilegovana zemljišta i latifundije, a to je muslimanska stranka dobro prosudila, ima da se stvori jedna no* va privredna grana, koja će nado* knaditi sredovječne kmetske povla* stiče, a to može u našem slučaju biti samo trgovina i industrija. Narav* ni i prirođeni dar sviju mu* slimana, da u trgovačkom radu stvaraju egzistenci* Број 272 — Broj „ПРАРДА* — »PRAVCA* je, dobiva ovim novih i ja* k i h poziva, a ako ć c im us * pjeti, dasa dobivenim kapitalom podingu i smisao za industrijalni rad, onda možemo utvrditi, da p o* lučenisporazum spada me* đ u najjače komponente na* š e g privrednog života, jer otvara nova vrda, nove poticaje i no* vi život, kojega naša mlada kraljevi* na u najširem opsegu potrebuje. To je i glavna svrha agrarne re* forme. Ako bi agrarna reforma po cijeloj državi u tom smislu razvija* la svoju djelatnost, onda bi ona do* ista izvršavala najmoderniji njen za* datak. Muslimani su svojim aktiv* nim radom svrnuli agrarnu reformu sa stranputice i daCi joj njeno veliko privredno značenje. Uvjereni smo, da će poslije spora* zuma Muslimana u glavnim crtama nastati jedno realnije shvaćanje u političkom, životu države. Stranke, koje gube smisao za privredna pita* nja i gube se u moralisanju teoret* skih teza, ne mogu uopće imati pra* va na opstanak, jer će birači punim pravom pitati svoje poslanike: a gđe je uspjeh? Uspjeh je u politici jedi* na svrha, a privredne tečevine jedi* no mjerilo. Sterilno čekanje na bolja vremena os već u* je se negativnim rezultati* ma, k o j i s e k a š n j e v r! o te* ško ispravljaju. Jugoslavenska muslimanska stran* ka znala je između tolikih mogućnosti izabrati n a j* bolji put, koji zadovolja* va sve interesente, stvara podlogu za razvoj trgovine i indu* stfije, diže nova vrela prihoda za one, koji usljed agrarne reforme gu* be na imovini stvara jedno novo stanje, u kome sav narod može da nađe onu pravu žicu zadovoljstva. Možemo mirne duše ustvrditi, da do danas nijedna politička stranka nije sa toTiko pozitivnog uspjeha ra* zvila svoju djelatnost«. Bilješke. Furtimaštvo. I »Domovina« i. »Hr* vatska Sloga« osuđuju naš spora* zum, naročito u pogledu agrarnog ni* tanja. »Domovina« to čini preko svojih ljudi po čaršiji, a »Hrv. Slo* ga« daje riječ jednom mladom go* spodinu, koji tvrđi da svota odre* đena za odštetu kmetovskih selišta, ne predstavlja niti dvogodišnjeg prihoda sa tih kmetskih čifluka. Ni* ti se »Domovina« radi svojih gospo* dara usuđuje, da javno potvrdi, da je ta svota malena, a niti se »Hrvat* ska Sloga« usuđuje od svojih težaka (ona je glasilo hrvatske težačke stranke), da sama u ime svoje parti* je zastupa mišljenje mladog gospo* dina, koje bi njoj, kako izgleda, go* dilo za — ino me n t an u politiku prema muslimanima. One, koji vjeruju tajnom rovare* nju »Domovine« po čarSiji i koji misle da je mišljenje mladog gospo* dina iz »Hrv. Sloge« ujedno mišljc* nje »Hrv. Sloge«, upozoravamo ne* ka zahtijevaju, da im se to i javno potvrdi, pa će sc grdno razočarati. Mir na istohu. Kad je ruska crvena vojska u lje* i je, da ne će pomagati nika* tu prošle godine stajala pred vra* kovu vojničku akciju p r o < tima Varšave, mogla jc da s Polj*- t i v Rusije. skom sklopi mnogo povoljniji mir Kao posljedica toga ugovora, dva nego ii je ovaj, koji je sada potpi* 'i dana poslije njegova potpisa, potpL san u Rigi između Rusije i Poljske I san jc i rusko*poijski ugovor u RigL nakon pola godine pregovaranja. koji završava ratno stanje između Što to nije učinjeno, ne da sc druk* te dvije i po kojem se obe čije razjasniti, osim ako Rusija nije obvezuju,države nc će pomagati računala, da će sc nakon osvojen ja ni kakvodaratno Poljske protegnuti proleterska re* protiv kompascicenta. preduzeće volucija na Njemačku, a preko ove Llovd Gcorge je ostao dosljedan i na cijelu Evropu i time bi bilo za* vršeno započeto boljševičko djelo: svojom riječima, da slati englesku pomoću svjetske revolucije usposta* vojsku protiv Rusije znači najkra* viti diktaturu proletarijata na čije* ćim putem prenijeti boljševizam u lom svijetu. Kad se je pred Varša* Englesku i da sc po njegovom miš* vom ratna sreća nenadano okrenu* ljenju boljševizam da srušiti samo la, kad su sovjetske čete bačene da* trgovino m. Potpisom trgovač* leko unazad, bila jc Rusija spremna, kog ugovora između Rusije i Engle* da uz velike žrtve sklopi mir sa Po* ske otpočinje ekonomska borba 1 jacima. Ali sada su opet ovi i pre* protiv sovjetskog režima. Blokada više tražili, na što je poraslo ogor* sovjetske Rusije, KJemansbova tvrd* čenje u Rusiji protiv poljskog neza* nja, da će Rusiju ograditi žicom i sitnog imperijalizma. Oduševljenje šančevima, pala jc i nastaje trgovac* za odbrana domovine ponovno buja ka konkurencija, konkurencija kapi* i Rusiji uspijeva, da potpuno potuče taftstićke, individualne proizvodnje Wrangcjla, čime su joj šanse u mi* sa kolektivističkom proizvodnjom. rovnim pregovorima porasle. Koje su S pravom se smije očekivati, da će sve okolnosti igrale manje ili više ta konkurencija donijeti svijetu о* važne uloge kod tih pregovora u Ri* no. čega najviše treba: množenje gi, to se apsolutno ne da danas tač* robe i poboljšavanje kvaliteta i pa* no prikazati. Sudeći po osciliranju danje cijena. Engleska i njemačka tih pregovora i po rezonanciji na željezna industrija će naći veoma svaki važniji evropski međunarodni prostranih prodajnih područja u Ru* događaj, koja se jasno odražavala šiji, a rusko žito će, nadajmo se, br* na pregovorima, reklo bi se, da je zo riješiti strašne prehranbene krize volja same Poljske bila jedan od Evrope. podređenih faktora kod pregovara* Ova će borba jednom za uvijek nja u Rigi. Po svemu izgleda, da su da pokaže, da li je mogućno ljudsko Poljaci morali čekati, da se istočno društvo i rad na čisto socijalističkoj pitanje, t j. u prvom redu pitanje osnovici produkcije. O rezultatu te odnosa ja između »buržoaske« Ev* borbe nc možemo naravno ništa da rope i socijalističke Rusije riješi u predskazujemo. Ta cio je svijet da* načelu među saveznicima nas podijeljen baš po tome, što jed* a n t a n t e. Poljska je morala prije ni očekuju pad socijalizma, a drugi nego će da šlopi mir s Rusima, biti njegovo osvojenjc svijeta. Ali ipak na čistu, da li će kod saveznika pre* sc u Rusiji desio jedan događaj, ko* vladati francusko stanovište vojne ii ne govori U prilog socijalizmu. intervencije protiv socijalističke Ru* Ruska sovjetska republika je digla sije ili englesko stanovište e k o * potpunu rekviziciju žita od seljaka Homske intervencije. Šest mješe* i prepustila seljaku jedan dip njego* ci su se zatezali pregovori u Rigi, ali ve žetve na slobodno raspolaganje. još su se dulje zatezali pregovori u Iz toga bi se moglo veoma lako pg* Londonu između Engleske i Rusije. javiti opet gospodstvo privatnog ka* Pregovori u Rigi ovisili su od pre* pitala, koje bi u svojem krajnjem govora u Londonu. razvitku, jačanju mogao da naraste 16. ov. mj. pala je odluka među dotle, da jednog dana, mirnim pu* saveznicima: pobijedilo je e n* tem protjera Lenjina i drugove ona* gleske stanovište, s t a n o* mo, otkle su i došli. Taj način oba* v i š t c ekonomske i л t e r v e n* ranja sovjetskog režima u Rusiji, čije protiv Rusije. Engleski koji predstavlja još uvijek opasnost ministar Horn i od strane Rusije za cijeli svijet, i nama jc mnogo sim* Krasin potpisali su trgovački ugo* patičniji, jer je prirodan i jer ne vor, koji na čitaoce čini utisak, da razara već stvorene produkte i ne su ga sklapali dva sebi ravna protiv* uništava ljudske živote, kao što bi nika: na što se obvezuje Rusija, na to činio novi rat, već najintenziv* to se obvezuje i Engleska. Rusija nije stvara radi konkurenci* odriče svoje propagande u Indiji i j e, nove produkte, nova bogatstva, Afganistanu, a Engleska sc obvezu* nova sredstva za ljudski život. Merhum Hamdibeg Mutevelit Prekjučer nas je zadesio težak gu* bitak, nesmiljena smrt otrže nam jednog ugledna građanina, potomka odlične porodice Mutcvdića u Sara* jevu, vrijednog muteveliju Begove džamije Hamdibega Mutevelića. Shrvan teškom boljeticom, koju je podnosio preko dvije godine, podle* že na kraju zamijenivši ovaj svijet boljim. Da ga dragi Bog magfirct u* čini, a ucviljenoj porodici utjehu podijeli! Hamdibeg Mutevelić ostavi ovaj svijet u svojoj pedesetoj godini. On je potomak ugledne porodice Mute* volića u kojoj ja tevlijet Begove dža* mije nasljedan, t. j. prelazi sa stari jeg na mlađe. Nit njihove loze pot* ječe čak od Muradbega, savremeni* ka Husrevbegova, koji je bio 1538. sandžakbeg kliški. Njega jc Ifusrcv* Nužda uči štediti i zato iskusne domaćice upotrebljavaju za veliko kao i svako drugo pranje u kući i kuhinji, samo priznati pravi SCHICHT-SAPUN sa znakom: „Је1еп“. koji se dobiva svuda u komadima od kile. 162 Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu JUbert Vita Levl, Sarajevo, Respića ul. 1. beg postavio mutevelijom svojih va­ kufa i svoje džamije. Otac inu Hadži Asimbeg Mutevelić u Sarajevu bija* še također mutevelija Begove dža* mije, a iza njegove smrti oko 1882. g. pređe tevlijet na najstarijeg mu si* na Mehmedbega. Ovaj upravljaše Gazi Husrevbegovom džamijom i vakufom s njom spojenim sve do g. 19(Л. Kad on odustado. od toga, preuze tevlijet Hamdibeg. 1 Ham* dibeg merhum evo održa taj tevli* jet i udovoljavaše toj dužnosti pu* nih dvadeset godina na opće zado* voljstvo. Da ga Bog dragi nagradi za to svojom najboljom nagradom. Hamdibeg je bio po redu treći sin H. Asimbegov. Kad mu je bilo 6 godina, odseli sc po okupaciji sa svojim ocem i cijelom familijom u Carigrad. Tamo je učio početne na* �Epo« 272 - Dro! like u mcktcbu. zvanom Semsubme* arif. Iza 2 3 godine boravka u Ca* rigradu roditelji mu se povratišo u Bosnu, a i on s njima, te nastavi na* uku u sarajevskoj ruždiji kod mer* hum H. Ahnret ef. Ribića. Kratko za tim opet -ga poslaše u Carigrad gdje nastavi učenje u mektebi Sul* taniji. naumivši odatle po uputi Os* man*Mažhar paše preći na nauke za marvenog liječnika. No došavši g. 1892. na školske praznike kući u Sa* rajevo, bijaše tada momak u naponu svoje mladosti, i po nagovoru mer* hum Mustajbega Fadilpašića, tada* njeg predsjednika centralne vakuf* ske uprave u Sarajevu, ostade kod kuće i stupi u vakufsku službu kao vježbenik. Nakon 3—4 godine prak* se pohađaše tečaj državnog računo* slovi ja kod zemaliske. vlade, nakon čega položi stručni ispit i postade blagajnikom u vakufskoj centralnoj ppravk Od tada ga neprestano vidi* mo u vakufskoj službi kao jednog stručno spremna i vrlo savjesna či* novnika sve do prelaza vakufske za* klade u ruke autonomne uprave. Ta* da je istupio iz te službe zadržavši samo tevlijet Begove džamije, koji je nrimin još god. 1901. Hamdibeg bijaše jedna rijetkost dobrote, uzgajan u otmjenoj kući a primivši prve nauke u Carigradu i* mao je sva liiepa svojstva jednog otmjena, uglađena i Hjeno odgoje* na inteligentna čovjeka bez truna oholosti. U službi bijaše presavje* stan, a u ophođenju vrlo prijazan, u društvu razgovoran i zabavan. Drag mu je bio naš sviiet, naši svagdanji tipovi s dobrim, naivnim svojstvima, drag i ugodan mu ie bio naš svagda* nji život i šala u čaršiji, na ćefenku, u okolici sarajevskoj po teferičima, na je bio nun ugodnih anekdota tog našeg naivnog, veselog, duhovitog i dosietluvog života. Prije dvije godine snađe'ga teška boljetica^ s koie se morade i opera* čiji podvrći. Operacija sretno prođe, ali ostavi trag iza sebe: slabost u organizmu, za koju ga stručnjaci ” pozoriše, da se čuva prehlade. I čuvao se ^е dok je mogao i izdržao do kra'nuh granica, a na koncu pod* leže. Prošle ieseni kad jedan nezreli upravni sistem pronađe na temelju naručenih jalan šahita tobožnju uro* tu i vapaj za stranu pomoć, i njega merhuma zatvor ne poštedi, i shrva ga i onako bolesna do kraja. Opo* ravljao se iza toga ove zime i živo* tario o lijekovima, išao i u Dubrov* nik, ali sve uzalud. Pratnja dženaze Hamdibegove bi* jaše mnogobrojna. Ma da jc od 10 sati pred nodne, kad je merhum is* pustio svoju dušu, pa do ićindije, kad jc^džcnaza svršen^ pred džami* ju, kratko vrijeme, ipak glas o nie* govoj smrti brzo se raširio po gradu i puno se svijeta skunilo u pratnju i u 2 i no sata po nodne od kuće do džamije i po ićindiji od džamije do Himzarina groblja na Baki jama, gdje je 'kabur za njeg iskopan. Među svje* tinom bijaše i priličan broj gospo* dc drugih vjera, prijatelja i noštova* tclja merhumovih. Od službene na* še vlade ne bijaše nikog. Hamdibe* ga žali sve građanstvo islamsko u Sarajevu, a najviše njegov rod i po* rodica: dvije udate kćeri, sin mu i dvije nejake kćeri, učenice osnovne ško’e i gosnođa mu također teško bolesna. Da im Bog podijeli snage i utiehe u velikoj žalosti, a njemu ♦firdevsi alal Pnntfčhi preg’Eđ. UNUTARNJI. Specijalna debata u Ustavnom Odboru. Na 34. sjednici toga odbo* га nastavila se debata o socijalno* ekonomskom odjebku, članu 6, koji je u predlogu vladinom glasio ova* ko: Država sestara: 1. o naročitoj zaš* titi matera i male djece; 2. o ču* vanju zdravlja svih građana; 3. o suzbijanju akutnih priljepčivih bo* lesti; 4. o besplatnoj Ijekarnoj po* moči, besplatnom podavanju Ijeka* rije t drugih sredstava za čuvanje narodnog zdravlja siromašnim gr a* danima«. Na predlog dra K a r a me h m e* d o v i ć a treća je tačka toga čl. рго* вПРА*т" — „PRAVDA* mijenjena ovako: »3. o suzbijanju ga društva, pa bi bila ludost da se akutnih i kroničkih priljepčivih bo* čovjek upušta u razmatranje njezi* lesti kao i o suzbijan j u a 1 k o* nih trivijalnosti. Lloyd George je hola«. U toj jc redakciji taj član dalje izjavio, da treba apelirati na primljen većinom glasova. veliku većinu naroda, koji nc ćc da Ćlan 7.: »Rad stoji pod zaštitom bude obuhvaćen vrtlogom revoluci* države« prima se također većinom je. Radnička stranka hoće da uništi glasova. privatni posjed i privatna poduzeća, Zatim su primljeni iz tog odjelj* te hoće da sva sredstva za proizvod ka većinom glasova, u vladinoj re* pretvori u jednu veliku državnu ma* dakciji, ovi članovi: šineriju. Član 8.: »Država materijalno po* maže nacionalno zadrugarstvo. Isto tako država materijalno pomaže i ostala nacionalna privredna udruže* nja, koja nc rade za dobit. Priznaje IZ UREDNIŠTVA. Broj od utor* se zadrugama i privrednim udruže* njima, odnosno njihovim savezima ka ne će izići radi blagdana u štam* u krugu njihova poslovanja pod ina* pariji. Izjava. Ovih dana govori se po če jednakim uslovima, prednost pred privatnim poduzećima. Donijet će Sarajevu da sam kupio nekakove se zakon o zadrugama, koji će va* potpise proti sadanjem sporazumu naše organizacije sa vladom7. Pošto žiti za cijelu zemlju«. Član 9.: »Naročitim zakonodav* je ova vijest potpuno lažna i neis« stvom uredit će se poljoprivredno tinita pozivam svakoga da mi do* kaže da sam šta i slična poduzimao cbezbjedenje«. Član 10.: »Osiguranje radnika za a ja sam spreman, ako mi se to do* slučaj nesreće, besposlice, nesposob* kaže, dati u dobrotvorne svrhe hi* nosti i starosti ’ uredit će se poseb* ljadu dinara. — Sarajevo, 25. marta 1921. Hašimaga Alagić. nim zakonom«. Član 11.: »Invalidi i ratna širo* Kako se kod nas štedi. Beograd* čad i ratne udovice uživaju natoči* ska revija »Novi Život« donosi ove tu državnu zaštitu i pomoć. Zako* podatke o broju činovništva kod nom će se urediti pitanje o ospo^ ministarstva finansija. U godini da* sobljeniu invalida za rad i o ospo* na podvostručio se u tom ministar* sobljenju ratne siročadi za rad i ži* stvu broj činovnika i poslužnika, ta* vot«. 4 ko da sada ima, osim direktora i Član 12.: »Lihvarstvo (zelena* njihovih pomoćnika, sama direkcija štvo) je zabranjeno«. računovodstva 87 načelnika i in* Član 13.: »Svojina je zajamčena. spektora, 178 praktikanata i 126 po* Iz svojine proističu i obaveze. Nje* služnika. — Dakle sve ove ljude na upotreba ne može biti na štetu ima tek jedno odjeljenje onog mini* države. Sadržina, obujam i ograni* starstva finansija, koje se najviše čenja privatne svojine određuju se brine za štednju i za smanjenje bro* zakonom. Eksproprijacija ja činovnika! privatne svojine u općem Zdravstveni odsjek priređuje po* interesu dopuštena je na učne kino*predstave. Prigodom kon* osnovi zakona uz pravičnu ferencije zdravstvenih nadzornika naknadu«. pokazao je Zdravstveni Odsjek pr* Član 14.: »Fidei komisi se ukida* vi put Zdravstvenom Odsjeku pri* ju osim zadužbine s opće korisnim spjele velike francuske filmove o namjenama. Zakonom će se odre* tuberkulozi: o širenju i sprečavanju diti, u kojim slučajevima može biti ove bolesti. Ovoj poučnoj filmskoj promjenjena namjena i predmet za* predstavi prisustvovali su osim dužbinc prema promijenjenim prili* zdravstvenih-nadzornika i liječnika kama«. Zdravstvenog Odsjeka i direktor Član 15.: »Zakonom o porezu na Državne, Bolnice sa svima primar* nasleđe ima se obezbijediti državi o* nim liječnicima. Filmovi, koji su bilno učešće u nasljedstvu na čijem poučni i zanimljivi za svakoga pri* sticaniu nasljednik nije sudjelovao, kazivače se u buduće besplatno vodeći računa pri tome o stepenu postepeno svoj publici, korporacija* srodstva između nasljednika i umr* ma, vojsci i školskoj mladeži. Za loga«. prikazivanje stavila je uprava Apo* lo*Kina svoje prostorije Zdravstve* VANJSKI. nom Odsjeku sa velikom susretlji* Zvanična vijest o grčkoj ofenzivi. na raspolaganje. Raspored pri* Milanskoj »Epoca« javljaju iz Pari* vošću kazivanja objelodaniće se u novina* za: Atenska vlada zvanično je ob* ma. Preporučujemo. javila, da će brzo poduzeti veliku NAŠI ZAROBLJENICI U IRKUTSKU. ofensivu proti Kemalistima. Grčka Gradskom poglavarstvu stigao ie iskaz voj­ se žuri, da napadne prije nego se nika bivše austrijske vojske, koji su se turski nacijonalisti jače osnaže. 1920. god. nalazili u zarobljeničkom logoru Francuski vojni krugovi vele, da su u Irkutsku. a zavičajni su u Bosni i Her­ im tu stvar Grci saopćili nedavno i cegovini. Iz vrlo opsežnog imenika vadimo u Londonu te da se velike sile za zarobljene Sarajlije: David Altarac. Osman ovaj rat neće zanimati. Hamzić, Alija Kaliman, Šerif Krupalija, Ali­ IZZET*PASA SE VRAĆA. Po ja Mesanović, Alija šehovič, Ismet Bajrić. vijestima agencije Havas iz Čari* Avdo Basić i Abid Tirić od bivše b.-h. regi­ grada, maršal Izzet*paša, kojeg su mente 1, te Jakob Drechsler od bivše ulakemalisti nekoliko mjeseci držali u nerske regimente-12. Čudi nas, da još dan­ Angori, sada se vraća natrag u Ca* danas u dalekom ropstvu ima toliko našeg rigrad. U njegovoj pratnji putuje svijeta, te da se sa strane naše vlade nije bivši veliki vezir Salih*paša> preduzimalc ništa, kako bi se taj svijet Opsadno stanje u Trakiji. Po vi* spasio. jesti iz Atene proglasila je grčka vla* Građenje mosta. Građevinska Di* da opsadno stanje u Trakiji. Ova rekcija u Sarajevu izdaje putem jav* mjera preduzeta je radi brojnih bu* ne konkurencije građenje drvenog garskih pljačkaških bandi, koje su mosta preko Ustibarskc rijeke u Us* se pojavile u pograničnim krajevima. tibru, kotar višegradski. Ugovor između Angore i sovjet* Natjecati se mogu domaći predu* ske Rusije. Iz Pariza javljaju: So* zimači koji su već pokazali svoju vjetska je vlada sklonila ugovor sa spremu u sličnim gradnjama. Uvje* turskom vladom u Angori. Tim u* ti, nacrti kao i predračuni mogu se govorom Rusija se odriče svih zavo* pogledati — a' i ostale informacije ievačkih težnji protiv Turske a u mobiti — za vrijeme uredovnih sati zamjenu zato će dobiti blagonaklo* u kancelariji Inžinjerskog Odsjeka no držanje Turske prema Rusiji u soba broj 7/П. Građevinske Direk* Kavkazu. Ugovor predviđa također čije u Sarajevu. donošenje jednog specijalnog rije* Muči li Vas glavobolja? Zubobo# šonja u pitanju Dardanela. lja? Trganje u kostima? Malo Fel* Lioyd George protiv radničke lerovoga Elsafluida — i nestane boli! stranke. Iz Londona javljaju, da je 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne Lloyd George kod jednog politič* boce. 42 krune. Državna trošarina kog banketa održao govor, u kojem posebno. Fellerov migrenovi klinčić se je izrazito zauzeo za održanje je* »Elsa« 1 komad 12 kruna. dne velike nacionalne stranke, te iz* Želudac Vam nije u redu? Neko* javio, da je radnička stranka danas liko Fellerovih pravih Elsa»pilula! velika i strašna pogibao za državu. Te su pouzdane! 6 kutija 18 kruna. Ona bi mogla postati najjača stran* Švedska želudčana tinktura 1 velika ka u Engleskoj, ako se ne poduzmu boca 20 kruna. Omot i poštarina po* koraci, da se izbornicima rastumači, sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. što je svrha radničke stranke. Ova C. svrha opasna je za strukturu čitavo* 310, Hrvatska. DsmatB vijesti. Страка — S ara 3 TrsšBljah. Jedan uUimafam. »Hrv. Sloga« postade tako pretenciozna i — komična, da je molamo strpati u Trešdjak. Laži danas, laži sutra i sirota dođe na deredžu, da i sa­ ma vjeruje u svoje ujdurme i petljanije. Pod dojmom svojih havadisa ide i korak dalje pa traži,' nemojte se previše smi­ cati, saziv glavne skupštine — д a Š e or­ ganizacije! Daje nam i savjete; tumači nam u štartut organizacije! Hvaiia na ovolikoj pažnji, ali ipak otklanjamo mnogo cijenje]nu skrb i brigu onih oko »Hrv. Sloge«. Da smo ih htjeli shišati, ne biše ni prc^prtljavali u redakciju, gdje po miloj volji mogu dati oduška svojim osjećajima. Lije­ po im je tamo, pa nek ne gledaju ovamo. Mi odgovaramo sasvim drugim ljudima. Ćelić—Krespi—Šutejeve papasjahnije nit možemo, nit hoćemo. Cicvarićeve gluparije. Najsmušeniji no­ vinar u našoj kraljevini, K. Cicvarić, koji •je u svom »Beogradskom Dnevniku« po­ piju vao dosada redom sve naše, bez iz- ’ nim'ke, prve političare, počeo je da i na mas pljuje. Mi ga citiramo samo iz kuriozi­ teta, da naši čitaoci vide, šta se danas sve može da piše: »Begovima je podignut autoritet u Bosni i oni sju vremenom postali jak politički faktor, a od juče oni su jedna od vladajućili stranaka u пабој zemlji. Naša državna politika, posle oslobođe­ nja, vođena je tako budalasto i tako nitkovski. da sad drugog izlaza zbilja nema; mi u Beogradu moramo imati begove mi­ nistre. Međutim za stranke koje su sad u vladi prisustvo begova nije nikakva sramota. Radikali su reakcionari, oni se od begova sooijalno i politički nimalo ne razlikuju, oni su. šta više, pravi begovi, dok oni mu­ slimanski begovi danas imaju samo titule. Demokrati su se uvek pra­ vili da su prijatelji seljaka, međutim kad je bila u pitanju vlast, oni su uvek seljake žrtvovali (slučaj s onom beglučkom ured­ bom koju je stvorio g. Protić)«. JAVNA ZAHVALA. Prilikom, smrti nikad neprežalje* nog roditelja rahmetli Mehmeda T. Prconjića, podporučnika u pensiji, koji se ie poslije dužeg bolovanja preselio u vječnost 10. marta ove go* dine, ne možemo propustiti, a da ovom prilikom ne izjavimo svoju najtopliju blagodarnost g. pukovniku J. Kisti ću, koji je naredio, da jedan oficir sa vojnicima učestvuje u spro* vodu. Toplo blagodarimo gg. Ijekarima Dr. J. Peri i Dr. N. Barisiću. koji ne zališe svoga truda, da rahmetliju otmu iz naručja smrti. Nezaboravna fala građnstvu grada Bara i okoline, bez razlike vjere i staleža, koji rah* metli ju za vrjiemc bolovanja poha* daše i na dan snrovoda đo vječne kuće ispra tiše, te mu sprovod uveGi* čaše i nas u nekoliko utješiše. Svima i svakome doživotna fala na izjavljenim saučešćima. St. Bar, 17. marta 1921. Ožalošćeni sinovi: Tahir, FazMja, Murto i ________________ Iliias Prconjići. Grdnoj opšini u Zvamihu potreban je jedan odžačar (majstor ili pomoćnik). Reflektanti neka se pismeno jave uz oznaku uslova. 171 ; ________ _____ __________________ Preporučujem košnice zo pčele koje se nalaze kod mene na skladištu. Brza otprema uz najpovoljnije cijene. flhmed Шош, stolar FOJN1CA (kod Kreševa)’ ♦ PAPIRNICA ; HAMDIJE KOPČIĆA 1 preporučuje evoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Narućbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 �Strana 4 — Страна Opet nešto za VasI Muči li Vas glavobolja? Trga nje п kostima! Boli od uloga, od reumatizma? Besanica? Jeste li nervozni? Nijo li Vam želudac u redu ? Tr­ pite II od slabe probave? Od pokvarena apetita? Ta pokušajte i Vi FELLEROV PRAVI El EA-FLU1D, Divit ćete ee i hvaliti Fellerov Eleafluid kao dobra prijatelja п crnim danima. G dvoetrnkih ili 2 velike ■pecijalne boce 42.— K. Prah i tablete protiv reume 15.—. Aspirin prašci 1b K. Oj, kako ćete biti zadovoljni, ako poku­ šate FELLEROVE PRiVE EL^A-PILULE! To su uistinu dobre! 6 kutija 18 — K. SAGRADA B\RHER 12.— K. ŠVED­ SKA ŽELUDĆANA TlNKTURA 20.- K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA 6.- K. Bravi eehoferov bahain 15. K- Vi kaMjet**? Za probavu! Б1ок otetranjaje, kašalj ulažu je ZAGOR SK1 PRSNI SOK 9.— K. Hego kolačići (prene pastile protiv kašlja) 7.50 K, Bon­ toni od slada, od trputca poćamši od .4.— K. Preni čaj protiv kašlja 8. K. Fiakereki prah 8.— K. Guajakokjrup us liječ­ nički prepis 40.— K. Lipov čaj 8.— K. Probavni prašak 4. K, Soda bicarbonica <3. K. Sol za čišćenje želudca K, K&rlsbadska aol 6. K. REGENEROL SA MARKOM „HEG (fizio­ loške soli po prof. Ncueecra) 1 kutija 25,— K. Najfinije Ricinovo nije po 6.— i 30.— K. Pa stile od tamarinda 2.50 K. ĆAJ ZA ČIŠĆENJE KRVI 8. . Senesbleter i Muterbleter počatnši od 3.— K. Glavobolja! Jednako ugodan u uporabi kao i pouzdan jest FELLEROV nEL8A“ klinčić PROTIV MIGRENE 12.— K. Prašci protiv glavo­ bolje 15 — K. Kinina, praška protiv groz­ nice 30.— K. Mabokrvne&t? Tekući željezni ekstrakt 20.— K. Željezni albuminat 40 — K- U« liječnički pre »ie: ARSOFERRIN-TEKTOLETE od ljekarne k svetome Duhu u Beču 25.— К. BEGA FERKIN 45,— K. Krečno-željezni sirup 20. - K. Blaudove tektoloto 15.— K. Pravo najfinije ljekovito riblje ulje „Е1ва“ 85,— K._________________ Zubobolja? Zubne kapi 5 K. Zeleno ulje 30* ~ K. Voda ra oči 5’— K. Nvrbljenje, svrab. Protiv glista! Maet protiv svraba 12,— K, Naftolova mast 1п.— i 2<> — K. Sumporna mast 12 — K. Sve ostale masti, kao cinkova, blajvaja — aromatična, lovorova mast u kutijama po 3. , 7. - i 12,— K. Mast ta rane 15.— K, Mast za djecu, Kamforna šesta 12. - i 60.— K. Mast ptotiv orebline 15.—. Điahilon-flašter, rubnflašter 2.— K 14.— K Žeste i mast protiv guše (KropB 15.— K. Kiša šećerne pastile protiv glista 1 vre­ ćica 7.50 K. Citvarovo sjeme protiv glista, čisto ili sa šećerom, po težini počamši od 4. — K. Proljev. Dlareja? Bastlerove kapi protiv kolere 15 — K. kapi protiv grčeva 10.— K, kapi od kamilice, od protninca, kimove kapljice, cimetove, melisovc kapljice, baldrijanska tinktnra, Hoffmanova žesta, male boce 8.— K, velike 30.— K- Dabrove kapi (Bibergeil) za žene 30 — K. Sredstva za Životinje. llranivi prah za marvu 1 kutija 7 50 Kf Mazilo za konje 25.— K. Arnika 6. i 30.— K, Gusti terpent n 5.— i 10.— K, Mast protiv ušiju 3.— i 12.— K. Omot 1 poštarina računaju se posebno, ali što jeftinije. Preporoda so, naručiti što više na jedan puta, jer se tako troškovi podjeljuju i iznose za pojedinu robu manje. Kod upita treba priložiti poštanske biljege za od­ govor. Narudžbe adresirati na: Eugen V. Feller, ljekarna, „Mjeseca" Bflščaršija, Hotel Gliazi AHMEOA TATAKEVIĆA snabdjevena je svima Ijekovima, pa ee preporučuje svima muslimanima. Ima taze ribljeg zejtina (bolukjaga , bakarna za gušu. Epilepticon protiv padavici, bopove za knovet za iznemogle muške starije osobe, katran auji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrcv za miševe, serail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količinu. agenturna i homisionalna poslovnica i Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Sulejman Mulić, Zagreb. । I i I I Kupuje i uzima u komisiju ovčije, kozije kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, te* letine, kravine i t. d. i svega posto* larskog pribora. Daje informacije u svim trgovačkim poslovima u Jugo* slaviji, Čehoslovačkoj i Njemačkoj Austriji. Kod raznih upita priložiti marku za odgovor. Brzojavna adre* sa: Sulejman Mulić. Zagreb. Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerljskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao I fotografskih aparata i potrebStina. Ve­ liki izbor inozemskih satima,parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi. Skladište svin mineralnih voda I r. d. Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče u svim mjeram •, kao i staklarski kit, nadalje cilindere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište Češk-h tvornica staklr porculana WEI5S i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. Važno za pušače! ,.Merhamet“ Znameniti najfiniji cigarpapir može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz snižene cijene na veliko, nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 telefon br 97 i H. Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. ag~ Prepomčara se suahome, da puši sinu taj papir. ZEMALJSKA BANKA ZA B.iH. CEntnaln U Sara]8VU. Filijale: Banjaluka, Bjelina, Brčko,Mostar i Tuzla. Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, B. Gradiška, Livno, B. Novi, B Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrov, c, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac, Visoko. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u kraljevstvu SHS i inozemstvu. M ševi, štakori, stjenice i žohari Prva nuvootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA Centralna drogerija Braća Šahinagić Uplaćsni dianičhi hapltal ZO milijuna hruna. - Redovite rezerve I fond za sigurnost -----------------------založnica 13 milijuna kruna.- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Stubica donja, Etsa’rg br. 310 Hrvatska. kod Broj 272 — Epoj ЈдРАВДА“ — „PRAVDA" Prima kao glavno zastupstvo za Bo«nu i Hercegovinu Asuicurazioni generali i Prvog eveopćeg društva za oiiguranje protiv nezgoda i Šteta, eve vrsti osiguranja. i sva gamad mora poginuti, ako upotri; jebite moja najbolja iskušana i posvuda ' hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15 —. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti mrava K10.—.Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J Q n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. „PROMET Mjesni za^tuunhi traže se! trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim drva, ugljena, drvenog ugljena Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Ovlašteno carinsko posredništvo. Brzojavi: Promet. Intb. TbIbL Z9. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000.000. I 104 Pupilarno siguran.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Кајоп, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cf7a866c06bffcdf78ef06b0479e31e4.pdf e734b1ae5be310c6574f38b908d30653 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkom i Četvrtkom, Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K ISO,—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ./лСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 35 (273) Sarajevo, četvrtak 31. marta 1921. (21. Redžeba 1339.) Autoritet vlasti na — pomolu. Ono, za čim smo već dvije i po godine uzdisaj; ono, što su kroz ci? jelo to vrijeme tražili svi svijesni građani ove zemlje — na pomolu je, tu je. Autoritet vlasti se povraća^ Veselimo se ovom dugo iščekivan nom obratu i pozdravljamo sve, koji doprinesoše udaranju temelja, bez kojeg ne može biti ni solidne države, ni naroda sa sigurnom budućnošću. Vlada se je konačno odlučila, da za? vede red i zakon. Drugim riječima: da učini kraj anarhiji i samovolji; konac ćejfu i tiraniji. Sve klase na? šeg jedinstvenog naroda imaće od? sele da računaju s faktom, da pored njih i njihovih prohtjeva ima neko, ko rukovodi ovom državom i bdi? je nad opravdanim interesima svih klasa i svih skupina. Ko ih uravno? težuje. Mi smo oduševljeni ovim no? vim pravcem naših upravnika i dr? zimo da ne ćemo biti neskromni, a? ko istaknemo da u ovom zdravom i korisnom obratu ima i naše zasluge, i našeg udjela. On je rezultat i dr? žanja našeg posl. kluba; posljedica je i naše politike. To konstatiramo bez ikakva hvalisanja, ali i bez bo? jazni, da bi nam to mogao kogod odreći i osporiti. Autoritet vlasti se povraća. Da, povraća se, jer je vlada po prvi put dala razumjeti, da nikom, na ni seljacima, ne će dozvoliti kr? šenje pravnih temlja, na kojima po? čiva i na kojima će počivati naša mlada kraljevina. Povraća se, jer se je vlada riješila da učini kraj nesa? mo komunističkom, već i seljačkom teroru; jer prekida sa dosadanjom mlitavošću i uvodi poštivanje reda i zakona. »Narodno Jedinstvo« od 29. o. mj. broj 62. donijelo je naime ovu ob? znanu: »Povodom agitacije nekih ljudi iz zemljoradničke stranke protivu za? ključenog sporazuma sa muslimani? ma, zemaljska vlada za Bosnu i Her? cegovinu smatra za potrebno obzna? niti svima: da je sporazum zaključen pristankom sviju stranaka zastuplje? nih u kraljevskoj! vladi u Beogradu i da je isti u cijelom javnom mnije? nju naše zemlje povoljno primljen kao stvar dobro proučene promdšlje? nc potrebe. Posljedica toga sporazu? ma jest potpuno osiguranje prijema ustava, tako potrebnog za zemlju kao i p o t p u n o osiguranje javne b e z b j e d n o s t i. Kad to stoja kao neoborivi, fakat, onda neka svako ima na umu, da će svaka agitacija za samo? stalno zauzimanje ma u kom bilo obliku i svako sa? movlasno mijenjanje po? stojećeg stanja u zemlji? š t u biti и korenu ugušeno. Tako će isto proći i sve manifestacije i zbo? rovi sa istim smjerom.« Autoritet vlasti se dakle povraća. Samovolja prestaje, vladaće samo zakon. 1 krajnji je čas, da ovako bude. Intervju dru Hamdije Knehmedovićii. Jučerašnja »Hrvatska Sloga« do? zadovoljno, radnik i obrtnik ojača? nosi slijedeći intervju njenog sa? će ekonomski, pa i oni moraju biti radnika sa drom H. Karamehmedo? zadovoljni. Ostaju dakle kritičari, vićom, koji osim uvodnih riječi »Hr? ali to su ljudi plemenski preveć sen? vatske Sloge« i opisa ličnosti Ham? timentalni; to je muslimanska omla? dijine prenosimo u cijelosti: dina, akademski obrazovana, a koja — Šta Vi držite o podvojenosti, hrvatski misli i osjeća. Oni se boje, koja vlada u muslim. svijetu u B. i da bi u savezu sa demokratima i ra? H., radi sporazuma Musi. Kluba s g. dikalima njihov nacionalni osjećaj Pašićem i držite li, da će se ta po? I mogao doći u loše svjetlo. Ali i Hr? dvo’enost sleći? vati u demokratskoj stranci isto su — Podvojenosti ima vrlo malo: to tako dobri Hrvati, samo se razilaze su ponajviše pojedinci ljudi, pa kad u taktici. Ti muslimani Hrvati, koji im se stvar razjasni, uvid ječe, da je oponiraju, nc čine dobro ni toj svo? M. Klub imao pravo krenuti ovim joj nacijonalnoj stvari, kad agitira? putem. U širokim musi, slojevima ju protiv M. Kl.; ovaj će na napadaje nema nezadovoljstva zbog našeg odgovoriti protivnapadajima, i onda sporazuma s g. Pašićem. Naš je kmet bi se odnosi mogli pogoršati, a to zadovoljan; beglučaru je sporazum nije u interesu akademski obrazova? dobro došao: naš težak postaje njim nih muslimana- Ne bi smjeli žučno slobodan, naše varoško stanovništvo napadati na vođe sporazuma. Jedino - tu ima 1OO.(XX) muslimana, od ko? će mirno i hladno promatranje do? jih je 50.000 interesirano agrarnim vesti, da ne natjeraju vođe M. Kl. pitaniem, to znači 15.000 familija “ da istupe protiv Hrvata kao, pleme? ono dobiva preko 1 milijarde odšte? na. To mi ne bi že’ieK, a već iz ob? te i može i dalje živjeti u gradovima žira prema Hrvatima u Dem. Klubu i ostati ekonomski jako; i' ono, da? ne ćemo da vodimo antihrvatsku kle, ako objektivno misli, mora biti politiku. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina ili. Koji! su uzroci, koji su nagnali bili onemogućeni pred našim izbor? Muslimanski Kkib, da sklopi spora? nicima, da nijesmo pokušali, da to pitanje uredimo. No i sve da je to zum s g. Pašićem? — Mi smo uvijek bili za sporazum pitanje bilo već osječeno, ja bih o? između Srba i Hrvata i za to se pet poradio na tome, da muslimani naša organizacija zove »Jugoslaven? ne ostanu na strani opozicije, već ska«. U našem klubu ima i istaknu? da budu sa strankama vladinog u? tih Srba i Hrvata i neutralaca. Pre? stava. ma tome nam se je namećala takti? —" Držite li, da je današnja vlada ka, da budemo kao neka veza izme? pravno ovlaštena na obveze, što je đu tih dvaju plemena, Ideaino je to sporazumom na sebe uzela? stanje bilo i sasvim prema našem u? — Naše su nas juriste uvjerili, da kusu i prirodi' za vrijeme Privreme? kad jedna vlada ima vlast, da nam nog Narodnog Predstavništva. Mi putem uredbe oduzima naša imanja, smo onda dali prvi impuls za spora? i da to oduzimanje pravno vrijedi, o? zum medu Nar. Klubom i radikali? na tako isto ima vlast, da nam tako? ma. Uoči izbora mi smo kalkulirali, đer putem druge uredbe ta imanja da će radikali, Hrv. Zajednica i Hrv. isplati. A da je po poslovnom redu Pučka stranka odnijeti pobjedu. Ali moguće rješavati prije u konstituan? su izbori drukčije ispali. U Hrvat? ti to pitanje, onda bi ga, očito, kon? skoj je Radić apsorbirao veliku ve? stituanta riješila zakonom nama u ćinu mandata. Među radikaHma i prilog; a ovako će sada riješiti ga Radićem nema nikakve dodirne tač? vlada uredbom. ke; meni je to jasno bilo. A jasno je — Hoće li i kakve će promjene bilo također, kako će se sastaviti ve? nastati u držanju Musk Khiba pre? čina u konstituami, naime: od radi? ma Nar. Klubu i Jug. Klubu? kala, demokrata i zemljoradnika. O? — Ako Nar. Klub i Jugosl Klub vi su posljednji na to pristali, ako se u ustav prime neki njihovi socijalni nastave sa napadajima na Musi. uvjeti; oni su zatim rekli, da će sva? Klub, mogli bi se za dulje vremena kako .glasati za vladin nacrt ustava, poremetiti dobri odnosi između is? kad ovaj dođe do »stani?pani«. Za lamskog i hrvatskog naroda. Meni nas je bilo jasno: gledati da spasemo — iako Srbinu — bilo bi to jako žao, u toj situaciji, što se može spasiti, a i drugim muslimanima. Mislim, da pa smo se stoga odlučili na ovaj ko? predstavnici N. Kl. i J. Kl. griješe, Ckrak. Nezgodne bi bilo* stupiti u opo? istupajući tako oštro protivziciju protiv svih srpskih stranaka ni bi ipak mogli razumjeti, da se na? (demokrate, radikali, zemljoradnici) ša taktika ne osniva na mržn»i pro? a to opet ne bi ш odgovaralo duhu tiv Hrvata, već na potrebi. Vlada bi naše organizacije. Mi niiesmo istu? mogla postići većinu i sa zcmljorad? rili protiv Hrvata. Draže bi nam bi? nicima, a bez nas; a ovako imamo lo, da je ješ koja hrvatska stranka mi koristi. Mi ćemo i prije i poslije došla u vladu, da otupi1 oštrine usta? glasanja ustava prihvatiti svaku hr? va, koji i nama smeta. Demokrate bi vatsku stanku, koja hoće da s nama joj pošli znatno i vrlo daleko u su? radi. — Koji su — da tako rečem — »u? sret. No očito je, da je tendencija hrvatskih stranaka ta, da poslije stavni« uvjeti, na koje se obvezao primanja ustava provedu državno? Musi. Klub prema g. Pašiću, a koji pravnu parnicu protiv ustava, kao su oni na koje se g. PaŠić obvezao što su u svoje doba s Madžarima prema Musi. Klubu? radili. To je nama nesimpatično, jer — Zagarantirana je: posvemašnja bismo u- to trošili mnogo energije. ravnopravnost islama s ostalim vje? Mi, da smo bili u opoziciji, ne bismo rama; autonomija vakufsko?mearif? tako radili. ska; institucija šerijatskih sudova; Stupivši u vladu, htjeli smo, da se veze sa halifatom i najzad izborni već jednom likvidira kmetsko pita? sistem, gdje će manjine biti zaštiće? nje i da se ustavom riješe neka naša ne, a to je za nas bilo vrlo važno. Osim toga zajamčeno je i to: da prosvjetno?vjerska pitanja. Deset godina vodimo borbu za vjersko? se ustavom ne će raskomadati oni prosvjetnu autonomiju, a agrar nas teritoriji, u kojima borave muslima? tuče još od turskog vremenat. Pa nek ni i da će — ako ova vladina većina se jednom to skine s dnevnog reda. ostane kakva je — sadašnja bosan? Naš težak stoji slabije od ostalih te? ska okružja biti oblasti. .Mi smo se žaka; riješenjem agrara pridići će se pak obvezali, da ćemo glasati za pc? i on. Kad nestane tih dvaju pitan’a, djelu države u ob'asti po nacrtu u? koja su nas tako jako zanimala, on? stavnog odbora. — KoLko smatrate, da je vladina da ćemo se predati drugim pitanji? većina brojem jaka? ma. — Ta većina iznosi 254 glasa, i to: Da nijesmo uš’i u vladu mi, bila bi se ova sastavila od stranaka, koje demokrata 94, radikala 98, Sam. Se? su protivne ustavnom riješenju ag? ljačka Stranka 7 ili 8, Muslim. Klub rarnog pitanja. Toga smo se baš i 24. Zemlj. Klub 30. Načelno će g a? bojali. Što se tiče mene lično, to nije sati za vladin ustav još nekoliko za mene agrar glavni razlog spora? drugih poslanika, tako n. pr. i neki zumu sa radikalima. Air mi bismo srbijanski i crnogorski republikanci. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. đ.) u Sarajeau Dionička glavnica K, 10,000.000 — Podružnice u J3os. Brodu i f3os. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA". Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. ■ Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Z14 �„ПРАРЛА* — „PRAVCA- Сгранг 2 — Strana Ustav će biti primljen sa većinom od preko tri petine glasova. Šta Vi držite o posljednjem ot* poru Demokratskog Kluba u pitanju ulaza mus.imana u vladu? Naši su delegati vodili pregovor re sa ministrom za agrarnu reformu Uzunovićem i sa bivšim ministrom za agrarnu reformu Krizmanom prvi radikala drugi demokrata koji su istupili ispred čitave vlade. Naši su debegati izvještavali naš klub o toku pregovora, a mi smo držali, da tako isto rade i vladini delegati sa svojim klubovima. Međutim iz* gleda, da nijesu svi istaknuti članovi Dem. Kluba bili izviješteni, među kojima i g. Davidović. Odatle taj otpor poslije. Ali, kad je u Dem. Klubu došlo do glasanja i kad se уе* čina izjavila za sporazum, manjina se pokorila. — Šta će po Vašem mišljenju na* stati, ako Hrvati i Slovenci naprave exodus u plenumu? Mislite li, da će ustav, izglasan bez Hrvata i Slovenaca, imati vrijedno* sti i za njih, odnosno da će im se moći naturiti? — To bi mi žao bilo, ali to ne bi na stvari ništa mijenjalo. Ja srna* tram, da bi ustav, donesen većinom glasova u konstituanti, bio zakonit i valjan i za sve Hrvate i Slovence. — Vidite ’i Vi ikakve opasnosti u tome sporu i šta mislite, ne bi li bo* lje bilo sporazumno riješiti ga? — Sporazum bi mnogo bolji bio. Ja mislim, da bi u tom slučaju i ra* dikali i demokrate došli u susret Hr* vatima, ali bi i Hrvati i Slovenci mo* rali mnogo popustiti. Kad bi se radi* io o sporazumnom ustavu, mi bismo vrlo rado posredovali: to bi za nas bila izvanredno mila zadaća. Dok sa Radićem i s komunistima sporazum nije nikako moguć, on je moguć sa Nar. Klubom i sa Jug. Klubom. Kad bi sc takav sporazum sklopio, to bi bio dobitak, iako bi Radić onda tvr* dio, da su ti Hrvati izdajice, kao što su izdajice i Hrvati, koji su u Dem. Klubu. Svakako, u slučaju sporazu* ma, bilo bi lakše braniti stanovište, da taj ustav veže i Hrvate, jer bi hr* vatske mase lakše u to vjerovale. — Jeste li Vi načelno protivan fe* deraciji, odnosno načelno pristalica centralizma? — Kad sam ušao u J. M. O., ja sam odmah izjavio, da sam u prin* cipu centralista, ali sam dodao, da je meni do toga, da državni aparat dobru funkcionira, a mislim da se to može postići i autonomijom i fede* racijom i centralističkim uređenjem. — Koje će resore i koja će lica muslimani zahtijevati u novoj bo* sanskoj vladi? — Mi smo tražili i sporazumom dobili smo tri važnija resora. Nije još definitivno riješeno, koji su ti resori, a prema tome, naravski, ni koje su ličnosti. To će centralna vla* da odlučiti istom onda, kad musli* mani uđu u kabinet. PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena.*) MEĐU TATARIMA. Već nekoliko puta promijeni gora list, nekoliko puta već zbaciše sa se* be moćne sibirske rijeke ledene oko* ve, a mi djeca Juga i njegova toplog sunca još uvijek čamimo po nepre* glednim prostranostima Sibirije. Go* dinu za godinom provodimo to u hladnoj i sniježnoj Toboljskoj gu* herniji (okružju), to u pješčanoj i vrućoj Semipalatinskoj oblasti, dok nas sudbina opet ne potjera u tajge (močvarne i šumovite predjele) Tomske ili Irkutske gubernijc ili pod ubavi Ural, gdje su one prekrasne kotline i doline, u kojima su »zavo* d «, to jest tvorničke naseobine, a nad kojima se uzdižu svojomm lje* *) Ove su uspomene iz pera jed* nog našeg studenta, koji je početkom svjetskog rata pao u rusko ropstvo i šest godina proveo izvan svoje do* movine. Predmet je veoma intere­ santan. naročito za naše čitaoce mu? slimanc, koji će u ovim uspomenama naći veoma živopisan i objektivan prikaz gotovo svih islamskih naroda da’ekog istoka. Pr. Ur. Renta zo Hovopazarshi SandžaJ. ogriješilo o vitafne interese b.*h. mu* slimana. Stoga bi bilo i te kako do* bro, kad bi »Hrvatska Sloga« mela ispred svojih vrata. Toliko imadosmo reći na adresu »Hrv. Sloge« prije nego li završismo ovu nemilu polemiku sa glasilima »Hrv. Zajednice«. Upozoravamo posjednike iz No* vopazarskog Sandžaka, koji nijesu potpisali našem klubu poslate pred* stavke u pogledu naplate rente, da podnesu na ministarstvo za agrarnu reformu molbe, u kojima treba na* značiti prosječni dosadašnji godiš* nj i prihod od njihovih dosadašnjih kmetovskih selišta, naznačivši ujed* no, gdje se ista kmetovska selišta nalaze. Ove molbe treba da potvrdi mjesni općinski ili kotarski (sreski) ured, a slaće sc direktno ministar* sivu za agrarnu reformu u Beograd. I puzoruicmo, da .se molbe što pri* ic pošalju, kako bi se rente mogle brže doznačiti i isplatiti. I i | i ; । i I ; ' ! ! ! ' Sarajevo, 30. marta. Primamo na znanje i osobito nas veseli kominike, što je na adresu jednog pokrajinskog glasila »Hrvat* ske Zajednice« štampan u »Hrvatu« od 25. marta o. g. U njem se do* slovnu veli: »Naš osječki drg »Hr* vatski List«, donio je u pitanju spo* razuma vlade s muslimanskim klu* bom članak, čiji se ton i način argu* mentaoije ne pokriva s a m i š* ljenjem i osjećaji m a, što su rukovodili Hrvatsku Zajednicu uvi* jek prema muslimanima, a napose u eri progona, kojima su dosada bili izvrgnuti. Smatramo za svoju duž* nost, da požali m o ovo držanje osječkoga druga, a činimo to očeku* jući pouzdano, da će on ostaviti put. kojim je posao u razumljivom ogor* čenju zbog vladina postupka.« Kako rekosmo, nas veseli gornji kominike jedno stoga, što potvrđuje opravdanost naše ograde proti nedo* ličnom pisanju »Hrv. Lista«, a drugo stoga, što po ovom komiuikeu ino* žemo zaključiti, da ljudi iz Narod* nog Kluba ne žele zadjevica sa na* šom organizacijom pa donekle uvi* daju i pretjeranost pisanja u samom »Hrvatu«. Mi naime držimo, da je ispadima »Hrv. Lista« krivo baš sa* mo pisanje »Hrvata«, na koje ne htjedosmo reagirati samo radi toga da ne sipamo ulje na vatru. Drago bi nam bfo, kad bi i ovdašnja »Hrv. Sloga« štogod naučila iz gornjeg »Hrvatova« komini kea i prošla se, može biti uvjerena, potpuno jalovog posla oko razbijanja čvrstih redova naše organizacije. Ovo se naročito odnosi na njenu reklamu za nekakav mostarski sa* stanak naše organizacije, koji niti je potreban, niti je od vodstva inspirisan. niti će uroditi — onim re* zultatom, za kojim »Hrvatskoj Slo* zi« izbijeliše oči. Hercegovci su isto tako disciplinirani kao i Bošnjaci. Svi dobro znaju da nam jc spas sa? mo u slozi, kao što su uvjereni i u to da se naše vodstvo ne bi nikad potom upravo idealni uralski bre* žuljci, okićeni tamno*modrom i svje* tlo*zclenom šumom. Da, svagdje nas je bilo i doteklo. Zabasaš li u malo seoce tjumenjskog kotara ili dođeš u šumni i veliki Ir* kutsk nad Bajkalom, svagdje ćes na* ći sina Hcrceg*Bosne. Na ulici ili na pazaru vidiš njegov vitki stas, gla* vom nadmašuje velikane Ruse. A najčešće sam susretao naše ljude pred dućanima i kućama ruskih mu* slimana Tatara, gdje obično razgo* vara s Tatarom, a obojica lome i iz* vrču ruske riječi, da je upravo stra* hota. Obični Tatar, koji nije poha* dao škole, slabo govori ruski, jer nje* gov azijatski jezik nema onih svih slova i osobina, koje su u slavenskom jeziku, a naš Bošnjak opet ne pozna* vajući ruski jezik, govori onako, ka* ko je Čuo i po gramatici svoga mate* rinskog jezika sklanja i spreže ruske riječi i glalgcle. Ali oni razumiju je* dan drugoga. Tatar sa radošću i is* krvnim bratskim saučešćem sluša Bošnjaka, pita ga ovo i ono, a u nje* govim malim i crnim kao trnjina oči* ma, tom najboljom karakteristikom tipa sibirskog Tatara, vidiš, da mu ie milo, što je učinio poznanstvo s jednim muslimanom, čija je domovi* na tamo negdje daleko, a on je eto sada tu u Sibiriji u sužanjstvu. I sam sam bio stotinu puta u dru? štvu ovih sibirskih muslimana. Sje* Bilješke. »Journal des Debats«, najodličniji francuski politički sedmični list, do* nio je u svom posljednjem broju iz pera Alfrcda Mise*a kratak prikaz istoričkog razvitka srpskog ustavnog života do današnje konstituante. Na koncu toga prikaza stoje ove karak* teristične riječi, koje najbolje ozna* čuju držanje francuske javnosti pre* ma našim plemcnsko*nacijonalmm odnosa jima: Nije zgorega sjetiti se, da Srbija nije samo jedna »epska vrijednost« (da joj nije snaga samo u junačkim pjesmama. Pr. hr.), kakvu joj to pridaju neki hrvatski i s 1 o v e n a č k i krugovi sa nekom ironičnom oštricom, već narod, čija jc historija jedna s t r a h o* vita pouka realizma i pozi* t i v n e misli«. I i ' i БПОЈ 273 — Broi smo sa mjerodavnog mjesta da izja« vimo, da su tvrđenja oba lista savr* Šeno netačna i da ona sobom doka zuju samo krajnje nepoznavanje po* midjive i sporazumne politike pred­ sjednika ministarskog savjeta, koji u pomirijivosti i sporazumu gleda najbolju garantiju za zdravlje i traj* nu politiku za korist opšteg interesa naroda. (Beogradski presbiro.)« Naši dopisi. Tuzla, 25. marta. Varvarstvo žandara. 23. marta o. god. dovezen je u kolima u Tuzlu smrtno isprebijan Salko Zahirović iz Cerika kot. Tuzla, a isprebijali su ga žandari na lažnu prijavu Bože Ko* vaČevićaTićunke^ da ima preprav* Ijenu vojničku pušku. 21. marta do* šla su dvojica žandara kući Salkinoj i zatekavši ga na njivi tražili su, da im preda pušku. Kad im je odgovo* rio, da nema puške niti je kada imao, svezali su mu odmah ruke i potjerali ga bosonoga u gaćama i u košulji i batinajući ga putcml Naišli su pokraj kuće Bože KovačevićaTićunke, izvi* kali ga i ponovno pitali, da li on. ima pušku. Kad jc ovaj potvrdio, onda Ministar Pribićević o sporazumu su za nesretnog Salku nastale grozne s muslimanima. Ministar Pribićević muke. Udaran jc kundakom pušča* izjavio je jednom novinaru o spo* i nim, nogama i pesnicama ispod re* razumu s muslimanima slijedeće: bara i batinom, ušljed čega krvlju Mislim, da ic ulazak muslimana u mokri a mnoga mjesta na tijelu su vladu koristan za stabiliziranje poli* crna od udaraca. Tako svezana Sal* tičke situacije, koja je stvorena ob* I ku tukući odveli su u Ljubačc, gdje razovanjem Pašićeve vlade, a ujed* su kod Bone Vujičića, seoskog gla* no je učvršćen i politički kurs, ko* ; vara prenoćili. Žandari su u noći pili jim se hoće da stvori temelj narod* i mezetili, a Salko je svezane ruke i nog i državnog jedinstva. Uslijed noge unakrst bio privezan za stan. toga sporazuma separatistički ele* Da i pored toga groznog položaja menti su izgubili nadu, da bi mogli Salko ne bi zaspao, pobrinuli su sc te perturbirati odnose i spriječiti dono* zvijeri u liudskoj spodobi i vojnič* šenje ustava, koji osigurava unitar* koj uniformi, te su mu uz najgrđe nu državu. Ja sam se sav založio za psovke od vremena na vrijeme no* državno jedinstvo, zato sam prihva* gom i jalmanom »opipavali« rebra. tio sporazum, kojim se osigurava us* Sutra su ga opet cijeli dan vodali i tav u duhu tog jedinstva t elimira iz tek u večer 22. pustili kući. Dovukav* okvira mogućnosti sve separatiste, ši se jedva kući, pao je i ne može da imali oni federal.stićke ili autonomi* se sam kreće. Interesantno jc spo* menuti kao karakteristiku osjećaja, stičke tendencije. s kojim su žandari zadojeni, to, da Presbiro demantuje »Hrvatsku su udarajući Salku ispod Cerika go* Slogu«. Dobili smo od našeg prcsbi* vorili: »Nas su Turci s konja skidali roa: »Beograd, 27. marta. »Hrvatska i mi ćemo vas na bajunetu nabijati!« Sloga«, organ Hrvatske težačke Stvar je prijavljena polit, vlasti i mi, stranke u Bosni i Hercegovini, u bro* iznoseći ovo sasvim kratko, očekuje* ju od 24. o. mj. u jednoj većoj bi* mo rezultat preduzetih koraka, na* [ješci tvrdi, da je predsjednik mini* kon čega ćemo se opširnije pozaba* starskog savjeta Nikola Pašić prili* viti kako o ovoj stvari, tako i p dru* kom vođenja razgovora sa Koroš* gim žandarskim »uređivanjem« na* com ignorisao Hrvate rekavši: »Mi šeg seljaka. Tuzlak. ćemo već Hrvate urediti!« »Hrvati« * u svom broju od 24. o. mj. govoreći Bileća, 20. marta. u članku o istupanju Narodnoga K uba iz ustavnog odbora, veli: »Pa* Prilike u Bileći. Bi leća jc još od šićeva vlada nije učinila nijedan ko* otomanske vlade pa i za vremena rak, koji bi pokazivao i najmanje Austrije bila čisto vojničko mjesto volje za sporazum. Pašić je otkako i narod bilećkog kotara živio je samo je postao ministar predsjednik, sa* od vojske i raznih vojničkih radnja, vršeno ignorisao Hrvate.« Ovlašteni te se je Bileća računala među prve ćam se, kako su me pomogli svim cara ginu u Karpatima i pod Trape* i svačim, čim su doznali, da sam mu* zundom? Koliko su mi puta "dali ko* sliman. Nisam mogao s njima razgo* šulja, gaća, obojaka ili toplih krzne* varati, ali nekoliko upita i odgovora nih kapa, da ih odnesem mojim Bo* o Kuranu ili uopće o drugom iz naše šnjacima u logore. Mnogo, mnogo vjere i Tatari me već grle, privijaju učiniŠE ovi ljudi za nas, baš kad po muslimanskom običaju na prsa i nam je bilo najteže. I mi im ovo ni* nude sve moguće učtivo napominju*1 kada nećemo zaboraviti, a ne smiju ći, da tp nije sadaka, nego iskrena im to zaboraviti niti svi muslimani bratska pomoć u nuždi. Čudnovato, HercegsBosne, jer ovi Tatari primitivni i nenaobraženi ljudi, a u sačuvaše svojom p o t p o* njima ovoliko takta i lijepog i ple* rom mnogi život naših mu* menitog odgoja. Kroz šest sam ih go* slimana iz Bosne i H c r c e* dina dobro upoznao i mogu navesti g o v i n e. tisuću primjera, iz kojih se vidi, da Zato neka mi se dozvoli da upo* su nas bosapsko*hercegovačke mu* znam naše bosansko*hcrcegovačke slimane ovi ljudi susretali i primali muslimane sa ovim našim prijatelji* kao svoju braću ne po krvi i jeziku ma iz hladne Sibirije. Neka se zna, nego po islamskoj nauci o bratskoj kako žive i šta rade ovi muslimani i uzajamnoj ljubavi među muslimani* kako su, i ako ne imađahu slobodu ma. Zar je bilo bajrama, mevluda i ako bijahu zapostavljani u svakom ili ramazanskih vpčeri, a da se ovi pogledu, kud i kamo napredniji, kul* ljudi ne bi sjetili Bošnjaka muslima* turno i ekonomski jači i liberalniji u na! Sjećam se, kako jc njihov hodža svakom pogledu nego mi u Herceg* sa još dva najuglednija građanina Bosni, a uz to su mi’ion puta bolji muslimana išao i' drhćući od stra* muslimani nego mi. To mogu smjelo ha kao prut u vodi molio svemogu* reći, jer sam to tisuću puta u dubini ćcg vojnog naćalnika, da im dozvoli, duše osjetio kroz ovih 6 godina op* dati zarobljenicima muslimanima na ćenja s njima. sutrašnji blagdan malo masla, čaja, Od Urala, te granice među Evrd* duhana, šećera ili malo novaca. Na pom i Azijom, pa do granica Mon* ovakve sc stvari u ono doba nije golije u duljinu, a od najsjevernije smjelo- ni pomišljati, jer zar je smio Toboljske gubernijc pa do granica ruski građanin imati smilovanja nad Kine u Širinu, svagdje su naseljeni neprijateljskim zarobljenicima, dok i po selima i varošima ruski muslima* vojske njegova veličanstva ruskog I ni Tafari, dok sc Kirgizi većinom za* �Booi 273 — Broj ^ПРДИЛД« — „PRAVDA* kotareve u Hercegovini. Ali od oslo* I jicom pratioca, da nam i ovo jedino buđenja ovoga je svega nestalo. ' što imademo iz Bileće odnese. Imao Radnja i vojske nema. Usljed ratnih | jc naredbu, da mu sc izdadu neke operacija narod je posvema stradao. ljekarije, kojih u Mostaru nema. Ali, Više se.a ima, koja su za vrijeme ra* pitamo g. Tomovića, ko je izdao na* ta kao i prevrata potpuno uništena redbu, da njegova dvojica pratilaca (izgorjela), a da se niko do danas za sa vojnih stanova skidaju vrata i ovu sirotinju ne pobrinu, da bi im se prozore? Ono što nisu pljačkaši od* kuće načinile i skromno življenje o* nijeli, oni su htjeli, ali ih ufatišc u* siguralo. Na primjer Jaganjci su pot* pravo pri pakovanju. puno opljačkani i izgorjeli a i dan U gradu nemamo nikakve sigur* danas goli i bosi se vuku od nemila nosti, jer policije nemamo. Molili do nedraga. Dosta jc familija i mu­ smo više puta za državnu policiju, te slimanskih i pravoslavnih odselilo (a jc i deputacija bila kog gosp. mini* još ih se dosta na selidbu sprema), stra unutrašnjih djela i tražila dr* a razlog je tome, da je nemoguće u žavnu policiju, koja je za ovaj kraj ovim krajevima živjeti ušljcd nehaja veoma potrebna. Gospoda će sc valj* vlasti. da sjetiti koliko smo pljačke i uboj* Veliki vojnički logor, koji je naj* stva pretrpili od oslobođenja do da* moderniji u B. i 11. i koji jc uzor nas. Pa ni od ove molbe još nema svim vojnim stanovima, zapušten je nikakva glasa. tako, da će kroz kratko vrijeme iz* Okolne škole ne rade nikako. De* gledati kao jedna stara ruševina. putacija jc bila i kod gosp. načelnika Vodovod ne radi jer je općina si* prosvjete u Sarajevu, ali ni od ovoga romašna, a vlada neće da pomogne. nikakva glasa. Moli, plači, ali niko Isto tako električna rasvjeta. ni da čuje! Da bi sc ovome pomoglo, narod Probudite se jednom gospodo i jc bilećkog kotara prije mjesec dana pomozite postradalom i potrebnom poslao jednu deputaciju u Beograd narodu! Bilećanin. sa zadaćom, da raskažu gospodi u Beogradu, da je više dogorjelo do nokata, tc da smo i mi zaslužili, da se makar malo i za nas pobrinu. Po* sjetili su g. ministra vojnog, želje mu S BZU. naroda isporučili, da se Puk. Okr. (Naročiti izvještaj »Jug. Lista«.) Komanda iz Nikšića premjesti u Bi* leću, jer je Bileća ccntrum svim o* Filip Almos’ino bijaše davno ku* kolnim srezovima; i to: Foči, Gacku, pio od Kolonista Švaba u selu Raci Trebinju i jednom dijelu Crne Gore, vrlo prostrano zemljište i nedavno koji je bliži i za narod zgodniji za ga proda seljačkoj zadruzi u selu dolazak u Bileću već u Nikšić. Svi »Dvorovi«. To bijaše krivo seljaci* ovi kotarevi moraju da preko Bileće ma iz sela Brodac i Trnjaci pa se idu za Nikšić, jer drugih veza sa usprotivišc toj prodaji ističući, da je Nikšićem nema. A i putovanje za zemljište njihova starina i da im Nikšić za narod je veoma nesigur* treba za ispašu. Dok se taj spor ko* no usljed raznih odmetnika, kojih i načno nc dovrši, izda sresko načel* stvo u Bijeljini odluku, da Filip Al* dan danas ima u Crnoj Gori. Vojnih stanova u Nikšiću nema, a moslino mora međutim zemljište Bileća ima sve pogodnosti za vojne obraditi i posijati da ne bi ostalo ne* obrađeno. Na to Almoslino dade stanove i kancelarije. Dvoranima da zemljište obrade do G. ministar je sve obećao, ali već je mjesec dana prošlo, a od obećanja konačnog riješenja, da bi ih done* kle odštetio, što su mu položili ku* ništa. U vojnim stanovima nalazi se po* povninu. Ali Bročani i Trnjačani usprkos sve moderno uređena bolnica, koja je lanjske godine pretvorena u ko* toga zaprijetišc Dvoranima pristup tarsku bolnicu. Za vrijeme prevrata na zemljište. Stoga im sreski nače!* razni su pljačkaši opljačkali vojne nik Čurilović dade oružničku asis* stanove i možemo biti zahvalni sa* tenci ju i sam pođe u ponedjeljak 21. mo našem vrijednom i zaslužnom g. marta na lice mjesta, da umiri se* nadliječniku Dr. Grčiću* da je bolni* ljake. Uzalud je triputa načelnik о* ca od pljačkaša spašena, te da danas pominjao Bročane i Trnjačane, ko* u Bilcći imademo makar bolnicu, jih bijaše oko 390 na broju, da se koja daje pomoći 23.000 žitelja bi* mirno kućama raziđu oni ne htjedo* lećkog kotara i ovoliko sigurno su* še poslušati, već na dogovoreni znak sjednoj Crnoj Gori. Zdravstveno navališe na oružnike vilama i sjeki* stanje naroda ovdašnjeg kotara u* rama. Opkolivši jednu patrolu htjedoše sijed ratnih događaja upravo je bi* jedno; sušica, taj najveći neprijatelj ju smlatiti, ali ovoj pritrčaše u po* naroda hara i ruši po narodu, pa se moć drugi oružnici, na što seljaci us* osjeća osobita potreba podizanja prkos dvokratne pucnjave u zrak jedne ustanove za liječenje i suzbi* vičući »Živjela komuna, hurah« na* janje ove bolesti. Prije desetak dana hrupiše na oružnike i načelnika te došao je ovamo okružni sanitetski raniše zapovjednika Spidla, na što nadzornik Dr. Tomović sa još dvo* oružnici opališe salvu a seljaci se na Seljaka patina u bijaj nshom državaju po stepama, nepreglednim, nenaseljenim ravnicama od Turke* stana do granica Kine i Mongolije. Mali i srednji stas, okruglo kao pun mjesec lice sa malim, crnim i nešto uskim, očima odaju mongolski tip. Tatari su potomci velikog mongol* skog naroda, koji pod imenom »is* točnih orda« provališe u Sibiriju i Rusiju i dođoše pod zidine svete Moskve i Kijeva. To su do revoluci* je nesretna pastorčad bivše carske imperije, a sada mirni građani ko* mune. Bezuslovno su Tatari od prirode bistra uma i veoma sposobni. To do* kazuju oni' sretni sinovi njihovi, ko* jima je bilo dozvoljeno pohađati ru* ske srednje i više škole ili kojima materija’no stanje dozvoljavaše, da odu u inozemstvo i tu postignu višu i modemu naobrazbu, kao što tu sposobnost i darovitost dokazuju i one ogromne trgovačke radnje u Ka* zanji, Nižnjem Novgorodu, Samari, Ufi, Jekatcrinburgu, Tomsku, Irkut* sku i t. d. To su tako moderne i ure* đene velike trgovine, fabrike i razna industrijalna poduzeća, kakvih jc u našoj Jugoslaviji malo. Za vrijeme carizma mogaše samo pet postotaka (5%) tatarske djece pohađati srednje i više škole. U ovom i leži taj glavni uzrok, zašto Tatari u Rusiji, a oso* bito u Sibiriji- hemaju više inteligen* •čije, koliko bi je inače imali, da im I I i I i ■ , I I : jc bilo slobodno neograničeno poha* dati škole, kao što je bilo nama u Bosni i Hercegovini. Tatari u Sibiriji žive svojim živo* tom u svom krugu, gdje su veoma složni i svjesni svoje solidarnosti u svakom pogledu. Uz džamiju imaju prostorije, u kojima rješavaju svoje poslove. Svaki, pa makar on bio i o* bični trgovčić ili radnik, bezuslovno je pretplatnik tatarske novine. Na njihovu veliku sreću opi nemaju mnogo novina, koje bi zastupale po* tovične narodnosti ili koje niču kod nas, kad se među sobom glavari po* svađe i raziđu u načelima ili tačnije interesima. Kako rekoh Tatari imaju u svim gradovima svoje prostorije dru* štvene i svoju biblioteku. Oni, i stari i mladi, vrlo mnogo čitaju i članovi su ruskih gradskih biblioteka. Rusko novinstvo se prema njima ponaša dostojno. Кгок šest godina ne nađoh ni u jednoj ruskoj pravoslavnoj no* vini da bi i čim grdila Tatare i plela sc u njihove privatne odnošaje ili si* jala među njih neslogu i razdor. A to bi posljednje baš najmanje i upa* lilo kod Tatara, jer su oni ozbiljni i svjesni, a Rusi su opet (narod, a nc bivši carski činovnici) vaspitani, kul* tumi i plemtmiti. (Nastaviće se.) Страна — S- ana 3 ; to razbjegoše. Jedan seljak pade od* ' mah mrtav, dočim je 20 što lakše I što teže ranjeno. Veliki je broj seljaka utekao ne* i tragom bojeći se progona nadležnih i vlasti, jer jc ustanovljeno, da su ot* j pornici bili nahuškani na otpor pro* tiv vlasti i zavedeni od nesavjesnih vođa. Razdor je čisto lokalne nara* vi, jer su sva tri sela pravoslavne vjere i prije pripadali radikalnoj stranci. Samo je značajno, da je u brodačkoj općini prigodom izbora pao dobar broj za komunističku li* stinu. Čitavo građanstvo grada Bijeljinc odobrava postupak vlasti, jer je u zadnje doba u bijeljinskom srezu silno bio pao auktoritet iste. Istragu je u ovoj stvari preuzeo sud pa će* mo kasnije o tome javiti. Politički pregled. UNUTARNJI. Rekonstrukcija vlade. 26. o. mj. potpisan je ukaz, kojim se uvažava ostavka kabineta Nikole Pašića i po* stavlja se nov kabinet pod predsjed* ništvom N. Pašića, u koji ul aze svi ministri starog kabineta i Dr. Meh« meh Spaho, koji uzima protfelj tr* govinc i Dr. Hamdija Karamehme* dović, koji uzima portfelj narodnog zdravija i Ivan Pucclj poljoprivrede i voda. Prema tomu je lista novog kabineta ova: Predsjednik i ministar inostranih djela P a š i ć. ministar u* stavotvorne skupštine Marko T r i f* k o v i ć, ministar unutrašnjih djela D r a š k o v i ć, ministar građevina Jovan J o v a n o v i ć, ministar pro* svjete Svetozar Pribićević, mi* nistar pravde Marko G j u r i č i ć, ministar saobraćaja Velizar J ank&j v i ć, ministar trgovine Dr. Spaho, ministar šuma i ruda Dr. Hinko Krizman, ministar vojni Branko Jovanović, ministar pošta i tele* grafa Slavko M i 1 e t i ć, ministar so* cijalne politike Dr. Kukove c, mi* nistar agrarne reforme Nikola U z u* no vic, ministar vjera Milivoje J ova no vi ć, ministar finansija Dr. Košta Kumanudi, ministar zdravlja Dr. Hamdija K a r a m e h* m e d o v i ć, ministar poljoprivrede i voda P u c e 1 j. Opet Radićeva izjava. Beograd* ska »Pravda« donaša, da je uredni* ku Masarikova «Časa», na prolasku preko Zagreba, rekao Radić, da je za narodno jedinstvo, ali ne ide u Beograd, da je protiv »habzburškog drvenog jarma, ali i protiv srpskog koji je željezni«. Hvalio sc (!) da Engleska radi njega nije dala zajam našoj državi, i da će s Mađarima i s Nijemcima dobiti većinu za pro* mjenu ustava. Ne priznaje antantu, a traži savez s Nijemcima te da on hoće konfederaciju, a Regent da bu* de šef države. (»Jug. List«.) lijalu državne banke. Antanta je u Diisscldorfu vratila policiji oružje kako bi mogla' štititi grad od buntov« nika. Kako javlja »Berliiner Tag* blatt« iz Esscna, zaključio jc izvršni odbor komunističke stranke da se proklamuje generalni štrajk u čita* voj Poranjskoj i Vestfalskoj. (Pres* biro.) O komunističkim nemirima u srednjoj Njemačkoj. Iz Berlina jav* ljaju: Prema vjstima iz srednje Nje* mačke može sc reći, da jc djelova* nje redarstva urodilo uspjehom. U Eislebenu je redarstvo nadvladalo položaj. Između Eislebena i Hetstct* tena nalaze sc neke bande, sam Het* stetten posjela je policija. Osim sta* niče razorene su i neke druge zgra* de. Nastavljeni su progoni u svrhu čišćenja okolice. U Saskoj položaj je mnogo mirniji. U raznim krajevi* ma imali su komunisti svoje zboro* ve, koji su protekli dosta mirno. U Hamburgu vlada mir. U Braslau po* duzet jc napad na blagajnu jedne banke, ali nije uspio. Nemiri u IndijS. Prema službenim vijestima iz Indije u Rejshaniu u Bcngaliji ubilo je 600 uhapšenika svoje stražare, naoružalo se i pobje* glo iz uza. Nije isključeno da su o* vu bunu organizo^ali politički zlo* činci. (Presbiro.) Novi predlog za pomoć Austriji. Iz Pariza javljaju: »Petit Parisien« piše o materijalnoj pomoći Austriji i kaže, da u izvjesnim krugovima vlada mišljenje, da se ima Austriji predložiti neka se ona odreče svojih prava na zapadnu Mađarsku, a kao protivuslugu moraće Mađarska da opskrbljuje Austriju za neko vrije* me mesom i žitom. Na isti način mi* sli se djelovati i na Čehos’.ovačku, da ova opskrbljuje Austriju ugljenom. Teški izgredi u Gornjoj Šleskoj. Iz Pštine se javlja: Ovdje su se do* godili teški izgredi protiv činovnika nekih industrijskih i rudarskh podu* zeća. Teroristi su napali i teško ra* nili oko 40 njemačkih činovnika. Ti činovnici su sa svojim obiteljima pobjegli. Deputacija ranjenih činov* nika otišla je u Opelu, da tamo izvi* jesti međunarodnu komisiju o izgre* dima u Pštini. Nekoliko ugljenika zatvoreno je. Izbori u Italiji. Javlja se iz Rima: Neke novine donose, da je rok za buduće političke izbore u Italiji od* reden za 22. maja. Službeno obiav* ljenje toga roka obaviće se nakon zasjedanja senata, koji je upravo sa* 1 zvan. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetile se vašega „MERHAMETA^^. VANJSKI. Domaće vijesti. Grčka ofanziva protiv Kemal pa* še. Atenski ko munike od 24. iznosi, da su grčke trupe napredovale 50 ki* lometara istočno od Ušaka i 80 ki* lometara istočno od Bruse. Kemalo* ve trune daju slab otpor. Prilikom ovih operacija grčke trupe su žaro* bile 200 neprijateljskih vojnika i o* tele jedan top i dosta ratnog mate* rijala. Grčkii poraz. Javljaju iz Carigra* da: Grčka ofanziva počela je u če* tvrtak. Kemalove trupe poslije po* vlačenja pred grčkom ofanzivom dobile su u unutrašnjosti zemlje po* jačanje, pa su prešle u kontraofan* živu. Prilikom kontraofanzive Grci su izgubili 20 topova i 1700 zarob* Ijenika. Komunistički nemiri u Njemačkoj. U Munchcnu prisilili su komunisti, koji su došli izvana, tamošnje ruda* re da obustave posao i proglase štrajk. Rad je nadalje obustavljen i u rovovima okruga Geisel. U Wur* tembergu se štrajk proširio na sva veća poduzeća. U Essenu došlo je do krvave borbe između redarstva i komunista, te je tom prilikom ubi* jeno 14 osoba, a broj ranjenih je da* leko veći. U ruhrskom području je položaj još uvijek opasan. Odredi crvene armije posjeli su Weber. U Metmanu napali su komunisti na gradsku upravu, policiju, poštu i fi* Otputovali. Ministar narodnog zdravlja Dr. Hamdija Karamehme* dović otputovao je prekjučer u Beo* grad, da prezumc dužnost. S njim jc otputovao i Vclija Sadović, narodni poslanik. Zemljoradnička skupština u Sara* jevu. Prošle nedjelje prije podne o* držana je u Sarajevu dosta dobro posjećena skupština Zemljoradničke Stranke. Govorili su gg. Lazić, pred* sjednik stranke i Avramović, narod* ni poslanik. Oba su veoma oštro na* padali na sporazum vlade s našom organizacijom. Skupština je donijela rezoluciju, koju ćemo donijeti u idu* ćem broju. »Glasovi štampe o našem drža* nju«. Ova rubrika je morala ovaj puta izostati radi preobilnog mate* rijala. Vtedo Besarović umro. Prošle su* bote preminuo je naprasnom smrću Vlado Besarović, bivši okružni na* čelnik. Pokojnik je bio vrlo otmjen i fin u službi i u privatnom saobra* čaju. Izvjesna širokogrudnost рге* ma svim konfesijama pridobila mu ie simpatije i mnogih muslimana. Koliko je bio uvažena i ugledna lič* nost, svjedoči impozantni pogrebi Bila mu laka zemlja! Mljekarska zadruga javlja člano* vima: Odbor je zadruge zaključio na sjednici od 24. o. mj., da se pozovu �Strana 4 — Страна Broj 273 — bpu* „ПРАВДА* — „PRAVDA* svi članovi, da do 10. aprila o. g. po? lože upisninu i udjele, zatim, da se do istog dana jave svi, koji mogu davati mlijeko samoj zadruzi, a sve neka se javi u kancelariji zadruge, Beledija, desno, br. 8. Ujedno se objavljuje, da je zadru? ga nabavila ječmeno mlivo za kra? ve, koje inače nije dobro za kruh. Može ga dobiti svaki elan, koji je u? platio upisninu, do uključivo 4. apri? Ia i to svaki član u svom rajonu; a rajona su tri naime: Novo Sarajevo može mlivo dobiti kod dana zadru? ge O. Weinerta, i to ovi članovi: Ablaković, Bićanić, Čorović, Lukić, 1 onda Gorica i Kovačići dobivaju kod Mustajbega Alajbegovića, Go? rica, kod džamije, i to ovi članovi: braća Prndeliu Saračević, Sesar, Bi? Utić, Linder. Popove, Pavelić, Zih džić, katol. bogosl. Sjemenište, Bu? zar, Renko i Robove. Svi ostali do? sadanji б anovi dobivaju kod Muja? ge Kanetanovića, BašČaršija, Koči? ćeva ul. 6. Da to mlivo dobiju, moraju čla? novi da uplate barem svu upisninu. Mora se primjetiti. da se brašno mo? ra dobro obariti i da je bolje, da se ne da’c steonim kravama, dok je za druge vrlo dobro. Treba ga pomije? sati s mekinjama. Na svku se upi? ■ sanu kravu debije 25 kila. Kod M. Kapetanović se dobiva mlivo samo uz cedulju, a ta se može izvaditi svaki dan od 3 6 sati po? s!i;e podne u kancelariji. Cijena je ml ivu 4,50 po kfi. — Upravni odbor. MehmedsAlija Metil jević, absoL vent med.čine prcmcvisan je dne 19. o. mj. za uvkto™ sveukupne me? dicine na češkoj univerzi V Pragu. j Naše toplo čestitanje! Bacanje kruna. Mnogi trgovci u ! Sarajevu i no provinciji izgubili su već u tolikoj mjeri povjerenje u vri? jednost papirnatih iednokruna. dvo? kruna, pa i desetkruna, da su ih po? čeli prosto bacati. To je ponukalo Gajretov Glavni Odbor, da upravi cirkular na sve pododbore, povjere? nike i prijate’je Gajreta, kojim moli, da se taj bačeni ponirni novac kupi i šalje na upravu Gajreta. Čujemo, da je ova molba našla prilična odzi? va, te i mi s naše strane molimo, ako već ko ima tog novca za bacanje, da ga pošalje radije Gajretu, koji će već znati izbiti iz njega neku vrijed? nost. Za djecu Ize Palić darovali su: po 40 K: gg. Mušan Brkanić, M. Kan? targj ć, N. Kučukalić i Dr. Bukvica, a po 20 K gg. I. Fadlpasić i S. Jahić, svi iz Brčkog. Živili’ »EkKamerov« proljetni teferič. — Muslimansko društvo »ELKamer« priređuje u petak, dne 1. aprila o. g. proljetni teferič kod Vasina Hana sa lijepim i zabavnim programom narodnih igara, kao penjanje na di? rek. skakanje na mijeh, razbijanje bardaka, trka, ribolov, lutrija itđ. Odbor se pobrinuo da posjetioci bu? du u svemu potpuno zadovoljni ka? ko sa obilatim bifeom (nečena ovo? godišnja janjad, pečeni tukci i koko? ši, razni ćevabi i ćevapčići, razne sa? late i sirovi, naranče, slatkiši itd.) tako i sa ostalim za teferič potreb? nim stvarima. Na teferiču svira voj? nička muzika. Pristup s'obodan i ne? članovima. Početak u 1 sat poslije podne. Ulaznice: Dobrovoljni pri? log. U slučaju kiše teferič se odga? da za idući petak. Nova tvornica. Tvrtka S a j o v i ć & K o m p. u Ljubbani osnovala je na Celovškoj cesti br. 26 a (Donja Žiška) tvornicu kovinastih (metal? nih) izrada. Tvornica providena je sa najmodernijim strojevima i naj? ■vrsnijim tehničkim uređajem te ima i vlastitu talionicu,, lijevaonicu, bru? saonicu i galvanotchničkm radionicu. Kako čujemo, preduzeće bavit će se navlastito izrađivanjem gavica za soda?vodu te će preuzimati na po? pravku aparate^ za sodavičarski i go? stioničarski zanat. Ova jc tvornica prvo i jedino preduzeće ove vrsti u našoj državi te će u najkraće vrije? me početi sa radom. Pozdravljamo novu industriju, kojom je učinjen opet jedan korak na putu naše na? rodno*gospodarstvene emancipacije. Građenje mosta. Građevinska Di? rekcija u Sarajevu izdaje putem jav? ne konkurencije građenje drvenog mosta preko Ustibarse rijeke u Us? tibru, kotar višegradski. Natjecati se mogu domaći predu? zimači koji su već pokazali svoju spremu u sličnim gradnjama. Uvje* ti, nacrti kao i predračuni mogu se pogledati - a i ostale informacije dobiti za vrijeme uredovnih sati u kancelariji Inžinjerskog Odsjeka soba broj 7/П. Građevinske Direk? čije u Sarajevu. Ne možete li spavati? Niti raditi? Bole Vas živci? Krasno ugodno čuvstvo donijeće Vam Fellerov pra? vi Elsafluid! 6 dvostrukih ili 2 speci? jalne velike boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Imate li pokvaren apetit? Često povraćanje? Tromost crijeva? Ovo zlo odstranjuje se Fellerovim pra« vim Elsa?pilulama! 6 kutija 18 kru? na. Švedska že’udčana tinktura 1 ve? lika boca 20 kruna. Omot i poštari? na posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. D. Poruke uredništva. Ostrožčani. Primili smo pismo sa navedenim svjedocima, ali opet bez potpisa. Potpišite se! Tražim sina Ahmeta KavgUa, koji je još 1914. godine zarobljen u Rusiju. Od zarob­ ljeničkih izbjegl ca d znao sam da je prije mjesec i p0 došao do u Moskvu. Kući još nije došao niti više šta čujem o njemu. Molim svakoga ko zna šta o njemu da javi Avdi Kavgtću, Jalska ulica Tuzla. 172 Muslimanska prom t a trnka dioniJu dr Š4o Bol H upa traži upravitelja vrsnu silu — sa višegodišuj samostalnom praksom — osobito vješta u robnom poslu. Ponude sa uvjetima kao i sa svim doku­ mentima slati na upravu banke do 30. aprila ove godine. 176 Ravnst Ijstvo. Nb zaboravite zabilježiti! fotografski atelier u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) Murad f Karahasanović. аладАвА******* PAPIRNICA I ♦ X HAMDIJE KOPČIĆA X ♦ preporučuje avoje bogato stovarište { svih vrsta papira, kancelarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se A obavijaju brzo i točno. * Cijene umjerene. ♦ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 4 t ♦ a PgentuFna i komisionalna poslovnica Sulejman Mulić, « Brdskoj opšiini u Župniku potreban je jedan odžačar (majstor ili pomoćnik). Reflektanti neka se pismeno jave uz oznaku uslova. 171 Preporučujem košnice za pčele koje se nalaze kod mene na skladištu. Brza otprema uz najpovoljnije cijene, Zagreb. Kupuje i uzima u komisiju ovčije, ko­ zi,jc kože, suhe šljive, stari bakar i sve zemaljske proizvode. Posreduje za nabavu gotove kože, donova, te? lctinc, kravine i t. d. i svega posto* larskog pribora. Daje informacije ih svhn trgovačkim poslovima u Jugo? slaviji, Čehoslovačkoj i Njemačkoj Austriji. Kod raznih upita priložiti marku za odgovor. Brzojavna adre* sa: Sulejman Mulić, Zagreb. Prva novootvorena . MUSLIMANSKA APOTEKA kod flhmed Rczahorit, stolar „Mjeseca” Bašćaršlja, Hotel Ghazi FOJNICA (kod Kreševa) AHMEDA TATAREVIČA Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče u svim mjeram’, kao i .staklarski kit, nadalje cilinđere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljko itđ. Skladište Čeških tvornica stakla porculana ' WEISS i DRUG, snabdjevena je svima Ijekovima, pa se prepornčnje svima muslimanima. Ima tase ribljeg zejtina (bolakjaga', bakama aa gušu. Epilepticon protiv padavici, hopove ta knovet za iznemogle muške starije osobe, katran eaji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miševe, aerail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad osmu malo veću količinu. M ševi, štakori, stjenicE i žohari ZAGREB.kraj paromlina. Oglašujte u „Pravdi". Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao I fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemskih safuna.paifumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi. Skladište svin mineralnih vodalf.d. i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenke K 1>—. Za moljce po K IO.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti mrava K10.—. Razašilje potzećem Zavod za eksport M. J ti n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni zastupnici traže se I ŽEljezarska indu trija d. d. (prije Rachrr i Babić) 99rerrUilB Sarajevo, telefon 24. nudi svoje bogato skladište eksera, emiliranog posuđa,. Wertheim-blagajna, i sve ostale željezarske robe. Cijene su vrlo umjerene! — Ponude se razašilju na upit! Važno za pušače! ,.Merhame&“ Znameniti najfiniji cigarpapir može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz snižene cijene na veliko, nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 telefon br. 97 i H. Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. fg" Preporiičm sb spakome, da puši soma taj papir. Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo . ...... -■ ——: Podružnica: Brčko - Dionička glavnica K 20,000.000 — PREUZIMA uloge na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih bur­ zovnih transakcija. ;■ ■ ■■ — Pričuve K 8,000.000.— FINANCIRA trgovačka i industrialna duzeća. 259—168 Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. po- * V н š 1 isplate na svim mjestimaKraljevineSrba Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0331cc1cb37759d442e0b9042770c722.pdf 4e440b754e5319051d3656c26b753cc0 PDF Text Text Pojedini broj K 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (ц Sarajevu): za našu državu godišnje K 200. —: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119. ^ој 36 (274) Sarajevo, subota 2. aprila 1921. (23. Redžeba 1339.) Prigovori našem sporazumu. Mnogo nam se prigovara, mnogo su kritiku je i zamjera. I uza sve te prigovore drago mi jc, što mogu konstatovati, da je naš sporazum cd svih naših pristaša primljen s povje* renjem. I oni, kojii prigovaraju spe* razumu, ne kritikuju ga kao cjelinu, već samo pojedina utanačenja. Pri? rodno je da mi u svim taokama svo* ga programa nijesmo mogli postići cilja, za kojim idemo. To leži u na* ravi svakoga kompromisa; ko hoće da se sporazumi za kakav bilo pozi* tivan rad, mora biti spreman da od svojih zahtjeva popušta, nu ima si* gurno pravo da traži, da i druga stra* na popusti. Ako se s ovog jedino is* pravnog gledišta posmatra naš spo* razum s vladinim strankama, onda će nam svaki objektivan posmatrač, • a pogotovo svaki iskren pristaša na* še organizacije, morati priznati da rezultati, koje smo našim »porazu* mom: postigli, nijesu ni za nas nepo* voljni. Ja ću da se osvrnem na sve vaŽ* nije prigovore, koji se iznose proti pojedinim dijelovima našega spora* zuma i da objasnim prilike, pod ko* jima je do ovoga utanačenja došlo, jer je to od presudne važnosti1; mno* gi prigovori i potiču otuda, što oni koji ih iznose, ne poznaju dovoljno situacije u Ustavotvornoj skupštini. Glavni i svakako najvažniji pri* govor političke prirode tiče se unu* trašujeg uređenja naše države. U našem programu, što ga je usvojila prva skupština naše organizacije, nije jasno izrečeno naše gledište o unutrašnjem uređenju naše države. Nu na našoj zemaljskoj skupštini u oktobru pr. g. rekli smo jasno, da tražimo pokrajinske autonomije, i na ovom programu su izabrani i svi naši poslanici. Moram odmah ovdje da napomenem, da ovaj naš zahtjev nije potekao ni1 iz kakvih političkih, historijskih ali državnopravnih mo* tiva, već ima čisto praktičan cilj: da se očuva sadašnja prildčno dobra u* pravna organizacija naše zemlje. I mi smo se trudili i poduzimali sve moguće korake, da se u Ustavotvor* noi skupštini stvori takva situacija, koja bi nam omogućila, da ostvari* mo ovu tačku svoga programa. Na tome smo puna tri mjeseca od sa«? stanka konstduante radili, i ja sam uvjeren, da smo u tom radu iscrpili sva sredstva, za koja smo mogli i po* misliti, da će nas dovesti, do ovoga cilja. Ne samo da u tome nijesmo uspieli, već smo posmatrajući razvoj prilika u konstituanti vidjeli, da će vladin nacrt ustava dobiti većinu, koju traži poslovn’k, jer će za njega u načelu j cjelini glasovati i zemljo* radnici, i ako niiesu bili u vladi. Da jc ovo naše opažanje bilo tačno, po* kazalo se je nekoliko minuta iza na* šeg sporazuma, kada su •nređstavnk ci zemljoradničkoga kluba izjavit g. predsjedniku ustavnog odbora dru Ninčiću iza usvajanja socijal* no*ckonomskih odredaba - da će i oni glasovati za ustav u načelu i cje* hn’, a samo kod ovih glasovanja po* ih Па Je T.° poslovniku većina cd -11 poslanika. U ovakvom položaju bih smo, kada smo otpočeli prego* vorc s VJadom’ g. Pašića. Stajali' smo pred alternativom: ili voditi opozi* čiju, za koju znamo da nas ne može dovesti do željenoga cilja ili se spo* razumjeti s vladom i spašavati ono, sto se još dade snasiti. Mi smo oda* brali ovaj posljednji put, jer smo iz razgovora s (predstavnicima vladinih stranaka stekli uvjerenje, da su one voljne, da nam u ostalim tačkama našega programa učine važne ustup* ke kako u pojedu samoga ustava, tako i u pogledu radnog programa vlade čak i u pitanju unutrašnjeg državnog uređenja, pristajući na to, da se zadrži sadašnia administrativ* na podjela Bosne i Hercegovine. Po vladinom nacrtu ustava imale bi se nove oblasti stvarati novim razgraničavanjem i spajanjem poje* dinih dijelova dosadašnjih pokraji* na. Jedan dio naše Krajine pripao bi Lici, sjeverni dio tuzlanskog okružja Slavoniji, Srijemu ili Mačvi, zapadni dio Hercegovine Dalmaciji, a istočni dio Crnoj Gori itd, U ovakvoj po* djeli države u ob.asti mi bi se musti* mani kao cjelina potpuno izgubili. Da spriječimo ovo mnogo veće zlo, mi smo se odlučili da prihvatimo manje i da primimo podjelu u sa* dašnje okruge, u kojima ostajemo kompaktni, kako su to i posljednji izbori jasno dokazali. Ovaj uspjeh ne može nitko potcienjivati, on je u teškoj situaciji velik i predstavlja makar djelomično zadovoljenje na* šega programa, naročito prema o* nom, što se je moglo bez našega su* djelovanja dogoditi. Pri tome ne smije se zaboraviti, da bez našega sudjelovanja pri do* nošenju ustava, ne bi ušle u ustav ni odredbe o našoj vjersko*prosvjetnoj autonomiji, o vezi naših vjerskih starješina s haijfatom, o senatskim sudovima, a i ovo su sve sigurno važne tačke našega programa, koje se evo našim sporazumom potpuno ostvaruju. Važna je zamjerka, koja se čini na* šem sporazumu i ona, da smo osta* vili u političkom radu naše prijatelje iz Hrvatske Zajednice, koji su nam dosele u svakoj prilici a naročito u svojoj štampi mnogo pomagali. Mo* ram otvoreno priznati, da je meni a držim i svima mojim drugovima — vrro žao, da nas je naš teški položaj prisilio, da se u ovim odlučnim ča* sovima odvojimo od njih. Nu svi o* ni naši prijatelji, kojima je naš po* loža i bolje poznat i koji su i dosele pokazivali sućuti za nepravde, ko:c smo mi podnosili, pokazuju i sada razumijevanja za naš korak i ne za* mjeraju nam kao oni, koji su se si* gurno u pretjeranom uzbuđenju to* liko zaboravili, pa se više ne sjećaju ш što su jučer pisali; za njih su pre* ko noći postali svi naši najopravda*niji zahtjevi, koje su do jučer topio i odlučno zagovarali, posve neosno* vani. Oni sada preuzimaju ulogu o* nih, od kojih su nas dosele branili. To nije dobro, jer bi moglo da sa* dašnje sigurno privremeno neslaga* nje u političkom radu učini trajnim i da za vazda poruši mostove izme* đu nas. Mi to ne želimo i ako smo sa svoje strane dali povoda onoj ne* osnovanoj i u svojim izrazima pre* tjeranoj kritici, nadamo se da će nam se pružiti priHka, da to popra? vimo. Pogrešno je shvatanje, da smo mi omogućili donošenje centralističkog ustava; mi smo već gore rekli — a to je i gospodi, koja nam toliko zamje* raju, poznato — da bi taj ustav bio i bez nas donesen. Pa zar je pravo i prijateljski, da nam zamjerate, što smo nakon dvije godine podnošenja teških nepravdi, koje su i Vama do* bro poznate, pokušali da te neprav* de popravljamo? U našem se sporazumu obično is* tiče kao glavno: agrarno pitanje. Mnogi idu čak tako daleko, pa nam predbacuju da smo za onih 300 mi* lijuna dinara, koje dobivaju zem* Ijoposjednici kao naknadu za odu* zete zemlje, prodali svoj politički program. Držim, da je suvišno i o* svrnuti se na ovakovu nedostojnu kritiku. Kad bi svako odstupanje od pojedinih tačaka političkog progra* ma značilo prodaju načela, onda bi u javnem životu bio isključen svaki kompromis, jer bi se svaka stranka Godina III. slijepo držala svoga programa. Mi međutim vidimo, da u svijetu nije tako, pa ne može biti ni kod nas. Ozbiljniji je prigovor, koji dolazi iz posjedničkih krugova i koji sma* tra postignutu naknadu preniskom, jer ne odgovara pravoj vrijednosti oduzetih zemalja i ranijim prihodi* ma. Oni, koji) taj prigovor iznose, previđaju ogromni socijalni preo* kret, koji se je ne samo kod nas već u cijCom svijetu zbio. Imajući ovo pred očima kao i sadašnju konstela* čiju stranaka u konstituanti, koja se vjerovatno ne će ni u budućim za? konodavnim skupštinama u korist povoljnijeg riješenja agrarnog pita* nja mijenjati, mi smo smatrali da je sadašnji momenat najzgodniji, da se ovo pitanje privede konačnom rije* šenju. Mi smo u pregovorima mno* go više tražili, ali od onog, što smo postigli, nijesmo mogli više postići. Bilo je gotovo došlo do prekidanja na članu šestom beglučke uredbe, jer nam je bilo najteže podnijeti, da se isti odnošaji drukčije tretiraju kod nas, a drukčije u ostalim dijelo* vima države. Naš sporazum je jedna cjelina i treba ga kao cjelinu prosuđivati. On sadržaje mnogo koncesija i s naše strane, ali isto toliko i sa strane dru* gih stranaka. Mi smo uzevši u oz* biljnu ocjenu njegove dobre i zle strane odlučili da ga primimo. Mo* limo i one, koji'nam na izborima na do sada neviđen i nečuven način po* kloniše svoje povjerenje, da naš sporazum na jednak način kao cje* linu prosuđuje, pa smo uvjereni da će i oni odobriti našu odluku. Dr. M ehmed Spaho, narodni pos anik. Kongres jugoslavenskih novinara u Sarajevu.*) 26 . ov. mj. došli su u Sarajevo iz Beograda, Zagreba i Ljubljane srp* ski, hrvatski i slovenaćki novinari, da osnuju svoju) jedinstvenu organi* zaciju. Kongres je trajao do 29. ov. mj. i potpuno jc uspio: ljudi, čiji jc rad većim dijelom parrijsko*politič* ki i prema tome međusobno često puta neprijateljski raspoložen, spo* razumjeli su se u svojim staleškim pitanjima i time položili čvršći i so* lidniji temelj novinarskom zvanju. Taj sporazum, iako čisto staleškog karaktera, opravdava nadu, da će djeovati i na političko djelovanje članova »J u g o s 1 a v e n sk o g no* vinarskog udruženje« u tom pravcu, da će su izgladiti i one prejake oštrine novinske polemike, koje se u zadnje doba javljaju u ne? ki m plemenskom acij on aln o*šovin i* stičkim novinama. Svečano otvorenje kongresa bilo ie 27. pr. mj. u gradskoj vijećnici (sala bivšeg bos.*herc. sabora), a o* tvorio ga je predsjednik bos.*herc. novinarskog udruženja g. Jošo Iva* nišević. On je pozdravio goste i u podužem govoru prikazao ogromnu kulturnu i političku važnost zadaće, koju ima da izvrši naša štampa tako upotpuni djelo oružja našeg i naših saveznika. Zatim su odasCani pozdravni brzojavi Kralju i Regen* tu. U ime grada Sarajeva pozdravio je kongres g. Lj. Novadt, a u ime zemaljske vlade g. V. Mišović. U i* me čehoslovačkih novinara pozdra* vio je kongres direktor praške »Na* rodne politike« g. Vavrinek, a ispred gremija sarajevskih štampara g. Sa* va Sremčević. Zatim su pročitani po* zdravni brzojavi od čehoslovačkog i poljskog novinarskog udruženja. Poslije svečane sjednice povukli su se novinari u malu dvoranu grad* ske vijećnice. Za predsjednika kon* *) Izostalo iz prošlog broja preobilnog materijala. radi Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. i) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i 0os. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kralievstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje s^e vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA“. KancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojaci: Trgppačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZH �Стг-анп 2 — Strana gresa izabran je S a k i b K o r k u t. — Verifikacioni odbor podnio je svoj izvještaj pa je plenum vcrifici* гао 211 glasova. Nakon dužeg pretresan ja primljen na je rezolucija u redakciji referenta Manojla Sokića, da se promijeni redakcija § 14. o štampi, kako je primljena u ustavnom odboru. Kon* gres novinara traži da se ukine ko* lektivna odgovornost. Odgovornost nosi pisac, a ako taj nije poznat od* govorni urednik, koji mora biti re# dovan član Udruženja. Ispred sekcije, kojoj je povjereno ispitivanje izrađenih društvenih sta* tuta, referisao je Krešimir Kovačić. Statuti su s nekim manjim promjer nama primljeni u cjelini. Društvo se zove »Jugoslavensko novinarsko u* druženje« sa sjedištem u Beogradu. Sekcije udruženja postoje u Beogra* du. Zagrebu. Ljubljani i Sarajevu. Funkcionari sekcija ne mogu biti funkcionari centralne uprave. Svaka sekcija predaje centralnoj blagajni 30% svoga kapitala. Novinari vlasni« ci listova redovni su članovi udruže* nj a. samo ne mogu biti birani u u* pravu. Izbor centralne uprave izvršen je po proporcionalnom sistemu i to tako da jc beogradska sekcija birala 5 članova uprave, zagrebačka 7. 1 jub« ljanska 4 i sarajevska 2. Pojedine sekcije predložile su svoje kandidat te, koje je plenum prihvatio i koji su se konstitunsali ovako: Predsjed* nik D. Niko'ajević (Beograd). Se* kretar J. Pijade (Beograd). Potpred­ sjednici: Stj. Parmačević (Zagreb) i Sakib Korkut (Sarajevo). Blagajnik Parežanin (Beograd). Odbornici: Fr. Smodej (Ljubljana), St. Kosovelj (Ljubljana). B. Vodeb (Ljubljana), I. Franić (Zagreb), A. Brozović (Za* greb). K. Kovačić (Zagreb), T. Šle* gel (Zagreb), Zd. Vcrnić (Zagreb), M. Radosavijevič (Beograd). Zamjenici: Zl. Kuntarić (Zagreb* Osijek), R. Pohar (Ljubljana), M. Komadinić (Beograd), D. Maksimo* vic (Sarajevo). Nadzorni odbor: J. Sironić (Sara* jevo). V. Kisić (Zagreb?Split), V. Čcnčić (Ljubljana), Lj. Popovič (Be* ograd) i D. Šijački (Beograd). Zatim se je prihvatio predllog Č e n č i ć a da se apelira na vladu, da zakonitim putem predvidi u dr* žavnom budžetu izdatak jedne tre* čine novinarskog penzionog fonda, drugu trećinu plaćaće prema kolektivnom ugovoru vlasnici listo* va, a treću samo novinarsko udru* ženje. Osnovaće se i bolesnički fond za članove udruženja i nji* hove porodice. Nacrt sindikalne organi* z a c i j e prihvaćen je u redakciji za* grebačke sekcije (Bornemissa). Д> П-ОЛ^З — Frtu Ona je neodvisna od udruženja i i bije, njene specijalne potrebe, ni može se pridružiti rnternacijonalnoj sredstva za lcčcnje ovih rana i za* sindikalnoj organizaciji. i dovoljavanjc njenih potreba. 1 on* Pri koncu je povedena burna ras* da i danas jedan jc opšti melem: na* I prava o rezoluciji komunista i zem* značavanje činovnika, n a j s 1 a b i* ’joradnika, kojom se protestira proti i i h starosrbijanskih činovnika, da obustavi komunističkih i plijenjen ju oni preporode Južnu Srbiju. drugih novina. Prihvaćena je redak* U opštim Cinijama evo šta je naša čija g. Bornemissc (Zagreb), kojom Južna Srbija. Ona se verski ddi na se kongres načelno izjavljuje proti dve ravne polovine: islamsku i hrt* ograničenju slobode riječi pa dolazi* šćansku. Ona prva polovina, islam* lo ono ozgor ili — ozdol. Time jc ska, d&U sc na tri narodnosna ele* kongres završen. U 1 sat gosti su menta: arnautski, srpski i turski. Od otputovali puni oduševljenja kako 1912. god. ova tri narodnosno islam* radi dobra gostoprimstva, tako i ra* ska elementa imaju dve politike: di Ijubežljivosti, kojom ih je primila Arnauti svoju nacionaGno arnautsku i općina i građanstvo. politiku, a Turci -i Srbi musSmani svoju turskodslamsku politiku. Ov* de treba znati i tvrdo upamtiti jed* nu istorijsku istinu; Arnauti su bili na Balkanskom Poluostrvu kroz sva premena nacionalno svesan i bsctljiv narod i tri krvno za* Ministar Drašković o našem ulas* raćenc vere (islamska, pravoslavna i ku u vladu. »Jutarnji List« od 27. pr. katolička) nisu razbile arnautsku na* inj. donio je intervju svoga iz vješt i* rodnu zajednicu kao što jc nisu raz* telja sa ministrom unutrašnjih dje? bili ni razni politički režimi. la g. Draškovićem, koji se o našem Pravoslavni srpski elemenat i on* ulasku u vladu izrazio ovako: »Ulas* da (1912. g.) i sada još bio jc i ostao kom njihovim (muslimana) i jedno* podvojen na dve neravne polovine: ga dijela agrarne partije (dra Voš* na bivše ekzarhiste i na bivše patri* njaka) ne dobiva samo kabinet ne* jaršiste. Ekzarhista je bilo mnogo go dobiva cijela zemlja u* više nego patrijaršista. »OrtodoksaL o p ć e.« ni« Srbi i pod našom nacionalnom Rezolucija zemljoradničke stran* upravom ostali su usamljeni ke. što je prihvaćena na šarajev* kao i pod Turcima i prema Srbima skom zboru od 27. o. mj. glasi ova* ckzarhistima i prema Srbima musli* ko: 1. Najoštrije se osuđuje sklop* manima, i prema Arnautima i prema Ijeni sporazum sa begovima i spahi? Turcima. Drugim recima: verske i jama, te isti smatra protunarodnim nacionalne grupe ostale su i dalje za* i protudržavnim. 2. Smatramo, vađene i otuđene jedna od druge i da taj sporazum ne može danas tako stojcl postojati, te odredbe nije* Lečenje ovih starih rana otežate dne vlade nećebiti moguće su dve stvari: prvo, nedostatak me* poštovati, koja bi htjela sne inteligencije i drugo, nebriga taj sporazum provoditi. 3. centralne vlasti da da Južnoj Srbiji Osuđujemo sav dosadašnji rad sviju barem onoliko koliko ona može da* vlada, koje su o svemu više vodile ti. I ono što je bilo mesne inteligen* računa nego o interesima eela i se* čije u većini je napustilo Južnu Sr* ljaka. 4. Nalažemo našim poslanici* biju: fanatizirovani bugarskom pro* ma, da i od sada neustrašivo, neob* pagandskom školom obrazovani Ja* zirući se desno ni lijevo, zastupaju ničari iz Makedonije emigrirali su u interese sela i da vode neumoljivu ј Bugarsku; turska inteligencija po-* borbu protiv korupcije u državi. 5. I vukla se u Tursku, viđeni Arnauti u Pozivamo sve narodne poslanike, i Arbaniju. Izgleda i nerazumno i čud* koji su izabrani kuglicama seljač* novato, ali je istinito, - centralna kim, da osude politiku svojih partija, naša uprava i onda (1912. 1914. g.) te da zastupaju interese svojih iz* pri uvođenju reda u J. Srbiji ignori* bornika. 6. Pozivamo sve zemljorad* sala je i ignorišc i onu šačicu orto* nike, da odlučno a dostojanstveno doksalne srpske inteligencije! ... Sa i mimo ulože proteste protiv nereda . takvim ogromnim tegobama J. Sr* i nerada u državi, te da zajednički biju prihvatila je naša slaba admi* kao jedan s nama zajedno povedu • nistrativna organizacija sa činovnici* najodlučniju borbu protiv unutar* ma iz starih granica najlošijega njih neprijatelja i državnih crva. 7. kvaliteta! Još jasnije: od 1912. Zahtijevamo, da se prije svega, i to g. do danas mi bismo hteli da u Juž* odmah po donošenju ustava, riješi noj Srbiji upravljamo bez oslona na pošteno i pravedno u prvom redu a* mesno stanovništvo! Ovim sam rekao gdje je ključ za grarno pitanje, a odmah poslije toga pitanie invalida i ratne siročadi, ra? popravku stanja u J. Srbiji: treba tom postradalih krajeva i dobrovo? zadobiti stanovništvo za državnu vlast. I verujte da to ljaca.« nije teško, samo treba znati i hteti! Prvo što treba učiniti to je izaći na susret nacionalnim potrebama Srba (hrišćana i muslimana), Arnauta i Turaka. Sto se trče Srba muslimana (naročito u Sandžaku) mora se tvrdoj nadi, da će on kod vlade po* pokazati i dokazati njima, lučiti onaj efekat, koji zaslužuje sva* da oni nisu ničija raja, da ka trijezna i razborita riječ. Članak njihovu brigu više ne brine ni Čari* g. (temovi ča glasi: grad, ni Drač, već Beograd. Bar to »Put dvojice ministara u Južnoj nije teško! Lako je i s Turcima: njih Srbiji skrenuo je pažnju javnoga je malo; sve što njima treba to je mnenja na zlo stanje u njoj. Pregle* obučavanje dcce u osnovnim škola* dajući članke po novinama i časopi* ma na materinjem jeziku O n i d r u* sima, kao i mere koje vlada predu* ge politikenemaju i ne mogu zima za poboljšanje, izveo sam n e* imati osim elementarne politike za* utešan zaključak: zlo stanje ostalih kolonista u našoj državi. u Južnoj Srbiji ostaće i daje. Druga je stvar s Arnautima. Ja u Ja računam kao pogrešno misije* ovom pogledu stojim još usamljen. nje, da treba upravljati na predvi* Ja ispovedam: mi treba da prihvati* danju; ja ispovedam da treba najpre mo snažno i iskreno kulturne nacio* znati pa upravljati. Od kako je prvi nalne težnje naših Arnauta. Evo put oslobođena naša Južna Srbija zbog čega. Pre svega za to što to za* (192. —13. god.) pa do danas, ja n e htevaiu naši najviši državni interesi. vidim ni znanja ni razume* Arbanija ie naša Irska, ali ona ima van ja prilika u njoj. Ni on* mnogo više potrebe da sc naslanja i da, ni danas naša centralna uprava oslanja na našu državu nego Irska nije pojmila dubinu rana Južne Sr* na Englesku; upravo ona bez ovoga Bilješke. Iz Sandžaka i Makedonije. »NEVOLJE JUŽNE SRBIJE«. Bivši poslanik u privi, nar. pred* stavnistvu i dobar poznavalac prili* ka u Južnoj Srbiji, g. Marko P. Ce* mović, napisao je u beogradskoj »Pravdi« jedan članak, koji ne bi smio ostati nezapažen. Mi taj članak preštampavamo u cijelosti jedno stoga, što odiše pomiri jivošću, a dru* go stoga, što bismo htjeli naglasiti, da ne ćemo i ne možemo nikad odo* briti politiku, koja vještinu uprav* ljanja zamjenjuje grubom silom i u* bojnim oružjem. Ne možemo to u* činiti ni kao ljudi, ni kao muslimani, kojima ne može biti svejedno kako se upravlja sa njihovom jednovjer* nom, a djelomično i istokrvnom bra* ćom. Ne možemo to. Stoga s ushitom pozdravljamo ri* ječi g. Cemovića i njegovom Članku dajemo mjesta u svojim stupcima u Pozdrav iz starog naslona ne može da opstane. Naši južno?srbijanski Arnauti u mesto da budtu kao što su do sad, oruđe naših neprijatelja koji preko Arbanije u* bacuju žaokc u našu državu treba da budu spona prijateljstva između naše države i Arbanije. Sc* date li sc kako je Dušan štitio naše Arnaute? Sećatc li sc šta govori Do* sitcj Obradović o Arnautima? Je* ste, došlo , je ono vreme, koje je predvideo Dositej o amautskom kulturnom preporoda ju i taj kultur* ni tpreporođaj treba da prihvatimo mi preko naših Arnauta! To su glavne linije. Uz njih tre* ba da ide sve ono što zahteva kul* turna državna zajednica. Južnu Sr* biju treba što pre spašavati od nje* ne unutrašnje more i ovoga si* stema upravljanja, koji još najviše liči na okupatorsko koloni* jalni bez državne kolonijalne poli* tikc!...« Na dohvat Švapska drskost. »Slavonische Prcsse«, dnevnik na njemačkom jc* ziku, koji izlazi u Osijeku, donio je u svom uskršnjem broju od 26. ov. mj. (br. 70) uvodni članak pod na* slovom »Uskršnja jaja« (»Oster* eier«), koji je najbezobraznija uvre? da naše države i našeg naroda, ali koji sc nesmetano čita danas po ci* jeloj Jugoslaviji. Taj članak uspore* đuje našu konstituantu sa korpom, u kojoj su razno obojena uskršnja jaja. Da zabaci trag, bekavi i ujed* no glupi autor toga članka uzeo je tobože za cilj svoje satire najprije crveno jaje (komunističko), a za* tim jaje sa lijepo utišanim monogra* mom »R« (Radićevci). Za oba tvrdi, da su kukavićija jaja i da samo re* mete mir i red u korpi. Zatim na* stavlja ovako: »Konačno sliči svako jaje jedno drugome, demokratsko radikalnom, ovo onome, ono tome, ali jao. ako bi se pobrkao red u korpi i jed* no jaje nepažljivo izvadilo. Baš pred uskrs pokušalo se podići nešto ma* lo iz korpe zeleno jaje, na kome je nacrtan gizdavi polumjesec i već je bila nastala zbrka u korpi i izgledalo je kao da su neka jaja o* štećena. Stoga je najbolje pustiti ja* ja, neka leže mirno jedno do drugo* ga a najkorisnije bi bilo, kad bi se svako jaje turilo u kutijicu od kadi* fe. U kadifeli kutiji ima svako jaje, pa čak i pokvareno, priličan izgled, jer sama kutija čini dobar utisak. Jaja su kako je poznato okrugla. Ona se daju teško uspraviti. Jaja leže uvijek potrbuške. Aili već je po? kojni Kolumbo riješio, kako se jaja uspravljaju. Jedan mali uda* rac u temelj i ono stoji mir* no. Niko taj problem ne bi mogao b o1j e г i j e š i t i i t a m c t o d vrijedi i danas. Uskršnja jaja važe samo na us* krs, a naša korpa s jajima treba mnogo dulje da traje.« Nadamo se, da mi nismo prvi, koji smo upozorili na ovaj smrdljivi napadaj na naš cijeli narod, na koji se ne može dosta oštro reagirati. To kužno mjesto bi trebalo odmah te* mdljito raskužitu Naši dopisi. Derventa, 29. marta 1921. Povodom učinjenog sporazuma i ulaska u vladu gg. Dr. Mehmed ef. Spahc i Dr. Ilamdi ef. Karamehme? dovića otposlana je spomenutoj go* spodi ova brzojavna čestitka: »Naj* srdačni je čestitamo, uvjereni da će i daljni Vaš rad biti na dobro i ko* rist naroda i domovine. — Halepo? doba Jest stalno dobar i uvjek prftnai, pravi Schichf-sapun sa znakom: „Jelen" koji rlješava svaku domaćicu muke I brige oko pranja. Dobiva se u poznatom levrsinom kvalitetu u k madlmi od kile. Zastupnik za Bosno i Hercegovinu Htbert Vita Ш, Sarafevo, Despića ni. 1. * �- - Rro< vić SmAijiilefcndija, Alagić Šukrija, (žsinanbcgoviić MehmcdaUubeg, Ali* bogović Uzeirbcg, Husejinčehajić Avdaga, Karahcgović Sulejmanbeg, Hadžiabdić Numanaga, Kapidžić Za* jimaga, Avdič Bcčiraga, Čerimagić . Abmetaga, II. Omeragić Ibrahima* ga Mahmutagin, Braća Mulabegović, Jusurfbegovič Mustajbeg, Husedži* nović Mustafaga, I ladžihasanović Muharembeg, Šaćirbeg i Bećirbeg, Hadžidcrvišagić Hadžaga i Avdaga, Braća UđvarOć, Mulabegović Sulej* manbeg, Muhamedbeg i Hamzabeg, H. Omeragić Ibrahimaga, sahadžija, Braća Đonlagić, Smajilović Ali*Ha* fiz. Braća Kapetanović, Donlagić Mahmutbeg i Rustanbeg, Braća Gra* -daščević, Fiiipovič Alibeg, Havur* ■dić H. Mustafa, Muratagić Ago, Dr* liević Hamdi ef., Ibrišagić Pašaga, Kapetanović Mostajbcg, Hafizović* Pelcsič Kasim, Gradaščevič Mah* mutbeg, Krupić Mustajbeg, H. Juso Pesach, Isakagić Hafiz Hamdija.« Gornji je brzojav, na kojem su •potpisani i neki koji nisu pristaše organizacije, ujedno i najbolji do* ’kaz, na kako je dobar i oduševljen pri i em naišao sporazum s vladom g. Pašića te dosadanji rad naših narod* nih posOanika među derventskim muslimanima, a osobito među zem* ijoposjednicima. kojih razmjerno u •ovom kotaru ima najviše. Sigurno ■će se i u nas i na drugim mjestima naći pogdjekoji, koji će i ovom pri* likom rogoboriti i govoriti protiv ra* da naših poslanika i učinjenog spo* ■razuma, ali to oni čine samo iz ina* da i kaprica, jer su to Organizacija - .PRAVDA* i njeni poslanici postigli. Na prigo* vore ovakih inačija i kaprici joznih Ijtnli nc treba se obazirati, jer se zna da oni niti koga zastupaju,- niti se njihova riječ danas medu islamskim svijetom sidžili. Islamski svijet širom Herceg*Bo* snc sigurno će kao i mi u Derventi odobriti rad vodstva Organizacije i našeg poslaničkog kluba, jer se ovim sporazumom potpuno likvidira ag* rarno pitanje u B. i H., koje je do sada priječilo svaki naš rad na dru? gim poljima i bilo kamen smutnje medu jednokrvnom braćom. Tim^ ujednol dobivaju muslimani prilično velik kapital, koji će, ako budemo dovo-lj.no svijesni. svoga položaja, moći ne samo nama muslimanima nego i cijelome narodu donijeti ve* like koristi u budućem razvoju kub tumog. ekonomskog, industrijskog i trgovačkog života naše domovine. Stoga bi trebalo vodstvo Organi* zacije i naš poslanički klub da se po* brinu, da dobiveni novac bude naro* du sačuvan te da ga na zgodan na* čin nastoji organizovati. U vodstvu naše Organizacije i u našem posla* ničkom klubu ima hvala Bogu sprema nih ljudi različitih struka, pa neće biti teško, da se u tom pogledu iz* radi nekoliko zgodnih predfoga, ko* je bi trebalo poslati mjesnim odbo* rima, da ih u širem krugu rasprave i izvide, kako će to svijet primiti i ko* ja bi se svota eventualno u svakom mjestu za to mogla naći. Uvjeren, dragi uredniČe, da ovo moje mišljenje neće biti bez koristi Dervenčanin. selami Ti Glasovi štampe o našem držanju Progovorio je o nama i vođa hr* vatskih republikanaca, g. Stjepan Radić. U svom »Slobodnom Domu« od 23. marta prikazuje pod punim potpisom »kakve su stranke na konstituanti?«, pa se o našem klubu ovako izrazu je: »Šesti je klub muslimanski. U njem su 24 zastup* nika iz Bosne i Hercegovine. Od to* ■ga je 10 Hrvata^repub’.ikanaca, 10 i .1M>lu*Hrvata i — poiurepublikanaca, dva Srbina*kraljevca, jedan polu* Srbin kraljevac i jedan Jugoslaven kraljevac. Hrvati republikanci sami su posve mladi ljudi, svi ispod 30 godina, te su od prirode skromni, a radi teških bosanskih prilika p r e* više oprezni, čak i plašljiv v i. Ako i oni pristanu na trgovi* nu, koju je ovih dana Pašić sklopio s njihovim vođama i po kojoj bi o* na 24 muslimana za 1200 milijuna kruna i za dvije ministarske stolice u Beogradu i za tri Padine stolice u Sarajevu osigurali Pašiću većinu za batinaški ustav, ako i ovi muslimani, Hrvaturepublikanci na to pristanu, ne će sc ni oni smjeti pokazati pred svojim seljačkim muslimanskim na* rodom, ko j i je isto tako repu* b 1 i k a n s k i, kao i seljački narod u Hrvatsko j.« Ako petlja i za nevolju mu je! Radić je svojom politikom došao u ćorsokak, pa nije nimalo začudno, ako svoje zaluđene pristaše pita o-b* manom, da je u našem k’ubu deset pritajenih republikanaca. Čudimo se samo njegovoj drskosti, da na jed* nom govori o desetorici polu*Hrva* ta, premda je prije dva mjeseca sa* svim drukčije pisao i tvrdio, da se naš klub sastoji od 21 Hrvata i — 3 muslimana! Čudimo se.... Da nedošljednost bude još veća, u istom se broju »Doma« daje i ob* razloženje našeg postupka, pa u rub* rici »Političke vijesti« stoji i ova glupost: »Političku trgovinu osobite vrsti učinio je predsjednik nepotpu* ne vlade Pašić s vodstvom musli* manskih zastupnika iz Rosne i Her* cegovine. Po toj pogodbi vlada će tomu vodstvu odmah isplatiti 1200 milijuna kruna kao odštetu za begovska zemljišta; dvojica musli* mana bit ćc u Beogradu ministri, a trojica na vladi u Sarajevu. Tu je tr* govinu Pašić učinio na savjet Engle* ske i Francuske, koje mu poručiše, da muslimanske krugove svakako treba odštetftl i na ta i način musli* mane umiriti i zadovoljiti.« Veću ie glupost teško i zamisliti, a kamo li izreći, no Radić je i u tom učinio Iznimku, pa nastavlja ovim riječima: »Muslimansko vodstvo pri* stalo je na trgovinu zato, j.er se boji, da bi inače radikali sami pre* uzeli vladu u Bosni, i da bi muslima* nima bilo još gore nego im je danas. Uza sve to muslimanski zastupnici ne će se poslije ove trgovine smjeti ni pokazati pred svoje republikanske izbornike.« Za leđima nam i Engleska i Fran* cuska, pa ipak se bojimo radikala! I još ima ljudi, koji ne dvoje u zdra* vu pamet Stipice Radića? ... * »Sloga«, organ braće Grđića — Vasilja i Šćepana — posvetila nam je u broju od 23. marta uvodnik »Sporazum s muslimanima«, koji po* čin je ovom jadikovkom: »Vijesti iz Beograda javljaju da je sporazum s muslimanima postignut i da će mu* slimani unići u vladu. Njihov ulazak u vladu plaćen je nepovoljnim rijesenjem agrarnog pitanja. Bitka u pogledu agrara izgublje* n a j e. Ova vijest bofao će odjek* nuti u srcima svih težaka Bosne i Hercegovine i svih prijatelja njiho* vih.« Svih prijatelja!... Nastavljajući veli »Sloga«: »Na* čelo, da zemlja pripada onome ko je obrađuje nije izvojevalo po* b j e d e. Zemlju treba platiti onome na koga je unesena u gruntovnici. To je prvi poraz. Visina svote koja je određena za zemlju velika j e. To je drugi poraz. Milijarda i dvije stotine mihjona kruna ima da se plati za zemlje što su pod kmeto* pravom i beglučke koje jedan te isti težak obrađuje više od deset godina. Ako se uzme u obzir da zemlje pod kmetopravom i beglučke koju težaci obrađuju deset ili više godina na kmetstvu sličan način imade sedam do osam milijona dunuma onda svo* ta kojom je plaćen jedan dunum o* ve zemlje iznosi po prilici sto pede* set do sto sedamdeset kruna na du* num poprijeko pa bila zemlja orani* ca, bila kosanica, bila šuma ili šika* ra ili krčevina, bila rodna ili neplod* na. Ako uzmemo u obzir da sc naj* bolja zemllja u Posavini prije rata ot* kupljivala po 40 kruna na dunum onda vidimo da je određena za svu zemlju poprijeko četiri puta ve* ća cijena od cijene najplodnije zem* Bekrije rata. Više od dvije trećine zemlje otkupilo se prije rata po ci* jeni ispod 20 kruna dunum, te se nrema tome vidi da je ova poprijc? ka cijena veća nego — osmero* struka cijena najvećeg dijela zemlje prije rata. Bilo je prije rata ': iI ; iI I Странл — ^'апч 3 otkupa i po 5—6 kruna po dunumu i muslimanski zastupnici povratiti te se prema tome vidi da je ova po* onamo, gdje su prije bili, pa će za* prijeka cijena po nrilici trideset pu* jedno s drugim protivnicima cen* ta tolika kolika je bila cijena zemlje tralizma započeti borbu za praved* najjeftinije prije rata. Mi mislimo i nije uređenje države.« Ovaka se kritika može podnijeti. da nije bilo krvi prolivene i da sc zemlja nije n a s a b 1 j i (!) dobila i da naš težak nije prepatio sve što je prepatio i čak da se svjetski rat svršid pobjedom centralnih vlasti, ni tada agrar nc bi mogao ostati ne* riješen ni tada ne bi zemlja bila Karlo Habsburški u Madžarskoj. skuplje plaćena nego je gori uglav* Bivši car Karlo stigao je 27. o. mj. Ijeno. u jutro u Sombatelji. Tu je bio slu* Moglo bi nam se reći: Mi danas čajno (1) predsjednik vlade Teleky. nemamo posla sa neprijateljima. Svi Pukovnik Lehar, komandant divizi* ovi ljudi koji će dobiti novac za jc u Sombatelju, dao mu je dva au* zemlju naši su državljani. Ne treba tomobila na raspolaganje, u kojima da im nanesemo štetu. Treba da od je car Karlo istog dana u društvu s njih načinimo zadovoljne i odane predsjednikom Te’ckvsem došao u građane našoj državi i za to se nji* Peštu admiralu Horthyu. Savjetova* ma i dalo možda i vise nego bi tre* nje kod Horthva trajalo je više sati balo. Na to bi samo imali da odgo* između Karla, Horthva, Telekva, vorimo: Socijalna pravda treba Andrassva, Bcnickog i Siratya. Po da se zadovolji. Onaj koji je vijeko* savjetovanju Karlo je otputovao u vima zemlju zalijevao svojim zno* Sombatelji, gdje se sada nalazi. On jem treba da je i dobije. Bolje je i je tražio vlast od Horthya, našto je pravednije zadovoljiti mase nego ovaj odgovorio, da on sam ne može pojedince. Ko bude riješenjem ag* to učiniti. Kad je Karlo na to pri* rarnog pitanja nastradao može mu mjetio: »Pa vi ćete me sad zatvori* država naknaditi štetu ali to se ne ti«, Horthy je odgovorio: »Za hilja* može i ne smije priznati bezima bez du godina Madžar nije nikada sta* razlike da li su nužni illi nijesu. I što vio ruku na svoga krunisanoga kra* je od svega najgore: mi smo čvrsto lja.« Narodna Skupština sastaće se uvjereni, ovako riješenje pitanja 5. aprila, da riješi pitanje cara Karia. neće privući muslimane Povratak Karla i Rumunjska. Jav* našoj državi niti će oni osim ljaju iz Bukurešta: Rumunija će obaveze koju su preuzeli u glasanju smatrati kao casus belli (slučaj rata) ustava promijeniti svoje raspo* povratak Karla na madžarski presto. loženje i svoje držanje Obustavljena grčka ofenziva. — prema državi. Rimska »Tribuna« javlja iz Smirne, Mi mislimo da su državnici iz Sr* da je grčka ofenziva obustavljena do bije na prvom mjestu imali pred o* nove odredbe. Međutim pariški li* čima cilj da ovom darežljivosti jed* stovi objavljuju vijesti iz Londona, nom za svagda zadobiju muslimane. da je carigradska vlada protestova* Koliko mi poznajemo većinu musli* Ha kod velikih sila saveznica protiv mana oni su se u ovom cilju grdno grčke ofanzive, stavljajući svu od* prevarili što će pokazati naj skori ja govornost na Grčku radi eventualne budućnost. Muslimani će i od sada komplikacije. kao i do sada raditi na vjerskoj bazi Iz svih vijesti izgleda, da su Grci i nastojaće i od sada kao i do sada opet sa svojom na veliko zasnova* da vode politiku, ne načela, nego nom ofenzivom doživili neuspjeh. poliftiku naplaćivanja političkih u* Buna u Tripolisu. Kao da je Ta* sluga. I za ljubav ovakih saveznika lijanima malo domaćih nevolja, žrtvovan je interes našega težaka. proti njima ustaju i muslimani u Tri* Čovjeku moraju oči da sta* polisu. Na čelu im je Azam bcj, do n u, mora da se pita: je li ovo san ili sada pristaša Italiie. Izdao je nroglas java, je li moguće da sc ovo dogo* da sada misli drugčije, da Tripolita* dilo poslije oslobođenja. Dogodilo niia pripada Trinđ’itancima, koji se. Zašto se dogodilo? Je ili bila dr* traže svog emira. Talijanska štampa žavna nužda? Nije.« s tog razloga bijesni protiv musli* Prenosimo gornje retke ne stoga, mana. što bismo poklanjali kakvu važnost gosama ovog listića, već stoga što hoćemo da upremo prstom na — drugo izdanje Radića. Šćcpan Gr* đić načelnik je prosvjetnog odjelje* nja naše pokrajinske vlade, pa ipak se. njegov listić ima obraza nabaci* vati na naše državijansko osjećanje i govoriti o tom, da je zemlja jed* nog dijela naroda na sablji dobive* Inna lillah! Jučer nam preseli na na! Kako ii to gospoda Grđići zami* ahiret i Ibrahimaga H. Baščaušcvić. šljaju svoju ulogu? Nestade nam slatkog i simpatičnog Na daljnje razlaganje ne ćemo se »druga«, nestade jednog od glavnih osvrtati; ono je jedna tužaljka nad stupova našeg »Merhameta«! Šta neuspjehom demokratske stranke u znači taj gubitak, teško je reći u ne* Bosni i mi mu nemamo dodati ništa koliko riječi, što ih ima da rekne drugo, nego izraz iskrenog veselja rastuženo prijateljsko srce. To će radi toga, što se Šćenan ovaj put ne najbolje osjetiti naša sirotinja, kojoj će sakriti za svoj »činovnički« polo* je merhum pomagao u svakoj prilici žaj.... i na sve moguće načine. Esnafsko dijete, bez škole i kakve »Narodna Sloboda«, glasilo hrv. obrazovanosti, merhum bdjaše in* pučke stranke u Hercegovini do* karnacija čestitosti i marljivosti, a* nijela je 23. marta uvodnik »Loš po* gilnosti i zamjerne energije. Nije litički pazar«, u kojem govori proti znao šta će to reći: teško i nemogu* našem sporazumu sa vladom i iznosi će; nije znao šta će reći: šuštati i sumnju, da će nas vlada izigrati. U* malaksati. Pun idea'izma i samopri* dara na »demokrate«, koji su »ovim jegora, pun vedrine i bratskog pra* pazarom dali sebi svjedodžbu poli* stanja. Znao se je snaći i s mlađim tičkog nepoštenja« i ističe da su za i sa starijima; znao je raditi kao ni* pristup u vladu najviše radili Kor* ko od njegovih vršnjaka; znao pri* kut i Karamehmedović. Drugim ri* ložiti kao malo ko u dragoj mu i sr* ječima: Ne zaboravite to, Herce* cu prirasloj čaršiji. Znao je i za* govci, pa im okrenite leđa! List za* plakati, ali ne i potužiti se; za* tim ističe, da »drugi neki zastupnici mjeriti se, ali i zamoliti za oprošte* u samoj muslimanskoj stranci gle* nje. Bijaše temperamentan, ali isto* daju na sve to prijekim okom«, pa dobno i povratljiv; odlučan, ali i završuje ovim riječima: strpljiv. I nježan do skrajnosti. Iznijeću »Mi se nadamo, da će doskora u muslimanskoj stranci pobijediti oni samo jedan slučaj. Sjedimo u kiraet* ljudi, koji hoće da ostanu vjerni hani. On nešto tužan i povučen. svojim izbornicima i da se bore za Sta je, druže? pitam ja; šta su ti to pokrajinske vlade. Nadamo se, da nešto lađe potonule? — Šuti. Kad ni muslimanski izbornici nc će ni* sam ponovio pitanje, pogleda me i kada ostaviti ovih svojih p г a* odmahnu rukom, a oči gotove da vih prijatelja, koji niiesu za* zasuze. Povukoh ga u kraj i opet dovoljni s pazarom Karamehmedo* stavih svoje pitanje. Kolebao je, ali vićevim i Korkutovim. Ne treba bi* na moje nukanje otvori mi »svoj ti prorok, da pogodiš, za koga će se dert«. — »Danas sam nosao »Mer* ovaj pazar loše svršiti. Onda će se hametovu« kašicu, pa sam nagrai* Politički pregled. ' i i Sjetite se „Gajreta"! Domaće vijesti. �sao. Zaiskah od jednog samo dvije krune, a on mi opsova....... Malo mu i to, već dodade: »kn Zna šta vi radite sa tim parama«. Biva sam i lopov. Ne ću više ni kupiti.« I za* plaka ko malo dijete. 1 ješio sam ga i govorio da stvar uzima previše tras gično. On se zamislio pa će najede nom: Imaš pravo. Moje su ruke či₽ ste, nijjet ie lijep, a on nek govori šta hoće. Nastaviću. Sjutra mi reče, da se je halalio sa svojim čaršilijom. »Vratih inu nje* gove dvije krune i htjedoh metnuti svojih dvadeset. Oprostih mu psov* ku i zaiskah halala, jer je imao pra* vo — da vod: kontrolu. On se popis* manio, pa se izgrlismo.« Eto tako je radio, tako jc uspijevao. I u stvari* ma »Merhameta«, i u stvarima »O» svitanja«, i u stvarima organizacije. U svemu. Neka ga Svevišnji nagradi svojim merhametom, a ucviljenoj porodici dadne sabri džemil. Nesta'o djeteta. Ima već preko dva mjeseca, kako je nestalo Asifa Uzunovića, dječaka od 14 god., sina Мијге Uzunović. Sarajevo, Ašiko* vac ul. br. 35. Policijska istraga je bila dosada bezuspješna. Ako bi ko slučajno znao šta o djetetu, neka ja* vi na gornju adresu. Filmske predstave o tuberkulozi. Zdravstveni odsjek u Sarajevu pri* ređuje 10 si lm ^predstava o tuberku* lozi za školsku mladež i 4 predstave za građanstvo. Ove zadnje održaće se dne 3., 10., 17. i 24. aprila u 11 sati prije podne u ApolosKinu, koji svo* je prostorije u tu svrhu stavlja bes* platno na raspolaganje zdravstve* nom odsjeku. Upozoruje se gradan* stvo na ove zanimljive i poučne predstave, koje će biti popraćene tumačenjem po stručnjaku4icka.ru. Ulaznice se dobivaju besplatno kod Vratara III. vladine zgrade. Za svaku predstavu izdaje se 500 ulaznica. U* čenicima ne će se izdavati ulaznice, jer ovi po' azc korporativno u Kino. Previše molbi za besplatnu vožnju. Ministarstvu saobraćaja obraćaju se molbama razna državna i privatna nadleštva, državni službenici, javne institucije i društva, u kojima mole besplatnu povlašćenu vožnju na dr* žavnim željeznicama i brodovima za učesnike raznih svetkovina, izleta i drugo. Stoga ministarstvo saobraćaja izvještava sva nadleštva i organe u* stanova, kao i korporacije, udruže* nja, da ono apsolutno nije u moguć* stvu uvažiti takve učestane molbe zbog sadanjih saobraćajnih pri ika i nedovoljnih željezničkih prihoda, koji i pored povećanih voznih tarifa još nisu u mogućnosti, da svojim pri* hodima podmiruju svoje ogromne rashode, pogledom na izvanredno veliku skuneću. kako radne snage tako i materijala. Prema svemu ovome podnošenje ovakvih molbi treba svesti na mini* mum za najhitnije potrebe, jer u protivnom to će ministarstvo biti prinuđeno, da ukine sve povlastice ove vrste tim prije, što smatra, da u ovoj eri napornog svestranog rada na obnovi i unapređenju zemlje ni* je vrijeme priređivanja zabava, kon* ccrata i ostalih proslava. Uplate u čekovnom prometu. Pri* mamo od ravnateljstva poštanske štedionice: Da se iziđe u susret vla* snicima čekovnih računa u kraljevi* ni, a opć.nstvu dadne prilika, da pot* puno iskoristi čekovni promet, odre* dilo je ministarstvo pošta i telegra* fa, da se pečani cd 1. aprila 1921. sa j>oložnicama čekovnog ureda u Za* grebu i Ljubljani, kao i sa onima po* štanske štedionico u Sarajevu može uplaćivati kod svih poštanskih ureda u kraljevini, izuzev Srbiju, Crnu Go* ru i Dalmaciju, gdje još nije uveden čekovni promet. Na ovaj način moći će se sa po* iožnicama vršiti sve uplate za vla* snike čekovnih računa na čitavom području kraljevine, izuzev gornje tri pokrajine, dočlm će plaćanja po* štanskim uputnicama otpasti. Stoga poštanska štedionica skreće pažnju svojih vlasnika ček. računa na gor* nje naređenje time, da svoje mušte* rije o tome obavijeste i da im sprc* me dovoljnu količinu polaznica, ka* ko bi mogli obavljati sva plaćanja za njih isključivo pomoću položni* ca, a nc pošt. uputnica. Broj 274 — Ј.РАВДА- — „PRAVDA* Strana 4 — Страна Poštanske uputnice, koje stignu iz Srbije, Crne Gore i Dalmacije za vlasnike ček. računa, prcuzimaće i nadalje post, štedionica«, dočim u* putnice, koje st gnu iz ostalih dijelo* va kraljevine nc će poštanska ste* dionica preuzimati, nego će ih ustu* pati vlasnicima ček. računa, da ih oni sami unovčuiu Trpite li od reumatizma, ili od u* loga? Mazanje Fellerovim pravim i Elsa fluidom pravo je dobročinstvo 1 I 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne i boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trebate li blago, pouzdano tiera* juće sredstvo? Fellerove prave Elsa* pilule vrše svoju dužnost! 6 kutija 18 kruna. - Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 9 kruna. Švedske že* ludčane kapljice 1 velika boca 20 kruna. — Omot i poštarina poseb* no. ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Eslatrg br. 310, Hr* vatska. E. ŽELJEZNIČARI! »Srpski Željezničar« od 22. marta o. g. donosi radosnu vijest, da je naš poslanik kontrolor južne željez* niče gosp. Ivan Držić angažovao ve* liki broj narodnih poslanika za in* terpelaciju, koju jc preko predsjed* nika Naredne Skupštine uputio g. ministru saobraćaja. Ova će inter* pelacija biti dne 8. aprila parlamen* tu podnesena, a tražiće se neodloži* vo sprovađanje željezničarske služ* bene pragmatike, koju je centralni odbor Udruženja Željezničara S. H. S. pred dulje vremena sa komisijom ministarstva saobraćaja izradio. Osim toga tražiće se iz sredine par* ; lamenta satavliena stručnj цска ko* . misija, koja će istraživati uzroke že* Ijezničkog zastoja i totalno nesređe* nih prilika. Narodni poslanici, svjesni značaj* ne uloge, koju željeznice u narodnoj I privredi igraju, znati će i htjeti bu* dućnest nas željezničara i naše po* rodice obezbi jediti — o tome smo sigurni -- a dužnost je svih svjesnih i razboritih željezničara, da se po* kažu njih dostojni. Svi, kojima je na srcu staleški in* teres. red, rad i mir, pokazaće se so* lidarnim ustupanjem u narodno U* druženje Željezničara Srba, Hrvata i Slovenaca. Željezničari! 8. april je pred vra* tima, kojeg će se dana rješavati sud* bina nas sviju, na nama je da potpo* mognemo dobru volju najvišeg na* rodnog foruma: jačajmo našu na* rodnu organizaciju neustrašivo i bez svake predrasude. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Nc zaboravite zabilježiti! fotografski atelier u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) Murad f Karahasanović. ffluslimansh prom t a b пћа dioni kj cf šno Bol H upj traži upravitelja vrsnu silu — sa višegodišnjom samostalnom, praksom — osobito vješta u robnom poslu. Ponude sa uvjetima kao i sa svim doku­ mentima slati na upravu banke do 30. aprila ove godine. 176 Nešto i za Vas! KhcloiiMlna njena ljepote. Izvrsna naravna njega kose. Želite li racionalno njegovati lice, ruke; odstraniti prištiće, sujedice; hrapava opora kola učiniti svježom i elaetič .om, u(M>trvbljujto FELLEROVU PRAVU POMADU ZA LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15 —. ELSA-TOALETNE-PA6T1LE, 1 kutija K 10'50. Pomada aa usnice po K 2'— i 4‘—. Porast ково unapređuje, koža na glavi krijepi, od čelavoeti i prerano sjedine čuva FELLEROVA TANNOGHINA PO- Idoiđ svih sapuna. jest FELLEROV LJILJ pOV MLIJEČNI SAPUN K 19- —, TEKUĆE UlIJANOVO MLIJEKO K 12i 15’ , najfiniji glicerin K 6 — i 30'—. Vneelin po K 3 7-_ i 12Neškodljivi puder za lice u vrećicama po - K 5' Rumenilo, 10 omoti ću K 2»г- . Puder gospogje, hrja sc u to razumilejeet pravi DraKLUBERA HEUA-PUDER bijel, гова- Velike elegantne katije K 24' Protiv tjelesnoga znojenja djeluje pouzdano FELLEROV WELSA“FRAH Z \ POSIPANJE, 1 kutija K 10'50. Što je KLSA-FLUIi>, to se zna! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce K 42-—. Kurje oči Za usta 1 zube! bradavice, ž djeve odstranjuje se teme­ ljitoj brzo FELLEROVIM TURISTIČKIM MELEMOM „Екн“ u kutijama po K 5’— i 7 50 i FELLEROVOM TURISTIČKOM TINK TUROM „Е)еа“, 1 bočica K 10’—. Hega-aubni prah sa kirikom, 1 kutija K 20’—, 1'ra Heidera prah za zube 1 kutija K 6'—, Elsa voda za usta K 30, četke za zube počatnM od K 20—. Protiv gamadi Fini parfemi francuski, originalna boca po K IO1—; na vagu prema količini počamAi od K 20’—; Sachet (mirisavi jastučić aa rabeninn) K 8'—. kao niuha, buha, etjenica, rusa, djeluje pouzdano i temeljito EL8A-PRAH ZA Gamad. Velika kutija K 15' . Tinktura za utjenice K 30‘—, Naftalin počamfii od K 2'—. Šta se svaki dan treba? Engleski melem K 2' , L/soform K 30, pravi Lyeol K 30’—, kompletni iiigatori najfiniji K 150'—, Kainfor K 3' , Kam* forne kugle K 5' , arnika po K 6'— i 30’—, Crnoggričin miria za sobu K 35, Malinov sok K 30'—, Kineski čaj po teiioi počanići od K 3' — ’ Koti upita treba svagda priložiti poitausko biljege za odgovor. Miševi I štakori! Otrov za inlSeve K 8' , otrov koru K 8'— i 10’—. za Šta­ Omot i poštarina računaju se PO-EBNO, ali što jeftinije. Što vlAe se na jedan puta naruči, to se manje ovim troškovima poskupljuje roba. Narudžbe adresirati na: EUGEN V. FELLER, ljekarna Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. ® iK Ж Ф i® iK Ф i® Ф Si i® Preporučujem za pčele >je se nalaze kod mene na skladištu, rza otprema uz najpovoljnije cijene. ilhmEd Rezakoiić, stolar FOJN1CA (kod Kreševa) Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih apaiata i potrebštma. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebStina i spužvi. Skladište svin mineralnih voda i t.d. Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod ,9Mje*eca“ BaščaršijĐ, Hotel Ghazi AHMEDA TATAREVIĆA snabdjevena je svima ljekovitu*, pa se preporučuje svima muslimanima. Ima taze ribljeg zejtina (bolukjaga , balsama za guta. Epilepticon protiv padavici, hopove za kuovet sa isneinogle mnžke starije osobe, katran soji-voda protiv kaftlja, plućnog katarha 1 tuberkuloze, Obriol inast za skidanje dlake, otrcv za miševe, serail pomada i porcellan pcmada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad usni u malo veća količinu. Br.Lhoj opš ini <i ZvjFdiftu potreban je jedan odžačar (majstor ili pomoćnik). Reflektanti neka se pismeno jave uz oznaku usiova. 171 Važno za pušače! ,,Merhametu Znameniti najfiniji Gigarpapir može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz snižene cijene na velik \ nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 telefon br 97 i H Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. Prcporučova se svakome, da puši s^mo taj papir. Ravnateljstvo. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ ♦ PAPIRNiCA ♦ t HAMDIJE KOPČIĆA , ▲ preporučuje svoje bogato stovarile * svih vrsta papira, kancalarljskog I ♦ školskog pribor«. — Naručbe ee ▲ obavljaju brzo i točno. 2 Cijene umjerene. I Sarajevo, Štrosmajerova ul. TeL 618 MADV Zk PORAST KOSE „ELSa“, 1 veliki porenlanski lončić K 1>— JAKI KATRANOV SAPUN Z\ GLAVU K 14, M tOJARSKl HRKOMAZ po K 6 — i 8'—, NEŠKODLJIVA ulja aa kosu, orahovo uljo, mala boca K. 6 -, velika K 30‘—, ŠAMPON za pranje kose K 4' —« I т ♦ X л Želite li kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! Bila ona od nikla, ocjeli. srebra ili zlat i, sva­ ka će Vas zadovoljiti. Takodjer lanci, pi­ ste je, naušnice, svako'aki, darovi i putrebsline kao nožed, aparati za brijanj«.. škare, novčarke, nažigaći. diamanil za re­ zanje stakla, sve dobro I jeftino naći čete u cijeniku tvrtke 8. Su’toer u LjuĐIjaDi Ш. 706, ♦♦♦♦♦ Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štampanja Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/428b71b7ecd00cfb642f1301ee7c630f.pdf 044dc0ec0cf720a5c116df9eacf2da0e PDF Text Text Pojedini broj K. 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K <50.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛС 915 Broj 37 (275) Šta sada? Naš sporazum sa vladom g. Niko* le Pašića likvidirao je jedno pitanje, koje je nekoLko decenija prošloga i oba decenija ovoga stoljeća uzro* i kovalo neprestane trzavice i spreča* valo pravi an život medu braćom, ! koja su podijeljena na tri vjere. Ag­ rarno pitanje u Bosni i Hercegovini, koje kroz punih sedam decenija uz* rokuje sve nemire i trzavice, ko je je kroz toliki niz godina zavađalo je* dnokrvnu braću pravoslavne, kato* like i muslimane, potičući na mržnju jedne proti drugima, ovim je sporan žurnom d.gnuto sa dnevnoga reda. Stagnacija u našem prosvjetnom i razvoju, u našem političkom životu, kultunio^ekonomskom radu, ukratko u svemu ima se tražiti u ovom ne* sretnom pitanju. Kmet, nije htio va­ ljano zemlju obrađivati, da aga ne dobije prihoda od zem’je; aga se opet pouzdavao u kmeta pa se nije laćao drugih sredstava za život i ta* ko su propadali — jedan i drugi. Da je ovako dulje potrajalo, ko zna gdje bi se ova nevolja ustavila! U času kada je našoj jedinstve* noj državi i našem oslobođenom na* rodu najpotrebniji mir i poredak, našem je klubu usp’elo da stvori ve* liko djelo sporazuma sa strankama većine, na Čelu kojiih stoji čovjek ri* jetkih državničkih sposobnosti. O* vaj sporazum spada nesumnjivo me* đu najveća dje’a, ko;a su se od oslo* bođenja do danas izvela, jer je dr* žavi prijetila s trašna kriza što od destruktivnih elemenata iznutra, š^o od neprijatelja izvana. Naš je dakle klub svojom realnom politikom spa* sio državu ođ teške krize i time po* kazao, da muslimani spadaju među one elemente, ko ji cVu državu hoće i vole, te da je jedini njihov zahtjev jednakost i pravda za sva# k o g. Prihvativši snorazum, naš je po* slaničkr klub učinio jedno veliko pa? triotsko dielo prema svojoj domo* vini, a prilično se je odužio i svojim biračima, jer hiljada i toliko stotina miliiona kruna, koje će dobiti naši birači u rme odštete za kmetovske i kmetsvu slične odnošaje nije baš tako neznatna suma. Istina, namet? nut irn »е i jedan težak posao, jer taj kapital treba organizovati i privesti u narodnoegospodarske svrhe, da se nadoknadi gubitak, koji muslimane zadešava sa gubitkom zemb’e. Mno* ga će naša porodica ostati bez zem* ?je pa joj se mora stvoriti novi iz* vor privrede, od koie će živjeti. Mo* ra ioi se omogućiti da organizova* niem kapitala razvije obrt, trgovinu i industriju, s čme će se mus’imani ma omoguć ti mnogo ljepši, ugodni* ii i blagoslovenm život, nego onda kada su izgledali varićak žita sa svo* jih mršavih selšta. Bosna je zemlja u kojoj se nrostnru plodna polja, o* ranice i livade, ali i buine šume, kra* sne rijeke. Pored toga ona u svo« j o ; utrobi krije .silno bogatstvo муслиманске организације. Sarajevo, četvrtak 7. aprila 1921. (28. Redžeba 1339.) svakojakih ruda. Tu su dakle svi uv* jeti za industriju i njen napredak; tu je i naša budućnost. Industrija i trgovina, podigle su Englesku, koja danas diktira cijelom svijetu; trgovina i industrija podige* še Njemačku koja i nakon ovoga velikoga sloma osta’e moćna r jaka; industrija i trgovina stvoruše blago* stanje Sjeverosameričke Unije, koja je stotine hiljada naših iseljenika po* digla od ob.čnih radnika do stepena koje im daje odlično mjesto u ljud* skom društvu. Na trgovini i indu­ striji temel ji se i budućnost naše kra* ijevine, a naročito islamskog ele* menta u nioj. Naša je kraljevina zasad isklju­ čivo agrikulturna. Naš narod živi od onoga što mu sa Božijim blagoslo* vom nikne iz zemlje. No u buduće treba da otvorimo i utrobu svoje ze* mlie, pa da iskoristimo i ono što je Bog u zemlji stvorio; da iskoristi* mo i ono veliko bogatstvo, koje se u zemlji krije. U utrobi naše zemlje krije se srebro, zlato, olovo, bakar, željezo, ugljen, živa i mnoge druge dragocjene rude. To treba istražiti, iskoristiti. Naše je šume dosad isko* rišćavao samo tuđinski kaNtal koji je odnio u tuđinu silne miljone. Tre* ba da se i ovdje plasira naš kapi* tal, na da dobit ostaje među nama. U nas se sadi lan i konoplja, a sto* ćarstvo nam daje silnu vunu: treba razviti tekstilnu industriju. U nas se tkaju krasni ći’imi, treba ovaj obrt organizovati i podignuti ga na stepen industrije: prerađivan je ko* ža, pravljenje cipela i drugih kož* natih predmeta. Predaleko bih oti* šao ako bih nabrajao sve, što se mo* že i što treba u&nith da se isko* risti prirodno bogatstvo naše zem* lje, da i ne snommjem potrebu iz* građivanja putcva, željeznica bro* darskih prometila. Мт svoje sirovine šaBemo u ino* jstranstvo i prodajemo ih u bescije* nje, da za prerađene, kad se povra* te k nama, plaćamo visoke cijene i skupu carinu. Zašto da to činimo? Mi smo danas svoji u svome. Mi rmademo svoju narodnu državu, ko* ja će nam pružiti sve .pogodnosti, da se možemo razvijati i da možemo napredovati. Ona će nam u tom po* gledu dati svaku zaštitu, ier je to u interesu i državnog razvitka i držav* nog napretka. Naša kralievska vla* da ne će privrlegovati tuđinska pre* dtrzeća i tuđ mski kapita1, nego će naprotiv domaćem kapitalu i predu* zećima dati punu zaštitu i podu* prti ih svim sredstvima, sa kojima država raspolaže. O ovako velikim stvarima ni jesmo mogli ni pisati ni govoriti prije ovo* ga sporazuma sa našom centralnom vladom. Danas ova pitanja kucaju na našim vratima i treba da se pre* tresaiu svagdje i na svakom miestu. Naš klub, ko’i je znao nostaviti na ovako realne temelie i državnu i pri* vrednu politiku, zna će izvršiti i ovo veliko dielo naše budućnosti. A. Šerić. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina lb Glasovi štampe o našem držanju »Privreda«, organ trgovačkoga* no pitanje, koje Austrija hotimice i natl.jskih omladina u B. i H. donije* iz računa, nije nikada htjela da de* la je u broju od 24. marta uvodnik finitivno riješi i ukloni, i tada je bilo »Pitanje zemlje«, u kojem kritiku je jedino pitanje, koje je dijelilo držanje pojedinih stranaka, naroči* braću iste krvi i jez.ka.------G.g. to zemljoradničke partije, a onda ve* Pašić i Protić su tada, kao i danas, li: »I dok se te grupe prepiru i sva* pravilno shvativši težinu ovoga pi* daju, mi ćutimo i posmatramo šta tanja, uvijek bili za to, da se agrar* se radi, jer smo unapred uvereni da no pitanje u Bosni i Hercegovini ri* ćemo biti prvi mi koji ćemo platiti jesi pravilno, i po mogućno* čitav ceh... Zato držimo da i mi ima* sti tako, da i interesi t.eža* mo prava da reknemo koju u ovoj ka i interesi posjednika budu zadovoljeni i zašti* stvari. Pošto već prevlađuje mišljenje ćeni. Još u ona vremna, kada je kod sviju velikih poL stranaka, da zajednička borba protiv Austrije, se zemlja mora i treba platiti, p a zbližila braću dviju vjera, Pašić je neka i to bude, samo da bar ispovijedao načelo, da agrarno pita*: ostane na tome, da ne g'.edamo dru* nje, kao čisto socijalno, ne smije ge nesreće i nerede po zemlji... Mi nikada biti smetnja, da me* bismo pre’pđručiti i gospodi zemljo* đu pravoslavnima i muslimanima u radnicima i begovima, da se malo Bosni dođe do jedino mogućeg od* stišaju i ne stvaraju novih trza* nošaja, do iskrenog, nesebič* vica, koje bi-mogle biti kobne po na* nog i pravednog sporazu* še trgovačke i privredne prilike. Oni m a. Poslije ovakog sporazuma dola* nemaju šta da se ljute, jer i jedni i zi sobom i jedinstvo i zajednica svih drugi dobivaju u svakom slučaju: nacionalnih, socijalnih i ostalih in* Vlasnćcs zemlje dob&vaju pare, a teresa, koji vezuju elemente, ko;i su zemljoradnici zemlju, a mi, mali pri* vjekovima živih i koji ćc i u buduće vrednici i obrtnici, trgovci i zanat* dok traje našega naroda, živiti jed* lije dobij amo samo dužnost, da pla* nim životom i u istim prilikama. Za* ćamo tu čitavu nagodbu u vidu ve* to je g. Pašić, još tada, upozoravao ćih ii pooštrenih poreza ... (Zato ćeš neke naše odviše radikalne politča* mi .povisiti životne potrebe. Pr. si). re, da u agrarnom pitanju budu pomirljivi i da ne izazivam bez Nama je glavno, da se već nevolje i potrebe, muslimanske po* jedan put skine sdnevnog reda ovo siedni'ke sa pretjeranim i nepraved* istorijsko pitanje, kako bi se uspešno nim zahtjevima, jer bi to moglo ima* i ubrzao progres naše zemlje u eko* ti kobnih posljedica po našu nacio* nomskom i socijalnom pogledu i nalnu stvar i po cijeli naš narod. stvorili potpuno novi i bolji od no* Na žalost, ovaj mudri savjet nisu si između sela i varoši, a to trebaju posluša’i niti razumjeli mnogi, ko;i da imaju u vidu i svi osta’i pravi pri* su se smrt"a li pozvanim da vode jatelji države i naroda. Kada je reč srpsku politiku u Bosni«. o konsećidovanju države, trebaju da Nastavljajući »Srpska Riječ« isti* otpadnu svi 1 i č n i i p a r t i j s k i interesi kod sviju, pa i kod po* če zle posljed.ee predratne zasuka* jedinih staleža. Zato, mi ćemo i ov* nosti srpskih političara, a onda veli: de pedneti žrtve kada to već mora »Kada je došlo oslobođenje, valjalo bitu pa neka se jedanput i kod nas je konačno riješiti i agrarno pita* poene trezveno i ozbiljno raditi kao nje u Bosni, koje je Austrija davno i kod drugih kulturnih naroda, koji treba.'a da riješi. Nismo bili v r* imaju takode svojih nezgoda i ne* lo srećne ruke, kada je načato prilika, koje im je nametnuo svetski ovo važno pitanje. Mnogi su naši rat. Samo rad, svestan i trezven rad, političari smatrali da je ono zgo* moći će spasiti od haesa a i nesreće, dno sredstvo za ponularisanje i za koje nam nameču pri'ike, stvorene partijske svrhe. Došle nas je ovaj nesavesnošću izvesnih političkih ko­ put doveo, ne treba da naroč to isti* čemo. Rezultat je bio: potpuno otu* terija«. đivanje muslimanskog elementa od Progovorila je i »Srpska Riječ«, or* Srba pravoslavnih i od Srbre, tako, gan bosanskih rad kala. Malo kasno, da smo u oslobođenoj domovini, ka* ali — potpuno uviđavno i prijazno. da nam tuđin nije više smetao, dalje U bro’u od 29. marta donijela je bfi ieđan od drugoga, nego prije ona uvodnik »Snorazum s Musi ma* dvadeset godina pod ^wtrimm. Po* nima«, koji zaslužuje da se prene* novo je zatrebalo da dođu ljudi ve* se u duljem izvatku. U početku is* ćeg kal bra i širih pogleda, kao što t če »još jedan veliki uspjeh g. Pa* su gg. Pašić i Protić, te da založe šića«, koji je još ođ prije 20 godina sav svoj autoritet i popularnost, i više radio na učvršćenju sloge i da se dođe do pravilnog rije* ljubavi među muslimanima i pravo* šenia agrarnog pitanja, koje su vješti ili nesavjesni po* slavnim Srbima, a za tim veli: »I ta* ne 1 i t i č a ri bili zamusili i doveli sko* da se između Srba pravoslavnih i muslimana priječi’o jedno pitanje, ro do absurduma. I g. Pašić je, u smislu programa koje je mo«lo biti, pa isto i jeste bi* lo, kamen smutnje i nesloge. Agrar* radikalne stranke, a u duhu pomir* Muslimansha trgovačka i obrtnička hanha za Bosnu i Негседошпи (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K. 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i JJos. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kralievstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA“. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZKI �Struna 2 ившн .PRAVDA" ljivosti uspjeo, da i ovo teško i za* mršeno pitanje privede kraju. Spo? razum između muslimanske organi* zacije, rad.kala i demokrata je uglave Ijen i potpisan. Sada ga treba spro* vesti i mi ne sumnjmo, da će biti sproveden kako treba, mudro i iskreno. Muslimanska organiza? čija je svojim dosadanjim držanjem u Konstituanti dokazala, da je ona stranka državotvorna i realna, da ju vode ljudi u čiju se pamet, poštenje i istrajnost može vjerovati. Dokaz je za to i to. što se nisu dali ni* kakvim obećanjima i spletkama za? vesti sa pravoga puta, u labirint ne* mogućih i nerealnih DohtiĆkđi fanta? zija i pustolovina. Pravo je, da i m se otvoreno prizna. Л sada je na svima koji iskreno žele dobro ove naše zajedničke otadžbi* ne, koja treba da je i c d n a k o d o* b r a m a i k a s v o j svojoj d j e* c i. da ulože sav svoj razbor i sve svoje sile, da postignuta sloga među jednekrvnom braćom, ojača i tako se učvrsti, da je više niko neće moći razvrći i pokolebati. To je jedino onda i tako moguće, ak o se po? stignuti sporazum lojalno i iskre no dokrajabude p r o? veo i izvrši o«. Tako, eto, piše »Srpska Riječ«. Mi primamo na znan;e njene gornje retke i može biti uvjerena, da s na« še strane ne će biti nikakva povo* da. kojim bi se poremetilo dugo iš* ček'vano o v a k o raspoloženje bo« sanskih radikala. Nužno je samo to da se u njenim stuncima ne mogne u buGuće odraziti mišljenje i tenderu čije onih, koji su »nevješti ili ne? saviesni«. « »Vidclo« u broju od 31. marta donijelo je uvodni članak »Spora« zum sa muslimanima«, u kojem naj* prije polemiše sa stajalištem nekih brv. novina i ističe, da je naša or# gan-zacija »na sebe bila uzela ple* meni tu, a i tešku ulogu, da izme« du zagrebačkih i srpskih političara bude most«, a onda veli: »Pristupa? njem u većini u Utavnotvornoj Skupštini i ulaskom u vladu, Musli* manska organizacija je ispunila svo« ju patriotsku dužnost prema zemlji, jer je omoguć.la donošenje Ustava redovnim putem i učvrstila političku situaciju koja jc bila i su? više rov.ta. Mi ne smatramo to ni kao us'ugu radikalima i demokrati* ma, ni kao uspeh radikala i de« mokrata. A k o j e čiji uspeh, w peh jc samo muslimanske organizacije koja je postigla priznanje izvesnih tačaka svog pro« grama, a ko jc kome usluga, u s 1 u? ga je ne jednoj ili drugoj i : i i : i ■ ’ i I i • stranci, već našoj otadžbi? nikoja seuovom partija s k o m vrtlogu i suviše žabo* r a v 1 j a i zapostavlja. Što su i u ovoj prilici braća Muslimani po= godili pravi interes naše otadžbine ne treba da nas iznenadi. Te nisu li oni jedan od onih delova naroda ko? ji su najbolje očuvah i svoja oseća? nja i svoje tradicije i svoju ljubav prema zemlj? Nije li ili vera jedina razdvajala od nas i ne treba h* da? nas, kada je prestalo doba verske isključivosti, da ta razlika prestane b.ti prepreka?« Prostor nam ne dozvoljava, da dalje citiramo, pa ćemo se zadovo* ljiti izvatkom. U nastavku se ističe da su naši pretci primili Islam radi toga, što im je on kao patarenima, bio bliži nego ostalim djelovima na? šega naroda, što su pretpostavljali car.gradski uticaj peštanskomc i jer im je tursko suverenetvo, naročito u početku, izgledalo primamljivo. Mo? ra im sc priznati, veli »Videlo«, da su »i u novoj veri sačuvali privrženost svome narodu, svome jeziku, svojim običajima i svome rodnom kraju«. Spominje s pohvalom Sokolovića i druge naše prvake iz prošlosti, a onda konstatuje da nam Austrija ni« jc ništa učinila kroz cijelo vrijeme svoje. Za vrijeme rata nijesmo ga? njani. ali smo »kao regruti i vojnici upotrebljavani na najtežim i najopa? snijim mestrma, da služe kažu Nem? ci za Kanonenfutter, za hranu topo« vima. I rat je bio isto toliko o s e t a n za mus imane. koliko i za pravoslavne stanovnike Bosne i Her* cegovine«. Danas smo u svojoj dr« žavk u kojoj ćemo imati' jednaka prava i jednake dužnosti. »Nesre? đenost pril±a, neveština i neznanje upravljača naše države doneli su muslimanima za prošle dve godine dosta razočaran’a«. no te pogreške i krivice ne treba nikome »da ubiju veru u budućnost i veru u snagu i pravednost samoga naroda«. »Treba gledati da se pogreške po« prave, da se zlo izleći, a donošenje Ustava i prestanak privremenoga stanja prvi je korak ka poboljšanju situacije« veli »Videlo«. I mi smo istog mišljenja-, pa stoga vjerujemo u iskrenost ponovljene poruke A? lekse Šantlća i »O s t a ć e m o o v« d j c« sve i onda, kad bi se kojom ne? srećom opet ponovile kobne pogrje« ške »neveštih upravljača« ... Davno rekosmo »Tu smo i tu os« taj crno«. Ponavljamo to i ovom pri? likom uz iskreno priznanje, da nam ovake bratske riječi ulijevaju i veću volju i jaču ljubav za pripomaganie pri izgradnji ove naše države. Povodom okružne konferencije ]. M. 0. u Mostaru. Hoće li »Hrvatskoj Slogi« poći za rukom da svojim frankov.ukom za« truje naše musj. mase?!... Da ’oj jc to cilj u to ne sumnja? mo, no da će ga polučiti, to je iis? ključeno. Jer razbor i zdravi razum sve više uzima maha u musi, svi? jetu. Da nanižemo krupne laži ko« jc jc »Hrv. Sloga« servirala svojim čitateljima na 3. apri a o. g. Pod bombastičnim naslovom »Protest herc, muslimana« donosi: »Danas u 9 sati izjutra zabranje« na »e po političkoj vlasti skupština J. At. O.... Iniciativa tc zabrane je potekla od vodstva stranke iz Sarajeva«. Laže. Skupština taj dan niti jc zakazana niti je po polit, vlasti zabranjena a niti je kakva ini? dativa došla od vodstva J. M. O. Taj je dan zakazana konferencija delegata mjesnog odbora herc, ko* tareva. i ta se konferencija održala. Poslije toga piše »H, SL«: i »Svi muslimani Hercegovine osta« , ju načelno na autonomističnom sta« novištu oeim Treb^nja radi neupu« 1 ćenosti u koju je trebinjske musli? i mane doveo nar. poslanik • Velija i Sadović«. Laž. Hercegovačkim mu? , slimanima nije baš tako prirasla za ' srce autonomija kako bi to htjela »H. SI.« da prikaže. Alfa i omega ; muslimanskih želja je da budu ra« vnopravni građani i da u ovoj dr« i žavi mogu živjeti kao ljudi. A da sam ja zaveo trebinjske muslimane i u neupućenost, to je jedna gadna , uvreda za trebinjske muslimane, či? I ii zdravi razum i pravilno shvata« nje današnjeg stanja ne dozvolja? ' va, da ih iko može zavesti na stran« i putiću. Nijesu oni slijepo stado, ko« I je sc da voditi za nos, kud hoće pastir. To su ljudi koji misle svo? ; jom glavom, i određuju sebi pravac, kako im diktuie njihov razbor. Dalje: »DoSli su delegati iz .ПРАКДА* svih mjesta Hercegovine osim iz Trebinja«. Laž. Ne samo iz Trebi« nja, nego nijesu došli ni iz Bilcće, ni iz Gacka ni iz Ljubinja ni iz Ko? njica. Ali na stranu to, što na kon« ferenciji nije sudjelovalo pet kota? reva! Meni bi mnogo draže bilo, da su došli i iz Treibnja i iz drugih mjesta, jer je konferencija od po« četka do kraja bila jedan pravi bratski sohbct i prijateljski razgo* vor. Milina je bila vidjeti, kako Iju? di mirno i hladno prate referate po* slanika i kako objektivno prosudu? ju razvio polit, situacije i teški po* ložaj, u komu se na’azio naš klub. »Hrv. SI.« dalje iznosi i Četvrtu laž: »Sadović i Hadždkadić su bili izvrgnuti oštroj kritici i teškom na« padanju od strane delegata i nijesu bili u stanju, da odgovaraju na upa? diče pojedinaca... Prema onoj »Što jc baki inilo, ono joj se snilo«, to je želja, a’i pusta želja »H. SI«.. Jer tu niti je bilo kakve oštre kri? tike, ni teških napadaja. Za čitavo vri’cmc dok sam govorio i ja i ko« lega Hadžikadić, svi su delegati po« zorno slušali naše izlaganje. Tek kad smo svršili, onda su sc sluša* telji javljali za riječ i onako, kako to dolikuje sabranim i razboritim ljudima, stavljali su mimo svoje pri* mjedbe i prigovore na pojedine ta? čke našeg soorazuma. Ali to jc sve teklo bez imalo uzrujavanja i žučlji* voeti. Nekoga boli napuštanje auto? nomističkog stanovišta, nekoga še? sta tačka beg’ličke uredbo, nekoga opet neke ustanove iz oblasti vjer« skođprosvjetne autonomije. 'Го jc posve razumljivo. Ni mi poslanici, koji smo sklapali ovaj sporazum, ni* jesmo komnletno (posve) nego dje« lomično zadovoljni ovim paktom. Ali kad smo ljudima rastumačili, kako bi stvar ispa’a, da su se ove stvari rješavale bez nas i da smo mi ■ostali u onoj sterilnoj opoczicijL u kojoj želi »H. SI.« da budemo, onda su se ljudi snašli i uvjerili se, da se ne može uz vodu plivati i da jc klub spasio maksimum onoga, što sc dade spasiti u današnjim ртПн kama. Sve kritike, koje su na toj konferenciji padale, bile su u naj« pristojnijoj formi, a bile su više in? struktivne naravi za poslanike, koji su tom prilikom doznali za mnoge pojedine slučajeve agr. pitanja, u koje ni sami nijesu bili upućeni, t. j. .poslanici su od prisutnih delegata naučili mnoge stvari, koje su sebi notirah i koje ćc u klupskim sied? nicatna iznijeti na orotree Na veli? ko razočaranje i žalost »H. Sloge«, za vrijeme 8?satnog trajanja te kon? ferencije, u riječima, primjedbama, prigovorima i kritikama svih prieut« nih delegata opazila He jedna do? minantna crta, a to je nepokolebiva volja za očuvanjem sloge. 2еЦа Za slogom sve braće i Čvrstoćom orga? nizacije, to ss moglo čitati na licu svih prisutnika. To’iko o konferenciji. »П. Sloga« je bijesna na nas od kako smo sklopili sporazum e via* dom: ona siplie drvlje i (kamenje na vodstvo J. M. O. i služi se svim mogućim sredstvima, da zavede muslimanske mase. Pomislite neki* dašnji njezin sastavak o »Le}lci?re* gaib«, pa njezinu stalnu rubriku »Iz islamskog svijeta« gdje se slavi i u zvijezde kuje Muetafa Kemal, gdje se govori o aranškom carstvu, o samostalnosti Misira, pa onda »po? klaše muslimane u Makedoniji, sad dolazi red na bos. muslimane« itd., na naiooslije njezin podlistak »Pa? nislamizam«’ E, znali smo da neko može biti viši katolik od pape, ali da može biti veći iaiamofil od mu? slimana, to tek sada doznaiomo! Mudra je »H. Sloga«. Ona rezo? nira ovako: treba dobiti neki išla« mofilski renomme, i zato jc potreb? no, što više niša ti o islamskom svi? jetu, ^а će »Mujo« kupiti »H. S.« za Ндеј— Broj 275 hator njezinih vijesti o Islamu, pa uz to mish se dalje, e da pročita i ono, što jc glavno. CMavno je za »И. Slogu«, da »Korkul hoće u mi* bistre«, »musLirnansiki klub prodao muslimane za par milijuna dinara«, »vodstvo J. M. O. izdalo muslima? ne« i t. d. Na taj se način želi uliti u muslimane kušnja a onda nepo? vjerenje prema svojiim vođama i mailo po malo se predstaviti većim prijateljem muslimana nego li je jedan Maglajlić i njegova družina. A zašto ona to sve čini? Zato, icr musi, klub neće da za nju vadi kestenje iz vatre, zato, jer jc musi, klub poveo samostalnu politiku: jer je postavio sebi za cilj ostvarenje musi, interesa; jer je krenuo jednim zdravim putem, koji vodi poboljša* nju muslimanskog položaja i zagri« iavanju muslimana za ovu državu, koje što bržu konsolidaciju, on, klub, iz duše Žeh i na njoj tadi. Eto, zato je »Hrv. Sloga« bijesna na nas. Budući da smo uvjereni, da ima dosta poštenih i uviđavnih Hrvata katolika, koii se ne slažu sa piša? njem »Hrv. Sloge«, to smo i mi da« leko od generalisanja, te ovo, što napisasmo, odnosi se sam na redak? ciiu pomenutog lista i na one, koji odobravaju njegove podle napadaje na nas. Velija Sadović. nar. poslanik. Rezolucija.*) donošena na konferenciji pouzdani« ka J. M. O. mostarskog okruga. Konferencija pouzdanika Jugo* slavenske Muslimanske Organizaci* je okruga mostarskog, održana dne 2. aprila 1921. u Mostaru sa? slušavši izvješća narodnih poslani? ka: Balljfića, Kaipetanoviča, Sadovi? ća i Dr. H. Radića izdaje slijedeći komunike: I. Konstatuje, da je Muslimanski poslanički klub, pritisnut silom jki? lika, a vodan željom za što ćskori« jim njihovim sređenjem, popu? s.tio od temeljnih načela naše ог« ganizacije. što ih jc zemaljska skup« ština od 21. oktobra 1920. kao pro« gramatsku tačku usvojila, a klub u nacrtu svoga ustava predložio. Žali, da vladin blok nije imao niti ima dovoljno shvatanja za teške prilike, u kojima muslimanski elemenat živi. II. Konstatuje. da su i ekonomski interesi, a naročito hercegovačkih muslimana, nedovoljno zaštićeni. III. Uvažujući tešku političku si« tuaciju i1 važnost ovih historijskih momenata i imajući na umu. kojim je žrtvama stvorena naša orgniza? ■čija i od kolike je važnosti njezin daljni čvrsti opstanak, konferencija drži potrebnim, da poslanički k’ub kao ipredstavnik širokih muslaman-skih masa u B. i II. i povrh to? g a ostane na okupu, jer polaže čvr? stu nadu, da će mu njegovom kom? naktnošću u daljnjem radu poći za rukom, da postavljeni program os? tvari, a kao takav biće i <xstaćc pra? vim tumačem i zastupnikom nepa? tvorene'volje i ideje našeg elemen­ ta, da naime ova naša država bude izgradnja uz saradnju i na opće za« dovodjstvo sva tri plemena našeg naroda. H. Ćemalović, tajnik. *) Jučerašnja »Hrv. Sloga« đoni? jela je istu rezoluciju n e t a č n o : na pr. ne stoji u rezoluciji, da jc klub „odstupio" nego „popustio" od temeljnih načela i t. d. Pr. ur. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". CO (=□ czn £□ £□ C=3I=3C3C=2C3l=3C3 CSC? �Hrto) 275 — Broj Д1РАНДА* — „PRAVDa” Jedna nelojalnost. Prema izveštaju Zem. Vlade ova# | kav način rešavanja stanbenih stva* i ri daje dobre rezultate. No kako pi* tanie stanbeno spada u nadležnost g. Ministra za Soc. Politiku, ja ću Grčki poraz. Prije nekoliko dana sva akta po ovom pitanju poslati g. Ministru za Soc. Politiku, da on javile su grčke novine, da je grčka donese definitivnu odluku: hoće li vojska preduzela veliku ofanzivu •se i nadalje stanbeno pitanje raspra* nrotiv Kjemal ^še i odmah dva da* vi jati na način kako rešava Zem. na poslije javile su, da su Kjemalo* ve čete -potučene. Ove -su vijesti Vlada u Sarajevu ili ne. Izvolite, Gospodine Poslaniče, pri* lažne. Istina je baš obratno: Kjemal paša je pustio Grke u unutrašnjost miti uverenje moga potšovanja. Ministar Unutrašnjih Dela: zemlje i onda ih hametom potukao, uništivši pri tome jednu cijelu divi* M. Drašković, s. r. iziju. To naljbolje svjedoče i sami ♦ Grci time, što su pozvali osam* Kako doznajemo, u četvrtak jc na ost godišta pod oružje. Nu to ova stvar riješena na taj način, da će biti prekasno, jer najnovije vije* je ministar za socijalnu politiku od­ sti javljaju, da su grčke čete uzma* redio, da njegovo ovdašnje povje* kle opet sve do Bruse. Grčki bi po* reništvo opet preuzme ovaj referat raz bio potpun i oni bi bili izbačeni Stanivuković, proteže g. dra Srški* iz Male Azije, da ih* ne pomaže En* ća ide u odsjek za policiju i predao ^leska, koja im daje oruž’a, munici* je svoj dosadanji. referat g. kot. pred* je i raznog ratnog materijala. stojniku Sonnenfeldu. Čisti se, bistri Odlazak Karlbv iz Madžarske? se... Javljaju iz Budimpešte na 5. ov. mj.: Prije otvorenja današnje parlamen* tame sjednice izjavio je ministar predsjednik Teleky, da je Karlo da* nas iprije podne ostavio Szombatj* helv. (Sa svih strana ču'i su sc po* U Bosni i Herceg, umire godišnje klici: Hvala Bogu!«) »Karlo je ot* 14.000 ljudi od sušice. Toliko sta* putovao preko madžarske granice, novnika ima na pr. Mostar. Za naše riješivši našu domovinu, koja je prilike to znači kao da svake godine mnogo preživjela pa i ovo. Sa zado* gubimo po jedan rat. Sušica je da* volj-stvom možemo reći, da je to nas najveći neprijatelj naroda. Sto* dokaz jedinstvenog držanja države, ga najtoplije pozdravljamo ovu pa* vojske i političara«. Ove izjave pri* metnu akciju zdravstvenog odsjeo mijene su velikim zadovoljstvom. ka zemaljske vlade, da se poučnim Grof Telekv jc navijestio, da će i ujedno veoma zabavnim načinom, dati potankosti o ovoj aferi na jed? to jest kinom, proširi u što šire slo* noj od idućih sjednica. jeve što temeljitije poznavnje te bo* Izvršenje rapalskoga ugovora. — lesti i borbe protiv nje. Javljaju iz Rima: U ministarstvu Prošle nedelje je publika dupkom inostranih djela sastala se je komi* napunjene sale Apolo*Kina imala šija, koja se bavi izvršenjem odre* prilike, da veoma zorno i za vrlo daba rapalskog ugojvora. Sad raspra* kratko vri;eme upozna, šta zapravo vlja o ipitan’iu pomorske pfoVidbc znači sušica. Slike, osobito žive sli* na Jadranu. Beogradska vlada je kc, usijeku se dublje u pamćenje ne* zatražila, da se sa Uspražnjenjem go prazne riječi i mi smo uvjereni, Dalmacije obustavi i talijanska po*= da će u svačijoj pameti ostati do morska pflovidba između jugosla* smrti jasna na pr. ona slika, koja venskih luka, što znači veliku štetu predstavlja borbu bijelih krvnih tje* ne samo za dalmatinske gradove lešaca sa bacilima sušice i da će ga nego i za Ankonu, koja je ishodište cijelog vijeka ispunjavati užasom skoro svih plovidbenih linija sa pomisao na one šupljine (kaverne) Dalmacijom. Nakon dulje rasprave u plućima, koje bacil izjeda. zaključeno jc, da će Italija i nada* U prvom dijelu predstave vidjeli lje obavljati privremenu pomorsku smo na čaršafu i čuli od liječnika službu na svim prugama u Dalma* kakav na pr. izgleda bacil sušice, čiji, dok pitanje obalne plovidbe u kako se množi, kako se i čim da pregovorima sa beogradskom vla* uništiti i t. d. U drugom dijelu nam dom ne bude konačno riješeno. Iz* ie prikazano djelovanje jednog pariš* gleda da je jugoslavenska vlada sa* kog »dispanzer a«, modernog opštila u Rimu, da ne kani zakliu* zavoda za suzbijanje sušice. Ne sa* čiti trgovački ugovor u pravom srni-* mo da svako dobije u tom zavodu slu riječi, nego da će se ta pitanja besplatnu vizitu i uputu, kako će se rfješavati od vremena do vremena liječiti, već sam zavod šalje svoje sporazumno kako to predviđa ra^ činovnike, milosrdne sestre po gradu, palski ugovor. Talijanska vlada po* da istražuju bolesnike i da ih dovo* laže osobitu važnost u pitanju že* dc u dispanzer, koji ih prema mo* Ijeznice Zadar—Knin, za koju traži gućstvu, ako su siromašni, šalje u sa* da joj jugoslavenska vlada prepun natorijume. sti koncesiju. Jugoslavenska vlada U trećem dijelu predstave vidimo će se tome nrotivitii no talijanska modernu školu u Švajcarskoj, kojoj vlada je zaključila da u toj stvari je zadaća da osim školskog znanja popusti.. očuva djeci njihovo zdravlje i da ga Američka nota saveznicima. Iz još i ojača. Nastava se drži u zimi Pariza javljaju: Američka vlada u* i ljeti, kad je suho, na polju i u sun* putila jc notu svima kadama, naro* cu i djeca su odjevena samo krat* čito vladama savezničkih zemalja, kim gaćicama, pošto su čist zrak i u kojoj Amerika smatra sebe kao sunce veoma jaki neprijatelji suši* stranku prilikom rješavanja svih pi* ce. Na slici vidimo, kako su djeca tanja, koja su proizašla iz rata. Do* sve vesela, pravo uzrasla i crna od klegod Amerika ne bude upitana za sunca. Osobito je ovaj dio predsta* savjet u nekom pitanju, dotično pi* ve poučan i nov za naš svijet, koji tan;e smatraće se kao nepotpuno se i suviše plaši čista zraka i sunca. riješeno. Nota dalje veli, da su Sje* Predstave će se za građanstvo po* dinjene Američke Države primietb noviti još tri puta, u tri slijedeće ne* lc. da kod saveznika postoji tenden* djelje 10., 17. i 24. ov. mj.. svaki put čija, da sc neosvrću na mišljenje u 11 sati' i mi ih najtoplije prepo* Sjedinjenih Država povodom inter* ručujemo. Svako, i zdrav i bolestan nacionalnog pitanja i da donašaju treba ovo da vidi, a naročito mlade odluke, kao da Amerika nije učes* majke, koje će tu naučiti stvari, koje tvova!'a u izvojevan ju pobjede. U neophodno nužno moraju znati za noti se dalje iznosi kako bez sumnje između saveznika postoji nespora* odgoj svoje djece. Ulaz je besplatan. Karte se mogu zum u pitanju već riješenih sporo* dobiti kod vratara 3. vladine zgrade va, na koje su Sjedinjene Države već dale svoj pristanak. (odmah do Apolokina). Politički pregled. Gospodin E. Miralem iznosi u »Hrvatskoj. Slozi« jedan zaključak našeg mjesnog odbora, koji je uru* беп -Pravdi« odnosno poslaničkom klubu u Beograd. U tom zaključku pledira se za snošljiviji ton pisanja, nego što ga je »Pravda« pokazala u -dva člančića ili notice o »Hrv. Slo* zi« i »Obzoru«. Ja o toj stvari u principu složio, da se zakjuči pi'edk rati za snošljiviji ton pisanja prema brači Hrvatima, dok sam bio pro* tivan onom dijelu prcdloga koji go* vari o štampanju zaključaka bilo u »Pravdi«, ili u ma kojim drugim no? vinama. Izrazio sam tad sigurno u* vjerenje da se zaključak u »Pravdi« neće štampati ni kraj našeg zahtje* va a sam slučaj ne zahtijeva tako* va što, jer nije takovog značaja, da se mora izjava davati. Rečeno je: »Makar to »Pravda« ne donijela, nek ostane zahtjev; biće bar taj nje* gov uspjeh, da će se zaista postići ljepši i snošljiviji ton pisanja »Pra* vde«. Dakle zahtjev je bio samo postavljen, a ne bi se insistiralo od* lučno na tom, da se on štampa. Ka* ko sam bio i kako sam j o š i sad za koncilijantnost, obazrivost i sno* šljiv ton a protiv onakog načina pb sanja u opće a naročito prema braći Hrvatima katolicima, naravna^ stvar da sam mogao takav zaključak i potpisati. Nije mi poznato, zašto je ipak iznešen zaključak našeg odbora na javu, čak prije nego je stvar kod vodstva uopće riješena i prije ne* go se i s jednim drugom iz odbora o tom g. Miralem porazgovorio. Čini mi se, da nije imao nikakova razloga. Meni je vrlo žao, da je stvar pošla drugim putem, nego je išla jer se može, po mom mišljenju, uspješ* nije utjecati na politiku, pravac i ton pisanja našeg stranačkog organa u* nutar naše organizacije, nego ovim putem. Ovo je put otvorenog suko* ha, gdje nema uzmaka i gdje će vjerojatno svak voditi boj i brani* ti svoje gledište skrainom bezobzir* posti, a bojim se da tad nema izgle* da na ono, što se želi i hoće, da naime naša stranka i organ ne dad* mi povoda svađi između muslimana i katolika Hrvata, što i meni a dr* žim i mojim drugovima i čitavom muslimanskom elementu leži vruće na srcu. Ja sam odabrao onaj prvi put, kojim se i dosad išlo i čini mi se. da ću više koriistM utjecajem unutar organizacije, nego putem ot* verenog sukoba. U tom smislu do* nešen je i zaključak našeg mjesnog odbora. Za to ne mogu a da na ne* lojalnosti gospodinu Miralemu ne zamjerim. Donji Vakuf, 1. travnja 1921. Hamid Kurbegovtić. Filmske predstave o sušici. nar. poslanik. Odgovor na upit nar. poslanika g. dra M. Spahe glede naredbe o zaštiti kirajdžija. »Gospodine Poslani će! Na Vaše pitanje o zaštiti kiraj* džija u Bosni i Hercegovini, dostav* jeno mi aktom Predsedništva Usta* votvome Skupštine od 8/П. t. g. Br. 1900 čast mi je da Vam odgovorim na osnovu izveštaja Zemaljske Via* dc u B. i H. ovo: Po oslobođenju, uvedena je bila za Bosnu i Hercegovinu prvo rekvi* zicija lokala, a ubrzo i rekvizicija stanova. Te je naredbe izdavalo pra* vosudno odelenje Zemaljske Vlade, a izvršivanje su imali delomice su* dovi, a delomice upravne vlasti. Pošto su sudovi bili preoptereće* ni svojim1 redovnim poslovima, Ze* maljska je Vlada izdala naređenje, da stanbene stvari u prvoj instanci* ji rešavaju upravne vlasti: prve in* stancije, kod kojih su postavljeni naročiti stanbehi uredi; druga in* stancija Za Sarajevo bila je povere* na Povereništvu za Soc. Politiku, a za ostala mosta nadležnim okružnim načelstvima. Docnije je Zemaljska Vlada temenila u toliko svoju na* redbu, što je rcšavanic stanbenih stvari u drugoj instanciji za grad Sa* rajevo prcnela na prvo odelenje Ze* maljske Vlade, jer su se stan bene stvari u Povereništvu za Socijalnu Politiku rešavalc u Senate. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ I PAPIRN1CA ♦ I HAMDIJE KOPČIĆA £ I $ preporučuje svoje bogato stovarište I svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se a obavljaju brzo 1 točno X $ ♦ X 2 + j Cl iеп^ umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. HHI j ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Domaće vijesti. Novi predsjednik naše vlade. — »Narodno Jedinstvo« od 4. ov. mj. donosi u službenom diielu ukaz, ko* jim se za predsjednika naše vlade postavlja g. dr. Nikola Đ u r đ e v i ć, dosadanji povjerenik za pravosuđe u Hrvatskoj i Slavoniji. G. Đurđe* Страиа 3 vic jc jučer prispio u Sarajevo, da preuzme dužnost. Iz uredništva. Prošlog utorka ni* je izašao list radi blagdana u štam* pariji. Molimo, da se ovo naknadno primi znanju. Tučnjava u Ustavnom Odboru radi »kancelparagrafa«. Na 4. o. mj. izazvali su k'lerikalci iz Jugoek kiuba u Ustavnom Odboru svojim ispadi* ma protiv države toliko ogorčenje kod svih ostalih članova toga od* bora, da je došlo do tučnjave. Ovaj žalosni događaj dokazuje, da je tim ljudima od cijelog Ustava najpreče to, da im se Ustavom ne zabrani upotreba bogomolje za propovije* danje ipo’&tičkih ciljeva. NaŠ je po* slani-k naravno pristao na taj para* rtraf, jer mi ni dosada nismo dža* mije niti uopće vjere nikad upotri* jebi'li u političku propagandu. I ta gospoda klerikalci imaju obraza, da nas radi toga brišu iz reda kulturnih država. Kod njih se valjda cijela kultura usredotočila u Rimu! Posljedice zemljoradničke skup* štine u Tuzli. Čim su se vratili sa Avramovićeve skupštine Nedo i Košta Jclić iz Tinje uzurpirali su i počeli zagrađivati zemljište Hašima Zekića iz susjednog sela Lisovića, koje je zemljište još otac Hašimov prije austrijske okupacije na 5 go* dina kupio. Na tom zemljištu nije niikad postojalo nikakvo pravo kmetstva. Hašim nije nikakav spa* hi i a, nerfo obični težak kao i svi težaci. On je to zemljište obradi* vao sobom, a kad nije mogao do* spjeti, onda ga je davao raznim te* žacima uz trećinu na obrađivanje. Tako ga je u god. 1919. i 1920. dao pod trećinu Nedi i Kosti Jeliću na njihovu molbu, koji isu mu za te godine u potpunom redu dali tre* činu sa zemlje. I ove su mu godine iskali to zemljište pod trećinu, ali im on nije mogao dati, jer ga je na* kanio sam da obradi. Nu čuvši 25. pr. mj. na Avramovićevoj skupštini, da je težak davno platio agi zemlju, uzurpiraše Hašimu njegovo vlastito zemljište držeći, da je svaki »Tur* čin« aga i sva muslimanska zemlja da je kmetluk ili begluk, pa se mo* že komotno otimati, jer im je »na tembihu« kazano. Kako .jc gore re* čeno Hašim je težak kao i oni, a ako je malo bogatiji i potrebno mu je, jer on ima 24 člana svoje poro* diče. Hašim je prijavio Jeliiće seo* skom kot. uredu, pa ćemo vidjeti, hoće li kot. ured dijeliti njihovo »mišljenje« u pogledu »turskog« ze* mljišnog odnosa. Sakupljanje sitnih novaca za »Gajret«. Kako nas izvješćuje gla* vni odbor društva »Gajret«, otpo* četo je sa sakupljanjem starih sitnih novaca od 1, 2 i 10 K, ali ta akcija nije u svim mjestima naišla na ona* ko razumijevanje, kako se glavni odbor nadao. Neka mjesta istina ra* de svom silom na sakupljanju tih milodara, ali opet u nekim mjestima to ide posve sporo, tc se radi toga glavni odbor i ovim putem obraća na sve prijatelje »Gajreta«. kao i na one, koji nijesu posebnom ok* ružnicom pozvati, da ovu priliku ne propuste, već da se svom snagom zauzmu na sakupljanju ovih nova* ca za »Gajret«. Mi ovaj apel »Gaj* retovog« odbora sa svoje strane najtoplije preporučujemo svim pri* jateljima i istomišljenicima apelu ju* ći na njih, da svi bez iznimke dari* vaJu stare novce »Gajretu«. To tre* ba naročito, da požure Sarajlije, predajući te novce u »Gajretovu« kancelariju (Ferhadija ul. 34.). Ratni invalidi! Dne 13. marta t. g. održana je glavna skupština »Udr. inv. za B. i H.«, na kojoj je podijeljen apsolutorij starom, a iza* bran novi odbor, koji smatra svo* jom dužnošću pozvati sve ratne in* valide, te porodice pahh ili umrlih ratnika i siročadi istih, da sc prija* ve za člana, jer će same<?ianovi uži* vati moralnu i materijalnu zaštitu sa strane udruženja. Pismene prijave sa ispravama iz krajeva B. i H., gdje još ne postoje okružni ili mjesni od* bori udruženja, nek se šaliu na Udr. rat. inv. kralj. SHS., oblasni odbor Sarajevo, a one, gdje već postoje, na njihov naslov. Sve službene stvari udruženja objavljivat će se u »N. Jed.«. Udruženje isključuje svaku politiku i sve ciljeve politič* kih stranaka, te je čisto humanitar* nog značaja. — Odbor. �Страна 4 — Strana „ПРАРДА* — „PRAVDA* Bnoi 275 — Broj PROSPEKT i poziv na upisivanje dionica Banke Gajret (dioničarsko društvo), Sarajevo. Potpisani namjera vaiu osnovati dioničarsko društvo pod firmom BANKA GAJRET, DIONIČARSKO DRUŠTVO, sa sjedištem u Sarajevu. Trajanje je društva neograničeno. Svrha je društva: da trguje novcem i papirima od vrijed­ nosti, da pripit đuje kapitale, da unapređuje i kreditom pomaže zemljoradnju, trgu vinu, obrt i industriju, da podiže i vrši pro­ met sa nepokretnostima. Obzirom na to, društvo se bavi ovim poslovima: 1. prima novac na priplod i štednju; a) na uložne knjižice; b) na blagajničke listove, ovi blagajnički listovi nose kamate i sadržavaju rok otkaza i isplate; c) na tekući račun; d) na kola sa stalnom mjesečnom ili neđeljnom uplatom; 2. viši svakovrsne isplate i naplate za tuđ račun; 3. prima na čuvanje razne ostave; 4 posreduje kod sklapanja trgovačkih poslova za tuđ račun i tuđe ime; 5. eskontuje i reeskontuje mjenice i tražbine, isto tako varante, izvučene državne obveznice, logove, kupone itd. Mjenice koje bude društvo eskontovalo, mogu glasiti na domaću ili stranu valutu, ali ne smiju teći na duži rok od šest mjeseci i moraju na njima biti najmanje dva solventna potpisa; 6. daje zajmove po tekućim računima na podlozi hipo­ teke ili državnih papira ili drugih papira od vrijednosti ili na podlozi kojeg drugog osiguranja; 7. kupuie i prodaje svakovrsne papire od Vrijednosti, de­ vize, kovani novac, robu, sirovine i druge predmete za tuđ račun; 8. kupuje i prodaje i za sopstveni račun papire od vrijed­ nosti koji nose interes, kao i obveznice koje glase na glavnicu ili anuitutne iznose sa neposrednom državnom garancij- m; 9. daje zajmuVe na nepokretnosti uz gruntovno osiguranje; 10. daje kredit posjednicima zemalja, zemljoradnicima i zemljoradničkim zadrugama u sVrhu un đenja njihove privrede, na podlozi hipoteke, ručnog zaloga, Hi kojeg drugog osigu­ ranja; 1 1. osniva, organizuje i rukovodi kreditna i privredna društva i udruženja, zadruge i saveze, konzorcije i druge usta­ nove i preduzeća, u interesu i poboljšanja i podizanja zemljo­ radnje, poljske i šumske privrede, prerade i prometa, sa zemlj »radničkim i šumskim proizvodima; daje im i nabavlja kredit, učestvuje u takvim preduzećima, posreduje među njima i za njih; 12. kupuje i prodaje nepokretnosii za svoju potrebu; 13. kupuje i prodaj • nepokretnosti i druge predmete zem­ ljoradničke i šumske piivrede, zakupljuje ih, administratira i parcelira; 14. osniva i rukovodi stovarišta i skladišta za robu i siro­ vine, za pr-izvode zemljoradnje, industrije i <>b ta; 15. daje zajmove na zaloge, t. j. na zlato, srebro, i drago- cijenosti. Sa ovom granom posla moći će društvo otpočeti po prethodnom odobrenju nadležne vlasti; i6. os ih a i podupire razne kulturne i humani a ne UStan Ve; 17. daje kredit siromašnim i vrijednim zanatlijama, teža­ cima, malim posjednicima i trgovcima; 18. Konačno se društvo može baviti i drugim poslovima koji stoje u suglasnosti sa njegovim značajem, kad vršenje tih j poslova zaključi glavna skupština kao dopunu ovih pravila i I kada vlada da za to odobrenje. Osnovna glavnica društva iznosi 8 miliona kruna (2 mil. dinara), a sastoji se od 20.000 dionica po 400 kruna (1UO dinara) nominalne vrijednosti. Dionice i kuponi glase na ime dioničara. Potpisivao dionica dužan je uplatiti pri upisu 10°|0 od nominalne4 vrijednosti, a 2,,0|0 prijo konstituirajuće glavne skupštine. Osim toga dužan je svaki potpisivač Uplatiti na svaku upisanu dionicu K 20.— (5 dinara) na ime troškova osnivanja banke. Ostatak od 70 0 nominalne vrijednosti dionica uplatiće se u jedan ili u više obroka prema zaključku upravnog odbora banke, i to poslije upisa banke u trgovački registar. Od Čistog godišnjeg dobitka pripada 10°[0 kulturno prosvjet­ nom društvu „GAJRET- u SARAJEVU. Upisivanje dionica traje od 7. aprila do 7. juna a konsti­ tuira juća glavna skupština održa\aće se u zak* nito određenom roku. Osnivači pridržavaju sebi pravo podjelbe dionica ako bi broj upi sati h dionica premašio 2O.0O0 komada. Potpisivanje i uplaćivanje na dionice obavlja se kod: 1. Glavnog Odbora te kod svih pododbora i povjerenika društva „Gajret-. 2. Muslimanske Centralne banke za B i H. u Sarajevu i njezini! filijala u Tuzli i B gojnu. 3. Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. u Sarajevu i njezinih filijala u B Brodu i B. Novom. 4. Narodne kreditne banke d. d. u TeŠnju. 5. Muslimanske kreditne banke u Poći. 6. Prve Mu­ slimanske banke d. d. u Brčkom. 7. Prve Muslimanske banke d. d. u Brčkom. 8. Prve Muslimanske banke dt d. u Bijeljini. 9. Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci. 10. Muslimanske trgovačke i p Ijodjelske banke d. d. u Tešnju 11. Narodne kre­ ditna banke u LLnu. 12. Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamca. 13. Težačke banke d. d. u Cazinu. 14. Muslimanske banjce d. d. u Visokom. 15. Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. 16. Srpske Centralne banke d. d. u Sarajevu. 17. Srp-ke privredne banke d. d. u Sarajevu sa njezinim filijalama. 18. Hrvatske Centralne banke d. d. za B. i H. sa njezinim po­ družnicama. 19. Židovske banke d. d. u Sarajevu^ 2 ». Zemalj­ ske banke za 13. i H. u Sarajevu sa njezinim filijalama i eks­ poziturama. 21. Izvozne banke d. d. u Beogradu. 23. Žurnal ske banke u Beogradu. 2l.0pšte privredne banke u Beogradu. 25. Podunavskog trgov. akc, »Iruštva u Beogradu. 26. Prve hrvatske Štedionice u Zagrebu i 27. Srpske banke d. d. u Zagrebu. 4 U Sarajevu, 1. aprila 1921. H M. DŽemaludin Čaušević, v. r. reis-ul-ulema; Alija Kurtović, v. r. pred­ sjednik ^Gajreta'; Dr. Sđfetoeg Bašagić, v. r. prvi bivši preds rdmk „Gajreta*; Dr. H mdija Karamehmedović, v. r, ministar; Velija Sadović.v. r. narodni posla­ nik; Mustafa H Bauščaušević, v. r. veletrž ic svi iz Sarajeva; Smailaga Ćemalović, v. r. predsjednik op'tine; Dr. Morat Sarić, v. r. Ijekar; Suleiman Krpo, v. r. trgovac; Mehmed Grebo, v. r. trgovac; Omer Balić, v. r. trgovac svi iz Mostara; Abdurahmanaga H. Prćić, v. r. vektrža ; Dr. Mustafa Denišlić, v. r. Ijekar; Mujaga A. Šahinagić, v. n veleiržac; Suknja Kurtović, v. r. no­ vinar; Lutfija Šabanagić, v r. trgovac; Dr. Mahmud Mehmedbašić, v. r. po­ ljoprivredni inspektor; Mahmud Liubović, v. r. obućarski majstor; Dr. Avdo Hasanbegović v. r. novinar; Dr. Zaim Šarac, v. r. sudija; Ibrahimaga Demirdžić, v. r. veletržac; Sulejmanbeg Hadžić, v. r. predsjednik „Hurijeta*; Febim Kafadarević, v. r. šum. nadinžinir; Omer Kajtaz, v. r- šum. nadinžinir; Mustafa Sarajfić, v. r. trgovac; Džemil H Hasanović, v. r. trgovac; Derviš Tafro, v. r. profesor svi iz Sarajeva Hamid Kurtović, v. r. preds’ednik opštine Gacko. Muhamed Šarić, v. r. posjednik Stolac. Muhamedbeg Šarbegović, v. r. veletržac i Numan Pipić, v. r. trgovac oba iz Doboja. Hamid Fazlagić v. r. trgovac i Mrhmed H. F- Fazlagić v. r. trgovac oba iz Čapljine. Asim DŽaferagić, v. r. trgovac Ostrožac: Salih Prohić. v r. trgovac Konjic. Kasim Viđen, v. г. trgovac, Treblnje Hilnuja Sadiković, v. r. trgovac LjubuŠki. Hdrndija Kopčić, v. r. trgovac; Asim Dugalić, v. r. prokurMa i poddirektor H rceg-Busne; Inž. Salih Cico v. r.; Muhamed OpijaČ, v r. krojački majstor; Sal.hbeg Čdebić* v. r. trgovac; Suleiman Saridžić, v. r. graditelj; Ahmed Sef ć, v. r. bankovni nadčinovnik svi iz Sarnieva. Hakija Begović, v r. trgovac, Bileća. Asim Kurt, v. r. gostioničar; Ismet ZildŽić, v. r. trgovac; Ahmed Tatarević, v r. apotekar; Jusuf Pašić, v. r. trgovac svi iz Sarajeva. Ibrahim Sarić načelnik ministar­ stva i Hasan Rebac, v. r. inspektor oba iz Beograda. Dr. Sultjman Alečković, v Г. advokat Travn k. Ibrahimbeg Ljubović, v. r. posjednik Sarajevo Dr. Ahmedbeg Rizvanbegović, v. r. Iiekar, Tuzla. Mun b O-imanagić, v. r. trgovac ViŠegrad, Muhamed H. Smailović, v. r. trg"vac ČainiĆe. Asim Ugljen, v. r. sudija Mostar. Ibrahimaga H. Hamzić, v. r. trgovac Priboj. Murad Kapičić, v. r. sudija Novi Pazar. Hajrudinbeg Kapetanović, v. r. posjednik; Ethem Gjultzar, v r. savijač kovina oba iz Sarajeva; Ahmeta^a Hadžialiagić v. r. trgovac, GraČanica i Inž. Hajdar Čekro, v. r. iz Sarajeva. �БроЈ 275 — Broj Financijsko stanje naše države Pojedina ministarstva projektirala su svoje resorne potrebe za godinu 1 21.— 22. i prema tim projektima iz­ nosio bi budžet oko osam mili­ jardi dinara, koji bi prema tome bio dvaput viši mgo prošli i koji bi imao deficita za gotovo polovinu te svote. To je potvrdio i naš ministar financija g. Kumanudi jednom saradniku Jutarnjeg Li-ta", koji je opširno intervjuisao g. ministra ofinancijskom stanju naše država. Zagrebačka »Ri­ ječ14 je također donijela razgovor svo­ ga saradnika sa g. mi > istrom, pa ćemo u kratko iz oba intervjua izni­ jeti, kako g. ministar prosuđuje naše financijsko stanje. Sadašnja naša financijska politika vodi se istim idejama kao i politika pokojnog Koste Stojanovića, to jest nastoji se također privesti u one granice, koje im određuju prihodi De­ ficit projektiranog budžeta od malne četiri milijarde dinara ne bi bio ni­ malo u sklada sa tim nastojanjem i stoga će ministarstvo financija u pr­ vom redu gledati što jače sniziti pred­ viđene izdatke pojedinih ministarstva. Usporedno s tim misli povisiti pri­ hode ovim mjerama: Stavka nepo­ srednih poreza u prošlom je bu­ džetu daleko podbacila (u nekim po­ krajinama je naplaćeno samo 10° 0 od predviđene svote), i zato će se ti porezi razdijeliti pravedno i jednako za cijelu kraljevinu. Imućniji slojevi,a neročito ratni bogataši, biće u višoj mjeri oporezovani nego siromašni. Iz izjednačenja poreznih zakona za ci­ jelu kraljevinu nadati se je povoljni­ jim rezultatima, jer na pr. u nekim su pokrajinama ostale mnoge takse na onoj visini, na kojoj su bile prije rata, ako i je prodajna cijena porasla za 5 — 6 puta. Sto se tiče džumruka jedna je re­ forma već učinjena, to je ili potpuno ukinuće ili sužavanje izvoznih džum­ ruka. Tim se ht e o postići, da se strana tržišta otvore našim nacional­ nim produktima, a na prvom mjestu žitu i stoci, dok je radi previsokih izvoznih džumruka izvoz ovih pro­ dukata bio skoro onemogućen. Otvo­ renjem granice za izvoz ne samo što će se unošenjem strane i zdrave va­ lute u velikoj mjeri popraviti vri­ jednost našeg nacionalnog novca, jer po bogatstvu naše zemlje vrijednost dinara ne bi smjela biti manja od vrijednosti francuskog franka. U pouledu uvoznih džumruka u ovom trenutku radi se nova tarifa, PODLISTAK. Mustala: Iz mojih uspomena. MEĐU TATARIMA. (Svršetak). Tatarska je obitelj uzor moralnosti. U njoj vlada potpuna sloga i ljubav i ja za mojih šest godina po Sibiriji ne čuh, da se kakav Skandal dogodio u obitelji koieg Tatara, ili da su obitelj­ ske stvari prešle preko kućnog praga i postale predmetom zabavnog razgo­ vora mahale. Tatar je preponosan i presvijestan, a da svoje najsvetije, svoju obitelj i svoju kuću izvrgne ruglu i podsmijehu ćaršije. Kao budi su Ta­ tari i muško i žensko plemeniti, skrom­ ni, ozbiljni, čedni i veoma marljivi. Do mog odlaz.ka iz Sibirije ne vidjeh lahkomislena i nevaljala Tatara, Tatarka je u kući sviiesna kuća­ nica, vjerna žena, pred bra i premda majka, a u društvu ozbiljna, čedna i prijazna osoba. Tatarske žene msu vezane samo za kućni rad, one rade i u čaršiji u mnogim dućanima. Odi­ jevaju se kao i Ruskinje. Ali zato ipak vrše u redu vjerske dužnosti; kad dođe kući, Tatarka odmah uzima abdest i oduži svoj farz. Starije Tatarke još i danas nose na glavi svoj tatarski wfrk“, koji je kao mali četverokut iz cvjetne kadfe, na kojoj su biserom izvezene vrazne fgure cvijeća i lišća. Takav ures na glavi imaju i mlade Tatarke, samo ga nose kad je kakav nacionalni ili vjerski blagdan. Istina, u tatarskoj mahali može se i dan danas susresti Страна — Strana 5 ПРАн/l^« - „PRAVDA* koja je inspirisana trima osnovnim idejama 1. prohibitivne džumruke za uvoz luksuznih artikla; 2. zaštitni džumruk za uvoz onih artikla, koje proizvodi naša domaća industrija i 3 što umjereniji džumruk na one artikle, koji zadovoljavaju životne potrebe građanstva. Prvim džumrukom opte­ rećuju se bogataši, dakle oni, koji mogu da plate. Drugi se džumruk uvodi, da se stvori mogućnost, da naša industrija, koja je već siaia na svoje noge, može da procvate.Trećim džumrukom sprečava se skupoće i daje se mogućnost konzumentima, da uvoze iz inostranstva ono, što naša zemlja ne proizvodi i da građani mogu što jeftinije doći do svojih namirnica. To su planovi, koji se sada izrađuju. Što se tiče specijalno razvoja naše industrije, to je g. ministar za jedan od glavnih razloga njenog dosadanjeg padanja naveo devalvaciju au­ strijske valute naprama na­ šoj, ušljed Čega je austrijska roba pojeftinila i mogla konkurisati našoj robi. No taj razlog, po našem mi­ šljenju, ne može izdržati ozbiljne kri­ tike. Dosta je spomenuti samo to, da je‘ učešće Austrije u našem uvezu za 4 tromjesečje 1920. god. na drugom mjestu (sa 2 %), dok je na prvom mjestu Italija (sa 34.43°/О). Proti tome govori i pov šenje našeg izvoza u Austriju, koji je u prvoj p«>|jgodini iznosio 32 860/o, u trećem tromjesečju 47 9°/o, a u četvrtu 48T3°/0, dakle gotovo polovinu našeg cjelukuonog izvoza. Puno jači razlozi za padanje naše industrije jesu pomanjkanje do­ maćeg kapitala i nepovjere­ nje ustranikapital, zatim osku­ dica radničkog, a naročito tehničkog personala i konačno, kao i na cije­ lom svijetu smanjena volja i snaga radništva za rad ušljed Četirigodišnjih ratnih nevol.a. Sto se tiče zajmova u inozemstvu, g. ministar je demantovao vijesti, koja su se pronijele u nekim zagrebačkim i beogradskim novinama, kako je g. mimstar izjavio, da naša država ne može dobiti zajma u in zemstvu. Po riječima g. ministra stoje nam otvo­ rena sva evropska i američka novčana tržišta za investicione zajmove i to u velikim sumama, samo ako se upotrebe u produktivne svrhe. Tu prestaje intervju sa g. mi­ nistrom Kumanudijem i mi samo ža­ limo, što ga dopisnik nije pitao: zašto se ti zajmovi ne uzimaju? Va’jda ne će biti stoga, što se daju samo u pro­ duktivne svrhe! Sjetite se „Gajreta"! staru Tatarku, ali toj je sigurno već preko 60 ili 70 godina, koja ima na leđima nešto kao feredžu. ali ne onako zakrita i zamotana kao kod nas, nego tek zaogrnuta, da može zaktiii tijelo i lice, susretne li kakva inovjerca. Tako je po gradovima, a u selima se isto ne kriju, ali ne nose šešire i suknje modernijeg kroja. Tatarke pohađaju sve škole i razne druge kulturne ustanove. Naći ćete modernih kroiačica, kitničarki najmo­ dernijih vezilja svilom, zlatom i sre­ brom, a u jednom gradu nađuh modni češljarski i vljasuljarski salon, u kome radi nekoliko Tataraka djevojaka pod vodstvom svoje gazdarice i vlastnice ovog salona Tatarke, a u ovom se salonu češljaju i uređuju kosu najotmenije dame ovog grada Gotovo u svakom gradu ima mnogo Tatarki, koje služe kao trgovačke pomoćnice, pro­ davačice, pisarice kod advokata i u raznim kancelarijama i uredima, г u Jekaterinburgu se upoznah sa jednom, koja je u najvećem trgovačkom po­ duzeću ovoga grada kod braće Agafurovlh bila namještena kao glavni knji­ govođa. To je bila već starija dama, koja je usljeg siromaštva i smrti ro­ ditelja morala napustiti sveučilište i svršiv razne trgovačke tečajeve poći na službu. U Kazanji i u drugim ve­ ćim gradovima ima Tatarki zubnih Ijekara, doktora medicine i učiteljica na pučkim i srednjim školama. I ako boljševici uništiše uz ruske i tatarske trgovce i fabrike, to ipak učiniše jedno veliko dobro Tatarima time, što im razvezaše ruke i dadoše pot­ punu slobodu u pogledu prosvjete i naobrazbe. Tatari se ove slobode uhva­ ' i ! j Naši dopisi. Tuzla, 28. marta 1921. I Fijasko „Zemljoradnika4* u Tuzli. U petak 25 o. mj hodočastio nas je g. Avramović sa dosta velikom četom .zemljoradnika" Održao je skupšti­ nu, koja je trajala čitava 2 i po sata, a koja je posjećena više od znatiželj­ nika nego od zeml oradnika. Prvi je govorio g Avramović stoje ći na tlima i među sakupljen m svijetom i v» ć iri karaka dalje od njega nije se čulo ništa šia govon, jer valjda nema ja­ kog grla; jed no ga je mogao dobro pratiti redarstveni komandant Čupur- I dij^, koji je ^tajhO pred njim vičući na svijet da ne larma, nego da Šut*. , i sluša govornika. Usljed toga su | mnogi otišli sa skupštine. Tek poslije pola sabata ispeo se je na stol i t*da se je moglo čuti bolje šta govori. Objašnjavao je razliku između zem­ ljoradničkog nacrta ustava i vladinog, koji da nije obratio pažnje privred­ nim i gospodarskim pitanjima u dr­ žavi, koja je skroz zemljoradnička, u>ljed čega nijesu mogli da uđu u vladu, koja pomaže kapitaliste, bankokrate i begove. Smeo se je i nije mogćO da se brani na primjedbu iz publike: „оа zašt > ste onda mogli obećati takovoj vladi odglasati takav | ustav ?!“ Govorio je o sporazumu vlade sa muslimanima prikazujući ga iskrivljeno i tendeciozno kušajući da zapali masu. Tom prilikom su ga iz publike prekidali upadicama, koje su ga bacale u vrlo neugodan poHž-j. „Zašto nije ste ušli u vladu i sprije čili tu .strašnu opasnost* po kmeto­ ve i državu?! Nema džabe zemijeljGdje vam je borbeni drug Stjepan R>dć, Što i njega nijeste ovamo poveli, da vam pom gne „izgraditi" državu?" Bez uspieha je kušao opravdati ti­ jesne ( dnose sa Radićem, pa se je još većma zapetljao Uzgred se je do­ takao predstumka seoskog kot ureda u Tuzli g. dra Detterdarevića, kojeg je — ne poznavajući ga — nazvao „zločincem, koji je tolika zla poČm o , narodu ovog ^raia', a da niie naveo ni jednog jedinog slučaja njegovih .zala". Gosp. Avramović je nasjeo i zajedno sa svojim suflerima izvalio jednu kolosalnu laž. Iza njega je govorio V. Lazić i M ka Vidaković, k ji su sko se od­ biju agitacione i demagoške tfdze — dosta Ijepo i pristojno govorili djelujući pomirljivo na težake. Govo­ rilo ih je još dvojica-trojica, a onda se je na stolu pojavila jedna zdngU, tiše kao žedan vode i dok se ruske škole zatvaraju, jer su učit-lji ili kontrarevolucioneri ili bol ševici koji su nesposobni za rad, dotle Tatari otva­ raju stotine narodnih osnovnih škola, u većim gradovima tatarske gimnazije i učiteljske škole, a u Kazanji imaju i tatarsko narodno sveučilište, glumačku i baletnu školu i dva kazališta. Za vrijeme mog bjegstva iz Rusije i puta preko Turkestana vozio sam se od Samare do Taškenta u vagonu zajedno sa učiteljima i učiteljicama, jednom glumačkom družinom i osobljem za osnivanje tatarskog lista i štamparije u TaSkentu. U Turkestanu su плте muslimani Sarti, ali su u svemu za­ ostali i sada im eto, dok je hora, hrle na pomoć Tatari, da udare osnovne temelje prosvjeti. Bol ševici im za ču io ne smetaju u ovom radu i šta više oni im pomažu osobito financijalno. Za mog boravka u Tomsku u Sibiriji bio sam nekoliko puta na tatar­ skim zabavama. Sigurno će se ovih zabava sjetiti mnogi moj brat dobro­ voljac prvog jugoslavenskog puka, jer smo se tamo sastajali. Istina Tatari u Sibiriji nemaju Bog zna kakve muzike, slikarstva i lijepe literature. Ali imaju svega toga po malo, a Što je glavno: oni uče sve. Da se razviju, om se koriste bogatstvom i ljepotom ruske literature i drugih kulturnih naroda, pa prevađaju na svoj jezik najljepša djela zapadne književnosti. Tatarska darovita djeca pohađaju konzervato­ rije, slikarske akademije i uče najmo­ dernije zanate. Rijetko je bilo vidjeti Tatara ili Tatarku u vrijeme carizma, kao telegrafistu ili željezničkog činov­ nika, ali ih je sada kod boljševika trbuSasta i dosta ugojena Ijudeskara očito bez zemljoradničkih žuljeva. Presj^datelj ga predstavio: Komadinićl Kričao je i derao se poput ranjene zvijeri gestikulirajući i rukama i či­ tavim tijelom da obrati što veću pa­ žnju slušalaca na se i svoje sasvim šuplje fraze i prazne riječi. Za vri­ jeme govora dobacivano mu je iz pu­ blike, da refedše o brzojavu posla­ nom Radiću, ali se on načinio gluhim i preko toga „velikedostojno" pre­ lazio. Iza njega se bijaše uspeo nekakav seljak da govori; izaslanik vlasti mu je to zabranio Tu se opet pojavljuje bačvasta figura Komadinića, koji naj­ prije prosvjeduje proti postupka vla­ sti, što ne dozvoljava govoriti samo radi .puke formalnosti", što govornik nije prijavljen među govornicima, a onda veii, da će on govoriti o onom što je htio onaj seljak da reče. I na­ stavi proti opozivu namještenja i po­ vratku u Tuzlu za seoskog kot. pred­ stojnika dra Defterdarevića. Nemamo ništa proti stvarnom kritikovanju vlasti i pojedinih (njenih) predstavnika i nosi­ oca, ali da se napada uiičnjački i bez dokaza i to na javnoj skupštini, to je drskost i neodgoj. On je nazivao dra Defterdarev ća n a j v e ć i m k rv olokom i zločincem, k<ji da je u god. 1914. mnoge Srbe *spremio na vješala i u tamnice. Da vlada, kota je postavila ponovno dra Defierdart-vića za predstojnika u Tuzli, izaziva se­ ljake i stvara rasp< loženje, da ga „vi (govori se’jacima) odete sami baciti van iz ureda i zakrčite mu put da više ne uđe u kan­ celariju On n e z a v r e đ u j e d a ga se kao čovjeka pozdrav i!" Gledao sam na polic. komandanta Čupurdiju, koji je umio vikati pu­ blici, da ne larma i Jda ne sm ta govornika, šta će reći oporne huškaču proti državne vlasti i na veliko čudo opazio sam kako zadovoljno mi­ golji i ne pokušava da mu oduzme riječ i skup^tnu raspusti, nego pušta da ovaj d ski huškač raspaljuje ne­ svjesnu masu, kojoj nikoja v ast nije simpat čna. Stoga upozorujemo njego­ ve pretoostavljene — ako nijesu spo­ razumni sa ovim postupkom — daga poduče u dužnosti. Pročitana je još jedna rezolucija proti vladinom sporazumu sa Jugo­ slavenskim Muslimanskim Klubom i time je skupština završena. Sv jet se mirno razišao, što je i sasvm i na­ ravno, jer sigurno Četiri petine skupštinara nije pripadalo Zemljoradničkoj stranci, nego su bili na skupštini iz znatiželjnosti da vide i taj „cirkus". Posmatrač. mnogo. To se mora objasniti time, što je Tatarin veoma marljiv i neumoran, što je stoljećima potiskivan i nepra­ vedno zapostavljan. Boljševici ih pak rado primaju u službu jer su bezopasni i jer se ne miješaju u njihove poslove, a to je boljševicima dosta. Današnji Tatar uči, on mirno živi i zaslužuje koru hljeba i čeka, dok opet nastane vrijeme, kada će nastaviti trgovati i stvarati. Spomenuo sam moralnost tatarske obitelji. Da je ova tako visoka, ima se zahvaliti dobrom domaćem odgoju. Čitav je njihov domaći život os -ovan na propisima i ustanovama islama i stoga se Tatarke mogu smjelo kretati u društvu, a da se ne podadu njego­ voj pokvarenosti. Najljepše i najpohvalnije je kod Tatara, što se njihova inteligencija ne udaijuje od svog naroda. Inteligentni Tatar vidi, znade i priznaje, da je njegov narod zaostao i donekle fana­ tičan, ali to njera baš veže uz njegov narod. On ne prepušta svoj narod sam sebi, on mu se pnbližuje, i tak­ tično i na lijep način, savjetom i dje­ lom razbija fanatizam, uništava ne­ zdravo, a privija zdrave misli i ideje. Tatarski inteligenat ne juriša na svoju masu sa novim mislima i idejama. On polagano ali sigurno otvara oči neukim i vodi ih laganim ali sigur­ nim korakom naprijed. U ovom je radu tatarski inteligent neumoran, on je marljiviji od pčele. I ne može biti sumnje, da ćemo u budućnosti čuti mnogo najljepših vijesti o ovim mu­ slimanima tamo daleko u hladnoj Sibiriji. �Strana 6 Стпана Broj 275 — EpJ1 ЈхРАВДА" — „PRAVDA* Gospodarstvo. Zajmovi za težake. Ovih je dana izdana uredba, kojom se pri »Upravi Fond »va« osniva „Di­ rekcija za zemljoradnički kredit*. Cilj je tome kreditu, da oni težaci, kojima je potreban novac za zemLoradniu, mogu lako doći do njega i da ne pla­ ćaju vebkih kamata (interesa). Odmah po osnutku direkcije pristupiće se otvaranju filijala Uprave Fondova po cijeloj zemlji u svim važnijim mjesti ma. Početni kapital (glavnica) iznosi 100 milijuna dinara, koji će se svake godine proširivati za 20 milijuna di­ nara. Ko može dobiti zajam? Zajam od toga kredta dobivaju samo zemlioradnici i to u prvom redu siromašniji, t j. oni, koji plaćaju ne­ posrednog poreza godišnje manje od 50 dinara. Zajam se daje samo onda, ako će ga upotrijebiti u čisto zemljo­ radničke svrhe: za kupovinu stoke, poljoprivredn h sprava, sjemena, za natapljane, isušivanje zemljišta i t. d. Zajam mogu dobiti i Zemljoradničke Zadruge. Kako se dobije zajam? Kad zemljoradnik treba za koju od pomenutih svota zajam, onda će sa dva jamca otići do predsjednika op­ ćine i tu se prijaviti. Predsjednik op­ ćine (načelnik) dužan je primiti svaku priiavu i za edno sa općinskim tajni­ kom, sa zajmotražiocem i njegovim jamcima sporazumiće se, koliki će se zajam za njega za’ražiti od filijale Uprave Fondova, koja bude za taj kra» nadležna Istovremeno će se pred­ ložiti i rok isplate, podloga i vrsta zaloga za pozajmicu. Predsjednik i tajnik općme moraju da na toj molbi izvijeste o veličini gazdinstva, o mar­ ljivosti moliočevoj, kao i o broju, vr­ sti i vrijednosti zaloga za zajam, koji će se zalazi uvesti u općinsku knjigu. Prijava za zajam mora se najdalje u roku od dva dana poslati na filijalu Uprave Fondova ili na samu Direkciju Zemljoradničkog kredita u Beogradu. Na sva uvjerenja i isprave, koje su zemljoradnicima potrebne za prijem zajma, ne plaćaju oni nikakv h taksi. Kako država osigurava naplatu zajma? Zajmovi se daju: 1 N i obveznicu sa potpisom zajmotr^žioca i trojice sigurnih jamaca za svote, najviše do 3 hil ade dinara; 2. kad se založi stoka i poljopri­ vredne mašme, uz dva jamca, najviše do 4 hiljada dinara; 3. kad se založe državne, ili drža­ vom zagarantovane hartije od vrijed­ nosti, najviše do 10 hiljada dinara; 4 kad se hipotekom založi imanje najviše do 10 hiljada dinara. je dužan za 15 dana riješiti tužbu. Dužnik ne smije prodavati, sakrivati niti uopće uništavati onih predmeta, koje je založio. Ako to učini, spada pod krivični zakon Ali mu se na te predmete ne smiju udariti porezi ni prirezi, niti mu se mogu oduzimati ni za kakve dugove, sve dok se ne isplati uzeti zemljoradnički zajam. Ovi zajmovi predstavljaju radi svoje jeftinoće veoma veliku pogodnost za težaka i mi ćemo se u svoje vrijeme, kad se budu otvorile te filijale i kad počnu raditi, ponovno osvrnuti na njih kod Boščaršija, Hotel Ehazi AHMEBA TATAREVKU imubđjovena je evio^a Jjekovlma, рн preporučuje nviina muslimanima. Ima taxe ribljeg nejtinu. (bolnkjRga’, baleama pfnAo. Epilepticon protiv padavici, hopove aa kuovet ка ianemogie mnfike etarije osobe, katran Huji-voda protiv kaplja, plućnog katarha i tnbcrknloM, Obriol mast »a skidanje dlake, otrov жа mitove, eorarl poniada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad u a n> u malo veću količinu. Murad f Karahasanović. Muslimanska prometna binka diunitha drušrro Bol Krupa traži upravitelja vrsnu silu — sa višegodišnjom samostalnom praksom — osobito vješta u robnom poslu. Ponude sa uvjetima kao i sa svim doku­ mentima slati na upravu banke do 30. aprila ovo godine. 176 Ravnateljstvo. „Mjeseca" Oglašujte u „Pravdi". Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerljsklb i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozernskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi. Skladište svin mineralnih voda i t. d. Braća Demirdžić . trgovina kožom i obućarskim priborom prese­ lila se sa svojom radnjom iz „Sarači ulice 51 u vlastitu zgradu Veliki Ćurčiluk 1|l. i I j I i | ' | Hrvatska Poljodjelska Banka j DIONICAKSKO DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Dionička glavnica K 2o,ooo.ooo.— Pričuva K 15,050.600.--. Ulošci preko 29.000000.—. Centrala: Zagreb. Podružnice: Rijeka i Sarajevo. Ispostave: Brlbir-Vinodol, Čabar, HreljU. Prima uloške na knjižice i na tekući račun te ih ukamaćuje ua najpovoljnije uvjete. Bavi se 6'im poslovima, koji zasijecaju u bankovnu struku. Kupnje dobra u svrha parcelacije, a pre­ uzima i komisionalno prodavanje takovih bilo u đjelorima. „Odjel robe“ prodaje sve gospo­ darske strojeve i potrebštine. Molim опв dvije muslimane kojima sam 2. jevskoj stanici čuvanje i koje vida, da mi o- mj predao na sara­ neke moje stvari na sam poslije izgubio iz se jave na adresu: Karabeg H. Ali Riza, muderis u Tešniu. ............. 1 185 žBljezarska indu trija d. d. (prije НасћЕГ i Babić) вГГUm Sarajevo, telefon 24. ■ ■■ Nudjamo odmah otpremijive iz Zagreba staklene ploče Kad se zajmovi moraju povratu? Zajmovi navedeni pod tačkom 1moraju se povratiti u roku od 6—12 mjeseci; pod tačkom 2. u roku od 6— 18 mjeseci, a oni, koji su navedem pod tačkom 3. i 4. u roku cd 2 — 5 godina. Ko ne vrati zajma u propisanom roku, računa mu se na prvi mjesec preko r ka mjesto 6 postotaka kamata (interesa) 7 postotaka, a počev od drugog mjeseca pa do ispLte još 2 po­ stotka više. Uprava Fondo a ili do­ tična mena filijala, u slučaju da dužnik ne će da ispiati ziijma, [može da proda založene predmete i bez odobrenja su­ da. Zi zaj nove kuji su dati na obvez­ nicu, ako se ne isplaćuju, može Uprava Fondova tužiti nadležnom sudu, koji MUSLIMANSKA APOTEKA u Ziinskog ul. 11. (Cumurija) Gajretov glasnik. Do b ro v ol i n i p г i I o z i: Pododbor u Petrovcu poslao je sakupljenih dobr. pr. K 430, dr. Rizvanbegović Tuzla darovao je K 16, podod. or Zenica po­ slao je K 286 sakupljenih od g. Dragu­ tina Mestrića u mjesto vijenca pok. Franji Kaszrnarcziky, Hilmija Sadiković LjubuŠ-t poslao je članarina i sa­ kupljenih dobr. pr. K 1030, pododbor Kotor-Vamš poslao je K 600. Mehmed N đak radničke §ko‘e u Bjelini, da­ rovao je K 100, Milan MiČević Sara­ jevo K 60, pododbor Srebrenica poslao je članarina i dobr. pr. K 680, gđe H a f a Š a h i n a g i ć i A I mas a Hadžić u Sarajevu sakupile su dobrovoljnih priloga K 40 000. — Dalje su poslali Safko Kapić Bihać K 540, koje su darovali K 300 Mahmutaga Alić i K 240 Salihaga Ćemal Iz Kulen-Vakufa, Osnan Zejković Glamoč K 300 i Sulejman Gorić Čajniče K 773, pododbor Rogatica poslao je članarina i dobr. pr. K 1000, Šlesinger Sarajevo darovao je K 100, Hamdija Kopčić Sarajevo sakupio na svadbenim si elu kod Omera Šehovića K .6’0, Midhad Rizaefeneić Sarajevo je prigodom posjete Gajretove kancelarije svotu od K 150. Glavni odbor svima sakupljašima i darovateljima ističe svoje iskreno pri­ znanje i srdačnu hvalu, a naročito smatra za svoju osobitu dužnost za­ hvaliti se vrijednim i agilnim gospo­ đama Hali Šdhinagič i Almasi Hadžić na njihovom požrtvovnom zauzimanjn, te d*o Bog, pa se i druge naše sestre ugleda u u njih i njihov plemeniti poch vat. Prva novootvorena No zaboravilo zabilježiti! fotografski atelier u svim тјегат , kao i staklarski kit, nadalje cllinđere, me> diciuske bočice i staklene lončiće za raast, svjetiljke itd. Skladište češkh tvornica stakla porculana WEISS i DRUG, ZAGREB, k'aj paromlina. Preporučujem košnice zo pčelo koje se nalaze kod mene na skladištu. Brza otprema uz najpovoljnije cijene, ilhmed REzaHvić, stolar FOJNICA (kod Kreševa) nudi svoje bogato skladište eksera, emiliranog posuđa, Wertheim-blagajna, i sve ostale željezarske robe. Cijene su vrlo umjerene! Ponude se razašilju na upit! Važno za pušače! ,.Merhamet“ Znameniti najfiniji cigarpapir može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz snižene cijene na veliko, nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 telefon br. 97 i H. Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. W PrBporiičaoasESvaSomE, da puši sama taj papir. Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo • ■ ........... —~ Podružnica: Brčko Dionička glavnica K 20,000.000 — PREUZIMA uloge na ukamaćenje na Štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuia te svih burzovnih transakcija. Pričuve K 8,000.000FINANCIRA trgovačka i industrialna poduzeća. 259 - his Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. VRŠI isplate na svim mjestima Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Štamparija Danici & Л. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d53ab763e91055edca30034ba51ac7bf.pdf 9ad8a05d68b379f73b2108d1444a386a PDF Text Text Pojedini broj К 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. \ Pretplata: godišnje K 180.—, na pbla godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se и Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛч јУГОСЛАВЕНСКЕ муслиманске организације . Broj 38 (276) Sarajevo, subota 9. aprila 1921. (30. Redžeba 1339.) Grčko-turski rat. i samoodređenjem turskog naroda. Druge su tu sile na djelu. Gibanje na cijelom Istoku, neko tajinstve* no kretanje stotina milijona musli« mana u Aziji i njihovo zbližavanje s boljševičkom Rusijom, najljućim Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina Ili. i najopasnijim neprijateljem Fran« cuske, pritište kao mora i Francuz ku i cijelu Evropu i s i I i ih na ko« rake, koje im inače njihov ^oholi bezgranični imperijalizam ne bi ni« kada dozvolio. Jedan ugledni engleski list rekao ki«Šehera uništio je Kjemalpaša jed« je za Venizelosa, da je »suviše velik nu grčku diviziju. Udarac je bio ta« za mali grčki narod«. To je rekao ko snažan, da se cijela fronta grčka prije posljednjih izbora u Grčkoj, uzvitlala i bila bačena opet natrag , koji su dokazali, da je ta riječ isti« do Bruse. Kjcmalpaš.nc čete progo« nita: grčki je narod otjerao iz zem« ne je neprestano i posljednje vije« Brusu lje svog najzaslužnijeg sina. Posma« sti govore, da Grci čak i traču sa strane, koji nije upućen u ispražnjuju, koju drže već dvije go« POVODOM ČLANKA „NEVOLJE JUŽNE SRBIJE«. unutarnje prilike Grčke, izgledao je dine dana. taj gest grčkog naroda nerazumljiv, Odjek tih događaja već se sada I. ali ko te prilike bolje pozna, njemu opaža u grčkoj unutarnjoj politici. O. Ć. — Beogradska „Правда" u Mi, bezuvjetno, ne dijelimo mišljenje je jasno, da je tako moralo biti. Republikanci otvoreno dižu glavu i Venizelos je bio nosioc realne poli« tvrde, da je za tu nesreću grčkog broju od 26./1I1. t. g. publikovala je g. Cemovića kad veli: „Bar to (poka­ tike, (politike intenzivnog rada, po« naroda kriv jedini Konstantin. Ve« članak g. Marka Cemoviča pod naslo­ zati da brigu muslimana u Sandžaku litike poreza i opšte vojne obave« nizclosove šanse opet rastu, ali zato vom, »Nevolje Južne Srbije", koji svo­ Beograd brine itd) nije teško!« Ne ze, — a grčki narod to^a ne će. On pada — drahma. Kurs turske funte jom objektivnomu zavređuje svaku paž­ slažemo se s njime ni u tom „da je je od nazad nekoliko decenija uljulja je znatno poskočio. Ozbiljnost si« nju. Šta više, pisac je zaslužio priznanje naša centralna uprava i 1912—14. i kivan u svoju takozvanu »Veliku tuacije u Grčkoj ilustrira osim toga i zahvalnost svih iskrenih i pravdo­ sada ignorisala i ignoriše i onu šaIdeju«. Savna drevna prošlost kla« i mobilizacija od — 18 godišta u : ljubivih prijatelja naše države, naročito šicu ortodoksalne srpske inteligencije". muslimana u Sandžaku, koji su nad Istina, ovo je pošijednje rečeno više sične Grčke živi kao jaka i osebuj« Traciji. Ako se stvari budu i dalje I svojim imetkom i životom osjetili u predmetu Makedonije nego li San­ na psihoza u grčkoj duši. »Velika ovako razvijale, Konstantin će taj | najveći dio udaraca i nevolja Južne džaka. No pošto bi se te riječi mogle Ideja« je sasvim ispunjava. Ona se« nesretni podvig platiti. prijesto I Srbije, a gledište koje se zastupa u i drukčije tumačiti nužno je naglasiti, že daleko preko granica današnje Ijem. tom članku, trebalo r i da se provede da bi bilo posve netačno, u kol.ko bi Grčke: prelazi Jadransko More, o« Turska danas ima više nego i ka« | buhvata Malu Aziju i Egipat, pa da izgleda, da će se sevrski ugovor 1 u svom cjelokupnom radu naše uprave ih se mislilo primjeniti i na stanje stvari u Sandžaku. Tamo nije da je se preko Dardanela Širi i do južne revidirati u njenu korist. Kad je u tim krajevima. Pošto je „Pravda" već prenijela taj ignorisana već je od presudnog uticaja, Rusije. Tuda živi mnogo Grka i prije mjesec dana Bekir Sami bey »Velika Ideja« bi ih htjela ujedi« na londonskoj konferenciji pristao članak, mi ćemo ga komentarisati na­ nuročito sada, domaća pravoslavna ročito u koliko se odnosi na Sandžak. „inteligencija". Ona je prevladala, upra­ niti. na mješovitu komisiju, koja će is« Ovo činimo tim radije što smo i dosad vo se nametnula još od prvih dana Venizelos je bio protivnik te ide­ pitati želje naroda, u Traciji i onom : više puta upozoravali mjerodavne fak- oslobođenja i ostala do sada u svim je; stoga ga je zamijeno Konatan« dijelu Male Azije, koji drže Grci i tore na nevolje Južne Srbije. državnim uredima. Ne bi se ništa imalo tin, koga na pr. jedna grčka pozo« vojničkom okupacijom, onda Grci i »Što se tiče, veli g. Cemović. Srba proti vu toga reći, da je to inteligen­ rišna drama o sanjarijama jednog nisu htjeli pristati na to. I antanta I muslimana (naročito u Sandžaku) mora cija u pravom smislu riječi, koje na evzona u raju, sto puta davana na ih je pustila, da zagrizu u tvrd orah se pokazati i dokazati njima, da oni žalost i u Sandžaku vrlo malo ima, grčkim pozornicama u vrijeme rata i da sami napokon uvide pretjera^ nisu ničija raja, da njihovu brigu nego je to većinom nazovi inteligen­ i Venizelosove vlade, uspoređuje sa nost svoga imperijalizma. Ali osim i više ne brine ni Carigrad ni Drač(?’) cija sa vrlo oskudnom spremom i јоб Napoleonom. vojnog poraza, za Grke je i politič« : već Beograd«. Neka nam g. Cemović problematičnijim odgojem, pa ušljed ki mt‘đunarodni položaj mnogo gori dozvoli da ga u ovome malo korigi­ toga u najvećoj mjeri koči i ometa Konstantin je preduzeo da ostva­ ri tu ideiu, prihvatio se jedne ne« ^nego je bio u Londnu prije mjesec ramo: Po našem osvjedočenju San- pravilan rad i razvitak državnog orga­ mogućnosti. Kao što je Vilhelm Ha« dana. Kad se je Bekir Sami реу vra« • džaklije su načisto o tom, da nji­ nizma kao što ometa i jačanje nacio­ ćao iz Londona, svratio se u Pariz hovu brigu treba da brine ле Cari­ nalne svijesti. Kad takovim službeni­ henzdjlern bio uvjeren o Bož\joj protekciji, tako se i Konstantin ve« i posjetio francuskog maršala Lijo« ‘ grad a još manje Drač, nego Beograd. cima dodijelite i najbolje kolege, stvari se ne će mnogo pomoći, jer će biti oma često poziva na Boga, koji mu teja i generala Guroa, Posjeti su bi« ' Oni to i sami shvaćaju, žele i traže je trebao pomoći da ostvari prvi dio li veoma srdačni. Francuska štampa ' To im se u teoriji i s druge strane u manjini i domaćim prilikama neu­ grčkih samari ja, da zavlada Malom je pisala veoma simpatično o junač« ‘ pokazuje i dokazuje, ali se u praksi pućeni, pa njihove sile ne bi dostajale Azijom. Francuski general Guro je koj borbi Kjemalpaše i tako, su se i negira i dernantuje. Stoga to nije po­ nj za to, da se samo popravlja ono opomenuo nedavno u Londonu Gr« prijateljski! cdncšajj između Frai> ; trebno kazivati njima (muslimanima), što domaći unakazuju. A bude li slu­ ke da njihova vojska nije dovoljno cuza i Turaka učvrstili. Kažemo pri« nego treba učiniti nešto sasvim drugo: čaj, kao što g. Cemović vt|i, da se jaka, da se sama bori protiv Kjemal iateljski! Ali Turci su dobro iskusi« i treba njihovim pravoslavnim sugrađa­ činovnici-došl aci biraju iz najgoreg paše, alii' Konstantin nije poslušao li, šta znači r kako dugo traje prija« nima, njihovim, oj žandarskog redova kvaliteta onih iz Stare Srbi,e, što je savjete starog, iskušanog vojnika. teljstvo evropskih velesila. Među« do okružnog načelnika, činovnicima i možda u pretežnom dijelu tačno, onda Njega ,niie mogla nomesti u namje« fm Francuzi su toliko cinični, — da mnogim u Beogradu iskreno i uz te i take okolnosti ne možemo ođri ni ta okolnost, što je Kjemalpaša i ne sakrivaju pravog značenja to« neizbrisivo usaditi u pamet, da musli­ | gonetnuti: kako je to lako, ne riječju nakon snorazuma s Francuskom, ga prijateljstva. »lEinstration« na pr. mani u Sandžaku nisu ničija raja, već { i u teoriji već djelom i u praksi po­ ko’a je ispraznila Ciliciju, povukao piše povodom: posjeta Bekir Sami s njima jednokrvna braća, punopravni kazati i dokazati, da brigu sandžačkih državljani naši, vjerni i nadobudni stumuslimana brine Beograd? Ako se taj svoje čete sa fronte Ajntab i njima bey«a ovo: poiačao front protiv Grka. Tako je »Francuska je islamska velesi« bovi i članovi naše narodne zajednice. zadatak misli izvesti temeljitom reorgrčka ofanziva bila unaprijed psu« la, najjača oko’Sredozemnog mora, Ne treba to kazivati muslimanima; oni , ganizacijom, rekonstrukcijom cjelo­ đena, da ne uspije. a druga na svijetu iza Engleske. Jed« su toga svijesni i ako im je mnogo kupne uprave i nadahnuvši je tak­ na sretna okolnost je htjela da su I pravo pogaženo nego treba njihovim, tom i smjerom kojeg gosp. Cemović Kiemalpaša je potukao Grke i svojom snagom i taktikom. Pustio se dva velika šefa našeg protekto« i da se pravilno izrazimo, tlačitelji- ispovijeda i preporučuje.onda — valjdal ih je duboko u unutrašnjost Male rata u Maroku i Siriji potrefila u is« ma i dokazati i pokazati, da muslimani Ali, nas iskustvo uči da nama zdravi Azije, dopustio je da uzmu Afijun« to vrijeme u Parizu kad i predstav« i nisu ničija raja i da je zabluda, ve­ i razum i razbor kasno u pamet dolazi Karahisar i Eski«Šeher, a otvoreno nik Kjemalpaše. U pri’ateljskom ra« lika zabluda, što su, na Žalost, do sada > a još kasnije nad našim neopravdanim je izjavio jednom suradniku nekog zgovoru s njima Bekir Sami bev ni« tako smatrani i tretirani. Predbaciće [ i hrđavim strastima prevladale. U ovom pak to kasno može biti i pre­ engleskog lista, da je to samo tak« je time izvršio samo jedan gest di« i nam možda g. Cemović da smo se I slučaju tika. Rekao ie, da će se grčka vojska, plomatske uljudnosti: on j e ti m e i prenaglili u ovom sudu; vjerovatno kasno; nakon pada Segunta, nakon što zalazeći dublje u nepristupačni te« pokazao i budnu i e d n o d u š« oa ima pravo obzirom na jedan kutić rane Južne Srbije stupe u nezacjeljivu ren Male Azije, sve više slabiti si« nost islama usaradnji s na« ! Sandžaka, na beransku nahiju, gdje su fazu, ne će čiti fajde ni od najizdaš­ nijeg naprezanja. 1 muslimani, blagodareći g. Marku i dru* gurajući sebi zaleđe, i da će on već m a«. U Sandžaku se upravlja ne samo Nre herojstvo Kjemabpaše ulilo , gim Cemovićima. poštedjeni od mnogih u pravi čas izvršiti svoj odlučni u« „bez naslona na mjesno stanovništvo". i z^la. Ali, ne sudi se po izuzecimal Francuskoj respekt Ipred pravdom darac. Tako je i bilo. Nedaleko Es« Iz Sandžaka i Makedonije. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Загаједи Dionička glavnica K. 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i 0os. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite-— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA". Kancelarija: Kralja № ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka. Šarajevo. - Interurban telefon: ZR �Strana ? Стоапа nego i protivu životnih interesa i najosjetljivijih osjećaja pretežnijeg dijela toga stanovništva, muslimana. A na taj se način stanovništvo ne zadobija za državnu vlast! I nehotice nam ovom prilikom pada na um jedna vrlo zna­ čajna izjava jednog uglednog starine muslimana iz Sandžaka, koji je povo­ dom jednog upita odgovorio: „Većinu imanja naslijedio sam od svojih rodi­ telja i prema tome bi oni imali neosporno pravo, da su živi, oduzeti mi to imanje i mene, starca i nesposobna za rad, ostaviti bez mogućnosti izdržavanja. No kad bi to oni mogli i htjeli učiniti, ja bih svoje roditelje, koje neizmjerno volim i poštujem — zamrzio, u krajnjem slučaju i ubio, držeći se one narodne; „Pri glavi i oca po glavi!« .PRAVDA" — Ј1РАВДА* I I kad bih tako učinio njima, svojim roditeljima, pogotovo bih to učinio drugim ljudima, koji bi nasrnuli na moja sredstva za prehranjivanje, na moj imetak/ Ne zaboravimo s toga i ne negiraj­ mo da je nastojanje cijele dosadašnje uprave u Sandžaku, kao i cilj ogromnog dijela Činovničkog osoblja i pravoslavnog stanovništva: uskratiti mu­ | slimanima svako zadovoljstvo i ubiti I im nadu u mogućnost opstanka i raz­ | vitka! Muslimanski životi u Sandžaku | jeftiniji su od zeČijih po šumi! Je li | onda potrebno posebno naglasiti da se I stanovništvo ne može zadobiti za državnu ideju, koja se ispoljava u I svjetlu i smjeru istrebljivanja musli| mana? Govori naših poslanika u specijalnoj ustavnoj debati. POVODOM RASPRAVE ČLANA 61. (O VOJNIM SUDOVIMA) UZEO JE RIJEČ g. Fehim Kurbegović: „Gospodo, u ovom članu nacrta Ustava predvide* no je ovo: »Vojnicima i oficirima po zakonu sude vojni sudovi«. To znači da im vojni sudovi sude po krivicama, koje počine kao vojnici u čisto vojnim krivicama, a tako iv to i no krivicama, koje počine ne kao vojnici kao n. pr. krađa, ozlje* da itd. Držim d.i hi se ova redakcija mogla izmijeniti u ovome pravcu: »Vojnicima i oficirima pod zasta* vom sude za vojne krivice vojni su* dovi, a za obične krivice, koje poći* ne u mirno doba, vojnicima i ofici* rima sude redovni sudovi. Za vri* jeme rata sude sve krivice vojni su* dovi«. Gospodo, mi znamo da vojni sudovi nisu dobro organi zovani i da njihovi sudovi ne postižu one svr* hc, za koju je određena kazna. Ka* zna treba da bude intenzivna i za* strašavajuća. Ona treba da ima dva dejstva: Ako vojnik učini delikat. коч nije čisto vojne naravi ne£o je deLkat, koji počini kao ostali drugi građanin, onda mislim da nije shod* no, da mu za ovaj delikat sude voj* ni sudovi, jer se preko vojnih su* dova ne može postići neposrednost, intenzivnost i zastrašavanje. Jedan vojnik neka počini na pr. krađu u jednome kraju i mjesto da mu sudi nadVžni redoviti sud, ud je je poći* nio taj del.kat i gdje ta kazna mo* že poslužiti primjerom, to se presu* divanjc toga delikta povjerava voj* nim sudovima i na koncu konca, ako bude kriv, održi zatvor, a ona svrha, radi ko’C je određena kazna, I ne postizava sc. Mislim da za vri* i jeme mira vojnicima treba da sude za obične delikte građanski sudovi. ' kao što jc predviđeno u drugom čla* nu: »Kad era dan i učine u društvu sa vojnicima krivični delikat, pred* viđa se da im sude Građanski sudo* vi«. Može sc predvidjeti i za delik­ te, koji nisu čisto vojne naravi, da im sude građanski sudovi u mirno doba. Ali pošto je u ratno vrijeme iznimno stanje i pošto bi se moglo dovođenjem vojnika ^red redovne sudove oštetiti organizacija vojske u ratno doba i time moglo nanijeti štete vojnim organizacijama, priro* dno jc. da to vrijeme o svima delik* tima mogu vojnicima suditi vojni sudovi. Ne znam da li ie Vlada po ovoj stvari što odlučila i ako sc predstavnik vlade ne može konačno (izjasniti, ja bih predložio, 'da sc od* luka o toj stvari odloži i da sc Vlada izjasni o ovom odojku«. PODLISTAK. ј putuju iz godine u godinu, stoljećima po pustim prostranstvima, zaustavljaju se na mjestima i podižu svoje šatore, jurte, dok hajvan ne opase travu. On­ da se dižu i sele dalje, dok ne pane I sniieg i snježne mećave ne zatrpaju staze i puteve Tada se Kirgizi zauI stavljaju na obalama rijeka i jezera 1 ili u zaklonu gora, i preko zime se i bave ribolovom ili lovom na medvjede, ' lisice, soboie, hermeline itd. U svojim ; malim potleušicama, podignutim iz ple­ tera, glinom oblijepljena, zaklanjaju se od studeni i leda Ove se naseobine napuštaju, Čim grane proljetno sunce i ok<»pni sniieg Ali ima i takovih aula, ko e Kirgizi i preko ljeta pot­ puno ne napuštaju, a to je obično na takovim mjestima, gdje se preko ljeta može zaraditi novaca. Takav jedan aul bijaše u blizini našeg lječilišta, gdje sam se upoznao s njima. To je lje­ čilište b;lo vlasništvo direkcije Altaiske željezničke pruge. Tu su imali bezplatno liječenje činovnici i radnici pruge i članovi njihovih porodica. Ml pako privatni pacienti, plaćali smo za liječer je i hranu, a u Kirgiza iznajmismo njhove šatore, jurte, koje nam oni za basnoslovne cijene ustu­ paju i postavljaju. Mustafa: Iz mojih uspomena, u. U KIRGIZK1M AULIMA. Pet godina nevoljničkog života i do­ brovoljačkog lutanja po Sibiriji udariše svoj pečat i na moje zdravlje. Južna pluća ne poštedi žestoki sibirski mraz, a reumatizam me prikova k postelji Trebalo je tražiti lij. ka- Dadoše mi tromjesečni dopust, ostavih na tri mje­ seca puk i kasarne i povukoh se u tišinu Altajskih gora, gdje se pod nji­ hovim podnožjima prostiru pješčane ravnice, stepe, s izobiljem slanih je­ zera. U sosnovoj (borovoj) šumi, na suhu i prijatnu zraku nađoh primi­ tivno lječilište. Ne bijaše tu vda ni konfora, ali bijaše čista suha i svježa zraka, tišine i samoće. Stanovnici iz susjednih aula donos li su jaja, mli­ jeka, masla, pilića i mlade janjetine, o što je najvažnije i ukusnog i okrep­ ljujućeg „kumisa*. To |e taj oboža­ vani napitak, u koji stanovnid Sibinje vjeru u i koji po njihovu m šlj^nju liječi bolje nego francuska Rivijera. Od granica Hive i BuharC, pa preko Turkestana i Scmipalatinske oblasti do Altajskih gora i preko Semirječja do gramca Kine, prostiru se nepregledne ravnice, stepe, po kojima lutaju Kirg;zi, sa svojim hajvanom. Kirgizi su Mon­ goli muslimanske vjere. Oni se bave stočarstvom i sa svojim hajvanom oni POVODOM RASPRAVE O ČLA* NU O PRIVATNOJ SVOJINI ! i I I I I I I rekao jc g. Fehim Kurbegović u po* gledu agrarnog pitanja ovo: »Ja us* vaiam koncepciju gosp. Avramovića, što se tiče riješenja našeg agrarnog pitama, da sc nađe sporazumna ba* za za to, ali od strane zemljoradnika još nam ппе bilo do sada oficijelno ponuđeno, da o tom raspravljamo, Držim da se agrarno pitanje ne tiče samo muslimana n^o se ono tiče ii drugih. Samo muslimana tiče sc pitanje razriješenia kmetskih odno* sa onda, kad nastane pitanje: kako će se oštetiti oni muslimani, koji su usljed toga pali na prosjački štap. Ali i osim kmetskog pitanja ima vr* Da ne slušam kašlja i stenjanja i da imadnem više mira, Kirgizi mi po­ stavile na moju molbu jurtu nešto podalje m đu mlade sosne na kraju šume, tako da sam imao krasan vidik na nepreglednu i ravnu kao dlan stepu, iz koje je povjetarac donosio miomiris stepnog cvijeća i trava. Pod šumom je omanje jezerce puno gustog i crnog kao u-Jjen kala, koji zaudara po sum- : ' j I | ! ; Spol — Broj 276 ic važno pitanje, a to jc da su mu* I ili je bar žutila osjećajući u sebi sti* slimani bez obzira na to, jesu li oni | da, da javno ne gazi građanska pra* ustaje eto taj gospodin i ka* feudalci, jer ja mogu sa istoriskim ’ va, podacima dokazati, da ni kmetski že, da »se krvavo zarađenim nov« odnosi nisu strikte feudalni odnosi, cem otkupljuju feudalna prava bivše za ove dvije godine skoro čisto sultanove vlastele«. On pri tom po* deposedirani bez obzira na stalež. kazuje toliko beskrajno nepoznava* Ja sam već ovdje, u Ustavnom Od* nje pril.ka, jer veli, da jc taj »ha* rač« od 250 milijuna dinara dat za boru, prigodom na.clne debate ге* begluke. Dokle jc taj gospodin kao, da je vrlo žalosno, što je u beogradskoj štampi istaknuta čak i bio nemaran, da ne kažemo ograni* potreba deposidaranja Musi im a* čen, sudimo po tome,' što mu ni go* vori naših poslanika u Ustavnom na bez obzira na to, hoće Hi oni da obrađuju zemlju ili ne. S koje jc to Odboru nisu mogli rastumačiti, šta strane istaknuto, ne ću da se ovdje je begluk, ako već nije nikad uzeo izjašnjavam, ali držim da jc potreb* u ruke našeg lista. Urazumile se i ne, da sc u tim najvažnijim pitanji* Vi već jednom, g. Grebenče, bcglu* ma dođe do sporazuma, jer gospodo, kom sc kod nas u B. i H. zove sva* nemojte nas smatrati, da smo mi ki slobodni zemljišni posjed! Najvi* nešto posebno u ovoj državi. Mi še sc čudimo ovom naglom preokre* smo krv vaše krvi i mi imamo pra* tu »Epohe«, koja jc dosada dosta vo na opstanak u toj državi isto ta* simpatično pisala o nama. ko kao i vi, i jedna demokratski u* ređena država stvarajući s jedne strane blagostanje, ne smije da stva* ra s druge strane proletarijat. Mi se postavljamo na to načelo u svim svojim razgovorima i sa Vladom i Neka činjenice govore. Rekoše sa političkim protivnicima«. mi, da je neki anonimus pokušao POVODOM RASPRAVE O ČLA* braniti u »Težačkom Pokretu« na* šeg gospodina K o v a č c v i ć a od NU O PORESKOJ OBAVEZI prigovora, koje sam ja u »Pravdi« rekao jc g. Fehim Kurbegović: Go* ilznio. Vele, da taj gospodin »težak« spodo, držim da u ovome članu ima ništa manje nc tvrdi, nego »da jc jedna manjkavost. gosp. Kovačević potpuno ispra* Poreska obaveza je opšta prema van o v j e k« a samo da ne voli vladinom nacrtu Ustava, a mi dr* aga i čbegova«. To ne bi bila, na* zimo da je shodno i potrebito, da ravno, Bog zna kakova pogreška, za sc ovdje još nadoda i ovaj stav: koju bi trebao gosp. Kovačević od* »Sve državne daće moraju u svima govarati ,jer današnji duh vremena dijelovima države biti jednake«. Ja baš traži takovu odliku od naših či* bih predložio, da se ovaj nadodatak novnika. Ali kako stvar ne izgleda primi, jer to jc najbolji zalog našem tako sitničave naravi, kako ju je državnom, jedinstvu, da poreske o* pokušao prikazati gospodin »težak« baveze budu u svima krajevima na* u svojim novinama, ja ću s dva tri še države jednake. Do sada je to slučaja osvijetliti »potpunu Isprav* bilo u jednim krajevima ovako, u nost« gospodina Kovačevića, a vla* drugim krajevima onako i s toga je da i javnost neka prosude, ko ima bilo raznih pritužbi, raznih negodo* pravo. vanja. Ako sc ona zavede u svima 1. G. Kovačević voli popiti. To u krajevima ^о jednom^pripcipu, onda ostalom nije tako veliki grijeh. Ali će zaista doći do jednakosti i jedin* da na pr. dotjera dotle, pa da sc stv-a u našim poreskim obavezama. strovali na ulicu i da ga poslije pro* Ja držim da »е svakako potrebno, laznici nalaze i dižu, držim da to da se ovaj član ovako nadopuni«. nije sitnica koju sc može i smije trpiti. 2. G. Kovačević je grub. Ruske izbjeglice, koji su ovdje, napisali su jednu tužbu protiv njega i meni je osobno uruči’i. Tu tužbu unučicu Sram ga bilo! Neki Sv. M. G r e* nadležnoj vlasti na uredovanje. benac napisao je u »Epohi« od 3. Jedna od naših učiteljica izja* 6. ov. mj. uvodni članak pod našlo* vila se pripravnom, da na našim vom »Zemljoradnici i begovi«, koji zabavama igra ženske uloge od če* predstavlja najveću sramotu ne sa* ga je odvraćao g. Kovačević. Kad mo za pisca već i za list, u kome je je nije mogao odvratiti, inscenirao štampan. Kad se cijela javnost ili jc aferu s njom i u jednom rezer* so'idarisala s nama, da je odšteta vatnom izvješću vladi prigovara za kmetske posjede pravedna. njenom moralnom ponašanju i gle Naši dopisi. Bilješke. । poru i kao rukom nosi i najzastarjeliji l da ću u ovim stepama naći Kirgize i I reumatizam. : da ću jedino pomoću Kurana moći Bilo je upravo idealno živjeti u ovom zaslužiti njihovo povjerenje i tako ih I lječilištu. Zdravlje nam se popravljalo bolje upoznati. Kad je otvorio Kuran iz dana u dan. Gazda moje jurte bi- i ugledao arapska slova, trebalo ga . jaše ugledniji Kirgiz ovog aula. On je je vidjeti: Čisto se prepade i brže imao nekoliko jurta i sada kao vlas­ bolje pridiže Kuran k usnama i čelu. nik kuća u gradu svaki dan dolazi, Ja vidjeh, da sam ga pobijedio. Bio da vidi, da li je sve u redu i ne žele je ustao na noge i učinio kretnju, li šta njegovi stanari. kao da će mi Kuran vratiti, ali se Jednog dana poslije podne zađe ovaj opet sustegao i zadržao ga u rukama nomad u moju jurtu i ne pitajući me, i sa djetinjskom naivnošću i molećim da li dozvoljavam, sjede na zemlju pogledom zahtijevao je od mene, da kraj moje postelje. Vidio sam, da je se ne Šalim snjim. došao na razgovor. Pridigoh se na po­ Na to sam ja uzeo Kuran, otvorio stelji i mi počesmo eglenisati.' On je elham suru i proučio euzu i bismillu sudio po mojoj uniformi i šajkači, da i još neke druge sure. Siromah je sam ja ruski oficir i u njegovim ma­ stajao kao ukopan kraj moje postelje lim i kosim očima lahko bijaše pre­ i zaustavljajući dibanje slušao ne vje­ poznati azijatško nepovjerenje naprama rujući svojim ušima i očima. Kad sam inovjercima. ga jedva umirio, sjeo je i ja mu razjasGovorio je ruski »ali tako slabo i nih, da sam iz Bosne i da je ta Bosna krivo, da sam ga jedva mogao razum­ tamo, gdje je i Austrija i da u Bosni jeti. Ja s moje strane također udesih ima mnogo muslimana. Da sam mu moj ruski jezik po njegovoj gramatici, govorio, da sam musliman Hrvat iz jer sam znao, da me neće ni polodnu Bosne, da je to u Jugoslaviji i t. d. razumjeti, budem li govorio pravim ne li me razumio, jer je njegovo ruskim jezikom. znanje o svijetu vrlo slabo. On zna U toku razgovora kazao sam mu, • samo, da na svijetu postoje musli­ da sam i ja muslimana. To ga je pre- mani i Rusi kjđiri, a još je za nerazilo. Na licu sam mu Čitao i izraz vrijeme ovog velikog rata čuo o ne­ koji je govorio: Zašto se šalite ovak­ kakvim „germancima i austrijcima.« vim stvarima? Osjetih ovaj ukor u Razumio me pc tpuno. Umirio se i njegovim očima, ali on ne reče ni mrmljao u sebi nešto, što i sam ne riječi. Bijaše oborio glavu i nekako mogoh shvatiti, gledajući mirno sad kao zbunjen nešto gledao na svojim na me, sad na Kuran. Rekoh mu da čizmama. 1 meni bijaše neugodna ova je moje Ime Mustafa, a mog oca Omer šutnja. i t. d. Slušao me i šutio, a na licu Ali kad sam već započeo, trebalo mu vidjeh, da mi vjeruje. Ja mu još je i do kraja dovesti. Ustadoh s po- j koješta proučih, a onda Kuran metnuh । stelje i izvadih iz kufera Kuran, koji u kufer* i sam sa sobom ponio, jer sam znao, (Nastaviće se). �Hooi 276 — Rm| za što: samo što se ta dama druži s muslimanima najuglednijim gradanima. Dakle već s toga, što jedna učiteljica zalazi u prvo musliman? skol društvo, mora njen ugled stra? dati, jer je valjda po g. Kovačcviću moral i pristojnost svih muslimana u pitanju. Koliko je i u ovom pogle? du g. Kovačević u pravu, neka po? skži činjenica, da od strane musli? mana nikad i ni jedna učiteljica nije ni najmanje u svom dostojan? stvu i moralu nastradala, dok su naprotiv dvije učiteljice nastradale $ morale ostaviti službu od onih »pobožnih .i* dobrih kršćanskih du? Šica«, koje se ovaj put brinu za za? štitu morala i po čijoj se volji dao gosp. Kovačević na taj posao. 4. Radi ovog posljednjeg čina Ko? vačevića nije ga muslimansko čitao? ničko društvo pozvalo na zabavu, a kolika jc to sramota u jednom provincijalnom mjestu za predstav? nika vlasti, svakom je i suviše dobro poznato. Ja evo iznosim činjenice. Ne znam, je li ovo dovoljno, da doka? že ispravnost moiih prigovora što sam ih iznio u »Pravdi«, od kojih sam neke i nadležnim iznosio. Ho? će li vlada čekati dotle, dok se sa? srna sroza ugled državne vlasti us? Ijed ovakog držanja njenog činov? nika, ne znam, ali zaista je krajnie vrPeme, da ga odavde makne, jer jc među nama nemoguć. Donji Vakuf, 31. -ožujka 1921. H. Kurbegović, nar. poslanik. Bijeljina, 1. aprila 1921. *) Događaj koji se ovih dana zbio u jednome selu našega^ kotara po? znat je manje više našoj javnosti iz vijesti u novinama. Sva sreća da u njemu nije sudjelovao niko od muslimana, jer onda javnost ne bi mogla objektivno suditi ’o njemu. Nas se muslimana tiče ovaj doga? daj kao državljana, kojima leži na srcu dobro i sreća domovine, pa stoga i hoćemo da ga posve nepri? strano iznesemo i da prikažemo nje? gove eventualne posljedice. U životu i odnošajima između muslimana i pravoslavnih u našem kraju vladala je od pamtivijeka pri? lična harmonija. Nikada, niza tur? ske, ni za austrijske okupacione vla? dc, kao ni za svjetskog rata nisu muslimani pravoslavnim a niti ovi muslimanima ništa učinili, što bi se jedni na druge mogli ma i najmanje potužiti. Poslije oslobođenja je sa? svim drukčije: Zlonamjernim i čisto Zločinačkim radom i uticajem po? jedinih č anova bivšeg narodnog vi? jeca, onda nesposobnom i partajič? nom upravom pojedinih kotarskih upravitelja i predstojnika sve do skota, preuzelo je bilo u našem ko? taru silnog maha svako zlo i razvili su se u narodu mnogi žili instinkti do najvećeg stepena. Autoritet vlasti pa i samog suda pao je ispod nule. Silna zločinstva koja su se u našem kraju kroz to vrijeme dogodila i koja se još uvi? jek događaju najbolji su dokaz za to, prem mnogo štošta i ne dolazi u obzir, jer je vlast nemoćna, sud pre? opterećen, a mnogi neće u opće ni da se odazivaju a kamo li pokora? vaju odredbama i pozivima vlasti. Sela u tome prednjače gradu. Sva? ko skoro selo imalo je svoj »so? vjet«, kon je sam sebi uzimao koliku jc htio kompetenciju. Tek preveli? ko obilje novca u našem preboga? tom kraju čini, da se porez koliko toliko plaća, ali izvjesna sela naro? čito kraj, gdje se je dogodio slu? čaj, o kome je govor, čine i u ovo? *) U 273. broju našeg lista đoni? jeli smo izvještaj o ovome događa? ju prema »Jugoslavenskim Listu«. Danas pružamo čitaocima naš naro? čiti izvještaj o tome sudbonosnom događaju. Pr. ur. Страна 3 JU'AHlA* — „PRAVPa' I ! | 1 ■ me iznimku. Pojedinci, koji ne će ni ovoj svojoj prvoj građanskoj dužnosti da udovoljavaju, ostajali su sve do sada nedirani. jer egze? kutor ne smije uredovati u pravo? slavnom selu. Uz takovo stanje ni? je čudo, da se u našem kraju i te kako jasno opaža kulturnija? zadak. Putevi se ne popravljaju, šume državne i privatne upravo se zatiru, a kanali i nasipi potoka i po? kraj Save, koji su hiljade i hiljade dunuma močvara u našem kotaru isušili i pretvorili u plodnu zemlju, ruše se samo za to da sc može riba loviti i da sc imaju gdje/ krmei ka? ijužiti. U svemu tome nosi rekord opći? na Brodac, gdje se je onaj događaj zbio. Iz ove općine je neko? liko puta n a j u r e n a i sama sudska komisija. Zemljište, radi koga sc i na kome se zbio ovaj najnoviji događaj, kupio jc prije mnogo godina jedan ovdašnji trgo? vac, tc ga obrađivao nesmetano u vlastitoj režiji. Sada ga jc bio pro? dao srpskoj zemljoradničkoj i po? trošačkoj zadruzi susjednog sela Dvorovi. Ova ga je htjela obraditi i radi toga je došlo do krvopro? 1 i ć a. Do toga nc bi došlo, da na? padaj na oružnike i sreskog načel? nika nije bio već spremljen i ugo? voren. Ni seljačke pobune po Hr? vatskoj, radi kojih se sada baš vo? de sudski procesi, nisu bile tako or? ganizovane kao ova, jer je preko 300 napadača pod dobro organizova? tnim vodstvom povedeno u napadaj i kada su oružnici u obrani zakona i svojih života upotrebili oružje, od čega su dva buntovnika ostala mrt? va i četiri ili pet lakše ranjeno, di? gla sc graja po novinama na — oru? žnike i sreskog načelnika mjesto na buntovnike. Čak i službeni presbiro daje novinama vijesti, prije nego je ikakova istraga provedena i jav? lja, da jc ministarstvo unutrašnjih djela poslalo načelnika Osmana Ha? džića, da povede strogu istragu ne proti buntovnika, nego proti sreskog načelnika i oružnika. 1, došao jc ju? cer evo u naš grad i prije nego je i pero u tintu z a m o č i o, prolpitao koje izvješće Naslušao stranke, naredio je sreskom načel? niku, da ostavi ured davši mu mje? sec dana dopusta. Ovakav tok i po? stupak nema nigdje primjera, ali od koga ja, nije nikakovo čudo. Mi se eto upustismo u prikaziva? nje i osvjetljivan je ovoga događaja samo u koliko je on općenit i u ko? liko se njime tangiraju općeniti in? teresi, te autoritet zakona i vlasti bez obzira na osobe. Ali ne će biti zgoreg, ako reknemo koju i o osobi našeg sreskog načelnika, koga se na svaki način kako izgleda hoće da okrivi, samo radi toga, da poje? dine stranke izvuku iz ovog doga? đaja za se stranačkog kapitala. G. Ferdo Čurilović jedan je od onih n/adih i idealnih ljudi, koji su još kao gimnazijalci počeli raditi na ideji narodnog oslobođenja i ujedi? njeni a, drug je atentatora Jukića na zagrebačkoj univerzi i kao takav progonjen i osuđivan za vrijeme banovanja Čuvaj a na sve moguće načine. Kašnje radi toga osuđen kao veleizdajnik, prebjegao je u kralje? vinu Srbiju, gdje jc do rata služio kao policajni činovnik, za vrijeme rata mobilisan, te podnio sve ratne patnje i muke i dijelio sudbinu svo? jih sudrugova za povlačenja preko Albanije. Patriota u duši, imao je uvijek u vidu interese države, pa se i kod nas za ovot kratko vrijeme svoga službovanja sav posvetio ra? đu, da zavede red i opet povrati za? konsko stanje u kotaru, koje je bi? lo gore nego igdje u državi. Za na? gradu ie eto doživio nedoličan i ne? zakonit dostupak, koji mora ubiti volju svakom iole savjesnom činov? niku za rad, svakom službeniku za vršenje njegove dužnosti. Posij edi? ca toga biće-još veća anarhija, ko? Kao ' ja je samo na štetu države i cjeli? I punoj solidarnosti sa Italijom i Čehoi. ne. Pitanje je sada i to, ko će se I slovačkom zaprijetila mađarskoj vladi i još poslije ovoga svega usuditi i ■ vojnom intervencijom, ako Karla od­ i htjeti da vrši zakon i hoće li to mah ne ukloni. Koliko se silno pre­ j biti moguće, jer masa vidi da se vario u računu! Mislio je, da će ga * narodi dočekati obje­ i njezina zla djela ne samo ne kaž? bivši „njegovi ručke, a ovamo je nailazio na sasma njavaju, nego i odobravaju? Za nas kao muslimane iz ovoga hladan doček čak i kod mađarskih svega izlazi jedna vrlo dragocjena viših krugova. Najgrđu sramotu pri pouka, koja nas sili da još ne mo# toj pustolovini doživio je pri prolazu žemo i ne smijemo vjerovati, da je kroz Njemačku Austriju, gdje je rad­ autoritet vlasti i na pomolu. Mora? ništvo izlazilo na željezničke stanice i ino biti u svome radu vrlo oprezni, izviždalo ga. Bacali su čak i balvane jer je u našoj državi partizanstvo na tračnice i uz velike muke uspjelo još uvijek na kormilu, kako smo se je ugledu antantinih of čira, koji su ga i ovom prilikom osvjedočili. Na hi? pratili, da umire razjareno radništvo i ljade nevinih muslimana klato je i da Karla nekako proguraju do Švaj­ ubijano po Makedoniji i Sandžaku, carske. Švajcarska vlada, ne želeći da nebrojeni su stradala jšiirom Bosne se i drugi put tako zloupotrebi njeno i Hercegovine, a nikada se ni naj? gostoprimstvo, dozvolila mu je šest običnija istraga nc povede, a kamo nedelja boravka u Švajcarskoj. Nakon ili, da bi izašao u to ime još i koji isteka toga roka mora da nagje sebi načelnik ministarstva. Prošle jeseni drugo boravište. umoriše Čupurdini policajci pod Rudarski štrajk u Engleskoj. En­ njegovim ličnim vodstvom dvojicu muslimana u jednom danu u Bjeli? gleska se nalazi danas u težoj situa­ ni, pa niti šta bi Čupurdiji, niti nje? ciji nego li je bila ikada za vrijeme govim policajcima. Ne dobiše čak svjetskog rata. Od 1. aprila je u En­ ni premještaja. Ovdje ima Čupurdi? gleskoj 1,200.000 rudara obustavilo rad nih 'ljudi, za koje se zna, da je tro? u ugljenicima. Jučer i prekjučer su se j:cu muslimana umorio, ali sc za to k njima pridružili transportni i željez­ ipak još i danas nesmetano šetaju ničarski radnici. To je prvi puta u i prkose svakom prilikom. Pa za? istoriji engleskog radničkog pokreta, to, kada ovo sve sada gledamo, onda da „trojni savez“ rudara, transportnih sc i nehote moramo da pitamo, je? i željezničkih radnika zajednički stupa smo li mi zaista svi pred zakonom u akciju. Rezultat je — tri mitijona jednaki i hoćemo li uopće ikada bi? nezaposlenih radnika, zabrana izvoza ugljena iz Engleske, proglašenje iz­ ti ? Biće stoga dobro, ako sc o ovome nimnog stanja u zemlji i potpuni za­ zainteresuju i naši zastupnici u us? stoj cjelokupne industrije. Cijena ug­ ljena opet skače, a radi njenog obatavotvornoj skupštini. Centralna vlada u Beogradu ako ran/a i došlo je do štrajka. Engleski joj je zaista stalo do reda i zakon? ugljen nije mogao da konkuriše ame­ skog stanja u zemlji, posebno u na? ričkom ni u samoj Engleskoj, pošto je šem kraju, pružiće g. Curiloviću do? ovaj koštao^za čitavu funtu manje, a ličnu satisfakciju i ostaviti ga i da? osim toga je francuska postala vrlo slab mušterija engleskog ugljena, jer lje na upravi našeg kotara. —a. Politički pregled. UNUTARNJI. Pregovori muslimana Južne Sr­ bije sa vladom. Već ođ nekoliko dana traju pregovori sa muslimanskim poslanicima iz Južne Srbije, kojih u Radikalskom klubu ima 8, a u demo­ kratskom 6. Oni su podnijeli naročite zahtjeve glede riješenja agrarnog pi­ tanja u Južnoj Srbiji, ali pošto njih vlada ne može da primi u cijelosti, došli su pregovori na mrtvu točku. Ni jučerašnji pregovori minist. Dra Krizmana i Uzunovića nisu Imali uspjeha. Kako se saznaje, namjeravaju ovi poslanici osnovati svoj vlastiti klub i preći u opoziciju. Radikali su na Svojoj današnjoj sjednici u ovoj stvari dali slobodne ruke Pašiću. VANJSKI. Konferencija u Rimu. Prekjučer je Giolitti otvorio u Rimu konferenciju onih država, koje su naslijedile bivšu austro-ugarsku monarhiju i izmegju ostalog rekao: Konferencija ima da iz­ vrši zadaću, koja je ocrtana u saintgermaiskom i trianonskom ugovoru. Najbolje sredstvo, da se osiguraju opravdani ekonomski i politički inte­ resi ovdje zastupanih naroda, sastoji se u tome, da se povedu neposredno otvoreni pregovori. Premda ovi imaju samo materijalno značenje, ipak će uplivisati i na odnošaje ovdje zastu­ panih država. „Na konferenciji isklju­ čena je štampa. Za nju će se izdavati posebni službeni komunikeji. Privre­ mena riječka vlada zatražila je, da bude pripuštena na konferenciju, ali je njezin zahtjev odbijen. Ona je ulo­ žila protest kod talijanskog ministra predsjednika. Karlo se vratio u Svajcarsku. Prekjučer je Karlo Habsburški prešao granicu Švajcarske i time je završena njegova smiješna pustolovima. Da je Karlo tako kukavno morao bježati onamo, otkle je i došao, nije mala zasluga i naše države, koja je u pot­ brat bratu IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIH podobni, bez razlike. Ma da su naši zubi. Nema Ijepog čovjeka i osobe bez Ijepih žabi a Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: E L I D A - p a s f e za №lllllllllllllalllllllllllllllllllllllllllllllllii:iHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII!llilllllllllinnilllllllllllllll^ zube. joj ga njemačka džabe liferuje. Stoga engleski vlasnici ugljenokopa nisu htjeli ni čuti za povišicu rudarskih nadnica, nego su se spremali, da i postojeće nadnice smanje, kako bi obo­ rili cijenu ugljenu. Na to je savez ru­ dara zahtijevao od vlade, da ona u ime povišica dnevnica votira 60 milijona funti (preko dvije milijarde di­ nara). Vlada je taj zahtjev jednostavno odbila i rudari su proglasili štrajk. Zadnje vijesti o Štrajku veoma su ozbiljne. Rad su napustili čak i oni radnici koji su na sisaljkama, i pošto se iz ugljenokopa nije voda crpila, to su mnogi od njih preplavljeni. Došlo je do žestokih manifestacija i do su­ koba s policijom. U industrijskim cen­ trima kupi se vojska i dobrovojci za rad u ugljenokopima. Ovo je sigurno Lloyd George pred­ vidio. On je neki dan pozivao javno sve građanske partije u rat protiv rad­ ničke partije, od koje da prijeti opas­ nost cijeloj zemlji. I ovaj štrajk je početak rata. Njegov ishod mogao bi biti po čov:ečanstvo daleko sudbonosniji, nego ishod i samog svjetskog rata. Domaće vijesti. Ginovništvo naše vlade kod no? vog predsjednika. Prekjuče se g. Dru Durdeviću predstavilo činov? nistvo vlade. Pozdravio ga je šef pravosuđa g. dr. Simić. G. Durđević ie odgovorio poduljim govorom, u kome je naglasio veliku važnst ču? vanja ideje narodnog jedinstva. Is? takao je osim toga i svoj prošli rad u bivšoj monarhiji, koji je tekao za? jedno sa borbom bos.?hcrc. muslL mana i radi toga su mu bila zatvore? na vrata Bosne sve do oslobođenja. Govorio je i o sporazumu našem s vladom, kojim da su postignuti uv? jeti za daljnji uspješni rad svih na? rodnih slojeva bez razlike vjere i imena. Zahtjevi muslirfiana iz Južne Sr? bije Beogradski list »Epoha« javlja: Muslimani, radikali i demokrate, iz �Strana 4 — Страна Južne Srbije podnijet su još ргек? juče svojim klubovima zahtjeve o agrarnoj reformi, koji glase: I ražimo da se udovolji ovim na? š im zahtjevima obzirom na južnu Srbiju, Sandžak i .Makedoniju: 1. Da se tapijske zemlje ne sma? traju feudalnim odnosima i da se ovakve zemlje ostave posjednicima tapija, te isključe od udara agrarne reforme. 2. Da se odredi, koliko će biti mi? nimum zemljišnom! nosjeda, koji ćc ostati slobodan od udara Agrarne Reforme dosadašnjim zcmljovlasni? cima. 3. Da se prizna pravo naknade i naplate sopstvenicima zemalja na č.flucima u našim krajevima za ne? pobrani1, prihod u godinama 1918., 1919. i 1920. 4. Da sc zadrži praVo dosadaš? njim zemljoposjednicima na onim posjedima, koji će im se obzirom na Agrarnu reformu kao veliki odu? zeti sve dotle, dok im se ne isplati. 5. Količina isplate im ade se pro? cjeniti i obračunati po komisijama sastavljenim od stručnjaka i inte? resanata po principu pariteta. Međutim juče prije podne, kad ih je pozvao Ministarski Savjet preda se, oni su svoje zahtjeve pooštrili. Kao jedan od zahtjeva, koji bi sa? svim onemogućio izvođenje agrarne reforme u tim krajevima, to je zahtjev, da se ne podvrgne pod agrarnu reformu zemlja onih begova koji imaju do 30 hektara. Preko 30 hektara da se podvrgne samo 75 od sto, a 25 od sto da se ostavi na miru. Na ovako zahtjeve nije pristao jedan njihov poslanik, muftija Mustafa Salihbe? gović, koji kaže, da nije ni znao za te nove zahtjeve. On traži, da se čivčijski položaj smatra kao kmet? stvu slični odnosi i da se postupa isto kao i u Bosni. Međutim ostali muslimanski poslanici tvrde, da su ti odnosi sasvim drukčiji, i da ne mogu potpasti nod odredbe koje se odnose na kmetske i kmetstvu slič? ne odnose. Vlada neće moći pristati na te njihove zahtjeve, ier bi se onda mo? гао mijenjati i 17. član III. odeljka Ustava, koii je već primljen u Us? tavnom odboru. Ona je ipak odre? dila gg. Uzunovića, min. agr. refor? me, i Krizmana, min. šuma i ruda, da pregovaraju s njima«. Tako »Epoha«. Kako duboka mo? ra da je mržnja »Epohina« na mu? slimane, kad joj je glavni nemoguć? ni zahtjev »b e g o v a«, da im se ne dira u zemlju ispod 30 hektara! 30 hektara je prosječni posjed zemljo? radnika u Srbiji, ali kad ga musli? mani posjeduju, onda je begovski posjed i prevelik! I za tu rabotu se upregao nod kola muftija Salih? begovič! Pamtićemo ga! Broj 276 — Ерл Л^АВДАц — »PRAVDA* ' j ; ' i j 1 i ; ! i j 1 : i , Važno za pušače! ,.Merhamet** Trešeljak. Vratio se s puta! Dok je vlasnik »Domovine« bio na putu, mogla se »Domovina« čitati. Opažala se znatna promjena na bolje. Oni. koji sa za Vrijeme njegovog odsustva upravljali re­ dakcijom. poučeni valjda pisanjem »Samo­ uprave«, glavneg organa radikalne partije, postali su umjereniji i kao da su se iskreno veselili našem sporazumu s vladcm. Ali kad se povratio »pravi gospodar« njen, i ona ;se vratil u stru kolotečinu: postala je opet smiješna i odvratna. Mi smo je tu nedapao pozvali, da javno potvrdi rovarenje svojih agenata u našoj čaršiji, koii su pričali našem svijetu, da je dobivena svota za agrar malena. Znali smo da to ne smije i nismo se prevarili. Sta više, vlasnik »Domovine« je napao svoje go­ spodare radi’tog riješenja agrarnog pitanja! Evo što on zbori u posljednjem. 37. broju »Dom.« u članku »Ko su nam gospo­ dari?«: "Jest evo opet i »Pravdi« i tim našim gospodarima velimo, da se pred osamnaest mjeseci moglo riješiti agIrarno pitanje mnogo i mnogo povoljnije, ne­ go su ga danas jugotatari riješili, jer od današnjeg riješenja država je ,u a p r t i I a sebi ogromne pedesetgodišnje terete, a od Muslimana će tek 40 do 50 ve­ likih posjedničkih obitelji dobiti ogromne svote, a srednji i mali dobiti će neku ma’lenkost. dok bi u pravom riješenju trebalo, da srednji dobiju nešto priličilo, mali dosta dobro, a veliki i inače bez a g г a r n o g p i t a n j a i m adu dostat­ nu egzistenciju, jer su se za sto­ tine godina njihova gospodstva napljačkali dosta i na drugim linijama, osim agrara«. Da svakom bude jasno, kako se on zapleo kao pile u kučine, treba reći i to. da je on u istom članku, pred citiranim riječi­ ma. rekao da je svota za agrar »malena i ; remalena«, a tu- kako čusmo- kaže, da je današnjim riješenjem država sebi naprtila ogromne pedesetgodišnje terete i da je se to prije osamnaest mjeseci moglo povoljnije riješiti. Kako to? Pa jednostavno: prije osamnaest mjeseci nije meraja država naprtiti sebi ovoliki teret. Pomislite: više od milijardu kruna! Ali Ti. Bog Te nc ubio, kažeš, da je današnja svota . malena ’ premalena! Ih. pa to Jugotatari ne će ni Opaziti u svojoj smušenosti! Ama kako ne će opaziti, budalo jedna, kad Ti izričito veliš još i to, da bi pravo riješenje bilo u tom, da veliki zemljoposjednici ne dobiju ništa, [ier su kroz stotine godina dosta toga na­ pljačkali !... Moramo iskreno priznati, da nas je ovaj puta »Domovina« pokolebala u našem uv^erenju, da ima za sobom tajnog gospoda­ ra, koji je financira. Ova njena najnovija glupost ne dopušta nam, da vjerujemo u to, pošto bismo njene gospodare morali dr­ žati još glupljim. Znameniti najfiniji cigarpapir može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz snižene cijene na veliko, nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 telefon br. 97 i H. Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. Freporučava sb svakome, da puši semo taj papir. Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Mjeseca" Baščaršija, Hotel Ghazi AHMEDA TATAREVIĆA snabdjevena je svima Ijekovima, pa se prepornčnje svima muslimanima. Ima taze ribljeg aejtina (bolukjaga', baleama sa gušu. Epileptieon protiv padavici, hopove za kaovet za iznemogle muške starije osobe, katran snji-voda protiv kašlja, plućnog katarba i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miševe, serail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovti jeftinije kad nzmn malo veću količina. Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti mrava K10.—.Razašilje pouzećem Zavod za eksport NI. J ti n k e r, Zagreb br-16. Petrinjska ul. br. 3. Mjesni zastupnici traže se! Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrum« nata, kao i fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemsklh safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi. Skladište svin mineralnih voda i t. d. Preporučujem košnice za pčele koje se nalaze kod mene na skladištu. Brza otprema uz najpovoljnije cijene, ahmed Mouić, stolar FOJNICA (kod Kreševa) PAPiRNICA HAMD1JE KOPČIĆA preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, štrosmajerova ul. Tel. 619 ZEMALJSKA BANKA ZA B.iH. Centrala II Sarajevu. Filijale. Banjaluka, Bjelina, Brčko, Mostar i Tuzla. Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, B. Gradiška, Livno, B. Novi, B Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac, Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. — Redovite rezerve i fond za sigurnost -----------------------zalDžnlca 13 milijuna hruna. -----------------------Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u kraljevstvu SHS i inozemstvu. Prima kao glavno zastupstvo za Bosnu i Hercegovinu Assicarazioni generali i Prvog sveopćeg društva za osiguranje protiv nezgoda i Šteta, sve vrsti osiguranja. Oglašujte u „Pravdi". Braća Demirdžić . trgovina kožom i obućarskim priborom prese­ lila se sa svojom radnjom iz ,Sarači ulice 51 u vlastitu zgradu Veliki Ćurčiluk 1|l. „PROMET** Centralna drogerija Braća Šahinagić URA? koja čini trajno veselje ? Samo Suttnerova ura I Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadovoljni I Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebštine kao škare, < oževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. ave dobro i jeftino! Tražite cijenik od tvrtke U. Suttner o Ljubljani Iroj 7C6, trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim drva, ugljena, drvenog ugljena Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. L Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Ovlašteno carinsko posredništvo. Brzojavi: Promet. Intb.TclBf.Z9. PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica: Ljubljana. Podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica, Maribor, Ptuj, Split i Trst Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K. 45,000.000 Prima uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4% NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije Obavlja sve bankovne i mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantnlje. Daje sezonske I aprovizacijske kredite. Kupuje I prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsti po dnevnom tečaju. Financira erarićne dobave. гOvlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. јцд Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo* � https://kolekcije.nub.ba/files/original/511d957b307c21ccb5f7eef9ec34549d.pdf 5504ce979e71383852afc8db4f767657 PDF Text Text Pojedini broj K 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ureduje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 1<S0.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. -L^^ABEHCKE муслиманске организације. Telefon br. 842. čekovni račun pošt. štedionice 1119. Sarajevo, utorak 12. aprila 1921. (3. Šaban 1339j J PAnVu vfeo° ■PrcNiruju krcvz n a drugi £ »Programa« koji ide {niislimani i uz čita.« Za tlm’ da se I^ode duhu demXX?r')pa^ Osokolila ih n^a vre»ena. da ' Već da smo ostavljeni l.pr^azenl; Javljaju ljudi, da ј^ц/пГ’ Zabck mjesnih odbora nJ •• i a odobrenje i Ма: izglasano potpuno povjerenje. S* to zaboravljaju i previđaju pa trube u sav glas, da naše vodstvo nema o* slona u narodu i da mu je poslan bezbroj nepovjerenica i protesta. , Da učinimo krai ovim podvalama i začepimo usta svima zvanim i ne* zvanim prijateljima, upravljamo, e* vo, javan apel na sve mjesne odbo* re i molimo ih đa se u roku od pet dana; pismeno ili brzojavno izjasne: imaju Ii povjerenja u vodstvo naše organizacije i odobravaju li spora* zum našeg poslaničkog kluba sa vla* dom g. Nikole Pašića? Mi ćemo te odgovore iznijeti u li­ stu onako, kako nam prispiju. a u današnjem broju štampamo ove br* zojatve, koji su dosad prispjeli bilo na redakciju lista, bilo na poslanički klub. Nek i ostali odbori reknu svoju: sasvim otvoreno i bez ikakva uste­ zanja! Ovo vrijedi i za odbore, koji su aap1 putem poslanika ili telefon* ski izjavili svoju solidarnost, jer će* mo štampati samo brzojavne i pis* mene izjave. Novom predsjedniku boi.-hert. vlade S?đ- P°2d«vio je i -k-Ut Bprcd naše o^aniza^ Ml tadašnjeg novog predsjednika —u/V6’ ^га Milana Srškića vrlo toplim pozdravom, u kojem su bile naglašene ove riječi: »Vjeruje* mo da se ne će više gaziti građan* ska i ustavna prava i da će svi gra* dani bez obzira na pleme i vjeru biti pred zakonom jednaki. U Vama gle* damo osobu, koja je cijelim svojim dosadašnjem radom pokazala, da i* ma osjećaja za sve nas.« Iz govora Srškićeva, kojim se zahvalio na sjaj* nom dočeku građana, treba na ovom mjestu citirati ove riječi: »Ja ću pre* ina svakome jednako bez razlike vjere i plemena biti strog, ali pravedan s u đ i j a.« Tako je prije godinu dana zasjeo g. dr. Srš* kić na vladu praćen najljepšim na* dama muslimana, a završio je svoje vladovanje kao najomraženiji čo* vjek, koji nije nimalo držao svojih riječi, đa će biti »strog, ali prave* dan« sudi ja. .Na njegova djela, koji* ma smo mjesecima punili stupce »Pravde«, ne ćemo sc ovdje povra* ćati, ona su još u svježem pamćenju naših čitaoca, ali ćemo ipak naporne* nuti onaj njegov famozni tajni cir* kular od 20. augusta pr. god., uprav* Ijen na okružne načelnike. U njemu jc g. Srškić dao sam sebi svjedodž* bu, đa nije ni strog ni pravedan, kad kaže: ».... vrlo jc neugodno po auktoritet vlasti, da k o* misije u s e 1 a i z 1 a z e ;p a p r e d otoorom seljaka uzmiču i uklanjaju se, kako se to na nekoliko mjesta desilo, a ja neću daše tim povodom upotrebljava oružana si* 1 a.« Zašto ovo iznosimo? Mi smo do* bili novog predsjednika vlade, g. Đurđevića, koji je u svoj govor pred činovništvom utkao kao glavnu nit misao, da će mu prva zadaća biti zbližavanje muslimana i pravoslav* nih u Bosni' i Hercegovini. Gornje ti* tiranje probosti neka g. Đurdević ne zamjeri. Time nipošto ne bismo htjeli unaprijed izricati kakvo nepo* vjerenje njemu, što je član iste par* tije, kojoj pripada i g. Srškić. Na to ne bismo imali, i kad bismo htjeli, nikakva prava, jer baš ni najviđe* niji prvaci te partije nisu odobravali rada Srškićeva. »Samouprava« je u nekoliko navrata pisala u smislu, ko* ii je bio sasvim oprečan smislu Srš* kićeva rada, a i sam g. Protić je u svojoj brošuri o kritici vladinog na* crta Ustava dao takav oštar sud o njemu, da ga ni mi ne bismo bili u stanju oštrijega dati. Namjera nam ie ovim riječima, da g. Đurđeviću skrenemo pažnju na glavne nedo* statke uprave njegovog predšasnL ka, kojih on možda ne pozna, pošto nije bio u našoj sredini. G. Đurdević je bio dosada povje* renik pravosuđa u Hrvatskoj i Sia* voniji. To i njegove zrele godine u* li’eva nam nadu, da će uistinu poći onom stazom, koju je već označio g. Srškić: biti strog i prave* dan. Ovu nadu temelumo na još ’ednoj pojavi. »Srpska Riječ«, ovda* šnji organ radikalne partije, u poto* nje vrijeme piše već takim tonom, koii nas potpuno zadovoljava i ve* seli. Mislimo ovdie na njeno pisanje o ono j, da je tako nazovemo, a n a r* hij i, koja je zavladala među seos* kim staležom, a koja je rezu’tat not* puno pogrešne uprave g. SrŠkića. Drago nam je, što je »Srpska Riječ« upotrijebila izraz »zelene internati* jonaic« i što je došla, do uvjerenja, da nema biranja onda, kada jc u pi* tanju, s jedne strane auktoritet vlas sti i države, a 8 druge otpor zavede* nih seljačkih masa protiv državnih organa. Bijeljinski događaji su do* sta jasna opomena. Zavedene scljač* ke mase, kad vide, da im se ne pri* ječi u otimanju muslimanskog do* Godina III. bra, neće se zaustaviti samo na tom otimanju. Ko danas otima i pljačka od brata muslimana, taj će sutra o* pljačkati i svog brata pravoslavnog. Probuđeni zlikovački instinkti u masi ne priznaju onih umjetno i prL* kriveno sagrađenih teza, da je pra^ vo otimati od »Turčina«, oni ne mo# gu uočiti te granice i u prvoj će zgodnoj prilici poletiti i na onoga, ko im je tu tezu darovao. Iz Sandžaka i Makedonije POVODOM ČLANKA „NEVOLJE JUŽNE SRBIJE". II. o. C. — Na jednom mjestu veli g. Cemović: „Prvo što treba učiniti (u J. Srbi,i), to je izići u susret nacional­ nim potrebama Srba (hrišćana i mu­ slimana), Arnauta i Turaka..Mi ćemo se i na ovom zadržati u užem prostoru, na potrebama muslimana u Sandžaku; potrudićemo se da uočimo te potrebe, a potom istaknuti kako i u kojoj se mjeri dosad radilo, da im se iziđe u susret. Najelementarnija potreba poje­ dinca i nacije jest bezbjednost života i imetka, mogućnost opstanka i raz­ vitka i poštivanje njenih osjećaja i običaja. Koliko je god duboko uvrije­ dilo muslimane iz Sandžaka i učinilo ih nepovjerljivim prema budućnosti to, što njihovi životi, njihov posjed, nji­ hova čast i njihove vjerske i obitelj­ ske svetinje postadoše predmetom najgnjusnijeg nasrtanja i najbezobraznije pljačke, — mnogo dublje ih se kos­ nulo osvjedočenje, da centralna i lo­ kalna državna vlast nesamo da ih ne zaštićavđ, nesamo da prestupnike ne privodi odgovornosti i kazni, nego obratno, i sama izlaže muslimane svim nepogodama i zlostavljanjima.Nije malo slučajeva po Sandžaku, da su oni, čija je rodbina usmrćena ili obeščašćena, kao i oni, koji su protjerani sa svojih imanja i do gole kože opljačkani — izloženi svakovrsnom progonu držav­ nih vlasti: hapsu i svim m- gućim po­ niženjima, dok se njihovi krvnici i zlo­ stavljači nesmetano razmeću i nasrću na tuđe svetinje, javno i oholo, slu­ žeći se prema potrebi i sredstvima same državne vlasti ili autoritetom činovničkog položaja, koji su okupi­ rali. (Obraćamo pažnju g. Cemovića i drugih radoznalih na nedjela, koja se odigraše i odigravaju se u Bjelopolh skom okrugu, a naročito na zločinstva okružnog n ače Ini k a Čukića i dru­ žine mu!) Agrarno pitanje u Sandžaku nije ništa nego najprostije otimanje zemljišta od muslimana (posjed­ nika kao i težaka). Taj posjed mo­ že prisvojiti i oteti makakav pravo­ slavni: težak ili inoobrtnik, starosjedioc ili došljak, kum i rođak ma kakvog pisarčića. Ta se pljačka provodi bez ikakvog sistema i niko ne vodi kon­ trole, da li okupator kojeg zemljišta ima ikakva prava na to zemljište, da < li ne raspolaže sa mnogo više vlasti­ tog imetka od samog „posjednika", da li mu je to prvi ili peti posied, koji je prisvojio. Tako se dešava da u San­ džaku velik broj njih, samo stoga što su pravoslavni, a inače ničim nezaslužni, postaju prekonoć veliki imućnic, dok se ogroman broj muslimana bez ikakva razloga pretvara u gole i beznadne prosjake i bezkućnike, bez Izgleda ma i u polu-pravdu! Vi to znate i pnznaćete g. Cemoviću! Neoboriva je historiska istina, da su muslimani u Sandžaku,kao i u HercegBosni, najvjernije očuvali najvažnije i najosnovnije nacionalno obilježje; oču­ vali su ga i sebi i svojoj drugovjemoj braći, po cijenu mržnje pa i borbe sa Osmanlijama. Uz to su kao i ostali vjeroispovjesni dijelovi našeg naroda, bili i ostali jako odani svojoj vjeri, kao i običajima i osjećajima, koji su sa vjerom u vezi. Ova borba momenta od presudnog su značaja za našu dr­ žavnu ideju u Sandžaku. Nacionalna uloga, koju su od'grali muslimani u teškim danima našeg na­ rodnog opstanka, zavređuje priznanje cijele nacije; a i bez ovih bi zasluga viši nacionalni obziri i interesi dikiovali bratsku ljubav i obazrivost spram muslimana u Sandžaku. Obostrane stare greške i grijehovi ne treba da djeluju na nas u pravcu uzbuđenja, strasti, mržnje i osvete, nego u pravcu uočenja uzroka, koji su te greške i grijehove izrodili, kako bi se moglo Čuvati njihovog ponovnog oživljania i prouzrokovanja novih sub-ba. Treba u sklad dovesti i pobratimiti vjersku i nacionalnu osjetljivost, a ne suprotsia-ljati jednu drugoj! Na žalost u Sandžaku se i u tum pra cu mnogo griješilo i jednako se griješi. Nije nikakva mudrost, nego krajnja pedagoškanezgrapnost (Mi bismo rekli: zelotižam i propaganda Op. ur.) suziti ili gotovo pos< e uskratiti preda­ vanje islamske vjeronauke po osnov­ nim školama u Sandžaku Još je od­ vratnije, što se ona mjestimice posve zabranjuje (slučaj u Roža;ama, gdje je učitelj poderao i pobacao vjeronaučne udžbenike i Kur^n) ili novčano globe hodže radi toga, što su islamsku djecu svoga sela obučavali o najosnovnijim elementima vjere (slučaj u Boljanići- Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. i) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i 0os. Novom svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće kamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje račrodaieUsrećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA“. Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Zli �2 Ona*« ma. okrug pkvaljskih dok se u drugim nastavnim udžbenicima, pa i čitan­ kama, na dugo i široko priča o hrišćar.skoj vjeri i njenim obredima, na ravna stvar u protivurečnosti onim, kako to Islam ispovijeda Tim se kod učenika stvara zbrba pojmova, a bura negodovanja kod njihovih roditelja, koja povlači za sobom odvratnost prema samoj školi Također je ništa manje nego glu­ post primoravati muslimane-varošane, pa i seljake, da svetkuju nedelju, po red državnih i ostale pravoslavno v er* ske praznike. To je i dandanas .u modi“ po Sandžaku i Makedoniji. ! ’ 1 | i I ' j Nevolje i neprilike Juž e Srbije, Sandžaka i Makedonije, mnogobrojne su; raznolike po ivom dojmu i ubitačne po svojim posljedicama Pričanje i pisanje o njima kao u basnama 1001 noći potsjcča i vezuje jednu na drugu; maku je prostor rPra de", da bi ih sve mogao obuhvatiti. ali ie štetno bar u glavnom ih ne iznijeti. Radi toga ćemo se od sad mno op^Unije poza­ baviti osom temom, jer u interesu državnog ugleda i na od »е sreće srnatramo za dužnost požurivati rad oko korjenitog liječenja i uklan апја nevo­ lja Južne Srbije naročito Sandžaka. . ; I POVODOM SPORAZUMA »Jugoslavenski muslimanski klub. S VLADOM Beograd. Bijeljina. 14. III. 21 Najprimili smo od nekih odbora brzo* srdaČdijc vam čestitamo na plodo« javne povjerenice, ali ih ne htjedo nosnom sporazumu. Selam. Meh« srna štampati jednu stoga, Što nam med Alibcg Pašić.« »Rajnom Odboru J. M. O., Sa* to dosad nije bio običaj, a drugo rajevo. Bijejina. 17. III. 21. Prigo* sttK^ što ni jesmo htjeli ni na koji nač . utjecati na slobodno opredje? dom uspjeha našeg kluba osjećam ljenje naš-h pristaša. Štampanje o? dužnost. da Vam čest.tam. Hifzi vih izjava moglo bi se naime shvati? ' beg GjumišK:.« »Urcđmštvu »Pravde«. Sarajevo. ti kao neki pritisak na pojedine od bore, pa rad: toga ne htjedosmo do ! Trcbinjp. 30 IH. 21. Brzojavni pu/iv mjeri ni izvještaja o skupštinama i kotarskog odbora u Mostaru na o« pouzdanim sastancima. Što su :h o» kružnu konfervneru danas smo od? • bili, jer smo odlučne pristaše našeg držali pojedini naši poslanici. Danas je situacija prečišćena i i poslaničkog kluba, kojemu izrazu* svak bi mogao dobiti samostalan ј jemo potpuno povjerenje. Živio Masud. Stoga prekidamo šutnju tim pm 1 glajlic i drugovi! Kotarski odbor. je. što se ona krivo tumači i iznosi­ »Uredništvu »Pravde«. Sarajevo. mo dosad prispjele izjave uz nape« Čajncc. 2). Ш. 21. Izvolite obavi je* menu, da ćemo donijeti i sve osta* . štiti naš klub, da svi muslimani, koji le, koje nam budu prispjele: bile po* ' stoje uz Organizaciju, odobravaju voljne ili nepovoljne. Dosad nam • sporazum sa vladom. Mjesni odbor.« pršnješe ovi brzojavi: »Uredništvu »Pravde«. Sarajevo. »Klubu jugoslavenske musliman« Konjic. 30. III. 21. Danas smo otpo* ske organizacije. Beograd. Banja u* slai. kotarskom odboru u Mostar ka. 27. Ш. 21. Prema rezultatu ’av* j >. edeć. brzojav: Rad našeg kluba ne skupštine obdržavanc dvedese* potpuno i »dobra v amo Ne nalazimo tog marta po narodnim poslanicima ( za potrebno dolaziti na konfercnci* AUnoviću i Kanetanoviću odobra* ju. Mjesni odbor.« vamo vaš korak izrađujući vam ne* ; »Uredništvu »‘Pravde«, Sarajevo. ograničeno povjerenje. Zivili. — i Vitina. 31. III. 21. Ljubuška ekupšti* Mjesni odbor.« na d^ro posječena. Nakon opš.r« »Muslimanski klub. Beograd. Bos. | nag obrazloženi skupština glasala Petrovac, 18. Ш. 21. Saslušali na poslaničkom klubu povjerenje. Ka* skupštini izvješće Kurbegovića. O* • petanović.« dobravamo poi tiku kluba. Za Mjc* ' »Uredništvu »Pravde«, Sarajevo, sni Odbor J. M. O. Ibrahim Scnig* • Više grad. 24. IH. 21. Kotarski od* džić« bor na jučerašnjoj sjednici uvažu* »Muslimanski jugoslavenski klub | inči nriiike i položaj na$eg k uba u Bt ^rad. Varcar*V*kuL 17. III. 21. j konstituanti zaključio ie jednoglas* Molim javite o pregovorima i rezub i no, da mu se za uspješni sporazum tat. Mi smo za Beograd. Radićevce izrazi priznanje i nepokolebiva pri* ne znamo. Selam. Avd.bcg Kukao* j vrženosL Mjesni odbor.« vić, Hasan Husni Kulenović.« Mostara: Iz mojih uspomena, ii. U K RGIZKIM AULIMA. (Nastavak). Na rastanku čvrsto mi stište ruku: Do sv’danija! Sutra dan kao i obično počivao sam poslije objeda u svojoj jurti. Na jednoć se otvor.se vrata, a u шт« tu stupi moj jučerašnji prijate j. Bio je odjeven malo bolje i čjitijc nego iučer, 2 za vratkna epazih još neku* liko glava, kako smijući se gledaju u moju jurtu, ali se ne usuđuju unići. Ustadoh i pruž.h ruku mom prija« te!ju, a onim pred jurtom rekoh: ■ Požalujsta, zahod^tc’ (Izvolite, tmfđite') Uniđošc tiho i bojažPivo, sjedoše prekrst vši nogu preko noge a ja sje« doh na moju postelju. Nitko ništa ne govori. Ja sam shvatio q ćcinu se radi i da mi sada valja pi/agati ispit. Među ovim mojhn posjct.odma bi* jahu najugledniji i najstariji Kirgizi iz stasjeđnog aula. Moj ini jučerašnji poznanik pokaza na jednog od njih i reče: Naša mullal (Naš hodža). Mi se jedan na drugog osmjehnu* -mo u znžk upoznavao ’a. a moj me Kirgiz zamoli pokazujući rukom na kufer, da izvadim‘Kur’an i nešto proučim. Ja ga izvadih i pružili muli:. On se oonriđiže, primi Kur'an u ru* ke i poljubi ga tri puta. Zatim ga o* tvori i pogleda na raznim mjestima, a onda ga meni pruži utvrđujući kh manjem glave, đa je to uistinu pravi i Kur’an. Prouč h im čitav jasin. Kad za* i kiopih Kur’an i pogledah na moje posjetioce, oni su mimo sjedili i gle* dali na svoga hodžu. Ovaj ozbiljan : dostojanstven, ustade sa svoga mjesta i pođe naprama meni. Znao sam po polici, što će, te se i ja pri* digoh, a one me zagrli i pri vinu na , srce, a onda ne desnu stranu, pa o* I pet na srce i stište mi prijateljski de* snicu. Za njim isto učiniše i drugi i I posjedaše na svoja mjesta. Poslije ovog nešto svečanog čina počesmo se razgovarati i ja im u* I kratko ispričah, đa me ie Austrija ■ spremila u rat. da sam tako došao u ! Rusiju i da sada služim kao ijekar u našoj vojsci ovdje u Sibiriji. Pripo vijedao sam im, kako mi u Bosni i« mamo džamre. i kako dočekujemo Bajram itd. Slušali su me kao mala djeca svog hodžu u mektebu i vjero« vali su mi sve, jer sam potvrđivao sve ono. što su i sami znali, da to mora biti u muslimana. Njihov mi muha reče, da je on bio u medresi u Kazanji. gdje su Tatari muderrizi i a mi. i da se pri te nekoliko mjeseci vratio u svoje rodno selo, da pouče* va djecu : upućuje svoju braću na pravi put. Kad su poši od mune, svaki sc veoma srdačno oprostio. Poslije ovog događaja vlasnik moje jurte posve je promijenio dr« žanje prema meni. Obasipao me jc raznim darovima. Na koncu sam morao pristati i na to. da mu ni ki« rije više ne plaćam. Govorio je, da sam ia njegov musafir i da se od musafira ne smije ništa uzimati. Moja se poznanstva brzo množila. Bio sam gotovo svaki dan u aulu, Mora se nešto reći! Premda je šteta za prostor lista, i ; a za čitatelje nimalo zabavno, ipak 1 Iz naše organizacije. PODLISTAK. hpoj — Broj 277 11РАНДА* ; ' i i | ; j ■ • 1 | . ; I . ' , i j : i I i I j ; I > moram nešto odgovoriti g. M. Ćeli* , ću. Ovaj put je Ccl|ć u »tlrv. Slozi« (br. 79) potpisao svoj članak. Biće valjda da ga je sama redakcija pri* j silila na potpis i rekla inu: »Akp češlagati, laži barem sa potpisom? neka čitava redakcija ne nosi odgovorno* sti.« Ako к tako, tu ima nešto mo« ralnoga. jer ljudi neće da sudjeluju ■ u tuđim grijesima. Ako nije tako, i nego ie Čclić sam od sebe metnuo ! potpis na onu zbirku svojih laži, i to i je razumljivo, kao i kod svakog ne­ ozbiljnog deriŠČeta. koje izgubi stid i obraz, pa pusti jeziku svu sh>bodu, samo da pokaže drugima, koliko je sposoban arsuz'uk provoditi. Ja Čelića nijesam ni spomenuo u >vom prikazu mostarske konferen­ cije. nit; sam i jednom riječi na nje* ga aludirao, a on evo da pokaže svo* je junaštvo, izlazi otvoreno sa svo* j m zmlšljotinania i pocKalamt, ko i ima kuša da me objati. Cehću, Ti veliš: »Neki Viđen, X ik lijm rođak iz Trebinja priča: »U nas je bila dova u džamiji, a držao je muderiz što je došao iz Saraieva. bovom u džamiji nar. zastupnik g. Sadović snubio je treb.njske musli* mane za blagodarenjc k'.ubu na nji* vom stupanju u vladu .... i t. d.« A ja Ti odgovaram: Istina u Trebinju ima porodica Viđena, ali ia nemam n kakve rodbinske veze sa tom po* rodicom. Дај. koji Ti je nešto pri* čao. neka dokaže, da mi je rođak i odmah će kapitulirati i javno prizna* ti, da je neistina sve ono. što sam nanisao o mostarskoj konferenciji. Sto veliš đa sam u džamiji činio i dovu... i t. d., pokaži mi jednog I Trebinjca, koji će to potvrditi, i | evo Ti poštenu riječ zadajem, da ću stupiti iz Musi, kiluba i preći u Radićevu stranku. Ne znam šta bih Ti drugo ponudio, a sa ovim, mislim, da sam ti ponudio ono. što hi Ti bi« lo najmilije. Sto se tiče razašiljanja brzojava iz Trebinja u sva herccgo? \ačka mjesta, imam ovo odgovoriti: o brzojavima sam prvi put saznao, kad su se č.tah na mostarskoj konfe* renciii; oni su odasani poslije mog odlaska iz Trebinja. Pozivan? Te, da dokazeš da sam ih ja inspirisao, a to možeš pokušati pozivajući se na potpisnike tih brzojava, ili na članove trebin skog mjesnog odbo« ra ili na koga bilo iz Trebinja. Po« zovi se i neka Ti se to posvjedoči, a ia ću položiti mandat. kamo su me rado zvali i častili. Že* ne bi ispekle raznih kolača; pili smo čaj i kumiš. Kumiš jc kiselo konj* sko mlijeko, na osobiti naČ.n pri* pravijeno. a veoma jc hranjivo i o tvara neizmjeran apetit. Kirgizi ga piju kao vodu i on je njihovo glav* no piće od proljeća do kasne jeseni, Radi svoje hranivosti. kumiš se ela* vj kao najbolji lijek protiv plućnih bolesti i hiljade Rusa i Ruskinja do* laži na ljetovanje u stepu medu Kir« glzc, da tamo na Čistu zraku i u pri* rodi provedu ljeto i ni ju kumie. Ove jc godine bila žestoka zima, kobfe se ili uopće ne oždrijebiše ili podbacile, pa zato bijaše veoma te* Sko dob.ti pravog kumfea. Л ja sam se mogao kupati u kumisu i to u naj« boljem i najukusnijem. Svoju ljubav prema meni pokazivali se i na dru* ge načine. Nije bilo dana, a da mi Kirgizi ne bi doveli konja da jašem. Zadivili su me svojim iskrenim mu* slimanskim osjećajem i ljubavlju. Ta oni su toliko zaostali u civilizaciji? Rijetko koji zna čitati i pisati, a i« pak su h/iko plemeniti i dobri. U tim stepama i među na pola divliim Iiud ina uvjerio sam se, kako Islam oplemenjuje dušu čovjeka. Život kirgiskog sela teče čudno mirno. Ne čuje sc ona huka i vika kao u ruskom adu. Svaki aui ima <yog izabranog suca atraješinu. a to je obično najugledniji i najstariji Ćo* vjek. U njihovom međusobnom žb votu žive složno i ne varaju jedan drugoga. Ima među njima rnnogo ib rotinJc, аГтпа i veoma bogatih. NJ;« bovo bogatstvo Ježi u hajvanu I ima Kirgiza, koji imelu no ncko’iko nb I jada ovaca i konja. Zr ova svoja I i ; j 1 • I I ; Od to troje, ako im jedno doka« žci, evo ja о1уогсш> velim, đa kabu« lim nazvati se nečovjćkom. ah ako pc dokazeš. Koga ide taj epitet on ... to već znaš. Što me čast š opitetonom »Lisicu« ... uu to Ti nehnam šta drugo od« umoriti nego: mogao se upotrijc* bitj i još pogniniii i uvredljiviji iz« гах pa opet bi Tvoj jezik, od -usno Tvoje pero ostalo ono što jesu: to je stvar Tvoga odgoja, a riječi su oglc* d.i’o ljudske duše i savjesti. Prema onoj arapskoj: »Ehkclamu sifatuh inutdcelimi«. sa zahvalnošću vraćam taj epiteton Tebi. >to se tiče daljnjih izlaganja, i o« na su ili izvrtanja nekih činjenica, ili posve izmišljene i lažne stvari slične onima, koje sam gore naveo, tc da ne domiđujoin čitateljima, za« vršiću o g. Cei ću sa onom našom: »Kad dođu godine, doćiće i pamet«. Kad Čclić steče malo više iskustva, imaće valjda više obzira prema mo­ ralu. biće uljudniji prema drugima, poštivaće valida više tuđu čast i po* štenje. biće skromniji u svom pona« Šaiiju. čedniji u svonm ambicijama, i onda ćc uz onu uelađenost njego« ve vanjštine i njegova unutarnjost postat: ozbiljnija, staloženi i a i pri* sto niia. te će ga proći svaki merak, da teži doći do slave putem laži i neva’jaLh istupa, i onda više neće biti ni fićfirić ni hohštapler. Velija Sadović, narodni poslanik. Pitanje na gospodina п inistra pravde. U novembru i decembru 1918. go­ dine kao i u prvij polovici 1919 go­ dine, dok još nijesu državne vlasti bile dovoljno jake, opljačkana su i oštećena mnoga imanja, naročito mu­ slimanska u Bosni i HeiCegovini. (J mnogo slučajeva pronađeni su krivci, pa su oštećeni predali tužbe nadležnim sudovima radi naknade štete. Nu su­ dovi postupak s ov m tužbama zavlače, t ko da oštećeni nc mogu da dođu do svojih prava. Dešava se čak i to, da sud nakon provedenog postupka izreče osudu u korist oStećemh i da ova usuda postane i pravomoćna, a da sudovi ipak ne riješavaju traženja za izvršenje ova kovih presuda. Stoua upućujem gospodinu ministru pravde pitanje: Da ii je 'Oiian učiniti potrebno, da se parnice radi naknade štete, počinjene pljačkom i zlobnim oštećivanjem tuđe stada oni ne kose sijeno i ne pripravi Ijaju za zimu, nego »imi drže ovce u onim predjelima, gdje ne napada mnogo snijega. a ovce nogama ud« grču snijeg i pasu suhu travu. Konji st zadržavaju, gdje je dublji snijeg, jer mogu kopitima jače odgurati sni« jcg. I zato se često puta nalazi u sta* tistikama Turkestana ili Semipala« tinske oblasti, kako jc te i te godine napao veoma vel k snijeg, a u Kir* giza poginulo toliko i toliko hijada hajvana. Do revolucije se Kirgizi nisu za« nhnali ratarstvom. Oni u jesen do* gone svnj hajvan u gradove i pro» daju, a za pare nakupuju brašna, §c« ćera, Čaia i svega drugog, što im je ni žno. Kad nasta revohciia i u gra> dovima nesta svega Kirgizi, osobito □ 191%. i 1919. god ni. pom riješe na MHade od gladi. Tko će njima dati brašno, kad ga i sami Rusi nemaju. Ta okolnost prinudi Kirgizc, te i oni počeše orati i sijati. Zaustaviše se u svo’im autima i počeše obrađ vati zemlju, a od boljševičkih rekvizicija Kirgizi snasavaju svoj hajvan, ugo* neći ga u nedotfedna prostranstva i na »udaljeni je predjele. Na mom bfegstvu iz Rusije kroz Turkesten vidio sam u Taškcntu i OrcnburPu kirgiske osnovne škole i preparandije. I njihova se inteligen* d:a uz nrioomoć Tatara latila posla oko kulturnog podizani* svog nara* da, za koU se carska vhda isto to* liko brinula, koliko I za kirturnl raz* vitak Омојрјз, Samojeda ili Bur* jata. Kirgizi z’vp psfri jarbalnim živo* topi. Zanimturn » bova svadba, ko’u ću radi n’.zhie originalnosti I opheti. Kirgizi kupuju svoje Žene. �Hpoj 277 — Нго| ivojlne, ubrzaju i da se pravomoćne osude o zahtjevu oštećenih odmah izугАијц? Molim pismeni odgovor. Beograd, 7. aprila 1921. mu naredbu od 1916. g. i dokazao mu, da je zbilja propisno. Pošto je d.rektor vrlo surovim i jakim tonom govorio, naravno da je Duktafar izašao iz koncepta a g. direktor mu se počeo na to prijetiti rckaviš; Zašto to bijesu prije drugi vjeroučitelji tražili, a Dukatar mu je odgovorio, da to nije istina, jer ,je prošle godine g. Salih ef. Abdić, učitelj ovdašnje rušdtje, kad je su# iplirao na gimnaziji, ovo isto tražio od Vas, a Vi ste mu rekli: »Zar vi muslimani hoćete vaše praznike da izjednačite sa drugima!« Na to je g. direktor ušutio. U 10 sati pri odmoru došao je o# pet g. direktor u zbornicu j počeo obratno da tumači naredbu te ine# du ostalim rekao: »Ovo je naredba od 1916. god-, kad se je musliman# skim docima išlo na ruku, premda nisu ništa znali.« Dukatar mu je od# govorio, da to neštoji, jer su miwK* mani vazda bili zapostavljani, te je to u stanju faktima dokazati. Pored toga svega direktor je ostao pri svo# Шн te nije htio objaviti u školskoj knjizi toga praznika, ali su đaci ipak otišli u 11 sati kući. Prema svemu navedenom vidi se, da direktor omalovažava i ne pri# ^najc islamskih svetinja, da ne pri# znaje propisa zcm. vlade, da vrije® Да muslimane i bagatcJišc vjerouču telja. Ovo se sve godađa u doba, kad muslimani spašavaju situaciju drža# vc. Mjesni odbor. Hamzaiija Ajanović, narodni poslanik. Bilješke. Jedan oRobito mirišljivi cvijet tz njegovu »Domovine*. U njenom prošlom broju ima ova domaća vi# jest: »Svašta u našoj upravi. Ima# тп<> narodnih zastupnika muftija Madajlić kojem je javno rečeno, Hamdibcg DŽinić da im nije ob ćaj istinu govoriti, što je u pro­ vedenoj sudbenoj raspravi i doka# zano: imamo zastupnika Saktb Korkut — koji je javno na najglavni joj sarajevskoj ulici od profesora Makije Hadžića u obranu časti svo# je familije pasjim korhačem izbijen; imamo ministra Dr. Spahu koji je usred bijela dana od jednog dok# tora na sarajevskoj glavnoj ulici iša# maran; imamo toga još dosta a sad ćemo imati za šefa n a j# važnijeg odjeljenja z c« m a 1 ј s k c vlade o n o & koji je godine 1914. odlučno bio protiv tome, da se pogromi na Srbe u S a г a ’ e v u ob ust a« ve. Kad bude svršeno imenovanje nastaviti ćemo autorativno.« Zaista se stidimo, da pisac tih rc# đaka i vlasnik te »Domovine« nosi muslimansko ime! Naši dopisi. Bihać, 7. aprila. Nepriznavanje islamskih blagdan na u bihaćkoj gimnaziji. Dne 5. apriia pošao je ovdašnji vjeroučitelj gimnazije Hafiz Mehmed»AJi ef. Dukatar u direkciju, da javi direk# toru Sirnicu za islamski poludnevni ^praznik (mubarek večer) te je »usreo g. direktora na hodniku i rekao mu, da je pošao k njemu, a on ga upitao: »Sta želite?« Dukatar mu je kazao svoju želju, a on je na to odgovorio vrlo jakim i surovim glasom pred prisutnim đa# cima, koji su tad bili na odmoru: •Kakvi su to tol.ki vaši praznici?« »To nije propisano!« Dukatar mu je odgovorio, da jest propisno i do# voo g. direktora u zbornicu, našao Kirgiz otac već od rane mladosti plaać svoga sina i daje u novcu i na# ravi ocu, koji ima ujuvojciCu i koju će on dati za njegova sina. Ta se is# plaćena svota za djevojku zove »ka« lim«. Kahm je veći rii manji, a nje# gova se veličina ravna po ljepoti djevojke i iz kakve jc obitelji. Tako su daje osim novca, čaja i šećera još i ovaca, konja i deva. Mladoženja kad odraste i postane momkom, ide na rad i daje gotovo svu svoju za# radu ocu svoje buduće žene. Kad je polovina kal.ma isplaćena, momak se može sastajati sa svojom zaručnicom. Kad je cijeli kalim is p učen, obje sc stranke pripravljaju za svadbu. Svadba, to je najveći i najsvečaniji događaj kod Kirgiza i na nju sc poziviju gosti sa svih stra# na, a više puta i iz na stotine kilo metara udaljenih aulu. Pozvani gp# eti dolaze sa svojim ženama, kćeri# ma i sinovima i sve to odsijeda pod jurtama mladoženje. Za ovaj slučaj otac mladoženje iznajmi j>o 30 jurta i sve ih u dva reda postavi na ravnoj stepi. Redovi su nešto poda« lje jedan od drugoga, jer sv u jed« nom redu ukonačuju ženske, a u drugom muškarci. Kad su sc svi sva tovi i gosti iskupili i nastao određeni dan. polaze svatovi po djevojku. Kod nje jc isto tako sve uređeno i n’czma »odb^na i pozvani gosti do# čekuju svatove s muzikom i pucnja^ vom. Zanimljiv je običaj, du ove sva* tove u stepi moraju napasti razboj­ nici i okružiti, a svatovi se moraju tobože otkupiti. AH tim još nije svo svršeno. Pred samim aulom, iz koga jc djevojka, dočekuju momci i mla« dići tog aula svatove i pucnjavom i Страна 3. „ПРАМНА* — „PRAVDA* i ' ; ' 1 i | | i nasleđnica teritorija bivše Austro­ ugarske. Treća garantija bila bi u tom, da naša Kraljevina, zajedno sa Čehoslovaćkom i Italijom nađu načina, đa se faktično sprovede razoružanje Ma­ đarske, kako odgovara odredbama Trianonskog ugovora. Četvrta garantija bila bi: upostava jednog demokratskog režima u Mađarskoj. Zato da susjedi moraju pomagatidemokratskeelemente u Mađarskoj. žavu i narodno jedinstvo, a još ma« nje onaj, kome je na srcu opće na# rodno prosvjećivanje. Quousquc tandem, ć/rđićul Pr. ur. Politički pregled. UNUTARNJI. j I i „Obznana" pred konstituantom. U decembru prošle godine izdala je vlada g. dra Vesn ća „obznanu**, ko­ jom se raspuštaju sve komunističke organizacije u zemlji i zabranjuje izlaženje njihovih listova. Povodom toga je komunistički poslanik g. Siuna Marković upravio interpelaciju na ministra predsjednika gosp. Pašiča i ministra unutrašnjih djela g. M. DraSkovića, kojom je tražio da se obznana suspenđuje, jer đa ie protuzakonita. G Drašković je prošlog petka pred konstituantom odgovorio na tu interpelaciju obrazložio je dugim govorom. Na to je g. Marković branio svoju interpelaciju i najavio, đa će komunistička partija i dalje postojati na svaki način, i to ako ne može zakonitim putem, a ono protuzakonitim. Konstituanta je poslije njegova govora i govora još nekih drugih poslanika ogromnom većinom izglasala vladi povjerenje i odobrila „obznanu". ; ■ . : Gospodarstvo. Ima li lijeka proti metilju? Od Ladislava Kaspareka. poljoprivred­ nog savjetnika i okružnog ekonoma. Prije odgovora na gornje pitanje treba našem težačkom staležu predočiti šta je me­ tili. Naš težak drži, da je metili jedna trava i to zato, što ta me tijava trava ima okruglo lišće, slično živom metilju, koii živi u crnoj džigeri marvc. dalje zato što se ta trava, kad se gnječi i tare, opet pruža, kao da bi živa bila te konačno stoga, što sc marva. većinom preživači ometi’ja za vrijeme paše baš u onim vlažnim predjelima, gdje ta tra­ va najbolje uspijeva. Svaki pojedinac može vidjeti u crnoj dzi; geri kod zaklane metiBave ovce živoga me< tilia, kako se miče, to jest pruža i opet ste­ VANJSKL že. i tako se uvjeriti, da je to zbilja životi­ Kjemal-pain napreduje „Petit nja. AI: metiliava trava nije metili i ona i Journal" iz Pariza javlja, da se K;esama ne bi mogla nikad marvc ometiliati, ' mal-paša približuje Brusi i da su Grci kad ne bi bilo ispod njezina lišća m 1 a d ipoluotok Jsmid.S grčke strane I па koje je metiij nalegao. МепЦ, kao živo­ Donoseći gornji dopis napomi­ 'j ispraznili nije potvrđeno ni ove, kao ni sve ostale ' tinja, koja živi u jetrima to jest u crnoj džtnjemo za ilustraciju prosvjetne po# j vijesti o njihovom porazu. geri ovce i uopće rogate marve, dospio je lirike sadanjega sefa prosvjete, da Rudarski štrajk u Engleskoj raz- u tijelo kao leglo (crvić) metiljevo, zvano бе na рт. proslava Sv. Save zavodi u »cerkariia«, a katkad kao jajašce metiljevo, Bosni čak u školama, gdje nema ni# । viia se sve jače. Engleski kralj je iz- ■ što ga marva zajedno sa travom proguta. Na ; dao proklamaciju po vijesti jedne en, kako pravoslavne djece, već samo taj način dopre u Želudac, te kroz tanko novine, ko om se vladi Lloyda muslimanska, a eto priznati islamski ■i gleske Georga date neograničena vlast. Štrajk | crijevo doputrie sa tjelesnim sokom u nje­ praznici u zdravlju g. Grđić a poma# govo najugodnije prebivalište, u crnu džigelo se ukidaju radi - narodnog jedin# ' bi svoj vrhunac imao danas da po­ ru, gdje se šest mjeseci razvija na šteta pošto su i Željezničari zaključili, ■ fltva, kako ga shvaća g. Grđić. Sv. : stigne, snage marvinčeta, hraneći se mezgom ietrSava je čisto vjerska, srpsko=prav<>j đa se današnjim danom prikuče štraj- j nom. Osirn toga on. za vrijeme razvitka i ! kujućun rudarima i transportnim rad­ elavna proslava, koja treba da se sla­ boravka u tijelu marvinčeta. izlučuje kao nicima. Time bi potpuno zastao svaki vi među pravoslavnim, jer je Sv. Sa­ I promet svoj kal neku tekućinu, koja, truje krv mari saobraćaj u Engleskoj. Usijed va zaslužan kao osnivač srp.«pravo# vinćeta. . opasnosti eventualnih radničkih revolti slavne samostalne crkve, kuja je I i izgreda pozvala je vlada sve vojne Ta tekućina uništuje krvna crvena tjelešvjeru pravoslavnu utvrdila i raširi« ca i time rastvara krv u vodu, uslijed čega I rezerviste pod zastavu, a isto tako je la, pa mak g. Grđić naređuje, da se svaka metiljava marva dobiva vodena krv, slavi medu samom muslimanskom izdala objava, da će se primati i svi ■ što se pokaže ispod vrata kao vodeoi poddobrovoljci, koji su navršili 18, a djecom i da se nedoraslim djevojci# cbak i osim toga se cijedi u šapijiau prsija. crna priča o tome srp.#pravost svecu. ’ nisu prešli 40. godinu, ako su spo- • dok marva sasvim ne pogine. i sobni za vojnu službu Neke alarmantne Proslava Sv. Save, osveštavanje na> Metiij u đžrgeri. nakon šest mjeseci sveg vijesti, koje se po svoj prilici ne će rodnih osnov. škola su žalosne novo« j potvrditi, kažu, đa su rudari u Škot- . života, postaje sposoban da se množi, to jest tarije g. Grdića, koii, čini se, na ovaj nesi puno vrlo sitnih jajašca, koja iz džige'način hoće da odbija muslmane od ! skoj proglasili sovjetsku republiku i re prolazeć. kroz crijeva padaju tz marve da je na više mjesta došlo do krvavih ( ^kolc, a eto nam sada i ntpriznava« sa brabcnjicima odnosno sa baljegom na nja is’amsldh blagdana. Ovako ne sukoba s redarima. zemlju. Bencš o onim, koji su pripravili iradi, ku želi da učvršćuje našu dr# ]z ovih iajašaca. ako padnu na vlažno tlo Kariovu pustolovinu. U čcsko#slo# ili ako pljusak s brda snese u nizine, osobi­ vačkom parlamentu je min.star vanj# vikom nastoje zapriječiti put u aul. skih poslova dr. Beneš, odmah na to u pištaljme. izlegz se za toplog i vlažnog Svatovi također pucaju, sve je na prve vijesti o Karlovom dolasku u vremena mladine, »cerkarije«, na kojima ;ma konjima, a svatovska se mladež spre# Peštu, đao jednu opširnu dcklaraci# dlačica, pcmoću kojih se mladine za rose iE ma, da jurišom prokrč: put u aul. iu o političkom položaju, koji jc na# j za kiše mogu penjati uz travu i koje mogu To se sve odigrava jedno kilometar 5Uo iz toda događaja. Novine su do* ! epet na suncu, kad počima rosa đa se gubi, pred aulom, iz koga je djevojka, a nijele neke dijelove te deklaracije, j dolje spuzati i na zemlji se sakriti ispod ženu i narod iz aula gledaju ovaj sli ovo4. veoma značajnog mjesta, lišća piazečih trava, kao na primjer ispod tobožnji boj. Razumije se, da je to nije ni jedna donijela: »Ova pusto« lišća metibave trave, jer one ne podnose sve šala i svatovi sretno.i pjevajući lovina pokazuje očito koliko vrijedi ’ žestokog sunca. tfaze u aul i pod jurte mlade zarue# koncepcija i poatieka sposobnost | One cerkarje. osobito a pištaljinama, koje niče. Tu se gosti dva do tri dana. Pri« onih, koji su ie pripremili. Ljudi, ; slučajno ne pojede marva. uvuku se pred reduje se trka, hrvao je. bacanje kop# koji vode takvu politiku nc samo da ; početak žitne — ako mrazovi naglo ne do­ I ja i strijeljanje iz luka na kopce, I su lakoumni i k r i m i n л 1 n i. to su I laze - u uielo sitnog spuža. Ovaj se zimi koje Kirgiri goje i s njima idu u lov, I ljudi, koje rat nije ničemu i uvuče u zemlja i na taj način prezime mla­ kao nekoć kod nas sa sokolima. Dok naučio, niti će ih ikada na« I dine sa svojim domaćinom u zemht S proljeća, kad nastupi tople vrijeme, iza­ se mladež ovako zabavlja, igra i pje# ■ učiti.« Mi bismo zaista trebali đe spuž :z zemlje na površinu- a s njim se va, dotle stariji i izabrani utvrđuju, jednog Bcneša! i one mladine, koje se iz spaževa tijela izvu­ da je kalim tačno isplaćen, da jc za# Novi razlog Karlove pustolo­ ku. di^epaju opet trave i ponovno truju li­ ručničino ruho u redu i na broju vine Neke budimpeštanske novine hajvan, koji joj otac mora dati i t. đ. navode za povratak rascara Karla vade i marvu. One mladine, koje prije zime HodŽa obavlja vjenčanje i stvar je posve novi uzn k Karlo se na ovaj nisu imale prilike, đa uđu u spaža. ostaju na zemlji isped trave, dok ih jači zimski ntrasvršena. korak odlučio pod dojmom izbačenih Uz pjesmu i viku, uz utrkivanje vijesti o ženidbi nadvojvode Franje zovi ne ubiju. Ima li lijeka proti metilju? nit brzim konjima i nlač djevojčine Josipa sa jednom talijanskom princeProti metilju ima Kkka i to za sađ ima već rodbine kreću svatovi iz au'u i do« Karlo se bojao, da u tom slučaju i više đebro dieluiuvih lijekova. laze u jurte mladoženje. Ovdje se som. ne zasjedne na m. đar<ki prijsto Franjo Ima Ijek na čisto medicinalmh kao Fascioopet teferiči dva tri dana, a onda se I Josip, pa se odlučio na svoju neus­ lin, Distckn. HaepaUn i sličnih, ali ima i je­ razilaze. Za cijelo ovo vrijeme ml a# dan sasvim domaći lijek. Taj lijek keji se sa­ đoženja se ne pokazuje svojoj budu« pjelu pustolovinu stoji iz bijelog luka i petroleuma (gasa) Garancije protiv Karlova povra ’ ka ćoj ženi. Ona je medu ženama i ove vrlo dobro djeluje proti metiiju. ako se I lije­ Javljaju iz Praga: G. Beneš grujoj daju razne savjete i upute. Kad čenje tačrio provede. Isti sini osobno kroz su se svi razišli i u aulu nastao mir, p»S3O je sve zahtjeve, kose je po-^ta više godina kušao i izliječio njim na hiljade mladoženju uvode u jurtu njegove vila Čehoslovačka u svrhu postizanja metiVave marve. Pošto je taj lijek jedan garancija, da se Karlu Habsburškom zaručnice. Iz ove se jurte mlađi ni# narodni Шек. vjerojatno je. da će ga kome ne pokazuju za pet dana. Nji# onemogući povratak u .Mađarsku Mora prosto u velike upotrebljavati, čim samo pr­ ma donose jelo i vodu i stavljaju za rahfikovati Trianonski Ugovor, a na- svako vi provede pekus. Da bi se uporaba tog do­ n čito mora ispuniti one odredbe tog vrata, a mlada žena neopazicc od# Гцека što moguće više raširila, držim škrinjuje vrata i unosi donesenu u ugovora, koje se odnose na zapadne maćeg za svoju dužnost, da predam razmjer smje­ županije, to jest, te zaradne županije jurtu. Tek petog dana ide rodbina u goste m’ađim supruzima i nosi sa mora ustupiti Austriji. Drugo. Porodica se1.javnosti. Razmjer i priprema smjese. sobom razna jela i kumiš. Tada se Habsbum mora se se stvarno uči ’iti Na dva litra (kg) petrloemna (gasa) odvagne bezopasnom i moraju se preduzeti tek nokazuju mladi supruzi svojoj pol kilograma oguljenog bijelog luka. Orodbini i susjedima i tako stupaju u mjere, koje će onemogućiti da se ona se povrati na prijesto koje od država ' guBeni bijeli luk se a pesuđu dobro na sitno život kao zreli ljudi. (Nastaviće se.) ; ■ ; ' ' . I I I • �šteno steci pa se pokaži. Šcširđija odgovori: nisam krao, pa kuće kupovao. Iza ove gungule dospijem na drugu huku i h.Jabuku u agrarnoj direkciji, Tada uniđoše dvije han u me MirosavIjeviću i tu nasta vika Reče im M»rosavljevič porugljivo: „Eto tako vam je dragi Allah naredio“, izjurivši ih iz svoje sobe mjesto da ih dostojno uputi. Na­ ma se je dosta svijena tužilo na ovog grubog činovnika, za koga mi znamo, da se bez dozvole bavi agenturnim i komisionalnim poslovima izrabljujući svoj sadanji položaj Po imenu izgleda da je pravoslavni, ali nije, nego je to prečanski rimokatolik, koji je kao au­ strijski lajtnant prešao poreznoj struci, a onda kmetovskom otkupnom uredu. U početku rata bio je u Bjelj ni pre­ ma Srbiji, a onda dodijeljen intendanciji u Sarajevu. Tu je dočekao prevrat i od pojedinih jedinica rasute austrij­ ske vojske primao kase, novce i stvari. Kašnje se sa g. Žakulom zakvačio i morao istupiti, a nipošto drage volje. Na postupak Mirosavl’evićev upozorujemo naše predstavnike, a osobito otkako je postignut sp »razum između J. M. 0. i vlade g. Pašića. Uzrokom ovog sporazuma Mirosavljević bi mo­ rao promijeniti svoj uobičajeni izazi­ vački ton pri uredovanju iz temelja prema muslimanima, jer inače biće mu tijesno. »stuče, naspe se u taj gas i ta se smjesa tri elana kiseli i miješa dnevno više puta. 2. Uporaba lijeka. Nakon tri dana kiseljenja, dakle četvrti dan u jutro, daje sc naštesrce (na prazan stomak): Ovci jedna obična kašika (žlica), junadi dvije do pet kašika, kravi ili volu od pet do deset kaši­ ka. U svakoj kašiki neka bude jedna trećina luka i ostatak petroleuma. Ova množina lijeka dovoljna je. da se može izliječiti pet­ naest do osamnaest ovaca ili dva do tri ko­ mada rogate marve. 3. Način davanja lijeka. Da ne bi tekućina došla marvi u dušnik. potrebno je, da jedan momak postavi metiliavu ovcu stražnjim đijelem do zida ili u ćošak u to­ ru, da iu opkorači, kod plećaka koljenima pritisne, lijevom rukom sa strane otvori gu­ bicu i palcem iste ruke pritisne sa strane nje­ zin jezik, dočim drugi momak stojeći sa dru­ ge strane ulije iz kašike lijek u grlo, našto prvi momak pusti jezik, držeći glavu gubi­ com na gore podignutu, da ne bi lijek ispljuvala. (Nastaviće se.) Domaće vijesti. Čestitka iz Skoplja. Primili šino o? vaj brzojav: »Predsjedništvu musli? manskog khiba J. M. O., Beograd. Skopje, 30. III. 21. Čestitamo vaš slavni uspjeh. Primite bratski selam. Muftija Sulejman Zeki, Salih Hadži? Rustcn, Munir Hadži Abdurahman, Midhat Hodžić, Rešad Omcr, šeh Džafer, Hcdža Akif.« I opet kobni brojevi. Dr. Hr. M. Jok? ' simović: Zarazne klice u vazduhu. j ; | ; Javna zahvala. — Mi ovdašnji muslimani pokrenuli smo akciju za izgradnju »Musi. Doma« jer oskudi? jtvamo na diuštvenim prostorija? ma. U ovu svrhu dali smo nekoLko Sikaniranje muslimana u držav­ zabava, u kojima je aktivni rad gđi? nim službama još nije presta o. ce Kamile Z a p 1 a t e učiteljice, Naša je redakcija svaki dan puna mu­ te gđce Jelene S c h m i t mnogo slimana, namještenih u raznim služba­ pridonio, te su nam ove zabave ka? ma, koji se tuže na šikaniranje svojih ; ko moralno tako i materijalno do? pretpostavljenih U mnogo slučajeva ' bro uspjele. Mi im se ovim putem ide to tako daleko, da svršava radi najjepše zahvaljujemo. - Uspjehu kakve bilo malenkosti, otpuštanjem iz zadnje zabave držane dne 27. mar? službe, jer se traži dlaka u jajetu, ta o. g. također je mnogo doprini? Na taj način ostaju mnoge musliman­ jela obitelj g. D. Zagvozde ov? ske famili e iznenadno bez zasluženog dašnjega upravitelja post, ureda, te hljeba. Ovi se sluča evi množe, te naši se i njemu kao i njegovoj cij. obi? zastupnici imaju pune ruke posla in­ telji, najljepše zafaliujemo. tervenirajući radi tako* a otpuštanja. Isto se tako zafalujemo g. Musta? Osobito je upadno, da se ovaki slu­ fa ef. Šišiću učitelju u Zenici, ko? čajevi ponajviše zbivaju kod željeznice, јi je među zeničkim Muslimanima financije, a u zadnje vrijeme hoće i sakunio dobrovoljnih priloga, svotu* pošta da ne zaostaje za ovim primje­ od K 1022 kao i svim plemenitim | rima proganjanja. Jedan je musliman darovateljima. — D. Vakuf, 29. mar? | u zadnje vrijeme bio primljen, te je ta 1921. — Za građevni odbor: A. i službu raznasača brzoiava vršio r,a za­ Miralem. dovoljstvo, ali najedanput saopćuje mu luni lillahi! Prekjučer je preminuo i se, da je od 16. o. mj. nepotreban, jer da je tobože njegovo namještenje bilo provizorno. Čudnovato je, da kod raz­ nih nadleštava redovito paaa privre­ menost ili prekobrojno.t na muslimane i da se o njih svaka šuša očeše, pa se na njima kola lome. Upozorujem • sva nadleštva, da se ne igraiu sa egzistencijom muslimana, jer i oni ^ima u prava u ovoj državi kao i drugi. Mislimo da će ovo upo­ zorenje biti dovoljno, te da nam ne će biti potrebno na višem mjestu iznositi tužbe u ovome smislu protiv raznih nadleštava, koje šikaniraju muslimane. U agrarnoj direkciji ima jedan činovnik po imenu Mirosavljević, dr­ zak i prema muslimanima veoma neraspoložm. Duša mu je skim se inaditi, a osob to s kojim muslimanom. Neki dan idući kroz Aleksandrovu ulicu naiđoh na dvojicu individua, koji se među sobom svađahu. Jedan bijaše u šubari a drugi u šeširu. Šubaraš veli, hajde jadan, tisi nečiste savjesti i ruku, pa zato si grub i neotesan, lako ti se je razmećati s tuđim, po­ I Sejfudin Husejnagič, prokurista | ovdašnje Musi. Čentr. banke nakon teške boljetice, koja ga je mjesecima vezala za postelju Rahmetlija se među muslimanima isticao i svojim književnim radom. U svome zvanju bio je ve ma agilan i požrtvovan, a u krugu svojih prijatelja veoma obljubljen. Što se pokazalo na džemazi, koj* j je pri­ sustvovalo i mnogo inovjernika. Da mu Bog da rahmet duši, a ucviljenoj gđi Husejnagič naše iskreno saučeščel i I ' - Knjige i novine. Časopis »Zdravlje«. Izišao je po? sljednji broj »Zdravlja«, časopisa, što ga svaki mjesec izdaje Društvo za čuvanje narodnog zdravlja uz materijalnu pripomoć ministarstva narodnoga zdravlja i zdravstvenoga odsjeka za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje, pod uredništvom prof. dr. M. Jovanovića Batuta. Sadržaj je tog najnovijeg sveska slijedeći: I Broj 277 — bpj? PRAVDA ПРАВДА Strana 4 — Страна Dr. B.: Gladan Sit. Dr. Jovanović Batut: Duvan i žena. Dr. M.: Sa? stav, život i potrebe tijela. Brojno nanrednvanje. Zdrav začetak. Mati. Niega djece. Škola. Drugu snrema za život. Posao i zanimanje. Radničko zdravlje. Borba protiv zaraza. Borba orotiv sušice i spolnih bolesti. Bor* ha protiv pijanstva i duvana. Njega bolesnika. Prva pomoć. Staranje op? čine i države o zdravlju. Sabirač. Vierovanie. Gatanje. Liječenje. SI:? ke iz zdravstvenoga života našega naroda. Iz pastirskoga dnevnika. Steva Janjetović. Poslije seljačke i? grankc. Rakija ga ubila. St. Z. Iv.: Zdravlje i bolest u nriči: I divljak ”vidio: Proin u mlneko,, a luk u buk. Izreke i poslovice o zdravlju. Dru? štvene vijesti. Liječnički savieti i obavještenja. Pitanja. Pošta, Ured? ništvo i administracija. Dobre knji? ge i snjsi. Najtoplije preporučujemo ovaj čason s svima nriiateliima. Pretnl”tu prima »Zdravstveni odsiek za Hr? v^ku, Slavoniju i Međimurje, Za? greb«. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerljskih I kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebštma. Ve­ liki izbor inozemsklh safuna.paifumerije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svih mineralnih voda I t. d. Oglasujte u „Pravdi". ♦ ♦ PAPIRN1CA ♦ HAMDIJE KOPČI ČA * X J preporučuje evoje bogato stovarište X svib vrsta papira, kancelarijskog i J ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ * obavijaju brzo i točno. X ж Cijene umjerene. 1 I Sarajevo. Štrosmajerova ul. Tel. 619 Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA Gajretov glasnik. Gajretove vilesti. Dobrovoljni prilozi. Gajretovoj upravi prispjeli su ovi dobrov. prilozi i članarine, koje su poslali slijedeći: Hafiz R. Tvrdković, Višegrad K 2..3802, pododbori Konjic K 95; Abdulah Gruhonjić, Janja K 780; Osman Zeljković, Glamoč K 223; Mehmed Drače, Konjic K 581; Ahmed MaslaŠ Čapljina, K 45; Hasan Jazvin, Čapljina K 25; Muslimanska č taonica u Bos. Petrovcu sakupila dobr. priloga na jednom sijelu K 1766; Šućnbeg Resulbegović, Trebinje K 6<’; Narodna kreditna banka u Tešnju darovala K 1000; pododbor Tešanj sakupio dobrov. priloga na svadbi Osmana Abduzaimovića K 881; Osman Ahmić, šer. vjež. Konjic K 500 i Husejin Delić, Bihać K 664. Za gjačku knjižnicu u konviktu u Tuzli darovali su po K 200: Musi, centr. banka, po K 100: Podružnica Hrvat, centr. banke i Kadraga Kunusić, svi iz Tuzle. Glavni odbor svima sakupljač'ma, kao i darovateljima najljepše zahvaljuje na zauzimanju za Gajret. kod „Мјегеса“ Baščaršija, Hotel Ghazi AHMEDA TATAREVIĆA naabđjevena je svima Ijekovima, pa ee preporočoje svima muslimanima. Ima taze rihljeg aejtina (bolokjaga', bakama sa guju. Epilepticon protiv padavici, hopove za knovet za iznemogle mnške etarije osobe, katran suji-vođa protiv kaplja, plnćnog katarba i taberkuloie, Obriol mast ва skidanje dlake, otrov ra mikeve, eerail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad nama malo veća količinu. ЖЖЖЖШШЖЈКЖЖККЖЖЖ Preporučujem košniCE za pčele koje se nalaze kod mene na skladištu. Brza otprema uz najpovoljnije cijene. Ahmed Rezakauić, stolar BOJNICA (kod Kreševa) Braća Demirdžić , trgovina kožom i obućarskim priborom prese­ lila se sa svojom radnjom iz ,Sarači ulice 51 u' vlastitu zgradu Veliki Ćurčiluk 1|l. žEljBzarsha industrija d. d. (prije KachEF i Bubić) jji СГГи1П Sarajevo, telefon 24. nudi svoje bogato skladište eksera, emiliranog posuđa, Wertheim-blagajna, i sve ostale željezarske robe. Cijene su vrlo umjerene! — Ponude se razašilju na upit! Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000.000.- ж 9 NK te 104 Pupilarno siguran.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fa28da12adfca7cabdce2129b17cc712.pdf 5939caf85d7763e73eae3d22bb841966 PDF Text Text PRAVDA ГЛАСИЛО јУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak 14. aprila 1921. (5. Šaban 1339.) Broj 40zf2787">$ Svjetska borba protiv alkohola. »Neue Freie Prcsse« od 7. ov. mj. donosi u podlisku iz pera dra W. Hahna jedan prikaz o gornjoj temi, koji ovdje u cijelosti prevodimo: vAlkoholna zabrana je uvedena najprije baš u onim zemljama, u ko* jima se najviše trošilo alkohola, t. j. u .Americi i Rusiji i ta sc za* brana provodi u tim zemljama i naj* strožije. Anti alkoholni pokret u Av merici počinje već u godini 1808., u Engleskoj u- 1829., a u Njemačkoj u 1836. S prva su postojala samo ap* stinentska društva, koja su uspijeva* la tim bolje, što je pučanstvo dotič* nc zemlje ozbiljnije shvatilo život. Jedan dio tih društava nalazio je o* slona i u vjerskoj pobožnosti. Naj* uspješniji propovjednici uzdržljivo* sti od pića bi.i A u Americi neka* danji pijanica John Gough, u En* gleskoj irski sveštenik Mathew, u Njemačkoj kapelan Scling i baron Fels. Najznamenitiji znastveni1 bos rioci protiv alkohola bijahu profeso* ri Bunge, Fiich, Forel, Klaopclin i Gruber. Apstinentski se pokret u mnogim ■zemljama, populariše raznovrsnom reklamom i propagandom. Tako se na pr. u gotovo svim ško ama Udru* ženih američkih država d u Kanadi oficijelno daje ipoduka o tome pred* metu. U Engleskoj po školama drže »braća nade« predavanja, kojima prije svega nastoje, da predobiju i učitelje za apstinentski pokret, po? što će se ovi poslije bolje truditi, da ga nresade i među diecu. Vrlo su se rano počele upotreblja* vati i. p o 1 i c a j n e mjere protiv al* kohola. I baš u politički slobodnijim zemljama, kao što su britanske i) skandinavske, slobodna prodaja al* kohola je daleko jače ograničena, nego što mi i mislimo. U Norveškoj je prodaja žeste na selu potpuno za* branjena, a u gradovima također ne* djeljom i blagdanom. Isto tako u Udruženim američkim državama i u Kanadi. Maloljetnim se ne smije u* opće davati alkohola. U nekim po* krajinama Udruž. am. država imaju na рг. ukućani ili* poslodavci jednog pijanice pravo, pismeno pozvati go* stioničara, da mu zabrani, zadržava* nje u njegovu lokalu i ne prodavati mu nikakva opojna pića. Ne poslu* šati ovaj poziv znači biti osjetljivo kažnjen od policije. Kako bi spaso* nosan bio kod nas takav zakon, gdje na pr. otac porodice zapije cijelu ne* djeFnu plaću, bez pare u džepu do* laži kući i tuče svoju čeljad, koja čeka na pomoć očevu. Čak, kad se dokaže, da je pijanstvo bilo uzrok smrti, to mora gostioničar u Ameri* ci potpuno otštetiti onoga, čiji je hranioc bio umrli. Najradikalnija ie mjera protiv al* koholizma potpuna zabrana trgovine opojnim pićima, tako zvana prohibicija, kako je sa* ’ , i I i Sarajevo, 13. aprila. 1 Osjećamo za prijatnu dužnost, da ■ one naše gg. čitaocu, koji su čitali da uvedena u Udr. am. državama i ; posljednja dva broja »Domovine«, u Rusiji još od početka svjetskog i upozorimo na jednu interesantnu po* ' javu. Njima će biti poznato, da je rata. Kongres u Washingtonu od god. tome listu jedina svrha egzistencije, 1920. izdao je 16. januara 1920. za* da ruši našu organizaciju. Dok smo kon, po kojem se u cijeloj Americi bili u opoziciji, njemu je to bilo la* alkohol ne smije ni praviti, ni tro* ko. Sada, kad zajedno radimo sa o* siti. Ni pivo ni1 vino ne smije se ni nima, koje on ne smije napadati, na* producirati ni uvoziti sa strane. Po* ' šaose taj list u neugodnom položaju. sljedica toga je bila, da jc zatvore* Na sam naš sporazum, onakav ka* no više od 300.000 dućana i maga* kav jest, nema računa da udara. Sta zina, zatim 236 pecara i 992 pivova* mu jc preostalo? On je jednostavno rt, koje su zajedno predstavljale ka? falzifikovao sporazum i pital od 294 milijuna dolara ili И onda napada svoj vlastiti mili jarda naših kruna. Na falzifikat. Čitaoci će sc sjetiti, selu se ta zabrana dobro provela, ali da smo mi' već jednoć iznijeli jedan u gradu je dosada činjena od nje ko* njegov falzifikat, kojim jc, prenose* medija. Neke državice su i prije to* ći jedan članak iz »Samouprave«, isti ga uvele kod sebe takozvanu »Lo potpuno unakazio, ispuštajući i u* caloption«, što znači, da se alkohol* mećući pojedine riječi, tako da mu na zabrana ima odnositi na one op* je ispao sasvim drugi smisao. Dakle čine, u kojima se većina birača izja* uvježban već u tom poslu, taj je list vi za n ju. Sada je, kako rekosmo, za* i ovaj puta nešto slično napravio. brana uvedena u svim državicama. Ovaj puta je samo originalni];, jer, U ovoj prošloj godini zbrane nije se kako rekosmo, sam udara na vlastiti naravno mogao postići odmah veli* Falzifikat. Mislimo ovdje njegovo ki uspjeh, pošto su ostale cd prije na pisanje o agrarnoj strani našeg spo* mjestima ogromne zalihe i pošto po* razuma. I ako srao mi jasno i pre* licija ima pune ruke posla oko ot* cizno rekli, da naš sporazum u agrar* krivanja i zatvaranja tajnih točio* nem pitanju potpuno p о a m i* r u i e širo m a š n i j u z e m 1 j o* nica opojnih pića. U Rusiji ju početkom rata veliki posjednike, on ipak ima kuraži, knez Nikoh Nikolajcvlć u svoj* da opet način' javni falzifikat- i o* stvu vrhovnog vojnog komandanta krene stvar tumbe, te najprije utvr* izdao zakon, koji zabranjuje uživa* di, da smo imali pred očima samo nje opojnih pića u vojsci i u pozadi* veleposjednike, a onda se na tu laž ni. U vojsci se to odmah i provelo, obara tako žestoko, da se nimalo u jer su bile još žive uspomene iz m* svom radikalizmu ne razlikuje cd skodapanskog rata, u kome je »vot* boljševika. On na pr. jačim posjed* ka« počinila i suviše zla. Tu zabranu nicima ne bi ništa dao, jer kaže, da su preuzeli boljševici i to jc sigurno su se vi jekovima i onako dosta na* jedna pametna uredba, koju su oni pljačkali. Tim riječima se potpuno primili od starog režima. Pošto se u izjednačuje ne s boljševicima nego Rusiji već šest godina ne proizvodi s anarhistima. Koliko uvrede sadrži u sebi za vla* alkohol i pošto su sve zalihe kroz to štite čitaoce ovakav način polemisa* vrijeme potrošene, to je Rusija ona zemlja, u kojoj se da* nja, to zna i »Domovina«, ali pošto je sama izgubila normalno i logično nas n a j m a n j c a 1 k o h o la p i* mišljenje, to naravno drži, da ni nje* ј e. Proizvodnja različitih rakijskih ni čitaoci ne misle više logično i da vrsti iz krumpira, rezačija i t. d., koje ne će biti u stanu? opaziti očite ne* se prave u privatnim kućama, danas suglasice i. gluposti u njenom pisanju. se u Rusiji tako oštro progoni, da se u izvjesnim slučajevima kažnjava i smrću.« ♦ Pogubne posljedice alkoholnog u* žitka po čovječije zdravlje, po nje* govo potomstvo i po socijalne odno* saje svakome su poznate i mi ih ne KOD RASPRAVE O ŠERIJAT* ćemo potanko iznositi. Ovdje bismo SKIM SUDOVIMA htjeli ponovno upozoriti naše zako* nodavcc, kad budu donosili zemlji uzeo je riječ g. Fehim Kurbegović: zakone, kojim se država brine o na* Gospodo, ja ne znam kako g. Ču* rodnom zdravlju, da nipošto ne smi* brović do toga dolazi đa se protivi, ju olahko preći preko toga. Naša da se dade šerijatskim sudovima država mora u tom pogledu da stupi kao državnim pravo, da presuđuju među one države, koje su imale sna* u nasljednim pravima muslimana. ge, da pobijede egoistične i bezduŠ* Treba da znate, da je kod mus ima* nc interese pojedinaca i kojima ie, na nasljedno pravo sastavni dio še* stvarajući gore citirane zakone, bila rijatskog prava, dakle sastavni dio pred očima jedino sretna budućnost vjerskog prava. /Ako se Vi postavite naroda. na to stanovište, da priznate Islam kao vjeru u ovoj državi, onda do* Pojedini broj К 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina HL Izjava g. Defterdarovića. Primili smo ovo pismo: P. n. uredništvu „Pravde^. Lijepo molim to p. п. uredništvo, da imađne dobrotu, te u naredni broj „Pravde“ uvrsti ovu moju izjavu; Ja ne čitam ovdašnjeg lista „Domovine“, ali iz današnjeg broja (277J „Pravde" u rubrici „Bilješke" vidim, da je „Domovina" u svojem prošlom broju među domaćim vijestima pod natpisom „Svašta u našoj upravi" do­ nijela i ove riječi: „а sad ćemo imati za šefa najvažnijeg odje­ ljenja zemaljske vlade onog, koji je godine 1914. odlučno bio protiv tome, da se pogro­ mi na Srbe u Sarajevu obusta v e“. Pošto su neke sarajevske novine ovijeh dana u vezi sa rekonstrukci­ jom bosanske vlade s razlogom ili bez razloga, ali svakako ne prema mo­ joj ličnoj želji spominjale i moje ime kao kandidata za šefa odjeljenja zemaljske vlade za unutarnja djela, pa pošto bi se istaknuti navodi „Domo­ vine" mogli eventualno odnositi i na mene, držim da sam radi javnosti i svojeg glasa dužan izjaviti, da su ti navodi »Domovine« ako se mene tiču, potpuno neistiniti. Neka mi je ovim povodom slobodno istaknuti, da će se skorijeh dana navrš ti pune 24 godine, kako sam u državnoj službi i da sam pripravan u svako doba i pred svakim ozbilj­ nim forumom javno odgovarati za svako svoje djelo, šra sam ga u tom dugom vremenu svoga javnog rada počinio i kao državni činovnik i kao čovjek. Sarajevo, 12. aprila 1921. Ibr^him Defterdarović, vladin savjetnik, s. r.“ Sjetite se „Gajreta'l Govori naših poslanika u specijalnoj ustavnoj debati. sljedno tome morate priznati i to. iMeđutim na učinjenu primjedbu od strane jednoga poslanika odmah ću \ am kazati, da je razlika između sudova u ženitbenim stvarima kod rimokatolika i kod nas ta, što kod njih duhovnici u tome odlučuju sa> mostalno i bez ikakvog državnog nadzora, dok je kod nas uvedena institucija državnih šerijatskih su* dova, koji po principima nasljeđiva* nja, kako jc to propisano u šerijat* skom -pravu, uručuju muslimanima nasljedstvo iza njihovih roditelja i Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i jjos. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA“. tatarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Zli �Strana 4 — Страна „БРАВДА“ — „PRAVDA* Broj L78 — Број PROSPEKT i poziv na upisivanje dionica Banke Gajret (dioničarsko društvo), Sarajevo. Potpisani namjeravaju osnovati dioničarsko društvo pod firmom BANKA GAJRET, DIONIČARSKO DRUŠTVO, sa sjedištem u Sarajevu. Trajanje je društva neograničeno. Svrha je društva: da trguje novcem i papirima od vrijed­ nosti, da priplođuje kapitale, da unapređuje i kreditom pomaže zemljoradnju, trgovinu, obrt i industriju, da podiže i vrši pro­ met sa nepokretnostima. Obzirom na to, društvo se bavi ovim poslovima: I. prima novac na priplod i štednju; a) na uložne knjižice; b) na blagajničke listove, ovi blagajnički listovi nose kamate i sadržavaju rok otkaza i isplate; c) na tekući račun; d) na kola sa stalnom mjesečnom ili nedeljnom uplatom: 2. vrši svakovrsne isplate i naplate za tuđ račun: 3. prima na čuvanje razne ostave: 4. posreduje kod sklapanja trgovačkih poslova za tuđ račun i tuđe ime; 5. eškontuje i reeskontuje mjenice i tražbine, isto tako varante, izvučene državne obveznice, lozove, kupone itd. Mjenice koje bude društvo eskontovalo, mogu glasiti na domaću ili stranu valutu, ali ne smiju teći na duži rok od šest mjeseci i moraju na njima biti najmanje dva solventna potpisa; 6. daje zajmove po tekućim računima na podlozi hipo­ teke ili državnih papira ili drugih papira od vrijednosti ili na podlozi kojeg drugog osiguranja; 7. kupuje i prodaje svakovrsne papire od vrijednosti, devize, kovani novac, robu, sirovine i druge predmete za tuđ račun'; 8. kupuje i prodaje i za sopstveni račun papire od vrijednosti koji nose interes, kao i obveznice koje glase na glavnicu ili anuitutne iznose sa neposrednom državnom garancijom; 9. date zajmove na nepokretnosti uz gruntovno osiguranje; 10. daje kredit posjednicima zemalja, zemljoradnicima i zemljoradničkim zadrugama u svrhu un đenja njihove privrede, na podlozi hipoteke, ručnog zaloga, ili kojeg drugog osiguran ja; 11. osniva, organizuje i rukovodi kreditna i privredna društva i udruženja, zadruge i saveze, konzorcije i druge usta­ nove i preduzeća, u interesu i poboljšanja i podizanja zemljoraduje, poljske i šumske privrede, prerade i prometa, sa zemIjoradničkim i šumskim proizvodima; daje im i nabavlja kredit, učestvuje u takvim preduzećima, posreduje među njima i za njih; 12. kupuje i prodaje nepokretnosti za svoju potrebu; 13. kupuje i prodaje nepokretnosti i druge predmete zem­ ljoradničke i šumske privrede, zakupljuje ih, administratira i parcelira; 14. osniva i rukovodi stovarišta i skladišta za robu i širovine, za proizvode zemljoradnje, industrije i obi ta; 15. daje zajmove na zaloge, t. j. na zlato, srebro, i đrago- : cijenosti. Sa ovom granom posla moći će društvo otpočeti po prethodnom odobrenju nadležne vlasti; i6. osniva i podupire razne kulturne humanitarne ustanove; : i ! 1 : i ; i : . i | 17. daje kredit siromašnim i vrijednim zanatlijama, teža­ cima, malim posjednicima i trgovcima; 18. Konačno se društvo može baviti i drugim poslovima koji stoje u suglasnosti sa njegovim značajem, kad vršenje tih poslova zaključi glavna skupština kao dopunu ovih pravila i kada vlada da za to odobrenje. Osnovna glavnica društva iznosi 8 miliona kruna (2 mit dinara), a sastoji se od 20.000 dionica po 400 kruna (100 dinara) nominalne vrijednosti. Dionice i kuponi glase na ime dioničara. Potpisivač dionica dužan je uplatiti pri upisu 10°|0od nominalne vrijednosti, a 2O°|o prijo konstituirajuće glavne skupštine. Osim toga dužan je svaki potpisivač Uplatiti na svaku upisanu dionicu K 20.— (5 dinara) na ime troškova osnivanja banke. Ostatak od 70 |0 nominalne vrijednosti dionica uplatiće se u jedan ili u više obroka prema zaključku upravnog odbora banke, i to poslije upisa banke u trgovački registar. Od čistog godišnjeg dobitka pripada 10°|0 kulturno prosvjet­ nom diuštvu „GAJRET* u SARAJEVU. Upisivanje dionica traje od 7. aprila do 7. juna a konsti­ tuira juda glavna skupština održavaće se u zakonito određenom roku. Osnivači pridržavaju sebi pravo podjelbe dionica ako bi broj upi sati h dionica premašio 20.000 komada. Potpisivanje i uplaćivanje na dionice obavlja se kod: 1. Glavnog Odbora te kod svih pododbora i povjerenika društva „Gajret*. 2. Muslimanske Centralne banke za B. i H. u Sarajevu i njezinih filijala u Tuzli i Bugojnu. 3. Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. u Sarajevu i njezinih filijala u B Brodu i B. Novom. 4. Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju. 5„ Muslimanske kreditne banke u Foči. 6. Prve Mu­ slimanske banke d. d. u Brčkom. 7. Prve Muslimanske banke d. d. u Brčkom. 8. Prve Muslimanske banke d« d. u Bijeljini. 9. Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci. 10. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju 11. Narodne kre­ ditne banke u Livnu. 12. Bankovne kuće M. Mahmudbegovič u B. Samcu. 13. Težačke banke d. d. u Cazinu. 14. Muslimanske banke d. d. u Visokom. 15. Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. 16. Srpske Centralne banke d. d. u Sarajevu. 17. Srpske privredne banke d. d. u Sarajevu sa njezinim filijalama. 18. Hrvatske Centralne banke d. d. za B. i H. sa njezinim po­ družnicama. 19. Židovske banke d. d. u Sarajevu«. 2 /. Zemalj­ ske banke za B. i H. u Sarajevu sa njezinim filijalama i eks­ poziturama. 21. Izvozne banke d. d. u Beogradu. 23. Zemaljsko banke u Beogradu. 21. Opšte privredne banke u Beogradu. 25. Podunavskog trgov. akc. društva u Beogradu. 26. Prve hrvatske štedionice u Zagrebu i 27. Srpske banke d. d. u Zagrebu. U Sarajevu, 1. aprila 1921. H M. Džemaludin Čaušević, v. r. reis-ul-ulema; Alija Kurtović, v. r. pred­ sjednik „Gajreta"; Dr. Safetoeg Bašagić, v. r. prvi bivši predsjednik „Gajreta*; Dr. Hamdija Karamehmedović, v. r. ministar; Velija Sadović,v. r. narodni posla­ nik; Mustafa H BauŠčauŠević, v. r. veletrŽdC svi iz Sarajeva; Smailaga Ćemalović, v. r- predsjednik opštine; Dr. Morat Sarić, v. r. Ijekar; Suleiman Krpo, v. r. trgovac; Mehmed Grebo, v. r. trgovac; Omer Balić, v. r. trgovac svi iz Mostara; Abdurahmanaga H. PrČić, v. r. veletržac; Dr. Mustafa Denišlić, v. r. Ijekar; Mujaga A. Šahinagić, v. r. veletržac; Šuknja Kurtović, v. r. novinar; Lutfija Šabanagić, v r. trgovac; Dr. Mahmud Mehmedbašić, v. r. poIjoprivredni inspektor; Mahmud Ljubović, v. r. obućarski majstor; Dr. Avdo Hasanbegović v. r. novinar; Dr. Zaim Šarac, v.r. sudija; Ibrahimaga Dernirdžić, v. r. veletržac; Sulejmanbeg Hadžić, v. r. predsjednik „Hurijeta*; Fehim Kafadarević, v. r. šum. nadmžinir; Omer Kajtaz, v. r. šum. nadinžinir; Mustafa Sarajlić, v. r. trgovac; Džemil H. Hasanović, v. r. trgovac; Derviš Tafro, v. r. profesor svi iz Sarajeva. Hamid Kurtović, v. r. predsjednik opštine Gacko. Muhamed Sarić, v. r. posjednik Stolac. Muhamedbeg Šarbegović, v. r. veletržac i Numan Pipić, v. r. trgovac oba iz Doboja. Hamid Fazlagić v- r. trgovac Odgovorni urednik: Ibrahim Muhlć. I I ' 1 I i Mehmed H. F. Fazlagić v. r. trgovac oba iz Čapljine. Asim Džaferagić, v. г. trgovac Ostrožac: Salih Prohć, v. r. trgovac Konjic. Kasim Viđen, v. r. trgovac, Trebinje. Hilmija Sadiković, v. r. trgovac Ljubuški. Hamdija Kopčić, v. r. trgovac; Asim Dugalić, v. r. prokurista i poddirektor H-rceg-Bosne; Inž. Salih Cico v. r.; Muhamed Opijač, v r. krojački majstor; Sahhbeg Čelebić, v. r. trgovac; Sulejman Saridžić, v. г. graditelj; Ahmed Sefić, v. r. bankovni nadčinovnik svi iz Sarajeva. Hakija Begović, v. r. trgovac, Bileća. Asim Kurt, v. r. gostioničar; Ismet ZildŽić, v. r. trgovac; Ahmed Tatarević, v. r. apotekar; Jusuf Pašić, v. r. trgovac svi iz Sarajeva. Ibrahim Sarić načelnik ministar­ stva i Hasan Rebac, v. r. inspektor oba iz Beograda. Dr. Sulejman Alećković, v r. advokat Travn k. Ibrahinrbeg Ljubović, v. r. posjednik Sarajevo Dr. Ahmedbeg Rizvanbegović, v. r. Ijekar, Tuzla. Mumb Osmanagić, v. r. trgovac Višegrad, Muhamed H. Smailović, v. r. trgovac Čajniče. Asim Ugljen, v. r. sudija Mostar. Ibrahimaga H. Hamzić, v. r. trgovac Priboj. Murad Kapičić, v. r. sudija Novi Pazar. Hajrudinbeg Kapetanović, v. r. posjednik; Eđhem Gjulizar, v r. savijač kovina oba iz Sarajeva; Ahmeta^a Hadžialiagić v. г. trgovac, Gračanica i InŽ. Hajdar Čekro, v. r. iz Sarajeva. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/042a340310c38bdedbba0ecf07f9380b.pdf 7e34a75ea46090cf6722cc4ac42dbb9e PDF Text Text Pojedini broj K. 2,— izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakeioni odbor. Pretplata: godišnje K 190.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevo): za naša država godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i oprava nalaze se u Kralja Petra ulici n vaknfeltoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 41 (279) e Sarajevo, subota 16. aprila 1921. (7. Šaban 1339.) Naše novinstvo. Dž. Svako jutro, kad prolazim kro# BaAćaršnju pokraj naših ćefe? nako, vidim u rukama gotovo sva? коц trgovca u čakširama i ahmediji po koju jutarnju {novinu, koju veli* kom pozornošću čita. Ili sjedi do njeg dječko i slaže slovo po slovo. U predratno doba toga nije bilo. O? va općenita navika, koja je prodrla i u najdublje slojeve naše čaršije, može se razno tumačiti. Neko će re? ći, da to znači viši stupanj kulture prema onome predratnome. Drugi će г<чД trgovci se interesuju za vahi? te i t. d. Moje je mišljenje, možda usamljeno, da u tome ima doduše i znaka višeg stupnja kulture i trgo? vačkog klaenog interesa, ali da je to jedna od mnogih loših ratnih posije? c&ca. Za vrijeme rata je gotovo sva? ki čovjek imao veoma jaka ličnog interesa, da čita dnevne novine. Sva? ki je imao po nekoga svoga na kome bilo frontu i jedva je čekao, da uz? me novine u ruke, ne bi li našao kakvih vijesti sa toga fronta. Tako se kroz četiri godine svijet pomalo privikao, da svaki dan čita novine i to mu je konačno prešlo u krv, da danas mnogi ne može biti bez toga kao ni bez kruha. Ovo važi kako za inteligentne, tako i za masu, kojoj se cijela naobrazba sastoji samo u tome, što zna čitati i pisati. Ta pojava ne bi bila nimalo štete na, kad bi naše novinstvo stajalo na onoj visini, na kojoj bi trebalo da stoji baš radi svoga ogromnog uti? čaja, koji vrši na karakter i dušu naroda. Prije rata se moglo još tvr? diti, da jedino škola i literatura pro? svjećuje narod. Danas se to ne mo? že više tvrditi. Baš naprotiv smije? mo tvrditi, da se danas političko no? vinstvo deset puta više čita nego pri* je rata, a knjiga, znanstvena ili za? bavna, deset puta manje. Stoga je od prevelike važnosti, da se upozori ko? lika opasnost prijeti narodnoj bu? dućnosti baš od onog novinstva, ko? je je najraširenije i koje prema to? mu vrši najjači uticaj na svoju Čita? iačku publiku. Ne ću da imenujem, koje su to novine, ali svako to mo? že lako pogoditi, kad pogleda na oglase. Inserenti, koji daju oglase, dobro znaju, koja se novina najviše čita i u te novine daju svoje oglase. Kad dakle kažemo, da od novinstva prijeti opasnost, onda imamo u vi? du u prvom redu tu vrstu novinstva. Zašto je to novinstvo opasno? O? pasno je radi toga, što računa vrlo mnogo na onaj dio čitalačke rado? znalosti, koji potječe rz nižih, živo* timskih iiretinkata^ To ima sličnosti sa opojnim pićima i opijumom. Ko je jednoć pao u njhove pandže, te? ško ih se oelobođava. Kakve bu to novinske pandže? Prije odgovora na to pitanje treba još malo prikaaati psihu jednog pro? sječnog čitaoca novima iz neprosvje? ćenc narodne mase. Tu i opet mo* moram da okrivim rat. Rat je svojim neizmjernim, a nikad nekažnjava? nim ubijanjem, svojim podmićivan njem pretpostavljenih, otkupljiva? njem života potkupivši feldvebela, svojim neradom i upropašćivanjem ljudskih dobara oborio i ljudsku du? šu na jedan veoma nizak moralni i etički nivo. Lijepa i plemenita svoj? stva u čovjeku nisu se gojila nego silom ugušivala i tako je oko Ijud? ske duše na cijelom svijetu izrasao korov nižih životinjskih rnstikata, koji su njome potpuno vladali u ono davno pred.stoti jsko doba, kad je čovjek stanovao u špiljama i kad su mu čula bila tako udešena, da je i u snu osjećao približavanje kakve zvi? jeri, te nesvjesno hvatao za kijaču. Danas su se razni spekulanti tim probuđenim instinktima iz životrnj? skog doba ljudskog bacili na bijed? nog čovjeka i mjesto da ga liječe, oni ga truju i dalje slatkim otrovom. Možda će mi se prigovoriti, da рге? tjerujem, ali za me je nepobitna isti* na, da su posljedice daleko jače i gore, kad koja takova novina, nazo? vimo ie hijenom od papira, ogrom? nim slovima napiše naslov na pr »Otkriveno tajno sastajalište Iju? bavnih parova u Zagrebu« i onda na dugo i široko bljuje blato na svoje stupce, da je dakle daleko kobni je, kad se to samo napiše i rasturi po svijetu u hiljade egzemplara, pa ma? 'kar to bila puka izmišljotina, nego 'kad se o tome - ništa ne napiše, pa makar se stvar uistinu dogodila. Ili na pr, natpis »Krvavi sukobi na na? šbj granpc>, pa ma ti sukobi bili pot puno izmišljeni, može da urodi ui? stinu krvavim sukobima. Karl Kraus, 'najljući i najžcnijalniji neprijatelj te vrsti žurnalistike, imao je pravo, kad je rekao ovaj, na prvi pogled paradoks: »Žurnalistika ne izvješću? je o događajima, ona ih stvar aU O ovoj temi dale bi se knjige pk sati, ali knjige, koje bi bile nečitane, kao što se ne čitaju danas gotovo ni? kako krasna djela naših pjesnika Prcradovića, Radičevića, Zmaja, Ili? jić i dr. Naša stara kultura, koja bi nam imala da bide temeljem izgrad? nje nove kulture, rđa i propada, a na njeno mjesto je zasjeo parazit na? rodne duše novinstvo senzacija. Dokle će to tako ići? Kad će na pr. Beograđani uvidjeti, da je to veoma sramotna svjedodžba njihova uku? sa, da se najviše čita onaj kst. koji je na pr. pisao o Pašiću, da je naš najveći državnik, a poslije mjesec dana nakon toga izriče ista ta ruka, koja je to napisala, želju, da ode u ministarstvo inostranih djela j_da »o? šamari toga matoroga starca«?! Na žalost mora se priznati, da ni ni naši najbolji ljudi i ne slute, kolika nam opasnost prijeti od te strane. Stoga ni ovo upozoravanje ne će i? mati željenog rezultata. Sve će ići Telefon br. 842. čekovni račmi pošt štedionice 1119. Godina 111. po starome. Krivu Drinu ne ispravi! Ali naša je dužnost, da te naše prve ljude potsjetimo na onu Bismarcko? vu: »N a r o d je odgovoran za dje* la, koja počini njegova štampa.« Govori naših poslanika u specijalnoj ustavnoj debati. KOD RASPRAVE O ŠERIJAT? SKIM SUDOVIMA I ' i 1 ' g. Fehim Karbegović replicirao je na razne prigovore: Ja moram naglasiti, da gospoda, koja prigovaraju mome predlogu i mome insistiranju u ovoj stvari, prigovaraju samo radi neoba« vještenosti. Nemojte misliti, da ja ovo govorim kao vjerski fanatik Ja sam daleko od toga. Ovo što ističem i što zagovaram, to Činim kao sudac i kao poznavaiac šerijatskih ustanova i or­ ganizacije šerijatskih sudova, kao po­ znavalac šerijatskog nasljednog prava. Vaše ženidbeno pravo, Vaše nasljedno pravo ima jedan istorijski izvor, izvor koji potiče iz Rima, dok naše ženidbeno i naše nasljedno pravo ima sa­ svim drugi izvor, izvor koji potiče sa istoka. Kad je došla okupacija i pro­ mjena sudstva od strane austrougar­ skih vlasti u Bosni i Hercegovini, došlo se do uviđavnosti, da se ne može druk­ čije, a da se ne prizna ženidbeno i nasljedno Šer. pravo za muslimane. Jer ako vi primate Islam ovakav ka­ kav je, dosliedno tome morate priz­ nati i ovo. Možete ga ne priznati sa­ mo u tom slučaju, ako bi njegove ustanove došle u sukob sa javnim po­ retkom i moralom, a ko poznaje naše islamsko pravo, ja mislim da niko ne može tvrditi, da će ono doći u su­ kob bilo sa moralom, bilo sa javnim poretkom. Gospodo, Šerijatski suci u Bosni i Hercegovini nisu samostalni suci. Bio sam kotarski sudija, a šeri­ jatski sudija je moj referent On je radio pod mojim nadzorom i pod mo­ jom parafom. Ako je on donio riješenje o jednoj stvari, ja sam ga pregle­ dao. On je stiučnjak i on je imao da riješi stvar, a ja sam ga samo nadziravao. Njegov je rad kao i rad gruntovničara- Ja nisam mogao samostalno da radim, jer je on stručnjak! poznaje norme kao praktičar, a ja sam ih znao samo općenito. Još nešto. Ja danas kao redoviti sudija u Bosni i Herce­ govini, imam da sudim nasljedne stvari i pravoslavnih. Pa kako se tu postupa? Što se tiče mulka, to je ona najrigorozniia svojina, uručivala se ostavština po šerijatskom pravu, a mirije po opštem građanskom pravu. Vi znate kakvi su to propisi. Rješavajući zaostavštinu pravoslavnog, ako je mulk, mora se ustanoviti ko su nasljednici i onda spis ustupiti šerijatskom sucu, da on ustanovi nasljedne dijelove, a mirija se uručuje po opštem građanskom pravu. Međutim je došla naredba vr­ hovnoga suda, da se ispituje i običajno pravo, i to u sporazumu sa svešteni- kom, i kad god sam raspitivao glede mulka, došao sam do zaključka, da je ono većinom u skladu sa Šerijatskim j nasljednim pravom. Ja kao mlađi po­ čeo sam da kod pravoslavnih uruču­ jem mulk po opštem građanskom pravu i i kadgod sam tako činio imao sam • predstavke na Vrhovni Sud, jer je on ' druga — zadnja — instancija u ovim ' stvarimai usvajah su se razlozi stranke navedeni u utoku. Kadgod sam pak i uručivao mulk po šerijatskom pravu, I nisam nikad imao predstavke na Vr' hovni sud. Stoga, ako šerijatski sudac * radi kao sudija, a on je redovni su­ dija, njegova je kompetencija različna od kompetencije muftije. Ovi su čisto vjerski zvaničnici, dok Šerijatski su­ dovi nisu vjerski zvaničnici. Šerijatski I sudije regrutuju se iz državne šerijat; ske sudačke škole, koja postoji u Sa| rajevu. U njihovom redu ne možete naći ni jednoga suca, koji nema izo­ brazbe i u svjetskim stvarima, a ima već dvije godine, kako se radi, da se ta državna šerijatska sudačka škola i izjednači sa pravničkim fakultetom, ta| ko da će ove sudije biti sposobni, da 1 presuđuju i druge stvari. Baš radi ove stvari došla je naredba vlade odmah i iza prevrata, a koja se tiče muslimana^, . da se sve pupilarne stvari, koje se tiću i muslimana, pošto su građanski sudovi I preopterećeni, ustupe šerijatskim sui dovima, da ih oni rješavaju, pošto su i oni sposobni da »h riješe. Dakle, kao što rekoh, ti šerijatski sudovi nisu bili samostalni sudovi, nego sastavni dijelovi kot sudova. Šerijatski sudac je organ, referent kotarskog suda, isto tako kao što su vrhovni šerijatski sudije organ Vrhov­ noga Suda. Ponavljam opet gospodo, ako tražite izvor Vašem građanskom . pravu, Vi će te ga naći u rimskom I pravu, a našem nasljednom pravu je • izvor u suprotnom islamskom pravu, te ako ćete pnznati Islam, onda, dosljedno tome, morate priznati i ovu instituciju, koja je ćisto podržavljena. Ovdje ne­ ma, gospodo, ničega klerikalnog, ničega fanatičkog, nego ovo ide baš za onim, što je istakao i tražio g. Kristan, i ja mi­ slim da ovo možete svi potpuno usvojiti. □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ Sjetite se „GAJRETA" □ П □ □ □ □ □ □ n □ Muslimansko trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K, 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i JJos. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite- — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA". HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - interurban telefon: ZN �Strana 2 — Страна кафјј Po zakonu, ako stanbeni ured odn?đi dtložiranje, ono se mora odmah izvršiti, pa makar izbačeni i predao utok proti te odluke, jer treba da zna g predstojnik Krstić, da utok u iz­ vršenju odluke nema nikoje odfc'ođn^ m oči. Treće je, što g predstojnik tvrđi, da nije kompetentan đeložirati jednog na­ rednika, dok su drugi predstojnici mogli po zakonu đeložirati i oficira. Vidi se, da g. Krstić iz osobnih razloga ne će, da po zakonu ureduje, on ne će da izbacuje nasilnog žandara, a protuza­ konito zapostavlja činovnika. Ovakim je riješenjem gosp predstojnik mislio stvar otegnuti, dok se kadija osaniše i — vuk izjeo ovcu! Kadija je odmah sutra dan otišao u Sarajevo sa tim odlukama, predstavio se osobno žandarmerijskom brigadiru g. Mitroviću, kome je izložio tu Ćukovu avanturu. Ovaj gosp. brigadir stavi na odnosnoj odluci riješenje po svom ađutantu g Živkoviću. da se proti Ćuka povedu izvidi, u kobko je kriv, a da je sreski načelnik potpuno kompeten­ tan u toi stvari. Ovu je poruku u zatvorenoj kuverti predao kadija i sobno našem predstoj­ niku, a kadija se je također pismeno pritužio i na vladi, gdje je zamjenik načelnika unutrašnjeg odjeljenja gosp. Biažeković obećao tu stvar odmah urediti. Pa znate, šta na sve to g Krstić kaže?l „Ćuk je predao meni utok. ja nijesam nadležan, a i da sam kompeten­ tan ne ću odrediti deložiranje sve dotle, dok ne dođe riješenje okružne oblasti, i ja n e ću kapitulirati". Akt je bez potrebe poslan okružnoj oblasti. Mnogi sumnja da će zakon pobijediti. Zihnlja. Naši dopisi. Derventa, 13. aprila 1921. Samovolja i dosljednost. U našoj mirnoj Derventi izbila je neki dan jedna zgoda, jedna afera, koja je zbog svoje zanimljivosti potisla u kut i po­ litičke novosti. Svo građanstvo bez razlike vjere sa velikim interesom prati ovu aferu. Evo §ta je na stvari. Prije godinu dana premješten je iz Foče u Derventu naš kadija g. Redžeb eff. Hajrović. Naš stanbeni ured preda mu za nevolju jednu kućicu, jednu potleušicu, da tu sa familijom stanuje, dok bolji stan ne ispane Kakva je to kuća, vidi se iz liječ­ ničke svjedočbe, gdje se kaže, da je u toj kući siina vlaga i tonja, da su zidovi mokri, i da je ub taČno svako zadržavanje za svu familiju. Sa ovakom svjedodžbom tražio je kadija od stanbencg ureda promjenu stana i na­ kon više mjeseci moljakanja i dosađi­ vanja odredi mu taj ured kuću H, Mehage Karabegovića, u kojoj stanuje žand. narednik Furman. Ovaj »е naime premješten u 8. Brod i nastupio tamo službu, aii se nije mo­ gao odmah odseliti, radi veselog do­ gađaja u kući. Odluku toga ureda do­ bije kadija 11. marta 1921. broj 19, 21., koja je istog dana stvorena na sjednid stanbenog ureda, kojoj je predsjedao polit pristav g. Lazo Kladar, o čemu se u smislu naredoe zem. vlade obavješćuje kadija, zatim kirajažja Furman i vlasnik kuće M. Mehaga Karabegović. Ovaj vlasnik kuće ode svojem kirajdžiji, pa mu kaže, da ni­ kom ne daje ključa no njemu, a ujedno reče kadji, neka obradi bašču uz tu kuću, što je kadija o svom vlastitom trošku i učinio. Proti tom riješenju nije niko stavio kakav prigovor ili utok. Prošlo je iza toga 17 dana. Na 28. marta noću. iza jacije kradom i šutom počne se u tu kuću useljavati narednik Mdan Ćuk, i ako se Furman — njegov „kum" — јоб nije iselio, nego se spremao na selenje. Sutra dan do avi jedan komšija kad ji, da Furman pakuje i da je „noćas* bilo nekakvo Čudno gibanje u kući. Kadija poče unositi svoje stvari oko podne u taj novi stan. Kad tamo, a bivši crnožuti felbaba Ćuk izdreći oči na kadiju i saspe na nj vatru: „Sta hoćeš ti ovdje, ovo je moj stan!« Kadija mu pokaže odluku st. ureda, a Ćuk ne benda riješenje zakonite oblasti. I mjesto da kadija ovog sileđiju naiuži zbog prekršaja zakona, jer ima svoj stan, (k >ji je žandarmerijskoj kasarni bliži) poviče on kadiji: „Gubi se odavde, inače ću te uhititipa od­ mah službenim tonom reče svome ku­ mu: „Idite, zovnite mi patrolu". Naravno, stvar dođe do suda. Kadija i Ćuk stoje pred kot predstojnikom, da ovaj pribavi zakonu moć. Kot. predstojnik g. Đorđo Krstić pita stranke, mogu li se ikako nagoditi, nu kadija ne odustaje od s*og stana nikome a najmanje jednom ovakom nasilniku, nego traži da se resptktuje odluka kompetentne vlasti. G. Krstić je rekao Ćuku, da se on moia iseliti, jer je stan kadiji po zakonu određen, pa je na to izdao i pismeno r i j e § e n j e, da se narednik Ćuk ima đeložirati iz stana, ali (oh, ovu wali“!) ujedno u tom riješenju veli, da on kao kot. predstojnik nema (?) te moći, da silom baca stvari jednog narednika na ulicu. Ovdje ćemo malo stati. Žandarski narednik ima tu moć, da silom oku­ pira proti zakona tuđi stan, a jedan predstojnik, koji izdaje svoja riješenja žandarima na izvršenje (jer su oni u civilnim i upravnim stvarima njemu podložni) nema tu moć, da nasilnika odstrani. To je jedno. Drugo je, što slm pred­ stojnik kao mjerodavna nadležna ob­ last za stanbeni ured, svojim riješenjem potvrdio odluku stan, ureda u korist „ПРАрДА* „PRAVDA* | I ’ ' kc. МДјкаг mi znali onu »taru, da »vrana vrani oč.ju ne vadi«, ipak smo vični, da eudije tu zgodno pri« kriju, idi ovaj gosp. savjetnik nije imao ni ^toliko takta. Badava ic svo nastojanje Dolićevi prijatelja, da ga operu, on ostaje batinaš, Što če se na Тупој raspravi dokazati pred sudskim senatom, koji no ćc biti pod sugestijom gazdi iz naše čar$ije. Politički pregled. UNUTARNJI. Početak generalne debate o usta« vu. 14. aprila otvorio je u 10 sati prije podne predsjednik Dr. Ribar sjednicu konstituante. Po izvršenim Odžak, 7. aprila 1921. Dolića afera. 17. marta t. g. bora« vio je ovdje kod nas sudski savjete nik iz Dervento, koji obično svakog mjeseca dolazi u Odžak radi mahč« nih građanskih styari, da olakša svte ■ jetu, koji je silno udaljen od Der« vente, dolazak na sud radi manjih stvari. Toga dana između ostalih stvari preslušavao je nekolike svje« dokc u batinaškoj aferi bivšeg upra« vitLeja ispostavo Dolića. Koliko je nama poznato batinani i bezrazlož« no hapšerri i proganjani podnijeli su proti Doliću tužbu državnom od« vjetništvu na kazneni progon sa od? štetnim zahtjevima radi pretrpljenih bolova i štete u gospodarstvu, te proti zloupotrebi uredovne vlasti. Po svoj prilici izvidi ш toga dana vođeni na ovu tužbu, a i gosp. sud« ski savjetnik nije rekao, zašto pre« slušava svjedoke. Međutim je gosp. savjetnik bio »tako fin«, da se je iz« volio drečiti i prijetiti svjedocima. da bi im on da je bio na mjestu Dolića — udario ne 25 nego po 50 ' batina. Najprije je kod nekih svje« * doka'kušao, da ih na lijep način na« govori, da odustanu od tužbe i svje« dočanstva, a kad u tom nije uspio, onda je galamio i drečio se na njih, Kakve je zapisnike sastavio u toj stvari, jasno je, kad se zna, kako je sa strankama postupao. Mi pitamo državno odvjetništvo, je li ga posla« lo sa ovako vim instrukcijama ili ni« je. Ako nije, onda tražimo, da proti njemu povede postupak, a ako jest, onda ga pitamo, po koiem zakonu Dolić uživa ovoliku protekciju? Zar se ne smije tražiti zakonska zaštita proti čnovniku, koji svoju vlast z’ounotrebljava i zar za takvog či« novnika nema paragrafa u zakonu, коч ga može kazniti. Gosn. sudski savjetnik psovao je našu čaršiju, a sam je nas;eo toj čaršiii i njezinim gazdama, koii su od Dolića vidili dobru hasnu. Ta njegova čaršija na« numnala ga je i nije mogao, da za« drži desintercesement i sudačku ne« pristranost i objektivnost, nego je nonut kakvog našeg gazde iz Doli« ćeva tabora sasipao vatru na svjedo« j . I ’ i ! , , , ' ; i I i ; formalnostima prešlo se na prvu tač« ku dnevnog reda: Izbor podpred« sjednika. Glasanje bilo je tajno, a glasalo je svega 211 poslanika. Veći« nu od 149 glasova dobio je član Voš« njakovc grupe Ivan Urek, dok su Sušnik (jugoslavenski klub), Stanko« 'vić (zemljoradnik) i Vujičić (radi« kal) ostali u manjini. Po tomu se prešlo na drugu tacku dnevnog reda: (.reneralna debata o ustavu. Ministar T r i f k o v i ć opte sao je ustavnu borbu u Srbiji i na« glasio, da se kralj Petar pri stupa« nju na prijestolje zakleo na ustav, kojeg je Narodna Skupština primila nrije nego što je on došao u zemlju. U Srbiji uvijek je bila (parlamentarna narodna vladavina. To ie bila nada i snaga naroda pod tuđim jarmom. Iza toga došao je pokret za ujedinje« nie i oslobođenje naroda, koje sada valja utvrditi ustavom. U ustavnom odboru nije se moglo doći do spo« razuma, ali to se ticalo ponajviše u« nutrasnjeg uređenja države, dok je ostalo suglasno prihvaćeno. Napo«, kon je Izrazio nadu, da će Skupština primiti predložemi ustav. Iza toga je predsjednik zaključio sjednicu, a slijedeću urekao za 4 sata poslije podne. Kao prvi službeni govornik nastu« pio je poslije podne Edbin Krte stan u .ime soc.«dem. stranke. On veli, da je ministar za konstituantu rekao, da je ustav izrađen po ustav« nom odboru idealan. Međutim je u« pravo protivno. Nije se držalo na u« mu, da mi živimo u dvadesetom, a ne u srednjem vijeku. Poslovnik o« teščava svaki rad. Zamjera vladinim grupama, što nisu uvažavale opozicte ju, držeći je samo kao paradu, jer je vlada unaprijed odredila, kako da se radi. Ustav jedna prava daje, a dru« ga anulira. Naročito ističe manjka« vost ustava u pogledu socijalno«eko« nomskih odredaba. Nema odredbe glede agrarne reforme, da sc onom, koji ima previše zemlje uzme i da« de onome, koji treba. Kritiku je od? redbe glede samouprava i zamjera, što pitanje ženskog prava glasa nije ustavom uglavljeno. Napokon ape« luje na skupštinu, da donese bolji, demokratskiji, ustav. U 17 i po sati zaključena je sjed« nica, a slijedeća urečena za sutra u 9 sati prije podne. (»J. L.«) Akcija Stojana Protića. Stojan Protić je uoči rasprave u konstitu? anti o interpelaciji komunista radi poznate »Obznane« izdao proglas na rad.kale, da nipošto ne g'asaju za tu obznanu, jer da ćc time poga« ziti slavnu prošlost radikalne partte je, koja se uvijek borila za slobodu građansku i koja bi odobravajući obznanu odobrila jednu protuzako? nitost. U proglasu kaže on, ako radi« kat ipak budu glasali za obznanu, da njemu nema ni časa više mjesta u radikalnoj partiji. RadikaM su svi, os:.m Momčila Ivanića, glasah za obznanu i, kako javljaju novine, ra« ciikalska je partija odriješila Stojana Protića članstva u toj partiji. Poslv je ovoga je Protić objelodanio u RpoL~ »Balkanu« drugu izjavu, де misli povući iz poitiikog polja, yeć da misli i dalje aktivno učestvovati u politici i to u smjeti — radikalnog programa. Kako on to misli, ne zna sc, nego se samo nagađa, ali je opće mišljenje u beogradskim političkim krugovima, da ne će imati uspjeha, pošto ju već samo jedinstveno gli sanje radikala u konsttuanti za ob« znanu ротгахИб, da Pašić po пнЗДе« nju partije tačnije tumači njen pro­ gram nego Protić. Raspadanje zemljoradničke partte je. istup Milana Miloradovića iz zemljoradničke partije jest treći is« tup članova iz te partije. Prvi je bio Gaković, drugi Vošnjak sa svojim novoosnovanim klubom samostalne kmetijske stranke, a treći eto Milo« radović, koji je nekim beogradskim listovima predao za javnost svoje pismo, upravljeno povodom toga na zemljoradnički poslanički klub. U pismu javlja svoj ostup i prela? u sa« mostalnu zemljoradničku stranku. Od njegovih sedam razloga treba spomenuti naročito onaj, koji govo« ri o tome, kako je predsjednik klu« ba g. Avramović u ustavnom odbo« ru izjavio, da je u načelu protivan nacrtu vladinog ustava, a poslije to« ga da je izjavio, da će klub glasati za vladin nacrt s ograničenjem u ag« raru. Međutim klub ga nije ovlastio ni na jednu izjavu. Pri koncu kaže g. Miioradović, da to više nije zem« Ijoradnička već komunistačka stran« ! ka. Iz cijele sadržine pisma dade se zaključiti, da u klubu zemljoradnič« kom nema nikakvog određenog po? liričkog pravca i da &e u njemu bore međusobno razne strujo, koje one« mogućavaju svaki jedinstveni istup u politici. Opće je mišljenje, da ovo nije posljednji rascjep u toj stranci, koja je sklepana na brzu ruku i iz vrlo heterogenih elemenata. Mjere protiv širenja komunizma ; u našoj državi. Na koncu sjednice i konstituante, koja je đak vladi po« i vjerenje za »Obznanu« predložio je poslanik g. Pccić, da se pozove vla , da, »da što prije spremi i predlož; donune i pooštrenja zakonskih mje? I ra, kojima će se otkloniti svako u ; grožavanje države, njenih ustanova, i javnih i privatnih prava«. Ovaj je predlog primljen velikom većinom i tako se sada tr ministarstvu pravde proučava to pitanje, te će u najkra? ćem roku hiti donijete i odgovara? juće zakonske mjere. Protest protiv akcije bugarskih komita. Poslanici S. II. S., Rumunijc i Grčke ifožili su protest kod bugar« ske vlade protiv akcije bugarskih komitskih četa. VANJSKI. Demisija turske vlade. Po radkr gramu iz Carigrada, dao je veliki vezir Tevfik^naša demisiju svoga kabineta. Općenito sc misli, da no« va vlada neće biti obrazovana, već da će tursku vladu vršiti vlada u Angori. Pokolji Grku i Jermenu. Atena. 13. aprila. Javljaju i2 Smime: »i Konji, Angori i Esk^eheru bilo je noviji vješan ja Grka i Jermcua«. Po ovom se najbolje vidi, da je Grč ka u strašnom škripcu. Treba joj pomoći sa strane i radi toga se iz­ mišljaju vješanja Grka i Jermena, ne bi б Evropa intervenirala. Vijesti o grčkom porazu. Javljaju iz Trsta: »Vijesti iz Carigrada, koje imaju prilično pouzdan značaj, jer ih šaju izvjestitelji velikih london« skih i pariških tiskovnih agencija potvrđuju izvješća o potpunom po ražu grčkih četa u Anatolijte Napre­ dovanje Kjemal pašinih četa napre« duje u pravcu na Brusu, tako da su Grci poduzeli pripreme za ispražnje« nje ovoga grada. Tako je situacija izgledala na 5. o. mj. Međutim u grčkim službenim i» vješt ajim a od • : 7. o. mj. priznaje �Број 279 — Broj ас, da su .se neprijateljski odredi pri# bližili grčkim položajima na jugo# istočnoj sirani (linije Aftum- Kara Hissar. Priznanje grčkog glavnog Stožera, da je održanje defenzivne linije kod Volonice bilo onemogu# ćeno < da su se grčke čete povukle, tumači se sa turske strane kao poče* tak potpunog povlačenja na ovom sektoru fronta. Prema carigradskim vijestima povlačenje Grka sa ove linije faktično znači, da su grčke če* te morale već isprazniti Afium Ka* rs Hissar, a po svoj prilici i Brusu. Po istim vijestima dvije turske vojske, koje stoje pod zapovjedni* Štvom Nurudin paše i Ismet paše, a ppd vrhovnom komandom Kjcmal paše, naglo se približuju obalama Marm^skog mora tako da su Grci izloženi opasnosti, da budu bačeni u more. Vojnu situacija zadovoljavajuća. Atena, 13. aprila. General Papulas izjavio je žurnalistima, da je vojna situacija u svakom pogledu zadovo* ljavajuća. Očevidni su uspjesi, koji su postignuti posljednjim operacija* ma. — Tečno ovake izjave davali su austrijski generali, kad god im jc na frontu išlo naopako. Francuska štampa o porazu Grka. Pariški »Tempa«, komentarišući prikaz bitke kod Eski#Šehera, žesto* ko osudivši grčku politiku i njezin rad u Maloj Aziji, veli na koncu sli* jedeće: S ovakovima i sličnim sred* stvima ne će sc osigurati mir na O# rijentu niti sigurnost Indije. Ima sa* ■mo jedno riiešenjc: Iskreno priznati nezavisnost Turske, vratiti joj Smir# nu, vratiti joj Drlnopolje. Mi to po* navijamo s dubokim uvjerenjem, da je u interesu Engleske, da nas usliša i da će nas prije ili kasnije britanski -razbor saslušati. Sudbina Wrangelove vojske. Prije par dana donijele su neke novine vi* jest, da je sovjetska vlada pozvala ostatke Wrangdlove vojske, da se vrate u domovinu, a da im se sve oprašta. Te su vijesti bile ironički popraćene, a međutim čitamo sada 41 »Epohi«,'kako je general Wrangel uputio jedno pismo maršalima Fran# cuske, u kome protestuje protiv n a* silnog (!) nago nj en j a Koza* ka interniranih na otoku Lemnosu, da se vrate u so* v j e t s k u Rusiju. Wrangel to u svome pismu prikazuje tako, kao da maršali Francuske ne znaju za to nasilno gonjenje, koje provodi fran* cuski general Bruse na otoku Lem* nosu. Međutim izgleda, kao da Wrangel nije kompetentan, da ni u koOiko odlučuje sudbinom svoje voj* ske, jer ie francuski ministar pred* sjodnik Briand upravio knezu Ljvo* vu odgovor na intervenciju Zemsko* Gorodskog komiteta glede daljnjeg podržavanja Wrangelove vojske, i u njemu kaže, da Francuska ne mo* že beskonačno da izdržaje Wrange? lovu vojsku i da će od 1. a pri . a obu* staviti svoju pomoć. Poslije toga ro* ka će Francuska davati samo onu potporu, koja je potebna za likvido# vanje Wrangelove vojske. Dalje Briand upućuje Ljvova na Savez Naroda, Međunarodni Crveni Krst i različite vlade. Zemsko^Go* rodski komitet je nakon ovoga od* lučio, da se obrati na razne zemlje, u kojima bi mogao smjestiti Wran# gelovu vojsku. Tako je došlo do toga, da sada u Beogradu boravi nače'.nik štaba te vojske i da jc naša vlada službeno izdala komunike na javnost preko presbiroa, u kome saopćava, da će u našu zemlju doći opet jedan veći broj ruskih izbjeglica, koji su od sa* vezničkih vlada napušteni i u tom se komunikeu apeluje na plemenit tast privatnih društava i lica, da pomognu braću Ruse. Mi veoma sumnjamo u uspjeh to* ga apela i mišljenja smo, da pored sve naše, ljubavi prema slavenskoj braći Rusima mi njima ne možemo osigurati egzistencije i da im jc naj? bolje vratiti se u domovinu, gdje im po novinskim vijestima, boljševici opraštaju i nude mogućnost rada i egzistencije. Oštar govor Brianda protiv Nje* mačke. U narodnom predstavništvu u Parizu dao je Briand ovu izjavu: Sada nije vrijeme za raspravu, da И je Francuska dokazala dosada veću ‘ili manju popustljivost, nego je \rije« me za raspravu, da l: je Njemačka u finansijalnim poteškoćama. Ako je ona dosada plaćala dvije godine, ne može se sada više raspravljti, već se mogu samo tražiti djela. Londonska konferencija odlučila je sankcije, koje su bile prvi korak na putu, za koji smo mislili, da ne treba njim ići do skrajnjih granica. Danas vidi* mo, da Njemačka još uvijek misli na zavlačenje. 1. maja moraće N’e* mačka, da ispuni svoje obveze. Mi immo sve ovlasti i snagu, da je kaz* nimo. Štrajk u Engleskoj. Javljaju iz Londona: Savez transportnih radni# ka, željezničara i rudara zaključio je, da će u petak započeti štrajkovati na svim linijama. Radnički vođe djeluju na radništvo za mimo rije# šonje. Lloyd Gcorgc izjavio je u do* njoj kući, da je položaj još uvijek nepromijenjen. Ako dođe do obu* stave rada, vlada će upotrebiti svasredstva, dazaštitirad u najpotrebnijim poduze* ć i m a. Većina mornara izjavila se protiv štrajka. Strojovođe i ložači, PODLISTAK. aul nema svoj mezarluk, nego je mezarluk obično jednako udaljen od nekoliko aula i tu se ukopavaju mrtvaci iz ovih aula. Za vrijeme mog boravka u Iječili# štu dođe dan Kurbambajrama i me* ne moji poznanici i prijatelji pozva# šc, da i ja odem s njima klanjati bajram. Blagodareći prekrasnom i ljekovitom kalu iz jezera i zdravoj hrani u prirodi, ja se već davno ra# stadoh od svog ishiasa i bijah pot# puno zdrav. U cik zore dođoše Kir# gizi u svečanom odijelu i na svojim lijepim konjima i probudiše me. Pred jurtom čekaše na me prekra# san vranac, sav u srebru i svilenim kitama. Valjda više nikada u životu neću uzjahati ovako krasna i lijepa konja. Jahali' smo preko pola sata i zau# stavismo se kod mezarluka. Tu se već bilo iskupilo nekoliko stotina Kirgiza iz susjednih aula. Upoznaše me sa onim starijim i otmenijim KiTgizima iz drugih aula, sa kojima nijesam bio poznat. Namaz se lijepo obavio i ja nikada neću zaboraviti onaj divni osjećaj, koji sam imao u duši, kad smo pri ishodu sunca u nepreglednoj stepi u slobodnoj pri# rodi Čistim glasom i iz srca učili teđ# bire. I ko ne vjeruje u Boga i ta i bi ga morao osjetiti u svojoj duši, kad bi se u ovoi( veličanstvenoj molitvi nalazio među ovim primitivnim i ne­ vinim ljudima i vidio na njihovim licima onoliku sreću i blaženstvo, koje im eto daje ta vjera u svemo# gućeg Stvoritelja. Poslije namaza se izgrlismo( ta# Mustafa: Iz mojih uspomena. II. U K RGIZKIM AULIMA (Nastavak). Začudio sam se, kad sam kod Kir« giza vidio običaj, za koji nijesam znao, da ga ima koji drugi musli# manski narod. To je naime taj o* bičaj, da oni ne sahranjuju mrtvaca odmah isti dan, nego ga drže u jurti cijelih 24 sata. Tu se čaršafom za# gradi jedan dio jurte, a za čaršafom se nalazi mejit, kraj koga sjede tri žene. Ona leleču i tužnim glasom nabrajaju vrline i dobra djela rah# metlijina. Jurta je prepuna naroda. Svi sjede mirno i slšuaju nabrajanje onih žena za čaršafom. Kasnije sam našao u putopisu jednog Rusa pre# vod ovog le’ckanja i začudio sam se ljepoti i bujnosti kirgiske fanta# zije. Tu se kao u arapskim kasidama opisuje ljepota rahmetlije, spominju se njegove jurte u zelenim stepama, njegova stada bijelih ovaca i čopori vatrenih konja, koji, bijahu najbolji, najljepši i najbrži u kirgiskim ste# parna. Dalje se nabrajaju rahmetli# jina dobra djela i svršetak njegova života uspoređuje se sa zahodom sunca. Tek drugi dan iznose mejita iz jurte i nose ga u stepu, gdje ga po propisima Islama sahranjuju. Svaki Страна 3 — Qtrana .ПРАВДА* — „PRAVDA" I I I j i i i • i I ■ ! i I i i I i Čiji je savez neodvisan od strukovne organizacije željezničara, odlučio je stupiti u štrajk. Savez željezničar* skih činovnika preporučio je svojim članovima da se priključe odlukama trojnog radničkog saveza i stupe u štrajk. Horthy odbija madžarsku krunu. Madžarski bečki list »Jdvo« javlja iz Budimpešte, da su državnom gu* verneru Horthyju došli oficiri bra# hijalnih formacija Ргопау, Hcjas i Ostenbung, te mu izjavili, da je uz njih većina vojske, pa da njega na* mjeravaju proglasiti narodnim kra* Ijem. Horthy je bio odlučno protiv toga, naglašujući, da je on samo na* mjesnik zakonitog kralja. Oficiri su na to izjavili, da će tražiti drugog vladara, ako Horthy ne bi primio njihove ponude. Horthy je odmah iza toga pošao ministru predsjedni* ku Telekyju, koji je sazvao ministar# ski savjet. Na sjednici se ovoj no* voj pustolovini protivio naročito ministar Hegediis. Madžarska vlada izjavljuje, da je Karlo madžarski kralj. Potvrđuje se vijest, da je madžarska vlada posla* la švicarskom savezničkom vijeću o* bavijest, da jc Karlo zakoniti kralj Madžarske, samo radi vanjskog po* ložaja ne može da vrši kraljevsku vlast. Madžarska vlada moli Švaj* carsku, da dozvoli Karlu boravak na njezinom teritoriju. Razoružanje crnogorskih četa u Gaeti. »Jutarnjem Listu« javljaju iz Rima: Zbog nezadovoljstva, koje se u posljednje vrijeme opaža u ja* čoj mjeri kod crnogorskih četa u gaetskom logoru, talijanske vlasti su izvršile njihovo potpuno razoruža* nje. Povod za poduzimanje ovih mjera bio je: poslije smrti Nikitine crnogorski vojnici su smatrali, da su razriješeni zakletve i zahtijevali su, da se puste svojim kućama. Među* tim se od njih tražilo, da se zakunu novoizabranom kralju. Sad se dogo* dilo nešto neočekivano po Italiju. Zakletvu su položili samo oficiri, dok su prosti vojnici tratili, da se puste kućama. Sve mjere koje su poduzete, da se prisili vojnike na zakletvu, ostale su bez uspjeha i proizvele su uzbunu među vojnici* ina. To ie bio povod, da su talijan* ske vlasti razoružale crnogorske od* metnike, te ih porazmjestile po raz* nim mjestima Italije. ’ Muslimani i muslimanke j grada Sarajeva, sjetite se , vašega „MERHAMETA". Gospodarstvo. Zemljoradničke zadruge. Dobifr smo vijesti iz provincije, da se ta* mo živo radi na pripravljanju tere* na za osnivanje zemljoradničkih za* druga, te su ove pripreme već pri svome koncu. Nadamo se, da ćemo u kratko vrijeme moći zabilježiti vi* še ovakih zadruga. Iz Tešnja nas izvješćuju, gdje već jedna zadruga postoji još iz mirnog doba, da naš kotarski odbor šalje na 15. ov. mj. svoga tajnika g. Abasa Ajanovića na praktičko i teoretsko proučava* nje zadruga »Središnjici Hrvatskih Seljačkih Zemljoradničkih Zadru# ga« u Zagreb sa dužnošću, kad se potpuno uputi u poslovanje te Sre# dišnjice, da svrši 15*dnevni kurs za inteligente zemljoradničkih zadru* ga, KLdncvni blagajnički kurs, a na# kon toga da ode kod koje najzapo# slenije hrvatske se?jačke zadruge i tu djeluje neko vrijeme kao pošlo# vođa. Nakon toga ima otići u Slo veni ju i Srbiju, da prouči i tamošnje zadrugarstvo. Tešanjski odbor uvi# đa osobito veliku korist od zadru# garstva za gospodarsko i kulturno pridizanje islamskog težaka, te iz tog razloga želi, da sve zadruge u njegovu djelokrugu budu osnovane od stručnjaka, jer ljudi sa teoret* skom, bez praktičke spreme, na# prave u početku kod ovakih zadru# ga pogreške, koje se poslije iljuto o* svećuju. Upozorujemo sve prijatelje is# lamskog težaka na ovu noticu i mo# limo ih. da i oni na ovoj ideji uz# rade. Akio zatrebaju kakva uput# stva, neka se obrate na g. Abasa A# janovića, Središnjica Hrv. Seljačkih Zadruga, Zagreb. Statistika o suši. Vin. narodne privrede referisalo je vladi o dobive­ nim izvještajima Po tim izvještajima najgore je stanje u pogledu suše u Južnoj Srbiji, Srbiji i Vojvodini. Nešto je bolje u Hrvatskoj i Bosni. U Dal­ maciji ima vodenog taloga, ali tamo nema plodne zemlje. Gospodarstvenu izložba u Pragu. Od 12.—17. maja biće u Pragu velika narodna gospodarstvena izložba. PoIjodjelska zajednica čehoslovačke republike, pomognuta ministarstvom poIjoprivrede i visokim stručnim škola­ ma, čini vrlo velike pripreme za tu izložbu. Biće izložene sve poljodjelske mašine, zatim statistički podaci cjelo­ kupnog pospodarskog stanja Čehoslovaćke. Uporedo з poljodjelskom upriI ličiće se i izložba šumarske i lovačke j struke, zatim marvena izložba, koja će I pokazati razne rase konja, gojne stoke. ; 1 , I j kav je običaj kod Kirgiza), a onda i nuta donesoše se dva srebrena sa? oni odoše po mezarima i učiše dove i movara. i jasine, kako je već ko umio. Tu Međutim se pred jurtom načinilo me obradova svojim pozivom naj# pravo slavlje. Pekli su se ovnovi i bogatiji i najugledniji Kirgiz Semi# postavljali veliki kotlovi puni kumi* palatinskih stepa. To je njihov ple# sa i mnogih drugih jela i slatkiša. mjć, kralj, a oni ga titulišu »sultan«. Izašli smo pred jurtu i ja moradoh Uputili smo se ko na konju, ko na uzeti mjesto do sultana. To je sad devi ili na kolima. Kraj mene je ja# bio svečani objed. Kasnije su došli hao kao vjerni čuvar vlasnik moje i pjevači. Zabavljalo se do kasne jurte u lječilištu i vidio sam, da je noći. čisto ponosan, što je sa mnom i što Tu sam kod sultana i prenoćio, i ja jašem na njegovu konju. sutra dan se oprostih i zahvalih mu Napokon u da jini opazismo jur# se na prijateljskom pogošćenju, a on te. To je bio aul sultana. U našim nas isprati daleko za aul. U iječili* redovima nasta komešanje. Sultan štu su mislili, da sam isčezao, a mla* je govorio veoma dobro ruski i re# đe ini ruske dame u šali dobacivahu, če mi, da sada treba potjerati galo# da su one bile uvjerene, da sam se pom i uz pucnjavu i klicanje dole# ja već oženio i pokirgizio. tjeti pred jurte. Pustismo konjima Tako prođe ljeto. U Kolčaka se uzde, ovi razumješe o čemu se radi i mi kao na krilima poletjesmo put na fronti obatali posao. Po cijelom jurta. Bojao sam se, da ne padnem, se Alta ju pojaviše boljševičke u# jer priznajem, da sam slab ili goto# staške bande i mi morađosmo bje* žati iz lječilišta. Oprostih se sa o* vo nikakav jahač. Pred aulom. nas dočekaše žene, vim dobrim ljudima, zahvalih se o# djevojke i djeca, a sve obučeno u vim na pola divljim sinovima priro? čiste i bijele haljine. Žene imaju na de na njihovoj ljubavi i dobroti. glavama velike bijele prekrivače, a Zahvalih se na bratskom osjećaju djevojke lijepe kape iz krzna, a na onima, kojima sam po svemu bio ovima po nck'oliko pera sokola ili tuđ, a oni me ipak primiše kao bra* rukovjet kovilja. Mašu nam rupci# ta rođenoga, a to opet samo iz či# ma. dovikuju razne pozdrave, a po# stog muslimanskog bratskog озје* odrasla djeca primaju naše konje i čaja. Ostaće mi dugo i dugo u uspo# meni ovi Kirgizi, koji sada tamo da# vodaju ih ispred jurta. Ja odoh sa sultanom u njegove leko u stepama sjede u svojim po* jurte. Te su bile prekrasne i velike, tleušicama i očekuju proljetno sun# a prekrivene su čistom i bijelom kao ee, da opet krenu sa svojim hajva# snijeg košmom. U jurti bijaše isto nom i potraže rosne pašnjake i uba* tako veoma lijepo i čisto. S’edosmo ve doline. na bogate, ćilime, a za nekoliko mi# (Nastaviee se.) �svinja, ovaca, koza, peradi, kunića itd. Zatim će se izložiti potpuno uređene Šećerane, pecare žeste, mlinovi, pivo­ vare, industrija za sušenje voća. Pre­ poručujemo svakome, kome bude mo­ guće u to vrijeme ići u Prag, da po­ gleda tu vrlo poučnu izložbu. Domaće vijesti. Ibrahimbeg Defterdarević imeno­ van za načelnika unutrašnjeg odje* ljenja naše vlade. U srijedu je potpis san ukaz, kojim se g. Ibrahimbeg Defterdarević, vladin savjetnik I. kl., imenuje načelnikom odjeljenja za iv nutrašnje poslove zemaljske vlade u Sarajevu. Dosadašnji načelnik toga odjeljenja, g. Vidoje Mišović, po= stavljen je za načelnika samouprava nog odjeljenja u ministarstvu unu# trašnjih djela. Treba izdržati, ovako preporučuju naši predstavnici svojoj braći mu* slimanima u državnoj službi, a oso# bito otnim kod računovodstva dele* gacije ministarstva finansija. Na mnoge nepravde naši su predstav? nici onomadne poduzeli korake kod raznih odjela naše vlade u pogledu progona, zapostavljanja i šikanira# лја muslimana državnih službenika. Ovom zgodom skupljeno je dosta materijala, zašto se muslimani na pravdi Boga progone. Skupljeni ma> terijal predaće se na mjerodavno mjesto. Predstavnici su ustanovili, da se muslimani ne progone, što su u poslu nesposobni, nego baš zato, što su muslimani (Turci). U našoj državi ima na žalost takih in­ dividua. koji vole muslimana napa* sti nožem i toljagom, a ima ih opet takih. koji iz busije napadaju pe# rom i jezikom, samo da ugodi svo# joj zlobnoj duši i niskom odgoju. Braćo, ne klonite duhom, izdržite nava'e svojih dušmana. koji žele, da vas iz službe rastjeraju, a da onda svoje rođake i kumove uhljebe bez obzira na dostojnu kvalifikaciju. Mi smo starosjedioci u ovoj zemlji i ne smije nas se mimoilaziti, a kome ni’e Pravo, neka ide onamo odkle je T došao sa okupacionom vojskom (crnopute feljbabe). Narod i država nas treba, a doće vrijeme, kad će se vaš posao i djela pozlatiti u prkos današnjim progo# nima i zapostavljanju. —u. Oko budžeta. U ministarstvu finan­ sija dovršen je rađ na budžetu mini­ starstva trgovine, koji je smanjen za 30 miliona dinara. Sada se nalazi u pretresu budžet ministarstva vojnog, najveći, i po pred­ viđenom predračunu ministarstva saobraćaja iznosi jednu mihardu 200 mi­ liona dinara. U ministarstvu finansija postoji mišljenje, da se krediti koje traži ministarstvo saobraćaja za pođitanje saobraćaja nabave zajmovima, a u sam redovni državni budžet da se unese kredit za plaćanje anuiteta ovih zajmova Prema informacijama, koje su date od ministarstva f nancija, postoji namjera, da se državni izdatci reduciraju na pet miliardi dinara. Broj 279 — Број „ПРАВДА" — „PRAVDA" Strana 4 — Страна g. za Bosnu i Hercegovinu. Prije pro< [ .nan Crnalić Balić Edhem, Salihaga slave organizovaće Odjeljenje uz I Crnalić. Ibrahim ef. Glamočanin, suradnju narodnih osnovnih škola ј Sulejman Alukić, Husref Crnalić, »Dječiju Nedjelju«, u kojoj će рго* Muhamed Babić, Mujo Gečević, I# vesti učenici i učenice osnovnih ško# brahim Gjakovac, Ibrahim Bešlagić, la sabiranje dobrovoljnih priloga za Muharem Midžić, Edhem Midžić, svoju nezbrinutu i sdrotnu braću, a Omer Bikić. Mustafa Čepić, Smail* koja je utvrđena za vrijeme od 5 do beg Kapctanović; Mustafa Rešić 15 12. juna. A analogno prošlogodišnjoj K; Asim Rešić 12 K; po 10 K: Ha# proslavi prirediće se i ova u punoj lid Rešić, Čami! Sabić Salih Varmaz, saradnjr sa svim kulturnim dobro* Adem Hadžicfendić, Salih Alić, Os# tvomim i prosvjetnim udruženjima, man Hadžialić, Ahmed ef. Kurbcgo# vić, Hašim Rešić. Husein Haftz Ci* koja u zemlji postoje, da bi taj Dan postao i održao se i za budućnost, kota, Muhamed Kovačević, H. Hafiz Ališić, Smail ef. Trepić, Husein Ge# kao dan manifestacije opšte narod* čcvić, Vchbija Muhić, Salih Mašić, ne pažnje i ljubavi prema djed. Pripreme za proslavu već su u to Hase Kraina, Bego Avdagić. ku, pa se sva udruženja umoljavaju, da u interesu što većeg moralnog i Centralna drogerija materijalnog uspjeha ne priređuju u Braća Šahinagić pomenutom vremenu odvojenih za# bava i drugih priredaba. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. »ELKamerova« glavna skupština medikamenata, drogerijsklh obdržavaće se u petak dne 22. aprila I Trgovina i kemičkih proizvoda, robe od gume, t. g. u 4 sata po podne u društvenim zavoja i kirurg, instrum nata, kao I prostorijama (Bendbaša broj 4). Na# fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemskihsafuna, paHumekon izvješća raznih društvenih funk# rije, kozmetičkih potrebština I spužvi ! cionera i interpelacija birače se no# vi odbor. Umoljavaju se gg. člano# ■ Skladište svih mineralnih voda I t.d. vi, da što brojnije posjete skupštinu. Bil Hair! Za odbor: J. E. Filinov'ć. Potrošačka Zadruga Državnih Na# inještenika. Obavješćuju se zadru# gari, da je stiglo maslo i da se izda# je svakim danom u obje naše pro# (naučnika) za moju radnju, 13—go­ davaonice uz gotov novac. Cijena dina starog, pismenog, kroz з godine '40 K po kilogramu. Sljedovati može uz jamstvo. Dajem potpunu obskrbu. svaki zadrugar pola kile po osobi. Adresa: Osim toga se obavješćuju zadrugari, da je prodavaonica »Koševo« počam М. Alibeg Kulenovil, od danas otvorena cijeli dan i da se trg. mješ. robom, Travnik. u njoj izdaju sve životne namirnice na malo. Izdavati će se roba samo onim zadrugarima, koji redovito u# ♦ PAP1RNICA • plaćuju svoj udjel. Konačno se jav# I HAMDIJE KOPC1ĆA * Ija. da je sa današnjim danom otvo# rena i prodavaonica manifakturne preporučuje svoje bogato etovarište e radnje u Mustajbegovoj u’ici (ćoše svih vrsta papira, kancalarijskog i J Vrazove ulice.). Radi kontrole u na# školskog pribora. — Naručbe se 4 šim prodavaonicama mora se uvijek obavljaju brzo i točno 2 donijeti knjižica. Uprava Za# Cijene umjerene. < druge. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 61» j Suzbijanje tuberkuloze. Minisiar- Tražim šegrta ; ! I | I stvo narodnog zdravlja donijelo je od­ luku, koju je i ministarski savjet odo­ brio: da ministarstvo narodnog zdravlja može iz svojih sredstava i magacina pomagati tuberkulozne dispansere kao i dječija lječilišta. Javna zahvala. Hercegovačka ban# ka d. d., Mostar, darovala je musli# manskoj ženskoj zadruzi u Mostaru K 4000 i time postala četverostru# kim utemeljiteljem ove humanitarne islamske institucije. Osjećamo ugod# nu dužnost, da toj banci na ovom patriotskom aktu izrečemo najtopli# ju zahva'u. — Odbor. Dobrovoljni prilozi „Pravdi*. G. I • I , • i i Ibrahim Toočagić sakupio je uz pripo­ moć g. H. Bećira Sendijara u Tarevcu 580 K dobrovoljnih priloga za naš list, koje darovaše slijedeća gospoda; po K 40; Braća Topčapić, Ago MeŠanović, šenfaga Hurtić, Huseinaga Halilbašić; po K 20: Hfz. H ef. Kadrić, Alija Mehić, Hasanaga Herceg, Mustafa Mešan, Huso Mešan, Hasan Halilbašić, N. N., Hašo Mehić, Alija Avdić, N. N.. A. H. K., Haso Dugić, N. N., Bego Vejzović, Hfz. Bećir Sendijar, N. N , po K 10: Haso Mešan, Suho Bungur, Suijo Zil ć. Mustafa Mulić, Ahmed Mulić, Hasan ef. Halilbašić, Alijaga Mešan. Hamza Alatović, Džafer Beganović, Mehmedaga Sarvan. Svima darovateljima neka je najljepša hvala! Mjere protiv skupoće. 11. ov. mj. i držana je sjednica ministarskog vi# jeća, na kojoj se pored ostalog za# ključilo, da se u najskorije vrijeme preduzmu najenergičnije mjere u suzbijanju skupoće i uopće za pojef« Dobrovoljni prilozi za Gajret i tinjenje životnih namirnica. I ovaj puta, kao i bezbroj puta dosad, sum* »Pravdu«. Gospoda S. Gjulkić i M. njamo u efikasnost tih mjera, koje Henić iz Prijedora sakupili su 1860 razni spekulanti nc samo kod nas kruna za Gajret i »Pravdu«, a dara# nego i na cijelom svijetu znaju vje* vaše slijedeća gospoda: Mehaga He# što izigrati. Nu ipak pozdravljamo i nić 200 K; po 100 K: Himzaga Av# te mjere i želimo da budu Što cner# dagić, Alibeg Kapctanović. Salih Mešić Ćela; Hilmija Sarajlić 80 K; gičnije i što strožije. po 50 K: Ibrahim Režić i Danici Ka# Služba učitelja u vojsci. Zbog biljo; po 40 K: Srnailaga Rapić, Hu# toga što među učiteljima ima veliki sein Hurgić, Osmanbeg H. Selimbe# broj, koji nisu odslužili svoj vojnički gović, Jasim Midžić, Mustafa Rapić, rok, vlada je ovlastila min. vojno, da Smailaga Crnalić, Smail Rešić, Mu# se učitelji na odsluženje vojničkog roka harern Čirkinagić, Alaga Kurtović; pozivaju samo preko ferija, jer bez toga Franjo Jakopić 32 K; Smail Gjulkić mnoge škole ostaju bez učitelja, što je 31 K; po 20 K: Ibrahim Sarajlić. Ha# vrlo nezgodno. šim Rešić, Salih Rešić, Omer Ćurić, »Dječiji Dan 1921.« Odjeljenje za Salih Berbić, Sulejman Hodžić, O# Zaštitu Djece i M adeži prirediće i mer Babić, Osman Murselović, И. eve godine proslavu Djcčijeg Dana Derviš Hasanagić, Mehmed ef. Tur# u cijeloj kraljevini. Kao dan prošla# kuša, Hasaga Kolonić, Hakim ef. Sa# diković, Mustafa Burazcrović, Sulej# ve fiksirana je nedjelja, 12. juna o. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. +4 ♦♦♦♦♦♦♦ Oglašujte u „Pravdi". Ne zaboravite zabilježiti I fotografski atelier u Zrinskog ul. 11. (Cumurlja) Murad f Karahasanović. Miševi, štakori, stjenke i žobari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10,— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti mrava K10.—. Razašllje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. S9" ■ jesni sastnunlri traže se! Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče u svim mjerams kao I staklarski kit, nadalje cilinđere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće ma mast, svjetiljke itd. Skladište Čeških tvornica stakla porculana WEISS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. Prva novostvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Мјетеса" Baičaršlja, Hotel Bhazl AHMEDA TATAREVKjA enabdjeTena je grinja Jjekorima, pa те prrporučnje trima maelimanima. Imatase ribljeg aejtina (bolnkjaga', bahama aa goto. Epilepticon protiv padavici, hopore ва knoret ва ianemogle mnAke atarije osobe, katran goji-roda protir kaftlja, plućnog katarha i tuberknloge, Obiiol maei aa skidanje dlake, otrov ga miderg, terail pomada i poreellan pomada. Sve ore artikle dobiju trgovci jeftinije kad nama malo veću količinu. Važno za pušače! ,,Merhamet‘* Znameniti najfiniji cigarpapir može se opet dobiti kod svake trafike a fabrićno skladište za preprodavaoce uz. snižene cijene na veliko, nalazi se kod: Eliasa Baruha, Sarajevo, Vojvode Stepe obala 4 telefon br. 97 i H. Bajramaga Foče i dr. Sarajevo, Džulagina 3. pg" PpBporiičm se svakome, da puši samo taj papir. Želite li kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura ie Suttnerova ura! Bila ona od nikla, ocjeli. srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Takodjer lanci, pi­ ste je. naušnice, gvako'aki, darovi i potrebstine kao noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigaćl, diamaatl za re­ zanje stakla, sve dobro I jeftino naći čete u cijeniku tvrtke L ХоЧпег ii Ljubljani Ir. 706. Trgovina fesova Vranić i Sin. Javljamo cij. mušterijama đa smo dobili veće količine fesova u raznim kvalitetima i farbama, a također činimo do znanja da ćemo od novodobivenih fesova i patentirati (postaviti), koje ćemo prodavati na veliko sa kitom po K 120 po komadu. Također nalazi se na skladištu i mirnodobskih fesova, raznih vrsta. Cijene po kvalitetima, Šaljemo sa pouzećem. Islamaga Vranić i Sin, Sarajevo, Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Šarati br. 11. 189 štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/46008413f71e7abe10f2102ffaa8714c.pdf 0cb9a4c93d9e24c4ec0b4ea97f66eea5 PDF Text Text pojedini broj K 2,— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 130.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za nozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУI OCJIABEHCKE МУСЛИМАИСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ Broj 42 (280> Sarajevo, utorak 19. aprila 1921. (10. Šaban 1339.) Intervju g. Stojana Protića. Telefon br. 842. čekovni račun post štedionicu .419. Godina 111. o sudovima civilnim i vojnim, onda I je su već nekoliko puta ufaćeno na i ćemo mi, budite uvereni, imati valjda djelu i čije su laži u »Pravdi« kon* najgori Ustav u Evropi od država, koje ■ statovane i dokazane, mislimo da - su i pre ovoga svetskoga rata posto- ’ nije potrebno, da upozorimo naše ; jale i Ustav imalel čitaoce, neka im i ovaj puta nrma* lo ne vjeruju. Nu pošto se tim no? 1 Ja nisam ovde pobrojao sve što u vinama pridružuju i neke novine iz i ovom predlugu Ustava ne valja. To Hrvatske i Slavonije, koje su dosa? je samo ono što je najgore. Beograd, 13. aprila. • našu to koštalo i materijalno i moralno ib. — Jedan od prvih naših držav­ manje i jevtinije. I ne bi se dogodio taj žalostan lakat da se vaši pravični nika i ujedno jedan od najizrazitijih zahtevi zadovoljavaju potkresavanjem prijatelja nas muslimana, gosp. Stojan i skraćivanjem naših srbijanskih slo­ Protić, postao je u zadnjoj hefti pred­ boda koje bi i vama dobrodošle bile metom osobitog interesovanja naše jav­ i dosad pomagale i pomogle da se nosti. Kuraž, kojom istupa u zastupa­ Sarajevo, 18. aprila. austrijskog i mađarskog jarma oslo­ nju svojih pogleda i otvorenost, kojom U ova dva tri dana pronose se bodite. bičuje : najbližu svoju okolinu ulijeva opet novinama vijesti o nekakvom respekt i njegovim najljućim protivni­ Mi smo Želeli i nadah se da oslo­ »rascjepu«, »vrijenju« i o nekoj »po* cima, a kamo li ljudima koji u njemu bođenje naše braće sve tri vere i uje­ slaničkoj manjini« unutar našeg po? gledaju rijedak politički talenat, i koji dinjenje s njima donese našoj Srbiji, slamčkog kluba. Za ovo novine, ko? žale, što je sticajem prilika potisnut u i svima vama ako i u koliko vi to pozadinu. Po mom mišljenju i svojom budete želeli, više još slobode o I one krivnjom! mere koliku smo mi mogli oteti i za­ U razgovoru o njegovoj akciji reče dobiti od staroga krvnika njihovog i mi jedan kolega: „Držte se sad; Pronašeg — kralja Milana. 1 ja sam se tič se sprema na jaku akciju proti iskreno i živo oko toga starao. Na »DRŽAVNA UPRAVA I OD? vašoj politici«. Osmjenuh se na ove žalost moje staranje oko .toga osujeriječi novinarskog druga, no cijeneći ćava se i od one strane od koje se METNIŠTVO«/) njegove veze sa izvjesnim skupinama, nikad nisam smeo nadati i očekivati. I. osjetih dužnost da se obratim na g. Sad se načinila družba naročito za to, i O. C. Tako je naslov najnovijeg Protića tim prije, Što sam se i onako i u tu družbu su i vas uveli. P ri­ kanio da mu napravim posjetu. 1 zate šn je ni i ucenjeni vi ste sageli I č’anka uvaženog g. Marka P. Ćemo? I vića, koji je štampan u beogradskoj putib se u njegov stan. Primio me je glavu i pristali. vrlo Ijubezno i razgovarasmo o nekim Ja vam za to ne zameram, i ako to I »Pravdi« od 3. o. mj. Pošto g. Ce? ; mović u ovom članku dosta dobro novijim pojavama u našoj politici. Kad iskreno žalim u opštem interesu. I opaža i izlaže neke od mnogih nedo? sam mu stavio pitanje o njegovom Ne zameram vam za to stoga. Što i stataka i zlih posljedica naše upra? odnosu prema našoj organizaciji i sa­ znam kako ste želeli i kako ste i for­ j ve u J. Srbiji, mi ćemo ovdje naj? općio gornju informaciju, bijaše izne­ malan korak učinili, zajedno s Narod­ I prije prenijeti važnije odlomke toga nađen i kategorički je naglasio njenu nim klubom i Jugoslavenskim klubom, I. članka, da i naše čitatelje upozna? neosnovanost.« Daćete mi jedan inter­ kod šefa vlade: da se za osnovu raz­ mo, a potom ćemo o jednom njego? vju** rekoh s nekom rezervom, bojeći govora i pregovora, uzme moj predlog vom predlogu reći svoje mišljenje. se da ne budem pretečen njegovim Ustava! Znam i kako ste primljeni i Članak, u odlomcima, glasi: stereotipnim odgovorom: „Kakvi in­ dočekani! »Čitao sam ovih dana pismen tervju? No moja bojazan nije bila Što se nije izišlo u tome i vama i pred'iog jednojga narodnog poslani? umjesna. »Drage volje«, glasio je od­ Narodnom i Jugoslavenskom klubu na ka: da se »meni s položaja sudije za govor g, Protića i tako sam u stanju susret mislio sam i onda pa mislim i ratnu oštetu jedan direktor gimna? da čitateljima iznesem jedan autentičan sada da je politička pogreška. Ali to zije, a na njegovo mesto naznači je? razgovor sa državnikom, čija je popu­ je bilo pa prošlo. Sad imamo jednu dan seljak. Lepo, ja dopuštam mo? larnost velika i u širokim masama lošu, vrlo lošu situaciju. To jest sad gućnost, da dobar seljak može biti islamskog dijela našeg naroda. imamo jedan predlog Ustava koji nosi rnnogo bolji čovek od jednoga pro? Iznosim taj odgovor bez ikakve iz­ i autoritet Ustavnog Odbora, koji ne fesora i direktora, ali narodni posla? mjene, onako kako je redigovan i uste­ samo da je lošiji od našega Ustava nik znao je tačno i jasno dvoje: da žem se od svakog komentara uz je­ od 1886. godine, i ne samo da potkreje direktor striktno pošten i mora? dinu napomenu, da bih sud g. Protića sava naše srbijanske slobode, nego on lan čovek, a da je »predloženi sudi? donio i onda, kad bi on bio i najpo­ preti, ako ostane ovakav kakav je, da ja« seljak običan lopov, koji je u raznija kritika našeg držanja. On to u januaru 1919. godine izvršio opasnu nam i samu osnovu našeg ustavnog stvari nije. I ja ću stoga da podvučem krađu, u istom mestu u kojem je i parlamentarnog života ozbiljno po­ njegove vrlo karakteristične riječi o trebao da bude sudija! trese i zadrma. „teškom i izuzetnom položaju44 Potrebno bi bilo napisati čitavu Da, da, g Korkute, tako je, nemojte predstavnika naše organizacije. Ko studiju o našoj državnoj dezorgani? se u tom varati i gledajte koliko mo­ zna sa koliko otvorenosti govori g. zaciji, koju su izvršili posiimici biv? Protić, i da on nema dlake na jeziku, žete u vašem teškom i izuzetnom po­ šega privremenoga parlamenta preko ložaju da ta naša politička šteta, koja biće mu iz tih riječi potpuno jasno da svojih ministara, nameštajući svoje naš klub nije mogao postupati dru­ će na kraju biti i vaša, bude što lične ljude po svojim izbornim okru>manja. gačije nego li je postupao primivši zima. Tu se sretaiu stvari nevero? Nije više u pitanju samo lokalna sporazum sja vladom g. Pašića. To vatne, toliko neverovatne, da posla? samoupiava, nisu u pitanju istorijske imadoh reć kao uvod razgovoru, a nikov predlog, da lopov bude sudija i ne znam kakve granice; u pitanju sad da čujemo g. Protića. On veli: izgleda bted! J a z n a m ј c d a n č i? Pitate me: je li istina da sam ljut je cjelokupna narodna samouprava, tav okrug, a okrug se taj na vas, Jugoslavensku Muslimansku jer je u pitanju njena žiža, njena zove okrug belopoljski, koji je je* glava; u pitanju je njena snaga, ugled Organizaciju, i da vam čak nešto spre­ dan bivši poslanik iz privremenog i važnost Narodnog Sabora, Parla­ parlamenta bukvalno pretvorio u ko? mam s Narodnim i Jugoslavenskim menta, u pitanju su osnove građan­ klubom? loniju svojih ljudi, došljaka sa stra? skih sloboda naših. — Sad od Vas prvi put čujem da ne, i bez svakog a preteriva? ima takih glasova. Moram Vam priz­ Ako ostanu, L j. ako Ustavotvorna nja mogu reći: njegovi (po? nati da me ovi mnogo ne iznenađuju. Skupština primi čl. 13. (drugi stav) i j slanikovi) činovnici u tom o? Sad se oko mene pletu mnoge laži i 138. o štampi, t j. policijsku zabranu krugu toliko su i s t o b i 1 i d r? neistine, pa je ta koiu Vi rekoste sa­ listova čime Štampa dolazi u ruke ž a v n i koliko i odmetnici vlade; ako ostane drugi stav Člana 94. mo jedna, za me nova, između tih po planinama! da vlada donosi uredbe sa zakonskom mnogih. Ja tvrdim bez ustezanja, sa p u? A Što bih se ja, sad, na vas ljutio? snagom koji, u vezi još s članom mi­ n i m poznavanjem prilika, Ako se misli da je to zato, Što ste slim 127. koji je kopija jednog para­ da je odmetništvo u Južnoj Srbiji i Crnoj Gori posledica na 90 od vi pristali sarađivati s vladom g. N. grafa iz našeg Ustava od 1869. godine, Pašića, onda je to netačno. Meni može postaje austrijski kaučuk paragraf 14., sto defom nesposobnog, delom ne? samo još u gorem izdanju; ako osta­ spremnog i delom nepoštenog činov? biti samo žao što se to dogodilo ovako nu druga polovina Člana 114. i četvrti ništva, a svaki od njih, postednjipi? kako se dogodilo i što ste i vi morali stav Člana 75. čime su Širom otvorena sar, svesan je da mu niko ništa ne plaćati tu saradnju jednom cenom, za vrata za faisifikovanje izbora i čime je može dok u jednom od poslaničkih koju znam da niste želeli dati. Ali za klubova ima »svoga poslanika«. Sva? to nose krivicu i odgovornost prvo budžetsko pravo Narodnog Predstav­ ki je naš policijski pisar politička on 1 koji nisu hteli poslušati moj dav­ ništva dovedeno u .najozbiljniju opas­ nost; ako ostane član 130. koji bez našnji savet, i ovde u Beogradu i tamo *) Ovaj je članak iz pera našeg ikakve prethodne revizije i odabiranja u Bosni, i drugo oni koji su za vaše stalnog saradnika iz Sandžaka i za? opravdane zahteve tražili onu i onaku jednim potezom pera uzakonjava oko služuje naročito pažnju publike, po? 150 Uredaba svakojakih; ako ostane cenu od vas. što sadrži jedan predlog. o kome bi Da je moj savet poslušan i vi biste j član 73. s pos anicima činovnicima; a se trebala povesti ozbiljna disku? ne prime se odredbe člana 114. i 137. mnogo ranije bili zadovoljeni koliko šija. Pr. ur. bi pravo i mogućno bilo, i državu bi ' moga predloga, s odredbama onim još da polagalo veoma mnogo na toč? nost informacija o nama, to nalazi? ino za potrebno, da te glasine de? mantujemo. Vrlo je žalosna pojava u nekom dijelu našeg novinstva, da stvari, koje bi željele, da se dogode, prikazuju te novine tako, kao da su se dogodile. Iz Sandžaka i Makedonije. ličnost taman onoliko koliko i »nje? gov« poslanik i prema njemu ne sa* mo što su nemoćne njegove nepo* sredne starešine nego čak ministar i vlada! Specijalno što se tiče Crne Gore i J. Srbije vlada treba odmah, što je moguće pre, da mesto dosadašnje partizanske i lične uprave stvori dr? žavnu. Ona treba uredbom da izvr? ši novu administrativnu podelu (da na primer stvori iz pet crnogorskih okruga s Primorjem jedan okrug i iz pet sandžakskih s andrijevačkim također jedan) i da na ćelu okruga postavi za ovo prelazno stanje žu? panc s pravima i autoritetom bana u Zagrebu. Ti ljudi prvo što bi imali da učine to je: da očiste Južnu Srbiju i Crnu Goru od Č i n o v n i? štvakojeoteranarodu p 1 a? n i n e. Ti ljudi treba da budu dr? žavnici, a ne partijski agenti i da im svaka vlada veruje za to što nisu partizani. Oni treba da biraju sebi saradnike i činovnike. M o g u u v e? r i t i gg. Pašića i D r a š k o v i? čađa biionibilikaookruž? ni načelnici što su onamo potpuno nemoćni kad bi svi njihovi činovnici do p osrednjega pisara bili o> no štosu danas »politički ljudi«, koji imaju protektore u klu? bovima i koji najmanje zavise od neposrednih starešina. Bez i k a k? v o g a preterivanja tvrdim, da bi se gg. Drašković i P a* šić sami odmetnuli od v 1 a* s t i kad bi ih zla sudbina naterala da žive pod vlašću onakvih činovni? ka kakva je ogromna većina u J. Srbiji i Crnoj Gori, a koji su onamo isključivo po želji i volji ljudi onoga tipa koji je drsko zahtevao od svo? je strane i v’-ade, da se njegov lopov naznači za sudiju u mestu gdje je izvršio opasnu krađu s razbijanjem kuće!...« II. G. Cemovič, kako vidimo u ied? nom odlomku članka, preporučuje: »Da se iz net sandžakskih okruga (s andrijevačkim (?) također) osnuje jedna zasebna oblast i da se na čelu ove postavi za ovo prelazno stanje žirpan s pravima i autoritetom bana u Zagrebu.« Slažemo se sa g. piscem u tome, da dosadašnji način uprave i činovnički kadcr ne odgovaraju po? trebama i osobenosti prilika u San? džaku. To treba ispraviti, ali jc li najepravdaniji baš tai način? Po našem skromnom mišljenju postoje za to velike administrativno?tehnič? ke poteškoće, a najvažnija je ta, ka? ko će se otkloniti oskudica sposob? nih i poštenih činoviika. Ban u Za? grebu ima uzakonjeni sistem i ras? pored uprave, i raspolaže sa dovolj? no sposobnih ličnosti. Dočim kod �Strana 2 Страна Број 280 Broj „PRAVDA" — „ПРАВДА" — Kakvo je držanje Narodnog Kluba — Utanačenja sa vladom g. Pašića stanje od ovoga. No zadovoljavaju ih ni prikke na istoku u Srbiji. Sa# maksimum su našeg popuštanja. Pri­ pretna Musi. Klubu poslije vašeg ulaska mo jedino u svom susjedstvu vide stali smo na njih teška srca i ne ćemo u vladu? —7 Bilo je pomućeno, ali se poprav­ ovaj naŠ kraj, Bosnu i Hercegovinu, I dozvoliti da ih tko izigra kakvim smi­ u kojem izmiješana tri mentaliteta calicama. Akcija zemljoradničke stranke lja. Žusta je navala zijedničarske štam triju naŠth konfesija žive u relativ# nije ništa drugo, nego demagogija koja pe prestala uslijed upliva onih, koji no dobrom rcđii, u prijaznom me# idt za lovljenjem pristaša pa fnakar i imaju shvaćanja za naš zaseban po đusobnom odnoŠaju, u sigurnosti pod cijenu ugrožavanja dobrih odnosa ložaj. Bilo bi mi drago, kad bi se ovaj Opstanka I mogućnosti rada i napret# između Srba pravoslavnih i muslimana. nemili incident mogao što prije pre­ ka. To vide, a to i sebi žele, pa je Bilo bi pametno, kad bi se zemljorad­ dati zaboravu. -- Šta možete reći o akciji vašeg razumljivo, zašto ih Bosna sebi ta# nička gospoda rukovodila i nacional­ kd jako privlači! II čijelbm Sanđža# nim obzirima u svom radu i djelovanju. poslanika, g. profesora Baljićn. — Ona se samo naduva u jednom ku, ubij eden sam, nema niti 1% mu# Seljak dobiva šest miliona dunuma u slimana, koji ne bi sa najvećim ushi# svoje ruke, pa nema opravdana raz­ dijelu štampe. U stvari niti ima ka­ ćcnjem pozdravili odluku, da sc loga. da mali dio tog zemljišta ne kove njegove akcije, nitr je ona mo­ Sandžak. za ovo p r c 1 a z n o ostane i u našim rukama. Tim prije, guća obzirom na strogu disciplinova nost članova naše organizacije. stanje i vrijeme, dodijeli Her# što ćemo ga i mi obrađivati ceg#Bosni kao sedmo okružje pod# ručja njezine pokrajinske vlade. Sa sigurnošću ovo tvrdim i za 70% pra# voslavnog stanovništva, a jedva da ima njih 30%. koji bi se protivili. To su pak oni, koji i čine prilike u San# »Urođni.šlvu >Pravde«, Sarajevo. Na naš poziv mjesnim odborima, džaku nepodnošljivim. Maglaj, 15. IV. 21. Narodni poslanik Pored ovog važnog razloga ima ih da nam brzojavno saopće svoje mi# još mnogo, koji govore u prilog do# šljenje o našem sporazumu sa vla# F. Kurbegović izvijestio jc 11. apri# djeljenju Sandžaka u okvir Bosne i dom g. Nikole Pašića, dobili smo la birače u Maglaju o političkoj si# tuaciji i sporazumu našeg poslanič# Hercegovine: II Herceg#Bosni nije dalje ove brzojave: »Radnom Odboru .1. M. (>., Sara# ko# kluba sa vladom gospodina Pa# oskudica u valjanom činovničkom I osoblju; tamo postoji i fungira rela# jevo. Žepče, 16. ГУ. 21. Na današ# šića. Izvještaj primljen s velikim za# 1 tivno dobar, sve zadovoljavajući ad# njoj sjednici kotarskog odbora .1. M. dovoljstvom, te izjavljujemo svoje O. zaključeno je jednoglasno, da se povjerenje kako gospodinu Kurbc# ministrativni. pravosudni, prosvjetni I i ini aparat. Kod nas je sve to krž# našem narodnom vodstvu brzojav? goviću, tako i našem poslaničkom ' ljavo i oskudno. Ne bi se hitno ni no izrazi naša suglasnost i -povjere# klubu. Kotarski odbor.« valjano odklonro taj nedostatak ni nje. Nadalje odbor odobrava spo# »Uredništvu »Pravde«, Sarajevo. tada, kad bi se osnovala zasebna o# razum našeg poslaničkog kluba sa Jajce, 16. IV. 21. S radom naših po# blast, na čelu koje bi bio župan ma vladom g. Nikole Pašića. Predaj cd# slanika kao i sporazumom se potpu# nik odbora: Nezir Hadži Nalić«. s kakvim pravom i autoritetom. no solidarišemo. Mjesni odbor.« Pošto cijeli ovaj predmet zaslužu# »Radnom Odboru J. M. O., Sara# Urednštvu »Pravde« Sarajevo. je i zahtijeva podrobniju diskusiju i jevo. Gračanica 16. IV. 21. Na sa# Prijedor, 17. aprila 1921. • Dosa# širu izmjenu misli, mi od g. Ćemo# stanku saslušali izvještaj narodnog danji rad naših zastupnika potpuno vića. kao i od drugih poznavaoca poslanika Fdiimbega Kurbegovića o prilika u Sandžaku, izgledamo još političkom, radu i pravcu poslanič# odobravamo i stojimo nepokolebh koji članak. kog kluba. U a to neograničeno po# vom odanošću uz njih. Sclam. Za mjesni odbor: predsjednik. ATbeg vjere nje. Mjesni odbor.« »Uredništvu »Pravde«, Sarajevo. Kapetanovih. Travnik, 15. IV. 21. Današnja skup# Uredništvu »Pravde«. Pazarić, ština Jugosl. Musi. Organizacije u 16. aprila 1921. Izvolite obavjc# Travniku, nakon svestranog pretre# štiti naš klub da svi muslimani, ko# sa o radu i sporazumu muslimanskog Intervju saradnika beogradskog lista wEpoheu sa Sakibom Korkutom, kluba, našim poslanicima u ostavo# ji stoje, uz organizaciju, odobrava# štampan u „Epohi* od 15. o mj tvornoj skupštini jednoglasno je ju sporazum sa vladom. Za mjesni Demiragić, odobrila taj rad i potpuno povjere# I odbor: predsjednik: Da bi što bolje i tačnije infermisali je nezavisnost sudaca i na t?j način nj’e dala. Odbor J. M. O.« podpredsjednik: Rahmanović. nas trebalo bi ili sačekati dugi niz god:na dok se pribave svi potrebni uvjeti, što sc ne može, ili ncogranb čeno ovlastiti jedno lice, župana, da cijelim poslom slobodno po svojoj uviđavnosti ravna i da osigura valja? nost rada, što je neizvršivo. Mi mislimo da ima bolji iztaz iz upravnog dar^mara u Sandžaku. Novopazarski jc sandžak (okruže je) sa Bosnom i Hercegovinom, sve do a.#u. okupacije B. i H., tokom turske uprave u ovim zemljama, sa# činjavao, gotovo stalno, jednu ad? ministrativnu oblast. Ovako Ograni# čenje vilajeta bilo je razložno i uvje# tovimo, pored ostalog, željom naro# da kao i etničkim te ekonomskim o# sebinama ovih krajeva. Po okupaci# ji uprava u B. i H. ostala jc na osno# vi naslijeđenoj od osman’ija u istom rasporedu. Reorganizovana jc u ko# liko je zahtijevao duh vremena i državopravni odnosaj zemlje. No# vopazarski sandžak razdijeljen je na dva dijela, plevaljski i novopazarski mutesarluk, i pripojen kosovskom vilajetu, ali je ipak sačuvao sve one povlastice, koje je imao, dok je bio dijelom Bosne i Hercegovine. Pored ovoga pljevaljski jč mutesa# rifluk za svo vrijeme okupacije B. i И. podržavao sa ovom veliku eko# nomsku i kulturnu vezu. Zelja za tom vezom, izraziti ja i općenitija kod muslimana kao i pravoslavnih u c jelom Sandžaku, jača je no igda, od kako je u njemu zavladalo teško i sve nesnosni ie stanje, koje je dalo povoda člancima g. Cemovića kao i našim komentarima! Sandžaklijc, i’i pogledali na jug u Makedoniju i Metohiju, ili na zapad u Crnu Goru, vide još nesnosnijc Iz naše organizacije. Politika muslimana. naše Čitaoce o politici i držanju Ju­ goslavenske Muslimanske Organizacije, i o prilikama i djelovanju muslimana u Bosni, naš je saradnik posjetio g. Sakiba Korkuta, jednog od prvaka muslimanske stranke i glavnog urednika njenog organa u Sarajevu, »Prav­ de«, i zamolio ga da mu dade odgo­ vor na posta Ijena pitanja. G. Korkut se pokazao vrlo ljubazan i predusretIjiv, i odgovorio je na ova pitanja. — Kakvo je Vaše miljenje o opštoj političkoj situaciji od sloma Au­ strije pa do danas, i kakvi su Vaši pogledi o učešću muslimana pri stva­ ranju Jugoslavenske dižave? — Dragi kolega, Vi tražite da Vam napišem knjigu, a ja sam tek novinar i, гко se može tako reći, malo i po­ litičar. Budite stoga zadovoljen jednom fragmentarnom sličicom, u kojoj ću da podvučem samo momente, koji su u nekoj vezi sa politikom partije ko­ joj pripadam. Učešću muslimana pri izgradnji na­ še države čmjene su razne prepreke; ono je ometano svim mogućim i ne­ mogućim načinim;;. Uziok tom i ta­ kom postupku naših upravnika sasvim je jednostavan: mi nismo gipke š je i imamo vlastite poglede na državno uređenje. Slijepim partizanskim reži­ mima to je dovoljan razlog za progon pa nije nikakvo čudo, što smo sve do zadnjih dana predsiavljani kao crni đavoli Prvi otvoreni istup naše organizadie datira od konstituirajuće skup­ štine Demokratske Stranke u Saraje­ vu, jer ne htjedosmo stup ti u njene redove i jer uložismo protest protiv nominiranja bosanskih članova Priv. Narodnog Predstavništva. To je bila vanjska manifestacija našeg nezado­ voljstva, a povod joj je skroz pristra­ na uprava bivših Narodnih Vijeća i po­ krajinske vlade, koja je iz njih proizašla. Ta uprava bijaše ne samo pri­ strana već i koruptivna; ne samo’nepravedna već i nasilna Maskirana zvučnom odorom narodnog jedinstva, u stvari bijaše samo eksponent najšovinističkijih elemenata i provodala je sve, samo ne ono što bi bilo na korist širokih slojeva naroda i što bi službo njihovu izmirenju. Da bi ušut­ kala nepovoljnu kritiku, vlada je za­ vela naidrakonskiju cenzuru, a da bi se zaštitila i s druge strane, ukinula otvorila vrata nečuvenom teroru po­ i jedinaca i skupina. Nezadovoljni Hrvati katolici označeni su frankovcima i cmožutima, a naša je organizacija , bila feudalska i — šuckorska. Pisanje I banovinske štampe o prilikama u Bo­ sni označeno je separatističkim, a beogradska je javnost poslala žrtvom iednostranog informisanja. Činovništvo je izvrgnuto svim mogućim šikanama, protekcija je procvala kao nikad u Bosni, a osobito je gonjen onaj mali broj muslimanskog činovništva, koje je dijelom bačeno u zakutak raznih vladinih kancelarija. U vladi nije bilo ni jednog muslimana!.. Agrarna reforma imala je da pogodi sve slojeve islamskog duela našega naroda i uslijed toga se je sve više — boljševizi ala. Da pritisak bude što jači potčinjene vlasti nisu izvršavale ni onog ostatka pogodnosti, što su ih pojedincima davale uredbe i naredbe centralne vlade. Tako se je dešavalo, da ie predsi dnik vlade zabranjivao izvršenje pravomoćnih presuda agrarne direkene, stavivši na te odluke kratku primjedbu ne treba izvršiti. Tako je bilo i sa drugim presudama pa se moglo desiti i to. da sreski načelnik „pomaže« izvršenje sudskih presuda na taj način, da preko žandara rastjera — sudsku komis ju! Eto, u takim je prilikama djelovala naša organizacija, pa je li onda čudno, ako joj je uspjelo okupiti sve slojeve i sve staleže muslimanskog elementa? Je li čudnovato, što se je beogradska javnost začudila našem prilaganju za­ kletve i što i sad goji neko nepovje­ renje prema držanju našega kluba? Vi ste obmanuti krivim informacijama i zato vam je neshvatljivo naše korektno držanje. Vrijeme je, da prestanu ove predrasude. — Kakvo će stanovište zauzeti Vaš klub u Ustavotvornoj skupštini pri pretresu izvještaja Ustavnog Odrora. — Mi nikada nismo kršili svojih utanačenja. Ne ćemo ni sad. Dođe li do kakvih izmjena u ustavnom nacrtu radćemo sporazumno sa «vojim sa­ veznicima, ali ćemo pristati samo na izmjene koje će značiti kret na bolje: koje će zastupati nešto liberalnije. — Kakvi su vaši pogledi na agrarnu I reformu u Bosni i Hercegovini? j Bilješke. i < j | i Krsta Cicvarić o Prijes'olonasljedn ku Aleksandru. U »Beograd­ skom Dnevniku« od 16. ov. mj. na­ pisao je g. Cicvarić na uvodnom mje­ stu članak pod naslovom „Aleksan­ dar Karađorđavić", iz koga prenosimo ove interesantne odlomke: »Aleksandar, koji je na prvom mje­ stu bio vojnik, trudio se da stekne i izvjesno političko obrazovanje. I među svojim profesorima i vaspitačima on je imao i poznatog našeg državnika g. Ljubu Davidovića (koji je ponekad Kraljevu djecu pratio i na putu po Srbin'). Po pričanju g. Davidovića, Aleksan­ dar se živo interesovao za političke događaje i naročito za političke lično­ sti u Srbiji. Katkad Aleksandar je postavljao svojim profesorima pitanja na koja nije bilo lako odgovoriti, na ; primjer šta oni misle o monarhiji i o ' republici. Aleksandar bi političke razgovore pokatkad započinjao i sa oficirima i bio bi kadgod zadivljen da neki ofici­ ri umiju politički da rezonuju kao i građanski poliličari, i ako je politika za njih često samo jedno sportsko za­ nimanje. Posljednjih godina Aleksandar bi po­ litičke stvari najradije pretresao sa svojim ličnim Ijekarom g. Moačaninom i sa svojim sekretarom g. Đurđem Jelenićem. Mladi ljudi, ova dvojica ljudi bih su politički dosta izrađeni i nji­ hovi savjeti mogli su biti od koristi po mladog regenta. Regent nema vremena da mnogo čita Obuzet svakodnevnim poslovima, trušeći naročito mnogo vremena na primanje posjeta i audiencija, on ne može da stigne da pročita kakvu veću knjigu. Ali novine čita redovno i vrlo pažljivo. Sem toga, on uspije dosta da nauči o politici iz razgovora sa politi­ čarima i državnicima. Ovi imaju laskavo mišljenje o nje­ govim državničkim sposobnostima. Na­ ročito g. Svetozar Pribičevlć, — koji umije da cijeni ljude, — ima visoko mišljenje o regentu kao državniku«. Pitanje na g. ministra unutarnjih djela. Ovih dana su . žandarmi izvršili u cazinskom kotaru, u Bosnk razno# vrsna nasfja na stanovnicima sela Johovica, Šturlić i Vidovska. Zva# ničnim izvidima, koji je proveo Vaš izaslanik, ustanovljeno jc, da su od zlostavljanja jedan težak, Bajro Oopić iz Sturlića poginuo, a dva, Nasko Dervišović iz Sturlića i Hasan Suljić iz Trzća, teško ranje# ni i da su dvije žene u žandarskoj kasarni Johovica sFovano. Izvidima pronađeni su i krivci. Stoga sam Vam slobodan uputiti ovo pitanje: 1) Da li su svi ovi krivci iz žan# darmske službe, koju su zloupo# trebljavali, uklonjeni? 2) Da li ste učinili potrebne 'ko# rake, da se proti njima provede kri# vična istraga i da sc, u koliko to za# kon traži, pritvore. Beograd, 15. aprila 1921. Nurija Pozderac, narodni poslanik. Pitanje na g. ministra unutrašnjih djela. Kotarski ured u Zenici je bio u# putio tamošnjoj narodnog osnov# noj školi u svrhu raepačavanja me# đu školskom djecom jednu knjiži# cu pod naslovom »Kosovska Epo# peja«, u kojoj se među ostalim ve# li i ovo: »Sećamo se onih slavnih dana Kad jurnuše Srbi sa svih strana. Da potraže pokraj Kumanova Muslimana zvera, krvopiju, Tu vekovnu otrovnicu zmiju«. Ova se knjižica raspačavala i me đu muslimanskom djecom. Kako gornji izvadak nc samo vrijeđa mw slimane, nego općenito šteti mlisli narodnog jedinstva, jer u nevinoj �Kpoj 289 Broj -- „ПРАВДА“ — .PRAVDA" ■ 1 ————~ „ . . Pitanje ^dject zagađuje mržnju i ncsnošlji? vcpt, intervenirao sam ’kod kotara skog predstojnika g. Kondiča za o? nA gosp. ministra šuma i rudnika. bustavu raspaČavanja, koji mi je Svršetkom godine 1918. ili počet? izjavio, đa nije znao šta sve sadrži spomenuta knjižica i obećao, da kom 1919. godine, zatražio jc Risto će dati nalog, da se raspačavanje ■ Dokić iz Podlugova, sadašnji narod? te knjižice obustavi. Rezultat moje ni poslanik, od rudarske uprave u Brezi, da razriješi ugovor sa predu? intervencije saopćio sam rulđrtelji? ma djece, koji su mi se u toj stva? zimačem Agom Silajdžićem iz Breze ri pritužili i uputio jednu pismenu i da se dotično preduzeće povjeri molbu školskoj upravi, da obustavi njemu. Rudarska je uprava odgovorila, da raspačavanje dok dobije pismenu uputu od nadležne pred^ostavjene to nc može učiniti, jer nema razlo? ga, budući da Ago Silajdžić radi pu? vlasti. nih 20 godina na opšte zadovoljstvo. Kako čujem ne samo da nije kot. Dokić su nije time zadovoljio, nego •predstojnik g. Kondić ispunio dato jc otišao tadanjem predsjedniku mi obećanje, nego je još izvrgnuo vlade g. Atanasiji Soli, koji je izdao šikanaciji jednog učitelja musi ima? naređenje rudarskoj upravi, da Silaj? na, za kojeg navodno drži, da je džića otpusti, a Đokiću dadne pre? ovu stvar pokrenuo pustivši i kraj duzeće. Rudarska jc uprava posluša? prijateljskog i dobrohotnog upo-zo* Ia ovo naređenje, ali je od Đokića renja, da se spomenuta i vrlo šteU tražila, da se mora preseliti u Brezu. na knjižica razdijeli. Stoga upućuj Međutim Đokiću nije bilo do toga jem gosRodinu mustru ovo pita? da preduzeće upotrijebi kao čestit nje: radenik, nego da sjedne na vrat kao L Sta misli gospodin ministar po? pijavica čestitome dotadanjem ргс? duzeH, da se raspačavanje ove i o? duzetniku Agi Silajdžiću, kojega je voj sličnih, knjižica putem podrede? ucijenio da nastavi dalje raditi u nih mu organa potpuno demo^ući? njegovo ime, a da mu mora davati 2. Kako misli opravdati propust 17% od bruto prihoda što je iznosilo i grešku kot. predstojnika g. Kor? mjesečeno 5(MX> do 60(X) kruna, na dića, koju je hotimično učinio, u? čemu je siromašni radnik Ago Silaj? zevši pri tom još na nišan jednog džić silno nastradao, a Dokić mu si? sao njegovu krv i tovio se od njego* muslimana učitelja, koji jc u ovoj ve muke. stvari najmanje kriv? Pitam gospodina ministra šuma i Molim pismeni odgovor. rudnika, je li mu ovaj slučaj poznat Primite gospodine ministre, izraz i što misij učiniti, da se siromašni mog osobitog poštovanja. radnici zaštite od ovakovih gotova« na? Beograd, 13. travnja 1921. g. Molim usmeni odgovor. Hamid Kurbegović, Beograd, 10. aprila. 1921. narodni poslanik Sejid Alibeg Filipović. narodni poslanik. su »Pijemont« i drugi beogradski li? stovi odmah počeli da u klici ubi? jaju tu zarazu kod nas u Bosni, pri? štedili biše sebi taj trud i strah, koji izbija iz gornjh redaka. I ovaj puta ponavljamo, da raspuštene razboj? ničke strasti ne poznaju razlike iz? među muslimanskog i pravoslavnog dobra. Politički pregled. )stao šopstvemk, vlasnik njen. A to znači, da čovjek ne mora ni da je obrađuje sam lično, ni da sta? nuje na njoj, pa da bude njen sop? stvenik. I obrnuto: može i da je obraduje i da živi na njoj, pa opet da nije sopstvenik«. Zatim na drugom mjestu: »Nc, gospodo iz Saveza Zemljo? radnika; zemlja ne pripada sam|o onom ko je obrađuje i na njoj ži? vi, već zemlja pripada i pripadaće svakome onom ko u današnje do? ba na ovaj ili onaj način (razume se, pravni) dođe do nje. Kad ne bi tako bilo, onda ne bi moglo posto? jati nikakvo stabilnije stanje, nika? kvo nasljedno pravo, i svet i država bi se samo time zanimale da dele i opredcljuju zemlje, livade i druge obrađene površine. Pa po toj logi? ci, čak i država nc bi imala nikad svojine, jer oni koji bi obrađivali državnu zemlju (recimo rasadnike, imanja i pašišta) mogli bi zahtevati, da to prede u njihovu svojinu jer oni to stalno obrađuju i stalno na tim objektima žive. Još veće čuđenje izaziva zahtev Saveza Zemljoradnika, da stanov? nici gradova i varoši ne mogu ima? ti zemlje po selima, tako da ja ne mogu da razumem, da li to govore ozbiljni ljudi. To bi značilo, da svako veliko selo, koje se kod nas proglasi varošicom, gubi pravo da ima zemlju!! I da svi varošani po Svilajncu, Pančcvu, Vinkovcima i t. d. tj. svima našim poluselima, po? lugradovima za ljubav beogradskog programa za »zemljoradnike« ne mogu biti sopstvenici svoje obližnje zemlje prvo fcato, sto su oni već »varošani«, a drugo zbog toga, što se ne dozvoljavaju više napoličar? ski odnosi!« Mi se sa tim potpuno slažemo. Samo bismo napomenuli nešto. Da F o z d r a v iz i Venizelosovi oficiri vraćaju se j ' i : i vojsku. Javljaju iz Atene: Vlada je dozvoli].7 venizelističkim oficiri ma. koji su svojevremeno prebjegli u Carigrad, da ponovo stupe u voj?= sku, ako /nisu počći 51i nepditičke delikte. [ i I I ! i i Sporazum Italije i angorske vla? I de. Iz Rima javljaju: Sada jc moguće dobiti izvjesne „Zemlja je onoga, ko je radi!“ Ona zaraza, koja se kroz ove •dvije godine širila samo po Bosni i Hercegovini, prešla jc i u Srbiju: zemljoradnički poslanici ističu u svom programu onu nama dobro poznatu tačku iz programa bivših bos.?herc. demokrata: »Zemlja je onoga, koji je radi i na njoj stalno živi«. Dok je ta zaraza harala samo po Bosni i rušila svaki pravni po? redak, dotle su beogradske novine žutile. Danas je time inficirana i Srbija i zabrinuti srbijanski zem? Ijoposjednici dižu glas u odbranu svojih prava. Tako jc na pr. »Jugo? slavenski Pijemont«, u broju od 16. ov. mj. napisalo jedan č anak »O programu saveza »zemljoradnika«, u kome pobija gornju nesretnu kri? laticu na isti način, kojim smo je mi dviju godine pobijali. Među os? talim kaže se u tom članku i ovo: »Nc samo zemljoradnički, već i svi drugi agitatori i političari jedna? ko ponavljaju tu frazu: da zemlja treba da pripada onome, koji je obrađuje: ali ta je fraza tako otr? caaia i tako netaćna, da se ja pro? sto čudim tome: koliko je ljudska površnost velika! Jer zemlja bilo zemlja za us? jcv žita, bila već zasađena i obra? đena — kao »objekt svojine, kao forma svojine, niti je pripadala, ni? ti može da pripada jedino i samo onom, koji je sam radi i na njoj živi. Zemlja, »božja zemlja«, koja je najmanje bila božja, u istoriji, pripadala je carevima feudalima, vladikama, velikim bogatašima; da? nas ona pripada sitnim i krupnim soptsvcnicima, pa bili oni seljaci ili varošani sve jedno. Danas, i u bu? duče, ona ima da pripada ne jedi? no onome koji je obrađuje, i koji na njoj živi, nego svakome onome kome de facto pripada, t. j. koji je na ma kakav način došao do nje, Страна 3 Strana P ■ - i j i ' I I j ! : I I detalje o sporazumu, koji je pro? .šlog mjeseca bio zaključen u Lon? donu između grofa Šforze i Bekir Sami. Ugovor sadrži uglavnom ove odredbe: I. Rimska i angorska vlada pred? viđaju jednu ekonomsku itaiijansko? tursku saradnju, sa pravom priori? teta na koncesije ekonomske priro? de, koje se. imaju dati od strane dr? žavc u sandžacima Adalija, Mugla, Vurđur, Sparta i u jednom dijelu sandžaka Afiun?Karahisar i Kutahi? i a kao i u ugljenom basenu Herak? lcja, u koliko otomanska vlada ne bi sama dala te koncesije svojim građanima sa nacionalnim kapitali* ma. 2. Kada koncesije budu značile iz? vjestan monopol ili kakvu privile? giju, one će biti eksploatisane od društva, koja će hiti konstituisana po zakonima otomanskim. 3. Što god bude više moguće, bi? će udruženi otomanski kapitali sa i talijanskima. Otomansko učešće moći će dostići 50% kapitala. 4. Italijanska kraljevska vlada se angažuje da efikasno potpomogne ,kod asveznika sve zahtjevu turske delegacije, koja se odnose na ugo? vor o miru a naročito na povraća? nje Turskoj Smirne i Trakije. 5. U.sporazumu se predviđa i po? vlačenje i talijanskih trupa, koje se još nalaze na otomanskoj teritoriji. Glasovi turskih Ustova. »Igdam« piše da je borba kod Eski Sehira završila prvu fazu rata na Istoku. Kraj bitke bio je takav da više ne može biti govora o tome da se na? silno nametne ugovor u Sevresu. »Vakat« savjetuje velikim silama, da intervenišu i da potraže završe? tak neprijateljstava, pošto su Grci sa svojom ofenzivom propali. »Pejan i Sabah« pišu, da Eski Še? her zaslužuje, da zauzme u turskoj historiji mjesto pored Plevne i Sili? strije. Zašto je došlo do demisije tur? ske vlade? Javljaju iz Carigrada: Nakon svojega povratka iz Angore maršal Izzet paša redigirao je je? dan dugačak izvještaj o svojoj mi? šiji, koji se završujc slijedećim ri? jecima: U interesu jc Turske da prestane dvojnost, koja postoji iz? među Angore i Carigrada, a koja je tako štetna općim interesima car? stva i prestižu suverena. Valja pri? znati suverena prava narodne skup? štine, a očekujući konac turskog grčkog spora ima u Carigrad doći jedna delegacija spomenute skupsti? nc. da se osigura administrativno jedinstvo. Na najvišem mjestu nije sc odo? brilo ovaj izvještaj, tc je uslijed to? ga Izzet paša predao svoju demisi? ju. Nakon demisije Izzet pašihe ministar predsjednik Tevfik paša predao je tek demisiju cijeloga ka? bineta. Manifestacije u Carigradu za an? gorsku vladu. Javljaju iz Carigrada: Ovdje je boravila 24 sata angorska delegacija.Njezin predsjednik nije se sastao s nijednom zvaničnom osobom. Kod odlaska priredilo je delegaciji carigradsko stanovništvo velike manifestacije. • starog doba je.sf stalno dobar i uvjek priznat, pravi Schicbi-sapun sa znakom: „Jelen** koji rijeSava svaku donadcu muk« i britfe oko pranja. Đohlva м- u pn?.n'i»c>m isvninom kvalitetu u komadima od Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Blbgft Vita Uvi, Sarajevo, Despića ul. 1. ; I I ! i i I I i ! ' u Štrajk u Engleskoj jenjava? Prema vijestima z Londona polo? žai sc nije mnogo promijenio. Ra? čuna se s tim, da će se štrajk do? skora svršiti. Opaža se sve veća ne? stašica ugljena, pa će se u ponedje? ljak okopTOO željezničkih vozova o? bustavin. Sigurnosne mjere, koje je vlada poduzela, stoje državu dnev< no % milijuna funtb Šterlinga. Sudbina Wrangelove vojske. Jave ljaju iz Berlina: Berlinski »Rulj« prima slijedeći brzojav iz Carigrad da: Na vijećanju predstavnika rus? kih gradova dne 1. travnja knez P. D. Dolgoruki dao je slijedeću izja? vu glede prisilnog otpreman ja ko? zaka vojske generala Mrangcla u sovjetsku Rusiju. Knez Dolgoruki je izjavio da su prema odredbi fran? cLiskog vodstva na otok Lemnos stigla dva parobroda »Rešid paša« i »Đon«, s donskim kozacima, koje se prevozilo iz Čatal’džc na Lem? nos. Ali jedan dio kozaka nije bio iskrcan iz parobroda već zatvoren u tamnicu i protiv volje otpravljen u sovjetsku Rusiju. Na Lemnosu su Francuzi posta? vili kozake u redove i zatražili da se izjave da se žele vratiti u Rusi? ju. Kod toga su Francuzi zapovjedi? li ruskim oficirima »na lijevo krug« da ne gledaju lica kozaka i da ne učine na njih eventualni pritisak. Zatim je počelo prisilno ukrcavanje kozaka na parobrode uz potporu crnačkih četa. Došlo je do teških ekscesa. Ukrcano je u svemu 6000 ljudi. Parobrod »Rešid paša« danas je prešao mimo jahte »Lukul« na ko? joj se nalazi general Wrangel i pro? dužio put prema Crnomu moru. Ko? zaci na »Rešid paši«, koji je plovio samo 15 koraka daleko od »Lukula« vikali su. zaklinjali su đa ih .sc spa? si, plakali i skakali u vodu. Nekoji su krstili i blagosivljali »Lukul«. Na? lazište drugoga parobroda »Đona« s drugim prisilnim transportom ko? zaka knezu Dolgorukomu nije po? znato. Svi ruski politički komiteji sazvali su izvanredne sjednice da rasprave situaciju. Saopćenje kne? za Dolgorukoga izvelo jc potresan dojam na sve prisutnikc, aCl o sa? mom izvještaju nije bila dopuštena --Ti. (»Obzor«). Njemačka i Njemačka Austrija. Salzburg i Tirol, oblasti Njemačke Austrije, zaključili su svojevoljno, da provedu probni plebiscit na svom ■ .čju za priključenje Njemačke Austriji Njemačkoj. Na ovo jc us? li jedila nota francuske vlade, koja je u prošli četvrtak predana austrij? skom državnom kancelaru jMavru, u kojoj Francuska zahtijeva ud au? sirijske vlade, da spriječi taj plebis* cit ili će joj se uskratiti pomoćna akcija, a tražiće se naplata repara? čije. Austrijska vbida viđeći sc pred formalnim ultimatumom, kome su sc uza to pridružile Engleska i Italk ja, razaslala je okružnicu na sve po? krajinske oblasti, u kojoj ih upozo? ruje na opasnost pomenute akcije. Francuska jc vlada naime za svoju notu izabrala baš ovaj čas, kad se u Beču očekuje dolazak financij? skog komiteta saveza naroda, koji bi imao proučiti pitanje, otkle bi se mogao nabaviti kredit za Austriju. Ovo držanje Francuske vlade, koja se tu nedavno protivila povratku Habzburgovaca u Mađarsku, začu? đuje, pošto se zna, da je to narod, kome su sveti demokratski princi? pi. Samoodređenje naroda zbilja ne znači ništa nego jednu šuplju fra? zu. kojom sc obmanjuju one mase, koje treba obmanuti. �Strana 4 Страна Broj 180 Број „ПРАВДА" — .PRAVDA" menu mc|bu najbližoj pukovskoj okružnoj d) Hranu u naturi ili u novcu. — Za sada Neprekidni nenfri u Italiji. Javlja ! mu se tu desilo, groznije je od žanili ma kojoj drugoj najbližoj komandi I uz । darmerijskih udaraca, jer je djelo aka ­ I u mjesto brane, vojnici imaju dodatak na se iz Trsta: Iz cijele Toskane javlja* molbu da prilože sve potrebne dokumente. ju se teški konflikti između fašista demski obrazovana čovjeka. Kad se i skupoću u slijedećoj razmjeri: Sa molbom kandidati treba da se toj ko­ i radnika. Fašisti su opet prošlih da* Fehim skinuo i kad je doktor opazio Po četama na Albanskoj granici: Podofi­ na razorili više radničkih domova. masnice, upitao ga je: »Ko Te je tu­ ciri: narednici i podnaređnici po 400 dinara mandi 1 lično lave, gdje će se izvršiti pre­ gled molbe i dokumenata, kako bi se utvrI' utorak je došlo u Avczzu do su» kao?« ikad je dobio odgo- I mjesečno, kaplari i redovi po 350 dinara । dilo, da li kandidati ispunjavaju svo propi­ koba između fašista i socijalista, te | vor, dasu Ra žandarmi tu­ j mjesečno. sane uslove, a potom će oni. koji uslove je tom prilikom ranjeno više osoba. kli, uzeo je F e h i hi a za ru­ Po četama na grčkoj i bugarskoj granici U Borgo San Sepolcro prodrli su fa* ku i sa riječima: »Marš na­ u reonu III Odscka: Podoficiri: narednici i Ispunjavaju u istoj komandi biti pregledani šisti u radnički dom, uništili ga i za* po! je l« izbacio ga na polje podnarednici: po 350 dinara mjesečno, kap­ Ijckarsko-komlsljski radi ocjene tjelesne sposobnosti. paili. U Citta di Castello ranjen je Još mu;je preostao predstojnik. Otišao lari i ređ» vi po 300 dinara mjesečno. jedan fašista u svađi sa komunisti* je dakle do njega i — ovaj ga poslao U molbama kandidati treba jasno da iz­ Po svima ostalim četama na boćarskoj, ma. U Merdi ranjen je ko^ jednog žandarmerijskom komandantu stanice, rumunjskoj, jave: da će u Graničnoj Trupi služiti tri madžarskoj, austrijskoj, talijan­ sukoba sa radnicima jedan talijanski koji je od svoje strane opet poslao skoj i granici na Jadranskom moru: Podofi­ godine, u onim jedinicama i u onkn mje­ legionaš. U Piši napali su fašisti radi — šta mislite koga? — baš glavom ciri: narednici i podnarednici po 300. kaplari stima gdje službena potreba zahtjeva; 1 tačlanka protiv ženske sekcije fašista podnarednika Radića, da provede iz­ i redovi po 250 dnara mjesečno. kođe da izjave: da pristaju na sve druge urednika socija’ističkog lista profe* j vide u toj stvari. Tako je Radić iza­ uslove Uredbe o Graničnoj Trupi. — Molbe Dodatak na porodicu (na ženu i djecu) išora Camnea. Profesor je ostao na I šao u šetnju u Radovlju, prosjedio neko bez ovih izjava ne treba primati. mjestu mrtav. Kraj Livorna sukobili | vrijeme u kalani i povratio se natrag. majn vojnici sviju četa, bez razlike činova Sve molbe I prilozi treba da budu snab­ u sumi od 1 dinar dnevno. /Sđ se na povratku iz Cetine fašisti i šta je sada preostalo tome bijedni­ djeveni propisnim taksenim markama, od­ đ) Ženjenim podoficirama Ministar Vojni komunisti, te je ranjeno više oso* ku, nego da se uputi u Sarajevo, svo­ nosno uvjerenjem o siromašnom stanju. i Mornarice može odobriti da im se izda ba. Radnici su stupili u protestni joj organizaciji! Došao nam je i suza­ Točno na minutu idu Suttncrovi generalni štrajk. U mjestu Rietti ra* ma obliven i sa izražajem čovjeka, koji do 6 kutnih metara drva godišnje u na­ satovi, svjetski glasovita marka zorili su fašisti, koji su u jednom аш je smrtno uvrijeđen, ispričao nam gor­ turi IH u novcu; »IKO«. Suttncrovc ure u svim izrada e) Svi vojnici imaju od Države: odelo, tu stigli iz Rima, radnički dom. Do# nje grozote? bama i cijenama, kao i sve ostale obuću, oružje sa priborom i municijom i svu šio je do sukoba sa radnicima, te je Zahtijevamo u ime pravde, reda i dragulje i potrebštine pokazuje ispaljeno više revolversk h hitaca, ali i mira, da naročita sudska komisija ostalu vojničku spremu, po propisima; a ta- Vam prekrasni katalog kojeg be& nije niko ranjen. U Polesini uništili ; povede istragu u toj stvari i dade kođe još ј stan, ogrev i osvetljenje i t, d. platno dobijete ako za poštarinu su fašisti tri zgrade radničkih orga* • potpunu zadovoljštinu i zakonu i une­ Kandidati, koji pod gornjim uslovima že­ pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, nizacija. le da stupe u službu, treba da podnesu pis­ Ljubljana br. 706. srećenom Nišiću. Islamsko radničko i zanatlisjko društvo »Hurljet« daje svoj pro* Muslimansko društvo „DOBROTVOR" u Stocu. ljetni tefcrič na 22. ovog mjeseca u petak iza podne u Bijeloj bašči kod Medreseta. sa brianim programom. Novi načelnik za unutarnje po- i Čist pnhod teferiča namijenjen je u korist šegrtskog fonda. slove naše vlade preuzeo agende. Kod ovog društva potreban je jedan namještenik, koji bi Domaće vijesti. Danas prima g. Ibrihim beg Defterdarović agende načelnika unutarnjih posala naše vlade od g. Vidoja M šovića koji se juče sa svojim činovništvom oprostio. Odsjek za vjere, koji je dosada vodio g. Defterdarović, primio je g. Fehim ef. Spaho. Grozna žandarmedj*ka nasilja. Fthimu N i š i ć u, zemljoradniku iz Radovlja, kotar Vis« ko, dala je vlada prije trideset godina nešto krčevine u Rad ivIju, koju je on do jesenas mir­ no radio. Jesenas ga je uzeo na nišan Manojlo B a j i ć iz Radovlja i zaorao mu oko pola dunuma te krčevine. Nišić se tužio kot. predstojniku bez re­ zultata. Neki dan mu je Bajić opet zaorao jedan dunum i povrh toga sa jednom družinom od pedeset ljudi otjerao Nišića sasvim sa krčevine, kad je on ostatak sijao. Prije deset dana, u pretprošlu nedelju, izašla je žandarmerijska patrola pod vodstvom podnarednika Radića u Radovlje i kad su sreli Fehima, počeo je on da priča kako su ga napali seljaci pod Bajićevim vodstvom. Šta je na to uči­ nio Radić? Ono, što samo jedna zvi­ jer u ljudskoj spod« bi može da učini. Počeo je da psuje Fehima, a onda mu doviknuo: „Ruke niza sel“ i počeo ga šamarati. Zatim ga je odvukao u dru­ go selo, MoŠtru, u mejhanu Petka Plavše gdje je sa svoj m drugom pio na račun Fehimov (118 K ceha), dok je ovaj ležao zatvoren u Plavšinoj sobi Oko dva sata noći, kad su bili pijani, ušli su žandarmi Fehimu u so­ bu i otvorili razgovor ovako: „kupi nam revolver za pet dana, ili na Tebi nema glave!" (Kad bi im ga kupio, rekli biše, našli smo kod njega oružje, koje nema prava da nosi i stoga smo ga bili pritvorili.) Fehim je molio da ga puste, a oni su ga na to o b o г i1 i na z em I j u, udarili mu pedeset štapova i n a j po­ slije ga je Radić, dok mu je njegov drug rukama začepio usta udarao no­ gama u trbuh. Poslije toga su ga pustili. On se jedva dovukao do kuće i sutra cijeli dan preležao u vodi, da izvuče boli od udaraca. Prekosutra je otišao u Vi­ soko kotarskom li ečniku i ono što Natječaj. : KONKURS ZA KANDIDATE GRANIČNE • I TRUPE. Komandi Granične Trupe potreban je veći broj vojnika, koji bi želHt, da dobro­ 1 voljno stupe u službu. ; Kandidati treba da ispune ove uslove , 1. Da su podanici Kraljevine Srbu. Hrvata imao da vrsi ova zvanja i to; 1. vaiz i muderis u potrebno vrijeme; 2. poslovođa kod ovoga društva; 3. poslovođa kod vak. mearil. povjerenstva: 4. mualim. Beriva su za ovo zvanje 30.000 K godišnje i stan u naravi, Molitelji imaju svoje molbe vlastoručno pisane s dokumen­ tima poslati ovom društvu do 5. maja 1921* i Slovenaca- šio će dokazati uvjerenjem nad­ ležnih vlasti; 2. Da su odslužili svoj obavezni rok u vojsci - stalnom kadru — što će dokazati Odbor. vojničkim ispravama ili u nedostatku ovih, uvjerenjima nadležnih vojnih vlasti; 3. Da su potpuno zdravi i za vojničku služ­ bu sposobni po propisima za vojnike stalno- ( ga kadra, što će se dokazati utvrditi I Ijekarskim pregledom: u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) 4. Da su dobrog vladanja i ponašanja, da Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 nrsu bili osuđivani za djela koja povlače kaz­ Telefon 319. nu robije ili zatvora sa gubitkom građanske I Trgovina medikamenata, drogerljskih i kemičkih proizvoda, robe od gume, ili vojničke časti; ovo se ima dokazati uvje­ zavoja I kirurg, instrum nata, kao i । renjem nadležne opštinske ili policijske fotografskih aparata i potrebština. Ve­ Muradif Karahasanović. vlasti; liki izbor inozemskih safuna, parfume5. Da su po mogućstvu pismeni; rije, kozmetičkih potrcbStina 1 spužvi. Skladište svih mineralnih voda i t. d. 6. Da nisu mlađi od 22 ni stariji od 35 go­ ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ dina, što će dokazati krštenicom, odnosno uvjerenjem nadležne opštinske vlasti u ne­ ♦ PAPIRNICA ♦ dostatku krštenice. t HAMDIJE KOPĆIĆA « Oni, koji su kao dobrovoljci učestvovali u ratovima: 1912., 1913.. 1914., 1915., ф preporučuje svoje bogato stovarište J (naučnika) za moju radnju, 13—16 go­ 1916., 1917. i 1918. godine, u Srpskcj vojsci J svih vrsta papira, kancalarijskog i J dina i Jugoslavenskim trupama, primiče se i ako starog, pismenog, kroz з godine ♦ Školskog pribora. — Naručbe se ♦ nisu služili u stalnom kadru, nu ako nisu uz jamstvo. Dajem potpunu obskrbu. $ obavljaju brzo i točno. t stariji od 35 god. i ako ispunjavaju sve osta­ * Cijene umjerene. j le uslove gore propisane. • Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. SIS a Vojnici Granične Trupe imaju slijedeće prinadležnosti: Plate: redov 1200 dinara go­ trg. mješ. robom, Travnik. dišnje, kaplar 1380, podnarednik 1560, nared­ nik 1800 dinara godišnje. Povišice *- do­ datke— na rokove službe, imaju svi bez raz­ like činova, u slijedećoj razmjeri: sa po­ četkom 4. godine službe (2. rok) 144 dina­ ra godišnje. 6. godine (3. rok) 288 dinara, U. Čast nam je obavijestiti naše pošt. mušterije, da smo pre­ godine (4. rok) 432 dinara. 15. godine (5. dali generalno zastupstvo naših mineralnih voda: rok) 576 dinara 21. godine (6. rok) 720 di­ nara godišnje. v) Dodatak za vršenje službe oa onim di­ jelovima granice, gdje su prilike teže za slu­ žbu — svima bez razlike činova po 600 — za Bosnu i Hercegovinu šest stotina dinara godišnje. (Ovaj dodatak imaju sada vojnici onih četa koje se nalaze na: Albanskoj, Grčkoj i Bugarskoj granici do prevoja Sv. Nikole kod Kniaževca); kome se imaju sve naručbe upravljati. g) Vojnici — konjanici — imaju svi bez razlike činova po 230 dinara godišnje, radi njege konja i nabavke jahaćeg pribora i ostalih potreba. Ne zaboravite zabilježiti! fotografski atelier Centralna drogerija Braća Šahinagić Tražim šegrta М. Alibeg Kulenovlć, Objava! „ТешрвГ’, „5tyria” i „Donati" g. Simf Vokiću u Prijedoru Državno lječilište Rogatica Slatina. Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice u £3os. Brodu i Dos. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kralievstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA“. HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. O. štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/61fa2f06601654e3d71db5461d465895.pdf d30e20fa1c14c08e2648043f9bc92013 PDF Text Text ^aVDA ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСДИМАНСКЕ 0РГАНИЗАЦ11ЈЕ. Sarajevo, četvrtak 21. aprila 1921. (12. Šaban 1339 Inteligencija i narod. Danas bismo htjeli reći nekoliko uspjeh kakvog bilo rada sastoji sc našim inteligentima, mlađim inteli? u tome, da se rad pojedinca ima pri? leutima. Pod tim imenom, i ako ne? fagoditi ii jegpvim i n d t v i d u a 1? tačno, razumijeva se kod nas ško? n i m sposobnostima, bile one pri? lovana mladež, oni ljudi u kojima rođene ili priučene. Isto vrijedi i za leži budućnost naroda. Nas intere? staleže. S obzirom na to stanovište, suju u prvom redu inte-ligent-i mu? najpodesniji i najplodniji rad slimani, jer ono teško breme, koje naše inteligentne mladeži biće on? mi danas nosimo, vodstvo muslima? da, kad o a o, što zna i što je na u Bosni i Hercegovini, primiče naučila u školi nastoji što više pnoš'riti i produbiti i onda to svoje danas sutra od nas u baštinu danas? nj a mlada školovana mldež. i o je individualno znanje prenositi u što breme teško, jer je skopčano sa ve? jačoj mjeri na svoju okolicu, u svom likom odgovornošću pred Bogom i djelokrugu. Na pr. narodni učitelj pred historijom i stoga treba svako, će najplodnije dje'ovati onda, kad ko ga na se prima da jc načisto sc i mimo svoju propisanu dužno.;r, s time, kako i kuda treba da ga nosi. da prodaje izvjesni broj sati u nc? Jugoslavenska muslimanska orga? delji djeci u školi, brine, da što viši nizacija počiva na vjerskoj, islam? broj djece dođe u školu, da život skoj osnovi. Da narod odobrava tu te djece u koliko je moguće i kod osnovu, pokazali su. izbori, koji su kuće odgovara pedagoškim i higi? našoj organizaciji dali sve musli? jonskim zakonima. To će postići o? manske glasove, i zanatlijske i te? pet time, kad zađe među roditelje i u njih presađuje svoje znanje, žačke, i posjedničke i radničke, i mlade i stare. Ta narodna volja je kad češće izvede djecu u prirodu za nas dostatan dozaz opravdanosti i t. d. Veterinar će na pr. najplodni? vjerske osnove organizacije, ali mož? je djelovati onda, kad, mimo svoju dužnost, poučava narod, kako ćc i da nije za našu školovanu mladež i to zato, jer vidimo danas priličan sam liječiti lakše životinjske bole? broj naših mlađih inteligenata, koji sti i kako će ih eventualno predu? ne samo što stoje van naše organi? prediti, kako da sam stane na put raznim epidemijama stoke i t. d. zacijc, nego neki zauzimaju čak i ne? prijateljski stav proti njoj i potko? •Isto važi i za ostale grane duševnog pavaju je. Dakle za njih treba da zanimanja, za liječnike, agronome, inžinjerc, sudi je. pravnike i ostale. nađemo drugih razloga. Poći ćemo u U koliko treba naša i n t e? tom traženju sa one tačke, na ko? I i g e n t n a mladež daše bavi joj mislimo da sc nalazi sva naša mladež i ona u organizaciji i ona van i politikom ? Ovo je jedno ve? nje. To je volja da se pomogne na? oma važno pitanje, jer se ona ba? rodu, čiji smo sinovi, volja da mu vi njom i odviše mnogo, toliko da se pomogne onim sredstvima, koje zanemaruje svoje zvanje i šteti time onome svome radu, koji može da on sam. nema: znanošću i obrazova? nošću. Ta nam je volja svima za? bude najplodniji za narod. Poli? jednička i tako je ona najzgodnija tika može da bude p 1 o d n a, to jestmožedaima p r a k t i č? da sc upotrijebi za ishodnu tačku n i h rezultat a, u o v o d o b a ovog izlaganja. Još nešto treba*da prije utvrdimo. Za tu mladež, a na? demokratije, samo onda, roeito za najmlađu, pretpostavljamo kad onaj, koji se njom ba? vi, ima što sirenarodn o p o? .posve naravno, da joj ta volja ide nada sve, da je ona jača od volje za v j e r e n j e, jer ono što zahtijeva ličnim uspjesima .i tečevinama. Si? za svoje birače, ima težine i pri? gurni smo, da jc baš naša najmla? tiska i time se postizava. Povjere? nje narodno opet može dobiti samo da školovana mladež spremna, da sve lične obzire potpuno zabaci, •naj. koji poznaje niegove životne, kad jc riječ o narodnom dobru. Sa? kako materijalne tako i moralne po? trebe. Čime se dobiva to poznava? mo koliko je poznajemo, ona će nam odmah upasti u riječ: imate pravo nje? Sto tješnji m i češćim narodno dobro, ali ne samo mu? o p ć c n j e m s n a r o d o m. Naša inteligentna mladež, što je skorije slimansko dobro! Takovi su oni, izišla iz školske klupe, tim je ma? u njih su široka srca. Mlad čovjek da može svojom bi ljubavi cio svi? nie u položaju, da ima to poznava? nje i time ic viša vjerovatnost, da jet obuhvatio. To nam je zaista milo, jer nam to svjedoči, da sc do? će u političkom radu poći krivim bro muslimanskog dijela našeg na? putem. Mlad inteligenat. koji je istom iz? roda može u njihovim srcima sas? vim udobno smjestiti i opet zauze? letio iz desetsgodišnjega i duljeg školskog kalupi) enja, i ne sluti, kako ti samo jedan dio prostora. A sada je dubok jaz puknuo između njega ćemo mi onet da upadnemo u riječ: naroda. Možda smo baš mi musli? Dobro, imate pravo, treba cijelome mani u tome pogledu u najnepovolj? nariodu pomoći, ali kad je nužna hitna pomoć, kome ćete jc najprije nijem položaju. Odgoj, koji prima? mo u roditeljskoj kući, kreće se u ukazati, ako u narodu ima recimo duhu Istoka, u duhu duboke religi? bolesnijih i zdravijih? Zdrav razum i opći narodni interes nalaže, da se joznosti, bez trona nacionalnosti, a odgoj, koji nam daje evropska prva pomoć ukaže najholesnijem, škola, ide u mnogo čemu čak u pro? najslabijem i najzaostalijem dijelu tivnom pravcu. S v a k ; n a š i n t e? naroda. U tome dakle, da je islamski dio 1 i g c n a t doživi j a va u sebi našeg naroda najzaostaliji, svi smo kulturnu borbu Zapada s a I s t o k o m. To je najsudbonosnije složni, a složni smo i u tome, da njemu radi toga treba najprije pri? za narodni napredak, jer se time gubi onai kontinuitet u narodnom skočiti u pomoć. Ima sc riješiti još razvoju, bez koga nema nikakva na? samo to pitanje, na koji način? Ka? predka. Zle posljedice toga opaža? k v a jc pomoć naijača i najdjelo* mo danas na svakom koraku: og? tvornija? Nema sumnje, da odgo? vor na to zahtijeva vrlo opširnu га/ roman dio našeg i onako malobroj? spravu i stoga ga mi na ovom mje? nog inteligentnog staleža prekinuo jc veze s narodom. I u koliko je stu ne možemo iscrpiti, nego ćemo samo naznačiti neke glavne njegove dakle našem inteligentu moguće, da opet nadoveže ondje, gdje je radi smjernice. Opće priznati uvjet za škole a bez svoje krpice prekinuo, u toliko on treba da se bavi i polis tikom, koja će imat; sigurnih i po? zitivuih rezultata. Iz toga svega slijedi, da naša in? j teiigentna mladež moru mnogo tuga I žrtvovati. Od nje sc traži vrlo mno? go. Treba često puta da, bar privre? meno. potpuno zatomijujc u sebi i neke principe, s kojima je tako rc? ■ kuć »rasla. Osobito je tu osjetljiva nacijunalna tačka inteligenata i njen antipod • duboka islamska religijo? znost u narodu. Mi možemo porpu? no da shvatimo snagu onih obzira, Pojedini broj К 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni ođb» г Pretplata: godišnje K 180.—, сг pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 2(10 —: za ino­ zemstvo K 250. . Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun post, stedioniu?. 1119. Godina J . 1 koji vežu našu najmlađu inteligent? nu mladež prema svojim inovjer? i nim kolegama, koji će joj predbaci? . vati: Pa ti se nisi ništa koristite u I školi; tvoj jc rad anacijonalan i t. d. Ali to shvaćamo i stoga visoko ci? jemmo one, kojima ti obziri nc zna? če nište prema želji, da pomognu narodu najbrže, najsigurnije i naj? plodnije. Oni i činom dokazuju, da u svojim srcima daju najtoplije mje? sto onom dijelu našeg naroda, koji je najzaostaliji i da im je prama to? ше dobro cijelog naroda najviša dužnost. Govori naših poslanika u specijalnoj ustavnoj debati. POVO1IOM RASPRAVE O PO? I propovijed, ja se s tim gospodo ni? IJTIČKIM PRAVIMA SVEŠTE? kad ne mogu složiti. Sjećam se vrlo NIKA I dobro, kad sam bio mali, da je bila uzeo je riječ g. Fehim Kurbegović: I borba za našu vjersko?prosvjetnu Gospodo poslanici! Kad je prva re? i autonomiju. Oni, koji su se sa bra? dakcija ovoga čl. 13. bila podnese? * ćom pravoslavnom borili za vjersko? na od strane demokratskog kluba, ja prosvjetnu autonomiju, zvali su se nisam pristao na nju, jer se njome ј tvrdiši, a oni koji su bili protiv te nije postizavalo ono na šta se mi? autonomije zvali su se mehkiši. Do slilo i za čim se išlo, nego je izgle? I čega jc to dovelo? Dovelo je do to-? dalo, da će se i svi svestenici bez i ga da se hodže miješaju u politiku i razlike kojoti vjeri pripadah, ugra? I da nisu dozvoljavah, da se pored ničavati u svome pohtičko-m djelova? jednih, koji su bili pripadnici jedne nju i političku! slobiKli. Ju mogu da stranke, mole Bogu blizu njih i dru? kažem, da sam odmah na drugu re? gi, koji toj stranci nisu pripadali. 'Го đakciju ovoga u ana pristav i to iz I su. gospodo, bile ružne scene. Braćo jedinogn razloga, pošto po ovoj i moja, kad je stvar takva, onda zašto redakciji ništa nc smetu da svešte? . da mi pretvaramo naše bogomolje nik može slobodnu da ispovjeda I za partijsko?politiČke svrhe?! Zašto da sc dozvoli muftijama da se mije? svoja politička načela i nazore i da upotrebljava svoja politička prava šaju u političke agitacije! Džamija kao i ostali građani. ЛН, gospodo, I treba da ostane samo džamija kao nisam mogao nikako da pr stanem, i vjerska institucija, u koju se politika da bi se dala mogućnost ja go? I nc smije unositi i iz koje treba po? ii tika da izađe. Politika i vjeru ne? govorim ovdje samo o svojim sve? I maju ničega zajedničkoga. štenicima. t. j. o imamima i muf? Braćo moja, ovdje je postavljena tijama da oni u džamijama mo? jedna sankcija, isto onako kao i za gu da propovijedaju i govore o po? činovnike. Kad bih ja bio kotarski litici. I džamijama, gospodo, hodža ima samo, da propovijeda vjeru i j sudac i kazao, da ja kao sudac pri-? vjerska načela, jer džamija nije ni padam Jugoslavenskoj Musliman? za politiku ni za partijske svrhe. A? skoj Organizaciji, time bih zlorabio ko hoće hodža da pripada jednoj vlast, ali ako ja nedeljom i prazni­ političkoj stranci i da tjera partij? kom odem i održim političku skup? sku politiku, neka ide na plac, na j stinu, onda to ni malo nc smeta. Za? mejdan, pa tako neka propovjeda i to smo mi i nacinia, da jedan sudija ne može biti izabran za poslanika kakvu hoće politiku, ali to nc smije da radi u džamiji. Ako bi n. pr. na teritoriji svoje nadležnosti, jer muftija Maglajlić držao jednu skup? ■ jc sasvim jasno, da bi se mnogi gra? stinu kao član Jugoslavenske Mu? j dani, koji se nalaze na tome terito? slimanske organizacije, i ja bi bio pri­ i riju, ustručavali, da rade protiv sudi? sutan toj skupštini, pa bi on kazao: ' je iz istoga teritorija, jer bi ih to do? hi kao Muftija Maglajlić pripadam velo do toga, da sudija ide nekome Jugoslavenskoj Muslimanskoj Orga? I na ruku pri prešućivanju. Zato je hizaciji i Vi zato budite njezini čla? , bilo potrebno, da se unese u ustav, novi, budite uvjereni, da bih ja prvi , da sudije imaju pasivno izborno bio, koji bi protestvovao protiv to? pravo, ali da ga mogu imati samo ga. On može da bude i ima prava na drugoj izbornoj teritoriji. da kaže: ja pripadam toj stranci ali* Gospodo, ja mogu izjaviti, da o? to pripadam kao Maglajlić a nc kao \ a posljednja odredba-, da se bogo? muftija. Da on svoje vjersko zvanje molje ne smiju upotrebljavati za zlorabi i da silom svoga zvanja pro? partijske svrhe, mene potpuno za? povijeda jednu političku i partijsku dovoljava i da ću glasati za nju. Iz naše organizacije. Uredništvu »Pravde«, Sarajevo. Doboj, 17. aprila 1921. U spora? žurnu našeg poslaničkog kluba sa radikalima vidimo u današnjim pri? likama jedino jamstvo prestanku do? sadašnjeg hala muslimanskog i nadu u jmboljšanje dosadanjih prilika. To? ga radi odobravamo sklopljeni spo? razum. Kotarski odbor J. M. O.: Predsjednik: Hadžimujagić, tajnik: u. z. Mujičić. »Pravda« Sarajevo. - Čapljina 20. aprila 1921. Ostajemo vjerni pro? gramu J. M. O. i priključujemo se konferenciji i komunikeu izrade? nom na mostarskoj skupst ni. Mjesni odbor. Uredništvu »Pravde«, Sarajevo. Odžak. 19. aprila 1921. Na da? našnjoj sjednici donesen h zaklju? čak, da se ovime za dosadašnij rad a naročito sporazum sa vladom da* �Sira a 2 Страна Број 281 Broj „PRAVDA" — „ПРАВДА" Time jc naš poslanički klub dao ’ priliku svima prijateljima i nepri* i jateljima. da se uvjere, da jc naša Organizacija iskrena pobornica na* rodnog i državnog jedinstva i da joj na srcu leži, da se odstrane sve : zapreke, koje priječe zajednički rad jednokrvne braće za dobro i sreću naše mlade kraljevine Srba, 1 liva* ta i Slovenaca. Izrazujemo našem poslaničkom k ubu i Centralnom odboru neogra* ničeno povjerenje u uvjerenju, da će i nadalje ovako raditi na korist nas sviju. Za sve muslimane rogatičkog ko* tara Mjesni Odbor: predsjednik Ha* sanbeg Šahin^asić, tajnik: Husejin Čamo, (slijedC još 20 potpisa). dv zraz priznanja našom vodstvu i pl slsničkom klubu. Selam. ■ Mje* sni odbor. I redništvu »Pravde«, Sarajevo. Kreševo, 15. aprila 1921. Potpuno se sol ki a rišemo sa vodstvom naše Organizacije, te odobravamo rad našeg poslaničkog kluba u Beogra* du. Ža Mjesni odbor A. 'Gizmić, H. Fejzagić. I redništvu »Pravde«, Sarajevo. Rogatica, 8. aprila 1921. • Spora* zum našeg poslaničkog kluba sa ra* dikalima i demokratima, te sudjelo* van je u centralnoj i pokrajinskoj vladi, svi muslimani rogatičkog ko* tara pozdravili su sa iskrenim ve* sol i em. Amerika i Evropa. Otkad postoji republika Udruženih Američkih Država, nije možda bilo nijednog precedensa onoj neobičnoj pojavi, koja karakteriše poslanicu pred­ sjednika.Hardinga američkom kongresu, t j onoj oštrini, kojom Harding govori otvoreno o nedostacima i manjkavo­ stima njegovog predšasnika Wiisona. Dok je Wilsoi, iznoseći u Verzaju nacrt Saveza naroda, bio na vrhuncu slave, koja ga je postavljala na prvo držav­ ničko mjesto u svijetu, dotle je i ame­ rički narod bio zadovoljan, ali kad antanta izigra Wilsoia i kad od Sa­ veza nsroia načini, kako se o njemu sam Harding izjavio, samo jedno sredstvo sile pobjednika, on­ da je počelo padanje Wilsona On je danas čovjek historije, koja će ga ocr­ tati kao jednog velikog idealistu i izvrsna — profesora. Harding je okrenuo posve drugim smjerom. Glavna misao njegove posla­ nice kongresu jeste — politika čisto amerikaask.h interesa. Inače, u deta­ ljima. on ne odaje ničim, kako misli zastupati te interese. On otklanja savez naroda, ali ne otklanja mirovni ugo­ vor u Verzaju, ma da su ova dva skopčana međusobno. U pitanju Nje­ mačke on kaže, da mora plaćati, ko­ liko joj je moguće, ali se ne smije ni sasvim iscrpiti, jer je nužno, da na­ pokon jednoć cijeli svijet dođe do gospodarske stabilizacije Da bi Ame­ rika imala što ž'vljeg učešća u podi­ zanju Evrope, kaže Harding, da treba zakljuČ ti s njom nove odnošaje, a ne kaže kakve. U tome se on ograničava samo u toliko, što kaže, da se ne će sklapati takvi ugovori, koji se ne bi obazirali na one sveze, koje je Ame­ rika imala u vriieme rata. 0 društvu naroda izjavljuje, da se ono ne može osnovatf bez iskrenosti Pri koncu poslanice govori iz njega ipak ona Amerika, keja je danas najj Ča država na svijetu. On veli, da će imati pred očima nadmašuiucu dužnost Udruženih Država u ovoj kritičnoj situacji svi­ jeta, i da će se time najbolje pripra­ viti za potpunu uspostavu mira i za ostvarenje amenkanskih t« žnja za sa­ vezom naroda, koji bi pomagao svijet bez svjetške vlade. Ono što je Wdson bio pokušao u jednom da se tako izrazimo miadićkom naletu da učini, t. j. da Ameriku po­ stavi na prvo mjesto među narodima, to Harding čini vrlo oprezno i pola­ gano. Najprije se rješava svih onih neugodnih pozicija, u koje je Ameriku zaveo Wilson, a onda poručuje svijetu: Dođite u Ameriku, u Washington, pa ćemo se drukčije razgovarati! Dosada antanta mje nišla odgova­ rala na sve ove Hardingove izjave. Ona šuti i vrši - neograničenu moć u Evropi. Do danas se putevi Hardinga i putevi vrh »vnog viieća nisu križali, već se samo razilaz li. Dokle će to ići, pokazaće skora budućnost. Bilješke. Čas konje, čas mašinerije. Beo­ ' . 1 i i gradska »Tribuna" javlja: »Naš Mini­ starski Savjet još ranije bio je riješio, da pored ostale stoke, koju imamo da primimo od Njemačke, primi i 9500 konja -kao naknadu štete u naturi. Pošto je takvo riješenje dostavljeno Saveznicima i Njemačkoj, Ministarski Savjet stavio je u dužnost ministru vojnom i ministru poljoprivrede da za­ traže potrebne kredite i da organizuju prevoz ovih 9i00 konja. Izvršujući svoju dužnost, pomenuti ministri zatražili su kredit, ali je mi­ | nistarski Ekonomski finansijski komi­ I no njemu ponudio, đa sastavi novu ; tet odbio zahtjev i nije odobrio traženi I vladu. Radi se o tome, kako bi se kredit. Stvar opet dolazi pred Ministarski ■ I Suvet. koji sada stavlja u dužnost pe­ ј torici ministara da prouče ovo pitanje I i I i i da donesu definitivnu odluku. Ovih pet ministara vijećaju i slože se, da stoka nije potrebna i da na njeno mje­ sto treba da se od Njemačke zatraže razne mašinerije. Njemačka pita, prema ranije dostavIjenom joj zahtjevu naše vlade, kome i gdje će predati traženu stoku, pošto se rok liferacije, 25 april o. g približio. Odgovoriće joj se, da nam konji ne trebaju, već da nam ona spremi mašinerije. Čudnovata je o/a nestalnost odluka našeg Ministarskog Savjeta. Mi smo toliko insistirali kod saveznika, da nam se odšteta u naturi daje što više u steci, ko;e je za vreme rata skoro nestalo u Srbiji, a sada odbijam > stoku i tražimo mašinerije! Šta će o toj nestatnosti reći Saveznici, šta će reći Njemačka, a šta će pomisliti ratom upropašćeni seljak ove pretežno zemljorad­ ničke zemlje?« Politički pregled. UNUTARNJI. Generalna debata u konstituanti. Od 14. ov. mj. traje u konstituanti generalna debata u nacrtu ustava, koji joj je predložio ustavni odbor. Poslije obrazloženja ministra za konstituantu g. Trifkovića, iz* redali su se dosada već govornici svih partija i vladinih i opozicijo* nalnih. Ispred našeg kluba govorio jc z a vladin nacrt ustava F e h i m Kurbcgović i mi ćemo u jed* nom od idućih brojeva donijeti nje* gov govor u cjelini. Pri koncu de* bate, prekjuče, došlo je do burnih scena, kad je verifikacioni. (odbor predložio konstituanti svoj izvještaj kojim se osporava mandat g. Sto* j a n a P r o t i ć a. Neki radikali, Narodni i Jugoslavenski klub toliko su se uzrujali radi toga, da je pred* sjednik morao odgoditi sjednicu. Pk tanje Protićeva mandata nije još bilo riješeno do iučer. O njemu sa* da vijećaju svi klubovi. VANJSKI. Rekonstrukcija turskog kabineta Javljaju iz Carigrada: Sultan je pri­ mio jučer u naročitoj audijenciji veli­ kog vezira, koji mu je predao svoju demisiju. Kako se doznaje iz razgovora s različitim osobama, koje posjeduju dobre informacije, Tevftk-paŠa je obrazložio svoju demisiju s razlozima starog. Tvrdi se, da je sultan ponov- ■ obrazovala vlada pomirenja, te bi se odsiranio sadašnji dualizam Između Carigrada i Angore. Za vrijeme boravka od 24 sata u Carigradu zadržala je de'egacija апgorske vlade potpuno svoj oficiozni karakter. Bekir Sami Beg raspravljao je samo s više političara. Kođ odlaska bila je angorska delegacija predmetom | burnih manifestacija sa strane cari­ gradskog pučanstva. Talijanska torpednjača . Audace", na kojoj je dele­ gacija otputovala, otplovila je poslije podne prema Ineboli, otkud će dele­ , gacija automobilom proslijediti put za Angoru. . Opsadno stanje u Grčkoj. Rim, j 19. aprila Položaj u Grčkoj postaje I sve gori. Vijesti sa ratišta objavljuju 1 se samo djelomično. U Narodnoj Skup­ štini prikazao je Gunaris situaciju i ' tok londonske konferencije. Zatim je ' zatražio ovlaštenje, da se u cijeloj : zernhi proglasi opsadno stanje, jer je ; situacija u zemlji nejasna radi pos­ ljednjih vojnih neuspjeha. U raznim gradovima dolazi do velikih demostracija protiv rata. U Pireju, Patrasu i Janini mnoštvo je pokušalo da spri­ ječi polazak vojske na bojište. Oso­ bito zabrinjuju vijesti iz Epira, gdje je došlo do krvavih sukoba između grčke žandarmerije i Arnauta. Među­ tim stižu vijesti iz Carigrada, da su Turci poveli novu ofenzivu, da opkole desno krilo grčke vojske. Vojničke mjere protiv Njemačke i | na 1. maja. »Times« javlja, da se je 1 konferencija u Elizeju bavila voj* ničkim i ekonomksim mjerama, ксх je bi stupile odmah na snagu na* kun 1. maja, čim reparacijska ko* misija sastavi protokol, u kojem će i biti nabrojeni prestupe! Njemačke prema njezinim obvezama. Među o*vim odredbama, koje su zaključe* čcne u potpunom sporazumu sviju saveznika, nalazi se i vojničko po* sjednuće ruhrskog kraja i njegovo ekonomsko iskorišćavanje na račun reparacione komisije. Da se ove vojničke mjere mogu provoditi, mo* bili zova će se u Francuskoj godište 1919., koje je prije kratog vremena pušteno kući. U slučaju potrebe po* zvaće se pod oružje i god.šte 1919. Maršal Foch predložio je vijeću po* pis svih jedinica koje bi se upotre* bile kao posada, da se osigura pro* vađanjc mjera, što sui h odredili sa* veznici. Odluka o engleskom štrajku 25. ov. mj. Javljaju iz Londona: Kon* ferencija rudarskih delegata sastaće i se *25. o. mj. u Londonu. Do toga I dana neće se raditi u ni jednom ru<L niku. Talijanski invalidi protiv ženskih namještenika. Javljaju iz Rima: U = PODLISTAK. = ri Austrijanca, sa četiri u Pe­ šti pridružena Mađara, orgg- Dva voza. nizovasmo se i to je bilo od lapkao sinčić, zdravo i dobro ugojeno seosko d jete, kakovih se mnogo nai­ lazi u gorskim kraievima Srbije. »Znate li, gdie je Moravska divizi a?« To je pitanje upravljala seljakinja goto o na svakog prolazn ka. U toj je diviziji Preveo Dž. S. služio njen čoviek i niemu je nosila svežanj rublja u torbi na leđima Otac, (.Fackel", časop’s bečkog satiričara Karla Krausa, donio je u martu već četiri godine u ratu, trebao je jed­ 19i3. god. ova dva d »nja opisa, koji su štampan: jedan pored drugoga nom da vidi mališana i da ga pomi­ Lijevi je izašao u jednoj švajcarskoj (?) novim, a desni u rNeue Frcie luje. Laskavim glasom, ustavljajući na Presse" га vrijeme rata. Krausovo djelo sasteji se samo u tome, što ih je meni krupne oči pune d etinje nevi­ prešiampao jedan do drugoga. Kad ih ie na jednom svom predavanju u nosti, pružalo je dijete ručicu i molilo: Beču zajedno pročitao, na odlomke, s lijeva pa s desna, plakali su od Čićđ, daj mi hlenar I suputnici, nema­ ganuća i muškarci.) jući hljeba, sputaše nešto novca mjesto Voz se izvezao iz dvorane bečke Bjeda i nevolja, koje je snosilo hljeba u ispruženu dječiju ručicu... Tu srpsko pučanstvo, bježeći pred nepri­ i tamo nas iznenadi kakva lijepa kuća: sjeverne stanice. Svjetla prijestonice jateljem, teško se da riječima prika­ ve ike kasarne i mnoge džamije zapinju gase se u daljini; train huči prema zati. Jadna srca, jedinu nadu Bogu za oči.. U gradu tisuće izmorenih i upravljajući, napuštahu bijedni bjegunci mađarskoj granici. Ručni prtljaj se izbi jeđelih bjegunaca.. Spavalo se pod svo.e domove. Starci, žene, djeca — smješta Zatim počinje u vago­ vedrim nebom, kod 1 5 gradi zime, bez sve je bježalol Nepregledne gomile vatre, jer drva nije bilo. Sobom nošena naroda pomicale su se naprijed — nu za objedovanje večera pr­ hrana bijaše malone sva iziedena. Vo­ dalje i uvijek dalje... S koliko se boli đena stoka, shrvana strašnim napori­ ve serije. Taj nas vagon prati do i saučešća spominjem one djece, koja ma, ostajala je ležeći po putu. Tleskoba su iš*a za povorkom. Polugola, u proBudimpešte. Obilazimo po vagonima i i očaj nas je hvatao pri pomisli, šta deranim opancima i prljava, visjela su radoznali smo, ko se vozi s će još da dođe. Kako da se pređe preko majkama o ruc, koje su često povrh strahovite kamene gromade, koja se toga nosile i po koje dojenče u naru­ nama. Pregled je za čas obavljen. pred očima izdizaše u visine, sa njež­ či ju. Osjetio sam suze u očima ugle­ nom djecom u ciči zimi, i bez hljeba! Možda smo stvar sebi drukčije pred­ davši jedno malo desetgodišnje dijete, Bila je nedelja. U oatrijaršijskoj crkvi koje je držalo za ruku svog malog stavljali: više na način dostojanstve­ držala se služba Božija. Mrtvačka tišina bracu i turalo mu šakom u usta svoj vladala je velikim prostorom; molitva nika, više reprezentativno; ali na kon­ posljednji komadić hljeba. U svjetini, koja se valjala umorno i tegobno, pre­ cu konaca smo zadovoljni. Da po­ ' starog mitropolita odzvanjala je od vi­ sokih svodova!... »Čiča, daj mi hleba", ma Ipeku i Mitrovici, pade mi u oči prekinu mi misli tanak glas ć! Preda kažemo znamenitost vožnje, visoka i snažna seliakinja iz doline mnom je opet stajao mališan, koji je Morave- Na njoj je bila lijepa i šarena napominjemo, da su u vozu putem od nas prosio... Vrijeme nas je odjeća po nošnji njenog kraja, o le­ tjeralo na dalje bježanje... Cijeli smo dva tuceta novinara. Mi č e t iđima joj visila torbica. Pored nje je koristi. Drugi coupć ima jedan go­ spodin, koji takođe putuje u diplo­ matskoj misiji, a u pratnji svoje lju­ bazne gospođe i lijepog psetanceta. „Pučki" je prvo pseto, koje se vozilo u balkanskom vozu i osjeća se danas već kao kakav paun... Jasam svoj coup6 di j e i io s a književnikom Feliksom Sal- tenom. Poslije večere posje­ tio nas je prvi Ludvig Gang- hofer, koji se vozio iz Monakova i putovao za NiS. Bila je to vizita oko ponoći, jer smo Budimpeštu ostavili za sobom nekoliko minuta prije 12 sati. U Pešti smo bili dočekani ma­ đarskim žarom. Ciganske muzike naravno nije bilo, ona zasada gusla Rusima uz krvavi ples, a to je važnije. Ganghofer je bio svjež, veseo i očito ganut du­ bokim značenjem doživljaja, u kome smo učestvovali. On �Roj »81 Broj „ПрАВДА“ — „PRAv DA a pj k hii ratni invalidi posjeti zgra? du’ ministarstva sobraćaja i tražili, da s3 iz njega uklone svi ženski na? mještemei i zamjene invalidima. In? va ;di su ostali u ministarstvu i pre? kc noći, očekujući odgovor sa stra? nc vlade. U podne istog dana oku? pi Ji su i ministarstvo za poljopri? vređu. g □ U □ □ □ П □ □ ... Sjetite se „6ШО“ в□ □ □ o □ □ □ □□ Protiv alkohola.^ : I i I i I I I I 1 I I ; i KAKO SU STARI NARODI SU? j ; DILI O PIJANSTVU. Napisao Josip Marić u »Nar. Zašti? ti« br. 8—10. Lokrani u staroj Grčkoj govorili si:: Piti v-ino, a nepomiješati ga vo? dom, kažnjivo je zločinstvo. Kod njih nijesu smjeli bez dozvole li^ ječnikove piti čista vina ni bolesni? ci. Pitak iz Mitilene odredio je zakonom dvostruku kazan za ono? ga, koji bi U pijanstvu počinio ubi? sivo, a njemu su odobravali-na jgla? sovitiji i najumniji ljudi stare Grčke: Plato, Aristotel i Plutarh. Spar? tanci, premda su sami veoma rTialo pili, opili bi svake godine po jedan? put svoje robove, a tada ih pijane pokazivali djeci svojoj, da vide, ka? ko pijanstvo čovjeka ponizujc. Egipćani ili Misirci ustanovili su stalnu granicu do koje se na gozba? ma i zabavama smjelo piti. — Stari su Rimljani vijećnike ili senatore, a to su b№ najodlučniji ljudi, vijeća lili senata izbacili, ako bi se kad opili i konje im, na kojima su jašili, oduzeli. • Glasoviti zakono? davač grčki Likurg, da pijanstvo is? korjeni, dao je posjeći sve vinogra? de, a isto je učinio 704. poslije Kri? sta i Ferui u Bugarskoj. - Rimi ja? ni nijesu dopuštali ženama ni mla? dim ljudima ispod 30 godina vina ni okusiti. -- Anglosasi, pređi današ? njih Engleza, pod kraljem Edgarom tako su se od Danaca naučili piti, da ie bilo potrebno odrediti mjeru, do koje je tko smio piti. U tu je svrhu svaki odrasli Anglosas mo? rao .iskušati, koliko može popiti iz pehara, da se ne opije. Po tom je zabio čavao na onom mjestu, do? kle je siza’a njegova mjera i pre? ko nje nije smio popiti više ni ka? pi. prtijag ostavili. Ali hljeba, hljeba se moralo imati ... Studen i mećava . . . Umorna koraka krenula je tužna po­ vorka put zloglasnog Žlijeba... Izne­ nada se ustavismo. Tisuće kola, raspr­ šenih baterija i automobila stalo je na putu. Dalje im put bijaše nemogućan. Tu bi gaređeno da se spale kola, da se unište topovi i municija. Trebalo je sve razoriti, što se nije moglo sobom nositi, jedino da se životinje spase. Opet se moralo provesti noć pod vedrim nebom, na mjestu gdie nas je zatekla, uz vatru, koju nekako odložismo osta­ cima razorenih kola... dovlačili su se točkovi i drveni dijelovi, da se ne mora počivati na poleđenom kam* nju. Tiho i žalosno tekao je razgovor, dok umornost ne učini svoje. Zima je sve jače stezala, a plamen na vatri sve više slabio. Cik zore je pao na blijeda i upala lica, na kojima je bila urezana strahota prošaste noći. Mališani, cvo­ koćući i jecajući, izgovarali su jedinu, skromnu želju Komadić hljeba samo, poput crne zemlje,hladan krompir, mo­ rali su stišavati zahtjeve malih jadnika. Topovi, kola, opreme, sve se pobacalo u ponore. Onda se išlo d đje; jedan ?a drugim; preko sleđenog stijenja i kršja, više pogeti nego ispravljeni, poklizavajući i posrćući. Čuj, nešto kriknu iznenada — konj se survao s uske staze u dubine; i opet krik! još užas­ niji i očajniji — njegov vodič survao se za nj*m. Sati su mučno prolazili, sa svib strana hulile su u bjegunce smrt i propast. Tu kraj puta ležao je konj, na smrt iznemogao; tamo vd. ; Mi moderni ljudi ne smatramo pi? janstvo zlom i sramotom. Ako danas tko koga ubije u pijan? stvu, nesamo da nije dvostruko kaž? njen, naime zato, što se opio, i zato, što jc ubio, nego je pijanstvo još olakotna okolnost, tc ubilac biva mnogo blaže kažnjen. To traži čo? vjekoljubije, vele moderni. Ali to nije dobro. Jer kad bi se pijanstvo uzimalo kao otegotna okolnost i ubistva u pijanstvu počinjena dvo? struko kažnjavala, bilo bi manje i’bistva, jer bi se ljudi čuvali preko? mjerna pića. Ovako radi tobožnjega čovjekoljublja ima više zla na svi? ctu, a to nije dobro. Nekad je primjer pijana čovjeka bio djeci odvratan, mrzak, jer su ga vidjela samo jedanput u godini dana. No danas, gdje u kući i iz? van nje, na ulici i krčmi vide svaki dan pijane ljude, ne može im pija? most biti odvratnom, pače opijaju se i sama, te dolaze katkad pijana i u školu. Stari su mudro radili, kad su mla? dim ljudima ispod 30 godina zabra? njivali uživanje vina. Vino i druga žestoka pića, koja oni nijesu pozna? vali. još i više utječu štetno na raz? vitak moždana, dočim otimlju čo? vjeku pamet, kad ih previše pije. A poznato jc svakome, da se čovjek razvija do 24. godine, a neki i dalje. Da im dakle djeca budu tijelom i duhom krepki i čili ljudi, oni su im branili piti vino. Današnji roditelji rade baš proti? vno. Oni nesamo da ne brane djeci vina, piva., rakije, ni špirita, već ju pače nutkaju, da piju. Kad im pak djeca zaostanu tjelesno i duševno, pa kad u školi ne napreduju, onda krive učitelja, da ih ne uči. A ne misle jadni, da učitelj uči, ali da djeca ne mogu da shvate i razumi? ju onoga, što ih učitelj uči, jer im je piće otupilo mekane moždane. Ja se upravo čudim, kako ima inače pa? metnih iljudi, koji uzrok lošu na? pretku djece traže svagdje drugdje, samo ne u roditeljskoj kući! Ti Iju? di ne mare ispitivati, čim se dje? ca hrane, što piju i gdje stanuju, kao da to ne djeluje i ne odlučuje ni najmanje na razvoj dječji, već na? prosto krive školu i učitelja, da ne vrše svoje dužnosti. Za djecu je krepka hrana, voda, zdrav stan i čist uzduh, a ne pivo, vino, rakija i spi? rit 1 00000000000000 Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". Страна 3 Strana i Domaće vijesti. i Skupština J. M O. u Travniku. ‘ Dne 15. aprila o. g. priredio je kot. I odbor naše organizacije u Travniku svoju izvanrednu glavnu skupštinu sa dnevnim redom: Rasprava o dosadanjem radu naših poslanika u Ustavo­ tvornoj Skupštini i njihovom sporazumu sa vladom gosp. N. Pašića. Osobito je bilo interesovanje za ovu skupštinu među našim težacima i sei ljacima tako, da su prostorije „Ј. M. 0 “ ! bile prepune, dok se je preko 200 i ljudi Što građana što seljaka moralo vratiti, jer nije bilo mjesta. U 2 sata po podne otvorio je skup: štinu A. ibrahimpašić, pozdravio i zahvalio se skupštinarima na odzivu istaknuvši značaj i zamašaj dnevnoga I reda i zadatak skupštine. Zatim je A. i Dautbegović u oduljem govoru refeI risao o radu Musi. Kluba u Ustavot: vornoj Sktipštini istaknuvši pri tome . težinu političkoga položaja, u kojem se je nalazio naš Poslanički Klub, te glavne motive, koji su doveli do sporazuma sa vladom gosp. N Pašića Govoreći o tačkama sporazuma skupštinari su u jedan glas zaortli: „Živili naši narodni poslanici, koji su znali svojom mudrom poliiikom i taktikom osigurati nam ravnopravnost i egzi­ stenciju, te spasiti državuГ Na pitanje, ' da li odobravaju dosadanji rad i tak­ tiku Musi. Posl. Kluba i njegov spo­ razum sa vladom zaori jednoglasno: „Odobravamo!* i „Živili*. To nije bila jedna obična skupština, nego manifestacija bratstva i jednodušnosti muslimana u starome vezirkome gradu. Travnik, 18. aprila 1921. Dugallć Ubijstvo u Foči. Jučer smo pri? mili ovaj brzojav: Uredništvu »Pra? vde«, Sarajevo. Sinoć u sedam sati na večer od razbojničke ruke ubijen D ž a f c r beg T a 1 m a z iz Potpe? ća. Pošto je ovo drugi slučaj, narod silno ogorčen. Molimo zaštitu. Iz? vješće slijedi. Mjesni odbor. Nesavjesnost kotarskih predstojj nika. Prekjuče smo imali prilike da i vidimo jedan akt, koji predstavlja vr1 hunac činovničke nemarnosti i nesa­ vjesnosti. Na jednom te istom koma­ diću papira potvrđuje jedan kotarski predstojnik, da je drugi kotarski pred­ stojnik isplatio rentu g. Zajimu Šurkoviću, a ovaj drugi poriče to i kaže da mu je isplaćen samo jedan dio, što međutim ne stoji ni jedno ni drugo, pošto je taj Zajim Šurković umro prije : pedeset godina, a renta ie trebala biti I isplaćena njegovom unuku Hilmiji. Mi ■ smo taj akt prepisali i on glasi tačno I ovako: je pričao kao da je među nama naj­ i provaljene utrobe, dalje doli Čovjek i raskrhane lubanje .. Tuda nam je zao­ mlađi i mi izmijenismo ratne us­ stalo mnoštvo obnemogle živine... Sta­ jala je nepomično, samo su nas pra­ pomene. I koliko god smo i mi vi­ tili njeni tužni pogledi... I opet nas je djeli i doživjeli, njega smo slušali ' opkoljavala duboka noć. Rukama i nogama razgrnjivali smo snijeg, da zdušnom radošću. Refrain svih napravimo ognjište, ali kako da se njegovih riječi jesthvalenje razgori vatra, kad je naokolo sve vlažno i smrznuto? Odasvuda jecanje; ljepota rata. Iznosi humor, koji tihi, beskonačni plač. Dalje. Uz slabo blješti čak i u najkritičnijim momen­ svjetlo raspoznasmo seljakinju iz do­ line Morave, koja nas je dovde pratila tima boja; veliki Šekspir svjet­ sa svojim dječakom. Mrtvački blijeda skog pozorišta, umije on da lica, sjedila je naslonjena o jelovo stablo i držala u naručju mrivo malo pravo smiješa i na svjetskoj po­ tijelo. Do glave mu svijetlio je drhtavi plamićak svijeće. „Dijete mi je umrlo, zornici šalu i zbilju. Ulična borba pa ne znam kako da ga sahran m*, govoraše bijedna majka uzdrhtalih bjesni, rezerve prodiru naprijed preko usana. Dah nam se gušio — užas nas IjeSina palih, neki mladi podoficir ska­ spopadao. Studen, glad i bolest uništiše taj bujni život još prije nego ga če iza ćoška — na mrtvaca. Brzo se je zagrlio i cjelivao otac, kojeg je ono cbazre: ,Pardon ... molim za opro- pošlo da traži. Pod jelom, gdje je pre­ minulo, iskopasmo mu grob i u tvrdo štenjel* i dalje juriša. Tako priča drvo urezasmo ime: Ganghoter, dok se vozimo kroz Slobodan Ljubinković iz Morave. 1908 — 1915. tamnu samoću puste, u kojoj siro­ Gologlavi, pogledima punim tuge te pastirske žene sanjaju o uprtim u otvoreni prob, odasmo ne­ sretnom djetetu posljednju počast. Nje­ svojim »crvenim đavolima« gova žalosna sudbina biće nam vječno spletena sa spomenom na mučenički (h u s a r i), k o j i se bore u V o 1 i n iput preko strahovitog Žlijeba. 1 za na­ j i. U Beogradu se otkopčava vagon, ma sretnicima, kojima je Svemogući što dolazi iz Monakova; stoga je za­ dao snage, da podnesemo tolike tegobe i nevolje i život da spasemo, zvuči još ludu n a š krik z a j u ta r n jo m k a- i danas: „Čiča, daj mi hlebal* Kotarski nred n Konjicu. Вхој: 98б0| 11*20. konjic, dne 8. januara '921. g. i! ii mi Šurkovieu □ Bjeleniiću. VaSoj molbi đa Vam kotarski ured a Nevesinja isplati renta za VaAe kmetove obavješću­ jete ве, Oa je kotarski ured a Nevesinju saopćio da se obavijestilo, da Vas nema zavedenog kao aemljovlasnika nego Zajim Štuković iz Konjica, kojem je isplaćeno 2300 K, te ako filo imate, možete od njega potražiti. Nadalje Vam saopćoje kotarski ared a Nevesinja, ako mislite, da Vi imate što dubiti da napravite propisana molba. Kotarski predstojnik: Malanotli, s. r. (Okrugli štampilj Kot. ur. Konjic.) Konsignacije br. 174. I. renta 320 Kr. posl. ta pod br. 9630, 21.Х. 1'20. god. kotarskom nredu Konjic radi isplate. U. renta 2000 K nije isplaćena. (To ispod štampilja, bez potpisa, na­ pisao je kot. predstojnik u Nevesinju). Na ovu odluku tužio se usmeno Hilmija Šurkovič kod predstojnika u Ne­ vesinju, koji ga je uputio opet u Konjic, gdje je predao ponovno molbu za is­ platu rente. To je bilo koncem januara i ođ toga dana nije dobio nikakva riješenja- Namjeravani napad odmetnika u Hercegovini. Beograd, 19. aprila. Ova­ mo je stigla vijest, da su odmetnici namjeravali, da zarobe šefa cjelokupne žandarmerije generala Dimitrijevića i i načelnika odjelenja javne bezbjednosti ministarstva unutrašnih djela Žiku Lazića. Škandal je osujećen u posljed­ njem momentu. Ovi vrhovni šefovi javne bezbjednosti htjeli su se iz Cr­ ne Gore povratiti automobilom preko Hercegovine, ali je u zadnji čas gene­ ral Milanović na Cetinju saznao za naum dobro organizovane odmetničke bande, protiv koje je izaslana vojska. Odmetnici, oko 60 njih, zapaženi su, ali im je uspjelo, da se izmaknu u hercegovačkim krševima. Tek kada je cijeli put zaposjednut, mogli su gene­ ral Dimitrijević i načelnik Lazić nasta­ viti put. Uzoran primjer bratske sloge! Akademska omladina pravoslavnih i muslimana u Janji, održala je za? bavu 16. ov. mj. u korist društava »Prosvjete« i »Gajreta«. Bratska slo? ga, koja je preča od svega u ovome je mjestu izvanredna, jer ni prije га? ta pa ni poslije nije narušena ni u kom pogledu. Osobitu pažnju za što bolji uspjeh zabave pokazala je mje? Ina učiteljica, te joj srdačno zahva? Ijujemo na sudjelovanju. - Građa? nin. Važno za porodice, koje imaju koga u Americi. Ministarstvo prav? de saopštava: Skreće se pažnja po? rodicama, čiji se članovi nalaze na radu u Americi, da trebaju odmah, čim saznaju o kakvom njihovom stradanju, izvijestiti naš konzulat fom ili za vagdnom ža objedovanje. Nigdje nikakve gostione da radi, a vagon za objedovanje očekuje nas istom popodne u dva sata u Nišu. To moraju putnici balkanskog voza sebi zabilje­ žiti. Kraj pitomih propianaka vodi kolosjek k Jagodini. Gizdava džamija sa maurskim vratima i vitkim mina­ retom interesuje nas danas ma­ nje nego li mala kolibica na stanici, u kojoj jedan njemački soldat toči vruća čaja. Ja sam se već ranije osnažio. A Ganghoter, bogat isku­ stvima, skuhao je čaj u kupeu, ispakovao jedno pilence iz kovčega za jelo, koji mu je srcu privila njegova brižljiva gospođa, te je mene i Saltena pozvao k sebi na doručak. Ganghoferov doručak bijaše sigurno speci­ jalitet prvog balkanskog voza. Ali gle! upravo se prikopčala vagon za o bjedovanje. J uriš! Hirsch. �Strana 4 Страна ii Americi ili ovdašnji nadležni sud. kako ne bi izdubili pravo oštete ko? je ističe poslije godinu dana. Olovo s džamija. Na pitanje dru Spalio povodom skinutog olova sa nekih džamija odgovorio je imnL star vojni i mornarice ovako: »Po prednjem pitanju čast mi je podneti sledeći odgovor: Po navodima iznetim u pitanju olova o kome jc reč. treba pored vojnih slagališta u Sarajevu, da se nalazi smešteno i u s'.agahštima gar> nizona u Sisku, Slavonskom Brodu i Vinkovcima. Povodom toga tražio sam aktom mojim od 16. juna tek. god. IGBr. 2229 od Komandanta L. 2. i 4. Armijske Oblasti, da mi pod^ nesu detaljan izveštaj o tome, koje se količine tog olova nalaze u nji? nim slagalištima. Od Komandanta 1. Armijske Ob­ lasti dobio sam izveštaj od 13. jula tek. god. IBr. 2316, da u vojnim sla? balistima na područnoj mu teritori? ji nema, a nije ni bilo tog olova. Od Komandanta 4. Armijske Ob* lasti dobio sam izveštaj od 18. ju? la tek. god. IBr. 1620 da u slagalištu ma na područnoj mu teritoriji, tako? đe nije donošeno to olovo. Od Komandanta 2. Armijske Ob? lasti dobio sam izveštaj od 26. ma? i ja tek . god. IBr. 474, a po prostavci \ akufsko Mearifsko Saborskog Od? | bora od 8. aprila tek. god. Br. 4987. i podnetoj Zemaljskoj \4adi za Bo? snu i Hercegovinu, da sc u Armij? skom Inžinjcrskom slagalištu u Sa? rajevu. nalazi olova, skinuta sa dža? mija 17529 kgr. sa mišljenjem da is? to ne bi trebalo vratiti sopstveniku, Vakufsko Mearifskom Saborskom Odboru u Sarajevu, već bi ga tre? balo, kao neophodno potrebno voj? sci, staviti na raspoloženje Artilje? • rijsko?theničkom Odelenju Ministar? | stva Vojnog i Mornarice. Obrativši se pitanjem Artiljerija i sko Tehničkom Odeljenju. dobio | sam izveštaj od 9. novembra tek. g. ASBr. 4731 da je olovo upravi Pi? rotehnike u Kragujevcu neophodno potrebno, i da ga prema tome tre? ba bezus’ovno zadržati za vojne ce? Iji1 pored napred navedene vojne potrebe naredio sam pod IBr. 9001 Komandantu 2. .Armijske Oblasti, i da traženo olovo vrati sonstveniku I Vakufsko? Mearifskom Saborskim Odboru ii Sarajevo«. Ministar Vojni i Mornarice. j Počasni ađutant Nj. Vel. Kralja, Deneral, (potpis ne? čitljiv). Uredba o stanovima i zakupima zgrada. 12. o. mj. objavljena je u? redba o stanovima i zakupima zgra? da uopšte na teritoriji stare j kraljevine Srbije i Crne Gore. Po ovoj uredbi 30. aprila ove godine prestaju važiti na pome? nutoj teritoriji svi ugovori u zaku? pu zgrada i drugih prostorija, ako to zahtijeva koja ugovorna strana, j Od 1. maja ove godine mogu se ti I ugovori po propisima ove uredbe i produžiti do 30. aprila 1922. godine, j Iseljavanje zakupaca, podzakupaca i samaca smije sc vršiti smo u slu? I čajevima predviđenim u uredbi, t. j. , ako je sopstveniku stan neodložno | potreban za lično stanovanje; ako i zakupac ne plati kiriju za dva mje? | seca, ako namjerno kvari stan; ako i u stanu provodi nemoralan život i | za slučaj zidanja nove zgrade. Rck? i vizicija stanova ograničuje se za slu? I čajeve, da su lica bez stana žitelji dotične onćinc od prije 12. jula 1914. godine; da se radi o zakupcu, koji se morao iseliti po ustanovama te , $ у Broj ^81 B?' „ПРАВдА* — „PRAVDA* uredbe ili o državnom činovniku i i ha^ović iz Trebinja 580 K, Aćim Ki? ać iz Bileće 464 K. Mato Pervan iz I državnom službeniku uopšte. Lijevna Bosna 348 K, Jozo Čirko iz Veličina kirijc ne smije preći naj? Duvna Bosna 348 K, Sabit Busula? višu stopu, koja sc dobije, kad sc osnovna zakupnina (kirija, koja sc džić iz Trebinja 348 K, Ali Mehmed Beogradski hs: Balkana donesi : iz Erzerumu, l'urska 348 K, Nazuf plaćala 1. jula 1914.) pomnoži sa Krupna interpelacija šehoviu iz Bileće 232 K, Omer Vb brojem 3. Ako zakupac plača preko Iz Pižonovog Ј a t a-J 1200 dinara neposrednog poreza, os? ј logorac z Gacka, kuhar M. Dervo? Narodni poslanik K. Risto Dokić novna zakupnina množi ćc se sa bro? ! za 232 K, Husoin Ovčina iz Bileće jem 5. Kod drugih zakupa, gdje ob? 232 K, Rašid Tanović iz Gacka 232 lisao jc ministra trgovine i industrije oi« jekt ugovora nijesu prostorije za ! K, Hainza Jaganjac iz Bileće 232 K, Mehmcda Spaha zbog 1ока, ''to sc n.’ auto­ stanovanje, prepušta se sloboda za? i Sulejman Nurković iz Nevesinja mobilu Ministarstva Trgovine voze ” sl> kupne cijene u to :ko, da цуа ne ; 232 K, S. J. Donald trgovac iz Glib manski poslanici, Poreci drugih sitn 1 ? ta­ nja • jer je krupna pitanja naša dižava smije preći najvišu zakupnu cijenu, I caga 232 K, Vinko Kraina iz Duvna ovo je pitanje zaista važno. koja sc dobija množenjem osnovne ! Bosna 232 K, Ivan Pavić iz Lijevna prebrodila. Bosna 232 K, Ivan Kozlića iz Sinja zakupnine sa brojem 8. Za mjesta Preporučuje se k Ristu Đokiću da vtv? na u unutrašnjosti Srbije i One Gore ; Dalmacija 232 K. Petar Pervan iz g. Pižona da ude п Vladu pa* će se i z?'ngranica između najviše i najniže i Sinja Dalmacija 232 K, Andrija Br? Ijoradnički poslanici voziti na aut i ” ’ ilu ako sc g. Pizon kao ministar, po svom cijene kreće sc kod okružnih varo? I čić iz Sinja, Dalmacija 232 K, As m ši između 3 i 5, kod manjih varoši t Abidin iz Selanika. Balkan 116 K, starom obćaju ne bi libio epanka i g i .a 3 i 4. a u selima 3 i 3.5, uzmiljući pri Jure čović iz Sinja, Dalmacija 116 K, *) »Pižonom« zovu g. Jovanovića, ' .i'— tome za osnovnu stopu zakupninu Jusuf Dizdar 7.358.50 K, Hasan Diz? od I. jula 1914. Izuzetno, ako su j dar 7.358.50 K, Omer Prcmilovac ga od zemlj^'-idničkih v:đa. sopstvenici invalidi, udovice ili ma* ' 7.679.25 K, Hammo Pašić 2.207.55 K, ♦<♦♦♦♦♦♦♦♦♦•♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦#>*♦♦ 1 ljetna djeca poginulih u ratu, kao ! Džafer Hasić 1.471.70 K, Meho Še? PAPIRNICA i drug: koji su ekonomski slabi ta? : rak 1.471.70 K, Omer Kurtović 2 kc. da jc prihod od zakupa njihov ; 1.471.70 K, Emin Dizdar 1.471.70 K, Ф HAM Dl JE KOPCIMA Ј .Meho ćerimagie 1.471.70 K, Smail glavni izvor izdržavanja, stavljeno je u vlat mjenih odbora, da kod j Srd/ak 1.471.70 K, Hasan Delić X preporučuje svoje bogato sto variš-. , * zakupa stanova dozvole množiti os? i 736.05 K, Ibro Burek 736.05 K, Halil ? svih vrsta papira, kancalarijskog novnu zakupninu sa brojem 5. Na | Festić 736.05 K. Hasan Hanić 1.471.70 ♦ školskog pribora. — Naručbe > Ф obavljaju brzo i točno t ovu povišicu ne mogu imat prava i Alija Marić 736,05 K, Halil Zii ć фд đJ 736.05 K, Ali ja Prcmilovac- 736.05 K, Cijene umjerene. » sopstvenici vlažnih i nehigijenskih Mujo Seliman 736.05 K, Halil Riz? {Sarajevo, Štrostnajerc-va ul. Tel. stanova. * Ф Rješavanje soorova prema ovoj i vanović 735.95 K. Svega 138.228 K. Potpisani odbor najljepše se zah? uredbi pripada mjesnim odborima, i koji sc u tu svrhu imaju osnovati. • valjujc gornjoj našoj braći, коЧ na? Gdboi ima donijeti riješenje najda? j Še društvo i ak daleko od svoje domovine, prck< oceana iz л\теп? lje za 20 dana po primitku predstav? kc. odnosno tužbe. Protiv odnosnog I ke. potpemogoše materijalno sa riješen ja može se podnijeti žalba | gornjun prilozima i s time omogući? na ministra za socijalnu politiku. i še našem društvu, da edmah otpoč? ne djelovati. U Stocu, 19. februara i (naučnika) za moju radnju, 13— u?Dobrovoljni prilozi poslati musi, 1921. Za odbor: prcds’cdnik: Šaćir ; dina starog, pismenog, kroz, o g ie društvu »Dobrotvor« u Stocu iz A? 1 Grebiđela, tajnik: Halil Šarić. uz jamstvo. Dajem potpunu obskr merike. Muslimansko potpomagaju? b će društvo u Los?Angelcsu dalo je i 192 Adresa: K 29.433, 'Mehmed Dervoz Contrac* tor Ćhicagio K 1L60T . Mehmed ! М. Alibeg Kutenović, u Zrinskog uh 11. (Ćumurija) Premilovac, upravitelj radnje Mehe 1 trg. mješ. robom, Travnik Dervoza u Chicagu K 5.800. , Ibra? i '5 $ him Mulać ahčija Mehe Dervoza ; 5.800 K, \\ . F. Cummings Inginier iz ј Chicaga 5.800 K. Sulejman Karaica iz Stoca 2.900 K, Derviš Ćefo i Mu* Muradif Karah^sanović stafa Bošković 2.900 K, .lozo Zeljko broker, U. S. Inw. Securti Co, iz Đu? vna '2.320 k, Šaćir Poturović iz Sto* । Muslimansko društvo „DOBROTVOR" u Stocu ca 2.320 K. Muhan Sabić kočijaš M. j Dervoza 2.320 K, Pašo Ćcrimagić iz i Trebinja 1.16i‘ K. Vcjsil Gabela iz i Stoca 1.740 K, Osman Ćatović iz i Trebinja 1.160 K. Omer Šuko iz Sto? i K<«d ovog društva potreban je jedan namještenik, koji Hi ca 1.160 K, Harna Amautović nad? i imao da vrsi ova zvanja i to: Hednik radnje M. Dervoza 1.160 K, i 1. vaiz i miideris u potrebno vrijeme; Edward Gauger trgovac iz Milwau? ; 2. poslovođa kod ovoga društva; kee. \\ is 1.160 K. Nazif Kapičić iz i 3. poslovođa kod vak. mearir. povjerenstva; Bileće 1 160 K, Avdo Bajgorić iz i Dabrice (Stolac) 1.160 K. Mahmut j 4. mualim. Hairlić iz Stoca 1.160 K, Jusuk Jaga* j Beriva su za ovo zvanje 30.000 K godišnje i stan u naravi. njac :z Bileće ahčija M. Dervoza ■ Molitelji imaju svoje molbe vlastoručno pisane в dokumen­ 1.160 K. Mustafa z\vdić iz Bileće j 580 K. George R. Kurt iz Ghicaga ‘ tima poslati ovom, društvu do 5. maja 1921. Sekretar M. Dervoza 1.008 K, ' 19з Odbor. Wilhein R. Kurt iz Ghicaga 111. taj? . nik M. Dervoza 580 K, Jusuf He? b:b iz Gacka 580 K, Alija Tanović i iz Gacka 580 K, Džano Tanović iz ! Gacka 580 K, Bešir Pašić iz (^acka i Čast nam je obavijestiti naše post, mušterije, da smo ;г 580 K, Zajko Hasanbegović :z (Sa? ' ck 580 K. Mustafa Sarić iz Gacka | dali generalno zastupstvo naših mineralnih voda: brijač u Chicagu 580 K, Hasan Ra? ‘ mić iz Trebinja 580 K, Omer Resu? ; lović iz Trebinja 580 K, Mehmed Ja? ; ganjac iz Bileće 589 K. Mehmed j Bajgorić iz Dabricc (Stolac) 580 K, za Bosnu i Hercegovinu Bajro Basic iz Gacka 580 K, Meh? med Krpo iz Stoca 580 K, Nuri Đže? ladm iz Dardanela, 'Furska 580 K, ' Arif Šarić iz Gacka 580 K, Toma kome se imaju sve natučbe upravljati. Magić iz Lijevna 580 K. Šimun Ba? I zo jz Sinja Dalmacija 580 K, Dcr? i Državno lječilište vis Ćefo iz Lijevna 580 K. Salko I Pervan iz Bileće 580 K. Humza Ma* Treleljak. Tražim šegrta Мв zaboravite zabilježiti! fotografski atetier » Oglašujte u.,Pravili" Natječaj. Objava! „ТетрвГ, ,,Styria” i „Donutr g. Šimi Vokiću u Prijedora Ronaška Slatina. ju"’'’: trr oa i свтаа ма za aasnu i Hercegovini [đ.a.) и aarajeim Dionička glavnica K. 10,000.000 — Rodružqice u 0os. Brodu i 0os. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuć« račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. —- Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuj« i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnlc«. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva »HERCEG-BOSNA*. Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurhan telefon: Zli Odgovorni urednik: fbrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9f0eb9915fbd10a25d4c57c2c00f1224.pdf e65e42dfd4ba2dd1723602deac7219c5 PDF Text Text Pojedini broj K. 2 — Izlazi subotom, utorkom 1 četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor Pretplata: godišnje K 180.—, ва pola godine K 90.— (u Sarajevu): za naša državu godišnje K 200.— : za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun pošt. štedionice Ш9. Broj 44 (282) Sarajevo, subota 23. aprila 1921. (15. Šaban 1339.) Govor nar. posl. Fehima Kurbegovića DRŽAN U SJEDNICI USTAVOTVORNE SKUPŠTINE OD 18. AP= RILA POVODOM GENERALNE RASPRAVE O USTAVU. (Po stenografskim bilješkama). Gospodo poslanici, da uzmognem ista, već iza aneksije Bosne i Her* razjasniti: kako je Jugoslavenski cegovine, kada je Bosna i Hercego* Muslimanski Klub došao do današ* vina dobila svoj zemaljski statut, i njeg političkog pravca, da sastavi sa kada je dobila svoj zemaljski sabor, sadašnjom vladom većinu, moram Austro*Ugarska monarhija našla je da bacim nekoliko pogleda na skori načina i sredstava, da zavadi jedno* i ist orijaki razvitak Bosne i Hercego* krvnu braću. Prvo od tih sredstava I vine i tadašnjih političkih prilika, a bilo je jezično pitanje i pitanje pi* ; onda u drugom redu na sam postao srna. Nastao je spor: da li će se je* [ nak naše nove države. U savezu zik u Bosni i Hercegovini zvati srp* • s tim moram se osvrnuti i na samo ski ili hrvatski, a drugo, da li će pi* ■ unutrašnje uređenje naše države, smo biti ćirilica ili latinica i da li j kako mi to zamišljamo. će ta pisma biti jednakopravna. Na ј Gospodo, kada je Austrougarska taj način htjela je da zavadi braću monarhija htjela da okupira Bosnu Hrvate katoličke vjere sa braćom i Hercegovinu, muslimani kao ogra* Srbima pravoslavne vjere. Kao dru* ) nak našeg jedinstvenog naroda Sr* go sredstvo, da i nas muslimane u ' ba. Hrvata i Slovenaca ljubeći svoju tu borbu umetne, upotrijebila je ag* I domovinu nisu htjeli da jednoj tu* rarno pitanje. Nije joj ležalo iskre* | đinskoj vlasti prepuste da tu domo* no na srcu naše agrarno pitanje i nje* I vinu okupira, zauzme bez krvi, da govo riješenje, nego je to bilo samo i zavlada njome bez otpora. Ta 1јш sredstvo za razdvajanje braće. I za* bav se je očitovala i u otporu, vođe* ista prvi dani bosanskog saborova* nom kroz dvije godine dana i oku* nja urodili su željenim uspjehom, paciju je platila vrlo skupo. Oku* koji je htjela Austro* Ugarska mo* piravši Bosnu i Hercegovinu Austro* narhija postići: braća su se zavadila Ugarska monarhija nastojala je da radi jezičnog pitanja, radi pitanja nas u našim građanskim i političkim ćirilice i latinice i radi agrarnog pi* pravima što više stegne i skuči, te tanja. da* ima što više ingerencije na naše Austrija je gledala da pogoduje odnose. Ona je htjela da od Bosne s jedne strane jednima, a sa druge i Hercegovine stvori jednu svoju ko* strane drugima. I tako je ta borba loniju. Nakon, nekoliko godina, mi za jezično pitanje kao i borba za ag* muslimani i naša braća pravoslavne rarno pitnje trajala sve do 1914. go* vjere uvidjeli smo da je potrebno dine, do svjetskoga rata. 1 zaista mo* pokrenuti jednu jaču akciju, koja ram iskreno da priznam, da smo. je docnije išla za tim, da se što više 1914. godine u svjetski rat mi braća : opre ovim nastojanjima Austro*U* ušli zavađeni; to 5с jedan fakat koji garske monarhic. Došlo je do na* sc mora priznati. Austriji je to us* šc zajedničke borbe, u kojoj su se pjelo i već prvi dani svjetskoga ra* naša braća pravoslavne vjere borila ta to dokazuju. Svi događaji koji za crkvenu autonomiju, a mi musi i* su se do tada zbili govore i doka* mani poveli smo tu borbu za vjer* zuju, da smo ušli u rat kao zavađena skoprosvjetnu autonomiju. braća. Nije krivnja na nama sami* Borba naše pravoslavne braće i na* mirna bila, nego na Austriji, kojoj ša borba, moram da istaknem, nije je uspjelo da nas zavadi. U tome imala za cilj da postigne samo crk* svjetskom ratu bijede i nevolje, glad, venu autonomiju, a naša da postig* muke i natnje našeg naroda bacile ne vjersko/prosvjetnu autonomiju, su ga na misao, da zaboravi na svoje nego da se pod vidom tih autono* međusobne mržnje, da se opet izmi* mija i očuvanja nacionalnosti naše ?i i da traži načina za svoj opstanak. uže domovine postigne što više sa* I zaista nevolje koje smo mi pre* mostalnosti u narodnom razvitku. trpjeli gladu jući u tom ratu, koje smo Ta je borba bila žestoka, no mi smo pretrpjeli na‘frontama, dovele su do se pored svih progona držali rame toga, da smo mi svi u duši vikali: uz rame i ona je okončana sa veli* Ovaj svjetski rat treba da se već Ičim uspjehom. Mi smo dobili što svrši, pa kud puklo da puklo. Svi su smo htjeli. Braća pravoslavna došli željeli svršetak rata, svi su željeli i su tom borbom do crkvene auto* propast Austrije. Ko je bio očevidac nomije, a mi muslimani do svoje i koje zalazio u naše mase za vri* vjersko*prosvjetnc autonomije. Na* jeme rata, taj se o tome mogao rako ravno, da austrougarskoj vlasti nije uvjeriti. I zaista kad je došlo do ka* pogodovalo ovo naše bratsko i slo* tastrofe 1918. godine, kad sc Austro* žno istupanje, i ona je nastojala svi* Ugarska monarhija raspala i kad je ma sredstvima da nas u tome spri* nad krajevima gdje naš narod obi* je i i da nas razdvoji. Nastojala je tava »Narodno Vijeće« iz Zagreba pod svaku cijenu da jednokrvnu proklamovalo naše narodno ujedi* braću zavadi, kako bi što lakše za* njenje, onda smo i mi muslimani vladala i održala svoju vlast. I za* kao vaša braća po krvi dočekali ovo Godina Hi. oslobođenje u najvećem zanosu jer [ ga naroda, a to je nama muslima* smo očekivali da ćemo u našoj za* i nima, kao ogranku našeg jedmstve* jedničkoj državi uživati sva građan* I nog naroda Srba, Hrvata i Slovena* ska prava т sve političke sloboštine. ca obezbijediti dalji opstanak? Bez* Ali, na žalost, prijašnji jaz i razdor, uvjetno treba. (Jedan glas: Ne* koji je Austrija u pojedince uštrca* ka rade!) Hoće da rade, ali Im se la, mržnja koju je ona medu braćom ne da. Ja kažem, da kad rješavamo proizvela nije mogla opet posve da agrarno pitanje, ne smije da vlada iščezne, nego su počeli pojedinci od* princip kao što se mnogo puta is* mah iza prevrata da se služe starim taklo. princip davanja milostinje o* sredstvima ne bi li svoju braću, svo* nima, koji su spali na prosjački štap, ju jednakopravnu braću muslimane, nego treba da se onima, kojima je u njihovim političkim pravima za* onemogućen opstanak dadu uvjeti, postavili, ne bi li im onemogućili da da »se mogu privredno razvijati. To sc povoljno razviju u svojoj narod* je i interes državni. Oni demagozi noj nacionalnoj državi. koji su za dvije godine operirah sa I zaista, kao što sam 1 pnje u na* agrarnim pitanjem stvorili su kod čelnoj debati u Ustavotvornom Od* nas osim razrješenja kmetskih od* boru istakao, mi smo se u tom brat* nosa i još drugo pitanje, koje nije postojalo u Bosni i Hercegovini, to stvu za ove dvije godine dana u mnogočem 'razočarali. Imali smo i i oni sami priznaju, a to je pitanje razloga! Nije se postupalo naprama beglučko (Risto Đokić: Vi ste to nama svima bratski i sasvim ravno* htjeli za vrijeme Švabe). To nije is* pravno, nismo bili zaštićeni pred za* tina! Mi nemamo ništa protiv toga, koaioin. I zaista u tom svome ražo* da se po jednom principu riješi pi* čaranju mi smo imali prava da svo* tanje svih veleposjeda u državi, da ju braću ružimo, imali smo prava se licima koja nemaju dostatne zem* da im licem u lice kžemo: ne po* lje dade onoliko, koliko je potrebno stupate s nama bratski i ne držite za njihovu zemljoradnju, ali smo se one: brat je mio ma koje vjere gospodo, protiv ovih demagoških bio, ne izvršujete sadržinu njenu, uredaba, koje kažu muslimanu tre* nego ona ostaje samo puka fraza. ba oduzeti i zadnji pedalj zemlje Najviše s čime se počelo da operi* da se dade drugome, koji ima po ra je agrarno pitanje i zaista, kad 200 do 300 dunuma (Jedan glas: bi se agr. pitanje rješavalo po prin* Nc treba mu kad ne radi. Šta će ciphna pravičnosti, kad bi se ono zemlja onome; koji ne radi). Hoće rješavalo s obzirom na socijalne i on da radi, ali vi, gospodine, hoćete ekonomske odnose, onda mi ne bi da njemu, na makar bio musliman imali protiv toga ništa, i od nas ni* težak oduzmetc, jer idete za fm da ko, pa ni onaj najveći veleposjednik se on ekonomski posve uništi. ne želi da taj odnos i dalje traje. U Ja ću vam, gospodo, samo da spo* jednoj dentokratski uređenoj državi, menem jedan primjer. U Bosanskom u jednoj državi gdje treba da drža* Novom nalazi se težačka obitelj A* va nastoji da svi građani uživaju jed* 1 lagića. To je čisto težačka obitelj, nake uvjete za opstanak, to pitanje i koja nema kmeta i u kojoj ima, ne smije da se rješava preko klipa, I mislim, oko 18 malodobne djece. O* ne smije da se prelomi bez obzira i ni su imali svoj privatni posjed na hoće li se s jedne strane stvoriti bo* I granici Bosne i Hrvatske, na otoci* gataši a s druge strane proleterci. I ma rijeke Une, i njihovi su očevi Jer nije, gospodo, sporedno ako u ; obično sami obrađivali svoju zemlju, našoj državi, od naše braće imade* I pa ušljed toga ta zemlja nije spa* te nakon dvogodišnjeg oslobođenja i dala ni pod koju agrarnu uredbu. A stotinu hiljada bijednika, nevoljni* do čega je došla demagogijom na* ka i prosjaka. Mi smo za dvije go* ših usurpatora? Ona ide za depose* dine ovo isto zastupali. No kad smo diranjem muslimana i to bilo teža* govorili: »ne postupa se bratski, ovo ka maloposjednika, bilo veleposjed* se pitanje neće da riješi po princi* nika pa dolazi i do toga, da se ovoj pu pravičnosti«, onda su nam na ove malodobnoj djeci koja su nedora* naše iskrene i bratske prigovore, na sla da tu zemlju mogu da obradu* ovu legalnu borbu prigovarali da I ju, da im se ta zemlja oduzima. A smo mi anti*državni e emenat. Ne, ; kome se ona daje, gospodo? Ne gospodo, to je podvala, to je neisti* I daje se onim težacima iz Dvora (is* ni ta tvrdnja, to je samo nastojanje i prijeka) koji su ju do sada obra* onih koji hoće da demagoškim đivali, nego se otima na nepošten sredstvima ispadnu na površinu, bez način i daje seljacima u Bosni, koji obzira na to, kako će se naš eko* nikada ni motiku u nju nisu zako* nomsko socijalni razvitak postignuti. pali (Stjepan B a r i ć: A ko je to Htjeli su u mržnji naprama nama da radio?) To su radili demagozi, koje nas deposediraju bez obzira na sta* je vlast podupirala i štitila. I ova Itž. Vikali su: je li musliman, on je djeca danas skapavaju od bijede, a oni koji nisu imali nikakva prava ni spahija i beg. Danas među nama niko, ko misli po kakvom principu na tu zemlju, do* da .podržava i nadalje kmetske od* laže u posjed njihovog zemljišta. nose ali razrješenjem kmetskih od* Naravno da ovakva politika, koja nosa treba da znate, da veliki dio ide za tim da se muslimani depose* našega naroda dolazi u bijedan po* diraju i da im se i na drugim polji* ložaj. Da li treba tome dijelu naše* ma onemogući oostanak nije mogla Muslimanska trgsvačlia i cbrtničha banha za Bosnu i HercEgavinu (ti. d.) u багајвии Dionička glavnica K. 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i £os. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloSke na knjižice i tekuć* račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA“. tatlaFija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Ш �uroditi ničim drugim nego našim I stupali taj svoj autonomistički pro­ opštim ofcporom i našom zajed* | gram ?“ Kako rekoh, naša država je postala nićkom borbom. Vama je to, go* spodo, Čudno. Vi se u čudu pitate, jedinstvena a ne složena država. Po­ kako dolazi do toga, da se zajednica stoji jedan suverenitet i jedna vrhov­ ki udružuju svi muslimani: i velcpo* na vlast Sad d laži pitanje kako će sjednici i trgovci i zanatlije i zem* se to urediti: ili će se urediti po ši­ Ijoradnici (Risto Đokić: Jer propada rokim samoupravama, ili po autono­ Islam!) To nije istina. Udružuju se mističkom provinciialnom principu ili zato, da se spase od sistematskog po posve centralističkom. Mi smo za­ uništavanja. Budite uvjereni, da je stupali a i danas zastupamo stajalište, naša borba bila ssvim legalna, i ako da bi najpodesnije bilo da naša drža­ su vlasti tolerirale ovakav odnos i va bude uređena po samoupravama, ovakve uzurpacije, onda one nisu po provincijalnim samoupravama pre­ čuvale i poštivale zakon i red. Mi ma istorijskim granican a. Zašto? Ne smo se ovako reorganizovali za od* zato, da mi to pravo izvađamo de branu svojih građanskih prava i svo* iure proprio (Risto Đokić: Ko je po­ jc privatne svojine, organizovali se pio?) Ti uvijek piieš dok tako govo­ na odbranu našeg opstanka i zajed* riš. (Smijeh u sali.) Gospodo, ne zato n.čki stupili u borbu. Prije se jc go* da mi tražimo to uređenje provincialvorilo da mi idemo protivu države. no po nekakvim vlastitim državnim Ne, gospodo, ne idemo mi protivu provindaln m pravima, nego tražimo države, mi hoćemo ovu državu da da se ta kompetenciia prenese, dele­ održimo, mi hoćemo ovu državu da gira od našega jedinstvenoga držav­ učvrstimo i mi hoćemo ovu državu noga prava, dakle: da se to pravo da očuvamo. (Živo odobravanje na vrši de iure delegato. Zašto? Čisto iz desnici sa pljeskaniem). Ali vi treba stvarn h razloga. Vi znate da smo se da nam to omogućite. Kako? Jedno* mi razvijali i živjeli pod raznim okol­ stavno. Treba ukloniti otimačine, nostima, da nam život nije jedinstven, poštivati zakone, osigurati nam op* da nam običaji nisu jedinstveni, da stanak i zajamčiti jednakost pred imademo druga zakonodavstva i dru­ zakonom. Ovoga do sada nije bilo. ge navike, da smo živjeli pod raznim Da uzmognem razjasniti u savezu državama Međutim da se to na jedan­ sa ovim naše stanovište u pogledu put izjednači i na jedanput preko državnog uređenja, moram neke štapa prelomi, mislim da ne bi bilo poglede da bacim na postanak naše pamelno i ne bi se postiglo ono za države. Gospodo, propašću Austro* čim se ide. Ugarske monarhije Narodno Vijeće smo ovo tražili mislili smo i u Zagrebu organizovalo je vrhovnu naKad to, da se može postići što jača i državnu vlast i zastupalo sve d:je* bolja uprava na ovaj način ako ima­ k>ve u našem narodu koji je ostao demo veće i jače provincijalne jedi­ na teritoriji Austrijske monarhije, nice, jer je time opstanak i razvitak a koji danas živi u jedinstvenoj kra* provincijalnih jedinica osiguraniji. Ali Ijevini Srba, Hrvata i Slovenaca. To nismo traž li to ni sa kakvim tenden­ Narodno Vijeće bilo je suvereno, jer političkim, pa ni sa onim ten­ je imalo svu vlast koja je bila po* cijama dencijama koje ie istakao g. Vojislav trebna za njegov suverenitet. To je potrajalo do 1. decembra 1918. god. Marinković prigodom generalne debate Zatim dolazi do Adrese Narodnoga o Ustavu. On je rekao: mi nemamo Vijeća, a s druge srtane do odgovo* ništa protiv toga da te samouprave, ra Regenta, i tim danom prestaje ta kompetencija samoprava bude što bitisanje suvereniteta Narodnoga šira, mi nemamo ništa protiv toga da Vreća, jer se kraljevina Srbija spa? teritorija tih samoupravnih jedinica ja sa ostalim dijelovima, koji su bili bude veća ali pod tim uslovom, da to pod Austrougarskom monarhijom nema nikakvih političkih tendencija i i dolazi se do Kraljevstva Srba, Нг* spomenuo je: Srbi kad su se osloba­ vata i Slovenaca, dolazi se do jedim đali od turske vlasti trebali su jedan stvene države, do jednog jedinstve* mali komadić autonomiie, da kasnije nog državnog prava. Tim danom mogu steći svoju samostalnost. Gospo­ prestaju svi državni individualiteti, do, ono što je vrijedilo za Srbiju pre­ prestaju sva državna prava a nasta* ma Turskoj, to ne vrijedi za našu je jedno državno pravo, državno državu, jer je na našoj državnoj teri­ pravo kraljevstva Srba, Hrvata i toriji nastanjen sa 90°'o jedinstven Slovenaca. (Risto Đokić: I Jugo* narod Srba, Hrvata i Slovenaca Ja tatara). Najveći Jugotatar sve vi, ko* ne znam ko bi od ovog naš g jedin­ ji svojim dahilukom sirotnim musli* stvenog naroda, koja jedinca, koji dio, manima otimate zaradu! Breza! — koje bi pleme imalo razloga da se Tim danom, kako rekoh, postalo je odvoji i da ide kuda van? To ne jedno državno pravo, tim danom je može, to ne smije da bude i ni jedno odTčsno da naša država bude nas* pleme nema u tom nikakvog interesa. Pitate, kako onda dolazi do toga, 1 jedna monarhija nod dinastijom Karađorđevića. (Čuje se: Živela!) da vi sad od jedanput usvajate staja­ lište vladi e većine, propovijedate i Međutim već prije toga dana mi muslimani za to smo se bili odlučili. i zagovarate stanovište većine ustav­ Ovo ie t;m danom postalo definitiv* nog odbora? Ja ću i to da objasnim, no. Provizorium ie ostao samo u budite strpljivi, vrlo lagano. Sporazu­ pitanjima unutrašnjeg državnog u* mom nam je zagarantovano skoro u ređenia, na je ostavljeno da uredi svim tačkama našega programa nje­ ređenja, pa je ostavheno da ga uredi govo izvršenje, ako ne poipunoaono u ^norazumu sa krunom. d.elomično/jer to izlazi iz same na avi Vi ćet-, gospođo, stavti pitanje: „Kad vi zastupate ovo stanovište, kad zastupa e jedno državno pravo, kako možete biti autonomiste i kako ste za­ Број 282 Broi „PRAVDA" — „ПРАВДА* Strana 2 Страна sporazuma i jer su i drugi od mnogo čega svoga odstup’li, n. pr. u agrar­ nom pitanju i mnogim ustavnim prin­ cipima (SvrŠiće se.) Uredništvu su stigli dalje ovi brzo­ javi: Uredništvo »Pravde«, Sarajevo. G. Vakuf, 21. aprila 1921. Ncogra* ničeno povjerenje dajemo vodstvu naše organizacije, te odobravamo .sporazum naših poslanika s vladom gosp. Pašića. Odbor J. M. O. Radnom odboru J. M. O., Šaraje* vo. Vlascnica, 26, aprila 1921. Ko* tarski odbor izrazu je potpuno po* vjerenje vodstvu naše organizacije i odobrava sporazum našeg posla* ničkog kluba sa v’adom g. Pašića. Predsjednik: Kadić. ♦ Tuzi a, 18. aprila 1921. Držeći se one „šutnja je priznanje" nijesmo smatrali nužnim, da o spora­ zumu našeg poslaničkog kluba sa vladom g. Nikole Pašića ma šta piše­ mo kroz javnost, a najmanje da im i ovaj put dajemo povjerenje. Nu „pre­ velika briga« nekih bstova za naš opstanak nagnala je naše vodstvo, da to zatraže, pa da se i ovaj’ put đokumentuje, da muslimani ovih zemalja čvrsto stoje uz svoje vođe, kojima su na skorim izborima bez ičije sile po­ vjerili svoju sudbinu. I odazivajući se apelu objelodanjenom u »Pravdi« od 12. aprila 1921. broj 277 šaljemo ovo izvješće: Dne 28. marta 1921. u ponedeljak održan je pouzdanički sastanak u sali naše čitaonice »Terekkijat', na kojem su o sporazumu i dojakošnjem svom radu refe<išali gg. narodni poslanici H. H. Ibrahim ef. Maglajlić i Osman ef. Vilović, kojem su sastanku prisu­ stvovali muslimani svih slojeva i sta­ leža. Nakon iscrpnog referata gospode narodnih poslanika, koji je trajao puna 2 sahata i u kojem je vjerno ocrtana situacija naših nar. poslanika, te cijeli tok pregovarama i napokon objašnjene punktacije u kojima je sa vladom došlo do sporazuma, tajnik je ovog odbora stavio pitanje pa prisutne, da li su potpuno razumjeli referat i odobravaju li dojakošnji rad poslaničkog kluba i sporazum njihov sklopljen sa vladom g. Pašića, našto se prisutni jednoglasno i bez ijedne riječi prigovora izjaviše, da odobravaju dosadanji rad poslanič­ kog kluba naše organizacije uz burni poklik: ŽivilH Razlaganja su s najvećom pažnjom i interesovanjem slušana Razni smut­ ljivci su odmah po potpisanom spora­ zumu nastojali kojekakvim smicalica­ ma i u iskrivljenom obliku da obmanu naše pristaše osobito neobaviještene i nepismene ljude, kako je ovim spora­ zumom prodan čitav islamski narod ovih zemalja za spas nekoliko begov­ skih porodica, pa je pažnja referata bila tim napetija i glasanje povjerenja tim značajnije. Među Članovima i pri­ stašama naše organizacije nema ni jednog koji zrelo misli, a da skloplje­ nog sporazuma ne odobrava. Toliko imadosmo reći kao odgovor na apel donešen u »Pravdi« broj 277, inače ovoj stvari ne bismo posvećivali ovakove pažnje, jer nam je više stalo do pozitivna rada nego do ispraznog i jalovog fraziranja, a ne bismo htjeli, da našim .brižnim prijateljima" rušimo ovu zadnju kulu — nada. Mjesni Odbor J. M. O. « Iz naše organizacije Poslaničkom klubu naše organizam čije prispjeL su dalje ovi brzojavi mjesnih odbora: T a r č i n, 14. aprila. S vašim spo* razumom se potpuno slažemo te i* mamo u vas i nadalje povjerenje. Za mjesni odbor: Vejsilaga Јара* lak, Ahmedaga Brčakl.ja. Zvornik, 15. apri a. Imamo ne* ograničeno povjerenje u vodstvo na* Še organizacije i odobravamo rad i sporazum našeg poslaničkog kluba. Za mjesni odbor: Husejin Ćumavlć. Varcar Vakuf, 16. aprila. Svi muslimani našega kotara čvrsto sto* ie uz vodstvo organizacije i odo* bravaju vaš sporazum s vladom g. Nikole Paš ča. divili! Mjesni odbor. Bijeljina, 16. aprila. Primite izraz naše nepokolebive privrženo* sti. Čestitamo sporazum s vladom. Da vas Bog pož vi na dku našu i sreću mi e nam otadžbine! Mjesni odbor. Visoko, 16. aprila. Najsrdačni* je čestitamo sporazum s vladom g. Nikole Pašića. Ujedno odobravamo dosadašnji vaš rad izrazujući vam potpuno povjerenje. Mjesni odbor J. M. O. Stolac, 16. aprila. Na odgovor vašeg pisma od 11. aprila javljamo da se potpuno solidarišemo sa ko* munikeom, izda tim dne 2. aprila u Mostaru. Mjesni odbor. Ljubuški, 18. aprila. Ako u koimunikeu mostarske konferencije ima znak nepovjerenja, u tom slu* čaju mi se ne soLidarišemo sa is* tim, jer stanovište naš.h delegata odnosilo se je na istaknućc posebnih želja Hercegovine. Za to skupština hiti izjaviti, da naša ehalija odobra? va vas politički rad, naoeeb postig* nuti sporazum. Poklanjajući vam naše ponovno povjerenje kličemo: »Živi!i!« Sa dobro posjećene skup* štine: njen predsjednik Tančica. B. N o v i, 20. aprila. Zapisnik o održanoj sjednici mjestnog odbora J M. O u B. Novom dne 18 travnja 1921. u 4 sata po podne. Predmet: IzjaŠnjenje našeg povjere­ nja prema p jsianičkom vodstvu J.M.O. u Beogradu. Nakon svestranog pretresanja jedno­ glasno se zaključuje: Obzirom na da­ našnju političku situciju a posebno na naš položaj, sporazum naših poslanika za ustup u vladu općeniio se odobrava. Po izjavi poslanika profesora к Hamzalije Ajanovića prilikom održanog sa­ stanka u Bos. Novom, da će se obe­ ćane obveze i izvršiti рпје izglasanja ustava, to mi ponavljamo, da se po­ slanički klub dosjedno d ži toga, te da ni za dlaku dalje ne popušta i samo na taj način ovaj mjesni odbor odo­ brava polučeni sporazum. Predsjednik: Hafiz Omer Topić v. r ; blagajn k: Hasan Cerić Kalenderac v. v.; II. tajnik: Mustafa Hcrgić v. r.; potpreds ednik: Ahmetbeg Kapetanović v r.; odbornici: Alibeg Cerić v. r„ H. Hasan Sehović v. r. Prije dvije godine. JEDNO PITANJE NA NAROD* NO PREDSTAVNIŠTVO. Iz »Pravde« od 24. aprila 1919. g.: Slobodni smo ispred musliman* skog elementa Bosne i Hercegovine, koji se uz neznatne izuzetke sav oku* pio oko naše organizacije, da javno stavimo pitanje na članove Držav* nog Vijeća i na cijelo ministarstvo sa željom, đa ih upozorimo na jednu nečuvenu nepravdu, kojom su musli* mani Jugoslavije osjetljivo prakraće* ni u svetim građanskim pravima i isključeni iz učešća u državnim po* slovima. Konstatiramo, da je naša ujedinjena država nikla iz slobodne vollje cijelog našeg troimenog naro* da, pri čemu su sudjelovali i musli* mani iz Bosne. Tada je bilo odluče* no, da se naša ujedinjena država iz* gradi na principima moderne demo* kracije: jednakosti, bratstva i s!obo* de bez ikakve socijalne i ekonomske nepravde i nejednakosti. Polazeći sa 'teritorijalnog principa usvojili su narodni zastupnici jedno* đušan zaključak, da svaka od naših pokrajina šalje u Državno Vijeće po jednog odaslanika na 41 hiljadu sta* novnika. Prema ovom načelu dobile su pojedine stranke i grupe određen broj delegata, uračunavši njihovu snagu u narodu, samo su muslimani, koji su se posebno skupili u jednu zajednicu (Jugosl. Musk organiz.), strašno prikraćeni, jer im je priznato samo — dva mandata na pola .mili* juna pristaša u Bosni i Hercegovini Mi smo legalnim putem protestovali proti ovbj nepravdi i tražili da se poslovi javnoga života i općeg inte* resa ne vode bez naše jake skupine i da se o nama ne odlučuje bez nas. Nar. Predstavništvo odlaže raspra* vu o ovim našim zahtjevima i ne će da pređe na verifilkacionu debatu. S toga osjećamo potrebu, da jOsš. jed* nom javno dignemo protest pred ci* jeliim našim narodom i da upozorimo 'na slijedeću činjenicu: U ujedinje* noj našoj državi sastalo se pripadni* ka Islama do čednom računanju oko l,30l).000. 1 na ovaj milijun i tristo hiljada muslimana moglo je doći ša* mo trinaest delegata u Narodno Predstavništvo. Iz Bosne i Hercego* vine imamo 11 delegata na 600.000 (dva izabrana, a devet »darovanih« od Pribičevića), iz Makedonije samo 2 (slovom dva!), a iz Sandžaka ni jedan (ništa!), premda Sandžak i Makedonija broje 700.000 .maslima* na. Mi sada pitamo: po kojem pravu i zakonu drugima pripada jedan de* legat na 41.000 duša, a muslimanima na 100.000, jer su na 1,300 000 dobili samo 13 delegata? Po kojem princi* pu da se raspline muslimanska broj* čanost, kad h: im moralo zapasti tri puta toliko udjela u N. P.? Ako su podijeljeni u razne stranke, opet bi njihova jakost dolazila u obzir i ne bi se smjeli isključiti iz učešća u jav* nom životu! Jc li to demokratska zaštita manjina u s’obodnoj državi? Nas ne može -zadovoljiti odgovor, da je ovo uopće prvi slučaj, da u jednoj »hrlšćanskoj državi« sjede muslimani među narodnim predstav* nicima i ministrima, jer mi tražimo samo svoja sveta prava kao građani jedne deniokratske države, pa se ne damo jednostavno odstraniti iz dr* žavnih poslova. Ni muslimani nisu zločinci ni prosjaci, da mole ičiju mi* lost! Prava moraju biti jednaka za sve državljane! Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". �I • j I dovoljna s ovakim razvijanjem stva* i ri. Vrelo njenih sirovina joj je veo* i ma ograničeno rezultatom rata, koji je ispao nesrećno po nju. Danas je ona više nego ikada upućena na uvoz materijala iz stranih država. Stoga je svako snižavanje cijena na svjetskom tržištu za nju jedna ušte* da i izlazi u susret njenoj izvoznoj sposobnosti. Evo kratkog pregleda cijena najglavnijih sirovina i život* nih namirnica, kad su u toku prošle godine bile najviše: Padanje cijena na svjetskom tržištu. »VoBs5schc Zeitung« od 17. o. mj. donosi iz pera nacijonalnog ekonom ma Georga Miincha vrlo instinkti* van članak pod gornjim naslovom, koji u cijelosti prevodimo: U ovom kritičnom vremenu, pu* nom najtežih briga, koje proživlju* jemo, ukazuje nam se jedna svjet* (a tačka: padanje cijena sirovinama. Doduše i ova pojava potiče iz jed* nog zla, naime iz krize svjetskog go* spodarStva, ali u njoj leži ipak i klica -docnijeg poboljšanja. Njemačka ne* ma nikakva povoda, da bude neza* R • b a Srebro .... takav .... Hakar .... Olovo .... Olovo .... Kositer .... Koeiter .... Kalaj . , . . K. laj ... . Zeljei« .... Goni .... l'anuk .... Pamak .... Vana .... Laa......................... Jata......................... Flenica • ■ Rai......................... Zob......................... Knknrai . . . Maii .... Loj......................... Kita . . . . 8ećw .... Кхкаа .... K»fa .... Lanene ulje Pamučno ulje PalmoVo ulje Страна 3 Strana „ПРАВДА" — .PRAVDA" Број 282 Broj Mjesto buree London London New York London New-York London New-York London New-York New York London New York Liverpool Le Harro London London New-York Chicago Ch Bago Chicago Chicago New-York London New-York London London London London Liverpool Notiranje VI. 14. d. p. (Јаве I.atr. p. To. e. p. Pfund Letr. p. To c. p. Pfand Latr. p To. c. p. Pfund Letr. p To. c. p. Pfund D, per To. ah per I fd. c. p. Pfand đ. p. Pfund Fr. per Kp. Latr. p. To. Latr. p. To. C. p. beh. « p. bah. c. p, beh. c. p. bah. C. p. Pfund c. p. Pfund eh. p. Ztr. C. p Pfund sh. p. Ztr. eh p. Ztr. eh. p. Ztr. eh p. Ztr, ah. p. Ztr. 26 62 14 20 89 11. 2o, V. 20. IV. 21. 88 121 19 59 U, 88 19 40 8‘/a 45 7S 270 52 33 69 12» 4 20'4 4'/ч 49'/2 7.65 63 9 5.1 137 30 б71/2 i4’/4 46 2 2‘3 13 ‘/2 7‘/2 2.32 25.10 31 94 66 38 71 10 б’/4 7 3.45 59 54 26 29 «2 38 26«;s n 76 70 237 Vs 149 74’/, 129 21 26 13 — 127 114 110 9» 40 24 15.30 63 58 295 206 100’,. 1в0 20'„ 13 481 , 23‘/e 140 110 98 «0 64 4% 165 28»; 27 1 12 7,20 41 30 169 130 37 60 10 Ve 5 18'/a 6 60 38’ 4 23 25‘/9 25V, Primjedba. Novac: Amerika 1 dolar (D.) 100 centi (c.); Engleska, 1 fanta eterlinga (Latr.) — 20 ahillinga (ah.) a U Реппу (d.); Francuska, 1 franak (Fr.). Težine: 1 Unio 31.1 grama; 1 Pfund ~ 400 gr : 1 tona (To.) — 1000 kila; 1 center (engleski) Ztr. — 50,80 kila; 1 boehel (1 bah.) — 36 litara Dakle na cijeloj liniji vidimo ja* ko padanje. Kovine su djelomično pale pod polovicu najboljih cijena. Interesantan je slučaj sa srebrom. Iz oštrog pada njegove cijene proizla* lo bi baš obratno, pošto padanje vri* jednosti robe znači dizanje vrijed* nosti novca. Ali čim su cijene robi niže, tim manje novčanih sredstava treba za nju dati i kao posljedica tome: nastaje manje potraživanje kovanog novca. Ista je pojava i na tržištu zlata. Sadanje cijene od 104 sh 11 d po unci stoje dosta nisko prema od 122 sh u novembru pro* išle godine. Naravno nisu ipak pale cijene plemenit m kovinama na pred* ratno stanje, koje je iznosilo za sre* bro oko 26 d, a za zlato oko 85 sh po unci. Sasvim drukčije je s dru* gim, neplemenitim kovinama: olovo je U Londonu palo na predratni kurs, bakar i cink nisu također daleko od toga. Međutim se to obrazlaže ^time, što se funta sterlinga nije još po* pela na svoju predratnu vrijednost. Ali ako uzmemo za mjerilo dolar, koji jc postao radi evropskog ludila mjerilom vrjednota u cijelom svije* tu, pokazuje nam se još jasnije pa* dame: bakar i cink su u A m e* ricivećpodbacilipodpred* ratnu cijenu. Funta sterlinga je ustupila prijestolje dolaru i london* sko robno tržište jc izgubilo priliče no od svoje važnosti u korist njujor* škog tržišta. Što vrijedi za te spomenute važne industrijalne sirovine, vrijedi i za je* dan dio životnih sredstava. U Ame* rici je danas zob, kukuruz i mast, ako ne jeftinija, a ono ništa skuplja ne* go prije rata. Šenica i raž su doduše još uvijek znatno skuplji, a’i to nas ne čudi ako uočimo tu okohpst, kako je danas teško opskrbljivanje svijeta žitom radi rasula ruskog go* spodarstva. Isto se opaža i kod sraz* mjerno visokih šećernih cijena. Linija cijena drugih životnih na* mirnica, Čija produkcija nije mnogo pretrpjela radi ruskog rasula, ide još jedinstveni je prema dolje. K a f a i * sve vrsti ulja stoje danas naengleskomtržištuispod cijena 1914. god., kakao na istom nivou. Riža broji još uvijek u relativno visoko plaćenu robu, čemu pored ve* likih transportnih troškova dopri* nosi mnogo i visoki kurs japan* skog jena. Ali vratimo se opet industrijskim sirovinama: Najvažnija tkanina za Njemačku, pamuk, pao je u A* merici sa 40 c na 12 c, tj. pod mi r* nodobsku cijenu. Juta i ga* ma isto tako. Lan je srazmjerno skuplji, što se da opet dovesti u sa* vez sa ruskim rasulom. Ako le Ha* vre, najznamenitije pamučno konti? nentalno tržište pokazuje još uvijek visoko notiranje pamuka, to se u to*, me odrazuje samo pala vrijednost francuskog franka; inače i ta sirovi* na pokazuje istu tendenciju. Preokret je počeo, kako se iz na* vodenih brojaka može vidjeti, u fe* bruaru prošle godine. Od tada teže ozdravljenju nezdravi odnošaji na svjetskim tržištima. 1 zar je to slu* čaj, što je baš tada otpočeg i po* voljan preokret po Njemačku na va* lutnom tržištu? U februaru 1920. po* peo se dolar u Njemačkoj na 104 marke. Danas se on kreće između 60 i 65 maraka. Ova pojava stoji u su* g'.asju sa preokrenutom tendencijom na internacijonalnom robnom tržš* tu. Vrijednost dobara je pala, što znači porast vrijednosti novca i usko skopčano s time jest poboljšanje vri* jednosti marke kao novca produk# tivnog i potrošačkog područja, koje je vrlo gusto spleteno sa svjetskim gospodarstvo. Gornje izlaganje može da pođi* gne duhove u Njemačkoj. Ali ipak ne smije Njemačka biti slijepa na* prama opasnostima, koje je opkolje* vaju. Neprijateljski poraz, ma da o* ružje već odavno miruje, ne može ioš uvijek da se snađe u objektivno prosuđivanje prilika. Padanje cijena na svjetskom tržištu promatraju ne* prijatelji Njemačke očito samo sa donska konferencija doduše nije osi* jednog gledišta, naime da post’oji teška prodajna kriza za gotove pro* gurala mir na istoku, ali jc ipak ima* dukte, koja djeluje opet na potroš* la neke rezultate, po kojima su na* nju sirovina, na način koji jc gore rodni zahtjevi Turaka osigurani. Op* izložen. To jednostrano naziranje —• ravdanost anato’skog pokreta je pri* djelomično svjesno, a djelomično ne* znata. Grčka više ne radi po nare* svjesno ima svoga učešća u pla* đenjima saveznika u Trakiji i Smir* novima uništenja njemačke industri* ni. Jednako je priznato, da je ne* jc, koji planovi u potonje doba dik* moguće provesti sevreski ugovor. Sadašnje borbe u Maloj Aziji su tuju svim političkim mjerama anj* tante. A baš protivno od toga bilo rat između Turske i Grčke za sud* bi ispravno: sve kulturne države mo* binu ovih dviju zemalja. Turci su rale biše se okupiti u zajedničkom odlučni, da brane svoja .prava do nastojanju da podignu internacijo* skrajnjih granica mogućnosti. Bekir nalnu proizvodnju dobara, a time i Sami*bey jc dodao, da je cilj, za ko* potrebu u sirovinama. Za to je prije jim ide Anatolija, taj, da se sultanu svega nužna uspostava ruskog go* dade neovisnost, da se sačuvaju pre* spodarstva. koje je usred ratnih po* stiž i privilegije kalifata i da se tur* sljedica posvema uništeno. Šta se га* sko carstvo nanovo organizuje. di u tom smjeru? Ništa! Stvari te* Grčki izvještaj s fronta od 19. ov. ku po svom ćejfu i očekuju se ču* desa. Ali ni to nije dosta, nego se mj. Na sjevernoj fronti očistili su još spremaju, da i Njemačku potis* naši odjeli pojedina mjesta od tur* nu u austrijsko i rusko stanje. Ako skih banda. Na južnoj fronti vlada im to uspije, to će ova sadanja svjet* mir, izuzev gdje*gdje topovsku vat* ska kriza preći u svjetsku katastrofu, ru na naše prednje straže. koja ne će mimoići nikoju trgovac* Reparacijona komisija zahtijeva ku kuću - bila ona kako mu drago , njemačko zlato. Javljaju iz Pariza: moćna nego će sve uništiti. Reparacijski odsjek poslao je komi* Najbolje osiguranje protiv toga sa* šiji za ratne terete notu, u kojoj zah* stoji se u spajanju njemačke stva* tjeva, da sc zlato Njemačke držav* ralačke snage sa internacijonalnim ne banke prenese do 1. maja u oku* tržištem. To važi tim jače, što je pirani teritorij. Ako Njemačka ne bi Njemačka radi svoga geografskog htjela da to izvede, bila bi reparaci* položaja u prvom redu pozvana, da ona komisi’a prisiljena, da zahtjeva da lijeka ranama evropskog istoka i od Njemačke izručenje čitave nje* jugoistoka. Samo rad svih kultur* zine zlatne zalihe. Da se tome iz* nih država može izvesti svjetsko go* bjegne reparaciona je komisija odlu* spodarstvo iz poteškoća, u koje je čila, da se za sada zlato preveze u zapalo. Ko sebi umišlja, da će se te Kbln ili Kob’enz. Komisija će dati poteškoće otstraniti istiskivanjem i odgovor do 22. o. mj. posljednjih kapljica krvi iz jedne Protupredlozi Njemačke. »Temps« sposobne nacije, ne zaslužuje, da se drži ozbiljnim čovjekom, pa ma imao javlja iz Kolna: Berlinski listovi jav* uza se većinu svoga naroda. Logika ljaju, da će njemačka vlada u naj* činjenica inak će na koncu da pobi* kraćem vremenu predati nove repa*’ jedi. Političari i ekonomi moraju se racifjske prcdloge. Njemčka će pre* uhvatiti za ruke u svim zemljama, a* lož.ti razna riješenja, tako da će sa* ko ćemo da svjetsko gospodarstvo o* veznici lako moći izabrati. Neki pet napreduje. Blagoslov, koji leži u predloži ti-caće se ratnh podavanja, padanju cijena na svjetskom tržištu, dok će se drugi ticati ratnih odšte* postaće prokletstvo, ako se iskoristi ta. Ratna podavanja izvršiće sc od* za podsticanje nižih instikata mase mah. Gotove dobave, koje su preda* protiv konkurenta. le stanovništvu razorenog teritorija njemačka industrijska poduzeća, bi* ,će plaćene u bonovima. U pogledu racijskc predloge. Njemačka će pred* ložiti saveznicima desetorostruku go* dišnju rentu od tri miljarde zlatnih maraka i promjenu godišnjeg obro* UNUTARNJI. ka, koji bi odgovarao jednoj petini svih vrijednosti momačkog izvoza u Klub poslanika muslimana iz Juž* i savezne države. Kako bi dio tih ob* ne Srbije. Našoj je javnosti već po* roka mogao biti odmah plaćen, Nje* znato, da su muslimani poslanici iz I mačka će preuzeti 10 milijarda zlat* Južne Srbije, njih 12 na broju, koji 1 nih maraka međunarodnog zajma, te su bili članovi radikalne i demokrat* će ža to plaćati 5% kamata. Taj za* ske partije, prije nekoliko dana po* jam bio bi pokriven dohocima že* stavili svojim klubovima neke zah* Ijeznica. Konačno će Njemačka ras* tjeve, koii se u glavnom tiču pro* praviti o sredstvima, kako da se vodnog riješen’a agrarnog pitanja u odluči i ustanovi konačna visina nje* njihovim krajevima. Na osnovu tih mačkih dugova. Berlinski krugovi zahtjeva vodili su se pregovori, ko* uviereni su, da saveznici ne će pri* ji su dosada tekli bezuspješno i koji miti tih predloga, no usprkos tome su doveli do toga, da su ti poslanici njemačka će ih vlada svakako pred* istupili iz spomenutih klubova i kon* ložiti, ne bi Ii dio javnog m’šljenja stituisali se u svoj zasebni klub. Za smatrao te uvjete za dostatne i upli* predsjednika izabrali su muftiju visao na saveznike, da ne posjednu M e h m e d A1 i j u. O njihovom dr* ruhrsko područje. »Temps« dodaje žanju prema nacrtu ustava, o kome toj brzo’avci: Jasno je, da se savez* se sada vodi generalna debata u kon* ničke velesile ne će zadovoljiti tim stituanti, javlja beogradski nresbiro. predlozima. Njemačka krivo tumači da će slično kao i zemljoradnici ugovor o miru. Sad v:še nema vre* koji su u opoziciji, glasati za ustav. mena za besmislene debate. Ovu vijest treba primiti s rezervom, dok je ne provjerimo. Neprekidni nemiri u Italiji. Iz ci* jele sjeverne Italje jav’jaju se opet VANJSKI. krvavi sukobi između fašista i komu* Izjava Bekir Sami beya. Za svog ništa. U Fojanu ubili su komunisti kratkog boravka u turskoj prestoni* dviie osobe. U blizini Firence bacili ci, primila je angorska delegacija su komunisti pred jedan auto, u ko* brojne političke ličnosti, ali nikoga jem su se vozili fašisti bombu, te je službeno. Interesantna je izjava Be« tom prilikom ranjeno 5 osoba. U kira Samkbeya predstavniku sveu* Pratu ubili su fašisti 4 osobe. . čilišta za žene. On je rekao da je Snižena plaća engleskim brodari* patriotizam carigradskih Turaka ma* ma. Javljaju iz Londona: Između nji od požrtvovnosti i samoprijego* stručnih organizacija brodarskih rad* ra anatolskh Turaka. Ali zato su nika i vlasnika brodogradilišta došlo carigradske žene daleko svjesnije od je do sporazuma u pogledu snženja muškaraca. plata za tri ši’inga na sedmicu počev Bekir Sami*bcy primio jc delega* od 1. maja. Radi daljeg sniženja pla* te štampe, kojima je izjavio: Lon* ta biće povedeni novi pregovori. Politički pregled. Za održati avijeh zdrave zube jest: ELIDA- pasta uiiiiiiiiiiiniiiiiiiffluimiiininiiiiiiiMfflnM^ jer je od mjerodavnih autoriteta zubne medicine kao najbolja priznata. Odlična svojstva znanstveno iskušanih sastavina čine ELIDA-pastu za ono što jest: Najbolje sredstvo niUlOUIIIIIIIIIIIMIIIIIIIIIIIIIinihllllllllllllllllltimilillllllHB za zube. �Ј1РАВДА*4 - Strana 4 Страна Broj i.82 Број ^RA•DA* Muslimansko društvo „DOBROTVOR" u Stocu. Rudarski štrajk u Engleskoj traje. Javljaju iz Londona: Kako javljaju listovi, stavili su ptTsjednici rudnika rudarima nove predloge, na koje su rudari odgovorili, da će odogvorti istom onda, kada se postigne spo* razum u pogledu plata. Posjednici rudnika željeli bi da se ustanovi pla* ćevni ured. OGLASI U .PRAVDI* imaju najbolji uspjeh. „Pravda" je najrašireniji muslimanski list u našoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je Dobrovoljni pri’ozi gatačkoj si­ rotinji Iz Amerike U interesu Sire javnosti i po želji potpisatih naših ro­ doljuba, koji borave u sjevernoj Ame­ rici u Chicagu, dajem do znanja Vašoj javnosti, da sam danas primio iz Chicaga jedan ček od Do’ara 621 (K 86250), da oglašuje u „Р г a v d i" da podijelim sirotinji sreza Gacko. Na­ kon isplaćenog čeka po Jugoslavenskoj banci u Zagrebu, raspissću i razdijeliti muslimanskoj sirotinji u srezu Gacko čitavu sumu u sporazumu sa pozvanim licima i našim rodoljubima iz Amerike. U ime muslimanske sirotinje uGacku naljepše se zahvaljujem niže navođe­ Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 nim plemenitim darovateljima: Telefon 319. Džano Tanović i Alija Tanović po 25 Dolara; Hašim Demir. Rašid Tanović, I Trgovina medikamenata, drogerljskib I kemlčkih proizvoda, robe od gume, Adem Džanković, Omer Vilogorac, Zaim zavoja i kirurg, instrumenata, kao i Hasanbegović, Arif A. Tanović, Bajro I fotografskih »parata i potrebštma. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumeBašić, Jusuf Hebib, Mustafa Sarić, Jusuf rije, kozmetičkih potrebština I spužvi Habeš i Hasan Hasanbegović; po 20 । Skladište svih mineralnih voda i t. d. Dolara; Nezir Tanović, Nasuf Šehović, Ahmet Selimović, Omer Resulović, Na­ suf Jaganjac, Husein Dupanović, Osman Ćatović,SućrijaSelimović, Mehmed Dervoz, Zejnil H. Tanović, Ibrahim Ćustović, Salih N. Hasanbegović, Ibrahim u Zrinskog ul. 11. (Ćumurija) Omerćaić i Salih Pervan po 10 Dolara; Hamid Bilelović, Huse n Ovčina, Sulejman Hasanbegović, Mustafa Avdič, Muharem Sarić, Nazif Sarić, gdja Мегу Sarić, Smajo Kravić, Osman Mehmedbašić, Nazif Kopičić, Husein Serdarević, Muradif Karahasanović. Avdo A. Šaran, Homa Arnautović. Ha­ šim Ramić, Pašo Ćerimagić, Omer Kurtagić, M. Hasanbegović, Mustafa RideAAAA Л A AA AA A šić, Alija Ćerimagić, Asim Resulović, ♦ PAPIRNICA ♦ Lutvija Volić, gđa Marica Volić, Ibra­ j HAMDIJE KOPĆIĆA ф him Baraković, Alija Omeragić, Zehir Spahović, Husein Omeragić.Velija Omer2 preporučuje »voje bogato stovarište * agić, Sulejman Nušković i Ahmet Avd’ć T svih vrsta papira, kancelarijskog i f po 5 Dolara; Ibrahim Emin, Ismail Avdi, ♦ školskog pribora. — Narućbe se ♦ Bajro Habota, Jusuf Galijatović i Omer obavljaju brzo I točnoZ P. Nurković po 3 Dolara; Hajro Kušarić, Ф £ Cijene umjerene. 130 < Haso Faziinović, Munib Krekić, Romastan Zeky. Mahmut Ćamo, Sad k Viđen, Ф Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 2 Salih Mahmudćehajić, Neorus Abedin, Begler Ćerimagić, Sabit Šehović, Ibra­ him Vilić, Milan Božićković (Ličanin), Nudjamo odmah otpremljive Mujkan Mehičević, Mehmed Zubčević, iz Zagreba Selman Avdić, Bećir Ramić i Asim Budaiica po 2 Dolara; Ibrahim Babović, u svim mjerama, kao i Arif Jakić, Zulfikar Aly. Mustafa Šeho­ staklarski kit, nadalje cilinđere, me­ vić, Hamid Emer, Hamid Bilal, Esad dicinske bočice i staklene lončiće za Kamil, Ervent Jalanica, Muhan Alipašić, mast, svjetiljke itd. Ibro Malkan, John R D, Mahmud BerSkladište čeških-tvornica stakla hamović, Nikola Olsić i Hamza Šaran porculana po 1 Dolar; Mehmed Kapetanović 3 U/EISS i DRUG, Dolara. U Gacku, 13. aprila 1921. _____ ZAGREB,kraj paromlina._____ 86 i Hamid Kurtović, gradonačelnik. svakom trgovcu Centralna drogerija Braća Šahinagić Natječaj. Kod ovog društva potreban je jedan namještenik, koji hi imao da vrsi ova zvanja i to: 1. vaiz i muderis u potrebno vrijeme; 2. poslovođa kod ovoga društva; 3. poslovođa kod vak. mearir. povjerenstva: 4. inualim. Beriva su za ovo zvanje 30.000 K godišnje i stan u naravi. Molitelji imaju svoje molbe vlastoručno pisane в dokumen­ tima poslati ovom društvu do 5. maja 1921 tes Odbor. Objava! Čast nam je obavijestiti na Se pošt. mušterije, da smo pre­ dali generalno zastupstvo naših mineralnih Voda: ЛвтреГ, „Stpria" i „Đonati” za Bosnu i Hercegovinu g. Šimi Vokicu u Prijedoru kome se imaju sve naruđbe upravljati. Državno lječilište I Ne zaboravite zabilježiti! fotografski atelier Rogaška Slatina. т Prva novootvorena Miševi, štakori, stjenice i žohari MUSLIMANSKA APOTEKA i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—.. — Osobito jaka tinktura za stjenke $ 1b.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20„ mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti mrava K10.—. Razašilje pouzećemZavod za eksport M. J 0 n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131 2S®* Mjesni zastupnici traže kod „Мјеsеса“ Baščaršija, Hotel Ghazl AHMEDA TATAREVIĆA •nabdjevena je svima ljekovito*. pa м preporučuje svima maelimanima. Ima taze ribljeg zejtina (bolukjaga , bakama ва gušu. Epilepticoo protiv padavici, kopove sa kuovet sa itnemogle muške starije osobe, katran suji-roda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloae, Obriol ruaet *& skidanje dlake, otrov za miševe, •eraii pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad иипо malo veću količino. 181 URA? koja (ini trajno veselje? Samo Suttacrova ara I staklene ploče Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi čete biti zadovoljni I Također lanci, prstenje, narukvice i svakako« potrebetine kao škare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itđ. »vt dobro i jeftino I Tražite cijenik od tvrtke L SBttner ii Ljubljani broj 706. Agrarna i Komercialna Banka za Всзпи i Hercegovinu, Sarajevo ..... ■_ Podružnica: Brčko Dionička glavnica K 20,000.000.— PREUZIMA uloge na ukarnaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih bur­ zovnih transakcija. -—---...................... -................... Pričuve K 8,000.000.— FINANCIRA VRŠI trgovačka i industrijalna po­ duzeća. isplate na svim mjestima KraljevineSrba Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Muslimanska Centralna Banka | I za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000.000,104 Pupilarno siguran.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. IzvrŠuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uvercnja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đaniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0ab68716dd3fdece5123d0ffce0a501e.pdf 341e8c7e2c8a1d6e553704ae21ca2fd7 PDF Text Text PRAVDA ГЛАС ^гославенске Broj 45 (283) муслиманске организације . Sarajevo, utorak 26. aprila 1921. (18. Šaban 1339.) mija, nisu crkve za politiku. Tu treba da se vjera propovijeda, tu treba da ! se propovijedaju vjerski principi, ali se , one ne smiju da profanišu svako­ DRŽAN U SJEDNICI USTAVOTVORNE SKUPŠTINE OD 18 ЛР* dnevnoj političkoj borbi. (Pljeskanje. RILA POVODOM GENERALNE RASPRAVE O USTAVU. Glasovi: Tako jel) Još se prigovaralo ustanovi glede (Po stenografskim bilješkama). štampe, naročito glede odgovornosti. (Svršetak). Ovdje se tvrdi da smo mi usvojili Sad ću da pređem na predloženi nicama, mi smo postigli time da oču­ princip kolektivne odgovornosti. To nacrt Ustava, koji mi zastupamo kao vamo svoju kompaktnost ne stoji. Princip, na koji naćin odgo­ vladina većina, a u koju su unišli i Gospodo, može doći do toga da i vara štampar, slagač, rasturač, razno­ naši programatski zahtjevi. Predloženi oni, koji nisu zadovoljni sa današnjim sač ostavljen je da se zakonom ure­ Ustav u jednom dijelu nosi karakter predloženim nacrtom Ustava, da i oni di i time nije prejudicirano, da li će kompromisa, a u drugom dijelu ne mogu i imaju prava, da se i nadalje biti kolektivne odgovornosti ili djelo­ nosi. Ja mogu ovo Četvero rastaviti: bore, da njihovo stanovište pobijedi. mične i u kojoj mjeri. Ima u predloženom ustavu sa strane To ćemo i mi u buduće činiti, ali sad Gospodo, u našem predloženom na­ većine Ustavnog Odbora ustanova, koje se moramo ovim zadovoljiti. 1 u nacrtu crtu Ustava zagarantovan je princip su jednoglasno usvojene po svima Ustava očuvana je mogućnost da se zastupanja manjina. Odmah će še ka­ partijama. Imadc, gospodo, ustanova sve ovo izmijeni, i ako ovo nije dobro, zati, zašto nije uzet siazmjerni princip. gdje se išlo mnogim opozicionim par­ da se nađe mogućnost da se nađe Gospodo, ja kad sam prvi put pročitao • tijama u susret; išlo se do krajnjih bolji put. (Dobacivanje: Da li u ovom izborni red na temelju kojeg smo mi granica. Imade ustanova, a to je treći momentu?) Ne u ovom momentu. ovdje izabrani, kazao sam da nema dio i najslavniji, koji nosi karakter liberalnijeg i pravednijeg izbornog reda U predloženom nacrtu Ustava lične kompromisa između nas, demokrata i slobode, građanska i politička prava nego što je ovaj Međutim docnije radikala, a imade i onaj dio gdje nije i sloboštine tako su jako zagarantosam uvidio, da to nije tako. To je moglo doći do sporazuma sa ostalom vane, da se s tim građanskim pravima izborni red koji favorizira manjine, našom braćom, premda ja zatim naj­ ne može ni jedan Ustav ponositi kao najneznatnije manjine koje onda predviše žalim i premda bih najvolio da postavljaju, da one diktiraju većinama. ovaj naš Ustav. (Ministar za Konsti­ se je i tu moglo doći do potpunog tuantu Marko Trifković: Vrlo dobro, Pomislite, gospodo, ima slučajeva, da sporazuma, jer time bi Ustav bio jaći, tako jel) Gospodo, vi vidite da mi je jedna partija dobila sa 32.000 gla­ jer bi se time učvrstila naša država i imamo svoje narodne manjine i premda sova svega pet mandata, a druga sa pojačao njen međunarodni položaj. one nisu zastupljene u vladi, njima je 3.600 glasova dva mandata. Ako jedna Gospodo, treći odjeljak predloženog omogućeno u našoj državi, koja treba stranka, jedna politička ideja n^e pri­ nacrta Ustava po Ustavnom Odboru dobila za svoje misli i namjere toliko da bude uređena po demokratskim nije ništa drugo nego kompromis, ne­ pristaša, da može da ih sprovodi, on­ principima, njima je omogućeno da go ustupak, veliki ustupak braći sa početnu obuku vrše na svom mate­ da nije ni pravo, nije ni dobro, da ona ljevice: zemljoradnicima, socijalistima rinjem jeziku. Ovdje vidite da se bez apsorbira Parlamenat i da onemoguća­ va stvaranje zakona. One imaju prava i republikancima. njihovog traženja, bez njihovog insi­ Jedno je što je najglavnije a to je, stiranja išlo tako daleko u susret, da da budu zastupljene, i treba da dobi­ kako smo unutrašnje uređenje popri­ se to potpuno zagarantovalo. A 9sim ju pravo glasa, ali da sa 300 i neko­ mili po predlogu većine Ustavnoga toga dana je mogućnost, da pod sta­ liko glasača budu zastupljene u predodbora. To državno uređenje bazira novitim zakonskim pogodbama na­ i stavništvu kao one, koje imaju . 000 na širokim samoupravama. Samo nije rodne manjine imadu svoje srednje i i glasača, to nije ni pravo i nije nikaostavljeno da budu provincije kako stručne škole na materinjem jeziku. j kav srazmjer. smo predložili mi, gospodin KoroŠecov (Dobacivanje: A mirovni ugovor?) Mi I U омоте predloženom nacrtu Klub i Narodni Klub, nije onako ćemo svoju državu bez obzira na Ustava riješeno je jedno od najgo* održano kako se tamo predlagalo, mirovni ugovor uređivati i to samo i tih pitanja, to je pitanje činovn.š* nego je usvojen jedan princip s pre- svojim zakonima: tva, stalnosti činovništva. Njegova laznim naređenjima. Definitivno nije Tako isto je, gospođo, u ovom na­ bežbjedncst je potlpuno riješena, usvojeno kako će se te oblasti podije­ crtu Ustava zagarantovano ono, što [ stalnost je zagarantovana. Neće vi* liti, nego je to ostavljeno zakonu. treba da bude zagarantovano u jel- i še moći .ministar .po miloj volji da U prelaznom naređenju kaže se: noj slobodoumnoj državi, a to je da ! otpušta činovnike prema tome, svi* „Dok se zakonom ne izvrši podjela na su sve priznate vjeroispovijesti rav­ ; daju li mu se partijski ili ne, da ih oblasti, dotle će okruži u Srbiji, Bosni nopravne. Naša država ne nosi više I postavi, a da sutra kad osvane i kad i Hercegovini, Crnoj Gori, Dalmaciji i jednu crkvu kao svoju državnu crkvu, I oni dođu u kancelariju, nađu dekret Sloveniji i županije u Hrvatskoj sa ona nema državne crkve. I tu se da­ o otpuštanju. (Čuje se: .Toga kod Slavonijom i u Vojvodini važiti kao kle pošlo daleko unaprijed, našla se j nas nije bilo. Kod nas je bilo. Ža? oblasti i vršiti funkciju oblasti po jedna sredina, da se svima vjeroispo­ gor). Gospodo, na ovaj način kako ovome Ustavu.- Ovdje je dakle sa­ vijestima očuva jednakost i priznanje. je predloženo od Ustavnog Odbora Još nešto imam reći što bi gospodinu nestaće korupcije, koja je bila me* čuvan onaj princip, sačuvana je ona bojazan, da se sada preko štapa ne Edbinu Kristanu bilo ugodno, kad bi đu1 čm'ovništvom, jer jedan oinov* prelomi sa dosadašnjim razvitkom htio da malo razmisli, a to je: da je • nik neće imati pred očima situaciju donekle unesen princip rastavljanja • da će biti 6 mjeseci u službi i da će pojedinih pokrajina, nego da se u onim рфНје toga biti izbačen ‘napolje, krajevima, gdje je jedno zakono­ države od crkve. Kako? Sve vjerois­ (Dr. Š u r m i n: To 'kođ nas nije bi* povijesti mogu da svojim fondovima, davstvo, postupa onako kao i dotle, lo’) nego će imati potpunu garanci# dok ne dođe do potpunoga izjedna­ zakladama, svojim unutrašnjim poslo­ vima samostalno raspolažu, Šta to ju za svoju stalnost. čenja zakona. Dakle, gospodo, razlika znači? To znači, da je donekle princip je u obinfu teritorijalnom, razlika je u G. Edbin Kristan, govoreći neki rastave crkve od države na taj način širini teritorijalnoj i u neživu. (Dr. dan o odjeljku, koji govori o orga* proveden. Mnogo se prigovaralo Kancel- nizaciji sudstvu u našoj državi, re* Si mrak; Nemojte govoriti tako! Mi­ paragrafu, onoj ustanovi, koja kaže da nistar za Konstituantu Marko Trifkao je: eto, vidite, da nije musliman se bogomolje ne smiju upotrebljavati na u vladinoj većini, ne bi se usvo* ković prema Šimraku: Vi ste pristali u političke svrhe. Ja sam to kao mu­ jila ustanova šerijatskih sudova. Ja na to!) Pošto se te pokrajine dijele sliman mirne duše usvojio, i nije đatvrdim da bi. fer ako je Islam pri* u oblasti u svojim dosadašnjim gra­ Govor nar. posl. Fehima Kurbegovića pojedini oroj К 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, ва pola godine K 90.*— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice I! 19. Godina III. znat kao ravnopravna vjera sa os* talim, on se onda dosljedno u ovim konzekvencijma mora priznati, i o« naj koji priznaje Islam, mora pri* znati islamsko nasljedstveno i ženitbeno pravo. I ja kažem da bi naša država izašla u vrlo rdavoj svjetlo* sti kad ne bi dozvolila ono što je Austrougarska monarhija dozvoli* la. (Čuje se: Je li to ravnopravnost zakonodavstva?) Mi ne tražimo da šerijatski sudovi budu autonomna institucija, nego da budu državna, i ko (poznaje organizaciju tog sudstva u Bosni i Hercegovini, uvjerićt se da ti sudovli najbolje Funkcionišu i da sudiie koji se regrutuju za te su* dovc, izlaze iz suvremene škole. Ima ih ovdje tri*četiri, koji su svršili te škole. (R. Đ o ki ć: Oni ne mogu bi* ti učitelji). Samo za tvoju Brezu ne bi mogli biti učitelji! Gospodo, prvi predloženi vladin nacrt Ustava čl. 86. predviđa da ova vlada može u pojedinim dijelovima države ili u čitavoj državi neka gra* danska pa i politička prava i slobo* de da oduzme. Ja i moji drugovi ni* smo bili zadovoljni sa ovom redak* čijom, jer je ona dovodila do tira* nije. Ali se našlo riješenje i tome. Kako može država biti .pasivna, kad je u pitanju opstanak njezin, kad po* stoje centrifugalni elementi i države koje podupiru iz susjedstva fe ele* mente? Kad treba da se brine za opstanak, takvi elementi ne smiju dobiti i svu slobodu. To se je moralo predvidjeti i mi smo to pred* vidjeli. Usvojeno je načelo, da se mogu politička prava i slobode odu* zeti u pojedinim krajevima, i to je nabrojano taksativno, ali uz uvjet, da se dobije pristanak Narodnoga Predstavništva. Ne može vlada sa* ma po sebi da to radi. I zašto bi se mi onda imali bojati ovoga? Ne treba da se bojimo, jer ćemo mi uvi* jek u Narodnom Predstavništvu bi* ti zastupljeni sa 90% svoga naroda i moći ćemo uvijek da zaštitimo na* rodna prava. Predstavnici, narav* ski, neće nikad ići za tim, da se po* litička prava i građanske sloboštine oduzimaju, ali ako bude to nužno za spas države, oni će i to učiniti. Gospođo, sa strane Jugoslavensko* ga kluba predloženo je u njihovom odvojenom mišljenju, da budu dva koordinirana doma, da bude jedan politički a jedan socijalno*ekonom* ski. To mi nismo usvojili, nego smo usvojili nešto sasvim drugo. Ovo ie vrlo lijepa namisao, to je jedno vr'o lijepo načelo, ali nemoguće ga je iz* vesti. Prvo, nije moguće tačno raz* graničiti kompetenciju jednog i dru* gog tijela. Nema mogućnosti, nema nijednoga zakona za koji bi se m r* no moglo reći da nije političke r-ri* rode, a da u njemu nema nekog eko­ nomskog momenta i tendencije. I obratno. Gospodo, već samim na* brajanjem te kompetencije navodi se zdravlje i socijalna politika. Odmah st spominje riječ politika; bez Muslimansha trgegačka i ohrtničlia banfta za Bosnu i HeFcegoBinu (d. d.) и SnrajEBu Dionička glavnica K 10,000.000 — podružnice u 0os. Brodu i 0os. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuć* račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuj* i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva »HERCEG-BOSN A*. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgo vačha banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Z1H �„PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 2 Страна Iz naše organizacije. nje dakle ne može biti. Osim toga, ovp.j bi se socijalnu-ekonomski ko? ordinirani dom imao da bira iz sta­ leža. Л kako bi to tijelo izgledalo Uredništvu su stigli dalje ovi br? mije teško zamisliti, kad samo imate zojavi: na umu to, da bi odmah došle u »Pravda«. Sarajevo. Ncvcsmje, suprotnosti težnje pojedinih staleža. 22. aprila 1921. Povjerenje koje smo Tu bi bilo vječite borbe i, molim dali 28. novembra zastupamo i da? vas, zar može biti neko i'daviji eu< nas. Našem klubu dajemo puno po? diia nego onaj, koji sam o svojim m? vjerenje. Mjesni, odbor. teresima presuđuje? Prepustiti ne? »Pravda«, Sarajevo. Bos. Gra­ kome da on sam sebi, sudi, znači diška, 22. aprila 1921. Kotarski od? nikad ne doći do prave iprćSude. do bor mv današnjoj sjednici, tavažu? pravoga zaključka, do valjanog za? jući prilike i okolnosti našeg kluba kona. U ostalom, takve ustanove ne? u Ikonstituanti zaključio je, da mu ma još ni u jednoj državi, i mi ne se izrazi priznanje i solidarnost na smijemo prvi praviti pokušaje s (postignutom sporazumu sa vladom njom. AH odbacujući tu ustanovu, g. Nikole Pašića. Uz poklik »Živi? mi smo usvojili nešto drugo: usvo? li!« Za odbor: Mustafa Zuhdi jili smo privredni Savjet, gdje će Hodžić. 3judi, u njemu zastupljeni moći kao Uredništvu »Pravde«, Sarajevo. stručnjaci da daju inicijativu za za? Kuprcs, 23. IV. 21. Za rad i spora? konodavstvo. Oni tu neće govoriti zum našim poslanicima dajemo pot? kroz -prozor, kad budu nešto pred? puno povjerenje. Mjesni odbor. lagali i usvajali nego će rabiti stvar? Uredništvu »Pravde«, Sarajevo, no i plodno. l'oča, 25. IV. 21. Dosadanji rad na? Mnogo se prigovara što smo u pre? šeg poslaničkog kluba potpuno odo? lažnim naređenjima ustanovili insti? bravamo, a naročito sporazum sa tuciju Zakonodavnoga Odbora. Go? vladom gospodina Pašića. Kotar? spodo, ta stvar doista nije simpatič? ski odbor. na. ali kad vidimo da ni za tri go? dine nismo bili u stanju, da done? semo i jedan drugi zakon osiin iz? bornoga, da živimo u periodu ure« daba koje imaju zakonsku moć i kad, po sadašnjoj pjbiitičkoj kon? Balkanski. »Privredni Glasnik« stelaciji, nema izgleda da bismo ob­ zirom na političke prilike koje vi a? što izlazi u Skuplju u svome 59. bro? ju od ove godine donio je ovaku daju, mogli upotrijebiti Narodno Predstavništvo u njegove prave svr? bilješku: »Plata muftije. he, da bude produktivno i da dono? Atina. Kraljevim ukazom odre? si zakone, onda mislim da se tome stanju mora tražiti izlaz, naravno đeno je 500 drahmi kao plata solun? pod izvjesnim ograničenjima. Jedno skom muftiji. (Tako Grci plaćaju muftije. No je od tih ograničenja u tome, da se ovaj Zakonodavni Odbor ograniča? tamo nema dodatka ni na jednu, a va u svome radu na pet godina, a kamo li na više žena, niti na drugo je u tome, Što su u njemu za? rođenu decu, a kamo li na amidže i stupljene sve stranke po srazmjeru. ostale a h b a b e, kako se to kod Naravna stvar, da će one preko svo? nas bogato daje nc samo muftiji ne? jih predstavnika uvijek svoje misli go i svakom balavcu s e o s? i ideje da proturaju u Zakonodav? kom o đ ž i koji je u tursko nom Odboru, koji će raditi između v r e m e koze čuvao. P. U.)« I ovu ćemo »bilješku« sačuvati u zidova, a neće gledati šta galerije kažu. Gospodo, ovaj Zakonodavni ! zbirci »Balkanizama«. U njoj se po? Odbor potreban je još i zato, što mi put kristala bistro odrazu je ono, što nismo u stanju, da na lak način i na ■ mi razumijevamo pod riječi »balka? brzu ruku sve te naše zakone izjed? | nizam«. načimo u Skupštini. U Skupštini ko? 1 ja je uvijek apsorbovana politikom. ! ne možemo da stvaramo brzo, a u , Zakonodavnom Odboru radiće se < brže. Glavna je moć ostavljena sa? i narodnog poslanika Dr.‘ Atifa Ha? moj Skupštini, jer sve što uredi Za? ! džikadića na g. ministra unutrašnjih konodavni Odbor, ona ima da pri? ј djela. mi ili odbaci, i njoj se ne može na? Općinski izbori provedeni su go? metnuti šta ona ne usvoji. tovo u cijeloj našoj kraljevini pa se Gospodo, ja mislim da ovakav na? . sada konačno provađaju i u Slove? crt Ustava, kakav je predložen po I niji. Svuda se nalazi razloga i potre? većini Ustavnoga Odbora, nije ta? ; be, da se općinski izbori raspišu, sa? kav kakav bi mogao svakoga potpu? > mo se kod nas u Bosni, a naročito u no zadovoljit:. Jedna stvar, čim je j Sarajevu i Mostaru, gdje se potreba djelo kompromisa, ne može zado? izbora najjače osjeća, jer je finansij? volj.ti sve, pa čak ni one koji su na? sko stanje tih općina upravo u stra? pravili taj kompromis, jer svaki po? snom položaju, neprestano odlažu iz nešto ustupa od svoga, da bi od dru? nepoznatih raz’oga. U spomenutim gog nešto dobio. Tako smo i postu? su gradovima bile čak sve nužne | pali kad smo ovaj nacrt pravili. mjere za provađanje izbora priprav? : Gospodo, kad smo mi muslimani Ijene i izborni red od ministarstva odlučili da sarađujemo pri izgradi? odobren pa je opet sve na jednom I vanju naše države i da joj što prije obustavljeno i prekinute?. God. 1919. ! donesemo Ustav, imali smo pred o? izrađen je kod zem. vlade za cijelu ' čima da se naša država skoro već zemlju jedan statut, koji je iščeznuo. dvije godine nalazi u krizi i da vanj? Tako mi u Bosni još uvijek imamo | ski neprijatelji očekuju da dođe do u općini komesarijat, koji izdaje na? i rasula ove Skupštine, i da se može redbe i -odredbe, raspolaže novcem , kazati, naš narod neće ovu državu i naših trgovaca i zanatlija, predlaže i ona se mora rascijepati. Imajući ovo proračune sa milijunima kruna defi? | pred očima, mi smo mnogo od svo čita i utjeruje taj deficit od našeg ga stanovišta i programa za sada žrt? građanstva bez njegova učešća i pri? vovali na oltar domovine; žrtvovali vole, jer se građanima ni za-dvije smo zato, da se što prije ovoj dr? godine nije dala prilika, da preko žavi donese Ustav, da se ona unutra svojih legalno izabranih predstavnik konsoliduje i da bude prema vani ka vrše kontrolu i dobiju učešća u jaka. To su učinili i naši politički sa? tom radu. veznici, jer bez njihovog odstupanja Već su provedeni izbori za konstU nc bi bi’o ni našega. Ja sam svršio. tuantu, koji su tobože bili tehnička (Buran aplaus i glasovi: Vrlo dobro!) smetnia općinskim izborima, pa se ni poslije ovoga ne opaža ozbiljna Bilješke. Pitanje Opet je Број 28 i Broj i plemena, kao i velikim pogodnosti? ma pri manipulaciji sa ulošcima d r? ž a v п o g n o v c a, tc veleprodajom m o n 0 p o 1 s k i h artikala du? hana; soli i t. d. Preneražuje u prvom redu zato, što dozvoljavate nacio? nalizovanjc n a j j a č e g novčanog zavoda u Bosni i Herccgvoini u ko? rist dvaju novčanih zavoda, koji su vlasništvo pripadnika samo jedne vjere i je d n o g p 1 e m c n a (Srba pravoslavnih) a na štetu pripadnika drugih vjera i plemena u Bosni i I lercegovini (Mu? slimana i 1 Irvata katolika), ma da je opće poznato, kako su u tom nacio nalizovan ju željeli uzeti udjela i svi jači nov? č a n i zavodi m u s H m a n s k i i hrvatski u Bosni i Hercegovini, čiji su akcionari ravnopravni građa? ni sa akcionarima pom e nu? t i h s r p s k i h banaka, a u dru? gom redu zato, što se njihovim znojem stečena imovina Vašim riješenjem ima da dijeli u dividendi za tri godine t u đ i n c i? ni a i što se tuđ inčima daje prednost i za daljne nove uloške u povišici kapitala i pred samim muslimanima i Hrvatima ka? tolicima — našim državljani? m a. Stoga pošto je ovo već drugi slu? čaj (iza nacionalizovanja Austrp? bosanske banke u Sarajevu) da mi? nistarstvo pravde pušta nepravedno iz vida interese muslimana i Hrva? na gospodina ministra pravde ta katolika pri nacionalizovanju pri? glede nacional kovanja Privih Ze? vrednih zavoda u Bosni i Hercegovi? maljske banke. ni, upućujem Vam gospodine mini? stre slijedeća pitanja: Gospodine ministre! 1. Kako ste mogli dozvoliti da se A’i ste dozvolili svojim riješenjem od 23. marta 1921. g. broj A. C. 460, digne sekvestar sa Privih Zemaljske da se omogući održanje glavne skup^ Banke u Sarajevu i da se uprava štine akcionara povlaštene Zcmalj? preda upravi, koja je bila izabrana na glavnoj skupštini prije stavljanja se Banke u Sarajevu uz uvjete: 1. da se sadanja uprava Zemaljske sekvestra, i koja je sastavlje? Banke razriješi svoje dužnosti i da na gotovo isključivo iz a u? sc ta dužnost preda upravi, koja je sirijskih podanika s čijeg bila izabrana po akcionarima na imetka sekvestar nije ski? glavnoj skupštini prije postavljanja ’ n u t'? 2. Kako ste mogli dozvoliti pod je? sekvestra i 2. da ova potonja uprava provede lu dobitka za godinu 1918., 1919. : fuziju sa Srpskom Centralnom i Srp? 1920. dosadašnjim akcionarima, kad skom Privrednom bankom u Sara je? su to skoro isključivo austrijski dr? vu na bazi, da se ovima, odnosno žavijani, s čijeg imetka se? njihovim akcionapma ustupi 60 mi? kvestar nije skinut? 3. Kakve ste uslove propisivali u f juna kruna povišene glavnice od 80,000.000 kruna ukupne povišice (od sličnim slučajevima prije ovoga i da 20 na 100 kruna), a preostalih li ste dopuštali da se uprava predaje 20,000.000 kruna da se stavi ranijim članovima upravnih odbora n a . г a s p o 1 a g a n j c d o s a d a š? i da se isplaćuje dividenda austrij? njim dioničarima Zcmalj? skim akcionarima? 4. Ako do sada nijeste dopušta!' s k e banke. Istodobno ste odobri? li, da se, obzirom na neke na? nacionalizaciju pod ovakvim uslovi? ročite razloge, isplati d i? ma, da li ste voljni ovo riješe? v i d e n d a od čistog dobitka za go? nje opjozvati, pa i ovo pitanje rije? dine 1918., 1919. i 1920. akcionarima Šiti po onim načelima, kojih ste se i (naravno dosadašnjim) Zemaljske do sada držali? 5. Da li ste voljni kod po? banke u slučaju provođenja pome? novnog rješavanja ovog pitania o? nute fuzije. Ovim svojim riješenjem Vi ste m o g u ć i t i i ostalim d i j e 1 o? dakle odobrili, da sc uprava Privila vi ma naroda u Bosni i H e r? goVane Zemaljske banke u Sarajevu c c g o v i n i, da sudjeluje kod Privih preda, pa makar i privremeno, u ru? nacionalizovanja ke prijašnjoj upravi, koja jc gotovo Zemaljske Banke u S a r a j c? isključivo sastavljena iz v u ? Molim usmeni odgovor u Skup? podanika drugih država; dozvolili ste podjelu dobitka za до? Stini. Beograd, 22. aprila 1921. dinu 1918., 1919. i 1920. toga zavoda Šemsudin Sarajlić, isključivo stranim d r ž a v I j a? narodni poslanik n i m a, kao i to, da u našoj jednoj zemaljskoj banci ostane i u buduće zastupljen većinom strani kapi? t a 1 u dvostrukoj visini t. j. umjesto dosadašnjih 20,000.000 km? na, sada ФЈ.ООО.ООО kruna! Ovo Vaše riješenje preneražuje Nebrojeno puta su novine u ove svakoga, ko dobro poznaje, kako jc tri godine dana od postanka Sovjet? ogromna imovina Privih Zemaljske ske Rusije nagoviještale svijetu, da Banke za Bosnu т Hercegovinu s a? joj se konac približuje. J’ome se vje? kupljena znojem i eksplo? rovalo uvijek, a hinogi vjeruju ipak a t i sanjom cijeloga naroda još i danas, kad je Sovjetska Rusija Bosne i Hercegovine, bez poluči’a u van’skoj politici neobič? razlike vjere i plemena te iskorišća^ no veliki uspjeh: kad je pukao ob? vanjem privilegija, koje je tuđinska ruč blokade, koja je davila Rusiju. vlast davala., ovome zavodu n a š t c? Englesko^Tuski trgovački sporazum, tu cjelokupnog naroda u danas je gotova činjenica, i njego Bosni i Hercegovini bez razlike vjere vu primjeru slijede gotovo sve ev? namjera naše vlade, da iz općine : makne komesare i pusti građanstvo I da upravlja-.svojom općinom, već to abnormalno stanje u općini i dalje tn? pi na štetu interesa građanstva. Do? -ista nema više opravdanog razloga, da se ovo pitanje j dalje odgađa protiv interesa našeg građanstva. Komesarijat nemilosrdno globi naše općinare svim mogućim porezima i nametima, udara kaldrmije i potro? šarine, samo da može namiriti svoju režiju i namještenike, a gradske im stitucije ostaju u žalosnom stanju. Zato pitam gospodina ministra: 1. Misli li vlada i dalje nositi odgo? vornost za ovako abnormalno sta? nje općina u Mostaru i Sarajevu? 2. Je li voljan g. ministar narediti, da se u najkraćem roku raspišu izbori za gradsko zastupstvo u Mostaru i Sarajevu, a onda i u ostalim mjesti? ma Bosne i Hercegovine? 3. Hoće li se na taj način što prije dati napo^ kon i narodu Bosne i Hercegovine uvid u stanje općinskih stvari i orno? gućiti kontrola i uprava u općinama? Molim odgovor usmeno u skup? stini. Primite g. ministre izraz moga poštovanja. Beograd, 21. aprila 1921. Dr. Atif Hadžikađić, narodni poslanik. Pitanje Sovjetska Rusija. prispio godinama u kućanstvu upotrebljavani nenaknodfvl. pravi S c h i c h t < sapun sa znakom: ,Jclenw. Jelen sapun Je potpuno čist, posjeduje najveću izdaJnos! kod pranja i dobiva se u posnatoj П”'. ‘ ' ’■<«-. Г.„,- , ' • : ' Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Blbert Vita М, Saralm, Despića ul. 1. �Spoj 283 Broj ropske države. Čak i Francuska mi? jenja svoju politiku »krajnje nepo* vjerijivosti i one iste vojnike, koje ie do neki dan upotrebljavala u ljutoj borbi protiv Sovjetske Rusi* je, šalje danas kući u • Sovjetsku Rusiju. Za vladama evropskim povodi se pomalo i evropska štampa. Intcrc? santan je na pr. u tom pogledu čla? nak, koji je izašao u bečkoj »Ncuc breie Prcsse« od 17. ov. inj. Ta je novina dosada također kroz usta najpoznatijih bečkih nacijonalnih ekonoma i političara prorekla makar sto puta propast Sovjetske Rusije, a u spomenutom broju je donijela jedan članak od prof. Viktora Putt? nera, koji je po izgledu vrlo objekt ti van prikaz stanja'Sovjetske Rusije. On najprije konstatuje, da se eko? nomska svjetska kriza može riješi? ti samo učešćem Rusije na svjet? skom tržištu, a put k tome otvaraju ti skoro sklopljeni trgovački ugovo ri. Rusija predstavlja danas sistem federativnih sovjetskih republika, koje stoje u više ili manje tijesnoj vezi sa Moskvom. Čitav državni aparat je izgrađen na kolektivistič? koj podlozi."Privatnih industrijalnih poduzeća nema. Državne fabrike tr? pe od oskudice materijala i stručnjak ka, te vlada gleda da njihovu рго? dpktivnost podigne premijama. Mnogo se polaže na odgoj radnika, ali ta idealna zadaća ne da se posti* ći ‘tako lako niti u onoj mjeri, koja se želi, a niti u tako kratkom vre? menu. Ruski radnik nema ni škoh ske, ni političke obrazovanosti, kao njegov zapadni klasni drug i stoga bezbrojne skupštine i tečajevi ima? ju zadaću, da ga predobiju za ko? munističku ideju. U istu se svrhu upotrebljavaju kina, predavanja, pa : koncerti i jedno more komunistic* k?h brošura i novina. Radnik, koji se svojom produktivnošću osobito istakne, slavi se u štampi kao »ju* nak rada«. Da’eko teži položaj sovjetske vla? ele leži u njenim odnosima prema seoskom staležu. Revolucija je uni? stila potpuno klasu ruskih zemljo? posjednika i zemlju podijelila selja* cima. Za to djelo su ruski mužići zahvalni revoluciji, ali kad je ova . htjela dalje poći, pa n a c i i o n a 1 i? z o v a 1 i cijelu zemlju, naišla je na nesavladiv otpor. Tri godine je tra? jala borba između seljaštva i inđu? strijskog proletarijata, koji ima svu vlast u rukama. I deseti kongres ru­ ske ‘komunističke partije pokazao je da je vlast morala kapitulirati pred seljaštvom: dignuta je rekvizicija svih seoskih produkata i jedan nj i* hov dio prepušten seljacima na slo? bodno raspolaganje. Čime god to boljševici pravdali, to ipak predsta? vlja bez sumnje — uzmak komuni* sta. Glavni razlog te vrlo važne pro? mjene u ruskoj agrarnoj politici, pre« ma Lenjinovim riječima, leži u to* me što se misli podići produkcija ce* realija i tako imati jedan su višak za izvoz. Ovim suviškom hoće Lenjin da plaća robu, koja ima sada na osnovu trgovačkih ugovora da stiže u Rusiju, a fo je u prvom redu že? IjeznđČki materijal, lokomotive, va? goni i tračnice. 700 lokomotiva je naručeno u Njemačkoj, 1000 u Šved? skoi, koja je dosada liferovala Ru? šiji 48.000 tona željezne robe. En? gleska firma Armstrong dobila je na? ' udžbu, po kojoj će njene fabrike biti zaposlene stalno sa remontira? njem 50 lokomotiva. Kako održajc sovjetska vlada vlast u svojim rukama? I to pitanje tretira prof. Piittner opširno i navo? di, da je nemoguće srušiti sovjet* sku vladu niti revolucijom niti voj? pičkom akcijom. Revolucijom radi toga nemoguće, pošto su boljševici odmah nakon osvojenja vlasti do temelja uništili sve građanske orga? nizacije i cijeli dotadanji državni aparat, te izgradi1 i svoj vlastiti. Uza to postoji zabrana političkih prga? nizacija i tako revolucija ne može ni da se rodi. Vanjskoj vojničkoj akciji stoji na putu jaka i dobro opremljena crvena vojska. Konac Puttnerovog razmatranja zaključuje, da se komunističko go? spodarštvo usred kapitalistički orga? nizovanog svijeta ne može trajno o? držati. Ali što će ipak i po njegovu mišljenju ostati, jeste socijalizacija Страна 3 Strana „ПРАВДА“ — »PRAVDA* 1 . I i i ( velikih industrija. Pitanje, koje pisac ostavlja neriješeno, jeste, u koliko će se moći privatna industrijska po? duzeća razvijati pored tih državnih, a baš je to ono pitanje, čije će nam riješenje pokazati, da li je uopće mogućan gospodarski opstanak svi? ,jcta na kolektivisttckom principu. Ovo će sc pitanje riješiti samo od .sebe. Tačnih prognoza u tom pogle? du ne može danas niko postavljati. Politički pregled. ’ , , i Kina protiv Saveza Naroda. »Temps« javlja, da je vrhovni sudac u Kini, jedan od desetorice odasla? nika koji su istupili za promjenu Sa? veza Naroda, prispio u Žencvu i iz? javio, da Kina neće nikada priznati Savez Naroda, koji joj nc bi donio oslobođenje ispod japanskog go? spodstva. Kanada sc navodno proti? vi obnovi cnglesko?japanskc alijan? se, koja bi dovela do neminovnog rata, u kome bi onda Kina morala da stupi na stranu Sjedinjenih Dr? žava. Englesko radništvo osuđuje oku? paciju rurskog područja. Javljaju iz Londona: U manifestu koji su ob? javili parlamentarni odbor, kongres strukovnih organizacija i egzekutiv? ni odbor radničke stranke u pogledu rurskog područja, kaže se između o? stalog ovo: Nova invazija u Nje? mačku i okupacija rurskog područja mora se osuditi moralno i politički, jer znači ugrožavanje ne samo nje? mačke nego i vlastite industrije. Protiv povratka Karlovog u Ma? džarsku. Javljaju iz Budimpešte: Stranka malih posjednika primila je na preksinoćnoj konferenciji rezo? luciju, u kojoj se zahtjeva, da vlada bezuvjetno i smjesta poduzme kora? ke, da se u vezi sa povratkom biv? šeg cara Karla kazne svi učesnici ra? di pokušaja prevrata, te zakonitim putem pozovu na odgovornost. Veliki uspjeh francuske regruta? čije. Javljaju iz Pariza: Prema sta­ tistici mini4starstva vojnog reknito? vano je prilikom posljednje stavnje 272.000 mladića. Od svih, koji su došli na stavnju zadržano je 72%, što je najveći broj u zadnjih 20 go? dina. Ovo se pripisuje padanju 'kon? zuma alkohola, sve većem širenju Športa, te boljoj ishrani i higijeni u Francuskoj. Tako javljaju iz Pari? za i no tome bi se dalo zaključiti, da je u Francuskoj blagosloveniji život nego prije rata. Još kad Nje? mačka plati milijarde, onda već ne će znati, kuda će sa svojim silnim blagostanjem. Domaće vijesti. Proračun ministarstva prosvjete. Javljaju iz Beograda: Definitivno je uređen proračun ministarstva prot svjete. Krediti za požarište reduci? rani su na ukupnu sumu od 13 mili? juna dinara. Prihodi će iznositi u svemu 6 milijuna dinara. U svakom slučaju dobi će beogradsko pozoriš? te najveći dio. jer je za vrijeme ra? ta pretrpilo mnogo štete. Predvide? no je i osnivanje novih stalnih po? zorišta u Splitu. Sarajevu, a eventu? alno i u Subotici ili u Vršcu. Za Sa? rajevo je određeno 1 milijun kruna, od čega je već kupljena garderoba jednog Miinchenskog pozorišta. Subvencija od 50.000 dinara za pu? tujuća pozorišta ostaje nepromije? njena. Krediti za trgovinu. Ministarski komitet votirao je kredit od 100 mi? lijuna dinara koji će se davati za? natlijama, trgovcima, izvoznicima i uvoznicima. Za ove će se kredite izdati naročita naređenja komora? ma, a izdavanje novih vršiće se pre? ko državnih kasa. Za zanatlije, po? stradale u ratu izdaće se 36 milijuna dinara. (»Epoha«). Gajretova ženska sirotišta. Glavni odbor zaključio je, da otvori dva ženska sirotišta i to u Sarajevu i Mo? staru. U Mostaru su nađene i pro? storije za to sirotište, dok sc u Sa? rajevu iznalaze. Mostarsko sirotište otvoriće se u najkraćem vremenu i ako je želja glavnog odbora, da se ; oba sirotišta otvore u isto vrijeme. ! Radi toga glavni odbor apeluje na S sve prijatelje Gajreta, ako znaju za kakve zgodne prostorije, da to od? mah jave odboru. Prostorije bi sc iz? najmile na duži niz godina, a tako? ! der bi društvo i kupilo podesnu ku? ' ću, koja bi sc mogla za sirotište, ma? ■ kar i nakon adaptiranja upotrebiti. Otvaranje narodne osnovne škole ' u Bočcu i Varcar?Vakufu. Pododbor i Gajreta u Varcar?Vakufu obratio se I glavnom odboru, da isposluje kod : zemaljske vlade otvaranje nar. os? I novne škole u Bočcu i ženske osnov* i ne škole u Varcar*Vakufu. Za ovu potonju ustupaju muslimani Varcar? Vakufa zgradu mektebi?ibtidaije, koja posve odgovara za prostorije osnovne škole. Glavni odbor se o? bratio zemaljskoj vladi, koja je to? me udovoljila i sa svojom rješidbom cd 15. o. mj. izdala naređenje, da se otvori nar. osn. škola u Bočcu u dr? žavnom hotelu, a ženska osnovna i škola u zgradi mckteb:?ibtidaijc u ' Varcar? Vakufu. Nogomet dječija bolest. Tuže 1 nam se sa svih strana roditelji i uči? ' telji osnovnih škola na nogomet, ko? , j među djecom hara kao kakva po? šast. U svakoj sakrivenoj sarajev? skoj ulici, odmah poslije škole, ku? pc se hrpe djece od najmlađe pa do mladićke dobi i kotrljaju pred so? bom što bilo. To traje do večeri. Mr? tva od umora i nesposobna za uče? nje zadaće, poderanih cipela i odije? la, dolaze djeca kući. Za večerom ne i jedu ništa i prevaljuju se u postelju, 1 da se sutradan po podne opet sa? j stanu i nastave tu samoubilačku I igru. 5 i Zahtijevamo od nadležnih vlasti, i da sc u općem interesu zabrani djeci I ispod izvjesnih godina (16—18) i u? I pisivanje u postojeća nogometna društva, a policija bi već u interesu ! javnog reda trebala da strogo pazi, ! da se nogomet po ulicama ne igra. Uvjereni smo, da je s ovim zahtje? vom solidarno cjelokupno sarajev? I sko građanstvo. Ferijalni savez naše omladine. O? i vih dana razaslalo je povjereništvo Ferijalnog Saveza u Sarajevu (Trgo? vačka akademija) pozive svima oni? ma, za koje je mislilo da će znati razumjeti plemenite ciljeve ovog omladinskog udruženja, da se upi? suju za njegove Članove dobrotvore lili utemcljače. .a eventualno da mu dadu pripomoć u naravi. Glavni cilj Ferijalnog Saveza je taj, da omla? ; dini dade iprilike da upozna sve кга? I jeve naše prostrane otadžbine puto? vanjem. uz minimalne troškove. Na ovaj način će naša omladina nauči? ti jednako ljubiti svaki pedalj naše zemlje, a neće se gušiti u lokalnom patriotizmu, od kojeg boluje stara generacija. Specijalno sarajevsko po-? viereništvo imati će ove godine ma? lo veće izdatke, jer će ovdje biti kongres Ferijalnog Saveza, na koji će doći više stotina delegata iz svih krajeva našeg kraljevstva. Radi to? ga je nužna što izdašnija potpora sa strane svih prijatelja naše omla? dine. Na kongresu će sc riješiti osim ostalih pitanja, da pored profesora mogu i učitelji Čiti članovi Ferijal? nog Saveza. Upisivanje za dobrotvore uteme? ljače vrši Povjerenstvo Ferijalnog Saveza u Sarajevu. Trgovačka Aka? demija. Javna zahvala. Gospodin Smail? beg Gradaščevic kotarski sudac u Ljubinju, prigodom njegovog pre? mještaja, darovao je na oproštaj? nom sijelu ovom jesnoj islamskoj či? taonici K 1000. Za vri’eme njegovog boravka u našoj sredini darivao je više puta veće svote za rečenu čita? onicu kao i druge islamske instituci? ј, a naročito za našu lokalnu siroti? nju. Radi ovoga, a osobito zbog njegovog kulturnog rađa među čla? novilma izabran je počasnim članom. Odbor osjeća dužnost, da ovom plemenitom čovjeku, pravom po? toniku svoga slavnoga djeda Huseii? na Kapetana Građaščevića ispred is? lamskog ČitaoniČkog društva i širo? tinie ovoga miesta izreče najtopliju zahvalu. — Odbor islamskog čitao? ničkog društva u Ljubinju. Društvo Industrijalaca za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu držače svo? ju redovitu glavnu skupštinu 1. ma? ja o. g. u prostorijama Bosanske In? dustrijalne i Trgovačke banke. Sa? rajevo, u. 1 sati prije podne sa slije? dećim dnevnim redom: 1. Izvještaj ispravnoga odbora; 2. Izvještaj nad^ zornoga odbora; 3. Odobrenje za? ključnih računa, te podjela absoluto? rija upravnom i nadzornom odboru: 4. Izbor predsjednika; 5. Eventualija. □ D 1 „(ЈШЕТД“ I Zahvala. Prigodom smrti našeg neprežaljenog i dobrog oca Uzeirbega Alibegovića, osjećamo dužnost, da se na ovaj način zahvalimo u prvom redu ovdašnjim liječnicima gg..- dru A. Ledereru (sada okružni liječnik u Tuzli), dru J. Grtinbergu i dru Izraelu, koji su sve svoje liječničko znanje upotrebili, da ga spasu, a kada to ne bijaše moguće, da mu olakšaju zadnje časove života. Zatim se najtoplije zahvaljujemo svi­ ma, koji nam usmeno ili pismeno izraziše svoju Žalost, i time mnogo dopriniješe, da lakše snpsimo nenadokna­ div gubitak; i napokon najljepša hvala i svemu građanstvu Dervente, bez raz­ like vjere, a osobito ovdašnjem činovništvu, koje je u onako impozantnom broju ispratilo rahmelliju do hladnog groba. Svima neka je od nas hvala, a od Boga plata! Derventa, 20. aprila 1921. 197 Asimbeg 1 Esadbeg Alibegović. Oglas dražbe. Na molbu Sare Levi iz Sarajeva zastupane po dru Ottu H o г w i t z u advokatu u Sarajevu dozvolio je Ko­ tarski sud u Sarajevu ovršnu dražbu nepokretnina Muhamedage Foče umri. Abdage iz Sarajeva te će se dražbenim putem prodavati: 7/96 dijelova gr. ul. br. Llll/117 k. o. Sarajevo; 7 32 dijelova gr. ul. br. Lili 118 k. o. Sarajevo; 1/6 dijelova gr. ul. br. LIII/120 k. o. Sarajevo; 1/12 dijelova gr. ul. br. Llll/121 k. o. Sarajevo; 9/20 dijelova gr. ul. br. Llll/173 k. o. Sarajevo i to u četvrtak dne 28 aprila 1921. u Kotarskom sudu soba 23. Nekretnine su pravne naravi mulk. Dražbeni uvjeti se mogu vidjeti kod advokata dra Horwitza u Sarajevu Jelića ulica 4 ili u kotarskom sudu u sobi broj 23 spis broj Cn 69/19. 19,4 *♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ ♦ PAP1RNICA ♦ t HAMDIJE KOPČIĆA J preporučuje svoje bogato etovarište > svib vrsta papira, kancelarijskog i J školskog pribora. — Narućbe se ♦ obavljaju brzo i točno * [ > Cijene umjerene. 130 I Ф Sarajevo, Štrosmajerova ni. Te1. 619 ф A A. A A A A A A A A A Ne zaboravite zabilježiti! u Zrinskog ul. 11. (Ćumurija) fotografski atelier Muradif Karahasanović. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijsklh I kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebštma. Ve­ liki izbor inozemskih safuna, parfumerije, kozmetičkih potrebština i spužviSkladište svih mineralnih voda 1 f. d. o �Strana 4 Страна ПРАВДА* — ^RA'-DA Broj 283 Bpsj Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Sarajevo, 22. aprila 1921. POZIV NA SUBSKRIPC1JU DIONICA HL EMISIJE Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu Prema zaključku sedme redovite glavu«' skupštine od 16. maja 1920. koji je odobren po Ministarstvu za trgovinu i industriju riješenjem od 12. augusta 1920. br. 1897. imade se provesti povišenje dioničarske glavnice našeg zavoda od K 5,000.000 — na K 20,000.000 izdanjem 150.000 komada novih dionica po K 100.— nominalne vrijednosti od kojih ’!3 glasi пн ime, a na donosioca. Tih 150.000 komada novih dionica stavlja potpisano ravnateljstvo ovim na javnu subskripciju uz slijedeće uvjete: 1. Dosadašnjim (opcije) na dioničarima pripada pravo prvenstva 100.000 komada dionica III. emisije i to tak©, da na svaku sUru dionicu I. ili II. emisije upiše po uvije nove dionice uz cijenu od K 125.— po komadu, za­ jedno sa K 5.— za troškove i K 3. za kamate od II. 1921. dakle ukupno K 133.— za svhku dionica od K 100.— nomi­ nalne vrijednosti. Pravo opcije imade se izv šiti za vrijeme od 25. aprila do zaključno 31. maja 1921. 2. U svrhu izvršenja prava opcije valja pri upisivanju novih dionica kod dotičnog upisnog mjesta ujedno predočiti stare dionice ili međutimnice, koje će не providiti opaskom - Pravo opcije za IH. emisiju izvršeno" i povratiti dioničarima zajedno s potvrdom o učinjenoj uplati. — U koliko se ili dionice ili međutimnice nalaze kod nas u Sarajevu, valja ovo na upisnom arku primijetiti, a pravo opcije se svejedno može izrsiti. 3. preostalih бо.ооо komada dionica III. emisije prepuštaju se i nedioničarirtla uz cijenu od K 150.— po komadu zajedno sa K 5.— za troškove i K 4.— za kamate od l.)I. 1921., dakle ukupno K 159.— za svaku dionicu od K 100.— nominalne vrijednosti. I za ove dionice traje rok upisa od 25. aprila do zaključno 31. maja 1921. 4. Čitava protuvrijednost koli opti ranih toli i na novo upisa­ nih dionica imade se odmah pri upisu u gotovom potpuno isplatiti. 5. »Svaki dioničar, koji ne izvrši pravodobno svoje pravo opcije na nove dionice, gubi to pravo. 6. Visak, koji će se uplatiti preko nominalne vrijednosti dionica pripasti će po odbitka svih troškova emisije i uplaćenih kamata, redovitoj pričuvnoj zakladi. 7. Nove dionice proviđene su kuponom za godinu 1921., te sudjeluju na dobitku zavoda počam od 1. januara 1921. 8. Ravnateljstvo pridržaje si pravo razdiobe dionica, te će u prvom redu dodijeliti dionice koje glase na ime, a samo u koliko ove ne bi dostajalo, dodjeljivati će ee i one, koje glase ! na donosioca. 9. Za slučaj, da se kojem potpisatelju novo upisanih dio­ nica dodijeli manje dionica, nego ih je upisao, povratiti će mu j se previše plaćeni iznos nakon razdjele u gotovom natrag. 10. O uplatama izdavati će upisna mjesta privremene potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz povrat tih potvrda nove dionice izručiti. 11. Uspjeh ove sindikatu. dionice zajamčen je po jednom 12. Prijave za izvršenje prava opcije, te upisi za nove dionice i uplate mogu se obaviti osobno ili poštom kod slije* dećih novčanih zavoda: Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu, te kod njezine podružnice u Tuzli. Prve hrvatske štedionice u Zagreba, te kod njene podruž­ nice u Beogradu i kod svih ostalih njezinih podružnica. Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bugojnu, Derventi, Mostaru, Bos. Samcu, гГигН i Zenici. Muslimanske trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bos. Brodu i Bos. Novom. Gajret Banke d. d. u Sarajevu. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju. Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom. Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bijeljiui. Muslimanske banke d. d. u Banja Luci i njezinih podružnica u Prijedoru, Prnjavoru te Sanskom Mostu. Muslimanske privredne Banke d. d. Gračanici. Muslimansko banke d. d. u Stocu. Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. Privredne bauke d. d. u Maglaju. Krajiške banke d. d. u Bihaću. Kreditne banke d. d. u Modriču. Trgovačke banke d. d. u Trebinju. Bankovne i komisione radnje M. Mahmutbegović, B. Samac. Bankarske radnje Naman Osmanefendić, Žepče. Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banhe za Bosnu i Hercegovinu * d. d. u Sarajevu. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4375af4584281f301ea94efce0ad6c0f.pdf e0cdf40ea21a21acd85280dbebd68d75 PDF Text Text PD * VDA Pojedini broj K 2.— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.— : za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ЖО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ муслиманске организације j 46 (284) Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 28. aprila 1921. (20. Šaban 1339.) Godina III гч r nar. poslanika Sakiba Korkuta DRŽAN U SJEDNICI USTAVOTVORNE SKUPŠTINE OD 21. AP= RILA POVODOM GENERALNE RASPRAVE O USTAVU. (Po stenografskim bilješkama). Gospodo, najprije mi dozvolite jednu napomenu. Gospodin ministar za konstituantu u svome uvodu upo* trijebio je citat iz narodnih pjesama radi kojeg su se neki makedonski muslimani, koji su po narodnosti Turci uvrijedili. Držim da je gospo* din ministar mogao naći pjesničku formu i bez da povrijedi osjećaje ne* kih državljana. Tokom rasprave, gospodo, govori* lo se o svemu i svačemu pa je došlo do govora i o istoriji. Treba da i mi o tome nešto reknemo, kad se već našao i jedan Rista Đokić, da drži povjesno predavanje. (Čuje sc iz cen? truma: Zar ne može čovek iz naro* da da govori?) Gospodo, jedni se pokloni še istoriji kao izvoru sadaš* ■jicc i hoće da na njoj i u vezi s njom izgrade svoj položaj u ovoj našoj dr* žavi. Drugi se na nju pozvaše u svr* hu da dokažu kako se po njoj ili bolje radi nje ne može provesti omeđenje pokrajina ili oblasti u našoj državi. Gospodo, u našoj istoriji ja gledam učiteljicu života i iz nje vadim pouke od kojih ću neke i ovdje da sporne* icm. Prva je pouka, gospodo, da cijepa* вје narodnih sila, nesloga i osebica dovedoše sve naše države i državice pod tuđinsku vlast. I pojedince i sku* pa. Stoga je po mome mišljenju vr* lo umjesno, što je g. Ljuba Jovano* vić spomenuo ovom prilikom pošlo* vicu koja ka£e: „Složna braća nove dvore grade«, ali mi je žao što nije spomenuo i drugi dio, koji veli »a nesložna i stare prodaju«. Ja mislim da je bilo potrebno, da g. Ljuba Jo* vanović i to naglasi kako radi sebe tako radi drugih. Mislim da će to biti shvaćeno. Druga jc pouka, koju mi vadimo iz povjesnice, da je izvor naše ne* sloge u staleškoj oprečnosti i vjer* skim diferencijama. (Dobacivanje: Kod nas ne!) Ja, gospodine govorim općenito i kad govorim općenito za sve, ne mora da to vrijedi baš za svaki kraj. Vjerske diferencije pođi* jelišc nas na tri svijeta, na tri goto* vo potpuno oprečna svijeta, dadose nam tri tradicije; dadoše nam 1wku’* ture i tri gledanja na svijet. (Čuje se: i tri nacije). Može še reći i tri naći* je! Jći istoriji, gospodo, znači ići na* i da šem diferenciranju, 'a trebamo, da moramo i da nam je dužnost, da idem« samo onome sto će w.s dovet-ri za dnicL što će nas ’Zjedna ti. (Buran urlaus. • Jedan nički: Pe što ste onda yi •ovali?) Kad bi to bila var^ na to odgovorio. istini Trc pouka iz n-’še povjesnice, o ш govorili jeste to, da jc u -i. b ) 1 naših Budi iz uže skupi* muslimana. koji su pod tvrskir pleme ku su sh mje turskoj impcriii dipL (Dr. M. on ’c otvorio prvu pat* 7 povjesničari, koji to . i u. kažu da je i natrijaršiiu (Dr. M. Ivanić: I njegov dnhariie bio nrvi patrijarh mnaU naši drugi vrijedni Ijunemili su lijene itrsnicc u na* )rij:. I g. Pribćć :vić trebao bi u mjesto što upada u riječ, da doka? že da nije istina ovo što ja govorim. (iMilan P r i b i ć e v i ć : Ja kažem da jc Mchmed Sokolović služio Turci* ma i proširio tursko carstvo. To ja kažem, to je istina. — Dr. M. I v a* nić: Ja kažem da smo onda imali pećsku patrijaršiju, da smo imali au* tonomiju. - Glas iz centruma: To ka­ že Momčilo Ivanić! Jest, to kaže Momčilo Ivanić i cijela istorija. Či* tajte .istoriju pa ćete vidjeti). Kad se svađate, gospodo, ostavićemo ta ime* na i ja ću da vam iz istorije podvu* čem nešto drugo, nešto, o čem ne će biti spora. Mi, muslimani, gospo* do, sačuvasmo ovom našem narodu u krajevima, gdje smo bili glavni predstavnici, sačuvasmo najčistiji je* zik, koji je primljen kao literarni, da* đosmo mu najljepše i najnježnije pjesme. Priznaćete da je haremska pjesma najviše prodičila našu narod* nu po jezi ju i stekla joj i priznanje inostranstva. (Glas: Dockan!) Ne, to nije nikakav »dockan«, to je bilo i to je fakat. Nema tu ništa dockan. Pored svega toga, gospodo, niko ne nađe za shodno, da o ovome ma jed* nu riječ progovori, a meni je još čudnije, da pored svega ovoga što sam ja istakao, poštovani g. Ljuba Jovanović, govoreći o stanju u Bosni, reče da su tamo u većini Srbi, pa on* da dolaze muslimani, pa onda Hr* vati. (Pavle M a r i n k o v i ć: Rekao je pravoslavni). Ne, nego Srbi, Hr* vati i muslimani (Ministar za konsti* tuantu Marko T r i f k o v i ć: Nije to mislio). To je rekao, a šta je mislio, to je zvan on da rekne a ne da mu se odavde daje komentar. Riječ »Нт* vati« ne označuje vjeru, a »muslima* ni« označuje i ovo se zajedno ne meće, ne zbrajaju se nigdje orasi i šljive. Računajući sa ovim faktom, gospodo, mi smo u Bosni i Hercegu* vini osnovali Jugoslavensku Musli* mansku Organizaciju (Jedan zemljo* radnički glas: Da spasite begluke!) Ne, već da se branimo od pljačkaša i da očuvamo vjeru; opet ponavljam: da očuvamo vjeru. (Ministar Pribiće* vić: Od koga?) Ne mora, gospodine, da bude oduzimanja pa da sc čuva i spašava. O ovoj našoj orgnizacij'i bilo je pisanja i govora i žučnih prigo* vora sve radi toga, što se ona još ne poznaje. Vi ćete, nadam se, biti to* liko strpljivi, da ćete dozvoliti da re* čem i i nešto o toj organizaciji i da je objasnim onako, kako je mi shva* čamo. Da najprije kažem zašto smo (Dobacivan; organ 1Г; Po srijedi je i nešto drugo.E OY naš ксак bude jasan moram poći malo unazad. K^d je dopo Ausl joj >e »prije Poznato i i to, go ii i kasni dnim bor da ovdi w da nam ie mi. kad se Eto Švaba, iisu!) Ja ne ' li baš osobno Vi, ali dru* asa je opozicija, to jc po> znato, vođena protiv austrijskog sis* tema ne samo pod Džabićem meo i nod Firduoom. Formalno smo se for* ili »adi traženja vjerske autono* faktični sa političkom tendem molil žim i spriječi njen Drang nach Os* ten, o kojem je vrlo slabo obaviješ* ten g. Rista Đokić. Istina je, da smo mi u zadnje doba, odnosno naši pr# vaci, podupirali i radili zajedno sa bosanskom vladom. Kad to priznan­ jem, moram u isto doba istaknuti da su to činili i gotovo svi Hrvati, pa su to činili i mnogi Srbi pravoslavni. Razlog ovom našem mekšem drža* nju u zadnje vrijeme leži prvo u to* me, što je vodstvo došlo u ruke pre* vrtljivih, a drugo u tome, što su naši zahtjevi, opravdani zahtjevi, nailazil1 na jedno vrlo nebratsko držanje srp* ske opozicije koja je bila zadojena mržnjom kako prema nama, tako i prema našim zahtjevima u agraru i drugim pitanjima. (Nikola Div* 1 j an: To nije istina, u nečemu dru* gom! ■ Đokić: Navedite prim* jer!) Dobro. Sabur rna o! Kad izazi­ vaš baš ću ti navesti koji primjer. U Posavini sc desilo da nekoliko mu* slimana otvoriše trgovačke radnje u pravoslavnim selima. 1 šta je bilo? Poslanici »srpskoga« naroda podni* jeli su bosanskom saboru mterpelaai* ju i pitali austrijsku vladu: Kako jc mogla dozvoliti da muslimani otva* raju radnje u srpskim selima? (Ni* kola D i v I j a n: Pravoslavnim). Eto, gospodo, i sad ih ima koji opravda* vaju tako nebratski postupak; i ov* dje se, eto, nalazi ljudi koji bi za taku stvar interpelirali! I onda smo mi krivi, što prigovaramo. Ja ću da spomenem i nešto još gr* đe. Kad naši muhadžiri, koji su po* bjegli od austrijske tiranije i njene katoličke propagande, htjedoše da se vrate natrag, glasilo jedne srpske partije koja je u ono doba govorila da je perjanik i inteligencije i na* rodnog nacionalizma pisalo je o san* kilotima i tražilo od zemaljske vlade, austrijske, da ne dozvoli iskrcavanje ovih bezgaćnih nomada u Bosnu. Šta na to velite zemljoradnička gospo* do? (Nikola Divljan: Imali su i pra* vo, velim ti tfpet). Lijepo! Ja to samo podvlačim i ponavljam, da jedan bo* sanski poslanik odobrava pritužbu proti tome, što je nekoliko mvs’i* mana otvorilo radnju u srpskim se* Ihna,, on dalje veli da je austrijska vlada imala pravo, što nije musi ima* nima dozvolila otvaranje dućana; i* mala bi pravo, kad ne bi dozvolila povratak muhadžirima u Bosnu; i* mali su pravo oni ljudi, koii su ove svoje zemljake nazivali sankilotima. bezgačnicima, nomadima! Ja mogu da se na sve ono samo zgražam i hoću to da utvrdim, kako bi sci i u scenografskom zapisniku ovog doma, poslije 20 i 100 godina moglo čitati ovo što je dobacivao g. Divljan. (Ni­ kola Đ ! v 1 j a n: To je iskrenost!) Ta samo iskrenost, gcspođme. dok: mržnju, pokazuje da-ima ni što govore da smo mi iednik Dr. Ivari Ribar: Мо^ spodu poslanike?, da ne upada* iir orniku u reč, a gospodina po* xlo ći Srbi od Kralja Petra i od svih Sr* bijanaca! Nije ni Kralj Petar do* voljno Srbin, g. Pašić je izdajnik Srp* stva, a Srbijanci ne razumiju ništa! Međutim, gospodo, svak zna da su se birvaktile prijavljivali kao Hrvati gr* eko istočne vjere. Govorahu »hrvat* ski« baš ovi isti, što su sada grlati. Iznijeću još jedan vrlo interesantan primjer. U Trebinju se nalazi neki Čabrinja, koji sa atentatorom Čabri* njom nije ni u kakvoj vezi. Kad je izvršen atentat, onda je taj junak podnio molbu na vladu, da mu mi* lostivo dozvoli saprati sa sebe ljagu. I promijenio svoje ime u Ristić. Sa* prao se, očistio se! Došao prevrata Čabrinja postade veliki čovjek, aten* tator. Trebinjski Čabrinja ne samo da više nije Ristić, nego je onaj pravi, veliki Čabrinja. (Prigovaranje. Glas: Radikal je sada). Bio ga radi* kal, bio ga demokrat, bio ga težak, je li iz Bosne, to je sublizu. (Prigo* varanje). Mala je razlika kod vas u programu. Govornik tzv. »nazovi opozicije« spočitavao nam je u ime seljačkog kluba godinu 1914. i pita šta smo ra* dili u toj godini. Mene to pitanje ni* malo nezbunju;e. U 1914. gedini što god je bilo, mi smo uvijek spremni da raščistimo. Mi smo ovo pročišće* nje tražili odmah na početku рге* vrata. Mi smo rekli i tražili da se sva* ki krivac privede zasluženoj kazni. I kao što smo mi to prije tražili tako tražimo i sada. I sada smo spremni, da se svi ti računi raščiste i da se jedanput osvijetli ta 1914. godina. (Nastaje prigo varani e. Predsjednik zvoni. - Đokić: A Kapetanović, što je jučer bio na galeriji?) Ja izjava Ijujem da sam spreman Risti Doki* u. ako on hoće, dati i Kapetanovića i sve druge. Stavljam samo uvjet: 1014. ili 1918. za 1914. Kad se pođe pročišćavati ono što se je radilo 1914. neka se onda prečisti i ono što se radilo u 1918. (Glas: Ne, prečistimo samo 1914.) Oprosti, gospodine, tu nema logike. Jer kad Vi tražite pre* čišćavanjc, onda ja imam više pm* va da tražim prečišćavanje onoga što je bliže. I ako treba baciti u zaborav nešto što je unazad bilo, onda treba svakako prije zbaciti ono, što je bi* lo rani je. (Prigovaranje). Jest, može* te i od 78. god. i ako hoćete od 1678. a i a konstatiram, da mi na ovaj naš zahtjev nikada ne dobismo odgovo* ra, jer je to najbolja fraza, kojom se pokriva i potrpava sve, što sc okupilo pod firmom Ovaj čulah može da pokrije sve. G. poslanik »nazovi opozicije« na* zvao nas je »Turcima«. Turci puno*, krvni! E,pa. čekaj Risto, da ti proći* tam koko su ti Turci u 1914. godini pisaT Pošto ti imaš običaj da hašaš, i a ću ti dati ori .din broj 14. od 19. jun po starom im kalend nasrtaj n n. razbojnici dvama dr su ( sani ucama« ti Austriji, jer je u svni bijahu se ’ dah, a kamoli A vi puške pri* »I nismo iero* ili). IV »kac) što da je Austrija prO' Keci još: vjerovao R’sta Do ■' -ta nam »• ■ 'ta svi u?. ’■ < ■ 1 . Đokić bio knpral!« (Vcsel t) Sporni ram: to ie moralo tako da bude. Mi moram da ustanovim, da su beš oni koji su thd bili u rupama, danas postali teko grlati, da su ve* evom i njego* Srbim lje, bdije r i evo i pril Sh proti direktnim,ma i m to.tc od ni protiv emoin u ruke, lorčenjr ni m saple muzem« ima što u dikovati imenika. tnu svoj �Strana 2 Страна Број 284 Broj „PRAVDA" — „ПРАВДА“ nu pojedinaca i zaboravišc sc tako i , urednik fcudalskc »Pravde«, ja sam put vidi i čuje šta smo mi muslimani, toliko, da oskrvnuše čak i svetinjui urednik crnopute »Pravde«! (Dr. kako smo radili i kako smo gledali krš« na ovu situaciju. Svi su govornici u kućnjeg praga. To jc vandalizam i! Momčilo Ivani ć: A ja sam varvarstvo, (Buran aplaus. Glasovi: teni beg)) A šta jc u stvari? Ja sam početku svojih govora izjavljivali da Bravo, živio!) koje se ne da ničim laki feudalac, da bih dao cio svoj će govoriti otvoreno i bratski, jasno ispričati, i mi ga osuđujemo naročito imetak za polovicu Ristinog imetka, i bez uvijanja, pa zato i ja hoću đa jedanput glasno, jasno i bratski pro* s toga, što se je u rulji ovih razbijača ! ja sam takav »šuckor«, da nema ni nalazio i dobar postotak muslimana, jednoga Srbina koji će reći da sam govorim o svemu, što se radilo, jer pa makar i iz najnižih slojeva. (Bu* mu i dlaku sa glave skinuo. (Glas: A ne mogu dopustiti da ti ovdje svo« ran pljesak). Privatna svojina mora i što si otišao u odže?) Ja sam se jim frazama obmanjuješ ovaj svijet, Svakom muslimanu biti sveta i nepri* i gospodine, upisao u hodže zato, da kojem nije poznato stanje u Bosni. kosnovena (Ivanić: Tako je!) i na­ I ne moram ići Švabu služiti, a ti si Stoga ističem da su sc mnogi sakrili, vala na tuđu svojinu ma bila ta ј to tražio. Ja sam pobjegao pod § 29. a što sc tiče onih žaba, za koje kaže ■navala slična i paljenju spahijskih si* i da ne bih njemu služio, a ti da si g. Dokić da su su lahko nagonile u jena. žita i čardaka nije i ne može ј mogao došao bi i u 16 paragrafa, sa* vodu, ja mislim da on o tom ne bi smio govoriti, jer on nije obična ža* biti ništa drugo, nego Ii direktno i j ino da se sakriješ. Došao je. gospodo, rat, došle su ba nego kornjača, pošto uvijek ima grubo gaženje islamskih propisa. Mi i sc s toga ograđujemo (Pljesak) proti internacije, došli su taoci i ostale ne« na sebi štit i iikako ne smije bez nepromišljenom i neislamskom pos* volje. Gospodo. ja moram priznati štita na svjetlo. tupku ovih razbijača (Bravo! Bravo!) j da su u prve dvije godine rata pra* Gospodin je rekao, da smo mi u i osjećamo svojom dužnošću (Pije* . voslavni Srbi nosili gotovo cijeli tc* Bosnu doveli Austriju. Ja, gospodo, sak) zamoliti svu braću muslimane, I! ret internaciju, taoštva, (Glas: Ubi* mislim, đa ovakog šamara nije istini da se u buduće svakom prilikom su« . janja) ubijanja itd. Ali nije ni nama niko do sada opalio. 31 i doveli Sva* stegnu od ovakih ispada. Го nas sa« I: muslimanima isto baš tako glatko. bu u Bosnu? Mi, koji smo padali na ino ponižuje«. (Buran pljesak). ; nijesu ni nama cvale ruže. Gospodin Šahinkamenu, koji smo ga gonili iz Ovo sam, gospodo, napisao dru* i| Dokić kaže da smo mi tada letjeli u Tuzle cijelom dolinom Spreče do gog dana Poćorekovog prijekog su* ,. vojsku kao žaba u vodu. Kaže da Doboja; mi koji smo mu dali Maglaj, da. Ovako su pisali i govorili »Tur« I' smo jedva dočekali da pohitamo u Jajce, Sarajevo i Bog zna koliko ci« o Srbima. (Čuje se: Gdje je bio j rat. No što ja znani, muslimani su gradova, kod kojih smo ga dočekali. Risto?) Pobjegao kao miš u rupu, a se htjeli da sc zaklone »dekuju« isto Žar za nas može ovako šta ustvr* možda je išao pomagati drugima da i. onako, kao što su htjeli da se za* diti?seAko sc to može, onda se može prije pokupe desetinu. Da ti još ne« I klone i Srbi pravoslavni, kojima to sve ustvrditi. bi gospodin Do« |što citiram, Risto. Evo ti »Misbaha« I; spočetka nije polazilo za rukom, a kić imao smislaKad za literaturu, ja bih od 30. januara 1914. god. po starom, ; poslije im je to, pomoću Čeha i os* ili 12. februara 1914. po novom ka« i talili veza sa drugim slovenskim pri* mu preporučio da pročita Nušićcvog lendaru. U broju 16. stoji i ovaj sta* ; jateljima, polazilo i tc kako za ru* »Hadži Loju«, iz kojeg bi bar nešto vak: »Mi se osjećamo sastavnim di* kom. Nemajući tih veza, mi smo ka* mogao da nauči. Ali pošto se on.'eto, bavi povješću, onda ga upućujem da jelom ovoga naroda (Bravo! Pije* snije ponijeli cijeli teret i najviše pročita o ovoj stvari »Memoare Pro* sak) i sinovima ovih zemalja, za ko* punili front austrijski (Jedan glas: Iz topop Nedeljka«. pročita te je nas veže mnoga i mnoga veza«. I, ljubavi prema Austriji). Ja mislim da memoare pa ćc daNeka vidi kako jc Fi« Ovo sam govorio u polemici sa vla* . se o ljubavi ne može govoriti, kad se dočekao sarajevske »Turke« dinim poluzvanicnim muslimanskim Ii zna da smo mi imali i ljude u žele* Epović se: Nc mari Rista ni da kopa, listom »Vaktom« (Čita dalje): »I ako , nome kadru, da smo imali ljude koji (Čuje a kamo li da čita). Ja mislim da je hoćete da smo jasniji, izvolite pri* i su bježali sa fronta, imali smo svega miti na znanje, da nam se obzirom I i svačega, imali smo i dobrovoljaca, čuo bar za Olomuc. Naselio ga je i starina predsjednik naše organi« na hadis »ljubiti domovinu dio je i* iI i ijudi koji nose srpska odličja i sve. naš mana« — ne sviđa nošenje tuđinskih Ij (Gas: Zašto to iznosiš?) Polahko, zacijc, a tamo je sa n’im bilo ne sto skutova (Buran pljesak) pa makar gospodine. Ja hoću sve ovo da izne* nego na stotine ljudi koji sigurno ni« nas u zlato zasuli. (Bravo! Bravo!) sem, jer vi naš, bosanski, veš izno* su tamo poslati zato, što su pred Međutim to sad u Basni nije slučaj. , site u svome svjetlu, pa hoću i ja Švabu iznijeli gurabije. i mi jasno vidimo, da vam se nuđa* da ga iznesem u našem, da sc jedan* (Svršićc se). ju samo otpaci otpadaka, a za te sitnice, traži ništa manje nego pu« žanje. Nama se paku nikako ne svi« đa ovaka poza, i naravno je da ne želimo takove »dominacije«. (Pije* i sak). Imponirala bi nam borba naro« , PRILIKE U JUŽNIM KRAJEVIMA I ČINOVNIŠTVO. da i njegovih predstavnika za svoja ; prava, (Bravo!) a uskim blokovima ; Beogradska »Samouprava« od 14. Njihovi ukućani dođu i ponude na* i klimavim paktovima neka se igra , ko god hoće. Simpatična nam jc pro« !, ov. mj. je donijela članak pod gor* čel.‘sreskom 150 lira turskih a 50 oka šiost nekih muževa, što danas nao* ■ njim naslovom, koji je u svemu pot* vune. Po običaju ovu ponudu je na« vrda našeg dosadanjcg pisanja o čelnik primio, krivce pustio na slo* pako „vode našu politiku' ali njihovu sadašnjost prepuštamo njima sa« • Sandžaku. S obzirom na to, što je bodu a akta po njihovom isleđenju inima«. kao što i sadašnjost Kista i »Samouprava« glavni organ radikaU uništio. Posle kratkog vremena nje« Đokića ostavljamo njemu samome. ne partije, dajemo članku veliku ga penzionišu, a njegov zamenik, in« formisan o ovome, povede na novo (Buran aplaus. Dokić prigovara). važnost i prenosimo ga u cijelosti: »Rđava javna bezbjednost u juž* isleđenje, krivce hapsi i okiva a pen* Ja mišiim da bi g. Dokić, ako ima imalo ponosa, trebao reći: Međer vi nim krajevima naše otadžbine, već zicnisan načelnk, mesto i sam da do* niste Turci, nego ste Srbi i Srbako* dve i po godinu od reokupacije do đe u haps, dobiva novi položaj, mno* v'ći. koliko vas god ima. (Pljcskanje danas, zadaje vladi ozbiljne brige. go zavidniji no što ga je imao ra* od strane muslimana i centruma). Činjeni su razni pokušaji, da se to* nije. Vrlo je mali broj takih, koji re* Ali on ćuti. On ne zna ništa drugo me zlu stane na put pa ipak nikad nego curiti i bezrazložno napadati. ništa nije učinjeno, da se ono suzbi* dovno posećuju kancelarije. Mnogi (Risto Dokić: Šta ja znam što ti tu je. Kakve sve mere nisu preduzimate od njih bave se i trgovinom: ima« čitaš). Evo, bujnim, izvoli sam či* u tom cilju iz Beograda: g. Ljubomir ju svoje ortake i kapital. Mi znamo tari. Ti kanda ne znaš čitati latinice, Davidović kao Ministar Un. Dela jednog polic. činovnika, koji je čak a meni je ravna i ćirilica i latinica. poziva na savetovanje sve predstav* i državne puške, koje su mu bile Eto, gospodo, tako sam sc držao. nike upravnih vlasti iz tih krajeva, pOverene na čuvanje prodavao seli a* (Risto Dokić: Kako onaj onamo?) vojska nterveniše oružjem, Vlada se cima. Znamo opet jednoga šefa okr. Čekaj, bre. Ja sam u to vrijeme bio obraća tom elementu sa jednom doi­ finan. uprave, koji prc 11 časova pre glavni urednik »Misbaha«, koji je sta lojalnorri »objavom«, amnestiraju podne ne dolazi u kancelari ju. Oni, koji se pokažu aktivni u agi* bio glasilo, organ udruženja bosan* se svi odmetnici, šalje se u te kra* sko*hercegovačke ilm'ijjc, svešten* jeve naročiti komesar, da uzmu u po« taci jama, ne čekaju par godina na stva. Imam, Risto, da ti još nešto stupak njegove žalbe, da ispita nje* klasu već ipar meseci. Znamo jednog kažem. Nisam bio sam. Kad su pred* gove želje. Jednom reči vlada čini isadanjeg načelnika okružnog, koji je 1919. g. u mesecu maju bio polic. pi* sjednik vlade, civilni adlatus ondaš« sve samo zato, da bi se jednom za« nju (Čuje se Mandić) i njegov sek* jamčila lična i imovna bezbednost. sar 2. klase a 1920. g. u novembru Svi ovi pokušaji vladini, nema dobio za načelnika okružnog. Dakle, cionsšef za prosvjetu došli Rcis*uLu* lemi i pitali: može li otpustiti Kor« zbora, korisni su bili i opravdani, ali za godinu dana šest klasa! Oni, koji služe u Srbiji, pa su bez •kuta iz redakcije, i može li se izbaci* jedan fakat, koji je vrlo važan, a ti ćirilica iz »Misbaha«, onda jc Reis* kog Vlada ne uviđa, prepona je za spreme i moralnih obzira, obično se ul*ulema izjavio ovo: »Ja se od slo* ostvarenje svih ovih njenih pokuša« kažnjavaju premeštajem u Makedo* va do slova solidarišem sa piscem i ja a to je fakat da je u tim kraje* niju i Sandžak. Jednog komesara že« izjavljujem da nosim punu odgovor* vima činovništvo ogrezlo u korupci« Ijezničke policije, koji se je, igrajući nost, jer sam mu ja dao uputu da ji i partizanstvu. Tamo se uvek šalju kungena, tukao pijan sa svojim par* tako piše«. Kazao sam već da sam za činovnike, naročito za policiske tnerima, kažnjavaju premeštajem za kao glavni urednik .pisao po instruk* činovnike, ljudi bez ikakve spreme načelnika sreskog u Sandžaku i odu­ cijama udruženja (Risto Dokić: Ko­ tako reći uzeti sa ulice koji, mesto zimanjem desetodnevne plate! Dešavalo se je, da ti krajevi dobi« liko vas jc još valjalo?) Nisam bio da reprezentiraju (prave predstavnike sam i svakako sam imao toTko pri* vlasti, povrću pijani palanačkim so? ju po nekad spremnog i ispravnog jatelja, koliko i g. Dokić ima svojih kacima, sazivaju političke zborove i činovnka ali tom elementu takav ni« prijatelja. A šta je bio odgovor na svojim autoritetom a često i batina« je nikad imponovao i posle nekoliko ovaj zahtjev vlade? Reis*uLiđema je ma naturaju masi svoja politička u« protesta morao je biti uklonjen. Na« odgovorio da me nu može otpustiti, verenja. Medu seljacima imaju svo* rodu je tome u tradciji, da pljačka, ubija, kradu i miti. Ubiti čoveka za a i a sam na zahtjev vlade o ukida* ju agente, preko kojih primaju mito nju ćirilice odgovorio na taj način, u novcu i naturi. Mito je u te kraje* njega je reskirati 20 30 lira i činov« što sam dao uvodni članak u idućem vc odomaćeno i vrlo je mali broj či* nik, kojega ne mogu kupiti za ;pre* broju štampati ćirilicom i to cicerom novnika, koji ga rado ne praktikuju. gršte zlata, po njihovom uverenju Od mnogobrojnih slučajeva, koje nije dobar niti jc za njih. (Čuje se: Ne zna on šta je to). Mi sasvim objektivno i u najboljoj I. gospodo moja, pored svega ovo* znamo, naveščumo ovaj. Dva brata ga ja sam urednik šuckorske su uhapšena od stranu policijske vi a« numeri izlažemo ove žalosne činje« »Pravde«. (Risto Dokić: Jesi) Ja sam sti za delo razboj ništva saubistvom. niče, apelujući na vladu, da encrglč* Iz Sandžaka i Makedonije. no stane na put ovoj nečuvenoj ko* rupciji i partizanstvu, jer smo uvo roni, tla sve donde dok imamo ova* ko loše činovnike u tim krajevima, hnačemo i lošu javnu bezbednost pa i ma kakve se još mere preduzimale«. * i ; ' I li članku ima i protuslovja. Za* .što na pr. uvažuje Beograd interven« čije, koje idu za tim, da sc prc* mjesta pošteno i ispravno činovni* štvo? A onda nešto nerazumljiva: kako jc moguće, da narod bježi u planine pa ipak interveniše, da mu ostaje podmitljivo činovništvo? Mi koliko smo upućeni, centralna je vla* da sama bez intervencije dosada premještala ispravno činovništvo iz tih krajeva i privlačila ih u Beograd, da tamo s njima paradira, a nespo* sobno i korumpirano činovništvo je ostavljala u Sandžaku na njihovim položajima, i ako se građanstvo više puta na njih prituživalo. Pr. ur. Gajretov dan. Kao što je već prije objavljeno provesti će se ove godine Gajretov dan na 6. maja. Skoro sva mjesta javila su glavnom odboru program proslave'toga dana. Programi su raz« ličiti: Tefeiiči sa sakupljanjem do* brov'oljnih priloga, koncerti sa pre* davanjem o »Gajretu« i njegovojJe deji i zabave. Uppzoniju se ona mje< sta, koja do danas glavnom odboru nisu javila program proslave toga da* na, da nikako ne propuste 6. maja, a da ga ne provedu i ne proslave na jedan od gornjih načina, a da barem nešto ne doprinese »Gajretu« priji« kom Gajretova dana. Pitanje na gg. ministra unutrašnjih djela, ministra narodnog zdravlja i mi­ nistra za agrarnu reformu. Fehim Nišić, zemljoradnik iz RadovIja, kotar Visoko, dobio je prije tri­ deset godina od erara nešto krčevine, koju je do jesenas mirno radio. Jese­ nas mu je zaorao oko pela dunuma spomenute krčevine Mandilo Bajić iz Radovlja. Nišić se potužio g. kotar­ skom predstojniku, ali bez rezultata. Neki dan mu je Bajić opet zaorao jedan dunum i povrh toga otjerao Nišića silom sa krčevine, kad je ostatak sijao U nedjelju dne 10- o. mj. izašla je žandarmerijska patrola pod vodstvom narednika Radića u Radovlje, kojoj se Nišić pritužio na nasilje Bajića, našto ga Radić, umjesto đa ga zaštiti, išamara. a nakon toga ga je odvukao u selo Moštru u mehanu Petka Plavše, gdje je sa svojim drugom pio na Nišićev račun, koji je platio K 118 ceha. Nišić je ležao zatvoren u Plavšinoi sobi i kada su se žandarmi napili u 2 sata noći došli su Nišiću u sobu i naredili mu, da mora kupiti revolver u roku od 5 dana ili na njemu glave nema. Zatim su ga oborili na zemlju, udarili uju pedeset Štapova i najposlije ga je Radić, dok mu je njegov drug rukama začepio usta, udarao nogama u/trbuh. U utorak 12. o. m. otišao je Nišić u Visoko kotarskom Ijekaru da ga pregleda. Kad se je skinuo, pitao ga je Ijekar „Ко te je tukao* i kada mu je odgovorio, da su ga tukli žandarmi, uzeo ga je za ruke i izbacio napolje sa riječima: »Marš napolje"! Iza toga je Nišić otišao kotarskom predstojniku, koji ga pošalje žandarmskom komandantu stanice, a ovaj po­ šalje glavom narednika — Radića, da povede izvide. Radić se išetao do Ra­ dovlja, posjedio u kalani i vratio se natrag. Pitam stoga g. ministra unutrašnjih djela, g. ministra narodnog zdravlja i g. ministra za agrarnu reformu, šta kane učiniti, da se naši zemljoradnici zaštite od žandarmskog nasilja, da im se pruži Ijekarska pomoć i njihova imovina zaštiti od nasilne uzurpacije? Molim pismeni odgovor. Beograd 21. aprila 1921. Mujo Šehović, narodni poslanik. �Број 284 Broj Odgovor na pitanje. „ПРАВДА" — .PRAVDA* Srebrenica, 15. aprila 1921. Naši dopisi. Sram ga bilo! Ovdašnja musliman­ Страна 3 Strana Protiv alkohola. ska groblja su zbog ratnih operacija porušena, odgrađena i zapuštana i na VAŽNOST ALKOHOLNOG PI­ njih nije dosada niko pazio. Stoga je TANJA PO DRUŠTVO. ovamo skoro prispio šer. sudac Derviš ef. Buturović i poveo akciju, da se Iz »Narodne čitanke o alkoholu« od 13. o. mj., 5 km od Ljubinja, na ograde kakogod groblja, makar ona, Gospodine poslaniče! dra Štampara, Zagreb. Na vaše pitanje „о šikaniranju mu­ glavnom putu između željezničke sta­ koja se nalaze u srcu čaršrje. Pijanstvo je uzrok siromaštvu, ka* nice Ravno, zaposjele su pljačkaške Ideja Buturovića primljena je od svih ' slimanskih stanovnika u selu Bratuncu bande put i zaustavljali sve prolaznike i muslimana sa najvećim zadovoljstvom, žu ljudi. I zbilja, opazilo se u mno od strane policijskih organa«, dostav­ gim državama, da najviše ljudi s pi# koji su išli na stanicu i od stanice, te je za taj poso i odbor konstituisan. ljeno mi aktom Predsjedništva Usta­ janstva doilazi u ubožnice. potpuno ih opljačkali, na sve moguće Na dogovoru se zaključilo, da se votvorne Skupštine od 1. februara o. g. Kao što ruka sastoji iz pojedinih načine zlostavljali, muslimane koji nibr. 1735, čast mi je da Vam odgovo­ jesu znali „Očenaš" i prekrstiti se odmah počne s radom i sakupljanjem prstiju, tako sastoji narod iz pojc* dobrovoljnih priloga; u tu svrhu od­ rim na osnovu zvaničnoga izvještaja; dinih ljudi. Ako jedan osiromaši od tukli su i vezali, a Saiki Duranoviću ređeni odbornik odmah se dao na po ­ Dvanaestoga januara ove godine, pića, to sigurno osiromaši i drugi. ! i brkove iščupali. Konačno su sve mu­ jedna deputacija uglednih građana iz slimane kao i katolike isprebijane po­ sao i nalazio je dobra prijema kod U engleskom narodu, koji je kako svih građana. Rad je nenadno dobro Bratunca došla je načelniku sreskom kažu najbogatiji, umire svaka trrvezali u zajedničke konope, za konje ispao. Ali tom prilikom se dogodilo u Srebrenici i saopštila mu, da se po privezati i zaprijetili im da će ih po­ najsta osoba u ubožištu. Odakle to nešto, Što je za javnosti. mehanama i kafanama javno govori, ubijati, ako se na stranu okrenu, a dolazi? Dolazi velikim dijelom od Kad je taj odbornik došao ovdašnjem da bi trebalo napasti srpsko-pravo- pravoslavne nevezane otpremili u za­ pijanstva, koje kao rak*rana uništu* trgovcu crnožutom Alijagi Hasiću (on slavno žiteljstvo radi osvete za 1918. jedničkoj partiji put Stanice Ravno. je blagostanje. godinu. Drugi dan, po dolasku rečene Međutim na svu sreću, nekako uspije je sa bivšim predstojnikom Mosnerom Kad bi se novac, što se daje za za vrijeme rata upravljao ovim kota ­ deputacije, izvestio je načelnika sres- Nuratu Ćesiću da pobjegne. Za njim alkohol, upotrijebi u korisna podu* rom; držao je i gradsku aprovizaciju, kog u Srebrenici Komandant Žandar- su ispalili 8 metaka i tvrdo bili uvje­ zeća, to bi po računu jednog iskus* na kojoj je sa sirotinjskih leđa toliko merijske Stanice u Bratuncu pismenom nog statističara, moglo još nekolike reni da su ga usmrtili, ali on je došao napljačkao, da je kupio u gradu neko ­ prijavom da se govori o napadu na za vremena u grad, stvar javio, na što milijuna radnika naći zaslužbe. pravoslavne građane u Bratuncu, i da su oružnici sa kapetanom Mašekom, liko najvrijednijih kuća, dosta mala i Produkcija alkohola sprječava na* još jedno veliko polje sa modernom o tome nameravanom napadu ima oso- koji je slučajno na par minuta prije predak društva tim, što je uzrok velikom kućom podalje od grada), zabeno saopštenje i jedan od njegovih ' radi inspiciranja došao u Ljubinje, iskao mu je da i on u ovo Bogu ugodno smrti, siromaštva i prekršaja; og* žandarma. Žandarmska postaja u Bra­ poletili u pomoć. Pljačkaške predstraže romne kaznione, bolnice i ubožišt* djelo nešto priloži, našto је'Alijaga od­ tuncu, bez naloga načelnika sreskog opazili su dolazak oružnika, zbunili stoje mnogo novca, a u njima se govorio: »Ne dam ja, brate, u to ništa". no sa privolom njegovom, izvršila je se, zaboravili na zarobljenike i pobjegli hrane muškarci i žene u najboljim Kašnje, do nekoliko dana, poduzeo kućnu premetačinu kod onih kod kojih godinama, koji su radi pića tamo da* kud koji. se sakupljanja priloga za nabavu baruta je sumnjala, da će naći oružje i mu­ ‘Spomenuti kapetan je poslije toga i za Ramazanske blagdane ovdašnji gra- spjeli, mjesto da se sami hrane i niciju. Ža vreme kućne premetačine zatražio pomoć iz Stoca, koja je iste I đanin Avdo Siručić, te je od najboga­ kruh zaslužuju. osobito glede oružja nije potrebna zaProdukcija alkohola uništava ogr večeri prispjela i sa ovomjesnim oruž- tijeg do najsiromašnijeg građanina bio povest od sreskog načelnika. romne količine žita. nicima otišla u potjeru. Grad je Lju­ srdačno obasut sa prilozima. Ali kad Premetačina je kod Muslimana, pre­ binje ostao sa kapetanom i njegovim Ovako se evo računalo: kad bi se ma izveštaju načelnika sreskoga izvr­ pratiocem. — Međutim izgleda da su je Siručić iskao a istoga Alijage, dobio od žita, što se godišnje u Engles­ je odgovor kao i onaj prvi: »Ne dam šena na vrlo obazriv način. Žandarm. to pljačkaši znali jer su iste večeri u koj za prodaju alkohola potroši, pe* patrola je, posle izvršenog pretresa, 11 sati došli valjda njih oko 50, u sred ja ništa". kao kruh, to bi se moglo ispeći 105© Hasić je u svakoj prilici za vrijeme pitala svakog muslimana kod koga je grada, te fingirajući oružnike provalili milijuna hljebova. Kad bi se taj vršena premetačina, da li zna koga u stan Mihajla Peške, istukli ga i od­ Austrije davao priloge (doduše samo kruh mogao izvesti iz pekara na ri* u korist držhve, a u humanitarne svrhe pravoslavnog žitelja koji poseduje jeku Themsu, što Londonom pro* nijeli mu preko 250.000 K što u stva­ nikada), te je valjda sada žalostan, što oružje, da bi se i kod njega izvršila tiče, morao bi jedan kočijaš, koji rima što u novcu. Na to su ga pozvali mu više ne pasira, da u predstojnik©- ’ bi svaki pol sata puna kola vozio, premetačina, ali ni jedan musliman da ih vodi u kuće odličnijih musli­ voj sobi sjedi u fotelju, da kahveniše nije mogao prijaviti takvog pravoslav­ 330 godina voziti 10 sati na dan, ak« mana i jedni su krenuli na kuću ov­ i zaključuje poso u kotaru po svojoj nog žitelja. Prema izveštaju načelnika dašnjeg trgovca Dervišage Bakšića, a bi htio da sav kruh izveze, ili bi z» volji. sreskoga, ne poseduju svi pravoslavni taj posao trebalo 330 kola, da ga drugi u susjednu kuću potporučnika Nadalje on nije član nijednog druš ­ žitelji oružje bez dozvole, niti oni pu­ Šaršmida. Kod ovoga su odmah pro­ tva, za Gajret ne će ni da čuje, jer obave u jednoj godini dana. Kad caju na očigled žandarmeriji. Prema valili u kuću, digli ga iz kreveta i pi­ veli da on ne zna za Gajret i da nje­ bismo bacih taj kruh u rijeku, što bi rekli ljudi? A zar ipak ne bi bi* stanovništvu muslimanskom načelnik tali ga je li on Derviš Bakšić, tukli sreski, prema njegovom izveštaju, po­ su ga i opljačkali u vrijednosti od mu od Gajreta nema koristi. U čitao­ lo bolje baciti žito u rijeku, negoli nici mu je ispod časti biti član jer su (мЗ njega praviti žestoka pića? Kad stupa pravedno i zakonito kao i prema 10.000 K. Zatim su ga digli, da ih u čitaoničkom odboru sve mlađi ljudi, bismo bacili žito u rijeku, izgubili pravoslavnom življu. Ako bi, Gospo­ vodi u kuću Dervišage Bakšića, gdje dine Poslaniče, imali kakav kon­ su se na ulaznim vratima sastali sa premda su joj članovi svi ovdašnji bismo samo žito, a ovako gubimo i kretan primer da načelnik sreski drugim odjelom, koji je na lukav na­ ugledniji građani kao i činovnici ostalih žito i mnoge ljude, koje će ubiti pi* će, što ga od zrna pravimo. Ravna­ naročito manifestuje svoje nera­ čin pokušavao zavarati Dervišagu, da konfesija. Što ovaj njegov slučaj dajemo jav­ telj ■statističkog ureda u sjeveroame* spoloženje prema življu musliman­ ga njegov prijatelj hodža Salman moli nosti, time se ne nadamo, da ćemo po­ ričkim udruženim državama dr. skom i prema njemu ne postupa da mu otvori. praviti Hasića. Namjera nam je da po­ Young računa ovako: Kada bisme ravnopravno i zakonito, molio bih Dervišaga nije izgubio prisutnosti kažemo ostaloj braći muslimanima, ka­ sa novcem, što se izdao god. 1867. da ml ga dostavite. duha i nije se dao zavarati. Onda su kovih ljudi, zapravo neljudi, kod nas Premetačina, vršena u selu Bratuncu, pokušali silom raznim oruđem i lup- ima, to jest kakovih ne bi smjelo biti. u sjeveroameričkim udruženim dr* žavama za žestoka pića, kupili fL nije posljedica preduzetih mera protiv Ijavom, ne bi li razbili ulazna vrata. — Gore navedeni posao imao je vrlo noga pšeničnog brašna i natovarili komunista, jer u srezu srebreničkom Kad im to nije uspjelo, pošli su na lijep i nenadan uspjeh, pa je dužnost ga na kola s dva konja, to bi niz ko* u opšte i nema pristaša komunista. protivnu stranu kuće, gdje su znali da odboru izreći prilagačima priloga naj­ la, u koja bi sve brašno natovarili, Prilikom premetačine, pored nađenog ima izlaz na bašču, slabije utvrđen. veću zahvalnost, a u srcu trunjavom bio tako dug, da bi dva puta zemlju samokresa u Hasana Efendića, nađeno Kad su počeli silom odvaljivati vrata, Alijagi dovikujemo: Stid te i sram bilo, mogao opasati. je i kod ovih lica oružje: kod Abid Dervišaga je upotrijebio samokres i otpadniče stari i tvrdico, jer si ćorav U Irskoj se opazilo, da je blago* Efendije Gjozića iz Bratunaca jedan ispalio 17 hitaca a oni na njega iz i ne vidiš u kojem vremenu živimo! stanje naroda u godinama glada, kad revolver sa 6 patrona (fišeka). Kod pušaka valjda preko 500 puta. Odbor. su bile pecare zatvorene, bilo veće Hasana Efendića iz Bratunaca jedna • U Mehe Hromića kuću bacili su bom­ i uvoz viši, nego u dobrim godina* brovning pištolja vojnička sa jednim bu, koja hvala Bogu nije nanijela oso­ Glamoč, 20. aprila. ma, kad su se pecare opet otvorile. metkom, koga su bez dozvole posebite štete. Pa zar se zbilja toliko novca iz* Ovih se dana čulo, prilikom prolaz dovali. Kod Avde Zukića iz Bratunaca Odlučnost Dervišagina, a svakako i za komisije za ispitivanje obustave daje za piće? Samo da navedem« jedan vojnički nož i 7 kg ovozemnog taktika spomenutog kapetana Mašeka, nekoliko primjera. U Engleskoj je duhana u listu, koji je duhan ovdaš­ spasila je te noći Ljubinje od paleža saobraćaja na pruzi Jajce—MUnište, da se zaista i namjerava obustaviti izdano u godinama 1871.-80. godiš* njoj financijalnoj stanici uz potvrdu i krvoprolića. Naime vlasnici oružnih saobraćaj na njoj. Time bi glamočki nje: predan. listova davali su iz svojih stanova srez bid smrtno pogođen u svim za žestoka pića 2774 milijuna kru* G. načelnik okružni potvrdio je tač- glasove, a kapetan Mašek izletio je iz na, za kruh 1428 milijuna kruna, za nost izvještaja načelnika sreskoga i da oružničke postaje sa puškom i sa svo­ svojim interesima. Pruga Jajce—Mlis se je o tačnosti izvještaja načelnika jim pratiocem, glasno je zapovijedao nište je osim toga ođ vitalnog zna* stanove 1428 milijuna kruna. Dakle za žestoka pića skoro to* čaja i za druge okolne srezove, po* sreskoga uverio prilikom revizije u tobože prvom vodu da puca, a drugi liko, koliko za ruh i stanove zajed* što u glavnom ona obavlja njihovu srezu. Prema izloženom, u radnji žan­ vod da udara bombama, treći da ide opskrbu životnim namirnicama. Sto* no. Tako je to i u drugim uljuđenim darmerije i načelnika sreskoga nema naprijed, a sam je otrčao prema pljač­ ga'; smo opremili jednu deputaciju državama. šikaniranja prema muslimanskom živ­ kašima, ispalivši nekoliko hitaca, zatim Poslije rata od godine 1870.—71. lju, jer je ova njihova radnja zako­ se vratio na protivnu stranu pa opet u Beograd na mjerodavna mjesta, koja će poraditi, da saobraćaj na toj platila je Francuska Njemačkoj 5000 nita i vršena na osnovu zakona. Pa ispalio nekoliko hitaca, tako da su kniji i dalje ostane na snazi. Pošto milijuna kruna ratne odštete, što je ipak ću izdati naređenje policijskim pljačkaši mislili, da u istinu ima više je ta pruga dosada neredovno radi* veoma velika svota. Ali njemački vlastima u Bosni i Hercegovini, da osoba koje idu prema njima, jer su la, moliće deputacija i za to, da se narod daje za žestoka pića tijekom premetačinama postupaju sa najvećom se dali u bijeg sa vikom: „Izdaja, ustanovi redoviti saobraćaj. Glamoč jedne godine malone isto toliko. obazrivošću i sa naibrižljivijim provemajku iml“ je i ovako odrezan od svijeta, jer Njemačka izdaje za žestoka pi* ravanjem dostava da ima skrivenog Dva dječaka, jedan musliman a jedan je od Mfinašta udaljen 35 km., a ća godišnje preko 3 milijarde kruna. oružia kod pojedinaca. Izdaću naređenje pravoslavni, koje su bili uhvatili pljač­ ako bi se i to ukinuto, onda ćemo Kad bi tko imao izbrojiti taj no* policijskim vlastima, da se strogo kaši, kad su nosili neka pisma kape­ do najbliže željezničke postaje biti vac, trebao bi jedno 100 godina i upravljaju po zakonima prema svima tanu od naših oružnika, ali kojima je udaljeni oko 60 km. to bez prestanka, kad bi svake se* bez obzira na razliku vere. Izvolite, kasnije uspjelo izbjeći, tvrde, da su Osim toga jada imamo mi još kunde uzeo u ruke jednu krunu. Ta* Gospodine Poslaniče, primiti uverenje oni vidili u jednoj grupi preko 5© oso­ mnogo belaja, da se na njih potu* ko je velika svota, što je izdaje Nje-, o mom osobitom poštovanju. ba, a da ih je još po straži bivalo, te ž'imo. Mi nemamo na pr. ni telefon* mačka za žestoka pića. Svota je još medu ovo 50 da je bilo više njih sa Ministar Unutrašnjih Dela: ske sveze s ostalim svijetom, te kad veća, ako joj pribrojimo sve one M. DraŠković, s. r. vrećama i konopima bez oružja. Po zapadnu veliki snijegovi, budemo štete, što ih alkohol prouzrokuje. « tome se vidi, da su se naročito spre­ često nedeljama potpuno otkinuti Pomislite samo na one sinove, što mili za pljačkanje. od svijeta. Od svega je ipak najgo* ih alkodiol otimlje narodu. Zar b: Molim prijatelje iz Bratunca, kao i Narod živi u velikom strahu, pa ovim re, što nemamo ni jednoga 1 i j e č* smjela dati Njemačka tolike svote naš mjesni odbor u Srebrenici, da mi javno moli pretpostavljene vlasti, da ni ka. Ne znamo, šta smo skrivili, o ovom predmetu pošalju sve tačne novca za propast svojega naroda, za pa da se s nama ovako maćuhinski oslabljen i e njegovih tjelesnih i du­ podatke, da mognem poduzeti daljnje dodijele jednu četu vojnika koja bi mogla osigurati i zaštititi privatni ime­ postupa. Molimo Vas, da nas ovim ševnih sila? korake. tak i život mirnih građana. u javnosti pomognete. Beograd, 22. aprila 1921. Lijepo je ipak rekao nadbiskup Ljubinje, 16. aprila 1921. Građani i seljaci sreza Glamoča. od' Ganterburija u Engleskoj, da je Ahmed Šerić, alkoholizam možebiti najveće zlo na Odbor Jug. Musi. Organizacije. narodni poslanik. Povodom progona muslimana u Bratuncu stavio je pitanje na g. ministra unutrašnjih djela nar.posl. Ahmed Šerić i dobio ovaj odgovor: Navala pljačkaša na Ljubinje. �Страна 4 Strana niti, a kao prvi odazvali su se iz WalA te sirote djece danas svaki dan nut Lake ova gg. kao dobrotvori, upla­ više. Na stotine ih se množi dan na tivši članarinu po 2666 K: Vejsil dan, da ih ni državna sirotišta, ni ovo Gabela iz Stoca; po 2133 K: Hamza naše vlastito sirotište, ne može sviju primiti. Da, mnogo ih je, kojima je , Mehaković iz Trebinja; po 2000 K: Ibrahim Mulać, Mustafa Mulać, Hasan potrebna svaka materijalna i moralna Mulać, Halil Mulać, Abdija Mulać, pomoć. Ovih dana se primiču naši sveti Mehmed Premilovac, Mahmut Hairlić, Ramazanski dani. I baš tada, kad je Mehmed Krpo, ŠaĆT Poturović, Sulejislamska duša vrlo pripravna da ne­ man Karaica, Abdulah Bajgorić svi iz moćnom pomogne, nameće nam se Stoca, Mehmed Jaganjac iz Bileće i dužnost, da se sjetimo i eve naše si­ Hafiz Ali iz Erzeruma. Kao utemelji­ ročadi, za to: Muslimani, ne zaborav­ telji sa 1000 K Husein Bećir iz Selaljajte ni Muslimanskog sirotišta! nika i Asim Abidin isto iz Selanika. Učitelj. Iz istog mjesta dobrovoljnih priloga Muslimanska trgovačka i obrt­ darovali su po 666 K: Derviš Cefo iz Livna, Georg R. Kurth iz Chlcaga i nička banka u Sarajevu otvoriće u Mato Pervan iz Livna, a 136 K: Petar maju pored svojih podružnica u Bos. Pervan iz Sinja Dalmacija. Brodu i Bos. Novome još podružnicu Nadalje su upravi stigli ovi dobro­ u Travniku. Povod otvaranja podruž­ voljni prilozi; Muhamed Drljević Eileća nice u Travniku dali su sami musli­ sakupio na svadbi Sabitage Begovića mani iz Travnika, koji su u više na­ K 404, a darovaše slijedeći: po K 50: vrata tražili otvorenje podružnice ovoga Avdaga Kurtović i Bušaga Avdić, po čisto muslimanskoga zavoda, te su kod K 40: Arifaga Begović, Hanuma Jusuf druge emisije znatan dio dionica kupili. ef. Šehovića i Rabija h. Begović; po Mi se veselimo napretku ovoga našega K 20: Muhamedaga Drljević, Ćamilaga mladoga zavoda, te se nadamo da će Selimović, Derviš ef. Hatibović, Ćamil TravniČani htjeti i znati cijeniti ovaj do­ ef. Buzalko, Dervišaga Kapičič i Lutvaga bitak i upotrijebiti ovu instituciju u HadŽić; po K 10: Zajimaga Muštović, svome prvrednom pridizanju. Hamzaga i Avdaga Kreso, te Mustaj Uredba o činovničkim plaćama. ef. Arnautović; po K 8: Muhamedaga Javljaju iz Beograda: Po novoj ured­ Arslanagić i Hasanaga Muštović; po bi predviđene su ove temeljne plaće: K 4: Ramo Mujačić i Abaz ef. Hadžić 11. činovni razred 1000 din.; 10. čin. svi iz Bileće. — Mehmed ef. Tarakčija 2000—2500; 9. čin. 2800—3400; 8. čin. iz Glamoča sakupio za Gajret K 301. 3500—4200; 7. čin. 4500 -5100; 3. čin. — Pododbor Jajce K 368. 9500; 2. čin. 10.500; 1. čin. 12.610 Braći preko dalekog oceana, koji se manipulativni činovnici 1300; podčinovsjetiše našega Gajreta, kao i drugim nici 1000. Osim toga činovnici dobi­ sakupljačima i darovateljima Gajretova vaju stanarinu, a gdje ona postoji po­ uprava javnim putem izriče svoju naj­ visiti će se, a radi skupoće daju im srdačniju hvalu. se posebni doplaci. Uredba stupa na snagu na 1. januara o. god. Muslimansko zanatlijsko udru­ Dječji dan. Kako nas Okružna ženje „FadileV* u Banjoj Luci zaštita djece i mladeži obavješćuje, želi prodati vlastitu namjerava ona ove godine prirediti Dječji dan na 11. i 12. juna, pa je u tu svrhu u našem okrugu već zapo­ četa aktivna propaganda po školama i na drugim mjestima. Ovi dani ne sastojeću se od 14 raznih instru­ samo što će biti prilika, za svakoga menata sa potrebnim stalcima da pokaže svoje razumijevanje za (Notenhalterima). — Ko bi iste patnje siročadi i djece siromašnih kupiti htio neka se najdalje do roditelja, već i da uzme učešća u pri15. maja o. g. obrati na samo pomaganju ovih bijednih stvorova, koji udruženje. su upućeni na pomoć cijelog naroda. Držimo, da će slabo ko biti, ko se neće odazvati pozivu Okružne zaštite. PAPIRNICA Poziv roditeljima. Direkcija Trgo­ vačke škole poziva roditelje i stara­ HAMDIJE KOPČIĆA telje <aka koju polaze ovu školu, da preporučuje «voje bogato stovarište se više interesuju i češće priupitaju, svih vrsta papira, kancelarijskog I kako im se djeca vladaju, kako na­ Naručbe se školskog pribor*. preduju u nauci i kako polaze školu. obavljaju brzo i točno. Svršetak je školske godine blizu, pa ako zanemare gornji poziv, moglo bi 130 Cijene umjerene. biti štetno do same đake, kao i za sa­ * Sarajevo. Štrosmajerova ni. Tel. 61« X me roditelje. ♦ •vijetu, ali zlo, koje se da (Kistraniti. | nika, pošto nisu uspjeli pregovori sa Kad sc jednom sazna temeljito, sto vlasnicima brodovlja. Oni izjavljuju, je rakija, pivo i vino, i kako djelu* da uslijed radničkih zahtjeva ne mogu je, valjda ih nc ćc više nitko piti, | uzdržati konkurencu sa inozemnim niti drugima nuditi. Sigurno nc će brodarskim društvima. nikomu pasti na pamet, da upita svo ga gosta, što mu je m:lije: da Ii nc* što strihnina ili otrova za parcove? Sigurno će nam tada uspjeti, da stvo* rimo i zakon, koji zabranjuje preda* ju žestokih pića, isto onako, kao što Dolazak gg. ministara. Danas sti* •e zabranjuje prodavati otrovano žu u Sarajevo na nekoliko dana mi* । nistri gg. dr. Mehmed Spaho i dr. Hamdija Kara m e h m edo vić. Popunjenje bosanske vlade Ka­ Domaće vijesti. Politički pregled. ko saznajemo do jučer o podne nije u ministarstvu unutrašnjih djela (bos. herc, odjeljenje) bilo ništa zvanično UNUTARNJI. poznato o popunjenju bosanske vlade. Glasanje ustavnog nacrta u na­ : Dosada se znade samo za imenovanje čelu 12. ovog mjeseca. — Javljaju I g Dcfterdarovića, (unutrašnji poslovi) iz Beograda: Šefovi svih parlamentar­ i g. 1. Kapetanoviča (obrt i trgovina) nih grupa imali su 23. o. mj. po pod­ Za mjesto šefa presidijala nema još ne sastanak pod predsjedanjem pred­ i ni kandidata. sjednika ustavotvorne skupštine gosp. Merhum Uzejirbeg Alibegović. U dra Ribara, na kome se raspravljalo i petak 15. ov. mj. umro je u Derven* o daljem tečaju načelnog pretresa o i ti, iza duge i teške bolesti velepo ustavu. Predstavnici su opozicijonih I sjednik i veletržac Uzejirbeg Alibe* grupa zahtijevali već na prošloj sjed­ , gović u 70. god. života. Rahmetli U* nici. da se ne primijeni odredba po­ ! zejlirbeg bijaše od onih rijetkih ljudi slovnika, po kojoj se može nakon ; naše starije generacije, koji su uvi* govornika u ime grupa zaključiti lista i jek razumjeli duh vremena i prema govornika, i traže, da se dade još I tome svoj život i rad udešavali. Do* vremena, da govore pojedini poslanici. i selivši se u Derventu još za turske Vladine su grupe izašle u susret o- ' vlade sa ocem H. Rustanbegom iz vome zahtjevu, kako se ne hi moglo Kob asa posveti se trgovini, te je bio prigovoriti da forsiraju ovako važnu desna ruka očeva, a iza njegove smr* debatu. Prema tome je zaključeno, da ti vodio je sam radnju, koja je jedna se drže sjednice uključivo do srijede, i od najstarijih trgovina u B. i H. О* a onda da se odgode preko pravo­ ; ženio se iz ugledne porodice Cerića slavnih uskrsmh blagdana do 9. maja. i :z B. Dubice odgoji i on po iprimjeru Zatim bi trajala načelna debata još I svoga oca svoja oba sina Asimbega tri dana, da se generalni pretres time I i Esadbega kao vrsne i valjane tr* svršava, a glasanje je odregjeno za i govce, ali usto nastojaše, da mu sino₽ 12. maja. Ovaj je zaključak prihvaćen vi ni u drugom pogledu ne zaostanu jednoglasno od svih šefova grupa. za drugim, pa se može reći, da je u Dosada je u svemu prijavljeno oko tom uspio kao možda malo koji ro^ 30 govornika. [ ditelj. Zemljoradnici će glasati protiv Ustava. Javljaju iz Beograda, da ze* mljoradnićki klub ne smatra više ob* vezatnom izjavu Avramovića Pašiču, da će u načelu glasati za predloženi lacrt Ustava, ako se usvoje njihove eocijalno*ekonomske klauzule. Ta iz* java izgubila je vanžost onim časom, kad je sklopljen sporazum s mush* jnanima, ' Ratifikacija rusko-poljskog mi­ ra. Javljaju iz Varšave: Prigodom rati­ fikacije mirovnog ugovora u Rigi, koja je obavljena u Moskvi na 14. o. mj. poslao je Čičerin notu Sapiehi, u ko­ joj izriče želju za što srJačnijim pri­ jateljskim odnošajirna izmegju oba naroda, te za uzajamnu pomoć i saradnju, osobiio na ekonomskom polju. Sapieha je sa svoje strzne izrazio uvjerenje, da će mirovni ugovor lo­ jalno biti izvršen i da će služiti kao baza za razvitak oba naroda. Štrajk engleskih rudara. U petak sastali su se Lloyd George, odaslanici rudara i vlasnici rudnika na konferen­ ciju. Konference nastavke su se opet u ponedjeljak, pa se drži, da je došlo do nekih zb’iženja u pogledu temelj­ nih točaka konačnih pregovora. I I ’ . I i ; , I । i I । ’ . ■ . Priieteći Štrajk američkih bro­ : darskih radnika. Po jednoj vijesti : DaJv Tekgraph« iz Newyorkz, po­ st« ii ozbiDa opasnost, da će na 1. maja započeti štrajk brodarskih rad- I pleh muziku Koliko je sve građanstvo Derven* te bez razlike vjere poštivalo i čije* nilo rahmetli Uzejirbega, najbolje nam svjedoči ono mnoštvo svijeta, koje ga je ispratilo do groba i time mu iskazalo zadnju poštu. Izrazujući ucviljenoj porodici о* vijem naše saučešće molimo Sveviš? njega, da Rahmetliji podijeli mjesto u Fivdevsi ala dženetu. Rahmetul*lahi alejhi rahmeten va* siaten’ Dervenčanin. Muslimani, ne zaboravljajte Muslimanskog sirotišta! — Radim kao VANJSKI. ! Turci napreduju u Anatoliji. — i Javljaju iz Carigrada: Turske čete j neprestano navaljuju. One su osvojile Sultan Hissar i dolinu Meandre. Sada očekuju nova pojačanja, da mogu na­ staviti ofenzivom. Kooi 284 Broj ^ПРАРДА* — „PRAVDA* učitelj na Muslimanskom sirotištu ima nekoliko mjeseci, i svaki čas promatrajući sirotnu djecu u njemu, opominje me sve dublji osjećaj za tu našu jedinu ustanovu ove vrsti. Bila su jadna i žalosna ta djeca. Prepušteni jadu i nevolji, prebijali su se od nemila do nedraga. Taka su eto pokupljena po cijeloj našoj domovini i poslata u sirotište. I zaista u njemu su našli svoi selamet. Mjesto da se posve puste lolanju i kvarenju, da ed njih postanu prosjaci ili kakve lole, danas su na očima svojih odgojitelja koji ih uče i na pravi put okreću. Naše sirotište izdržaje vakuf. Pa kad pomislimo na faktične prihode našega vakufa i na silne rashode, koje mora da snosi, nije ni čudo, da to izdržavanje sirotišta ne ide onako kako bi trebalo da bude. Danas vlada opća skupoća. Dosta je da čovjek pomisli na hranu i odjeću. Kućnom starješini koji danas izdržaje i nekoliko čeljadi, puna je kapa. A клко je tek snositi sve potrebe znatnijemu broju djece, koja su u ovome s rotištu na­ šla sebi u ovim teškim danima jedine svoje utočište. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Odbor društva „Merhamet" umo­ ljava svu braću Muslimane da puše samo „Merhamet" cigarpapir, jer time doprinose Merhametu, odnosno ntopskrbljenoj sirotinji. ■ I I I [ j Nove poštanske takse. Počevši od 1. maja uvađaju se u unutrašnjem saobraćaju nove poštanske takse po težini i vrijednost: za sve kategorijo poštanskih »pošiljaka. Upozoravamo općinstvo na promjenjene tarife, ko* ic sc nalaze izložene u pridvorju sva* kog poštanskog ureda. Ne zobor^ite zabilježiti! fotografski ateiier u Zrinskog ul. 11. (Ćumurija) I | i I ; I Muradif Karahasanović. Centralna drogerija Braća Šahinagić | j----------------------------1 I Gajretov glasnik. | Glavni odbor obrstio se na našu i braću iseljenike u Americi, da pristupe ! kao članovi društva »GajreU. Po vi• jestima, k je su stigle-glavnom odboru izgleda, da će to naši iseljenici i uči- Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 k ■ • : i | ; I Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerfiskih f i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrum« nata, kao i fotografskih apaiala i uotrebfitma. Ve­ liki izbor irtozemskih safuna, parfutperije, kozmetičkih potrebština i spužvi Skladište svih mineralnih voda I t.d. o ---------- --- — Ж ? i- i (p D. • A. *<ар> ч, Sar^iovo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ffb0d6bf96ef02cc346ab3d1b81a59ff.pdf eae079fc98b213ed29c493dac2acc690 PDF Text Text Pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180. -, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.— ; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119. Broj 47 (285) Sarajevo, subota 30. aprila 1921. (22. Šaban 1339.) Govor nar. poslanika Sakiba Korkuta DRŽAN U SJEDNICI USTAVOTVORNE SKUPŠTINE OD 21. ЛР= RILA POVODOM GENERALNE RASPRAVE O USTAVU. (Po stenografskim bilješkama). (Svršetak). Gospodin kaže da nas je Austrija moglo dogoditi i to, da se deputacija. mazila. Davala nam je biva sve što koja bijaše došla da se predsjedniku nam treba. Kako da i nije? Svojom vlade prituži protiv zuluma, otpravi školskom politikom „pogodovala" nam upitom: „А šta ste vi radili 1914. goje tako, da je nakon 40 godina svog dine ?" Pri tom ga nije nimalo smetalo, štićenja ostavila — svega 18 škola u što je mjesec dana prije toga izdan muslimanskim selimal Agrar je li? (Sa proglas, da se nesmije govoriti o 1914. strane zemljoradnika: Da.) Donijela godini, jer će to sud i vlast raščistiti. nam, mislite, svoje grofovije i dala Međutim se on tim odgovorom služio, valjda milijarde dunuma zemlje? Je Ii? jer je trebalo ekspedirati jednu islam­ Gdje, kako? Digla nam trgovinu je li? sku deputaciju, koja se tužila na zuDigla nam obrt i zanate? Otiđite u Sa­ lume njegovih štićenika. (Glas sa lje­ rajevo i osvjedočite se da ni tamo ne­ vice: Ne znam je li to istina!) To je ma zanata, jer je sve propalo. Je li i istina; to se dogodilo rogatačkoj đeputo maženje muslimana od strane Au­ taciji kod Ate Šole. (R. Đokić: A šta strije? (Sa strane zemljoradnika: Mi je Vajzović zaslužio!) Vajzović je bio nismo kazali da je Austrija mazila mrtav mnogo prije toga. muslimane, no begove) Dobro. A znate U vladi nismo dobili nijednog mje­ li vi kako su prošli bezi i nebezi pri­ sta, premda smo jedna trećina stanovlikom rekviriranja žita, vune i bakra? ništa. I kada je g. dr. Spaho ostavio inate li kako su prošla naša nejačad? poštu i brzojav u Sarajevu i postavši Šta velite na to? (Sa strane zemljo­ ministrom došao u Beograd, nije mu­ radnika: Upitaj Čokića.) Dobro. Pitaću slimanom popunjeno ni to njegovo i znam, da vam on smeta, jer više ne mjesto. Tako kroz cijele dvije i po ćete biti dosadanji faktor. Divljan je godine dana nije bilo muslimana u jedno vrijeme bio i vlada i obervlada, našoj vladi. (Glas sa desnice: Tačno!) a sad to ne će više biti. Vjerujem da Naši su niži činovnici bačeni iz ko­ vas to boli, ali šta ćemo. Promijenjena tara, da se hlade po kancelarijama situacija. I vakat je, jer smo dvije go­ zemaljske vlade. Pri tom se postupaio dine dana trpjeli da po vladi vršljaju čak tako, da su ljudi koji su kroz ci­ Đokići i tuku nas u mozak. Sad ćemo jelo vrijeme svoje službe bili u pro­ malo i mi zaviriti, ali ne da vršljamo, svjetnim odjeljenjima, poslati da ure­ već da provodimo zakon. (Aplauz na đuju žandarska pitanja i da razmještavaju Ruse. desnici.) Da, da provedemo zakon i ništa više. A ako se naši Čokići ogri­ Idem dalje. Nama se naturilo Pred­ ješe o zakon, neka ih njihovi nadležni stavništvo, izabrali su nam drugi ljude, ministri bace bez istrage. (Bravo!) u koje mi nismo imali nikakova po Kako su prošla naša siročad? (R. vjerenja. I oni su došli u Beograd, da Đokić: A kako su srpska? Kako su izopače naše želje i prikriju naše ne­ siročad Srba koji su slobodu doneli?!) volje. (Rista Đokić: Pitajte vaše saKo se pobrinuo za našu siročad? Go­ veznike!) Ja ovim ne optužujem sadanje vorim o vremenu kad smo bili pod saveznike, jer oni valjda neće više poAustrijom i pitam. (R. Đokić: Austrija navijati ono, Što se je onda dogagjal©, je vama bila majka.) Ako nam je ona ali moram to naglasiti, kako bih mo­ bila majka, kao što ti veliš, onda je gao objasniti, zašto smo mi bili ne­ zadovoljni I ja ću biti sretan, ako trebala da prigrli i našu siročad, da im moj našljednik na ovom mjestu ne daje ishranu pa da ne umiru i propa­ daju, da ne ostanu bez kuće. (RĐobude imao potrebe, da štogod inkri­ minira, nego da kaže: bilo birvaktile kić: Ona je vama begovima bila maj­ ka!) Mi smo Austrijanci, je li ? (Risto a sada toga više nema. Ssda je red. Dalje. Osuta je na nas paljba u štampi, Đokić: Vi begovi jeste!) A ko prvi osuta je paljba u uredima, i mi smo odbi Tisu u Sarajevu? Je Ii Rista Đo­ u nekim krajevima bili van zakona. kić ? (R. Đokić: Valjda vaš Spaho.) (Divljan: Nije istina.) Meni je drago, Baš je Spaho prvi kazao: Ne! fGlas: da se iz ovih klupa javlja drugi bra­ sa ljevice: Je li to debata o Ustavu?) nitelj vlade, jer je onaj prvi bio slabe Saburl Doći ću i na ustav. Vi ste go­ vorili o novih šezdeset i šest tačaka, sreće i kratke pameti. Ponavljam: Is­ tina je i pitam: jesmo li se mi igda i a ja sam Šutio. Prije nego je nastao slom Austrije, igdje oduprli odredbama vlasti, jesmo naši su ljudi pristupili Narodnom Vi­ li se igdje pobunili, jesmo li se na jeću u Zagrebu, ušli su u kotarska strani potužili, ili smo uvijek išli le­ galnim putem i znali samo za Sara­ Narodna Vijeća i htjeli su da pristupe jevo i Beograd? (Rista Đokić: U ozbiljno narodnome poslu. Ali, gospo­ Parizu vas je bilo!) Gdje to? (Rista do, plodna kišica oslobođenja koja je Đokić: U Parizu). To treba dokazati, imala da oplodi i donese sreću, kišica a ne samo tvrditi. Ja te pozivam da ta nije ovarisala na plodno tlo. Kod nas ona izgleda kao velika kiša, iza to dokažeŠ, gospodine Đokiču, a ja ti kažem: od naše organizacije niko koje se pojave velike i male pečurketo nije učinio i nije istina Što tvrdiš. Da. Nakon sloma su na površinu is­ (Rista Đokić: A ReisD Dobro. Daću plivali ljudi koji nisu dorasli zauzetim Ti odgovor. Reis je primio Rivea na položajima. Ispali su ljudi, koji nisu preporuku Ate Šole, koji mu je Rivea imali puno srce za sve, koji nisu imali prikazao kao prijatelja i našeg savez­ jednaku ljubav za sve nas. 1 mjesto nika, dao mu intervju kao našem pri­ da zavedu eru sloge i bratstva, zaveli su nam neslogu i partizanstvo. U Na­ jatelju i savezniku, a kad je tai in­ tervju izišao, i u Beogradu bio nepo­ rodnim Vijećima po gradovima, gdje ćudno primljen, onda je Reis postao smo mi u apsolutnoj većini nadmoćni, veleizdajnik, mjesto da je Ato Sola mi nismo nigdje dobili nijednog pro­ bio zbačen za to, što je protivnika čelnika. Nismo dobili ni srazmjeran naše države prikazao kao prijatelja. broj članova, i morali smo dolaziti u Znaš li ti to? (Rista Đokić prigo­ medžlis, da mećemo muhur, da žuti­ mo i gutamo. Nisu nas ni za Što pitali. vara). Ne znaš ti „turskih poslova kao ni drugih. (Nemir i prigovori. —Vlada koja je nikla iz Narodnog Vijeđa Rista Đokić: Je li demantovao?) Nije. nije nijetila ljubavi i bratstva pa se Nije se mogla demantovati istina, nego se trebalo demantovati na taj način, da Ato Šola izgubi svoj položaj. (Ri­ sta Đokić: Nije Ato dao intervju). Ato je poslao Rivea, da dobije intervju, pa nosi i odgovornost. Eto, gospodo, mi smo se usljed svega što se desilo, morali prisilno organizirati i naravna je stvar, pošto , smo napadani kao muslimani — jer * nije bilo našeg sloja i staleža, kojemu | nije krivo učinjeno — mi smo morali ; doći i u muslimansku kolotečinu, pa ' se i proti volji organizirasmo na vjer­ ' skoj bazi. (Upadanje i prekidanje. — ! Glas: A šuckori?) Ja ne velim, da u ' našoj organizaciji nema i koji šuckor. (Rista Đokić: Jeli Vilović?) Vilović nije: to znaš i Ti. (Predsjednik dr. 1 Ivan Ribar: Gospodine Đokiću, mo­ lim Vas, nemojte uvijek praviti lične ispade i izazivati). Ja ih nijesam ni : branio, niti ću braniti. Naglasivši uzroke našeg konfesionatizma, moram istodobno nagla­ siti još jedan fakat. Konstatujem, gospodo, da se tako grupišu i svi drugi. (Perin: Nije istina; mi smo grupisani kao težaci). Kad je tako, molim da mi pokažeš te Hrvate ka­ tolike, koji su u tvojoj težačkoj stranci. (Perin: Ima ih, ima). Koliko i ko? (Perin: Đa se je pošteno agitovalo, : bilo bi!) Vi ste za se, katolici stoje sami za se; pravoslavni, osim demo­ krata, stoje sami za se, a mi opet sami za se. I razlika je samo u tom, što mi muslimani iskreno priznajemo konfesionalnost i radimo sami za se, a drugi obmanjuju ili druge ili sami sebe. Mi nemamo iluzija (Milan P ri­ bi će vi ć: Vi ste u programu vjerska stranka, a mi smo demokratska). Ja mogu ovdje da na te riječi naglasim ; ovo: Naša konfesionalnost prisilna je i privremena. 1 mi ćemo biti sretni ako će njena potreba čim prije pre­ stati. (U centru burno odobravanje). ; Nu đa to bude, valja da prestane go­ vor Riste Đokića i svih drugih; oni ' treba da he govore o bosanskim Tur­ ; cima. (Centar odobrava. — Risto Đo­ kić: Neće ti drugovi da plješću) Ja nisam ovamo došao da mi plješću, no čini mi se da mi malo odobravaju! Sad ću tebi. Risto, jedan suz. Pitanje je i Što se organizovasmo kao Jugoslaveni? Jedno važno pitanje. Vi ćete možda očekivati, đa ću ovdje razvijati kakve nacionalističke teorije. Ne, gospodo moja, i u tom ću biti jednostavan i realan. Usljed austrij­ skog razdvajačkog sistema naša je inteligencija bila podijeljena na Srbe i Hrvate. Gložila se i zaboravljala na svoju misiju. Naše su se mase između sebe gložile, nisu imale sm sla za školu, a inteligencija opet nije imala smisla da je privuče u školu. Usljed toga nam je išlo slabo, vrlo slabo. Promislismo i dogjosmo do zaključka: ako hoćemo da podignemo islamski dio svog na­ roda, moramo da najprije približimo inteligenciju tih dviju struje, da onda zajednički, ujedinjena, prigje masi i izvrši svoju dužnost prema njoj. I us­ pjeli smo potpuno. Iznijeli smo bugjenje narodnoga jedinstva i kazali: što je do sada bilo, bi!o Radi imena se ne treba dalje svagjati, ne smijemo ići na Ijepak austrijskim metodama, koje su u svoju korist rastavljale Srbe i Hrvate i kazasmo: nijesu baška Srbi, a baška Hrvati. Prihvaćena je ta misao objeručke i tako se u našim redovima okupi kako inteligen­ cija koja se broji Srbima, tako i ona koia se broji Hrvatima. I nama ništa ne smeta što je dr. Karamebnudović Srbin, a profesor Baljić Hrvat. (Glas iz zemljoradničkih klupa: A Korkut?) A Korkut? Korkut oboje: i Srbin i Hrvat, ili, da lakše zapamtite, Jugo­ Godina IH. slaven! Držim, da ne će biti na odmet, ako ovdje citiram šta smo mi dalje rekli o svom nacionalizmu. Mi smo kazali u svom programu; „Sto­ jimo na stanovištu potpune ravno­ pravnosti triju plemenskih imena i konstatujemo fakat, da se bosanskohercegovački muslimani nisu nikada otugjili ni svojoj domovini, ni svom narodu, ni svom jeziku. (Pljesak). Oni su zadržali sve biljege čistog nacio­ nalizma, a nisu svjesni samo plemen­ skog imena. Stoga u pitanju našeg naciunalizovanja stojimo na stanovištu, da je to polje za kulturni rad društva a nipošto stvar dnevne politike. (Bu­ ran pljesak). Rad u tom pravcu, u nacionalizovanju mase, treba da se temelji na snošljivosti i obazrivosti" — t. j. da se ne ide ko june u plot — „pomirljivosti i evoluciji i za to smo protiv svakoj tjesnogrudnosti i strastvenosti, a naročito proti nasilnosti u narivavanju kojeg plemenskog ime ­ na. Zbližavaćemo a nipošto dijeliti". (Pljesak). Sada dolazi tačka o Jugo­ slavenstvu. O tom se veli: „Jugosla­ venstvo držimo najprikladnijim putem zbliženja i ujedinjenja", pa stoga, kao realni političari, ne ćemo da razbijamo glavu o tom, mora li država da se zove „Jugaslavija" i da o tom pišemo kilometrićne članke. Mi se zadovolja­ vamo sa suštinom stvari i gledamo na svijet onako kakav jest. I mi vi­ dimo da naša masa niti je arnautska, niti arapska ili turska; ona je slaven­ ska. ona ima sva obilježja slavenska. (Buran pljesak). Ne treba je dakle poslavljivati, ona je slavenska (Plje­ sak). A pošto nam je svejedno hoće li se zvati Haso ili Huso; hoće Ii se zvati imenom Hrvat ili Srbin, mi ne nalazimo za potrebu da joj tc name­ ćemo. Dosta joj je kazati "Jugoslaven« pa da prihvati naše mišljenje. Jest, srpstvo i hrvatstvo je jedno i Rista Đokić će mi potvrditi da ima i starih naših adža koji kažu: Jugoslaveni smo. Mi smo to i onom starom čovjeku utuvili, a oni su mlagji svi to prihvatili. (Rista Đokić: Naopako ako je jedin­ stvo spalo na vas!) Pravijerečeno: da si ti predstavnik Srpstva! Ja, gospodo, imam na ovu primjedbu da napome­ nem samo to, da nije žalosno što mi ovako idemo, nego je to, mislim, vrlo dobro, vrlo zgodno i jednostavno, jer mi nemamo šta da odbacujemo. Ne treba nam zabacivati ni srpskog ni hrvatskog imena, kao što se vi sa tim klupčite i mučite. (Glas: Nije baš tako1) Jest, za Korkuta je i sve nas lahko reći Jugoslaven i Jugoslavija, Srbin i Srbija ili Hrvat i Hrvatska. Vama to nije, g. Đokiću. Mi prihvaćamo Jugo­ slavenstvo i radi toga, što je to ime budućnosti, ali ga ne namećemo i ne vidimo nikakva smisla, da pravimo aferu radi toga, što jedan Srbin neće da se nazove Jugoslavenom ili Što jedan Hrvat hoće da ostane Hrvat. Nama je glavno, da su svi za narodno jedinstvo, za narodnu državu. (Glasovi: Vrlo dobro.) Mi gospodo ne smetamo nikakve na­ cionalne akcije, ali se varaju oni koji misle da će nas odvesti na stranputi­ cu (Risto Đokić: Šta je to sad?!) Če­ kaj, možda ćeš i shvatiti. Naše Hrvat­ stvo ne znači gravitaciju ka Zagrebu, a još manje odmicanje od Beograda. Naša kritika i osuda sistema ne zna­ či obaranje Beograda koji treba zapo­ staviti, . jer mi sistem strogo lučimo od nacionalizma. Kritikujući sistem mi niti idemo ka Zagrebu niti protiv Beo­ grada. I ako ko misli, gospodo, da naša kritika uprave, sarajevske i centralne, znati borbu pretiv Beogra­ da, onda je potpuno krivo shvatio na­ šu tendenciju. (Min. za Soc. Politiku Dr. V. Kukovec: Gospodine Drlnko- �Strana 2 Страна viču, čujte!) Nama su Beograd i Za­ greb potpuno ravni, jednako dragi i mili. Isto tako moramo jednako da od­ bijemo i prljavštine iz Beograda i prIjavštinuiz Zagreba. Još nešto, gospodo. Politika je po našem mišljenju baška, a nacionalizam i pitanje nacionalizovanja sasvim je drugo, sasvim baška. Gospodo nama se predbacuje što: »ostaviste« autonomizam. Pa dobro kad । smo autonomiste, kako se onda može misliti da smo bili za Zagreb? Kad ; tražimo autonomiju Bosne, onda će- । mo valjda gravitirati Sarajevu a ne Zagrebu. Ni sa ove strane taj prigo­ vor nije dakle tačan. (Jedan glas sa krajnje desnice: Ipak se naginjele na tu stranu. I gutate.) Nacionalizam, opet ponavljam, treba lučiti od dnevne politike. Našu politi­ ku mogu ovi Hrvati kritizirati, mogu je kritizirati i svi Hrvati katolici, mo­ gu je kritikovati i svi Srbi, ali gospo­ do, nemaju prava da nam odriču na­ cionalizam. a još manje nam govoriti da smo prodali Hrvate i Hrvatsku. Na to nemaju, prava jer kad bi smo, mi hrvatstvo i telalili ne znamo gdje je kupac. Srbi im ga neće da kupe, a Slovenci da ga i hoće nemaju para, jer su ih ogulili Talijani (Veselost). : Da sad, gospodo, prođem malo i j na politiku. (Glas: A kad ćete go* ■ voriti o Ustavu.) To je u savezu, pa ću udovoljiti i Vašoj želji. Veli nam se da smo politički trgovci. (Glas iz , centruma: Ne, nijesre.) Po čemu bis smo to bili gospodo? Zar to tom, što smo prihvaćajući saradnju sa vla­ dinim strankama i napravivši s tim strankama kompromis popustili , u nečemu, da u nečemu dobijemo? Pravili smo pogodbu s vladinim ‘ strankama i ako smo, gospodo mo­ ja. mi trgovci, onda su .trgovci i dru* G; onda su bili trgovci i Drinković i i Korošec i Edbinov drug Korač, pa ' su bili trgovci, samo slabi trgovci, i । - seljaci, koji su pregovarali .pa nisu : uspjeli. S tom razlikom, da su oni slabi trgovci, trgovčići, kramarčići. (U redovima zemljoradnika veliki protesti i lupa u klupe. Velika graja i dobacivanje govorniku: Zar smo mi trgovci što tražimo da se plati ratna ošteta? - Dim. Popadić: Ali ipak niste vi krivi, nego su krivi ovi ovdje, u centrumu, koji su to dali.) Gospodo zemljoradnici, vi ste tražili da vam vlada u selo donese pečene patke na tanjuru; vi ste tra* žili toliko, koliko vam se nije moglo i ne može dati. Vi ste htjeli da vaši Dokići, kad se vrate kućama, mog* nu reći: »Eto, kazasmo li mi da će biti džaba zemlje i džaba fijakera!« To ste htjeli i ne vodiste računa o tom, da ima ljudi koji imaju druk­ čije mišljenje nego vi. (Mnogostruk: protest; zemljoradnika sa velikom larmom. Dim. P □ p a d i ć: Hajdete braćo zemljoradnici da iziđemo iz sale u znak protesta! Jedna gru- ! pa zemljoradnika napušta salu.) A* ko bi, gospodo, političko sporazumi* jcvanje, ako bi politički ustupci mo* igli da znače trgovinu, onda smo mi trgovci, ali su onda trgovci i svi po­ litičari. trgovci su svi koji sklapaju kompromise. (Dr. Laza Markovi ć: Onda smo mi i demokrate trgovci.) Da, i vi svi. No .pošto je svugdje na svijetu običaj, da sve stranke gleda­ li: da izvrše svoj program u cijelosti ili u većini, to smo i mi nastojali, da svoj program u cijelosti izvedemo, a kad to nismo mogli u cijelosti, onda smo gledali, da dobijemo ono, što se je moglo dobiti. I tako je, gospodo, došlo do sporazumijeva* nja, a konačno i do sporazuma. Mi smo pri tom odstupili od svoga za* htjeva da Bosna i Hercegovina bu* de autonomna, da ima svoj pokra* jinski sabor, ali smo pri tom, u toj ; tačci, stavili zahtjev, da muslimani imaju da ostanu kompaktni. I bu­ dući je vlada prihvatila taj zahtjev i pristala da se bez odobrenja na* roda neće moći dirati u granice sa* danjih okruga, mi smo time osigu* rali temeljni dio našeg zahtjeva pa smo mogli u drugim dijelovima da popustimo. Ovom prilikom moram ovdje naglasiti i fakat, da se među muslimanima niko nije izjavio za federalizam. Naša je organizacija, pravo rekavši, kroz cijele dvije go­ dine bila državnopravno neopredi­ jeljena. Mi nijesmo htjeli da istrči* mo kao neko i neko sa apsolutnim centralizmom, federacijom pa čak i konfederacijom. Mi smo u tome Број 285 Broj PRAVDA* — „ПРАВДА pravcu Bili rčzcrvisam, no kad je »Hrvatska Zajednica« izašla sa fc* deralistačkim izbornim proglasom, mi smo se proti tomu prilično jasno ogradili. To je fakat, i oni koji do* bro znaju da smo se mi od federabzma ogradili, nemaju prava, da nam sad prigovaraju i govore da smo pristali na ono što nismo nikad tražili. Mi na federalizam nismo ршsta i ni onda, kad se nije znalo ka* ko će biti sastavljena Skupština i kad se nije znalo ni ko će u n ju doći. Da sad pogledamo na naš autono* mizam. Gdje god smo se o njemu izjavili, bilo u štampi, bilo na zboro­ vima, pa konačno i na glavnoj skup­ štini naše organizacije, koja je držata u oktobru mjesecu prošle go* dine, uvijek smo i svugdje naglasili, čisto i bistro kazali, da sc tražeći autonomističke uređenje, pokrajm* sko uređenje Bosne i Hercegovine - ne vodimo nikakvim istorijskim. a još manje kakvim političkim mo* mentima. nego da pri tofn polazi­ mo sa čisto praktičnog razloga, da nam uprava bude što lakša, brža, praktičnija i demokratskija. To je, gospodo, poznata stvar i to je naš organ javno pisao. To sc javno zna. (Đokić: A jeste li govorili o pri­ vremenosti države na zborovima?) 1; nikad. Sakib Korkut je bio jo dan od glavnih govornika na našim skupštinama i Risti ću Dok i ću dati pola godine svojih dnevnica, ako dokaže da sam igdje govorio o pri* vremenosti države. Gospodo moja, nama se kaže da smo nekoga osta* vili na cjedilu. Ja konstatiram iz ovih fakata, da sc ne može govoriti da smo nekoga na cjedilu ostavili. Dalje konstatiram da smo do skrajnjih granica čuvali most između Za* greba i Beograda. 1 o znate svi vi, znate i da smo htjeli napraviti ću* priju, da smo bili za sporazum i da smo zato naše posredništvo žrtvo* vali dosta. Znate i to. kako smo ra­ di toga prošli. Jer da smo ono što smo rekli u februaru, rekli odmah, mnogi biste tad bili drukčiji prema nama. Ali mi smo imali obzira kako prema Hrvatima tako i prema Srbima. I sve dok nije došlo do di­ leme: hoćemo li jedinstvenu kralje* vinu ili smjesu republike i kraljevi* ne, mi smo mogli da posredujemo i čekamo po strani. Nijesu nas bunili ni pregovori sa zemljoradnicima. Ali kad je došla i stavljena pred nas dilema: ili ćemo poduprti Ra* dičev program i prema njemu se upravijati ili ćemo prouzročiti raspuštanje Konstituante i zbrku u na* rodu koja je već dvije i po godine trajala, mi smo kazali i morali ka* zati: nećemo ono što ne može biti, mi smo za monarhiju i jedinstvenu državu, i nećemo raspuštan] a Kon* stituante. Prihvatili smo Ustav, koji, istina, ne odgovara potpuno našim želja­ ma. (Glas: I trista miliona) Pa tih trista miliona samo je jedna četvrti* na onoga, što se faktički nama odu* zima. I kad hi sc pošlo da se preči* šćava ono što ćemo mi dobiti i ono što vrijedi i što će Dokič sasuti u svoj džep, ja mislim da bi se lahko ustanovilo naše popuštanje i u tom pravcu, konstatovalo bi se da smo platili mi, a ne vi. (Rista D o k i ć : Kad biste vi nama platili ono, što smo mi vama za 500 godina kulučili, ne bi vam ni čakšire ostale.) Mi ni* jesmo gladni kao vi i priznajemo, da smo osim, mogu kazati, nepo­ voljnog riješen ja agrarnog pitanja, riješili i još neke tačke našega pro­ grama koje za nas imaju veliku važ­ nost. Kad sc uzme u obzir, da prota M. S. Anđelković, koji je nažalost načelnik u ministarstvu vjera, može da piše: »Vi mislite, g. Čoroviću, da je svejedno biti hrišćanin ili muhamedanac, te da tako na osno* vu takve pretpostavke treba progla* šavati ravnopravnost verama bez ograničenja. Ali pitam ja vas, gospo­ do, srne li srpska država u svojoj zemlji realizovati ovaj princip? Zar to ne znači isto što i razgraničiti svoju državu, da u njoj radi ko šta hoće pod firmom vere i konfe* sije? (Dobacivanje: Kad je to piša* no?) Ove godine u 4. broju »Glasni* ka«, organa srpske pravoslavne pa­ trijarsi je. Ovo, nota bene, piše na­ čelnik ministarstva vera 16. marta ili 1. aprila 1921. godine. Kad bi to pisao jedan običan čovjek, ne bih se ni osvrtao, ali kad to piše jc’dan prota i čovjek koji u ministarstvu vjera ima glavnu riječ, to je stvar od značenja, velikog značenja. (Rista Dok i : To jc vaša popovska stvar.) Treba uz to znati, da smo mi pod Austrijom deset godina borili sc za vjersko*prosvjetnu autonomi* ju i da smo podni jeli silu žrtava. Kad sc to zna i onda uvaži, da će* mo sad dobiti garanciju za tu autonomiju. da ćemo dobiti šerijatske sudove kao državne vlasti, kojima je priznata proširena kompetencija, jasno jc da je to za nas jedan veliki plus, koji nam vrijedi više nego onih trista miliona odštete za agrar u Bosni. Mi ovo cijenimo, a ako među vama ima ljudi koji to ne ci* jene, to jc vaša stvar. Mi to cijeni* mo. Vi ćete možda reći da je slobo* da savjesti u modernim državama neograničena, ali ja ističem da ima mnogo modernih država, u kojima se mnogo štošta ograničava. Vi se oboriste na obznanu, a ja pitam: zar se i u ovom pogledu ne bi mogla izdati kakva obznana kod nas u Bosni? Kad se uzme sve što smo postigli svojim sporazumom sa vladom, on* da mi možemo da kažemo: Ustav ne zadovoljava sve naše zahtjeve, Ustav ne odgovara u cijelosti na* šim željama, ali pošto on udovoljava glavnim zahtjevima našim, pošto je on djelo kompromisa, pa su i drugi nešto žrtvovali a ne samo mi, a uz to je on silno potreban državi, kako bi se s dnevnoga reda mogla skinuti anarhija, koja jc zavladala usljed u* redaba i kojekakvih presizanja obla­ sti, ini ga usljed svih tih prilika mo­ žemo prihvatiti, možemo za njeg glasati i možemo da se zadovoljimo i sa ovakvim Ustavom. Rekoh već, da mi s ovim Ustavom nismo pot* puno zadovoljni, ali kad je u pita* nju Ustav i raspust Konstituante, mi se onda povodimo za g. Drinko* vičem i kažemo: Kad je on dozvo­ ljavao da sc teroriše i da se »pusti ucjenjivati«, kako bi osigurao izbor­ ni red, onda se puštamo i mi, povo* dimo se za njim i pustićemo se ucje* njivati sada, kad jc u pitanju nešto mnogo jače i veće, nego što je iz* borni red, kad je u pitanju Ustav i kad smo uvjereni, da ovim svojim korakom činimo uslugu i državi i cijelom narodu, a napose musliman­ skom dijelu našega naroda. (Burno odobravanje i pljeskanje.) i posjednika, a tek onda srednjih i vc* likih, kako ću to dolje dokazati, on* . da sc istom vidi sva perfidija tako­ । va izvrtanja. Već samom čin jenicom, da je klub | odmah usvojio d e g r e s i v n u lje* stricu za isplaćivanje odštete za ■ kmetovska selišta, potpuno sc opro* vrgavaju te izmišljotine. Da se to potpuno jasno vidi, evo neka skala, I po kojoj će se isplata vršiti, govori: I : Katego­ Katastar zem- Stopa odštete rija Ijarina do K i ' 1600 1. 40 ' 1400 100 2i ; i | I | i ; , i ! 3. 4. 5. б. 7. 8. D. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 1617. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. I 50 200 250 300 350 400 450 500 550 600 /00 800 900 1000 1250 1500 1750 2000 2500 3000 3500 4000 4500 5000 6000 prekehOOO 1300 1200 1165 1130 1095 1060 1025 990 995 920 885 850 815 780 725 710 675 640 605 570 535 500 475 465 430 400 * Iz ove se ljestvice jasno vidi, da bi onaj mali posjednik, kojega je zemlja pod kmetskim odnosajem bila god. 1916., odnosno 1917. pro* cjenjena na 10.000 K, te koji je na tu zemlju plaćao 40 K zcmljarinc (jer se zemljarine plaćaju 4%0), do­ bio 64.000 K. Najveći pak posjed­ nik, nasljednici Džinića, za koje »Domovina« veli, da će dobiti 21 milion, a koji plaćaju 6095 K zem­ ljarine, dobiće za svaku krunu zem* ljarinc 400 K, dakle 6095 X 400 ~ 2,43-8.000 K (slovom dva miliona če* ti ris to trideset osam hiljada kruna). Prema tomu najmanji posjednici dobivaju razmjerno četiri puta više nego veliki, odnosno za 1 K kata* stralne vrijednosti mali posjednici dobivaju 6.40 K, a veliki samo 1.60 K. K tomu će se svaki onaj posjed­ nik, kojega današnji imetak vrijedi 1.000.000 K ili kojega jc dohodak »Domovina« jc u zadnje doba ne­ godišnji 60.000 K, staviti u najzadkoliko puta pokušala, da potpuno nju kategoriju bez obzira na to, u iskrivljenim i netačnim tumačenjem koju bi inače po zcmljarini spadao. Doda dne li sc k tomu, da sc posjedi sporazuma našeg poslaničkog kluba s vladom u pogledu odštete za odu* malih posjednika, koji leže u dva ili više kotareva, neće spajati, nego zeta kmetovska selišta, a i uopće o će svaki biti u pojedinom kotaru agrarnom pitanju, napravi zbrku u našim redovima. Ne radi »Domovi^ naročito obračunat i isplaćen, dok ne«, a ni radi većine naših pristaša, će se veliki posjedi u cijeloj zemlji koji su imali priliku na skupština* smatrati kao jedan, onda se istom ina svojih poslanika da čuju auten­ vidi, kako jc klub i te kako zaštitio tično tumačenje našeg sporazuma, upravo male posjednike. Ima li se uz to na umu, da će mali nego radi onih naših pristaša, koji nisu imali prilike, da to čuju iz usta posjednici dobiti odmah cijelu svo* svojih poslanika, mi ćemo ovdje iz­ tu u gotovu, a srednji i veliki po* sjednici da će kasnije i to 34% u nijeti cijelu stvar potanko. Principi, na kojima su vođeni рге* gotovu a 66% u obligacijama pri* govori i na kojima je postignut spo* miti, jasno izlazi, da jc klub učinio razum, poznati su već čitaocima sve, što se moglo učiniti, da se mali »Pravde«, jer ih je ona odmah na* posjednik što bolje pomogne t da je prema tome prikazivanje »Domovi­ kon sklapanja sporazuma iznijela. Da se detalji nisu mogli (Kimah ob­ ne« samo obična podvala. Kad je to tako, onda »Domovini« javiti, posve je jasno, kad se zna, da oni nisu tada ni bili uglavljeni. Ra­ ne preostajc ništa drugo, nego da di toga i nije potrebno naglašavati, prevrne kabanicu, pa da počne huš­ da su sva tumačenja »Domovine« kati velike posjednike na vodstvo organizacije, jer je ono »izdalo« nji* proizvoljna : potpuno netačna. Kako bi prikazala Jug. Musi. Or* hove interese, ako joj upali. Nu mi ganizaciju kao neku velepasjedničku smo čvrsto uvjereni, da joj to neće ili begovsku organizaciju »Domovi* donijeti željenog ploda, jer znamo, na« tvrđi, da je klub kod sklapanja da su i veliki posjednici svijesni po* sporazuma imao u vidu samo inte* ložaja i -socijalnih zahtjeva, koji su rese veleposjednika, gotovana, kako vodstvu organizacije lebdjeti pred očima pri ovom poslu. ih »Domovina« zove, a da nastoji Ovom prilikom moram naročito samo lijepim frazama zamazati oči malim i srednjim posjednicima. Ko­ naglasiti, da su potpuno neistinite i liko je tu demagoške preuzetnosti, vijesti, što kolaju među posjednici* vidi se najbolje iz toga, što je po- ma, naime da postoji neki maksi­ znato, da je gospodar »Domovine«, mum u isplati odštete. To najbolje g. б. Amautović, uvijek kadio samo demantuje sama skala. H. Ajanović. veleposjednicima, a sad je najed* nom na njih upravio paljbu. Kad se pak vidi, da je organizacija, upravo obrnuto pisanju »Domovine«, imala u vidu u prvom redu interese malih Ustuh na podvale. i ; ' • . i ! j 1 i i I : Oglašujte u „Pravdi" �„ПРАВДА" — „PRAVDA* Број 285 Broj Bilješke. I Rezultati grčhog poraza u Maloj Aziji. Страна 3 Strana Prijateljima tržaba. Politički pregled. Na mnoge prispjele upite glede zemljoradničkih zadruga odgovaram, Poraz, koji su Grci pretrpjeli u ! da je sa osnivanjem zadruga bolje još Prekinuti trgovački pregovori sa Naša posrednička uloga doživjela neko vrijeme počekati, dok naša ak­ Italijom. Javljaju iz Beograda, da je je ovih dana jedno odlično prizna­ Maloj Alziji bez sumnje je događaj nje. Jedan od »prvaka radikalne od velike važnosti. Armija Mustafe cija u ovom pogledu ne bude u sve na 26. o. mj. otputovao iz Beogra­ stranke, g. Ljuba Jovanović, odgo­ Kjemala započela je svoju akciju tančine strukovno organizovana. Ne da »predsjednik talijanske trgovin« varajuću na jednu Korkutovu pri­ 'bitkom, koja je trajala šest dana i trebamo zadruga na papiru, nego pra­ ske delegacije Luciolli u Italiju, Vi­ mjedbu, rekao je u Konstituanti i svršila njenom pobjedom, donijevši vih zadruga, da budu svakog sela jećanja su prekinuta zato, što Italija joj ujedno veću jedinstvenost u or* kulturni, gospodarski i poljoprivredni nije u određenom фкш ispraznila ove značajne riječi: pioniri, koji će našeg seljaka u sva­ »Ja moram izjaviti da smatram, ganizaciji. Dalmaciju i ostali teritorij. Odlazak da su bosanski musHmaii sa retkim Carigradski listovi ovom prilikom kom pogledu među prve evropske se­ predsjednika talijanske delegacije u izuzetkom ljudi jedne iste naše kr­ podsjećaju, da su kemalisti u Ana- ljake podići. Još nek se pričeka, brzo Ri.m po svoj prilici će doprinijeti to* vi, a ja znam da ih ima koji ne će toliji u vije t bili samo nekoliko vo­ ću biti i ja gotov, pa ću i nekoliko me, da taljanska vojska što prije da budu ni Srbi ni Hrvati i da ima đa, dok jc masa sa više ili manje do* člaiaka o zadrugama napisati, pa evakuiše naš teritorij, jer inače jc jednih koji Isu; srpske nacionalne brc volje slušala njhove zapovijedi. ćemo onda s trostrukim silama napri­ naša vlada riješila, da ne nastavi trsvesti, i drugih koji su hrvatske na­ Po prilici kao u Rusiji, dakle mnogo jed. U svakom mjestu najprije ćemo govčke pregovore. Nša je vlada pod cionalne svesti. AK ja smatram, da manje nego kod nas, pojam domo* održati tečajeve za naše težake, za presijom javnog mišljenja poduzela oni mogu biti jedna od onih čvrs* vine u širokim slojedima naroda poslovođe i blagajnike, pa kad imad- taj korak. tih veza između srpskog istoka i azijske Turske nema razumijevanja nemo ove, onda eto zadruge, koja će Grci dalje mobilizuju. »Agence đ’ hrvatskog islovcnačkog zapada i da za patriotizam. Ipak kao što je so* cvasti, a ne propadati. Nek niko ne Athenes« javlja da će sutrašnji služ­ mogu biti od presudnih vje tim a uspjelo da probude dušu misli, da težak ne može voditi zadruga. beni list donijeti dekret, kojim se činilaca u surađivanju na naroda prilikom napada sa strane Ko to misli — taj se vara! Svaki pi­ pozivi ju pod oružje daljnja 4 godi* našem potpunom narod* Poljske, naslijeđenog neprijatelja, smen težak, a kod nas hvala Bogu šta, Službeni komunikej veli, da je n o m jedinstvu. Oni zbog toga imao je napad Grka u Maloj Aziji imade bar seoskih mualima, za 14 položaj na frontu povoljan. dana naučiće temeljno rukovoditi sa­ mogu imati i nezgoda i neprijatno* isti učinak. Wrangelovi vojnici bježe Kjemalsti, ali će oni za takav svoj rad i za Zadnja grčka ofenziva nije bila mostalno poslove zadruge, dapače i uspeh u tome steći ncoc e n j i- ista kao tri, koju su joj prethodile bilance sastavljati. Osim toga naučiće paši. Francuzi, koji su preuzeli na se* ve zasluge i p r i z n a n j c sva­ Do ofenzive Grci su radili kao man­ »metodu« za pridizanje pismenosti, po be dužnost da razmjeste izbjeglice koga čestitoga sina ove datari antante u cilju da provedu kojoj za 3 do 4 nedjelje cijelo selo po svijetu, sada ne znaju što bi za­ zemlje«. klauzule primirja od M udrosa ili bez ikaka tečaja nauči čitati i pisati. počeli sa onim hiljadama ljudi, koji Drago nam je što možemo pribi* sevrskog mira. Isprva je Grčka na­ Ovim apelujem na svakog svijesnog neće da se odazovu laskavom po* brazilske vlade u pampaske Iježiti jedno ovako sjajno priznanje stupala u ime antante, a mržnja muslimana, komu je stalo do našeg živu prašume i još laskavijem Francuza i razvitka, da na ovom polju našoj politici. spram tako velike zajednice nije nepredka Saharsku pustinju. U očaju mnogi moda dobro da obuhvati primitivni svojski i istinski poradi pripravljajući uizbjeglice iz galipoljskih logo­ teren za ovu akciju. Nek niko ne za ­ narod. Jednako mržnja nije mogla boravi: »Sve za narod, jer sve ra, prelazebježe u Malu Aziju, odakle na­ biti uperena protiv svake antantske mjeravaju pješke poći u svoju do­ države, jer je narod dobro razumio, što imamo — narod nam je movinu prevalivši kolosalan put duž da mnoge od njih samo preko srca dao«. Molim nek se i nadalje svaki Crnog Mora pa preko Kavkaza. U Z a g r c b u, 27. aprila. čestiti đobroželitelj muslimanskog te­ nastupaju protiv njega. aRd brojnih pokušaja bježanja o* žaka na mene za upute, ako mu što Vi ste jamačno u Sarajevu već oba, | Sada antanta ne odobrava služ* nije jasno ili ako bi želio na ovom gradili su Francuzi logore i pojačali vjijesteni, da se Korošćev Jugoslaven^ : •beno grčki nastup i sva mržnja upe* polju djelovati, slobodno obrati, a ja straže, koje ne puštaju nikoga ni ski Klub približava vladi д da će vje* I rena je protiv ovog stoljetnog ne­ rovatno glasati u načelu za vladin | prijatelja, tim više što je jasan nje­ ću svakom bezuvjetno odmah odgo­ van ni unutra. U turskim krugovi; ma misle, da će stvar sa ruskim iz* voriti. nacrt ustava. To je informacija iz I gov cilj, koji ide za osvajanjima. bjeglicama biti riješena tek za neZagreb, 25..IV. 1921. Beograda. Međutim ovdje ne vjeruju i Namjera hrt-stou. opozicije u tačnost te vijesti. U redovima Нгvatske Zajednice i u redovima pučke stranke postoji jaka struja, koja tra* ži, da poslanici Narodnog i Jugosla* venskog kluba napuste Konstituan* tu, kad dođe na tapet glasanje o Ustavu. Kako se saznaje, poslije eksodusa mogao bi započeti jaki skup* štinski pokret u Hrvatskoj, Slove* niji, Dalmaciji, a i u Bosni i Herce* govini protiv »nametnutog« ustava. Drugim riječima: pokret protiv dr­ žave sa strane onih, koji rado naglašuju, da im je mnogo stalo do auto* riteta države. U tim će ih dabome ipoduplirati i Kadićeva stranka. U Dalmaciji, naročito na novooslobo* đenim ostrvima, namjeravaju u tu svrhu izrabiti odluku vlade o riješe* nju valutnog pitanja u okupiranoj Dalmaciji, a u Sloveniji, Primorju i Hrvatskoj propuštanja vlade u eko­ nomskim i teritorijalnim odnosima s Italijom. Je su li to samo prijetnje ili imadc li doista u redovnima Hrvat­ ske Zajednice i pučke stranke tako malo osjećaja odgovornosti, poka* zaće događaji narednih dana. Lojalno treba priznati, da se je svim hrvatskim radikalima suprot* stavila — doduše Islaba, ali značajna struja u njihovim vlastitim redovi* ma, koja je sklona da se asistira gla­ sanju o ustavu, a u specijalnoj de­ bati da se razvije energičan rad uz pripomoć vanstranačkih poslanika i nekojih iz vladinih stranaka. Pouz* dano se naime računa, da će već sa* mo ime države srušiti Pašićevu vla* du. Poslije toga čina tražilo bi se kompromisne tačke, koje mogu održati stalno na okupu veliku veći­ nu Konstituante, a vjerovatno i Ra* dićevu stranku. Akcija dra Korošca po mišljenju mnogih ovdašnjih političara, podu* dara se potpuno s tendencijom te umjerene struje. Dr. Korošec na* stoji, da se mirnim, a ne protudržavnim načinom, traže putovi zajednič­ kog rada. Op. ur. Primamo gornje informa* čije od prijatelja Hrvata iz Zag* reba. Puštamo kao informaciju. i ‘ ; ; | ' Nacijonalisti nisu propustili ovu dobru priliku za propagandu. Oni su je upotrijebili kao dokaz opravda* nosti svoga djelovanja onamo od primirja. Prestala su predbacivao ja osobnih interesa i Mustafa Kjemal izašao je kao nezainteresovani bo* rac za slobodu. Svi carigradski listo­ vi bez obzira na političku boju jed­ nodušno hvale Mustafu Kjemala, Nurudim*pašu. vrhovnog koman* danta zapadnih četa i Ismet-pašu komandanta zapadnih četa, a napo­ kon i pukovnika Ismetbega, brani* telja Eski-Šehera. Iza pobjede izdao je Mustafa Kjemal napoleonsku dnevnu zapovjed, u kojoj hvali Ismet^pašu: »Svjetska istorija zabilježila je malo koman­ danata, koji su imali njegov uspjeh. Nezavisnost i opstanak našeg naro­ da ovtisili su o patriotizmu njegovih drugova, koji su svoju dužnost izvr* šili časno, pod njegovim genijalnim vodstvom. Pobijedili ste tamo ne samo neprijatelja, već i nesreću, koia sc približavala našem narodu. Ta* ko sva domovina i s njome nesretan narod, koji stenje pod grčkim jarmom, hvali vašu pobjedu«. Kako sa moralnog tako i sa ma* ferijalnog gledišta nacionalistički pokret je znatno ojačao. Više nema poteškoća u prikupljanju mobiluovanih, a i od bjegunaca usprkos oš­ trih kazni prijavilo se 30—50%. Ratne kontribucije, koje ubiru nacijonaliste, plaća narod bez shva* ćanja. Boljševičko zlato dolazi, jer je turski nacionalizam jaka brana od engleske ipoiitike. Turska vojna misija u Afganistanu postala je mi­ sija pobjedničke vojske i prikuplja veliku pripomoći indijskih muslima­ na. Napokon, u ruke nacionalista pale su velike količiie ratnog mate* rijala, što hoće mnogo da kaže kod naroda, koji teško dolazi do oružja i municije. (»J. L.«) Sjetite se „Gajreta“I Kao Ajanovlć Abas Središnji Savez hrvatskih seljačkih zadruga, Zagreb, Mihanićeva 2. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". Naši dopisi. Radi brojnih pokušaja bježanja o* koliko mjeseci. Priličan broj ruskih voinka i oficira stupio je u Kjemalpašinu vojsku. Izjava Brianda u francuskom se* natu. Iz Pariza javljaju: Briand dao je u senatu istu izjavu kao i u za­ stupničkoj kući, tc ie dodao, da su posljednje izjave Nijemaca kod po* greba bivše njemačke carice bile ui perene na to. kako bi se Francuska I uznemirivala, a možda i uplašila. Mi I ne nastupamo u turskom području protiv njemačkog naroda. Jedino što želimo postići je to, da oni koji mogu plaćati to zaista i učine. Naše čete ne dolaze kao vojnici, nego kao zastupnici pravednosti. Konjic, 20. aprila. Otkako je rat nastao naša je va­ roš jako zanemarena, osobito čistoća u gradu ispod kritike. Svijetla nema, kanali zapuštani i zanemareni, česme pokvarene i t. d.; jednom riječi sve je Pljačke u okolini Bilećl. Primili zapušteno. smo ovaj brzojav: „Pravda“, Sarajevo. Kako je došao novi predstojnik g. Već po četvrti put selo Okolište, po­ Miklaušić, osjeća se velika promjena, rodica Jaganjići potpuno opljačkani. jer je on čojek vrlo agilan i radin, a Otjerano im 35 krava, 10 goveđi, 2 uz to i prijatelj naroda. Čim je došao, konja. Bravi su nađeni kod Todora odmah je počeo sa uređivanjem varo­ Koprivice. Tražimo, da se pljačkaši ši. Pošto je općina bez novčanih sred­ strogo kazne kao i zaštitu od daljnjeg stava, sazvao je anketu građana, da pljačkanja. — Mjesni Ođbor“. se izvede općina iz krize. Tom prili­ Popunjenje bosanske vlade. Naša kom predviđeni su novi nameti, pomo­ organizacija dobiva u bosanskoj ću kojih će općina doći do novčanih vladi četiri mjesta. Ukazi su već pot­ sredstava, kako bi mogla udovoljiti ja­ pisani za ovu gospodu: Ibrahimbeg vnim potrebama grada. Zahvaljujući gosp. Miklaušiću i gosp. Deftedarović, unutarnje po* slove (za koga smo već javili), IsVažiću sudskom savjetniku, koji je također vrlo čestit i agilan kakvog metbcg Gavran - Kapetane* v i ć za obrt i trgovinu, Abduselanv Konjic ne pamti odavno, oživio je mje­ beg H г a s n i c a za socijalnu politi* sni odbor za zaštitu djece. Ovaj odbor pod upravom pomenute gospode sva­ ku i Muhamedbeg Kulinović za poljoprivredu. ki dan otire suze siretnoj djeci, bra­ neći ih bijelim kruhom i kakaom i Potrošačka zadruga za Herce­ omogućujući im da se prehrane pri- | govinu. Pišu nam iz Konjica: Naš stojno. Pa ne samo da se brinu za okružni načelnik g. Vulović pokrenuo gradsku sirotinju, nego se brinu i za je akciju za osnivanje potrošačke za­ seosku siročad, koje imade u našem druge za Hercegovinu. Zadruga bi imala kotaru dosta veliki broj. Naš je narod nabavljati hranu i sve druge potrebe zahvalan vladi, što nam je poslala na narodu. Ideja je vrlo lijepa, ali teško izvedljiva, čemu je dokaz to Što upravu suda i kotara ovako čestiie i je prošlo šest mjeseci, od kaispravne ljude. Konjičanin Domaće vijesti. . ; i ! brat шш111111шм1ошшн111111т^ bratu ruthke, ir^ba da зи naši zubi. Nema ijepog čovjeka i osobe bez Ijepih žabi a šjepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: E L I D A - p d 5 t c za zube. �„ПРАРДА ttpaia 4 Strana Hnoi 285 Broi PRAVDA skim dokumentima kod vladina povje- | Ljubinje poslao je upravi K 1462, koju svotu je sakupila gđica Anka Perinorenika, invalidski referent soba br. 75. od 9—11 sati prije podne. Invalidi u I vić učiteljica na predlog sreskog na­ čelnika g. Mate Spahića prigodom pre provinciji neka ne dolaze u Sarajevo, nego neka se obrate na svoje kotarske ј mještenja g. dra Smajilbega GradašČevića, kot. suca, a darovaše slijedeći: urede, koji su o tome obaviješteni po K 400: dr. Smajilbeg Gradaščević, Lokalni vozovi Sarajevo - IHdža. Zahiraga Mataradžić K 10 u zlatu i K 1. maja otvara se redovni ljetni sao ­ Opet žandarmska divljaštva. Jav­ 5 u srebru; po K 100: Smajil ef. Serbraćaj Sarajevo duvanska tvornica-llilja nam jedan prijatelj iz Bos. Krupe darević; po K 80: Anka Perinović; po dža banja. Taksa je za jednu vožnju slijedeće: Na 16. o- m. došla je žanK 40: Mato Spahić, D. Staya, Dervišu III. klasi 1 dinar, u II. Г50 dinara. darmska patrola sa krupske stanice u aga Bakšić, Radoslav Ratković, SalihZa tamo i natrag izdavaju se karte uz muslimansko selo Arapusu, pred kuću aga Serdarević, Omer ef. Halilhodžić, dvostruku cijenu. Karte važe samo za braće Osmanagića i zahtijevala od njih Anto Sokić, Mehaga i Muharem Ser­ isti dan, za koji su izdate. Mjesečne revolver. Ovi su odgovorili da ga ne­ darević, Ali ef. Grebo, Bogoljub Drvota; karte uz cijenu od 30 dinara za Ili. klasu, maju, na što su ih žandarmi odveli u po K 32: Ludvig Geza. po K 30: Hamza šumu i na mrtvo ih ime isprebijali a od 45 dinara za II. klasu izdavaju Mataradžić, Aganaga Grebo, Nazif ef. tako, da su jednom od njih trojice se na stanici Sarajevo Gradski kolo­ Merzić i Mustafaga Serdarević; po K prebili zglavak lijeve ruke, drugom dvor, te moraju biti snabdjevene foto­ 20: Hasan ef. Kurić, Muhamed Durić, razbili čelo a trećem napravili vidljive grafijom vlasnika. Za psa (s korpom Mustafa Serdarević, Omeraga Žujo, rane na prsima. Ovaj svoj gnjev nad na njuškama i ako je vezan na užetu), Zulfaga Bakšić, Vladimir Skulić, Dušan njima izvršivali su kasama od pušaka. kao i prtljag do težine od 50 kg. pla­ Kozić, Adem Berberović, Bajro GreboOd njih trojice bijednika dvojica su ća se po komadu Г50 dinara. Putnik vić, Avdo Mataradžić, Salih ef. Prohić, invalidi i dobivaju invalid­ bez karte plaća u vlaku dvostruku Geza Wittek, -Aziz ef. Serdarević i ske penzije. Nakon što su nad voznu taksu t. j. u 111. klasi 2 dinara Omeraga Serdarević, te po K 10: Mehnjima proveli što su htjeli, ova su a u II. klasi 3 dinara. Puinik u 11. med Serdarević. zvjerad u ljudskoj spodobi premetnuli klasi sa krrtom III. klase plaća dvo­ cijelu kuću i kad nisu našli ništa od I struku razliku t. j. 1 dinar bez obzira oružja, primorali su ih, da kupe re- j na to, da li još ima u 111. klasi mjes­ volver od jednog drugog seljanina, ; ta ii ne. što su bijednici i učinili, samo da se Razdioba referata u odjeljenju za riješe daljnjih muka i patnja. prosvjetu i vjere. Prema ukazanoj Mi zahtjevamo najenergičnije, da se potrebi provedena je nova razdioba već jednom stane na put zlodjelima Oko jednog zasebnog voza. referata u odjeljenju za prosvjetu i nad muslimanima i da se ova zvjerad, vjere na ovaj način: Da mi nije ostavila Save Jelića, držao bih što nose na sebi časnu uniformu na­ 1. odsjek (IV-1.): Opći poA oštriji paraetos radi ovog izvješavanja zašega vojnika i svojim je zvjerskim ' tava. Ministar saobraćaja. nedjeljima pogane, najstrožije na od- . slovi odjeljenja. Referat o srednjim školama Gimnazijama, _______ . realkama i govornost uzmu i kazne realnim gimnazijama), zemaljskom muzeju, državnoj štampariji, narod­ Izvoz šljiva i pekmeza. Javljaju nom pozorištu, znanosti i umjetnos iz Beograda: Kako ministarstvo po­ u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) sti, uopće. Referat o stipendijama za ljoprivrede dobiva izvještaje, rod visoke i srednje škole i o đačkim tr* šljive stoji vrlo dobro. Da bi se osi* pezama. gurao izvoz šljiva i pekmeza te pro­ 2. odsjek (IV.2): Referat o vi­ dukcija, izrađen je u tu svrhu pras | 160 vilnik. Okružnim i sreskim polica I šim narodnim (trgovačkim) i učitelj­ Muradif Karahasanović. privrednim stanicama je naređeno, | skim školama. 3. odsjek (IV.—3): Referat o da točno vode računa o rodu i pre- i rad: šljiva i pekmeza, šljive bi se ' osnovnim školama. 4. odsjek (IV— 4): Referat o imale izvesti u Švicarsku, Njemač? I i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ ku i Dansku. Ove dvije posljednje i vjerskim poslovima, vjersk^pros­ vjetnim autonomijama, bogoslovi­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda konzumiraju osobito puno pekmeza hvaljena sredstva kao: protiv poljskih м buradi. Država će sa svoje strane | jama. šerifatskoj sudačkoj školi i miševa K 12.—, za štakore i miševe K obezbijediti izvoz šljiva i pekmeza . šerijatskoj gimnaziji. 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. ва taj način, što će sniziti izvoznu • — Osobito jaka tinktura za stjenice K tatinu. 15.—. Za moljce po K 10.—, prašak Proslava 1. maja. Ministar unu­ za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak trašnjih djela Drašković jednim rk za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, jesenje dozvolio je, da radništvo mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast proslavi 1. maja, ali bez manifesta! . za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak «ija i skupština na ulicama. Kao što je već prije objavljeno provesti će se ove godine Gajretov proti mrava K10.—. Razašilje pouzećem Mljekarska zadruga u Sarajevu dan na 6. maja. Skoro sva mjesta Zavod za eksport M. J (i nker, Zagreb i okolici poziva na 1. izvanrednu skup­ br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131 javila su glavnom odboru program štinu, koja će se održavati dne 15. maja proslave ‘ toga dana. Programi su razs Mjesni zastupnici traže se! o. g. u 2 sata po podne u maloj viličiti: Teferiči sa sakupljanjem dos jećničkoj dvorani u belediji s ovim brovoljnih priloga, koncerti sa pres Nudjamo odmah otpremljive dnevnim redom: 1. Čitanje odobrenih davanjem o »Gajretu« i njegovoj i« iz Zagreba pravila; 2. Izvještaj o dosadanjem ra­ deji i zabave. Upozoruju se ona mjes du: 3. Ustanovljenje dana za početak , sta, koja do danas glavnom odboru djelovanja zadruge; 4. Ustanovljenje | u svim mjeram i, kao i nisu javila program proslave toga da< koliko će se nabaviti novih krava, za- i staklarski kit, nadalje cillndere, me« na. da nikako ne propuste 6. maja, tim hrane i kakove, 5. Pitanje zajma i diclnske bočice i staklene lončiće za a da ga ne provedu i ne proslave na mast, svjetiljke itd. i u kojoj visini; 6. Čitanje pravila o jedan od gornjih načina, a da barem osiguranju blaga; 7. Izbor blagajnika i Skladište čeških tvornica stakla nešto ne doprinese »Gajretu« prUk porculana poslovođe, eventualno ravnatelja i dru- > kom Gajrefova dana. gih potrebnih činovnika i namještenika; J WEI5S t DRUG. 8. Razno. Ako na ovu skupštinu ne . ZAGREB, kraj paromlina. Dobrovoljni prilozi: Husejin dođe dovoljan broj dosada prijavljenih Džafić Orašje K 1000; Zemaljska banka članova, održavaće se druga skupština I K 200 i Alija Ponjavić 40 K za đačku SUTrNta4 8 dana kašnje bez obzira na broj čla­ knjižicu u Tuzli. Hakija Begović, Binova i stvaraće pravomoćne zaključke. I ieća, sakupio na svadbenoj večeri pri­ Ujedno se pozivaju svi članovi, da do godom vjenčanja gđice Elfije Kapičić 15. maja uplate upisninu i udjele (pre- 1 ma § 35. društvenih pravila). Ko dotle I sa g. Alijom Zvizdićem K 900, a da­ ne plati, postupaće se prema njemu u I rovaše slijedeći: po K 100: Ćamil Hadžić, Arif Džaferović, Ćamil Sarić, smislu pravila. — Odbor. Suljaga Zvizdić, Ferhat Zvizdić, HamidLiječenje invalida na Ilidži. Pri- ■ aga Zvizdić svi iz Gacka, Dervišaga mili smo od vladina povjerenika: „Svi Kapičić i Ali ef. Hadžić iz Bileće; po invalidi, koji stalno borave u Sarajevu, K 50: Sejdaga Babović iz Bileće; po a misle da im je potrebno liječenje u K 40. Hamdi eff. Atlagić iz Sarajeva Banji Ilidži, neka se poradi zvanične | i po K 16: Husejin ef. Kusturica iz liječničke pregledbe jave sa invalid- • Bileće. Smail ef. Serdarević, šer. sudac ko je pokupljen novac od na­ roda, a o zadruzi nema ni spomena. Stoga je narod postao nestrpljiv i traži da mu se povrati novac, ako se već zadruga ne misli osnovati. Sva­ kako bi dobro bilo, da se što prije s ovim pitanjem likvidira. I I ; I Treseljak Ne zaboravite zabilježiti! fotografski atelier Misesi, štakori, stjenice i žohari Gajretov glasnik staklene ploče b" Т^оТенГћ1’”' N“ Lijepo ili nelijepo, ЈЛ ću podnijeti upit radi ekatra-cuga. Dr; Pav«ić’ Da nije klubekc disciplino i ja bih li dao polpi«. ' -crii Ja vala, no bih, jer sam pronio velik gepek. Kurbegovlć. Ju no ću, jer eam prokonlra. Ma, br’te, i nije mnnasib. No'š ujagmit’, toligrafičn«! Baljić. Sadovlć. Pavičicu; ja cu upit stavit Đoklć. Kad će se ovaj svijet opametiti i shvatiti da je vlada najpametnija? Dr. Kleči. ' ; i I | 1 I • j OGLASI U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. „Pravda* je najrašireniji muslimanski listu našoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р r a v d PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. 1зе Sarajevo, Štrosmajerova »I. Tel. 619 * Karaboje l-a te raznih klinaca i druge gvožđarske robe dobila je radnja Petar Milušić i drug trgovina gvožđarije i boja Sarajevo, Aleksandrova ul. 38. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Telefon 319. Trgovina medikamenata, drogerijsklh i kemičkih proizvoda, robe od gume, zavoja i kirurg, instrumenata, kao i fotografskih aparata i potrebština. Ve­ liki izbor inozemsklh safuna, parfumeriie, kozmetičkih potrebština i spužvi. Skladište svin mineralnih voda 1 t. d. at Želite Ii kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura fe Suttnerova ural Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, sva­ ka će Vas zadovoljiti. Takodjer lanci, pietei je, naušnice, svakoiaki, darovi i potrebštlne kao noževi, aparati za brljanj’.. škare, novčarke, nažigaćl, điamanti za re­ zanje stakla, sve dobro i jeftino naći čete u cijeniku tvrtke H. Ииг i! Ljubljani №.706, Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Horcegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 Podružnice u 0os. Brodu i 0os. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuć* račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA*. HmeteFija: Kralja Petra ulica Z prizsmnc], lijevo. - gnjavi: Trpvačha banka,Sarajevo. - Interurban telefon: ZH Glavom« urednik: Ibrahiin Mehić. Vlaoeek: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajeva. 4' � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fd873aa260a2e7cd189ac89bb1f7cb22.pdf 38cffa4c7306c849e1087a2352d344d2 PDF Text Text Pojedini broj К 2.Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.— ; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСЕ -О ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМаНСКЕ ОРГАНИЗАЦИјЕ. Sarajevo, utorak 3. maja 1921. (25. Šaban 1339.) Govor nar. poslanika Saliha Baljića ^DŽŽAN U SJEDNICI USTAVOTVORNE SKUPŠTINE OD 26. APRILA POVODOM RASPRAVE O USTAVU. (Po stenografsk im bilješkama.) Goepodo narodni poslanici! Go* makar ikoliko u nacionalnom radu ▼omici u ime Jugoslavenskog Mu* po raznim društvima, a naročito elimanskog Kluba, kome imam čast dječaka koji su imali 15—16 godi* na, moralo da ide u austrijsku ko­ da pripadam, iznfljeli su stanovište i osvije®: razloge, koji su vodili naš moru i da im zapovijedaju austrij* klub, kad su uljegli u današnju vla­ ski žandarmi i vojnici i da nemilo* dinu većinu. Dozvolite md, da ne iz* srdno tu djecu pate, muče i gone po gleda malo čudnovato, što naš klub brdima. Ima mnoštvo primjera, koji ■ije povukao svoj nacrt Ustava, ko* su meni kao srednjoškolskom pro­ jega je predložio i koji nacrt stoji fesoru poznati, da su djeca cijelo donekle na protivnom stanovištu vrijeme u komori provodila, dok ih aego li je sam nacrt vladin, a ipak nije 1918. godine pri koncu zatekla uza sve to, naš klub je spreman da u 19. ili 20. godini svoga života i on* glasuje za ovakav nacrt Ustava, ko* da su morali biti asentovani. Šta su ji je izašao kao predlog Ustavnog onda patile naše familije, kad su o* Odbora, da uzmem riječ i da prika* vako patili muškarci? Ja držim da žem donekle, kako je naš predlog će mnogi od gospode to priznati, ako upravo odraz raspoloženja i potreba su imali prilike, da u Mostaru, u Sa­ našeg dijela naroda. Hoću da istak- rajevu i u drugim okružnim mjesti* ■em tu okolnost, koja je nastala, da ma gledaju povorke naših bijednih ipak muslimani Bosne i Hercegovi* muslimanki, koje su išle da krpe au* »e preko svojih poslanika što se na* strijskoj vojsci hlače i mantlovc. laže u Muslimanskome Klubu, eto Ratovi su upropastili i moralno i hoće i moraju da glasuju vladi za fizički islamski dio našega naroda, ovakav nacrt Ustava. (Glasovi iz komu je moral bio na tako golemoj zemljoradničkoga kluba: Zar baš visini. I kad povučemo bilansu, ja moraju?) Rekao sam hoće, a kada neznam, može li se reći, da se musli­ hoće, onda moraju. manski dio našega naroda koristio Iz govora nekolicine gospode po­ tim ratom. Nisu se nama davale li* slanika izašla su u glavnom dva miš* feracije ni .prilika da se zasluži i o* ljenja. Jedno jc mišzjenjc, koje .se mogući što lakši život u našim bi­ vrti bezuvjetno oko toga da treba jednim familijama. Gospodo, naro* država čim prije da imade Ustav, da du je bilo dozlogrdilo i često puta se se tako reći stalože prilike i da na* čulo: Neka idu, pa neka dođu crni stane red i mir u ovoj našoj državi. cigani! To je jedan poklič, koji je S druge strane, gospodo, jedno miš* bio očajan radi dvostrukoga razloga: ljenje, koje je protkano jednom prvo što su te patnje bile jednako motivacfijnm, a to je, ako je po* i nametnute cijelom narodu, jer ti Iju* trebno da se donese Ustav, ali još ■ di nisu znali drukčije sa nama uje jedna velika potreba, da Ustav ! pravljati i drugo, što se i u nama bude izražaj što veće sloge i spora­ ! pobudila neka osveta, jer se nije zuma cijeloga našega naroda. Spo* i moglo više trpjeti i snositi da tuđin* minju se, gospodo, silne žrtve, koje ' ci ovako i neprestano sa nama masu pale i koje su sc borile za našu ćuhinski postupaju. A dan narodno* jedinstvenu državu. Spominju se ga oslobođenja, sa ovoga mjesta pregaranja, što ih je pretrpao narod mogu da ustvrdim, pozdravljen je i u pozadini i narod koji je bio na od muslimanskog dijela našega na* dohvatu neprijateljskih bajoneta. roda sa osobitim veseljem. Dolazak Dozvolite mi. da na nama muslima* srpske vojske primljen je od nas na nima. koji su često puta i ovdje naz­ takav način, kako samo mi bosanski vani kao nekim miljenčetom Au* i hercegovački muslimani znamo i stro*Ugarske monarhije, nisu cvale umijemo. Sjećam se vrlo dobro onoruže za vrijele rata. Mi u Bosni i i ga silno osjetljivog momenta, kada Hercegovini bili smo izvrgnuti, ako I je srpska vojska došla u Mostar i ne odmah s početka svima šikanacb • kada su muslimani priredili svečan jama, ali tokom rata bili smo pod j doček, kada su naše žene kuhale je* svim onim, što je narod jedan u isti* I la za naše oslobodioce, da kuhale, a ni mogao da snosi i pretrpi pod tu* ' to nisu niti austrijskom ćesaru niti dinskim režimom, pod tuđinskom I carigradskom sultanu činile. Sjećam upravom. Veliki broj naših sinova, I se. kad je potpukovnik Živojin Ran* braće i otaca, pao je na bojištima. I ković ustao i slatkim se riječima za­ Veliki broj vratio se nesposoban vi­ hvalio. iznenađen od ovoga tako is* še za rad, a veliki broj koji je došao krenog i tako svečanog dočeka Sje* natrag, taj jc našao samo jad i ne* ćam se tih toplih riječi, kada je ka­ zao: »Iznenađen sam i duboko ga* volju, koja je nevolja nastala ušljed to<*a rata. Jer se i .sami sjećate ono* nut nad ovakvim svečanim doče* kom, ali se nisam ni prevario, jer sc ga nemilosrdnog postupka austro* i sada živo sjećam priče, što mi je ugarske uprave, naročito nad nama majka uz kolijevku pričala, da naše muslimanima, prigodom evakuacije i onda mi dolazi nrod oči strašna sli* braće, koja lovore istim slatkim i milim jezikom kao i ja ima i sa one ka koju sam onda gledao na sarajev* strane Drine«. skom polju, kad su ljudi tjerani i kad Izmijenile su se patriotske govo* su se kupi'li u čoporima tako reći kao rancije po običaju, a čulo se — tako beskućnici. Sjećam se vrlo dobro, da veselo jecanje kada je jedan su Austrijanci i Mađari na Drini pa­ reći lili muslimanske kuće i unakazivali govornik rekao: »Trpjeli smo i pa* tili smo i borili smo se, koliko smo muslimansku čeljad, i ja ne znam mogli da se borimo kao sputan lav, kako sc onda može reći, da smo mi bili miljenćad austrijska. I ta evaku* koji hoće da prekine lance i sad je acija se provodila upravo tako, kao došlo vrijeme, da jedan drugom padnemo na prsa i da se od drago* da smo mi sami neprijatelji austrij* ske -uprave, provodila se tako kao sti isplačemo. To su bili oni momen­ da smo mi sakrivci, što je ta nesret­ ti, koji mogu da osvijetle najbolje na Austrija morala da ispašta za grL naše raspoloženje i kojih se mome* jehe, koje je u istini učinila. Koliko nata sa zadovoljstvom sjećamo. Nu je naše omladine, koja je bila po koliko je taj doček bio izražaj vese­ lja i radosti, to je veselje pomućeno školama, po zanatima ili sc istakla Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina ili. donekle što su događaji nama, naro* dinstvo i time sa tom parolom išli u čito Muslimanima i drugim patrio* izbore. Nismo išli za Kjemalpašom, tama katoličke i pravoslavne vjere, kao što nam dovikuje g. Rista Đo*= zadali malo brige. kić, niti smo išli za Sultanom, niti Vi se vrlo dobro, gospodo, sjeća­ za to što bi bio Islam u opasnosti, te i novine su o tome vrlo mnogo pi* nego smo išli sa otvorenom i jakom sale, kakve su se prilike i neprilike nacionalnom parolom, a to je jedin* događale u bilećkom i nevesinjtskom stvo naroda, jedinstvo državno. I* kotaru, a naročito u Odžacima, gdje madjemo dapače najviše priznanje je selo naših begova Ljubovića, ple* i od naše braće jedne i druge vjere, mića, na koje se poziva i srpska isto- kako smo se mi držali na skupšti* rija razrušeno. (Jedan glas: Ukinuto nama našim i kako smo propovije­ je plemstvo!) Ako je ukinuto plem* dali naše političke ideje. Sreski na* stvo, ne možete ukinuti tradiciju i. čelnik u Nevesinju, a on jc jedan istoriju, to je plemićka krv jer je slo* Srbijanac, reče da nije nikada bio venska. I to je ognjište raskopano na jednoj patriotskijoj skupštini, niti i kad je visoko preosvešteni gospo­ čuo patriotskije govore kao na na* din mitropolit sarajeski došao i kad soj skupštini u Nevesinju, a to se je vidio to ognjište o kome su se dogodilo i na Ručicama, gdje je gro pjesme pjevale i junačke priče pri* našega seljaka. I ona svijest, koja je čale, zaplakao je. provejavala u našim redovima, kroz S jedne strane, braćo, nezadovolj* naš narod u Bosni i Hercegovini, ostvo, koje je malo po malo raslo, a na je pobijedila, jer 24 poslanika na* s druge strane opojenost došli su u ša, što ih iznesoše na izborima, znak koliziju. U tim prilikama dolazi g. je jake svijesti i dobre organizacije. ministar Svetozar Pribićević u Sa­ Naša je bila čista savjest, što smo rajevo i održava veliku skupštinu onako nastupili. Ali smatramo, da od 14. do 15. februara 1919. godine. se može za narod i za državu raditi Da ne spominjem, kakve su se prili* bilo kako, ako nam je svima zajed* ke razvijale, samo ću napomenuti, nički cilj jedinstvo naroda i jedin­ da je tada, tako rekuć, udaren te* stvo države. Ja ovo smatram kao melj našoj Jugoslavenskoj Musli­ podjelu rada, a podjela rada nije ni* manskoj Organizaciji. Ma koliko je kada loša, nego je dobra. bilo volje, makoliko je bilo pregora Držim, gospodo, da su moji dru* i spremnosti da mi muslimani dođe* govi i naš klub u Konstituanti poka­ t mo u jednu državotvornu partiju, zali najbolju volju za rad, jer smo nije se moglo uspjeti, jer nam se je 1 unijeli u rad Konstituante prekalje* govorilo, šta ćemo s vama, vi ste or* ! nu ljubav, koja nas je vodila da se ganizovani na muslimanskoj vjer- I savjesno brinemo za ovo tijelo i da skoj osnovi a tada organizacije nije . radimo za našu državu. Mi smo do« bilo. Nezadovoljstvo se je potenci* duše s početka uzeli protivan stav raTo uslijed Rješavanja agrarnih od* prema Poslovniku Konstituante, a nosa u Bosni i Hercegovini i koliko uzele su protivan stav i druge par­ » se god govorilo da je to pitanje so- . tije. Nama nije bilo stalo do toga, cijalno*ekonomske naravi, ja ću, go* | da sabotiramo rad Parlamenta, ne* • spodo. kazati da je to pitanje primi- ! go da korigujemo sve ono, što bi bilo ј lo politički karakter i da je malo po na putu našeg zajedničkog rada. Vi* i malo primilo muslimanski karakter, ! dite, gospođo, zakletva je stavljena I jer -su izvrgnuti bili toj nepravdi sa* i u Poslovniku. Nismo se mi ogradili i mo muslimani. I naš elemenat, bra* i rad: zakletve kao takve, nama ona ćo, nije mogao, oprostite mi, to ' nije smetala, ali smo se ogradili poI shvatiti, nego kao da se ima nešto smatrajući sa onoga stanovišta, koje j protiv njega, kao da sc iskaljuje ne* , je donekle opravdano. Mi smo se kao ј ka kosovska osveta (Hamid Kur* 1 monarhiste prije deklarirali, te ni* ■ b e g o v i ć: Tako nam je Kruli po- । smo pravili pitanje od toga, a ako ručio!) : da mu se zato oduzima ime* j neko pravi pitanje, na koncu ima tak. Ja, gospodo, nisam to smatrao pravo. To ne bi smjelo, da onemo* kao osvetu, niti sam ja ikada mogao ' gući da se nikako ne dođe u ovaj dom u to vjerovati, ali budite uvjereni da ' i s nama zajednički radi. Naš nacrt smo mi bili pioniri i mirili naš ele* I Ustava, nacrt Jugoslavenske Musli­ menat da snosi herojski, jer je naj­ manske Organizacije predvidio je, teža rana od brata zadana. (Dr. An* ; gospodo, u čl. 4. ovo: »Kraljevina đ e 1 i n o v i ć: Pustite to, to je bilo, i Srba, Hrvata i Slovenaca se dijeli u ■ pa prošlo!) Hvala Bogu, da je pro* pokrajine, oblasti, srezove ili ko* šio, želim da se više nikad ne po- I tare«. To se nazvalo kao nekakvo vrati. Kuko su se tada pojedine po* I naše autonomističke gledište, auto* litičke partije osnivale, u kojim su nomističko stajalište strogo državoljudi najprije stvarali krov, a nisu i pravne naravi i tako se je tumačilo. dobro postavljali temelje, istaklo se j Međutim to naše stanovište imalo je na različitim partijskim zastava* ! je jedan čisto tehnički i praktički ma odmah i naziranje o unutraš­ karakter, naime obzirom na samu njem uređenju države. Tako smo se administraciju. Naš elemenat do i mi u Bosni stali dijeliti na centra* duše goji, i prije jc gojio uvijek u se* bi ovo uvjerenje, da Bosna i Herce­ liste i decentraliste. I upravo taj centralizam, onako kako je onda govina kao takva zadrži svoje gra* propagiran i shvaćen, bio je upravo niče i da bude u njoj upravljano o* strašilo i ljudi, koji su zauzimali nako, kako je upravljano prije, tak­ ve su bile težnje i za vrijeme turske protivno stajalište nisu smjeli toliko otvoreno da operiraju, jer im se do* carevine, da Bosna i Hercegovu;.i bacivalo, ne da su separatiste, nego kao takova ostane. Mi smo samo čak da su i antidržavni elementi. I dali jednu jaku korekturu tome, jer ako je naša organizacija, kako se je smo došli u spoj jedinstvene nacio* često puta u javnosti naglašavalo, nalnt države. Ta autonomija ne b: organizacija vjerska, ipak su i nje­ imala separatistički karakter, već bi zin statut i njezini, redovi protkani ta autonomija i ta administrativna podjela bila olakšica uprave u samoj jednom jakom nacionalnom stru jom, jednom jakom nacionalnom državi. Naš je narod crpio za svoje uvje­ žicom. Dokaz je zato baš to, što smo htjeli da u tim redovima oku* renje iz najbliže okoline dokaze, da pimo sve ono što nacionalno misli. mu ovakav centralizam neće biti baš I ako je podloga vjerska, duša nje­ najbolji. Ja ponavljam da stanovi? šte, koje smo mi iznijeli u našem na nije vjerska. Mi smo napisali na našoj zastavi nacrtu Ustava, koje odgovara raspo* Narodno Jedinstvo i Državno Je* loženju našega elementa. Ali mogu �Strana 2 Страна i to kazati da i u drugim nacrtima, Narodnog Kluba i Jugoslavenskog Kluba (Korošćevog), i ako se sa for* malne strane donekle odvajaju ipak provejava jedinstvena nit. a to je. da bi trebalo da se administrativno 1 uredi i podijeli država, kako bi se i ; ovo nezadovoljstvo koje je proizve­ deno naročito onim režimom i raz* 1 nim sistemima na taj način pobi* i jalo, i kako bi se to nezadovoljstvo konačno uklonilo. Ne mogu poreći, da nijedan ni drugi nacrt Ustava ne­ maju dobre volje niti patriotizma, jer kod nas svi nutevi vode samo jednom zajedničkom cilju. Putovi, i ako se razlikuju, ne mogu biti po* I grješni, kad vode onome cilju, koji I je za nas najuzvišeniji cilj. Spominju se često puta, gospodo, i istorijske granice. Ja znam, da isto* rijske granice Bosne i Hercegovine, kakve su danas, nisu prave istorij­ ske granice. One su nastale raznim uticajima i sa spoljne i unutrašnje strane. Kako je država sama jedan živi organizam, to se ona i razvija i granice se mijenjaju,ali istorijsku vrL jednost poreći makar i pojedinim dijelovima naše kraljevine bilo bi teško, jer svaki naš kraj ima i svoju istoriju i svoj istorijski razvitak. Za to baš,što ćete stare granice da zapre? ćete. nemojmo zaprećavati ono, što živi i što bi bilo možda opasno za­ pretati. nego da gledamo da tu stvar raščistimo pa da bolje živimo. (Milan Pribićević: Koje napravio te grancc? Austrja. a ne narod!) To kaže lijepo g. Smodlaka u svome na* crtu Ustava kako su između Hrvat-* ske i Krajine davno učinjene te gra­ nice i da su šta više za poslijednjih 100 godina Hrvatska, Dalmacija, Cr* na Gora i Srbija promijenile svoje međe četiri do šest puta. (Mi’an Pribićević: I mi i Krajišnici glasaćemo da ne bude granica izme* đu nas.) Ali, gospodo, ja moram da vam ipak spomenem da preko toga ne smijemo tako lako da pređemo. Mi ne ćemo i ne možemo pristati tek onako, da brišemo sve granice, usljed čega bi se potenciralo nezadovoljstvo. Zašto bi pravili te skokove, na koje narod nije pripravan, i kad bi to mo- ; žda još više stvaralo nezadovoljstva. Gospodo, konstatovano je da toga nezadovoljstva ima u Bosni i Herce­ govini, u Hrvatskoj, u Crnoj Gori i u Vojvodini. I ja znam da ga ima mnogo, a Radić je samo eksponent toga nezadovoljstva. Cesto se puta ; kaže, da je Radić sam stvorio one ; prilike tamo, a ja bih rekao da su prilike i sistemi vladavine pokrenuli Radića, da se digne na onome neza­ dovoljstvu pa da uzmogne da pred­ laže onakvu republiku, kako je to vama poznato. (Čuje se: A kakav je 1 sistem bio u novembru 1918. god.?) ‘ 1 ako pri svem tom neko nalazi ka- ; kve centrifugalne težnje, sve se te težnje mogu poništiti ako se ukloni centrifugalni aparat, koji ih stvara, i ; otpočne državom dobro da upravlja. Ne smije se dati povoda stvaranju ; separatizma i centrifugalnih težnja. Otuda, gospodo, dolazi taj strah od hegemonije. Kad se gospoda govornici, naročito g. Ljuba Jovanović i ministar g. Janković, stavljaju u takvu pozu prema . Hrvatima i kažu: „Ра mi vama da- i jemo evo ovo, evo ono*, — mene to ! onda, gospođo, čudi. Mi nećemo da se daje ništa, nego hoćemo da zajed­ nički dajemo i da zajednički stvara- , mo, a da ne izgleda da Hrvati sa . svojih nekoliko narodnih poslanika ! dolaze u položaj da nešto prime. Kad ; smo proglasili narodno ujedinjenje, onda ne treba ništa da primamo, ne­ go treba zajednički i da primamo i da dajemo. (Odobravanje na krajnjoj । desnici). Bio je govor o mentalitetu i . u svom govoru g. Ljuba Jovanović je istakao ovo: da se naši Beogragjani i Srbijanci čude zašto se braća Hrvati ne zadovolje, kad mi njima dajemo ono, što smatramo da je najbolje. Jest, gospodo, ja vjerujem da će Srbijanci dati u istini ono, što smatraju da je najbolje. (Min. za Konstituantu M. Trifkovlć: Ne Srbijanci,nego skup- i štinska većina, sastavljena iz Hrvata, | Slovenaca i Muslimana). Onda skup- I štinska većina ima još manje prava, da daje nego li srbijanski narod, Sr­ bin u Srbiji, koji bi mogli da se stave i u položaj da daju. Gospodo, i ona žučljivost, koja je često puta izbijala u ovome domu Број 286 »PRAVDA* — „ПРАВДА* usljed razilaženja u mišljenjima, vrlo koju u podjednakoj mjeri imadu sva je opasno i teško je nju gledati, na­ tri naša plemena, moći ćemo stvoriti ročito kad čovjek dolazi u ovaj dom, jednu jaku državu. Tako će se na taj gdje treba da utonu u zaborav svi način sve to da spoji i očituje u je­ grijesi, koji su počinjeni i sve nevolje, dinstvu, skladu i slogi, i tako će da koje su pretrpljene. Tu žučljivost treba se ukloni svaka sumnja, da će jednom ukloniti. Kako se preko nje ne može plemenu biti priznata nadmoćnost nad lako preći, zato treba to da liječimo. drugima. Želja je, gospodo, svih nas, Ako ostanemo na ovome, da dva kluu to sam uvjeren, da se sve ove ener­ ba, Narodni Klub i Korošćev Klub, i gije, sve ove lijepe strane naše svedu donekle Stjepan Radić, ostanu neza­ u kolotečinu, te da ova energija naša dovoljni i ako im se u istini dogodi postane jedinstvena energija. Tako je ono dobačeno „dockan* onda kuda samo jedino i bez ikakve upotrebe sile dolazimo? Dolazi do jedne borbe, koja moguće izgraditi našu novu državu. će biti beskorisna, do jedne borbe, Sila nije nikad bila dobra podloga za koja će biti opasna. Ja držim, da ni­ izgradnju države, Osjećaj zajedničke pripadnosti neka nam bude baza, na kome od vas ne bi bilo milo, niti bi iko od vas htio da dogje do ponav­ i kojoj ćemo izgrađivati našu zajedničku ljanja one stare istorije, kad su se vo­ državu. dile ustavne borbe, u kojima su Hrvati Iznešeno je, gospodo, već nekoliko uzimali očajnički stav protivu Mađara. pogrešaka u nacrtu ovoga Ustava. Ja To ne treba niko ni da poželi, jer to se ne bih htio upuštati u pojedinosti, ne vodi ničemu, a naročito hrvatski ali moram konstatovati, da i mene dio našega naroda, koji je u prvim lično ovaj Ustav ne zadovoljava. Ipak danima pokazao velikoga i opravda­ moram samo jedno reći: dok god bunog veselja, u ovom velikom nacional­ ј de postajala ova napetost, dok god se nom djelu, ja mislim da ovaj narod to bude onemogućavalo, da Ustav bude ne zaslužuje i da bi svako eksperimeni istiniti izražaj cjelokupne volje svih tisanje bilo vrlo opasno. To bi mogao triju plemena našega naroda, teško će zagovarati samo onaj, koji ne želi do­ biti i meni glasovati za ovaj nacrt Usta­ bra našoj državi. Mi očekujemo da va Ja se nadam da ni sada nije možda ovodobačeno dockan ne će biti i da zadnji čas kucnuo. Možda su ovi praz­ će se poraditi svim silama, da se omo­ nici i Bogom dani, da se duhovi smi­ gući i njima, te da zajednički radimo re i da se, zarad naših zajedničkih in­ i da zajednički izrađujemo Ustav, da teresa ovo naše čudo, ovaj temeljni za­ zajednički izrađujemo našu novu drža­ kon, donese cijelokupnom voljom sva vu. Mi imademo puno lijepih strana, tri plemena našega naroda. Neka nas karakternih strana u cijelom našem on sve zadovolji, onda ćemo svi za narodu. Mi imademo jednu jaku ener­ njega i glasati. giju i pomoću te svoje jake energije, Sarajevo, 2. maja. Povodom pljačkanja u Okolištu, o kojem smo u prošlom broju donijeli brzojavni izvještaj mjesnog odbora u Bileći, imamo da stavimo jednu napomenu. U Hercegovini se odav­ na dešavaju pljačkaški napadi na ne? zaštićene ljude i većinom stradaju muslimani. Vlast je tek u vrlo rijet* kim slučajevima otkrila krivce, a i kad ih je otkrila, većinom su spašeni bilo mlitavim istragama, koje »nije* su mogle« dovesti do pozitivnih re­ zultata, bilo raznim abolicijama i .amnestijama, pomoću kojih su se ov1 zlikovci domogli slobode da na* stave svoje haračenje. U slučaju, o kojem pišemo ove retke, zapljaćkano je 35 brava. 10 goveda i 2 konja, dakle imetak, velik i po vrijednosti i po obimu. Bravi -su, veli sc u našem izveštaju, nađeni kod Todora Koprivice; radi se dakle ,o družbi, čiji je jedan član uhvaćen i pomoću kojeg će se moći otkriti i ostali njegovi ortaci. Potrebno je samo to, da se izvidi povedu svom energijom, da se ne dozvoli kakvo utrpavanje i da se na krivce — pri* mijeni sva strogost zakona, bez koje se ne može stati na put zlodjelima, radi kojih će Hercegovina doći u isti red sa nekim krajevima Maćedonije. Kad se je u prijašnjm pljačkama tražila odlučnija akcija, vlada se je i izgovarala da ne može ući u trag I krivcima, a isto je tako pokazivala vrlo malo volje, da pritekne u po* moć stradalnicima. Ovaj put stvar I stoji drukčije. Zna se za jednog I krivca, pa ćemo da vidimo hoće li se udariti starim pravcem, ili će sc zli­ kovcima pružiti vidan znak, da u ovoj zemlj postoji i zakon i vlast, koja taj zakon štiti i provodi. Mi se nadamo, da nas rezultat is* trage nc će prisiliti da i ovaj put za* žalimo na naše organe vlasti. Nada* mo se i čekamo rezultat. Gajretov dan. Kao što je već prije objavljeno provesti će se ove godine Gaj retov dan na 6. maja. Skoro sva mjesta javila su glavnom odboru program proslave ‘toga dana. Programi su raz* ličiti: Teferiči sa sakupljanjem do* brovoljnih priloga, koncerti sa pre* davanjem o »Gajretu« i njegovoj i* deji i zabave. Upozoruju se ona mje* sta, koja do danas glavnom odboru nisu javila program proslave toga da* na, da nikako ne propuste 6. maja, a da ga ne provedu i ne proslave na jedan od gornjih načina, a da barem nešto ne doprinese »Gajretu« prili* kom Gajretova dana. Iz Sandžaka i Makedonije. DA SE RAZUMIJEMO! O. Ć. Mnogi naši pravoslavni sugrađani, a i njihov obrazovaniji sloj, izgleda da se slabo razumiju Shvaćam ljudsku sebičnost i gram* zljivost, i na pc^ljetku, nc zamjera* vam prostom puku, što bez ikakva obzira teži da udovolji svojim nis* u pitanju: gdje završuje njihovo kim instinktima. Ali ne razumijem vjersko obilježje a odakle počinje i razboritije ljude, kako se puštaju ta* nacionalno. Mnogo čisto vjerskih, ko čvrsto upregnuti u sebičnjačka hrišćanskih, momenata i stvari užim* kola, nc prezajući ni od kakvih mje* Iju za nacionalne i trude sc da ih i ra koje se dadu iskoristiti. Čudi me nama muslimanima liferuju pod tom da oni prcncbrcgavaju reakciju proti* etiketom. S druge strane mnogo ne- vu sebe i svojeg rada, koja neiz* šta što jc čisto vjersko, musliman* bježno mora nastupiti u redovima sko, u njihovim je očima turskog, ionih, koji sc izrabljuju i šikaniraju. arnautskog a gdjekad i crnoputog Sto je najžalosnije u svemu ovom, značaja i porijekla. Ovakav pogrc* to jc nehajnost i mrtva nepokretnost šan i zbrkan pogled na jednu i dru* viših državnih faktora, koji cijeli gu vjeru, karakteristike jedne i dru* kompleks pitanja ovih krajeva, za* gc vjere, a naročito pripadnike jed* nemarujući ih, prepuštaju svome o* ne i druge vjere, koliko god proizlazi pasnom spletu i još opasnijem ras* pletu. Neminovno je da će naš dr* iz neobaviještenosti i neukosti, ipak zaključujući po mnogim znacima, žavni i narodni brod tim valom nai* ći na kritične poteškoće, ako ne i na takovo tumačenje i izvrtanje stvari potiče i iz nekog naročitog računa: brodolom! Stoga je dužnost svih ro* iz namjere, da se u mnogim pitanji* doljubnih sinova ove zemlje, da se ma sondira teren za riješen je u ob­ i za vremena odano nobrinu za isprava liku. kako će to najbolje pogodovati Ijanje dosadašnjih pogrešaka i zapri* aspiracijama pravoslavnih masa, a ječe njihovo daljnje ponavljanje. м na štetu muslimana. j i ] ■ I : I ■ U mojoj polemici sa g. Ćemovi* ćem napomenuto je da se sandžački muslimani prmuđavaju na svetkova* jnje nedjelje i ostalih pravoslavnih praznika, te da je predavanje musli­ manske vjeronauke u osnovnim ško* lama tako suženo, da je apsolutno nemoguće postići to, da musliman* ska djeca dobiju dovoljno znanja o elementima svoje vjere. Muslimani u tom, razložno, uviđaju jedan propi* gandistički plan i rad, s kojim se teži mladi naraštaj otuđiti od poznava* inja svoje vjere, a stariji silom privik* miti na svetkovanje pravoslavnih praznika, kako bi izgubili uspomenu na svoje. Pravoslavna masa i nc krij* tendenciju ovih mjera, dočim se nj i(hov inteligentniji sloj napreže da ■ razumi muslimne, kako sc u država ,nim školama ima predavati prečeg i mnogo savremenijeg gradiva od vje* ronaukc i da se na uštrb ovih pred­ meta ne smiju povećavati vjcroni* učni časovi. Naravno da se naši ro* tditelji ne mogu umiriti ovim ispriča­ vanjem tim prije, što često vide ka­ ko narodni i srednjoškolski učitelji brižljivo pribiraju svoje pravoslavne pčenike i skupno sudjeluju u vjer­ skim procesijama uz osobitu pompu. Oni dalje vide kako se njihovoj dje* ci u mnogim školskim udžbenicima, n. pr. u čitankama, jednim vrlo pri* mamljivim tonom i načinom na du­ go i široko pripovjedaju mnoge cisto hrišćanske, dogmatske i bogoslužno stvari, koje su više puta protuslovne nauki Islama. Ja ću ovdje, primjera radi, navesti iz »Čitanke« za III. raz* red osnovnih škola (udešenoj po M. .Blagojeviću i M. M. Stanojeviću, II. izdanje knjižare Rajković i Duković, Beograd god. 1920.) iz poglavlja »Naša Vjera« (str. 1. 18.) slijede* će odlomke: »O č e naš. Oče naš, O Bože naš, U svjetlosti divnog raja Obitavaš prepun sjaja«. (»Molitva Bogu«.) Devojku Mariju zove* m o Sveta B o(g o r o d i c a za to, što je rodila Isusa Hrista, koji je Bog i rčovjek«. (»Rođenje Isisa«.) Božić, Božić, mili dane , Međ’ nama se rađa Bog Kao da je blesak raja: Položaj nik u n a š stan A sveta se crkva širi Da zagrli ceo s vct A vera nam suze briše« itd. (»Božić«,) »Poletele tri ptičice Koja mi je zlatoglava Ono mi je Badnje Veće Koja mi je sva od zlata Ono mi je slavm B o ž i ć«. (»Božična pjesma« broj 3.) » - -- Ova bolest nije ni smrt, nego na slavu Božiju, da se .proslavi sin Božiji s’ nje - — A ona odgovori: Da Gos* pode! vjerujem da si Hristos si« Božiji ----- U spomen na ovo (Čudo Isusovo slavimo Lazare* vu subotu u oči Cveti«. (»Vaskrsenja Lazarevo«.) - »Uskrs je n a š najveći praz, nik ... Ona ga pozna i pade mu к' nogama. A Isus joj reče: Idi k’ uče* nicima i kaži im, da se ja vraćam k’ Ocu s v o m«. (»Uskrs«.) — «Bio jedan čovjek, kojf nije poz* navao ni sveca ni praznika. ... ^adio pa i n e d e 1 j o m. Jedne n e« d e 1 j e ode u šumu i naseče drva ... i ponese kući. Putem ga srete starac bele brade. Starac je bio sam Bog, preobučen u ljudsko oddo. (»Sveta nedelja«.) Naše peme i usklici S pro’etnim se žarom поути U visinu gore dižu, Dižus’ nebu putem ovim: Hristos Vaskrs! (»Proleće i Uskra«.) Nedelju nas vodi Sve u crkvu smerne Dobri Bog čc dati K’o štomojeselo Biće srpstvo ćelo. (»Moje selo«, br. 5. i 8.) Pravu tendenciju ovakovc školsk’ »politike« najbolje nam objašnjujo niže navedene »učenjačke« konsta* tacije, na koje sam naišao čitajući jednu, tako zvanu, ozbiljnu i naučnu knjigu (»Etički Zakoni, kao prirodni zakoni i kao bitnost života«. — Izda^ vačka knjžara »Napredak« Beograd 1920.) U toj knjizi, u poglavlju »Problem srpstva«, veli se ovo: »Si- �Kpoj 286 Broj „ПРАВДА“ bin postoji kao ovakvo biće, a na ku — pristojna. Ovakim pisanjem kao religiozno biće, koje svoja unosi samo zbrku i zabunu; stvara religijska osećanja izražava u format zaplet ondje, gdje mu apsolutno ne? ша nacionalne svijesti. Rcligisko o? ma mjesta. Odakle ona dolazi na sećanju sačinjava sadržajnost njego? smiješnu ideju, da »Gajret« i širo? vog duha, a nacionalna svest pak sa­ •tište mogu uopće biti rivali, kad su činjava formu ili jedinstvo religi? im različiti ciljevi i kad obe institu? skog osećanja sa nacionalnim oseća? čije vrše jednako plemenitu misiju? njem. Prema tome, religisko i nacio? I odakle »Srpskoj Riječi« pravo, da nalno osećanje kod Srbina p o d p u- bude sudija o nacionalnoj svijesti n o j e identično. Rcligisko i na? ljudi koji upravljaj U ovim instituci? c onalno osećanje čas svojim sadrža? jama, a kamo Ii da presuđuje u ko­ jem, čas svojim obimom ulaže jedno rist jednih a na štetu drugih? To je u drugo i po tome se kod pravog u najmanju ruku drskost ili pomanj? Srbina ne može odeliti rcligisko kanjc smisla za objektivnost. Ni jed? osećanje od nacionalnog osećanja. no ne služi na čast »Srpsko j Riječi«, Tako, da onaj Srbin, koji izgubi rc? pa joj poručujemo da u buduće ova? Kgisko osećanje, on u isto vreme iz­ ke savjete pridrži za se. Nama su iz? gubi i nacionalno osećanje ili nacio? .lisni. Potpuno izlišni. nalnu svest. Srbin to svoje religisko osećanja, spojeno sa nacionalnim osećanjem, izražava u praznovanju svoga krsnog imena ili slave« (Str. 177.) - »Kod Srbina ono što sačinja? Uredništvo »Pravde«. Na pouzdava sadržajnost njegovu to je religi? ničkom sastanku pristaša J. M. O. u sko osećanje, a formu pak tog reli- Đerventii poslije izlaganja narod, po? giskog osećanja sačinjava nacionaL slanika Kapetanovića o pregovorima no osećanje, što se u jedinstvu tog i sporazumu sa radikalsko?dcm)okrat? sadržaja sa tom formom ogleda kao skim blokom primljen je ovaj zak? srpska nacionalna svest. I fakt je, da Ijučak: čim kod Srbina nestane religisko o? Jug. musi, poslanički klub. Beo­ sećanje, odmah sc kod njega izgubi grad. Obzirom na gospodarske i po? i nacionalna svest. Za to je jasan litičke prilike, napose ličnu i imovin? dokaz: naša »braća« (Navodnici su sku nesigurnost bos.?herc. muslimana piščevi!) muhamedanske i katoličke od oslobođenja do danas, odobrava? vere u Bosni i Turskoj«. (Str. 184.) mo dosadanji rad poslaničkog kluba, »Škola je, podpomognuta c r k? koji je sklopljenim sporazumom sa v om, na prvom mestu najmerodav- radikalno-demokratskim blokom i u? nija za resenjc problema stupom u vladu bar donekle osigu? srpstva. I srpsko učiteljstvo uz rao naš položaj u našoj čisto narod? pripomoć srpskog sveštenstva, noj državi, pa dosljedno tome daje? to jc najglavniji i najpozvaniji fak> mo ovim izražaja potpunog povjere? tor za sveto delo srpskog naroda. nja našim predstavnicima. Đerventa, Ono i jeste moja najsigurnija njiva, ,19. aprila 1921. Mjesni Odbor. * za koju sc nadam, da će ovo se me uroditi najbogatijim plodom. Srpsko Radnom Odboru. Odobravamo rad učiteljstvo za četiri ili više godina našeg poslaničkog kluba. Olovo, 27. može prvobitni duh Srpčadi da pre? aprila. Za mjesni odbor: M. Fozić, disponira dobro za taj uzvišeni cilj. j predsjednik. Ono može srpski duh u početku da ispravlja, ukalupi ju je i na posletku da mu da podpuno odgovarajuću formu za naznačeni cilj, t. j. za cilj pravog Srbina« (Str. 196.) Sad je mnoga zagonetka riješena! ♦ Evakuacija П. zone u Dalmaciji. P. S. Na uporno zauzimanje Po vijestima iz Rima pregovori naše muslimanskih poslanika oba kluba, delegacije sa talijanskom glede eva? ministarstvo je riješilo da se u os? kuacije П. zone u Dalmaciji povoljno novnim školama poveća sedmično od napreduju. Veliki poraz Grka. Pariški listovi 2 na 8 časova predavanje islamske vjeronauke i da muslimani zatvaraju primaju iz Angore: Kjemal-paša po? svoje radnje samo petkom i držav­ tukao jc Grke istočno od Smirne. nim blagdanima. Riiješenje o školam Grci morali su napustiti ne samo U? ma donošeno ic prije 4 mjeseca, a o šak nego i Alakan. Turci su se pribli? zatvaranju radnja prije 50 dana; me« -žili Anderumu, pa prijeti opasnost đutim kod nas u Plevlju još nije Smirni, da bude prekinuta sa Bru? stupilo na snagu ni jedno ni drugo. ■som, gdje je znatan dio grčke vojske. Okružno načelstvo i školsko nadzor? U zadnjoj bitci Grci su izgubili pre? ništvo izgovaraju se time, da njima ko 5000 ljudi, od kojih je zaroblje­ službeno još ništa došlo nije, što mi nih 1200, 14 topova i mnoštvo muni? čije. je vrlo nevjerovatno. Pomirijivost antante. Agencija Reuter saznaje iz francuskog vrela, da je na zadnjem sastanku francus­ kih, engleskih i belgijskih državnika sa engleske strane pao predlog, da se .Njemačkoj odašalje poziv, da za 7 O Korkutovam goMoru donijela jc dana pošalje notu sa potanjim obraz? »Samouprava«, glavni organ radikal? loženjem svog stanovišta. Tomu sc ne stranke, ove značajne retke: »Po? francuski ministar finansija Lonche? sic Šegvića uzeo je reč g. Sakib Kor? ur odlučno protivio, a Briand je od? kut, koji jc u prvom delu govora mah vijećao sa Llovdom Georgeom pjodvrgao oštroj i uspjeloj kritici i zahtijevao, da Francuska odmah pričanja, kojima je pre podne zani­ zaposjedne ruhrsko područje. mao Skupštinu g. Rista Đokić, u ime »Morning Post« javlja, da jc Itali? zemljoradnika. G. Đokić jc vrlo rđa? ja preporučila blagi postupak spram vo prošao u ovom dvoboju. G. Kor? N jemačke. Ona sama neće ni u ko­ kut, objasnivši držanje Muslimana i jem slučaju učestvovati u sankcija? njhovu želju da sarađuju na izgra? ma. Jednako je i Harding izrazio že? divan ju i jačanju ove zemlje, uči? Iju, da sc sa Nijemcima dalje prego? nio je lep utisak na ćelu vara i izrazio nadu, da će doći do spo, Skupštinu«. razuma. »Daily Telegraph« javlja iz NewNeumjesno zabadanje. Napadajuć< proračunski predlog bivšeg povje? Yorka, da se u Americi misli, da će renika za socijalnu skrb, g. Pogačni? Hughesu uspjeti, da upliviše na Sije? ka, i obarajući se na potpore pojedi? mačku, da reparacijone ponude pro? nim humanim institucijama u Bosni mijeni u smislu, koji bi mogao zado? i Hercegovini »Srpska Riječ« je do? volji ti saveznike. ni jela i ove retke: »Tu ne ćete naći Francuska na cjedilu. »Chicago »Gajretove« konvikte zato što su lju­ Tribune« javlja, da jc reparacijona di oko »Gajreta» napredni i nacio? I komisija zaključila, da se sankcije nalno svi jesni, ali je tu m u s 1 i m a m I protiv Njemačke ne mogu upotrijesko vakufsko sirotište, jer > ht, ako Njemačka i ne plati do 1. j e o n o s u p r o t n o »G a j r e t u«. I maja 20 milijardi zlatnih maraka. Prije svega ne shvaćamo zašto sc Taj zaključak je primljen usprkos »Srpska Riječ« uopće miješa u kri? velikog otpora francuskih delegata. tiku potpora za ove naše institucije. List tvrdi, da je pod pritiskom tali? janske i engleske delegacije repara? Od nje je dosta, što se je pozaba? vila ispuštenim potporama za srpske cijona komisija ustanovila sumarni institucije. A kad se već miješa i u dug Njemačke sa 132 milijarde zlat? naše stvari, onda je bar trebala da nih maraka, a nc sa 190 milijardi, ka? bude objektivna ili u najmanju ru­ ko jc bilo predloženo. Sadržaj njemačkih predloga Ame­ rici. Svojim predlozima upućenim Sjedinjenim Državama, koji su pro­ glašeni nezadovoljavajućim. Njemač­ ka se obvezuje na ime reparacije is­ platiti saveznicima 50 milijardi zlat? nih maraka, čije bi isplaćivanje u anuitetama iznijelo 200 milijardi ma? raka. Njemačka bi učinila jedan za? jam međunarodni od 4% koji bi bio garantovan državnim imanjem i državnim prihodima. Iznos toga zajma bio bi predat saveznicima. Njemač? ka bi uzela učešća u restauraciji ra? zorcnih oblasti prinosom u naturi. Komisija reparacija isplatila bi na ime tražene milijarde maraka 150 mi? ijona u metalu, a 850 milijona mara? ka u obveznicama od tri mjeseca. Njemačka bi uzela savezničke dugo­ ve prema Sjedinjenim Državama na sebe. Te prcdloge Njemačka uslov? ljava uslovima da se oslobode nje? mačka dobra u inostranstvu i da se ^agarantuje Njemačkoj da se neće ništa raditi protiv njene produktiv? ne moći. Američka nota Japanu. Predsjed? nik Harding poslao je japanskoj vla­ di notu, u kojoj izjavljuje, da -izme? đu Japana i Unije ne postoji nika? kovo otuđenje u pravom smislu ri? ječi, a da ii ne može postojati nakon uvjeravanja, što ih je poslala japan? ska vlada. Harding je prije ove note objelodanio čitavu korespondenciju Unije s Japanom u tom pitanju. No­ vine različito komentiraju držanje japanske vlade, odobravaju otvore? nost obih vlada i drže, da Americi’ nc ćc preostati drugo, nego da osta? nc kod odluke versailleske konferen? čije. Ratoborni je opet drže, da je U? nija dosta jasno istakla svoje raspo­ loženje prema Japanu onim časom, čim je sva n jena ratna mornarica za^ plovila u Tihi Ocean. i I I I < ' Iz naše organizacije. Politički pregled. Страна 3 Strina - „PRAVDA*______________ i Naši dopisi, | rati, da utvrdimo njegovu opstojnost, i Musliman Bračković, krojač, dobio je lani od stanbenog ureda u Derventi jedan dućan ха svoju radnju. On je udario rafove, popravio pod, okrečio zidove i uredio taj dućan, u što je utro­ šio preko 3.0G0 K, a kad je sve goto<o bilo — gosp. Krstić je uselio krojača Manojla Grujića. To je Bračkovića 1 tako ražalostilo, da nije mogao ni jesti ni spavati, a brzo je nakon toga I ’ umro u zem. bolnici u Sarajevu. Ne I mogući gledati ni pojimiti ovakih ; principa našeg predstojnika, mi molimo zem. vladu, da uopće ukine kod nas stanbeni ured, jer je blamaža za taj ured što se čini s njegovim osudama. Domaće vijesti. ! । De r venta, 22. aprila. Samovolja i doš’jednost. Na pro­ I Bilješke. ! i ! i I šli dopis pod ovim naslovom želim da radi dopune iznesem još nešto što se kasnije doznalo. Šeriatski sudac g. Hajrović zamolio je neki dan svoga šefa, da ode gosp. predstojniku Đorđi ■ Krstiću i intervinira u stvari njegova stana koji mu po zakonu i po vlasti­ ' tom riješenju predstojnikovu pripada. Gosp šef suda, osvjedočen u pravo svog činovnika, otišao je k predstojni­ ku i pita# ga šta je stim kadijinim stanom, na što je g. Krstić odgovorio: »Ja evo imam na stolu gotovo riješenje, ali ne ću provesti doložiranje, jer hoću da u principu riješim je­ dno pitanje, a to je: ima li pravo uto ka treća stranka, pa čekam na to odgovor od okružne oblasti. Uostalom (ovo je, čini nam se najsla­ vnije I) taj me čovjek niti nepozdravlja.« Prepuštajući gg. pravnicima politič­ ke i sudske struke, da se obazru na ovu novu teoriju uredovnog postupka i zakonskog tumačenja našeg pred­ stojnika, mi lajici vidimo iz svega toga: da g- Krstić hotimice siplje petroleum (a ne vodu?) u varen pilav i da traži dlaku u jajetu, ne bi li se proglasilo za mučak. Ovaj sašma novi princip, o kome se može govoriti samo na 1. aprila, nije baš tako naivan u svojoj pošljedici, jer na temelju toga paten­ tiranog pricipa žandarski narednik Ćuk, koji se nasilno uselio u kadijin stan, evo 25 dana drži dva stana u zdravlju takih riješenja. Taj bivši crno-žuti Karlov feljbaba ne će da isprtlja iz svog prijašnjeg (Hadžićevog) stana, a spava u novom (kadijinom) i ako je ovdje velika oskudica u sta­ novima. Skoro je došao baš istom ovom Ćuku neki financ, koji je pre­ mješten amo te je zatražio od njega, da mu izda od ta dva strana jedan — koji bilo pošto bilo — pošto će mu se žena poroditi, ali Ćuk nije dao ni jednog ključa. Sve to zna g. predstoj­ nik Krstić, ali princip je princip. Do­ duše, u toj smo aferi nešto ućarili: upoznali smo u politici našeg kot. ure­ da jedan princip, koji je muslimanima građanima postao sasma jasan: Sjaši »Turčine«, da Milan sjedne. Ovakav je isti princip bio i u stvari rahmetli Bračkovića. Gotovo nam je žao, što ovo spominjemo, ali taj princip g. predstojnika moramo fotografi- Iz uredništva. Redakciju lista pre­ uzeo je glavni urednik, jer je g. Dž. Sulejmanpašić nastupio dopist radi oporavka. Vladinom povjereniku za grad Sarajevo skrećemo ponovno pažnju, da neki ovdašnji trgovci mimoilaze naredbu o sedmičnom prazniku. Ve­ ćinom su to naše „ištahlije**, koji se ne drže ni petka ni nedjelje i izgle­ daju kao „devekuš“, koji se nije dao sedlati jer je ptica, a kad mu rekoše da prše, onda je odgovorio da je konj. Skrajnje je vrijeme, da se ovi nezasitnici pouče redu i prisile bar na zatvaranje nedjeljom, kad već nemaju toliko osjećaja solidarnosti, pa da ka I ostali ljudi zatvaraju petkom. Na adresu poštanske direkcije. Piše nam prijatelj: Čitamo u noviaama da od 1. maja 1921. pošta dobro po­ skupljuje. Nemamo proti toga ništa, ali držimo da imamo prava tražiti od ministra pošta i brzojava, da poštu bar uredi, da svijet ne trpi razne.propuste, zakašnjenja i druge neuredROsti. Da navađamo mnogo primjera, osanisali bi čitaoce, pa ćemo se za­ dovoljiti makar sa jednim. U mjesecu martu o. g. propisala je doktorica u Žepču za jedno bolesno dijete neki lijek. Pošto u Žepču nema apoteke, to je otac bolesnog djeteta spremio recept jednom prijatelju u Maglaj, koji je lijek odmah kupio, lijepo spakovao i uplatio najskuplju i najbržu pristojbu tako, da je paketić bio snabdjeven svima propisanim crvenim znakovima i tačnom adresom. Od Maglaja do Žepči pošta potroši svega jedan sahat i 30 minuta, pa šta mislite koliko je dana tome paketiću trebalo dok je stigao u ruke zabrinutog oca? Treći je dan imao lijek u rukama. Rekoše mu, da je paket najprije išao u Sarajevo, a tamo su valjda ustano­ vili i pročitali, da je baška Žepče, baška Sarajevo! Zar to nije škandal? Neopravdana globa. Adem Mutapčić iz Zenice šalje nam ove retke: „Svršetkom mjeseca marta 1921. došao je u moj dućan ovdašnji policaj Pero Baščica tražeći od mene 100 K (valjda u zajam). Pošto nijesam imao novaca priruci, nijesam mu mogao ni udovo­ ljiti. Sutradan pošalje mi on policajnog slugu, da kupi cigar papir za 2 K austrijske, od kojih je jedna bila sa čitljivim, a druga opet sa nečitljivim žigom. Ja sam kazao, da ne mogu dati cigar-papira, jer jedna kruna ne vrijedi. Na to je odmah došao gore spomenuti policaj Pero Baščica, počeo na me vikati i zahtijevao od mene ime i prezime, da me prijavi. Ja sam ga upozorio da se zakonu ne protivim, te neka me prijavi, ali sam tražio da obje krune zapečatimo u papir neka ih isti policaj drži do sutra kod sebe, pa ako ih porezni ured primi, tada neka me i tuži. On se nije htio ni obazrijeti na taj zahtjev, nego me je tužio kot. uredu u Zenici. Da je ovo sve istina pozivam se na svjedoke Halila Hadžimahmutovića i Ibrahima Brdara neka iskažu. Što su vidili i čuli. Na policajnu-prijavu pozvan sam kot. uredu u Zenici koji me je, ne davši mi prava obrane i ne ispitavši moje svjedoke, osudio na globu od 400 K ili 15 dana zatvora, mene koji sam vrlo siromašan i otac troje nejake djece, koju jedino sa ovo nešto moje zarade u dućanu uidržavam. Ujedno ističem da sam neporočan. Iznosim ovo na javnost neka i zemaljska vlada vidi, kako se sa nama bijednicima postupa i da Ii je ovakav postupak kotarskog ureda po zakonu opravdan. �Strana 4 Страма Broj 2«6 Број ,ПРАВДА“ — PRAVDA* Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Sarajevo, 22. aprila 1921. POZIV NA SUBSKRIPCIJU DIONICA III. EMISIJE Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu. Prema zaključku sedme redovite glavne skupštine od 16. maja 1920. koji je odobren po Ministarstvu za trgovinu i industriju riješenjem od 12. augusta 1920. br. 1897, imade se provesti povišenje dioničarske glavnice našeg zavoda od K 5,000.000 — na K 20,000.000 — izdanjem 150.000 komada novih dionica po K 100.— nominalne vrijednosti od kojih ‘13 glasi na ime, a % na donosioca. Tih 150.000 komada novih dionica stavlja potpisano ravnateljstvo ovim na javnu subskripcUu nz slijedeće uvjete: 1. Dosadašnjim (opcije) na dioničarima pripada pravo prvenstva j koliko ove ne bi dostajale, dodijeljivati će se i one, koje glase i na donosioca. 9. Za slučaj, da se kojem potpisatelju novo upisanih dio­ 100.000 komada dionica III. emisije nica dodijeli manje dionica, nego ih je upisao, povratiti će mu i to tak©, da na svaku staru dionicu I. ili II. emisije upise se previše plaćeni iznos nakon razdjele u gotovom natrag. po dvije nove dionice uz cijenu od K 125.— po komadu, za­ 10. O uplatama izdavati će upisna mjesta privremene jedno sa K 5.— za troškove i K 3. za kamate od 1JI. 1921. potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz dakle ukupno K 133.— za svaku dionicu od K 100.— nomi­ povrat tih potvrda nove dionice izručiti. nalne vrijednosti. 11. Uspjeh ove dionice zajamčen je po jednom Pravo opcije imade se izvršiti za vrijeme od 25. aprila do zaključno 31. maja 1921. sindikatu. 12. Prijave za izvršenje prava opcije, te upisi za nove 2. U svrhu izvršenja prava opcije valja pri upisivanju novih 1 dionice i uplate mogu se obaviti osobno ili poštom kod slijedionica kod dotičnog upisnog mjesta ujedno predočiti stare i dećih novčanih zavoda : dionice ili međutimnice, koje će se providiti opaskom „Pravo Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu opcije za III. emisiju izvršeno44 i povratiti dioničarima, zajedno ; dioničarskog društva u Sarajevu, te kod njezine podružnice u s potvrdom o učinjenoj uplati. — U koliko se ili dionice ili Tuzli. međutimnice nalaze kod nas u Sarajevu, valja ovo na upisnom Prve hrvatske štedionice u Zagrebu, te kod njene podruž­ arku primijetiti, a pravo opcije se svejedno može izrŠiti. nice u Beogradu i kod svih ostalih njezinih podružnica. Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. 3. preostalih i u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bugojnu, Derventi, 5o.ooo komada dionica III. emisije i Mostaru, Bos. Samcu, Tuzli i Zenici. prepuštaju se i nedioničarima uz cijenu od K 150.— po komadu Muslimanske trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sarajevu, zajedno sa K 5.— za troškove i K 4.— za kamate od 1JI. te kod njezinih podružnica u Bos. Brodu i Bos. Novom. 1921., dakle ukupno K 159.— za svaku dionicu od K 100.— Gajret Banke d. d. u Sarajevu. nominalne vrijednosti. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju. I za ove dionice traje rok upisa od 25. aprila do zaključno Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom. 31. maja 1921. Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bijeljini. 4. Čitava protuvrijednost koli optiranih toli i na novo upisa­ Muslimanske banke d. d. u Banja Luci i njezinih podruž­ nih dionica imade se odmah pri upisu u gotovom potpuno isplatiti. nica u Prijedoru, Prnjavoru te Banskom Mostu. 5. Svaki dioničar, koji ne izvrši pravodobno svoje pravo Muslimanske privredne Banke d. d. Gračanici. opcije na nove dionice, gubi to pravo. Muslimanske banke d. d. u Stocu. 6. Višak, koji će se uplatiti preko nominalne vrijednosti Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. dionica pripasti će po odbitku svih troškova emisije i uplaćenih Privredne banke d. d. u Maglaju. kamata, redovitoj pričuvnoj zakladi. Krajiške banke d. d. u Bihaću. 7. Nove dionice proviđene su kuponom za godinu 1921., Kreditne banke d. d. u Modriču. te sudjeluju na dobitku zavoda počam od 1. januara 1921. Trgovačke banke d. d. u Trebinju. 8. Ravnateljstvo pridržajo si pravo razdiobe dionica, te će Bankovne i komisione radnje M. Mahmutbegović, B. Šamac. u prvom redu dodijeliti dionice koje glase na ime, a samo u Bankarske radnje Numan Osmanefendić, Žepče. Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Dante] & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/33e258dffdb7f2af15117ffc42c1356e.pdf 83499b85b5558a0d210bf578a25fad6b PDF Text Text Pn,AVDA Pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkem i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.— : та ino­ zemstvo K 250.-. Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 49 (287) Sarajevo, četvrtak 5. maja 1921. (28. Šaban 1339.) Rekonstrukcija naše pokr. vlade. Rekonstrukcija naše pokr. vlade aUvlja našu oroanizauiju i njena ■predstavništva pred novcteške i vrlo odgovorne dužnosti i zadatke. Dok smo bili u opoziciji i pred sobom imali partizanski režim, koj je sma­ trao svoj oj m glavnom dužnošću, da razbio a naročito naše redove, one* mogućuje i najmanji naš uspjeh i odbija svaki naš zahtjev, nije nam bilo moguće postići nikakve vidljive koristi za islamski dio našeg naro? da. Bili smo prisiljeni voditi u tom pravcu posve neplodnu politiku: is* ticati nepravde, kojih nijesmo mogli popraviti i — sokoliti naš svi? j e t, da se uzda i da ne klone pod teškim bremenom nejednakosti' ii zapostavljenosti na svima linijama. Nije to bio lak posao. Ni za nas, ni za one koje smo tješili i vo? dili kroz klance jadikovce. Valja priznati da je to beznadno stanje, ta borba na život i smrt ima* la i dobrih strana po našu zajedni? cu. Islamski se je dio našeg naroda prilično osvijestio: u prvom je redu •shvatio svu veličinu riječi »j edin* s t v o«, a onda pošao i korak dalje pa sa jakim i pravilnim »hvatanji­ ma prigrlio i istinu, da život nije drugo nego ђ borba i da sc u da? našnjem vremenu može održati sa? mo ona skupima koja smije da se bori i othrvava. Bilo ih je podosta, a i sad ih još ima, koji nijesu mogli da shvate ove kardinalne crte u našem dotadanjem radu i djedova? nju, pa su nas označavali čak kao protivnike narodnog jedinstva i nje* gove nacionalne države. Nije nas zbunjivala ova teška optužba, hti su nas imalo smele odvratne pod? vale naših protivnika. Savjest nam je, a to je glavno, bila potpuno mir? na, nakana čista i plemenita, a me? toda rada tako dobra i tačna, da smo mogli biti potpuno sigurni za neminovan poraz svojih protivnika. Kako i ne, kad ih je jedan dio išao samo za ličnim profitima, a drugom falili i najprimitivniji pojmovi o psi? hologiji mase i metodama, kojim je treba pripraviti za shvatgnje novih prilika i trgnuti iz sna i bunila. Uspjeli sm.o Ali ne samo u tom, što je naša organizacija istinski i jedini predstavnik islamskog dijela našeg naroda. Ne. To je vanjski, formalni uspjeh. Glavni je i pravi naš uspjeh u tom, što pristaša naše or­ ganizacije njije nekadašnji aminaš ranih političkih mešetara i koterija, već prilično svjesna jedinica, koja se miče i sarađujc, m i s I i i — k o n? t r o 1 i š e. Negdje više, negdje ma? nje. Ali je svugdje i na svim linija? ma drukčiji: savjesniji, trezveni? ji i življi. Eto to, tu je pravi uspjeh naše organizacije; tu je zalog naše bolje budućnosti; tu je vidljiv znak, da inteligencija, koja je-preko naše organizacije prišla masi, nije pofalit? la u računu, nije mrtav kapital. Vrijeme je, skrjnje vrijeme, da tu u t j e š 1 j i v u istinu shvati} i onaj priličan broj naših inteligenata. koji su još i sad po strani i radi toga stoje jalovi, jer ne mogu da razviju svojih energija. Smetaju im umišlje­ ne prepreke. Istaknuvši glavni naš uspjeh, upo? morili smo i na težinu odgovornosti, pred kojom sc u ovaj čas nalaze predstavnici naše organizacije. Svi bez razlike; kako oni iz seoskog od? bora, tako i još više - oni iz poslaničkog kluba i povjereničkih fo? telja. Dok smo bHi u opoziciji, narod je znao i shvatio da mu ne može? I mo stvarno pomoći; znao je da ga I možemo samo braniti i moralno za, štititi. Danas će naš rad mjeriti dru? gi maršinom: tražiće pozitivne re* zultatc tog rada i sudiće nas po onom, što za njeg učinimo, što mu donesemo. Ne će tražiti nemoguće, no hoće i ima pravo tražiti da mu bude bolje, da mu se oblakša ono što se može i mora oblakšati. Resori koji su danas u našim ru? kama nijesu od sporedne važnosti, ni broj im nije malen, pa se stoga • može s pravom očekivati, da će naši povjerenici biti na svom mjestu i da će ispuniti nade, koje se polažu u njih i njihov rad. Javna bezbjednost, hvala Bogu, nije na onom stupnju, na kojem je bila prije nekog vremena, no i sad mjestimice hramlje. I sad ima pred? stojnika koji su nemarni i komotni, naročito kad se radi o ličnoj i imov* noj bezbjednosti muslimana. Valja ih opametiti i naučiti na korektnost, valja ih i natjerat da se strogo drže i reda i zakona. Tim nije rečeno, da I treba sviditi i pređašnje račune. Ne. i Ma niti tražimo obračune, niti smo ; za kakve odmazde. No tražimo i : možemo tražiti, da se učini kraj do? j sadanjim nekorektnostima i da se ! dokinu sve privilegije i protekcije, i Tražimo objektivnost i uklanjanje birokratizma, koji je na štetu na* rodnog razvoja. Paljoprivreda, je glavni resor, ko? i јim bi sc moglo priteći u pomoć, ogromnoj većini članova naše orga* nizacije. Težak nas je iznio na svo? jim jakim plećima, on nam je ulio snagu u borbu za građanska i poli? tička prava naše uže zajednice. I pravo je i pošteno, da mu se što vi? še odužimo, pa da na njegovo po? vjerenje, požrtvovnost i neizmjernu ljubav odgovorimo isto takom Iju? bavi ju i brižljivošću. Njegovo je go? spodarstvo primitivno i kržljavo, nije mu ni u koliko razvijen smisao za zadrugarstvo, oskudijeav i oruđem i dobrom marvom, kratko rečeno: za? pušten je u svakom pogledu i treba? će velika truda i napora, da se mo? gne približno usporediti sa svojim komši-jom pravoslavne i katoličke vjere. Valja dakle dobro zasukati rykavc i nesamo u našem nego i u pravilno shvaćenom državnom inte? resu upregnuti sve sile, kako bi se ovaj jaki stup naše države što prije pridigaoi što bolje oduševio za našu narodnu zajednicu. Našem je teža? ku učinjena mnoga nepravda, on je prikraćivan na razne načine. I vri? jeme je i pravo je, da se i njemu ukaže potrebna pažnja narodne vla? sti i da se prigrli onom toplinom, ko? ju je zaslužio i- svojom ispravnošću i svojim velikim trpljenjem i pregara? njem! Jedno treba naročito istaknuti. Naš težak nije ni gladnih očiju, ni debele kože na obrazu. Njega treba poduprti da sc poslužimo činovnič? k m riječnikom ех offo. Bez nje? govog traženja, jer on niti viče, niti se zna umiljavati. U odjelu za socijalnu politiku bi? će pune ruke posla, dok se uravno? teže potpore i zavede bar priličan razmjer kako u njihovoj visini, tako i u broju tih potpora. Tu će se mo? ratž mnogo koješta izmijeniti, mno? go nešto ispraviti i dotjerati. Pitanje sirotišta val ja dovesti u pravu kolo­ tečinu. a naročito treba udovoljiti o? pravdanim primjedbama vjerskih oblasti o nedostatnosti vjerskog od? goja naših sirotana. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina III. Ističući gornje napomene daleko smo i od nomisli, da bismo od svo? jih predstavnika tražili povođenje za nekim njihovim predšasnicima; mi niti želimo, niti tražimo da na njihov način zlorabe svoj položaj. Od toga smo sasvim daleko, no daleko smo i od tog, da ne bismo očekivali sani? ranje dosadan jih nekorektnosti i drs­ kog protežirani a. Objektivnost i od? lučnost to je sve, što tražimo od svojih eksponenata u vladi; istraj* nost u radu i dobra volja da se po? mogne i našem čovjeku to je sve, što od njih s pravom očekujemo. Mi no tražimo da se oni u svom radu rukovode stranačkim obzirima, a još manje, da budu slijepi partizani. Ne. Od tog smo daleko. Ali tražimo, da ne budu mlakonje i da uvijek imaju na umu i čijim su povjerenjem došli na ova mjesta i kome su u prvom redu odgovorni za svoj rad i djelo* vanje. Još nešto. Sadanja je vlada odraz stranačke grupacije U Konstjtuanti. Tim još nije rečeno, da njen rad treba da nosi partijsko obilježje. Ne. Ona je u prvom redu pozvana, da se u svom radu rukovodi interesima dr­ žave, a tii interesi nijesu i ne mogu biti u nezadovoljstvu kojeg bilo d> jela i sloja našeg naroda. Najprije država pa tek onda partija; najprije jedinstvo naroda ii njegovo zadovolj? stvo, pa tek onda teorije i pojedhi programi. Eto, tim i takim željama i nadama pozdravljamo svoje predstavnik, u vladi čvrsto uvjereni da će u tijes? noj veze sa njenim predsjednikom u vrlo kratkom roku opravdati no? vjerenje, koje im poklonismo u ovoj teškoj i s mnogo odgovornosti » kop­ čanoj situaciji. Bilo sretno i berićetno! Мс nastavlja svoje mahnitanje. »Slobodni Dom« u broju od 27. aprila donos} »Javno pismo« zastup* nika Radićeve stranke, upravljeno hrvatskom narodu, u kojem »kao za? koniti predstavnici hrvatske — d r ? ž a v e i suverenog hrvatskog naro* da« daju na znanje: ■ 1) da kraljevska beogradska vlada drži još uvijek u zatvoru člana kon? stituante N. Srdovića, premda je pri­ mitkom zastupničke vjerodajnice morao biti pušten na slobodu i prenv da je proti njemu obustavljen svaki daljnji postupak. Beogradska vlada ne priznaje dakle poslaničkog i m u? ni t e t a te bi već sam taj čin bio dovdljan razlog, da Radićevći ne idu u Konstituantu. Vlada dalje tvr? : dokorno traži zakletvu kralju, prije ' nego li se donese Ustav i kralj na i n jeg zakune. Krnji dakle s u v e r e* nost Konstituante. Vlada uz to nema s v o j e v e ć i n e u parla? mentu, nije pokušla ni đa se spo­ razumi sa hrvatskim i Slovenac? kim monarhistima, a pogotovo s re* publikanskom većinom banske Hr? vatske »koti za rad u Konstituanti, toli o — vladi u banskoj Hrvatskoj«. N^e dakle odstranjen ni jedan od četiri razloga, radi kojih Radićevći ne mogu doć u Konstituantu, ergo: »Hrvatska se ne priznaje kao drža* va, a mi Hrvati kao posebni narod Imotski«, pa već radi toga ne ćemo u ovu i ovakovu Konstituantu. 2) Kraljevska beogradska vlada pokušala je dobiti većinu time, što je sa 24 muslimanska poslanika sklo­ pila »javnu trgovačku pogodbu« pre? ( ma kojoj oni moraju glasati za | Vladin protuhrvatski, centralistički , nacrt Ustava. Ušljed toga je vlada , izgubila pravo na ikakvo postova? nje, musHmanii su postali glasački I stroj na prodaju svakoj vlau . a Konstituanta koja to dopušta ili čak odobrava izgubila je svoje glavno obilježje, da su njeni članovi slobod? ni predstavnici naroda. U taku Kon­ stituantu ne mogu ući ljudi koja dr­ že do svog naroda. »Koji bi zastup? nik, a napose Hrvat, rpak i poslije svega toga ostao u Konstitunti, taj gubi svakako pravo, da govori u ime i najmanje skupine, a kamoli u ime cijeloga hrvatskoga naroda«. 3) Malo po malo cijela se Evropa, a i ostali sviet, počinje sve^ to više zanimati za ovo čudo od Konstitu* ante j za odlučnu, ah promišljenu ne? ustrašivost zastupničke većine ban* ske Hrvatske. Radićcvska poruka Rgentu štampana je doslovce u mno­ gim svjetskim novinama, seljački re? publikanski ustav razaslan je na sve strane po svijetu«, a divna sloga i požrtvovnost i seljačkog naroda u Hrvatskoj i 500.000 Hrvata u Ameri* ci učiniće to, da sc ova strogo us? ravna borba ne će riješiti nasiljem beogradske vlade, već će se još za? oštriti, ako beogradska vlada ustra­ je na svojoj stranputici i nametne centralistički Ustav »kojm se hrvat? skom narodu ne prznaju ni n.gdaš? nje autonomije, a kamo li podpuno pravo narodnog samoodređenja«. Zato je veli se na koncu ovog javnog pisma posve naravsk;, da mi zastupnici nesamo nastavljamo dosadašnju borbu, nego nalazimo i sve to uspješnija sredstva, da ovu svoju pravednu borbu što prije s podpunom pobjedom završimo. Donesosmo ovaj »manifest« radi toga, da se vidi dokle sve može do^ vesti luda fantazija jednog — kandi* data za predsjedništvo republike. hulturni nivo. »Narod« (nedeljni politički list u Sarajevu, vlasnik dr. Nikola Stoja? nović) donio je u broju od 30. pr. mj. satiričku bilješku »Iz društva«, koja zaslužuje da na nju skrenemo pažnju. Ona u cijelosti glasi: »Baja nam je doneo za katoličk Uskrs dva šarena jaja, dva ministra, jednog Bosanca i jednog Hercegov­ ca. Hvala mu. Dosta je i postila Bosna ponosna bez i jednog mini? stra. Da se hrišćani, pravoslavni i katolici ne ljute oba su ministra Mu? slimani. To se, znate, zove jednakopravnost u SHS. Za pravoslavni Uskrs, da sc još j | više obrađujemo, dobili smo četiri : načelnika — opet muslimana, četiri | još šarenija, ali manja, jaja. Pošto pravoslavni Uskrs dolazi iza jevrej? ske Pashe primenjen je dakle stav iz Starog Zaveta, po kom »Avram rodi Isaka, Isak rod) Jakova i bratiju jego«. Tako sve vere treba i moraju da budu zadovoljne. Svaka je po nešto dobila. Raja hrišćanska nije ništa dobila ali treba dasesmatra sretnomštosu u njoj probuđene uspome* ne na stari, dobri turski v a? �Strana 2 Страна kat, na paše i vezire. Može, ako hoće, da zapeva još kakvu sev« dalinku. Na to se ne plaća još ni tro­ šarina ni carina. Jevrefii treba da prestanu biti materiialisti i da se za« do volje što je njihov princip o po₽= rodu Avramovu pobedio. A Musli« mane— neka se sete da nikad nisu imali dve paše u Stambulu, a četiri u Sarajevu. Kako vidite naš veliki vezir u Beo* tiradu, malo ne rekoh u Stambulu, bio je milostiv i pravedan. Dao je, po ključu, svakom ono što zaslužuje. Takav je njegov aršin. Hvali ti veliki Srbine i n a j z a s 1 u ž*niji srpski državnice. Bar sad znamo zašto smo se od K o s o v a b o r i 1 i. Posavski«. Taj »Posavski« je »Narodov« sta« lan saradnik, koji je, po dosadaš* njem izgledu, sebi postavio za za« daću, da satirom žigoše društvene mane. 1 zaista od satire nema ubo« jitijeg oružja, kad je samo u ruci čovjeka, kome uistinu krvavi srce od prezira društvenih mana, po­ roka i konvcncijonalnosti. Podvlači* ino društvenih i dodajemo k to^ me još s a d a š n j i h. Sve drugo što prelazi preko tog okvira, ubija vri« jedinost satire i čini je odvratnim iž* Ijevom kakve bilo mržnje. Na pr. u gornjoj bilješci potpuno fali ona istinska bol satiričarova, koja mora da proviruje iza njegovog ironičnog podsmijeha, a na njenom mjestu se markira ta bol i to vrlo vješto, u« pravo bizantinski, tako da je može« mo otkriti samo m i, proti kojh je uperena pščeva mržnja, dok će dru« govjerni čitaoci, naročito oni van na« še sredine, sigurno nasjesti. Mi će« mo da ponovimo, jednu za drugom, sve tri rečenice, koje su savršeno bizantinski nastrojene: »To se zna­ te, zove jednakopravnost u S. H. S. .. Raja hršćanska nije ništa dobila, ali treba da se smatra sretnom, što su u njoj probuđene uspomene na stari, dobri turski vakat na paše i vezi« re... Hvala Ti veliki Srbine i naj« zaslužniji srpski državnice. Bar sad znamo zašto smo se od Kosova bo« rili«. S obzirom na to. da su baš ljudi oko »Naroda« na naše dvogodišnje kukanjc radi obespravljenosti odgo« varali najledenijim hotimičnim ne­ razumijevanjem »ili drskim porica« njem i zabašurivanjem užasnih na« silja koja su na nama počinjena; s obzirom na to, što se uistini danas može govoriti samo o muslimanskoj raji, a nipošto o hrišćanskoj koje nema: s obzirom na to, što mi mu« slimamj dosada nismo uistinu bili nigdje u ovoj državi ravnopravni; s obzirom na to, što su ti ljudi oko .»Naroda« bili najgrlatiji u mozem« stvu, kad je trebalo dokaza, da smo mi muslimani čistokrvni Sloveni, Sr- i bi i da nemamo s Turcima ništa za« I jedničkog; s obzirom na to, što iz* među Kosova i današnjeg dana leži toliki razmak vremena, da ne bi bilo ni ljudski više uzimati za tu nesreću srpskoga naroda na odgovornost nas, sve kad bismo i bili direktni potom« ci Turaka: s obzirom na sve to dr« žimo da će se svaki pošteni Srbin zgražati nad tom ogromnom mjerom hrišćanske tjesnogrudnosti, koja je : sadržana u to nekoliko citiranih rijei či, i koja po nevjerovatno dubokom i cinizmu prelazi sve dosada napisane Čokorilovštine. | j ' । | Gajretov dan. Kao što je već prije objavljeno provesti će se ove godine Gajretov dan na 6. maja. Skoro sva mjesta i javila su glavnom odboru program proslave toga dana. Programi su raz« ličiti: Teferiči sa sakupljanjem do= brovoljnih priloga, koncerti sa pre« davanjem o »Gajretu« i njegovoj i« deji i zabave. Upozoruju se ona mje« sta, koja do danas glavnom odboru nisu javila program proslave toga da« na, da nikako ne propuste 6. maja, a da ga ne provedu i ne proslave na jedan od gornjih načina, a da barem nešto ne doprinese »Gajretu« orili« kom Gajretov a dana. i I Oko zem. banke. j ; 1 ' • | j I ! koje svote ima se prepustiti dio­ ničarima Srpske Centralne banke za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu i Srpske Privredne banke u Sarajevu svota od 60,000,000 K u dionicama po nominalnoj vrijednosti, koje moraju glasiti na ime. Na istoj skupštini mora se provesti fuzija Priv. zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu sa Srpskom Centralnom i Srpskom privrednom bankom u Sarajevu. Ovaj postupak ministra pravde, koji ide za očitom tedencijom, da na Štetu Hrvata katolika i muslimana favorizira na ekonomskom polju u Bosni i Her­ cegovini isklučivo Srbe i to na način, koji se u prvom redu protivi propi­ sima trgovačkog zakona za Bosnu i Hercegovinu, a u drugom redu nači­ nom, kojim se krši ustanova, da se sekvestracija tugjinskih poduzeća ne može ukinuti prije nego se ne provede nacionalizacija od najmanje 2/3 kapi­ tala, koji mora preći u domaće ruke. Osim toga gornjim svojim riješenjem ministarstvo pravde pustilo je s vida, da Privih zemaljska banka nije jedno­ stavno vlasništvo tugjinskih dioničara, koji od straha za svoj imutak a uzdajući se u privilegovani položaj Srba u našoj državi, sklapaju kupoprodajne ugovore jedino sa predstavnicima srpskog kapitala u Bosni i Hercegovini i to sa imetkom, koji su stekli i na legjima Hrvata katolika i muslimana i na temelju privilegija, koje je kroz godine i godine uživala Zemaljska banka kao zemaljski zavod uz izdašnu državnu potporu, za koju su i Hrvati platili poreze. , Zato sam slobodan upitati gosp. ministra, kako opravdava ovaj svoj postupak i na koji način misli ispra­ viti ovu pogrešku, kojom se nanosi nepravda u ekonomskom zapostavljanju muslimana i katolika u Bosni i Her­ cegovini. Molim na ovo moje pitanje pismeni odgovor prema propisu poslovnika." U 45- broju našeg lista iznesosmo upit narodnog poslanika g. Š. Sarajlića u kojem je podvrgnut kritici način „nacionalizacije" naše privilegovane zemaljske banke. U istoj stvari podnio je upit i narodni poslanik g. dr. Pavičić pa držimo za potrebno, da ga prenesemo tim prije, što sadrži još neke pojedinosti. Upit g. dra Pavičića, kako je objavi ju „Hrv. Slozi" glasi: „Privi!. zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu kao gotovo uključivo tugjinsko pokriće bila je stavljena pod sequestar odmah oslobogjenja i imenovana je od strane j Fojnica je dne 2. ov. mj. bHa po« vlasti nova uprava od domaćih ljudi. sjećena od naših narodnih poslani« Riješenjem ministarstva pravde od | ka: Dra Mehmeda Spž»he i Dra Atifa 23. 3. 1921. A. S. 460 odredilo je isto Hadžikadića, koji su Fojničanima ministarstvo, da se sadanja uprava i prikazali rad naših poslanika u Bco« Zemaljske banke, sastavljena od do­ grdu. Prisutni su odobravali rad na« maćih ljudi, razriješi svoje dužnosti i šeg poslaničkogk tuba i izrazili po­ da se ista dužnost preda upravi, koja vjerenje vodstvu organizacije. Čule je bila izabrana "po akcionerima na su se na ovom sastanku gorke tužbe glavnoj skupštini prije stavljanja seknaših malih posjednika, koje je ag« vestra t. j. upravi tugjinaca. Ova po­ rarna reforma teško pogodila, jer im tonja uprava treba u roku od 3 mjeseca oduzima i zadnji komad zemlje, a od dana saopštenja ovoga riješenja daje težaku kmetu i previše. Osim održati glavnu skupštinu, na istoj se toga zaredale su uzurpacije, prema ima povisiti dionička glavnica od kojima stoji vlast ravnodušna, kao 20,000.000 kruna na 100,000.000 K, da je se i ne tiče otimanje tuđeg Iz naše organizacije. ■ i i I i ; . * i PODLISTAK. Kratak životopis Muhameda Alejhisselama po MotiamEd ibni Ishaliu i Ши1 Malikju ibni Hišamu preveli (1) Број 287 Broj „ PRAVDA" —ДПРАВДА" Braća Muftići u Žepču. Mi smo ovaj kratki životopis Muhamedov (a. s ) preveli sa njemačkog od Herberta Eulenberga. Trudili smo se, da dobijemo i arapski yriginal, ali nam ne pogje za rukom. No dosta smo potkrepe dobili i iz zbirke hadisi-šerifa: Mebarikul ezhar fi šerhi Mešarikil envar od Abdullatifa ibni Abdul-Aziza prozvang Ibni-Melik, u kojoj zbirci nagjosmo mnogo crta opisanih kao i u ovome prevodu. n л м r Braća Muftići. Prije poslanstva. Predgovor. Evo knjige, koja nam treba, jer je vrlo malen postotak našega društva, koji poznaje strane jezike, preko kojih imade prilike do­ znati o Alejhisselamu i Njegovom životu ne­ što više od onoga, što se u našim mektebima naučava. Da i ne govorimo o nemuslimanskoj inteligenciji, kod koje se na svakom koraku utvrgjuje pravi džehli-muvekkeb. Eto prije nekoliko dana izigje u ilustrovanom književnom listu „Dom i Svijetu", koji izlazi u Zagrebu, slika K’abe u Mekki, a pod istom stoji štampano: „Kaba u Meki, u kojoj grob Muhameđov", A svukud se hvale, da o stvari ne govore, dok se u nju temeljito ne upute. Otud i ostale krive njihove izjave, kao: „Klanjaju se proroku, ljube zemlju, kad se Bogu mole" i t. d. Muhamed ibni Abdulah rodio se je 570. po lsa al. u Mekki — u zapadnom arapskom primorju Hedžazu. U Meki se je nalazila stara arapska sve­ tinja Kjaba. U njoj je čuvan Crni kamen i razni kipovi, kao božice Lat i Uzza. Posjećivala se iz cijele Arabije. Mekjanci, a osobito moćno pleme KureŠija, koje je čuvalo Kjabu, uživahu stoga ugled i zaštitu svojih trgovačkih karavani. Muhamed sam je pripadao plemenu Kurejš, ali njegova porodica bila je siromašna. Tek njegova ženidba sa bogatom Hadidžom, podiže njegov društveni položaj. Arnlna, majka pejgamberova. Kazuju — a Bog jedini sve znal da je Amina kći Valova pripovijedala: kad je ona Božijim poslanikom bila trudna, da joj se je prikazao jedan duh, koji joj reče: „Ti si trudna gospodarom ovoga naroda, reci pri njegovom rođenju: „Ја ga dajem u zaštitu Jedinoga, da ga očuva od zlobe i zavidnikd, a nazivam ga Muhamedom". Takođe da je opazila iz sebe svjetlo, da su se mogle vidjeti kule Bostre u Siriji. Još za vrijeme trudnoće Aminine umre Abdulah sin Abdul-Mutalibov, otac, Božijeg poslanika, vlasništva još u gradu. Isto su tako česti napadaji na mlirne muslimane sa strane seljačke rulje, koja pijana nesmetano provodi svoje živinske nagone, te je zbog toga u opasnosti život i čast muslimana. Tamošnja vlast ne pokazuje dovoljno energi« je prema ovim napadačima, radi.če* ga se proljeva nedužna krv musli« mana bez osjetl jiva progona i stroge kazne zločinaca. Upozorujemo po« zvane na ovo nesnosno stanje u Fojnici, kojemu se mora što prije na kraj; stati povećanjem sigurnosnih organa i sprečenjem bezdušne agi« tacije i huškanja surovih seljaka na mirne muslimane sa strane z astup« nika kršćanske ljubavi, koja se na« žalost ispoljava u nožu, kocu i ka­ menu. Bileća, 27. aprila. Poslaničkom khi* bu, Beograd. Za dosadanji rad daje­ mo vam potpuno povjerenje samo tražimo, da se malim posjednicima, a naročito u Hercegovini, plati zem« lja tri puta više nego velikim bosan* skim posjednicima, da se za velepo­ sjednike odredi maksimum i da se postradalim kotarevima odmah is« plati cijela svota. Jer je narod od pljačke kod nas stradao treba da se nakon oslobođenja učinjene štete isplate. Mjesni odbor. • Zenica, 1. maja. Saslušavši na da* našnjem pouzdaničkom sastanku re­ ferat našeg poslanika Korkuta, odo« bravamo rad i postupak poslaničkog kluba naše organizacije i vodstvu poklanjamo potpuno povjerenje. — Mjesni odbor. * Janja, 2. maja. Mjesni odbor na današnjoj sjednici, uvažujući prilike X okolnosti našega kluba u Konsti* tuanti, ednoglasno je zaključio da mu se izrazi povjerenje povodom sporazuma s vladom g. Pašića. iMjesni odbor. Politički pregled. Represalije protiv Njemačke. — Njemačkoj je bio do 1. o. mj. stavljen rok da primi i da se obveže na is­ platu ratne otštete, koju su joj od­ redili Saveznici. Suma je za Njemačku previsoka i ona se obratila na Ame­ riku za posredovanje, da se suma snizi i da svede u granice mogućnosti. Prekjučer je stigao od Amerike odgo­ vor, da ne može posredovati kod Sa­ veznika u smislu njemačke ponude i da se Njemačka odsele obraća direkt­ no Saveznicima. Međutim se u Lon­ donu ponovno sastalo Vrhovno Vijeće i fiksiralo sumu, koju ima Njemačka Rođenje Božijeg poslanika. Kad je Muhamed bio rođen, pošalje njegova majka po Abdul-Mutaliba, da vidi dijete. On dođe, a ona mu ispripovijeda, šta je za vrijeme trudnoće vidjela, šta joj je o njemu rečeno i kako ga ima nazvati. Misli se, da gaje onda Abdul-Mutalib uzeo, odnio ga u Kjabu i zahvalio se Bogu za ovaj dar; onda ga donio opet njegovoj majci i potražio dojilju. Pripovijedanja dojilje Muhamedove. Dojilja je bila jedna žena od Benu-Sad, po imenu Halima. Ona je bila kći Ebu-Džuejba ime­ nom Abdulah Džahu ibni Abi-DŽahu. Od jednog oslobođenog roba — Hariš ibni Hatib Al-Džumahi — čuo sam, da mu je Halima pripovijedala: Jedne gladne godine, koja nam ništa ne donese, ostavismo ja sa svojim mužom i još jednim dojenčetom, i još druge' Žene od plemena Benu-Saad svoje do­ move, da tražimo dojenčad Ja sam jahala na jed­ noj šarenoj magarici, a imali srna među ostalim i jednu devu, koja nije davala ni kapi mlijeka; ne mogosmo cijele noći zaspati, jer je mali od gladi plakao, a ni ja, ni naše deve ne imagjasmo dosta mlijeka, da ga utješimo. Ipak smo se nadali pomoći i spasu. Ja sam jahala na mojoj magarici i često karavanu zaustavljala, jer je bile tako slaba i jadna, da je karavani bilo neugodno, dok napokon ne dođosmo u Mekju, da tražimo dojenčad. Božijega po­ slanika su nudili svima ženama, ali nijedna ga nije htjela uzeti, čim bi čula, da je on siroče, jer smo očekivale darove od oca dojenčeta i mišljasmo: šta možemo dobiti od jedne matere i jednog đeđal Kad su već sve žene našle dojenčad i kad smo opet htjele kući putovati, rekoh ja svome mužu; „Boga mi, ja nemam volje ići sa svojim drugaricama bez dojenčeta, ja ću uzeti ovo siroče". On odvrati: „Neće ti ništa škoditi, ako ga uzmeš; moguće će nas Bog radi njega blagoslovitiГ �Број 287 Broj da plati, na 6 milijardi i 6 milijuna funti sterlinga. Godišnje plaćanje njeno iznosi 100 milijuna funti i 25% takse na izvoz. Ako Njemačka u roku od 4 dana jednostavno ne primi te uvjete, zaposješće Saveznici nove njemačke teritorije kao garanciju tražene otštete. Francuska još odsada ne vjeruje, da će Njemačka pristati na to i pozvala je pod oružje godište 1919. i poslala jake odjele vojske u DUsseldorf, koje imaju odmah po isteku roka da umarširaju u rursko područje. Kao daljnje represalije predviđeno je cerniranje njemačkih trgovačkih luka Hamburg, Bremen, LUbeck i Stettin, za što je francuski admiralitet već izradio pla­ nove. i jedini spas u prosvjeti i ko nju po­ I Abadžić, zlatar; domaćin: Hfz. Mu« maže širiti, pomaže Islam, a ko joj I harem Čirkinagić, učitelj; knjižničar: stavlja zapreke, škodi Islam i služi I Muhamed Bašagić, knjižar. Odbor« nici bez naročite funkcije: Junuz • muslimanskim neprijateljima, proti Madžarević, trgovac, Akf Sahanija, kojih ćemo se svim sredstvima i najbankovnii činovnik i Asim Zildžić, jodlučnije boriti. To neka opskuranti i farizeji ala hadžija jednom za vazda trgove; zamjenici: Sejfaga Kameni? ca, Sejid Memišević i Jusuf H. Baš* zapamte. * čaušević, svi trgovca. Revizori: Hu? Prilikom ženidbe Muhamedaga Hadži­ sein Omanović, direktor banke i Fe? him Spaho, vladin savjetnik. Zamje­ efendić darovao je našoj čitaonici „Terekijat* 400 K. Ovo kao dobar nici: Mustafa Fočo, bankovni činov« nik i Asim Dugalić, podirektor »Her? primjer ne mogosmo mimoići a da ne ceg?Bosne«. * istaknemo, makar se i ogriješili o nje­ Eto tako je to društvo započelo govu čednost. Ah kao primjer, kako sa ovim odborom novi) rad, te mu se poštuje Islam; poštuj Islam preko želimo uspjeh i napredak u svom muslimana, t. j. pomaži muslimane, dobrotvornom djelovanju! ako hoćeš da ti je Islam uzvišen. Ovo je M. Hadžiefendić potpuno shvatio i daj Bože, da se u njegov primjer i drugi ugledaju. Živila ovaka islamska omladina! Naši dopisi. Tuzla, u aprilu 1921 Znakovi buđenja — propadanje štetnih običaja. Ovih dana oženio se je naš prijatelj i vrlo čestiti i na­ predan omladinac g. Muhamedaga Hadžiefendić. Nije nam namjera, da na ovom mjestu iznosimo prikaz veselja koje se je tom zgodom kod njegove kuće manifestiralo, nego hoćemo da naročito istaknemo jednu dobru po­ javu. Običaj je kod nas — a taj je običaj neizostavan — da na svadbama sviraju Ciganke, koje, osim što su vrlo Italija 1 okupacija rurskog ba­ sumnjiva morala, radi čega bi ih svaka zena. Prema depeši iz Londona Italija čestita porodica trebala da izbjegava, one za svoje sviranje gule posjetioce će se držati blagonaklone neutralnosti najnemilosrdnije. Ovaj je običaj kod prema Njemačkoj i neće uzimati učešća M. Hadžiefendića izostavljen. Doduše u vojnoj okupaciji Ruhrskog basena, i kod njega su svirali svirači, ali ih pošto je njeno stanje vrlo ozbiljno. je bar on platio, pa nijesu posjetioce Enver-paša u Moskvi. Iz Helsingsvojom prošnjom uznemirivali. Mjesto forsa javljaju: Po vijestima ruske toga sabiralo se je za „Gajret". 1 ako emigrantske štampe stigao je u Moskvu nije, Bog zna. kako velik uspjeh u Enver-paša, da sa sovjetskom vladom materijalnom pogledu (sakupljeno je pregovara o protuengleskoj propagandi među ženskinjem 930 K, a među u Afganistanu i centralnoj Aziji. muškinjem 662 K — 15.92 K,) ali je Između Irske i Engleske. Iz to ipak jednu vrlo lijepa pojava, koja Londona javljaju: Usprkos demantija će bez sumnje steći podražavalaca, podržavaju se vijesti, da je lord Derby, naročito kod našeg naprednijeg i mla­ prijašnji poslanik u Parizu, prigodom đeg svijeta. Osobito nas veseli što se svog skorog boravka u Irskoj došao je naše ženski nje ovako lijepo poka­ u dodir sa de Valerom i s njim pre­ zalo, kojemu je ovo bila možda prva govarao o nekom primirju za vrijeme prilika, da učeću mladež svojim skrom­ predstojeće izborne borbe. nim ali i izdašnjim prilogom podupre. Ako se na ovaj način nastavi širenje „Gajretove" ideje, uskoro ćemo moći imati pododbor, koji bi dao Muslimani i muslimanke prilike ženski našim mlađim i naprednijim grada Sarajeva, sjetite se hanumama, da doprinesu svoj dio žrtve za prosvjećivanje naše siromasi vašega „MERHAMETA". učeće mladeži. Za ovaj uspjeh ide naročita hvala mladoženju, koji je sve učinio, da bi „Gajretovu* ideju što dublje zasadio u najšire slojeve našeg naroda. I oko nerado, i sa dosta vidljivim Na mnoge prispjele upite glede ; rumenilom stida na licu, ne možemo zemljoradničkih zadruga odgovaram, a da ovom prilikom ne istaknemo da je sa osnivanjem zadruga bolje još jednu vrlo ružnu pojavu. Jedan hadžija, neko vrijeme počekati, dok naša ak­ čiji imetak vrijedi sigurno jedan milion i рб dinara dosta vremešan i cija u ovom pogledu ne bude a sve tančine strukovno organizovana. Ne na oči pobožan Čovjek (njegova priča trebamo zadruga na papiru, nego pra­ o dovi da padne mraz, dementuje njegovu pobožnost), daruje „Gajretu“ vih zadruga, da budu svakog sela kulturni, gospodarski i poljoprivredni — 1, slovom jedan dinari.. U istoj sobi i istog momenta dvojica Si­ pioniri, koji će našeg seljaka u sva­ romašnih cipelara daju po 5 dinara. kom pogledu među prve evropske se­ ljake podići. Još nek se pričeka, brzo Sasvim je pravo učinio sakupljač, kad ću biti i ja gotov, pa ću i nekoliko je hadžin dinar vratio sa riječima: „Na tebi, hadžija ovaj dinar kao sadoku članaka o zadrugama napisati, pa od „Gajreta* I* Ovaka sorta ljudi, ćemo onda s trostrukim silama napri­ koja se kuca u prsa sa svojim kla­ jed. U svakom mjestu najprije ćemo njanjem, a ovamo bi sve prodala samo održati tečajeve za naše težake, za da poveća svoj kapital, osporava čak poslovođe i blagajnike, pa kad imadi islamstvo mlađem i naprednijem nemo ove, onda eto zadruge, koja će naraštaju, čime se često puta i ipričacvasti, a ne propadati. Nek niko ne vaju što ne daju za „Gajret“, jer škola, misli, da težak ne može voditi zadruga. vele, kvari mladež. Zar ima veći znak Ko to misli — taj se vara I Svaki pi­ pokvarenosti nego što je hadžina priča smen težak, a kod nas hvala Bogu o dovi, premda on nikad nije u školu imade bar seoskih mualima, za 14 dana^naučiće temeljno rukovoditi sa­ zavirio? Ovakovih ljudi treba se klo­ nuti i društvo, je dužno, da ih na mostalno poslove zadruge, dapače i bilance sastavljati. Osim toga naučiće svakom koraku žigošući nastoji učiniti neškodljivim. Nije Islam i islamstvo u »metodu« za pridizanje pismenosti, po kojoj za 3 do 4 nedelje cijelo selo samom klanjanju, nego u glavnom u bez ikaka tečaja nauči čitati i pisati. koristi, koja se učini islamskoj zajed­ nici. To je pravi islamijet, koji čovjeka Ovim apelujem na svakog svijesnog nuka da svojoj zajednici koliko mu muslimana, komu je stalo do našeg sile dopuštaju pritječe u pomoć i napredka i razvitka, da na ovom polju kojeg boli na duši, ako ta zajednica svojski i istinski poradi pripravljajući ne napreduje onako, kako joj vrijeme teren za ovu akciju. Nek niko ne za­ boravi: »Sve za narod, jer sve zahtijeva. I ako ovaj hadžija, na žalost, nije što imamo — narod nam je dao« Molim nek se i nadalje svaki usamljen i ma da ima ala ovaj hadžija čestiti dobroželitelj muslimanskog te­ još nekoliko tipova, napredniji svijet ih je već davno upoznao kao farizeje žaka ne mene za upute, ako mu što i više ne nasjeda njihovim „mubareć* nije jasno ih ako bi želio na ovom nasihatima. Oni su raskrinkani totalno polju djelovati, slobodno obrati, a ja ću svakom bezuvjetno odmah odgo­ i njihovo pomaganje za popašću Islama niko više ne sluša. Oni su među voriti. nama proživili svoj vijek, svoju ulogu Zagreb, 25./IV. 1921. doigrali i već ih nestaje poput lista u Ajanović Abas jesensko doba. Naprednji i mlađi na­ Središnji Savez hrvatski seljačkih raštaj nepokolebivo vjeruje, da je naš zadruga, Zagreb, Mihanićeva 2. Domaće vijesti. „EI-КашеГ i I ; ! Prijateljima težaka. Nužda ; I I ! ; i • i I j ; I i • j I Kako je poznato, ovo društvo op? stoji još od 1904., koje iz dana u dan napreduje. Puno puta moglo se je či­ tati o raznim dobrotvornim djelima i Činima toga muslimanskog društva, a da i ne govorimo o svemu onom, što je uradilo bez da je javnost o tom obaviještena. Stotinama puta je to društvo pomagalo pojedine širo? mahe usred ljute zime, za koje je saznalo da se pate i oskudijevaju. Stotina puta opskrbljivane su čita? ve siromaške familije - - bez da su potporu od »Elkamera« tražilo i uop? će bez da su što o toj potpori zna? le. To je uvijek tako bivalo, to i danas biva! Na lanjskoj »ELKamerovoj« javnoj skupštini čula smo, da je društvo podijelilo tokom društve? ne godine preko 14.000 K u dobro­ tvorne svrhe, pa mislimo da ne će biti s gorega, ako i o ovogišnjoj re? dovitoj glavnoj skupštini, koja se je u prošli petak obdržavala, progo? vorimo koju: Na nekoliko dana prije skupštine opazilo se je među članovima neko življe kretanje. Svaki pojedini natjecao se je. ko će što bolje i korisnije predloge na skupštinu izniieti. Sama skupština bila je impozantna. Niko se nije isticao kakvom političkom iHi stranačkom zagrijanošću — premda se u samom društvu nalazi pripadni? ka svih političkih partija. Hladni razum vodio je članove, te su ras? pravljali samo kao Eikameraši o dobru i napretku svoga društva. Svi izvjestitelji su pomno sasluša? ni. a osobito blagajnik, koji je pri? kazao financijsko stanje društva u tako sjajnoj slici, da se malo koje društvo, koje nije dobrotvorno, može s ELKamerom mjeriti. Opću po? zornost je svratio i predsjednik dru­ štva. koji je kazao, da je društvo u prošloj godini dalo preko 11.000 K u dobrotvorne srvhe i da je primilo jedno siroče iz provincije, da ga uz? držaje, te mu već uredili i bankovnu knjižicu pod iaslovom »EbKamerovo dijete«. Kašnje je jednoglasno zaključeno, da se to dijete i nadalje izdržaje i školuje. Ujedno je zaklju? čeno, da se na jesen podijefti do 50 Stipendija siromašnoj djeci, koja po­ laze osnovnu školu, jer takva djeca nc dobivaju ni od koga Stipendija. Osim toga zaključeno je, da svaki član plati još po 1 K mjesečno osim članarine za druge dobrotvorne svr? he. To su sve zaključci, koji treba da budu primjer i drugim društvima i korporacijama. Odbor sa malom promjenom ostao je skoro isti, a ponovno se je kon? stituisao ovako: Predsjednik: Filipović Jakub?Ešref, špediter; podpred? sjednik: Dr. Ekrem Sahinović; taj­ nik: Edhem Lojo, bankovni činov? nik; II. tajnik: Osman Topčagić, nad? šumar: I. blagajnik: Ismct Curčić, posjednik; II. blagajnik: Mchmed uči slediti i xato iskusne domaćice upotrebljavaju za veliko kao i svako drugo pranje u kući I kuhinji, »amo priznati pravi Schichi-sapun sa znakom: „Jelen** koji se dobiva svuda u komadima ad ‘Л kile. I Страна 3 Strana „ПРАВДА* — „PRAVDA" Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Vita Ш, Sarajevo, Despića ul. 1. Из уредништва. Ради празника у штампарији не ће изаћи суботњи број нашег листа. i 1 I I I i 1 i I Irtihali dari beka. Iz Trebinja do­ lazi tužna vijest, da je naglo preminuo poštovani i vrlo omiljeni imam Pašine džamije Jusuf ef. Fetahagić. Trebinjski musimani izgubiše svog prvaka, mektebi ibtidaija svog 30-godišnjeg mualima, Pašina džamija se rastade od svog imama, hatiba i vaiza, a nejaka djeca zacviliše za svojim roditeljem, Kroz čitav svoj 60-godišnji Život rahmetlija je svojim ponašanjem bio pra­ vi uzor i pravo ogledalo savršenog islamskog ahlaka (morala). Nikad ni­ koga uvrijediti, nikomu ništa na Žao učiniti, svakoga na hajr uputiti, slabima i nemoćnima u pomoć pohrliti, ožalošćene posjetiti i blagim riječima utješiti, svačije dobro pohvaliti, a što je nevaljalo osuditi i svakom istinu u lice reći. To su bili glavni sifati merhumovi. Ovaj gubitak je osjetljiva rana za trebinjske muslimane, među kojima se još odavna često puta mo­ gla čuti riječ: Šta će biti, kad nam ga nestane! I evo ga napokon nestade a para mu je nažalost teško naći. Praz­ nina, koja je iza njege nastala, Лц$о će se osjećati. Ali Božja se sudbina vrši bez obzira na to, hoće li koga zaboljeti i hoće li se ili neće kogod ožalostiti. Sva trebinjska muslimanska inteli­ gencija, od najstarijih pa do najmlađih pred njim je usadila u svoje srce prvu klicu Islama i islamskog morala. Merhum je znao cijeniti važnost vremena, u kojem živimo te je napućivao roditelje, da daju djecu na škole, na za­ nate i na trgovinu. Kad bi god došla u sukob liberalnija struju sa konservativnim duhom, ili bi se uklonio ili bi pomirljivo djelovao, da utiša duhoveAko bi koji omladinac zanemario vjerske propise, on ga ne bi ni osuđi­ vao niti bi naginjao onima, koji ga osuđuju. Strogo se držao načela: Preberi svoju torbu najprije, pa onda u tuđu zaviruj I Zbog svih ovih povalnih svojstava, njegova će lijepa uspomena biti duboko uklesana u srce svih prijatelja i poz­ navalaca, koji iz dna duše upravljaju molbu Svevišnjem Allahu, da ga primi među svoje odabranike, da ga obaspe svojim rahmetom, a njegovoj ožaloš­ ćenoj porodici da udijeli lijepi sabur. Rahmetul-Iahi alejhi rahmeten vasia. Jedna nečuvena otimačina izvr­ šena je od Sime i Mihajla Milanovića iz Savrla, kot. Visoko, koji su uzur­ pirali mlin Ibrahimu Imamoviću iz Župče, opć. Podgora, kot. Visoko. Imamovići su kupili taj mlin prije 20 godina, a sada ga otimaju od njih susjedi nar. posl. Riste Đokića na hajdučki način po Đokićevu uputstvu. Radi ove proste otimačine tužili su se Imamovići sudu, ali uzalud, jer je i sam sudac uzimao u zaštitu uzurpatore kao da je njihov advokat (po- �Na prodaju kuća. Čisti dobitak u g. 1920. iznaša K 891.911.52, te je zaključeno, da se kao i lani podijeli 8*/о dividende, te dotiraju obilni iznosi za razne pričuvne zaklade. 202. stavljen od Đokića) pa je čak dopustio na sudu i vrijeđanje Imamovića pogrd­ nim riječima. Ovaj nečuveni primjer naše justicije, kojoj je temelj u obrani razbojnika i uzurpatora, iznosimo pred javnost i upozorujemo g. Simića na ovoga suca, koji svoju sudačku duž­ nost vrši na ovako Skandalozan način. Irtihali dari beka. Pišu nam iz Tu# zle: »23. aprila o. g. zadesila je teš* ka žalost Midi a med agu Nalića tr* govca i blagajnika kotarskog odbora naše orgaiizacije smrću oca inu Ha* dži Omerage Nalića. Rahmetlija jc bio vrlo poštovan među građanima zbog svoje dobre naravi i zbog svo.je pravičnosti i poštenja, što je kod današnjih trgovaca rijetkost. Koliki je ugled ilmao među građanstvom najbolji jc dokaz njegova brojno posjećena dženaza, kakova se kod nas u Tuzli rijetko događa. Oplakuje ga osim Muhamedage brojna porodica, a njegovu smrt ža# Je mnogobrojni njegovi prijatelji i poštovatelji. Neka mu Bog dž. s. ud:^ jeli svoj rahmet i magfiret, a ucvije# Jjenpj porodici sabri džemil. Rah^ methullahu teala! Vanređna skupština profesor­ skog društva, sekcija Sarajevo. Bpoi 287 Broj .ПРАРДА* — »PRAVDA* Ооана 4 Strina Oglašujte u „Pravdi" najčitanijem listu među :: muslimanima. :: Točno na minutu idu Suttnerovi satevi, svjetski glasovita marka »IKo*. Suttnerove ure u svim izradbama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg besplatno dobijete ako za poštarinu pošljele 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 70b. ■ CD ■ CD И CD « CD K CD 1GD ■ CD 1CD П CD ■ Pozor! ; I j ; ! j ] Odbor profesorskog društva, sekcija Sarajevo, saziva za nedjelju 8. maja ■ 10 sati prije podne u zbornici ve­ like gimnazije vanređna skupštinu sa ovim dnevnim redem: 1. Izvještaj o dosadašnjem radu na poboljšanju materijalnog stanja pro­ fesora; 2. Vijećanje i stvaranje zaključaka • daljnjim koracima u tom pitanju. Na ova skupšttinu pozivaju se svi i članovi, da učestvuju, a pododbori iz­ van Sarajeva, u koliko ne mogu uče­ stvovati, da do tog vremena jave sekciji telegrafski svoje mišljenje za daljnji rad u tom pitanju, kako bi zaključci i odluke ove skupštine bili j izraz što većeg broja članova ove sekcije. „El-Kamerov" teferič uoči Jur- ! jeva. Musiimansko društvo nEl-KamerM priređuje danas teferič u društvene) bašči, Bendbaša broj 4, na kome će svir-ti vojna muzika. Pristup dozvo­ ljen i nečlanovima. Odbor se pobrinuo da gospoda posjetioci budu zadovoljni u svemu, kako sa buffetom, tako i sa ostalim. Ulaz besplatan. Dobrovoljni prilozi primaju se sa zahvalnošću. Čist prihod ide u korist siromašnih uče­ nika. Početak u 4 sata po podne. Odbtr. i Oblasni odbor udruženja ratnih ! invalida u Sarajevu umoljava sve plemenite darovatelje, koji su voljni štogod darovati za luku sreć ili pri# log u novcu, a ni jesu bili posjećeni .prigodom sakupljanja darova po gradu, da izvole donijeti svoje da^ .rvoe iji prijaviti se u Gradskoj vijeć? pici soba br. 70/15 gdje oblasni od# bor ureduje svaki dan od 6. maja o. g. od 10—18 sati. Čehoslovacima. G. Staniislav Velhartickv bio je imenovan vicekonsu# lom Čehosiovačke republike, te do* dijeljen službom odvasnjem konsu# latu Č. S. R. C. cicekonsul zamjenit će konsula uslučaju potrebe. Dosa* dašnji trgovački ataše konsulata g. Rvdvl premješten je u Ljubljanu — generalni konzulat Č. S. R. — u is­ tom svojstvu. Muslimanska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, obdržala je plenarnu sjed­ nicu dne 29. aprila t g., na kojoj je jednoglasno usvojena bilanca za g. 1920., koja je u »Narodnom Jedinstvu" od 30. aprila t. g. objelodanjena. s Sjatite se 201 Trgovke ulici broj 20. Pozor! Selamet! Trgovcima! Pri dolosku u Sarajevo uvjerite se dok zaliha traje. Ko hoće da kupi šamija za ramazan i bajram svih - vrsta, tankih i debelih, Carigradski i Selamički - Gajretov glasnik. Dobrovolnl prilozi. Upravi »Gajreta« poslao je gosp. Husejin Dupanović iz St. Antonie (Amerika) svotu od K 42.000, koje su među sobom saku­ pili slijedeći: po 50 dol : Husejin Dupanović; po 25 dol.: Sulejman Lipovača; po 20 dol.: Osman Mehmedbašič; po 15 dol.: Bego Begić; po 10, dol.: Jusuf Jašarbegović. Zećir Jaganjac, Adam Grljević, Mujo Šehović, Salih Mahmutćehaiić, Mehmed Dizdarević, Osman Temur, Salih Mureškić, Smajo Tunović, Husejin Ramkić, Dursun Mustafa ČauŠ, Osman Jusić i Ramo Ćehajić; po 5 dolara: Derviš Grizović, Alija Repak, Haso Jahić, Fejzo Hebib, Salih Najzović, Ibrahim Begić, Zajim Spahović, Sefedin Maksut, Ibrahim Mustafa, Ramo Đogić, Omer Turkuša Ljubušak, Osman Jašarbegović, Ibra­ him Ajdmović, Hakija Šabić, Zulfikar Ali, Džafer Galijatović, Mustafa Ibrahim Smajo Galijatović, Mustafa Muhamed, Mehmed Čekro, Bajram Habota, Salko Pervan, Zajim Šukalić, Joso Prša, Bežo Tadić, Hasan ef. Hrnjićević, Meh­ med Deston Kosovo, Mujo Dželilović, Husejin Miropija, Vejsd Hasan, Sulejman Nikšić, Ahmed Hasan i Zulfi Johr Sangogly; po 3 dolara: Muharem Sarić, Sejdo Brković, Ramadan A|o§, i Tasim Ali; po 2 dolara: Marko Barišić. Zaharios Kristo, Osman Temur, Sulejman Ali, Alli Zejnil, Salko Arnautović, Redžep Gerzić, Nusret Emin, Hadži Issa. Omer Bekir, Toni Kaich, Redžo Šabić po 1 dolar: Zija Hasan. Alli Mustafa* Bekir Ahmed, Hadži Turk, Osman Mustafa, Hadži Maksud, Kadir eff., Mehmed Mustafa, Islam Musa Alli Hasan, Osman Mustafa, Osman Ismail, Jokan Vlašić, Marko Dolić, Ivan Krivić, Resul Hasan, Ćamil Šehović, Nuri Ahmed. Nadalje su upravi stigli ovi dobro­ voljni prilozi: Pododbor u Koraju sa­ kupio je za „GajreC pridgodom kišne dove 18. aprila t. god. K 500. Džemil Hasanović iz Sarajeva darovao je K 1750.— Hakija Begović, Bileća od ubrate članarine, i sakupljenih dobrovolj­ nih priloga K 1000. Jetko Jerković, Metkovići prigodom smrti rahm. Sejfudina Husejnagića darovao je K 100.— Glavni odbor „Gajreta" ističe javnim putem svoje priznanje i iskrenu hvalu našoj braći u dalekoj Americi, koji se sjetiše našega mezimčeta, što je dobar dokaz, da se među njima budi svijest, te da im lebdi pred očima razvoj i napredak naše zapuštene omladine. Živjela braćo, dao Bog pa se ovi Vaši darovi stostruko nagradili. Ujed­ no se zahvaljujemo svima sakupljačima i darovateljima na njihovom požrtvov­ nom radu za Gajret. Prodaje se zidana kuća od • soba i 3 kuhinje u Sagrđije ulici u nepo­ srednoj blizini Šerijatskt sudačke škole, a doprla je i do Potok ulice. Upitati kod Muharema Nakića u Cijene ispod svake konkurencije! te ostale manufakturne robe kao beza, basme, Sifona zefira, konca,čarapa, hampamuka,safuna mirisavih itđ. Za točnost naruđbe jamčin?. Nepovoljnu robu primam natrag. - Šaljem pouzećem (doplatno). Samo na veliko! :: Salih H. Ka rit, Sarajevo, Mali Muđellti br. 2. Telefon 859. , ; j i ISEBURA i ' & St IZ FABRIKE HINKA FRDNCKA SINOVI, O ZAGREB O preporučuje se za tursku СГПЦ kaVU kao najsavršeniji dodatak ? zamjenica zrnate kave. j | i ; Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. 1=S—2I ' | । | । ; ’ j | j i SI W“ Uspješno se oglašuje u „Pravdi" £ a 1 Miševi, štakori, stjenice i žohari Karaboje l-a te raznih klinaca i druge gvožđarske robe dobila je radnja Petar Milušić i drug ; I trgovina gvožđarije i boja Sarajevo, Aleksandrova ul. 38. Mjewnl zastupnici traže se! Nudjamo odmah otpremljive Iz Zagreba staklene ploče u svim mjerama, kao i staklarski kit, nadalje cillndere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itđ. Skladište čeških tvornica stakla porculana U/EISS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 12.—, za štakore i miševe K 12.—, za žohare ruse i Švabe K 20.—. — Osobito jaka tinktura za stjenke K 15.—. Za moljce po K 10.—, prašak za buhe po K 10.— i K 20.—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5.— i 12.—, Mast za uši na blagu K 5.— i 12.—, Prašak proti mrava K10.—.Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J U n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131 86 Ne zaboravite zabilježiti! fotografski atelier u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) Muradif Karahasanović. I 8j < . з:тг.1>сопаааоааааоп8 Miisiimansha trgaBačka i obrtnička Ma za Bosnu i HercEgoBinii (tL Ц u Sarajeun Dionička glavnica K. 10,000.000 — podružnice u 0os. Brodu i 0os. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuć* račune I ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite- — Kupuj* i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA*. Rancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačha banka, Sarajevo. - laterupban telefои: Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f5d5b3a17d15740c8e4533e69fbb931e.pdf 49fc43eea1e7c2ce4a99cd3b552d5c2d PDF Text Text Pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K ISO.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj 50 (288) Sarajevo, utorak 10. maja 1921. (2. Ramazan 1339.) Sretne ramazanske dane treće od našeg oslobođenja, do­ čekujemo ovaj put i u boljim prilikama i sa više nade i smi­ renosti. Laglje dišemo, veselije stišćemo ruku bratovu. Zašto? Prosto zato, što je snagom svo­ je odlučnosti, čvrstoćom svoje volje i jakošću svoje discipline omogućio dosta brzo ostvarenje nade, kojoj početkom prošlog Ramazana dadosmo izražaja ovim riječima: „Moli se zaštitniku Pravde i vjeruj, da će njene zrake probiti tmušu tjesnogrudnosti i netolerancije. Moli se i praštaj, ali se i zbijaj u falangu, u jato, da i tim pridoneseš otrežnjenju usijanaca, koji­ ma imponira č a s o v i t a prevlast. Ne kloni, već se grupiraj; ne zdvajaj, nego se zbijaj i pripre­ maj! Time pozdravljaj brata, kad mu budeš govorio: Sretan Ti Ra­ mazan!“ Da, vještije stišćemo ruku Bra­ tovu, jer je shvatio sav zamašaj gornje poruke i tačno uvidio, da mu je spas samo u Bogu i za­ jednici; da rnu je budućnost sa­ mo u slozi i ljubavi. Upozorujem^ga, da to ne za­ boravi. Da, najozbiljnije ga upozorujemo, da to nikad i nikad ne zaboravi; potsjećamo ga, po hiIjaditi ga put potsjećamo, da to pamti i s uma ne smeće. On, brat naš, ne smije zaboraviti, da su se tek nakon dvije godine da­ na počele ispunjavati nade, koji­ ma smo dali izražaja u prvoj ra- • mazanskoj poruci naše „Pravde"; i on ne smije gubiti iz vida, da smo to ispunjavanje doživjeli sa­ mo u zdravlju sloge i jedinstva; bratstva i solidarnosti. Upozortijemo ga, da to ne zaI boravlja. Upozorujemo ga i dozivamo i mu u pamet, da smo se počet­ kom preklanjskog Ramazana pre­ varili u svom optimizmu i da smo tad uzalud napisali ove brat­ ske riječi: „Svijet je na pragu i novog doba, a mi u svojoj dr­ žavi, koja će da nam osigura blagodati slobodnih građana, rav­ nopravnih nosioca državne misli i suverenih članova našeg narod­ nog jedinstva i opstanka. Ne mute nam pogleda žalosni događaji minulog polugodišta, jer ih smatramo posljednjim plodom ; mrskog tuđinskog sjemena. U j slobodu se ne prelazi bez većih ! trzavica; rob nije u stanju, da i odmah shvati veličinu momenta, I u kojem se lišava tudjnačkih neg, , vi i okova. On ne zna cijeniti i veličajnog značenja Slobode, pa ! je mora nagoditi sićušnim svoi jim poimanjem i svojom ograničenošću. Vični međusobnom tr­ venju, iz kojeg je tuđinac vukao glavni kapital svog lagodnog upravljanja; zaraženi njegovim otrovom mržnje, pomoću koje je razbijao naše redove i slabio naš zajednički otpor proti njegovoj j prevlasti, nijesmo mogli pravilno i shvatiti svoju dužnost prema Slo­ bodi i svojoj mladoj državi. Kre- PODLISTAK. ; • ; I ! : Шђ životopis Muhameda fllBjhissE ama po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu preveli (2) Braća Muftići u Žepču. Ja ga dakle uzeh samo stoga, što ne nađoh drugog i donesoh ga našoj karavani. Kad sam ga uzela na svoje grudi, nađe toliko mlijeka, da se je zasitio, a i njegov brat po mlijeku dojio je, dok mu nije, bilo dosta. Onda zaspaše oboje, dok do tada ne mogosmo radi dojenčeta ni mi spavati. Tada ode moj muž devi, te opazi da je i ona od mlijeka bila nabrekla, te namuze toliko, da smo i ja i on bili potpuno siti i imali najugodniju noć. Drugog jutra reče mi moj muž: „Znaj, Halima, tako mi Boga, Ti si donijela jednoga blagoslovljenog stvora!* Ja odvratih: „Boga mi,, i ja se nadam!1 Onda otputovasmo. Ja ga uzeh sebi na moju magaricu, koja je sad tako brzo skakala, da nas suputnici, na njihovim magarcima, nijesu mogli sti­ zati, tako da su od mene tražili da ih čekam i pi­ tali su me, je li to ona ista magarica, na kojoj sam i došla. Kad sam im potvrdila, rekoše: „Zaista, ima nešta osobits sa njom1'. Kad smo došli svojoj kući u zemlju Benu-Saad, ma da je to najneplodniji kraj, ipak mi je u večer marva dolazila sita i puna mlijeka, pa smo ga imali i na pretek, dok drugi ljudi nijesu mogli ni kapi izmusti, a mnogi prisutni su gbvorili svojim čobanima: „Jao vama! Napasajte vašu marvu tamo, gdje i čoban kćeri Ebu-Džuejbove!* Ali i pored svega toga moja bi marva dolazila sita i pona mlijeka, dok je njihova ostajala gladna i ni kapi mlijeka ' i i ■ I . ; : • i i ' : j i I 1 i ; , i i i Godina Ш. ; nusmo putem svog dosadanjeg napisasmo dalje ove riječi: „Spre­ I gospodara i utekosmo se njego- maš se da zdušnije robuješ Tvor­ • vom načinu sile i pretiranja. Ru­ cu i Upravljaču država i naroda; šena su dobra, činjena ubojstva ne proklinji, već mu se moli I i raznovrsna nasilja. Malo ih je, da skine zlokobnu koprenu, pa ; koji su shvatili da se time uni- : da zaneseni dođu sebi i uvide ; štava naše, narodno dobro; , da je spas države vezan sa za­ i ima ih dosta, koji nalaze riječ dovoljstvom svih njenih jedinica i isprike za ova luđačka haračenja'. ■ bez razlike vjere i staleža." ’ A ipak je ispravna samo misao Ta je koprena počela da pada; i bratskog zaborava i bratske su- I upravnici su došli do osvjeđoi sretljivosti".... ■ čenja, da je dosadanji rad bio Uzalud su tad napisane te ri- I loš i naopak. Mi dakle možemo I ječi. i vedrije gledati, ali nešto ne smii Da, uzalud su napisane. Uza- ; jemo nikad smetati s uma: taj ; lud je napisan i ovaj apel: „Ovi 1 obrat je u glavnom plod našeg } su dani vrlo zgodan momenat, rada, naše sloge i naše odluči da se u našim srcima ustali čuv- | nosti. Da nije bilo te sloge, IjuI stvo bratskog praštanja i pomi- , bavi i otpornosti, da je ikom : renja, pa se nadamo da će pri- I uspjelo poljuljati disciplinu u na• jatelji našeg naroda, naše slobo- • šim čvrstim redovima, mi bismo , de i naše države upregnuti sve ! i danas morali tužiti i jadikovati, ( sile, da i sa svoje strane prido- I i'danas bi se plahovito zgledali i I nesu sve, što bi moglo poslužiti • pitali: „kad će ovo već jednom i ovom svetom cilju. Odbacujmo 1 prestati?" Ne smijemo to smetI osjećaje, što nam ih je ostavio i nuti s uma ni za jedan čas; nei u nasljedstvo skrahirani tuđinac; । prestanu i stalno moramo biti i otvorimo bratska srca i zaborav­ svjesni: šta znači sloga, a šta ljajmo prošle uvrede. Ne obma- • opet nosi nesloga. 1 baš stoga, njujmo se momentanom vlašću i što se u pošljednjc vrijeme vođi i moći i gledajmo u prvom redu i raznovrsna agitacija, kako biše pona vanjski položaj, koji diktuje ! ljuljala sloga i disciplina u našim re­ unutarnji mir i poredak." Uzalud dovima; baš stoga još jednom naje bio taj apel i mi smo i na­ i glasujemo njenu važnost i, čestitakon godinu dana, 18. maja 1920., ' jući braći ove mubareć dane, homorali konstatovati da musliman ‘ ćemo da podvučemo samo jednu I „još nije osjetio blagodati narod- • potrebu: Ramazanski dani i večeri ■ nog ujedinjenja", da i dalje ste- i treba da služe u prvom redu nje pod udarcima zle sudbine, I našoj slozi i našoj megjusobnoj što njegovim upravnicima drži i ljubavi. U to ime: 1 peču na očima i zastire im jaRamazani šerif mubarekj olsun! i san pogled u budućnost i životni ј interes mlade nam države". Mo­ rali smo ga tješiti i zbog toga nije davala. Tako smo nalazili u svemu božiji blagoslov i obilje, dok ne prodoše dvije godine, kad sam ga ja odbila, a on je bio tako napredan, kao ni jedan drugi dječale^Mi ga onda odnesosmo njegovoj majci, a željeli smo da još kod nas ostane radi blagoslova, što nam ga je donio. Ja zato rekoh njegovoj majci: „Bi Г Ti htjela svoga sinčića još kod nas ostaviti, dok ojača, jer se bojim, da će mu škoditi slabi mekjanski zrak*. Mi smo na nju tako dugo navaljivali, dok nam ga je opet natrag dala. Nekoliko mjeseci poslije našeg povratka, kad je on sa svojim bratom bio kod marve, dotrča ovaj k nama i reče: „Dva n bijelo obučena čovjeka uhvatiše moga brata Kurejševića, oboriše ga na zemlju, rasporiše ga i stadoše mu unutra nešto prikopavati“. Ja otrčah k njemu s njegovim ocem i kad ga nađosmo potpuno izobličena, približismo mu se i upitasmo ga, šta mu se je dogodilo. On odgovori: „Došla su dva u bijelo obučena čovjeka, oboriše me, tijelo mi rasporili i nešto mi unutra tražili; ja ne znam. šta". Mi ga onda donesosmo u naš čador, a njegov mi otac reče: „Bojim se, da ovoga dječaka ne muče zli dusi, odnesi ga natrag njegovoj porodici, dok se to nije raščulo". Mi otputovasmo s njim njegovoj majci, a ona reče: „Šta te vodi ovamo, dojiljo? Pa Ti si sama toliko željela da dojenče još zadržiš". Ja odgovorih: „Bog je dao, te je moj sin narastao, ja sam svoje učinila, a bojim se, da mu se kakva nesreća ne dogodi, za to Ti ga po Tvojoj želji donosim natrag". Amina odvrati: „Nije to tako; reci mi istinu!" Ona je na me tako dugo navaljivala, dok joj ja nijesam sve ispripovijedala. Onda ona reče: „Bojiš li se, da njim nije zavladao zli duh?" A kad to potvrdih, reče ona: „Nikada, Boga mi, sotona nema k njemu pristupa, jer će on jedanputa visoko mjesto zauzimati; hoćeš li da Ti o njemu pripovijedam?" Kad ja rekoh ,,da“, nastavi ona: „Kad sam bila trudna, vidjela sam da je iz mene jedno svjetlo sjalo tako I Sjetite se ,,Gajreta“. i jasno da je obasjavalo kule od Bostre u Siriji. ' Moja je trudnoća bila tako lagana i ugodna, ka­ kvu još nikad nisam imala. Kad sam ga rodila, pruži on ruke po zemlji, a podiže glavu prema nebu. — Ali sad ga ostavi ovdje i vrati se lijepo kući". Smrt Amine i život Muhamedov kod njego­ voga djeda Abdul-Muttaliba. i I i i ' , I I , Božiji poslanik je živio s božijom pomoći i pod Njegovom zaštitom kod svoje majke i djeda, i Bog je dao, da raste kao lijepa biljka za svrhu, koju je Bog u svojoj milosti unapred odredio. Kad je bio šest godina star, umre njegova majka. Božji poslanik je onda živio kod svoga djeda AbdulMuttaliba. Ovaj je imao svoj krevet u blizini Kjabe; njegovi sinovi su sjedili oko kreveta i čekali, dok on dođe, ali nijedan ne bi sjeo na krevet iz pošto­ vanja prama njemu. Jednom dođe božiji poslanik, kad je još bio mali dječak i sjede na krevet; njegovi ga stričevi htjedoše stjerati, ali Abdul-Muttalib reče: „Pustite moga sina! Boga mi, on će jedan puta visoki stepen zauzeti". On ga pusti, da kod njega sjedi i da ga po leđima gladi, a šta je on činio, veselilo ga je. Kad je božijem poslaniku bilo osam godina, umre Abdul-Muttalib. Kako je Ebu-Ta1ib uzeo sebi poslanika. Po smrti Abdul-Muttalibovoj dođe božiji posla­ nik svome amidži Ebu-Talibu, kojemu gaje — kako se misli -■ Abdul-Muttalib preporučio, jer je njegov otac Abdulah bio rođeni brat Ebu-Talibov. Majka obojice je bila Fatima kći Amr-ibni-Ajđa. Ebu-Talib se je brinuo za božijeg poslanika poslije smrti nje­ govog djeda i držao ga je uvijek uza se. 0 vračaru iz plemena Lihb. Jedan čovjek iz plemena Lihb, koji je bio vračar, dolazio bi često u Mekju i proricao mladi­ ćima, koje bi mu Kurejšije doveli. Kada je i Ebu- �PRAVDA' Strana 2 Страна Naše Jugoslavenstvo. Број 288 Broj ПРАВДА Kako se vidi, temeljna je osobina našeg jugoslavenstva, da nije fanatič­ no već Širokogrudno. Kao sinteza srp| stva i hrvatstva, ono ih ne guši već tolerira, ono ih ne negira već izmiru‘ je. Ujednačuje. Mi ne tražimo da Hri vat zabaci svoje hrvatstvo, niti nam i smeta što se Srbin ponosi srpstvom; tražimo samo to, da se oni približe i i ujedine u jugoslavenstvu kao širem I i zajedničkom imenu. Drugim riječima: 1 da manifestiraju narodno jedinstvo i i da se čuvaju plemenskog šovinizma I koji vodi u separatističke vode. Ima još jedna karakteristika našeg jugoslavenstva: mi ne priznajemo te­ orije, da so ono može prihvatiti samo putem hrvatskog ili srpskog naciona­ lizma. Oni mogu biti prirodan most I do jugoslavenstva, ali su mu katkad i velika brana na putu. Ko bi na primjer Čokorila priveo „Krfskoj Vješti­ ci4, one oko .Balkana4 izmirio sa „Strmoglavijom", a hrvatske frankov­ ce približio srpstvu? Ko bi musliman­ skog čaršiliju i težaka posrbio ili po­ hrvatio, kad još i sad na svakom koj raku može čuti riječi ,.Nema srpstva bez tri prsta4 i kad je za vrijeme Štadlerove propagande dobro utuvio izreku „Samo dobar katolik može biti i dobar Hrvat"? Sasvim je drukčije sa jugoslavenstvom. Ono, kao novo, nije ni na kojoj strani miješano sa vjerom. Stoga ga se naš Mujo nimalo ne plaši, niti od njeg nimalo zazire, Shvaća ga i lako mu liježe u pamet, da nije Turčin jer ne govori turski već, kako on veli, bosanski. Srbi su, rezonuje on, u Srbiji i, od kako se pomoli Švabo, u^Bosni; Hrvati su u Hrvatskoj i, od Švabe, u Bosni. Mi Bošnjaci — i muslimani i latini i hrišćani — u Bosni. Sad smo svi u Jugoslaviji. I „Bošnjaci4 i Srbi i Hrvati, sa Slovencimal Tako on umuje i ko će reći da iz jednu ruku nije i u ргаvu? Umujući tako, kao čovjek ni ma­ lo ne bježi od Jugoslavije, a kad mu se objasni da nema bošnjaštva, onda sliježe ramenima i veli: pa dobro eto, nek sam Jugoslaven. Prihvaća bez ikakve rezerve to ime, a pošto mu ne fali ni jedan drugi nacionaloi biljeg, ko može reći da taj naš Mujo nije punokrvni, čisti i — idealni Jugoslaven? Odbaci li bosansko srpstvo i hrvatstvo svoje religijske primjese, ko će reći da će naš Mujo bježati i od tih imena? ' mogućnosti da reguliše težnje mase; Preštampano iz beogr. „Novosti4: Vi tražite, g. uredniče, da Vam ob­ • ona se izolovala odnosno bila izolovana i uslijed toga nije mogla da vrši jasnim jugoslavenstvo bos.-herc. musli­ kakav bilo uticaj na široke slojeve mana, kako ga zastupa naša organinašeg dijela naroda. Katolička i pra­ zacija. Drage volje izlazim na susret voslavna inteligencija išla je drugim Vašoj želji i još Vam zahvaljujem na pravcem, ona je ili sasvim prišla masi ljubaznom pozivu. Samo molim da mi ili joj stajala blizu i djelovala bar na ne dirate u dijalekt. njen kulturni razvoj. Naše je jugoslavenstvo više prak- | Otuda i naša relativna zaostalost tično negoli ideološko. Realisti u svemu, ' za pravoslavnim i katolicima. Otuda i i u riješenju smo tog problema bili , naše sadanje nastojanje, da inteli­ stvarni i praktični. Tim nije rečeno da ; genciji prokrčimo put k masi i pred nam u tom fali osjećajnost. Ne. Mi za . masu. Otuda naše jugoslavenstvo. jugoslavenstvo osjećamo kao i drugi, j Rekoh več, da naše jugoslavenstvo možda i više od drugih. Samo što ’ nije ni cifrasto ni teoretično. Mi smo nijesmo fanatici te ideje: ne pretvaramo je u prvoklasno pitanje i ne dopu- • praktičari i usljed toga nam je i ono štamo da se prometne u puki forma- ! takovo. Težeći za tim, da svrgnemo lizam. Ostajemo kod njene suštine. i svoje dosadanje vodstvo — sebično i Kad je došao slom Austrije, prvo o ■ šarlatansko, nekulturno i anacionalno mi smo bili svijesni, da obrat na čemu su bili načisto pokretači naše I Organizacije je to, da je nacionalni | bolje mogu provesti samo naši inteantagonizam izmegju Srba i Hrvata i ligenti. Valjalo ih je dakle ujediniti i postao jedan obični anahronizam. Stu- i rehabilitirati u očima mase. Predratne panjem u zajedničku, narodnu državu i nevolje, što smo ih pretrpjeli gotovo isključivo mi muslimani, bile su kao i položivši joj čvrste temelje, trebalo je odmah kvitirati i spor dvaju do tad ; naručene za provedenje ovih dviju za­ oprečnih nacionalizama: srpstvo je ' misli. Digavši visoko stijeg narodnog imalo odbaciti svoj borbeni stav, a ! jedinstva i ravnopravnosti začas okuhrvatstvo se lišiti svog uskog okvira, । pismo sve koji nijesu imali iluzija o raskinuti svoje političke negve i | provizornosti bespravlja, što je vršeno predrasude pa se zajedno se srpstvom r pod lažnom firmom „mučeništva* i upregnuti u kola više ideje: ideje na- ' narodne slobode4. Ujedinivši se na rodnog jedinstva i slobodne narodne i bazi jugoslavenstva, zabacismo sva do­ tadanja trvenja, iskreno provedosmo države. Tako je trebalo biti. No nije bilo, jedno radi nedoraslosti inteli- ! princip potpune ravnopravnosti ple­ gencije, i na jednoj i na drugoj ' menskog imena i — izvršismo jedan strani, a drugo stoga, što su to ne- i velik narodni posao. Postigosmo ono, obragjeno polje - polje za ku 1 tur ni rad < o čemu se je dotad samo maštalo: vodstvo je došlo u ruke inteligencije, društva — preplavili političari, potvr­ a pregjašnji su se idoli uzalud kopr­ divši svojim razornim radom tačnost, apsolutnu tačnost i ispravnost tvrdnje, i cali da makar u najmanjoj mjeri održe svoje pozicije. Slišćeni su. Važnost i da je naše narodno ujedinjenje došlo zamašaj ovog epohalnog preokreta prerano. Da. prerano, jer je ujedinjenje pokrajina došlo prije duhovnog uje- . mogu ocijeniti samo oni, što poznaju drskost i razmetljivost naših bivših dinjenja. No pustimo to. U borbi, ogorčenoj borbi srpstva i ! vogia, samo oni što poznaju njihovu hrvatstva za supremaciju u Bosni i ' sebičnost i prevrtljivost, prefridnost njihovih metoda i podlost kojom su Hercegovini, sudjelovala je i naša, izdavali narodne interese i služili tumuslimanska inteligencija. Sudjelovala gjincu. Samo oni, kojima je poznato živo i u prvim redovima. 1 baš je ta držanje Šerifa ArnautoviĆa i njegovi njena aktivnost i razrožnost bila glavni podvizi za vrijeme prije rata, i iza rata, uzrok njenom neuspjehu i potpunoj naročito pred slom Austro-Madžarije. izolovanosti od širokih slojeva našeg dijela naroda. Masa nije bila svijesna To bi bila prva praktična tekovina svog plemenskog imena. 1 mjesto da našeg jugoslavenstva. Druga je u tom, joj to objasni stvarno i — obazrivo, ! što ćemo za kratko vrijeme definitivno mjesto da je osvješćuje zgodnim meto­ zbrisati i zadnji trag frankovluka u Eto tako izgleda naše, mnogima dama, inteligencija je tu dužnost ili ( našim redovima. Kako hrvatskog, tako „strašno4* i „blijedo44, jugoslavenstvo. i srpskog. Da, da. I srpskog franko­ sasvim napustila, ili ju je izvodila na Zar je onda pogriješio g. Ljuba Jovanačin, koji je mogao dovesti samo j vluka, jer ga zaista ima. Zove se, nović, kad je, objašnjavajući moju neuspjehu i obratnim rezultatima. Valja 1 istina, drugim imenima, katkad i zvuč­ jednu primjedbu, u sred Konstituante nim. U stvari je isto^ zvao se on čopriznati da joj je u tome radu mnogo izrekao ove značajne riječi: „Ali ja smetala i demagogija političkog vod- ! korilovštinom ili htio da se provuče smatram da oni (bosanski muslimani) siva, koje je svoju nesposobnost i i pod firmom lažnog narodnog jedinstva. mogu biti jedna on onih čvrstih veza svoju sebičnost prikrivalo frazom o I Zasad hara još samo u redovima između srpskog istoka i hrvatskog i protunarodnim težnjama inteligencije, i mladjeg naraštaja, no izdiše. Sporo ! slovenačkog zapaoa; da mogu biti od Na taj je način inteligencija bila lišena ; ali sigurno. ! presudnih činilaca u sarađivanju na ..... ... . Talib sa svojim mladićima došao, opazi on božijeg poslanika, ali opet svrati pozornost na nešto drugo. Kad je bio s tim gotov, zapita opet za njega i htio ga je opet vidjeti. Ali kad je Ebu-Talib vidio, kako ga on pohlepno traži, sakrije ga. Onda on reče: „Jao vama, dovedite mi opet mladića, kojeg sam prije vidio; on će jedno visoko mjesto zauzimati44. Ali Ebu-Talib otiđe sa njim. O kaluđeru Bahiri. Kasnije je poduzeo Ebu-Talib jedno trgovačko putovanje sa karavanom u Siriji, i baš kad je htio da otputuje, priljubi se božiji poslanik tako nježno uz njega, da se je razmekšao i rekao: „Tako mi ! Boga, povešću ga sa sobom i nikad se neću od i njega rastavljati 1“ — ili nešto slično. On dakle ot~ j putova sa njim i oni odsjedoše kao obično u bli­ zini ćelije jednoga kaluđera, koji se zvao Bahira. | On je poznavao kršćanske knjige, a stanovao je vazda u ćeliji, u kojoj je bila jedna knjiga, iz ; koje su se kaluđeri poučavali i koju su jedan od. drugoga našli jedi vali. „ Kad god bi oni prije kvarno । mošli, nikad nije kaluđer s njima razgovarao, niti I im se predstavljao. Ovaj put pripravi on jedan ru- : čak, jer je, kako se misli, iz svoje ćelije vidio, , kako jedan oblak božijeg poslanika usred karavaff^"; zasjenjaje i kako je ovaj oblak zasjenjavao drvo, pod kojim je on sa karavanom odsjeo, te kako se * grane drveta božijem poslaniku naginjahu, da ga j bolje štite. Kad je ručak bio gotov, pošalje Bahira po ka- i ravanu i pozove sve mlado i staro, robove i slo­ bodne. Onda reče jedan Kurejšija: „Čudnovato je, da nam nijesi do sad nikad slično činio, kad god smo prolazili; za što upravo danas?* — Bahira od­ govori: „lako je, ali danas vas hoću sviju kao goste da počastim jednim ručkom44. Orri odoše svi, samo božiji poslanik ostade,, jer je bio premlad. našem potpunom narodnom jedin­ stvu?44 Ima potpuno pravo i stoga se ja potpuno slažem i sa drugim dije­ lom njegova objašnjenja, u kojem veli da ćemo mi „za takav svoj rad i za uspjeh u tome steći neocenjive zaslu­ ge i priznanja svakog čestitog sina ove zemlje44. Imam mu dodati samo jednu napomenu: Naša će posrednič ka uloga uspjeti samo onda, ako se i Srbi i Hrvati postave na jedno is­ pravno stanovište naše Organizacije, da je pitanje nacionalizovanja i zbli­ žavanja polje za kulturni rad društva, a nipošto stvar dnevne politikd. To bi trebali da imaju na umu naročito oni, koji se još i sad nadaju, nekak­ vom selametu od Amautovićeve ak­ cije u tjesnogrudnoj „Domovini44. Sakib Korkut. I Sjetite se „Merhameta“. Iz naše organizacije. 1 , ! i ! ! i i | । ( ' I i j | i : Sarajevo, 6. maja. Radnom Odbo* ru. Na današnjem širem sastanku mjesnog i kotarskog odbora, saslu? šavšj izvješće našeg dičnog poslani­ ka i ministra g. dra Mehmed ef. Spahe, izjavljujemo se potpuno solidar­ nim sa dosadašnjim radom našeg poslaničkog kluba, te ga molimo da i, dalje ustraje u svome teškom pozivu. Za kotarski mjesni odbor: Predsjeda nik Sokolović, tajnik Jcrlagić. * Skupština u Derventi. 29. aprila održao je nar. poslanik U. Ajanović skupštinu u Derventi, koju je posjet rio velik broj naših pristaša. Nakon iscrpnog razlaganja o sporazumu na= šeg poslaničkog kluba s vladom gosp. Pašića, kojega su prisutni pozorno i s odobravanjem saslušali, iznijeli su mu građani! i težaci svoje želje i pri* tužbe. Seljaci ite Đubočca tražili su da im se što prije otvori ško­ la, koja im je već davno obećana od strane vlasti. Građani su sc tužili na kot. predstojnika Krstijća, da je potpuno pristran u svom djelovanju i da samo radi u tom, kako bi musli« mamina naškodbo. Za tim su posjed? nicž izrazili želju, da se kod rješava­ nja bcglučkog pitanja imadne naroči­ to na umu, da sc makar koliko bilo zemlje ostavi i posjednicima, jer sm deći po dosadašnjoj praksi, musli? mani će potpuno ostati bez zemlje. Narodnii poslanik je obećao, da će poslanički klub i odsad kao i dosad posvećivati tome pitanju veliku paž* nju. 1 tom su prilikom naše pristaše na usta potpredsjednika mjesnog od­ bora naše organizacije, g. Smajl ef. Halepovića, izrazili nasiim poslanici? ma potpuno povjerenje i priznanje za dosadašnji rad. 1 —■ ...... I 1 1 L Kad Bahira među gostima ne nađe onoga, na । kući!44 Ebu-Talib učini tako, čim je svoje poslove kojem je stanovite znakove opazio, reče: „Vi Ku- i u Siriji svršio. rejšije! Od vas ne smije nijedan izostati44. Oni od- ; Kako je božiji poslanik rastao. vratiše, da nije niko izostađ^’osim jednoga dječaka, koji je najmlađi u cijeloj karavani. On na to reče: Božiji poslanik rastao je, a Bog ga je štitio i „Zovnite ga, neka i on s vama jede!44 Onda reče čuvao od zabluda poganstva, jer ga je odredio jedan Kurejšija: „Tako mi Lata i Uzata, nije pravo, svojim poslanikom, i tako on postade najznameni­ da ostavljamo sina Abdulahova44. On za to ode tiji čovjek sa svojim lijepim i otmenim ponašanjem k njemu, zagrli ga i posadi ga uz druge. i plemenitim podrijetlom. On je bio najugodniji Bahira baci jedan oštar pogled na njega tra­ komšija, najblaži, najistinitiji i najvjerniji. A klonio se svih zlih svojstava, koja čovjeka penizuju i bio žeći znakove, koje je mislio na njegovom tijelu naći. Kad se je ručak svršio i ljudi se razilazili, je nad tim izvržen, a ujedinio je u sebi toliko vr­ lina, da ga je njegov narod nazvao »vjernim« (Elstade pred njega Bahira i zakle ga Latom i UzaEmin). tom, da mu odgovori na njegova pitanja. On ga je zaklinjao Latom i Uzatom, jer su tako običavali Kako se je oženio sa Hadidžom Kurejšije. Misli se, da mu je božiji poslanik rekao: Kada je Muhamedu bilo 25 godina oženi se sa „Ne zaklinji me Latom i Uzatom, jer mi nema Hadidžom kćerkom Huvejledovom. Hadidža je bila ništa mrže od ovih idola!44 jedna ugledna trgovkinja, koja je ljude slala u tr­ Onda reče Bahira: „Onda Tezaklinjem Bogom, govinu, a ovima je ustupala neki dio zasluge. Ku­ da mi odgovoriš na moja pitanja!4 Muhamed od­ rejšije su bili jedno trgovačko pleme. vrati: „Pitaj, šfa misliš44. Onda ga on ispita o nje­ Kad je ona čula o vjernosti i istinitosti i do­ govom stanju u snu, o njegovim vanjskim svoj- : stvima i drugim stvarima. Božiji poslanik mu na ' brim običajima Muhamedovim, pošalje ona po nje­ sve odgovori i slagalo se je s onim, što je Bahira i ga i predloži mu da putuje u Siriju i da tamo nje­ zinom robom trguje, a obeća mu veći udio, nego o njemu znao. Onda mu je pogledao leđa i nađe , ostalim trgovcima. mu među plećima, na mjestu kako je bilo opisano, j Muhamed pristane na predlog i odputova sa pejgamberski pečat. Izgledao je kao madež od njezinom robom u Siriju u pratnji jednoga Hadiroga. džinog sluge, koji se je zvao Mejsara. Kad je ovo učinio, ode Ebu-Talibu i upita ga: Kad je on jedanputa odsjeo u sjeni jednoga „U kakvom je srodstvu s Tobom ovaj dječak?44 ; On mu odgovori: „Оп je moj sin44. „On nije Tvoj i drveta u blizini ćelije nekoga svećenika, upita ovaj Mejsaru, ko je onaj čovjek pod drvetom? Mejsara sin; ovaj dječak ne treba više da ima oca“. „No, odgovori: „Jedan Kurejšević, stanovnik svetoga on je moj bratić44. „А otac mu?' „On je umro, kraja". Onda reče svećenik: „Pod ovim drvetom dok mu je mati bila trudna44. „Istinu si rekao; idi odsjedaju pejgamberi44. Kad je Muhamed donešenu s dječakom kući i Čuvaj ga od Židova, jer će, robu prodao i drugu kupio, povrati se sa MeisaBoga ,mi, ako ga vide i prepoznaju kao ja, gledati da mu naškode, jer će ovaj Tvoj bratić jedamputa ; rom u Mekju. (Nastaviće se). zauzimati visok stepen, zato pohiti s njim natrag �Број 288 Broj Страна 3 Strana „ПРАВДА“ — „PRAVDA" rinarnici. Brodovi, koji bi imali da i je poznati stručnjak g. Vilim Gvozdić izvrše te sankcije već su u potpunoj I iz Zagreba, koji je također proizvađac papirnatih vrećica. U poduzeću je za­ spremi. poslen velik broj radnica muslimanski Rusko#njemački ugovor. Listovi । iz najsiromašnjih slojeva, pa će pove­ javljaju, da su 6. o. m. zastupnici ćanjem proizvodnje i prodaje zaposliti ureda vanjskih poslova i sovjetski ih još veći broj. zastupnici u Berlinu potpisali ugo# Uprava moli, da se svak, koji treba vor na temelju kojeg se ^djelokrug vrećica uvjeri o vrsti i kvalitetu, jer dosadanjih ureda, koji vode brigu su sarajevske cijene jednake onim u za njemačke odnosno ruske držav­ Zagrebu. Ko bi želio primiti rasprodaju ljane u Njemačkoj odnosno Rusiji, ili zastupstvo neka se obrati na adresu: proširuje u toliko da će ti uredi imati Sarajevska tvornica papirnatih vrećica pravo zastupati i interese državljana u Sarajevu, Careva ulica. svoje države i promicati gospodar# ske odnošaje među obim državama. Potpisan je nadalje ugovor o izmjeni ruskomjemačkih zarobljenika. Škola i prosvjeta. zočarao pa na ovaj način dajem o# duška svome negodovanju. U dotičnoj notici: »Bratska sloga, Uspjeh na mualimskosučiteljskom tečaju. Kako smo već u svoje vrije­ koja je preča od svega, u ovome je me javili, ovaj je tečaj otpočeo 1. ok­ mjestu izvanredna, jer ni prije rata tobra 1920., a sada na 5. o. mj. s te­ pa ni! poslije nije narušena nš u kome čajem se potpuno završilo. Ispitima pogledu«. Tko poznaje naše prilike, iz prakse i teorije podvrsto se 36 kan# taj se mora na ove riječi samo gorko didata, od kojih su njih 25 potpuno osmjehnuti. Ja to neću dokazivati ispitu udovoljili, 10 kandidata dob:li primjcriam iz najskorije prošlosti, jer su dozvolu popravnog ispita iz racu# bih time povrijedio još nezarasle ra# na do korica augusta o. g., a samo ne, nego ču samo spomenuti uspjeh I kandidat nije mogao i s# gornjih riječi. Time ću, mislim, otvo­ pitu udovoljiti i to zbog bo­ riti oči i najvećem idealisti, da vidi koiika je razlika između praznog ide# lesti. Da se ovaki vanredan uspjeh mo# al'izovanja i prave zbil je, a ujedno is# ao polučiti, zasluga je u prvom redu taknuti, ko smeta zbliženje muslima# sposobnosti) samih kandidata i njiho# na i pravoslavnih. Kako je došlo do ve čvrste volić, da su se ozbiljno pri# zabave o tome neću govoriti, jer bih hvatili posla, a velika je zasluga u# □duljio, a i suvišno je, nego ću samo pravitclja ovoga tečaja gosp. prof. istaknuti to, da je nama priređivači­ Aleksc Stjcpanovića, koji je rijet# ma bio pred očima glavni cH da mu# kom voljom i upravo odanom Iju# slimane i pravoslavne, koji žive se# bavi ju neprestano bodrio i upućivao p a r a t n i m društvenim životom, kandidate na rad. Tome lijepom us­ približimo i da im živim primjerom pjehu naročito je mnogo doprinio i pokažemo put, kojim trebaju ić, ako nastavnik iz pedagogije gosp. prof. hoće da budu sretn i zadovoljni. Na­ Ljudevit Dvorniković, a i drugi su dali smo se, da ćemo naići na razu­ mijevanje i potporu svih građana, a nastavnici učinili svoje. Ispitnom povjerenstvu je’predsje# naročito onih, koji su po svome zva# dao zemaljski školski nadzornik g. nju i sami pozvani na ovaki rad, ali Stanko Palčić, koji se, kako cusmo, nažalost i naše veliko iznenađenje, u lijepo ilzrazio o spremi i uspjehu na#, ovome svomu patriotskom radu i na# ših muallima. Opće je uvjerenje u stojanju doživjesmo najveći, neus# upitnom povjerenstvu da su kandi­ pjeh. Našu zabavu, koja je ujedno dati spremni i oduševljeni, da uz i prva zajednička zabava ovdje, Srbi dalnju samonaobrazbu i uz marljiv pravoslavni zdogovorno b o j k o t o# rad u školi budu dobri učitelji i pro# vaše. Učiteljice ne htjedoše (valj# svjetitelji našega naroda. Bilo sretno da ne smjedoše) primiti uloga u ko# madu, učitelj Jovanović iz Bijeljine i hairli! UČ. ne htjede nam pomoći kupkti darove za tombolu, premda je bio obećao, a što je najgore, Srbi-pravoslavni iz mjesta, izuzevši ih desetak, koji su u ovome slučaju osim dvojice troji­ ce, neubrojivi — ne htjedoše posje# Jedna omaška. U uvodnom članku titi zabavu. Kako je to djelovalo na prošlog broja ispao je na kraju dru# priređivače, to može zamisliti samo gog stupca ovaj odlomak: »Neki ve­ onaj, koji se bavi najnezahvalnijim le da se u povjereništvu za obrt i poslom: radom za narod. trgovinu nema šta činiti: sve da je Šta znači ovaki postupak braće opuhano i »sređeno«. Mi ne dijelimo pravoslavnih to će valjda znati i pi# tog mišljenja i držimo da će se naći sac »izvanredne sloge«. Zato prođi# koje zrnce i za našeg trgovca i zanat­ mo se praznog fraziranja i ne obmaliju. Naročito za našeg malog čovje# njujmo jedni druge, nego budimo is# ka i njegov podmladak. Ima tu i kreni pa recimo, da jc naš narod u krupnijih pitanja, koje ćemo drugom ogromnoj većini zadojen tradicionaL prilikom fctaknuti«. iioml vjerskom mržnjom, kojoj mora­ Molimo gg. čitaoce, da nam opro# mo tražiti lijeka, jer inače bi mogla ste ovu omašku korektora, radi koje po nas sve biti sudbonosna. Pred oje članak ostao krnj. vom nepobitnom istinom ne zatva# rajmo oči, nego prijeđimo s ri ječi na rad! Što se tiče pažnje, koju je tobože posvetila mjesna učiteljica za što bo# Iji uspjeh zabave — o čemu govori pisac one noticc - - to mogu reći mir# Janja, početkom maja. ne duše, da je ona jednaka ništici. (Povodom akademičarske zabave.) Ta se pažnja sastoji u tome, što je Prije nekoliko dana izašla je u »Prav? dotična učiteljica otsvirala jedan ko­ di« jedna notica iz Janje, u kojoj se mad na citari i to preko volje, kako u najljepšoj slici prikazuje odnošaj je i sama rekla i što je svak mogao između muslimana i pravoslavnih, te primjetiti. U ostalom na tome joj uspjeh zabave koju su 16. pr. m. pri­ nije potrebno naročito zahvaljivati, redili akademičari muslimani i pravo# jer je kao narodna učiteljica izvršila slavni u korist »Gajreta« i »Prosvje# samo svoju dužnost. te«. Sadržaj je te noticc od početka Akademičar musliman. do kraja netačan, da ne kažem koju oštriju riječ. Očito je da je pisac po­ sve neupućen u stvar, a poglavito u rezultat zabave, ili je veliki idealista, kakvi smo i mi priređivači bili pa je pisao samo po diktatu srca. 1Nove dalnje mjere protiv Nje­ nače ne bi mogao onako nešto napi# sati. Na prvi pogled čini se, da je mačke. »Journal de Debats« javlja, ovo stvar lokalne naravi pa joj zato da su u Londonu određene nove ne treba pokloniti osobite pažnje, ali sankcije, koje će se preduzeti za ako se ono dublje promotri, onda slučaj da okupacija ruhrskog po# dobiva drugo, vrlo važno značenje. dručja ne bude dovoljna. Te šank# Ona je najbolja karakteristika priliv čije sastojale bi se u zauzimanju ka, u kojima živimo. Zato ću je ja ušća rijeke Labe i u okupaciji luka prikazati u pravom svjetlu pa neka Hamburg i Liibeck. Ova mjesta bi javnošt o njoj izreče svoj sud. To ei# zaposjela pariška pješadija. Savez# nim tim prije što sam i ja sudjelo­ nici bi uzeli u svoje ruke i carinar­ vao u održanju zabave i gorko se ra# nice, a carine naplaćivali savezni ca# Trešeljak. Domaće vijesti. ni Naši poslanici otputovali su jučer I i prekjučer u Beograd radi prisustvo- I vanja prilikom glasanja o načelnom I prihvatu ustavnog nacrta. čorjek, za kojim rDomoTina“ no H. Ajanovič. SUMORNE MISLI. Rubrika 9Cifatska posla" ne donese ništa; ako јоб ne upali kampanja proti bankama, onda ćemo da likvidiramo ovaj ćoravi račun. Uredništvo „Domovine". Jedno objašnjenje. Iz krugova mu# ! Olezajnc; i onako noma smisla praviti bošRaljević. slimana činovnika kod računovod- I tefter. Zarar jok. Ja sam i tak i tak osuđen na 10 stva delegacije ministra financija do# godina čistilima. M. R. Delić. bismo ove retke: Ne zdvajaj! Kr.d ne pomože „Domovina", U broju 41. Vašeg cijenjenog lista prošvercaće Te Šerif u Šlepu. »Pravde« od 16. aprila 1921. done# Dr. Avda. soste noticu pod naslovom »Treba Ujeo se Ti za jezik. Kakvi Šlepovi, kakvi izdržati« u kojoj sc toplo zauzim- „bakrači*? Šerif-ur. Ijete za muslimane činovnike u dr# Ja se oznojih; možda ee ispasti i naš do­ žavnoj službi. Za tu pažnju od Vaše larski šverc! . . šović. strane i za tako toplo zauzimanje Tiho, tiie; znate li onu: „Zakleta se zemlja Jedan što zna. mora vam svaki musliman javni na# raju ...“ mještenik zahvalan biti. No uza svu dužnu zahvalnost nalazimo potreb# nim, da vas upozorimo, da navodi o postupku s muslimanima kod raču­ novodstva delegacije ministarstva finansija ne odgovaraju potpuno isti# ni«. Rado donosimo gornje objašnje# Prigodom smrti moje neprežaljene nje, jer nije naša namjera neoprav- i dobre supruge osjećam dužnost, da dano nanadati. Biće nam osobito se na ovaj način zahvalim u prvom milo, ako u buduće neimadnemo raz# redu ovdašnjim liječnicima gg. Dr. loga, da se tužimo na nepravedan po# Muratu Sariću i Dr. Herlingeru, stupak pretpostavljenih i prema ost a# koji su sve svoje liječničko znanje lim muslimanima činovnicima. upotrebili da je spase, a kada to neZbor u Prljepolju. U srijedu, četvr- I bijaše moguće, da joj olakšaju zadnje Oglašujte u „Pravdi" Bilješke. Zahvala. i ' ■ I I I | tak i petak održan je u Prijepolju sastanak delegata sandžačkih posjednika, kojem su — na naročiti poziv i — prisustvovali i naši poslanici Fili; pović, Šerić i Korkut. Zbor je protekao i vrlo bratski, a zaključci su donešeni i jednoglasnim pristankom svih dele­ gata. U petak iza podne održana je u ; Prijepolju i javna skupština, na kojoj I je poslanik Korkut govorio o ciljevima i i radu naše organizacije. Radi pomanj। kanja prostora opširniji ćemo izvještaj j donijeti u idućem broju. Naši dopisi. Politički pregled. AFORIZMI. Nije laje! i i • : ' časove života. Zatim se najtoplije zahvaljujem svi­ i , ma, koji mi usmeno ili pismeno izraziše svoju žalost, i time mnogo dopriniješe, da lakše snosim nenadoknadivi i gubitak; napokon najljepša hvala i svemu građanstvu Mostara, bez raz­ : like vjere, koje je u onako impozant­ ' nom broju ispratilo rahmetliju do hladnog groba. Svima neka je od mene hvala, a 208 • od Boga plata! Mostar, 25. aprila 1921. Baj’ramaga Bijedić. Dražba poštanskih pošiljaka. Dnu 10. maja t. g. u 8 i po sati uslijediti I ćc prodaja neuručivih poštanskih i 47 dunuma pošiljaka u prostorijama post, rav# kopanice sa 3 prizemne kuće. Zemlja nateljstvene blagajne soba br. 63. i se prostire između željezničke stanice Sarajevska tvornica papirnatih Pale i Koran, te od glavne ceste do U Palimo vrećica. Dosadašnja Tvornica papir- i Željezničke pruge. 1 ; ' ' natih vrećica (kesa) Islamske dioničke | Ravan položaj i zgodno za gradnju štamparije u Sarajevu preuređena je lječilišta. i proširena, da će moći svim zahtje- 1 Kupac neka se izvoli javiti pismeno vima proizvodnje papirnatih vrećica pod šifrom: „Zlokos% zadnja udovoljiti. Novom poduzeću pristupio i pošta Pale. 207 I SEBUBt & IZ FABRIKE Н1МКД FRANCKA SINOVI, O ZAGREB 0 preporučuje se za tUFSkU СГПи kdVU kao najsavršeniji dodatak i zamjenica zrnate kave. Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Muslimansha trgovatea i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (id.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i fjos. JNovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva »HERCEG-BOSNA*. Hancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Biwvi: Trgovačka banka. Sarajevo. - Interurban telefon: ZR �Strana 4 Страна Broj 288 Број „ПРАВДА* — PRAVDA* Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Sarajevo, 22. aprila 1921. POZIV NA SUBSKRIPC1JU DIONICA III. EMISIJE Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu. Prema zaključku sedme redovite glavne skupštine od 16. maja 1920. koji je odobren po Ministarstvu za teovinu i industriju riješenjem od 12. augusta 1920. br. 1897, imade se provesti povišenje dioničarske glavnice našeg zavoda od K 5,000.000— na K 20,000.000izdanjem 150.000 komada novih dionica po K 100.— nominalne vrijednosti od kojih l3 glasi na ime, a 23 na donosioca. Tih 150.000 komada novih dionica stavlja potpisano ravnateljstvo ovim na javnu subskripciju uz slijedeće uvjete: prvenstva i koliko ove ne bi dostajale, dodijeljivati će se i one, koje glase - I na donosioca. 9. Za slučaj, da se kojem potpisatelju novo upisanih dio­ 100.000 komada dionica III. emisije nica dodijeli manje dionica, nego ih je upisao, povratiti će mu i to tako, da na svaku staru dionicu I. ili II. emisije upiše i se previše plaćeni iznos nakon razdjele u~ gotovom natrag. po dvije nove dionice uz cijenu od K 125.— po komadu, za­ 10. O uplatama izdavati će upisna mjesta privremene jedno sa K 5.— za troškove i K 3. za kamate od l.T. 1921. potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz dakle ukupno K 133.— za svaku dionicu od K 100.— nomi­ povrat tih potvrda nove dionice izručiti. nalne vrijednosti. 11. Uspjeh ove dionice zajamčen je po jednom 1. Dosadašnjim (opcije) na dioničarima pripada pravo Pravo opcije imade se izvršiti za vrijeme od 25. aprila do zaključno 31. maja 1921. sindikatu. 12. Prijave za izvršenje prava opcije, te upisi za nove 2. U svrhu izvršenja prava opcije valja pri upisivanju novih I dionice i uplate mogu se obaviti osobno ili poštom kod slije­ dionica kod dotičnog upisnog mjesta ujedno predočiti stare dećih novčanih zavoda: dionice ili međutimnice, koje će se providiti opaskom „Pravo Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu opcije za III. emisiju izvršeno" i povratiti dioničarima zajedno dioničarskog društva u Sarajevu, te kod njezine podružnice u s potvrdom o učinjenoj uplati. — U koliko se ili dionice i!1 Tuzli. međutimnice nalaze kod nas u Sarajevu, valja ovo na upisnom Prve hrvatske štedionice u Zagrebu, te kod njene podruž­ arku primijetiti, a pravo opcije se svejedno može izršiti. nice u Beogradu i kod svih ostalih njezinih podružnica. 3. preostalih Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bugojnu, Derventi, бо.ооо komada dionica III. emisije Mostaru, Bos. Šamcu, Tuzli i Zenici. prepuštaju se i nedioničarima uz cijenu od K 150.— po komadu Muslimanske trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sarajevu, zajedno sa K 5.— za troškove i K 4.— za kamate od l.|I. te kod njezinih podružnica u Bos. Brodu i Bos. Novom. 1921., dakle ukupno K 159.— za svaku dionicu od K 100.— Gajret Banke d. d. u Sarajevu. nominalne vrijednosti. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju. ■ I za ove dionice traje rok upisa od 25. aprila do zaključno Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom. 31. maja 1921. Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bijeljini. 4. Čitava protuvrijednost koli optiranih toli i na novo upisa­ Muslimanske banke d. d. u Banja Luci i njezinih podruž­ nih dionica imade se odmah pri upisu u gotovom potpuno isplatiti. nica u Prijedoru, Prnjavoru te Sanskom Mostu. 5. Svaki dioničar, koji ne izvrši pravodobno svoje pravo ■ Muslimanske privredne Banke d. d. Gračanici. opcije na nove dionice, gubi to pravo. Muslimanske banke d. d. u Stocu. 6. Višak, koji će se uplatiti preko nominalne vrijednosti Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. dionica pripasti će po odbitku svih troškova emisije i uplaćenih ; Privredne banke d. d. u Maglaju. kamata, redovitoj pričuvnoj zakladi. Krajiške banke d. d. u Bihaću. 7. Nove dionice proviđene su kuponom za godinu 1921., Kreditne banke d. d. u Modriču. te sudjeluju na dobitku zavoda počam od 1. januara 1921. Trgovačke banke d. d. u Trebinju. 8. Ravnateljstvo pridržaje si pravo razdiobe dionica, te će Bankovne i komisione radnje M. Mahmutbegović, B. Samac. u prvom redu dodijeliti dionice koje glase na ime, a samo u Bankarske radnje Numan Osmanefendić, Žepče. Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Danici & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4b5905c2422330f09f7d766e752ce8eb.pdf c293e1140d4f1dcaa5bf0b50f4b4f4ce PDF Text Text Pojedini broj K 2'— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj 51 (289) ? Sarajevo, četvrtak 12. maja 1921. (4. Ramazan 1339.) Pred novim dužnostima. ^Govoreći o rekonstrukciji naše po* .Krajinske vlade, iznijeli smo nekoli­ ko napomena o dužnostima i zada* čama predstavnika naše organizcije u vladi, pa ćemo da na to nadovežemo i nekoliko primjedaba, koje se odnose na rad i podvostručenu duž* nost naših odbora na selu i u gradu. Mi smo rekli šta očekujemo od naših predstavnika u vladi, pa je potrebno istaknuti i ono, o čemu ovisi njihova aktivnost i njihov uspjeh u povjere* nom im poslu. Stara je riječ »kakva šuma, takvi i zecovi«. Drugim riječima: kakvi mi, takvi će nam biti i predstavnici u vladi. Da, kakvi budu predstavnici naše organizacije, kako se budu brinuli za njene područne članove, takav će bi* ti i rezultat rada naših ljudi u vladi, toliku ćemo imati i korist od njiho* va dolaska na upravu naše pokraji* ne. Budemo li se oslonili samo na njih i poveli1 se za svojim starim pra­ vilom, da se sa izborom ljudi svrša* va ili sav posao ili glavni njegov dio, možemo odmah u opoziciju. Si* gurna je naime stvar, da četvorica ljudi ne može svršiti ni daleko ma* njeg posla nego li je onaj, što je naprćen našim predstavnicima u vladi. Ovim nipošto nije rečeno, da i oni ne nose jedan znatan div i odgovornosti. Ne, to nije rečeno. Naprotiv, oni su i te kako zaduženi da rade svim silama, oni su i te kako odgovorni za svoj rad za svoj i stva« ran i i n i c i j a t i v a n rad. No ipak valja znati i upamtiti, da je glavni dio odgovornosti na onima, koji im povjeriše ovu tešku zadaću; valja uvažiti i ravnati se po tom, da se za propuste može okrivljivati samo onaj, ko ih čini svjesno i zabacujući opravdane napomene i predloge. Jas* nije rečeno: mjesni odbori naše or* ganizacije treba da iznesu sve zah­ tjeve našeg elementa u pojedinim krajevima naše uže domovine, da ih srede, obrade i dostave Radnom Od­ boru u svrhu, da ih priopći našim predstavnicima u vladi. Da pojedini odbori, mognu udovo* ljiti ovoj svojoj dužnosti potrebno je da ih u tom podupru svi članovi or* ganizacije, a naročito oni, čije se to kože tiče. Odbori su dakle u prvom redu posrednici, a tek u drugoj liniji dolazi njihova dužnost, da daju ini? cijativu i vode brigu i cjelokupnim potrebama svoga područja. Pri sve« mu tome valja držati na umu, da se za kratko vrijeme ne da udovoljiti svima potrebama, jer su i raznovrsne i ogromne. Nanija ih dakle, ister istemez, svoditi na najmanju i najnuž­ niju mjeru ili što se rekne: pružati se prema jorganu. Pri tom sc treba držati i pravila, da je preča košulja od fermena, pa se u prvom redu va? lja starati za najslabije i naj* potrebnije. Samo tako je mogu* će polučiti neki uspjeh, samo na taj način ne će nastupiti razočaranje. Budemo li drukčije postupali, bude* mo li tražili što je u sadanjim prili­ kama nemoguće postignuti a što je najpogibeljnije, budemo li tražili us­ pjehe odmah i na vrat na nos, onda već unaprijed možemo zaklopiti tef* ter i oprati ruke. Uspjesi sc mogu po* lučiti samo postepeno i uz podvo* stručen napor svakog pojedinca ka* ko u predstavništvima organizacije, tako i izvan njih. Uspjeha može biti samo u tom slučaju, ako udvostruči­ 1 mo dosadanji rad i nanore, samo on­ da, ako se ti napori sliju i ujedi* n e, ako se organizuju. Imati svoje predstavnike ne znači imati svoje sluge, a još manje svoje vasije i tutore. Da, naši predstavnici nijesu sluge, i koje mora ju raditi sve što našem ko* * jem predstavniku ili čak i svakom pojedincu sine u glavu. Oni su, to treba respektdvati odgovorni i dru* gim faktorima, oni se po svom zva­ nju mora ju brinuti i za ostale dijelove našeg naroda. Nama će polagati račun i biti odgovorni samo u toliko, u koliko budu htjeli da zabace naše opravdane zahtjeve i ako nemadnu dovoljno volje i otporne snage, da spriječe čija bilo presSzanja. No kap što nam oni nijesu sluge, nijesu nam, i ne mogu biti, ni vasije. Nijesu nam to u smislu, da bi nam imali pravo tutorisati i smatrati sc nad nama, iz* van domašaja našeg prava, na upo? zorenje i izvjesne zahtjeve, a nijesu to ni po drugom, kod nas dosad uobičajenom značenju te riječi: nije­ su nam ni dadilje koje bi imale duž­ nost, da za nas i misle i rade. Poslav? ši n jih u vladu, mi se nijesmo nimalo rasteretili Obratno, mi smo tim pre* uzeli nove dužnosti i terete, jer nam se valja brinuti još i za to, da nam ovi predstavnici osvjetljaju obraz: da budu kudikamo bolji od svojih predšastnika; da svojim radom i dje* lovanjem povrate i autoritet vlasti i vjeru u njenu ispravnost, njenu pot­ punu objektivnost prema svim ple­ menima, svim konfesijama i svim slojevima našeg naroda. Da to postignemo, da ih umjerimo, nužno je da u prvom redu umjerimo sami sebe; da ih učinimo objektivni* ma, nužno je da u prvom redu sami budemo objektivni. Mi smo prošli put naglasili, a na? glasujemo to još jednom, da našoj zemlji — a još manje našoj pokra* jini - nije potreban partijski, a ka­ mo li partizanski režim. Njoj je tog bilo dosta i predosta. Vrijeme je da malo i odahne; zadnji je čas, da se počme sa solidnim upravljanjem: tri­ jeznim i objektivnim udovoljava* njem narodinh želja i potreba. S na* še se strane ne smije ničim ometati Godina Ш. pravilan razvoj prilika u našoj do* movini; naši se zahtjevi trebaju kre­ tati u granicama umjerenosti i mo­ gućnosti. Nikad ne smijemo smetati s uma, da jc baš partizanstvo izazva* io razne nevolje i patnje cjeline na štetu privilegisanih skupina i pojedi* nača. I hoćemo li ozdravljenje upra? ve, a i društva, moramo pobijati sva­ ko pa i svoje - partizanstvo ... moramo dotjerati i sebe i druge, da dođu do spoznaje, c je spas društva u ispravnosti njegovih upravnika, u pravičnosti i objektivnosti predstav­ nika njeogve vlasti. Bez tog nema spasa, bez tog nema izlaza iz haotič* nog stanja, u kojem se je nalazila i još i sad se nalazi naročito naša po­ krajina. Kratko rečeno: svaki je član i pred* stavnik naše organizacije dužan, da doprinosi sređenju prilika u našoj zemlji; dužan je nesamo da traži, već i da radi i pomaže. Tek kad bu­ demo taki, svi skupa i svaki napose; kad se sami sredimo i ujolimo, tek onda ćemo imati pravci; da vedra čela tražimo i kontrolišemo. Da, kontrolišemo, jer samo jc u tom ga­ rancija, da naši ljudi ne skrenu isto onako, kako su skrenuli mnogi nj i? hovi predšasnici. Eto, u tom su i naše nove, teške i preteške dužnosti. Sarajevo, 11. maja. Uoči ramazana je nadležna voj* nička vlast tražila od ovdašnjeg še* riatskog suda obavještenje, ko će na* miriti troškove oko pucanja topova uz ramazan. Prije dvije tri hefte je zemaljska vlada obavijestila vakufsko-mearifski saborski odbor, kako je od naše bogoštovne subevncije odbijeno preko 30.000 K za počasno pucanje iz topova na muslimanske praznike u 1920. god., i to u Šaraj e* vu. Mostaru i Trebinju. Vakufska uprava stavila se na stanovište, da se ne može plaćati pucanje topova u pojedinim mjestima iz sredsta? va, koja njoj pripadaju To je valjda i dalo povoda vojnim vlastima, da traže neko jamčenje za plaćanje to? pova. Nekoliko uglednih naših gra* dana zajamčilo je, da će topovi biti plaćeni, te se u tu svrhu već kupe dobrovoljin prilozi. U stanovitim krugovima jc ovaj postupak vojnih vlasti i zemaljske vlade hrđavo shvaćen, pa se to tu* mači kao neka novotarija, koja ne vodi dovoljno računa o našim vjer­ skim svečanostima. Takovo shvatanje nastalo je samo zbog nepozna* van ja stvari, jer mnogo ih misli: do* sada su pucali topovi »džaba«, a sa? da se traži, da se plati. A nije tako. Ni dosada nijesu pucali »džaba«. Troškove oko pucanja topova pod* mirivala je zemaljska vlada vojsci, ii to iz dotacije za bogoštovlje. Prema tomu je i dosada išlo sve to na naš račun, samo što su ti troškovi una* prijed odbijeni od naše bogoštovne dotacije već u budžetu, a lanjske go­ dine se nije znalo, da su sada topovi ovako skuni, pa nije dosta mets nuto u budžet i tako sc moralo nak* nadno odbijati od subvencije. Ovo plaćanje topova bilo je samo u onim mjestima, gdje imaju arti? I Ijorijski garnizoni, pa je vojska sama i pucala, dok u drugim mjestima, *dje nema artiljerije, brine se sama eha«* lija za pucanje. Tamo ljudi za svoje prangije kupuju dobrovoljnim pri­ lozima barut i još moraju pla* ćati poslugu oko pucanja. Kada dakle pedeset drugih mjesto mo* gu da plaćaju pucanje svojih pran* gija i da se još sami1 brinu za pucanje, za što to ne mogu da čine još i Sarajevo. Mostar i Trebinje Hm lakše, kad treba samo da plate, pa nemaju vise nikakve brige. Stoga držimo, da je ispravno sta­ novište, što ga je u ovoj stvari zau? zela vakufsko?mearifska uprava. Iz islamskog svijeta. • INDIJSKIH MUSLIMANA ENGLESKOM Mk N ISTRU PREDSJEDNIKU. (Preveo: Dž. S. iz »Echo de 1’ Islam«), (Nastavak.) (2) TERITORIJALNE KLAUZULE. pitanje, za koje su Saveznici odlu* čili, da se o njemu dobro informišu. Traci ja. Prema sudu samoga engleskog pre* Grčko odbijanje te propozicije Sa­ mijera, koji je izrečen u spomenutoj veznika pokazuje istinitost izjave engleskog premijera, koju je on u obavezi, Traci ja je zemlja, »u kojoj turska rasa ima većinu«. Sa Traci- januaru 1918. god. dao u pogledu jom je otrgnuta od Turske i data Gr­ turske većine u prijepornoj zoni. cima Jedrena, vrlo svet grad za mu* Pod grčkim gospodstvom u Tesaliji, slimane, a čije je pučanstvo ogrom* u Selaniku i na Kreti, muslimansko nom većinom muslimansko. U ovoj je pučanstvo iščezlo i njihove su bo* stvari važno je napomenuti, da je gomolje upotrcbljcnc u svrhe, koje propozicija za imenovanje jedne in* su obeščastili islamske religijozne o? temacijonalne komisijske ankete sjećaje. Grcr ne će prestati u primjer jasno utvrdila fakat, da je Tracija njivanju istog postupak i u Traciji. MEMORANDUM Muslimansha trgoračta i obrtničlffl banta za Bosnu i Негевдотћш (ili) i Sarajtra Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice u 0os. Brodu i 0os. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuć® račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne posloverburzovne naloge.—Daje sezonske iaprovizacijskekredite. —Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA*. KancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgova№anha. Sarajevo. - Interurban telefon: ZW �Strana 2 Страна Број Д89 Broj PRAVDA* — „ПРАВДА1 VOJNIČKE KLAUZULE. tradicija, čije zemlje su obale na da« Ako sc scvrski ugovor usporedi sa Jeko protegu uto i koji jc opkoljen ugovorima, koji su sklopljeni s dru« malini ambićijoznim narodima, što gim zemljama, vidiće sc, da ovi po« jedva čekaju da mu skoče za vrat. tonji ne sadrže ovih klauzula, koje (Svršiće se.) podvrgavaju tursku vojsku pod stra­ nu kontrolu. Vojnička međusaveznička komisL ja kontrole i organizacije imaće za zadaću, da Smirna. 1. a) organizujc I nadzire upotrebu I U 69. članu sevrskog ugovora kaže SaSralo se nas nekoliko na sijelu. se, da »grad Smirna i teritorije opi« -nove turske vojne snage; 1 Medu nama je kao gost i neki pri« b) poimence fiksira broj carinskih I jatclj iiz Sandžaka. Svratismo na nj’ sane u članu 66. ostaju pod turskim suverenitetom«. Ta je deklaracija u činovnika, policijskih agenata, grad­ osobitu pažnju. Nas je zanimalo, ka­ stvarnosti netačna, kao što to doka­ skih i seoskih šumskih čuvara i dru« ko je narodu u onim krajevima, a zuju članovi 71, 72, 73, 76 i 84. Prema gih analognih funkcijoncra. koje će njefa opet, kako je u nas. Priča nam odredbama tih članova, ne samo da Turska biti ovlaštena zadržati po o svačemu, na i o mukama mnogih su Grci dobili nadzor i administraci« članu 170; muslimana koji mnogo pretrpješe za ju Smirne i njezine pozadine, nego c) pristupi, u saradnji sa turskom kratko vrijeme. Kune se čovjek, ni im se daje i sredstvo, da eliminiraju vladom, organizaciji turske oružane krivi, ni dužni. iz tog kraja muslimansko pučanstvo, sile na osnovima predviđenim u po« »Jes, braćo, vama jc lakše« završi kako bi poslije pet godina Smirna glavljima I. do IV., prva sekcija, ovo* on. »Vi ste zbiriste, složiste i što jc mogla biti prisajedinjena grčkgm ga dijela ugovora; kao i razgraniče­ najvažnije, imate ljudi, koii umiju kraljevstvu. Smirna je za Turke po« nju teritorija predviđenih u članu progovoirta i zauzeti se za neupuće­ treba, o kojoj ovisi njihov ekonom« 156 i konačno razdiobi žandarmerija noga. A md? ... i tu čovjek prekide. ski život. To je jedini industrijski skih i specijalnih trupa za pojačava­ »A imali u vas kakve inteligencije, centar i jedina luka u Maloj Aziji i nje među razne teritorijalne pre« školovanih ljudi, koji razumiju da« njen posjed je životno pitanje za djele; našnjc prilike, a umiju se i zauzeti Tursku. d) nadzire načine upotrebe ovih da se sređuju?«, — upita ga jedan od 1 drugim mnogim predloženim mo­ žandarmerijskih i specijalnih trupa, I nas. difikacijama toga ugovora da se pri« kao što jc to predviđeno u članovi« »Rijetki su«, tvrdi on. govarati, oslanjajući se na iskustvo ma 156 i 157 i riješava molbe turske »Školujete li vi sada svoju djecu, prošlosti i na stvari, koje su se do­ vlade glede donošenja provizornih I da barem ona dočekaju ljepše dane godile na Kreti i u istočnoj Rumeliji. modifikacija u normalnoj razdiobi I svoga života?« Internacionalni režim, koji se ugo« vojnih snaga, određenoj prema po« »Vrlo malo. Pravoslavni šalju dje« vorom predviđa za Smirnu, po mi« menutim članovima: i cu u škole, osobito u zadnje vrijeme. Šljenju indijskih muslimana ne znači e) ustanovi omjer, po narodnosti­ I a mi muslimani nešto smo hladni. U ništa drugo nego prvi korak k potpu« ma, među oficirima Savezničkih ili jednoj našoj gimnaziji uči Oko 200 nom otcijcpljcnju toga kraja. neutralnih država, pripuštenim u mladeži, a muslimanske nema ni pet« službu otomanske žandarmerije, na naestero«. Moreuzi. Pošto su obale Moreuza (Darda« način predviđen u članu 159 i regu« »E, to vam ne valja. Nikako ne nela) demilitarizovane, nije više po« liše njihovo učestvovanje u raznim valja. Nego ti brate, kaži selam na« trebna internacijonalna garnizona. misijama predviđenim u pomenutom šoj braći u vašoj okolici, da šalju Što više, ta je garnizona inkompati- članu; djecu na nauke, ko ima volju neka Usljed finansijskih odredaba ugo« šalje dijete i na zanat, ali moderan, bi na sa suverenim pravima Turske, koje ima u svojoj zemlji. Nema dru­ vora Turskoj će biti nemoguće držati dobar zanat, a nc samo u brice i krge države, koja bi imala tako vital« vojsku osnovanu i regrutovanu do« pedžije. Da mi nemamo naše inteli­ nih interesa u Moreuzima, nikoje ko« brovoljnim obavezama. gencije naših doktora, profesora, ka­ Predložene modifikacije na Ion« ja bi o njima ovisila tako neposredno dija, sudaca, učitelja, pa da nemamo i stoga mora Turska imati odlučuju­ donskoj konferenciji nc donose ni« naših vrijednih zanaćija i trgovaca, ći glas u njihovoj kontroli. Klauzule, kakve promjene u moći i u konsti­ šta bi s nas bilo?! Trali bi se mi sa« koje se odnose na Moreuze (član 37, tuciji međusavezničke komisije. mfi, da nas niko drugi i nc dohvaća«. Odiozne klauzule sevrskog ugovo« 38, 39, 40 i 41, etc.) lišavaju Tursku Tako od nas jedan, a već drugi na« njenih prava suverenosti nad tom ra, u koliko se tiču vojničkih pitanja, stavi: »I to sve što jc bilo neugodno« zonom. U stvarnosti je usljcd tih dozvolile bi da Saveznici preuzmu ! sti i u vas i u nas ovdje, sve je bilo klauzula posjedovanje toga uskog apsolutnu kontrolu nad vojskom. zbog nesretnog neznanja. Onoga. teritorijalnog traka čisto nominalan. Turske granice, fiksirane od Savezni­ [ koji tuđe obara, ruši, pljačka i koji Sta više one slabe poziciju Turske i ka, lišene su prirodnih odbrana; Tur« j ubija, goni ga na to opet neznanje ili ska mora da računa na skrajnju ne« ' kako bi smo rekli bolje: n c p г o« u Maloj Aziji. stalnost političkog stanja svih okob svijećenost. Onoga, koji trpi Manjine. Članovi 140 i 151, koji govore o nih zemalja i sigurnost odbrane je I pati, gine, obara ga opet njegova ne« protekciji manjina, ukidaju svaku : temeljno pitanje njene načijonalne I prosvijećenost, pa ne umije sebi ni I potražiti pomoć. A sad jc vrijeme, mogućnost uprave u državi. Ti bi še i egzistencije. POMORSKE KLAUZULE. članovi morali redigirati držeći se ; I da u našemu narodu uopće nestane pri tome onih istih direktiva, koje su ! Turskoj nije dozvoljeno da drži ' svađe i razdora. Sad svi treba da žiposlužile kod sklapanja mirovnih u« I mornaricu, osim nekoliko lađa (7 šle« 1 vimo bratski i ljudski,, a ovo sc govora s Austrijom i Bugarskom; ‘ pova i 6 torpiljarki) isključivo rezer- može da postigne samo na« ista bi prava također morala biti o- visanih za policijsku i ribarsku službu ukom, prosvjetom i to sa« dobrena i muslimanskim manjinama I i to sve usprkos velike dužine njenih m o prosvjetom. Kad mi mnogo u kršćanskim zemljama kao ona, što [ obala (član 181.) trpjesmo, nastojmo barem, da nam ih uživaju kršćani u islamskim zem« ’ Ova klauzula je prava pogibija za naša djeca bolje dočekaju i zato ljama. braćo, s djecom u š k o 1 e i na .^ynarod koji ima nrošlost pomorskih Sta više, stigle su vijesti indijskim muslimanima, po kojima je utvrde« no, da je Grčka već preduzela mjere, kojma će smanjiti muslimansko pu­ čanstvo u Traciji, a povećati grčko. Oduzimanje Tracije ostavlja Čari« grad bez odbrane, lišava ga opskrb­ ljivanja i predaje muslimane u 1 ra% c. J tuđoj jurisdikciji. PODLISTAK./ Мћ životopis Muhameda fllejMsselama po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu preveli Braća Muftići u Žepču. 1 Ovaj je vidio — kako se misli — za po­ dnevne, vrućine dva melekja, koja su Muhameda osjenjavala, kad je jahao na devi. Kad su došli u Mekju, prodade Hadidža robu, koju je on donio i ustanovi svoj dvostruki dobitak ili ubiizu. Također јбј je pričao Mejsara, šta je rekao svećenik i kako je on vidio one melekje što su ga osjenjavali. Kad je ovo čula Hadidža, jedna razumna i plemenita i dobra žena, koju je Bog za visoku milost odre­ dio, pozove Muhameda i reče mu, kako se misli: Rođače, ja Te volim radi našega srodstva, radi Tvoga ugleda u Tvom narodu i radi Tvoje vjer­ nosti, istinitosti i dobra ponašanja. Napokon mu ona predloži, da mu bude žena Hadidža je bila onda najuglednija žena Kurejšija radi svoga pori­ jekla i radi svoga velikoga bogatstva, tako da je svaki iz njezinog naroda za njom Žudio. Muhamed priopći Hadidžin prijedlog svojim amidžama; njegov amidža Hamza-Ibni-Abdul-Mutalib ode s njim Huvejledu Ibni-Asadu zaprosi njegovu kćer i brak bude sklopljen. Kao jutarnji dar dade joj Muhamed dvadeset mladih deva. Ovo je bila prva žena, koju je Muhamed vjen­ čao i do njezine smrti nije se s drugom ženio. Ona je bila majka sve njegove djece osim Ibrahima. Ona mu je rodila El-Kasima — radi čega je nazi­ van Ebul-Kasim Ettajiba, Zejnebu, Rukjiju, Um- Ramazanski razgovori. mi-Gjulsumu i Fatimu. El-Kasini je bio njegov naj­ stariji sin, onda Tajib, pa Tahir. Najstarija mu je kći bila Rukija onda Zejneba Umm-Gjulsuma i Fatima. Tri sina umriješe još prije Islama, a sve kćeri doživješe Islam, priznaše ga i iseliše sa ocem (iz Mekje u Medinu). Ibrahimova majka je bila Marija Koptijanka./. illah ibni-Velid Ihni-Vplid nam je ie pričao nriČan od Ibni-Lehije, Ihni-Lphiip Abdullah da je Marija, majka Ibrahimova, robinja božijeg poslanika, koju mu je poklonio El-Mukankaz, bila iz Hafna u okružju Ansima. Hadidža^ kći Huvejlćdova pričala je svom ro­ đaku Varaka Ibni Raufalu, šta joj je Mejsara pri­ povijedao o riječima svećenikovim i o melekjima, koji su Muhameda osjenjivali. Varaka, jedan učeni kršćanin, koji je znao čitati, reče joj: „Ako je to istina, onda je Muhamed pejgamber ovoga naroda, jer ja znam, da se ima sad očekivati ovdje jedan „pejgamber i da je vrijeme zato došlo (ili kako je inače rekao), jer on je već na to dugo čekao i rekao: „Kako će dugo još trajati**. Kako je Muhamed izravnao svađu među Kurejšijama radi svetoga kamena. Kad je Muhamedu bilo trideset i pet godine, zaključiše Kurejšije, da dograde Kjabu; ona je na­ ime bila visoka samo za čovječiji boj, a sastojala se je od naslaganog kamenja, a ipak su se bojali, da je sruše, a htjeli su je povisiti i pokriti, jer je blago od Kjabe, koje je bilo sakriveno u unutraš­ njosti u jednom bunaru, bilo ukradeno, a našli ga kod Duvejka, jednog oslobođenog roba Benu Muleiha. Misli se, da su ga drugi ukrali 1 kod Duvejka ostavili. Malo prije toga se je jedan brod nekog grčkog trgovca na obali kod Džide nasukao. — Arapi su uzeli drvo od broda i htjeli sa istim Kjabu prekriti. U Mekji je bio jedan Kopt, majstor, zanat e, pa da nam osvanu ljepši dani? 1L Odavno sc nijesu Mujo i Halil sa^ stali, pa da onako bratski i ljudski progovore. Sad ih je združila tiha ramazanska noć. »Duše ti, Halile, zašto ono ti skoro odleža u zatvoru?« »Bježi, brate, ne pitaj! Nađoh se u rđavu društvu. Napismo sc, pa sc onda polinadismo. O71 meni reče, da lažem, a ja nicga bocom u glavu. Došao stražar pa sa mnom u buharu. Poslije me 'pozvaše na ispitivanje i osudišc me mjesec i po u zatvor. E« to, što odležali«. »E, oprosti, Halile«, - poče Mujo blagim glasom, onaj što ti je reko da si slago, sve mi sc čini, da nije puno pogriješio. Slušaj malo, pa ćeš me га« zumjeti. Pravo mi kaži,, jesi li ti meni pet-šest puta obećao, da ćeš se okanit pića?« »Jesam«. odgovara Halil. »A jesi li onda meni slago?« »Jesam«. »Eto, eto vidiš, a može biti, da si ti i sam sebi u zatvoru obećao da nc ćeš više piti, pa šta misliš, jesi li opet slago?« »Jesam«. »E. moj brate, kogod nije g o s« p o d a r svoje riječi, k o ne umije sebe savladat i, on je prava kukavica. A evo sad prilike lijepe: junački sebi obećaj, da ne ćeš više piti alkohola, pa ako ne budeš zadovoljniji ti sam, sobom a i drugi tobom, evo t štogod hoćeš. Niko više neće reći da lažeš, jer ćeš biti čovjek na svom mjestu. Učitelj. □□ □ □ П □ □ П □ “ □□ □ □□ □□□ Sjetite se GAJRETA □ " J Naši dopisi. Gračanica, početkom maja Već dugo vremena ne ču se glas iz našeg kraja, pa će neki ljudi mi­ sliti, da je u nas sve u redu. No na žalost mi moramo odmah reći, da nije tako — Već od prevrata i naš je kraj zapleten u kojekakve političke trzavice i afere, naročito od kako za­ sjede na upravu našeg kotara Dalma­ tinac g. Berničević bivši sudski pri­ stav. i on im je sve pripravio što treba. U bunaru od Kjabe, u koji su svaki dan branu bacali, bila je jedna zmija, koja se je pa zidu Kjabe sunčala i od koje su se jako bojali, jer čim bi joj se kogod pri­ bližio, ona bi se podigla i siktala bi otvorivši usta. Jednoga dana, kad se je kao obično sunčala na ) zidu 'uu od Kjabe, pošalje Boe jednu pticu, koja je ® nese. Onda rekoše Kurejšije: „Nadamo se, da Bog odobrava našu namjeru. Imamo jednog radnika kao prijatelja; imamo drveta, a sad nam Bog dade mir od zmije*. Kad su dakle odlučili, da Kjabu sruše i da je opet sagrade, podiže Ebu-Vahib jedan kamen od Kjabe, ali on mu ispade iz ruke i povrati se na svoje mjesto. Onda on viknu: „0 Kurejšije, done­ site samo čisto i dobro za gradnju Kjabe, a ništa prevarom, silom ili lihvom stečenol“ Kurejšije razdijele Kjabu među se. Strana, gđe su bila vrata, pripadne sinovima Abdul-Menaha i Zuhra. Dio između crnoga i jemenskoga stupa Benu-Mahzumu i drugim, njima pripadajućim kabilama Kurejšija. Stražnji dio Kjabe pripao je BenuDŽuma i Salnu, sinovima Amrovim. Sjeverni zid Benu-Abdedaru, Benu Ab-Esedu i Benu Adijju. Ljudi su se međutim bojali, da sruše Kjabu i klo­ nili su se toga. Onda reče El-Velid Ibni Mugira: „Ја ću započeti**. On uze trnokop, stade pred Kjabu i viknu: „Bože, nedaj da nastane strah I Bože, mi želimo samo dobro!** Na to počne da ruši oba stupa. Ostali su čekali cijelu noć i rekoše: „Vidjećemo. Ako mu se dogodi nesreća, ostavićemo, ako ne, onda Bog odobrava našu namjeru!** Slijedećega jutra, kad je Velid nastavio rušenje, slijedili su i ostali njegov primjer, dok nijesu došli do temeljnog kamenja, koje je još potjecalo od Ibrahima (Nastavite se). �Број 289 Broj Ovaj je čovjek dobro poznat iz one afere, koja se je u nas prije dvije go­ dine zbila radi popunjenja predstojničke stolice. Do prevrata on bijaše među nama poznat kao austrijanac, a odmah iza prevrata promijeni se i po­ stade demokrata. (Neće dugo proći, pa će uskočiti u radikale.) Od svoje me­ tamorfoze iz Austrijanca u demokratu on veoma zamrzi muslimane. Tu svo­ ju mržnju kašnje prenese i na poli­ tičko polje, U mjesto da svojim do­ laskom za upravitelja uvede red i po­ redak, koji je bio za vrijeme prevrata veoma raskliman i da utiša razjarene ■duhove, mjesto da makar pokuša za vrijeme svoje uprave pravdu i moć zakona svakom podjednako dijeliti, on svojim slabim upravljanjem i još više raspiri onu staru politiku izazi­ vanja, mržnje i vrijeđanja muslimana, što posve omete nužno konsolidovanje mjesnih prilika. Tokom svog upravljanja našim ko­ tarom on se proslavi protežiranjem pravoslavnih Srba a zapostavljanjem i šikaniranjem muslimana. Još prije dolaska za kotarskog upravitelja on vješto privuče sebi neke pravoslavne gazde, obećavajući im kule u zraku, ako ga ustoliče za upravitelja kotara. Oni ga i uspeše na stolicu kotarske uprave, a on da im se iskaže zahval­ nim njih zavoli, a muslimane zamrzi. Još više muslimani stradavahu od progona predstojnika Berničevića od kobne agrarne uredbe. Tome treba dodati, da je predstojnik Berničević dao kancelisti Gariću (našla vreća za­ krpu) rješavanje agrarnih i Šumskih sporova usljed čega je puno musli­ manskih porodica ostalo bez svoje vlastite zemlje. No hvala Bogu riješismo se makar samo Garića, ode u Krupu, a mi se potpuno nadamo od njegova nasljednika da će biti posve drukčiji službenik. „ПРАВДА“ — „PRAVDA" Ovakve izjave daje on u uredu, a u čaršji sc drži kao da i ne postoje građani muslimani. Običaj je u nas, da pazarnim da* nom trgovci sa sela donesu robe (be* za, basme i dr.) prodavati na pijaci. Huscin Sejarić bio je od organa vla* sti upozoren, da ne smije prodavati, jer nema zato naročite obrtnice. Kad je došao g. predstojniku rekao mu je da i Milan Vuković također pro* daje, a. g. Vitić odvrati mu na to da on ima za to obrtnicu, a kad Sejarić reče, da će i on podnijeti molbu, da mu se podijeli, reče mu predstojnik: »Možeš, ali ti je sve badava, sigurno je ne ćeš dobiti«. Ovaj slučaj ilustrira dušmansko raspoloženje njegovo prema musli* manima i metodu, koju je kao najus* pjesniju odabrao za oštećivan je mu­ slimana. Ovo iznosimo pred mjerodavne faktore i pred sud javnosti, da oni ocijene ii vide rabotu, koju praktiku* je predstavnik upravne vlasti u ovom kotaru. Građanin. PrijatEljima težaka. Страна 3 Strana je Konstanto pripravan da se odrek* ne prjestolja u korist prijestolonas* Ijednika, ako hi to olakšalo prego­ vore. Na to traženje sporazuma od strane Grčke odgovorio je Kjemalpaša novom ofenzivom. Prema oficir jelnom komunikeju iz Ankare, zapo* čelc su turske čete novu ofenzivu te prvi dan zauzele mjesto Bogadi, 35 kilometara od Ala Šehera. Vrangelova vojska ide u Br azili ju. Iz Marseljc javljaju, da je direkcija Transi.to Maritimo dobila iz Brazili* je odredbu, da 20.000 vojnika Vran* gelove vojske preveze u Braziliju. Štrajk engleskih rudara. Na kon­ ferenciji predstavnika vlade i vlasni* ka rudnika i rudarskih radnika, dr* žanoj 28. aprila, predstavnici rudara odbili su nredlog vlade koji se sasto* jao u tome ela vlada poveća državnu svotu pomoći radi regulisanja rudar­ skih nadnica od 7 i pol na 10 miliju* na funta. Ovaj jc prcdlog vladin od­ bijen. Prema tome štrajk se prođu* žava. Delegati su se vratili u svoje distrikte da obavjeste rudare o situ* aciji. U raznim mjestima Engleske došlo je do ponovnoga jakoga po* kreta radi obnove »Trojnoga Save­ za«; u nekim je izražena gotovost da ovaj još odmah stupi u akciju i pomogne rudare. Na mnoge prispjele upite glede zemljoradničkih zadruga odgovaram, da je sa osnivanjem zadruga bolje još neko vrijeme počekati, dok naša ak­ cija u ovom pogledu ne bude u sve tančine strukovno organizovana. Ne trebamo zadruga na papiru, nego pra­ Muslimani i muslimanke vih zadruga, da budu svakog sela kulturni, gospodarski i poljoprivredni grada Sarajeva, sjetite se pioniri, koji će našeg seljaka u sva­ kom pogledu među prve evropske se­ vašega „MERHAMETA". ljake podići. Još nek se pričeka, brzo ću biti i ja gotov, pa ću i nekoliko Članaka o zadrugama napisati, pa ćemo onda s trostrukim silama napri­ jed. U svakom mjestu najprije ćemo održati tečajeve za naše težake, za 1 Kjuč, 5. maja 1921. I poslovođe i blagajnike, pa kad imadNaši srcskr načelnik g. Vitić nije nemo ove, onda eto zadruge, koja će Na adresu vojnog Imama. Skre­ stranac, domaći je čovjek Hrvat ka* cvasti, a ne propadati. Nek niko ne tolik, ali ipak njegovo je loše raspo­ misli, da težak ne može voditi zadruga. ćemo pažnju vojnom imamu sarajev­ loženje prema nama muslimanima Ko to misli — taj se vara! Svaki pi­ ske posade, da se malo više intereveliko i za nas vrlo osjetljivo. smen težak, a kod nas hvala Bogu suje za vojnike muslimane. Ovih da­ To svoje neraspoloženje očituje imade bar seoskih mualima, za 14 na prilikom srp. pravoslavnog uskrsa oi: svagdje prema svakom bio on za­ dana naučiće temeljno rukovoditi sa­ svi su vojnici dobili izvanredno jelo, natlija, trgovac, težak ili što drugo, mostalno poslove zadruge, dapače i telečije pečenje i jaja, samo su muslimani samo ako je musliman. Kao starje* bilance sastavljati. Osim toga naučiće dobili obično svagdanje jelo. Ovako se šina kotara on ima posebne metode »metodu« za pridizanje pismenosti, po muslimani vojnici šikaniraju češće. Ne­ i poseban način uredovanja prema kojoj za 3 do 4 ned elje cijelo selo davno je od tolike množine vojnika muslimanima, a poseban prema dru* bez ikaka tečaja nauči čitati i pisati. sviju konfesija jedan musliman vojnik gima. Ovim apelujem na svakog svijesnog kuhar natjerivan, da čisti poklane svi­ Njegove šikanacije i progoni, te ' muslimana, komu je stalo do našeg nje. Vojnik se usprotivio tome i obra­ podmetanje smetnja muslimanima napredka i razvitka, da na ovom polju nili su ga njegovi islamski osjećaji, zauzelo je tako velike dimenzije, da svojski i istinski poradi pripravljajući ali bi trebalo da se pozvani interesuse više ne može snositi. Mi apelira* teren za ovu akciju. Nek niko ne za- ju, da se ovake pojave ne ponavljaju. jući na mjerodavne faktore, da ga ' boravi: »Sve za narod, jer sve Napadaj na muslimane težake. U odavde maknu onamo, kuda čovjek Što imamo — narod nam je njegova mentaliteta spada. Ova dva dao« Molim nek se i nadalje svaki selu Vladavćii džemat Ozzen, napa* tri konkretna slučaja njegova po* čestiti dobroželitelj muslimanskog te­ la jc dne 8. o. m. pred mrak rulja od stupka prema muslimanima najbolje žaka ne mene za upute, ako mu što 50—60 pravoslavnih težaka na osam* Ijenu kuću Ahmcda Šabića. U naka* ga kar akteri šu. nije jasno ili ako bi želio na ovom Opazio je da je musliman težak u polju djelovati, slobodno obrati, a ja ni da sve ukućane pobiju, pucali su našem kotaru radin i vrlo odan svo­ ću svakom bezuvjetno odmah odgo­ čitav sat iz vojničkih pušaka na ku­ ću Ahmedovu te mu krov i brvna i me težakiuku, pa da ga ekonomski voriti. prozore sve izrešetali. Kad su pravo­ oslabi dao je da seljak pravoslavni Zagreb, 25./1V. 1921. slavni navalni na avliju i obili kućna osjeti njegovu pristranost i njegovo neraspoloženje,, davši maha svojim po modernu upravu sramotnim ure­ dovanjem onoj boljševičkoj požudi1 za otimanjem tuđeg dobra. Na pritužbu Pere Dobrijevića iz Biljani, protiv Džafera Džaferagića iz Biljani, da mu odstupi jednu svo* ju njfvu, on bez preslušanja vlasnika! ikakve rasprave izdaje odluku da o* vaj mora »prisvojeno« zemljište na temeju žandarsk’ih izviđa Dbbrije* viču uručiti. Neka samo kogod bez ikakva te* mclja; dođe i zatraži od g. Vitića muslimansko dobro odmah će uspje* ti, jer g. Vitić kratkom procedurom »na temelju žandarskih izviđa« stvar presuđuje, a na prigovor obesprav­ ljenih muslimana da nije rasprave proveo i obostrane dokaze proučio odgovara jednostavno: »Do sad ste vi otimali, a sad je vakat došao, da se i vama otima«. Domaće vijesti. Ajanović Abas Središnji Savez hrvatski seljačkih zadruga, Zagreb, Mihanićeva 2. Politički pregled. Turska i Grčka. Po vijesti agenci* je Est*Europe zamolila je grčka vla* da u više navrata englesku da posre* duje u Maloj Aziji. Grčki su predlo­ ži ovi: 1. Evakuacija Male Azije po grčkim četama; 2. Šmirna sa zaleđem dobva autonomiju i stavlja sc pod kontrolu Engleske, Francuske i ItalL je; 3. Prava Grka u Maloj Aziji štite ove tri vlasti; 4. Grčka prepušta o* vim velesilama da urede pitanje Ca* rigrada i Dardanela; 5. Grcima se zajamčuje pravo na Trakiju i otoke. Ujedno je grčka vlada objavila, da Pozdrav iz vrata izletio je Ahmedov sin Ibro da brani kućni prag te je pogođen iz puške pao i do malo umro. Od napa* dača poginuo je Tnifko Milić i nje* gova žena koja je kocem podavirala kućna vrata i obila ih. Kako pravoslavni tako i musliman'1 težaci vele, da je glavni krivac ovog džematbaša zloglasni Gavro Ore* š a n i n. koji je napadače huškao na ovo zlodjelo mjesto da tih kao seoski starješina miri i tiša. Prispjela žan* darmerija nabrala je oko kuće čita­ vu torbu praznih čahura (fišeka) sve od repetirki, kojim su napadači bili oboružani. Tražimo u interesu sloge i bratske ljubavi, da se u ovomu slučaju najstrožije postupi i da se krivci priveo | du zasluženoj kazni a naročito, da I se glede huškan ja vajnog kneza po* vede što strožja istraga i da se za to vrijeme riješi svoje dužnosti. starog doba jesi stalno dobar i uvjek prisni, ^avi Schicht-s ’^p u n sa znakom: „Jelen" koji riješava svaku domaćicu muke i brige oko pranja. Dobiva se u poznatom itvrsinom kvalitetu u komadima od ’/< kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu MbBFt Vita Uvi, Sarajevo, Despića ul. 1. Posjete kod g. Nikole Pašića. Predsjednik ministarskog savjeta g. Nikola Pašić prima privatna lica sva* kog utorka od 10 i po do 11 i po sati, a narodne poslanike od 11 i po do 12 i po sati. Ubijen (napadač na generala Terzića. Prema službenom izvještaju ministarstva unutrašnjih djela ubili su seljaci u selu Pocckovina, kotar nevesinjski admetnika Aleksu berovića iz Hercegovine, koji je su* djelovao u poznatom napadaju na generala Terzića. Dunavska konferecnija u Beogra® du. Prvih dana mjeseca juna održa* će sc u Beogradu konferencija nas­ ljednih država radi uređenja plovid* be po Dunavu. Do toga vremena biće riješeno i pitanje podjele dunavske flote. »Glas Slobode«. Konferencija mjesne organizacije Socijalističke Radničke Partije u Sarajevu održa­ na 7. o. mj. zaključila jc, da se po* novo pokrene stari socijalistički list »Glas Slobode«. List će pod ured* ništvom g. Sretena Jakšića početi iz­ laziti koncem ove nedjelje i to pri* vremeno jedanput nedjeljno. Kao što je poznato »Glas Slobo* de« je jedno kratko vrijeme iza po* znatogVukovarskog kongresa izlazio kao organ komunističke partije (sekcije III. internaeionalc), a sada će nastaviti izlaženje kao stari dugo* godišnji organ Socjalstičke Partije. Dražba poštanskih pošiljaka. Dne 10. maja tg. u 8 i po sati uslijediti će prodaja nluručivih poštanskih po* šl jaka u prostorijama poštanske rav* nateljstvene blagajne soba br. 63. Dugovi bivšeg austrougarskog voj* nog erara. Mnogi interesenti, koji imaju potraživanja od bivšeg voj* nog erara, obraćaju se na trgovačku i obrtničku komoru s pitanjem, ka* da će doći do isplate ovih tražbina. Komora je izviještena s nadležnog mjesta, da pitanje isplate ovih traž* bina nije Još riješeno, niti je poznat približan termjin, kada će to biti Za to komora preporučuje interesentima da se ne izlažu uzaludnim poštan* skim troškovima pitajući za riješenje ove stvari. Kad riješenje bude donešeno, saopćiti će se putem jav* nosti. Pojeftinjavanje. Knjižari i papirnici Daniel i A. Kajon. Sarajevo, sti* gla je velika količina Istovnog i osta* log papira kojeg dok zaliha traje prodaje ispod tvorničkih cijena, ta­ ko se za 30 K dobije kutija lijepog i dobrog pisaćeg papira sa 25/Ž pa* pira i kuverti. Muslimanska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, obdržala je plenarnu sjed­ nicu dne 29. aprila t. g., na kojoj je jednoglasno usvojena bilanca za g. 1920., koja je u „Narodnom Jedinstvu" od 30. aprila t g. objelodanjena. Čisti dobitak u g. 1920. iznaša K 891.911.52, te je zaključeno, da se kao i lani podijeli 8°/o dividende, te dotiraju obilni iznosi za razne pričuvne zaklade. 202. Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Mjeseca** Bnščaršija, Hotel Ghazi AHMEDA TATARETIĆA snabdjevena je evima Ijekovims, pa «e preporučuje ivima muslimanima. Ima taro ribljeg stejtina (bolnkjaga), bakama ia guša. Epiiepticon protiv padavici, hopove kuovet ва iznemogle muške starije osobe, katran suji-voda protiv kaSlja, plućnog katarha i tuberkoloie, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za mifieve, serail pomađa i porcellan pomada. Sve ove artikle dobija trgovci jeftinije kad usmu malo veću količinu. 181 �Стоана 4 Strina Број 219 Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA* Židovska Banka za B. i H- d.d. u Sarajevu IV« EMISIJA DIONICA. Sarajevo, 12. aprila 1921. Poziv na subskripciju. Izvršujuai djelomično zaključak IV. izvanredne glavne skupštine dioničara Židovske Banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, obdržavane dne 25. juna 1920., raspisuje ovime potpisano ravnateljstvo povišenje dion. glavnice društva od »G.ooo.ooo' — za H 8,000.000 — naH14-.ooo.ooo’— 3. Ostatak neoptiranih i od dosadašnjih dioničara na novo neupisanih dionica izlažu se javnoj prodaji, te se mogu upisati uz cijenu od K 165’— po dionici. 4. Pravo razdiobe (reparticije) dionica pridržaje si ravnateljstvo, te će dionice dodijeliti odmah nakon izminuća upisnog roka, izlučivši najprije optirane dionice. Za slučaj, da upisatelju bude prigodom razdiobe dodijeljeno manje dionica nego li je upisao, to će mu se uplaćeni višak odmah nakon raz­ diobe u gotovom povratiti. Ravnateljstvo preuzima obavezu za potpuni uspjeh nove emisije. 5. Dionice IV. emisije imadu se pri upisu odjednom potpuno isplatiti. 6. Dionice IV. emisije učestvuju u dobitku počam od 1. jula 1921. izdavajući 80.000 komada novih dionica po K 100*— nomi­ nalne vrijednosti. Dionice IV. emisije glasiće na donosioca (au porteur), a svakih 30 komada dionica imadu u Smislu § 28. društvenih pravila jedan glas. 7. Upis i uplata počima 1. maja 1921. 1 traje do uključivo 30. Ravnateljstvo smatra svojom dužnošću upozoriti već sada juna 1921 8. Suvišak, koji se uplati preko nominalne vrijednosti dionica, po dosadašnju gospodu dioničare, da se kod ove emisije opcijom odbitku svih troškova i pristojba ove nove emisije, idu u rezervni fond i novim upisom što izdašnije koriste, pošto se kod idućih subbanke. skripcija naših dionica neće moći pružiti tako povoljan kurs 9. U svrhu izvršenja prava opcije imadu se dionice III. emisije — na i razmjer za opciju. kojima će se izvršeno pravo opcije naznačiti — na društvenoj blagajni Tih 80.000 komada novih dionica stavlja ravnateljstvo na položiti. Pošto dionice I. i II. emisije glase na ime, to će se izvršeno pravo opcije za 1. i II. emisiju u knjizi dioničara predbilježiti. javnu subskripciju 1C. dioničari, koji ne vrše svoje pravo opcije u smislu tačke 1., 5. i 7., gube pravo opcije. uz slijedeće uvjete: I. Dosadašnjim dioničarima pripada pravo prvenstva (opcije) tako, da na svuku jednu staru dionicu upiše po jednu novu uz cijenu od K 145'— po dionici. 2. Dosadašnji dioničari mogu i preko prava opcije da upišu dionice IV. emisije uz cijenu od K 155’— po dionici. 11. Na položene uplate izdaće se privremene potvrde, a uz povratak tih potvrda izdaće se u svoje vrijeme stalne dionice. 12. Upisi, uplate i polog dionica 111. emisije imađe da uslijedi na na­ šoj blagajni u Sarajevu ili kod filijala u Derventi i Subotici, te kod Francusko-Srpske Banke u Beogradu i Centralne Banke d.d. u Zagrebu. Ravnateljstvo Židovske Banke za* Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. I------- 1 =--== I I 7-—— I I B .-== I ===== I f I .■=; I Uspješno se oglašuje u „Pravdi". Pozor! Selamet! Trgovcima! Pozor! Pri dolosku u Sarajevo uvjerite se dok zaliha traje. Ko hoće da kupi šamija za ramazan i bajram svih - vrsta, tankih i debelih, Carigradski i Selamički - Na prodaju kuća. Prodaje se zidana kuća od 6 soba i 3 kuhinje u Sagrđije ulici u nepo­ srednoj blizini Šerijatske sudačke škole, a doprla je i do Potok ulice. Upitati kod Muharema Nakića u Trgovke ulici broj 20. '201 Karaboje l-a Cijene ispod svake konkurencije! te ostale manufakturne robe kao beza, basme, Sifona zefira, konca,čarapa, hampamuka,safunamirisavihitd. Л J, Za točnost naruđbe jamčim. Nepovoljnu robu primam natrag. - Šaljem pouzećem (doplatno). Samo na veliko! :: $ te raznih klinaca i druge gvožđarske robe dobila je radnja Petar Milušić i drug trgovina gvožđarije i boja Salih н. Karit, Sarajevo, Mali Muđeliti br. 2. Telefon 8S9. Sarajevo, Aleksandrova ul. 38. 3 Ne zaboravite zabilježiti I fotografski atelier 160 u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) Muradif Karahasanović. U Palima 47 dunuma kopanice sa 3 prizemne kuće. Zemlja se prostire između željezničke stanice Pale i Koran, te od glavne ceste do Željezničke pruge. Ravan položaj i zgodno za gradnju lječilišta. Kupac neka se izvoli javiti pismeno pod šifrom: „ZlokosMv zadnja pošta Pale. 207 Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000.000.— 144 Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje.— Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE Odzeverai urednik: Ibrahin Muhić Centralni Odbor J. M. O Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4bba82a2db7e3b45647b1c29de0fffa8.pdf 5b0965afee4d2c7d641ff421d9aebbd0 PDF Text Text Pojedini broj K 2'— ГЛАСИ ч'5 .ndEHCKE МУСЛИМАНрКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 52 (290) Sarajevo, četvrtak 14. maja 1921. (б. Ramazan 1339.) Potreba jedne organizacije. h —. Ramazan nije samo mjesec posta; u islamskom je svijetu uobiča­ jeno, da se uz ramazan i drugi božiji farzovi vrše zdušnije i s mnogo više taleba pred ramazan raziđe po raz­ nim mjestima, pa da tu — već prema svojoj spremi — kazuje vazu nasihat, uči mukabelu itd., a onda pri koncu volje, nego li u drugim danima go* pokupi u tomu mjestu zećat i time dine. Tako je u nas običaj, da se uz se onda preko školske godine izdrža­ druge ibadete i dobra djela tečajem va u medresLTo je u nas poznato pod mjeseca ramazana podijeli i zećat. imenom džer. Koliko god je to ple* U početku su Islama kupile zećat dr* menita svrha, da se zećat daje talibi zavne vlasti, pa ga onda prema po­ ilmu, ovakav način njegova privode* trebi i prilikama raspoređivale i dije^ nj a svojoj svrsi ne valja ii vodi demo* lile. Uvođenjem državnih poreza s ralusanju. Taleba, koja na ovaj način jedne strane a opadanjem i rasklima^ kupi zećat, nauči se prosjačenju, ko* vanjm državne uprave i organizacije jeg se ne može da odvikne ni poslije s druge strane, prestalo je, da država kada stupi u javni život. Dosta ule, kupi zećat, nego je to prepušte­ me. koja se u talebeluku bavila »dže* no pojedincima, da toj svojoj duž* rom», zadrži pri sebi i dalje taj dženosti udovoljavaju, kako hoće i umi­ rarski sifat i ne može se nikada zado* ju. Dok ovakova jedna ustanova, ko­ volji ti-. I kada dođe i do vrlo visoka joj je po njezinoj naravi potrebna položaja, čini mu se, da je još uvijek organizacija, dođe u taj položaj, da ehl za zećata i ta gramzljivost s viših o njoj prosuđuje svaki pojedinac za položaja često škodi općoj stvari i se i po svojoj volji, razumije se, da može da nanese sramotu čitavoj za­ se onda, ina koliko ta ustanova bila jednici. Ne generališemo, ima i čas­ dobra i plemenita, slabo postizava nih iznimaka, ali su na žalost vrlo svrha, kojoj je namijenjena ta usta* česti ovakovi slučajevi. nova. Kako još nije potpisan mirovni u* Tako se dešava i sa zećetom. Mno* govor između naše kraljevine i Tur* go dobrih ljudi, kojima je Bog dao ske, a i inače je tursko*grčkim opera­ pa su dužni' da dijele zećat, ne ispitu* cijama Mala Azija zatvorena, nema* ju u dosta slučajeva, ko je ehl, gdje mo među ovim »ramazanskim posje­ je mjesto, da se da zećat, nego vide tiocima« onih tuđinskih tipova, ka* fukaru, putnikapsiromaha, smiluju mu kvih smo ovdje viđali prije rata. Ali se i daju. Takav postupak je još od za to ipak imamo svojih domaćih davnina podstrekao razne individue, putujućih prosjaka«, koji se uz r; da to dijelenje zećata zlorabe za se i mazan nadignu, da kupe zećat i tako u svoju korist. Mnogi probisvijet i u onim mjestima, u koja dođu, otki­ vucibatina podigne se pred ramazan daju od zalogaja lokalnoj sirotinji. po svijetu, pa pod krinkom sirom aš* Među tim »putujućim prosjacima« tva i nekakva hodžaluka oprosi čita­ ima svakakvih tipova, »hodža« u ah* ve gradove i sela i otme zalogaj mno* mediji ama bez ihima, »šehova« u goj domaćoj sirotinji. Kakvih je sve hrki bez zikira, ima ih i takovih, da tipova kod nas dolazilo kao »garibi« se mi ne bi ni malo ljutili, kad bi se i »hodže«, koji kupe zećat, sjećaće se malo s njima i policija pozabavala. I mnogi od nas, kad ono pred nekoliko eto taki tipovi dolaze, da otkinu od godina dvojica ovakovih zecatlija zalogaja onoj pravoj istinskoj širo* nočiniše užasno razbojstvo blizu tinji i fukari. Tuzle. Eto zbog svega toga potrebno je, Naravno nijesu sve zli ljudi, koji ; da organzujemo dijelenje zećata, ka* ramazanom putuju, da kupe zećat. ; ko bi došao na svoje pravo mjesto Tu smo u prvom redu imali talebu iz u ruke prave sirotinje. Skoro u sva* medresa. Starinski je običaj, da se kom mjestu u nas imaju ako ne pra* preveli (4) Braća Muftići u Žepču. Tu nađoše zeleno kamenje u obliku devećijih greva čvrsto povezano jedno uz drugo. Onda su Kurejšije skupljali kamenje za gradnju Kjabe; svaka kabila napose — i gradili su do mjesta sve­ toga kamena, a tu nastade svađa, jer je svaka ka­ bila htjela, da ga sama imadne i ubrzo se razidoše, sklopiše saveze i pripravljahu se za boj. BenuAbđedar su donijeli posudu krvi, sklopiše savez sa Benu-Adij, s kojim su prisegli vjernost do smrti, pri čemu su zamakali ruke u posudu s krvlju. Ovo je stanje trajalo 4—5 dana. Onda se skupiše u džamiji, da se posavjetuju. Tad istupi AbuUnajje, koji je bioj najstariji među Kurejšijama, i predloži Kurejšijama, da biraju za suca onoga, ko prvi stupi u džamiju. On privole, a prvi ulaznik bio je Muhamed. Kad ga oni vidješe, rekoše; „То je pravi! On je istiniti* Oni mu prikažu stvar, kad se je približio. On reče, da se donese jedan čaršaf, sam položi na njega kamen i reče, neka po jedan iz svake kabile uhvati Čaršaf, da ga svi zajednički donesu do mjesta gdje se ima metnuti; on ga sam postavi na mjesto i gradnja se nastavi. —- Kurejšije su naime Muhameda prije objavljenja nazivali vjernim (ELEmin). ' I , ; I i j I I i i ; i i i i : (Poganska narodna vjera u Arapa bila je u Muhamedovo vrijeme u potpunome raspadu. Bilo je u zemlji čitavih plemena Židova i kršćana, pa i pojedinaca, koji su, kao Muhamedov amidža ibni Ranfal, usred svojih poganskih suplemenika priznavali jedinoga Boga). O prvim istinitim pejgamberskim pojavama Muhamedovim. i i i ; ■ nešto i na hrpu samo neka se ne daje prosjacima od zanata pa još nepozna* ; tim, koji dođoše iz bijela svijeta. Aj ko u kojem siromašnojm malom mje­ stu bude sirotinje, kojoj je potrebna , pomoć sa strane i tome će opet po­ moći ovakova organizacija. Odbor će dati dotičnom siromahu, koji ide u drugo mjesto, preporuku i onda će ljudi u tom drugom mjestu barem znati, da je dotični pravi siromah i da svoj zećat daje na mjesto. Kada smo mogli stvoriti svoju da­ našnju organizaciju, sigurno će se naći ljudi, koji će lahko organizovati i davanje našega zećeta. MEMORANDUM INDIJSKIH MUSLIMANA ENGLESKOM ML NISTRU PREDSJEDNIKU. (Preveo: Dž. S. iz »Echo de Г Islam«). (Svršetak.) (3) FINANSIJSKE KLAUZULE. ; ma on ni savjetujućeg glasa. Apso> Član 231. postavlja finansijsku ko­ ; lutno je nemoguće odvojiti unutarmisiju, u kojoj Turci nemaju glasa, ■ пја finansijska turska pitanja od a po članu 323 budžet se mora pri* ■ onih pitanja, za koja bi Saveznici premiti i podvrći prethodnom odo­ | mogli tvrditi, da su u njima angažo* brenju međusavezničke finansijske vani njihovi interesi. Nema nikakva komisije, prije nego što se predloži i opravdanja za ustanovu finansijske turskom parlamentu. Promjena bu* I komisije, kojoj ne može faliti ta svoj* džeta. učinjena od strane turskog [ stvo, da bude zapreka u ekonom parlamenta, ne će imati vrijednosti skom razvoju Turske. bez odobrenja komisije. Članovi 233, Jruisdikcija Turske, konfinirana i 235, 239, 249, 247 i 249, klauzule 2, 3 iu. ајелуп .nacijonalnim teritorijima, i 4 drugog dodatka 7, dijelu ugovora kontrola nad njenim finansijama, pa sužavaju tursku vladu u stanje bez ni ona koja je prije bila, niti je po* imalo vlasti. trebna, niti pravedna, a ovi novi Član 240 predviđa oduzimanje do* uvjeti su u najvišoj mjeri neodrživi. bara i vlasništva turskog carstva, ili Proširenje moći parlamenta u fi* civilne liste bez ikakve kompenza- nansijskim pitanjima, kakvo se sada čije. To će sigurno prouzročiti velike predlaže, nije realno. Kao što isto finansijske gubitke turske vlade, tako ni sloboda) turske vlade u podje­ Prema tomu je pravo, da se scvrski ljivanju koncesija nije nego nomi* ugovor u ovome pitanju svede u gra* nalna. DRŽAVNI DUG. niče drugih ugovora. Modifikacije koje Saveznici sada Po članovima 241 do 245 stižu Tur­ predlažu, ne mogu zadovoljiti, jer će sku veliki novčani gubici. Ona je još onaj turski član, što se dodaje finan* od berlinskog ugovora stenjala pod sijskoj komisiji, biti uvijek u manji* teretom onih dijelova državnog du* ni. Šta više u pitanjima, koja se tiču ga, koji su mu se pribrajali sa onih finansijskih interesa Saveznika, ne- teritorija, koji su tim ugovorom otci* Objavljenje (poslanstvo) i prvi vjernici. Kratak životopis Muhamrda Hlsihlssclooio Godina III. Iz islamsliog svijeta. 11. PODLISTAK. po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu । va dobrotvorna društva, a ono svakako naše čitaonice ih slične ustano* ' ve i udruženja. Ta društva, koja su po svomu ustrojstvu za taj poziv naji prikladnija, treba da ovaj posao uz। mu u svoje ruke i da provedu potreb* i nu organizaciju, kako bi se sav zećat ' sakupio na jedno mjesto, a onda po* i vjerio jednom odboru, koji bi ga raz* : dijelio onako, kako će postići onu I svrhu, kojoj ga je Bog namijenio. ; Naravno ne mora svako sav svoj zc* ćat dati na tu jednu hipu. Ima ljudi, koji hoće, da daju zećat siromašnoj rodbini ili komšiji izravno iz svoje ruke. To neka bude, ali će ipak ostati Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119. Ezuhri mi je pripovijedao o Urvi-ibni Zubejru, da je Čuo od Ajiše: Kad je Bog htio Muhameda počastiti, a ljudstvu se smilovati, počne pejgamberluk kod Muhameda s tim, da je u snu imao istinite pojave, jasne kao dan i da je samoću nada sve volio. Kako je kamenje i drvlje Muhameda pozdravljalo. Abdul-Melik ibni Abdulah, koji je čuo od jed­ noga učenjaka, pričao mi je: »Kad je Bog htio Muhameda počastiti i učiniti ga pejgamberom, i on jednoga dana izišao radi nekog posla, izostađe tako dugo, dok se nije svagđe opazilo, da ga nema. On je bio otišao u najdubjje doline Meke, a kad god bi prošao pokraj kakva kamena ili drveta, doviki­ vali su mu: „Slava Tebi, božiji poslaniče!“ Muha­ med bi se okretao na sve strane, a ništa ne bi vidio osim kamenja ili drveća. Tako ostade Muhamed dosta vremena, a vidje i ču mnogo. Onda mu dođe Džebrail i donese mu, Šta mu je bilo u Božijoj milosti određeno, dok je on bio na brdu Hira u mjesecu Ramazanu. Kako je prvi puta Džebrail sišao. Muhamed provede jedan mjesec na brdu Hira, j hraneći sirotinju, koja bi k njemu došla. Kad je mjesec bio pri kraju, obiđe on sedam puta (ili ko­ liko se je Bogi sviđalo) Kjabu, prije nego što je došao svojoj kući. Kad je godina njegovog poslanja ! došla, ode on kao obično sa svojom porodicom na ‘ brdo Hira. U noći, u kojoj ga je Bog iz milosti i naprama svojim slugama sa svojim poslanstvom I počastio, donese mu Džebrail božiju zapovjed. „Ја sam spavao* — tako pripovijeda Muha­ med sam — „kad mi on donese jedno svileno is~ pisano pismo i reče: »Čitaj!« Ja rekoh: »Ja ne umijem čitati«. On me stisne u to platno da sam mislio, umrijeću. Onda me ispusti i opet reče: »Či­ taj 1« Kad ja opet rekoh, da ne znam Čitati, pritisne ■ me on opet platnom, da sam skoro dušu ispustio. Onda me opet pusti i ponovi svoju zapovjed. Ja sad upitah od straha, da opet neće samnoni kao ■ prije postupati, šta ću čitati, onda on reče: »Čitaj i u ime Tvoga Gospodina, koji je čovjeka stvorio iz I jedne grude krvi. Čitaj, Tvoj Gosnodin je najmilostiviji, koji je čovjeka perem učit, što nije znao«. ; Ja sam sad čitao, a Džebrail me opet ostavi. Na I to se probudih, a bilo je kao da ove riječi stajahu : na mom srcu pisane. Ja istupih iz petine i stajah I na sred brijega. Tada začujem jedan glas s neba, j koji mi doviknu: »Muhamede! Ti si božiji poslanik. • a ja sam Džebrail«. Ja stadoh i pogledah, a ne micah se ni nai prijed ni natrag. Onda se okrenem od njega, ali I na koju god bih stranu pogledao, uvijek ga vidjeh i pred sobom. Ja stajah, a da nisam išao ni napri­ jed ni natrag, dok je Hadidža poslala ljude da me ; traže. (Nastaviće se). �Strana 2 Страна_________ _______________________________ „PRAVDA" — „ПРАВДА“ Kpl jeni od Turske. Turska bi morala biti oslobođena od tih dugova, sraz« mjerno onim teritorijalna, koje su joj oduzete ispod njenog suverenitet ta ili jurisdikcije, a to ovim, sevrskim ugovorom nije učinjeno. EKONOMSKE KLAUZULE. Ekonomske kapitulacije treba po­ ništiti. One sadržavaju ingerenciju u turska suverena prava glede fiskalne materije i priječe joj. da regulišc tr? govački, industrija Ini i ekonomski razvoj zemlje. \ desile su priznale pravo ekonomske slobode Srbiji, Bu­ garskoj i Grčkoj, državama, koje su nastale iz starog turskog carstva i one ne mogu sada lišiti I ursku slič? nih prava, koja su hitna za razvoj zemlje, ako ne će da se izvrgnu pri? govoru, kako imaju jednu mjeru za kršćane a drugu za muslimane. Član 294, uzet u savezu sa članom 239, a koji brani turskim društvima da pridrže željezničke koncesije, u protivnosti je sa elementarnim pra­ vima naroda na vlastitu zemlju i mo* гао bi biti brisan. Isto tako bi se mo? rale brisati i sve ostale ekonomske klauzule, koje ograničavaju ekonom­ sku slobodu Turske. JURIDIČKE KLAUZULE. Pošto je uređenje pravosuđa jedan od glavnih atributa suvereniteta i po? što jc Turska u tome bila vezana u prošlosti po nametnutim juridičkim kapitulacijama, to se ove imaju bez­ uvjetno uništiti. Sve što se moglo iznijeti u prošlosti o potrebi konzu? lamih sudova, ne može se više spo? jiti sa uvjetima modernog života. Revandikacije glede A r a b a. Indija revandicira, da se obaveze, koje je uzeo na se engleski premijer u pitanju pučanstva arapskog jezika u turskom carstvu, izvrše bez ika^ kvog prikraćivanja i da ne bude ni- ' kakve, ni direktne ni indirektne, ne? muslimanske kontrole u ovim kraje? vima, u kojima leže sveta mjesta i } svete zemlje islamske. Sinja. Palesti­ na i Mezopotamija, ostajući pod vjerskim suverenitetom Sultana, mo? rale bi se konstituisati kao potpuno nezavisne države. U ovom se pitanju mora primije­ titi, da član 139 praktički razarava Halifat i da se taj elan mora brisati; da je zatim zaključni pargraf člana 94 u direktnoj kontradikciji sa čla? nom 22 pakta L ge Naroda i da član 100 omogućuje nemuslimanima da osvoje sveta mjesta islamska pod vidom trgovačkih transakcija, to su [ stvari, koje muslimani ne bi znali podnositi. Općenitosti. Svi članovi sevrskog ugovora, koji guše suverena prava Turske, na onim teritorij ama, koji su ostavljeni, mo? rali bi se zabaciti. Produljena okupacija Carigrada, sjedišta Kalifata, po savezničkim trupama, prouzrokovala je ogrom? nih patnja i bacila muslimansko pu­ čanstvo u užasno stanje i šta više, ona znači povredu islamskih osjećaja svih muslimana na svijetu. U intere? su humanosti i pravde trebalo bi okončati te patnje evakuacijom svih, stranih sila. S druge strane traži prav? da, da se stavi jedan termin produže­ nom zatvoru turskih državnika na Malti i drugim mjestima. Sevrski ugovor sa svojim osobito nepravednim i drakonskim klauzu? lama, što se tiče Turaka, klauzulama mnogo krućim i nepravednijim od klauzula nametnutih Njemačkoj, ko? ja se međutim smatra za glavnog krivca svjctsskog rata, za taj ugovor treba na koncu primjetiti, da je iza? zvao utisak u cijelom muslimanskom svijetu, da čak u dvadesetom stoljeću kršćanske države imaju specijalne mjere za svoje odnošjae s muslima? nima i da se te nisu mogle osloboditi od zastarjelih predrasuda protiv jed? nog naroda, i to iz prostog razloga, jer je njegova kultura i civilizacija različna od kršćanske. Taj utisak ne može biti nego koban po mir i dobru volju svijeta i radi toga Saveznici ne bi smjeli žaliti vremena, da preduzmu sve priprave, koje će izbrisati ta? kove utiske. Ramazanski razgovori. ___ _ _ _ U memorandumu se tuže, kako su riješenjem agrarnog pitanja ostali sa svojim familijama bez ikakvih sred­ stava za izdržavanje. Oni opisuju svoj dosadašnji rad, pa navode, kako su upravljali posjedničkim imanjima, raspolagali bcglucima, djelomice ih obrađivali ispred sopstvenika, stano? vati po selima u njihovim konacima, gojili inarvu, čuvali hambare, čarda­ ke. šumu itd. Pošto su opširno u memorandumu prikazali, kako se država pobrinula za svakoga, a njih rijesenjem agrara ostavila bez igdje ičega, stavljaju Ustavotvomoj skupštini ove zahtjeve: »I. Da predsjedništvo ustavotvor« nc skupštine ovaj naš memorandum na prvoj sjednici skupštine (po prv? mitku istoga) na pretres iznese. 2. Da se uzme u obzir naše bijedno i siromašno stan je, u kojem se danas nalazimo kod ovakc skupoće, te da nam se u pomoć priteče sa jednom novčanom potporom iz zemaljskih sredstava, da uzmognemo našu fami­ liju zabraniti od gladi. 3. Da nam čim pirje država podjeli prema jakosti naših familija zemlji? ste u srezu Bijeljinskom i to: bez? platno od čega bi mogli našu čeljad zabranjivati. 4. Da nam sc podijeli blago za obrađivanje zemljišta. Skrećemo pažnju našim poslanicima, da se zauzmu za ove siromahe, koji su sticajem prilika ostali bez za? rade. — Najbolje bi bilo da im se da­ de zemlje na obrađivanje, jer ih je malo, koji bi kakav drugi posao znali, da započnu. — Želja je bijeljin? skih subaša, da im sve subaše iz Bos? ne i Hercegovine iskažu svoju soli? darnost. Ko u toj stvari želi informa­ cija, neka sc obrati na adresu: Hafiz Abdulah Hajrić, Bijeljina. Број 290 Broj nu frontu, naime: jednu neprekidnu opcracionu liniju, od Jalove do Aj? dina. Našim četama je uspjelo — na­ stavio jc Bekir beg — da ove odvo­ jene grčke vojske u dva maha potu? ku. Naša jc pobjeda izvojštena na ovaj način: U prvom’ početku voj­ nih operacija manji su odredi turske vojske priječili napredovanje grčke južne vojske, koja je iz Ušaka kreta? ia, dok -se kod Eski Schera groš tur? ske vojske suprotstavio sjevernoj grčkoj koloni, koju jc do nogu potu­ kao. Nakon ovog uspjeha turske su čete u najbržem tempu kohcentrisa? ne protiv grčke južne vojske i poslije odlučnih sukoba prisilile su Grke da napuste Afiun Karahisar. U sadaš­ njem momentu Grci su na čitavoj fronti u povlačenju. Sve zalaznicc neprijateljske konstatno su izvržene napadajima turskih četa a može sc ozbiljno pomišljati — završuje Bekir beg da će im odstupnica biti pre­ kinuta. pa izgleda da to nije više sa? mo poraz nego da nastupa potpuna katastrofa i neminovna kapitulacija grčke vojske. (»O.«.) III. Na sijelu smo i o svačemu se eglcn zaturio. Dođe riječ i o našoj slozi i ljubavi bratskoj. Jedni od nas spo? menuše lijepih primjera ljubavi pre­ ma bližnjemu svome iz života naše? ga naroda, drugi izniješe i crnih primjera, da mi ih se Čisto neugodno i sjećati. Zgodno Arif uporedi nas muslima? ne s nekim drugim našim sugrađani­ ma basu pomaganju bližnjega svoga. Pričaše on: Neke godine bijaše u Ferhadiji ulici neki trgovac jehudija Mordo. U početku je lijepo radio. Imađaše pun dućan inanifakturne ro? be. Puče mu glas na daleko. Pa k’o trgovačka sreća, istom jednog dana rekoše: Mordo bankrot! 1 šta sad mislite?! Roba mu se rasprodala, du­ ćan zatvorio, a on? u lolanjc, birtiju, je li? Jok, džanum! Prije mu bila fir­ ma više vrata dućanskih: I. A. Mor? do, a sad poslije bankrota niže R. A. Iz uredništva. U utorak ne će izaći Mordo. j naš list, jer u ponedjeljak ne radi Ljudi to ovako odgonetnoše. Kad ; štamparija. je Mordu snašla nesreća, čuo za to | jedan vrlo imućan trgovac jehudija Iz službenog lista. Ministarstvo i on otkupi svu robu. Potajno zovpravde opozvalo je premještenje H. nc Mordu, dade mu robu, i svidi je aHfiz Ibrahim ef. R e d ž i ć a, šeriat? na Mordinu ženu i tako se na Morskog sudijc iz Bihaća u Kotor?Varoš dinoj firmi promijeni samo jedno i premjestilo ga u Bos. Krupu. Isto slovo, a ostalo je sve ostalo kao i tako je opozvalo premještenje šeriprije. atskog suca Omer Lutfi cf. S u š c iz Davno se Mordo onome svome Kotor?Varoši u Bos. Krupu i ostavilo dobrotvoru trgovcu odužio т dalje ga po njegovoj želji i dalje u Kotorširio svoju trgovinu. Varoši. Subaša. A sad drugi slučaj: Bilo je to sko? Ministar finansija premjestio jc ro za vrijeme svjetskog rata. U nas privremenog finansijskog konceptu? u Sarajevu petroleuma (gaza) nigdje ainog vježbenika Nczira E z i ć a od ni za lijeka. Neki Dušan Mihić od? finansijske direkcije u Travniku k nekle dovukao kući nekoliko tenećki finansijskoj direkciji u Bihaću. gaza, a za to odmah čula policija. Ministar šuma i rudnika unapre? UNUTRAŠNJI. Došla komisija, odnijela mu gaz i dio je apsolventa bečke visoke ško* Glasanje ustava. Dne 12. o. mj. le za kulturu tla, šumarskog vježbe­ osudila na zatvor sve dotle, dok još uveče iscrpljena jc lista govornika u nika Seida Seferovića šumar? i globu ne plati. Kad je čula jadna Dušanova žena, -generalnoj debati o Ustavu. Posljed­ škim inžinjerskim asistentom u X. šta se zbilo, ne htjedne zdvajati, ne­ nji je govorio predsjednik vlade. U činovni razred i dodijelio ga na služ? go odmah ode komšiji Osmanagi S. govoru još je jedanput izložio sav bovanje šumskoj upravi u Srednjem. i zamoli ga, da joj za čovjeka plati značaj donešenja Ustava istakavši Zemaljska Vlada za Bosnu i Her­ i da ga kurtariše belaja. Osmanaga ga kao najpovoljniju garanciju za cegovinu premjestila je šerijatskog potego pare i spasio Dušana od za? buduću jaku j silnu državu. Govor je sudiju Rcdžepa H a j r o v i ć a od ko? tvora. Ne bilo mu ni to dosta, nego oduševljeno pozdravila cijela Konsti? tarskog suda u Derventi kotarskom mu još uzajmi i novaca, da imadne tuanta osim komunista i separatista. sudu u Gacku. glavnicu s kojom će otpočeti raditi, Poslije govora izvjestioca nastalo je Kupališne karte za banju Ilidžu. jer je Dušan sav svoj novac potro­ glasanje. Za ustav je glasalo 227, a protiv 93, među kojima Trumbić, na? Članovi Sreske bolesničke blagajne šio u gaz. Treći slučaj: Došao prevrat. Sve 1L rodni socijalisti, muslimani iz Južne kao i njihove obitelji, ako su bolesni pa ako im je potrebno liječenje u ba? jepo, sve veselo, a Mehaga nema ku? Srbije i komunsti. njama na Ilidži, dobivaju besplatne da. Dosada živio o onome, šta mu VANJSKI. karte za banje u zajedničkom baze? je sa čifluka dolazilo, a sad pridužGrčko?turski Kad se prošloga nu i u posebnim kadama već prema nioi ne daju ništ^. On počeo hodati mjeseca vraćalarat. iz Londona delega­ nalazu liječnika. Oni članovi kao i po uredima, po advokatima i trošiti cija angorske vlade preko Italije na? njihove obitelji koji se žele kupati, novce, ali sve uzalud. Skoro došao trag u Angoru i kad je iz Brindisia mogu dobiti kupališne karte za za? siromah ko da je posve drugi. Vidi Mehaga da ovako nema više otputovao za Carigrad na talijanskoj jednički bazen i posebne kade uz po­ torpiljarki »Audace« jedan talijan? pust kod Sreske bolesničke blagajne hasne, pa odluči, da ljetos malo otvo? ski žurnalista, koji je pratio delega­ za vrijeme uredovnih sati, i to 12 ba? ri dućančića. ciju. dobio je od šefa delegacija Be? nja u bazenu K 50, 12 banja u poseb? Odmah mu na um padne komšija kir-Samy bega važne podatke o voj? nim kadama K 80. Pozivaju se čla­ Alijaga, inače dobar trgovac i ode njemu, pa ga zamoli, da mu štogod ničkim operacijama u Maloj Aziji, novi1 koji se žele kupati da se kupaju pomogne i da ga nasvjetuje. I, zna? koje su se po Grke naopako okrenu? u manje sezonskim mjesecima t. j. u te li, šta mu je taj srećo rekao? »E, lc. Bckir?Samy beg jc mladenačkim maju, a onda u zadnjem mjesecu se? moj Mehaga, ako nemaš večeras šta žarom opisivao borbenost i odušev­ zone jer će se za vrijeme velike se­ večerati, evo ti; pa štogod kupi, a ja ljenje turske vojske, koja se suprot* zone izdaavti manje banja uz popust stavila napadaču da obrani svoju po zahtjvu Uprave banje. ti ne mogu više ništa pomoći. Grci su odmah u početku Mehaga ko ubijen iz puške ode otadžbinu. pogriješili kazao je Bckir?Samy kući. Poslije za to sve čuo Hadži kad su precjenjivali svoju Mujaga. zovno Mehagu i začas mu beg snagu i valjanost vojnog vodstva. S otvori drugi put i selamet druge strane Grci su upali u još stras­ Neka vazda ljudi. niju pogrijesku, što su u Turcima Učitelj. PUT DO BLAGOSTANJA. vidjeli neorganizovanu gomilu, koja Prenosimo u izvadcima ovaj članak, će na prvi udar njihove vojske biti raspršena. Uz ovakovo mišljenje na? koji jc napisao jedan zadrugar u ravno jc, da sc Grcima vojnička ak? »Seljačkim Novinama«, jer se iz nje? čija u Anatolijt činila jednostavnom ga vidi što se sve može postići putem vojničkom šetnjom. I doista, grčke zadrugarstva, kad zadrugari sami ra­ Bijeljina, krajem aprila. su se operacije razvijale pod dojmom de, a ne očekuju sve samo od drugih. (Organizacija subaša.) U nas su se ovih pretpostavki. Usporedo sa že­ Više se puta pisalo o Danskoj, kao organizovalc subaše, pa su podnijeli ljezničkim prugama Grci su započeli o uzoru seljačke države, u kojoj vla? Ustavotvornoj skupštini memoran? da napreduju u dvije kolone, a da pri da blagostanje. Pisalo se o radu, koji dum, u kojemu iznose svoje nevolje. tome ni jesu organizoval i ni regular? dovodi do takovog blagostanja u dr­ Domaće vijesti. Politički pregled. Gospodarstvo. Naši dopisi. Zahtjeuajte i kupujte; ELIDA-pastu 1111111111111111НШ(11Ш1111Ш11111111111111111111111111111ШШ1111111Ш za zube jer je najbolja i ima sve odlike, koje se traže od dobre paste. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Slbcrt Vita Leti, Sarajevo, Despića ul. I. �žavi, pa se kod toga osobito isticalo, da je blagostanju u toj državi najvb se pridonijelo veoma razvijeno za* drugarstvo. Sto su zadruge, kako su postale ? kakovih sve ima zadruga, li* jepo nam tumači u ovogodišnjem »Seljačkom kalendaru« poznati naš gospodarski stručnjak Vjekoslav Gortan, pa zato nc ću o tom ovdje pisati, već upozorujem sve prijatelje zadrugarstva na taj naš jedini seljač« ki kalendar. Ali da pokažem, da gore nabačena tvrdnjal nije puka tlapnja, da to nije samo jedna obmana, ja ću ovdje na^ vesti i kod nas u Hrvatskoj jedan primjer, kako se osnivanjem zadruge narodu može mnogo pomoći, kako mu se može dati životne snage, ko* jom će se vinuti u kolo naprednih naroda. Nedaleko Karlovca na obalama ri­ jeke Kupe, leži jedno malo seoce od kojih 2500 duša, a zove se Rcčica. Pred kojih deset godina teško se ži* vjelo u tom našem selu. Seljaka su tištili nesnošljivi tereti, jer je bio sav zadužen u rukama domaćih kajišara i različnih štedionica s lijepim hrvat­ skim imenima, koje su upravo onda derale kožu s našega jadnog težaka. U to doba došao je u naše selo mlad čovjek, pun duha i radnosti, koji je bio uvjeren da se na zadruž* nom temelju dade mnogo uraditi za narod. Bio je to dr. Trbuha, koji se odmah mladenačkim žarom dao na posao. Prvo, što je učinio, bilo je to, dji je odmah osnovao Hrvatsku se­ ljačku zadrugu, kojoj je on postao i predsjednikom. Prva zadaća Hrvatske seljačke za* druge bila je ta, da je seljaka oslobo­ dila teške lihvarske more pruživši za* ditžemm seljacima jevtine zajmove, kojima su se onda ovi mogli riješiti kajišarskih pandža. Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče Kad su se seljaci na taj način rije* polovicu, dobijemo još uvijek iznos šili svoga glavnog neprijatelja, poče* od tri milijarde, kojima bi čitava dr­ lc su se u Rečici razvijati pod djelo­ žava mogla podmirivati svoje troš­ vanjem dra Trbuhe različne druge kove. No osim mljekarskih udruga ima* prosvjetno*gospodarske organizacije, koje su pridonijele gospodarskom dc još i drugih stvari, kojima bi se uz razvitku i blagostanju ovoga kraja dobar i uzoran rad moglo mnogo na* vrlo mnogo. rodu pomoći. Ta i mi ovdje u Rečici Napomenutu ovdje samo mljekar­ imademo već svoj zadružni mlin, pi* sku zadrugu, koju smo osnovali od* lanu u gradnji, vršaćc strojeve, indu* mah slijedeće godine t. j. 1911., i ova striju cementne robe, a imademo i zadruga prema tomu postoji punih svoj zadružni dućan, gdje seljaci mo­ gu donekle namirivati svoje potrebe deset godina. Sama zadruga bila je teškim napo* i prodavati svoje proizvode. Ni kod nas nije sve to doduše sa­ rom osnovana, jer se ljudi nijesu spočetka nikako mogli priviknuti, da vršeno, nije još onako, kako bi mo* mlijeko nose u selo na jednu hrpu. glo biti. No mi pored svega toga ide* No mučnim nastojanjem i ustrajnim mo uvijek naprijed pa se nadamo, da radom postiglo se, da jc hrvatski na­ ćemo ustrajnim radom kročiti i dalje rod doživio u ovih deset godina ne* boljim danima i boljoj budućnosti u vieđno, t. j. cijeli ovaj kraj djelova­ susret. njem te naše mljekarske zadruge do* ! Kod nas je većina seljaka uvjere* šao je na takav stupanj blagostanja, na, da do blagostanja zemlje ne vod1 na kakvom sc sada nalaze drugi na£ ni centralizam ni federalizam a ni najveća republika, ako nema ovako* predni seljački narodi, у Ja ću ovaj svoj navod potkrijepiti ga rada i požrtvovnosti. i brojkama, po kojima će sc vidjeti, Na ponos i diku ovdješnjih selja­ kakvu blagodat imade ovaj kraj od ka napisao sam ovo u »Seljačkim Novinama« samo zato, da se već je* te zadruge. U godini 1920. prodano jc iz za* danput uvjere sva braća seljaci di* drude što mlijeka a što mliječnih Ijem naše domovine, da se do blago* proizvoda za 1,153.765 K (jedan mi* stanja ne dolazi pukim vikanjem, lijun sto pedeset i tri tisuće 765), pa već ustrajnim i žilavim radom i ma* prema tomu otpada na svaku dušu u rom. Josip Mravunac, seljak. ovom selu od samoga mlijeka godiš­ nji dohodak od 461 krunu 50 helera. Ja na gornji članak upozorujem Da vidite, što taj broj zapravo našu inteligenciju, svakog svjesnog znači, spomenutu i to, da naša drža* pristašu naše organizacije, pa onda va broji 13 milijuna stanovnika. Ako nek sam prosudi, od kaka će zamauzmemo, da smo mi seljačka država šita interesa biti razvitak zadrugar* i da bismo mogli izvoditi mljekar* stva nc samo za našeg težaka, nego i ske proizvode poprečno u onoj mno* za nas sve druge. Ako je težak zini kao i zadruga u Rečici, to bi zna* svjestan i bogat, onda smo čilo, da bi naša država na samom i m i s v i drugi još bogatiji! mljekrstvu proizvodila godišnje šest svjesniji. I kod nas u našim miljarda devetstotinadvadeset i dva redovima mora biti ljudi kao g. dr. milijuna. Ako smanjimo ovajl broj na Trbuha, i mi moramo preporoditi ZAGREB, kraj paromlina. 86 našeg težaka. Svakog jc dužnost, da na ovom polju djeluje bar pripovije* dajući svojoj težačkoj okolici o ko* risti zadrugarstva po težački svijet i čitajući svojoj neukoj braći težacima vijesti, što u ovoj rubrici izlaze. Ajanović Abas, Središnji savez hrvatskih seljačkih, zadruga, Zagreb, Mihanovićeva ul. 2 Trešeljak. SUMORNE MISLI. Odkako Spaho i Karamehmadorić poatadoie ministrima, ne mili mi se viio ni Beograd. Šerif. Oprosti, dragi Šerife, ito Te napadoh a boеапвкот saboru, dk si aležio pojeftine Pitneru. Kolike sam ja bio Pitnerov prijatelj i pomagač, toliko ei i Ti. Ako mi Ti, dragi zemljaće, ne pomogned »ada, da zajedno оте „Тагке“ istje­ ramo iz vlade, ne znam onda, ko će drugi. Oba amo učili tn rabota kod jednog gospodara, pa smo se i danas našli na istom puto. Dr. Nikola Stojanović. A eta ja Boga skrivih, da pođem sa poli­ ti бк im propalicom, pa da а cvijeta sveje mla­ dosti proigram svoja politička karijera. Dr. Avdo. Glavna je stvar, da šerifori šlepovi pa­ tnja, pa će i nDomovina® izlaziti, a ja dobi­ vati svoj akšamluk. Alija Raljević. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad* bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes# platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Oglašujte u ..Pravdi" pBCDlCDiCDlCDaCDiCDlCDiCDlCD Za cipelare! Ne zaboravite zabilježiti! fotografski atelier Uprav__prispjele sve vrste kože i pribora, — uz snižene cijene. u svim mjerama, kao i staklarski kit, nadalje cilindere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljka itd. Skladište čeških tvornica stakla porculana U/EISS i DRUG, Страна 3 Strana ЛнАвДА11' — „pravda* Број 290 Broj u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) Braća Demir^žić trgovina koža i obućar­ skog pribora, Sarajevo InteruFban telefon 274. Muradif Karahasanović. Veliki Ćurčiluk 1. ■ CD ■ CD ■ CD I CD B CD 8 CD 9 CD ■ CD B CD ■ % $ ISEBURA V ф Ф Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12’—, za štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20’—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 1У—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5'— i 12’—. Prašak proti mrava K 10’— i 20’—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. JUnker, Zagreb br- 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! Pozor! IZ FABRIKE HINKA FRANCKA SINOVI, O ZAGREB O preporučuje se za tursku СГП11 k3VU kao najsavršeniji dodatak i zamjenica zrnate kave. St Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. ® Selamet! Trgovcima! Pozor! Karaboje l-a Pri dolosku u Sarajevo uvjerite se dok zaliha traje. Ko hoće da kupi šamija za ramazan i bajram svih - vrsta, tankih i debelih, Carigradski i Selamički - te raznih klinaca i druge gvožđarske robe dobila je radnja Cijene ispod svake konkurencije! te ostale manufakturne robe kao beza, basme, Sifona zefira, konca, čarapa, hampamuka, safuna mirisavih itd. Za točnost naruđbe jamčim. Nepovoljnu robu primam natrag. - Šaljem pouzećem (doplatno). :: Samo na veliko! A Д <*> Petar Milušić i drug trgovina gvožđarije i boja Sarajevo, Aleksandrova ul. 38. g Salih И. Karić, Sarajevo. Mali Muđellti br. 2. Telefon 859. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — Podružnice u ^os. Brodu i £os. №vom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice I tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Duje sezonske i aprovizacijske kredite. —Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva „HERCEG-BOSNA*. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - tajavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZW �Broj 290 Број „ПРАВДА* — PRAVDA* Strana 4 Страна Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Sarajevo, 22. aprila 1921. POZIV NA SUBSKRIPCIJU DIONICA III. EMISIJE Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu. Prema zaključku sedme redovite glavne skupštine od 16. maja 1920. koji je odobren po Ministarstvu za trgovinu i industriju riješenjem od 12. augusta 1920. bn 1897, imade se provesti povišenje dioničarske glavnice našeg zavoda od K 5,000.000- na K 20,000.000 izdanjem 150.000 komada novih dionica po K 100.— nominalne vrijednosti od kojih ’j3 glasi na ime, a na donosioca. Tih 150.000 komada novih dionica stavlja potpisano ravnateljstvo ovim na javnu subskripciju uz slijedeće uvjete: prvenstva I koliko ove ne bi dostajale, dodijeljivati će se i one, koje glase i na donosioca. 9. Za slučaj, da se kojem potpisatelju novo upisanih dio100.000 komada dionica III. emisije I nica dodijeli manje dionica, nego ih je upisao, povratiti će mu i to tak«, da na svaku staru dionicu I. ili II. emisije upiše se previše plaćeni iznos nakon razdjele u gotovom natrag. po dvije nove dionice uz cijenu od K 125.— po komadu, za­ 10. O uplatama izdavati će upisna mjesta privremeno jedno sa K 5.— za troškove i K 3. za kamate od l.|L 1921. potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz dakle ukupno K 138.— za svaku dionicu od K 100.— nomi­ povrat tih potvrda nove dionice izručiti. nalne vrijednosti. 11. Uspjeh ove dionice zajamčen je po jednom 1. Dosadašnjim (opcije) na dioničarima pripada pravo Pravo opcije imade se izvršiti za vrijeme od 25. aprila do zaključno 31. maja 1921. 2. U svrhu izvršenja prava opcije valja pri upisivanju novih dionica kod dotičnog upisnog mjesta ujedno predočiti stare dionice ili međutimnice, koje će se providiti opaskom „Pravo opcije za Ш. emisiju izvršeno" i povratiti dioničarima zajedno s potvrdom o učinjenoj uplati. — U koliko se ili dionice ili međutimnice nalaze kod nas u Sarajevu, valja ovo na upisnom arku primijetiti, a pravo opcije se svejedno može izršiti. 3. preostalih 5o.ooo komada dionica III. emisije prepuštaju se i nedioničarima uz cijenu od K 150.— po komadu zajedno sa K 5.— za troškove i K 4.— za kamate od l.|I. 1921., dakle ukupno K 159.— za svaku dionicu od K 100.— nominalne vrijednosti. I za ove dionice traje rok upisa od 25. aprila do zaključno 31. maja 1921. 4. Čitava protuvrijednost koli optiranih toli i na novo upisa­ nih dionica imade se odmah pri upisu u gotovom potpuno isplatiti. 5. Svaki dioničar, koji ne izvrši pravodobno svoje pravo opcije na nove dionice, gubi to pravo. 6. Višak, koji će se uplatiti preko nominalne vrijednosti dionica pripasti će po odbitku svih troškova emisije i uplaćenih kamata, redovitoj pričuvnoj zakladi. 7. Nove dionice proviđene su kuponom za godinu 1921., te sudjeluju na dobitku zavoda počam od 1. januara 1921. 8. Ravnateljstvo pridržaje si pravo razdiobe dionica, te će u prvom redu dodijeliti dionice koje glase na ime, a samo u sindikatu. 12. Prijave za izvršenje prava opcije, te upisi za nove dionice i uplate mogu se obaviti osobno ili poštom kod slije­ dećih novčanih zavoda: Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu, te kod njezine podružnice u Tuzli. Prve hrvatske štedionice u Zagrebu, te kod njene podruž­ nice u Beogradu i kod svih ostalih njezinih podružnica. Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bugojnu, Derventi, Mostaru, Bos. Šamcu, Tuzli i Zenici. Muslimanske trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bos. Brodu i Bos. Novom. Gajret Banke d. d. u Sarajevu. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju. Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom. Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bijeljini. Muslimanske banke d. d. u Banja Luci i njezinih podruž­ nica u Prijedoru, Prnjavoru te Sanskom Mostu. Muslimanske privredne Banke d. d. Gračanici. Muslimanske banke d. d. u Stocu. Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. Privredne banke d. d. u Maglaju. Krajiške banke d. d. u Bihaću. Kreditne banke d. d. u Modriču. Trgovačke banke d. d. u Trebinju. Bankovne i komisione radnje M. Mahmutbegović, Bv Šamac. Bankarske radnje Numan Osmanefendić, Žepče. Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banhe za Bnsnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Dankl & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d213a77485e07f7654472f93c83f61d8.pdf 366e7adc8e8a7f5116006ccaac7750a3 PDF Text Text pojedini broj К 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИММ1СКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 5j (291) Čekovni račun post, štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 19. maja 1921. (11. Ramazan 1339.) __________ ------------------- ----------------- ---- Podmladak za šerijatske sudije. i —h— Zaslugom naše organizaci­ i volji potrebama, kad bi se poradilo je ulaze u Ustav naše kraljevine us* na tome, da se broj frekrentanata ј tanove, kojima se garantuje ne sa­ povisi, jer što u današnjim prilika* j mo da nam ostanu' naši šerijatski ma podgaja šerijatska škola, to je I sudovi u Bosni i Hercegovini nego kap vode u more za naše buduće po* I da se osnuju i u ostalim krajevima trebe. Kako se vidi iz izvještaja o 1 kraljevine, gdje ima muslimana i da zaključku školske godine u ovom, za* 1 im se i djelokrug u nekoliko proširi. vodu, što ga donosimo na drugom Čim dođe vrijeme, da se ova, po naš mjestu današnjega broja, svršilo je život, naročito porodični, vrlo važna ove godine nauke u ovom zavodu ustanova počne provoditi, osjetile* samo pet kandidata. Ako uz­ mo veliku oskudicu u kandidatima memo, da će od tih nekoji nasteM za šerijatske sudije: nc toliko u Bo* viti nauke na univerzi, jedva onda sni i Hercegovini, koliko u drugim da ćemo podmiriti i svoje potrebe krajevima naše otadžbine. Nc može u užoj nam domovini, a kamo li još se tvrditi, da nema uleme, ko* da u tomu pravcu pomognemo i na* ,j a bi po svojoj šerijatsko-pravnoj soj braći u drugim krajevima. spremi mogla vršiti kadijsku .službu, Rekosmo, da bi šerijatska sudačka ali za zvanje šerijatskih sudija, kas škola po svojoj organizaciji mogla kve mi imamo u Bosni i Hercego­ zadovoljiti potrebama, ali odmah vini i kakve će biti potrebne u čitaš naglašujemo, da jc to samo za ne* voj kraljevini, treba i druge opće volju, jer nam treba brzo uzgojiti spreme, a onda i jundičke u zapad­ što viši broj kandidata za šerijatske nom smislu. I danas muftije u San* sudije. Mi i dalje za budućnost sto* džaku i Makedoniji vrše jedan dio jimo na stanovištu, da šerijatske su* I poslova, koje će u buduće vršiti dr* dijc moraju imati akademsku nao* žavni šerijatski sudovi, ali su - brazbu. Mi smo odmh iza oslobođe­ bez zamjerke — vrlo rijetki, koji su nja i pošli tim putem, osnovavši po* dorasli svomu pozivu za današnje seban tip gimnazije — serijatsku gi* vrijeme. Mnogo njih, nevjesti kam mnaziju —, koja će davati potpunu celarijskim poslovima u našem sini* srednjoškolsku spremu našim seri* i slu i ne znajući službenog jezika, jatlijama. Kada budemo imali ma* i i .-cnatu rz ove •šerijatske■ kao cnJiabuie, pa se u vrlo važnim onda ćemo pretvoriti našu serijatsku I poslovima moraju osloniti na svoje sudačku нкЦч u šerijatsko*pravni pisare i sekretare, koji su u najviše fakultet ili serijatsku akademiju. slučajeva inovjerci i neupućeni u se* Ne velimo opet ovim kao da še­ rijatsko-pravne poslove, a često ne rijatska sudačka škola ne stoji na znaju ni) našfh porodičnih prilika. svojoj visini i da svojim apsolventi* Tako su danas moguće anomalije, ma ne daje dovoljnu spremu. Ovih da u zvaničnim aktima muftijskih dana smo imali priliku, da s potpu* ureda iz Južne Srbije nabasamo na no mjerodavna mjesta čujemo vrlo muslimanske »krštenice«, i slične do* laskav sud o apsolventima ovog kumente, koje Islam nc poznaje. našeg zavoda. Jedan ponajuvaženiji Eto, to nas sili, da upregnemo sve jurista u nas, koji je član ispitnih sile, kako ćemo što brže i uspješnije povjerenstva za sudije, advokate i obrazovati podmaldak za naše bu­ šerijatske sudije, pripovijeda nam, duće šerijatske sudije. Naša šerijt* kako je na ispitu stavio jedno te is* ska sudačka škola u Sarajevu po svo* to pravno pitanje jednom advokat* joj organizaciji mogla bi, da zado* skom kandidatu i jednomu za seri* PODLISTAK. Hratah životopis Muhameda fllejhissB ania po Muhamed Ibni ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu preveli (5) Braća Muftići u Žepču. Oni su Išli do visine Meke i vratili se opet, a ja ostadoh, dok meleć nije otišao. — Onda se povratih mojoj familiji. Kad sam došao Hadidži, sjednem joj na krilo i »pritisnem se čvrsto uz nju. Ona me upita, gdje sam bio i reče mi, da je poslala ljude da me tra­ že, da su oni išli do visine Meke i natrag se po­ vratili. Kad sam joj pričao, šta sam vidio, reče ona: wVeseli se, moj rođače, i budi hrabar! Onoga । mi, u čijoj je vlasti moja duša, ja se nadam, da ćeš Ti postati pejgamber svoga naroda!" Ona onda ustane, obuče se i ode svom rođa­ ku Varaki ibni Raufalu, koji je bio postao kršća­ nin, znao čitati sveto pismo, a mnoge stvari čuo od Židova i kršćana, ispripovijeda mu, šta sam vi­ dio i Čuo. Tada viknu Varaka: „Svet, Svet! Onoga mi, u čijoj je vlasti Varakina duša, ako mi istinu govoriš, to je njemu došao najveći melać, koji se je također bio pokazao Musau, a on je pejgamber ovoga naroda. Reci mu, neka bude stalan! HadidŽa se na to povrati Muhamedu i kaza mu, šta je Varaka rekao. Kada je prošlo vrijeme pobožnosti i Muhamed se vraćao kući i kao obično najprije obišao hram, sretne ga Varaka i reče: „Pričaj mi, šta si vidio i čuo!“ Kada mu je Muhamed to pričao, reče: „Ono­ ga mi, u čijoj je vlasti moja duša, Ti si pejgamber jatskog sudiju. Odgovor advokat* skog kandidata, koji ima doktorsku diplomu, bio je nedovoljan, dok je kandidat za serijatskog sudiju odgovorio odlično. Ovo je samo jedan mali primjer na kakvoj visini stoji i danas naša šerijatska škola, a da i nc govorimo o velikoj kulturnoj misiji, koju je ovaj zavod u nas do* sada izvršio, a i sada je vrsi. Danas nam je u ovome pravcu pr* va dužnost, da podignemo frekven* čiju u šerijatskoj sudačkoj školi i da među frekventante .pr^učemo što više naše braće po vjeri iz San* džaka i Makedoniju. Ministarstvo vjera je još 1919. godine pokušalo, da to učini, pa se i javilo nekoliko kandidata iz Sandžaka, ali ne mogo* še udovoljiti zahtjevima, koji su na njih stavljeni na prijamnom ispitu. Neki su od njih imali temelja, da na* stave nauke u šerijastkoj školi, ali im je manjkalo spreme iz jezika i matematike. Još tada je potaknuto pitanje, da se za ovakove kandidate osnuje pripravni tečaj, ali je na tomu i ostalo, pa ni dosada nije taj tečaj otvoren. Danas je ovo goruće pitanje i treba poduzeti sve, da se naredne školske godine primi što viši broj novih pitomaca u serijatsku š k o* 1 u, a da se za kandidate koji potpu* no nc zadovolje na prijamnom is* ite, u injaju icmu’ja za studija u ovom zavodu otvori pripravni tečaj. Ovo naročito vrijedi za kandidate iz Sandžaka i 'Makedonije. To bi bila briga musli* manskog odjelenja u -Ministarstvu Vjera, ako ima iko tamo, da mu na srcu leži napredak muslimana u na* soj kraljevini. Ovo prelazno stanje za brže pod* gajanje šerijatsko-sudijskih kandidat ta_ne bi smjelo ni u koliko biti na štetu buduće izobrazbe njihove, ko* ja ima da im da akademsku spremu. Stoga se ne bi smjeh potezati za ovo povećanje frekvencije u šerijat* skoj školi đaci iz šerijatske gimna* ovoga naroda, a najveći je meleć Tebi došao. Nazivaće Te lašcem. prpgoniće Te, protjeravati Te i pobijati. Ako ja taj čas doživim, onda ću ja moliti Boga, neka mi na jedan način pomogne, da mi to bude priznato. On se nagne tada k njemu, poljubi ga u čelo, na što Muhamed ode kući. Početak objave Kurbana. Objava je počela u mjesecu Ramazanu, kao što kaže u Kur’anu: „Mjesec Ramazan u kojem je Kur’an objavljen, kao uputa ljudima i znak uputstva i zakona". Onda je objava upotpunjena, a Muhamed je vjerovao u Boga i primio je zapovje­ đeno bez obzira, da Ii se to ljudima sviđa ili ne. Pejgamberluk nosi sobom muke i terete, koje samo ustrajni i jaki među poslanicima sa božijom pomoći i potporom mogu podnositi, a s njima se svađaju radi onoga, šta su oni u božije ime proglasili. Ali Muhamed je radio po božijoj zapovijedi usprkos svih prigovora i zlostavljanja njegova naroda. Ulaz u Islam HadidŽe kćeri Huvejledove. HadidŽa je vjerovala u Muhameda, držala je objavu za istinitu i podupirala ga u njegovoj na­ mjeri. Ona je bila prva, koja je vjerovala Boga, njegovog poslanika i objavu. S time mu je Bog poslao utjehu, jer kad god je on nešto neugodno Čuo, ili bi mu se što prigovaralo, a on radi toga bio potišten, Bog bi ga utješio njom, kad bi se k njoj vratio. Ona bi ga podigla, olakšala bi mu, uvjeravala ga o svojem vjerovanju, a prikazivala mu klevetanje ljudi neznatnim. Također mi je jedan povjerljiv čovjek pripovi­ jedao, da je Džebrail Muhamedu došao i da mu je rekao: „Pozdravi Hadidžu od njezinoga Gospodara!" Kada joj je Muhamed ovaj pozdrav donio, reče ona: „Bog je spas, od njega dolazi spas i spas Džebrailul" Godina 111. -. ' ■ ■ N. — zije. Njih treba pustiti, da tamo maturiraju, kako ćemo što prije doći do šerijatsko*pravnog fakulteta, od* nosno šerijatske akademije. : j I I ; I | | i ! I ’ । I i . ј ј 1 Sarajevo, 18. maja. Prije tri dana dogodio se u sara­ jevskoj čaršiji jedan malen događaj, malen, ali simptomatičan i možda od većeg zamašaja. Jedan Jevrej trgovac i jedan Musliman također trgovac po­ tukli se usred čaršije, a okolica nji­ hova, sve sami Jevreji mjesto da ih razvade i umire, oni svi u pomoć bratu svom i svi složno na jednog Musli­ mana. Policija je učinila kraj gunguli, Evo u čemu je stvar: Alija Arnauiović nemajući dućana, uzeo je od vakufske uprave bezistanska vrata, pošto se taj dio bezistana ne upotrebljuje, pa su vrata postala nepotrebna. Od tih je vrata i basamaka, kojim se silazilo u bezistan, Arnautović napravio lijep dućan, po­ trošivši u adaptaciju dosta golemu svotu novaca. Već prilikom uređivanja tog dućana nalije tali su pojedini Jevreji i nagovarali Arnautovića, da se okani toga, da njima pripusti taj dućan. A kad je dućan bio potpuno gotov, onda su mu čak plaćali puno više, nego je on potrošio za adaptaciju, nudili su 50 do 60 hiljada kruna za taj tako priređen dućan, ali naravno u tom nijesd uspjeli. Arnahtdvfć se uselio a dućan i radi već par mjeseci. Prije par dana uređivao je u dućanu Arnautovića izlog poznati ovdje majstor u tom poslu neki Gltlck, a kad je to vidio trgovac Danon iz bezistana, napao je drugi dan Gliicka, zašto se on dao u taj posao jednom baliji, jer da Arnautović nije nikakav trgovac. To je GlUck kazao Arnautoviću, a Arnautović na to zastavi u nedelju Danona, kad mu je prolazio ispred du­ ćana, rekavši mu: da mu se lijepo zahvaljuje za one riječi, što je govorio Gliicku o njemu. Danon na to plane i kaže, da mu to i sad kaže, da je balija, da nije nikakav trgovac, a Arnautović odvrati na to Danonu, da ga 0 izostajanju objavljivanja i silaženju sureta — Ed-duha. Onda izostane objavljivanje neko vrijeme, tako da je Muhamed radi toga bio vrlo ožalošćen. Tada mu donese Džebrail sure Ed-duha, u kojem se Bog, koji mu je toliko milosti pokazao, kune, da mu nije neprijazan i da ga nije — otpustio. Tu se kaže: „Tako mi bistroga dana i što iza njega pada, noći. Tvoj Gospodar nije Te otpustio i nije Ti neprija­ zan, a sigurno budući život Ti je bolji nego prija­ šnji. Zaista Tvoj će Gospodar Tebe obdariti, pa ćeš biti zadovoljan. Nije И Te našao kao sirotu, a pribavio Ti prijem; nijesi li bio na stranputici, a on Te je izveo? Nijesi li bio siromašan, a on Te je učinio bogatim". On ga ovim podsjeća, kako je započeo da mu pokazuje svoju milost u stvarima Ovoga svijeta i kako ga je svojom milošću iz siro­ tinje, stranputice i siromaštva izbavio. Početak obveze na molitvu. Onda mu bi propisana molitva, i on se je mo­ lio. Kada je Muhamedu bila propisana molitva, dođe mu Džebrail, koji je sa njim molio podnevnu molitvu, kad je sunce počelo da se obraća zapadu; onda popodnevnu molitvu, kad je sjena bila njemu jednaka; onda večernju molitvu, kada je sunce za­ šlo, a onda pošljednju noćnu molitvu, kada je ve­ černje rumenilo iščezlo, a onda jutarnju molitvu, kad se je jutarnje rumenilo pokazalo, onda po­ dnevnu molitvu, kada je sjena bila dva put velika kao on, onda večernju molitvu, kao prijašnji dan, kad je sunce bilo zašlo, onda noćnu molitvu, kad je prošla trećina noći, onda opet jutarnju molitvu, kad je jutro bilo svijetlo, ali još suncem neobasjano. Onda on reče Muhamedu: „Vrijeme molitve leži između onoga, u koje si jučer i danas molio". (Nastaviće se). �Strana 2 Страна ne vrijeđa, da ga ne izaziva, ali Danon još žešće udari na Arnautovića i još mu opsuje mater. Arnautović je na to pograbio za jednu ambrelu iz du­ ćana i njom udario Danona a na to se u jednom času strkao cio jevrejski Kujundžiluk i sve udarilo na Arnau­ tovića, izvukli ga iz dućana i na mr­ tvo ime isprebijali šakama, bokserima psujući tursku majku i vičući: u Aziju Turci. Policist, koga su Jevreji doveli i sugerirali mu, da ih je napao Arnau­ tović, koji je tobože po njihovom mi­ šljenju rod sa Šerifom Arnautovićem, vlasnikom „Domovine", odveo je i Arnautovića i Danona na policiju, gdje su preslušani, liječnik je međutim kon­ statirao ozljede na Arnautoviću i re­ zultat svega: pušteni su kući, a da će kasnije dobiti pozivnice. Nama je drago, što se na ovaj do­ gađaj nijesu uzrujale i šire mase naše čaršije, kao što se je — kako se vidi — pokrenula sva jevrejska čaršija, a da su naše mase za to imale više razloga, to je posve jasno, jer se otvo­ reno vidi da njima smeta i da ne mogu da gledaju ako se jedan musliman odluči da se trgovinom bavi. Tolikoj tjesnogrudnosti i tolikoj nesnošljivosti prama jednom muslimanu jednom tr­ govcu, koji se istom zatrgovčio, nebi se smjelo davati maha, jer je to u najmanju ruku nezahvalnost prama nama, s kojim su se oni upravo po­ digli. da i ne govorimo da je to ne­ dostojno jednog trgovca a još više od jedne skupine, koju smo mi ne samo tolerilari, već i podigli. Mi se nijesmo nadali od naše jevrejske čaršije, da će ona onoliko nasrnuti na nas onako prostački i izazovno psovkom i vikom: u Aziju. Mi ovaj događaj za sad samo konstatujemo a mislimo, da se je vrući temperamenat nepotrebno uzrujanih Jevreja već brzo ohladio i uvidio svoju pogrešku, pa da će je i brzo popra­ viti. No hoće li Jevreji ovim da se igraju bacanja rukavice, to je njihova stvar i mi ćemo ih onako uzimati, ka­ ko se oni budu vladali. Dodajemo da je sjutri dan iza do­ gađaja posve nepotrebna bila ortolika šetnja detektiva Kujundžilukom ulicom, jer je tobože prijetila opasnost od mu­ slimanske čaršije jednog revanša. Da, posve je nepotreban bio taj alarm de­ tektiva, jer se muslimani nijesu nikad davali ovakom ispadu, osim ako su bili izazvani i imali pred sobom oz­ biljna protivnika sa dostojnim oružjem u ruci. Za sad ovoliko. ( ona, pa okrenula nekoj prijateljici u Karanfil-mahalu. A njihov najveći imetak, najljepši i najskuplji nakit mali Meho i Asim, i ostadoše na sokaku, da se prljaju, ' miješaju sa zlim drugovima, da uče I pusiti, psovati, lagati i t. d. A šta je bilo sa njihovim najvećim ' ponosom, najosjetljivijim roditeljskim I dževahirom, — lijepom Esmom?! Nju je majka nagizdala, uperila, pa je puI stila, da malo s ostalim drugaricama • odu u mahalu, u Medreseta, na Zma' jevac, kao hajvan na pazar, samo bez ' sahibije. I šta je sad naučila Esma ; u mahali? Šuti. Bolje, da o tome ne I govorimo!... I poslije kad takvi ne­ marni roditelji dožive kakvu neugod­ nost od svoje djece, onda u svojoj muci glupo govore: »Nesretno se ro­ dilo!..« »Tako je Salihaga!« rekosmo svi. »Jest, brate, krivi su najviše ro; ditelji djece«. — poče Junuzaga. »E; no, ja nešto ljetos gledam naš seos­ ki svijet. Njihova mladež muška i ženska imaju svoj vlastiti dnevni posao. Po vas dan sa roditeljima rade, a kad dođe petak na jednom sc kraju odmaraju o(čevK na drugom majke. U kraju se negdje zbila i mladež, pa k’o mladost — po ma; Io i proašikuju. a nemaju nikad zlih običaja. A naša je, osobito ženska mladež, dosta nezaposlena. Tc ono malo kućnog posla, a i taj im je po; sao većinom na vrat na nos, istom I da sc nešto vidi u kući« ... »A nema više u nas stanova, če? krka, vitlo va. pa i džerdžefi se i ma; šine rijetko čuju«, poče opet Vejsil ef.. — nego se sve sada oslanja na dućansku robu, na fabriku«. Jest, ama odakle novac za svašto? Valja zaraditi, pa platni. I to sve puca jadnom ocu o glavni«, dobaci jedan. »I pravo nam je«, — dodadc drugi. »Malo se ko brine kako bi trebalo raditi, da se i našoj mladeži, muškoj i ženskoj otvori način rada, koriš; nog, produktivnog rada, da se uči zarađivati sebi idaru na pošten na; čin, a ujedno da se pametno zapo­ sli. i da udovolji želji kućnog od* goja«. I tako dođosmo u razgovoru na današnje neke krasne primjere, gdje je lijepo zaposlena naša ženska mla; dež, a to su »O s v i t a n j e«, dru; štvo za prosvjećivanje muslimanki, »A k c i j a ni o r a 1 a« za zaposlenost siromašnih muslimanki. Islamska štamparija sa svojom tvor; n ic o m papirnih kcsica i vrijedna Braća Zlatar, kod koje je tako; đer zaposleno naše ženskinje. Sve su ove akcije vrlo krasne i pleme­ nite i samo o dobru rade, pa nam IV. je dužnost ove plemenite akcije po; Ubaci Omeraga među nas riječ i o magati moralno i materijalno. Duž; našoj muškoj i ženskoj mladeži. Utvr­ nostnam iedaseovakeple; dismo, da je naša mladež slaba vla­ menitc akcije umnože, da danja. Jedni rekoše, krivo je vrijeme, se na veliko jednom pođe, a drugi optužiče današnju civilizaciju, onda će biti korisno zaposlena sva treći čak da se „u nesretnu vremenu naša siromašna ženska omladina. I rodila* i t. d. Jedva Salihaga nađe to će onda biti naša velika sreća. pravog krivca. „Slabom vladanju naše : Učitelj. mladeži", — nastavi on — kriv je u ; Ramazanski razgovori. prvom redu naš nemarni odgoj. Mi se za sve više brinemo, nego za našu djecu. Nabrajaćete vi cijelu noć pogreške naše omladine muške i ženske, ali je sve zaludu, kad ne pogodimo šta je tomu krivo i kako bi trebalo popravljati. Evo da ja navedem samo jedan pri­ mjer, koji se u nas baš ovdje u Sa­ rajevu, a iza niega na žalost i u dru­ gim našim većim gradovima često i redovito zbiva. Osvanuo na pr. dan petak. Zatvorena čaršija- Mujaga ju­ tros rano otišo negdje nekakvom ahbabu, da malo oteferiči. Njegova do­ maćica znade, da će joj čo’jek ostati tamo i na ručku, pa se i ona spre­ mila. Mujaga je tvrdo i važno osta­ vio na mjestu ključ od svog dućana, da ga niko ne dira. Njegova je doma­ ćica opet povadila polagano iz »sehare« svoj nakit, pa ga važno i opre­ zno metnula na vrat. Nagizdala se i Број 291 Broj „PRAVDA" — „ПРЛВДА" ; : ! < ' I Vlasenica, 15. maja. Na 14. оу. I mj. obđržata je redovita godišnja skupština .1. M. ()., kojoj je prisu; stvovalo oko 400 članova. Pred­ sjednik Ragib Kadić otvorio je skup? stinu i u kratko prikazao je današnje političko stanje i držanje našega po; slaničkoga kluba. Prisutni članovi jednoglasno odobrišc dosadanji rad našega poslaničkoga kluba a naro» čito sporazum s vladom gospodina Pašića. Ujedno izabraše novi odbor, koji sc ovako konstituisao: Predsjed; nik Ragib Kadić, potpredsjednik i Rasim Begović, tajnik Fchim llasan; I begović, blagajnik Esad Kurtagić, odbornici Mehaga Topčić, Šemsibeg i Tihić, Osman Klempić i Salko Dulić • Kurtagić. . ....... .........— 1 ‘ Pitanje na gospodina mitetra za agrarnu reformu. Težaci sela Ban dola općine Bijela ! kotara Travnika od pamtivijeka slu; že se ispašom »Pakovca«, koja leži odmah uz njihovo selo i usjeve a ko; ja pripada općini Putićevo. Geome­ tar kod kotarskog ureda u Travniku g. Sijelski ovu ispašu kao i ispaše sela Strana i Sljemena dijeli težaci; ma. koji imaju dovoljno zemlje (slu­ čaj Stipo i Marijan Zlojo), a često puta i licima koja imaju svoje posve drugo zanimanje, željezničkim na; mještenicima sa stanice Busovača). I Molbe i proteste Muslimana težaka odbija g. Sijelski na taj način, da ih šalje u Aziju, da traže sebi ispaše i izgleda, da taj gospodin želi onemo; gućiti držanje hajvana muslimani; ma težacima iz spomenutih sela, jer im jc ta ispaša potrebna kao kora kruha. Prijeti opasnost krvavog su­ koba naročito radi ispaše »Pakovac«, koja susjednoj općini Putičevo nije nužna, jer imaju ispašu Strane i Vu; čijak, dok je težacima Bandola tim vezan gospodarski opstanak. Stoga upućujem Gospodinu Ministru ovo pitanje: 1. Je li mu poznato, da gospodin Sijelski na svoj način i protiv volje velike većine težaka dijeli potrebne im ispaše? 2. .) Ii Gospodin Ministar voljan odrediti, da se daljnje dijeljenje spomnutih ispaša obustavi, a do sada iz; dani kompleksi oduzmu? 3. Je li Gospodin Ministar voljan kazniti spomenutog organa koliko radi samog dijeljenja toliko radi ne; doličnog i izazovnog njegova drža; nja prema muslimanima težacima? Molim pismeni odgovor. Primite, Gospodine Ministre, iz; I raz moga osobitog poštovanja. Beograd, 11. svibnja 1921. godine. Hamid Kurbegović, narodni poslanik. • . Još moram svratiti pažnju gospoi dina Sijana na gospodina Sijelskog i i njegovo djelovanje u Travniku. Slučaj vrijeđanja težaka muslimana, koja u pitanju spominjem, posvje* dočit će težak Dulbabić iz Mosara i držim, da će gosp. Šijan učiniti svoje, da pouči gospodina Sijelskog, • kakovo treba da bude njegovo ponaKladanj, 6. maja 1921. I sanje kao drž. činovnika. Uz ostalu braću u Bonsi i Herce; Hamid Kurbegović. govini i mi se pridružujemo i daje­ . ----------------------------------------------------mo potpuno povjerenje našem vod; stvu. Mi nemamo sumnje u ljude koje izabrasmo i poslasmo kao svoje pred; Zaključni ispiti na Šeriatskoj su­ stavnike, da nas zastupaju i rade dačkoj školi obdržani su dne 7. o- mj. prama svom najboljem uvjerenju. Ispitu je predsjedao u otsutnosti reisMi smo uz njih te je po tome is; ul-uleme njegov zamjenik Hafiz Mehključcno svako poremećenje sloge u med ef. Gki ć, a kao vladin povjerenik našim čvrstim redovima u našoj ve? fundirao je vladin savjetnik Fehim ef. likoj Jugoslavenskoj Muslimanskoj Spaho. organizaciji. Ispitu se podvrglo svih pet svršeniPotpuno odobravamo korak vod; ka V. godišta tog zavoda, i to: Baj r ak­ stva naše organizacije, što su naši ta r e v i ć Sejid Alija iz Građačca, H a d ž izastupnici stupili u vladu g. N. Pa; begić Hamid iz Sarajeva, Hajrović šića. Mjesni odbor. Hafiz Mehmed iz Nevesinja, Fazlagić Iz naše organizacije. Škola i prosvjeta. i Nedžib iz Čajnića i Teskeredžić i Našid iz Travnika, te su svi sa uspjeI hom, položili ispit, prva trojica s odli­ kom. Seriatsku sudačku Školu, koja je otvorena u decembru 1887. svršilo je i prvo kolo absolvenata 1892., a ovo je I 29 kolo. Do sada je svršilo taj naš j islamski zavod 242 apsolventa, koji danas zauzimlju gotovo sve istaknutije položaje u našoj vjersko-prosvjetnoj i Šerijatsko-sudačkoj struci. Osim Šerijatskih sadaca imamo među apsolventima šerijatske škole muftije, članova uleme medžlisa, profesora i muderiza, za tim vladinih savjetnika, tajnika i perovođa a od onih, koji svršiše šeriatsku školu nastaviše svoje nauke na sveučilištu, a takih je lijep broj, imamo danas načelnika u pojedinim ministarstvima i pokrajinskoj vladi,vladinih i sudskih savjetnika, kot. predstojnika i t. d. u raznim granama uprave. Jednom riječi zauzimaju naše svršene šeriatiije vidna mjesta u našem javnom životu i svo­ jim radom u narodu dosta doprinose podizanju zaostalog islamskog dijela našeg naroda u svakom, a naročito u prosvjetnom pogledu,shvaćajući isprav­ ne potrebe i prilike vremena i prirod­ ni put evolucije i osvješćivanju svog naroda. Kamo sreće da danas imamo trostruki i viši broj šeriatlija u našem javnom žiivotu. Mladim apsolventima želimo svaku sreću i napredak u radu na dobro svog naroda i njegovu mla! du državu. Na predlog predsjednika senata vrhovnog suda g. Dr. Zobkova, iz­ vanrednog nastavnika za evropsku ju­ riš prudenciju, sakupili su članovi ispitnog povjerenstva nekoliko stotina kruna za »Gajret«, što je preko direkcije zavoda uručeno gl. odboru. Domaće vijesti. Novi načelnik za poljoprivredu. Ukaz o postavljenju g. Muhamedbe; ga K u 1 i n o v i ć a za načelnika po­ ljoprivrednog odjelenja već je sti; gao ’žeTtialjskoj ‘vladi. Dekret će mu biti odmah poslan te će ovih dana, g. Kulinović preuzeti dužnost. Vije; sti nekojih listova, kao da je g. Ku; ilinović otklonio da primi ovo zva; nje nijesu tačne. „Merhamet* Pošto su nastali dani uzvišenog Ramazani šerifa, dani, kada na srcu svakog Muslimana leži merhamet (milosrđe), te hoćemo da skre­ nemo pažnju svakoga Muslimana na naše društvo. ,,Merhamet“ je osnovan, da suzbija prosjačenje među Musi, sirotinjom, da potpomaže sirotinju i po vremenu da osnuje Sirotinski dom — Možemo reći, da je u pogledu suz­ bijanja prosjačenja u glavnom uspio. Ono što se još viđa po ulici, to je ili nepotrebno potpori a prosi od navike ili je sposobno za rad, pa im „Мегhamet" ne može dati potpore. „Merhamet" izdržaje preko 250 fa­ milija dajući najnužniju opskrbu pa izdaje mjesečno oko 30.000 Kr. Tome dolaze potpore u naravi hrana, odijela, obuća. Pri dijelenju potpora odbor posvećuje najveću pažnju djeci, kako muškoj tako i ženskoj, jer je glavno njih na selamet izvesti, da nam od njih koristi bude. Mušku djecu nam­ ješta u mek tebe, škole i u sporazumu sa „HURUETOM", na razne zanate, a žensku još i u razne poslove. I ako je novi odbor povisio redovite potpore za dvostruko od prijeSnih, ipak te potpore ne dosižu niti samo za prehranu. O osnutku „Sirotinskog Doma“ ne može zavod biti ni govora, dok su sredstva društva ovako ograničena. Da bi društvo moglo udovoljiti gore istaknutoj svrsi t. j. da što izdašnije potpomogne našu sirotinju i da bi što prije moglo pristupiti osnutku siro­ tinskog doma, to se odbor obraća ovim na svu braću Muslimane i sestre Muslimanske grada Sarajeva, da sad �Број 291 Broj Страна 3 Strana „ПРАВДА“ — „PRAVDA* prigodom dijelenja zekjata u prvom redu imaju na umu naš Merhamet, da sav zekjat dadnu Merhametu, koji će ga pravo i jednako podijeliti, a da ga ne daju osobama, koje im na dućan ili kući dođu, jer će tako dati osobi, koja može biti nije ni potrebna ili za koju svako zna, dok će Merhamet dati i onoj, za koju niko nezna, jer leži kod kuće, đaturum, na samoći, nikoga nema, da mu vrata otvori, a kamoli ko će mu zaraditi i donijeti. Napominjemo ujedno, da odbor prima zekjat (kako u gotovu tako i u naravi) pod uvjetom, da ga podijeli i osobama, koje darovalac naznači. Stoga pomozite i požurite I Sarajevo početkom Ramazana 1339. Za odbor društva: Predsjednik Džemaluddin v. r. Zlo se popravlja. Kao rezultat energičnih mjera, koje je vlada po* đuzela, smaknuta su dva najveća zlikovca, koji su kao kuga harali u Hercegovini a to je Aleksić i — ka* ko smo već javili — Biberdžić. Ta dva razbojnika natjerani od žandar* merije, zapali su u jedno selo kod Bile će i tu su izgubili glavu. Čitava o na okolica, koju su ti zlikovci kroz 2 i po godine terorizirali, sad će dahnuti dušom i osjetiti da se vraća autoritet vlasti. Kad dobijemo pota* nje podatke opširnije ćemo se osvr­ nuti na događaj. Na adresu naših vojnih vlasti. Pojedine vojne komande još uvjek .slabo ili nikako ne uzimaju obzir na postojeće propise koji vrijede za mu* slimane u našoj vojsci. Naročito je to slučaj u Osijeku, a osobito u os­ ječkoj vojnoj bolnici. Ima slučaje* va, gdje se pojedine željo i na zakonu osnovani zahtjevi muslimana vojnika jednostavno ismijavaju, dok su u mnogim jedinicama i muslimani mo? rali postiti sa pravoslavnim veliki petak. Molimo stoga pozvane, da sva* je potčinjene poduče, da se vrši za* kon i poštuju i naši vjerski propisi i običaji kao i ostalih priznatih vje* roispovjesti. Povlačenje poslednjih kruna. — Ministar finansija donio je odluku: i) •da povlačenje iz opticaja i zamjena is­ pravno Žigosanih odnosno markiranih novčanica bivše Austro-Ugarske Banke od 10, 2 i 1 krune počne 16. maja i da traje zaključno do 4. juna ove godine, posle kog roka nikome i ni u kakvom slučaju neće se vršiti zamjena; 2) da kao zakonsko sredstvo plaćanja ispravno markirane krunske novča­ nice od 10 kruna i ispravno žigosane krunske novčanice od 1 i 2 K važe zaključno do 31. maja 1921. godine, do kojeg će ih dana država na svojim kasama primati u svim mjestima gdje su po ranijim rešenjima važile kao zakonsko sredstvo plaćanja. Apel na učitelje B. i H. Zemalj* ska vlada za B. i H. riješila je pod br. 54.465 IV.—1. da se ustupi preko ferija Ferijalnom §avezu u svim gra­ dovima, gdje postoje državne sred* nje ili osnovne škole po jedna soba. Budući, da Ferijalni Savez nema .svojih podružnica po manjim mjesti* , i I 1 ma i selima, koje bi preuzele dodje* Ij-ene prostorije, apelujemo na svo učiteljsko B. i H. na naše buduće članove, da u rečenim prostorijama urede prenoćište na slami za putnike Ferijalnog Saveza, te da im omogu* ći putovanje po manjim varošima i selima naše pokrajine. Umoljava* mo učiteljstvo, da se našem pozivu odazove, to da za vrijeme ferija pazi na ponašanje naših putnika. Svaki nedostojni akt istih neka prija* ve društvenim organima uz oznaku imena i broja podružnice. Sve cvcntualne troškove oko nabave slame i naknade štete snosi će Ferijalni Sa* vez. Povjereništvo Fer. Saveza, Sarajevo. Ispiti u velikoj gimnaziji. Predis* piti za maturu biće 3. juna. Ispiti pri* vatista, naknadni i vanredni ispiti počinju 16. juna i traju do 18. juna. Kandidati treba da sc prijave direk* čiji barem dan ranije. 6. juna počinje pismeni ispit zrelosti. 25. ju? na počinje usmena matura. Javna zahvala. Prilikom ramazan* ske molitve na 8. maja o. g. u 9 sati u veče, te nakjon podpunog dovr* Senja iste zadesila je slabost našega imama H. Šaćir ef. Mahmudčchajića umir. šer. suca u Mostaru, koji je u društvu svojih prijatelja |do praćen kući svojoj, te je u 10 i po sati svoju pravednu dušu ispustio. $ ŠŠ Isti jeproživio 78 godina kao ob* ljubljeni i pošteni građanin. Prilikom dženaze i odpraćenja na groblje javna zahvala svim prijate* ljima. Ožalošćeni sin Rifat i ostali 1 | i i j I j i ■ ■ ! i | ■ | • ' ' I prijatelji. Primarijus Dr. Lj. Bilić ordinira za unutrašnja bolesti od 2—3 u Zrinj* skoga ulici 6, prizemno. Gospodarstvo. maže. Ovakovi su odgovori mjero­ davnih krugova, a to znači, domaće ne treba pomagati. Šta više tim domaćim poručuje se sa mjerodavnih mjesta, da je njihov rad na štetu zemlje. Valjda iz razloga što pripadaju do­ maćim sinovima i što nemaju jaka zalegja stranih zapitala i protekcije na visokim mjestima. Naši mali industrijalci videći se na muci, pošto im niko ne da pomoći, sakupiše se jednog dana i stvoriše Udruženje posjednika malih domaćih pilana. Ovo udruženje je imalo za cilj, da sve udruži pa da se zajednički i uzajamno bore za svoj opstanak, kao i da otmu naše šume iz ruku stranaca, koje treba da pregju u domaće ruke. Kao baza za ostvarenje toga cilja is­ kazala se potreba da se osmije jedna nova Banka koja će se zvati Banka za šumsku industriju. Suvišno je govoriti o ovoj banci od kakve je koristi i koliko je od važ­ nosti nego ćemo samo reći ovo : Ovu novu banku osnivaju naši do­ maći ljudi, za njihovim legjima nema stranih ljudi ni stranih kapitala, zato je kao našu domaću preporučujemo i apelujemo na naše muslimane u čijim se rukama nalazi većina malih pilana, da upišu što veći broj akcija ove Banke. Dužnost je svih nas, da svim silama poradimo na tome, da naše prirodno bogatstvo — naše šume — budu u istinu naše vlasništvo, a ne da po njma stranci gospodare. Pokažimo da smo svjesni ove naše dužnosti, poka­ žimo da imamo toliko snage, da se možemo uhvatiti u koštac sa tim strancima i pobijediti ih. To je dužnost svih nas, zato pohitajmo sa upisom akcija Banke za šumsku industriju, Čiji prospekt donosimo danas na zad­ njoj strani našega lista. Banka za šumsku industriju. Po­ znato nam je dobro svima da najveće bogatstvo naše Bosne ponosne, naše šume i naša šumska industrija, nalazi se u rukama stranaca izuzev naše male domaće vodene pilane. Ti stranci iskorišćavaju i odnose to naše pri­ rodno bogatstvo a domaći se moraju zadovoljiti sa mrvicama, koje padaju sa njihovog bogatog stola- I prije rata i za vrijeme rata ti su stranci nes­ metano radili i zgrtali milijone, dok su naši sinovi po bojnim poljima krvarili. Držali smo kao manje više sigurno, da će ova strana poduzeća nakom našeg oslobođenja preći u naše domaće ruke, kao Što je i trebalo da bude i da će strane firme otići onamo, od kuda su i došle. No na žalost sve to nije bilo nego se desilo sasvim obratno- One su sve ostale u zemlji, neke su promijenile ime na sramotu naših ljudi, koji su im to primogli, a neki obnovili ugovore i ostalo sve po starom. A šta je bilo sa našom malom domaćom industrijom, sa malim pila­ nama? Pa i one su ostale po starom, jer kad im se Austrijske vlasti nijesu dale razvijati, zašto da im se sad po­ .. -............Podružnica: Brčko PREUZIMA OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih bur­ zovnih transakcija. 99 □ □ □ O □ □ □ O □ OPRAŠIVANJE u novinama obavlja po- g uzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul. 31. :: Telefon 21—65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko 40 tu- i inozemnih listova Ne zaboravite zabilježiti! fotografski atelier u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) Muradif Karahasanović. Karaboje l-a te raznih klinaca i druge gyožđarske robe dobila je radnja trgovina gvožđarije i boja ZEMALJSKA BANKA ZA B.iH. Centrala U Sarajeiu. Filijale: Banjaluka, Bjelina, Brčko, Mostar i Tuzla. Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, B. Gradiška, Livno, B. Novi, B. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac, Visoko. Uplaćeni dionički Kapital ZO milijuna kruna. — Redovita rezerva i fond za sigurnost ---------------------------- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - založnica B milijuna kruna. Bavi sa svim bankovnim poslovima, vrši uplate I naplate u kraljevstvu SHS i inozemstvu. Prima kao glavno zaetnpetvo za Bosnu i Hercegovinu Assicurazioni generali i Prvog sveopćeg društva za osiguranje protiv nesgoda i šteta, sve vrsti osiguranja. Za cipelare! Uprav prispjele sve vrste kože i pribora, — uz snižene cijene. Braća Demirdžić trgovina koža I obućar­ skog pribora, Sarajevo Veliki Ćurčiluk 1. Interurban telefon 274. i Hercegovinu. Sarajevo —............................. Dionička glavnica K 20,000.000.— uloge na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. Sjetite se w$$$*$**$$**$ Petar Milušić i drug Oglašujte u „Pravdi" ! Sarajevo, Aleksandrova ul. 38. g Agrarna i Komercialna Banka za . □ □ □ 1 ■ 1 Pričuve K 8,000.000.— FINANCIRA trgovačka i industrijalna po­ duzeća. VRŠI isplate na svim mjestima KraljevineSrba Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Muslimansfta trgotfačha i obrtnlčha tenis za Basnu i НЕГседовЈпп (ti) a Sarajevu Dionička glavnica K 10,000.000 — podružnice u 0os. Brodu i 0os. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice 1 tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Glavno zastupstvo osiguravajućeg društva »HERCEG-BOSNA*. Ranrdarija: Kralja Petra ulica 2 prizemno, Нјв^о. - Brzojavi: Trno^ačkabanka, Sarajko. - Interurban telefon: Zli �Страна 4 Strana ПРАРДА БооЈ 291 Broj PRAVDA Prospekt i poziv na upisivanje akcija Banke za Šumsku Industriju dioničarskog društva u Sarajevu Propisati namjeravaju osnovati dioničarsko društvo pod firmom: Banka za Šumsku Industriju dioničarsko društvo sa sjedištem u Sarajevu. Djelokrug društva je da potpomaže i ujedini domaću šumsku industriju, da trguje novcem i papirima od vrijednosti, da priplođuje kapitale, da unapređuje i kreditom pomaže trgovinu, obrt i industriju, da vrši trgovačke poslove u opće, da podiže i vrši promet sa nepokretninama. Obzirom na to, društvo se bavi ovim poslovima: 1. Osniva, organizuje i pomaže šumska i industrijska poduzeća i trgovinu drvetom. 2- Kupuje i prodaje drvo za svoj i tuđi račun. 3. Osniva i rukovodi stovarišta drveta u zemlji i na strani. 4. Nabavlja i snabdijeva šumska poduzeća sa potrebnim materi­ jalom, spravama i mašinerijama. 5. Kupuje i prodaje svakovrsne papire od vrijednosti, devize, kovani novac, robu, sirovinu i druge predmete za tuđi račun. 6. Kupuje i prodaje za vlastiti račun papire od vrijednosti, koji nose interese i koje upravni odbor nađe da su sigurni kao obveznice, koje glase na glavnicu ili anuitetne iznose sa posrednom ili neposredno na državnom garancijom. 7. Bavi se transportima i Špedicionim poslovima. 8. Daje zajmove na nepokretnosti uz gruntovno osiguravanje. 9. Vrši sve bankovne i mjenjaČke poslove kao i svakovrsne is­ plate i naplate na tuđi račun. 10. Podjeluje kredit vrijednim malim trgovcima i obrtnicima drve­ tom bez osiguranja, u svrhu unapređenja ili osnivanja njihove egzistencije. 11. Osniva, organizuje i rukovodi kreditna i privredna društva i udruženja, zadruge i zaveze, konzorcije i druge ustanove, daje im i nabavlja kredit, učestvuje u takovim poduzećima, posreduje među njima i za njih. 12. Kupuje i prodaje nepokretnosti i druge predmete zemljorad­ ničke i šumske privrede, zaključuje ih, administrira, parcelira i kolonizira. 13. Prima na čuvanje razne ostave. 14. Posreduje kod sklapanja trgovačkih poslova na tuđi račun i tuđe ime. 15. Osniva, finansira i rukovodi stovarišta za robu i sirovinu za proisvodnju zemljoradnje, industrije i obrta. 16. Podjeljuje i posreduje kod podjeljivanja hipotekarnih zajmova. 17. Osniva i finansira druga novčana, industrijalna i privredna poduzeća. 18. Konačno društvo se može baviti i drugim poslovima, koji su suglasni sa ciljem i značajem društva i koje skupština zaključi, a vlada odobri. Isključeni su svi diferencijalni poslovi i špekulacije na burzi. Trajanje društva je neograničenoTemeljna glavnica društva iznaša 3,000.000 K (tri milijona kru­ na) a podijeljena je ua 3.000 (tri hiljade) komada dionica po 1.000 K (hiljadu kruna) nominalne vrijednosti, ali se ona može povisiti zaključ­ kom glavne ckupštine, a po odobrenju Zemaljske Vlade odnosno Mi­ nistarstva za Trgovinu i Industriju na deset milijuna kruna. Svako povišenje može se tek onda zaključiti, dok budu dionice prijašnjih emisija potpuno uplaćene. Dionice glase na ime i nemogu se prenijeti na drugo lice bez prethodnog odobrenja upravnog odbora. Prvi upravni odbor na tri godine imenuju osnivači. Uplata dionica osigurava se upisom. — Dioničarom postane sa­ mo onaj, koga društvo primi te bude upisan u knjigu dioničara (§ 179. trg. zakona). Prije početka rada ima se svaka dionica uplatiti sa 100 K (sto­ tinu kruna) prilikom upisa. Daljnjih 900 K (devet stotina kruna) ima se uplatiti za 6 (šest) mjeseci nakon konstituirajuće glavne skupštine, prema uplatnim rokovima, koje odredi konstituirajuća glavna skupština. Za svaku upisanu dionicu ima se još uplatiti po 50 K (pedeset kruna) na ime osnivačkih troškova. * Upisivanje dionica traje od 10. maja 15. juna o. g. a konstitui­ rajuća glavna skupština održaće se u zakonom određenom roku. Upis i uplata dionica obavlja se kod Upravnog Odbora Udruže­ nja posjednika malih domaćih pilana u Sarajevu, Srpske Centralne Banke u Sarajevu, Hrvatske Centralne Banke u Sarajevu, Musliman­ ske Centralne Banke u Sarajevu, Srpske Privredne Banke u Sarajevu, kao i kod njihovih filijala u Bosni i Hercegovini, te se ovim pozivaiu zainteresovani na upis dionica gore navedenog društva. Osnivački odbor Banke za Šumsku Industriju dioničarskog društva u Sarajevu Vasilije Anđić 8. r. Pero Kraljević, s. r. Muhamed Hadžismajlović s. r. industrijalac iz Sarajeva. industrijalac iz Čajniča. posjednik pilane iz Višegrada. Braća Budfrnirović, в. r. Hadži Muhamedaga Ahmetašević i sin S. r. Danilo Ćorović s. г. trgovci drvetom iz Travnika. trgovci iz Sarajeva. industrijalac Srednje. Mihajlo Čavić s. r. Radojčić, Salatić i Komp. s. r. Mijo Crvenković s. r. industrija i trgo ina drvetom Sarajevo. industrija i trgovina drveta iz Vareša. industrijalac iz Sarajeva. VAimir Petrović i Radonić s. r. Ilamdi ef. Ruždić Vaso Todorović s. r. parna pilana u Čajniču. trgovac iz Sarajeva. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. i industrijalac iz Sarajeva. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d56877a2f5441f81a7929a9521641c7f.pdf 8b56da7ab4730b6b0afc195002816769 PDF Text Text PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 54 (292) Pojedini broj К. 2*— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90:~ (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200 — : za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119. Godina Ш. Sarajevo, subota 21. maja 1921. (13. Ramazan 1339.) priznati fakat, da smo ih mi tamo zatekli. Veli se da su tvrdoglavi, osvetljivi, svadljivi i šta im se Ton, kojim su neki ovdašnji ’ ostatak sa srpskog Balkana. Kad sve ле prišiva. Recimo da je sve listovi popratili glasanje musli­ su se drznuli da našu besprimer- to istina No jesu li time riješene manskih poslanika iz Južne Sr­ I nu velikodušnost zloupotrebo, mi i pritužbe, što se i sa srpske bije, ne može sc, ne smije se i ćemo sada da izvršimo dužnost strane podižu proti organima vla­ mimoići bez protesta i osude. Ne I prema sebi i pravdi. Organi sti, u krajevima Južne Srbije? je samo radi neumjerenosti u pro­ I otomanske vladavine u Južnoj li pozitivno, da je krivica samo suđivanju duševnog stanja ovih ! Srbiji kroz niz vekova vršili su na Arnautima? Je li? Ruku na poslanika, ne samo, radi prida­ I nasilnu aneksiju svega što je srce! vanja prevelike važnosti ovom i srpsko, što je slobodno i čestito. ; U čemu je krivica muslimanskih prvom glasanju, već naročito i • Ostali su ružni tragovi. Na nama poslanika? Jesu li svojim glasa­ radi toga, što su neki od tih li­ ‘ je sada, da bez milosrđa njem proti nacrtu Ustava navije­ stova došli do potpuno absurdnih ; vršimo dezaneksiju. Prema stili rat državi; a što je još važ­ konzekvencija toga glasanja. Ja i otvorenom neprijatelju valja ctvo- nije, jesu li to oni htjeli učiniti? Ja odlučno velim: nijesu! Da, nisam daleko od toga, da bih mo­ • reno neprijateljski postupati.“ gao u cijelosti odobriti postupak : Pročitavši gore citirane retke jesii ni htjeli, ni navijestili. Njih ovih poslanika, no isto tako dr­ i osjetih i bol i stid. Boli me ova- je na ovaj korak naveo član Usta­ žim da su neumjesni ratoborni । ka brutalnost, a stidim se ovake va o ukidanju čifčijskog odnosa i svojim su glasanjem htjeli nagla­ ispadi, koji zbore o dezaneksiji i • tjesnogrudnosti. Jer, u prvom redu: Ko su ti siti samo svoj prosvjed proti u - - ratovanju s ovim našim dr­ žavljanima. To nije samo kratko­ ■ poslanici? Je li tačna tvrdnja, da • mnogom pogledu neopravdanom vidnost, nego i preuzetnost, ko­ te to „varvarski azijatski ostatak" : deposedovanju širokih slojeva nji­ jom se u ovim i ovakvim prili­ i je li opravdano s njima rato- hova elementa. Dopuštam, da su kama ne bi smjela trovati naša , vati? U čemu je njihov grijeh? oni svojim glasanjem počinili javnost. Nama je potreban mir i Sve to treba hladno raščistiti, sve krupnu grešku, no poznavajući red, a nipošto borba do istrage; ' to treba objektivno prosuditi. Da . njihovo raspoloženje mogu sasvim razbor i uviđavnost, a nipošto sli­ i najprije vidimo ko su oni. Spa- • kategorički naglasiti da su daleko jepi šovinizam i obračunavanja. j daju trima nacijama: turskoj ar- • od tendencije, koju im pripisuju Lako je raspaliti strasti i uz- ! nautskoj Hsrnskoi. Ovih je po- ■ Jiidi .oko Balkana"^ On: • uuhove, laku se je juna- ■ sijednjih jaka trećina. 1 kad se i ; izrađeni parlamcntarci i kad se čiti i prijetiti uništenjem. No pi­ ; oni nazovu azijatskim, varvarskim prosuđuju njihovi koraci, onda o tanje je, da li je to mudro i po­ I ostatkom, onda čovjeku staje pa- tom ireba i te kako voditi računa. : met, a krv se ledi! Mrači mu se Ta je činjenica od presudne važlitički, da li je to oportuno i pred očima! Sta su-i kakvi su • nosti. Ja razumijem tendenciju provedivo. Da, i provedivo! Govoreći o glasanju ovih po­ maćedonski Turci nije potrebno ■ tamošnje agrarne politike, shvaslanika, jedan prestonički list na dugo raspredati. 0 tom su I tam i „Balkanovu" težnju za dez.papisao i ove redove: „Kad mu­ . objektivni naši upravnici izrekli i aneksijom, no ne shvatam i ne slimani iz Južne Srbije nemaju 1 jedan vrlo povoljan i pohvalan : mogu da svhatim kratkovidnost, prizrenja i osećanja prema ovoj i sud: mirni i radni ljudi željni koja od mirnih Turaka otimlje državi, zašto da ona ima prema j pravice i spremni na sve držav- ; zemlju da je uruči u znatnoj mjeri Bugarima i bugarašima! Shvanjima i njihovim biračima! Oni Ijanske dužnosti. I šta više. Što su ovoj državi objavili rat, i dr­ se tiče Arnauta, držim da ih ni ; tlo bih smišljenu i postepenu ko­ žava tu objavu prima. I ratova- ljudi oko ..Balkana** ne mogu ju- lonizaciju srpskog elementa, koji ćemo. I oteraćemo taj azijatski । riti s Balkana. Držim da će i oni 1 će čuvati našu južnu krajinu, no Mora se protestirati. ne shvaćam i ne mogu shvatiti pred loga o zatvaranju vrata radi­ kalnog i demokratskog kluba, jer on nije ništa drugo nego li pro­ paganda za komunistički klub i kačake. Stoga još jednom ponavljam: našoj se državi ne služi huškanjem i istrebljivanjem; Južnoj Sr­ biji treba lijeka i oporavka, a ne progona i rata, koji niti je navi­ ješten, niti ga ima smisla prihva­ ćati. Još manje tražiti, I u čem Sakib Korkut. Sarajevo, 20. maja 1921. Skoro iz sviju krajeva Bosne i I lcrce^ovine stižu narn pitanja kada će se jedan puta finalizirati riješe? nje agrarnog pitanja, jer je već Iju? dima dodijala ova neizvjesnost i bcsposltČarenje. Radi obaviješten ja naše javnosti saopćujemo, da su uredbe o riješeni u agrarnog pitanja konačno redigovane na posljednjim sjednicama našega kluba. Ovu pos­ ljednju redakciju je konačno usvo? jio i ministarski komite i ministar? ski savjet. Dne 12. ov, mj. ih je pob Хј. Vis ;c tohi priHkr>m izjavilo svoje veliko zado­ voljstvo, što je jedan put završilo ovo mučno pitanje, uslijed kojega je Bosna i Hercegovina toliko jada pretrpjela. Kao prvi avans za isplatu dozna? čio je g. ministar finansija agrarnoj direkciji u Sarajevu 60 milijona di? nara, koja će odmah započeti sa is? platom i to najprije onima, koji pla­ ćaju zemljišnog poreza do 40 K. U? redbe su već štampane i u »Službe? nim Novinama«, pa ćemo ih i mi radi obavještenja naših čitaoca u idućem broju štampati. Kad ga Muhamed vidje kod nje, zamoli je, da mu bi došlo vrijeme za molitvu, išao u doline Meke, a da ga je Alija, bez da su znali za to njegov otac ga dade. Ona mu ga pokloni, a on mu darova slo­ i i amidža mu, pratio i s njim molio, a u večer bi bodu i posini ga. Ovo se je dogodilo prije vremena njegovoga poslanstva. Njegov otac Haris bijaše i se zajedno vratili. To je tako potrajalo, dok ih jednog dana Ebu- . radi ovoga gubitka jako ožalošćen i oplakivao ga I Talib iznenadi kod molitve. Onda reče Muhamedu: , je slijedećim riječima: po Muhamed Ibni Ishaku i J „Kakva je to vjera, koju T: vjeruješ?- Ori odgo„Ја plaćem za Zejdom, nezr.am šta je Abdul Malikju Ibni Hišamu : vori: „То je vjera u Boga, njegove meleče i njebilo s njim i smijem li se nadati ili ga je preveli ; govog poslanika; to je vjera našega oca Ibrahima smrt stigla. Tako mi Boga ne znam i pi­ (6) Braća Muftići u Žepču. i (ili kako se je inače izraz o). — sa kojom me je tam, da li ga je sudbina u ravnici ili brdima Bog kao poslanika ljudima poslao, a Ti, moj amidža. pogodila. Kad bih znao, da li ćeš se ikad ! najviše zaslužuješ, da Te poučim i da Te napravi povratiti, poslije Tvoga povratka, ne tražim Kako je bio Alija prvi vjernik među muškim. i put pozovem. Tebi se najbolje pristoji, da moj po­ ništa od ovoga svijeta. Sunce me na njega Prvo muško lice, koje je Muhameda vjerovalo, ziv poslušaš i da me potnomažeš (ili inače kako sjeća kad izlazi, a njegov zalazak mi ga sa njim se molilo i njegovu objavu za istinitu dr­ je rekao)*4. Ebu Talib odvrati: „Ја ne mogu, dragi doziva u pamet. Kad vjetar bjesni, doziva žalo, bio je desetgodišnji Alija ibni ebu Talib. Bog i nećače, vjeru svojih otaca napustiti: ali tako mi u meni njegovu uspomenu. Kako dugo ža­ Boga, dok ja živim, Tebi ne smije niko ništa na mu je ukazao milost, da je živio već prije Islama lim za njim i bojim se za njega. Najbolje žao učiniti!" Pripovijeda se, da je Aliji rekao: „Каkod Muhameda. Bilo je to djelo božije milosti ću deve u zemlji tjerati, da ga tražim, i prama Aliji, da je jedanputa KurejŠeviće snašla 1 kvu vjeru ispovijedaš. sinko?“ A Alija da je odgo­ umoran putovati, dok se deve ne umore, vorio: „Vjerujem božijeg poslanika, oče: držim nje­ velika neplodnost, a pošto je Ebu-Talib imao jaku Moj cijeli život, a približi li mi se smrt — familiju, reče Muhamed svome amidži El-Abasu, govu objavu istinitom, a molim se sa njim Bogu i svaki čovjek je prolazan, — neka ga nada slijedim ga!“ Tvrdi se, daje Ebu-Talib na to odgo­ koji je bio najbogatiji među Benu-Hašimom: „Ti još tako dugo vara!" vorio: „Оп će te svakako samo na dobro pozvati, znaš, da tvoj brat Ebu-Talib ima jaku familiju i da Onda dođe Haris svome sinu, kad je kod Mu­ svi ljudi trpe radi ove neplodne godine, za to daj i za to mu se priključi!" hameda bio. Ovaj reče Zejdu: „Ako hoćeš, ostani da odemo k njemu, da mu olakšamo, da mu ja kod mene, a ako ne, onda hajde sa svojim ocem*. O prelazu na Islam Zejda ibni Harisa preuzmem jednoga sina, a Ti jednoga*4. Bl-Abas na Zejd je volio ostati kod Muhameda I tako on os­ kao drugoga Muslima. to pristane, ode s Muhamedom Ebu-Talibu i rekoše tade kod njega, dok ga nije Bog kao pcigambera Onda se obrati Zejd ibni Harisa, Kelbit, oslo­ mu, da su došli da mu olakšaju, dok potreba po­ poslao. Onda je u njega vjerovao, postao Musliman bođeni rob Muhamedov. On je bio prvi muž, koji pusti. Ebu-Talib im reče: „Samo ako mi Akila osta­ i molio se sa njim. Kada je kasnije Bog objavio: vite, onda činite, šta hoćete!" Muhamed na to uzme j se je poslije Alije obratio i molio. „Nazivajte posinke po njihovim očevima", — nazva Huvejled je bio došao iz Sirije sa robovima, Aliju, pritisne ga k sebi, a Abas učini isto sa Dža- : se Zejd: Ibni-Harisa. među kojima se je nalazio i Zejd ibni Haris, je ­ ferom. Tako ostade Alija kod Muhameda, dok nije J dan napredan mladić. Kad ga je posjetila njegova Prelaz na Islam Ebu-Bekira-lstinatog. bio poslat kao pejgamber, a on ga je slijedio, vje­ rovao u njega i držao ga je za istinitoga; Džaier kći HadidŽa, koja je već onda bila žena MuhameOnda pređe na Islam Ebu-Bekir. Kad je Ebudova, reče joj on, neka sebi izabere jednoga roba. ostade kod Abasa^dok nije prešao na Islam i više Bekir postao Musliman, priznao se je otvoreno Njezin izbor pade na Zejda i ona ga uzme sobom. ga nije trebao. Mnogi tvrde, đa je Muhamed, kad PODLISTAK. Kratak životopis Muhameda illEjhissEiama �Strana 2 Страна Број 292 Broj MPRAVDA“ — „ПРАВДА* žena došla po njega, da Ramazanski razgovori. , radnikova ga kući vodi, kazujući mu, da im djeca nemaju šta da jedu. On ju je, la u prvom redu uredba o agraru j | i njena provedbena naredba. Oso? i bita jc pažnja posvećena pritužba? 1 V, tiranin, gurnuo nogom ... ma o pretjeranom: i| nepravednom J Razgovarasmo o alkoholu i na što Dirnulo me, dragi oče, i to, kad opoTCZovanju muslimanskih trgova- | sve to nesretno piće vodi čovjeka. sam vidio onoga mladića, istom kad ca i obrtnika, pa jc u tom pravcu Alkoholu se u nas odala većinom je došao, bio je veseo, sve je pje? upućena ministru finansija posebna i mladež, a ima i zrelih ljudi koji ga vao. Poslije, kad sc na,pio, onda je i predstavka koju donosimo u ovom i piju, da od sebe čine ruglo i sramo­ I nešto nerazumljivo drobio, za tim I broju. Raspravljano je o postupku tu. Nesretno piće hara redom, pa sc sav blijed naslonio na sto i za? [ pri nacionalitzovmju bosanske ze? nas to boli i u brigu baca. Da bolje i spao jc. Ala je bijedan, nesretan!«... : maljske banke. Dalju su nominirani Poslije toga otac je jednu noc oci? članovi ustavnog odbora i donesen prikazem to zlo. evo šta o njemu ljudi pričaju. Omer uči za doktora, veo sina u neku drugu, mnogo veću zaključak o držanju govornika pri? , i »otmeirju« gradsku birtiju, lamo • likom specijalnog pretresa ustavnog i pa nam jc pričao ovaj slučaj: Bilo to prije 3—4 godine u Beču. . jc bilo dosta mlada svijeta, a bilo I nacrta. Duža je diskusija vođena o , Jedan naš profesor pozove nas u ne­ јс i razuzdanih »cura«. Svirači su | organizovanju kapitala. ko|. će sc j ku vojničku bolnicu kraj Beča. Tu I svira! i b:;lo jc sve veselo. Otac i s:n । dobiti za kmetovska selišta i za- : će se. ~ vcJ on. parati neki mr­ su sjedili iu kutu tc birtije i mirno i ključeno da se o tom održi posebna j su p:lj čaj. Kad,su ceu učmJo, da su anketa. Dalje jc zaključeno, da se i tav vojnik baš iz Bosne. Dođosmo i. imali smo šta i vi? dosk1. sjedili, skoče na noge i odu 1 kod ministra prosvjete intervenira I djeti! Pred nama leži, mrtav čovjek. kući na počmak, a da nijesu o tome • glede položaja mualima koji su svr? ' Doktori utvrđišc. da je bio veliki ništa razgovarali. Ali sjutradan po- . šili učiteljski tečaj, te da se zahti? I pijanica. Oparaše mu trbuh, pa mu zovu otac sina, da malko posjete i | jeva ponovno otvaranje tog kursa, izvadiše želudac. To ti je jedna ke? gradsku bolnicu. Odu najprije u ono ; kako bi se pomoglo i onim mualU sica ničemu slična. I nutra sva iz? odjelenje gradske bolnice, gdje naj? mima, koji se ove godine nijesu mo? ranjena nekakim čvorovima, tamam više eže »veseli« mladići. Svi bo? gl; upisati. ko kad vidiš onu gubu na starom, lesnici bolovahu tu od muških, za? Potaknuto je pitanje namješta­ ohrdanom dubu. Tu mu je gubu u raznih bolesti. Sin sc iežio od stra* nja činovnika u muslimanskom o? želucu nanijelo nesretno piće. Želu? ha, kad jc slušao silna bolesnička djelenju ministarstva vjera i izabra? dac iznemogao. Krv nije imala do­ jaukanja. Pridošao im jc u društvo na delegacija, koja će privesti kraju sta da prima hrane iz njega. Srce i jedan Ijckar, pa im tumačio, kakve pregovore o potrebama vakufske up? toga čovjeka štrcalo, a bijele mu su sve bolesti donijeli oni jadni mla? Tave. Za predstavnika kluba u is? džigaricc (pluća) usljed ipomanjka? dići iz »otmenih« gradskih birtija. tražnoj anketi o upravi državnog i? nja nove krvi počele sve više i više Sinu je bila puna kapa, и’ kad ga je Beljc određen je g. Semsu? propadati, dok ih nije nesretnik, otac pozvo, da idu dalje u šetnju, manja din Sarajlić. Konačno jc zaključeno •pred samu smrt počeo kao krpetine jedva je siromah dočekao!«... da sc kod ministra šuma poduzmu izbacivati iz sebe. »Pametni otac« utvrdismo mi koraci, kako bi se olakšalo drvarenje »Eto, — veli nam onaj naš profe? svi. Uvidio mu je sin sve staze i siromašnog građanstva i zapriječila sor. — šta vaši ljudi iz Bosne rade bogaze. kojima danas raspuštena špekulacija sa gorivim drvetom, kao od sebe pijući nesretnu rakiju. Ono? mladež luta d gdje naposljetku do­ ii strašno pustošenje naših šuma. me jadnom vojniku istom je 36 go? đe. Pa da još nije od toga svega Dr. Hadžikadić među svojim bira? dina. Obično su pijanice podbuhnu- najveća uspomena, nesretna suši? ta tijela, pa .se i njemu činilo da do ca? Tamam mi da završimo naš raz? cima. Visoko jc posjetio dne 5. o. mj. blja. Za to se mnogi i varaju, pa pi? govor o alkoholu, a Ibro nas zamoli, narodni poslanik dr. Atif Hadžika? ju. Ovaj je jadnik eto žrtva toga ot? da nam on priča jednu našu veliku dić, da obavijesti pristaše naše or? ganizacije o radu poslaničkog kluba rova. A kako je bio krasan, razvijen sramotu. mladić!« ... »Pričaj, Ibro!«, za vičemo mi. a on u Beogradu. U tu svrhu bio je uprt? Huso opet pričaše ovo: Bio negdje poče: »Ama evo ovo kako je na? ličen sastanak u kiracthani, gdje jc u Njemačkoj jedan učen čovjek, ko? stao naš Ramazan, upada mi u oči, u prisutnosti na brzu ruku sazvanih ji je imao jednoga sina. Videći o? da ove naše birtije oko caršijc goto? građana dato potanko izvješće o ra­ tac, da se maldež i ona koja uči u ško­ vo ništa ne rade. Prođite ljudi pred du naših poslanika. Izvještaj je paž? lama kao i ona na raznim zanatima, akšam ispred birtija, pa ćete vidjeti ljivo saslušan i u cijelosti sa potpu? svaki dan sve više odaju piću i kva? pustoši. Gotovo u mnogoj sjedi sam nim odobrenjem primljen te je iz? raženo povjerenje vodstvu naše or? renju, naumi on da to predstavi birtaš i zamišljen zuri u pod«. svome sinu kako jc štetno i opasno. 1 zaista Ibro je pogodio, a ovo ganizacije. Poslije izvještaja su gra? Jedne noći ode otac .sa sinom u jed? treba da našoj mladeži i mnogim dani iznosili svoje molbe i žalbe ra­ nu gradsku birtiju. Tu su zatekli Iju? zrelim ljudima našim, udar’, u ob? di svoga teškog hala. Osobito su se tužili Visočani na veliki porez, .koji di iz razhčitilNstaleža. .Otac je sina raz - • - Učitelj. . :m jc' odmjeren na rathu dobit od upozorio, da dobro promatra život komisije, koja ne vrši savjesno svo? u birtiji, i ako su se njiha dvojica jc zadaće, ali i poreznik kao da čini potiho razgovarali o drugim stvari? pritisak na komisiju te se oporezi? ma. Naravno i njih su dvojica ne? vaju posve neopravdano mali trgov? što pili, tek da sc rekne, da džabe Sanski Most. Radnom odboru J. ci velikim svotama bez imalo obzi? ne sjede. Poslije nekoliko vremena, ra, dok se poznati ratni bogataši izišli su iz birtije i otišli kući. U pu­ M. O. u Sarajevu. Kotarski odbor tu je otac ispitivao .sina, šta je sve na đanšnjoj svojoj sjednici uvaža­ srazinierno veoma malo oporeziva? opazio, da mu sc sviđa ili ne sviđa- jući prilike i okolnosti našega kluba U na štetu države. Radi ove neprav­ »Ne sviđa mi se ondje ništa!« — u konstituanti. jednoglasno odobra? de nredveo je isti poslanik jednu dc? rćčs 'sin; »Ja bih sve birtije zatvo? va rad i postupak istog i vodstvu po? puraciju musi, trgovaca dne 7- ov. rio« ■ . nastavi sin dalje: »pomisli klank potpuno povjerenje. Tajnik: mj. g. Sijanu, koji je na svoje oči Rrupić; Predsjednik: Bc- vidio ogromne sume, što se traže od ooe,* na fjnćga- jadn^^a . \ ah ч‘ t s'tn/h trgovaca i obećao izaslati jed? radnik a. G ji govora«? da je istom ' ćiraik H<imalić. i ‘ Rad Aaseg pe^^fčko^ kluba.. r:cg pouzdanika, da ovu stvar izvi? primio plaću za sedmicu što je radio r, nesretnik koliko je samo pio i tro? ; Naš je klub odrj^ ovih” dana vi? di : potrebno odredi, a osobito da šio. Najviše ,mc dirnulo, kada je i I še sjednica. PredAet je rasprave bi­ glede procjenbene visočke komisije Iz naše organizacije. ј nike, koji Te slijede/ Dalje: Reci: „Ја sam jasni propovjednik'*. Kako je bila prolivena prva krv u Islamu. Kad su se drugovi Muhamedovi htjeli moliti otišli bi u pećine i sakrivali bi svoju molitvu pred svojim narodom. Jednoga dana, kaka se je Saad Ibani Ebu Vakas sa ostalim drugovima u jednoj pećini molio, pojavi se nekoliko Idoloposlanika, koji i su ih počeli huliti i svojim uvredama u boj izazi­ I vati. Saad »bni-Vakas udari jednog od Idolopoklo­ nika košćurom nekog krepanog magareta i rani ga. Ovo je bila prva krv keja je u Islamu prolivena. Клио je Ebu-Tallb Muhameda štitio. Kada je Muhamed sa svojom vjerom u narodu i otvoreno istupio, kako inu je Bog zapovjedio, nije ga se narod klonio, niti ga obarao, dok nije počeo govoriti o njihovim bogovima i kuditi ih; tad nađoše za vrijedno, da ga zaniječu, te zaključiše da protiv njega rade i neprijateljski se spram njega drže, osim onih, koje je Bog Islamom sačuvao. Ovih je bilo malo, a bih su preziran! Muhameda je Žalio njegov amidža Ebu-Talib, u Meki štitio gaje i jamčio je njega. Muhamed je slijedio Kako je Miđiamed među svojim suplemenicima božiju zapovijed i ništa ga nije zadržavalo da svoju razglasio Islam, vjeru objavljuje. Kad Kurejšije vidješe da im Muha­ Ljudi i žene počeše hrpimice? primati Islam tako med ništa od onog ne popušta, što su ga kudili da se o tom počelo javno govoriti u »Meki. Onda radi omalovažavanja njihovih bogova i da mu je mu Bog zapovijedi da istupi sa svojom objavom, Ebu-Talib naklonjen, da ga nije izdavač i đa je šio da ljude s njom upozna i da ih u Islam pozove: više uvijek stajao za njim, dođe medu njih nekoliko ovo st je dogodilo, pošto jc on tri godine tajio najuglednijih Ebu*Ta!ibu i rekoše mu: „Tvoj bratić svoje poslanstvo i vjeru. Onda mu Bog zapovjedi: Ebu-Talibe, omalovažava naše bogove, huli našu „Istupi onim šta Ti jc naloženo, a odvrati se od vjeru, zaluđuje naše mlade a zavada naše oćeve. ili „Idolopoklonika/ Dalje. »..Ffopovjeđaj Tvojim su- se odvrati od njega, ili ham ga predaj, pošto si i plemenicima, rođacima i s>usti Tvoia krila nad vjer- Ti kao i mi drugoga mnijenja nego on, a mi ćemo muslimanom i pozvao je druge Bogu i njegovom poslaniku. Bio je jedan prijazan i Ijubezan čovjek, kojeg je švak volio; bio je najučeniji Kurejšija i najupućeniji u rodoslovlje Kurejšija, u njihove slaboče i prednosti. Bio je dobrotvorni trgovac, dobrih običaja, a ljudi njegova plemena su k njemu često dolazili, da ih nasvjetoje, jer je on u trgovinu i u druge stvari bio upućen, a njegovo se ponašanje svakom dopadalo. On pozove u islam one, koji su mu se povjeravali i njegovo društvo tražili. Njegovim pozivom su, kako sam dočuo, prešli na Islam: Usame, Zubejr, Abdurahman i Said i Talha. Kad su njegov poziv poslušali, ode on s njima .Muhamedu i oni se priznaju muslimanima i moliti su sa njim. Kako sam dočuo, Muhamed je rekao: »Ja nijesam rikoga pozvao u Islam, ko nije najprije imao sumnx. promišljanje i prigovore, osim Ebu-Bekira. On nA imao da prigovori ni da posumnja’/ Ovo osam ljudi >e prednjačilo svima u islamu. Oni su se molili, vjerovali Muhameda i njegovo bsžij. objavljivanje. I i i I i I I I < primi informacije na licu mjesta. \Tđiećemo... Predstavka našeg kluba, koju jc dne IT o. mj. podnio Gospodinu Dru Kosti Kumanudi?u, ministru fi? nansija. Od više odbora naše orga? nizacije u Bosni i Hercegovini stižu na Klub prtužbe, prema kojma su muslimani trgovcci i zanatlije pri od? mjeravanju poreza na tečevine os? jetljilvo materijalno oštećetni nesraz? mjernim oporezovanjem. Iz više primjera Klub je stekao uvjerenje, da su tom nepravednom odmjerava­ nju -poreza krive komisije, koje su sastavljene od pristranih i neupuće? mh ?judi, koji prema volji poreskib činovnika nemilice navaljuju poreze na trgovce. Ako se uzme, da Bosna i Hercegovina još ni sada nemaju izabranih opštnskih vijeća, nego tu dužnost vrše imenovani opštinski za? istupnici, onda je posve jasno, da buduć bez narodnog povjerenja često puta na ovaj način iskale svoj gnjev zloupotrebljujući svoju vlast nad po? jedincima. Iz nekoliko primjera se opet vidi, da su je komisija u odmje? rivani u poreza dala zavesti od nekih članova, tc su mnogi trgovci i zanat? lije oporezovani odviše, za to baš,’ što su. muslimani. Da potkrijepimo gornje navode, slobodni smo Vam, gospodine mini­ stre, navesti slučaj s Banjomlukom, gdje su muslimani nepravedno i pre­ tjerano oporezovani iz partijskih hi? rova pojedinih članova komisije. Is? to tako u Visokom, a u ^Mostaru ču? lo sc i takovih izjava, koje bacaju vrlo ružno svijetlo na objektivnost članova komisije, kad se radi o od? injerivanju poreza muslimanskim tr? govcima a obrtnicima. U komisija­ ma često puta sjede ljudi, koji su bili radi zločina i u robiji (slučaj u Visokom) i ljudi, koji ne posjeduju nimalo razumijevanja u ovoj vrlo važnoj stvari. Tako su mnogi opo? rezovani i mnogima je udaren to^ iiki porez na ratnu dobit, da im go? tovo sav imetak nc bi mogao traž? bine podmiriti. U mnogim su sc slu? čajevma oiporezovnici pritužili i pro­ ti odviše odmjerenom porezu pre? dali utok, ali ti utoci leže kod pores? kog ureda više mjeseci neriješeni'’, a por^z se mora u roku od mjesec da? na platiti i u slučaju neplateža u tom roku porez sc ovrhom utjeruje. Ta? ko su naši ljudi u više slučajeva iz? vrgnuti hotimičnom ekonomskom uništenju. Ako li pak koji utok bude riješen i opravdanim navodima us­ vojenim, onda mu sc previše žara? čunani i naplaćeni porez ne vraća, nego mu se ostavlja za podmirenje budućih /poreza i tim se dotični o? i porezovanik oštećuje, jer mu se ka? I pita! krnji. ? Upozorujući Vas na ove neprav? i dc, slobđni smo upraviti na Vas go? spodine Ministre, molbu, da narediI te : Ti od njega pribaviti mir“. Ebu-Talib ih je sa bla­ gim riječima i prijateljskirn govorom umirio, dok nijesu otišli. <— Muhamed među tim nastavi, vjeru u Allaha objavljivati, a zlovolja između njega i Kurejšija se je povećavala; oni su ga se klonuli i mrzili, mnogo su o njem govorili i dražili jedan drugog na nepri­ jateljstva proti njega. Onda opet odoše Ebu-Talibu i rekoše mu: „Ti si štovan i ugledan čovjek među nama i mi smo Te već jednom molili, da Tvoj bratić već s onim prestane, a Ti to nijesi učinio. Mi ne ćemo, tako mi Boga, to više trpiti da on naše očeve grdi, naše mlađe zaluđuje, a naše bogove huli. Hi ga ukloni odavde ili ćemo se mi proti vas obojice boriti, dok ne propanemo mi ili vi“. (Ili kako su inače- rekli,) Nato odoše, a Ebu-Talib je bio vrlo rastužen, radi rascjepa i neprijateljstva u njegovom narodu', a ipak nije mogao Muhameda napustiti ili izdati. Muhamed je mislio, da se je njegov amidža odlučio da mu otkaže svoju pomoć i da ga izda, jer se je osjećao slabim, da ga štiti i za to mu reče, „Bogami, da mi postave sunce na desnu stranu, a mjesec na lijevu, pa da zatraže od»meqe, da napustim svoju stvas, dok je sam Bog objavi ili da ću poginuti ni onda je ne bi napustio".. Onda zaplaka i ustade. Kad je htio otići, zovnu ga njegov amidža i reče mu: „Hajde pa radi šta hoćeš, tako mi Boga ja te nikad ni iz kojeg razloga neću izdati". Kako su Kurejšije gledali, da vjernike odvrate i kako su Arape opominjali, da se čuvaju pejgambera(Kastaviće se). �Број 292 Broj 1. Da se komisije za oporezovanje sastavljaju od ljudi neporočnih, ug* leđnih i upućeinh između svih stale* ža i svih priznatih konfesija, uzi* majuć pri tom obzira na protokoli* rano firme; 2. Da -se prema ovom načelu već postojeće komisije preudese; 3. Da se porezi ovrhon ne napla* čuju, dok sc utok ne riješi i 4. da se riješenjc već predatih utoka požuri. Politički pregled. UNUTARNJI. Unutarnji zajam od dvije mili­ jarde kruna. Zagrebački listovi jav* ljaju, da je ministarstvo financija na temelju pregovor s ministarstvom željeznica zaključilo, da unutar dr* žave provede za željezničke inves* ti čije zajam, koji bi iznosio 2 mili* jarde kruna, sklopio bi se na 50 go­ dina sa 7% kamata. U tu svrhu ili bi se svi novčani zavodi u državi ud* ružili u sindikat, koji bi zajam ga* rantovao ili bi se, ako to nc uspije, proveo prisilni unutarnji zajam. U prvom bi se sl'učaju sva akcija oko provedbe tog zajma koncentrirala u Zagrebu, kao središtu najvećih nov­ čanih zavoda. Zoslanici bankiri. Javljaju iz Beo* grada: Vcrifikacioni je odbor upu­ tio akt predsjedniku konstituante, kojim traži, da svaki poslanik, koji neistupi iz novčanog zavoda, u ko* me je bio, podnese ostavku u zavodu ili na mandatu. Odbor traži, da se to učini u roku od tri dana. Ne bu* du ft to učinili, odbor će odlučivati na osnovu izbornog zakona. VANJSKI. Izjava Fevzi-paše u angorskom parlamentu. Nedavno je predsjed* nik 'ministarskog savjeta angorske vlade Fevzi*paša, koji ujedno obnaša čast ministra vojnog, u velikoj Na* rodnoj skupštini izrekao važan go* vor. »Danas je, naglasio je da zadovolj­ stvom, ofenziva neprijatelja potpu* no suzbijena i prvi dio rata na isto* ku je dovršen. Za sada ne mogu go­ voriti o drugom dijelu, koji upravo počimlje. »Valja mi zahvaliti turskom naro* du na njegovoj oduševljenoj pomo* ći. Turski vjojnidi. žele da nastave rat i pripravni su zato. Situacija je dobra. Rat će prestati kada god to neprijatelji zažele, ali u našu ko* rist«. Grčke neprilike. Grci su usljed neutralizacije Carigrada, Bospora i Dardanela došli u vrlo loši položaj, jer svoju vojsku na Ismidu i kraj Bruse mogu rdi toga opskrbljivati samo preko Rodosta. Njihov loš po* ložaj odrazu je se naročito u jakom padanju vaite’ na atenskoj burzil Beznadnost izgleda da je zavladala svugdje, a pozivanje novih godišta pod oružje probudilo je nezadovolj* stvo u zemlji. U političkim krugovi* ma vele, da neposredno predstoji pad Gunarišovog kabineta. Kemalislu i Albanca. »Morn^ng Post« doznaje iz Carigrada, da je Mustafa Kcmal paša izjavio u angorskom parlamentu, da Turska ima stvarnih interesa u Albaniji i da je dao dozvolu izvjesnom broju ofb ci'ra albanskog porijekla da idu u Albaniju i organizuju borbu protiv Grčke. Bojazan od Aruauta. U Ateni je publikovana poluzvanična nota, kp* .ja veli, da Grčka neni;: nikakvih ag* res'vnih namjera ii nada se da će ■ Страна 3 Strana „ПРАВДА“ — „PRAVDA* Albanci rzumjeti pravo stanje pa da će sc vratiti zdravom razumu pošto Grčka može kadgod hoće za* vesti i nametnuti red u oblastima, u kojima jc mir narušen. Izmjena uredbe o privre­ menoj pomoći invalidima. Kao što je poznato, dosad jc po­ stojala osjetljiva razlika u pomoći, koju je država davala invalidima i siročadi palih ratnika u Srbiji i onih u inovoprisajedilnjšniml krajevima. Kad je naš poslanički klub počeo pregovarati sa vladom g. Pašića, vo/ dio je računa i o tome, ;pa je među ostalim stavio i zahtjev, da se iz* jednače ove pomoći. Vlada je do* nekle uvažila ovaj zahtjev i ako ni* je u cijelosti izišla u susret, a ono jc bar uklonila velike razlike u da* vanju pomoći, te je tu uredbu ova­ ko izmijenila: Odsad će oni, koji imaju svoju kuću, dobivati 120 dinara, a oni, ko* ji nemaju svoju kuću, 150 dinara. Ovo se odnosi na potpune invalide, to jest takove, koji su slijepi, koji su bez obadvije ruke ili noge ili ko* ji su stalno u postelji i nc mogu da se kreću. Oni opet puni invalidi, ko* ji ne spadaju u gornju vrstu, a kla* sificirani su sa 76—100 po sto nespo* sobnosti, dobivaju 56 din., ako ima­ ju kuću, a 70 din., ako nemaju svo* je kuće. Poluinvalidi (od 20—75% ihvaHdho^tift primaju 28 din, ako imaju svoju kuću, a 35 din., ako je nemaju. Za zakonitu, nezakonitu i usvo* jenu djecu ispod 16 godina, koja ni* jesu besplatno smještena u kojem zavodu, pri mače invalidi u prvom slučaju (ako ima vlastitu kuću) 8. a u drugom slučaju 10 dinara za svako dijete. Oni invalidi, koji su smje* šteni u kojem zavodu, nemaju pra* va na dodatak, ali ako su na liječe­ nju ili stručnoj obuci, onda će taj dodatak dobivati njihove porodice, ako ne plaćaju više od 50 din. nepo* srednog poreza. Porodice palili ratnika dobivaće u prvom slučaju 40, a u drugom 50 di* nara, a za svako dijete ispod 16 go* dina 8, odnosno 10 din. Neopskrbljcna siročad bez oca 1 majke koja su ispod 16 godina pri* maće ako su jedinci 48, odnosno 60 din., a ako ih je dvoje 72, odnosno 90 din., ako ih je pak troje 192. od* nosno 240 din. i za svako daljnje po 8, odnosno 10 dinara. Siročad preko 16 godina nemaju prava na dodatak, ali u slučaju da su sva siročad u po­ rodici prešla 16 godina, primaće svi članovi porodice bez.obzira na broj siročadi 40, odnosno 50 dinara. Po ovoj uredbi nemaju prava na dodatak oni. koji već primaju iz dr* žavnih i autonomnih 'sredstava ko* ji drugi dodatak na skupoću ili dne* vnicu, zatim oni, koji su od agr. reforme primili besplatno zemljište bi* lo u svojinu bilo .na besplatno uži* vanje, te napokon on: koji plaćaju više od 50 din. neposrednog poreza. Umoljavaju se naši mjesni odbo* ri, da bi naše invalide, udovice i rat* nu siročad upozorili na ove promje* ne i da poslaničkom klubu u Beo­ gradu ili radnom, odboru naše orga* nizacije u. Sarajevu javo svaki slučaj kršenja ovih odredaba. daju je na trgu bez stalnih poslova nih prostorija, komora je zamolila zemaljsku vladu, da ovakovom ne/ dozvoljenom trgovanju koje nanosi veliku štetu našim trgovcima, stane na put. Vlada je u tu svrhu donijela slijedeću cirkulamu naredbu: »Ovdašnja naredba od 14. aprila 1919. br. 82.288/19. kojom je obza* rom na onda vladajuće prilike bilo privremeno dozvoljeno trgovanje manufakturnom robom na pijacama prilikom sedmičnih pazara, ovim se ukida. U buduće se manufakturna 'rcba na pijaci smije prodavati sa mo prilikom godišnjih sajmova, va* šara, derneka. Trgovci, koji kane putovati od vašara do vašara, te on* dje svoju robu na javnim prodajnim mjestima na prodaju izložiti, mora* ju zatražiti za to dozvolu od ze­ maljske vlade putem nadležnog ko* tarskog ureda (ispostave). didati, koji su svršili mualimski te* čaj mogu postaviti za privremene učitelje po čl. 39. zakona o izmje* nama i dopunama u zakonu o na/ rodnim školama, koji je protegnut na sve učitelje u svim oblastima кга* ijevine, i to s platom od 1600 dina* ra na godinu. — Ovi učitelji imaju pravo poslije đv'ije godine prlvrc/ mene službe postati stalni, pošto po čl. 30. zakona o narodnim školama polože učiteljski ispit za stalne uči* telje, a tada će im se odrediti i pla* ta stalnih učitelja po čl. 33. zakona o izmjenama i dopunama. Poziv na protestni zbor. Komite udruženja privrednika za grad Sa* rajevo poziva sve (pretplatili* kc telefona u gradu, da dođu u n c d e 1 j u 22. o. mj. u 10 s a t i pri­ je podne u veliku dvoranu trgo* vačke i obrtničke komore na pro* testni zbor zbog poskupljenja pret* plate na telefone. Ponovni! pregled invalida. Mini* starstvo socijalne politike sprema u* redbu o ponovnom pregledu invalid da, ocjene njihove povrede i stepena nesposobnosti. Pregled će se vr* siti jednovremeno sa pregledom re* gruta uz prisustvovanje jednog predstavnika! ministarstva socijalne politike. Eksploatacija šuma. Ministarstvo Šuma i Ruda donijelo je odluku, da otkaže sve ugovore, koji su zaklju* čcni sa raznim stranim firmama, a odnose se na eksploataciju naših šuma. Sva šumska dobra, radi eks* ploatacije, država će uzeti u svoje ruke. Trgovina manufakturnom robom po sajmovima. Na pritužbu .iz kru* gova naših trgovaca, da razni nc* ovlašteni trgovci donose na pijace manufakturnu i sličnu robu i pro* Trgovačke veze sa Belgijom. Po* slanstvo Kraljevine Belgije u Beo* gradu stavilo je na raspolaganje na* soj komori spisak adresa svih naj* važnijih industrija u Belgiji. Ovaj spisak također sadržava i adrese mjesta, s kojima eventualno naši in teresenti mcjgu direktno korespon* dirati. Upućuju se s toga svi oni, koji bi željeli dobiti informacije o poje* dinim belgjskiim industrijama, da se u tu svrhu obrate na komorski se* kretarijat bilo pismeno bilo usme* no za vrijeme uredovnih sati. Muslimanska trgovačka i obrtnič* ka banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu dobila je ovih dana od ministarstva financija ovlaštenje na trgovanje devizama i izdavanje uv­ jerenja za izvoz robe. Primarijus Dr. Lj. Bilić ordinira za unutrašnje! bolesti od 2—3 u Zrinj^ skoga ulici 6, prizemno. Natječaj. Nuđjamo odmah otpremljive iz Zagreba Kod ovoga ureda imade se odmah popuniti mjesto općinskog bilježnika sa godišnjom plaćom od 4800 K i skuparinskim doplatkom .od 13.200 K. Reflektanti imadu svoje propisno biIjegovane molbe podnijeti najdalje do 30. juna 1921. i sa svjedočbama do­ kazati da su: a) pripadnici kraljevine SHS; b) bezprikornog vladanja; u) vješti samostalnom vođenju ureda i u praksi dulje vremena pošlovali. Općinski ured Kupres, dne 14. aprila 1921. Načelnik: 219 M. Meštrović. Kotlovi za pečenje rakija iz čistog bakra dobavlja 5L0V1H I DOS, Petrinja. Tražite cijenike. oo г-ј staklene ploče ' । u svim mjerama, kao I staklarski kit, nadalje cilindere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće za masi, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakla porculana U/EISS i DRUG. ZAGREB,kraj paromlina.86 Miševi, štakori, stjBnicE i žohari , ; i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12'—, za Štakore K 16'—, za žohare ruse i Švabe K 20‘—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15'—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10'— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5*— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12'—. Prašak proti mrava K 10’— i 20’—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. Jtinker, Zagreb br. 16. 1 Petrinjska ul. br. 3. 131. I Preprodavaocima popust! Apsolventi mualimskeg tečaja. G. ministar prosvjete odlukom od 9. (u mj. riješio je, da sc svršeni kan* $ ' Dionička glavnica Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Ilovom i Travniku. i Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenja^ne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. 4^ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe, ф talarijd: Kralja Peto Mlina Z - Brzojavi: Trgogačka feanka,Sarajevo. - latBVUPbait 2 A i: J �Strana 4 Страна „ПР ВДА“ — .PRAVDA*Broj 292 Број Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Sarajevo, 22. aprila 1921. POZIV NA SUBSKRIPCIJU DIONICA III. EMISIJE Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu. Prema zaključku sedme redovite glavne skupštine od 16. maja 1920. koji je odobren po Ministarstvu za trgovinu i industriju riješenjem od 12. augusta 1920. br. 1897, imade se provesti povišenje dioničarske glavnice našeg zavoda od K 5,000.000’ na K 20,000.000 - izdanjem 150.000 komada novih dionica po K 100.— nominalne vrijednosti od kojih \3 glasi na ime, a 2j3 na donosioca. Tih 150.000 komada novih dionica stavlja potpisano ravnateljstvo ovim na javnu subskripciiu uz slijedeće uvjete: pripada pravo prvenstva , koliko ove ne bi dostajale, dodijeljivati će se i one, koje glase na donosioca. 9. Za slučaj, da se kojem potpisatelju novo upisanih dio­ 100.000 komada dionica III. emisije nica dodijeli manje dionica, nego ih je upisao, povratiti će mu i to tako, da na svaku staru dionicu I. ili II. emisije upiše se previše plaćeni iznos nakon razdjele u gotovom natrag. po dvije nove dionice uz cijenu od K 125.— po komadu, za­ 10. O uplatama izdavati će upisna mjesta privremene jedno sa K 5.— za troškove i K 3. za kamate od 1 .jl. 1921. potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz dakle ukupno K 133.— za svaku dionicu od K 100.— nomi- : 'povrat tih potvrda nove dionice izručiti. nalne vrijednosti. 11. Uspjeh ove dionice zajamčen je po jednom 1. Dosadašnjim (opcije) na dioničarima Pravo opcije imade se izvršiti za vrijeme od 25. aprila do zaključno 31. maja 1921. sindikatu. 12. Prijave za izvršenje prava opcije, te upisi za nove 2. U svrhu izvršenja prava opcije valja pri upisivanju novih dionice i uplate mogu se obaviti osobno ili poštom kod slije­ dionica kod dotičnog upisnog mjesta ujedno predočiti stare dećih novčanih zavoda: dionice ili međutimnice, koje će se providiti opaskom „Pravo ' Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu opcije za III. emisiju izvršeno “ i povratiti dioničarima zajedno j dioničarskog društva u Sarajevu, te kod njezine podružnice u s potvrdom o učinjenoj uplati. — U koliko se ili dionice ili ; Tuzli. međutimnice nalaze kod nas u Sarajevu, valja ovo na upisnom Prve hrvatske štedionice u Zagrebu, te kod njene podruž­ arku primijetiti, a pravo opcije se svejedno može izršiti. nice u Beogradu i kod svih ostalih njezinih podružnica. Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. 3. preostalih u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bugojnu, Derventi, 5o.ooo komada dionica III. emisije Mostaru. Bos. Samcu, Tuzli i Zenici. prepuštaju se i nedioničarima uz cijenu od K 150.— po komadu j Muslimanske trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sarajevu, zajedno sa K 5.— za troškove i K 4.— za kamate od l.jl. I te kod njezinih podružnica u Bos. Brodu i Bos. Novom. 1921., dakle ukupno K 159.— za svaku dionicu od K 100.— Gajret Banke đ. d. u Sarajevu. nominalne vrijednosti. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u TeŠnju. I za ove dionice traje rok upisa od 25. aprila do zaključno 1 Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom. 31. maja 1921. Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bijeljini. 4. Čitava protuvrijednost koli optiranih toli i na novo upisa­ Muslimanske banke d. d. u Banja Luci i njezinih podruž­ nih dionica imade se odmah pri upisu u gotovom potpuno isplatiti. , nica u Prijedoru, Prnjavoru te Sanskom Mostu. 5. Svaki dioničar, koji ne izvrši pravodobno svoje pravo | Muslimanske privredne Banke d. d. Gračanici. opcije na nove dionice, gubi to pravo. Muslimanske banke d. d. u Stocu. 6. Višak, koji će se uplatiti preko nominalne vrijednosti Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. dionica pripasti će po odbitku svih troškova emisije i uplaćenih Privredne banke d. d. u Maglaju. kamata, redovitoj pričuvnoj zakladi. Krajiške banke d. d. u Bihaću. 7. Nove dionice proviđene su kuponom za godinu 1921., Kreditne banke d. d. u Modriču. te sudjeluju na dobitku zavoda počam od 1. januara 1921. Trgovačke banke d. d. u Trebinju. 8. Ravnateljstvo pridržaje si pravo razdiobe dionica, te će Bankovne i komisione radnje M. Mahmutbegović, B^Šamac. u prvom redu dodijeliti dionice koje glase na ime, a samo u Bankarske radnje Numan Osmanefendić, Žepče. Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d6008e33add5d7e288182360dbd07aec.pdf 33dc1f7dfd5df78cde1485c5022e1259 PDF Text Text PRAVDA ГЛАСНЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАВСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 55 (293) Sarajevo, četvrtak 26. maja 1921. (18. Ramazan 1339.) Govor nar. posl. Atifa Hadžikadića DRŽAN DNE 17. MAJA U USTAVOTVORNOJ SKUPŠTINI PRI« GODOM SPECIJALNE DEBATE O IMENU DRŽAVE. padnost jednom narodu, da se osjeti Gospodo, narodni poslanici! U ge­ zajednica nacije. U ovome radu isticali neralnoj debati čuli smo više prigovora su se sa sve tri strane najbolji sinovi. i zamjeraka, koje su činjene predlo­ Tu su sudjelovali i Srbi i Hrvati i ženom nacrtu Ustava. Da su se ove Slovenci i radili na zbiranju narodnih zamjerke učinile, to je posve i razum­ ljivo, jer je i vladin nacrt Ustava samo sila kroz više stotina godina. Oni su jedno ljudsko djelo, a. kao što znate, sprovodili po malo narodno jedinstvo, ni jedno ljudsko djfelo nije bez pogre­ oni su širili tu ideju. Već u polovini šaka. Ako uzmemo u obzir, da su na XVIII, vijeka ragja se velika misao nacrtu Ustava saragjivale tolike razne narodnog jedinstva u jačem smislu. stranke i toliki razni programi, onda Srpski i hrvatski književnici, koji su je sasvim razumljivo, da tih nedosta­ dotle živjeli odjelito, koji su bili rastav­ ljani u pokrajinama, nisu bili čvrsto taka može da bude. Ali odmah kod 1. odjelka u nazivu vezani jednom cjelinom i tek tada naše države ima jedna manjkavost, počeli su da dolaze u življi doticaj i po­ koja je po mome mišljenju jedna velika čeli da rade na buđenju duhovne za­ greška, jedan veliki nedostatak ovoga jednice. Ta misao razvijala se pomalo i kad je došla do pune snage, ona je Ustava, jer ne pruža državi jednoga imena. Mi smo dobili jednu državu, našem narodu dala karakter jedinstva. ušli smo kao jedan narod u tu državu, Ali i prije XVIII. stoljeća opažaju se ali eto nismo joj dali jedno ime. To je sitni zameci ovome radu. Tako prvi očigledno jedan defekat i on može uslov za veliku jugoslavensku ideju samo da bude od Štete našemu narodu. vidimo u reformatoru slovenačkom, u Treba naime istaći, da konsolidacija prvaku i osnivaču slovenačke književ­ naše zemlje nije samo u političkom nosti : Primožu Trubaru. U drugoj centralizmu i administrativnom decen- polovini XVI. stoljeća on je širio. Lutralizmu, nego i u konsolidaciji jedne terovu nauku u Hrvatskoj i Slovenačdržavne zajednice, koja će imati jedno koj. Njegove rasprave i knjige bile su ime i koja če učiniti da osobito u inonamijenjene cijelom našem narodu i stranstvu budemo jako cijeniti. Zašto zato su pisane latinicom, ćirilicom i nam treba jedno ime ? Kad pogle- glagoljicom, a njegovi pomagači isto damona svoj život, onda ćemo vidjeti, tako nisu bili samo Slovenci, nego su da smo živijeli podijeljeni u toliko bili iz svih naših krajeva. Njegovi po­ država, da smo toliko stotina godina magači bili su Slovenci, Hrvati, Srbi, bili rastavljeni, da je osijećaj pripad­ rodom iz Istre, Dalmacije, Hrvatske, nosti jednoj zajednici bio kod nas slabo pa iz Srbije, čak je bilo, što je u ono razvijen, te narod Živeći u takvim pri­ vrijeme za čudo, u ovome njegovu likama nije ni osjetio potrebu za radu očekivano sudjelovanje ljudi iz jednim imenom države. Sad je prvi Bosne, jer je on mislio, da ujedini put došla prilika, da se toj zajedničkoj čitav slavenski jug u vjeri pa je ra­ državi da jedno ime. U narodu taj čunao i na Muslimane. On je imao svoj osjećaj nije bio još duboko prodro, jer program; po tome programu imao je su bili rijetki pojedinci, koji su osjetili da se prevede čak i Kuran; on je tu potrebu i tražili to zajedničko ime. našao za tu svoju ideju čovjeka u To su bili oni najbolji sinovi sva tri Bosni, kome je to povjerio, ali se ne naša plemena. Nakon hiljadu i više zna, da li je taj došao na odregjeno godina odvojenoga života mi smo sada mjesto. On je bio okupio oko sebe u ušli u jednu državnu zajednicu. Prvi svoje kolo sav jugoslavenski narod ši­ put dakle u historiji našli su se južni reći jugoslavensku zajednicu. Dakle u Slaveni zajedno, da u zajedničkoj na­ ovome možemo već da nazremo rarodnoj državi provode svoj život. gjanje jugoslavenske misli. Osim TruOva naša država nastala je u ratu, bara bilo je i drugih naših ljudi, koji su prelazili uske granice svoje domo­ a donekle je rezultat i revolucije. Ona je dakle u isto vrijeme rezultat tje­ vine i interesovali se za svoju braću u drugim pokrajinama. Tu treba da lesnih i duševnih napora cjelokupnog našeg naroda, u kojim je naporima ! spomenem književnike dubrovačke i dalmatinske, od kojih su najglavniji srpski dio našega naroda dao najveće Petar Hektorović i Hanibal Lučić, koji žrtve. Poznato je, da je konačni cilj cijeloga naroda i cilj ratnih napora u svojim djelima pjevaju o banovima i srpskim despotima Čak je jedan Srbije bio oslobogjenje u ujedinjenje zabilježio (Hektorović) pjesmu narodnu sva tri plemena našega naroda. Ali ovome ratnome djelu prethodili su još o Kraljeviću Marku, koji je, kao što mnogi sitniji i manji radnici, koje ne znamo, bio kralj u Prilipu, u Maćedoniji. U XVII. vijeku došla je jugo­ treba zaboraviti, a njima pripadaju naj­ slavenska misao do punog izražaja, i bolji i najumniji sinovi našega troimeto jače u dubrovačko-dalmatinskoj nog naroda. Oni su pripremali u narodu književnosti. Dubrovački pjesnici osje­ revoluciju, koja je istina vrlo sporo ćaju već svjesnije jugoslavensku misao tinjala, ali se u danom momentu zdru­ i daju joj većega maha. U njihovom žila sa akcijom oslobodilačke vojske radovima epskim i lirskim mi nalazimo sa solunskog fronta, te je tako zdru­ na mahove izraza tome osjećanju i ženom akcijom učinjeno da se stvori shvatanju. Kralj poezije dubrovačke je i riješi naše narodno oslobogjenje i u ovom pogledu najviše odokočio. To ujedinjenje. To je bio ideal svih naših je Ivan Gundulić. U svome „Osmanu" sinova od davnina pa do danas i taj on pjeva Srbiju i njenu prošlost, zanosi se ideal sastoji u tome, da preko du­ hovnog ujedinjenja dogjemo do državne se za nju kao i za historiju svoga rogjenog Dubrovnika. On pjeva o kra­ zajednice. Ako pogledamo na prošlost i ispi­ ljevima Nemanića krvi, on pjeva bo­ sanske banove sa onakvim istim osje­ tamo je u ovom pravcu, naći ćemo ćajem, kao što pjeva o Svetome Vlahu, dosta primjera, gdje se vidi pripreman zaštitniku Dubrovnika. On oplakuje rad oko duhovnog ujedinjenja našeg propast jugoslavenskih država i njihove naroda. Taj je rad istina bio slab odjek i imao je malo uspjeha, ali ovi mali nesreće doimaju se njegova srca isto uspjesi gomilajući se kroz stotine go­ tako kao i nesreća njegova rodnog dina dali su eto jedno veliko djelo. grada. Ostali dalmatinski pjesnici pri­ Narod običan nije mogao ni umio takve ključuju se u tome Gunduliću, a kod podvige da razumije, jer se hoće ve­ Hrvata Vitezovića nalazimo u njegovim liki stupanj kulture, da se osjeti pri­ historijskim spisima napomene o razvoju Pojedini broj K, 2-— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119. Godina IH. današnjega stanja, treba spomenuti, da I cijele jugoslavenske prošlosti i nabrojene grbove svih jugoslavenskih pokrajina. je ova ideja za ujedinjenje i oslobogjenje kod našeg naroda bila uvijek Živa. U XVIII. vijeku misao je ova jača. iz ovoga vidimo tri glavne ideje. One Ona je najviše istaknuta u Kačića. Već su bile dominantne u historiji našega samo ime njegova djela kazuje, da on naroda i dovele su prvo do težnje kod zahvata cijelu jugoslavensku zajednicu. Hrvata, da se ujedine u Veliku Hrvat­ To njegovo djelo zove se: „Razgovor sku, diugo do težnje kod Srba, da se ugodni naroda slovinskoga“. iz ovih ujedine u Veliku Srbiju, a na trećoj stra­ nekoliko primjera vidimo, da misao o ni do težnje pojedinaca za okupljanje zajednici našega naroda uzima sve jasniji i stvaraniji oblik; da se ona ovih. Ovo su provagjali najbolji i naj­ proširuje na sve dijelove našega na­ spremniji sinovi našega naroda, koji su htjeli jedno ime — ime jugoslavensko. roda i da se s njome pobliže upoznaju Nosioci jugoslavenskog imena i ilirskog i širi krugovi. Ovome pokretu pridru­ pokreta bili su najglavniji: Gaj, Štrosžuje se iz Srbije Dositije Obradović. majer, Rački, Vodnik, Krek, a kod On stvoreno proklamuje narodno je­ Srba u najnovije vrijeme bio je naj­ dinstvo i on neće da vidi kod našeg istaknutiji borac Jovan Skerlić. Jovan naroda megjusobne vjetske ograde. (Dr. Radonjić: A Despota Gjurgja Bran- Skerlić htio je ostvariti ono veliko djelo narodnoga duhovnoga ujedinjenja, kovića? Njega ste zaboravili:) Dositije što ga je započeo Gaj. On je htio da prelazi preko toga. Kod njega vjerske otupi one oštrice osjećaja zasebnosti, ograde ne postoje. Hrvat Ljudevit Gaj koji su kod našega naroda prevladavali ide dalje. On istrče jedinstvo narodno i on je propovijedao, da Hrvat i Srbin i hoće da ga postigne postepeno, po­ nisu dva različita pojma, nego da su dižući narod kulturno, a za to mu je to samo dvije riječi za isti pojam. I potreban jedan jezik, jedan pravopis i kad jedan kaže da je Srbin, u isto I jedno ime. Njegov rad najprvo treba I da se ograniči na Hrvate, a onda da vrijeme kaže, da je Hrvat i obratno, kad netko kaže, da je Hrvat, u isto i zahvati i Slovence, — kao što je od j njih imao i saradnika, pa i Srbe. Osim vrijeme kaže, da je Srbin. Skerlić je toga i Napoleonove ideje, koje su za potpuno htio da duhovno narodno jedin­ stvo provede na način započet od lliraca. njegove vlade u Dalmaciji, Istri i Slo­ On je htio svima nama da da jedan veniji bile posijane, dale su mnogo impulsa, i on je pokušao u imenu književni jezik, jedno pismo i jedno ilirskom, da ujedini Srbe, Hrvate i zajedničko ime. Kad je u najvišem Slovence. Ovo ime Ilira nije imal sreće, . mahu radio, smrt ga je pretekla. 1 ako ali ilirska ideja nikada nije izgubila ovaj veliki radnik nije Jugoslavenstvo svoju vrijednost. Ona je samo mijenala ujedinio, i ako nije ostavio iza sebe pravoga duhovnoga ujedinjenja, a nije oblike, javljala se pod drugim imenima, ni bio u stanju da to učini, ipak su i danas možemo reći, da je ona, kako ratni dogagjaji izmijenili ovu situaciju je Gaj zamislio u svom začetku, danas ostvarena u našem državnom jedinstvu. i njegovo djelo na duhovnom i držav­ nom ujedinjenju ostvarili. Za ovoga Osim Gaja radili su na duhovnom ujedinjenju sa sve tri strane najbolji velikoga sina srpskog plemena moglo bi se Brankovim stihovima da kaže i najistaknutiji sinovi. Interesantno je spomenuti, da su reformu kulturnog »Mnogo hteo, mnogo započeo, čas i književnog jedinstva proveli tri brata umrli njega je pomeo.« iz sva tri ogranka našeg naroda, tri [ Ovako se od prilike razvijala misao najbolja njegova sina, a to su Ljudevit ‘ jedinstva narodnog, misao, koja je Gaj-Hrvat, Kopitar-Slovenac i Vuk Ka- 1 poznata i nazvata misao jugoslavenska. radžić-Srbin. Protiv ovoga samoga imena mnogi se Mi kad pogledamo Gajevu ideju, ' bune i vele, da je jugoslavensko ime koja je išla za uklanjanjem provincia- | tvorevina naših neprijatelja. (Glas iz lizma i separatizma, valja da priznamo, centra: Tako je I). Ali ja držim, da s nepravom svi oni, koji evo govore, da je to bila zanosna ideja: ujediniti ovo tvrde; j‘er ovo ime nije tvorevina narod rascjepkan po imenima i pok­ neprijatelja, nije radi toga, jer ga je rajinama i to tako, da ni jedno pleme naš neprijatelj mrzio i gonio. ne žrtvuje svoje individualnosti. Srbin Najglavniji pokret i najjači impuls ostaje Srbin, Hrvat ostaje Hrvat, Slo­ venac ostaje Slovenac, svako zadržava dat je ovoj misli baš dolaskom Kralja plemensko ime, svako zadržava svoje Petra u Beograd. Odonda se najjače razvio ovaj pokret po cijeloj našoj svetinje, a nosi skupno ime ilirsko. zemlji, i odonda se najviše počelo ra­ Ovaj je pokret odjeknuo i u poli­ tičkom životu, zbog čega je ilirsko ime diti na duhovnom ujedinjenju. Ovo ime nije tugje, nije neslavno, bilo zabranjeno, ali sam pokret nije mogao biti ugušen, jer jedanput sjeme jer slavensko ime svetinja je sviju nas, a Jugoslavenstvo kao spoj, ako koga posijano — svijest o zajedničkoj pri­ vrijegja, treba da se sjeti najidealnijeg padnosti nije se dalo ugušiti nikakvom silom. Poslije zabrane ilirskoga imena imena u našoj narodnoj pjesmi, na slavnu porodicu Jugovića. (U centru u interesu sloge kod Hrvata nije došlo prigovaranje.) hrvatsko ime, nego su uzeli na svoju I ako pravo shvatimo ovo ime ju­ zastavu jugoslavensko ime. Protiv goslavensko, valja da istaknemo, da ovoga imena diže se opozicija kod Srba i Hrvata. Kod Hrvata Ante Star- ono nije negacija naših plemenskih čević vodi borbu protiv ovoga imena, osobina, već da je ono afirmacija u najvišem smislu našega individualizma. a kod Srba ustaje protiv ovoga imena Svetozar Miletić, a i prije već protiv Jugoslavenstvo je sinteza plemenskih ilirskoga imena bunili su se i nisu ga odlika razvijenih u tečaju naše povi­ htjeli primiti, ipak se ovo jugoslavensko jesti. Svako je pleme živjelo posebnim ime, premda je na toliku opoziciju životom i razvijalo se zasebno i isti­ udarilo, zadržalo i vršilo se u njegovu calo kulturne vrednote, a svi skupa okrilju kulturno ujedinjenje, radilo se sastavljeni u jednu zajednicu pod jed­ na megjusobnom promicanju narodnih nim imenom dali bismo jedan veličan­ stven spoj. Jugoslavenstvo značilo bi interesa. Ako dakle ovo sve, što sam kazao, ujedinjenje srpske, hrvatske i slove­ načke kulture. Jugoslavenstvo bi sa­ ukratko skupim, vidimo, da je u prvom redu zasluga za ovo djelo, za da­ stavilo i Srbe i Hrvate i Slovence, našnje ostvarenje naše države, da je udružilo bi ih u jednu zajedničku dr­ to zasluga boraca herojske Srbije, a žavu s konačnim ciljem, da u zajed­ ničkom životu izglade razlike kulturne, pri tom ne treba zaboraviti i onaj sitni rad idejnih boraca koji su kroz ! političke i regionalne, pa da se u buduć­ stoljeća osvješćavali narod u zajednici, i nosti homogeniziraju i budu jedan narod. Zato megju glavnim momentima iz I Stoga bi bilo poželjno i u interesu naše prošlosti, koji su doveli do našega cijeloga naroda, da se naša država na- �Strana 2 Страна zove i jednim imenom. Mi čujemo svaki dan ovdje peticije i čitamo po­ krete; u našoj javnosti izrazuju se želje, kako da se naša država nazove. Jedni traže, da je nazovemo Kraljevi­ nom Srba, Hrvata i Slovenaca, drugi žele, da je nazovemo Jugoslavija, a treći hoće, da je nazovemo Velikom Srbijom. Ako se pravo ovo pitanje pogleda, onda jedno jedino ime za naša tri plemena sporazumno i ravnopravno ri­ ješeno moglo bi da bude samo jugo­ slavensko, inače se ne bi osjećao brat­ ski sporazum i ne bi se vidjela ple­ menska ravnopravnost. Ako mi osta­ nemo država sa tri imena, to bi značilo produživati iz prošlosti sve one naše žalosne trzavice, to bi značilo sve daljnju borbu između plemena i radi imena svađati se i trošiti narodnu energiju u prevlasti za jedno ime. Te su baš trzavice za prevlast jednog imena glavna karakteristika naše pro­ šlosti. Ja se bojim, da bi i budućnost, kad bi ostala ova sva tri imena, mo­ gla da nam bude slična našoj prošlosti. Stoga, ako ne želimo da ostavimo na­ šoj mladoj generaciji u naslijeđe borbu za ime, treba da ovo pitanje riješimo. Kad se jugoslavensko ime spominje, ne treba ga shvatiti, kako se to obično sa srpske strane shvata, kao da je ono ustuk srpskom imenu, jer je ono oznaka velike cjeline, a u toj cjelini najveću čest zauzima baš srpski dio naroda. Zato mi bosansko-hercegovački muslimani, kad smo provodili našu organizaciju, imali smo na umu sve one žalosne momente iz prošlosti. Znali smo, kako stoji naš položaj i odmah smo ocijenili u onim prvim danima oduševljenja, kad je jugosla­ vensko ime toliko isticano, da je je­ dini spas i jedini izlaz, ako poprimimo to ime. Zato se i naša organizacija zove Jugoslavenska muslimanska or­ ganizacija. Mi smo znali, a i sada se mnogo govori, da je to ime, ime bu­ dućnosti. Ovo ime dalo je povoda, da odbacimo sve dosadanje trzavice i da provedemo iskreno princip ravnoprav­ nosti plemenskih imena, da našu in­ teligenciju, koja je bila srpskog i hr­ vatskog uvjerenja, zajednički privedemo narodu, da u narodu povede kolo. Tako se iz naših redova pomalo ukla­ njao nacionalni ekskluzivizam, a sin­ teza srpstva i hrvatstva sakupljala nas je u širem i zajedničkom imenu jugo­ slavenskom, koje je manifestacija dr­ žavnog i narodnog jedinstva. Ovo ime naročito je nužno spomenuti baš od nas iz Bosne, jer se mi nalazimo na najškakljivijem mjestu: mi se nalazimo na međi srpskog istoka i hrvatskog i slovenačkog zapada i preko nas su išle sve strelice nacionalnog antagoni­ zma. Zato, da ublažimo i da posredu­ jemo, uzeli smo to ime jugoslavensko, da mognemo poslužiti državnom i na­ rodnom jedinstvu. Mi želeći iskreno dobro našem narodu i našoj državi, hoćemo da sarađujemo na našem pot­ punom narodnom jedinstvu, pa sma­ tramo, da bi bila najčvršća veza troimenog naroda u zajedničkom imenu. U ogorčenim nacionalnim borbama sudjelovala je i naša muslimanska in­ teligencija; ona se u ovim ogorčenim borbama zamjeravala, kao što je pri­ rodno, jednoj ili drugoj strani. Ona je to dragocjeno iskustvo u pravo vri­ jeme znala da ocijeni, ona je uvidjela, da treba jedanput ovaj anahronizam da prestane, da se brat sa bratom bolje pridruži, da pruži ruku, da za­ jedno rade u ovoj državi. Ovo takmi­ čenje, ovo gloženje išlo je uvijek na štetu našeg naroda u Bosni i Herce­ govini, je ostajao po strani i ču­ dio se г. svojim sinovima, zašto se bore i Svađaju. Masa naša nije svjesna plemenskog imena, ali svi smo mi slavenske krvi, samo plemensko ime nije došlo još do svijesti. Pogo­ tovu kod nas. gdje j'e nizak stupanj kulture, osjećanje pripadnosti jednoj naciji slabo je razvijeno, našem Čo­ vjeku ne ide, da bude preko noći Hr­ vat ili Srbin, jer je naučio, da Hrvati | jesu samo oni u Hrvatskoj, Srbi u Srbiji. Poslije u zadnje vrijeme doka­ zivalo se našem narodu, uspješno ili neuspješno, kako gdje, da primi jedno ili drugo ime, ali velika masa i većina našega naroda najrade govori o Bo­ sancima. Danas, kad smo svi u jednoj državi, i kad se pročulo ime Jugosla­ vije, danas ova naša masa, jer smo se zajedno svi našli: i Srbi i Hrvati i Slovenci, lako shvaća, da je Jugosla­ ven i da ne može biti ništa drugo. Брвј 293 Broj „PRAVDA" — „ПРАВДА" j Stoga inteligencija naša treba da shvati , svoju zadaću u masi i iskreno da je pouči, da jugslavenstvo nije negacija ni jednog plemenskog naziva, da je to sinteza i jednog i drugog i trećeg. Iz ovoga se vidi, da naše jugoslavenstvo ide za tim ciljem, da se ekskluzivizam ukloni, da se fanatizam odstrani i da se uvede širokogrudnost u našem na­ rodu, da se pomirimo svi i da upo­ znamo da smo braća. Ali ovo naše ujedinjenje, izgleda po svemu, došlo je prije, nego što je naš narod bio pripravljen u svojoj duši za nj, prije nego što se mogao pripremiti za pre­ porod. 1 mi sada osjećamo posljedice toga preranoga dolaska, jer je trebalo duhovno jedinstvo da dođe prije dr­ žavnog jedinstva. Jugoslavenstvo, kao stoljetni san izgledalo nam je čarobno i ružičasto, a danas, kad je u stvarnosti, ovo se čini i svojim apostolima puno trnja. To je zato, što smo u historiji odjelito stoljećima živjeli, što smo se odjedan­ put našli zajedno, pa ne možemo se odmah navići na ovaj novi život. Poslje­ dice toga su agitacije za ovo ili ono ime. Ovome našem stanovištvu, kako ga mi u organizaciji svojoj jugoslaven­ skoj zastupamo, stoji nasuprot i drugo gledište drugih partija i drugih stra­ naka, koje su od nas jače i o kojima valja voditi računa. Ove partije nisu nikako sklone da prime ime jugosla­ vensko, već se zalažu, da ostanu naša tri imena od tri ogranka našega na­ roda. Prema ovome raspoloženju, kako je u vladinoj većini, ostaće naziv: Država Srba, Hrvata i Slovenaca, ali bi trebalo dopustiti ime jugoslavensko da dogje u Ustav na prikladnome mjestu. Mislim, da bi bilo najpriklad­ nije tamo, gdje se govori o državljan­ stvu. Jer, kad su mogli svi u osmanlijskom carstvu bez razlike vjere i narodnosti da se zovu Osmanlije, sma­ tram, da bi bilo zgodno i za nas, da se uzme ovo zajedničko ime, što se tiče pripadništva državnog. Glede naziva države, kako je pred­ ložen od strane Ustavnog Odbor, valja istaknuti, da on vodi računa o tri imena, koja postoje u našem narodu. Jedno ime radi odijeljenog života naš narod nije stvorio i njegovi naučni si­ novi pokušavaju, da mu jedno zajed­ ničko ime nature, koje, mora se priz­ nati, nikad nije u masama primljeno. Ja mislim, da bi bilo najbolje, da se ovaj proces stapanja prepusti kultur­ nome radu, pa će sam taj kulturni rad ukloniti sve naše razlike, pa će pobi­ jediti svijest zajedništva te ćemo mi na koncu izaći kao jedan narod ne samo faktički, nego i formalno ujedinjen. To je dakle rad kulturni. Kako je ovo pitanje vrlo osjetljivo, ovdje se mora vrlo oprezno postupiti, ovdje se mora sa sviju naših strana najopreznije i najbratskije postupati. Naš je narod vrlo osjetljiv, on lako osjeća, i kad se nema prave namjere, da se u njegove odlike, u njegove osobine dira, koje su najveća svetinja i osobina naša tri plemena. Zato ljubeći ime jedno, drugo i treće jednako, mi ćemo zavoljeti sva tri i mi ćemo s vremenom naći jedno drugo ime, u kome se možemo spo­ razumjeti i složiti. Onda ćemo pravim prirodnim putem doći iz naroda, od naroda na državu. Radi toga mislim, da u današnjim teškim prilikama valja voditi računa više o samoj nuždi, o samoj stvari, nego o samoj formalnosti. Radi toga, da se naša država uredi ; i da joj se da ovaj Ustav, koji osim । obične formalnosti, kao što je naziv i ! samo ime državno, ipak donosi jedno f bolje uregjenje i jedno bolje stanje našem narodu, radi ovih viših interesa j dakle i naš Klub, da udovolji svojoj i patriotskoj zadaći i da zemlju iz ovog I nereda izbavi, i naš Klub, premda teška srca, glasače za ime države onako, kao što je predloženo. Mi vi­ dimo u ovom imenu da je odgođeno naše stapanje, koje bi se moglo sad lakše da provede. Mi se bojimo, da bi se mogle borbe da rasplamte, mi se bojimo čak, da ne dogje i do poku­ šaja prevlasti s jedne ili druge strane i bojimo se, da se narodna energija uzalud troši kao i u prošlosti. Ako je historija učiteljica života, ona će nam kazati, da treba da pogjemo drugim pametnijim putem, pa kad smo se svi našli u jednoj kući, onda treba tu našu zajedničku kuću da ljubimo i da svima našim snagama radimo, da ona bude u procvatu. (Burno odobravanje i pljeskanje.) --------------- ! ; : ’ Sarajevo, 25. maja. Oko polovine ov. nij. pojavio se opet u plevaljskom okrugu zloglasni odmetnik i razbojnik Husein Meho? njić sa ovećom bandom razbojnika, koji su počinili strašan zločin, ubiv? ši nekoliko žandarma i putnika. Sto je sasvim u redu i od potrebe, vlast je organizovala progon proti razboj? nika i odredila vrlo stroge mjere, kako će im se što prije stati u trag. Nu ne razumijemo mjera plevalj? skog okružnog načelnika, što je or* ganizovao bašibozučku gardu u sa« moj varoši Plcvljima, koja poput gorskih razbojnika napada na mimo muslimansko stanovništvo, koja ih zaustavlja po ulicama i nemilosrdno tuče uz najveće pogrde, te ih hapsi, a načelnik ih sjutri dan globi po sto i više dinara. Čim se smrkne, baši* bozuci zađu po hanovima i hoteli? ma i ako se u kojem zatekao koji musliman ili muslimanka sa sela, tuku ih i hapse bez ikakva milosrđa. Od osam sati u večer ne smije niko od muslimana da se nađe na ulici, te ne smiju ni u džamiju izići. Ne klanja se ni teravija, ni jaci ja, ni sabah, niti se pale kandilji po dža* mi jama. Mi smo poduzeli intervenciju na mjerodavnom mjestu, da se zaštiti mirno građanstvo od ovih barbar* skah nasilja. Neka se razbojnici pro? gone sa najvećom energijom, neka se njihovi jataci sa svom strogošću zakona kazne, ali neka se od ovoga poštedi mirno i pošteno građanstvo. Ako se je Bošković odmetnuo, nije* su se odmetnuli plevaljski muslima* ni, a nijesu ni njegov jatak, pa če* mu onda bašibozuci i garda da čine nasilje ljudima, koji su u svemu pot* puno nedužni. Iz naše organizacije. Skupština u Rudom. Narodni po­ slanik g. S. Filipović je na svom po­ vratku iz Sandžaka na 6. o. mj. odr­ žao skupštinu naše organizacije u Rudom (kot. ViŠegrad). Na skupštini je bilo prisutno nekoliko stotina mu­ slimana iz okolnih sela, koji su po­ zorno saslušali govor i jednodušno odobrili rad poslaničkog kluba, te se zadovoljni sa skupštini razišli. Skupština u Bos. Gradiškoj. Nar. poslanik g. S. Filipović se je, na svom povratku iz Beograda uvratio u Bos. Gradišku, u nedjelju 15. o. mj. Na 16. u večer iza teravije sazvalo je pred­ sjedništvo mjesnog odbora naše orga­ nizacije u prostorijama tamošnje či­ taonice skupštinu, koja je bila veoma dobro posjećena. Skupštinu je otvorio predsjednik mjesnog odbora g. Mustafa Zuhdi ef. Hodžić sa nekoliko biranih riječi, te je podijelio riječ g. Sejid Alibegu Filipoviću, da izvijesti skupštinare o dosadašnjem radu posl. kluba. Filipović je sasma opširno izvijestio o radu posl. kluba, kao i o ulazu istog u vladu g. N. Pašića. Prisutni su to sve pomno saslušali i jednoglasno odobrili rad posl. kluba, te mu izra­ zili potpuno povjerenje. □ □ □ □ □ □ п Sjetite se & тгтл« □ □ □ □ □ O □ □ □ Analiziranje agrarnog pitanja. U ime Njegovog Veličanstva PETRA I. po milosti Božjoj i volji narodnoj kralja Srba, Hrvata i Slovenaca Mi ALEKSANDAR NASLEDNIK PRESTOLA Na predlog Našeg Ministra za A« granu Reformu i Ministra Fmansija, a po saslušanju Našeg Ministarskog Saveta propisujemo ovu Uredbu o financijskoj likvidaciji agrarnih odnosa u Bosni i Hercegovini. Član 1. Svi kmetski odnosi u Bosni i Her* cegovini likvidiraju se za 255,000.000 dinara, koju sumu daje država i to: polovinu u gotovom a polovinu u državnim obligacijama. Član 2. Od sume pomenutc u čl. 1. staviće se Agrarnoj Direkciji u Sarajevu na raspoloženje odmah 60 milijona di* nara u gotovu, 1.) da se njome likvi? diraju kmetski odnosi prema onim i sopstvenicima, koji su na pređašnje i kmetske zemlje plaćali do 40.— kru­ na zemljarine i 2.) da se dadu nužni . predujhnovi ostafjnj najpotrebnijim I sopstvenicima. Član 3. Ostatak od 195,000.000 dinara is? ' platiće se kad se ustanovi suma koja ' pripada sopstvenicima i to: dve tres I čine u obligacijama i jedna trećina I u gotovom, i to najkasnije do 15. ju? j na 1922. godine. Član 4. Za likvidaciju odnosa na begluč* kim zemljama iz čl. 2.. 4. i 5. Uredbe o postupanju sa beglučkim zemlja* ma u Bosni i Hercegovini od 12. maja 1920. godine određuje se svota do 25,000.000— dinara koja će se položiti kod Agrarne Direkcije u Sarajevu najkasnije do 15. juna , 1922. godine. | Član 5. Podela će se vršiti na osnovu zemljarine, koja je bila određena sopstvenicima kmetskih zemalja u godini 1918. Član 6. : i Isplata se vrši po stedećoj degre* I sivnoj skali: 40.— K množi se sa 1 kategorija — katastr. zemljarina do 100.- „ U n n Ti W f 150.- „ r ш ti ti ti n 200.— „ IV pl л ti ti V 250.— „ л n n ti ti 300.- „ рф VI Л ti 350.- „ VII л ft ti ti ti 400— „ •• Vili ti ti ti r* 450.- „ IX ti ti ti и 500.- „ х П ti ti ti ti 550.- „ XI rt 99 ti ti * 600.- „ XII 99 ti П * rt 700. „ XIII ti rt ti ti a 800.- „ XIV ti н ti fi 99 XV 900— „ rt ti ti ti 99 XVI н 1000.- ,, M 99 99 XVII r 1250.- „ rt rt м ft XVIII n 1500— „ »» rt n n XIX »» 1750— „ м rt » H 2000— „ XX rt »» n rt XXI rt rt 2500— „ rt >1 n 3000— „ XXII н Ч И И 3500. „ XXIII r» »1 rt rt 4000— „ XXIV n n r» » rr 4500— „ XXV » н rt M rt 5000. - „ XXVI n n ч tt ft 6000.— „ XXVII rt n „ preko 6000— „ XXVIII n n n fakt. n „ и „ „ r, „ „ . „ и „ r, „ и „ rt „ и и л r, . . r, 1600 1400 1300 1200 1165 1130 1095 1060 1025 990 955 920 885 850 815 780 745 710 675 640 605 570 535 500 475 450 425 400 �Đpoi 293 Broj Član 7. Oni sopstvenici koji imaju u ne­ kretninama — izuzev zemlje koje spadaju pod udar agrarne reforme prema poreznoj vrednosti imetak preko 500.000. • dinara, ili imaju o? porezovani dohodak preko 25.000.- dinara godišnje, uvrstiće se u XXVIII. kategoriju čl. 6. ove Ured? be bez obzira na visinu zemljišnog poreza. Član 8. Likvidirana suma obračunava se sopstveniku 1. kategorije bez obzira na kmetske posede koje on ima u drugim kotarima, a u ostalim kate? gorijama uzima se kao osnova zem? Ijarina, koju je dotični sopstvenik plaćao na svu kmetsku zemlju u Bo? sni i I lercegovini. Član 9. Čisti vakufi, crkve, manastiri i druge kulturne dstanove uvršćuju se u I. kategoriju bez obzira da li je posed u jednom ili više kotara i bez obzira na ostali imetak. Član 10. Suvlasnici bivših kmetskih selila, koji trajno žive u odeljenom zaseb? nom kućanstvu, mogu da traže, da se njihova tražbina obračuna po zemljarini, koja na njihove suvlas­ ničke delove pada tako, da tako u? stanovljena zemljarina bude uvršće? na u određenu kategoriju kao i kod inokosnih vlasnika (samoglasnika). Član 11. Kako bi jedan sopstvenik II. do XXVIII. kategorije po faktoru svoje kategorije imao da dobije manje od maksimuma prethode će kategorije, daće mu se maksimum te prethode? ćc kategorije. Član 12. Hipotekama potraživanja sa ka? matama imaju se odbiti od sume doznčene sopstveniku i položiti u sudski depozit. Član 13. Privremena renta, koju su sopstve? nci dobili do sada, ne odbija se od likvidacione sume. Član 14. Agrarna Direkcija u Sarajevu i? ma preko kotarskih ureda da dobiva sve što je potrebno da se pojedini sopstvenici uvrste u kategoriju, u koju prema zemljarini i individual­ nim ekonomskim prilikama spadaju. U ovome poslu moraju, po potrebi, sudelovati gruntovničari, činovnici katastra i poreznog ureda. Član 15. Agrarna Direkcija može po potre? bi uzućivati svoje činovnike i zva? ničnike da sudehiju pri ovome po? slu. Član 16. Radi ustanovljenja pripadajuće sume sopstveniku, pozvaće se svaki sopstvenik kod kotarskog ureda ili delegata Agrarne Direkcije radi u? stanovljenja podataka o njegovoj tražbini na osnovu katastra. Član 17. Sopstvenicima 1. kategorije ima se likvidirana svota odmah obračunati obzirom i na čl. 7. ove Uredbe i pi^ smeno saopštiti. Ova suma biće lb kvidna kad je odobri Agrarna Di­ rekcija. Član 18. Sopstvenicima П- XXVIII. kate? gorijt saopštiće se likvidovana suma ■posle ustanovljenja od strane Agrar« ne Direkcije u Sarajevu. Član 19. Ako posle ovih izviđa Agrarna Direkcija ustanovi da se sumom od 255,000.000.— dinara ne mogu lik vi? dirati svi kmetski odnosi1 po degre? sivnoj skali — čl. 6. ove Uredbe — onda će se likvidirane sume sopstve? „ПРДВДА* — „PRAVDA* trka II.—XXVIII. kategorije pro? < ccntualno sniziti. Ako pak bude viška, ovaj će sc I razdeliti na sopstvenike II. do XXVIII. kategorije. O jednom i drugom slučaju odlučrće Agrarna Direkcija u sednici svi­ ju šefova odseka pod predsedni štvom agrarnog direktora. Ako se posle svih izviđanja utvrdi da se sa svotom od 25,000.000. di nara određenom u čl. 4. ove Uredbe I nc mogu podmiriti svi vlasnici, onda i ćc se ostatak naknadno položiti kod : Agrarne Direkcije u Sarajevu i to ј najkasnije do 15. juna 1923. godine. Član 20. Protiv rešenja kotarskog ureda • sopstvenik ima pravo žalbe Agrar? I noj Direkciji, a protiv rešenja A? i grame Direkcije, Ministarstvu za Agrarnu Reformu. Rok za žalbu je osam dana. Žalba se predaje vlasti na čiju se odluku podnosi. Član 21. Ovlašćuje sc Ministar Finansija da izda obligacije za isplatu polovi? ■ ne u čl. 1. ove Uredbe predviđene : likvidacione sume. Ove obligacije ■ glase na donosioca i amortiziraju se : izvlačenjem. One nose naziv »Ob? I veznica za finansijsko likvidiranje agrarnih odnosa u’Bosni i Hercego? vini« a izdavanje istih vrši se prema potrebi likvidacije kmetskih odnosa u Bosni i Hercegovini. Član 22. Ovim obveznicama obvezuje se Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca da će svako po godine u natrag i to 1. mja i 1. novembra počev od 1. maja 1922. godine plaćati 4% kama? te gjbđi&nje na glavnicu od 100.dinara i do 50 godina isplatiti sumu glavnice izvlačenjem. Izvlačenje će se vršiti svake godi? ne 2. januara počev sa 1923. god. Četiri meseca po izvlačenju isplati? će se po nominalnoj ceni sve obvez? niče koje budu izvučene. Na izvuče? nc obveznice prestaje teći kamata. Član 23. Na likvidiranu sumu može se sop? stveniku ako traži, po oceni Agrarne Direkcije, dati predujam do 25% od sume koja mu pripada. Član 24. Ministar za Agrarnu Reformu i Ministar Finansija ovlašćuju se da za provođenje ove Uredbe izdaju nužne naredbe. Član 25. Ova Uredba stupa na snagu ođ dana kada je Kralj potpiše i kad bude obnarodovana u »Službenim Novinama«. Provođenje ove Ured? bc poverava se Ministru za Agrar? nu Reformu i Ministru Finansija. 12. maja 1921. god. u Beogradu. Aleksandar, s. r. Ministar za Agrarnu Reformu, Nikola Uzunović, s. r. Ministar Finansija, Dr. Košta Kumanudi, s. r. U ime Njegovog Veličanstva PETRA 1. po milosti Božjoj i volji narodnoj kralja Srba, Hrvata i Slovenaca Mi ALEKSANDAR NASLEDNIK PRESTOLA Na pedlog Našeg Ministra Prav? đe, Ministra za Agrarnu Reformu i Ministra Finansija, a po saslušanju Našeg Ministarskog Sa veta, propi? sujemo ovu Opći je Страна 3 Sirana Uredbu ; : I I i ! i i I j ; i I i I vlasnika za poslednjih deset godina — računajući od 1. januara 1921. o postupanju sa beglučkim zemlja? god. u natrag na taj način, što će ma u Bosni i Hercegovini. se čisti prosečni prihod kapitalizo? vati sa 5%. Član 1. Otkup se vrši saobrazno čl. 9. ove Svrhama agrarne reforme u Bosni i j Hercegovini imaju sc privest! beg? Uredbe. Član 11. lučke zemlje pomenutc u čl. 2., 4., 5., i Zejnljišta koja mogu da služe in? 7., 10. i 13. tač. ove uredbe. dustrijskoj ili prometnoj svrhi, kao Član 2. i gradilišta, ostaju u dosadanjim od? Naseljeni begluci, na kojima po? nosima do konačnog zakonskog ге? stoje kmetstvu slični odnosi deset šenja. godina — računajući od 25. februara Član 12. 1919. godine u natrag — prelaze ot? Naseljeni begluci, pobegiučeni kupom u vlasnost obrađivača: čifluci i u čifluk pretvoreni begluci 1 .) Ako je eksistencija dotične predaju sc u sopstvenost, čim sc pu? porodice vezana za taj begluk; 2 .) Ako nije ugovoreno vreme inovažno utvrdi opravdanost zahte? va, a ostali begluci iz člana 7., 10. i trajanja odnosa. 13. ove Uredbe prelaze u sopstve* Član 3. nost tek posle isplate naknade bilo Otkup za naseljene begluke plaća i od interesovane stranke, bilo pred? država prema dvostrukoj katastral? i ujmom, koji država daje. noj (poreznoj) vrednosti izraženoj u Član 13. dinarima. Ako je neko kupio posle uvođenja Član 4. u gruntovne knjige kmetske i beg? U čifluk pretvoreni begluci imaju lučke zemlje zajedno u spekulativ? sc presuđivati kao kmetski odnosi i ne svrhe i ako sc beglučke zemlje ako kmetski odnos nije u gruntov? nalaze još u njegovom posedu, a on nici upisan. te zemlje sam ne obrađuje — one će Član 5. sc ekspropriisati u svrhe agrarne re? Na zahtev interesovanih stranaka forme uz naknadu investicija i do? provešće sc revizija procesa okon? kazane kupovne cene, u koliko je čanih presudama na osnovu kojih ova veća od prodajne cene za kmet? su čifluci pretvoreni u begluk i to od ske zemlje. sastava gruntovnice. Te revizije o? Član 14. baviće se po agrarnim pravnim pro? Promene u begluka za pisima, koji su važili u vreme izri? vreme rata ne držanju prekidaju ovom U? canja presuda. ustanovljene rokove, osim Ako se ustanovi nezakonitost pre? redbom sude ima se s odnosnim beglukom ako je zemljoradnik dobrovoljno postupati kao i s kmetskim selištem. napustio zemlju. Član 15. Zahtevi za reviziju imaju se prijaviti najkasnje do 1. januara 1922. god. Do daljeg zakonskog rešenja ob? ustavljaju se sve sudske parnice i i/? Član 6. sudskih osuda, kojima bi se Naseljene beglučke zemlje i u čif? vršenja sadašnji posedpvni odno.si luk pretvoreni begluci prelaze u sop? menjali na zemljištima pomenutim u čl. 2., stvenost težaka, koji ih obrađuje. 5., 7., 10. i 13. ove Uredbe. Pobegiučeni čifluci. odnosno nji? 4., Isto tako zabranjuju dobro? hovi defovi prema čl. 5. ove Uredbe voljna se i prisilna otuđenja i optere? vraćaju se u sopstvenost i posed o? ćenja na zemljama u nih koji su ih izgubili, ako već nisu čl. 2., 4., 5., 7., 10. i 13.pomenutim ove Uredbe. naseljeni na drugom mestu kao kme? Svaki pravni akt protivan odred* ti ili samostalni težaci i ako te zem? bama ovoga člana, ništavan je. lje nisu prešle u ruke drugih težaka Za postupanje po ovoj Uredbi koji ih trajno obrađuju. nadležni su organi Ministarstva za Član 7, Agrarnu Reformu i za sve zemlje i Ova beglučka zemljišta, na koji? odnose pomenute u čl. 2., 4., 5., 7., ma ne postoji kmetstvu sličan od? 10. i 13. ove Uredbe prestaje nad? nos, a koja jedan težak ili težačka ležnost sudskih vlasti, a određuje se porodica već deset godina računaju? nadležnost organa Ministarstva za ei od 25. februara 1919. god. u na? Agrarnu Reformu. Za sve ostale beglučke zemlje u trag kao zakupci drže i obrađuju, prelaze prisilnim otkupom u sop? koliko one nc bi bile, veliki posed, dozvoljava se slobodan promet i za stvenost zakupaca. Po istim proisama postupaće se i njih ostaje nadležnost redovnih su? sa beglučkim ogradama u Hercego dova. Član 16. vini. Član 8. Ministar za Agrarnu Reformu, Begluci, koji su nastali prisvaja? Ministar Pravde i Ministar Emansi? njem seoskih ispaša, privode se svr? ja ovlašćuju se, da za provadanje o? hama agrarne reforme, ako ih sop? ve Uredbe izdaju nužne naredbe. stvenik sam ili u svojoj režiji ne ob? Član 17. raduje i ako mu eksistencija nije za Ova Uredba stupa na snagu od to zemljište vezana. dana kad je Kralj potpiše i kad bu? I kmećene krčevine pripadaju biv? dc obnarodovana u »Službenim No? šim kmetskim selištima i ako su u vinama Kraljevine Srba, Hrvata i gruntovnici kao begluk unesene. Slovenaca«, a tada prestaje važiti Uredba o postupanju sa beglučkim Član 9. U slučajevima čl. 7. ove Uredbe zemljama u Bosni i Hercegovini od 14. februara 1920. god. sa izmenama dopušta se ustanovljenje naknade međusobnom pogodbom interesova? od 11. maja 1920. god. Provođenje ove Uredbe poverava nih stranaka uz odobrenje nadležnih organa Ministarstva za Agrarnu Re? se /Ministru za Agrarnu Reformu, Ministru Pravde i Ministru Finansija formu. Ako međusobna pogodba ne uspe, a svima se vlastima nalaže, da se po utvrdiće sc naknada prema gospo? njoj upravljaju i da je izvršuju. 12. maja 1921. god. darskoj vrednosti i dohotku zemlje. u Beogradu. Država će zemljoradnicima olakšati Aleksandar, s. r. plaćanje organizacijom dugoročnog Ministar Pravde, agrarnog kredita. M. S. Đuričić, s. r. Član 10. Ministar za Agrarnu Reformu, Četvrtarski vinogradi prelaze ot? Nikola Uzunović, s. r. kupom u vlasnost četvrtara. Otkup? Ministar Finansija, na suma utvrdiće se po desetogodiš? Dr. Košta Kumanudi, s. r. njem čistom prosečnom prihodu prispio godinama u kućanstvu upotrebljavani nenaknadivi, pravi S c h i c hl- s a p u n sa znakom: „Jelen". jelen sapun je potpuno čist, posjeduje najveću izdašnost kod pranja i dobiva se u poznatoj predratnoj kvaliteti u komadima od ‘ ј kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Olbert Vita Ш, Sarajevo, Despića ul. 1. �„ПРАРДА* — .PRAVDA* Страна 4 Strana Naši dopisi. Otoka, 20. maja 1921. Ovo je malo općinsko mjestance na želj. pruzi Bos. Novi—Krupa. Stanovnici ovog malog mjesta i njegovih okolnih sela većinom su muslimani, koji se najviše bave ratarstvom, a nazad kratkog vremena počeli su se zanimati i racionalnim pčelarenjem. U ovim granama gospo­ darstva osobiti je primjer za ovi kraj valjan, radin, štedljiv i razuman go­ spodar, brat Čeh, g. Josip Šoh. Jedna od najboljih ljudskih vrlina, Svojina je ovomješćana u tom, što su kao malo gdje složni za opće korisnu stvar. U ovom pogledu Otoka je ve­ lika i može služiti kao dobar primjer i većim mjestima: Prije kratkog vre­ mena osnovaše Zemljoradničku Za­ drugu, koje su pravila predana na odobrenje Zem. vladi. Učiteljska sekcija za kotar Bos. Krupu, prvo svoje predavanje pokloni ovom složnom narodu. Dne 15. o. mj. na večer dođe željeznicom iz Bos. Krupe predsjednik te sekcije g. M. Zagorac sa drugovima gg. F. Čavkićem i M. Stojanovićem, koje na sta­ nici dočekaše njihovi drugovi, a i mnogi drugi sa: „Dobro došli, narodni pro­ svjetitelji?" Te večeri održao je vrlo lijepo i uspjelo predavanje „О narod­ nom zdravlju" g. M. Stojanović, učitelj iz Hašana. Za vrijeme predavanja či­ taonica je bila dupkom puna slušalaca svih triju vjeroispovijesti. Ovakova je posjeta bila i sinoć, jer je i opet bilo predavanje »Država i građanska svi­ jest«, koje je na sveopće zadovoljstvo održao g. M. Šuvalić iz Bos. Krupe. Napredna omladina iz Bos. Krupe do­ pratila je gosp. predavača sa g. H. Kabilagićem, koje su Otočani primili u bratski zagrljaj. Ovaj opće korisni rad ovoga mje­ seca završiće se 27. večer Ramazana sa sijelom, koje će imati ovaj program: 1. »Lejlei kader«, od M. Ć. Ćatića, deklamuje učenica Nure Komić. 2. »U mejhani«, od Musa Ćazima Ćatića, deklamuje uč. IV. god. Kemal Komić. 3. »0 alkoholu i njegovom štetnom utjecaju na ljudstvo«, predaje g. B. Tatlić, učitelj. X. Politički pregled. UNUTARNJI. Miislim. poslanici iz Južne Srbije. »Jut. Listu« javljaju iz Beograda: Pregovori između muslimana iz Juž? ne Srbije i g. Pašića ne mogu da se privedu kraju, naročito radi držanja demokratskih poslanika iz Južne Sr? bije, koji se odlučno protive, da se iziđe u susret zahtjevima muslimana. Pošto se uza svu intervenciju Jugo? slavenske muslimanske organizacije, da se od strane vlade uzmu u obzir zahtjevi istaknuti od muslimana iz Južne Srbije nije pokazala nikakva spremnost od strane vlade, da bi se to pitanje riješilo u prilog musluna? na iz Južne Srbije, to će po svoj pri? lici muslimani iz Južne Srbije u naj? skorije vrijeme napustiti konstitu? antu. Vaš dopisnik razgovarao je sa g. Korkutom, koji je ostao u Beo? gradu od strane Jugoslavenske mu? slimanske organizacije kao manda? tor u tom pitanju i u razgovoru je mogao konstatovati, da je g. Korkut vrlo ogorčen na vladu, što nije htje? la da riješi pitanje muslimana Južne Srbije. G. Korkut putuje sutra u Sa? ra jevo. Sjednica Ustavnog odbora. Na sjednici Ustavnog odbora, koja se održala 23. o. mj., dovršen je pre? tres III., IV. i djelomično V. odjelj? ka ustava. Članci su primljeni većim dijelom bez znatne izmjene ili ne? promijenjeno. Pri debati o članu 41. enrgičnim istupom poslanika FeHi* ma Kurbcgovića za gradsku siroti* nju, rijšeno je. da se samoupravnim šumama smiju koristiti ne samo zemljoradnici, već i oni koji se dje? lomično bave zemljoradom. Deklaracija hrvatskih zastupnika zaplijenjena. Kako iz Zagreba jav? ljaju, potpisalo je 63 narodnih po* slamka Radićeve stranke. Narodnog kluba, frankovaca i klerikalaca ma? nifest na hrvatski narod, pa su ga neki listovi pokušali i objelodaniti. I i j i ' I i i I i I ; Vlast je manifest u cijelosti za? plijenila. I komuniste prijete istupom iz konstrtuante. Iz Beograda javlja iu: Komunistički klub zaključio je. ako vlada ne izađe u susret glede otva? ran ja sindikata, štamparija i drugih njihovih institucija, da će ostaviti konstituantu. VANJSKI. Program jugoslavenskih zastupni? ka u talijanskoj komori. Zastupnik Medvešćak izjavio je uredniku »Pic? cola«, da jugoslavenski zastupnici neće voditi u parlamentu nikakve o? pozicije, niti će praviti vladi poteš? koća u njezinom radu oko umirenja duhova i obnove. Naprotiv oni će načelno surađivati sa svim onim vla? dama, koje će ozbiljno raditi na e? konomskom, moralnom i političkom razvitku anektiranih Slavena. U ad? ministrativnom kulturnom pogledu oni će tražiti da im bude poštovan jezik slavenski, osigurane općinske i pokrajinske autonomije i da im se povise sredstva za nastavu u istoe? nom Friulu. Angorski ekstremisti. Angorski li? stovi ekstremnih elemenata uzimaju sve više maha. Njihova akcija u? pravljena je protiv sultana i protiv onih, koji su u Rimu držali konfe? renciju pokušavajući da izazovu me? dijaciju velikih sila radi prestanka oružane akcije. Zatim traže da šef angorske delegacije u Londonu Be? kirbej bude stavljen pod sud. Savez velikih sila. Javljaju iz Lon? dona: Američka vlada namjerava mjesto Lige Naroda ustanoviti savez velikih sila, koji bi spriječio buduće ratove. Taj bi savez imao da raspra? vi i pitanje mandata, a u prvom re? du pitnje mandata nad otokom Ja? pom. Amerika će prisustvovati sjed? nicama vrhovnog savjeta samo u tu svrhu, da iznese taj nacrt. Domaće vijesti. Regent u Zagrebu. U nedjelju 22. o. mj. u 12 i po sati poslije podne ! nalazilo se je ovdje na proputova? i nju kroz Zagreb Njegovo Visočan? I stvo Regent Aleksandar. S njime : putuje princ Pavle r najuža svita. Na kolodvoru ga je dočekao u ime ’ zemaljske vlade podban dr. Bošnjak, i koji je Njegovo Visočanstvo po? » zdravio u ime službeno otsutnog ba? na. Tom prilikom predstavljen je Regentu šef zagrebačkog redarstve* rfog povjereništva odsječni savjet? nik dr. Saban. U ime vojske, a u za? stupstvu jednako službeno otstunog armijskog komandanta, dočekao je Regenta komandant savske divizije general Pešić sa šefom generalnog štaba pukovnikom Simovićem. Do? čeku je prisustvovao i komandant mjesta pukovnik Nikolajević i ma? jor Burštaler. Njegovo Visočanstvo izrukovalo se srdačno sa prisutnim predstavnicima civilnih i vojnih ob? lasti, a zatim je u pratnji podbana dra Bošnjaka ušlo zajedno sa prin? cem Pavlem u dvorsku čekaonicu. Poslije toga sjeo je Regent u auto? mobil u pratnji generala Pešića i pukovnika Simovića i proveo se gra? dom preko Jelačićevog trga, Dugom ulicom, Jurjevskom ulicom oko Cmroka kroz Tuškanac, Josipovac pa natrag Mošinski'jevom ulicom, Jelačićevim trgom i Zrinjevcem. Građanstvo ne znajući za dolazak Regenta i prepoznav ga u zadnji tre? nutk za vrijeme vožnje gradom, sr? dačno ga je pozdravilo razdragano nad tim' neočekivanim kratkim do? laskom. Naročito su mu burne ova? čije bile priređene na Zrinjevcu, ko* jim se provezao za vrijeme najživ? Ijeg korza. Princ Pavle pošao je pc? rivojem kroz grad, te je svojoj prat? hji izricao udivljenje nad ljepotom grada, u kojem se prvi put nalazi. U 1 sat povratilo se Njegovo Visočan? stvo natrag na kolodvor. Glas o bo? ravku Regenta u Zagrebu rasprostro se je munjevitom brzinom po gradu, te se je pred kolodvorom sabralo veliko mnoštvo naroda, gdje je o? mladini sasvim nenadano i spontano uspjelo, da u velikoj masi prodre na peron kolodvora, pa je Regentu, koji se je nalazio u dvorskoj čekaonici, priredila burne i nada sve odušev? Број 293 Broj Ujedno se pozivaju svi do sada Ijene ovacije. Regent, očito dirnut ovim srdačnim spontanim odušev? prijavljeni članovi, da do konca ljenjem omladine, izišao je iz čeka? ovoga mjeseca uplate s v o? onice i stupio među omladinu, koja je udjele 1. kod blagajnika So? je udarila u burno klicanje Regentu kolovića, trg. komora; 2, Mujage Ka? i Kraljevskom Domu, te je otpjevala petanovića, te 3. kod Mujage Su? narodne himne. Regent se rukovao džuke. Protiv povišenja telefonskih taksa. sas vakim pojedincem, koji se nala? zio u Njegovoj okolini, te je kraU U nedjelju prije podne bila je u ve< kim govorom oslovio prisutne omla? likoj dvorani Trgovačko«?obrtničke dince, zahvaljujući im na ovako komore skupština, koju je sazvalo ' toplim i oduševljenim pozdravima i I Trgovačko udruženje grada Saraje? i završio riječima: »Do skorog vide? va, na kojoj je sudjelovao veliki broj nja!« Nakon što se Rgent oprostio telefonskih pretplatnika iz sviju sta* ; od predstavnika vlasti i od odušev? leža, a najviše trgovaca. Jednoglasno • Ijene omladine, koja je neprestano je prihvaćena rezolucija, kojom se pozdravljala i klicala, ušao je u protestuje protiv povišenja telefon? dvorska kola. Pri je polaska voza po? skih taksa, s navodom da uslijed o? zvo je Regent sebi dra Bošnjaka i vog povišenja najviše trpe mali tr? izrazio mu svoje osobito zadovolje govci, koj? sebi ne mogu dozvoliti stvo na spontanim i srdačnim po? luksus telefona, jer je ta taksa za zdravima, kojima Ga je građanstvo njega prevelika. Predloženo je, da i omladina dočekala za vrijeme Nje? se uvede t. zv. brojčani sistem, koji govog kratkog boravka u Zagrebu. U je uveden i u Austriji, a po kojem ] sat 18 minuta krenuo je voz sa su pretplatnici po broju zvanja raz? stanice uz oduševljeno klicanje svi? dijeljeni na nekoliko kategorija sa različitom taksom. ju prisutnih. Regrutovanje žandarma iz vojske. General Hadžić ministar vojni. Na sjednei ministarskog savjeta, koja je Iz Beograda javljaju: Ministar vojni dne 24. o. mj. trajala do 8 i po sati odobrio je, da se iz redova vojske na večer, potpisan je ukaz, kojim se može regrutovati oko 2000 žandar? general Hadžić postavlja ministrom ma, a ako se ukaže potreba još i vi* še. Oni vojnici, koji budu primljeni vojnim. kao žandarmi (razumije se sa ušlo? Neprilike u Goraždi. Javljaju nam iz Goražde: Radi komita, koji su o? vima) iza kako svrše regrutsku obu? pljačkali i poubijali žandare u ple? ku odslužiče svoj vojni rok kao žan? valjskom okrugu, poduzete su i kod darmi, osim toga primaće ista pri? nas preoštre mjere tako, da su nam nadleštva kao žandarmi. Zakon o školama. Iz Beograda jedne noći po nalogu kotarske ispo? stave policajno pozatvarani dućani javljaju: Kad učiteljska komisija i kafane upravo u 8 sati na večer, bude dala svoje mišljenje o zakonu radi čega nam jc oteščano klanjati o osnovnim školama, onda će minu teraviju. Brzojavno smo zamolili o? star prosvjete sazvati veliku konfe? kružnu oblast u Sarajevu, da nam se renciju prosvjetnih radnika za ras? dozvoli otvaranje dućana i kafana pravu o tome zakonu. Zabrana paše. Ministar šuma i ru? bar do 12 sati u noći, ali na žalost samo nam je dozvoljeno do 9 sati. da zabranio je pašu stoke u mladim Molimo, ako nalazite za shodno, da šumama naređenjem od 14. aprila nam na nadležnom mjestu isposlu? 1921. broj 9202. U zabranama do? jete otvaranje čaršijskih dućana i zvoljava se paša samo u onim mla? kafana do 12 sati noću, jer je narod dim šumama, bez obzira na vrstu u velikoj neprilici i smetnji uslijed vlasnika, za koje su zvanični šumar? sik organi ustanovili da su toliko od? čega vlada veliko ogorčenje. Mi smo odmah intervenirali kod rasle da im stoka neće naškoditi. Primarijus Dr. Lj. EKiić ordinira okružnog načelnika g. Nikolića, da se ove neprilike uklone od našeg za unutrašnja bolesti od 2—3 u Zrinj^ mirnog i lojalnog građanstva, te je skoga ulici 6, prizemno. g. Nikolić obećao sa najvećom pri? pravnošću, da će našoj želji izići u susret. Učitelji ca muslimanka na ispitu. Ovih su dana polagali u Sarajevu u? čitelji i učiteljice svoj definitivni is? Svim pododborima i povjerenici? pit (nakon jednogodišnje prakse), pa ma Gajreta. Kao što vam je bez među njih 18 bila je i jedna musli? sumnje poznato, namjerava glavni manka gđica Fata Karić, učiteljica odbor u najkraćem vremenu otvoriti ,na muslimanskoj osn. djevojačkoj jedan Gajretov šegrtski dom i dva školi u Sarajevu. Kako smo saznali Gajretova ženska sirotišta. Važnost rezultat ispita bio je tako povoljan, f potrebu takih institucija nije po? da je ona bila jedna među najboljim trebno naglasivatr, jer je tu važnost po uspjehu ispita. To nam je drago u više navrata tretirala i naša javna konstatovati i mi mladoj našoj uči? štampa. U ostalom, da nije bilo ni teljici od srca čestitamo. U prošlom govora u javnosti o tim institucija? jesenskom roku položila je također ma ipak držimo, da je danas svak i gđa Umij a Muftić (rod. Vranić) i? osvjedočen o njihovoj potrebi, jer sti ispit i s isto takim (ne malo s od? u svim mjestima i po svim ulicama likom) rezultatom. Osim onih triju vidimo i susrećemo mnogobrojnu (Berberović, Ukšinagić i Bišić) koje nezbrinutu našu siročad. Rad na su već prije taj ispit položile, evo i zbrinjavanju te siročadi jest jedna ove jedna po jedna pokazuju, da i neophodno nužna potreba i glavni naša muslimanska ženska preparan? odbor veseli, što će Gajret zahvalju? dija, ma da ima samo tri godišta, jući radu i agilnosti Gajretovih pri* ništa nc zaostaje za drugim, držav? jatelja uspjeti, da toj potrebi udo? nim i privatnim preparandijama sa volji. 4 godine. Naravno, da te nove ustanove iz? Vjenčanje. Jučer se vjenčao naš iskuju nove i velike troškove i iz? odlični prijatelj g. Mustafa ef. Spa? datke, te je radi toga dužnost svih ho, poljoprivredni pristav, sa gospo? prijatelja Gajreta i njegove ideje, đicom Sidikom, kćeri Hilmiagc Sa^ da ovim povodom povedu što življu hačića iz Sarajeva. Naša iskrena će? akciju za sakupljanje priloga i milo? stitka! dara Gajretu. To-je osobito zgodna Mljekarska zadruga u Sarajevu i prilika sad uz ramazani šerif u kojim okolici poziva svoje članove na po? su mubarekj danovima i onako sva novnu izvanrednu skupštinu, koja islamska srca darežljiva, te će bez će se održavati dne 29. maja o. g. u sumnje svaki musliman koliko toliko 2 sata po podne u maloj vijećničkoj doprinijeti za Gajret. dvorani u belediji s ovim dnevnim Za ovu bi se svrhu najbolje mo? redom: 1. Čitanje odobrenih pravila; gao upotrebiti zekjat, jer sigurno 2. Izvještaj o dosadanjem radu; 3. nema bolje svrhe u koju bi se zeeat Ustanovljenje dana za početak dje? mogao dati, kao za gornje instrtuci? lovanja zadruge; 4. Ustanovljenje je, u kojim će se naša nezbrinuta si? koliko će se nabaviti novih krava, ročad uzgajati i uzdržavati. zatim hrane i kakove; 5. Pitanje zaj? Stoga glavni odbor apekije na vas, ma i u kojoj visini; 6. Čitanje pravih da svim silama poradite na sakuplja* la o osiguranju blaga; 7. Izbor bla? nju zećata i drugih priloga prilikom gajnika i poslovođe, eventualno rav? i za vrijeme ramazani šerifa. Treba natelja i drugih potrebnih činovnika apelovati na svakoga i tome će se i namještenika; 8. Razno. *Ako na odazvati svaki onaj, koji ima srca i ovu skupštinu nc dode dovoljan osjećja prema Gajretu i onoj mno« broj do sada prijavljenih članova, о? gobrojnoj siročadi prepuštenoj ulici držače se skupština u svakom slu? i uličnom odgoju. Upravni odbor. čaju i stvoriti pravomoćni zaključci. Gajretov glasnik. �Страиа 5 Strani „ПРАВДА" — .PRAVDA* Број 293 Broj Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica 10,000.000*— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Ш Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo ——-• . - Podružnica: Brčko Dionička glavnica K 20,000.000.— PREUZIMA uloge na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih bur­ zovnih transakcija. 11 д Pričuve K 8,000.000?— FINANCIRA trgovačka i industrijalna po­ duzeća. V R 8 I isplate na svim mjestima KraljevineSiba Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske postova. Muslimanska Centralna Banka | za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000.000.— 104 Pupilarno siguran. —Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Židovska Banka za B. i H. d. d. u Sarajevu. IV. EMISIJA DIONICA. Sarajevo, 12. aprila 1921, Poziv na subskripciju. a Izvršujući djelomično zaključak IV. izvanredne glavne skupštine dioničara Židovske Banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, obdržavane dne 25. juna 1920., raspisuje ovime potpisano ravnateljstvo povišenje dion. glavnice društva od R 6,000.000'— za K 8,000.000'— naRlV.ooo.ooo*— izdavajući 80.000 komada novih dionica po K 100*— nomi­ nalne vrijednosti. Dionice IV. emisije glasiće na donosioca (au porteur), a svakih 30 komada dionica imadu u smislu § 28. društvenih pravila jedan glas. Ravnateljstvo smatra svojom dužnošću upozoriti već sada dosadašnju gospodu dioničare, da se kod ove emisije opcijom i novim upisom što izdašnije koriste, pošto se kod idućih subskripcija naših dionica neće moći pružiti tako povoljan kurs i razmjer za opciju. Tih 80.000 komada novih dionica stavlja ravnateljstvo na javnu subskripciju uz slijedeće uvjete: 1. Dosadašnjim dioničarima pripada pravo prvenstva (opcije) tako, đa na svuku jednu staru dionicu upiše po jednu novu uz cijenu od K 145 — po dionici. 2. Dosadašnji dioničari mogu i preko prava opcije da upišu dionice IV. emisije uz cijenu od K 155’— po dionici. 3. Ostatak neoptiranih i od dosadašnjih dioničara na novo neupisanih dionica izlažu se javnoj prodaji, te se mogu upisati uz cijenu od K 165’— po dionici. 4. Pravo razdiobe (reparticije) dionica pridržaje si ravnateljstvo, te će dionice dodijeliti odmah nakon izminuća upisnog roka, izlučivši najprije optirane dionice. Za slučaj, da upisatelju bude prigodom razdiobe dodijeljeno manje dionica nego li je upisao, to će mu se uplaćeni višak odmah nakon raz­ diobe u gotovom povratiti. Ravnateljstvo preuzima obavezu za potpuni uspjeh nove emisije. 5. Dionice IV. emisije imadu se pri upisu odjednom potpuno isplatiti. 6. Dionice IV. emisije učestvuju u dobitku počam od 1. jula 1921. 7. Upis i uplata počima 1. maja 1921. i traje do uključivo 30. juna 1921. 8. Suvišak, koji se uplati preko nominalne vrijednosti dionica, po odbitku svih troškova i pristojba ove nove emisije, idu u rezervni fond banke. 9- U svrhu izvršenja prava opcije imadu se dionice III. emisije — na kojima će se izvršeno pravo opcije naznačiti — na društvenoj blagajni položiti. Pošto dionice 1. i 11. emisije glase na ime, to će se izvršeno pravo opcije za I. i II. emisiju u knjizi dioničara predbilježiti. 1 . dioničari, koji ne vrše svoje pravo opcije u smislu tačke 1., 5. i 7., gube pravo opcije. 11. Na položene uplate izdaće se privremene potvrde, a uz povratak tih potvrda izdaće se u svoje vrijeme stalne dionice. 12. Upisi, uplate i polog dionica 111. emisije imade da uslijedi na na­ šoj blagajni u Sarajevu ili kod filijala u Derventi i Subotici, te kod Francusko-Srpske Banke u Beogradu i Centralne Banke d. d. u Zagrebu. Ravnateljstvo Židovske Banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. �Strana 6 Страна „ПРАВДА* — pravda* Broj 293 Број Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Sarajevo, 22. aprila 1921. POZIV NA SUBSKRIPCIJU DIONICA III. EMISIJE Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu. Prema zaključku sedme redovite glavne skupštine od 16. maja 1920. koji je odobren po Ministarstvu za trgovinu i industriju riješenjem od 12. augusta 1920. br. 1897, imade se provesti povišenje dioničarske glavnice našeg zavoda od K 5,000.000*— na K 20,000.000izdanjem 150.000 komada novih dionica po K 100.— nominalne vrijednosti od kojih ’|3 glasi na ime, a na donosioca. Tih 150.000 komada novih dionica stavlja potpisano ravnateljstvo ovim na javnu subskripciju uz slijedeće uvjete: 1. Dosadašnjim (opcije) na dioničarima pripada pravo prvenstva 100.000 komada dionica III. emisije i to tako, da na svaku staru dionicu I. ili II. emisije upiše po dvije nove dionice uz cijenu od K 125.— po komadu, za­ jedno sa K 5.— za troškove i K 3. za kamate od l.|L 1921. dakle ukupno K 133.— za svaku dionicu od K 100.— nomi­ nalne vrijednosti. Pravo opcije imade se izvršiti za vrijeme od 25. aprila do zaključno 31. maja 1921. koliko ove ne bi dostajale, dodijeljivati će se i one, koje glase na donosioca. 9. Za slučaj, da se kojem potpisatelju novo upisanih dio­ nica dodijeli manje dionica, nego ih je upisao, povratiti će mu se previše plaćeni iznos nakon razdjele u gotovom natrag. 10. () uplatama izdavati će upisna mjesta privremene potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz povrat tih potvrda nove dionice izručiti. 11. Uspjeh ove dionice zajamčen je po jednom sindikatu. 12. Prijave za izvršenje prava opcije, te upisi za nove dionice i uplate mogu se obaviti osobno ili poštom kod slije­ dećih novčanih zavoda: Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu, te kod njezine podružnice u Tuzli. Prve hrvatske štedionice u Zagrebu, te kod njene podruž­ nice u Beogradu i kod svih ostalih njezinih podružnica. Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, te kod njezinih podružnica u Bugojnu, Derventi, бо.ооо komada dionica III. emisije Mostaru, Bos. Šamcu, Tuzli i Zenici. prepuštaju se i nedioničarima uz cijenu od K 150.— po komadu Muslimanske trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sarajevu, zajedno sa K 5.— za troškove i K 4.— za kamate od l.|I. te kod njezinih podružnica u Bos. Brodu i Bos. Novom. 1921., dakle ukupno K 159.— za svaku dionicu od K 100.— Gajret Banke d. d. u Sarajevu. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u TeŠnju. nominalne vrijednosti. Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom. I za ove dionice traje rok upisa od 25. aprila do zaključno Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bijeljini. 31. maja 1921. Muslimanske banke d. d. u Banja Luci i njezinih podruž­ 4. Čitava protuvrijednost koli optiranih toli i na novo upisa­ nih dionica imade se odmah pri upisu u gotovom potpuno isplatiti. nica u Prijedoru, Prnjavoru te Sanskom Mostu. Muslimanske privredne Banke d. d. Gračanici. 5. Svaki dioničar, koji ne izvrši pravodobno svoje pravo Muslimanske banke d. d. u Stocu. opcije na nove dionice, gubi to pravo. Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. 6. Višak, koji će se uplatiti preko nominalne vrijednosti Privredne banke d. d. u Maglaju. dionica pripasti će po odbitku svih troškova emisije i uplaćenih kamata, redovitoj pričuvnoj zakladi. Krajiške banke đ. d. u Bihaću. Kreditne banke d. d. u Modriču. 7. Nove dionice proviđene su kuponom za godinu 1921., te sudjeluju na dobitku zavoda počam od 1. januara 1921. Trgovačke banke d. d. u Trebinju. Bankovne i komisione radnje M. Mahmutbegović, B. Šamac. 8. Ravnateljstvo pridržaje si pravo razdiobe dionica, te će Bankarske radnje Numan Osmanefendić, Žepče. u prvom redu dodijeliti dionice koje glase na ime, a samo u I 2. U svrhu izvršenja prava opcije valja pri upisivanju novih dionica kod dotičnog upisnog mjesta ujedno predočiti stare dionice ili međutimnice, koje će se providiti opaskom „Pravo opcije za III. emisiju izvršeno" i povratiti dioničarima zajedno s potvrdom o učinjenoj uplati. — U koliko se ili dionice ili međutimnice nalaze kod nas u Sarajevu, valja ovo na upisnom arku primijetiti, a pravo opcije se svejedno može izršiti. 3. preostalih Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajou, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/74d5339285caaadf526069eccbe58e34.pdf ebc1b4e0c06f77da626ddd70c6c64144 PDF Text Text Pojedini broj K 2'— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 66 (294) Sarajevo, subota 28. maja 1921. (20. Ramazan 1339.) Govor nar. posl. Hamzalije Aianovića * DRŽAN DNE 17. MAJA U USTAVOTVORNOJ SKUPŠTINI PRI" GODOM SPECIJALNE DEBATE O IMENU DRŽAVE ' * Gospodo- poslanici! Misao, koja je prethodila radu oko osnutka naše na­ cionalne države, misao, koja je odu­ ševljavala i podsticala najveće duhove i najzaslužnije sinove našega naroda u borbi i radu za naše nacionalne ideale, bila je misao narodnog jedin­ stva. Pajavivši se na obalama sinjega Jadrana, gdje su je Slovinjkinje vile odnphale, a naši dubrovaČko-dalmatinski pjesnici dali joj prvu i ako ne potpuno preciznu formu, ta se je misao narodnog jedinstva kroz različite peri­ petije razvijala, jačala i obuhvatala sve veći i veći krug, dok joj napokon nisu naši velikaki Štrosmajer pa onda Skerljć dali potpuno određenu, pre­ ciznu formu, a hrabra srpska vojska s jugoslavenskim dobrovoljcima i uz pripomoć naših saveznika potpuni i . konačni konkretni oblik u današnjoj kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. 1 danas, kad izgrađujemo temeljni zakon za našu državu, mi bismo u ^^^M^Mćdu morali da imamo u vidu rJ misa«, \ i■ i.: j f do mrči.:in io гТ'• uč n: јпо. i ■ к V' V. Иг : da se u njima zical: ■ikad : piošlos! Ja znam > to, da. su ta ^■FTprira/.la za srca pojedinih |||||S da bi bilo vrlo teško, da ne JJR^opasno, kidati s tim tradicijama. Fah radi tih sentimentalnih razloga i ’ radi prošlosti staviti svome sjajnom napretku i razviću jednu tako veliku ' zapreku, o koju ćemo se u budućnosti uvijek spoticati, ja mislim da nije pa­ metne. Dozvolite, gospodo, da ovdje učinim jednu naročitu primjedbu. Meni je ne­ jasne, kako mogu upravo one stranke, koje su eminentno unitarističke, one stranke, koje bezuvjetno provode na­ rodno i državno jedinstvo, kako se mogu ove stranke ma bilo to iz ne znam kakvih razloga staviti na sta­ novište, da dobije naša država tro­ struko ime. Budimo iskreni i priznajmo, da su upravo one stranke, kojima sc prebacuje, da su separatističke, one stranke, za koje se veli, da neće pot- ; ; ! . , i i I puno naše narodno jedinstvo, da su one dosljednije u provagjanju narodnog jedinstva, kad traže jedinstveno ime. Ja ne mogu da pojmim ovu kontradikciju. Ne smije se kod prosuđivanja toga smetnuti s uma ni činjenica, da ima I znatnijih dijelova našega naroda, koj; : nijesu svjesni ni jednog od ovih imena ; triju ogranaka narodnih, pa nisu još ni I jednog ni primili. Dosta je da napo-" : menem Bunjevce i Šokce, pa musli; mane u Južnoj Srbiji, a naročito mu­ slimane u Bosni i Hercegovini. (Rista Odavić: Samo ima valjda razlike iz­ među muslimana u Južnoj Srbiji i mu ­ slimana u Bosni i Hercegovini.) Ima. Tamo ima dosta stranog elementa, a mi smo č^t; Sloveni. Ja mislim, da ima — šta više — i velike razlike. Ako dublje uronimo u suštinu, zašto ovi dijelovi nisu primili ni jedno od naših narodnih imena i zašto se ništi nacionalizirali u smislu plemenskom, vidjećemo, da vrlo često nije bio po srijedi kapris, austrijska razdvajalačka politika, koja nam je istina puno ško­ dila, nego da su tome bili uzroci često vrlo delikatne prirode, koje uzroke po.smatrać sa strane ne može lako đ5 jjcči, a kad ih uoči, ne može dovoljno ob^tivfc0 ' tačno da ocijeni. Dugim^radicijama, koje su nikle u borbi za п^ЈЈРпа^п^ opstanak našeg na­ roda, u borbiltrotiv Turaka a kasnije i protiv Nijema^ULMada^ religiozni Dos ni i Hercegoelemenat, naročito’ — postaje vini, — ja ovo podvla« integralnim dijelom samog^^Jacionataj lizma. I kolikogod mi nastojali. elemenat nekako eliminiramo od cionalizma, mi ćemo vidjeti, da se on često puta, čas jače čas slabije, čas u jačoj Čas u slabijoj mjeri, ispoljava I onda, gospodo, nije nikakvo čudo, što su baš u očima širokih. narodnih masa postali pojmovi srpstva i pravoslavlja s jedne strane, a hrvatstva i katoli­ čanstva s druge strane, gotovo pot­ puno identični. Eto, gospodo, pravog razloga, radi čega se muslimani mogu teško odlučiti za plemenski naziv, i radi čega jugoslavenstvo smatraju kao jedini način, kako će se premostiti sve ono, što nas dijeli. Doda li se k tomu, da su i srp­ stvo i hrvatstvo, naročito u Bosni i Hercegovini poprimili gotovo ekstremne oblike, onda će vam biti jasno, zašto je muslimanima teško, da se odluče da prihvate jedno ili drugo ime. Vi znate, gospodo, da u Bosni bar do skora, a međutim to se vidi i u zad­ nje vrijeme, ime Srbin znači antihrvat, kao što i ime Hrvat znači antisrbin, i da za to muslimani nisu bijeli prići ni jednom ni drugom imenu, to je jasno. Znamo, da je to abnormalno, i da je to opasno za naš budući život i da se i i ■ i • ; tome mora jednom učiniti kraj, kao i što znamo i to. da su to fakta, pred kojima se ne smiju zatvoriti oči i da samo odstranjenjem toga nestati trvenja među braćom rođenom. Ako ta ‘ trvenja i dalje budu postojala, onda ćemo mi muslimani u tome najviše i stradati. Ja sam u to uvjeren, jer bi ■ se muslimani priključili jedni jednom, ј a drugi drugom ekstremnom naciona■ lizmu i onda bi baš između samih mu, slimana nastala još veća trvenja. 0 svemu tome mi imamo, gospodo, 1 dosta iskustva i zato smo mi našli u i imenu jugoslavenskom jedinu-soluciju, da sve ovo izbjegnemo. (Rista Odavić: Vi ako nećete biti Srbin budite Hrvat, Gospodin kaže, da budem Hrvat. Ja sam Hrvat, ali i Jugosloven i kao ta­ kav neću i ne mogu da mrzim svoga brata Srbina, niti hoću, da odgajam narod u takvom smislu. 1 onda prema tome kod nas važi kao kriterijum za opredeljene Srba i Hrvata religiozni momenat, jer onaj, ko je katolik, taj eo ipso mora biti i Hrvat, a ko je pravoslavni, taj je Srbin. To je žalosno ali je istinito! Drugi jedan važan momenat, koji se ne smije potcjenjivati, to je ovaj. Kao što je poznato, gospodo, u našoj državi ima priličan broj gragjana strane narodnosti, Oni se u toku vremena moraju asimilirati u našu nacionalnu I cjelinu. To je jedan fakat, o kome se 1 mora i te kako voditi računa. 1 ako I hoćemo, da se naša asimilaciona snaga razvije do tolikog stepena, da se taj proces i Što brže i što povoljnije za našu naciju završi, onda bezuvjetno moramo stvoriti mogućnost za to, a to je jedino moguće u Jugoslovenstvu. Ako se ono ne ostvari, nastaje riva­ litet izmegju pojedinih plemena i onda će se proces asimilacije, ako ne pot­ puno onemogućiti, a ono jako usporiti. Praktični razlozi, koji nam takogje > govore za jedinstveni naziv naše države, fldsu od male važnosti. Zamislite sebi, gosjDodo, jednoga našeg gragjanina, kojiotogR u inostranstvo. Tamo ga upitaju, je narodnosti ili čiji je državljanirki on mora prilično dugo da objašnjava nesretan naziv »dižavljanin Kraljevine Srba/sH cvata i Slovenaca.« Mi neprestano govorimo, da smo jedan narod i da hoćemc\iednu državu je­ dinstvenu, a megjutim^to, pred stran­ cima dolazimo sa tri imerha, tri plemena, i onda kakav će pojam\našem je­ dinstvu dobiti stranci, recimo^rancuzki ; i Englezi, kad čuju ova tri t^zlična ; imena. (R. Odavić: A zar stranU do | sada nisu znali?) Jeste znali sut ali : smo mi uvijek govorili, da su Srbi, | Hrvati i Slovenci jedan narod, i da nam : samo tugjin ne da da to jedinstvo . potpuno provedemo, a sad, kad sud- I bina leži u našem rukama i kad smo već jedan narod, onda treba da imamo i jedno ime. Na prvi pogled ovo iz­ gleda sitničavo, ali kada se uzme u obzir činjenica, da naši separatisti i svi narodni neprijatelji polažu težište svoje argumentacije na tu okolnost, • Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119, Godina III. Što se po imenu ne vidi, da smo je" dan narod i kad se uzme, da se na temelju takve argumentacije konsjruiše , neka hegemonistička težnja Srba, onda taj fakat zadobiva puno veću važnost Uporedo s tim stoji i ovaj fakat. Srš ideje narodnog jedinstva bili su prije rata i na njoj su radili naši naj­ više intelektualci, koji su žrtvovali sve, što su mogli za to ime i za.tu ideju. Oni su to radili u vjeri, da će njihov rad biti krunisan sa potpunim narod­ nim ujedinjenjem, koje će se očitovati i u jedinstvenom nazivu države Jugolavije. Oni su danas razočarani, pa je potpuno razumljiva njihova apatičnos: za javne poslove, a to će imati za posljedicu, da će ekstremni elementi sve više dobijati terena u narodu i da. će samo jedinstvo biti možda dovedeno u pitanje. (Čuje se: Ne.) Daj Bože, da ne bude, moja je vruća želja da do toga ne dogje. (Dr. Ž. Miladinović: Posle Hrista nema proroka.) Predbacuje se, da nam je ime Jugoslavija donijela, upravo narinula tuđinska država Austrija. Ja mislim, da je to predbacivanje neozbiljno, da ne kažem smiješno. Mi, koji smo bili pod Austrijom, znamo vrlo dobro, da je ona ometala, da se stvori kakvo zajedničko ime slovensko, upravo nas Srba, Hrvata i Slovenaca, a s time da spreči i naše narodno jedinstvo. 1 zar nije smiješna tvrdnja, da to Austrija" stvara jedinstveno ime i da nam po\ maže, da ostvarimo naše nacionalne ideale, kad se zna austrijska taktika prema nama, koja se očituje u gestu: divide et impera. Svi mi, koji smo bili pod Austrijom, dobro se sjećamo, kako je Austrija zabranjivala, da se po srednjim školama osnivaju jugo­ slavenska udruženja, koja su imala zadatak potpuno narodno ujedinjenje i oslobođenje, i znamo, da je Austrija ta udruženja najviše gonila, đake za­ tvarala, a profesorima izdavala naloge, da ta udruženja pod svaku cijenu uguše. Šta više, znamo, da je Austrija nastojala, da za svaku pojedinu pro­ vinciju stvori posebnu narodnost. Vama je takođe poznato, da je Austrija na­ stojala da stvori bosansku narodnost, da je Kalaj nastojao da dobije i od .Jagića sankciju, da se može nazivati bosanska narodnost i bosanski jezik. (U centrumu: Isto tako kao i u Jugo­ slaviji). To nije isto! Jugoslavenstvo je čisto nacionalna ideja, a bosanizam i dalmatizam je produkat politike Austrije. (Dobacivanje: Tendencija je ista!) Ja bih imao da učinim neke zamerke i čl. 3. I. odjeljka nacrta Us­ tava, koji govori o nazivu službenoga jezika. Prema predlogu Ustavnoga Od­ bora službeni se jezik ima zvati srpsko-hrvatsko-slovenački jezik. Ko, go­ spodo, pročita ovaj naziv jezika, dobiće dojam, da je taj jezik sastavljen iz tri elementa, posebnog srpskog, posebnog hrvatskog i posebnog slovenačkog je­ zika. Međutim, gospodo, to je bar ja­ sno, i mi znamo, da u istini nema Muslimansha trgonačha i obrtnička hanha za Bosnu i Hercegovinu (d. i) u Sarajepu Dionička glavnica 10,020.000’— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Z1V �Sirana 2 Стр . pi i 294 r < .• nom jeziku, to je ipak samo jedan jezik. Slovenci imaju poseban književni jezik, a Hrvati i Srbi svoj posebni književni jezik, pa ta dva posebna je­ zika moraju imati i dva imena. I do­ kle god postoje dva posebna jezika i u narodnom govoru i u književnosti moraju postojati i dva posebna služ­ bena jezika. Završujući ove napomene imam da rečem, da je i tradicionalno i program­ sko stanovište Jugoslavenskoga Mu­ slimanskog Kluba, kome pripadam, jugoslovensko. te bismo najrade, da se naša -država nazove Jugoslavija. Ali pošto je najjača stranka u ovome domu i u opće u našoj državi protiv toga naziva, a pošto je neodoljiva po­ treba. da se Ustav donese našoj ze­ mlji, mi ćemo iz želje, da se što prije donese Ustav, odgoditi taj zahtjev za jedinstven naziv države, čvrsto vjeru­ jući, da će on postati opći zahtjev ci­ jeloga našeg ujedinjenog naroda, jer samo Jugoslavija i jugoslavenstvo imaju svoju budućnost. razlike između srpskog i hrvatskog jezika, da je to jedan jezik i da prema tome mora imati i jedno ime. Jezik, što ga Hrvati zovu hrvatski, a Srbi srpskim, jedan je te isti, i ta se indentičnost možejedino tako da izrazi, da se jezik nazove srpskim ili hrvat­ skim jezikom, jer je slovenački jezik potpuno izrađen posebni jezik. On ima svotu tradiciju i literaturu i treba da se posebno označi. S toga bismo mi predložili, da se kod čl. 3 kaže: da je službeni jezik srpski ili hrvatskima slovenački za Sloveniju. (Dobacivanje iz centruma: Tako je rečeno radi kratkoće). Ali mi ako ostanemo pri predloženoj stilizaciji, onda tvrdimo jednu neistinu. Jedan jezik to nije, jer mi Srbi i Hrvati jednoga Slovenca ne razumijemo potpuno. (Dobacivanje iz centruma: Pa Nemci se manje гаzumeju nego mi. a i Talijani se manje razumeju nego mi). Jeste, gospodo, ali Nemci imaju je­ dan jedinstven književni jezik, ра' ma­ kar i postojale velike razlike u govor- Otpuštanje vojn. obvez. godišta 1898 Kao što je poznato, naš je poslanički klub u više navrata poduzimao korake, da bi se vojni obveznici ro* đeni 1898.. koji su služili u bivšoj austro-ugarskoj vojsci, ili potpuno ^tpustil' ili da bi im se bar kadrov* ski rok skratio. Donekle se je uspje* lo, jer je klub dne 24. ov. mj. dobio konačni odgovor od ministarstva vojnog i mornarice, u kojem se veli, da jc još 20. marta ove godine na* rođeno prikupljanje podataka o bro* ju rođenih 1898. god., koj: su ranije služili u bivšoj a.*u. vojsci, a sada su na osnovu našeg zakona o ustroj­ stvu vojske pozvani na kadrovsku službu u našoj vojsci. Sad je ponov* no telegrafski naređeno, da se ti po* đaci što prije pošalju. Odgovor se završava ovako: »Kad se ovo pri* kupi i kad prošlogodišnja partija ro* đenih 1898. godine odsluži u našoj , vojsci bar skraćeni rok od jedne go* dine dana, a to je do konca I mjeseca juna ove godine, | pristupiće se otpuštanju ovih vojni­ | ka po partijama tako, da u prvom j redu budu otpušteni oni. koji se na* laže u težim porodičnim prilikama a pokažu najbolji uspjeh u nastavi i ! vladanju. Molim \’as. da vjerujete, da će se pri rješavanju ove stvari , voditi računa: da se ovoj klasi voj* n:ka pomogne do krajne granice ; mogućnosti.« Iznoseći gornji odgovor ministar* tva skrećemo pažnju naših mjesnih odbora, da im je islamska dužnost priteći u pomoći siromašnijim na* šim obiteljima: obavijestiti ih o gor* . njem odgovoru, napraviti im molbu za prešan otpust unovačenog člana, preporučiti ih kot. predstojniku itd. Škola i prosvjeta. Pitanje na gospodina ministra prosvjete. »Us’ijcd pomanjkanja nastavnika zatvoreno je u bihaćkom okrugu više puč. škola. Tako n. pr. u kotaru pe* trovačkom 4, a u nekim mjestima, kao n. pr. u Kulen*Vakufu. predaje samo jedan učitelj, koji ra’di preop* terećenesti poslom nije u stanju sva četiri razreda svaki dan poučavati, nego jednoga dana pohađaju školu prva dva razreda, a drugoga dana druga dva razreda i tako djeca, mje* sto da idu u školu godišnje po 10 mjeseci, pohađaju istu samo po 5 mjeseci. Naprotiv u samome gradu Bihaću nalaz: se u koliko mi je poznato 17 pučkih učitelja, koji vrlo lako svoju službu obavijaju predavajući neki od njih dnevno tek po 2 3 sa* ta. Osim toga kod okružne oblasti u R:haću zaposlena su u školskom odjeljenju 3 učitelja, a u kol'ko sam obaviješten, do sada je taj posao obavljala samo jedna sila. Pitam stoga gospodina ministra: / 1. Kako opravdava, da se n^ke škole uslijed pomanjkanja n^etav* n:ka zatvaraju. u nekim opet; da se „ ■ azi samo ------ —po jdan — * 3- dok na nastavniV. ih u nekim ima previše? RrateU životopis MuhumEdii fllBjhisse ama . po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu preveli (7) Braća Muftlći u Žepču Kure'išije se počeše neprijateljski ponašati spram onih drugova Muhamedovih, koji su prešli na Islam i koji su živjeli među njima; svaka se je kanila podigla proti Muslimana u svojoj zajednici, gledala da ih ođ vjere odvrati i zlostavljala ih. A Bog je štitio Muhameda njegovim, amidžom Ebu-Taliboni, koji je, kad je vidio postupak Kurejšija, pozvao Benu-Hašime i Muttallbe <to su manja plemena Kurejšija, koja su Muhamedu bila u bližem rodbinstvu), da sa njim Muhameda štite i da mu pomažu. Oni su ovaj poziv slijedili i priključili mu se osim EOuLeheba, poganoga neprijatelja božijeg. Onda se skupi nekoliko Kurejšija kod Velidibni E1 Mugira, koji je među njima bio najstariji, a on im reče: „Približuju se praznici, arapske će ka­ ravane amo dolaziti, oni su već čuli za vašeg druga, za to sada zajednički zaključite o njemu, da jedan drugoga ne obarate". Onda oni rekoše: „Govori Ti, oče Abduššemsov; mi ćemo pristati na Tvoj sud!" On odvrati: „Govorite vi, ja hoću vas da ču­ jem". Onda oni rekoše: »Nazvaćemo ga gataocem". On odgovori: »Ne. On nije gataoc. Mi smo vidjeli gataoca, on ne mrmlja i ne viče kao oni. Onda ćemo reći, da je opsjednut. Velid odvrati: „On 2. Misli li gospodin ministar shod* no odrediti, da sc takovim zlopora* hama stane već jednom na put, uva* žujući pri tome, da su opći interesi jači od interesa i udobnosti pojedi­ naca? Molim pismeni odgovor. Beograd, 24. maja 1921. godine. Džafcr Kulcivović, narodni poslanik. Bilješke »Begovi dobivaju pare« na riče — čak i mostarska »Narodna Sloboda«, velečasne glasilo tamošnjih fratara. Čini nam se da bi bolje učinila kad bi se bavila svojim poslom: reformom bira, sađenjem duhana i sličnim te* mama. Ovako izgleda ljubomorna, pa valjda radi toga i jest u stanju, da se ljuti na »begove«, što im se jednim bonom »isplaćuje 65 hiljada (pravo: miliona Op. ur.) dinara kao prvi obrok duga za — prodaju mu* slimanskih poslanika Pašića vladi«. Organ stranke, kojoj je predsjednik g. dr. Korošec a član g. dr. Nikola Mand:ć. nema i ne može imati pra­ va da govori o kupnji i prodaji. G. Korošec jc dvije godine bio ministar u svima vladama, praveći prema to­ mu sve moguće paktove i sporazu* me. A šta tek da se kaže za bivšeg civilnog adlatusa bosanske vlade? Ako »Nar. Sloboda« nastavi svo* ic jezuitsku zabadanje, objasnićemo joj jednom za uvijek šta znači »pro* daj a« i ko je čim trgovao. Ako bude bruke, nek krivicu pri piše sebi, jer zabada trn u zdravu nogu. Gajretov glasnik Svim pododborima i povjerenici ma Gajrcta. I. Radi što iscrpnijeg i potpunijeg godišnjeg izvješća po* trebno je da svi pododbori i po­ vjerenici jave glavnom odboru, najkasnjc do 15. juna o. g.: 1. Sastaviti spisak od redovitih .lanova Gajrcta i naročito od kada plaćaju članarinu, također javiti koliko i koji su ute* mcljitclji i dobrotvori. 2. Koliko se sakupilo u toku godine i glavnom odboru otpremilo novaca i to poje* dinačno i skupno od a) članarina, b) priloga u gotovu, c) priloga u nas ravi u vrijednosti od K?, d) priloga u starim novčanicama, c) prihoda od zabava, f) prihoda od Gajretova dana i g) raznih drugih prihoda. Svakako treba na gornje tačke ovom odboru do 15. juna tačno odgovo* riti. Osim toga treba sastaviti tačan obračun i sa ostatkom novca odboru (do 15. juna) poslati. ТГ. Pošto se u mnogim, mjestima, radi nepovoljnog vremena nije mo; gao održati Gajretov dan na 6. ma­ ja o. g., to treba, da sva ta mjesta prirede taj dan prvi petak iza baj* rama, te da taj čisti prihod stavi pod tačku f) gornjeg cirkulara. Svakako treba nastojati, da svako mjesto taj dan priredi i da koliko toliko tim danom doprinese Gajretu. Stoga neka nijedno mjesto ne izostane, a da ne priredi treći dan po Bajramu, ako nije priredilo 6. maja, Gajretov dan. Sigurno ni jedan podobor ili povjerenik neće dozvoliti, da u go* dišnjem izvještaju bude spomenuto, da nije priredio Gairctova dana. Upravni odbor. Pljačka oko Zem. banke za B. i H Narodni poslanik g. Šemsudin Sa* ■ god., a to je rešenje koje p. rajHć stavio je dne 22. pr. mj. pV i g. poslanik. tanje na ministra .pravde g. Marka Da’jc me pita: zašto Đuričića o ovoj još posljednjoj dopustiti podclu dobj pljački, na koju su izvjesni elementi 1/2:) dosadanpm bacili svoje pohlepne poglede, da je rad su to skoro iskli na jeftin način prisvoje. G. mini ski državljani, sa č^ star pravde je na ovo pitanjc^d^ vestar nije dignut vorio: odgovaram ovo: »G. poslanik me pita: ako sam Zemaljska VI mogao dopustiti da se gne sekve* cegovinu, aktoi star sa Zemaljske ’u Sarajevu od 17. marta 1 i da se upravljan/Tfom bankom pre* je pismenu pre da upravi koj jc bila izabrana na Banke, Srpske I j glavnoj j pstini pre stavljanja Centralne Banke ' sekves/iT, i koja jc sastavljena go* ove izveštavaju, • toy<> isključivo iz austrijskih poda* naprave fuziju sv .zfika, sa čije imovine sekvestar nije na toj osnovi, dal ' dignut. nički kapital Zenm i Na ovo pitanje odgovaram, da 20 milijona kruna p 1 nije tačno da je sekvestar dignut. Ejona kruna, s tim, da j Sekvestar postoji. On nije dignut. višenja imaju dobiti d 1 To je izrecno navedeno u mome re- ske Centralne i Srpske senfu ASBr. 460 od 23. marta 1921. Banke, a u zamenu za nj: nije obsjednut Mi smo obsjednute vidjeli, on se n^će kao oni ugušiti. On ne šapće i ne govori kao oni". Onda mi rekoše: „Onda ćemo ga presta//itf kao pjesnika". Onaj odvrati: „On nije pjesnik. Mi poznajemo sve pjesme u najraznovrsnijim stiho­ vima, a njegove riječi nijesu nikakve pjesme". »Onda ćemo reći da je čarobnjak«. On odvrati: »On nije čarobnjak. Vidjeli smo čarolije i čarob­ njake. On ne šapće kao oni i ne pravi uzlova kao oni«. Tad rekoše: »Oče Abduššemsov, šta ćemo onda kazati?« On odgovori: »Tako mi Boga! Njegov go­ vor je sladak, njegovo deblo je odlično, a njegove grane su kao vrt. Od svega toga ne možete ništa kazati, a da se odmah ne prepozna da je krivo; biće najbolje, da reknete, da je Čarobnjak, jer nje­ gov govor je čarolija, kojim on rastavlja čovjeka od oca, brata, žene i njegova roda«. Oni se rastadoše, a složili su se u toliko, da su se postavili na puteve, kad su došli praznici, te opominjali ljude, koji su prolazili, da se muhameda čuvaju, i govorili o njemu, šta su znali. Međutim su se Arapi sa ovih praznika vraćali kući upoznavši Muhamedov pejgamberluk, i tako se je sad o njemu govorilo u cijeloj Arabiji. Prelaz n • Islam Hamze, lava božljega. Ebu Džchel, prolazeći kod Sata pokraj Muha­ meda, izgrdi ga i uvrijedi, a reče mu mnogu neu­ godnost protiv njegove vjere i njegovih drugih pri­ lika. Muhamed ne reče ni riječi. Jedna oslobođena robinja Abdullaha ibni DŽudana, koja je u svom stanu sjedila, čula je ovo. Ebu Džehel na to ode na skupštinu Kurejšija kod Kjabe i sjedne kod njih. Naskoro se vrati Hamza iz lova sa prebači lukom — volio je vrlo lov, a bio je dobar lovac običavao je, kad se vrati iz lova, da ne ide prije kući, dok ne obiđe hram, a kad je prolazio pokraj skupštine Kurejšijske, stane tamo, pozdravi, i počne se s njima zabavljati. On je bio najsilniji i najjači Kurejšija. Kad je sada prolazio kraj one žene — Pejgamber je već bio otišao kući — reče mu ona. »0 Ebu Omara, da si vidio, kako Ti sad Ebulhakam Ibni Hišam (Ebu Džehel) Tvog rođaka Muhameda izgrdi. On nađe Muhameda ovde sjedeći, ispsova ga i izruži. onda ode, a oa mu Muhamed nije ni riječ odvratio«. Pošto je Bog Hamzu htio sa svojom milošću da blagoslovi, razgnjevi se ovaj i brzo ode ne za­ državajući se, te zaključi, Ebu-DŽehela napasti, ako ga sukobi. Kad je došao u hram, nađe ga gdje sjedi s drugima. Pođe prema njemu, a kad je bio uz njega, grubo ga udari s lukom. Onda mu reče: »Hoćeš li ga grditi, ako ja priznajem njegovu vjeru, a njegove riječi činim svojim; povrati mi udarac, ako smiješ«, Nekoliko Mahzumira se podiže, da Ebu-Džchela obrane, ali on reče: »Pustite Ebu-Omaru, jer sam mu, boga mi, bratića strašno izgrdio«. Hamza ostade Musliman, te je slijedio u svemu nauku Muhamedovu, a Kurejšije uvidješe, da je Mu­ hamed zaštitom Hamzinom dobio jednu jaku pot poru, i oni napustiše mnoge uvrede, koje bi mu inače zadavali. Šta se je dogodilo između Muhameda i KurejŠijsklh poglavica. Tada pode Islam da se širi u Meki među lju­ dima i ženama kurejšijskih kabila. Među tim su �Emu« Li paHa 3 fk/ l io: god. To jc odgovor na pitanje. (Šem? sudin S a r a j 1 i ć: Gospodine Mi? nistrc, mislite li odgovoriti na tri da? lje stavljena pitanja. Prekidanje.) mah ovom predlogu mogla udovo? ljiti iz tehničkih razloga, kotar* sko jc vakuf, povjer. nStavilo drugi predlog u obliku ultimatuma: ili on i njegov »kolega« Husejn Jahić iz zvorničkog kotara ili će kot- vakuf, povjer. povući nužne konsekvenci? je. Te godine i u to vrijeme Fakić jc zamolio cd kot. ureda u Zvorniku i dobio »desctaTstvo« t. j. da s ko? O pruzi Bihać Krupa podnio je misijom po selu procjenjuje seljaci­ narodni poslanik g. Džafer Kulenom ma hranu na Mjehi u svrhu rekvt? vić ovaj upit na ministra saobraća? Zicijc. Za taj mjesec?dva on je »za? ja: »Danas (24. o. mj.) sam brzojav* radio« dvajestak hiljada kruna i bez no obaviješten, da je na. željeznič­ otkaza napustio iptidaiju u Kalesiji koj pruzi Bihać—Bos. Krupa, koja se a prcslio sc u Tuzlu. Posto je još izgrađuje još od godine 1914., a ni* pucalo na frontama, a u Tuzli moje duga ni 40 kilometara, obustav? mentano nije mogao naći vjerske Ijcn svaki rad. Pitam stoga gospodi? službe, koja ga može štititi od voj* na ministra: iz kojih je razloga ta ske, on je sjedio u Tuzli i nije da? obustava uslijedila, te šta misli uči? vao ostavku na iptidaij; u Kalesiji. i ШИ puiliviJULći pruga konačno гхинацј niti Ua da se pomcnuta To jc trajalo više mjeseci, dok mu [^ogradi? Moliim pismeni odgovor.« je ovdje nađena jedna vjerska služ­ П Kad stigne odgovor ministarstva ba i konačno se zahvalio u Kalesiji. mi ćemo se na stvar opširnije osvr* Čim je malo ravni je stao nogom, od* nuti. mali je otvorio dućan sa »uštedom« iz desetarskih vremena. Kao »trgo* vac« Zanemarivao je svoju dužnost u mektebu, a kao učitelj i uzgojitelj djece, okaljao se je u mnogo sluča* jeva tako, da je radi izgreda poli? Tuzla, u ramazanu 1339. čajno kažnjavan i radi sukrivnje u U mutnim prilikama, u kojima se krađi bivao u preventivnom poiic. nalazimo, mnogo se je puta mora­ zatvoru i pozivan državnom odvjet? la upoznati sa kakvom »veliči* ništvu na ispit. Nije rijetkost da se nom«, koju jc bujica poput mulja na sred Čaršije na opću sablazan s digla na površinu, a koja bi, da su kakvim samsarom počupa i potuče. sređene prilike, ostala vječito pod PoHcja je nekog vremena skoro vodom. Takove vrsti jedna »veliči? ■ svaki dan imala s njime »posla«. O na« htio bi da bude Adem Fakić. i njegovoj kakvoj sposobnosti ne Neka mi oproste gg. čitaoci što im može biti ni govora. O stručnoj na* hoću da pišem baš o Ademu Faki* 1 obrazbi trebalo bi se upitati kod ću, kojeg prijatelji (ili on sam se? , muft. ureda, a što se tiče opće ili be) predstavljaju mučenikom i žrt? i građanske naobrazbe, o njoj se ne vom »pravda^ke« osvetljivoeti, a 1 može u ozbiljnom tonu ni govoriti. kojeg ne pozna ni 90 procenata Tuz* Bez stilističko i gramtikalne pogreš­ laka, a i oni, koji ga znaju, ne vide i ke, t. j. pogrešaka nije u stanju u njemu Bog zna kakvu kulturnu i napisati .ni najobičnije rečenice. E? jedinicu, koju bi bilo šteta izgubiti. 1 te. takovog »mučenika« uzima u za* Budući da nije poznat ni u Tuzli, ni*‘ ? štitu »Domovina« broj 51. što se je ti u široj javnosti, biću slobodan, da 1 rakiću izmaklo tabordmamsko mje? ga gg. čitaocima »Pravde« predsta? sto u Tuzli, i ako ga jc o k r u ž n i k vim, jer je o njegovu »mučeništvu« G rudi ć kao svog doduše lošeg pisao pokojni »Glas Težaka« u bro? špijona preporučio, a dato Sa* ju 25. ljeta Gospodnjega 1920. kako ј »račiću, ko}i je tu službu i dosad bes­ je zapostavljen kod povjeravanja i platne vršio i koji makar što nije mrave žen \pt. пс-цо se uprava dala ; u fesu i pantalonama, daleko odska­ a sad ga eto I i če od Fakića u kojemgod hoćeš »Domovina^’!Г1 ir.edu svoje muba? pravcu. N: škole mu ne dadoše i ako ie on jedini đaruLmualiminac u rcc tsupce. dom iz jednog Tuzi:, nego postarao Ibrišimovića. Adom Fakić je Jadna majko! Sirota Fakić! Maglaj* fočanskog sela. Uči je neko vrije a kad je lić. taj najveći pravdaš ustremio se me u fočanskoj medr? , gdje na ovog »alima« i »intelektualca«, poodrastao, otiđe u Sa se nekako ugura u darubmual^nrn. a kojem u tulekanju (čupanju, bije* za nekoliko godina i progura te nju) jedino notamnjava slavu Tahir bin Arif Arifović, kojem je uspje* svih tih mišljenja nad- postane mualimom iptidaije u da dosta debeo bastun iza neko* ia Ministar Pravde je šiji kot. zvornički. Njegov rad u il\) atletskih udaraca prebije o Fa? lc, kako sam rekao. (Dr. mektebu i djelovanje u narodu — leđa. Uostalom i pored svih To je pljačka. — Nemir ako se uopće može govoriti o nje* i na desnici. Glas: To se govu kakvu djelovanju — bio je is­ tih хМ-пј'« Fakićevih i ja krivim Ništiti.) Pošto je n/nteresu pod kritike, tako da je kot. vakuf, muftiji; Maglajlića, samo ako je u ' kao što sam папж^б^аусо, povjerenstvo u Zvorniku stavilo njegovoj Kompetenciji, zašto ne os­ sprovede fuzija, вјв o? predlog da se odatle pod svaku čije? lobodi žens^n iptidaij u od ovog nu makne. Kad viša vlast nije od? švercera, koji Vsim po dekretu, ni vati rešenja cd je, potpun iznos nominale tih akci? ia, t. j. po 20 milijona kruna u ak? cijama fuzionisanc banke, a sem to* ima da se ustupi dconičarima Srpske Centralne i Srpske Privred? ne Banke po nominali ođ 10 milijona kruna akci ja al pari. Ostalih 20 mi? lijona kruna ima sc eliminirati- medu starim akcionarima i putem sub? skripeijc. Znači da akcionari tih ba­ naka, koji su naši državljani, dobi? laju 60% toga kapitala novostvore? ne banke, a 40% bilo bi u rukama -austrijskih podanika, a nešto i u našim rukama. (Dr. Ivan Pavičić: To nije naša banka!) Ja govorim po podatcima koje imam. Da bi se sprovela ova fuzija, koja jc po mišljenju Zemaljske Vlade u Sarajevu i Ministarstva Trgovine I Industrije veoma povljna po nas, jer ćć sc njome nacionalizovati jedan strani zavod, koji će biti od najve? će važnosti za naš privredni život u Bosni i Hercegovini, donco sam re? šonje ASBr. 460 od 23.?Ш. ove go? dine, đa se povrati u dejstvo stara uprava prc stavljanja sekvestra, s tim, da ova uptava ima u roku od 3 meseca od saopštenja ovoga rešenja da održi glavnu skupštinu i sprovede predloženu fuziju. Ako ne dođe do nameravane i predložene fuzije, razrešiću sadanju upravu 1 predat: je ponova oktroisanoj up? ravi. Jedino u slučaju ostvarenja fuzi* je odobrio sam isplatu dividende akcionarima Zemaljske Banke, na predlog Zemaljske Vlade u Šaraje? vu i Ministarstva Trgovine i Indu* strijc, a da bi se samo sprovela pred­ ložena fuzija i da se nacionalizuje Zemaljska Banka, koja je, usljed svoje organizacije i razgranatosti po* slova, najglavniji ekonomski faktor u Bosni i Hercegovini. Prc nego što je ovo sprovedene kod Ministarstva Pravde, postoji jedno telo sastavljeno od izvesnih ^)ji se zove Savetodavni Od? je bilo takođe misije* ivemu usvoji taj pred? u toin odboru nije usliman. ni katolik Ti ima Vlada učinila na a sc resila za dva Le i prigovori). m K i b a r: Go? lim da se umi? Marko Đuri* )Or s obzirom zuzetno nalazi, Г pitanje zbog is* Gospodarstvo Naši dopisi KurejŠije zatvarali one, sa su imali vlast, a druge su gledali da odvrate § Islama. Tada se skupe prvaci ;<urcjšija posije zalaska sunca kod stražnjega zida Kjabe. Zaključiše da po­ šalju po Muhameda, da sa njim raspravljaju, da poslije rnogu biti ispričani. Kad je glasnik došao Muhamedu i pozvao ga plemićima Kurejšija, ode ovaj odmah k njima, jer je mislio, da su počeli prihvaćati njegove riječi, a on je jako želio njihov prelaz na Islam, jer ga je njihov otpor vrlo bolio. Kad je kod njih sjeo, ponoviše oni svoje prijašnje optužbe, predložlše mu ono isto, što su mu prije predlagali. Muhamed odgovori: »Moje stanje nije tako, kao što vi mislite, a ja vam nisam ništa donio, da do­ bijem novac, čast ili gospodstvo. Bog me je kao poslanika poslao, a meni jednu knjigu objavio i zapovijedio, da vam donesem veselu vijest i pri­ jetnje; ja vam predajem vijesti moga gospodina i vjerni savez. Uzmete li ono što sam vam ja donio, onda je to vaša sreća u ovome i onome životu, a odbacite li, onda ću se ja strpiti, dok Bog odluči između mene i vas! (ili kako je inače rekao.) Tada rekoše oni Muhamedu: »Ako nećeš ništa primiti od onoga, šta ti mi nudimo, ti znaš, da je naš život tvrd, pošto nam više nego drugima fali vode, a naša je dolina vrlo uska, moli dakle tvoga gospodina, koji te je poslao, neka brda, koja nas tako stiskaju, od nas udalji, da nam se zemlja ra­ širi, a da je rijeke presijecaju, kao Siriju i Irak i da naši mrtvi očevi uskrsnu, a među njima i Kusaj ibni Kilab, koji je bio pravi starac. Mi ćemo onda njih pitati, da li ti istinu govoriš ili lažeš. Proglase li te oni za istinitoga i učiniš li to što o.l tebe tra­ žimo, onda ti vjerujemo i priznajemo ti visoku čast kod Boga i priznaćemo te kao njegova poslanika«. Muhamed odgovori: »Ja nisam s time vama poslan, ja sam vam donio ono, šta mi je Bog za­ povjedio. Primite li to. onda je to vaša sreća u ovome i onome životu, a ako ne. onda ću se ja strpiti, dok Bog ne odluči između nas«. Oni rekoše: »Ako ti to ne učiniš, onda se pobrini za samog sebe. Moli Boga, da ti pošalje jed­ noga meleća, koji će te kao istinitog oglasiti, a naš prigovor otkloniti. Moli, da ti pošalje vrtove, palače, blaga, zlata i srebra tako, da ne trebaš kao mi ići na trg, da kupuješ životne namirnice, a mi ćemo tvoje odlikovanje i tvoj položaj kod Boga priznati, ako si ti zbilja, — kao što tvrdiš, — jedan božiji poslanik«. Muhamed odvrati: »Ja to neću učiniti i ne tražim od Boga ništa za sobe. Ja sam od Boga poslat kao opominjač i nosilac vesele vijesti. Pri­ mite li to, onda je to vaša sreća na ovome i onome svijetu, a ako ne, onda ću ja Čekati, dok Bog ne odluči između nas«. Oni onda rekoše: „Daj da se nebo raspadne, pa neka na nas padne, kao što Bog čini, — po tvojoj tvrdnji,— ako mu se svidi, inače ti ne vje­ rujemo*. Muhamed odvrati: »To je božija stvar. Čim mu se prohtjedne, on će to učiniti.« Oni opet rekoše: „О Muhamede, tvoj gospodar znade, da mi ovdje kod tebe sjedimo i stanovite zahtjeve na tebe stavljamo. Za što on ne dođe i ne rekne ti. kako ćeš nas pobiti i šta će on činiti, ako te ne poslušamo. Čuli smo, da je jedan čovjek u Jemami tvoj učitelj, a zove se Rahman. Ali Boga mi, mi nikada nećemo u Rahmana vjerovati. Mi smo naše učinili, mi te sa tvojim nastojanjem ne ćemo više trpjeti, dok mi tebe, ili ti nas ne uništiš. Mi ti ne vjerujemo dok nam ne dođeš s Bogom i voj­ skom meleća«. .a::a počem drugom ne zaslužuje da se naziva tim časnim imenom: mu a* i i m. I da nije sVcga toga, što je do? sad o njemu rečeno, dovoljno bi bi? lo istaći samo to, da se je stavio u špi jonske svrhe na raspolaganje, zloglasnom mrzitelju muslimana ok? ružniku Grudicu pa da ga svaki pošten musliman prezre. Oberpravdaš. Politički pregled Prilike u Južnoj Srbiji. Na sjedni? ci ministarskoga savjeta od 25. ov. mj. prisustvovao je prvi puta novi ministar vojni i mornarice general Hadžić. Ministar g. Milorad Draško? vić izvješćuje, da je predao poslove svoga resora ministru prosvjete g. I Svctozaru Pribićeviću. Zatim se prešlo na rješavanje tekućih pitanja. U prvi mah jc raspravljeno pitanje ponovno pojačane hajdučije u Juž­ noj Srbiji, pa je odlučeno, da dva u? gledna parlamcntarca, po svoj pri? lici dr. Spalajković i Voja Marinko* vić. nepristrano istraže prilike i pod? nesu vladi predloge glede tamošnje uprave. Osjeća se akcija bugarskih komita, za koje se veli, da su u Bu? garskoj ugrabili 50 milijuna maraka, koje je tamo poslala Njemačka za I ratna podmićivanja. Zatim su rje' šavanje neke upravne stvari manje i vrijednosti. Trzavice u radikalskom klubu? »Jugosl. List« donosi ovaj brzojav iz Beograda, datiran sa 26. maja: »Da? nas jc radikalski klub održao važnu sjednicu, koja je potrajala od 11 sat’ prije podne do 4 sata poslije podne. Raspravljalo se o unutrašnjem polo­ žaju. Ministar predsjednik P a š i ć prikazao je u kratkim potezima po? ložaj i apelirao na opoziciju da u sadašnji nezgodni čas ne forsira rc? konstrukciju vlade. Opozicija je mir* no saslušala njegov govor, ali je tim jače prosvjedovala kad sc digao Ve? 1 zar J a n k o v i ć, ministar saobra* čaja u demisiji i pokušao da se bra­ ni od prigovora klubskih drugova. Janković je svoju demisiju tumačio kao posljedicu sukoba sa banom Tomljcnovićcm radi natpisa na že* Ijezničkim stanicama u Hrvatskoj i naglasio da bi bilo pravilnije da je radi ovog spora odstupio jedan či? novnik (ban) nego ministar. Poslanik N i k o 1 i ć je na ovo predbacio Jankoviću krivice sasvim druge, pa je spor sa banom samo iz* lika. Nikolić je iznio podatke, prc* ma kojima bi Janković nelojalno bio vukao koristi za svoj izborni kotar, ne birajući pri tome nikakova sred? stva. Nikolić je u istom smislu na­ pao i poslanika K o s t i ć a, i na kra? ju zapitao kako je Joca Jovanović mogao primiti resor građevina. Na? kon dulje i oštre debate klub je iz? Muhamed se na to podigne u pratnji svoga te4 -^ića Abdulaha ibni Abi Omejja. čija je majka bila kU Abdul-Muttalibova jkOvaj mu reče: »Tvoj narod je stavljao na Tebe zahtje^te koje si odbacio, onda su Oni izrazili želje, koje bi riLtrebao ispuniti, da pokažeš kako je Tvoj ugled velik kod Л°£а> onđa su Te htjeli za istinitog da drže i da Te slijede, a to nijesi učinio. Tad*su tražili, da iščeš stvari za sebe, po kojima će poznati, da kod Boga stojiš više nego oni, pa ni to nijesi učinio. Onda su tražili da odmah nastupi jedan dio , kazne, kojom si im prijetio, pa ni to nijesi učinio. (Hi šta je inače rekao.) Sada ja neću Boga mi u Te vjerovati, dok se Ti pred mojim očima na jednim • Ijestvama ne popneš na nebo i ne povratiš sa pis1 mom u kojem Četiri melekja za Tebe svjedoče. Ipak mislim, tako mi Boga, da čak ni onda ne bih u Te vjerovao.« Ovim riječima ostavi Muhameda, koji tužan i potišten ode kući, jer se je prevario u nadi, da će ' se njegovi suplemenici obratiti, kad su ga pozvali a on vidje, da se oni sve više od njega udaljuju. Ebu-Džehelov napadaj na Muhameda. Pošto se je Muhamed od Kurejšija udaljio, reče I Ebu-Džehel: -»Vidite da Muhamed ne će ništa drugo, i nego da našu vjeru ponizuje, naše očeve grdi, nas proglasi ludama, a naše bogove da huli. Uzimam : zato Boga za svjedoka, da ću sutra sa jednim ka1 menom otići u hr^m, tako teškim, koliki mogu po • nijeti, pa kad on kod molitve padne na zemlju razmrskaću mu glavu, a vi me štitite ili me predajte, i da sinovi Abdul Menafovi sa mnom po svojoj volji i postupaju«. Kurejšrje na to rekoše: »Mi Te ne ćemo nikad izdati, radi šta hoćeš!« (Nastaviće se). �Страна 4 Strana Generalno o rano nepovjerenje Jankoviću. Po toine ovo je prvi put, da Pašić nije uspio svojom molbom u svom klubu, što se živo komentariše u po* etičkim krugovima. Vjerojatno će Pašić opet pokušati da zadrži Jan« kovića u vladi, ali sa malo nade u uspjeh nakon današnje sjednice. Zatim je ustao U z u n o v i ć, mi­ nistar za agraranu reformu, i i z j as vio da predaje svoju d c m i? s i j u. jer da radikali u Vojvodini ni jesu zadovoljni njegovim radom. Klub je zatim raspravljao o rje₽ šavanju agrarne reforme u Južnoj Srbiji i Bosni. Riješeno je da se a« grarno pitanje u Južnoj Srbiji ima riješit, na jednaki način kao u Bo« sni. Na kraju je glasovao povjerenje Pašiću.« Demanti o Regentovoj ženidbi. Naš poslanik u Parizu dr. Milenko Vcsnić demantuje sve novinske gla« sine, kao da bi put Regenta Aleksan­ dra u Pariz bio u vezi sa ženidbom Prestolonasljednika sa princesom Mcr? kćerkom engleskog kraljevskog para. Domaće vijesti. Број 294 Broj „ПРАВДА“ - „PRAVDA* । j sno zastnpstvo svjeduju protiv izgradnje škcic za u preko ! koji lO^tuprijavnici i odjavn i inozemnih listova ei prilože njihovom mjestu. Kako se seljaci i marku za poštarinu dobiće potvrdu nijesu htjeli umiriti posredovala je : o odjavi odnosno prijavi. Ako ne žandarmerija, koja je uhapsila 6 se« ’ prilože poštanske marke blagajna im ljaka, a ostale potjera la prema selu. neće slati tih potvrda i za poštom poslane prijave i odjave blagajna ne Malo zatim povratili su sc seljaci i svau gamad mora poginuti, ako upotri, odgovara, ako i su poslaneI pre« jačim grupama u grad da oslobode jebite moja najbolja osim iskušana posvuda pismom. uhapšene, ali je žandarmeriji uspjelo hvaljenaporučenim sredstva kao: protiv poljskih da ih rastjera. Uzrok ovom prosvje* i kućnih miševa K 12*koji —, zažele štakore K ove ; Trafikanti držati ti­ du leži u tome, što se seljaci 16 boje ’—, zaskanice Žohare mogu ruse i Švabe K 20’— sc obratiti na. blagaj« novih općinskih nameta : prireza, — pa Osobito nu. jaka 'Trafikantima tinktura zasestjenice daje popust. K bilo i u školske svrhe. 15' . Za moljce po K 10 i 20, prašak fflišeOahori, stjenke i žohari ' । buhe po K 10'— i K 20’—, prašak Prijavnice i odjavnice Sreskezabo« za sc uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, lesničke blagajne pomoću kojih vrše prijave i odjave radnika,mast na« za uši na glavi K 5'— i 12’—. Mast i za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak | mještenika i si užine adi kod Sreske proti mrava K 10’— i 20’—. bolesničke blagajne mogu sc dobiti her kamarat RazašiljeLiber pouzećem Zavod za eks- ; u trafikama: Sema Čović, Lumnrija Ibrahim port M. JUnker, Z aMulić, g r e bžurnalieten br. 16. ' ćuprija, Nikolija Jovanović Kralja auf „Pravda". Petra ulica kod Knjižare Bašaglća i Olga Pičcta na Željezničkoj stanici Du šrajben cvajmal auf „Рг. vda“ Jati šlepen i to po nabavnoj cijeni od K 0’60 po Joder maju šef šerif auf Beograd auf ih bilten jednom komadu. Tako gg. poslodav­ đu niht šrafben maju namen auOlepen šoder ci ne moraju dolaziti u prostorije majn šef mih aretiren utd kajn spajzen, kajn blagajne, da kupe te tiskanice/ a o- frinken kajn kvartir kajn niks. Ali ef. Ralj^vić sim toga mogu ih ispunjene poštom žumalisken von „Domovina" auf. slati blagajni da ne dangube. Oni Z. đ’ žavna razredna lutrija Trešeljak. Prvo vučaiije 15. i 16« Udruženje zemljoradnika za B. i H. a Sarajeuu. 5 premija! POZIV 100.000 srećaka 50.000 zgoditaka Neredi i samovolja u Varesu. Dne 26. maja na Tjelovo u 10 sati prije podne došao je u čaršiju žam na glavnu skupštinu, koja će se održavati na 24. juna o. g. u dar Savo Crnogorac i naredio u ime sata po podne u Morića hanu sa slijedećim 2 upravitelja g. Franje Zokalja, da se im ade muslimanska čaršija zatvoriti DNEVNIM REDOM: za vrijeme katoličke procesije, j e r da je to vlada brzojavno l. Predlog o likvidaciji drušh’a; п a r e d i 1 a. Muslimani su se tome ■i takome naređenju protivili navo« 2. Eventualije. deći dosadanji običaj u ovakim pri« Predsjednik: kkama, jer sc td nije tražilo od muRifatbtg Sulejmanpašić. ‘•l manskih trgovaca čak ni u vrije­ me Austrije. Poslije je isti žandar u društvu sa još jednim prisilio mu­ slimane pod oružjem i s nataknutim bodovima, da zatvore dućane, čemu IZ FABRIKE su se mnogi iz straha pokorili. Dvo« HINKA FRANCKA SINOVI, & jica su muslimana trgovaca i to: Vej« silaga Sišić i Muhamedaga Kazafe* 5^3О ZAGREB O % rović odgovorili, da oni toj sili za volju zbog procesije neće zatvoriti preporučuje se za tUFSkU СГП1Ј kdVM kao najsavrdućane, a oni, ako imaju takav na­ log, mogu sami dućane zatvoriti. šeniji dodatak i zamjenica zrnate kave> * Žandari su tada dali nalog jednom katoliku, da zatvori dućane, dok je Dobija se u svim kolonijalno-bakalskiny radnjama. one trgovce ista patrola otjerala u _________ _ _ __ __ zatvor bez ikakve prethodne proce« dure po zakonu. Za vrijeme ovoga događaja nije se mogao upravitelj у^ифато odmah otpremljive nigdje naći, jer se je bio sakrio, da iz Zagreba ne smeta izvađanje želje fratra Br« u novinama obavlja pokovića, koji ga je molio, da se du« u svim mjerama, kao i ćani zatvofe zbog njihove procesije. staklarski kit, nadalje cilinđere, me­ Radi mentaliteta tamošnjih katolb dicinske bočice i staklene lončiće za ka i radi objašnjenja cijele žalosne mast, svjetiljke itd. zavod za oglašavanje stvari valja napomenuti, da je vrše« Skladište čeških tvornica stakla nje molitve u džamiji od katolika porculana Zagreb, Jurje^a ul. 31. više puta ove i lanjske godine sme­ :: Telefo 21—65. WEISS i DRUG, tano te se morala molitva radi div« ZAGREB, kraj paromlina. 86 Ijcg url.kanja i prekinuti. Zbog ovo« ga barbarskog ponašanja katolika pred džamijom muslimani su tražili kod istog upravtielja pomoć, ali bez uspjeha, jer po njegovu mišljenju u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) treba da sami muslimani sebe za« štite od katolika, koje sam upravi* telj na ovakva zlodjela potiče svo? jom nebrigom i mlitavošću, jer i on 169 znade katkada u »veselom« raspo­ Muradif Karahasanović. loženju pred ruljom ispred džamije za vrijeme klanjanja — pjevajući prpći i molitvu smetati. Protestirajući protiv ovog nasilja i terora tražimo, da se ovome zlu ko« Kotlovi za pečenje rakije iz rijen iščupa i da se obezbijedi slo« čistog bakra dobavlja bodno vršenje molitve, jer je radi o« vih divljačkih ispada i džamija za^ tvorena. Upozorujemo pozvane faks tore na ove sredovječne metode pro­ Tražite cijenike. 131. tiv muslimana, kakove se nisu ni za- Petrinjska ul. br. 3. katoličke Austrije događale i zahti« I jevamo najstrožiju istragu i kaznu ovih jezuitskih služnika, od čijih zuluma muslimani trpe. Dosta je o« Želite li kupovati dobro i vog bezobrazluka! jeftino? Pomoć »Osvifanju« i tabacima u Visokom. OvOh dana odobrio je mi­ Najpouzdanija ura te Suttnerova ural Bila ona od nikla, ocjeli. srebra III zlata, sva­ nistar trgovine i industrije musi U ka će Vas zadovoljiti. Takodjer lanci, pr­ inahskom ženskom udruženju »O« stenje, naušnice, svakojaki, darovi i potrebAtine kao noževi, aparati za brljanje. svitanje« 40.000 K, a tabacima u škare, novčarke, nažigaćl, diamanti za re­ zanje stakla, sve dobro i jeftino naći čete Visokom za nabavku potrebnih u cijeniku tvrtke sprava 100.000 K pomoći. Neće škole! »Jugosl. Listu« pišu iz B. Suttner в liDbljani br. 706, Bos. Krupe: Ovih dana došlo je iz sela Suha je oko 80 seljaka da рго- ISEBURA Apsolutna sigurnost i državna garancija. U roku od pet mjeseci izžrebat će se, G9,ood.ooo 160.000 8 bez suakog odbitka u go S jednom srećkom^ ¥ milijEna kruna ‘toa ш, I ir^j OGLA5IVANIE —j j Ubes, staklene ploče BLOCKNER V Ne zaboravite zabilježiti! fotografski atelier SLAVIK I DRUG, Petrinja. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. L g. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. гуИ Ргерсгпбата sujEdBĆE м dade hrojtvE пг izM 7842* «3212, 84452, 93^ p^ah^S 98631,15475, 42W Хе.' 80-^ ., 14491,18596,24698, 29828,< 34746, 36496, 38798. Cijena srećaha za svalio žnebanje: Cijela srećka Dinara 48. ili hruna 192. Poioiina srećke Dinara ZV ili hruna 86. - Četvrtina srećke Dinari IZ.— ili hruna 48 — Osmina sreChe Dinara 6— ili hruna Zl— Listine vučenja bezodvlaČno iza svakog žrebanja. Brza i točno podvorba. Narudžbe iz cijele države neka se uprave na zvaničnu Glavnu kolekturu državne razredne lutrije: МЕШШШ lONHO 0. 0. (Odio državne razredno lutrijo]. Nikolipeva ui 7. uuyl Км Gajeva ui. 8. Telefon 11*19123-98. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9cef05ffea207b788c60aba290b10a98.pdf f54ce2eb0df1719000c46c8e9ab47ba6 PDF Text Text PRAVDA ГЛАСНЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. .'.Brci?/? (295) Sarajevo, utorak 31. maja 1921. (23. Ramazan 1339.) Pojedini broj K 2— izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcloni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za naš« državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119. Godina III. pred tuđim profesorima učeći, tokom nešto da nauče. Nedavno su predali godina zaljube se u narod i njegove i molbu sarajevskoj Vladi i zatražili od običaje i tokom vremena počmu sma­ nje da im u selu napravi školu. Pro­ Naš se list dosta raširio po našem narodu, dosta se i čita, trati tu tuđinsku zemlju svojom dru­ svjetni budžet u Bosni i Hercegovini nema dovoljno sredstava da im iziđe u ali se u toj mjeri ni iz daleka ne plaća. A nama nije stalo samo gom otadžbinom. Dakle prema tome potrebno je pod­ susret pa im se tako nije moglo njihovoj do tog, da se on čita, nego treba i da se plaća; jer ako se ne uklesavi u mlade mozgove molbi udovoljiti. Ali oni ne klonuše du­ bude plaćao, jedan put će morati prestati da izlazi, pa se u tom jednako naše djece i slavne perio'de srpske istohom nego nađoše jednu porušenu zgra­ slučaju neće ni čitati. No do tog hvala Bogu neće doći, jer njegov rije i svetle momente hrvatske prošlosti, du jednu omedinu koja ima četiri zida izlazak omogućuje dobar broj pretplatnika, koji uredno plaćaju tako da sva naša djeca budućih gene­ i obavežu se daće oni doprinijeti kamen racija budu upoznala svu našu prošlost. klak i pržinu sve što je potrebne i dati pretplatu. Ali skoro isto toliki ima broj naših pretplatnika, koji Oružana borba koju je Srbija u proš­ 4—5 stotina argeta za izgradnju škole ne plaćaju uredno svoju pretplatu. Na te se sad obraćamo i opolom stoleću vodila od Karagjorgja pa Pošto nemaju drvenog materijala u minjemo ih da se sjete svoje dužnosti i pošalju nam svoju dužnu na ovamo, pa onda pokušaji oslo­ I svome selu oni su se obratili na vojni pretplatu. Mi smo ovih dana poslali svakom takom svom pretplat- i bođenja kojima su pali kao žrtve erar i zamolili da im poklone jednu niku obračun njegov s našim listom, poslali smo svakom ček, pa hrvatski junaci Zrinjski i Frankopan i od mnogobrojnih vojničkih baraka koje im ništa ne treba nego samo s tim čekom položiti svotu, koja je j drugi hrvatski kulturni i politički po­ je bivša uprava sagradila. U molbi na kušaji koji se ispoljavaju u ilirskom Ministarstvo vojno veie doslovce ovo: napisana na čeku na poštu i stvar će biti u redu. Ne učine li to pokretu Gaja i u jugoslavenstvu ŠtrosIziđite nam u susret, neka se naše naši dužnici za nekoliko dana, mi ćemo ih ovako još jedan put тауега: to sve podjednako treba uliti selo usreći jednom školom. Neka naša opomenuti, a onda ćemo učiniti kraj slanju lista takom mušteriji, u memoriju naše djece, da to u njima djeca ne ostanu neznalice kao mi! jer treba da se zna, da nas svaki pojedini arak gola papira, na ostavi neizbrisivog traga. To zajedničko Ova opšta Želja za škoiom opaža se poznavanje naše nezajedničke prošlosti I svuda kao i u Bosni gdje ima kako kom se štampa naš list, stoji preko pola krune a gdje su drugi urodiće plodom međusobne ljubavi a rekoh 80% nepismenih. Zakon o obli— toliki troškovi. onda će biti kraj nesnošljivosti i anti­ , gatnom pohađanju škole ne može se patijama koje, na žalost, nalaze izra­ ! sprovesti, ako nemamo dovoljno Škola žaja u današnjim trzavicama i među­ u našoj državi. U Bosni i Hercegovini sobnim rekriminacijama. Za postignuće nema više od 500 osnovnih škola. A, ovoga velikog cilja, koji treba uvjek prema broju škola u Srbiji i Hrvatskoj nam je pred očima, a to je ono trebalo bi da imamo tri do četiri put toDRŽAN U SJEDNICI USTAVOTVORNE SKUPŠTINE OD 24. MA₽ * da duhovno jedinstvo, nije dovoljno iz­ 1 liko. U nas pohađa školu samo 25% JA PRILIKOM SPECIJALNE RASPRAVE O DRUGOM ODJELJKU J jednačiti nastavu, treba povjeriti pažnju djece a 3/4 dječe ne ide u školu iz i drugim odgojilištima a to su konvikti jednostavnog razloga što nemamo Škole^ USTAVNOG NACRTA. i internati gdje naša djeca zajednički U Ustavu se veli, osnovna nastava Gospodo, budući da smo do oslo­ školu i prosvjetu. Ako škola bude do- | žive. Bosna je u miniaturi kao Čitava je opšta i obavezna. Doduše prema ovim bođenja živjeli razdvojenim životom i stojno vršila svoju funkciju, ona će ”.aš.t zemlja Ona je od uvijek bi’a • riječima može зг-тагитј&М, da je osdaleko jedni od drugih, to, na žalost, postići taj cilj i izbrisati sve razlike u I raskršće na kome su se sukobljavali i novna nastava opšta i obavezna za mentalitetima i u naziranju na državu, I vjetrovi raznih upliva. U njoj žive dva ' oba spola. Ali ja mislim da bi trebalo i poslije oslobođenja osjećamo posljedice naciju i na sva druga pitanja. Škola I plemena i tri vjeroispovijesti. Mi u I izričito reči, da je osnovna nastava tog našeg odvojenog života. Tuđinac je nama puno štete nanio. I time što će stvoriti pravo duševno jedinstvo, Sarajevu imamo tri đačka potporna ' obavezna za mušku i žensku djecu. je tuđinca nestalo nije ta šteta iščezla. koje za sobom povlači i solidarnost društva koja podupiru državu u pro­ : Kako muški tako i ženski svijet nesmije Koristeći se tim što smo podijeljeni u osjećaja, jer jednake misli, jednako svjećivanju. Pravoslavno društvo »Pro­ ostati bez škole, jer majčino krilo je razne vjere i razna plemena,"on je na­ shvatanje i jednako razumijevanje imaju svjetu«, Muslimansko »Gajret« i kato­ naj prva i najefikasnija škola za dijete. stojao da među nama iskopa jedan za posljedicu i jednakost u osjećajima, ličko »Napredak«. Jedina je »Prosvjeta« Zato treba majke pripaviti tako, da dubok jaz i da nas kao braću jedne a ljudi, koji jednako osjećaju, pokreću koja je od oslobođenja ovamo zbacila njihovo odgajanje djece bude u neku od drugih posve odijeli- 1 on je, na ža- i ih isti motivi u njihovome radu i ži­ sa sebe vjerski karakter i počela po­ ruku pripravni tečaj za osnovnu školu., lost, u tome prilično i uspio. Mi iz I votu. Otuda i postaju kod ljudi iste da osnovna škola bude nastavak onoga magati i đake koji nisu pravoslavni, Bosne, koji pripadamo trima vjerama, i želje, iste simpatije i iste aspiracije; dok »Gajret« i »Napredak« potpomažu što je diete u svojoj kući čulo, vidjelo bilo je momenata kada smo izgledali ’ radost i žalost njima je zajednička i samo muslimanske odnosno katoličke i doznalo. Ali za to treba pripremiti kao tri naroda. Jedan prema drugima, i onda, kad jedan član takve zajednice đake. U konviktima »Gajretovim« iz­ majke, a ne kao što se danas često na žalost, bili smo kao so i oči. I da- : vidi, da se sprema nekakvo zlo jednom državaju se samo muslimanska, u puta vidi, da kućni odgoj dolazi u ko­ nas u našim masama živi i upotreb- * drugom članu ili cijeloj zajednici, on ne »Napretkovim« samo katolička a u liziju sa školskim odgojem. ljava se često puta naziv: za musli- । će biti indiferentan prema tome, nego »Prosvetinim« gotovo samo pravoIza osnovne škole po redu potrebe mana »Turčin«, za pravoslavnog »Vlah«, ! će nastojati da priskoči u pomoć, a , slavna djeca. Veliki trud i napor ovih na prvom mjestu dolaze stručne škole. za katolika »Šokac« ili »Latin«. Taj i još manje će biti sposoban da mrzi društava kao i njihov sjajni uspjeh Zemlja je naša bogata a da se isko­ tuđinski upliv imao je i svojih tragič- ! svoga brata ili zajednicu, ili da joj mogu se samo pohvaliti jer da nije, risti njeno bogatsko, treba imati stručne nih posljedica. Mržnja je rađala često ' kakvo zlo nanosi. škole svih vrsta. Blagostanje svome njih na hiljade djece bi ostalo bez puta svojim plodom kad god joj se 1 narodu osigurano je tek onda, ako on nauke. Ali ovim načinom odgajanja Mi, koji sačinjavamo današnju geprilika pružila. Brat je prema bratu I nerabiju, već smo izgrađeni, mi smo i sam umjedne eksploatisati sva prirodna nastavlja se i dalje onaj dvojenji, sepostupao vrlo nebratski. Neki poje- j po mislima i po osjećajima već formi­ blaga koja se nalaze u zemlji i na paratni život naše djece koja će sutra dinci pravoslavnog dijela našeg naroda • rani. Mi imamo neke svoje posebne zemlji, i ako ne budemo prisiljeni do­ rukovati ovom državom a to ne vodi u Bosni odmah nakon oslobođenja onom stapanju srdaca, onom ujedin­ bavljati stručne ljude sa strane. duševne kalupe, koji se ne daju tako shvatiše novo stanje tako kao da su Trgovačke, zanatlijske, tehničke i lako modificirati kao kod djece Može javanju duša koji je nama svima glavni im dozvoljena sva moguća sredstva poljoprivredne škole treba da posijemo cilj. Zato bi trebalo da sama država biti, da mi ne ćemo doživjeti to pot­ □potrebiti da tiraniziraju svoju braću po čitavom prostoru teritorije naše puno duševno unificiranje i identičnost preuzme u svoje ruke upravu ovih druge vjere. Odatle razna ubojstva, ; u osjećajima. države, one su veoma potrebne, i zato konvikata i da izmiješa djecu koja ne pljačke, paljevine, uvrede, poniženja i da naša mladež dogje što pre do pripadaju istoj vjeri, i istom plemenu Ali, ako mi nijesmo te sreće, ipak sva ona nebratska djela, koja su nas pa da tako medu njima iščeznu sve svoga hljeba. Hljeb što daju ove škole treba odlučno da se zauzmemo, da tu Muslimane prisilila da se skupimo u one razlike koje im je dao njihov res- jest siobodan hljeb, i onaj koji dođe sreću bar osiguramo svojoj djeci, pa jedno kolo i u nužnoj samoobrani da do slobodna i neodvisna hljeba on pektivni kućni odgoj. da naša deca u buduće budu posve se organizujemo na jednoj premda ne- j stopljena u jedno, da niihova srca jed­ ne odvisi ni od koga. Ako hoćemo Nama je najpotrebnije da imamo što savremenoj ali na velikoj nuždi osnova- • nako .kucaju i onda da svako naše više osnovnih Škola jer je nepismenost, gospodo da imamo slobodne građane^ noj bazi. oni moraju biti materijalno neodvisni. naročito u Bosni tako raširenja da i dijete bez obzira na vjeru i pleme Onaj čovjek, čija je egzistencija odanas ima preko 80% analfabeta a u I danas, kada jedan drugome mo- i može reći: to je moja država, moja visna od države ili nekoga drugoga, Crnoj gori i južnoj Srbiji sigurno još domovina mila i draga, lijepa, kao Što žemo iskreno i otvoreno u lice sve i više. Zakon o obligatnom pohađanju jeste duševni rob koji nesmije misliti i i Francuzu njegova, kao što i Talijanu ovo reći, a to i treba da činimo i da osjećati drukčije nego što osjeća i misi; osnovnih škola treba da se svuda pro­ njegova i svakom svoja. Zato moramo jedni drugima kažemo, i da jedni druge njegov predpostavljeni. Hiperprodukcija vodi. Gdje svijet neće da ide treba ga posvetiti najveću našu pažnju školi i kritikujemo, ali naravno ne u onoj inteligencije koju liperuju klasične siliti onom strogušću kojom se sili da cijeloj našoj državi i izjednačiti na­ formi, kako se čovjek tuži na svoga gimnazije i neki fakulteti, i od koji se ide u vojsku. Ali danas izgleda da nije stavu i njen odgoj. Zato treba upodušmanina u namjeri, da mu naškodi, regrutuju samo činovnici, najmanje su potrebna upotreba te sile jer svijet trebiti sva sredstva, koja vode ovom nego onako, kako čovjek kritikuje podesni da šire građanske slobode i osjeća i to živo osjeća potrebu škole. svoga brata, u namjeri da ga popravi. glavnom cilju, koji treba uvijek da nam stvaraju nešto novo. Za to dalje u bu­ Koliko su naši najzaostaliji slojevi da­ lebdi pred očima, a to je duhovno je­ To sve moramo govoriti, jer treba da dućnosti mjesto da otvaramo takve dinstvo. Povijest i literatura srpskog, nas drugojačiji u shvatanju škole nego se žurimo, da iskorijenimo ono psihičko gimnazije, mnogo je bolje i korisnije hrvatskog i slovenačkog plemena treba prije dozvolite mi, da iznesem jedan zlo, onaj antagonizam u našim men­ da umnoščavamo što više narodnih i karakterističan primjer. da se podjednako i u istome obimu talitetima, koje nam je neprijatelj os­ stručnih školih. Na granici između Crne Gore i Her­ uči i predaje u svim našim školama. , tavio u naslijede. Treba da zatrpamo Što se tiče kancel-paragrafa u ovome Stara je istina, da čovjek ne može ј cegovine postoji selo Grančarevo koje onaj jaz, koji je neprijatelj među nama odjelku, ja mislim, da nije umjesno da simpatizirati sa onim, što mu je nepo- i je za vrijeme rata gotovo posve na­ iskopao, da rušimo one ograde, koje ga imamo u Ustavu, i to iz jedno­ znato. Samo poznavanje uliva ljubav ј stradalo. Ti seljaci su u ratu evakui­ je između nas sazidao i da niveliramo stavnog razloga, jer se bojim da će se prema onome, što je poznato. Koliko - rani a njihove kuće porušene, i nakon sve ono, što strši jedno mimo drugo. zlorabiti. U današnjim prilikama kad ima ljudi, koji odu u tuđinu i tamo ! oslobođenja došli su ljudi natrag i Zato mislim, da najveća dužnost i naj­ osjetili potrebu da njihova djeca treba su političke partijske strasti tako zana tuđim školama i na tuđem jeziku, veće težište ove dužnosti pada na Našim dužnicima! Govor nar. posl. Velije Sadović«, �Epoj 295 Broj „PRAVDA* — „ПРАЗДА* Strana 2 Страиа oštrene bojim se, da se ovim para­ grafom otvaraju širom vrata svakoja­ kim denuncijacijama. Da je to tako, daje mi povoda jedan drugi paragraf, a to je paragraf o uvredi Njegovog Veličanstva. Taj se paragraf u nas u Bosni tako zlorabi da na svakom ko­ raku imamo prijava o uvredi Njegovog Veličanstva. Kogod ima zub na nekoga i hoće da mu se sveti, ide političkoj oblasti i prijavi ga da je uvrijedio Veličanstvo, nađe obično po dva do tri nevaljalca kao što je i on da mu to posvjedoče. Dokle se akta sprovedu u Ministarstvo, i dokle se iz Ministarstva naredi, hoće li se dotični čovjek pre­ dati sudu ili ne, prođe tri do Četiri mjeseca, odleži u zatvoru, i onda kad se preda dotični sudu u ogromnoj večini slučajeva sud ispita stvar i na kraju se osvjedoči da na srijedi nema ; ■ ;, j ' ništa i pusti čovjeka na slobodu. Jest, znaka negodovanja, a još manje buali je on 3—4 mjeseca odležao na . njenja. pravdi Boga u zatvoru. A nijedan od Sad dolazi vladarev manifest o ukidanju čivčinskih odnosa. I ovaj opravnjegovih denuncijanata ni krivih svje­ doka ne poziva se na'odgovornost za dani akt, kejim se za uvijek nište posvoje klevete. Takvih slučajeva bilo je tonji ostatci feudalnog doba pogodio više u mome mjestu, u Trebinju. Ni je u prvom redu interese ovdašnjih jedan od denunciranih nije bio osuđen, muslimana, jer, valja upamtiti, oni bi­ što znači da nije rekao ono što mu jahu age i begovi — Čitluk saibije, a se imputiralo. Jedan politički činovnik pravoslavni s malini izuzetkom čivčije. radi jedne sitne stvari zatvorio je jed­ Pa opet i ako ih je ovo pogodilo u noga građanina i poslao ga okružnom živac, ipak su gajili nadu, da ih Prav­ da zaboraviti neće. sudu u Mostar. Sud kad je vidio o Sad dolazi izdavanje »Predhođnih čemu se radi Čudom se čudio, kako je onaj činovnik mogao biti tako budala , Odredaba za Agrarnu Reformu«. Te odredbe su ih kosnulo, pa su da čovjeka prava i zdrava zgrabi i mirno počeli tražiti zaštitu svojih prava, uhapsi i da ga preda sudu ne bivši ravnopravnost i pravo na egzistenciju. ništa kriv. Dakle, gospodo, bojim se, Bez sumnje funkcioneri na vrhu dr­ da i sa kancel-paragrafom ne bude ovako. Zato, ako nema velike državne žavne uprave misu ciljali, nisu nameru imali, da ovim aktom oglobe musli­ potrebe, neka se ovaj paragraf izbaci. mane, da im otmu prava, da im one­ moguće egzistenciju. Ali niži funkcio­ neri, kojima je palo u dio da primje­ njuju i tumače te odredbe, kao da nisu umjeli ili nisu htjeli da razumiju pravi smisao tih odredaba. Nisu bili spo­ I ZNAČAJAN DOPIS. sobni ili se navlaš odmetnuše, na zlo prvi tabor, da posluži nitkovskim proh- naroda u ovom kraju, od pravne volje zakonodavčeve. Počinje funkcija ličnih tevima modernih pljačkaša, koji odmah ćefova i sitnih računa na opštenarodprigrabiše vlast i silu u iuke. Sve pak što beše pod fesom odgurnuto je, ho- I nu štetu, na štetu javne bezbednosti, reda i poretka, na opštu sramotu vrćeš-nećeš u tabor »Turaka izdajnika«, tek da bi bila veća pljačka, da bi se ' hovne državne vlasti. Proklamuje se parola: smrt muslišto bolje iskoristilo vreme, da bi bila ' manima, haka ne damo, zemlju ne plašto masnija čorba. Torture, pljačke i paljevina dolaze 1 čamo; ni pare na ime oštete, ni pedlja na dnevni red, pa onda kontribucije ' zemlje za obrađivanje, ni zrna žita na na age i begove; Sve u ime vlasti, sve i izdržavanje. Muslimani, većim delom, ostavljeni u ime zakona, sve u ime pravde, reda i mira, sve u interesu naroda, i sve i I ovako bez ikakvih sredstava za život, mirno protestvuju i traže sredstva za sve to svrnuše u svoje duboke dže­ pove. — Znate li ko, Pljevljaci ? No ja Život i sredstva za proizvodnju, da bi zaštitili familije od gladi. Kucaju da ostavljam da na ovo pitanje odgovorite pred Sudom, kao što ostavljam Vašem i im se otvori i odbijeni su. Vide da im poštenju da pored pljačkaša iznesete I se izmiče sve iz ruku i prelazi u ruke čivčija. I dok oni postadoše sirotinja, na javnost i imena palikuća, razboj­ njine čivčije postadoše, jednim delom, nika i apaša iž onih teških dana bez­ pravi begovi. Dok muslimanima prijeti vlašća. Dok vi to iznesete dok ne smrt od gladi, dotle čivčije imaju na markirate sve te nitkove u interesu pretek, jer mnogi dobiše više nego su reda i Pravde, ja ću slediti dalje raz­ u stanju obrađivati. Ovakva raspodjela voj pril,ka u ovom kraju od oslobo­ dobara stvori buru negodovanja kod đenja do danas. muslimana, koji bukvalno osiromašiše, Pošto je već stvoren dubok jaz iz­ a mnogi pade na prosjački štap. Pa među dva pomenuta tabora, dolazi usopet ne bijaše bune, nebijaše odmet­ postava redovnih vlasti u ovom okrugu. nika. Najviše ih zabole, najgore po­ 1 za divno ćudo, na sto belaja, pustiše kopa nade u pravdu jedna lažno ma­ vlast dotadašnji vlastodršci novopostavljenim državnim funkcionerima. skirana koterija skorojevića, sa jednim Njima se još vladalo, poštovalo i go- ordinarnim tipusom na čelu, kome beše podeljena vlast okružnog povje­ spodovalo, lovilo u mutnoj vodi; opirenika za agrar u ovom kraju. Taj rali su se, ali su na kraju morali pre­ primus inter pariš, u ovoj monštrumdati samovoljno prigrabljenu vlast. koteriji bijaše g. Mihailo Kurtović, sada Pošto su uspostavljene redovne vlasti narodni poslanik u Konstituanti. polećele su žalbe, molbe i preklinjanja (Svršiće se). za zaštitu od daljeg nasilja, jer prepla­ šeni muslimani zazirahu od najmanjeg šušnja. Dalja gonjenja, pljačkanja i tor­ Muslimani i muslimanke ture, de fakto su prestala, ali za ono što je bilo niko ih ne ču, sve to odgrada Sarajeva, sjetite se nese mutna Morava... Pojmljivo je, da su muslimani sa vašega „MERHAMETA". bolom u duši pregorjeli bivše pljačke i nasilja, ali bar nisu davali vidnog Iz Sandžaka i Makedonije, JEDAN INTERESANTAN Beogradske »Novosti« donijele su jedan vrlo značajan dopis iz Plevalja, u kojem g. Jovan Ćetković izlaže stanje u Sandžaku. Pisac u glavnom potvrgjuje gledište naših saradnika iz tog kraja, pa držimo za potrebno prenijeti njegov dopis i ujedno mu zahvaliti na objektivnosti i toplom osjećanju za muslimanski elemenat u ovom zaba­ čenom kraju naše domovine. Dao Bog, pa se i ostali ugledali u njegov svijetli primjer! Dopis glasi: »Kad je 1918. godine granulo sunce Slobode i ovom kraju, kao i ostalim krajevima porobIjene nam Otadžbine, prvi vesnik Slo­ bode, prva njezina avangarda bila je jedna Četica crnogorskih komita. Njihov dolazak ispraćen je kao dolazak izba­ vitelja, kao dolazak oslobodilaca, te im je priređen veličanstven doček uz burne ovacije, u jeku narodnog odu­ ševljenja. Varoš i čitava okolina plivala je u radosti, posle teškift muka, posle ve­ likog rada, posle trogodišnje bolesti — ropstva. Ali, na žalost, brzo se pret­ vorila bura oduševljenja i narodnog veselja u buru pogroma, nasrtaja, pljačke, kundačenja i tortura svih kalibara. Dobar deo stanovnika ovoga kraja čine muslimani. Ne mogu reći da je njino držanje, s pogledom na jedan deo nevaljalaca, bilo najispravnije za vreme teških dana ropstva; dok, smelo tvrdim da nisu bili onakvi dušmani, za kakve su ih kvalifikovali neki intrigatori i nevaljalci iz redova pravo­ slavnih. Potrebno je bilo iskoristiti vreme bezvlašća na lične ciljeve i prljave prohteve, pa se brzo rastaborisalo na dva neprijateljska tabora: Tabor pra­ voslavnih. Srba i »patriota« i tabor izdajnikaTuraka. Sve što je bilo pod kapom stavilo se, većim delom nesvesno, u I ' ; ' | • । ! ' I I j ' ■ ' i I ! 1 PODLISTAK. Kratah životopis Muhameda PlEjhissB ama po Muhamed Ibnl Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu preveli (8) i Braća Muftići u Žepču. , Slijedećeg je dana uzeo Ebu-Džehel jedan težak kamen i čekao Muhameda pred hramom. On je došao izjutra u hram i molio se, kako je u Mekji običavao uvijek okrenut licem prema Siriji između crnog kamena i južnoga stupa tako, da se je Kjaba nalazila između njega i Sirije. Kurejšije su bili na okupu, da vide šta će Ebu-DŽehel učiniti Kada je Muhamed pao na zemlju, pođe na njeg Ebu-DŽehel sa kamenom, a kad mu se približi, okrene se, posve izvan sebe, zaprepašten, ruke su mu slabo držale kamen, dok ga on i ne ispusti. Kurejšije mu pristupe i upitaju ga, šta mu se je dogodilo. On odgovori: »Htio sam da izvedem ono, što sam vam jučer sa­ općio, ali kad mu se približiti, spazih jednu devu između mene i njega sa jednom glavom, jednim zatiljkom sa zubima, kakovih ja još nikad u deve nijesam vidio i pravila je pokrete da me proždre. Kako su idolopoklonici siromašne vjernike zlostavljali. Kurejšije napadahu Muhamedove drugove, koji su ga vjerovali. Svaka kabila diže se proti slabih Muslimana pripadnika svoga plemena. Počeše ih zatvarati, tući, patiti glađu i žeđu i izlagati ih sun­ , . čanoj žegi. Mnogi opet, otpadoše od vjere, da se riješe zlostavljanja, druge jačaše Bog pa su im pr­ kosili. Bilal ibni Rijah-čija se je mati Hamame zvala, kasnije Ebu-Bekirov oslobođeni rob, pripadaše tada jednom od sinova Džumahovih, bijaše jedan između pravih vjernika sa čistim srcem. Umejje ibni Halaf odvede ga jednom u podnevnoj žegi u dolinu Mekje, obori ga na leđa, postavi mu jedan težak kamen na prsa i reče mu: »Tako ću te pustiti da umreš, ako se od Muhameda ne okreneš i ne počneš opet moliti se Latu i Uzzatu«. Ali pri svemu tome uzvikne on: »Jedini, jedini!« Jednoga dana, kada su ga opet tako zlostav­ ljali, naiđe Ebu-Belkir, čija je kuća bila u ulici EbuDžuma i reče Umejji: »Ne bojiš li se božje kazne radi ovoga siromaha, kako će to dugo još trajati?« — On odvrati: »Ti si ga pokvario, riješi ga njegove nesreće!« — »To ja i hoću«. — Odgovori Ebu-Bekir, »Ja ću tebi mjesto njega jednog crnca dati, koji je jači od njegu i čvršći je u tvojoj vjeri«. Umejje pristane i Ebu-Bekir oslobooi Bibala. Tri pitanja židovskih rabina. Kurejšije pošalju Ennazra i Ukba ibni Ebu-Muejta rabinima u Medinu, da im jave o Muhamedu, njes govom govorenju i njegovim svojstvima i da ih i pitaju, šta o rfjemu drže, jer oni poznaju stare knjige, i a o pejgamberima više znaju nego oni. Ovi otputuju u Medinu, odu rabinima i po njihovom naputku se o Muhamedu raspitaju. Rabini rekoše: »Stavite mu tri pitanja, koja ćemo vam rni kazati. Odgovori ii na njih, onda je poslani pejgamber, ako ne, onda je lažao; eto vidite, kako ćete sa njim I postupati. Najprije ga pitajte o ljudima, koji su u I prijašnja vremena živjeli, jer se o njima pričaju i čudne stvari; onda o putniku, koji je došao na пај- ј i j : i , I I Jedna infamija. i I ! । Pitanje na g. ministra vojnog i mornarice. U Banjoj Luci je komandant Vrbaske Divizijske oblasti prvi dan pravo­ slavnog Uskrsa sakupio sve vojnike bez razlike vjere i držao im govor Medu ostalim je rekao muslimanima, da su njihovi djedovi pod pritiskom Turaka primili Islam, pa se on nada, da će sadašnji naraštaj tu pogrešku svojih djedova ispraviti i vratiti se hrišćanstvu, te im još odsada kao bu­ dućim hrišćanima čestita Uskrs. I Na to je jedan vojnik .musliman uz­ । viknuo: „Nikada!“, a komandant je naložio, da se ovaj radi toga ima uhapsiti. Buduć da je u interesu države, da se u narodnim masama ne stvara ne­ raspoloženje prema našoj narodnoj vojsci, a to bi bila neminovna poslje­ dica ovakova prozelitskog djelovanja pretpostavljenih organa, to sam slo­ bodan uputiti gospodinu ministru voj­ nom i mornarice ova pitanja: 1. Da li Vam je ovaj slučaj poznat i šta ste poduzeli protiv spomenutoga komandanta? 2. Ako Vam dosele nije ništa o ovom slučaju javljeno, namjeravate li učiniti potrebno, da komandant bude prema veličini krivice kažnjen za ovakovo grubo zlorabljene položaja u nedopu­ štene svrhe? Beograd, 24. mvja 1921. Hamzalija A j a n o v i ć narodni poslanik. I j ■ ' Proti denuncijaiitima. Upit na g. ministra unutarnjih djela. Prema nekoj uredbi ministarstva unutarnjih djela iz godine 1919. imaju se sva lica, koja su osumnjičena radi zločina uvrede veličanstva, smjesta pri­ tvoriti i spis ustupiti pomenutom mi­ nistarstvu na predlog. Povodom toga stradale su mnoge poštene i nedužne osobe, jer su, iščekujući taj predlog, koji u većini slučajeva na kazneni progon ni stavljen nije bio, ležale po mjesec i više u policajnom zatvoru, a istom po povratku spisa puštale bi se na slobodu, pošto bi se ustanovilo da je dotična prijava bila lažna. Dosljedno tomu, pošlo se je ovom uredbom, i ako ne hotice, samo de­ nuncijantima u susret, koji na osnovu njezinu u svakom pojedinom slučaju po­ stizavaju svoj cilj već time, Što osum­ njičeni mora da odleži dulje vremena u zatvoru. Stoga pitam gospodina mi­ nistra, je li voljan ovu naredbu izvan krijeposti staviti, a ako ne, na koji način to opravdava? Molim pismeni odgovor. Beograd. 24. maja 1921. Džafer Kulenović, narodni poslanik. skrajniji istok i zapad zemaljski i napokon o duhu, šta je duh? Obavijesti li vas o tome, onda je pej­ gamber, pa ga možete slijediti, ako ne, onda je lažac«. Ennazr i Ukba vrate se u Mekju i rekoše Kurejšijama: »Sad imamo odluku između vas i Muha­ meda«, te im kažu pitanja rabina i njihove riječiOni onda odoše Muhamedu i postave mu sta­ novita tri pitanja. Muhamed im odgovori sa sigur­ nošću: »Sutra ću Vam tačno odgovoriti!« On ipak ostade petnaest noći, a da mu objavljenje nije došlo. Mekjeliie se skupiše i rekoše: »Muhamed nam je obećao slijedeći dan odgovoriti, a sada je već prošlo petr\gest noći, a odgovora nam još nije dao na naša pitanja. Muhamed je sam bio vrlo ožalošćen, što je objavljenje izostalo i što Mekjelije o njemu ovako govore. Napokon mu Bog pošalje Džebraila sa suretom (poglavljem) »Džehenem« (»Pakao«) [osamnaesto sure Kur’ana. U govoru o ljudima misle se AshabiKehf, a putnikom se misli Aleksandar veliki (Iskender-Zulkarnejn). — U kojem ga on kori radi nje­ gove brige i u njem se kazuje o onim ljudima, kao i o putniku i duhu. Muhamed onda reče Džebrailu; »Ti si tako dugo izostao, da sam se bojao zla«. Džebrail odgovori: „Mi možemo samo na zapovjed Bogz, Tvog gospodara, Tebi doći, on zapovijeda nad onim, šta je u našim rukama, šta je za nama i šta je među tim!« ; | 1 i 0 kršćanima, koji su došli Muhamedu i prešli na Islam Kada je Muhamed bio u Mekji, dođe mu ,oko dvadeset Kršćana iz Abesinije u hram, zabavljali se ; sa njim i postavljali mu razna pitanja, dok su Ku­ | rejšije zajedno oko Kjabe sjedile. Kad su sa pita­ njima bili pri kraju, pozva ih Muhamed da u Boga �B^o» 29 4 Hro? „ЛРАКЛА* — „PRAVDA* Borba Istoka proti Engleza. Svojim postupkom na mirovnoj kon­ ferenciji Englezi su slino ozlojedili is­ lamske narode, koji su se uvjerili, da su engleska obećanja za vrijeme rata bila samo mamac, da dobiju saveznika u borbi proti Njemačkoj,, a da lukavi Albion nije ozbiljno ni mislio, da ta obećanja iza rata ispuni. Engleska je išla i dalje, nije joj bilo dosta, što je i prevarila Arape u lidžazu, Siriji, Pale­ stini i Iraku (Mezopotamiji) nego je , nastojala, da što jače pritisne Misir, a da Tursku do skrajnosti ponizi i osla­ bi, pomažući svakog, ko je na štetu Turske šta tražio. Išla je tako daleko, da je pomagala i truhli, odrođeni grčki narod, koji zaslijepljen svojom ludom »megali idća« (velikom misli) traže za se i one krajeve, u kojima Grci nikad od postojanja svijeta nijesu bili u ve­ ćini. Englezi su i tajno i javno išli na ruku Grčkoj, da dobije Trakiju (gdmiildženski sandžak i edrenski vilajet) i i istočnu obalu Male Azije, premda u tim krajevima još od starina stanuju Grci samo po gradovima uz obalu i njihovoj okolici i ne čine r.i relativno a kamo li apsolutnu većinu. To je En­ gleska sve radila misleći da preko Grčke osigura sebi kroz Anadol put u Indiju i ne opažajući da joj se Indija sama izmiče, a da joj se zatvara dosadanji put kroz Misir. Ovako držanje Engleske raspalilo je u islam, svijetu silnu mržnju na tu veliku silu i ta je mržnja već počela davati plodove: Turci vidjevši kako im se hoće da otme i ono što je po svim Božijim i ljudskim pravima njihovo oduprli su se antanti odnosno njezinu subaši Grčkoj, a pošto su imali sreće i doživjeli uspjeha, stekli su i novih prijatelja, da i ne govorimo o silnom dojmu, što ga je na potlačene narode učinio smioni istup Mustafa-Kemal-paše. On je oslobodio svijet jedne strašne more: strah od velikih sila antante, za koje je svijet bio počeo misliti da im se niko ne može oduprijeti. Osim toga priredio je staroj Evropi još i drugo jedno iznenađenje sklopivši savez s Boljševicima, od kojih toliko strepi sva kramarija i svi kolonizatori, koji su pod kraj rata govorili o samo­ određenju naroda i ne misleći, da će tu njihovu okrutu šalu uzeti sasvim oz­ biljno potlačeni narodi u Aziji i Africi i da će Rusi ići dotle, da to pravo i priznaju svojim dosadanjim podanicima. Kolonijalne čete, koje su zapadne sile dovele na francusko ratište, poni- ! jele su u svoj zavičaj osjećaj ljudsko­ ga ponosa, što su ga stekli upoznavši slabosti svojih gospodara i neugasivu želju za slobodom. 1 tako je antanti sabirući dairu (duhove) proti Nijemaca, došla u strašan položaj, da ne zna, ' kako će ih rastjerati. Svagdje u islam, svijetu izbijaju vrlo ozbiljne posljedice odvratnosti, što se je uvriježila u sva srca gledajući kako Englezi podlo odmažu Turcima i pomažu „les canailleries de la grecaille" (paščetluke grčesina) kao što zgodno veli jedan Francuz zgražajući se nad grčkim divIjaštvom i lopovlukom. Englezi su se ozbiljno, zabrinuli za svoje gospodstvo u kolonijama. Ovo se vidi po tom, što su sklopili trg. ugovor sa ruskim sovjetima, a u no­ vije doba manje upadno pomažu grčku šugu. Osim toga stali ‘ su se služiti i svojim ostalim prokušanim sredstvima u borbi broti nepobornim podanicima; stali su ih huškati jedne na druge i pokret proti Engleza prikazivati kao pokret proti svih Europejaca. Ali ovaj put im ako Bog da ne će ni to uspjeti, jer su svi potlačeni elementi došli do uviđanosti, da im je najpreče razračunati s Englezima, a poslije mogu svoje male nesuglasice sami po sebi riješiti. U Misiru je došlo do pobune, jer narod ne može vi e trpjeti engleske „zaštite" (protektorata) niti hoće da ga zastupa kod pregovora vlada, koja je ovisna od Engleza, nego hoće, da ih predstavlja Zaglul — paša, vođa nji­ hova »Hizbul-vatan* — (nacional, stranke). I Englezi već popuštaju, jer se javljaju pobune u Iraku (Mezopo­ tamiji), na afganskoj granici, a izmi­ ruju se zavađeni Muslimani i Hindusi, pa bi moglo doći do veoma neugodne situacije po Engleze. Mustafa Kemalpaša je sklopio savez s Afganistanom, te ako dođe do na­ vale na Indiju, Englezi će biti u veli­ kom škripcu, jer im put kroz suecki kanal nije siguran radi nemira u Mi­ siru. Irak je u plamenu, a Perziju su opet morali posve isprazniti, te nisu u stanju spriječiti spoj boljševika s Turcima i Afganistancima, ako bi krenuli na Indiju. Od straha pred bunom u Indiji, tamošnji je engleski namjesnik primio u audijenciju glasovitog hinduskog agitatora Gandi, ne bi li ga valjda sklonuo, da Hindusi ne istupaju za­ jedno s Muslimanima, ali će im teško poći za rukom da razbiju slogu indij­ skih domorodaca, koji su i predobro upamtili engleske spletke i njihove posljedice koje su glasovitom pjesniku Rabindzanat Tagori dotle dojadile i ogadile, da je javno pokazao Engle­ zima svoj prezir vrativši im sva njihova odlikovanja i naslove. Naši dopisi Bileća, 20. maja 1921. Zlo se popravlja. U javnosti se mnogo i mnogo pisalo o pljačka* ma i ubojstvima, koje su harale od početka 1919. god. Pet do šest zli* vjeruju i pročita im nešto iz Kur’ana. Kad oni ovo čuše, potekoše im suze, poslušaše ga i prepoznaše u njemu ono, šta je o njemu u njihovim knjigama stajalo. Kad od njega odoše, stupi pred njih Ebu-Džehel sa drugim Kurejšijama i reče im: »Bog neka vas zastidi; ljudi vaše vjere, koji za vama stoje, poslali, su Vas amo da im donesete vijesti o ovome čovjeku, a vi jedva stupiste u njegovo društvo, već ostav­ ljate vašu vjeru, a njegovu držite za istinitu. Nikad nijesmo vidjeli gluplju karavanu, nego što je vaša!« (ili je nekako inače rekao).Abesinci odgovoriše: »Spas vama! Mi s vama nećemo postupati kao s ludama. Ustrajaćemo u onome u ćemu smo sad, a vi ostanite u vašoj vjeri. Mi ćemo sebi samo dobro učiniti«. Po drugima su bili Kršćani iz Nađrana, Bog zna, koje je pravo. Muhamed i Džebr-kršćanin. [ I Kako sam obavješten, sjedio je Muhamed često I kod Merve pred dućanom jednoga mladog Kršćanina, i koji se je zvao Džebr, a bio je rob Benu-i-Hazrami, . te se je reklo, da Džebr poučava Muhameda mnoge stvari, koje on objavljuje. Tada dođe kur’anska re­ čenica: »Mi znamo, da oni govore, da ga jedan čovjek poučava, ali jezik onoga, na koga oni pokazuju, je stran, dok je ovo čisto arapski«. O manjima među Muhamedcvlm drugovima. Jedan puta je sjedio Muhamed u Hramu, a oko njega manji među njegovim drugovima kao: Habbab, Amruar, Ebu Fukejha Jasar, jedan oslobođeni rob Safvana ibni Umejja, Suhejel i slični. Tad rekoše Kurejšije podrugljivo među sobom: »To su njegovi drugovi, kako vidite. Zar je Bog ! ! I i 1 ! . kovača, koji su harali po bilećkom i kotaru, nanijeli su narodu, a naročb to muslimanima velikih šteta. Od ! svih krvničkih ruku palo je žrtvom ; za ove dvije godine 10 nevinih mu? ; sliinana (2 ženske) tc su pljačkom ' hajvana i drugog učinili siromašnom narodu preko dva milijuna kruna । štete. Ovo se sve događalo, a da su vla? | sti slabo išle za tim, da ovome zlu , stanu na put. Zašto su pustili, da nevini od krvničkih ruku stradaju, da je nekoliko zlikovaca natjeralo više familija, da iz bilećkog kotara odse* le? Narod je molio molbama, depu* taci jama, ali sve je slabo pomagalo. Nama musilimanima se predbaci­ valo, das mo se organizovali da vjeru spasemo. Kad se ubijalo i pljačkalo, nije nam ništa na um padalo, a jedi? na nam je utjeha bila organizacija. Ona je jedina digla glas i tražila, da se z’u stane na put, pa i od toga nije bilo pomoći, jer je vrijeme tako bilo, i da vlasti nijesu imale volje, da čuju 1 vapaj nesretnika. Ovome se zlu moglo odmah stati ' na put, da je vlast htjela i da je na* I rodu po selima dala makar neku za* štitu. Nije čudo da je narod morao lupeže i pljačkaše da sakriva jer da je imao zaštitu narod bi sigurno . pljačkaše izdavao vlastima. Što je bi* I lo kod muslimana po selima to je opljačkno. te su u zdnje doba bili ; počeli i pravoslavne da pljačkaju, ali ne bi im u dugo. Vidjevši narod, da od vlasti slabo ima pomoći, počeo je sam da se brani. A vidjevši vlast da je narodu dozlogrdilo i da će sam narod reći svoj sud počeie su i vlasti da se miču. Kad vlast ima volju za radom, a narod podpomaže, onda sve brzo ide. Za dosadanjim pljačkama i uboj? , stvima nije bilo mnogo ni istrage, jer je sve bivši predstojnik Živković I »preko koljena prelamao«, te držim, j da je nedaj Bože on još u Bileći, bilo . bi sve no starom. Prije 6 mjeseci dobismo za pred- ' stojnika po dosadašnjem njegovu ra* i du za Bileću, mlada energična nepri? strana činovnika g. Drag. Stevanovi* ća policajnog pisara iz Beograda. Sa njegovim radom, te gosp. poručnika Narančića odmah je u Bileći drugi vjetar počeo da puše. Nazad 20 dana po četvrti put op? ljačkaše nepoznati (??) sei'o OkoliŠte porodicu Jaganjce. Ono, što su ima? li. to su m digli i to: 35 brava, 10 go* veda i 2 konja. E sigurno nijesu bili odmetnici kojih ima 5—6, jer njima van ne treba. Lahko je pogoditi, ko je bio. Bili su oni, kojim nije ugod­ no da muslimana ima u selu Okoliš? tu i koji hoće da muslimane protje* raju pa da im njihove kuće i zemlji? ste ostanu džaba. Hal’il Jaganjac b mao je samo jednu kravu, a jednu je imao u pola od Rada Radmilovića. Pljačkaši otjeraše Halilovu a Radmi* CrpdHa 3 Skana lovićevu poznadoše i rekoše: »Ovo je Radmilovića, ne ćemo«. E sad pita se: protiv koga i zašto su pljačke uperene? Po prvi put nakon tolikih pljački za ovom se poduzeše energične mje­ re, te predstojnik Stevanović sa na* rednikom Tišmom i žandarmerijom odmah se dade u potjeru. Kako je bilo vrijeme ugodno trag od hajva? na pratili i dotjerali do kuće Todora Koprivice, tc su i jedan dio hajvana kod istoga našli. Ovaj se lupež na* laži sa još drugim u zatvoru u Bileći, te ćemo vidjeti kakva će ih kazna stići? Kad vlast ima volju, a narod ho* će, sve se može, tako bi i sa zloglas­ nim odmetnicima Aleksom Biberždićem i Jovanom Aleksićem. Robili su, palili, ama i njih stiže kazna. Se? ljaci sela Po.ikovića nemogavši više podnositi ova dva razbojnika, pou* bij a ih, kad su došli, da se odmore i okrijepe. Nakon ovoga slučaja i vlast je po* ćela, da radi, te se vidi uspjeh istra* živanja o učinjenim dosadanjim pljačkama i ubojstvima. Samo valja­ no, energično pa će i Kapičića, Drlje* vića, Vukovića, Babovića i drugih hajvan iskočiti i pljačkaši se uhva* titi, a svakako trebaju i spomenuti da pljačkaše otkriju vlastima, jer se nemaju čega bojati; više se iza Bi* berdžića i Aleksića leđa ne može nit* ko kriti? Kod nas se govori, da je naš pred* stojnik Stevanović predao ostavku, te nas ova Vijest iznenađuje, bojeći se da nam ne ode. Molili bi vladu, da malo više posveti pažnje ostavki g. Stevanović. Ovakovog mladog, va­ ljanog čovjeka izgubiti sad baš u o* vim časovima, kada se počelo ulaziti u trag pljačkašima i »kada se zlo po* pravlja«, biTa bi velika šteta. Dalj ni tok istraga prati ću, te ću o* pet se na ovo osvrnuti. Bilećanin. Politički pregled. UNUTARNJI. Ponovni pregovori s muslimanii* ma Iz Južne Srbije. U parlamentar­ nim se krugovima tvrdi, ipiše »Jut. List«, da će se u roku od 2—3 dana povesti pregovori između vlade i muslimana iz Južne Srbije. Na da­ našnjoj radikalskoj sjednici ras* pravljalo se i o tom pitanju. Veći? na je bila saglasna, da se musliman nima iz južne Srbije popusti u pi­ tanju agrara. U parlamentarnim se krugovitna tvrdi, da će doskora za* početi zvanični pregovori između vlade i muslimana, jer su se ovi za* prijetili' istupiti iz konstituante ako se ne udovolji njihovim zahtjevima u pitanju agrara. su mu donešene tri posude: u jednoj je bilo mli­ upravo one između nas vodstvom i spoznajom istine odlikovao? Da ima što dobro u Muhamedovom jeko, u drugoj vino, a u trećoj voda. Muhamed je čuo, kad su mu ove posude bile donešene, — jedan objavljenju, onda nas tvi ne bi pretekli, a ne bi ih glas, kpji mu doviknu: »Ako uzme vodenu posudu, prije nas odlikovao« Onda Bog objavi: »Ne odriči se onih, koji se njegov će se narod utopiti, uhvati li za vino, njegov svome Gospodinu izjutra i u veče mole, koji nje­ će narod pasti u stranputicu, a uzme li mlijeko, govo zadovoljstvo traže. Ti pripadaš zločincima, ako onda će on i njegov narod biti vođen«. »Ja za to ih odbiješ. Tako smo mi jedne drugima iskušali, da uzeh« — tako priča sam Muhamed — »posudu sa mlijekom i napih se iz nje, a Džebrail mi reče: »Ti reknu: je li Bog ove iz naše sredine odlikovao? ne poznaje li Bog zahvalnih? Ako oni, koji u naše : ćeš biti voden i Tvoj narod s Tobom, Muhamede!« znakove vjeruju, dođu k Tebi, onda reci: »Mir s Muhamed se je onda povratio u Mekju, a slije­ vama!« Bog je sebi propisao, da vam daruje milo­ dećega dana pripovijedao je to Kurejšijama. Većina ih srđe: Ko je od vas učinio zlo, a onda se obrati i i reče: »Pa to je, Boga mi, jasna stvar!« Muhamed dobro čini, prema onome je on milostiv i milo- I je govorio, da je prešao u jednoj noći put u Siriju i srdan!« natrag, dok jedna karavana treba za to dva mje­ seca«. 0 noćnom putu u Jerusalim. Mnogo Muslimana opet otpadne od Islama, a Onda je Muhamed odnešen iz Hrama u Mekji drugi odoše Ebu Bekiru i rekoše mu: »Šta Ti držiš u hram Jerusalimski. Islam se je već raširio među o Tvome prijatelju, koji tvrdi, da je sinoć bio u JeruKurejšijama i medu drugim kabilama Meke. Ovaj salimu, da je tamo molio i opet ovamo se povratio?« je put bio jedno iskušenje i jedno ispitivanje, jedna Ebu Bekir odgovori: »Vi mu pridjevate laži«. Oni zapovjed velikoga i moćnoga Boga, jedna pouka za rekoše: »Ne, ne. On je tamo u hramu i sam priča razumne, vodstvo, milost i utvrđenje za vjerne. Boo tome«. Ebu-Bekir dometnu: »Boga mi, ako on žija zapovijed je bila određena, a Muhamed je morao ; sam to kaže, onda je i istina; i šta je u tom ne­ po njegovoj volji putovati, da mu On pokaže od vjerojatno? Vjerujem li ja, kad mi on kaže, da obsvojih čuda koliko je htio i da baci jedan pogled javljanje dolazi s neba, na zemlju u jednome satu na božiju moć i silu kojom on čini, šta mu se sviđa. ; dana ili noći, a to Je dalje nego to, što vam izgleda Muhamedu je predveden burak, to je životinja, tako čudnim«. Onda ode sam Muhamedu i reče: koja je već druge pejgambere prije njega nosila i »Jesi li Ti o božiji poslaniče, ovim ljudima re­ koja svoja kopita može tako daleko da rastavi, ko­ kao, da si bio u Jerusalimu?« On odgovori: »Dal« liko oko dosegne. Njegov prijatelj (Džebrail) ga je , Tada reče Ebu-Bekir: »Opiši mi ga, ja sam već tamo podigao i pratio. ' bio!« Muhamed poče da grad opisuje i kad god je On vidje čuda između neba i zemlje dok ne jedan dio grada opisao, rekao je Ebu-Bekir: »Istinu dođe u Jerusalim. Ovdje on nađe Ibrahima, Musa-a i si govorio; ja svjedočim, da si Ti božiji poslanik!« i I sa-a sa drugim pejgamberima, koji su se radi (Nastaviće se). njega ovdje našli. On je tada s njima molio. Bile �Страна 4 Strana„ПРАВДА* - „PRAVDA*Врој 295 Broj Naša granica s Austrijom. Bečka ■ Politische Korrespodenz« saopćuje, da je predsjednik Jugoslavenske dolegačije u međunarodnoj potkomisiji za razgraničenje podnio zahtjev predsjedniku komisije, kojim traži Dravu kao granicu između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Austrije i naglasio, daje takav zahtjev već uputio konferenciji ambasadora u Parizu. | | | I VANJSKI. Grčki neuspjesi. Prema vijesti* ma iz Angore, koje do sada još ni* su potvrđene, započeli su Grci ofen* živu protiv turskih četa i navalji­ vali dva dana, no potpuno bez us* pjeha. Turska obrana osujetila je sve grčke pokušaje da prodru tur* sku frontu, tc je zadala Grcima ve* like gubitke. Albanija- »Politische Korrespodenz« iz Beča javlja, da je primila iz Ženeve vijest, da se je albanska vlada obra­ tila na Savez Naroda za posredovanje radi toga, što su Grci i Jugoslaveni zaposjeli neke dijelove Albanije. Predsjednik vijeća Saveza Naroda staviće ovo pitanje na dnevni red slijedeće sjednice, koja će se održati mjeseca juna u Ženevi. Češka i Austrija »Neues Wiener Tagblatt« ima telegram iz Praga, da u slučaju priključenja Salzburga Njemačkoj nije isključeno posjedanje iz­ vjesnih dijelova Austrije češkim truparna. Mađarska i Rumunjska. Ljubljan­ ski list »Jutro« prima iz Budimpešte: U ovdašnjim političkim krugovima se tvrdi, da se između rumunjskih i ma­ đarskih državnika vode tajni pregovori o personalnoj uniji između Mađarske i Rumunjske. Vijeće Saveza Naroda objavi ju* je putem Agencije Ha vas ovaj ko* munike: Finansijska komisija Save* za Nareda, koja je sakupljena u Londonu, primila je saopštenje da su engleska i francuska vlada sprem­ ne da prihvate predlog u roku od 20 godina u pitanju privilegija, koji pifoizk^ze Tz saintgermanskog uget vora. 20 godina biće dosta za pro* vedenje sadašnjeg nacrta, koji ide лл tim, da se udovolji međunarod* nim kreditima. Na sjednici financi* ske komore Saveza Naroda ras* pravi jan je predlog austrijske vlade o osnivanju autori jskog zavoda za izdavanje banknota na novoj pod* lozi. Nadzor nad pomoći koju će Austrija dobivaj jz inostranstva vrši'će fmainsijska komisija Saveza Naroda, koja će u tu svrhu obrazo* vati posebnu komisiju za nadzor. Ako bi došlo do nesporazuma sa Austrijom, finansijska komisija Sa* veza Naroda fungiraće kao posljed­ nja instancija. Upravu zavoda za izdavanje banknota imali bi u ru* kama većim dijelom Austrijanci. Američki senat jednoglasno je prihvatio predlog za kredite ratne mornarice. U predlogu se u isto vrijeme umoljava predsjednik Har* ding, da sazove konferenciju Engleske. Amerike i Japana, koja bi raspravljala o razoružanju na moru. Politika Francuske. Na sjednici francuskog parlamenta od 26. o. mi. bilo je predloženo 12 dnevnih re* dova. Briand je izjavio da vlada prima dnevni red poslanika Aragoa vode progresistitkog saveza. Ovaj dnevni red glasi.: »Komora smatra po Njemačkoj primljeni ultimatum najmanjom mjerom garancija koje su potrebne za našu sigurnost i našu obnovu. Komora ima povjerenje u vladu, da će ona zajamčiti prava Francuske strogim nadziranjem o razoružanju Njemačke i potpunom isplatom po Njemačkoj priznatih dugova, te da će odmah provesti sankcije, ako ne b( bilo izvršeno londonsko utanačen je. Nadalje se pouzdaje u vladu, da će ona u gor* njo*šleskom pitanju ustrajati na tačnoj i lojalnoj provedbi odredaba versa/Jeskog ugovora u njegovom smislu i prema njegovom tekstu. Otklanja svaki, dodatak te prelazi na dnevni red«. Predlog poslanika Aragoa bio je primljen sa 419 protiv 171 glasa. Iza toga su sjednfce parlamenta bile odgođene. Domaće vijesti. • I I | * | I ; ! j i ' i ! i I I ’ j । i i i । | ; j I ; i I Regent Aleksandar u inozemstvu. Naš prestolonasljednik Regent A* leksandar otputovao je prije nekoli­ ko dana u inozemstvo: Francusku i Englesku. Regent putuje posve in* kegnito. Putem se svratio u Trst, a posjetio je i sjevernu Italiju i u ML lanu proveo nekoliko sati. Odatle je nastavio put u Francusku, a odavde u Englesku. Svrha putovanja Regen* tova jest, kako novine pišu ženidba, Regent ćc se zaručiti s princezom Магу, kćerkom engleskog kralja. Dr. Milenko Ve nić umro. Iz Pa­ riza dobismo jučer brzojavnu vijest, da je prekjučer ondje naprasnom smrću pre­ minuo naš poslanik Vesnić. Vesnić je preminuo u klubu Union u 4 sata po podne, odakle je odmah prenešen u poslanstvo. Regent Aleksandar, i ako se nalazio u Parizu u najstrožijem inkognitu, došao je u poslanstvo i izja­ vio saučešće gđi Vesnićki. Predsjednik francuske vlade izjavio je također sau­ češće preko šefa kabineta predsjedištva. Lično su pred večer došli u poslanstvo i izjavili saučešće pred­ sjednik Ministarskog Savjeta, šef pro­ tokola, talijanski i španski ambasa­ dor, kao i mnogobrojne viđenije lično­ sti. Sprovod će svakako biti idući uto­ rak Dan ukopa biće definitivno utvrđen sutra sporazumno s direkcijom proto­ kola ministarstva spoljnih poslova. Kad će to prestati? Iz Višegrada smo dobili ovaj brzojav: »Midhabeg Trvtković јусег iz zasjede napadnut od braće pravoslavnih i teško ranjen. Tok istrage ćemo javljati. Mjesni odbor«. Misliil smo da će već jednom pre* stati ovake stvari, aii' kruta zbilja go* vori drukčije. Na stvar ćemo se po­ sebno osvrnuti kad dobijemo izvje* štaj. Učitelji privremeno oprošteni od vojne dužnosti. Na predlog pro* svjetnog ministarstva odlučio jc mi* nistarski savjet, dm se učitelji do god. 1922. oslobode od vojne dužnosti. Ispiti u velikoj gimnaziji. Pređi spi* ti za maturu biće 3. juna. Ispiti privattota, naknadni i vanredni ispiti po* činju 16. juna i traju do 18. juna. Kandidati treba da se prijave, direk* čiji barem dan rani j e. 6. juna počin je pismeni ispit zrelosti. 25. i u* na počinje usmena matura. Pametna akcija. U Londonu je 25. o. mj. otvorena u prostorijama Srpskog Pomoćnog Fonda izložba rukotvorina Južnih Slovcna. Tako presbiro, a mi p:tamo vladu, šta je poduzela da i Bosna sudjeluje u ovoj •izložbi. . Upravi gradskog fizikata na znaš nje. Tuži nam: se jedna musliman* ka na neuljudno ponašanje poslužiteljicc u gradskom fizikatu. Ista je mu­ slimanka sa još nekoliko njih od* nijela svoje dijete da nakalcmi os* piće na 27. o. mj. u 10 sati prije pod* ne i čekala, da je pripuste k gospo* . đi Ijckarici. Tamošnja se poslužitelji­ ma derala na muslimanke, da one moraju čekati i пек idu u svoje ma­ hale. Druge je ipropuštala, a musli₽ j manke je ostavila, da dođu pos­ ljednje na red. Osim toga i unutra I u fizikatu vrlo su prostački ponaša* i la naročito prema muslimankama, pa upozoru jemo pozvane, da toj »go­ spođici« ili »podrežu jezik« ili da je zamijene uljudnijom poslužitelji* coin. Projekt o naseljivanju Južne Sr­ bije. »Jut. List« javlja iz Beograda: I »U ministarstvu za agrarnu reformu i drže se konferencije, na kojima sc | pretresa projekt o naseljivanju u južne krajeve Srbije. Tim sjednica* ma prisustvuje i jedan delegat mi­ nistarstva unutrašnjih djela. Nat | mjera jc ministarstva za agrarnu re* i formu, da sc još prije dolaska na* ; seljenika pripravi za njih, što je ; najnužnije. Prva veća naselja bila I bi u Dren i c i, gdje je zemlja vr' lo plodna, a nastanjena neradinim !' (!) arnautskim elementom. Mini1 starstvo unutarnjih djela misli osi* • gurati javnu bezbijednost tako, što I će u svako mjesto postaviti jednu žandarmerijsku stanicu Što se tiče i naseljivanja Rusa, o tom sc ne će i više ni diskutovatk Bude li se uopće to pitanje pokrenulo, imat će dati i garancije, da će ondje stalno ostati ! i da ćc ispuniti sve uvjete, koji su i za kolonizaciju potrebni«. Solunsko pristanište za našu trgoviiiu. Iz Atene se javlja: Između j konsulata Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Solunu i generalnog guvernera za grčku Makedoniju utvrđen I je sporazum, kojim se regulišu detalji upotrebe solunskog pristaništa za srpi sku trgovinu. Sitni novac. Iz Beograda se javlja, : da je Ministar Finansija svojim ri* ; jesenjem br. 6562 od 27. maja o. g. . riješio: 1. Državne kase kao i poje। dinci nisu dužni pri jedno j uplati pri* I mat više od 50 dinara (200 kruna) i novčanica od 1 dinar (4 krune) ili i novčanica cd 1 dinar (4 krune) ili 25 I din. (100 K) od pola dinara (2 K) 10 ! dinara (40 kruna) od 25 para (1 K); : 2.) Da državne kase ne puštaju u i opticaju oštećene i pohabane novca* I niče državnogi izdanja; 3.) Da su I glavna državna blagajnica, pokrajinI ske blagajne, okružne i sreske finan* ; sijske uprave kao i porezni uredi dužni, da na zahtjevu pojedinaca u i i neograničeno i količini mijen jaju tak* vc novčanice državnog izdanja u za* mjenu sa novčanicama Narodne Banke. Prilozi od zekjata za naše Sirotiš« te u Sarajevu. Uprava ovdašnjeg 'Musiim. sirotišta se javno zahvaliti* jc gg. Hadži Hasanagi Ncsirhodžiću. koji jc dao bd zekjata našemu širo* fištu 130 m platna u vrijednosti od preko 5000 K az tim vri jednoj Braći Dcmirdžić, koji dadoše u istu svrhu kože u vri jednosti' preko 2000 kruna. Ovim plemenitim ljudima najveće , priznanje. Da dragi Allah i njih ob। raduje onim čim im jc najdraže, ka* i ko su oni obradovali našu siročad ! osobito u ovim mubareć danima! Sto* tinili se ovaki muslimani! Primarius Dr. Lj. BliHć ordinira za unutrašnje bolesti cd 2- 3 u Zrinj* skoga ulici 6. prizemno. Gajretov glasnik. Gajretov pododbor u Kon jicu pri* redu je Gajretov dan, treći dan še^ vala (10. juna) u petak sa slijedećim programom: I. G. Salih ef. Karamehmedović predava o »Gajretu«. njegovoj misiji i o dosadašnjem uspjehu rada za -Gajret«. Nakon predavanja svirače tambu* raški zbor društva »Mirze« i daće se pješačka trka. Teferič će se prirediti u roman ti č* nom mjestancu »Polju« blizu Konji­ i ca na obali Neretve, gdje će publika moći uživati prirodne ljepote : od* marati se u debelom hladu. ■ Predujmovi na rentu za god. 1920. Agrarna Direkcija javlja, đa će se ' akcija o isplati predujmova na račun ! privremene rente za god. 1920. sa 15. I junom o. g. dokončati. One stranke, kojima su predujmovi j odobreni, a nijesu još isplaćeni, imaju se kod dotičnog kotarskog urega najI dalje do 15. juna o. g. prijaviti, a isto j tako i one stranke, koje stanuju u i području drugog kotara, imadu propii sane priznanice svome kotarskom ureI du, gdje je predujam doznačen, predati, i kako bi se predujmovi pravovremeno • mogli realizovati. 226 POZIV na glavnu skupštinu, koja će se održavati na 24. juna o. g. u 2 sata po podne u Morića hanu sa slijedećim DNEVNIM REDOM: 1. Predlog o likvidaciji društva; 2. Eventualije. Predsjednik: Rifatbeg Sulejmanpašić. Kotlovi za pečenje rakije iz čistog bakra dobavlja u Zrinskog uh 11. (Cumurija) SLSV1H I DRUB, Petrinja. Tražite cijenike. He zaboravite zabilježiti! fotografski atelier oo Muradif Karahasanović. Muslimanska trgo^ačha i obrtnlčha banka za Bosnu i Негевдпдјпи (d. i) u Sarajevu Dionička glavnica 10,Ж000'~ Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.- Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Rubno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 kancelarije: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeno. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Z14 Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/833439edeeb2fda7254afacca3de27bb.pdf a88b640497a5a019fde57a48bea3f54f PDF Text Text **.... - r ГТЧ A Pojedini broj K 2 ~ i\/ivDA Г гЛасило југославенске муслиманске организације. угој 58 (296) 1 1 Sarajevo, četvrtak 2. juna 1921. <25. Ramazan 1339.) Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na rola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200. — ; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kr »a Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun post. štedionice И19. Godina III. — Najnovija akcija bosanskih radikala. Nismo još u posjedu tačnog teksta govora dra Milana Srškića u konstituanti prigodom rasprave o socjalnoekonomskom odjeljku ustava, u kome se oborio na 42. član, kojim se riješava agrarno pitanje. Novinstvo izvjeStava da je dr. Srškić protiv »toga članka, jer ne donosi ekonomsko oslobođenje« težaku. S koje god strane prosuđivali ovu akciju dra Srškića, ne možemo je uzeti dostojnom one stranke, koju vodi g. Pašić. Mi znamo, da je agrarno pi­ tanje u Bosni i Hercegovini kroz dvije godine služilo raznim strankama kao demagoško sredstvo u lovu za biračima. Mi to znamo, ali dr. Srškić i drugovi izgleda da ne znaju, da je baš ona stranka (bosanski demokrati), koja je davala seljacima najšira obećavanja tuđeg slobodnog zemljišnog vlasništva, doživila potpuni poraz na izbo­ rima. Javnost naime razumijeva ovu akciju tako, da dr. Srškić time već polazi u lov na težačke glasove pri slijedećim izborima. Možda je ovo tačno, ali je svakako tačno, da bi time dr. Srškić, a s njime i radikalna partija u Bosni i Hercegovini, poči­ nili ono isto samoubistvo, koje počiniše bosanski demokrati. Agrarno pi­ tanje, kako je riješeno sporazumom između’ naše organizacije i vlade, riješeno je radikalnije, a u korist težaka, nego i u kojojdrugoj evropskoj, ustavnoj i demo­ kratskoj državi. Pa ipak i danas ima ljudi, kao dr. Srškić i drugovi, koji toliko demagoški prikazuju to ri­ ješenje, da bi neupućenom Čitaocu njihovih govora izgledalo, kao da ima kod nas još nekakovih »feudalnih« odnosa i »begluka«. Treba pročitati beglučku uredbu i uvjeriti se, da je on^j zemljišni posjed, koji i pored te uredbe ostaje u posjedničkim rukama, minimalan, i da je čisto i, nikakvim ni »feudalnim« ni beglučkim« odno­ sima nevezano vlasništvo. Taj ostatak se nalazi većinom ipak u rukama mu­ slimana i pravo značenje Srškićeve akcije leži u tome, da musliman ne • | i ; ■ । ■ I ; j , ! i ; i • ; ; I j i 1 | I . ■ 1 I ' ■ ' i ; ; , : j smije uopće posjedovati zemlje. Sva je sreća, da dr. Srškić nije ni­ kakva uplivna ličnost u radikalnom klubu, jer bi njegovo neozbiljno i po­ litički neumjesno istupanje moglo ina­ če uroditi uništenjem sporazuma naše organizacije sa radikalima i demokra­ tima, koje je po riječima g. PaŠića od historijske vašndsti. Dr. Srškić svojom najnovijom akcijom, ne radi na izra­ đivanju radikalne partije u Bosni i Hercegovini, već joj po demokratskom uzoru kopa grob, a s druge strane nastoji svom snagom, da našu orga­ nizaciju isključi iz saradnje na ustavu. Nu mi srno uvjereni, da će ga mu­ drost g. Pašića brzo dozvati pameti. G. Pašić je prilikom zaključenja sporazuma izjavio našim poslanicima, da će se za njegovo tačno provađanje zalagati on lično i radikalna partija kao za svoju stvar. S toga se ne mo­ žemo ni stoga razloga dosta načuditi dru Srškiću, jer nam je ta Pašićeva riječ, za koju je znao i on, najjača garantija, da- se riješenje agrarnog pi­ tanja ne će pokvariti i da se iz jed­ nog djela, koje’ je potpuno zadovoljilo sve i socijalne i istorijske aspiracije težaka, ne će načiniti prosta otmica muslimanski h dobara. Da i nemuslimanska javnost ima tačnu predstavu, dokle se išlo u su­ sret duhu vremena, navešćemo glavnu karakteristiku nove beglučke uredbe: 1 onaj slobodni zemljišni posjed, na kojemu ne postoji kmetstvo, već ako je u zadnjih deset godina davano pod najam uz uvjete slične kmetskim odnošajima, oduzima se od njegovog pravnog vlasnika prisilnim otkupom. Šta hoće dr. Srškić još? Zar se svetost privatnog vlasništva da još i dalje prikraćivati ? Kad smo mi pri­ stali na gornje riješenje, učinili smo time odveć veliku žrtvu i pokorili se jedino sili okolnosti, pod kojim živi­ mo, a nipošto pravednim socijal­ nim zahtjevima • remena, jer ovi ne idu tako daleko. Daljnjih žrtava apso­ PODLISTAK. i Kratak žtapis Mahanila Sltjliisst ama ' po Muhamed Ibnl Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu preveli (9) Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Braća Muftići u Žepču Kad je svršio, reče on Ebu-Bekiru: »Ti si isti­ i niti, Ebu-Bekire!« I od toga je dana on nazvan »Istinitim« (»Siddik«). Jedan iz porodice Ebu-Bekirove mi je rekao, da je rekla Ajiša: »Muhamedovog tijela nije nestalo, nego je Bog naredio, da njegov duh putuje«. Muhamed je običavao reći: »Moje oko spava, moje srce je budno!« Bog zna, kako je ovo bilo; , u kakvom je on stanju ovo po božijoj zapovijedi • vidio, u snu ili na javi, ali svakao je bilo istinito. O nebeskom putovanju i čudima, koje je Muhamed kud tog vidio. Jedan povjerljiv mi je čovjek od Ebu-SajdaEl-Hudrije pripovijedao, da je čuo. kako je Muha­ med rekao: »Kad sam u Jerusalimu svršio potrebno, donesoše mi jedne ljestve tako lijepe, kakvih nikad nisam vidio, to su one, na koje mrtvi, kad uskrsnu, bacaju svoje poglede. Moj prijatelj (Džebrail) mi reče da se uspnem, dok ne dođosmo na nebeska vrata, koja se zovu: Vrata straže. Ovdje je stajao jedan meleć, koji se je zvao, ismail, a zapovijedao je nad dvanaest tisuća meleća, od kojih je svaki opet nad dvanaest tisuća meleća zapovijedao. Kod • ! । I ; i I lutno ne možemo da dajemo i sprem­ ni smo, da pod svaku cijenu branimo i to malo prava, što smo teškom mu­ kom izvojevali, Dr. Srškić svojom najnovijom ak­ cijom demorališe našeg težaka, koji je demokratima pri izborima jasni do­ kazao, da ne želi otimačine. On u njemu stvara glad za otmicom tuđega dobra i time se ogrješuje. ne samo o osnovna politička pravila, već : c osnovne ljudske etičke principe. Izvanredna skupština Muslimanske Centralne Banke u Sarajevu. । , I . j I j i ; I : Pored srpskih, hrvatskih i svih dru­ gih novčanih zavoda u zemlji, odlučila je i naša Muslimanska centralna banka da poveća svoj za današnje prilike ne­ znatni dionički kapital od 5 na 20 mi­ lijuna kruna, kako bi što jače mogla poduprijeti ekonomski razvitak nas bosansko-hercegovačkih muslimana, pa je u tu svrhu raspisala 111. emisiju svojih dionica, te se prodaja istih nalaži, kako čujemo, u punome jeku Da bi ravnateljstvo banke — u čijoj se sredini nalaze naši najbolji sručnjaci i financijeri — sa potpunim uspjehom izvelo svoj naum, odlučilo je osigurati rasprodaju dionica stvorivši jedan sindikat, koji tu obvezu preuzima na se, ako emisija ne uspije, jer je ove naše iskusne ljude već i od prije samo iskustvo naučilo, što znači osloniti se isključivo na naše financijere. Kako su danas inače abnormalne naše ekonomske prilike i još uvijek vlada nestašica novca, to naravska stvar nije bio lak posao ovakav jedan sindikat stvoriti, ali zahvaljujući do­ brim vezama upravnika naše Centralne banke ipak je napokon uspjelo ravnateljstvu osigurati jedan sindikat u Prvoj hrvatskoj štedionici u Zagrebu, koji je naravski uz neku odštetu preuzeo na sebe tu veliku zadaću i odgovornost Ovaj naš ugledni i najstariji domaći zavod u zemlji, išao je u ovoj stvari našoj Centralnoj banci u susret koliko je god bilo u granicama mogućnosti, davši joj sve moguće uvjete, Čime je Prva hrvatska štedionica pokazala ne samo riječima već i djelom, da joj zbilja leži na srcu gospodarsko-eko- ovog pripovijedanja reče Muhamed: Samu On pcznaje čete Tvoga Gospodina!« Ismail upita, kad sam na vrata došao: »Ko je ovo Džebrail?« On od­ govori: »To je Muhamed«. On ga opet upita: »Je li on već postao pejgamberom? Džebrail odgovori: „Da.« Onda on reče: »Dobro!« i zaželi mi sreću. Muhamed reče: »Kad dođoh u donja nebesa, susretoše me svi meleći sa osmjehnutim i' vedrim licem i zaželješe mi sreću; samo mi je jedan meleć zaželio sreću, a da se nije ni smiješio niti je veseo izgledao; ja za to upitah Džebraila, zašto i ovaj ne pokazuje vedra lica kao i ostali? Džebrail odgovori: »I on bi Ti se smiješio, da je ikad pred ikim to učinio, ali on se nikad ne smiješi, to je Malik go­ spodar pakla«. Onda ja rekoh Džebrailu, koji je po božijoj volji imao ovdje zapovjed i kojemu se je moglo povjeriti: »Bi ii mu zapovjedio, da mi pokaže vatru paklenu?« — On reče: »Da«, i daae za to Maliku zapovied. Ovaj podiže paklopac, a vatra je buktila i dizala se u vis tako, da sam mislio, da će sve proždrijeti, što sam pred sobom vidio. Ja zato zamolih Džebraila, da mu zapovjedi, da je opet potisne natrag. Džebrail to dčini, a Malik viknu: »Povuci se natrag!« Ona se onda natrag povuče otkud je i došla, a meni se učini, kao da pade najedanput sjena, onda Malik opet metnu poklopac«. Po izvještajima Ebu-Sajdovim, rekao je Muhamed: »Kad sam došao u done nebo, vidjeh tamo jednoga čovjeka gdje sjedi, kojemu su duše ljudi bile prestavljene. Jednima se je veselio i rekao: »Dobra dušo, iz dobroga tijela izašla«, a drugima je pokazivao mračno lice i rekao: »Ružna dušo, iz ružnoga tijela izašla«. Ja upijah Džebraila, ko je ovaj čovjek? On odgovori: »To je otac Adem, ko­ jemu se duše njegovih potomaka predstavljaju, on se sa vjernicima veseli i kaže, dobra dušo iz do- ! nomski razvitak nas muslimana na I čemu ćemo mi tom našem bra.skom zavodu uvijek blagodarni biti. Ali kako je inače naš društveni ži­ vot jako rastrovan i kako među n ma ; ima i takovih ljudi, koji traže dlaku u I jajetu, a od muhe prave medvjeda samo da mogu pošteni rad ometati. I tako se je i ovom zgouom p ravila ; jedna grupa ljudi vodena šerifom ArI nautovićem i Mustajbegom Ha’ilbaši. ćem, koja je digla silnu prašinu među • muslimanima, a napose među dioM. čarima banke prikazujući to ba; ko no i djelo kao da se njime koriste ^amo neke izvjesne osobe u ravnate!, sivu i : izvan njega. U tu su svrhu razvili silnu agitaciju i novinsku kamp, mu . izdajući kojekakove letake, pune neI istine i demagoški Uvrnutih Činjenica. Ma da je ravnateljstvo banke sjajno , pobilo podvale opozicije u svom kuku, • kojega je sredinom maja izdalo, ono je po opoziciji traženu izvanrednu i skupštinu sazvalo za nedjelju 29. maja ; o- g.. da i tom zgodom petd samim i dioničarima pobije podvale opozicije. I Skupština, koja je sa toliko inu resa i i napetosti bila očekivana, održana je I u prošlu nedjelju u 3 sata uz veliko I učešće dioničara, kojom je zgodom iznijela sjajnu pobjedu grupa Dra H asnice nad Šerifom Arnautoviće.*: i druj govima i vidjelo se je i ovom zgodom ' da se Šerifov položaj u narodu nije i ništa poboljšao od izbora za konstii tuantu, ma da se je on‘ tome nadao. I Od 40.832 glasa pripadalo je opozičiji oko 12.800 glasova, a grupi Dra 1 Hrasnice preko 28.000 glasova : Interesantno je bilo čuti, da je Šerif | broga tijela, a kod nevjernika se rastuži i sa gnjušan,em ispunjen rekne: „Ružna dušo iz ružnoga tijela". Onda vidjeh ljude sa devečijim usnama, koji su imali komade vatre u ruci tako velike, da su cijelu ruku ispunjavali. Ovu su vatru baca u usta, a ona im se otraga vraćala. Ja upitah DŽeb-aila, šta su-ovi ljudi? On odgovori: »To su ljudi, koji su sirotinjsko dobro na nepravedan način jeli«. Onda vidjen ljude ša trbusima, kakvih n kal mjesam vidio; putem su na njih napali krokodili, kao bijesne deve i tjerali ih u pakao, a zatim su ih gazili tako, da se nijesu mogli više smjesta т:да. Ja upitah Džebraila, ko su ovi. On odgovori; »To su lihvari«. Onda vidjeh ljude, koji su im hi dobro i debelo meso pred sobom, a pokraj toga s:abo i smrdljivo, koje su jeli, a ono ostavljali. Ja upitah Džebraila, ko su ovi ljudi? On odgovori; lo su oni, koji su prezirali žene, koje im je Bog đozvol.o, da se okrenu onima, koje im je Bog zubra i',«. Onda vidjeh žene, koje su bile obješene o p;sa Ja upitah Džebraila, ko su ove? On mi odgovo г. o su žene, koje su svojim muževima tuđu dje.u ! oiтЦа1е ? Kad je došao u sedmo nebo, dovede ga Džebrail njegovome Gospodinu, a on mu propisa pedeset molitava dnevno. »Vraćajući se« — tako ..rića Mu­ hamed dalje — kad prođoh pokraj Musaa, vašega dobroga gospodina, upita me on, koliko mi je mo­ litava propisao. Ja odgovorih: »pedese' dnevno4. Tada on reče: »Molitva je tegobna, a Tvoj narod slab. Idi tvome gospodinu natrag i moli ga, ca i' bi siu.G h i bi mi । i Tvome narodu olakša!« Ja g; deset odbijeno. Musa nađe i ću cesec previše i savjetova me, da molim dalje olakšan.е. I bi mi I odbijeno opet deset molitava. Mu<a nađe, da je jos | uvijek previše*, a ja sam se toliko pura vraćao, dok �Epoj 29o Broj „PRAVDA-.— „ПРАЗДА“ Strana 2 Страна dobio za svoju osobu samo 4 puno­ moći sa 38 glasova, koje mu je drug Mujaga H. Baščaušević kupio 8 dana po Hercegovini, a Mustajbeg Halilbašić samo jednu punomoć sa 10, slovom deset glasova, dok je kod grupe Dra Hrasnice sam predsjednik banke Mešić dobio preko 300 punomoći i to sve od manjih dioničara sa preko 6000 gla­ sova, a da i ne spominjemo druge. Već su same ove cifre pokazale ja­ sno opoziciji, da je sa svojom akcijom propala, pa kada je još nadravnatelj Somogv počeo stručnjački pobijati na­ vode opozicije i rekao Arnautoviću u brk, kako ga je ovaj za oprost molio, što ga je u letaku naveo, da se ovaj u sindikatu nalazi i izgovarao se, da je to učinio samo radi boljeg eiekta u masama, onda je među skupštinarima nastala silna veselost i smijeh, tako da je čitava akcija opozicije uzeta kao neozbiljna i nestvarna i da je to bio samo manevar nekolicine propalih političara i spekulanata, koji su pro­ bali, ne bi li se iz te afere dao izbiti kakav bilo kapital, što mu eto na ža­ lost nije pošlo za rukom. Pošto je najviše opozicija vikala proti provizije, koju Prva hrvatska štedionica dobiva za jamstvo rasprodaje dionica, to ne će biti s gorega, da se ovde osvrnemo po mišljenju nepristranih stručnjaka i na tu okolnost: Provizija, koja se plaća, a na koju je gladno društvo Šerifovo toliko zinulo nije ni u kojem slučaju prevelika, već je naprotiv umjerena i čedna. Svaki, pa i mali trgovac znade, ako danas traži od koje banke kakvo garantovno pismo ili knjižicu kao jamčevinu, da mora platiti masnu proviziju, pa pre­ ma tome nije nikakvo čudo, da i Prva hrvatska štedionica mora dobiti pro­ viziju za garanciju, koja u ovom slu­ čaju iznaša oko 20 milijuna! Ova bi provizija bila golema kada bi ona bila na koji kraći rok dana, ali se mora uzeti u obzir, da Prva hrvatska šte­ dionica, preuzimajući garanciju, nema nikakove sigurnosti, da će ove dionice biti rasprodane, te da mora računati ne samo time da će njoj samoj even­ tualno sve ili bar veći dio ovih dio­ nica preostati, nego mora računati još i s time, da se ove dionice ne će od nje natrag prekupiti. te da će njezin novac ostati stalno uložen u jedan pa­ pir, koji joj nosi maksimalno 6—б1^0^, jer se dividenda plaća samo nanomlnalu. Cijeli postupak Prve hrvatske šte­ dionice može se označiti do skrajnosti susretljivim, te je posve isključeno, da je njezin zahtjev u pogledu provizije pretjeran. Inovjerni zavodi, pa i oni u onako jakim novčanim središtima kao što je n. pr. Zagreb, osiguravaju svi svoj us­ pjeh emisije sindikatom, od kojih nije niti jedan jedini jeftiniji od ovog Prve hrvatske štedionice, što se dade fak­ tima dokazati. Kada dakle to čine zavodi sa daleko svjesnijim dioničarima, koji mnogo rade kupuju dionice od nas muslimana, morala je to isto učiniti i Mu­ slimanska centralna banka, jer se nije mogla izvrći opasnosti, da joj dionice I ostanu neprodane, a to bi sigurno i bilo kraj slabog interesovanja naših ; kapitalista za dionice. Potrebno je pak bilo ovo povišenje, jer promijenjene prilike u novčarstvu, a osobito kod nas u Bosni i Herćegovini zahtijevaju imperativno, da mi muslimani stvorimo jača novčana sre•dišta, koja će moći našim ljudima u sezoni, kada je veća potreba novca I stajati za leđima. Isto se tako mora naglasiti, da je ovaj momenat bio zadnji čas, kada je Muslimanska ceni tralna banka mogla u opće naći sin­ dikat i uz to stvoriti sebi jedno jako | financijalno zalede, jer će veliki nov­ čani zavodi biti preopterećeni preuzi­ manjem unutarnjeg državnog zajma, pa da je Muslimanska centralna banka propustila još i ovu priliku, da taj sindikat nađe, dvojimo, da bi ga da­ nas u opće više i naći mogla Mi muslimani, isključiv svaki nacio­ nalni momenat. možemo biti ponosni I na to, da je jedan ovako jaki i ugledni zavod, kao što je Prva hrvatska šte­ i dionica. stao iza naše najjače banke, i jer je time dokazano, da je ovaj cen­ | tralni zavod kao muslimanski zavod zdrav, a isto tako da se i nama mu­ slimanima kao jednom ekonomskom faktoru podaje velika važnost. Prva hrvatska štedionica sigurno imade tolike prilike svoj novac uložiti u rentabilne poslove, da radi te za nju neznatne provizije nije unišla u ovaj posao, nego je sigurno vođena željom, da stupi u dodir sa jednom ovako jakom grugom kao što smo mi muslimani danas u ovoj državi, a vidi se i iz cijelog njezinog postupka, da je njezina želja, da ova veza urodi dobrim plodom i za jednu i za drugu stranu. Kada se je sve ovo i na skupštini lijepo raspravilo pa se k tome proči­ tao list Prve hrvatske štedionice, koja naknadne daje rok do konca ove go­ dine, da muslimani mogu kupiti dio­ nice uz emisioni tečaj, onda je i opo­ zicija pred tom velikodušnosti našeg bratskog zavoda potpuno klonula i jednoglasno pristala na ugovor sa Pr­ vom hrvatskom štedionicom. 1 tako se je eto svršila napeto oče­ kivana prva izvanredna skupština Mu­ slimanske centralne banke u Sarajevu, koja je inače tekla vrlo mirno i u redu, što je rijetkost kod nas musli­ mana, a što se svakako može najviše i zahvaliti vodstvu banke, koje nije re' agiralo na izazove opozicije, već se samo ograničilo na to, da trijezno, ozbiljno i stručnjački zatvore usta opozicije, što mu je napokon posve i uspjelo. Čujemo, da će na 15- juna biti gla­ vna redovita godišnja skupština banke, pa smo znatiželjni, za šta će se Šerif i drugovi tada zakvačiti. —ić. mi napokon bi zapovjeđeno samo pet molitava dnevno. Kada me je Musa opet htio nagovoriti, da se vratim,rekoh :»Ja sam već toliko puta molio zaolakšanje, da se već stidim da to još jedan put učinim !„ A tko dnevno pet puta u potpunoj vjeri i lju­ bavi moli, dobiće plaću od pedeset molitava, kao što su bile u početku propisane. Božiji blagoslov na Muhameda i njegov rod! Opis Muhamedov. Omer, jedan oslobođeni rob Hufare. obavijestio me je od Ibrahima ibni Muhameda ibni Alije, daje Alija sačinio slijedeći opis o Muhamedu: On nije bio ni visok ni nizak. Srednjega stasa; kosa mu nije bila ni previše kuštrava ni pre­ više valovita. Njegovo lice nije bilo ni prepuno ni predebelo. Bio je bijel sa crvenilom pomiješan. Imao je crne oči, dugačke trepavice, jaku glavu, a Čvrsta ramena, nekoliko sitnih dlaka na prsima, pune ruke i noge. Išao je tako lahko, kao da je lebdio nad vodom, a kad bi na jednu stranu gledao, okrenuo bi se sav. Medu njegovim plećima mu je bio pečat pejgamberski, njegove ruke su bile najdarežljivije od sviju ljud», njegova prsa su bila gajodvažnija, njegov jezik je bio najistinitiji. On je bio najvjerniji prama svojim štićenicima, najblaži i najugoduiji u ponašanju. Ko ga je jedan puta ugledao, bio je ispunjen sa poštovanjem, ko mu se je pri­ bližio, volio ga je, a ko ga je opisivao, morao je reći: »Nijesam ni prije ni poslije njega vidio njemu ravna!« IV. Hidžret (Neprijateljstvo vladajućih familija u Meki daje Muhamedu misao hidžreta — iseljenja, ne bijega. 1 1 ’ Iz Sandžaka i Makedonije. JEDAN INTERESANTAN I ZNAČAJAN DOPIS. (Svršetak). Eto ta grupa »agraraca« proklamo. vala je upis, onu gornju parolu, u se­ ' bičnom cilju, na grdnu štetu ovoga kraja, te i države i njenih interesa. Ta grupa pomuti i najviše duhove kod muslimana i ubi im vjeru u Pravdu i j njene zakone. Provodeći jednu vrstu j režima otmice g. Kurtović favoriziraše । seljačke mase pravoslavnih, huškajući javno svijet na mržnju protiv musli­ | mana, koje on krsti imenom »Turaka«. Praveći na taj način od ovog naivnog svijeta sigurnu vojsku za izbore, on zaboravi da se, u državnom interesu, obrati na muslimanski svijet, koji če­ , kaše uzaman od njega Pravdu, od njega kao agrarnog povjerenika. Podstrekani od g. Kurtovića seljaci pravoslavni postaše nezajažljivi u svo­ jim »pravima« a silni i bijesni na svakog ko bi pokušao, da im reče istinu, da im kaže kud ih to vodi Kurtovićev račun. Iz redova glavnih muslimana odva­ jaju se pojedinci sa torbom u šakama da prose jednu vrstu milostinje od biv. čivčija, bar pregršt žita za gladne fami­ lije. Valja zapamtiti da je veliki dio varoških muslimana živio jedino od pri­ hoda sa čitluka a tih prihoda bili su sad potpuno lišeni i rđavim radom do­ vedeni, da formalno gladuju, jer gosp. Kurtović i njegova tevabija ode dalje, nepromišljenim korakom, da pod pri­ jetnjom javne kaštige, zabrani svako i najmanje udeljivanje milostinje musli­ manima. Javnih i privatnih radova u ovom kraju nema, da bi mogli dati hljeba nadničarima, te su bijednici bili lišeni i takve potpore. Eto u ovakvom stanju stvari pada odmetanje Useina Boškovića i kompa­ nije, koga su, vele, po nalogu nekog pisara opštine mataruške dobro izlemali, kad bješe pošao da moli za malo žita u biv. čivčije. Onda ovaj zlikovac dolazi na misao zločina, ubija čivčiju i bježi u šumu, da otud bije, hara i pljačka, evo do današnjeg dana i Bog zna dokle još. Daleko sam od namjere da branim jednog Usejina Boškovića i kompaniju i njegov zločinački rad, ne­ go iznosim pravo stanje stvari u inte­ resu pravde i zbrkanosti pojmova, da to odmetanje ima kakav politički mo­ tiv, te đa je otuda inspirlsano. Sad da vidimo koliko je od prilike koštalo to Usejinovo bjegstvo u šumu: , Koštalo je prvo glave njegovog nesrećnog čivčije. Pa onda desetinu ne­ vinih. Koliko pljačke, koliko drugih razboj ništava kazaće Vam napaćeni narod i ovoga i drugih okruga, kuda žari i pali ' ovaj zlikovac sa drugovima, koje je u tom cilju sakupio. Pokušaj da se nastani u susjednom Taifu nije uspio. U Jasribu, — od Muhamedovog preselenja nazva­ nom Medina, — su prilike povoljnije. Brojni u gradu stanujući Židovi su stanovnicima o Muhamedu pri­ povijedali. Od jednoga takovoga su oni u isto vri­ jeme očekivali izravnanje trajnih svađa između nji­ hova dva plemena. Tako hvata Islam u Medini svoj korijen sa nenadanom brzinom, a iseljenju vjernika iz Meke slijedi iselenje samoga pejgambera. Dan dolaska u Medinu 6. jula 622. je početak musli­ manskoga računanja vremena) ' Smrt Ebu Talibova i Hadidžina. Onda umrije Ebu-Talib i HadidŽa u jednoj go­ dini, a Muhameda je time stigla velika nesreća, jer mu je Hadidža bila vjerna potpora u Islamu, kod koje je on nalazio umirenje, a onaj mu je bio branitelj i zaštitnik protiv njegovih suplemenika. Oboje um­ rije tri godine prije iselenja u Medinu. Po smrti Ebu-Talibovoj, zlostavljali su Kurejšije Muhameda na takav način, kako se nikad nisu za njegova života usudili. Jedan od njihovih luda, išao je što više tako daleko, da mu je sipao prah na glavu. Jedna mu je od njegovih kćeri prala prah sa glave plačući, ali on reče: »Ne plači, moja kćerko; Bog će Tvoga oca štititil« Među tim reče on: »Dok je Ebu-Talib Živio, nijesu ni Kurejšije mogli ništa ne­ ugodnoga činiti!« ' | I i i Kako je Muhamed kod Taklfita tražio pomoć. ! Poslije smrti Ebu-Talibove podnio je Muhamed mnogo uvreda od Kurejšija, kakovih za života nje­ gova amidže nije nikad pretrpio. On za to ode u Tajif (jedno od malih srednjo-arapskih mjesta još i danas poznato zbog plodne okolice svojih vino­ grada i vrtova, petnaest milja od Meke) i zamoli I 1 I ! i ; i i i i i ; j I Država mu je ucjenila glavu sa 15 hiljada dinara, a koliko je sirota prosula do sad, te koliko će od sad sve zbog Usejina i njegove čete. Znate li koliko ima činovnika u ovom okrugu, koji na račun tog hajduka pri­ maju po 35 od sto na platu i sve prinadležnosti! E, vjerujte, da ne bješe Usejina ne bi oni vidjeli tih para, jer do njegovog odmetanja ne bješe haj­ dučije u ovom okrugu i nekako bolje ptice pjevahu, pa i ako se ne primaše onih 35 od sto. Neka se u ovom okrugu makne BoŠković s vrata, pa nek država ukine taj postotak serbez, o policija nek spava na oba uva. Ali ne samo to, već one­ mogućite dalja odmetanja, aktom ispravke onih pogrešaka koje je počinio g. Kurtović, kao okružni povjerenik, a onda blagoslovio njegov patron i idol g. Sreten Vukosavljević, ondašnji Gl. Povjerenik u Skoplju, sve za hatar po­ slaničkih mandata, kojih se pomoću agrara i dokopaše. No ako i dockan, trijezni se opet naš seljak, čije su povjerenje onako kukavički zloupotrebili dva gornja po­ slanika. Dopro je i do njinih ušiju fa­ mozni sporazum, kog su napiavili sa muslimanskim begovima-poslanicima. Vide već, ali sad je dockan, kud ih odvede g. Kurtović i Vukosavljević. Za ovog potonjeg vele nisu se nadali, a za prvog znali su, mnogi koja je roba. Uviđaju da se mogla izbjeći okolnost, da im Usejin Bošković sa družinom ne kuca sad na vratima, da ih ne pu­ škara iza svakog grmena, da im ne prijeti smrći i paljevinom. Stiskaju pesnice i prijete onima koji ih prevariše, pa sad dovedoše na tanak led, na plaćanje odštete, haka i drugog. Moglo se, vele, to i prije učiniti, pa da se o manjoj prođe, već se ovako posija zla krv u okrugu i okolo njega. Da smo se, vele, mi pogađali sa aga­ ma i begovima, o manjoj bi se pisalo i ljepše svršilo. Kako je grozničavo i bez skrupula radila pred izbore ona monstruozna koterija sa Kurtovićem, a kako su se sad udaljili od seljaka i ostavili ga na milost i nemilost prilikama! Sve to vide seljaci i uzvikuju: »E, jadni interesi, e jadni računi.« - A ja im dodajem«: »O tempora, o mores, o asini, o boves’ Da bi se unapred ogradio od gnus­ nih podvala, da ovim Štitim musliman­ ske age i begove, ja kategorički izjav­ ljujem, da sam daleko od toga i takve pomisli, već dosljedno svom političkom ubjeđenju zastupam i zastupaću interes socijalne pravde, te iznoseći istinu . ništa drugo stavljam na isto moj potpis Takifite da mu pomognu i zaštite ga od njegovih suplemenika. Uz to se je nadao, da će oni objav­ ljenje primiti. Kad je Muhamed u Taif došao, ode najplemenitijim Takifitima. Bila su tri brata: AbdiJalil, Mssud i Habid, sinovi Amra ibni Omera. Jedan je od njih imao Ženu jednu Kurejšijku iz roda BeniDžuma. On sjedne kod njih i pozove ih, da u Boga vjeruju i da Islamu pomognu, a njega od njegova naroda zaštite. Tada reče jedan, koji je uređivao pokrov-ac od Kjabe: «Ako Te je Bog poslao«. Drugi reče: »Nije li Bog mogao naći drugoga poslanika nego Tebe?» Treći reče: »Tako mi Boga, ja neću s To­ bom govoriti, jer ako si Ti, kako tvrdiš od Boga poslan, onda je opasno Tebi se protiviti, a lažeš li što se tiče Boga, onda ne ću s Tobom da govorim!« Muhamed se na to podiže i nije se više dobrome nadao od Takifita. Kako sam obaviješten, valjda im je Muhamed rekao: »Ako sa mnom tako postupate, onda držite to barem tajnim« jer je želio, da njegovi ljudi o tom ništa ne čuju i s tim da ne budu proti njega još više podbođeni. Oni to ne učlniše, nego nahuškaše svoje ljude i robove proti njega, te on-i pođoše na njega galamitii i psovati ga tako, da se skupi oko njega mnogo ljudi, a on bi prinužden, da pobjegne u jedan vrt, koji je pripadao Utba i Šejba ibin Rabija, u kojem su se upravo ovi nalazili. Njegovi progonioci se na to povuku, a on sjedne u sjenu jedne vinove loze, a sinovi Rabijini ga ugledaše i vidješe, šta mu se je dogodilo od luda taifskih. Kako su me obavijestili, sretne Muhamed ženu od plemena BenuDžuma i reče joj: »Kako su me susreli Tvoji prijateljil« (Nastaviće se). �Ja sam sin one pokrajine, koja je Čitave vijekove vodila borbu sa polu­ mjesecom »za krst časni i slobodu zlatnu«. Voditi otvorenu kavaljersku borbu to razumijem; goniti i sad na dalje zlikovce i nevaljalce i onemogućiti dalji njihov rad i na to pristajem; ali na silu »turčlti« sve muslimane i svijesno ih tjerati u tabor državnih neprijatelja, a ovamo paradirati sa parolom: Mi smo Srbi od tri vjere, e, sa tim sć ne mogu pomiriti; kao ni sa tim da ovo pokoljenje muslimana plaća grijehove otaca, djedova i Šukundjedova, sve od Kosova do danas. Ubiti muslimane ekonomski, to je opet smišljeni zločin, koji se direktno sveti drživi i njenim interesima. Ja bih radije proklamovao parolu: dolje kape i fesove, vjere na stranu, goniti para­ zite i nevaljalce bez obzira na konfe­ siju, ne praviti razlike među pravo­ slavnim i muslimanima ni u socijalnim ni u političkim pitanjima. I još nešto, gospodo na vrhu državne uprave, a to je: uklonite domorodce činovnike, dajte im mjesta u Šumadiji ili Vojvodini a dajte ovamo Šumadince i to savjesne i ispravne pa će te osje­ titi da pravda može mnogo više nego sila. .lov. Četković. Naši dopisi. U Bos. Krupi, 23. maja 1921. Antun Berničević, kot. prestojnik i poznata »hiiena gračanička« nelegal­ nom presudom od 19. maja 1921. broj 5286 naredio je, da se za 24 sata imadu isprazniti prostorije »Omladin­ skog kluba« i ne doznaivši drugih, što se protivi svim zakonskim propisima o rekviziciji. On je ovo svoje Rinaldijevsko nasilje proveo deložiranjem na 21. maja o. g. »Omladinski klub« kao jedino kul­ turno prosvjetno društvo, u kom je 80 postotaka muslimana, u Bos. Krupi, od svog osnutka u januaru 1920. rapidno je napredovao i kad su se sve jače manifestovale njegove sposobnosti, tad su se počele kovati urote protiv njega, koje su stvarane baš sa one strane, s koje se ne bi smjele činiti. Birokratizam kukavnog upravnog si­ stema u svoj golotinji protekcionizma zajedno sa šovinizmom napao je na naše društvo. Rodila se tako niska, nezakonska i podla rekvizicija društvenih prosto­ rija odlukom od 25. marta o. g. za por. nadkontr. g. J. Koščicu, koji ima stan, u kojem stanuje već 2 god. ali g. Koščica je bio miljenik g. Nadbantića, tadanjeg predstojnika, koji je u ovoj stvari otputovao u Bihać okružniku. Usprkos našeg opravdanog i de­ taljnog protesta g. Nadbantić je mimo okružnika kod zamjenika g. Makineca, bivšeg zloglasnog predstojnika u Sanskom Mostu, rekviziciju ispostavio na našu štetu. U ovom je učestvovala i gđa. Nadbantić i ako je upozorena da sa svojim mužem ima samo zajednički brak, a nipošto vlast. Naše društvo je uvidjelo, da pod egidom korupcije i predstojnikovice imaju moć i oprijelo se i rekviziciji i deložiranju. Telefonski je upozoren g. Marcel, okružnik u Bihaću i saopštena mu jasna tendenca ove nepravedne rekvizicije, našto je odmah on uz negodovanje prema potčinjenoj vlasti piesudu o deložiranju ostavio in suspenso. — Potom se pritužilo zemaljskoj vladi putem ko­ tarskog ureda u Bos. Krupi zbog ne­ zakonitog postupka rekvizicije odnosno kotarskog ili stanbenop ureda. Ova je pritužba bila na 14. aprila kod okružne oblasti, a okružnik g. Marcel je narodnom poslaniku g. Džaferu Kulenoviću zadao riječ, da će stvar koncilijantno ispitati i zem. vladi pred­ ložiti na riješavanje u korist kluba. Zbog biljegovine povraćeni su svi akti na kot ured u Bos. Krupi, gdje su le­ žali u rukama pomenutog Jove Koš- Страна 3 Strana „ПРАВДА* — „PRAVDA" B:о 296 Bro? | i । i ; ; | čice mjesec dana i nakon biljegovanja otišli u vječnost. U ovom razdoblju premješten je g. Nadbantić, a došao kao predstojnik g. Anton Berničević. Kao crna mafija ovaj grabežljivi tip već je našao žrtvu, a to je bilo naše društvo. Kako se on odlikovao u Gračanici zbog nasilja (primjerice kad je uz Ramazan dao iz džamije pomoću Žandarma neke čestite ljude uhapsiti i t. d.) tako je ovaj spekulativni tipus, koji je tvorac svoje karijere u mladosti kao Italianisimo, za vrijeme rata kao Austriaco denuncirajući Srbe, a sad, blažena otadžbino, denuncira muslimane, jer su oni »antidržavni« i potreban je nereda i pokrivanja svog kamelenstva. G. Berničević je sa svojim terriblima deložirao naše društvo, a nakon tog pomoću policije rekvirirao druge pro­ storije, gdje je bio aprovizacioni magacin sa 2 i po kvadratna metara po­ vršine, i gdje ne može da se smjesti društveni namještaj, a пекато li 120 članova društva, a koje su još prostorije vlažne i nečiste. Zato sad on sili društvo, da mora primiti prostorije, gdie je smjestio društveni namještaj, inače da će prodati društvenu imovinu. Ima li uopće veće apsurdnosti u istoriji bezakonja? A sad pogledajmo, za koga je gosp. Berničević prostorije re­ kvirirao: nije za g. Koščiću nego za poručnika Radu KovaČevića, kojem još za mjesec dana ne treba stan, jer ne može dobiti dopusta i otići po namje­ štaj i porodicu u Vlasenicu, a ipak društvo za 24 sata mora van. Međutim opće je poznata stvar, da u Krupi ima i praznih stanova, a još kad se uzme, da je rekvizicija prove­ dena jedino na našem društvu, izlazi jasno na javu makinacija i tendenca g. Berničevića. Zato najviše u ovakovim slučajevima vrijedi ona Thiersova: Aide-toi, le ciel t’aidera. Kraj ovakovog nasilja i administra­ tivnog monstruma ne smije se očajati niti plakati na vlast i državu. Ne, — ovo su psihološki momenti, koji paralizuju konsolidovanje naše države ne dajući, da joj se udari zdrav i na­ rodni temelj, a ovakovim trzavicama nije kriva država nego ovakovi tu­ đinski i Spekulativni tipovi a la g. Berničević, koji prave zamršaje, ondje gdje ih nema i koji, ne ljubeći našu otadžbinu, jer nijesu njeni sinovi, uvijek zavadaju skrajnosti. Zato kao svijesni građani za koje znači, da je pravda temelj svakoj vlasti, a nasilja uzrok svakom zlo, pozivljemo javnost, da sve ovakove, koji nas zavadaju, kaznimo, a prema djelima i prebacimo preko demarkacione linije (g. Berni­ čević bi potome sigurno u Borgo Erizzo (Zadar) g. Kresichu). Mi ne smijemo dozvoliti, da se jedan dio na­ roda smatra gostima naše zemlje, a drugi vladajućom kastom, a tako ne smije naročito g. Berničević, da u svom štreberstvu smatra fesliju afričkim crn­ cem, koga možeš voditi na pijacu te prodati. Zem. Vlada treba da ovo nasilje g. Berničevića kazni, a mi stojimo na na raspolaganju sa svim dokazima. da će svakako glasati za ustav, a da se njihovo glasanje protiv ustava u načelu ne smije shvatiti kao istup protiv države. Knjige i novine. Hamdija Krešeljaković VANJSKI. | Neutralizacija Dardanela. Po vije­ u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. [ stima iz Atene odgovor grčke vlade na notu saveznika o neutralizaciji Cari­ ! grada i Dardanela već je gotov i biti će po Saltaziju izručena savezničkim ambasadorima u Ateni. Grčka vlada u ' odgovoru razlaže svoje stanovište, po | kojem je bila prisiljena, da vrši pravo upotrebljavanja Dardanela. Na koncu , vlada izriče nadu, da će usljed proI klamovane neutralnosti saveznici pre­ stati podupiranjem kemalista. Angorska diplomatija. Po vijesti agencije Reuter sklopio je novi angorski ministar inostranih djela Jusuf Kemal-beg novi tursko-afganski ugo­ vor, koji je već potpisan. Poznato je, i da je Jusuf Kemal-beg bio vod naci, jonalističke specijalne misije u Moskvi, kojoj je po vijestima iz Atene također uspjelo, da sklopi ugovor sa sovjet­ skom vladom. Taj ugovor o „bratskoj uniji" ima kao bazu međusobno pot­ pomaganje pri oslobođavanju svih istoč­ nih naroda. Naročito glede oslobođenja i samo-određenja turskih naroda. Batum dobiva Georgija. Aserbejdžan ostaje autonoman. Kapitulacije se odbacuju, jer su protivne potpunoj suverenosti. Sovjeti se odriču svih ekonomskih povoljština u Turskoj, koje je uživala caristička vlada. Jedan govor Mustafe Kemala. Atenski dopisnik „Daily Telegrapha* donosi govor što ga je izrekao Mustafa Kemal paša u narodnoj skupštini u Angori. Vođja turskih nacionalista u tom svom govoru veli, da su od na­ roda, koji su pobijedjeni u svjetskom ratu, Turci danas jedini-pobjednici. Oni su pobijedili Armene na istoku i Grke na zapadu, vode pregovore sa zapadnim vlastima o sporazumu na osnovi čuvanja turskih interesa, a sevrski ugovor više ne stoji ni na papiru ni de facto. Turci imaju sada jake prijatelje u Aserbejdžanu, na sjevernom Kavkazu u Afganistanu i medju mu­ slimanskim pučanstvom Mesopotamije i Sirije. Ali što je najvažnije, naglasio je Mustafa Kemal, nas vežu vanredno prijateljski i bratinski odnošaji sa rus­ kom sovjetskom republikom, koja nam je obećala, da će nas podupirati i pru­ žati nam pomoć svima silama. Mi ćemo nastojati, da te odnošaje još više uč­ vrstimo zajedničkim akcijama. Teme­ ljni principi će se utvrditi na skoraš­ njem kongresu u Moskvi, kojemu će prisustvovati naši predstavnici. Nema sumnje o tome, da će naša nastojanja potpuno biti u skladu sa željama na­ roda. Mi ćemo stvorili narodnu vladu, koja će upravljati u skladu civilizacije i humanosti Njemačka platila prvu milijardu. Pošto je njemačka vlada 17. maja, reparacionoj komisiji prema 5. točki londonskoga ultimatuma isplatila 150 milijuna zlatnih maraka u dolarskim devizama, ima da prije nego mine 25 dana plati i ostatak od 850 milijuna zlatnih maraka. „Berliner Tageblatt" saznaje, da je ta svota isplaćena u njemačkim državnim obveznicama po 20.000 i po 10.000 dolara Time je nje­ mačka vlada potpuno udovoljla ovoj točki ultimatuma. UNUTARNJI. Žrtve pobune u Egiptu. Kako se Pregovori sa muslimana iz južne službeno javlja bilo je kod posljednjeg Srbije. „Jug. List“ javlja: Beograd. I ustanka usmrćeno 15 Evropejaca i 49 31. maja. Jutros su započeli pregovori . urođenika, dok je ranjeno bilo 68 Ev­ muslimanskih poslanika iz Južne Srbije ropejaca i 194 urođenika. sa predstavnicima vladinih grupa glede riješenja agrarnog pitanja. Od musli­ mana iz Južne Srbije sudjeluju pre- | .govorima Kenan Zijabeg, Jašar Emiri ; c Ismet Crnokapić, od demokrata Milan i □ Pribičević, Juraj Demetrović i Sreten ‘i Vukosavljević, od radikala Dr. Laza ]. Marković, Ljuba Jovanović i ministar Uzunović, od bosanskih muslimana Sakib Korbut i Fehim Kurbegović. Kod 1 muslimana iz Južne Srbije opaža se i znatna popustljivost. Oni su izjavili, | Politički pregled. Sjetite se GAJRETA" Zahtjevajte i kupujte: ELIDA-pastu za zube ИШ1«11ШвШ111П11111ЖШ11111Н1М jer je najbolja i ima sve odlike, koje se traže od dobre paste. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbert Vita Lavi, Sarajevo, Despića ul. 1. □ □ □ □□ □ □ g i . ' ' 1 j . Od naših umnih radenika novijeg doba, izuzevši one, što se proslaviše u sferi turske povjesnice dakle na tu­ đem jeziku, jedan se naš radenik u novije doba pojavljuje gotovo tiho i neopaženo, malo poznat po svojim publikovanim djelima, ali tim znatniji, što su ta djela posve stručne prirode, djela čisto historijska. To je naš Ham­ dija Kreševljaković. On je svojim rad­ njama dobio mjesta u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Za­ grebu; pa je po tom prvi učitelj saradnik akademije, prvi od Bosanaca i prvi od Muslimana u Akademiji. Ne­ davno je izašla druga njegova radnja u Zagrebu, a to je radnja (u djelu *Građa za povijest književnosti hr­ vatske«-, što je odavna već izdaje Aka­ demija] pod naslovom: Štamparije u Bosni za turskog vre­ mena 1529—1878. Rijetke su zemlje i narodi, u koj-h se pojavljuje štamparstvo već u prvih 100 godina iza izuma njegova, a u nas je to u istinu činjenica. Ovake znamenite historijske činjenice za obi­ čnog su čitatelja bez osobite važno­ sti, ali su u historiji umnog i kultur­ nog razvitka naroda od velika zna­ čaja, pa su radnici tim zaslužniji, koji se daju tešku trudu i radu, da ovake činjenice otimaju zaboravi. Kad mi rođeni sinovi svoje domo­ vine ne znamo, kad je Bosna ima­ la prvu štampariju, kako će nam stra­ nac priznati težnju naših pradjedova za kulturnim razvitkom prije 300 i više godina? A zaista se ponositi mo­ žemo, što smo osnovali štampariju već god. 1529., dakle prije smo je imali mi nego mnogi danas od nas napre­ dniji evropski narodi. Po toj Kreševljakovića radnji, koja istinitim činjenicama utvrđuje tu granu naše kulturne povijesti, saznajemo, da su braća Đurađ i Todor Ljubović iz Mileševa otišli u Mletke, izučili sla­ garski zanat, došli u Bosnu i osno­ vali u Goraždu prvu štampariju,kojoj je bio vlasnik Božidar Goraždanin. To je bilo godine 1527. Prve knjige koje su izašle iz te štamparije, bile su crk­ vene, Psaltir i Trebnik 1531: god. Ta je štamparija postojala kratko vrijeme, samo 2 godine, i poslije 1531. ne zna se više za nju. Od te godine do 1866. nema štamparije u Bosni, a fratri su ipak puno knjiga izrađivali i Štam­ pali ih dijelom u Italiji, u Austriji, Ugarskoj, a najviše u Hrvatskoj: Za­ grebu, Osijeku, Sisku, Karlovcu, Đa­ kovu i t. d. Godine 1847. šalje fra Ivan Jukić Franju Glavodanovića iz Fojnice u Zagreb, da izuči Štamparstvo u štam­ pariji ilira Ljudevita Gaja nadajući se da će naskoro u Bosni osnovati štampariju: God. 1850. daje molbu na sul­ tana Abdul-Medžida da se osnuje vilajetska štamparija u Bosni, a iza 3 godine daju skupno fratri molbu Huršid-paši za štampariju, ali sve uzalud. Tek god 1866- dolazi neki Topron iz Zemuna i u Sarajevu osniva štampa­ riju. U isto vrijeme počinje izlaziti prvi list »Bosanski Cvjetnik« (samo 25 brojeva), a prvo zatim izlazi služ­ beni list „Bosna-, koji je izlazio sve do austrijske okupacije 1878. Još je izlazio »Sarajevski Cvjetnik od 1868. do 1872. God. 1875. osnovao je prvu štam­ pariju u Mostaru don Frano Miličević a do godinu osnovana je i vilajetska štamparija kao i u Sarajevu. U Mo­ staru je kratko vrijeme izlazila »Ne­ retva«, službeni list vilajetske vlade hercegovačke. Naš je Hamdija neumoran radenik na ovom polju. S velikom ljubavlju i �„ПРАВДА“ - Страна 4 Strana s neumornom ustrpljivošću historičara radi on i istražuje našu domaću po­ vijest. Mi mu samo možemo poželjeti zdravlja i Života, a volje mu zaista ne manjka. Držim da je ovdje umjesno, da i to napomenem: da je od velike koristi, ako bi ko imao ili gdje na­ basao na koji list spomenutih novina ili knjiga iz ove naše starine ili inače kakvu znamenitiju historijsku rijet­ kost, da to sačuva od propasti i da se pošalje ovom i ovakom radniku da to upotrebi i iskoristi; jer mnoga dra­ gocjena starina po gdje-gdje truhne i propada. Em. < . I ' 1 । i I i Domaće vijesti. pr »uovi-nn G Sakib Sikirić, pro­ I fesor na ovdašnjoj šerijatskoj gimnaziji, promovisan je 28. pr. mj. na peštanskom univerzitetu na čast doktora filozofije. Čestitamo! Dao Bog. te se i ovako vi h iljadi li' • Dječji Dan 1о21. Akcioni Odbor za ■ Dječji Dan zaključio je nedavno, da se | proslava odgodi za 18. i 19. juna t. g. zbog jevrejskih praznika, koji padaju ј na ranije objavljeni datum 11 i 12. 1 juna. Treba istaći da je Akcioni Odbor već jedanput odgodio proslavu, koja . je imala da se održi 5. i 6. juna, kako bi izašla u susret građanima musli­ manske konfesije, kojima u te dane , još traje ramazanski post. Akcioni od­ bor se nada, da će javnost znati honorisati ovaj faktični postupak Okružne I zaštite, koja nastoji, da ovaj dan bude ■ interkonfesionalna i opšte nacionalna i manifestacija. ; Potreba osnutka srednje škole u Zenici. Pišu uam iz Zenice: Ze­ nica je najindustrijalnije mjesto u Bo­ sni i Hercegovini i najveće kotarsko mjesto u okružju travničkom. Naše tri osnovne škole pohađa oko 1000 ; učenika, a i u kotSru imaju još dvije 1 Škole. Većina djece je veoma siro­ mašna i ne može da produžuje ško­ lovanja pošto nema sredstava, da ide na stranu, a u Zenici nema srednje škole. Još u mjesecu augustu 1920. god. uputila su sva prosvjetna i kul­ turna društva zenička predstavku grad­ skom poglavarstvu u Zenici za otvo­ renje srednje škole. U predstavci je naznačena i zgrada, gdje bi se mogla smjestiti i vrela, kojim bi se uzdrža­ vala Do danas nije na nju došlo ni­ kakvo riješenje. Ovo dajemo javnosti, ne bi li time eventualno dali života toj stvari, koja izgleda da je zaspala negdje na zemaljskoj vladi. 1 Број 296 Broj „PRAVDA* 2631; Osman Mehmedbašić K 2631; Psovanje islamskih svetinja Tuže Salih Mahmutćehajić K 2631; Husein nam se iz Duvna, da je tamošnji kanDupanovič K 197310; Osman Jašarcelista g. Mate Kordić, u društvu ne­ begović K 1316; Murat Kapić K 1316; kolicine građana, psovao javno MuhaMehmed Čekro K 1316; Bajro Habota meda i u tome išao tako daleko, da je izrekao i ove prostačke riječi: »Tur­ za svoju braću Muju, Halila i Osmana Habota K 1316; Derviš Grizović K 658, ski svetac Muhamed je veliki magarac Adem Grljevic K 658; Bećir Jaganjac i kenjac«. Mi smo jednoć već pisali o ovom gospodinu, koji se eto nikako I K 658; Alija Repak K 658; Mehmed Dizdarević K 658; Hakija Šabič K 658; još ne umije da ponaša kao čovjek. Naš je tamošnji mjesni odbor u ovoj j Smajo Tanović K 658; Sulejman Lipostvari učinio prijavu Kotarskom uredu ; vača K 658; Huso Jahić K 658; Bajro Habota K 394 80; Husein Miropija K i mi toj prijavi, iznoseći stvar na jav­ 394.80; Sulejman Busulagjić K 203.20; nost, dajemo veliku važnost i zahtjeFej:o Hebib K 263.20; Salih Veizović vamo od zemaljske vlade, da povede 263.20; DŽafcr Galijatović K 243.20; strogu istragu protiv g. Kordića i da Mujo Šehović K 263 20; Marko Banšić ga po zasluzi kazni. K 263 20; Muharem Sarić K 2b3.20; Samovo’ja tuzlanske policije. Tuže nam se trgovci muslimani iz Zulfikar Ali K 131.00; Mehmed Destan K 131 60; Zaim Spahović K 131.60: Tuzle na jedan nemio dogagjaj, koji Ukupno K 24.078.90. se zbio nedamo u Tuzli: Trgovac Haži Potpisani odbor naljepše se zahva­ Mujaga H. Mujezmović bio je na 14. ljuje gornjoj našoj braći, koji naše pr. mj. na sred ceste uhapšen zato, što je ispala jedna čivija iz njegovih kola, društvo i ako daleko od svoje domo­ na koja je bilo natovareno 20 metara vine preko oceana iz Amerike, pomosoli. Kola su morala 4pjaii na cesti, goše materijalno gornjim prilozima i dok se nabavi druga čivija našto je time omogučiše našem društvu, da što jedan policajac počeo najprije da tvrdi, bolje razvije svoj rad — J Stocu, 15 maja 1921. Za odbor: Predsjednik u. z. kako je na kolima Četrdeset metara, a kad je to Muiaga nijekao, pridošao M. Šarić; Tajnik u. z. Šemić. je još jedan policajac i uhapsili su iz uredništva. G. Dževad Sulej H. Mujagu. On je doauše odmah i pumanpašić povratio se s dopusta i šten, ali mu zadovoljština nije data. preuzeo ovim brojem svoju dužnost Radi ovoga među ovdašnjem trgov- i u uredništvu, cima vlada veliko uzrujanje. Za „Hurijetove* šegrte Islamsko radničko i zanatiijsk udruženje »Hurijet« moli građane muslimane, a oso­ bito imućnije, da se u ovim mubarekj. i danima sjećaju darovima, bilo u novcu bilo u naravi, šegrtskog fonda istog Za »Gajret« su sakupili dobrovoljnih društva. Time će na najbolji način priloga ova gg.: Ragib ef. Imamović, pomoći veliki broj sirotana, koje je i mualim i Sulejman ef. muezin, prigo­ društvo smjestilo na razne zanate. — | dom kišne dove u Šotorovićima, te u Odbor. PraŽizama svotu cd K 1412; Ahmed Glavna skupština „Prosvjete". U šarić povjerenik Stari Majdan na mu­ nedjelju po Vidov-danu 3. jula po n. slimanskoj zabavi K 490; Mehmed Kok. održaće se AV. redovna skupština zarčanin, Cazin K I 7; Mujaga H. Baš»Prosvjete« u Sarajevu u 10 sati u čaušević, trgovac Sarajevo, darovao je prostorijama Srpskoga Doma. Dnevni Gajretovom muškom Konviktu u SaJajevu 1 vreću piritiča od 105 kg. je red: 1. G. S. Mirković, predsjednik Glavnoga Odbora otvara skupštinu; II. bruto težine. Ggjica Aza Muftić, Izbor dvojice članova za ovjerovljenje ■ Nevesinje sakupila medu hanumama na svadbi svojega brata Muhamed ef. zapisaka; lil. Izvještaj Glavnoga Od­ Muftića K 190: učenice u Stocu i to: bora o radu »Prosvjete«: 1. Izvještaj tajnika; 2. Izvještaj blagajnika; 3. Iz­ Šemsa Sarajlić, Remza Omeragić, Nazika vještaj revizora: IV. Proračun za go- ; Buzaljko, Fahira Mehmedbašić, Zineta dinu 1921 22; V. Predloži Glavnoga ' Rizvanbegović, Emina Buzaljko, Fahira Odbora, pododbora, povjerenika i čla- 1 Mehmedpašić sakupile za »Gajret« K nova Prosvjete«; VI Izbor novoga ' 450; Muhamed Dizdar, direktor šer. Glavnoga Odbora »Prosvjete«. Predio- i sud. škole Sarajevo, prigodom ovogo­ ge za skupštinu treba poslati pismeno I dišnjeg raspusta pitomaca K 382; tri dana prije skupštine Uzejir Biser. Goražde K 766; Hafiz Dobrovoljni prilozi iz Amerike. Smajil ef. Serdarović, Ljubinje K 4000; Društvu »Dobrotvor« u Stocu poslali ' — Gajretov pododbor Višegrad K 1361; su svoje priloge braća iz Amerike iz i Mahmud Resulović Sarajevo, članarina i dobrov. priloga K 252; Osman Redžić mjesta Detroita: Jusuf Jašarbegović, K Gajretov glasnik. I ; | ! , i ■ , i ' | I I ‘ ■ , i povjerenik Ripač,prihod Gajrctova dana K 1729; Gajretov pododbor Brčko K 6068; N. N, Sarajevo K 74; Ibrahimbeg Ljubović Sarajevo, članarina K 80; Bogdan Konstantinović Bihać, sakupio za »Gajret« K 500; Husejn ef. Efendić, učitelj Kakanj, sakupio među školskom đecom K 40; Edhembeg Miralem Donji Vakuf, članarina K 128; Gjačka menza u Gradačcu K 5 159. Gajretova uprava izriče svim sakup­ ljačima i darovateljima svoju iskrenu hvalu i priznanje. Ministri Spalio i Karamehmedović dali ostavke. (Telefonski izvještaj primi en sinoć u 75 » sati.) , j ; i Poslije ispada bosanskih radikala u klubu, a osobito poslije jučerašnjeg ispada dra M. Srškića u konstituanti, zavladalo je u Jugosl. Musi. Klubu veliko neza­ dovoljstvo, koje se na današnjoj popodnevnoj sjednici izrazilo u tome, da je riješeno, da njihovi ministri podnesu ostavke na svo­ jini položajima. Na sjednici su sudjelovali skoro svi poslanici i jednoglasno je konstatovano, da vlada nije ispunila jedan veliki dio obveza sporazuma, koji je s njom sklopljen u martu ove godine. Dr. Spaho i dr. Karameh­ medović su predali ostavke u 5’k po podne. ' | i I • ! Agrarna Direkcija javlja, da će se ! i akcija o isplati predujmova na račun 1 privremene rente za god. 1920. sa 15. junom o. g. dokončati. One stranke, kojima su predujmovi ; | odobreni, a nijesu još isplaćeni, imaju se kod dotičnog kotarskog urega naj­ dalje do 15. juna o. g. prijaviti, a isto [ tako i one stranke, koje stanuju u 1 području drugog kotara, im adu propi­ sane priznanice svome kotarskom ure­ du, gdje je predujam doznačen, predati, kako bi se predujmovi pravovremeno I mogli realizovati. 226 Predujmovi na rentu za1 ;29. PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU | Središnjica: Ljubljana. Podružnice: Borovije, Brežice, Celje, Celovec, Gorica, Maribor, P uj, Split i Trst. Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K 45,000.000 Prima uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4% NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije Obavlja sve bankovne i mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantnije. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsti po dnevnom tečaju. Financira erarične dobave. Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. sa najm^nje dva razreda srednje škole traži knjižara Daniel i A. Kajon, Kralja Petra ulica br. 19. 0<3LASIVANJE BklS* i neUSilBVi« Nb zaboravite zabilježiti! fotografski atelier I SEBURA u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) Muradif Karahasanović. IZ FABRIKE u novinama obavlja po- и uzdano staro uvedeni ■ HINKfl FRANCKA SINOVI, BLOCKNER-OVS O ZAGREB O preporučuje se za tursku СГПМ kaVM kao najsavr- •Ži šeniji dodatak i zamjenica zrnate kave. & Ф Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. *S ф iO & *5* ® zavod za oglašivanje и Zagreb, Jurjevska ul. 31. 3 Telefon 21—65. :: | Goneiaino oglasno zastupstvu g za preko 10 tu-i inozemnih listova g Ф ф ф i® Ф 'Ф 3» ф ф јВ? # Ф j£* ф Ф ј® ■ Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica 10,030.000’— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Z19 Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/11837db96678451e4ec0e35318b9c660.pdf db5382cc2ea90d4ea79ec10a79a502ab PDF Text Text Pojedini broj K Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. evo, subota 4. juna 1921. (27. Ramazan 1339.) UzaHonjeni kierihalizam i prozelitizam. —h. Dok su u Beogradu ustali, da nam donesu slobod ou man ustav dok se vodi borba, da u taj naš ustav uniđe tako zvani »kanceiparagraf«, koji će spriječiti propagandu vjerom’ dotle nam pojedini ministri donose uredbe sa srednjovjekovnim ustano­ vama, koje su ne samo utjelovljeni klerikalizam, nego pravi pravcati — prozelitizam. »Službene Novine« u broju 105. od 13. maja o. god. donose Pravilnik za osnivanje nižih poljoprivrednih škola, Što ga je potpisao ministar poljopri­ vrede i voda gospodin Ivan Pucelj, član slovenske kmetijske stranke, koja je sebi uzela za zadaću, da među slo­ venskim seljaštvom pobija klerikalizam pučke stranke. 1 u tome pravilniku toga »naprednoga« ministra propisuje se odmah u prvom članu, da će školska godina u ovim poljoprivrednim ško­ lama, koje su namijenjene širokim masama naših težaka, bez velike raz­ like vjere, počinjati prizivanjem svetog duha a svršavati bi a go­ da re njem. 1 osim toga je čitav taj pravilnik protkan samim hrišćanskim svetkovinama pa se mjesto označiva­ nja datuma po kalendaru redovno upotrebljava Tucin dan, Tomina ne­ djelja itd Mi se sada pitamo: ili »slobodoumni« gospodin Pucelj, koji prijeti da će dernisionirati kao ministar ako se vlada sporazumi s klerikalcima, misli da ovakovim prozelitizmom provodi narodno ujedinjenje na osnovi crkvenog stapa­ nja, ili je baš tako daleko otišao, pa hoće svoje poljoprivredne škole da zatvori islamskom dijelu našega naro­ da. Mi smo htjeli da vjerujemo, da je to g. Pucelj učinio iz neupućenosti, kao da se još nije uživio u činjenicu, da u našoj državi ima građana i nehrišćana, ali to ne možemo s toga, što nam nikako ne ide u glavu, da su svi činovnici ministarstva poljoprivrede i voda tako zatucani, pa da ne bi umjeli upozorili svoga ministra na Ovu krupnu pogrešku, koju je počinio. Ta ti isti činovnici su imali doskora za ministre ponajbolje srbijanske državnike, a da i ne govorimo o ministrovanju i jed­ noga maslimana na tomu mjestu, pa su dakle ti činovnici imali prilike, da se užive u nove prilike. Kada dakle može da nam naša dr­ žavna vlast šalje ovakove mračnjačke i sredovječne propise, onda nije ni­ kakvo čudo, Što jedan divizijoner če­ stita uskrs svojim vojnicima muslima­ nima kao budućim hrišćanima. Naći .će se ljudi, da ovakove propise s prozelitskim tendencijama i ovakovu pro­ pagandu viših vojnih vlasti dovedu u neki sklad i da taj skupni rad označe nekim sistemom, koji svakako ne vodi nikakvu dobru. Naše su narodne mase — i muslimanske i pravoslavne najviše mrzile Švabu zbog njegova prozelitizma. Nikad se nijesmo našli j , i I i i । i ' čvršće na okupu kao kad nam je ugra­ bila propaganda kojeg našeg sljedbe­ nika. Pa zar Čemo dozvoliti, da nam taj prozelitizam — ma s koje strane on dolazio — potkopava temelje naše mlade države? Zar će se nakon veli­ kog svjetskoga rata, nakon ove velike revolucije u nas da zametne nov kul­ turni boj ? Dužnost je, sveta otačbenička duž­ nost svih naprednih i kulturnih ele­ menata u našoj kraljevini, da se dignu u borbu protiv ovih sredovječnih mrač­ njaka i da im ne daju da u naše opšte kulturne ustanove unose svoje nazadnjaštvo, svoj otrov. Reći će nam možda ko god od pra­ voslavne ili katoličke gospode, da ovu »neznatnu« stvar dižemo na veliko zvono. Da naše ogorčenje lakše shvate, mi ćemo im pružiti priliku, da se — bilo to i u mislima — prenesu za je­ dan čas u naš položaj. Nekoliko dana prije nego što je ovaj pravilnik gosp. Pucelja izašao u »Službenim Novinama« objelodanio je ministar trgovine i industrije g. dr. Spaho uredbu o otvaranju trgovačke škole u Bitolju- Sta li bi činila pravoslavna i katolička javnost, da je g. dr. Spaho unio u iu svoju uredbu propis, da pri početku nastave u bitoljskoj trgovačkoj školi — Bitolj je dobrim dijelom musbma^sko mjesto — Čini hodža dovu, a da se na kraju školske godine uči s đa­ cima — recima — mevlud?! Zar ne bi d’gli kuku i motiku, kako lm je dr. Spaho »poturčio« školu? Vidite, gospodo, mi muslimani ne propisuje­ mo takovih vjerskih obreda ni u svo­ jim čisto konfesijskim školama, a ka­ mo li da bi nam i na um palo, da ih drugim namećemo u prosvjetnim za­ vodima, koji su namijenjeni svima na­ ma bez razlike vjere. U ovomu konkretnomu slučaju tra­ žimo od našeg poslaničkog kluba, neka prisili g. Pucelja, da ove nesavramene prozelitske odredbe iz svoga pravil­ nika odmah izbaci i tako te niže po­ ljoprivredne škole otvori i našoj mu­ slimanskoj težačkoj mladeži Ovako ih je zatvorio sa sedam katanaca. Još jednu na kraju. Kada je gosp. Korkut jednom prilikom tvrdio u skupštini, kako se muslimanska djeca sile u školama, da čitaju očenaš, digla se čitava graja, kako je to podvala, a g. Pribićević je tražio konkretne činje­ nice. Eto mu nešto da ne može biti konkretnije. Ako je i bilo dobre volje, da se taj nesuvremeni običaj dokida u školama, gdje ima djece različitih konfesija, kolega g. Pribićevića, »na­ predni« g. Pucelj to ne da, on hoće da taj klerikalizam i prozelitizam — uzakoni. Sjetite se „Gajreta!" • i . j i ■ I ( i I i i i j I • i l Sarajevo, 3. juna. Prema izvještaju „Jutarnjeg Lista“ izrekao je dr. Srškić u svome famoz­ nom govoru i ovu nečuvenu dema­ gogiju: „Ро šerijatskom zakonu je sva zemlja svojina države, t. j. Sultana, iza njega austrijskog cara, a sada opet naše države«. Još je samo falilo, da on bude konzekventan, pa da to priznavanje šerijatskog prava protegne i na cijelu kraljevinu i komunisti bi mu silno aplaudirali, jer je to na dlaku njihov program, t. j. uništenje privatne svojine, a radikalski bi klub bio pri­ moran, da dra Srškića najuri mokrim krpama iz svoje sredine, kao kakvog kužnog izroda. Ali to se nije desilo. Ta govor je samo o privatnoj zemljišnoj svojini bos.-herc. muslimana, a tu se mogu katkada zastupati i kornunistički principi, i sa naše najviše drŽavne govornice. Sve Srškićeve brojke, koje je ser­ virao konstituanti za istinu, samo su puka fantazija. Istina je, da je bivšem bos.-herc. saboru podneseno 10.000 molbi za zemlju, ali ne od kmetova, koji su otjerani sa svoje zemlje, nego ogromnom većinom od ljudi, koji nisu nikada ni imali svoje zemlje. U kojoj to državi mora baš svaki građanin posjedovati zemlju!? Najkabastija laž dra Srškića jeste ona, kad je tvrdio, da će po novoj beglučkoj uredbi postati 50.000 p orodica prosjacima. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119, Godina III. Ovako nije dosada niko sa tribune । konstituante uvrijedio radikalnu par­ tiju kao — radikal dr. Srškić. RadiI kali su za hator nekoliko begovskih 1 porodica bacili pedeset hiljada težačkih ■ porodica na prosjački Štap!! A stvar I je uistinu ova: Od onih pedeset hiljada , porodica, koje drže tuđu zemlju bilo i pod najam, bilo pod kmetstvu slične ' uvjete, dobiće one sve tu zemlju u svoje vlasništvo, uz prisilni državni ili I vlastiti otkup, osim onih, koji su, oso­ koljeni huškanjem raznih Srškića, p o| slije oslobođenja ovamo,osva jali silom i oružjem tuđu zemlju i osim onih, gdje u posljednjih deset godina ' nije zemlja davana pod najam uz i kmetstvu slične uvjete. Srškićeva je demagogija i plitkaVrlo plitka. Jer će čak i oni težaci, u kojima Srškiću uspije da pobudi raz­ bojničku glad za tuđom svojinom, moć; postaviti njemu ovo pitanje, na koje ne će moći odgovoriti: »Zašto, junače, ne pokuša tako kuražno da utišaš našu glad u onom času, kad je bila najbolja hora, u času sklapanja sporazuma Jogosl. Muslim. Organizacije sa Radikalima i Demokratima?« I Dr. Srškić ruši šanse radikalne par| tije za slijedeće izbore Ruši ih radiI kalno. Partiji, koju vodi g. Pašić,. ne 1 služi njegovo prisustvo i saradnja ni najmanje na čast i napredak. Naš školski odsjek. Najvažniji, najzamašnji resor u našoj i pokrajinskoj vladi, školski odsjek, i ako se ne rukovodi ispravno, može da imadne najkobnijih posljedica po naš narod. I zaista bio je skoro sve dosad ovaj odsjek nesretan u starješinama, a posljednim je već ta nesreća i kulI minirala- Dosadanji šef našeg školstva i Grgjić pokazao je od loših svojstava ! jednog upravnika najviše pristranosti, i a to može da bude osjetlivijs i kobnije za narod i od same nesposobnosti, ; Nesposobnost šefa mogu da donekle i ispravljaju podređene mu starješine I odjeljenja i drugi referenti. A pristra■ nosi se ne može korigirati, jer joj je ! klica u izrazitoj volji i namjeri. Kako su se pristrano dijelile štipeni dije, tako su se pristrano dijelila i učiteljska mjesta. Premještaji su bili , prevršili svaku mjeru- Koliko se učiteljskih egzistencija ruiniralo i uništilo ovim premještajima, a da i ne govo; rimo o silnim izdacima državnim za 1 putne troškove. S premještajima se počinje obično u mjesecu septembru, a produžuju se i u oktobru i u novembru. Naravno za to vrijeme, koji učitelji naslućuju da će biti premješteni, ništa ne rade, kao ni oni, koji čekaju našljednika. Ali kad se premještaji počnu publikovati, onda se predsoblje Grgjićevo počne puniti. : ; ■ j । i , ■ | ■ ■ . ! ј , ' i 1 tu se svi ovi nesretnici dijele u dvije grupe, jednim Grgjić udovoljava, a druge odbija bez obzira što imaju opravdane razloge za ili protiv prem­ ještaja. Gdje bi se učitelji trebali da stabiliziraju u interesu njihovu, u in­ teresu škole i napokon u interesu zemaljskog budžeta, tu se ljudi prem­ ještaju nemilice, pa se stvara neras­ položenje na svim stranama. Koliko bi se mladih i agilnih učitelja moglo još bolje usavršiti u svojoj struci gdjegod u inozemstvu za onaj silni novac, što se izda u nepotrebno prouzročene putne troškove, naročito sada kada se tako iako osjeća oskudica učitelja za više narodne i srednje škole. Ali u nas mora sve natrag da ide, kad u upravi u našem školstvu odlučuju posve drugi, neki zskulisni motori. Na jednoj se strani učitelji nagomi­ lavaju, gdje nije nikako potrebno, na drugoj se naprotiv zatvaraju škole to­ bože zbog oskudice učitelja. Na jedno; školi u gradu možeš naći po 4—5učitelja, gdje bi mogle valjati i učite­ ljice, jer ove opet ne možeš poslat na neke seoske osamljene škole, gdje bi oni učitelji vrlo dobro pristajali A šta je i koji je razlog odlučivao o ovako naopakom razmještaju učitelja i učiteljica? Nijesu ni učiteljska djeca dorasla za srednju školu, jer su on; Ми1јпим|н tiraačha i obrtnitta banka za Вомш i Hercegovinu (đ.d.) u Sarajeuu Dionička glavnica 10ДЖШ'— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. —Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite-— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve Životne namirnice. ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 2C5 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: M �Sirana 2 Страпа učitelji u gradu pretežno ili bez djece ili su uopće neoženjeni. A kakav je tek uopće postupak s učiteljima i učiteljicama? Partaičnost, pristranost, na jednoj strani pokazuje se autoritet u svoj svojoj sili, na dru­ goj strani slabost i rušenje potrebnog autoriteta. Jedan učitelj na skupštini govori, da se nama krivo čini, stipendije se nepravo dijele, a u istom mjestu drugi učitelj govori na skupštini, da zemlju treba od posjednika bez ikakve otštete oduzeti. Onaj prvi je strpan u disciplinarnu istragu i riješen službe (»jer je govorio protiv države* izvijestio je šef školstva), a drugome ništa. Jedan drugi učitelji u kotaru Sarajevskom ide pred ruljom seljaka i na­ goni jednog posjednika, koji sedamdeset godina izlazi i ljetuje u svome čardaku i bere svoju bašču, koja nema s kmetima ništa zajedničkog. Naravno ni ovom se učitelju ništa ne događa, Ne treba ni govoriti, da je onaj učitelj musliman, a ova dva pravoslavni. Jedan učitelj štrajkuje već dvije i po godine, ne će da ide u školu, ne će da radi, jer hoće da bude na silu direktor Naš šef nema snage, da ga prisili, da radi ili da ga suspenduje kao što suspenduje druge, koji mu nijesu po volji. A šta da reknemo o osnivanju no­ vih škola? Jednostavno ako se radi o novoj školi u muslimanskom kraju, onda hiljade zapreka izbijaju na povr­ šinu; naprotiv u pravoslavnim selima te iste zapreke nijesu smetnja osnivanju škole. 1 tako dalje, i tako dalje. To se sve događalo za vrijeme Grđićeve uprave školskim odsjekom. On sad odlazi. Na njegovo mjesto dolaži čovjek, za koga gotovo svako ima mišljenje, da je ispravan čovjek. Mi pozdravljajući ovu promjenu u našoj vladi nadamo se. da ćemo na skoro moći reći: hvala Bogu, u našem su školstvu prestale anomalije! Број 297 Broj „PRAVDA- — Ј1РАВДА* nici će zinuti i ne će vjerovati u svo­ jih pet zdravih ćutila, već će morati da posegnu u džepove, da se baš na licu mjesta uvjere, da su još uvijek — prazni. A naši Čitaoci ne će vjero­ vati svojim očima, kad budu čitali, da : je baš neprimanje te rate bio je­ dan od uzroka ministarske krize. Aferim 1 i „Nećemo takou, tako kliče prek­ jučer »Srpska Riječ«; ne će naime, da se premjesti višegradski politički pristav g. Stajić bez znanja predsjednika bos.-heic. vlade, a na zahtjev ministra I g. dra Spahe. Zasada ćemo preći preko I toga, u koliko je g. Spaho lično uple1 ten u ovu stvar, već bismo samo upitali »Srpsku Riječ«, zašto nije protestovala onda, kad su nedavno dva kotarska predstojnika, gg. dr. Zec i Topali premješteni iz Banjeluke, kao dva pandura u roku od tri dana, bez znanja predsjednika vlade, a na os­ novu netačnog izvještaja okružnog I načelnika? Je li to bila »gruba ne­ j taktičnost« ? i lednih dobara stvoriti pustoši i time 1 smanjiti opštu proizvodnju? Nas će demagogija izvesnih na­ ; ! ših političkih stranaka odvesti u ambis. Malo što nas nije za­ krvila sa muslimanskom braćom ; u Bosni i Hercegovini, i sad hoće I da nam nametne mnogo opasniju i ' i ubitačniju borbu sa katoličkom cr­ kvom. Srpski Narod tu borbu ne pri­ ma. On je osuđuje kao štetnu za njega i ćelu ovu državu. „Kosovska epopeja”. i ; • ј * i . i , | 1 i | I i * i Bilješke. Kome je isplaćeno? „Srpska Ri­ ječ« od 2. o. mj. kaže u članku „Ne- ! ćemo tako« ovo: »Poslije prima­ nja prve rate za zemlju mnogi predstavnici Jugosl Musi. Organizacije koji imaju u bosanskoj vladi sve važ­ nije i najvažnije resore (unutrašnje poslove, socijalnu politiku, privredu i trgovinu) a nemaju nijednog struč­ njaka — počinju da prijete istupanjem j iz vlade i neglasanjem za ustav u specijalnoj debati. Oni davaju u tome ' smislu izjave u novinama i- tome slič­ no, dok mi na sve to ćutimo iz dr­ žavnih interesa..4’ To o »primanju prve rate za zem­ lju- biće da je jedna od onih vijesti »Srpske Riječi«, koje ona telegrafski prima direktno iz — Helsingsforsa. Pa taj ubjedljivi ton i sigurnost in­ formacije, milina jedna! Zemljoposjed­ Katolička crkva i agrarna reforma. Ovaj le članak izašao u beograd­ skom »Balkanu« i mi ga preporuču­ jemo naročitoj pažnji naših čita’aca. On glasi u cijelosti: Episkopat rimokatoličke crkve u našoj državi otvoreno se buni protivu naše agrarne reforme, naročito protivu načina njegova izvođenja. On je prema njoj uzeo borben neprijateljski stav, pa radi nje i prema samoj državi. Organ zagrebačkog nadbiskupa »Katolički List« javlja, da crkva sprema protest protivu izvođenja agrarne reforme na crkvenim imanjima. Protest će biti upućen narodu, svima političkim strankama, Konstituanti i Regentu. On će biti preveden na strane jezike i objavljen u italijanskim, francuskim i engleskim novinama. To će biti uči­ njeno zbog toga — kako veli »Kato­ lički List« — »da bi Evropa saznala, kako naša ujedinjena država ne po­ štuje zadužbine, ne poštuje privatno­ pravne i javno-pravne sklopljene po­ godbe, ruši verske, a po tom i kulturno-socijalne osnovice i stubove svoje sopstvene zgrade«. Zagrebački demokrati već su od ovoga stava naše katoličke crkve napravili čitavu uzbunu. Donekle imaju i pravo. Nije se šaliti sa katoličkom crkvom. Ni’e laka bila borba sa njom ni jednom Klemansou, ni jednom Valdek-Rusou. ni jednom Kombu, kamo li da bi se, sa izgledom na uspeh, sa njom, njenim sveštenstvom i episkopatom, mogao uhvatiti u koštac jedan Vilder, ili jedan Sv. Pribićević! Pretnju katoličke crkve zbog naše agrarne re­ forme valja ozbiljno uzeti. Tu neće apsolutno ništa pomoći prostačka demagogija sa vikom na »crkvene spahije i oduzimanjem zemlje od сгкvenih bogataša i leventa da bi se dala izgladnelim i pauperizovanim se­ ljacima«. Kad je katolička crkva već tako javno bacila rukavicu našim »državotvorcima«, neka ovi unapred budu uvereni, da je ona neće podići natrag dok borbu ne izvede do kraja. Ne bi se ona, inače, nazivala »ecclesia militans«! Sad se treba zapitati, kakvim i ko­ likim bi izgledom na uspeh naša dr- | » | | , i ' i i ■ ! . i I ; ' žava, u ovim časovima, mogla ući u tu borbu? Naše je uverenje, sa sla­ bim, gotovo nikakvim, loj je borbi, pod maskom »ugroženih« prava katoličke crkve, jedini cilj, jedina svrha: uzdrmati temelje ove države i osramoliti je pred civilizovanim svetom. Sva crna svetska internacionala biće protivu nas. A ona je danas još te kako moćna u Francuskoj, Italiji, Engleskoj i Americi, da i ne pominjemo ovu srednje-vekovnu Španiju. Toj je borbi još jedan potajni cilj: difamirati pred Evropom srpski narod i našu dinastiju, te stvoriti uvjerenje u svetu, da je katolička crkva u našoj državi žrtva pravoslavnog srpskog naroda i pravoslavne srpske dinastije. Mi to uvigjamo, i zato srpski narod, koliko god od njega zavisi, u tu borbu u ovo vrijeme neće da ulazi, ma ko­ liko to želeii zagrebački demokrate i neki naši politički trgovci sa agrarnom reformom. Radi višeg političkog i državnog interesa srpski narod sada nema ništa protivu stava, koji uzela katolička crkva prema agrarnoj reformi, u toliko pre, što je taj stav i prilično opravdan, i što je uz­ višena i pravična ideja agrarne reforme u očima našega na­ roda kompromitovana svojim anarhističkim izvođenjem. To izvođene mnogo je naudilo ugledu naše države, unutra i na strani. Mi imamo veliku državu i neobično bogatu zemlju. Mi imamo mnogo zemlje a malo naroda. Aa ipak u nas je naj­ više razvijena glad zemlje. Razviše je prostačKa i varvarska demagogija po­ litičkih štrebera i nesposobnost upra­ ve. Pravo je dati zemlju onome, koji je nema i koji hoće da je obrađuje. Ali nije pravo oduzeti obrađenu zemlju od njegova vlasnika samo zato što je tobože veliki posed i dati jedan deo onome, koji je neće da obrađuje. Ima toliko u našoj državi puste, plodne, neobrađene zemlje. Zašto se ona najpre ne deli, da bi se time umnožila opšta proizvodnja? Zašto odmah udariti najpre na velike obrađene posede, opljačkati ih dati ih lenjivcima, od ug­ vi?« Oni odgovoriše: »Mi smo HazradŽitil« Onda upita Muhamed opet: »Jeste li prijatelji Židova?« Oni odgovoriše: »Da!« On ih onda pozva da sjednu kod njega, predoči im nauku Islama i pročita im Kur’an. Božije je djelo, da su Židovi ljudi od pisma i po Muhamed Ibni Ishaku i znanosti, koji su među Hazredžima idolopoklonicima Abdul Malikju Ibni Hišamu stanovali, bili potišteni, često kod svađa rekli: »Blizu preveli je vrijeme, u kojem će uskrsnuli jedan pejgamber (io) Braća Muftići u Žepču i mi ćemo njegovom pomoćji vas utamaniti, kao Ada i Irama’« Kada je dakle Muhamed ove ljude pozvao, da u Boga vjeruju, reće jedan drugome: »Znajte, ovo Kad je bio u sigurnosti reče: »Bože, tužim Ti je pejgamber. sa kojim vam Židovi prijete, za to se na moju slaboću i nemoć protiv ljudi. 0 naj­ daj, da ih mi preteknemol« milosrdniji! Ti si gospodar slabih i Ti si moj go­ Tako dođe, da oni poslušaše Muhameda, u njega spodari Koga mi daješ kao pomoć? Udaljenoga, koji me se odriče, ili neprijatelja, kojem si dao moć nada ! vjerovaše i pređoše na Islam. Oni također rekoše Muhamedu: »Mi dolazimo iz jednoga naroda, u ko­ mnom? Ali ako se na me ne srdiš, onda se ja ne jem vlada mnogo zlobe i neprijateljstva. Moguće da brinem ni za što, Tvoja me milost obavija i ja bje­ će nas Bog sada ujediniti. Mi ćemo ga u vjeru, — žim svjetlu Tvoga lica, koje tamu obasjava i kojim koju mi priznajemo, pozvati, a ako ga Bog oko uspijeva ovaj i onaj svijet. Zaklinjem Te, ne daj, Tebe sjedini, onda nema jačega čovjeka, nego što da Tvoj gnjev i srdžea padne na me. Budi obazriv, si Ti«. Na to se vjernici povratiše svojoj kući. dok ne nađeš na meni zadovoljstvo. Nema sile ni Kada ovo šest ljudi dođe u Medinu, porazgomoći osim Tebe I« voriše se sa svojim suplemenicima o Muhamedu i Početak Islama među stanovnicima Medine. i pozvaše ih u Islam tako, da je naskoro u svakoj ’ kući bio govor o Muhamedu. Kad je Bog svojoj vjeri htio da pribavi pobjedu, 0 prvome sastanku na uzvisini, o poslanju a svoga pejgambera da uzvisi, i svoje mu obećanje Mussaba ibni Omejra i šta je bilo 8 tim u da ispuni, ode Muhamed kao obično za vrijeme hodočasnih svečanosti kabilama, da im se kao pej­ savezu. gamber predstavi. Tu sretne na uzvisini nekoliko Sljedeće godine dođe iz Medine dvanaest ljudi Hazradžita (to je veće pleme od obaju arapskih ple­ na hodočašće i srete Muhameda na uzvisini«. Jezid mena, koja su nastanjena u Medini. Drugo pleme ibni Ebi-Habib im je pripovijedao od Ebi-Marsada su Ausiti), s kojima je Bog dobro namjeravao- Mu­ ibni Abdullah El-Jezeni, da je čuo od Abdurahmana hamed upita Hazredže, — koje je sreo, — »Ko ste PODLISTAK. Kratak životopis Muhameda iHtjhisso amo I ! ‘ | i ' ; i | ] ' Odgovor ministra unutrašnjih djela na pitanje poslanika gosp. Hamlda Kurbegovića. i j j ' ! ; i ' I | ; ; | Gospodine poslaniče! Povodom Vašeg pitanja o kotarskom uredu u Zenici, koji je uputio tam. školi jednu knjižicu pod naslovom „Kosovska Epopeja-, Čast mi je odgo­ voriti Vam slijedeće: Pukovska okružna komanda iz Trav­ nika poslala je načelniku sreskom u Zenici 149 primjeraka knjižice „Ко sovska Epopeja" od pukovnika V. S. Jankovića, s molbom da se rasprodaju u mjestu. Sresko načelstvo poslalo je izvjestan broj primjeraka osnovnim školama u mjestu s pozivom, da se knjižica, koliko se može, rasproda među đacima, a ostatak nerasprodanih primjeraka da se povrati načelstvu. Knjižicu je po svoj prilici (ovo mi podvlačimo. Рг. ur.), izdalo Mini­ starstvo Vojno i Mornarice, cijena joj je pet dinara: za vojnike, podoficire i učenike-ce svih škola jedan dinar. U knjižici pored stihova, citiranih u Vašem pitanju, ima i drugih koji su u stanju da povrede vjersko čuvstvo Muslimana. Toga radi bio je učitelj osnovne škole, Mustafa Šišić, protivan tome, da se knjižica rasprodaje među školskom omladinom, naročito među muslimanskom djecom. Navodio je razloge vjerske i nacionalne kao i to. da rasprodavanje knjižica nije prepo­ ručilo prosvjetno odjelenje Zemaljske Vlade. Sresko načelstvo nije čitalo sadrŽine pomenute knjižice, ali nije ni davalo naređene, da knjižicu moraju uzimati djeca, naročito ne djeca islam­ ske vjere. Radi toga Što i Zemaljska Vlada drži, da je knjižica svojom sadržinom nepodesna da se rasturuje među Škol­ sku omladinu, Zemaljska je Vlada dala naređenje sreskom načelstvu u Zenici, da obustavi rasprodavanje knji­ žice „Kosovska Epopeja" među škol­ skom omladinom i da se uzdrži od svakog eventualnog pozivanja na odgovornost. (I ovo mi podvla­ čimo. Zar se tu moglo govoriti o nekoj odgovornosti. Pr. ur.), učitelja Mustafe Šišića, koji je, prvi ustao protiv rasprodavanja pomenute knji­ žice. U isto vrijeme pozvano je sresko ibni Usejlah-Essmadži, kojem je Ubade ibni Assamit priopćio: »Bio sam među onima, koji su se na­ lazili kod prvoga sastanka na uzvisini; bilo nas je dvanaest i mi se poklonismo Muhamedu kao što su se žene poklanjale prije nego je bio rat propisan. Mi se obvezasmo, da ne ćemo Bogu ništa pridru­ živati, da nećemo krasti, da ne ćemo provoditi blud, da ne ćemo ubijati našu djecu, da ne ćemo lagati, a da ćemo Muhamedu u svemu dobrom biti po­ slušni; »Ispunite li ovo«, — reče Muhamed, »onda ćete doći u raj; prekršite li nešto od ovoga, onda je božija stvar, hoće li vas kazniti ili vam oprostiti«. Kad ljudi opet otputovaše, pošalje Muhamed Mussaba ibni Omejra k njima, da ih nauči Kur’an i Islam i da ih u vjeri pouči. Mussaba su u’ Medini nazvali učiteljem, a sta­ novao je kod Esada ibni Zurare. Asim ibni Omer im je pripovijedao, da im je bio imam, jer Aus i Hazredž nijesu htjeli, da im jedan od njih bude drugima imam. O drugom sastanku na uzvisini. Mussab ibni Omejr se onda povrati sa drugim Medinelijama, — što Muslimanima što nevjernicima, — na hodočašćenje u Mekju. A kad je Bog u svojoj milosti htio Muhamedu pomoći, Islam i njegove priznovaoce uveličati, a idolopoklonstvo i njegove priznavaoce poniziti, ugovoriše oni opet jedan sa­ stanak sa Muhamedom. Mabad ibni Kab, brat benu Salama mi je pri­ povijedao, da mu je njegov brat Abdulah ibni Kab. , — jedan od najučenijih Eusarija, — pričao, (Ensar 1 ili Ensarije — pomoćnici, nazivaju se iza hidžrefa vjernici u Medini za razliku od »Muhadžirun« — iseljenika iz Meke i »Munafikun« — licemjeraca, jed- �Eto* 297 Rio' MnPAR5V — „PRAVDA* načolstvo, da pri sličnim slučajevima u budućnosti ishodi i sačeka odobrenje za rasprodaju od strane prosvjetnog odjeljenja ove Zemaljske Vlade. Molim Vas Gospodine postaniČe da primite uvjerenje moga odličnog po­ štovanja. Ministar Unutrašnjih Djela i ‘ Drašković. Odgovor na pitanje poslanika gosp. Saliha Baljića o rekviriranim a neplaćenim kožama. I Gospodine Poslaniče! Na Vaše pitanje, o novcu dobivenom za prodate kože koju je prodaju izvr­ šila zemaljska Vlada u Sarajevu, do­ stavljeno mi preko Ustavotvorne Skup­ štine Вг. 3666, čast mi je na osnovu izvještaja Zem. Vlade dostaviti Vam slijedeći odgovor: Nakon oslobođenja nađene su u sabiralištima biv'. austro-ugarske vojne uprave veće količine sirovih goveđih, ovčijih i drugih koža, koje je vojna uprava na temelju postojećih zakona bila u zemlji rekvirirala za potrebe vojske. Te su se kože imale smatrati ratnim plijenom, s kojim je imala da raspolaže Direkcija Plijena u Beogradu. Kako je ono vrijeme u Bosni i Her­ cegovini među civilnim pučanstvom vladala velika oskudica na obući, obratila se Zem. Vlada na Direkciju Plijena sa molbom, da joj spomenute kože ustupi u svrhu opskrbe cipelama civilnog pučanstva, poimenice činov­ nika i drugih državnih namještenika, Direkcija Plijena je toj molbi udo­ voljila, te je Zem. Vladi stavila na raspoloženje u gornju svrhu sve rekvirirane jkože, koje su se našle u magazinima bivše austro-ugarske vojne uprave. Zem. Vlada je nakon toga ove kože preuzela, te je u zamjenu za njih na­ bavila dijelom iz Hrvatske i Slavonije, a dijelom iz Njem.-Austrije odgovara­ juće količine izrađene gornje i donje kože, koje je opet razdijelila uz niske cijene državnim činovnicima i namje­ štenicima, javnim dobrotvornim insti­ tucijama i u epšte potrebnom civilnom stanovništvu. Novac koji je tom prigodom ubran, zaračunat je po*nalogu ovdašnje Dele­ gacije Ministarstva finansija u korist konto-korenta biv. austro-ugarskog erara, koji se i danas još vodi kod Računovodstva Delegacije Ministarstva finansija. Iz ovog se konto-korenta podmiruju tražbine, što ih Zem. Uprava ima protiv biv. austro-ugarskog vojnog erara, te su na taj način i novci, što su na gornji način primljene za kože, došli ili će doći u posjed bos.-herc. zem. uprave. Istina je, da su se još u vrijeme, dok je akcija razdiobe kože bila u : ! ’ . : ' j toku, a i kasnije na Zem. Vladu obra­ ćale neke osobe, koje su tvrdile da im je od strane austro-ugarske vojne uprave bila rekvirirana koža, a da im ista nije plaćena, nu Zem. Vlada nije se mogla upuštati u to, da takove tražbine podmiruje od utrška za kože, koje su bile ratni plijen i koje joj je kao takav ustupila Direkcija plijena, jer u pogledu takvih tražbina protiv biv. austro-ugarske uprave postoje posebni propisi, prema kojima se traž­ bine te vrste imaju predati likvidirajućem Austro-Ugarskom Ratnom Ministarstvu u Beču. To je učinjeno i sa svim zahtijevima za isplatu rekviriranih koža. Zem. Vlada je pri tome stajala na stanovništvu, da ona, odnosno bos.herc. zem. erar nijesu nikakav univerzalni nasljednik biv. austro-ugarskog vojnog erara na teritoriji Bosne i Hercegovine, te da prema tome bos.-herc. zem. erar ne može biti obavezan, da isplaćuje obaveze, što ih privatne osobe imaju protiv tog vojnog erara, a na tome ne bi ništa ni mijenjala okolnost, da je Zem. Vlada primila i takove kože za koje lice, koje je tražilo otštetu i nije bilo podmireno od austro-ugar. vojne uprave. Primite, G. Poslaniče, uverenje mog odličnog poštovanja. | ; I ' I i i • , ! | . : i | Ministar Trgovine i Industrije Dr. M. Spaho s. r. Politički pregled. UNUTARNJI. Kriza riješena. (Naš telefon- I ! I ! i ! ski izvještaj). Nakon predane demisije naših ministara u srijedu sastao se u četvrtak popodne ministarski savjet i donio zaključak, da se svi uslovi sporazuma, čije neispunjavanje su naši ministri naveli za uzrok demisije, imaju potpuno izvršiti. Glavni od tih uslova jesu, da se odmah počne sa isplatom avansa od 60 milijona dinara za kmetska selišta; zatim da se dadu strogi nalozi kotarskim predstojnicima, da se drže tačno onog paragrafa beglučke uredbe, prema kojoj se imaju otstraniti uzurpatori sa slobodnih posjeda. Osim toga će se i ona okružna načelnička mjesta, koja prema sporazumu pripadaju našoj organizaciji, imati što prije popuniti. U slijedećem ćemo broju do­ nijeti opširan izvještaj o cijelom toku krize. noga dijela stanovnika Medine, koji se je prama Islamu držao mlako), — da je njegov otac Kab, koji je sam kod ovoga sastanka na uzvisini bio i Mu­ hamedu se poklonio, njemu rekao: — »Bilo nas je sedamdeset i tri muža i dvije žene. Kad smo neko vrijeme čekali u dolini, dođe Muhamed sa svojim amidžom El-Abbasom, koji je doduše još onda bio poganin, ali je ipak htio biti prisutan, da za svoga bratića sklopi jedan tvrdi savez. Kad su sjeli, uzme El-Abbas najprije riječ i reče: »0 Hazradžiti (Arapi su nazivali sve Medinelije tako, a razumjevali su pod tim i Ausite), vi znate, da Muhamed pripada našima, mi smo ga šti­ tili protiv onih u narodu, koji misle onako kao ja. On živi u snazi među narodom i u zaštiti u svojoj domovini, pored svega toga on želi, da k vama ode i da vam se priključi. Ako držite, da možete održati ono, što mu obećavate i da ćtte ga protiv njegovih neprijatelj’a štititi, onda preuzmite teret, koji ste sebi natovarili, ali ako mislite, da ćete ga prevariti i iz­ dati, onda ga ostavite ovdje, jer je on u svojoj do­ movini jak i zaštićen.« Muhamed je držao jedan govor, pozva© nas Bogu, čitao nam Kur’an i pobudio u nama ljubav prama Islamu, onda je rekao: »Zaklinjete li se, da ćete me od svega onoga očuvati, od čega čuvate vaše Žene i djecu!« Al-Bara ibni Marur uhvati mu ruku i reče: — »Da! Onoga mi, koji Te je kao pejgambera sa isti­ nom posla©, štitićemo Te kao naše vlastito tijelo. Primi naše poklonstvo, božiji poslaniče, tako mi Boga, mi smo sinovi rata i ljudi od oružja, koje smo, jedan moćniji od drugoga naslijedili!« Dok je Al-Bara tako govorio, prekide ga EbulHajsam ibni Attikan rekavši: — »Božiji poslaniče, ; i ' j ј i < CipdHa 3 Strana Treći odjeljak ustava primljen i Engleski oficiri organizuju per­ velikom većinom. Prekjuče je izgla- ! zijsku vojsku. »Times« javlja iz Tesan treći odjeljak ustava velikom ve- i herana, da je ruska vlada službeno činom. Kod glasanja člana 42., koji protestovala protiv nazočnosti engles­ govori o agrarnoj reformi, glasali su kih časnika kod perzijskih četa, koji osim ostale opozicije protiv člana još organizuju perzijsku vojsku. ovi radikali dr. Srškić, dr. PećaMoskva i Angora. U Angori je nac i dr. Spalajković, te radikalpromjenom vlade i padom Bekir Sami ski disident dr. Ivanić. beya došlo na kormilo ekstremističko krilo, koje stoji pod direktnim upli­ VANJSKI. vom Moskve. Narodna je skupština Svrha dolaska ministra Dimi- ; odbila predloge saveznika, date Sami trova u Beograd. Ovih dana boravio beyu na prošloj konferenciji u Londo­ je bugarski ministar unutarnjih djela nu, a primila je ugovor s Moskvom. Dimitrov u Beogradu i dao saradniku Ova promjena kursa ipak nije nimalo »JutarnjegLista« intervju. On je izjavio, i uzdrmala položa Kjemalpaše, koii je i da je cilj njegova dolaska, da našoj sada ljubljen od svih kao narodni junak vladi izjavi, da je Bugarska spremna, Po pisanju engleskih listova, savez da vodi miroljubivu politiku prema s Moskvom predstavljaozbiljnu opasnost nama. To je on u današnjoj audijenciji za zapadne sile i ugrožava direktno kod Pašića i učinio. Unutrašnja situa­ Engleze u Mezopotamiji, a Francuze u cija Bugarske je takova, da ona mora 1 Siriji. O^ito po inspiraciji iz Moskve u prvom redu posvetiti svoju paž­ kemalistička štampa otvorila je zadnjih nju na sređivanje svoga unutrašnjega ; dana pravu vatru protiv Engleske i stanja i popravljanju onoga, što je rat ; njezinog djelovanja na Istoku, a oso­ upropastio. Zato mera* izbjegavati sve bito u Carigradu. Listovi ističu posto­ komplikacije u vanjskoj politici i mora 1 jeću akciju angorske vlade protiv in­ nastojati, da uspostavi prijateljske od- I teresa Engleske u Indiji, koja će se nose sa svim državama, a naročito sa ‘ voditi u zajednici sa Rusijom. susjednim državama. Ekstremni nacijonalisti hoće na sva­ U prvom redu se imaju uposta- 1 ki način da osnuju islamsko carstvo, viti prijateljski odnosi sa Jugoslavijom. | sa prijestolnicom Angorom, slobodno O vanjskoj politici Bugarske, izjavio | od svakog upliva, pa su prigravni da je, da ona za saća još nije angažovana istupe i protiv Carigrada, kad bi im ni za koju stranu. S malom antantom on smetao u tome. nemaju nikakovih veza i može izjaviti Represalije Engleza protiv Iraca. samo to, da želi s njome živjeti u Iz Londona javljalu: U Corku u oko­ prijateljstvu. S velikom antantom ih lici razorile su vlasti 17 kuća u znak vežu samo privredne veze. 0 unutraš­ represetija protiv sinfeinovaca. Ponav­ njoj politici rekao je Dimitrov, da je i ljaju se uvijek iznova napadadaji na Bugarskoj stalo do toga, da poboljša čete i na policiju. Prekjučer je cijeli privredni život, koji je ratom sasvim srednji dio grada Dublina bio opkoljen upropašćen, da izvede najvažniju eko­ četama. Jake ophodnje pretražile su nomsko — socijalnu 'reformu, kojom sve kuće jednu po jednu u potražnji će se regulisati odnosi između poje- : za generilnim stanom sinfeinovske dinih klasa i ublažiti klasna borba, vojske. kao i podići seljački i radnički stalež. 1 Možda nema slična primjera u his­ Zatim vlada mora riješiti valutno pi- , toriji, kao ove irske borbe za slobodu. tanje, jer je stanje leva slabo. Oni , Nijedan se narod, osim možda srpsko­ nijesu imali nikakve nerede niti buna ga naroda, nije borio i ne bori tako u zemlji, premda je bio jak komuni­ srčano i tako žilavo za svoje samo­ stički pokret. Prošle godine u maju određenje, koje je tolikim drugim na­ izbio je generalni štrajk, koji nije po- | rodima priznala ta ista engleska im­ stigao cilja. Vlada je pobijedila, a da perija, protiv koje krvave Irci. 1 jedno nije upotrebljavala prisilnih mjera. . je sigurno: ih će nestati i posljednjeg Vlada, koja sastoji iz seljačke stranke, > Irca, ili će izvojevati slobodu. U nji­ ima u parlamentu moćnu većinu, tako, 1 hovoj borbi prate ih simpatije cijelog da je njegov položaj na upravi zemlje ; kulturnog svijeta. osiguran. Njemačka ne želi plebiscita u Pašić o Mađarskoj. Bečki organ Austriji. „Politische Korrespondenz“ mađarskih emigranata „Jov6“ donosi j iz Beča javlja: Njemački državni kan­ intervju svog dopisnika sa ministrom celar dr. Wirth obratio se putem aus­ gosp. Nikolom Pašićem, koji je iz- • trijskog poslanstva u Berlinu na au­ javio, da je najvažniji problem politike strijsku saveznu vladu s prešnom male antante razoružanje Mađarske. molbom da se, obzirom na sadašnji Bilo bi naivno misliti, da ćemo prego- ; međunarodni položaj Njemačke i ob­ varati u pitanju razoružanja. Mađarsku zirom na pitanja, koja se sada rijetreba svima sredstvima demokratizi­ šavaju, preduzme sve što je potrebno, rati. Mađarska nože jedino stati na i da ne dođe do daljnjih plebiscita u stanovnište mirovnih ugovora. Samo , korist priključaka Austrije Njemačkoj. tako moći će doći do normalnih od­ nosa sa svojim susjedima, a zatim mogu započeti i trgovačko-politički pregovori. 1 Oglašujte u „Pravdi" Skupština poglavica Kurejšija i njihovo savje­ veze postoje između nas i drugih«, — mislio je na Židove —, koje ćemo sada prekinuti. Učinimo li tovanje o Muhamedu. ovo, a dosudi li Ti Bog pobjedu, hoćeš li nas Ti Kad su Kurejšije vidjeli, da je Muhamed dobio ostaviti i povratiti se u domovinu?« — Na to Mu­ hamed odgovori: »Vaša je krv moja krv, šta vi • drugova i privrženika izvan njihovog plemena u prolijete, prolio sam i ja. Vi pripadate meni, a i ja I zemlji, u koje njegovi prijatelji iseliše, vidješe, da su našli zaštitu i utočište, a bojali su se, da će se vama. Ja vojujem s onim, s kim vi vojujete i skla­ Muhamed sada odlučiti, da zaratuje protiv njih. Oni pam mir, s kim ga i vi sklopite!« se zato skupiše u vijećnici, u kojoj su stvarani svi Kab priča dalje, da ih je Muhamed pozvao neka I zaključci i posavjetovaše se, šta će u pogledu Mu­ mu označe dvanaest prvaka, koji će njihove poslove hameda, — kojega su se sada bojali, — da učine. voditi, a ©ni izaberu devet Hazardžita i tri Ausita. Tada dođe Iflis (Djavo) u osobi jednoga starca u iznošenom odijelu, koji se postavi na vrata vijeć­ Iselenje vjernika u Medinu. nice. Kad ga Kurejšije upitaše, ko je, odgovori: »Jedan starac iz Nedžda, koji je ćuo, šta ste ugo­ vorili i koji je amo došao, da čuje vaše riječi i da Prije poklonstva na uzvisini nije Muhamed imao dozvole da vodi rat i da krv prolijeva, on je imao I vam moguće dobar savjet dade«. — Oni mu rekoše. »Dobro!« i pustiše ga unutra. Ovdje su bile skup­ samo da Boga doziva i da snosi strpljivo uvrede, ljene najplemenitije Kurejšije. Jedan reče drugomu: a neupućenim da oprašta. Kad su se sada Kurejšije od Boga odvratili, i namijenjenu im milost božiju i »Vidjeli ste, dokle je stvar ovoga čovjeka doprla. Tako mi Boga, mi nijesmo sigurni, da oni ne će sa odbili, a pejgambera nazvali lašcem, one mučili i svojim privrženlcima iz stranih plemena na nas naprogonili koji su se samome Bogu molili, i Muha­ meda vjerovali te njegovu vjeru prihvatili, onda ; pasti, zato, ujedinite se u jednom zaključku protiv njega. Poslije nekoga savjetovanja, reče jedan: »Ba­ dozvoli Bog Muhamedu da vodi rat i da se brani cite ga u lance i zatvorite ga, a onda čekajte, dok od onih, koji su vjernicima činili nasilje. Kad je mu ne bude kao drugim pjesnicima prije njega, kao Muhamed dobio dozvolu da vodi rat, i kad je pleme Eusalija mu se zaklelo, da će primiti Islam i da će ' Ragibi, Zuhejru i drugima, koji su na sličan način pomagati njemu i njegovim sljedbenicima, zapovjedi i propali!« Na to reče starac iz Nedžda: »To nije on svojim drugovima, — onima Što su se s njim I dobar savjet, tako mi Boga. Ako ga zatvorite, onda će stvar kroz ona vrata, iza kojih ste ga zatvorili, iselili, kao i onima, koji su s njim u Mekji ostali, — da sa njim odu u Medinu i da se sa njim svojoj i doprti do njegovih drugova. Oni bi onda mogli lahko braći od Eusarija priključe. On im reče: »Bog sam . vas napasti, a njega osloboditi iz vaših ruku, a onda je dao braću i jedno sigurno boravište!« Oni odoše I s njime brojčano se povećati i-vas savladati. Zato, u hrpama, a Muhamed sam ostade još u Mekji če­ I dajte jedan bolji savjet!« kajući, dok mu Bog dozvoli također, da se iseli u (Nastaviće se). Medinu. �Страна 4 Strana Domaće vijesti. Merhum Hadži Salihaga Latifić. 23. maja se preselio na ahiret pred­ sjednik općine u Livnu g. H. Salihaga Latifić. Rah metli ja se cijeloga života isticao neobičnom požrtvovnošću za narod. Za vrijeme borbe za vjerskoprosvjetnu autonomiju stajao je vjerno uz bok do Firdusa. Mnogo je radio za vakuf kao predsjednik tamošnjeg povjerenstva, a za »Gajret« je bio sve do posljednje godine jedan od njego­ vih najagilnijih povjerenika. Ideal mu je bio za cijelog života sloga i 1 j u b a v, a da je na ostvarenju toga ideala i radio, vidjelo se najbolje pri pokopu, kod kojeg je sudjelovalo više štotina osoba bez razlike vjere. Livanjska musliman­ ska čitaonica »Sloga«, koju je rahmetlija osnovao, gubi u njemu svoga najzasluženijeg člana. Rahmet mu nje­ govoj dobroj i plemenitoj duši. Iz društva. Gđica Arzija Kapetanović, kćerka g. Hilmibega iz Sarajeva, zaručila se sa g. Hamdijom Lukačević iz Podgorice. Vjenčanje će biti u ne­ djelju 5. ov. mj. Čestitamo! Novi ministarski komiteti. Mini­ starski je savjet primio uredbu o do­ dacima na skupoću činovnicima u Sr­ biji i Grnoj Gori. Primljeno je da se ustroji još nekoliko ministarskih ko­ miteta: za pobijanje skupoće (dr. Spaho, dr. Kumanudi); za donošenje uredbe o stanovima u novim krajevima (dr. Spaho, dr. Krizman, Pucelj); za dono­ šenje uredbe o radničkim sindikatima (Svetozar Pribićević, dr. Kukovec i dr. Spaho). Rad jedne uzorne Mjesne Za­ štite Djece. U prošloj društvenoj go­ dini pokazala je Mjesna Državna Za­ štita Djece i Mladeži u Ključu ove rezultate: Savjesno je izradila popis sve djece u svom srezu, kojoj je po­ trebna materijalna pomoć i brinula se, •a im se pomoć ukaže iz državnih i privatnih sredstava. Osim toga vodila je evidenciju o fizički i duševno abnor­ malnoj djeci i nastojala, da se smjeste u specijalne zavode (n. pr. zavod za gluhonijeme, slijepe, i si.) Preko cijele zime kuvan je kakao i izdavan uz komadić hljeba na 150 siromašne školske djece, ukupno u 21.380 obroka. Za to je utrošeno: kakao 77,50 kg. šećera 273 kg. kondenzovanog mlijeka 2.856 kutija, brašna 1125 kg. Usljed te akcije djeca su osjetno fizički na­ predovala, a preko cijele zime uopšte nije bilo dječjih bolesti. Na 45 siro­ mašnih rodilja, trudnih žena i žena sa dojenčadi raspodijeljeno je 70 kg še­ ćera i «9 kg. pirinča. Najsiromašnijoj Školskoj djeci u srezu izdato je: 50 muških odijela, 15 ženskih odijela, 10 muških kaputa, 50 pari čarapa i 88 pari cipela. Redovna novčana pomoć izdavana je na 12 čuvara djece u ukup­ nom mjesečnom iznosu od 1200 K. a kao vanredna novčana pomoć raspodjeljeno je na čuvare djece u toj go­ dini 34 000 K. Pošto se mnogo djece vraćalo sa prehrane iz Hrvatske i Vojvodine preko Ključa, uspostavljena • e prihvatna stanica sa dječijim kupa­ tilom za djecu na prolazu. Dječijim kupatilom služe se redovno školska djeca. Kroz prihvatnu stanicu prošlo je 70 djece, a u kupatilu je utrošeno 2 sanduka sapuna. O prošlogodišnjem Dječjem Danu priređena je vrtna za­ bava, koja je donijela čista prihoda K 7361. Mjesna Zaštita povela je ak­ ciju, da se u Ključu proširi popularno higijenski list „Zdravije“ i sakupila 40 pretplatnika za taj list. Fond DjeČeg Dana, namijenjen za bitne nepred­ viđene slučajeve pomoći siromašnoj djeci, iznosio je krajem društvene go­ dine K 3.703 Odbor Mjesne Zaštite u Ključu može da se ubroji među one rijetke, koji su u punoj mjeri shvatili potrebu i važ­ nost socijalnog i humanog rada u ekonomskim neprilikama našeg da­ našnjeg društva i koji su žrtvovali i vremena i truda za taj rad. Pripreme za Dječiji Dan Број 297 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA" 1921. vrše se u velikom opsegu Na proši­ renoj sjednici Okružne Zaštite i pred­ stavnika svih sarajevskih kulturnih i dobrotvornih društava izabran je na­ ročiti Akcioni Odbor na ćelu sa g. Abduselambegom Krasnicom, Povje­ renikom za Socijalnu Politiku. Akcioni Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. je Odbor rasporedio posao na pojedine škola kupiti dobrovoljne priloge, pro­ sekcije, koje izvode pripreme i po po­ davajući pri tome cvijeće. Osim toga trebi održavaju sjednice. Opaža se ! će u parku Cara Dušana svirđti prije vrlo živ interes kako ustanova tako i poslije podne glazba. Kako je cijena i građanstva, i ovdašnja Ruska kolo­ cvijeću i ulazu u park dobrovoljni nija uzeće u izvođenju programa ak­ prilog, to molimo publiku, da bi se tivnog učešća sa nekoliko odličnih tašto bolje odazvala ovome pozivu i čaka, koje su njeni članovi sa najve­ time pomogla oruštvu ćom spremnošću primili da izvedu. „.Jugosl Musi. Društvo za Borbu Prilozi od zečata našem Si- protiv Alkohola44 u Sarajevu javlja rotištu. Uprava ovdašnjeg Musliman­ svojim članovima i ostalim prijeteljinia trezvenjačkog pokreta, da je Zemaljska skog sirotišta javno se zahvaljuje ple­ Vlada ovih dana odobrila njegova pramenitom darovatelju g. Salihu H. Kariću, ovdašnjem trgovcu, koji od zečata । vila Mole se članovi, koji nijesu upladarova ovome Sirotištu 52 m platna । tili članarinu, da to učine što prije i kod društvenog blagajnika g. Sejid ef. u vrijednosti od preko 1560 K. „El-Kamerov“ Bajramski sasta­ Kumašina (u radnji Braće Kumašina, HalaČi ul.). On prima dobrovoljne pri­ nak. Muslimansko društvo »El-Kamer« priređuje u svojim prostorijama (Bend- loge i upisuje članove). Susretljivost prama muslima­ baša broj 4) na 3. dan Bajrama, u petak dne 10. juna 1921. Bajramski nima. Pišu nam iz Sjetline (kot. Ro­ sastanak. Odbor se je pobrinuo, da gatica), da se direktor ondašnjeg šum­ posjetitelji budu zadovoljni kako sa skog preduzeća g. Malkarne iskazao raznim domaćim jelima, tako i sa vrlo susretljiv prama muslimanima ugodnom glazbom kao i sa drugim radnicima tog preduzeća. Na njihovu za zabavu potrebnim stvarima. Pristup želju uredio im je dragovolino džamiju imaju i nečlanovi bez razlike vjere. u prostorijama preduzeća od jedne Dobrovoljni prilozi primaju se sa za­ ; velike sobe, da mogu za vrijeme rahvalnošću u korist siromašnih l mazana obavljati svoje vjerske dužnosti. đaka osnovne škole. Početak u Isto tako dao je, da se uredi za njih 4 sata po podne. U slučaju kiše od­ jedna banja, pa mu se svi ti radnici gađa se za idući petak. muslimani najodanije zahvaljuju. Cvjetni dan Ferijalnog Saveza. Točno na minutu idu Suttnerovi Primamo od povjereništva Ferijalnog satovi, svjetski glasovita marka Saveza: Da bi se olakšao boravak »IKO«. Suttnerove ure u svim izrada đaka, koji namjeravaju ovamo doći iz bama i cijenama, kao i sve ostale drugih pokrajina naše domovine, po­ dragulje i potrebštine pokazuje trebna je veća materijalna pomoć. U Vam prekrasni katalog kojeg bes? tu svrhu odlučio je Ferijalni Savez, da platno dobijete ako za poštarinu u nedjelju dne 5. juna održi cvjetni pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, dan, kojega će učenici (-ce) srednjih Ljubljana br. 706. Poziv na GLAVNU SKUPŠTINU JugosL Muslim. Društva za Borbu protiv Alkohola u Sarajevu Uoči ponedjeljka (29. ramazana, б. juna o g) održaće se u prostori­ jama Kluba J. M. O. (Kiraethane) u 3 sata a la turka (10 a la franka) iza teravije 1. redovna glavna skupština s ovim DNEVNIM REDOM: 1. Izvještaj tajnika; 2. Izvještaj blagajnika; 3. Eventualije. Mole se članovi ovog i ostalih musi, društava u Sarajevu, da izvole u što većem broju doći na skupštinu. Za privremeni odbor: , Predsjednik; Derviš M. Korkut. Haučnika dva razreda i Miševi, štakori, stjenice i žohari srednje škole traži knjižara Danici i ' i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ A. Kajon, Kralja Petra ulica br. 19. i jebite rnoja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12’—, za štakore K N udjamo odmah otprem I jive 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20’—. iz Zagreba — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15 - . Za moljce po K 10 i 20, prašak u svim mjerama, kao i za buhe po K 10’— i K 20'—, prašak staklarski kit, nadalje cillndere, me­ za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, dicinske bočice i staklene lončiće za mast za uši na glavi K 5’— i 12*—. Mast mast, svjetiljke'itd. za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak Skladište čeških tvornica stakla proti mrava K 10’— i 20‘—. porculana Razašilje pouzećem Zavod za eks­ WEISS i DRUG, port M. J U n k e r, Zagreb br. 16. ZAGREB, kraj paromlina.86 Petrinjska ul. br. 3. 131. S3F” Preprodavaocima popusti staklene ploče Tražim moga brata ZEJNlLA KADIĆA koji se ' je zadnji put g. 1917. javio iz Roma- i nova borisaglevski, Gubernija Jaroslav i (Rusija). — Molim sve bivše zaroblje­ nike, koji o njemu što znaju, da mi jave na adresu: Hamid eff. Kadić, selo Rakitnica p Trnovo. Ne zaboravite zabilježiti! fotografski atelier 1W u Zrinskog ul. 11. (Cumurija) Muradif Karahasanović. URA? koja čini trajno veselje ? Samo Suttner<v> Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete biti zađov.ljni I Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebštlne kao škare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke Itđ. gve dobro i jeftino! Tražite cijenik od tvrtke И. Ши ii Ljubljani П 706, Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. 2. državna razredna lutrija Prvo vučenje 15. i 16. iula t. g. 5 premija! 100.000 srećaka 50.000 zgoditaka Apsolutna sigurnost i državna garancija. U roku od pet mjeseci izžrebat će se, 69,000.000 I60.000 H bez svohog odbitka u gotovom novcu Sjednem srećkom može se dobiti ¥ milijuna kruna. 2 milijuna ^o.dod, 1 milijun боо.аоо, боо.ооп, 610.000, Voodoo, Зго.ооо, 280-000, 24o ooo, 200.000, IGo.paa 121.000, go.ooo, itd. itd. Preporučamo slijedeće još nepro­ dane brojeve na izbor: 44801, 58879, 71844. 84475, 44845, 64952, 72991, 83794, 98624, 49537, 67137, 78409, 93230, 98397. 52964, 69376, 83249, 94695, Cijena srećaka za svako zrebanje: Cijela srećka Dinara W — ili kruna 19Z. Polovina srećke Dinara Zlili kruna 9Б.— Četvrtina srećke Dinara IZ.— ili kruna 48 — Osmina srećke Dinara 6 — ili kruna Zl — Listine vučenja bezodvlačno iza svakog žrebanja. Brza i točno podvorba. Narudžbe iz cijele države neka se uprave na zvaničnu Glavnu kolekturu državne razredne lutrije: мтшош BANK a D. D. (Odio državne razredne lutrije]. *Јм|ммпП Gajeva UUg I uU ul. 8. Telefon 11-19 i 23-98. Nikollćeva ul 7 Narnčbe Izvrdavaju se jedino uz unaprijed poslani novac! Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/08de1acb89517f5ffc590d77581a7b24.pdf 4c3eec173d2e824f35b0bd6cd0672db1 PDF Text Text PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. . Broj 60 (298) Pojedini broj K Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. ---------------------- 1—___________________________________________________________ Godina III. Sarajevo, utorak 7. juna 1921. (30. Ramazan 1339.) ; i ■ I । I ; Bajram mubareć olsun! Tihi ramazanski život posta i skrušenosti, bratstva i ljubavi zamjenjuješ, islamska zajednico, šturom i prozaičnom svagdašnji­ com. Bog samo zna sa kako različnim osjećajima svojih jedinica prelaziš iz ovog mubareć stanja, a mi ćemo da te pri tom pod­ sjetimo samo na neke potrebe, bez kojih ti nema spasa ni napretka. Dvije si i po godine patila i trpila od zlih pošljedica neg­ dašnje nesloge. Skupo si platila taj propust, krvavo si okajala svoj drijemež. Ne uzalud, jer si na izbornom inejdanu odnijela košiju i zadivila prijatelja i neprijatelja. Imponirala je tvoja soli­ darnost, zadivljavala je Tvoja otpornost, sokolila Tvoja istrajnost. Sloga ti je bila jak vodić i s njom si Božijom pomoću pobijedila. Ne zaboravi to, islamska zajednico, pamti to i bdij! Drijemež ubija, protivnik ne miruje. Bdij i čuvaj svoju slogu, svoj spas! Bdij! ... Da, bdij i čuvaj se, jer ti mnogi bacaju lug u oči; mnogi jurišaju na tvoje šančeve i slatkom riječju siju otrovno sjeme raz, dora, tihim šapatom ubijaju vjeru u plodove tvog velikog truda, tvog silnog napora. Bdij, motri, rasuduj i sudi svakom, ko dira u kamen temeljac tvoje budućnosti! Obori sve i svakog, samo ne daj razrušiti svog jedinstva i svoje zajednice. Dočekuješ ,,ševval-pašu“.... Lijepo je to, dobro je to. Samo ga dočekaj onako, kako se dolikuje: časna i trijezna, svijesna i očišćena! Razbijaj čašu, koja ti ubi i zdravlje i potomstvo; od bacuj alkohol, koji ti isuši i poštenje i imovinu! Cista u rama­ zanu, budi taka i u ševvalu: spasi i sebe i svoje pokoljenje. Samo ti se složnoj i trezvenoj, samo ti se pokajanoj i očišćenoj može doviknuti: Bajram mubareć ols!,n ? ljiv radi otezanja nove agrarne uredbe? Koje čudo da je eksplodirao saznavši da je netačno vladino saopštenje o doznaci onih 60 miliona? Nek se gospoda oko „Demokratije« postave u naš položaj pa će i te kako drukčije suditi o tom, šta znači kad se referat ministra pokaže netačnim, pa radi toga čitavo čislo poslanika ostane osramoćeno pred svojim biračima. A šta bi tek radila gospoda oko „Demokratije14, kad bi im se oduzela dva mjesta okružnih načelnika? Mi smo pak sasvim strpljivo Čekali imenovanje svojih okružnika i nijesmo se čak revoltirali ni radi toga, što je Grudič ostao „neko vrijeme-na svom mjestu, što je odlikovan i dapače promaknut! , ! | I i , I i | , ; Čekali smo, strpljivo čekali i nije­ smo pravili krize, čak ni radi toga, što nije ukinuta famozna SrŠkićeva naredba o upotrebi sile pri izvagjanju • pravomoćnih presuda; čekali smo i gutali dosta koješta; gutali i bili — 1 krivo shvaćeni. I I ' I ј • Da, krivo shvaćeni, jer se je naša ; šutnja protumačila ne kao znak obazrivosti i koncilijantnosti, već kao znak slabosti i javašluka. Kad smo upozo---- --------------------------------------- -------- | , j , ravali na posljedice odgovaralo se obe­ ćanjem o skorom izvršenju; kad smo izražavali negodovanje iznosile se te­ škoće i kojekakve zapreke. Tako je malo po malo pripremljen teren i za eksploziju naše strpljivosti: morali smo reći svoju zadnju i rekosmo je objavom demisije. Možda taj oblik nije ni malo diplomatski, možda je taj ko­ rak i preoštar. Možda je i neumjestan obzirom na opći položaj. Sve to do­ puštamo, no ne dopuštamo i nemožemo dopustiti da je to jedan „neoprav­ dan korak-. Ne, taj je naš korak potpuno oprav­ dan, on je potpuno prirodan, potpuno savremen i — jedino moguć u prili­ kama, kao što su one, u kojima se je nalazio naš klub. Postupci pojedinih ministara pokazivahu da se naša obazrivost krivo tumači, pa je njihova upornost morala uroditi sličnim rezul­ tatom na našoj strani. Arap hi ovu krizu objasnio izrekom: »Itteku gad abel-h a I i m!« pa stoga »Demokratiji« preporučujemo da se pobrine za njen pravilan prevod. Na taj način ne će više doći u priliku, da na našu adresu napiše — jedan neopravdan članak. Iz islamskog svijeta. Ultima verba*) (Pošljednje riječi.) 0 demisiji naših ministara. U srijedu 1. o. mj. izdao je naš poslanički klub ovo saopštenje: »Jugoslavenski muslimanski klub održao je danas plenarnu sjednicu, na kojoj su sudjelovali skoro svi poslanici i konstatovao, da vlada nije ispunila velikog dijela sporazuma, koji je sklopIjen u martu o. g. Radi toga je klub zaključio da ministri dr. Spaho i dr. Karamehmedović dadnu ostavku na svoje ministarske položaje«. Ovo je saopštenje pobudilo veliku senzaciju kako u parlamentarnim krugovima tako i u široj javnosti, pa je sasvim prirodno, da je naišlo i na raznolika tumačenja: negdje primljeno sa pritajenim ili nepritajenim zado­ voljstvom, negdje pobudilo zabrinutost, a negdje iskreno žaljenje. Mi se ne ćemo osvrtati na sva ta tumačenja i zadovoljićemo se samo ispravkom gledišta, koje je iznešeno u uvodniku »Demokratije« od 3. o. mj. jer je i netačno i prilično tendenciozno. Glavni organ demokratske stranke označuje demisiju naših ministara »neopravdanim korakom« i zastupa gledište, da smo mi »mogli malo pričekati«, jer da rok nije tako grdno dug kako se na­ ma čini i jer težište spora nije u ispunjenju sporazuma nego u tom: hoće li vlada da ga ispuni. Po miš­ ljenju „Demokratije« dovoljna je samo dobra volja vlade, a sa djelima se - može čekat, čak do Gjurina petka. Eto tu je i težište spora. Stupajući u radnu većinu i poslavši । u vladu svoja dva eksponenta, naš je ■ poslanički klub vršio kako svoju opi ćenitu dužnost prema državi i cjelo­ kupnom narodu, tako i svoju — spe­ cijalnu dužnost prema muslimanskom ј dijelu tog naroda. On to nije tajio pa je i priie svoje konačne odluke jasno j naglasio, da veliku važnost polaže baš i na rokove, do kojih se imaju iz­ vesti pojedine tačke našeg sporazuma s vladom. A jesu li održani ti rokovi? I »Demokratija« priznaje da nijesu, pa nastaje pitanje: Ko je kriv, da je do i tog došlo? Mi razumijemo »Demokratiju«, kad • izbjegava odgovor na to pitanje, no ' isto tako sa svoje strane moramo na­ 1 glasiti da smo previše čekali i da je ■ bilo skrainje vrijeme za prelazak iz | riječi na djela. Konstatujemo dalje da | za državu i vladu rok ne igra nikakovu I ulogu, dočim je on za nas od presudne važnosti naročito u pitanju odštete za kmetovska selišta. Spuževska metoda u doznačivanju rente bila je ' jedan od glavnih uzroka, da je naš j svijet bio pun skepticizma i nepovje­ renja prema vladi i njenim organima. ; Koje onda čudo da je postao nestrp- ! ! i , | ; i ' • I ј ; I • | , , viti da čini sve kukavičluke, sve ne­ BaŠ se samoj Engleskoj usuđujem vjere i koji čak ne primjećuje, da je danas upraviti svoj krik apela i pre­ njegova budalasta hvala (razmetanje) klinjanja i makar kako se to činilo nevjerojatno, ja to radim gotovo s . gadna maškara. povjerenjem. Ne, Englezi, koji su za nas vazda nesmireni takmaci, a(i ko;i bar imaju Ja znam, da imam još prijatelji dostojanstva i plemenitosti ne će pu­ u toj zemlji koja je našoj tako strašna stiti ono nekoliko zlokobnih uprav­ takmica i, hvala Bogu, znam, da tamo ima i drugih ljudi osim finansije-a : nika, Čija je ne popustljivost već silno ogorčila proti njih Irsku, Indiju i Mi­ bez duše. si r, da dovrše svoje djelo nanoseći Znam isto podsigurno. da tamo ima cijelom engleskom narodu tu ljagu, na hiljade ljudi od dostojanstva i od srca, pristupačnih svim ljudskim osje­ da su ovako satrli ljude na izdisanju nek se čuvaju svih političara, koji ćajima i koji ostaju sposobni da se ovaj čas dovršuju ispod svog imena smiluju, znam, da ih ima na hiljade, napis u neizbrisivim slovima: „Ne­ koji se straše, što njima upravljaju umoljive šićarđije-. neumoljivi spekulanti i koji se udane nevolje skupljaju u masama po hra­ U ovom skrajnjem apelu, ja neću movima, da se skrušeno i iskreno ići dotle, da od njih tražim neka po­ pomole. Ovo je po zadnji put, što mognu jednom Turčinu, ali ja hoću uzimam riječ u javnosti, jer ja sam da prevarim sam sebe misleći da će završio svoju malu ulogu na zemlji, pristati da me poslušaju kad ih po­ a krajnja opomena čovjeka, koji će korno zamolim, da ne doprinose tome sjutra unići u veliku Noć (t. j. umri­ da se iskorijeni ova poštena hrabra i jeti) ima uvijek nešto izgleda, da se pitoma rasa dobavljajući njihovim mr­ posluša. skim malim napadačima, onako, smi­ ješno zaluđenim, sva moderna razorna Bez ikakve pizme i bez mržnje zaklinjem danas Engleze, da se napo­ sredstva: prvo novac, po milijon i рб kon sažale na ovaj nesretni turski *) Prevodimo ovaj Članak poznatog narod, koji se branio do skrainih gra nica s toliko junačke smjelosti. Nek književnika, poštenjaka i idealiste Pierre Loti-a, što ga je štampao u se Englezi još jednom promisle prije pariškom „L’ Oeuvre“-u, da se vidi, nego će u cilju sebična interesa do kako sudi o tursko-grčkom sukobu krajnosti pomagati onaj podli grčki čovjek, koji poznaje oba naroda, jer narodić, tako bezobrazno licemjerni i lažni, koji je počinio i koji će nasta­ I je među njima dugo živio. Muslimansiia tFflovačha i obrtnička hanha га Bosnu I Hercegovinu (i d.) u Sarajevu Dionička glavnica 10,980.000*— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 RancBiarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Intsrurban telefon: ZW �Strana 2 Страна .PRAVDA" — „ПРАЗДА" na dan, mašinske puške, aeroplane i najsramniji švapski izum, otrovni plin, proti kojih pojedinačno junaštvo više ništa ne pomaže i koji uvijek navode pobjedu strani kukavnijih. Evo napokon kojim riječima turske žene završuju molbu, što mi je šalju danas iz dna svoj ponora tjeskobe: .Prijatelju! učitelju!' još zadnji napori Oh, ne odbijajte, dajte se skloniti. Vi dobro znate, da je sva naša nada u Vama. Oh! treba li mi da kažem da sam unaprijed .sklonjen", da sam to vazda bio, a moje skanjivanje dolazi od moj; skrajnjeg duševnog umora, od mog straha, da više ne ću moći naći kao u svojoj mladosti riječi, koji mogu skloniti i uvjeriti. Da mi je još moja nekadanja živahnost, s kakvim bih zanosom odletio da poginem u redo­ vima branitelja Islama! Ali ako više nemarr. kao nekad snage za to, ja sam barem ponosan, što mogu sebi reći, da sam posvetio zadnju jasnoću svog razuma obrani stranke istine, za koju je palo na Istoku s takovim uvjerenjem toliko naših vojnika, naših časnika i naših generala, a osobito sam ponosan, što ću umrijeti, od jada i prezira, što su mi ga prouzročili sramni kramari t. zv. kršćanske Bvrope. Pierre Loti. : jer za nju što tražiš, daješ gjavolu novce, a sebi truješ dušu, truješ tijeio. Alkohol stare, p o s t e 1 j;« s u š ici. Znaš li ti šta to znači ? Znaš li ti šta je sušica? Jesi li vidio prije ne­ koliko onog „debelog" mladića kako veselo uz čašicu na akšamluku pijuca a poslije kako kašljuca kao starac, । dok se sav sirota ne osuši ko grana. i I ta grana je usabla A šta- je ubi? j Pitaš i čudiš se, kad prije. Sušica ha­ ra ko kakva strašna kuga osobito po | gradovima. Ona se širi i prelazna je 1 bolest. Njoj najviše naginju oni koji i piju a pijanice je i najviše dobivaju i I šire. Mejhane su osobito pogodna mjesta sušici. Tu je zrak nečist, u njima se kašlje i pljuje. U mejhanama je pravo leglo sušici. I ti ćeš moj ozbiljni brate, kad ovo sve znaš, sve razumiješ, zauvijek se proći nesretnog pića, a prihvatiti za rad, za posao, pa i za ozbiljnu zabavu i veselje, ali uvijek kao ozbiljan i češtit čovjek U to ti ime ja i prilikom ovoga Bajrama stištem ruku i kličem: Bajram mubarećolsun, čestiti ; mladiću! Učitelj. | , 1 Alkohol sterc postelju sušici. — i I ' : , ; 1 1 na ministra za agrarnu reformu. Gospodine ministrel Jedan od najboljih i najradenijih ekonoma bosanskih jest Smailaga Smailagić, koji u svojoj vlastitoj režiji obrađuje svoje beglučke zemlje sa najmodernijim spravama već preko 30 godina, u selu Greda kotar Bos. Gra­ diška, pa pored svega toga, što je za vrijeme prevrata od pljačkaških bandi pretrpio štetu u iznosu od 1,300000 kruna ondašnje vrijednosti, to su mu susjedni seljaci opet u mjesecu maju 1920. upustili goveda u njegovu zemlju zasijanu djelomično žitom, djelomično obraslu trasom. Stoga se je isti Smail­ agić pritužio na Ministarstvo za Agrarnu Reformu, koje mu je dalo zaštitu, pa je mogao ponovno usijati kukuruz na tom zemljištu i jedan dio za košanicu ostaviti. Seljaci se nijesu zadovoljili ovim pravednim naređenjem, nego su od zemaljske vlade u Sarajevu isposlovali brzojavnu dozvolu od 25- V. 1920. br. 74 965 po kojoj su slobodno mogli ponovno utjerati stoku u Smailagića zemljište i poništiti kukuruz i travu, a kako i ne bi, kad u toj dozvoli stoji izravno: »Na svaku ruku treba težake zadovoljiti što prije«. Isti se je Smailagić pritužio opet ministarstvu za agrarnu reformu koje je dalo nalog agrarnoj direkciji u Sarajevu, ova opet kotarskom uredu u Bos. Gradišci, da posreduje između Smailagiča i seljaka, da Smailagić to zemljište dadne seljacima na obradivanje za ovu godinu, što je uspjelo kotarskom uredu, makar se to i kasno zbilo (u mjesecu maju). Međutim iza ovog postignutog sporazuma stali su opet imućniji seljaci PODLISTAK.! Rratah životopis Muhameda fllejhissE ama po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu preveli (ii) Braća Muftići u Žepču Poslije ponovnog savjetovanja reče jedan: »Odbacićemo ga iz naše sredine, a protjerati iz naše zemlje. Ako je od nas daleko, onda nek ide kud hoće, a mi ćemo imati mira; uredićemo naše stvari i postavićemo opet prijašnju slogu«. Starac iz Nedžeda na to reče: »Ni ovaj savjet ne vrijedi ništa. Nijeste li Čuli njegove lijepe govore, njegov slatki jezik, kako on time ljudska srca predobiva Tako mi Boga, učinite li ovo, onda ne jamčim, da se ne će kod jednoga beduinskoga plemena udomiti i svo­ jim govorom ga za se predobiti, da ga slijedi, a onda će on poći na vas, savladati vas, oduzeti vam gospodstvo i postupati s vama, kako mu se bude htjelo. Zato dajte jedan bolji savjet!« Onda reče Ebu*Džehei: »Tako mi Boga, meni nešto na um pade, na što od vas ni jedan nije došao«. A kad ga oni upitaše, šta je, reče on: »Moje je mišljenje, da mi izaberemo iz svake kabile po jednoga mladoga, jakoga i uglednoga čovjeka iz dobre familije. Svakome da predamo po jedan oštar mač, a oni neka ga napadnu kao jedan čovjek i neka ga ubiju. Onda će biti njegova krv rasijana na sve kabile. Sinovi Abdudarovi ne mogu vojevati ! 1 | I ; ] , ! i I | ; I ! , : | i 1 ; I Husejn Alić, narodni poslanik. izgovoren na 30. maja ov. mj. u Ustavotvornoj Skupštini. i . | I | j оуош kraju v<|o Č^o kiša nada. i kad je zemlja tako dobra, da bi na njoj uspio posijani kukuruz ili broha i u mjesecu junu, a pogotovo u maju? & Kani li g.,ministar ppozvati što prije to riješenje, da se pređe na огадј^? 4. Misli li g, Ministar obzirom na to,d*je početak juna, dati telegrafski nalog, da se zemlja uruči njenom vlasniku. Molim usmeni odgovor. Beograd, 4. juna 1921. Govor nar.posl. Sejid Alibega Filipovića , | Pitanje Bajramska čestitka čestitom mladiću. Želim, da ti najprije o tome nešto ka­ žem. Tu sam naime rečenicu pročitao stotine puta na raznim mjestima i, kadgod sam je pročita© i promislio šta ona znači, jeza me hvatala. Nije to da sam pomislio na se i da me zbog sama sebe briga mori, jer ja sam davno zlo piće zamrzio kao najvećega sveg dušmanina. Pomislio sam na te, jadni moj brate, koji sad jedva čekaš da minu Ramazanski dani, da dogje mjesec Ševval — „Ševval paša* mje­ sec teferiča, „uživanja« i veselja. I dočekao si. Minuše sveti Rama­ zanski dani koji ti poput blage kiše u proljeće što sapire prašinu s prirode, tebi muslime sapraše tijelo tvoje od mnogih i mnogih bolesnih klica. Minuše i tihe, drage Ramazanske noći, koji ti u bratskom i ozbiljnom razgo­ voru razvedriše dušu, opomenuše na ozbiljan život, na rad, na posao. I sad kad dolazi mjesec Ševval, tebi će neozbiljni i ludi moj brate, biti uzalud, ti ćeš opet u neumjerenost u piću, u teferiću, u veselju, u „uživanju". Dan na dan će te sve više i više to omiIjelo cvijeće« opajati svojim čemernim mirisom, a ti ćeš sve žešći biti prijatelj one nesretne male čašice rakije Uz Ramazan si čuo rakija je zlo pa i sam si tvrdio, da je rakija zlo. Čak si sebi obećao, da je ne ćeš više piti, rovariti, pa su neke i u Beograd po­ slali, te su izradili to, da je min. za agrarnu reformu od 2U V. 1921. broj 15.240 riješilo, da se zemljište. Smailagića pretvara u seoski pašnjak navađajući razloge sušu i zakašnjenje ; sijanja. Stoga sam slobodan, gospodine mi­ nistre staviti ove upite: 1. Je li gosp. ministru poznato, da se u. ovom slučaju, iedan dio naj­ racionalnije obrađivanog posjeda pre­ tvara u pašnjak, premda se to protivi jednom članu Prethodnih Odredaba za ' riješavanje agrarnog pitanja; , 2. Kako se može ovo rješenje oprav­ dati sa sušom i zakašnjenjem, kad u j opoi 298 Broj Tokom generalne i specijalne de­ bate o predloženom vladinom nacrtu Ustava, sva gospoda govornici iz opozicionalnih stranaka najviše sa se spo­ ticali o bosanski agrar. Bosanski agrar im je bio onaj kamen, koji je najviše smetao i o kojem su govorili u takvom tonu, keo da smo mi bosansko-hercegovački zemljoposjednici jedna rasa, jedno pleme, koji smo pred kratko vrijeme poput divljih Huna sa Atilom na čelu odnekle došli i svojom silom, svojom moći pograbili zemlje, ukmetili kmetove, izotimali begluke i jedno­ stavno zagospodarili čitavom Bosnom i Hercegovinom. Gospodo moja, ja ne znam, kako se moglo ovako govoriti. Tako se može govoriti jedino iz dva razloga: ili iz zlobnog, hotimičnog izvrtanja is­ tine ili nepoznavanja te istine, nepo­ znavanja istorije. Prije podne g. Jovan Popović čitav svoj govor posvetio je bosanskom agrarnom pitanju i radi toga baš i ja ću svoj govor da posve­ tim tome istom pitanju, da tome go­ spodinu u nekoliko odgovorim. Dakle u prvom redu gospoda se bune radi naše nagodbe sa vladom u pogledu kmetskih selišta i beglučkih zemalja Stavlja se pitanje, da li mi posjednici imamo kakva prava, da li posjedujemo uopće ikakva prava na naše zemlje. (Jedan glas: Vi nemate prava!). Go­ voriti nemate prava, to je vrlo Iako. Ja mogu kazati, da nema prava ni g. Pašić na svoju kuću, ali treba to i dokazati. (Jedan glas: Komuniste kažu da nema!). To su samo fraze, to nije ništa više. Da li ima u Bosni i Hercegovini feudalnog odnosa u onome smislu, kao što ga istorija poznaje u srednjem vijeku u Evropi? Ja mislim, da o tome ne treba govoriti, jer su g. Popović i g. Divac također ustvrdili, da u Bosni i Hercegovini nije bilo feudalnog si­ stema u onome smislu kao što je bilo u Srednjoj Evropi i u srednjem vijeku. Sad preostaje da dokažem, ko ima veće pravo na zemlju, ko je starosjei dioc u Bosni i Hercegovini, da li po­ sjednici ili zemljoradnici. Guspodo moja, prije nego što je Bosna po Sul­ tanu Fatihu osvojena, poznato vam je, da su u toj zemlji stanovali takozvani patareni ili Bogumili. Bogumili su bili Kralj i vlastela i čitav narod. Poznate su križarske vojne, koje su nekoliko puta u Bosni vođene baš zbog toga, što su bili Bogumili i zbog toga što je Madžarska htjela da ih podjarmi i da ih prevede na katolicizam. Poznato I je, da su kraljevi pod izlikom pnzna1 vali katolicizam, ali čim im se dala j prilika, prelazili su na Bogumilsku ј vjeru. (A. Žujovič: Koje je nacije bio I taj narod?). Dakle, ako pitate o na­ ciji, stari povjesničari, srpski i hrvat­ ski, nijesu mogli zanijekati, da u Bo­ sni nije jedan narod slavenskog sta­ bla, koji je došao i naselio se kod Bosne i prozvao se Bošnjacima. Da li su to bili Srbi ili Hrvati, ili su bili i ■ jedno i drugo, to ne ću da rasprav­ ljam, samo kažem, da su oni bili sla' venskog stabla i slavenski narod. To i se mora priznati. Mi, posjednici Bosne i Hercegovine, u najvećem broju smo baš potomci onih starih patarena, koji su prešli na Islam, kad je Osmanlija Bosnu osvoI jio. G. Popović je zanijekao posjednij cima, da oni nisu niti slavenskog po| rijekla, a ja pitam g. Popovića, šta je 1 Kulin Ban, Šta je on bio? Šta je bio , Ban Borić, koji je u povijesti poznat kao najprvi knez u Bosni? Pa šta su onda bili Sokolović, Rajković, Krasoiević, Mirčić i t. đ. Od 134 plemenska obiteljska groblja, koji se čuvaju u Fojničkom manastiru i danas ima 20 porodica, koji su potomci onih, koji su te grobove imali. Danas u Bosni živi, možete kazati, sigurno 90°/o Mu­ slimana, koji su od ovih istih poro­ dica, od tih Slavena i to poimence; Bosnići, Brankovići, Rajkovići, Kopčići, Sokolovići, Šestokrilovići, Zvizdići, Sudići, Kresojevići, Nimičići, Bačići, Ko- protiv cijeloga naroda i zadovoljiće se sa otplatom, Kada je Muhamed ova ajeta čitao, bile su glave I svih prisutnih pokr vene zemljom, a Muhamed je koju ćemo im mi platiti«. Onda reče starac iz Nedžda: »Savjet ovoga čo­ išao kud je htio. Onda dođe neko, ko nije njima vjeka je jedini dobar savjeti« pripadao, i upita ih, koga čekaju? Oni odgovoriše. Skupština se je s tim sporazumila i razišla se. I »Muhameda!* Onda onaj reče; »Bog vas postidio; I on je već davno k vama izišao, svakog vas zemMuhamed napušta svoj stan, a Alija ostaje na I dom po glavi posuo i otišao svojim putem. Ne vi’ njegovom krevetu. i liite li, Šta je na vama?» Tad se uhvati svaki za glavu i nađe na njoj Onda dođe DŽebrail Muhamedu i reče mu: »Ne­ zemlje. Oni onda odoše u kuću, nađoše Aliju u kre­ moj provesti ovu nuć na krevetu, na kojem obično vetu, zamotana u Muhamedov ogrtač i rekoše: »Ta­ spavašl« Kad je prošla jedna trećina noći, skupiše ko mi Boga, ovdje spava Muhamed zamotan u svoj se Kurejšije pred njegovim vratima, čekajući dok ogrtač«, i ostadoše u tom mišljenju do sjutra. zaspi, da ga onda napadnu. Kada je Muhamed ovo Kad je napokon Alija ustao iz kreveta, rekoše, vidio, reče Aliji: »Lezi na moj krevet i zamotaj da je čovjek, koji je sa njima govorio, ipak imao se u moj zeleni ogrtač iz Hadramevta«, — (u ovo­ pravo. me je Muhamed običavao da spava) — »Oni Ti ne Bog dozvoljava Muhamedu da iseli. će ništa učiniti!« Kad su Kurejšije stajali pred Muhamedovim Na to dozvoli Bog Muhamedu da iseli. vratima, reče Ebu-DŽehel, koji je također bio među Ebu-Bekir, koji je bio bogat čovjek, kupio je njima: „Muhamed misli, ako ga vi slušate, da ćete dvije deve, čim mu je Muhamed rekao da se ne postati gospodari Arapa i Perzijanaca. Da ćete po­ žuri sa iselenjem, nadajući se da će mu Bog dati slije smrti opet uskrsnuti i dobiti vrtove onakove jednoga druga, a taj da će biti Muhamed. On ih je kao na Jordanu. A ako ga ne slijedite, onda će Vas hranio u svojoj kući, da ih za svaki slučaj ima Bog poubijati, a poslije vaše smrti ćete opet us­ pripravne. krsnuti i goriti u paklu«. Muhamed nije nikad propustio iz jutra ili u večer da dođe u stan Ebu-Bektrov, a na dan kad Onda iziđe Muhamed uzme jednu šaku zemlje mu je Bog dao dozvolu da iseli dođe u podne. Kad i prospe je na njihove glave, a reče Ebu-Džehlu: ga je Ebu-Bekir vidio, reče: »Mora da se je nešto „Jest, ja sam to rekao, a ti si jedan od onih podogodilo, kad Muhamed u ovo doba dolazi«. Kada sljednjih I« je on unišao, side Ebu-Bekir sa sofe, a Muhamed Bog im oduzme svima vid tako, da ga ne vi­ sjede. Onda reče Muhamed: »Bog mi je dozvolio, dješe, a on im čitaše ajeta: »Tako mi mudroga da iselim I* Ebu-Bekir upita: »Hoćemo li zajedno Kur’ana, Ti si jedan poslanik na pravom putu" itd. putovati ?« do riječi: „Mi smo pred njih i iza njih postavili Kada je Muhamed to potvrdio, zaplaka on od jedan zastor, a njih u tamu zavili tako, da ne vide radosti, a Ajiša reče; »Nisam prije nikad vidjela, da ništa«. �„ПРАВДА* — „PRAVDA* Byoi 298 Broj vačići, Tihčinovići (Tvičinovići), Predojeviči, Ćorići, Resići, Sitničanići, VlaŠići, Vojkovići, Ždralovići. Osim toga Žive još među muslima­ nima potomci plemena, koja su u bo­ sanskoj povijesti igrala nekoć važnu ulogu, kao: Borići, Ljubišići, SijerČići, Kulenovići, Ribići. Repovci, Ostejići, Tvrtkovići, Filipovići, OŽegovići, Mrnjakovići, Opijači, Bosnići, Kolunići, Konjhodžići, Tanovići. Bezbroj najčišćih slavenskih obitelj­ skih imena, što ih danas јо^ nalazimo naročito među bosanskim muslima­ nima, nama su uz to dokazom, da taj narod potječe od sredovječnih slavjanskih pradjedova, a nipošto od osmanlijskih došljaka, koji su navodno sta­ rosjediocima pootimali zemlje, zasjeli na njihove baštine a njih zakmetili. Istina, pod dojmom panike, koja je u srednjem vijeku pratila svaku vojnu, pa i onu sultana Mehmeda II. na Bo­ snu, razbjeglo se je mnogo naroda, a ospbito plemstva, pa je bivalo, da je jedna grana plemena odbjegla, a druga ostala u zemlji, te im se tu i izvan Bosne spominje još danas potomstvo. Tako je od sinova hercega Stjepana jedan — Ahmedpaša Hercegović — ostao u carevini, a druga dva su ise­ lila, a tako se razdvojiše i kuće Kopčića, Brankovića, Rajkovića, Nijemčića, Vojkovića, Vlahovića, LjubiŠića, Ljubibratića, Filipovića, Ožegovića, Kolunića i mnoge druge. Glavni konfigent nekadanjih uskočkih junaka bio je na­ pokon bosanskog porijekla, krv od iste krvi, koja teče i u žilama današnjih bosanskih muslimana. Eto, to su dokazi da bosanski mu­ slimani, a među njima zemljoposjed­ nici, potječu neposredno od sredo­ vječnih starosjedioca, a da prema tomu ovi imadu bar ista ona narodna prava kao i ostalo žiteljstvo Bosne i Her­ cegovine. Sada, gospodo, da pređemo na kme­ tove. (Gaković: To nije dokaz,da imate pravo na zemlju). To vi velite. Ja ve­ lim da imamo, jer su zemlje vazda naše bile. Dokažite svoju tvrdnju, da smo mi zemlje oteli; navedite jedan slučaj da smo s ovu stranu sto go­ dina oteli kome zemlju. Dajte dokaze. Lako je tvrditi: oteto, oteto, ali treba dokazati. Da su naši kmetovi u Bosni u velikoj većini doseljenici, to, ko i malo poznaje istoriju, mora da prizna (kod zemljoradnika prigovaranje). Da su naši kmeti doseljenici, dokaz je i to, da i danas u sredioi Bosne ima kmetova, koji još govore dalmatinskim dijalektom, dakle koji svoga dijalekta nisu izgubili. Uzmite, gospodo, od kotara Trebinja pa preko Bileća, Ljubinja, Stoca, Nevesinja, Gacka, Foče, Čajnića, Višegrada, Rogatice, pa sve do Zvornika, tamo ćete naći 80% kmetskih poro­ dica, za koje se zna, da nema niti 80 godina, da su se doselili i to iz Srbije, Crne Gore, Dalmacijo i t d. Oni su । se doselili i dobili zemlju od nas, a ne mi od njih. Samo da vam navedem jedan pri­ mjer: u selu Ponoru, kotaru Rogatica, općina Donja Prača naseljene su po­ rodice Gutalji, Forcani, Novoseli, Čvore, Furtule i Pelemiši. koji su se svi pred 80 godina tamo doselili. Ako se uzmu i proštudiraju njihova porodična imena, pokazuje se da tr ljudi nisu ni slavenskoga porijekla, da su možda došli iz Karavlaške ili šta ja znam od kuda. Gospodo, kad je ovo ovako — a toga ne možete pobiti, — onda na prosto vikati da smo mi zemlje oti­ mali, mislim, da je apsurdum mimo sve apsurdume. (Glas: Zemlja je bila carska svojina.) U koliko nije bila u posjedu našem, kad smo prešli na Islam, a u koliko smo je dobivali od cara, plaćali smo je, jer nema ni jed­ nog jedinog primjera, da je Turska carevina dala komad zemlje besplatno. Gospodin Popović je govorio o hasima. On se pozivao, da je to jedini kriterijum zemlje, na koji bi mi musli­ mani posjednici donekle imali pravo. G. Popović je trebao svakojako da malo pročita istoriju, pa da o njoj bar malo znade. Šta će g. Popović kazati, ako mu ja ustvrdim, da je turska ca­ revina ove hase davala i kršćanima. U godini 1475. počela je Turska provagjati katastar u Bosni i Hercegovini, koji je dovršila 1515. i te je godine u točanskome kotaru bilo 106 (brojem stotinu i Šest) pravoslavnih posjedni­ ka, koji su imali ove hase. Da li, g. Ptpoviću, znate da u Foči ima pravo­ slavna porodica Spahići ? Zašto se oni zovu Spahići? (Dr. M. Ivanić: Bilo je kršćana spahija, i to veliki broj.) Da­ kle eto viditel Ja mislim, da sam sa ovo nekoliko primjera dovoljno doka­ zao, ko je u Bosni starosjedioc, a ko opet „došljo". Što se tiše begluka, ja mislim, da o tome ne treba dugo ni razgovarati, osim ako bi trebalo pobijati ono, što su neki spekulanti izbora iz prsta isi­ sali, da su begluci otuda nastali, što su bezi otimali od kršćana zemlju i sebi je zadržavali. (J. Popović: Tačno.) Vi velite tačno? Dobro. A ja pitam vas gospodine, kako li naš težak na­ ziva onu zemlju, ako je imao i kmetovsko selište, i svoju vlastitu zemlju koja mu je bila slobodna? Kako je za razliku nazivao onu svoju vlastitu zemlju? Nazivao ju je svojim beglukom, eto ovim riječima. (Čuje se: Ka­ ko ?) Beglukom ! Da begluci su, go­ spodo, čisto privatna svojina, u koju ne bi smio niko dirati ako ne će da bude otimač tugjeg imetka (svojine). Nama se gospodo, uvijek predbaci­ valo, a i gospodin Popović nam je predbacivao, da smo mi bili maženi i tetošeni od Austro-Ugarske Monarhije. Ovo nam se uvijek predbacivalo. Ja sve ovo pobijam. (J. Popović: Ne tre­ ba pobijati, mi vam priznajemo, samo ne damo para.) Mi od g. Pepovića pa­ neko od radosti plače!« Onda reče Ebu-Bekir: »O božiji pejgambere, ja imadem za ovaj slučaj pri­ pravljene dvije deve«. Oni iznajme onda kao vodiča Abdulaha ibni Arkata, jednog čovjeka od plemena Benu-Dual-ibniBekir, koji je imao ženu od plemena Benu-Salmibni-Amr, a bio je još idolopoklonik, predaju mu deve, koje je on do određenoga vremena napasao. Kako sam razumio, nije ni jedan čovjek o otputovanju Muhamedovu ništa znao, osim Alije, EbuBekira i njegove familije. Muhamed je obavijestio Aliju o svom putu i zapovijedio mu, da ostane u Mekji i da povrati ljudima stvari, koje su Muha­ medu bile predate na čuvanje. Ko je naime u Mekji nešto imao, a bojao se, da to ne izgubi, predao bi Muhamedu na čuvanje, jer je bio radi svoga poštenja i vjernosti poznat. O boravku Muhameda i Ebu-Bekira ц pećini. Kad je Muhamed htio iseliti, ode Ebu-Bekiru te zajednički ostave stan Ebu-Bekirov na jedan otvor, koji je bio u pozadini kuće. Tada se zapute prema jednoj pećini na brdu Sam ispod grada. EbuBekir je naložio svome sinu Abdulahu da sluša, šta ljudi o njima govore i da mu u večer to dojavi. Njegov oslobođeni rob Emir-ibni Fuhejra imao je po danu ovce napasti, a u večer ih dotjerati u pe­ ćinu, a njegova kći Esma potrebnu hranu donositi u večer. Muhamed ostane sa Ebu-Bekirom u pećini tri dana, a Kurejšije )su obećavale stotinu deva onome, tko ga uhvati. Abdulah provede dan kod Kurejšija, da čuje šta oni o Muhamedu i njegovom ocu go­ vore, te im to u večer dojavi. Страна 3 Strana trebalo, samo je li bilo na štetu po­ ra ne ištemo. Bolje bi bilo da si re­ sjednika. kao otvoreno: mi smo boljševici i ne damo vam ni vašu svojinu. Onda bi Gospodin Popović spomenuo je fa­ znali da je vaša želja da na svijetu miliju bega Ratajaca. Izgleda da mu nema pravde pa ni zakona, i onda je poznata ta familija. U zvome go­ bi mi sa vama vrlo brzo likvidirati. voru htio je dokazati, da je ta poro­ Megjutim kako je nas Austrija mazila, dica uslijed svoga nemara i nehaja ja ću to kazati. Poznato Vam je, go­ propala. To gospodo nije tako, jer spodo, da je god. 1878. na berlinskom Ratajci nisu propali usljed svog ne­ kongresu tadanji delegat austrijski i mara, nego usljed otimanja naših bolj­ grof Andrassy kazao, da će u Saraje­ ševika. Ratajci imaju toliko hiljada vo ući sa vojnom muzikom i sa jed­ dunuma svoje kmetovske i beglučke nom regimentom vojnika. Pa šta se zemlje, ali imaju to sada na papiru, dogodilo? Austriji je trebalo stotine jer je sva ta zemlja oteta po •kolnim hiljada vojnika. Austrija je dala mno­ težacima (Dobacivanje: To nije istina.) go žrtava^u krvi i novcu, dok je ušla Vi možete vikati nije istina, ali ja to u Sarajevo. Pitam vas, gospodo, ko je bolje od vas znam, jer su mi bezi dočekao Austriju? Ko se borio i krv Ratajci bližnja rodbina. prolijevao? Je su li katolici Hrvati, ili Gospodo moja, na nas se valja su to bili pravoslavni Srbi? Ne, borili drvlje i kamenje, da smo pristali da su se same Muslimani. (Zašto?) Zato Što nismo htjeli da primimo tiraniju od vlade primim« dvjesta pedeset i pet miliona dinara za kmetovskim se­ austrijsku. Kad je Austrija ušla u Sa­ lišta. Kaže se, državi se srce istrglo i rajevo, postreljala je nekih 50 naj­ posjednicima se previše daje. Go­ uglednijih gragjana u Sarajevu. Zatim je internirala preko 200 najuglednijih , spodo, ja vam kažem, da to nije ni prava milostinja, to nije ni hak pro­ gragjana i spremila ih u Olomuc, gdje su bili godinu dana i više. Austrija je šle godine. Evo ja ću vam navesti progonila na sve moguće načine samo jedan primjer: Ja imam u općini Romaniji kot. sarajevski posjed, koji muslimane, dočim se je megju pravo­ ima 800 dunuma radne zemlje. Plaćam slavnima našlo takvih, koji su išli i zemljarine na tu zemlju 24 krune. bili austrijski tajni doušnici i zato su Prema tome dobiću za istu na ime dobivali nišane. Ja znam, gospodo, ne­ odštete 38 400 kruna, a mogao sam koliko njih, koji su se po Sarajevu lani primiti, sa slobodnom nagodbom kočoperili i širili sa austrijskim krstoizmeđu mene i kmeta, mirne duše 25 vima na prsima i primali penzije radi metara žita, 200 metara sijena i IO toga, što su bili špijuni za vrijeme metara krompira, a to prema lanjskoj, austrijske okupacije. Kako je nas Au­ cijeni prelazi preko 39.000 kruna. (Do­ strija mazila, jasan je dobar dokaz i bacivanje: Ne radeći ništa). Jest, na to, koliko se je bosanskih muslimana odselilo u Aziju. (Jedan glas: Beg ni­ toj zemlji ne radeći ništa, jer sam ja u zemlju uložio moj novac, a težaci jedan I) A zar nijesu bezi Čengići, Basvoj rad i onda dijelili prema mjesnom šagići, Džinići, Kulenovići, Filipovići i običaju svi tako da sam ja dobivao 30%, mnogi drugi? Svi su oni otišli, jer kmet 60%, a 10%, bilo je državi. nisu htjeli da trpe Austriju. (Dobaci­ Nemojte gospodo misliti, da su vanje: Nije zato, nego što nisu mogli naši osobito stariji pravoslavni težaci provoditi svoju tiraniju. Kurbegović: sporazumni sa besplatnim otimanjem Prijetila im je opasnost Životu.) naše zemlje. Da ovo potkrijepim evo Sama borba za vjersko-prosvjetnu jednog primjera: 1919. godine, kad su autonomiju koliko je stala žrtava nas izašle prethodne odredbe, ja sam izi­ Muslimane, koliko je bilo emigracija, šao među moje kmete, jer uz gore koliko hapšenja, zatvaranja i progospomenutu kmetovsku zemlju imam njenja? i begluka, i kad sam došao kazao sam im: »Dragi moji, pošto vi više A tek agrarni procesi kakvi su bi­ hak davati nećete, a i meni treba li ? Neka gg. poslanici su uvijek tvr­ živjeti, ja sada hoću svoju beglučku dili, da je Austrija u agrarnim proce­ sima nama išla tako na ruku, da smo zemlju u svojoj režiji da obrađujem, a vi mi mogli da ubeglučimo koliko hoće­ ćete mi pomoći uzorati (jer kod njih su moji volovi), onda mi je jedan mo zemlje. Ja vas upozoravam, go­ starac rekao: „Kako to da nema haka, spodo, da nema agrarnog procesa u kako će to biti?« — Eto tako je to Bosni, koji nije trajao najmanje 8 go­ riješeno, više se hak ne će plaćati,, dina dana. Jer po naredbi austrijskoj država će nam platiti zemlju«. Dragi od 1885. godine, koja se tobož osni­ vala na Saferskoj naredbi, trebalo je beže, veli starac, ako bi to tako bilo, onda tu nema pravde, od tebe oteti nakon tužbe i rasprave prve godine prva opomena, druge godine opet opo­ a meni dati, kad ja, a i svi mi znamo, mena, treće opomena, pa onda tek da si ti tu zemlju prije nekoliko go­ presuda, pa utok na okružnu oblast, dina kupio i zlatom platio«. — Eto kako naš sa boljševizmom nezadahpa na vladu, i konačno na ministar­ nuti pravoslavni težak misli i govori. stvo, i kad se sve to svršilo, onda se (Čuje se: Zašto si kupio?) Ja što imam tek moglo deći do nekog rezultata. Austrijska vlast išla je težacima Sr­ zemlje, ja sam je skoro svu kupio i platio, a i da je nisam platio, nego bima u susret gdje treba, a u agrar­ naslijedio od oca, djeda, pradjeda, minim procesima išla im je i gdje nije Ibni Fuhejra se je družio sa drugim čobanima drveta. Uz njega je sjedio Ebu-Bekir, koji mu je Mekje, a u večer je tjerao ovce Ebu-Bekirove pe­ godinama bio jednak. Pošto mnogi od nas nijesu ćini, da ih pomuzu i da koju zakolju. Kad je iz­ Muhameda nikad vidjeli i nijesu znali, ko je od njih Ebu-Bekir, dok ne izmakne sjena sa Muhamed, a jutra izlazio Abdulah iz pećine, išao bi Emir za njim Ebu-Bekir ga sa svojim gornjim odijelom zasjenisa ovcama, da ga sakrije. Pošto su minula tri dana S tim ga prepoznasmo«. i pošto se ljudi nijesu više za njih raspitivali, na­ rede da se dovedu njihove dvije deve i da vodič Računanje vremena od iselenja. dovede treću za se. Esma donese hranu, ali zabo­ ravi uže, s kojim će se mijeh objesiti, za to skide Muhamod dođe u Medinu, kad je sunce peklo svoj pojas i upotrebi ga kao uže, a po tome je i počelo se prema zapadu naginjati, a kad je prošlonazvaše Zatun-Nitak (Vlasnica pojasa). Ebu-Bekir dvanaest noći mjeseca Rebi-ul-Evela, Muhamedu je predvede Muhamedu bolju devu i reče mu: »Uzjaši već trinaest godina bio poslan kao pejgamber. je! Rado ću dati svoje roditelje za Tebe«. Muhamed reče: »Ja neću jahati na devi, koja nije moja«. EbuV. Bekir dometnu: »Ta Tvoja je, Ti si mi kao otac i mati.« Muhamed reče: »Ne, pošto si je kupio? A Pejgamber u Medini. kad mu Ebu-Bekir kaza cijenu, kupi je on za tu | ČU Medini postade Islam jednom vjerom sa čvrstim cijenu i Ebu-Bekir mu je prodade. Oni onda uzjahaše, a Ebu-Bekir posadi Emira iza sebe, da ih na uređenjem i vojničkim karakterom. Uspješnim voj­ nama dobije Muhamed neosporivi autoritet u Medin}. putu poslužuje i otputovaše. i Rat protiv glavnoga neprijatelja, Mekje i Kurejšija, koleba izmjenično sad amo sad tamo. Desetgodišnji Muhamedov dolazak u Medinu. mir, koji Muhamedu i njegovim suvjeranicima imade Muhamed:lbni-DŽafer mi je kazivao od Urva- da osigura hodočašće na Kjabu, bude ubrzo narušen). ibni-Ezzubejra, koji je čuo od Abdurrahmana-ibniUvejma slijedeće: »Pričalo mi je nekoliko Muhamedovih drugova iz moga plemena: Kad smo čuli, da je Muhamed otišao iz Mekje, a mi ga amo izgle­ dali, pođosmo iza jutarnje molitve kamenitome polju, da ga čekamo i ostadosmo tamo, dok nestade sjene, a onda se povratismo jer su bili vrući dani. Ovo učinismo i na dan njegova dolaska, a bili smo se već kući povratili kad je došao. Najprije ga je opa­ zio jedan Židov, koji je glasno viknuo: »O sinoviKajlahovi, vaša je sreća došla«. Mi na to pođosmo i nađosmo Muhameda u sjeni jednoga hurmineg O gradnji džamije. Bog zapovjedi Muhamedu da gradi jednu dža­ miju, a on ostade kod Ebu-Ejuba, dok su se gra­ dili njegovi stanovi i džamija. On je sam na tomu radio, da vjernikt obodri, a Muhadžirini i Eusarije su marljivo na tom radili. Jedan je Musliman u stihu rekao: »Ako mi budemo dangubili, dok pej­ gamber radi, onda ne činimo pravo. Za vrijeme gradnje rekoše Muslimani još i ovaj stih. »Samo je na onom svijetu istiniti život, Bože! Smiluj se Eusarijama i Muhadžirimal" �Страна 4 Strana Број 29t Broj „ПРАВДА* — .PRAVDA* slim, da bi opet bila moja jer se na­ težak nažalost i4’musliman i pravoslavni I na Muslimansku Jugoslovensku Orga­ sljedstvo ne srne negirati. To mogu i katolik, je preveć konzervativan. On nizaciju. Iz Beograda je poslat naročiti samo boljševici raditi. (Čuje se: Da se drži onoga „pleti kotac kao i otac". I načalnik iz Min. Unutrašnjih Djela, da sto godina budete kmetovi!) Nećemo Ja sam imao prilike, da sam dvojicu ; vodi istragu. Naravno zatvoren sam ja mi biti kmetovi, nego ćete vi boljše­ svojih kmetova natjerao, da spreme I i još trojica iz Sarajeva. Korkut je vici biti prosjaci, jer je „oteto pro­ ! svoju dj ecu na gospodarstvenu stanicu povraćen iz Konjica i premetačine na Ilidži da se pouče u zemljoradnji. selu veliko zaredale na sve strane. kleto? Neki od mojih prijatelja držani su po Gospodo moja, nemojte misliti da ! 1 šta mislite?: Kad su naučili čitati i 4 i pet dana u zatvoru a ja sam su muslimani posjednic našom pogod­ pisati, oni su otišli lijepo u željezniostao 17 dana. I pošto se naravno, bom u pogledu agrarai u Bosni i i čku službu, isto onako, kao što je nije našlo mšta, svi smo pušteni na Hercegovini zadovoljni, ja mogu ka­ . Nikola Divljan, kad je naučio čitati i slobodu. A da se, gospodo, u ovom i pisati, otišao da bude ašarmemur i zati da 45% njih bi voljeli, da smo pogledu mjeri nejednakom mjerom, ja sekutor. Zna li naš težak samo čitati, mi, u interesu države glasali za Ustav, ne će da radi više, jer mu smrdi plug ću navesti šta donosi zagrebačka a da nijesmo uzeli tu milostinju koju ,Riječ“ u svome broju od 25. maja pa gotova posla. (Žagor). imamo od Vlade dobiti. (Popović: Vi ov. god. Ona donosi uvodni članak govorite u ime bega, jesu Ii ostali Dalje, ja sam nagoneno svoje kme pod naslovom: „Nedopuštene metode-. muslimani uz vas?) — Jesu. A da i tove da uzimaju modernije ratarsko U tome se članku kaže: „Da je u jesu pokazali su zadnji izbori. (Povik: i oruđe, da uzimaju plugove, (jer su oni I Katoličkom Listu od 12. maja ovo god. Prevarili ste ih.) Ne, ne, nijesmo ih naučili, da rade sa starim ralima.) Ja prevarili, nego ste vi sa svojim bolj­ sam ih gonio, ali oni nisu htjeli. Kad i br. 19. izdao dr. Jure Čenkić, župnik ševizmom u naše redove natjerali i je 1914. god. Crna Gora provalila do ! na Kalniku, ovaj poziv: „Predsjed­ ništvo zagrebačke uzajamnosti, Društva one, koji možda ne bi uz nas bili. Pali i kad je Austrija Crnu Goru vra­ Poslije prevrata nastalo je takovo tila natrag, onda su pojedini kmetovi, sveštenika za vrhovne i svjetovne in­ terese katoličkoga klera u nadbiskupiji stanje, da muslimani u opšte nisu bojeći se, otišli sa Crnom Gorom. zagrebačkoj naložilo je obranbenom imali nikakva prava. Ubijali su ih, Među onima otišli i ti moji sa 1915. otimalo im se, robilo se, palilo se i god. u proljeće ostala je zemlja ne­ . odsjeku da uloži oštar protest protiv provađanja agrarne reforme na crk­ sva se nasilja provodila samo nad obrađena, Meni je to bilo žao. Oti­ venom i nadbiskupskom zemljištu. Muslimanima. Ja ću vam navesti, go­ šao sam kupio 2 pluga i počeo raditi. Ovaj se apel ima upraviti: a na narod, Tada su se i kmetovi vratili. (Čuje se: spoda moja, samo nekoliko primjera b) na sve političke stranke, c) na za vrijeme prevrata i iza prevrata. Gde je to bilo?) Na Gluvarićima opć. Konstituantu i d) na Regenta. Prevod (Žagor.) Osim onoga žalosnoga doga­ Romanija kotar sarajevski. Docnije protesta štampače se na talijanskom, đaja, koji se dogodio na težačkoj po­ sam ih ja natjerao, da počnu orati s engleskom i francuskom jeziku, da plugovima i kada su se osvjedočili da rodici Halvadžić kod Sarajeva, ja ću tako i Evropa vidi, kako se u našoj Vam navesti, samo nekoliko slučajeva, | je dobro, sad ne bi onih više tih plu­ ujedinjenoj otačbini ne poštuju zadužgdje su Muslimani težaci poubijani. I gova nipošto ostavili. binske i privatno-pravne i javno­ Na pr. Atif Grbo u Rakovoj Nozi, B. i Treba u ovom pravcu probiti led. pravne nagode, kako se ruši vjerska, Čelik i sluga mu u Ćurevu kod Foče, ■ Zato treba prilikom sprovođenja ag­ kulturna i socijalna osnovica svoje Zulfo Tahmas sa Šaša kot. Foča, Suljo I rarne reforme malo strožiji biti prema vlastite zgrade. Sastav memoranduma Vreto iz Foče i još mnogo drugih ubi­ našim težacima. Naš težak ako ima povjeren je meni. (t. j. ovome doktoru jenih i ranjenih. Eto ovi su slučajevi koru hljeba, da može večerati danas, bili uzrok da su i ono nekoliko Mu on ne računa, šta će biti sutra. Za i Juraju Čenkiću.) Rado primam svaki savjet i pomoć, jer memorandum ne slimana i to oni, koji su donekle bili dokaz neka vam najbolje posluži to, će biti moje ogledalo, već očajni va­ po vama zadojeni boljševizmom i mi­ da je od onih tolikih hiljada fakulta­ paj nas svih svećenika, koje tako ne­ slili su, da će im biti selameta na tivnim otkupom otkupljenih kmetova milo goni država, u koju smo polagali vašoj strani, najzad su došli do uvje­ dobar dio njihovo svoje kasnije imanje, tolike nade? renja i složili s tim, da muslimanu dražbom prodao. (Čuje se: Na žalost), Dakle, gospodo moja, ovako se u bez muslimana nema spasa i za to i ja kažem na žalost, jer su lijeni i Zagrebu javno piše i protestuje, pro­ su nama prešli i mi smo uz njih a su u htjeli da rade. Naš težak, ako ne tiv nepravdi u agraru, pa se ne ču ni oni su uz nas. (Žagor.) (Popović: A I ima nad sobom pritiska, ne će da radi. riječ, da ovu gospodu treba pozvati na šta su radili šuckori 1914?) Mi ćemo | (Žogor) (Popović: Dajemo vama tapije)! odgovornost, dočim ovamo u nas na pristati, da izaberemo anketu i da Od vas, Popoviću tapija ne tražim, a jednu prostu denuncijaciju ljudi se zat­ likvidiramo 1914, i 1918. god. Samo ako dobijem tapiju, dobiću je od onih, varaju i drže duže vremena u zatvoru. s tom razlikom, što je 1914. godine koji daju tapije, a vi niste u stanju (F. Kurbegović: jedan je ugledni gra­ niža klasa rušila pod pritiskom austrij- I da dajete tapije, jer ih ni sami nemate. đanin umro radi toga zatvaranje I) skih bajoneta, a ono što se činilo ! | Čuje se povik: više begovi nemaju Da li tu može biti riječi o jednakom 1918. pa sve do sada, činile su po i pravo u Bosni.) Begovi imaju prava u postupanju? vama harangirane mase, koje su imetke Srbiji i u Bosni i u Hrvatskoj. Oni muslimanima rušile, palile i pljačkale, imaju ista prava kao i težaci samo su Kao što sam već kazao, nemojte a muslimane ubijale. (Žagor.) misliti, gospodo, da su svi posjednici u ovom visokom Domu pravi težaci zadovoljni sa ovom nagodbom o ag­ Pomislite, gospodo, štete posjednika zapostavljeni, jer ovdje ima vrlo malo raru. Nijesu i ne mogu biti zadovoljni, seljaka, a dosta težačkih demagoga. usljed vašeg boljševizma! Ja imam 60 i I ako bude u ovoj državi iole pravde, sudbenih zapisnika o očevidcu na licu (Veliki žagor.) mjesta, koji prestavljaju sumu od 15 Da se nad nama Muslimanima čine I državina će jedna od prvih dužnosti milijona kruna, što je muslimanima velike nepravde, ja ću navesti samo I biti, da onim bijednicima, koji su us­ lijed ove reforme pali na prosjački nanijeta. Zašto se to moralo počiniti? još jedan slučaj, navesću slučaj, koji štap, pruži izdašnu pomoć, da ne ska­ Je li to osveta na braći? (Čuje se: ; j se baš sa mnom dogodio. Ja sam go­ paju od gladi i da dođu na nove eg­ Nije osveta!) E, a šta bi moglo drugo spodo, bio tajnik Udruženja Zemljo­ zistencije. biti nego osveta!? posjednika. Kad je izbila u Mostaru Predsjednik dr. Ivan Ribar: Mo­ G. Popović je u svome govoru nama | tobožnja veleizdajnička afera Mehmed lim vas, gospodo, da se smirite. posjednicima predbacio, da se nismo ; ef. Spahića, onda je ne znam da li po Seid Alibeg Filipović: Ja bih brinuli za amelioraciju zemlje, da se ' nečijoj denuncijacji ili kakvom nago­ samo još jedno pitanje htio da sta­ nismo brinuli za to, da naše čivčije ' varanju, tek došlo je do toga, da se vim na g. Popovića. On je u svojoj zemlju racionalno obraćaju. Ja ću go- i ova afera najedanput protegla na či­ spodinu da odgovorim samo ovo: Naš ! tavo Udruženje zemljoposjednika pa i statistici o kmetovima i njihovim po­ Muhamed opetova iste riječi, ali spomenu naj­ prije Muhadžirine! Prva zapovjed Muhamedova. Kako mi je javljeno od Ebu-Salama ibni Abdurrahman, Muhamed je u prvoj propovjedi, (Bog nek nas sačuva, da nešto dodajemo, što on nije rekao!) pošto je Boga pohvalio i uzvisio rekao: »O ljudi! Pošaljite naša dobra djela pred vas! Znajte Bogami ni jedan od vas ne će smrti izbjećil Smrću svako ostavlja svoje stado bez čobana, i Bog će svakomu bez posrednika reći: Nije li Tebi došao moj poslanik i donio Ti moju vijest? Ja sam Ti darovao dobra i druga dobročinstva pokazao. Šta si Ti pred svoju dušu poslao?« On će onda i desno i lijevo gledati napred, a ne’ će ništa vidjeti osim pakla. Tko može da sačuva svoje lice od pakla, neka to učini, ma­ kar jednim komadom hurme. Ko ništa ne nađe, neka to učini s dobrom riječi, jer će mu time biti djelo nagrađeno deset do sedamsto puta. Spas na Vas i božiji blagoslov i milosrđe!« , Početak zvanja na molitvu. | ; i ј ! uvesti /vono, te je bilo jedno saljeveno da zvoni na molitvu. Međutim je Abdullah imao jedno privi­ đenje, u kojem je bio poučen pozivanju na mo­ litvu. On dođe pejgamberu i reče mu: »Ovu noć mi se je prikazao jedan duh u osobi jednoga čovjeka, obučen u dva zelena odijela sa zvonom u ruci: Ja mu rekoh: »Slugo božiji, hoćeš ii mi prodati to zvono?« On upita: »Šta hoćeš sa njim?« »Ja odgovorih, da zovemo vjernike na molitvu«. Onda on reče: »Ja ću ti nešto bolje pokazati. Kad ja upitah šta? reče on: »Reci četiri puta: Bog je najveći: onda: Vjerujem da nema drugoga Boga osim Boga i da je Muhamed božiji poslanikl Hodite na mo­ litvu, hodite na molitvu! Hodite na spas, hodite na spas! Bog je najveći, Bog je najveći nema drugoga boga osim Boga!« Kada je Muhamed ovo čuo, rekao je. »To je istinito priviđenje, idi Bilalu i pouči ga, neka s time zove na molitvu, on imade bolji glas od Tebe. Kad je Bilal pozivao na molitvu, čuje to Omer u svojoj kući i ode brzo Muhamedu, vukući za sobom svoje gornje odijelo i reče mu: »0 božiji poslaniče! onoga mi, koji Te je s istinom poslao, ja sam imao isto priviđenje kao i on«. Muhamed reče: »Nek je Bog hvaljen! Kada je Muhamed našao u Medini sigurno bo­ ravište i kad su njegovi prijatelji Muhadžirini kod i Vojna od Vaddana. njega bili ujedinjeni, a prilike Eusarija bile uređene, Ovo je bila prva vojna Muhamedova. Išao je onda je Islam bio čvrsto utemeljen. Molitva se je obavljala, zećat se je davao, kazneno pravo se iz­ do Vaddana, a ova vojna zove se također i vojna vršavalo, a dozvoljeno i zabranjeno bilo je propi­ od Abva. Potražio je Kurejšije i Benu-Zamra. BenuZamra sklopiše s njim mir. Njihov punomoćnik bio sano. Islam se je utvrđivao u plemenu Eusarija i je Nahšiji ibni Amr, koji je u to doba bio njihov njihovom pomoću i u pogledu vjere a i sigurnoga boravka njezinih priznavaoca. Kad je Muhamed vođa. Muhamed se po tom vrati u Medinu. došao u Medinu, skupljali su se ljudi na molitvu Poslanje Ubejde Ibni El-Harisa. bez poziva. Muhamed je postupao u tom kao Ži­ Ovo je bila prva vojna zastavica, koju je Mu­ dovi. da vjernike poziva na molitvu sa jednom bohamed podigao. Muhamed pošalje, dok je on ostao rijom, onda mu se to nije svidjelo, i kasnije je htio rodicama govorio, ali u svome govoru nije napomenuo koliki broj ima onih takozvanih polukmetova i onih, koji su kmeti i imaju svoje kmetove (Jovo Popović: Malo ih ima, bežel) A šta veliš, kad ti ja kažem, da takvih ima 31,356 ili 28% od ukupnih kmetova. (Jovo Popović: To nije istina!) Zavi­ rite u statistiku, pa ćete vidjeti, daje tako. U ostalom, gospodo, ja bih upo­ zorio gospodina Popovića, neka on zaviri malo u knjigu, koju je izdao dr. Ćiro Truhelka pod imenom „Tur­ ski spomenici iz dubrovačke arhive". Tamo će se upoznati o mnogo koje­ čemu, što on nije znao. (Jovo Popo­ vić: Koje je godine ta knjiga napi­ sana?) Ona je napisana, g. Popoviću, 1910. godine. Gospodin Popović je u svome go­ voru spomenuo podpredsjednika Us­ tavotvorne Skupštine dra Hrasnicu. Htio je da prikaže, da je i on htio da, dozvolivši međusobnu diobu kmetima, oduzme od njih jednu njivu. Pošto dra Hrasnice ovdje nema, a ja pozi­ tivno znam, da to nije istina, reći ću nešto i o tome. Dr. Hrasnica je dosad riješio nekoliko kmetovskih selišta, jer se lijepo sa kmetovima nagodio i zemlju podijelio. I ovaj je slučaj isti. Sasma je drugo svojevoljna obostrana nagodba o riješenju jednog kmetskog selišta diobom, a drugo ono, što vi, Popoviću, tvrdite. Ja, gospodo, ne ću dalje da duljim. Kazao sam, što sam imao reći. Pri kraju još velim, viši državni interesi nas su natjerali, da ovo agrarno pi­ tanje jednom skinemo sa dnevnog reda. A i da se ono nije skinulo sada sa dnevnog reda, mi bismo možda opet, kao dobri državljani, kao dobroželitelji ove naše mlade države, glasali za Ustav, a onda bi se borili sa gospodom boljševicima za naša ne­ osporna prava. (Aplauz u centrumu). Merhum H. Nurudin ef. Hafizović. Na 12. aprila 1921. ispustio je svoju plemenitu dušu naš opće obljubljeni alim H. Nurudin ef. Hafizović, umirov­ ljeni vrhovni šeriatski sudija u svojoj 79. godini života. Merhum H. Nurudin ef. potječe od jedne od najuglednijih naših kadijskih porodica Hafizovića iz Rogatice, koja vuče lozu od osmanlijske porodice iz Kastamunije od naj­ starijeg joj člana H. Abdul-Kerim ef. koji je živio u Kastamuniji u EdriHisar (Alaadin mahali), gdje i ukopan. Merhum H. Nurudin ef. ocu bilo je ime H. Mehmed Rešid ef., poznati alim i kadija, a uzlazna mu je loza Mehmed Emin ef., Hafiz Mehmed ef. Ahmed ef. Ali ef., Šaban ef., Abdul Kerim ef., 0 H. Abdul-Kerim ef. po­ bliže nije ništa poznato, dočim nje­ gova sina Šaban ef. nalazi se još i danas turbe u Kastamuniji, koje se u u Medini Ubejda ibni El Harisa sa pedeset do šesi deset Muhadžirina konjanika, bez ijednog Eusarije, protiv nevjernika. On ode do jedne vode u Hedžasu । ispod Samijetul-Murat. Ovdje sretne jednu veliku i hrpu Kurejšija, ali među njima ne dođe do boja, samo bad baci jednu strijelu i to je bila prva striI jela bačena u Islamu. Rastaviše se, a Muslimani su imali zaklonjena leđa. Velika vojna od Bedra. Onda čuje Muhamed da se vraća Sufjan ibni Harb iz Sirije sa jednom velikom karavanom, koja je nosila mnogo robe. Bilo ih je trideset do četr­ deset ljudi. Kad Muhamed čuje, da se Sufjan ibni Harb vraća iz Sirije, sazove vjernike i reče: »Amo dolazi jedna karavana Kurejšija, pođite protiv nje! Moguće, da će Vam je Bog darovati kao plijen«. Ljudi su se skupljali. Mnogi dođoše brzo, a mnogi to propustiše, jer nijesu vjerovali, da će Muhamed dopustiti, da dođe do rata. Kad se je Ebu-Sufjan približio Hedžasu, raspitivao se je i brižno bi ispitao svakog konjanika, kojeg bi sreo, dok napokon ne doznade, da je Muhamed pozvao svoje drugove protiv njega. Sid je bio oprezniji i pošalje Zemzerna ibni Amra Al Gifari, kao plaćenika u Mekju, da pozove Mekelije na zaštitu svojih dobara i da im kaže, da ide Muhamed sa svojim drugovima u su­ sret. Zemzem ode brzo u Mekju. (Meklije pošalju Ebu Sufjanu kao zaštitu karavane vojsku od devetstopedeset ljudi; između njega i vojske Muhamedove dođe do boja kod karavanske stanice Bedra, dvadeset milja zapadno od Medine). (Nastaviće se). �Страна 5 Strana veliko posjećuje, naročito ga ženskinje mnogo zijareti. Ime porodica H. Nuref potječe od pradjeda mu Hafiz Mehmed ef., koji je došao kao alim u Bosnu 1150. god. po Hidsretu i na molbu rogatičke ehalije ostao kao muderis u Rogatici i tu se oženi. Njegova najstarijeg sina MuhamedEmin ef. bilo je pet sinova. Najstariji je bilo ime H. Mehmed-Rešif ef., a taj je otac našeg H. Nurudin ef. H. Mehmed-Rešid ef. rodio se je je 1224. u Rogatici, a umro je 1282. u Banjoj Luci kao okružni kadija, te je ukopan kod Ferhat pašine džamije na desnoj strani kabura Ali-paše Stočevića. Srednji sin H. M. Rešid ef. naš H. Nurudin ef. rodio se 1260. p. h. Svoje početne nauke učio je u Rogatici pred tadašnjim mualimom Osman ef., a kasnije malo neće nauke učio je pred očevim mu amidžom tadašnjim kadi­ jom u Rogatici H. Hasib ef., a kasnije je nastavio nauke pred svojim ocem, a kasnije pred drugim kadijom u Ro­ gatici Lofčani H. Nafiz ef. Kada mu je ocu dat mansib okruž­ nog kadije na devet kadiluka u Bi­ haću 1276., odvede ga sa sobom u Bihać, gdje je tada u Fethiji džamiji kazivao ders glasoviti alim Hojiclbrahim ef. Tu ga otac dade na ders, pa kad se tuđi, a još kasnije pred ta­ dašnjim mualimom ruždije Hasan ef. osposobio, uze ga otac sebi u mehkemu gdje mu je vodio neke poslove. Nakon toga 1280., kada mu je ocu dat mausib okružnog kadije i Banja Luka sa pet kotareva, odvede ga otac u Banju Luku, gdje je pred glasovitim muftijom Ibrahim ef. nastavio visoke nauke i ujedno uz oca uputio se do­ bro u uredovne poslove mehkeme. U tome vremenu t. j. 1280. p. h. izašla je carska naredba, kojom se tadašnji ajaleti pretvaraju u vilajete i da se ima uredovati u sudovima prema novoj vilijat-nizamnami; pa taman su sve tadanje kadije u Bosni i Herce­ govini morale polagati ispit pred novo-ustrojenim povjerenstvom u Sa­ rajevu, gdje su bili članovi Mula Agjah ef., muftije Mustafa Hilmi ef. i drugi. On je položio ispit za kadiju i 15. šabana 1281. p. h. bude imeno­ van privremeno kadijom u B. Gra­ diškom. U to vrijeme dođe iz Cari­ grada na inšpiciranje Ahmed-DŽevdet paša, te sa tadašnjim valijom Topal Osman-pašom dođu u Banju Luku ocu H. Nurudin ef , H. Mehmed-Rešid ef., gdje se slučajno i H. Nurudin ef. kod oca desio. Na to Topal Osmanpaša preporuči H. Nurudin efendiju Ahmet DŽevdet paši i pohvali ga, da je lijepo ispit položio, te da bi tre­ balo, da mu se mansib dadne gdjegod u blizini očevoj. U to vrijeme je bio H. Ejub ef., sta­ riji mu brat, kadija u Derventi, te se zbog bolesti morao zahvaliti, a Hadži Nurudin ef. bude imenovan za defini­ tivnog касНш u Derventi. God. 1284. zatraži п. Nurudin et da mu se dadnu фа kotara i to Gradačac i GraČanica, što mu je i udovoljeno, te je tako kio kadija u ta dva kotara služio do godine 1289 p. h. Služeći u Građačcu i Gračanici za zasluge bude odlikovan i kroz to krat­ io viijeme dva puta unaprijeđen. Godine 1289. dođe emenana iz Ca­ rigrada, da imadu sve kadije podvrći s'e ispitu pred naročitim povjerenstvom U Carigradu. Na taj poziv ode i on u Carigrad, L pošto je tri mjeseca Čekao dok je na njega došao red, dođe pred povje­ reništvo, kome je predsjedao Urjami zađe Sejid Ahmed ef., položi ispit sa četvrtom od pet ocjena i dobi svje­ dodžbu. I tada je služio kratko vrijome (3 mj.) u Izmidu, za tim 2 i po godine u Plevlju, a nakon toga bude premješten u svoje rodno mjesto Ro­ gaticu. Tu ga je zatekla austrijska okupa­ cija. On tada istupi iz službe i pri­ .ПРАРДА* - „PRAVCA" druži se vojsci plevaijskog muftije za •branu Bosne od Švabe. Po zapovi­ jedi pljevaljskog muftije, koji se je već u Sarajevu nalazio, ode on u Tu­ zlu kao zapovjednik jednog odjela vojske. Muftija ga naimenova mutesarifom okružja tuzlanskog, a nakon porazne bitke na Preslici, on se vrati u Rogaticu i bude postavljen za kadiju i ujedno za građanskog sudca, gđa je za vrijeme ratnog suda i osude u kaz­ nenim stvarima izricao. Koncem godine 1882. ode u Sara­ jevo i bude imenovan za člana ulemamedžlisa, gđe je služio nekoliko go­ dina, a onda bude imenovan vrhov­ nim šeriatskim sudijom, gđe je ostao sve do god. 1905. Tada zatraži miro­ vinu i stalno se nastani u svome rod­ nom mjestu Rogatici, gđe ga i smrt zateče. H. Nurudin ef. bijaše jedan od ri­ jetkih ostataka starih naših prvaka i dostojanstvenika, pravi tip starog tur­ skog činovnika — ilmije takuma uprav učenjaka. Njegovo držanje i po­ našanje bijaše čedno i skromno, kako je obično u velikana turskih ove struke, ali svaki je njegov pokret, svaka ri­ ječ ulijevala u Čovjeka veliko pošto­ vanje prama njemu. On bijaše vrlo blage ćudi, savreman i napredan čovjek, prijatelj i savjet­ nik svakome i nikad ga nijesi mogao vidjeti neraspoložena. Uživao je u tome, da mlađem naraštaju daje sa­ vjete i upute, a svako ga je (mlad, star) poštovao. Od osnutka naše Organizacije bio je jedan od najagilnijih članova mje­ snog odbora. S njim je Rogatica izgubila najučenijega alima i najuglednijeg građa­ nina. Na dženazi mu bijaše sva rogatička ehalija bez razlike vjere i svo činovništvo. Iza sebe ostavlja suprugu i pet kćeri. Muškog evlada nije ostavio, jer su mu oba sina prije njega umrla. Mevla rahmet ejlesun! Domaće vijesti. Iz uredništva. Radi bajramskih praznika izaći će idući broj našeg lista u utorak. Stoga ovome broju dodajemo prilog. Nepodignuti frakovi iz god. 1918. Upozoruju se sarajevski zemljovlasnici, da se iskazi za nepodigle hakove iz 1918. god. na­ laze kod tajnika mjesnog odbora udruženja zemljoposjednika gosp. Sokolovića, trgovačka komora, od koga se dobivaju i uvjerenja, da se mogu podignuti novci od kot. ureda za nepodignute hakove. Politički pregled. Take Jonesen u Beogradu Prek­ jučer je doputovao u Beograd Take Jonescu rumunjski ministar inostra­ nih djela s pratnjom. Na stanici do­ čekao ga je Pašić, rumunjski posla­ nik i češki poslanik Kalina. Danas popodne Pašić je primio Jonesca u svome kabinetu. Razgovorali su vaše od jednog časa o svima pitanjima, što interesuju obe zemlje. Razgovor se nastavlja sutra prije podne. Pitanje luke Baroš riješeno. Jav­ ljaju iz Ljubljane. Talijanski listovi javljaju: Prema informacijama iz Beo­ grada postignut je sporazum između talijanske i jugoslavenske vlade glede luke Baroš i to na podlozi skupne uprave riječkog pristaništa za 99 go­ dina. Upravu će voditi konzorcijum u kojemu će biti jednaki broj zastupnika Italije, Jugoslavije i r/ječke države. Na Rijeci privremeno podržavaju red talijenske čete. i . i i i । I i | , Njemačka primljena u Savez na­ roda. Javljaju iz Londona: Savjet Vi­ jeća Naroda prihvatio je na jučeraš­ njoj sjednici rezoluciju, da se na slijećem sastanku primi u Savez Naroda i Njemačka. Za predsjednika je po­ I novno izabran lord Grey. I Sijedinjene države za razoru­ : žanje. Javljaju iz Pariza: Predsjednik Harding poluzvanično je tražio miš­ ljenje velikih sila za sporazumno ргеduzimanje mjera za smanjivanje vojske i razoružanje. Ako Antanta pristane drži se da će Sjedinjene Države ak­ tivno učestvovati u vrhovnom savjetu. Sjetite se „Gajreta!" Број 291 Broj „Gijretov teferlć«. Pošto se radi nepovoljnog vremena „Gajretov dan“ nije održavao na 6. maja o. g., to će I ie ovaj dan proteferićiti sad u prvi petak 10. juna u Bijeloj baŠČi u Medresetima. Ovaj teferić priređuju u korist „Gajreta“-ova društva: kul­ turno prosvjetno društvo »Gajret*, Muslimansko radničko i zanatlijsko udruženje »Hurrijet«, društvo „Gjerzelez* i ,Sarajevski Športki klub“. Početak teferića u 1 sat po podne. Na teferiću će svirati vojna muzika, a čuveni mađioničar M. Hasib produciraće razne komade, te će tako gosti biti zabavljeni sa raznim narodnim igrama i zabavama, počašćeni u raznim šatorima sa slatkim-i slanim buffetom, kavom, limunadom i t. d. Dječji Dan 1921. Pripreme za veliku proslavu Dječjeg Dana privode se kra­ Naši narodni poslanici su krenuli ju. Sva društva i pojedinci shvatili su važnost dječje proslave, te su uložili sav u subotu kućama radi bajramskih feriji. Iduća plenarna sjednica kluba od­ svoj trud, da proslava donese što više moralne i materijalne koristi. Neke ređena je za srijedu 15. ov. mj. i na sekcije su dovršile pripreme i započe njej će se pretresti referat ministara će ovih dana kupiti priloge za bife i o izvršenju sporazuma. Naši poslanici dr. Spaho i dr. Ka- tombolu. Pošto će biti dvije velike za­ ramehmedović doputovali su prekju­ bave, te će biti i dva bifea, umoljava čer u Sarajevo, gdje će provesti baj- se građanstvo, da se odazove, i da svak položi, koliko njegova sredstva ramske ferije. dozvoljavaju, jer svaki i najmanji daZvanlčni demanti. Generalni In­ rak otrće suzu siročetu. spektorat Ministarstva Finansija od­ Gospođe, koje će kupiti priloge, imaće lučno demantuje proturene u štampi vijesti o otkazivanju engleskih aanaka na prsima bijelu pantljiku sa natpisom i firmi kredita našim trgovcima i in­ Dječji Dan 1921. i sabirne arke sa ži­ gom policijske i okružne državne za­ dustrijalcima. Žali protmanje vijesti koje umanjuju naš ugled i preporučuje ; štite djece. Ko obeća nešto skuhati za bife, neka više vođenja računa. izvoli upisati u sabirni arak i neka na Krstićeva sudanija u Derventi. 18. juna u subotu pošalje u Magistrat Za vrijeme prevrata uzurpirali su neki I u sobu broj 62. gdje će gospodje odr­ pravoslavni težaci jedan golemi begžati dežuru od 8 prije podne do 6 sati luk u selu Donja Ljupljanica, vlasni­ poslije podne. štvo Miralem-bega B. Ovaj naravno Prilozi od zekjata našemu Sirotuži seljake, a osobito Jovu Č. zbog uzurpiranog šljivika, koga je beg za- I tlštu. Uprava Muslimanskog sirotišta sadio i uzgojio. Iza prve rasprave osudi | zahvaljuje se nadalje slijedećim daro­ g.Krstić, da je šljivik kmetski dio čit­ vateljima, koji darovaše od zekjata našemu sirotištu i to: Islamagi Vra­ luka, pa prema tome: šljivska debla pripadaju begu, a zemlja (od starina niću, trgovcu, koji darova 65 fesova beglukl) kmetu. Tako g. Đorđe Kr­ u vrijednosti od 3250 K, Edhemagi Bičakćiću, koji darova 2000 K, Muslim stić načini Jovu Č. „begom", a bega — zakonitog vlasnika — „kmetom", cent. banci, koja darova 6000 K i Mupremda je kmetstvo regentovim uka­ jagi H. Baščauševiću, koji darova 30 motara platna. zom ukinuto. Proti te osude uloži Miralem-beg utok na agrarnu direk­ Ovo su zaista krasni primjeri, gdje ciju, koja tu „demokratsku" presudu se naši muslimani trgovci sjećaju na­ poništi i pošalje jednog posebnog či­ šega sirotišta, u koiemu će se ovoga novnika iz Sarajeva, da parnicu po­ Bajrama mnogo siroče obveseliti lijepu novo pretrese na licu mjesta. Nije daru. Naročito ističemo plemenitog nam poznato, kako se to moglo de­ Islamagu, koji je skoro opljačkan u siti, pa je na lice mjesta otišao sam svojoj užoj domovini, pa je morao g. Krstić, gdje je sa seljacima uzur­ doći među nas gdje se evo odmah sjeća patorima razgledao taj begluk, pa je i naše siročadi obilnim darovima. tom prilikom stekao mišljenje, da je Daj Bože, da se i mnogi naši imućni onaj šljivik (8000 stabala I) kmetstvu trgovci sjete našega sirotišta i prilikom sličan odnos. Nu ovo mišljenje neće Bajramskog dara! da pismeno izda, osudu neće da izriče, Zahvala „Hurijetova". Društvo jer se boji, da će proći kao i prvo riješenje i za to se ta parnica otegla I „Hurijet" smatra svojom ugodnom d užnošču,da se ovim putem najljepše za­ 3 godine. Još malo, pa će Jovo i ove hvali darovateljima koji se sjetiše prili­ godine obrati begove šljive. kom ovih mubarek dana društv. štiće­ Nu ovo je sve stvar između bega i seljaka, a za nas je više interesantno nika — šegrta te darovaše u novcu i na­ ravi i to: ibrahimaga Šabanagić 100 din. ovo, što slijedi: Miralem-begovi su svjedoci u toj Braća Demirdžić 100 din. Muhamedaga H. Jusufagić 25 din. Husejn ef. Mašić 20 parnici bili: Aleksa Gvozdarević, bivši knez Donje Ljupljanice, 60 god. star dinara, Čamil beg Osmanagić 20 din. i neporočan; Hasan Mušić iz Dervente, Ali ef. Karadža 15 din. Bajraktarević i 50 god. star i neporočan; H. Ago H. Mešinović 10 din. Salihaga MujezinoDervišagić, 60 god. star i neporočan, vić 10 din. Arifaga Kobić 10 din. Mu­ te Alaga Hadžić, 4^ god star i nepo- stafa ef. Hasibović 10 din. Avdaga Sutočan. Svi su ti svjedoci imali otužne đžuka, Salih M. Šehić 5 din. Alijaga listove: prvi ga je posjedovao 30 g., Kapa Hamdaga H. Hamidović 5 din. drugi 10, četvrti 27, a treći (H. Ago) Vejsilaga Zupčević 5 din. Mustafa ef. Nanić 5 din. Halid ef. Kreševljaković nosio ga je čak i nahadžilukl 1 svima je g. Krstić oduzeo oružje, a podije­ 5 din. Asimaga Zildžić Mujaga H. Baščaušević 40 m štofa, Braća Fočo 36 m lio ga je seljacima Šimi G. i Ostoji C., koji nisu prije nosili oružja i za zefira za bluze Muhamedi Hamdi Šokoje g. Krstić zna, da su baš ta dvo­ golj 24 m pol papirštofa Salih ef. H. Karić 15 m platna za bluze, Eminaga jica oni podstrekači, koji ne daju MiHasibović 6 i po m platna za bluze, ralembegu doći na svoje imanje. Oni H. Kadrić i Pašović 6 m atlasa za s tim oružjem hodaju oko njegova odijela, Čamilbeg Osmanagić 5 m zefira, begluka, ne bi li bega opazili u šljiviku. Ragibaga Sjuca 6 m platna, Ahmed ef. H. Omerović 2 duz. safuna, Edhem ef. Ah, naš je g. Krstić krasan — de­ Bičakčić 3 m zefira, Ahmed ef. Novamokrati Nužda uči slediti 1 tato Iskusne domaćice upotrebljavaju za veliko kao 1 svako drugo pranje u kući I kuhinji, samo priznati pravi Schicht-sapun sa znakom: „Jelen* koji se dobiva svuda u komndfnia od kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu HlbBft Vita Ш, SarajBBO, Despića ul. 1. �В r ој 298 Вр^ј „ПРЛВДА* — PRAVDA'* Strana 6 Страна lija 1 i po m čitabija za bluze, Atif ef. Sočo 1 fes i Astm ef. Hasibović 1 par čarapa. Neka ih Gjenabi Hak zato na­ gradi. »Hurijetov Odbor«. Vraćeni lokali radničkim savezi­ ma u Zagrebu. Na temelju zaključka ministarskog savjeta obavijestila je policija uprave radničkih saveza, koji su bili raspušteni povodom »obznane«, da će im izručiti lokale i arhive uz priuzdržaj kontrole. Ostaju jedino zatvorene prostorije lista »Nova Istina«, jer pitanje novaca nije još potpuno riješeno. Ustanova obznane protiv kumunističkog rada ostaje i dalje na snazi. Javna zahvala. Hasan ef. Torlić kao činovnik podružmce zemaljske banke u Zenici bio je skoro 7 godina članom muslimanskog antialkoholnog društva „Ittihad" u Zenici. Za to vri­ jeme stekao je svojim privrženim i agilnim radom oko unapređivanja inte­ resa ovoga društva, a naročito kao zboorovođa društvenog-tamburaškog zbo­ ra, koje je pod njegovim ravnanjem slovilo kao jedno od najboljih tam­ buraških zborova u mjestu — velikih zasluga, radi čega je pred dvije godine izabran počasnim članom ovoga društva Uslj.'d imenovanja njegovog u svojstvu upravitelja Muslimanske trg. i obrtničke banke podružnice u Trav­ niku smatramo svojom osobitom duž­ nošću, da mu se u ime društva »Ittihad“ za gore istaknute zasiuge iavno zahvalimo. Za muslim. ant. društvo ‘‘Ittihad*. . . Predsjednik: । 1 : i . 1 , | i । i i | 1 | Ahmed Mutapčić. Gospodarstvo. Gospodarska izložba u Pragu. Odluka našeg ministra poljoprivrede, da na ovogodišnju gospodarsku izložbu pošalje u Prag što više naših ljudi, da­ kako uz pripomoć države, jest svakako jedna od najpametnijih odluka, koje je to ministarstvo dđhijelo od početka svog djelovanja. Ministarski savjet, kako je već poznato, odobrio je u tu svrhu 120 000 dinara, pa je samo tre­ balo ovaj narodni novac pametno i utrošiti. Ovakav pothvat trebao je stručnih zvaničnika, i širokim pogle­ dima temeljito i pravedno ga organizovati. Morala se u vidu imati velika važnost, da ovu izložbu posjete težaci i druge osobe, koje djeluju na poljo­ privrednom razvitku naše države iz svih naših pokrajina, a naročito iz onih krajeva, gdje je poljoprivreda i prosvjeta širih narodnih slojeva na najnižem stupnju. Kako svi ovaki po naš narod od općenite koristi državni pothvati dođu u nepozvane, nedorasle, bolje rekuć tobožnje „zvanične stručne ru ke“, taho je bilo i s po­ I 1 ' i । I I ' sjetom ove izložbe. Ministar poljopri­ vrede povjerio je „zvanično" vod­ stvo posjetioca ovako jelne važne stvari čovjeku skučenih pojmova, jed­ noj osobi, koja nas je mogla jedino u nama srdačno naklonjenom inozem­ stvu osramotiti i tako o nama najgore utiske ostaviti. Što je najžalosnije, ta se osoba tituliše „načalnik ministarstva poljoprivrede Nešić“. Sama bezglavost u zajed­ ničkom polasku, pa ona neorganizacija putovanja, te ona i mučeništva „zvanične zajedničke ekskur­ zije" u Mariboru od naših pogranič­ nih oblasti, a da i ne spominjem onu neizvjesnost učesnika, u kojoj su bili za vrijeme cijelog puta i u Pragu, do­ statna je bila, da smo se svi zakleli, da nikad više ne ćemo učestvovati na ovakim zajedničkim zvaničnim ekskur­ zijama. Mnogi su se htjeli već iz Ma­ ribora vratiti. Nadalje oni netaktični načalnikovi ispadi u odgovorima na srdačne i bratske pozdrave Čeha, ko­ jima je ne samo strahovito uvrijedio bracu Hrvate, nego i Slovence, a što je najgore u njegovom glupom odgo­ voru predstavio nas je ne kao je­ dinstveni narod, nego kao jednu kra­ ljevinu slobodnu Srbiju s posebnom kraljevskom Srpskom vladom i po­ sebnim kraljevskim Srpskim ministrom. Dalje iz ovih žalosnih zvaničnih od­ govora reprezentanta zvanične jedinst­ vene države S H. S. proizašlo, da su baška Hrvati i baška Slavonci, na protivnu stranu su Slovenci, Make­ donci, Dalmatinci; Cincari, Firauni i t. d. Čovjek ne bi mogao ni stenografisati koliko je imena izrekao načelnik, iz kojih se sastoji naša „jedinstvena država" a nad svim tima, da je kra­ ljevina Srbija. Koga se vraga sa zva­ ničnih mjesta viče na nekakva rušitelje narodnog jedinstva, kad taj posao oni sami obavljaju. Hrvati do skrajnosti ogorčeni gunđaju, da Radić ima pravo, da su se istom u Pragu o ispravnosti Radićeve akcije osvjedočili i t. d., a to je za nas Jugoslavene bila čuška, koje ne zaboravljamo. Iz Bosne bio nas je vrlo mali broj posjetioca. Naravno je, da nas muslimana na ovakim posjetima ne smije biti, jer nas je iz cijele kraljevine, koja imade jednu sedminu muslimanskog pučan­ stva, od 4 do 500 posjetioca bilo je 4 slovom četiri, a što je najžalosnije, od četvorice samo dva težaka, što je znak, da naša zvanična mjesta ne vode računa o slobodnom muslimanskom teža­ ku. Ovoliko osjećam dužnost reći, da se vidi, kako bezglavost i tjesnogrudnost, pa makar to bilo i kod pojedi­ naca, najljepšoj stvari samo šteti, a pogotovo ovdje, te mjesto da narodni utrošeni novac donese pozitivne rezul­ tate, donosi ogorčenje i razočaranje one zemlje, koja nas je dočekala kao majka sinove, koji su se iz duge voj­ ne doma povratili. Mislim dosta sam I rekao, a sad da pređem na samu iz­ ložbu. Jedva nekoliko sedmica, kako je prošlo od drugog Praškog veletrga, a već naša radina i napredna braća Čehoslovaci organizovaše Gospodar’ sku izložbu. Rad i planove oko oži1 votvorenja ove izložbe vodila je „Zemedelska jednota“, društvo za una­ pređivanje kulture tla u Čehoslovačkoj. Na samoj izložbi uzeli su učešća i Ministarstvo poljoprivrede, visoke po­ ljoprivredne, šumarske i veterinarske , škole, srednje i niže gospodarske ško­ le, a najočitije se istakla v Ustredni jeđnota hopodaržkih družstev“, orga­ nizacija slična našim zemljoradničkim zadrugama, iznoseći na izložbu bogate rezultate svoga 25-godlšnjeg rada. Da se istakne važnost ovog društv. za čs. poljoprivredne krugove, dostatno je, spomenemo li, da ono raspolaže • kapitalom od 420 mil. češ kruna, a broji preko 100.000 članova i oko 1500 ..Kampelički“ (štedionica!. Za­ sluga oko priredbe ove izložbe, koja reprezentuje visoku gospodarsku kul­ turu ČehoslovaČke, pripada nesumnjivo češkoj zemljoradničkoj inteligenciji. U samoj zemlji ima 204 gosp. škole, od kojih 7 visokih, 15 srednjih, 29 ratar­ skih, 87 zimskih, 11 vrtlarskih itd., sa 10.500 djaka. Jedino ovako i mo­ žemo shvatiti kulturnost, inteligenciju i napredak češkog seljaka, te savršen­ stvo u zemaljskoj poljoprivrednoj produkciji. (Svršiće se) Tie i Lasa Marković glaeali za. Oteatni sn Matija Pdporić, radi bolesti i Salijagić radi stadija. Kratićeva sudanlja u Derventi. Kuko sadi i osuđuje derventski predstojnik g. Krstio, ridjali srna u aferi kadijinog stana, ali da ni a dragim stvarima, Sto so tiče nas muslimana* nije bolji, evo primjera. Nakon dugog čekanja pristupa sa strahom n njegovu kancelariju jedan ovdainji aga, da traži od predstojnika damu se prs ma osudi nraći prihod, što su mu ga seljaci bili usarpirah. Još nije aga ni pritvorio vrata sa sobom, a g Krstić smrknut pita ea fine stolice: — ^ar opet došao ? Aga: Moram,jer seljaci prema tvojoj osedi ne daju žito . . On (izbaljivči oči): Daće, daće. . . Otiđi im u selo Aga: Išao sam dva put, pa no daju. . On (počinje crveniti od ljatnje, ali *и' eprcže): Dure, kad ti kažem. Aga (u neprilici, ali odlučno): Ama daju gospodine . . ! On (podiže se, krupnim glasam): Da-a-će Jesi Г čuo. bro! Aga uzmiče bliže vratima): Ama ne daju bogme. On (ide prema agi uzdignut* ruke i rašire­ nih prsta): Daa-aćeee! Aga (prihvati za Šteka, otvori vrata, brzo): Ama svi kažu, da ue daju ! On (energično dovikne): Zatvori ti meni vrata IH Svršetak i prizora i parnice Tražim šegrta za trgovinu mješovitom robom. Imati će kod mene cijelu obskrbu sa odjelom. Isti treba da je svršio osnovnu školu. Hasim Čaušević, trgovac. Bos. Dubica. Panike uredništva. G Džafčić. Banja Luka Vaš rađ morao izostati radi preobilnog materijala, Donijećemo ga u narednom broja. Selam. u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV Trešeljak. Da se ne zaboravi. „Srpska Riječ4 od 4. o. m. donosi ovaj telegram iz Beograda: Prilikom glasanja, a Kcn.tituunti o 42, i 43. tački načita .Udjava svi su bosanski radikali glasali protiv; fSržkić, Spalujković, Andrie, Laaarević, Pećanac. ćabotić i Ivanić, dok eu Oda- zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul. 31. :: Telefon 21—65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova Hrvatska Poljodjelska Banka DIONIČARSKO DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Dionička glavnica K 2o,ooo.ooo. Pričuva. K 15,050.000.—. Ulošci preko 29.000.000.— . Centrala: Zagreb. Podružnico: Rijeka i Sarajevo. Ispostave: Brihlr-Vlnodol, Čabar, Hreljln. Prima uločke na knjižice i na tekući račun te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. Bavi se кЈт poslovima, koji zasijecaju u bankovnu struku. Kupuje dobra u svrhu parcelacije, a pre­ uzima i komisionalno prodavanje takovih bilo u đjelovima. „Odjel robe" prodaje sve gospo­ darske strojeve i potrebstine. Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo ... — ==... . ; Podružnica: Brčko Dionička glavnica K 20,000.000.— . јд Pričuve K 8,000.000.— PREUZIMA OBAVLJA FINANCIRA V В Š I uloge na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih bur- trgovačka i industrijalna podužeća. isplate na svim mjestima Kraljevine Sita Hrvata i Slovenaca te u inozemstvo. — Vrši sve druge bankarske poslove. i zovnih transakcija. 1 _ Muslimanska Centralna Banka I za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000.000. 104 & Pupilarno siguran.—Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci prekoK 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. * i � https://kolekcije.nub.ba/files/original/70c183eee3fd931a20323c47e983f1b4.pdf 0c569583c97375ea0b73a1808c2d5f8b PDF Text Text Pojedini broj K 2'— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 61 (299) Sarajevo, utorak 14. juna 1921. (7. Ševal 1339.) Govor, nar. posl. Šemsudina Sarajlića, držan dne 30. maja 1921. u Ustavotvornoj Skupštini prigodom specijalne debate o socijalno-ekonomskim odredbama. Gospodo poslanici! mjere da to ovoga puta poglavito is­ tičem, nego u Želji da pokažem, ko­ Mi muslimani moramo uzeti učešća pri pretresu ovog odjeljka o socijalno- liko i nas zanimaju ekonomske i so­ cijalne uredbe našega Ustava, preći ću ekonomskim odredbama našega Ustava, odmah na stvar, da govorim o poje­ da se branimo od raznih napadaja sa više strana, naročito od napadaja za dinim članovima ovoga Ustava i da tim obilježim i naše stanovište o njima. riješerije agrarnoga pitanja i da se Ali, prije toga, gospodo, prije nego što požalimo na mnoge nepravde, koje to učinim, moram da napomenem, da nas prate od ujedinjenja pa sve do su baš ove i ovakve nevolje nas mu­ danas, naročito na ekonomskom polju, slimane iz Bosne i Hercegovine zbile i da izrazimo nadu u mogućnost svoga u jednu grupu i da smo mi pošli da opstanka u ovoj državi kao ravno­ pravni građani sa drugim vje­ tražimo neku drugu i bolju zaštitu, nego što smo je nalazili kod naših roispovijestima. Na odbranu od navala u ovome zemljaka u Bosni i Hercegovini i da domu imamo prava, a kad se žalimo, smo baš zbog toga i došli ovamo u Konstituantu, među narodne zastup­ mi to ne činimo u namjeri da rušimo nike iz svih krajeva naše države. Nisu i razbijamo dobre nove smjerove za nas poslali samo age i begovi ovamo, konsolidovanje prilika, nego to činimo kao što mnogi govornici rekoše, nego sa tendencijom, da se stvar na bolje nas je poslao narod muslimanski, ispravlja i uredi. građanski i težački, da ovdje njegove Naš posebni i razdvojeni život u interese zastupamo. Prema tome mi Bosni i Hercegovini do dana držav­ ćemo, obazrijevši se na pojedine čla­ noga ujedinjenja, čini mi se, da je bio nove ovoga Ustava, koji govore o eko­ ipak skladniji, nego Ii što je produžen nomskim i socijalnim prilikama, reći nakon ujedinjenja. Narodna vijeća, koja svoju riječ o njima, da time izrazimo su po prevratu jednostrano uzela vlast želju, kako bi trebalo dati smjernice u svoje ruke, pokazala su se tako na temelju ustavnih uređenja novom slaba i pristrana, da je za njihove vlade počinjeno na milijone šteta na zakonodavstvu socijalnom i ekonom­ skom, kako bi nove odredbe bile za imetku muslimana. Kao da je neka tajna ruka pokretala tada ljude da sve državljane jednake i pravedne. Član 24. ovoga Ustava govori u no­ udaraju na muslimane, da ih zatva­ voj redakciji o proizvodima umnoga raju, da im ruše imetak i da ih pljač­ kaju. Sa svih strana čule su se tužbe rada, da su sopstvenici, autori njihovi, i vapaji. A naročito se opazilo, da se obezbijeđeni i da njihovi proizvodi umnoga rada uživaju državnu zaštitu. ide za proganjanjem imućnijih musli­ mana sa sela, da se satjeraju u gra­ Ovdje ja mislim da je trebalo imati pred očima to, što mnogi patenti i dove. Presijecani šu drumovi našim putnicima, otimana im je njihova imo­ djela naših umnih radenika nijesu prije u ovim našim krajevima nailazili vina, a nisu izostale ni denuncijacije tako, da su mnogi naši ljudi nevini na dovoljno zaštite i razumijevanja, i čamili u zatvorima. Velim, gospodo, ja mislim, da bi država trebala da bude na pomoći također raznim umnim ja­ nevihi, jer su sudovi izricali presude, da su bili žrtve pojedinih bezdušnih čim produktima tako, da oni budu po mogućnosti od same države štićeni i ljudi. Da li je to bila posljedica onakih potpomagani, da ne budu prisiljeni naši umni radenici, da svoje patente misli, kao što se čula riječ u Privre­ prodaju u druge strane države. menom Narodnom Predstavništvu od jednog pređašnjeg poslanika, da je Član 27. ovoga Ustava govori o istrebljenje muslimana jedna »istorijtome, da će se država starati o suzbi­ ska nužda, koja će se izvršiti«, ne janju zloupotrebe alkohola. Ova jedna znam, ali znam to, da su u Bosni i ।i mala odredba ima za nas veliko zna­ Hercegovini lomljena koplja upravo | čenje. nad nama muslimanima, u onoj Bosni, Mi smo svojevremeno podnijeli Ugdje su i inače položene oštrice naših stavnom odboru jedan predlog, koji je glavnih problema i vjerskih i plemen­ glasio ovako: »Radi suzbijanja alko­ skih. Naši su ljudi nedužni plaćali holizma, daje se svima, pa i najmanjim glavom, kao na pr. rahmetli Atif Grbo, samoupravnim jedinicama pravo, da u Mustafa Šahbegušić-Hadžić, Čelik, Tal- svojoj nadležnosti i na svojoj terito­ mas i drugi. Naš je imetak bespravno riji mogu zabraniti ili ograni­ uzurpiran i naše familije izvrgavane čiti potrošnju alkoholnih pića i da su gladi, da samiru .. . mogu za potrošnju tih pića odrediti namete kolike hoće«. Ovaj naš pred­ Ovakvih jadikovki sa faktima u ruci log nije došao u Ustav, navodno s mogli bi mi nizati čitave dane, a na­ razloga, što će se u zakonu pobliže u ročito onih, koje se odnose na naše ovim smjernicama izraditi. ekonomsko i socijalno pitanje, upravo Kad smo ovo predložili, mi smo na ono, o čemu govori i ovai odjeljak imali pred očima ne samo da se za našega Ustava. Nu kako nemam na­ ' ! . ; j I Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina Ili. pojedine i najmanje samoupravne je- | damo se, da će taj naš predlog u za­ dinice pridrži pravo ograničenja točenja । konodavstvu naći dobroga odziva. odnosno prodavanja alkohola, nego da Čl. 35. ovoga Ustava kaže, da će se se može mjestimice i zabraniti, a mje­ država starati o građenju i održavanju stimice i velikim nametima ugušiti svih saobraćajnih sredstava, gdje to alkoholizam. Imali smo u vidu to, što opšti državni interes zahtijeva. Ja je od vremena, otkako je Austrija bila mislim, da ovdje ne treba da dolazi u došla u Bosnu, mnogo više krćmi otvo­ obzir samo državni interes. Ako izi­ reno u Sarajevu i po drugim mjestima, skuju interesi države sa strategijskoga nego što je to u istini trebalo za na­ gledišta, da se na pr. jedna cesta ne­ rod, koji je navikao bio da od vremena kuda provede, ja mislim da će to dr­ do vremena upotrebljava alkoholna žava i onako učiniti i da nema ga­ pića. Naročito za Sarajevo može se rancije u Ustavu. Ali se radi o tome, reći da je u njemu bilo toliko krćmi, gdje opšti privredni interesi zahtijevaju, da se nisu, kako kažu ljudi, u dvije da se država imade starati o tom, da godine mogle obići, da bi svakoga saobraćajna sredstva budu izvađana. dana čovjek išao iz jedne u drugu. Primjerice, u jednoj opštini, pored koje Bilo je naših općina i čitavih sela, u blizini prolazi cesta, ako se hoće da gdje se ranije nije znalo Štajeto reći, se taj kraj, ta općina ili selo podigne da jedan momak, da jedan čovjek iz ekonomski i da oživi, trebalo bi da sela pije. Ali došlo je otvaranje krčmi se spoji 5 ili 10 km cestom, i da joj i ne samo što su se mnogi propili, se time otvori put na tržište. Ali ako nego su i inače pošli rđavim putem ovo ne nalazi ustavne, odnosno zako­ u svome načinu života, zanemarili su nodavne garancije, da se i za opšte svoj posao i nisu mogli više da budu privredne interese našega naroda dr­ ono, što je davalo tim selima obilježje žava stara i da sva saobraćajna sred­ čistoće, trezvenosti i rada. Mi se na­ stva, koja su potrebna narodu, otvara, damo, da će ova ustanova naći u za­ onda u tom slučaju ovaj Ustav, ako konu dovoljno garantije, pa bismo, se jedino tiče države, ja mislim, da prama ovome, mogli i ovu odredbu ne može da zadovoljava. (Glas: Tre­ usvojiti, tim više što se nadamo, da balo bi reći, kroz koje će selo cesta nikome nije stalo u našoj državi do proći?). Naravno da ne treba reći, kroz toga, da zaštićuje krćme, odnosno one, koje će selo cesta proći, ali treba da koji prodaju piće, nego da smo svi za se dade garancija, da budu opšti pri­ to, da štitimo naš narod tako, da bude vredni interesi, a ne samo državni in­ trezven i radin, a ne da se opija. Vla­ teresi zaštićeni! dimir Nazor kaže u jednoj svojoj pje­ Porez na naslijeđe određuje čl. 39. smi: »Dobra snaga klone, gde zle sile Ustava, a ja bi imao dodati: u toliko, tlače«. 1 istina je, gospodo, da kod da bi trebalo da se od imetka iznad opijanja, te jedne velike zle sile, ne­ minimuma egzistencije ovakovi porezi staje mogućnosti, da ljudi mogu dobro ubiraju. Mislim naime ovim da naro­ raditi i biti dobri oci i dobri članovi čito težački svijet mora da ima jedan familije, pa možemo reći, da tu klone minimum, mora da ima najmanje ono i dobra snaga. Kao što se zna, Ja­ što mu treba za život, što se ne mo­ panci i Kinezi su vrlo trezven i radin že nikako opteretiti, što se ne može narod, brzo se množe, malo im treba, otuđiti ni prodati, i na taj način da jeftino rade, usvajaju što je korisno, ostane ono sopstveniku, a da ni dr­ a osim toga još umiju i da prištede. žava ne može svojim porezima to op­ Jedan njemački pisac, Weinledner, teretiti. piše o tome ovo: »Neka Kinezi i Ja­ Veliki posjedi, o kojima govori član panci prime loše strane naše kulture 43., mislim da bi trebalo da u većini i neka poprime naše suvišne potrebe ostanu za tvorničarstvo, jer težak na i naš skupi način života, pa će ih naš luksuz i naše socijalno pitanje, koje jednom parceliranom velikom posjedu brinuće se da on sije i obrađuje samo je nastalo iz našeg načina života, ono, što je nužno za njegovu kućnu lakše uništiti, nego Ii naši bajuneti«. ekonomiju. Teško da će se moći skloBriseljska konvencija od 1890. go­ nuti ikada da rizikira i da goji tvordine zaključila je, s obzirom na Crnce ničarsko bilje, nego će se starati u pr­ u Srednjoj Africi, da se tamo također vom redu — kako rekoh — da zado­ ima ograničiti i suzbijati alkoholizam, volji svojim radom samo svoje kuć­ te da se progone oni, koji bi htjeli da ne potrebe. Na ovaj način mislim da opijanjem degenerišu Crnce. Taj je za­ tvorničarstvo u našoj državi ne bi ima­ ključak pooštren 1899. godine, jer se lo velikoga izgleda i radi toga bi tre­ kaže: da urođenici treba da se čuvaju balo da veliki posjedi ostanu u većini alkoholizma, jer je alkoholizam od naj­ kao uzorna gospodarstva. (Glas: Što veće štete za poboljšanje moralnih i će seljak koji nema zemlje?) Valjda materijalnih uslova njihova opstanka će se svaki težak u našoj državi, ko­ i jer je piće zapravo povod velikom ja je toliko široka i koja je toliko ve­ degenerisanju naroda. Ono je uzrokom lika kao Italija u svojem opsegu, a da mnogih zala; ono, uvlačeći razne bo­ imamo otprilike samo jednu trećinu lesti u narod, kosi više narod nego i stanovništva kao Italija, valjda će se sami ratovi. za svakoga naći mjesta, da mu se može dati zemlje. (Upadice. — Glas: Radi toga mi smatramo, da je ovaj Da krče?) Vi kažete, kad riješavate naš predlog, koji smo učinili u naj­ agrarno pitanje, daćemo zemlju onomu boljoj namjeri, na svom mjestu, i na­ Muslimanska trgouačha I obrtnička banka za Bosnu i HeroegouiuH (d. 1] u Sarajeon Dionička glavnica 10,000.000'— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge.— Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ »5 Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemnu, lijevo. - Brzojavi: Trgovaca Ma, Sarajevo. - Intcrurban telefon: ZU �„PRAVDA" — „ПРАЗДА* Strana 2 Страиа koji je ima u ruci, a muslimanima, I da kažem dakle, da sada i stočarstvo ako treba, daće se zemlja. Ali gdje? j naročito u Bosni i Hercegovini kod nas stoji na slabim temeljima i da bi Valjda u onim krčevinama u koje vi nećete da šaljete svoje ljude ?!... Ima, j ga trebalo u istinu pomoći i to što izdašnije. A osim toga, gospodo, treba gospodo, za sve nas dosta mjesta, sa­ mo treba imati više snošljivosti, više 1 pomagati naš narod i što se tiče bolje priredbe tla i modernog đubrenja, mo­ tolerancije! Član 30. ovoga Ustava govori o to- I dernog poljoprivrednog oruđa kao što mu, da će se naročitim zakonodav- | su plugovi, vršaće mašine i t. d., za stvom urediti poljoprivredno obezbije- । izložbu stoke i proizvoda, za kućnu industriju, dobra sjemena, za manja đenje Ovo je vrlo važno, gospodo, za naš svijet, a naročito za naš svijet u | uzorna gospodarstva, niže ekonomske Bosni i Hercegovini, koji je u istinu i škole, stručne tečajeve i t. d. (Upadice.) Da baš i za one, kojih i mi muslima­ osiromašio, tako ratom nastradao, da se Često danas vidi da pojedinci ne- | ni imamo dosta, t j. za one naše bezkućnike i težake, da bi trebali i za maju u šta da se zaodjenu i ne mo­ gu da odu u pristojno^ društvo, jer I njih naći mjesta, gdje će da se smjeste i nemaju dovoljno odjeće. Štete, koje su | da se osiguraju. [Glas: To se možete nanešene za vrijeme rata nama mu- j vi begovi pobrinuti za ono nešto malo sirotinje vaše.) Jest, drage volje, kad slimanima, vrlo su velike. One su vr­ bismo mogli, ali kako, kad je i nama lo velike s toga, gospodo, što su ve­ oteto pa nemamo više ničega u ruci, lika većina naših hranitelja odnosno naših ljudi koji su mogli da rade ze- , čime bi pomogli svoju vrlo brojnu si­ rotinju! Osim toga trebalo bi za naš miju bili poslati na frontu, a kod ku­ će je ostajala nejačad sa starcima, koji । težački svijet da se osigura minimum nisu mogli da obrađuju zemlju, nego I njegove egzistencije, ali u isti mah da su morali da troše ono, što imaju i ' se radi na tome, da zakonodavstvo gotovo da prodaju. (Gladovi: To je | postavi i maksimalne granice zemljiš­ bilo svuda.) Ja, gospodo ne poričem nog posjeda pojedinca, osim - kako da je toga bilo i na drugoj strani, ali rekoh — onoga načela, što sam ga samo obraćam pažnju, daje i kod nas । malo prije istakao glede velikih po­ muslimana velika potreba za pomoć ’ sjeda, koji bi trebah da budu ostav­ što se tiče poljoprivrednih obezbjeđeljeni u većini za industrijske svrhe. denja. (Mil. Pribićević: Pa oni su bili ! Član 22. ovoga nacrta ustava govo­ prevratom oštećeni.) Ne samo prevra- , ri o tome, da će se država brinuti da tom, nego i nakon prevrata su mnogi se svim građanima stvori podjednaka oštećeni. Naročite štete su nanešene u | mogućnost spreme za privredne po­ istočnim krajevima Bosne i Hercego­ slove; član 26. govori o privrednim vine u ratu u jesen 1914. godine. One | odnosima, u kojima država ima da su tako velike, da se ni danas nisu interveniše i t. d., a član 37. ovoga mogli sagraditi oni domovi i one go­ nacrta ustava govori o svojini i o nje­ spodarske zgrade, koje su porušene nim ograničenjima. Ova ustanova čla­ i popaljene. Po jednoj statistici prena 22. izgleda da’ je manjkava zato, đašnje bosanske vlade — ja ne ka­ jer se država brine samo za spremu žem s koje strane su štete nanešene, odnosno za naobrazbu onih, koji hoće jer se front protezao i s Pjeva i s de­ da privredne poslove vode, dok ona sna, — mi muslimani imali smo po­ ne daje garancije i za samu slobodu paljenih 5.000 domova i 10.000 gospo­ privrede, trgovine, obrta i stjecanja darskih zgrada. To je bilo u Sandžaku imetka. Ovu smo mi slobodu tražili u i u istočnim krajevima Bosne i Her­ našem nacrtu ustava i to u članu 13. cegovine, gdje su se u to doba bitke gde smo kazali (čita) »Kad potrebe vodile. zahtijevaju, može se naročitim zako­ Stočarstvo u Bosni i Hercegovini tanima dopuatiti, da se uz naknadu kođe je postradale. A kako je prije u izvlaste zemljišta radi građenja stano­ mirno doba bilo? va i t. d.«, — a naročito hoću da Uzmite pa uporedite statistike od istaknem ovo što se dalje kaže (čita) 1895. i 1910. godine, pa ćete vidjeti »Svaki državljanin može sticati nepoda smo imali po statistici od 1 «95. kretnosti svake vrste i baviti se sva­ godine: kom granom privrede. Sloboda rada, Koma i mazgi 237 000, rogate marprivrede i trgovine ujemčava se u gra­ ve 1,417.000, ovaca i koza 4,677.000; ' nicama zakona«. Ovo smo tražili, a a po statistici od 1910. godine: konja I ipak za ovo nije se našlo u ustavu i mazgi 228.000 ili 9.000 manje nego , garancija, navodno s razloga, jer će 1895. godine, rogate marve 1,309.000 i se to zakonom odrediti ? Mi ipak za ili za 108.000 manje, ovaca i koza I sada vidimo, da ustav ne daje one prave potpune garancije za ekonomsku 3,892 000 ili manje 785 000 nego 1895. i socijalnu ravnopravnost svih građa­ godine. Dakle umanjeno od jednog po­ na. Ja naročito ovdje mislim na mu­ pisa do drugog za blizu jedan milijun slimane, jer se bojim, gospodo, da se grla. A pomislite onda koliko je to uma- | na nama ne bi izvršivalo odnosno primjenjivalo nešto loše, što se tiče njeno za vrijeme rata, kad je Austro­ ugarska iz Bosne i Hercegovine vukla i našega posjeda i slobode našega po­ slovanja. To se bojim s razloga, što u za velike potrebe svoje vojske može se reći sve ono, što je ostalo. Hoću I nas u Bosni i Hercegovini od ujedi­ PODLISTAK. Hratah životopis Muhameda UlEjliissE ama I i I I po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu (12) njenja pa do danes mi muslimani ni­ ' lim dijelovima naroda Bosne i Hercegovine da sudjeluje smo bili pušteni ni u što, da uzme­ mo kakav ači udio, gdje bismo mogli kod nacionalizacije povla­ da kažemo, da smo dobili obezbjeđe- štene zemaljske banke u S ar aj e v u? nje privrede. Samo ću istaći ovdje austro-b6sanNa ovo pitanje g. ministar pravde sku banku, koja se nacionalizovala u j nije našao za vrijedno nitf da odgojednostranom smislu, pa agrarnu ban­ j vori, a naročito ne onda, kad se radi ku, koja se nacionalizovala u jedno­ ! o tome, hoće li se pripustiti u nacio­ stranom smislu, a tako isto imade i nalizaciji i drugi, a mi smo ipak j emnogo drugih preduzeća, gdje nismo dan narod, ali — nama se ne da, mogli dobiti udjela. A što je glavno, 1 a vama se daje! gospodo, u Privilegovanoj zemaljskoj (Svršiće se). Banci u Sarajevu, koja je po vlasti­ tom priznanju g. ministra pravde, kad je djelomično odgovorio na jedan moj Sarajevo, 13. juna. upit, najjače privredno preduzeće u Danas nam je jedan naš poslanik Bosni i Herccgosini, kažem, u toj Pri­ | telefonski iz Beograda potvrdio no­ vilegovanoj zemaljskoj banci, koja je vinske vijesti o zagušljivoj političkoj stekla svoj imetak znojem i na žulje­ atmosferi u Beogradu. Istup komunista vima svega naroda u Bosni i Herce­ iz konstituante nije izazvao tolike sen­ govini bez razlike vjere i plemena, ni­ zacije kao držanje zemljoradničkog je nam se dalo da uzmemo učešća u kluba, koji se u svakoj svojoj riječi i njezinoj nacionalizaciji, ma da smo svakoj svojoj akciji, u potonje doba, pravodobno pokušali i tražili ga da dobi­ rukovodi jedino pripravljanjem terena jemo! Zemaljska Banka, gospodo, vje­ za )slijedeće izbore. On je na pr. na rovnik je većim dijelom nad našim poznati istup dra Srškića parirao time, imetcima i mi, ako se i ovdle spro­ da je iznio na licitaciju i ono slobodno vede jednostrana nacionalizacija, dola­ zemljište, koje nova beglučka uredba zimo u zavisan ekonomski položaj u ostavlja u posjedu muslimana i za­ Bosni i Hercegovini prema jednom prijetio istupom iz konstituante, ako protežiranom dijelu naroda! (Jedan se uredba ne ukine. Kako je bezdušan glas: »Jedan smo narod.!) Kad smo i demagoški taj postupak, može samo jedan narod, zašto se i mi ne pusti­ onaj da prosudi, ko pozna faktično mo da uđemo unutra?! Mi moramo bijedno stanje svih muslimana, koji sada, pošto nam je oduzet imetak iz posjeduju i rade zemlju. Naš klub ruku, moramo se obazreti na drugu naravno nije u -stanju, da ni za čiju stranu da nešto radimo, i kad se mo­ volju čini ma kakvih bilo daljnih ramo obazreti i kad hoćemo nešto da ustupaka u toj stvari i spreman je na dobijemo, baš onda nam se ne da. sve eventualnosti, koje bi mogle mno­ Kaže nam se: Nećetel goga jako iznenaditi. Mogućnost tih Kao što sam napomenuo, ja sam g. eventualnosti postaje iz dana u dan ministra pravde bio stavio u tom po­ sve viša, jer huškanje »zemljoradnika« gledu jedan upit, ali nisam na glavni uzima sve jače mjere i onemogućuje dio toga upita, na ono, za što sžm na pr. državnim organima, da se pro­ trebao da dobijem odgovor, ni dobio vode pravomoćne osude i odstranjuju odgovora. Odgovorio mi je g. ministar uzurpatori ne samo sa posjedničke samo za ono, što se odnosi na skimuslimanske zemlje već i sa otetih nuće sekvestra, da isti nije skinuo, zemalja muslimanskih težaka. Ako se ali na daljnja pitanja, koja sam mu bude i dalje ovako puštalo, da se uputio, nije se htio ni osvrnuti. Je li krnji državni autoritet, to će naša sato sabotaža onoga, što poslovnik pro­ rađnja u vladi postati nesigurna. pisuje, da narodni poslanik ima pravo da dobije od ministara odgovor na ono, što ih pita, ili je tu kakav drugi tanak led po srijedi, o tome neću da govorim, ali hoću da istaknem, radi znanja u ovome domu, na koja mi pitanja nije htio da odgovori g. mini­ star. To su bila ova pitanja: »Kakve Razvitkom kulture su se socijal* ste uslove propisivali u sličnim sluča­ ne potrebe polvećale i umnožile u jevima (glede sekvestracije naime) prije tolikoj ftijcri, da se patrijarhalnim ovoga i da li ste dopuštali, da se unačinom privređivanja uopće nigdje prava predaje ranijim članovima uprave ne mogu .podmirivati. Radi toga su i da se isplaćuje dividenda stranim kod svih naroda i u svima vremenit akcionarima?“ Drugo je pitaAje bilo: ma tražena sredstva ’ načini, kako »Ako do sada niste dopuštali nacio- ' bi se privreda podigla i uravnoteži# nalizaciju pod ovakvim uslovima, da la s porebom. Među drugim sred> li ste voljni ovo riješenje ostvima, u tu je svrhu drugdje već pozvati. pa i ovo pitanje riješiti po davno tome poslu privučena i druga onim načelima, kojih ste se i do sada polovica ljudstva — žena, te je i ona držali?« I treće: »Da li ste voljni preuzela jedan znatan dio toga te­ kod ponovnog riješe nj a ovo­ reta. Da je ona time, bar u znatnb ga pitanja omogućiti i o s t a- joj mjeri, spriječena u izvršavanju i kamenjem, jer je bio naduven, da mu nijesu mogli odmah skinuti oklopa pa je on ostao sam. Kad su oni ostali bili u bunaru, stane on preda njih i reče: »O ljudi bunara! Nije li se ispunilo obećanje va­ šega gospodara? Ja sam obećanje moga gospodina našao istinitim«. Njegovi drugovi rekoše: »O božji poslaniče! Oni su Iješine." Muhamed odvrati: »Ali oni znaju, da se je izvršilo obećanje gospodara«. preveli Pjesme o bitci kod Bedra. Braća Muftići u Žepču Abdullah-ibni-Azibari, pripadnik plemena BenuAbdedara oplakivao je pale kod Salmit-Bedra u slije­ dećoj piesmi: »Kako plemeniti ljudi leže kod i oko Bedra sa svjetlećim licem! Oni su ostavili Rubejha i Munabbiha i sinove Rabijine, najbolje ratnike proti neprijateljskih jata, Elharisa Darežljivog, čije se je lice sjalo kao pun mjesec u tamnoj noći, Elasi Munabiha Čvrstoga te potpuno i čisto koplje. Njegovo pleme i njegovi djedovi su njim uzveličani, njegovi amidže i dajdže su njim proslavljeni, Plače li neko i tuži li na svoje boli onda, neka to čini za slavnim poglavicom, imam HiŠamovim. Bog, gospodar svih stvorova, neka pozdravi oca Velidrva, njegov rod i neka ih odlikuje spasoml* Hassan ibni Salih odvrati: Plači, nek ti oči krv i suze proljevaju, koji će uvijek iz nova da naviru. Što oplakuješ one, koji su se u zaslijepljenosti takmili. Ne sjećaš li se ple­ menitih djela naših ljudi, niti vrijednog, poduzetnog, blagog pejgambera, prijatelja velikodušnosti i da­ režljivosti i najčistijega člana od sve gospode u vijeću. Njemu sličan i ono, na što on poziva, zaslu­ žuje s pravom, da se pohvali. Muhamed bodri svoje ljude na boj. Muhamed istupi ljudima da ih obodri i reče: „Tako mi onoga u čijoj je ruci duša Muhamedova, neće niko danas poginuti iz ljubavi prema Bogu istupivši protiv neprijatelju i izdržavši u boju, a da ne dođe u raj. Omejr ibni-El-Humar brat BenuSalama, koji je upravo jeo nekoliko hurmi reče: »Dakle između .mene i raja leži moja smrt od ruke ovih ljudi ?“ On odbaci onda hurme, zgrabi mač i borio se je dok nije pao. Muhamed baca pijesak protiv nevjernika I oni bježe. Muhamed onda uzme jednu šaku pijeska okrene se prema Kurejšijama, baci ga protiv njih rekavši: »Neka vaše lice bude izobličeno!« On zapovjedi onda $vojim ljudima, da navale na neprijatelja, a njihov joraz bio je odlučen. Bog ubije mnoge njihove pletpiće i dade, da su drugi bili zarobljeni. Kako su nevjernici bili bačeni u bunar. Muhamed zapovjedi, da se ubijeni bace u jedan bunar, samo Omejr-ibni-Halaf bi pokopan zemljom j I | i i Epoj 299 Broj Uposlenje musliman­ skog ženskinja. Ebu Bekir-Šedad je spjevao: »Budi pozdravljena, majko Ebu-Bekirova, Ima li za mene ikakva lijeka poslije gubitka moga naroda? Kako je nekada bio Bedr sabiralište pjevačica i plemenitih vinopija, Kako je negda bio okrunjen bunar od Bedra s grbama deva? Koliko je stada deva i ovaca paslo kod vode od Bedra? Koliko se moglo tamo vidjeti zastava i velikih trpeza i veledušnih i darežljivih drugova i prijatelja plemenitoga pehara i društvenosti I Da si vidio oca Akilova i gospodara jakih deva, onda bi bio od žalosti za njima kao deva, koja se teli pa ne zna, šta hoće. Glasnik nam kaže, da ćemo živjeti još ali kakav je život sove i ptica, koje vape za osvetom I« Vojna Kurejšija na osvetni boj na brdu Uhudu. Kurejšije pođoše s cijelom svojom moći i ja­ kosti sa saveznicima i onima, koji su išli za njima od Benu-Kinana i stanovnika Tehama. I žene su ih pratile, da se svečanije tuku i da ne pobjegnu. EbuSofjan, vrhovni vođa, povede sa sobom Huidu, kćer Utbinu, i kadgod je Huida pokraj Vahšije prošla, rekla mu je: »O Ebu-Dasama, (tako su ga nazivali) izliječi i nas i sebe!« Kurejšije su napredovale do dva vrela u brdima, u dolini Sabšah, kod Kanata, na rubu doline i spram Medine. Muhamedovo priviđenje. Kada je Muhamed sa svojim drugovima čuo, gdje su se Kurejšije utaborile, reče: »Tako mi Boga, imao 1ам istinite priviđenje. Vidio sam bikove i �svoga glavnog zadatka, a to je ku? ćanstva i uzgoja djece, za što je raz? vojem ljudskog društva i diobom posla određena, lo se samo od se? be razumije. Ali život i vrijeme, ti ncumoljivii regulatori i korektori svih društvenih odnosa, tražili su i tu žrtvu pa su je i dobili. S jedne strane r.un vjerskih razlo­ ga i poslovične konzervativnosti našega svijeta, a s druge strane ra? di nedostatno razvijenih kulturnih i socijalnih zahtjeva i s time uslov? ličnog primitivnog načina života, taj proces kod nas muslimana ne samo da nije završen, nego sve do veli? koga svjetskog rata nije ni načet. Nu kako je taj rat svojim silnim zama­ hom prouzročio, a gdješto i proveo revoluciju u cijelom životu i u cije­ lom svijetu, to ni mi nijesmo mu? gli ostati pošteđeni. Ostavši mobi? Hzaoijofn. muškaraca ncopškrbljena i prepuštena sama sebi, mnoga je na? ša žena, silom ratnih prilika, počela da isudjeluje u privređivanju i iz? van svoje kuće, kako bi zaslužila ko? ru svakidašnjeg hljeba sebi i svojoj nejačadi. Time je proces, o kome je gore govoreno, spontano započeo i on če se razvijati i provoditi ili s nama ili bez nas, a budemo li mu se protivili i protiv nas. Sad se samo od sebe nameće pi? tanje, kakovo držanje treba da za? uzmu prema tomu pitanju oni, koji imaju i pravo i dužnosti, da vode bri­ gu o narodu i njegovoj budućnosti. Isprsiti se protiv njega — značilo bi boriti se protiv onoga, što neminov? no m'ora doći. Pasivno ga tolerirati ne smije se već iz razloga, što bi onda vrlo lako moglo doći do tako? vih excesa, kobima bi se ovaj: po svo? joj prirodi i svrsi zdrav i savremen proces iizrodio i stvorio društveno i narodno zlo. Pri tome naročito mi? slim na prostituciju, koja se u zad­ nje vrijeme nešto radi bijede, a ne? tšo radi slabog uzgoja sukcesivno uvlači među naše neosviješteno, za? pušteno i ncolpskrbljeno' ženskinje. S jasno opredjcijenim ciljem, taktici no i obzirno ali sigurnom rukom mo? ra se regulisati i rukovoditi tim po­ slom, pa da on postigne svoju pra? vu svrhu. Pod pritiskom tih zahtjeva u zad? nje su doba kod nas osnovana raz? Učita društva ii ustanove, koje su preuzele na se zadaću, da musliman? skom ženskinju nađu zaradu koja bi odgovarala našim prilikama. »Osvitanje« u Sarajevu, »Muslimanska ženska zadruga« u Mostaru, »Spas« u Banjoj Luci i dr. uradili su prilično dosta na tom polju. Ali ni ove us? tanovc ni 'stotina takovih ustanova nc mogu da zadovolje potrebe u o? nolikoj mjeri, u kolikoj se ona sad, nakon rata, i naročito nakon riješe? nja agrarnog pitanja, nameće. To je pitanje općeg značenja i u njegpvoj soluciji moraju sudjelovati svi svi je­ Страна 3 Strana ^ПРАВДА* — „PRAVDA" Број 299 Broj sni članovi naše zajednice. I ne samo to. Ni kod svih pojedinaca ne bi do? nio onoga ploda, koji svi želimo i koji jc potreban, nego je tu potreb­ na i jedna jača, solidnija suradnja, a to je suradnja srne države. Imajući to u vidu, naše je Mini? starstvo trgovine i industrije shva? tilo zamašitost te potrebe, pa je u cilju, da i ond pridonese svoj udio za njeno saniranje, dalo g. Osmanu Sokoloviću, činovniku Trgovačke i obrtničke komore u Sarajevu, uput? stva, kako će prikupi/ti nužne po? datke za tu akciju. U 11. točaka tih upustava sabrana su sva ona pitanja, kojih, bi odgovori bili nužni, da se može stvoriti tačan i jasan nacrt za taj rad. Evo tih uputstava: 1. Koliki je broj muslimanskog ženskinia po mjestima, koje ima potrebe da. pored obavljanja kućevnog rada, mora raditi vi­ še ili manje profesionalne poslove, da bi se sa porodicom moglo održati? 2. Koje profesionalne poslove te žene sa­ da rade: koji posao i koliki broj udatih, devojaka i djece? 3. Rade li posao za trgovca i koga; kako dobijaju posao: dolaze li same da traže po­ sao i posao izrađeni donose, ili im se do­ nosi i odnosi; koliko njih trgovaca daju po­ sao i u kojim količinama; koliko se plaća od komada svršenog posla i šta njima čisto os­ tane po davanju konca, dugmeta i sličnog; koliko joj vremena treba da parče izradi; koliko vremena pri radu provede na dan? 4. Rade li samo za svoj račun ili račun neke žene; ako rade za svoj račun, gdje i kome prodaju isti i koliko može od parčeta da zaradi; od koga kupuju sirovinu; imaju li sredstva da kupe sirovinu ili uzimaju na veresju i od koga; da li bi im kapital bio potreban? da li Iako prodaju izradu ili mo­ raju bud zašto da dadu: da li bi im zbog toga bio potreban kapital; koliki bi bio po­ treban kapital, da se zadruga istih finan' sira? * 5. Od koga su naučile posao i od koga uče; postoji li škola, kurs ili se osjeća po­ treba za stim; kako se zove organizacija koja .ima školu, koliko ima đaka; zašto ih tako malo ima u školi? 6. Da !ii svaka švalja ima mašinu i osjeća Ii se potreba za mašinom? Da bi im trebalo davati mašine na otplatu; koliko bi godišnje trebalo -istih mašina razdati; to bi sto va­ žilo i za mašine za štrikanje tome slično? 7. Da li bi se i na koji način moglo uvesti slijedeće radinosti, kao vrsta kućevne industrje: vještačkeg cvijeća, trikotaža, -izrada čarapa mašinom, izrada vezenih ženskih ko­ šulja, izrada bolje konfekcije bluza, boljih košulja, rukavica, diečijih haljina, ženskih šešira, konfekcije muškog odijela itd.? 8. Da li bi bilo dovoljno posjetioca za jed­ nu normalnu školu za sve grane navedenih poslova, kao i za pojedine kurseve; koliko bi se osiguralo posjetiocima po mahalama; da H bi se našli lokali po mahalama za kur­ seve; п koje vrijeme dana bi trebalo dr­ žati kurseve? • 9. Da li bi se našli ktitori-ktitorke, dru­ štva koja bi za račun države rukovodili ovim školama, kursevima, t. j. država bi pla­ zubac na oštrici moga mača, a ruka mi je bila u jednom jakom oklopu, koji po mom tumačenju prestavlja Medinu“. Muhamed onda nastavi: »Ako osta­ nete u Medini i neprij’atelja pustite u njegovom taborištu, onda će on imati hrđavo stanovište, ako tamo ostane, a ako nama prodre, onda ćemo ga potući u gradu«. Abdullah-ibni-Obai pristane na ovo, a Muhamed sam je išao preko volje protiv nepri­ jatelja, ali mnogi muslimani, koji nijesu sudjelovali kod Bedra, kojima je Bog odredio* da umru muče­ ničkom smrću i drugi rekoše: »0 Božiji poslaniče, vodi nas protiv neprijatelja, da nas ne drži slabim i‘ strašljivim!« Abdullah zamoli Muhameda, da ostanu u Medini govoreći: »Mi nikad nijesmo izašli piotiv neprijatelja, a da niiesmo bili potučeni, a opet nije nitko u gradu napao, a da ga nijesmo odbili. Za to ih tamo ostavi. Ostanu li tamo onda imaju jedan zao i zatvoren položaj, a ako prodru u grad, oduprijeće im se naši ljudi, dok će naše žene i djeca odozgor bacati kamenje na njih, a povrate li se, osramotiće se, kao što su i došli«. Ali oni, koji su žudili za bojem, navaljivali su na Muhameda tako dugo, dok nije otišao u svoj stan i obukao svoj oklop — bilo je to jednoga petka poslije mo^ litve. Muhamed se je molio još ovoga dana za dušu jednog umrlog Eusarije, Malika-ibni-Amra od ple­ mena Benu-Eaadžar, te onda istom ode trupama. Ovi se sad pokajaše, te rekoše: »Mi nijesmo tre­ bali Muhameda siliti«. Tada rekoše samom njemu: «Mi smo Te prinudili, to nije od nas lijepo, ako hoćeš, ostani. Bog te pomilovao!« Muhamed odgo­ vori: »Ne dolikuje se jednom pejgamberu, da, obukavši jednom oklop, skida prije nego što se je tukao«. Tako on pođe sa 1000 svojih dru­ gova. I ! : I j I j tila učiteljice, dala izvjestan alat i mašine, obrtni kapital, plaćala kiriju, poslužiteljke. kiriju za stan, a oni bi našli stan po jevtinoj cijeni i rukovodili poslom; da li bi se našli ktitori i ktitorke- koje bi rukovodile društvom, koje bi imalo za cilj da državnom pomoći obrazuju zadrugu rađenica i nabavlja im posao, nabavlja sirovinu, daje na izradu i vrši prodaju izrađenih proizvoda ih posređuje pri izradi i nalasku posla za račun tamošnjih- ili iz drugog mjesta trgovaca ili državne vlasti za potrebu vojske; kako se zovu ti ljudi, te dame, koji bi to htjeli da organ izu ju? у U društvu bi bili zastupljeni, ako društvo muških i načelnik našeg Odjeljenja u Saraievu i g. Korjenić, a ako je društvo ženskih, i upravnica naše ženske škole u Sarajevu, kao i učiteljica veza u školi za ženske radove i ćilime. 10. Iznijeti nam mišljenje konferencije najrazboritijih muslimana po ovome mišljenjuu kojoj bi konferenciji učestvovao šef Odjelenja Ministarstva Trgovine i Industrijepredsjednik Komore, sekretari Komore, direktori ćilimske tvornice, direktorka žen. škole, šef odsjeka za prof. škole, kao i trgovci koji daju na rad izradu veza košulja i slično. 11. Iznijeti nam mišljenje konferencije kompetentnih muslimanskih žena po ovome pitanju, na kojoj bi prisustvovale i upravite­ ljica ženske škole- kao i učiteljica vezova. Treba samo željeti, da to ne os? tane sve samo na papiru. A da to ne bude, stoji mnogo i do naše in­ teligencije oba spola, kojoj je duž? nost, da ovim pitanjima posveti naj? ozbiljniju pažnju, da upozori na to sve one, koji mogu o tome da dadu uputstva i savjete, te da samom g. Sokoloviću budu pri ruci. Ne bi na odmet bilo, da se i u samoj javnosti povede ozbiljna i stvarna diskusija o tom pitanju. H. Ajanović. Pregled našeg hulturnog rada iza oslobođenja. (Dopis iz Banje Luke.) Ovaj će se pregled baviti onim našim kulturnim radom, koji vrše humanitarna kulturna društva. Bilans njihovog rada može da bude vrlo tačnim mjerilom uopće naše snage i rada, a i radi primjera drugim mjestima po­ trebno je, da javnost čuje i ocijeni taj rad. Vođen tom idejom, ja ću biti slobo­ dan da u kratkim crtama prikažem rad naših društava u Banjoj Luci, koji sam imao prilike pažljivo posmatrati, a u kojem sam. djelomično i sam uče­ stvovao. Nadam se, da ne ću biti osamljen u ovome pogledu. Banjalučki muslimani mogu sa ponosom uprti prstom u svoj rad iza oslobođenja. Pored muslimanskog zanatlijskog udruženja „Fadilet" u Banjoj Luci, koje je još prije rata osnovano, su oni prosvjetno društvo ,,Spas“ i potporno društvo „Bratstvo«. • osnovali | ; ј ; : i | • I • | ' i i ' i j ; I „Fadilet". Osnutak ovoga društva datira iz vremena, kada je Austro-Mađarska Im­ perija protegnula svoja suverena prava na našu užu domovinu. Tada su bosanski muslimani stav­ ljeni među dvije dileme: ostati u do­ movini i time makar mučke priznati suverenost svoga neprijatelja nad njom ili bježati iz nje i u tuđini čekati dane bolje i srećnije budućnost. To su bili najteži časovi u istoriji bosanskih mu­ slimana. Jedni su prodali svoju djedovinu u bescijenje i svijesno srtali u propast, bježeći glavom bez obzira u tuđinu. Dtugi, koji su bili svijesni, da je svaki grumen otačbine nakvašen krvlju nji­ hovih otaca, nisu je mogli tako lako­ misleno napuštati, uvjereni da bi time općoj stvari veliki i neoprostiv grijeh učinili, ostali su. Među ovima što su ostali opazilo se je neko življe micanje, sa drugim po­ gledima na život. Nicalo je tu i tamo po koje muslimanska udruženje i baš tada je došlo do osnutka našeg „Fadileta“. Inicijativom tadašnjeg banjalučkog muderisa sadašnjeg predsjednika naše organizacije mufti ef. Maglajlića, sastala se je kita rodoljuba i osnovali su »Fadilet«, uvjereni,da će samo na taj način i sa takovim radom polučiti željeni uspjeh. Temelj društvu udarili su mu­ slimanski dobrotvori Hamzaga Huseđinović, Ragibeg Džinić, Asimbeg Ibrahlmbegović, Hadži Danijalaginca Ibrišagić i Hadži Selimbeg Džinić darovavši svaki po 1000 kruna u zlatu. Tada je po prvi puta udaren temelj i društve­ nosti — u naprednom smislu riječi — među banjalučkim muslimanima. U prostorijama društvenim sastajala su se braća i zdogovarala o svojim halima i ahvalima, svom i općem boljitku a mejhane su bivale sve to praznije. Klatareća mladež trgata je iz čeljusti nesreće i propasti, pa je davana na razne zanate a porodicama je podje­ ljivana potpora iz društvene blagajne. Kad bi se koji od društvenih štićenika osposobio za jedan zanat, društvo mu je kupovalo halat i davalo zajam. Kad se koji od društvenih članova razboli, društvo mu je davalo dnevne potpore, plaćalo liječnika i lijekove. Jednom rječju: „Fadilet44 je od svoga osnutka pa do danas potpuno odgovarao svojoj svrsi, da obrtnika, tog jednog od naj­ produktivnijih slojeva narodnih, po­ digne na onu visinu, koja mu pripada. I danas, osamdeset i šest za­ natlija imaju da blagodare svome ,,Fadiletu“ što su svoji gospodari i nisu muhtač drugom. Ko zna, koji bi postotak od tih krenuo tim putem i odhrvao se socijalnim nedaćama, koje su tražile žrtava — da nije bilo »Fadileta«, ruke pomoćnice. Osim toga je još veća, upravo ne­ procjenjiva zasluga društva, što je svoje Uzmak licemjeraca. Smrt Hamze. prvaka mučenika. Kad su bili u Šantu između Medine i Uhuda, odvoji se Abdullah sa jednom trećinom ljudi od Muhameda i reče: »On sluša druge, a ne slijedi moga savjeta; ljudi, mi ne znamo, za što da ovdje umiremo?» i povrati se s licemjercima i dvojbenicima iz svoga narodg. Abdulah-ibni-Amr, brat BenuSalama, ih je pratio i rekao im: »Opominjem Vas Bogom, ne ostavljajte vaš narod i pejgambera među neprijateljima!« Oni povratiše: »Kad bi znali, da će do sudara doći, mi vas ne bi ostavili. Ali mi to ne vjerujemo!« Kad su oni u svojoj tvrdoglavosti izdržali i svakako se htjeli povratiti, reče on: »Bog vas prokleo! Neprijatelji Božiji, vi i ne trebate Njegovom pejgamberu!« Muhamed je napredovao do kamenog polja Benu-Hariša, gdje je stajala jedna kobila i mahala repom. Tako- mašući repom pogodi kuku na kojoj je mač iz korica ispao. Muhamed, koji je mnoge stvari držao za predznake, bez da je ispitivao let ptica i slično^ reče nosiocu mača: „Zabilježi svoj, jer ja vidim, da će naši mačevi biti potegnuti14. Hamza se baci u bojnu vrevu, dok ne ubi Агtata ibni Abd-Šuhrabila, jednog od bajraktara. Kad je na to Šiba-ibni-Abd-el-Urrah el-Gubšani pokraj njega prošao, koji se je preživao Ebu-Riar, pozove ga ovaj na mejdan doviknuvši mu: „Amo sine berberice (njegova je majka Unimi-Ainar, jedna oslo­ bođena robinja Takifite Šerikja ibni Amira i obrezivala je djevojke Mekanske.) Doviknuvši mu ovo, ubije ga. Vahši pripovijeda: „Vidjeh Hamzu, koji je kao jedna tamno-smeda deva ljude kosi© svojim mačem nemilice. Kad li mu se Šibah preda mnom približi. On mu vikne: „Amo Ti, sine, berberice44 i dade mu jedan udarac, ali promaši glavu. Ja zamahnuv svoje koplje i bacih ga u Hamzino donje tijelo tako jako, da mu se je između nogu poka­ zalo. On zatetura prema meni, ali svladan pade, a ja pričekah, dok umre i izvukuh koplje, te odoh ponosan vojsci natrag i uzviknuh: „Sada više ne trebam ništa!14 Bojni poziv Hinde, kćeri Utbove. Kad je bo; otpočeo, podigne se Hinda zajedno sa ženama, koje su kod nje bile i slijedile muževe s tamburiniima bodreći ih na boj. Hind vikne među ostalim slijedeće: „Hrabro sinovi Abdeddarovi! Hrabro zaštitnici vaših sljedbenika! Udrite oštrim mačevima! Koračate li naprijed, onda mi Vas grlimo i steremo jastuke pred Vas. Bježite li, onda se ne sastavljamo u ljubavi44, Geslo vjernika na dan-Uhuda je bio: „Ubij, Ubij!44 i i I • Šta se je Muhamedu na dan Uhuda dogodilo ? Muslimani su sada bili osamljeni, a neprijatelj ih je porazio. Bio je to dan iskušenja, na koje je Bog mnoge mučeničkom smrću uzvisio. Napokon prodre neprijatelj i u blizinu Muhamedovu, koji po­ gođen jednim kamenom, kojeg je bacio Utba-ibniEbi-Vakkas, pade s izbijenim prednjim zubom do­ bivši još jednu ranu na obrazu i na usnama. Alija onda uhvati Muhamedovu ruku, a Talah-ibni-Ubejdullah digne ga u vis, dok opet nije uspravno sta­ jao. Malik-ibni-Sinan mu je sisao krv iz njegova lica i proputao je, a Muhamed reče: „Tko moju krv sa svojom pomiješa, ostaće od pakla pošteđen44. (Naataviće se). �Страна 4 Strana članove potpuno osvješćivalo, prilago­ đivalo ih društvenosti i napravilo od njih ljude, koji osjećaju za svoga bliž­ njega; ljude, koji radost cjeline sma­ traju svojom žalošću. Kakovi se mu­ ževi kupe oko „Fadileta« i koliko je on uradio na osvjeŠćenju mase, da se zaključiti najbolje iz ovog dogođaja. Kada je nakon herojskog atentata u Sarajevu banjalučki okruŽnik Milller sazvao izaslanike sviju mjesnih druš­ tava i korporacija radi zdogovora, kako bi se izrazilo negodovanje radi poči­ njenog atentata na zatornika naše Slobode, bilo je zastupano i društvo »Fadilet», i kao jedino muslimansko društvo koje je tada u Banjoj Luci postojalo reprezentiralo je — dakako —^ve banjalučke muslimane. Izasla­ nik je društveni, čovjek zanatlija, bez ikakove školske naobrazbe g. Dervišaga Dedić, kad je vidio o čemu se radi, ustao je i sa riječima: „М> mu­ slimani ne ćemo udariti na one, sa kojima smo se zajedno porodili i pohranili". ostavio je dupkom punu salu demonstrativno. 1 ako je on ovaj svoj smjeli i odvažni korak skupo platio, jer je brzo poslije toga razmišljao u rovu o svojoj smjelosti ipak postigao je svoj cilj, jer su one, njegove riječi pale na plodno tlo i nije došlo ni do kakovih incidenata među braćom u Banjoj Luci. Po oslobođenju društvo je nastavilo svoj blagotvorni rad. Od oslobođenja do konca prošle godine podijelilo je na kulturno humanitarne svrhe preko 40.000 kruna, a na zajmove zanatli­ jama nešto više od 16.000 kruna. Za jedno lokalno provincijalno društvo to je zadovoljavajući rad. To se sve ima da zahvali u prvom redu svjesnim članovima društvenim, koji potpomažu svoje društvo i time osiguravaju sebi dane bolje i ljepše budućnosti, a u drugom redu i agilnosti društvenog upravnog odbora. Opstanak društva osiguran je još i tim, što ima i cigaret papir svoje marke, proizvod domaće tvornice »Go­ lub« u Zagrebu, od kojeg dobiva 5%; a u posljednje vrijeme stupile je u ugovor i sa jednom domaćom tvorni­ com sapuna, koja će izrađivati sapun, sa društvenom markom od kojeg će društvo dobivati 10%. Pošto je društvo od ovog artikla imalo do sada vrlo slabu korist, to je zaključio odbor društveni razviti što življu i intenziv­ niju agitaciju oko rasprodaje društve­ nih artikala, te je već i uspjeo u to­ liko, što je otvorio lagere artikala u nekim mjestima kao n. pr. kod Mu­ slimanske Banke u Banjoj Luci i Pri­ jedoru, Uzeirbega Alibegovića u Derventi, Mahmudbega Kapetanovića u Jajcu, Huseinage Ključanina u Kozarcu i t. d. Društvo kani proširiti djelokrug svoga blagotvornog rada i na druga mjesta u zemlji, pa je glede toga stu­ pilo u sporazum sa „Hrv. Radišom" i svim trgovačko-obrtničkim komorama, a uskoro namjerava započeti sa izbo­ rom povjerenika u drugim mjestima i tamo započeti rad. Osnovalo je još i svoj športski nogometni klub. To bi eto bio u kratkim crtama historijat rada društvenog. „Spas". Kako svaki rat ima svoje zle poslje­ dice, tako je i ovaj prošli imao. Što je rat bivao veći i strašniji, to su i njegove posljedice bivale štrašnije i veće. Osobito zle posljedice iza svih ratova osjećala je žena. Moral je obično spadao na vrlo niski stepen, što se je osobito iza prošlog rata osjetilo. Osim toga, ulice su upravo vrvile od sitnih, poderanih mališana, koji su bili sličniji mrtvacima nego živim bićima i pruže­ nim, mršavim ručicama prosili milo­ stinju. Babo im je poginuo u ratu, ili je negdje u žici kojeg zarobljeničkog logora, a mati, budući nesposobna da se snađe u vrtlogu života, zabasala je i okrenula u drugi mračni svijet. Vri­ jeme ga je bacilo na ulicu i trebalo je pomoći, kako njemu tako i materi ne­ sretnoj, pa povratiti ih jedno drugom u zagrljaj. Ali kako — i čime? Čekale su nas tada velike zadaće. Zadaće velike, prevelike a mi slabi, preslabi. Pojedinac tu i tamo nije mogao ništa učiniti, trebalo je i moralo se poći drugim putem. I počelo se je. Početkom marta 1919. godine sastala se je kita rodoljuba u mekjtebi ipti- Број 299 Broj „ПРАВДА" — „PRAVDA" daijji, da se zdogovore i sporazume kako i na koji način da se stane tim zlima na put. Među tim rodoljubima nalazio se je veliki broj omladine, što je davalo najbolje jamstvo, da će se taj zdogovor svršiti sa dobrim rezul­ tatom. Osnovano je društvo „Spas«. Otvorenć su društvene prostorije, u i kojima je omladina ustrojila svoj tam­ buraški zbor, tjelovježbe, pjevačko društvo i diletantski zbor. Od vre­ mena do vremena priređivane su za­ bave i sijela s poučnim predavanjima, j koja su bila brojno posjećivana. U maju iste godine održana je u prirodi prva । velika dobrotvorna zabava, namijei njena našem ženskinju, koju je posje­ tilo preko 500 naših žena, a na kojoj je društveni tajnik progovorio o uzro­ cima njihovog propadanja • popularnim riječima tumačio im te uzroke. To je bila svakako prva zabava sa tolikim brojem muslimanki u Bosni i Herce­ govini. Sa ulica, postepeno nestalo je sasvim onih mršavih i poderanih malih prosjaka, kao i „zarusa" koje bi trčka­ rale na okolo i zavirivale po kafanama i gostionama. Društvo je otvorilo svoju školu za siromašne m u s li­ ma n k e. u kojima one uče či­ tati i pisati te vez i krojenje modernih haljina. Namjestilo je tu dvije učiteljice i održa­ valo je već Četiri izložbe, ruč­ nog rada tih učenica, koji je bivao upravo r a z j a g m 1 j i v a n od kupaca. 46 muslimanki izu­ čilo je u toj školi kako čitati i pisati tako i ručni rad. Nad­ zor nad škoiom vodi posebna školska sekcija, kojoj je pročelnikom naš poznati pedagog učitelj Šaćir ef. Dedić. Sada pohađa tu školu 31 učenica. — Učenice škole obdržavale su već i svoje dvije zabave. Milina je bilo po­ gledati na bini same muslimanske djevojčice, koje su odigravale jedan komad, kao i njihov pjevački zbor kad su pjevale same i u mješovitom zboru sa muškim pjevačkim zborom društve­ nim. Svaka hvala neka je gđici Katici Trach učiteljici škole, koja je pokazala mnogo volje i uložila mnogo truda, da od ovog mrtvog kapitala stvori živi. Zaista je mnogo zadužila banjalučke muslimane. Društvo je osim toga nabavilo iz i Beča mašinerije za pranje i peglanje i rublja sa električnim pogonom, koje ' koštalo nešto oko 80.000 kruna naše : valute i koje će se još ovih dana staj viti u pogon. To će biti jedina radnja I te vrsti u Banjoj Luci i misli se, da će bar donekle muslimanke moći tu i zarađivati svoj hljeb svagdanji. Društvo je izdalo do sada tri bro­ šure u cilju odgojnom i to »Uzroci i propadanja muslimanskog ženskinja« od potpisanog, „Ко smeta napretku i prosvjećivanju muslimana" od Ah meda Đumišića i „Predstavka Reis-ul-Ulemi" od Šaćir ef. Dedića. Namjerava u naj­ skorije vrijeme pokrenuti jednu mje­ sečnu reviju u zajednici sa „Fadiletom«. Osim toga vodi pregovore sa Hrvatskim prirodoslovnim društvom u Zagrebu za izdanje »Naučne čitanke za muslim. privatne škole" po naro­ čitoj osnovi, koju je sastavio g. Šaćir ef. Dedić, a koja će — po prilici — koštati do 100.000 kruna sa honora­ rima saradnika i štampanjem. Radi pokrića tih troškova raspisati će se »Spasova Liga Hiljade« sa udjelom po 100 kruna. Imena članova te lige imala bi biti štampana u toj knjizi. Društvo je izdalo u prosvjetno-hu­ manitarne svrhe od osnutka do konca prošle godine svotu od preko 80.000 kruna. Ovom prilikom treba svakako istaknuli agilnost i besprimjernu požrtvovnost društvenog predsjednika g. Adema Afgana, koji društvom ruko­ vodi. Taj je čovjek u istinu mnogo učinio za Banjaluku i dokazao, da mu — bez ikakove natruhe leži na srcu napredak našeg naroda. Taj bi mogao služiti primjerom mnogim i intelek­ tualna jačim od njega. „Bratstvo". Osnovano je početkom 1920. u Gor­ njem Šeheru (3 i po km. udaljeno iz mjesta) sa svrhom da tamošnje mu­ slimansko žiteljstvo okupi oko sebe i priučava ga društvenom životu, a siro­ mašno da odvraća od prosjačenja i klatarenja potpomagajući ga materi­ jalno. Prije osnutka toga društva ta­ mošnji su muslimani živih sa nekim posebnim životom i posebnim pogle­ dom na svijet i život. Osim toga je sirotinja i bijeda provirivala skoro iza svakog ćoška. „Fadilet" i „Spas" imali su pune ruke posla i nisu mogli ni iz bliza pokrivati one potrebe, koje je Gornji Šehcr iziskivao. I tako inicijativom agilnog g. Hafiz Mustafe ef. Nurkića, muftijskog tajnika, osnova se »Bratstvo". Uspjesi njegovog rada vidni su. U prvoj godini podijelilo je samih potpora preko 12 000 kruna, a da se i ne spominju drugi moralni uspjesi društva, koji su srazmjerno veći i od prvo spomenutih društava, budući da Gornji Šeher broji tek ne­ koliko stotina stanovnika. To bi eto bio u kratkim crtama pri­ kazan rad banjalučkih muslimana na kulturnom polju. Želeći, da ovaj moj članak postigne onaj cilj radi kojeg je napisan, a osobito, da dade povoda onima — koji su zaostali iza rada ove naše braće banjalučana — da se i oni prihvate posla u ovome smjeru, završujem ga sa riječima našeg velikog pjesnika A. Šantića: Naga zemlja čeka ddo naših ruku Majka decu zove, da joj ruho skroje U odoru carsku da je svu obuku 1 u jednu snagu da sve snage spoje. i : ! I ! dadne 51% akcija i ako je kod jed# i nog sličnog poduzeća odobrena na# cionalizacija sa 35% domaćeg kapi­ tala. Dosadašnji akcionari usvojili su pored ostalih uslova ii ovaj, pa im je tek onda mijnistar trgovine dr. Spaho odobrio zaključak glavne skupštine, da novise dionički kapi­ tal sa 4 i po milijuna kruna, koje mor ' raju ustupiti domaćim. NacijonalL zacija prema tome još nije ni odo# brena; o njoj će odlučiti ministar ' pravde istom onda, kad subskripcija i novih dionica bude dovršena. ML niistar trgovine dr. Spaho (odobrio je povišenje kapitala tetom onda, kad je društvo ispunilo mnogo teže uslove, nego su Ioni, koji je bio pred# ložio Šerifov zaštitnik dr. Srškić kao predsjednik bos. vlade. Još jedna laž »Domovine«. Go# voreći o izborima trgovačke komore »Domovina« piše među ostalim, da je ministar trgovine dr. Spaho od# lučno .protiv tih izbora, jer da se boji da će sa novim izborom doći i novi ljudi, koji će SpahimJclavića dar#maru stati na put i pitati račun za grdne stotine hiljada kruna, koje su potrošene na plaće i doplatke tro# jice privilegisanih sekretara komo­ re. Koliko se dr. Spaho boji tih pL tanja i računa, najbolje se može vi# djeti po tome, što je dr. Spaho od# mah čim jć postao ministrom trgo# vine naredio, da se provedu izbori za trgovačku komoru u Sarajevu. Stvar je zapela samo na tome, što prijašnji izborni red imadc cenzus u predratnim krunama, pa stoga trc# ba prije izbora izmijeniti ove odred# bc u izbornom redu i cenzus prema sadašnjim prilikama povisiti. Direktor fabrike duhana. Neke Ibrahtm Džafčić. Odgovor na pitanje g. Hamida Kurbegovića ministru šuma i radnika radi neprilika kod drvarenja. i i i ' Na Vašu pritužbu predatu u zapis­ nik kod ovog Ministarstva 2. marta ove godine pod brojem: 5249. čast mi je saopćiti Vam slijedeće: Ovo je Ministarstvo nedavno izdalo općenito riješenje, da se u buduće školskim, crkvenim, vakufskim opštinama odnosno odborima, kao i odbo­ rima neorganizovanih seoskih opština za gradnju i popravak njihovih škola, mekteba, crkava, džamija, za ogradu groblja, te za gradnju i popravak seoskih cesta i ćuprija može izdavati besplatno drvo na njihove molbe iz državnih šuma. Obzirom na to rije­ šenje naređeno je Zemaljskoj Vladi, da oprosti dosuđene globe i šumske odštete žiteljima općine Vrše kotar Bugojno, na koje su oni bili presudjeni radi davanja svoga servitutnoga drveta za pokrov njihovog mekteba. Jednako je ovo Ministarstvo izašlo u susret žiteljima grada i okolice Travnika glede prodaje drva na tovarima, time što je seljacima dozvoljeno, da mogu kupiti i prodavati suhu hrastovinu, koja ostaje iza firme, no ova mora biti prije čekićana po šum­ skim organima. Dozvoljeno im je, da mogu na tovarima u grad dogoniti od svog merimata i sirovinu bukovinu, jedino se zabranjuje dovoziti u grad obhćć i napola iscijepane obliće. Ta je zabrana morala ostati, jer će se samo na taj način sačuvati mlade sastojine od uništenja, što je u interesu i tamošnjih se jaka kao i općenitosti. Pomoćnik Ministra Šuma i Rudnika: Dr. Nenadić Bilješke. Jedna kleveta »Domovine«. Ovaj list, koji svoje stupce puni samo kle# vetama naših Jjudi, i'zno-si opet u proklom broju još jednu takvu kle<# vetu na ministra trgovine i Industrie je dra Spahu. On tvrdi, da je dr. Spaho odobrio nacionalizaciju »Bos sanskog dioničkog društva- iza elek# triku« u Jajcu. Ovakovu laž mogao je Šerif servirati samo neupućenim čitaocima, jer svatko upućen znade vrlo dobro, da nacionalizacije ne odobrava ministar trgovine, već ministar pravde. Da neupućene obavi# jestimo o pravom stanju stvari, iz# nijećemo samo gole činjenice. Dok je još bio predsjednikom vlade dr. Srškić, protektor »Domovine«, sta# vila je zemaljska vlada u Sarajevu predlog ministarstvu pravde, da se odobri nacionalizacija ovoga predu# zeca pod uslovom, da se domaćim ustupi jedna trećina kapitala. Mini# starstvo trgovine koje je imalo sa­ mo da odobri zaključke glavne skup# štinc i dadne mišljenje o ovoj na# cionalizaciji, smatralo je, da ovo ni# je dovoljno i tražilo je kao i kod drugih preduzeća, da se domaćima i • ; 1 beogradske pa sada i sarajevske no­ vine, kao „Srpska Riječ", napadaju na nas, što je ovih dana postavljen za direktora duhanske fabrike u Sa­ rajevu tajnik duhanske režije gosp. Sejfudin Arifhodžić. Ove su navale na jednog ispravnog državnog činovnika posve tendenciozne i mi ih razumije­ mo ovdje u Bosni vrlo dobro, da su upućene proti g. Arifhodžića jedino za to što je on musliman. I ova im je kvalifikacija dovoljna, da se pokaže za čim idu. Ali za hatar istine, mi ćemo ipak o tom imenovanju dati ovdje malo raz­ jašnjenja: Mjesto direktora duhanske fabrike nije od ujedinjenja do danas definitivno popunjeno, nego je režijski direktor g. Minacki na tom mjestu zadržavao svog čovjeka, pored koga je mogao ostati u stanu direk­ tora duhanske fabrike besplatno, ma da taj stan njemu ne pripada. 1 ako se sad postavlja jedan stalan direktor fabrike, onda je razumljivo, da se za to neko i ljuti po onoj, da je neko i u pravu da se ljuti kad gubi — na­ ročito ono, što mu ne pripada. »Srpska Riječ« piše, da je u Beo­ grad otišla i jedna naročita deputacija činovnika, da spriječe to imenovanje, kao nekakav »nečuveni škandai«. Mi žalimo dotične gg. činovnike, koji su se dali nagovoriti, da za tu stvar pogju u Beograd. Jer, tu nije po srijedi nikakav škandai, nego se je tim ak­ tom ispravila samo pogreška, koja je g. Arifhodžiću činjena dugo vremena. A evo za Što: Gosp. Sejfudin Arifho­ džić je svršeni akademičar i kao ta­ kav spada u kategoriju upravnih činovnika. Svi njegovi drugovi pred njim, nemaju te spreme, nego spadaju u drugu kategoriju t. j. strukovnih činovnika. G. Arifhodžić je kroz petnast godina svoje službe tretiran va­ zda kod unapregjenja kao strukovni činovnik i time mu je nepravda nanešena, koju bi bilo grehota ne ispra­ viti, pa makar kad bilo. Sad je to došlo na red, da od zamjenika direktora iste tvornice duhana postane direktorom, pa zar tu ima kakva Skandala? Ne, nego je škandai, ako se tu navaljuje na činovnika, koji ne bi trebao biti n malo napadan. A nama je savjest čista da se to dogodilo. □□ □ П □ □ □ □ □ Sjetite se a „6ДЈИЕТД“ “ □ □ □ □ □ O □ □ □ �Страна 5 Strana Booi 299 Brol „ПРАРДА* — „PRAVDA* Ajvatovica. ljenju nekih muslimana, koji drže, da islamskom svijetu ne trebaju antialkoholna društva, jer im sama njihova U ponedeljak dne 20. ovog mjeseca vjera zabranjuje piće. Baš kod musli­ dan je velikog muslimanskog hodo­ mana treba ovakav rad, kojim se ko­ čašća kod Prusca (ispostava D. Va­ risti dobroj stvari i postizava, da se kuf), »Ajvatovica«, kojom prilikom ostavlja ono, što je Bog zabranio, te dolaze na dovu muslimani iz cijele se time čini velika usluga islamskoj zemlje, a osobito iz okružja Travanj­ vjeri, koja nam zapovijeda, da u do­ skog, da se u božijoj prirodi skrušeno brim poslovima pomažemo jedan dru­ pomole Svevišnjemu i da se naužiju gog, a to se najbrže i najlakše posti­ prirodnih krasota, kojima obiluje samo zava udruživanjem. Osim toga Islam mjesto Ajvatovica i njezina okolica. propisuje svojim sljedbenicima jednu U nedelju dne 19. o. m. u oči Ajva- veliku dužnost, koja nigdje i nikad tovice priređuju i Islamska kiraethana posve ne može spasti s muslimana, a i Odbor za gradnju Muslimanskog to je: zapovijedati, dja se čini Doma zajedničku zabavu u korist dobro (emr bil-ma’rCif), a zabranji­ gradnje Muslimanskog Doma, vati hrđava djela (nehj aniljer smo prisiljeni da ga gradimo i, munker). pošto u našem mjestu nema nikakoSvaki je musliman vjerom zadužen, vih prostorija, koje bi mogle služiti da sprječava zlo i opačinu onako, kako za društvene i prosvjetne svrhe mu­ može: u prvom redu djelom; ako to slimana Donjeg Vakufa, kojom prilikom nije u stanju, onda zborom; a ako ni se daje komad „Boj pod Ozijom« od to ne može, onda mora da srcem Dra Safetbega Bašagića. osudi ružne čine, kad ih već nikako Muslimani D. Vakufa dosta su žr­ drukčije ne može spriječiti, ali za tava doprinijeli za gore navedeni ovaj treći stepen veli Alejhisselam, da »Dom« na današnjoj skupoći, ali te je ad’aful-imAn (t. j. najslabije vjero­ žrtve ni iz daleka ne mogu gornju vanje.) Mi smo strašno zanemarili ovaj zgradu podignuti, ako nam i ostala Božiji farz i to je jedan od najglavbraća naše otačbine na priteku u njih uzraka današnjem našem lošem pomoć. moralnom stanju. Društvene su prilik Ovim apelujemo na sve one, koji će na žalost rastrovane, te pojedinac pohoditi Ajvatovicu, da našu zabavu svojim nufuzom (autoritetom) može svojom posjetom počaste, a ostale mu­ vrlo malo djelovati Čak i na svoje slimane i prijatelje nas muslimana mlađe, zato treba da se udružujemo u širom naše otačbine molimo, da nas borbi proti zlu, pa će nam rad biti se sjete dobrovoljnim prilo­ lakši i uspješniji. A kud će veće zlo gom, kako bi mogli. ovo hairli od pića?! Ono nam ništi zdravlje i djelo kraju privesti. imetak, sramoti nas i ponizuje i do­ U D. Vakufu, na Ramazanski bajram vodi do izumiranja čitavih porodica 1339. (8. juna 1921.) kao što svi vidite oko sebe, a o čemu Odbor Islamske kiraethane i Odbor bi nam za Sarajevo umio mnogo pri­ za gradnju Muslimanskog Doma. čati Muhamed ef. Kadić, da je ovdje. Proti alkoholu treba ustati odlučno i svim podesnim sredstvima, od kojih je u našim sadanjim prilikama najsi­ gurnije : rad organizovanih udruženja, koja će mnogo lakše nego pojedinci Jugosl. Muslim. Društvo za Bor­ naići na potporu i razumijevanje od bu proti Alkoholu u Sarajevu sa­ strane državnih vlasti. Društvo će lakše zvalo je bilo za preksinoć (uoči poi brže predobiti javno mišljenje, pod neđeljka, 29 ramazana, 6. juna o. g.) čijim se uplivom izdaju naredbe i do­ svoju I. redovnu glavnu skupštinu u nose zakoni. Treba znati, da države Kiraethanu. Trebalo je da počne u ne donose zakona, koje nikone traži ili 1072 sati & la franque, ali pošto nije koje zahtjevaju raspršeni pojedinci, bilo” prisutna polovina članova, pred­ nego joj ih diktiraju organizovane sjednik Derviš M. Korkut je odgodio mase, koje znaju, šta hoće. skupštinu, a nije htio da je održi 1 Osim toga nije ispravno sve izgle­ sat kasnije, na što je imao pravo po dati od same države, pa se ni borba društvenim pravilima (§ 14., tačka b), proti alkoholu, bar zasad, ne može kako ne bi došlo do tog, da manjina očekivati od samih drž. organa i za­ zaključi nešto, što nije po volji većini kona nego i ovdje treba privatna ini­ •članova. Da uzalud ne prođe sastanak, cijativa, koja je veoma mnogo dopri­ na kojem je osim starih članova bi.o nijela nekadanjem napretku islam, i dosta novih, što su se tu večer upi­ naroda i koja je Anglo-Sasku podigla sali, a osim toga mnogo ostale go­ na prvo mjesto među svim modernim spode, (sva su mjesta u velikoj dvo­ narodima. Ako država ne vrši svoje rani bila zaposjednuta), predsjednik dužnosti prema narodu (kao što u je održao govore o svrsi i potrebi nas zanemaruje borbu proti alkoholu), to ovakova društva. ne može za pojedince i skupine biti Sa zahvalnošću i pohvalom sjetio razlog, da objese ruke niza se i ne se je osnivači ovog društva i zagre­ miču se, a pogotovu to ne smije činiti bačke »Kancelarije za Suzbijanje Al­ musliman koji se na svakom koraku koholizma«, što je zimus u Sarajevu valja da odupire zlu. Kad ljudi, kojima priredila veoma uspjelu antialkoholnu njihova vjera ne brani piti, ustaju izložbu, kojem je rukovodio vrijedni proti alkoholu i osnivaju trezvenjačka i požtvovni g. Haberle od Povjere­ društva, zar ne bi bila sramota za ništva za Socijalnu bkrb u Zagrebu. muslimane, da prepuste drugima neka Zatim je govorio o štetama, što ih služe onim propisima, koji vrijede za alkohol nanosi tjelesnom i duševnom muslimane i neka suzbijaju ovo, što zdravlju pojedinaca i opasnost, koja muslimanu zabranjuje vjera i proti od ovog otrova prijeti nesamo njima čemu valja da se baš oni bore?! nego i njihovim porodicama, bližoj i Treba da organizujemo jak antialdaljoj okolini i čitavu narodu. Istakao kohoini pokret među muslimanima i da je, kako piće ne djeluje samo na onog, sarađujemo u tom pravcu trezvenja­ koji pije nego i na njegovu djecu i cima drugih vjera i narodnosti, pa unučad, te kako pomaže širenju i dru­ ćemo ako Bog da i uspjeti. gih dviju narodnih nesreća, šusice i Pošto se je primaklo vrijeme ručku frenjka (sifilisa), od kojih strada osim (sahuru), predsjednik je još jednom pianice i njegova nevina porodica. apelirao na sve prisutne, da svaki u svom krugu poradi na širenju zdrave Razložio je, da u borbi proti piću trezvenjačke misli i gleda, da što više treba da sudjeluju kako pojedinci tako članova upiše u ovo naše društvo. i posebna organizovana društva, kojima Zatim se je zahvalio prisutnim na odje svrha, da pripreme narod kako ćc zivu i pažnji i zaključio sastanak koji i od države tražiti zabranu alkohola je s moralne strane lijepo uspio (upikao što je to već postignuto u mno­ gim sretnim i naprednim zemljama, I salo se je tu večer 15 članova) a gdje se po zakonu ne smije piti, pro­ i ukupljeno je i 1072 kruna dobrovoljI nih priloga, što nije malo, ali nije baš davati ni proizvađati alkohol. ni puno. Zaštcko je ustao proti krivom miš­ Protiv alkohola. Politički pregled. Venizelos pregovara в Lioyd • Georgom. Javljaju iz Pariza: Dopis­ nik »Chicago Tribune« javlja o toku sadašnjih pregovora Venizelosa sa en­ gleskom vladom: Venizelos je proveo 2 sata u razgovoru sa Lloyd Georgom. On je predložio L!oyd Georgeu, da engleska vlada zaključi sa Grčkom sporazum na ovoj osnovi: 1.) Po­ stavlja se koaliciona vlada u Ateni od venizilista, revolucionaraca i rojalista. 2.) Kralju i njegovoj porodici neka bude zabranjeno svako uplitanje pri­ likom imenovanja časnika i provođe­ nja vojničkih mjera. Njemačka povisuje poreze i iz­ voz. Javljaju iz Berlina: 11. ov. mj. poslije podne održana je tajna sjed­ nica gospodarsko-političkog odbora državnog ekonomskog savjeta, u ko­ joj je uzeta na znanje vladina izjava o nekim budućim gospodarskim mje­ rama, koje su u vezi s primitkom ulti­ matuma. Državni ministar za državno gospodarstvo Schmidt izjavio je, da država radi sve većih izdataka mora povisiti poreze. Na to je državni taj­ nik Filrst potanko izvijestio c potrebi povišenja izvoza, ko.i je životno pi­ tanje države. Vlada će bezuvjetno za­ plijeniti svu robu, koja bude uvezena zabranjenim putem. Englesko-njcmački kapital u Rusiji? Javljaju iz Berlina, da je postignut sporazum između jedne jake engleske industrijske grupe i jedne slične nje­ mačke grupe sa poznatim Hugom Stinesom na čelu u cilju industrijske eksploatacije Rusije. Taj englesko-njemački konzorcijum namjerava, da u Rusiji dobije jednu seriju koncesija u rudama i Šumama sa prvenstvenim liferovanjem Rusiji industrijskih proiz­ voda. Ljenin bi lično išao u London prema nekim vijestima, da pregovara sa engleskom vladom o tom sporazum. Karlo ide iz Švajcarske. Javljaju iz Berna: Federalni savjet raspravljao je juče o dvije interpelacije u pitanju bivšeg cara Karla. Načelnik političkog odjelenja federalnog savjeta Motta odgovorio je, da je povratak Karla u Švajcarsku morao biti dozvoljen radi evropskog mira- Kario je sam iz­ javio, da se nije obraćao nikakvom nadleštvu za putne isprave. Inače je Karlo svojom inicijativom izjavio, da će u augustu napustiti Ženevu, ne želeći da svojim bavljenjem stvara ne­ prilike Saveznom Vijeću. Domaće vijesti Povratak Regenta u Beograd. Prekjučer povratio se Regent Aleksan­ dar u Beograd u pratnji princese Je­ lene, princa Arsenija brata Nj. Veli­ čanstva i generala Hadžića. Jugoslovenska Matica u Sara­ jevu. Gosp. Božo Markovic, profesor univerziteta, predsjednik Centralnog Odbora Jugoslovenske Matice nalazi se u našoj sredini. Gosp. Marković, kako je poznato, putuje našom drža­ vom u cilju organizovanja Jugoslo­ venske Matice. Danas u utorak 14. juna 1921. u 18 sati održaće se zbor građana grada Sarajeva, da bi se udario prvi osnov Pokrajinskom Od­ boru Jugoslovenske Matice u Sara­ jevu. Zbor će se održati u velikoj dvorani Gradske Vijećnice. Na ovaj zbor treba da dođemo svi koji osje­ ćamo za našu podjarimljenu braću. Krstićeva sudanija u Derventi. Pišu nam iz Dervente: Više . puta reknemo, kada _ ugledamo našeg predstojnika g. Krstića, ono je naš »Grudić« ili ono je »Grudić broj 2«. Prije neko 3 mjeseca sazvao je g. Krstić nekoliko najuglednijih gra? dana u svoju kancelariju. Tu su bili liječnici, advokati, veletrgovci, be? govi, gazde, age — ukratko naš no- Za održati uvijek zdrave zube jest: E L I D A - pasta NIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIIIIIIHIIM jer je od mjerodavnih autoriteta zubne medicine kao najbolja priznata. Odlična svojstva znanstveno iskušanih sastavina čine ELIDA-pastu za ono što jest: Najbolje sredstvo za ш1Ш1Ш1Ш111111и;| |1111иш111111111111111111111111111Ш111111111111111111111111Ш11111111Н11Н111111111111111111111111111111111ш zube. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu AlhBFt Vita Ш, Sarajevo, Despića ui. i. tabilitet. Radilo se na tome, da se našoj slavenskoj braći Rusima, koji su se k nama doselili, pomogne. Ак^ čija zaista lijepa i plemenita, pa su joj se i ljudi odazvali. Nu govor, koga je g. Krste pred tom elitom držao, bijaše ispod svake kritike. Kazao je: .... Ko god ne doprinese žrtve za Ruse, taj će osjetiti njego« vu ruku, pa bio on gazda ili beg, tr* govac ili obrtnik: stolar, kafedžija, birtaš itd. Svi će kaddad doći nje« mu na suđenje, svi će upamtiti nje­ ga, ako nc dadnu... itd.... Prisutni su ga začudno gledali. Čudili se tonu i načinu toga govora. Ta to je prijetnja, to je službena prosija. G. se Krstić sigurno u go* voru zaboravio, ali ga sa te stranpu* tiče dovede na put njegov ahbab Ris sto, koji presiječe predstojnikov go* vor ovim riječima (odprilike): »Ma kako ti to govoriš i kome govoriš to? Ti si predstojnik, ali mi nismo djeca. Tc prijetnje mogao si izostao viti, a nisi trebao govoriti, sat ćeš raditi s 'onim, koji se ne odazovu. To ti drži u svom srcu, al pred nama treba, da to drukčije govoriš. To od tebe nije ni .pametno ni mudro ni taktično.... Kad se musliman žali... U aprL lu ove godine prijavio je Mustafa Emma^ić iz Jlelaka, kotar Tešanj, komandiru oružničke stanice Tešanj naredniku Robiću, da mu se Ilija Ružfć iz Omanske prijeti, kako će mu podbaciti bombu pod kuću. Po ovoj prijavi nije ništa učinjeno. De* setak dana docnije prijavio je opet, da mu je nestalo jednog govečeta i odgovoreno mu je, da traganje ni« je posao oružnika. Osim toga je is* tom prilikom javio, da mu susjedi ruše ogradu i na ovu žalbu ga je nas rednik uputio kotarskom uredu, a ovaj opet kotarskom sudu, gdje su mu rekli, da tuži za smetanje po­ sjeda. Kako li bi ti državni organi funkcijonisali, da se slučajno koji ino« vjerni tužio na muslmane, ali kad se musliman žali... 1 Drskost jednog policijskog či­ novnika. Mustafa Bukva trgovce vo­ ćem u Sarajevu bio je predveden 6. o. mj. po podne u policijsku Direkciju, jer je ošamario jedno dijete, koje mu je nogom razbilo staklo na or­ maru. Tu mu je rekao dežurni, da će |ga smjesta, bez zapisnika, spre­ miti u zatvor. Bukva je upitao: »Zašto, gospodine, zar zato, što je meni sutra bajram i što je na meni fes?« Na to mu je dežurni g. Gagić odvratio: »Ne­ mojte se Vi toliko dičiti sa svojim svecima! Slušaj, balijo, imaj na umu, da smo mi Srbi ovdje, i da ćemo vas sve jednog po jednog pođšišati«. Šegrti za Cesku. Društvo „Hurijetu odlučilo je poslati dva šegrta mu­ slimana, da izuče tekstilnu industriju u Češkoj. Izučeni šegrti bravarskog, mehaničarskog i iimarskog zanata koji reflektiraju, da se posvete tek­ stilnoj industriji, neka se obrate na društvo »Hurijet« priloživši rodni list, školsku svjedožbu i svjeđožbu o svr­ šenom zanatu. 0 Državna klasna lutrija. Pročitajte današnji oglas »Međunarodne banke d. d.« Zagreb, Nikolićeva ul. 7. i na­ ručite si željeni broj pravodobno dok nije rasprodan. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrada bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg besa platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". �Strana 6 Страна Gospodarstvo. Gospodarska izložba u Pragu. Čim uđete na izložbu, odmah pri­ mjećujete, da se je glavna pažnja po­ svetila gospodarskim strojevima, dakle strojnoj industriji Čehoslovačke. Mora se priznati, gospodarska se industrija zaista reprezentovala u potpunoj slici. Pače, držimo, u koliko su gospodar­ ski strojevi i previše zastupljeni, nijesu dovoljno istaknuti rezultati u čs. produkciji domaćih Životinja. Jugosla­ venski gospodari naišii su na mnogo interesovanja za ovo strojno odjelenje. Osobito su ih zanimali mali motorni plugovi akc. društva »Ferrum«, zatim mala sisaljka »Mostar«, pa i veliki motorni plug »Kosmos« kao patent Pozemkove banke. Naročiti interes pobudiše samovezači i kosilice firme Knoter. Mljekarskim centrifugama to­ povske tvornice »Skoda« (Plzenj) di­ vili smo se više radi njihove neopasnosti kod uporabe, nego li možda radi neke njihove naročite praktičnosti. U centralnom industrijalnom paviljonu nalaze se osim strojeva i pomno iz­ rađene statistike i podaci kulturnih zemljodjelskih zavoda. Možemo spo­ menuti, da su ovdje i podaci ruskih poljoprivrednih društava, koje je po­ slao odbor ruskih emigranata u Lon­ donu. Što više, izloženi su i nekoji produkti ruskoga gospodarstva. Na­ ravno, jugoslavenskih statistika i tabularnih podataka nijesmo nigdje na­ šli, kao što nismo nigdje vidjeli ni naših službenih gospodarskih časopisa u pregledu strane štampe, koju prima čs. ministarstvo poljoprivrede u za­ mjenu za svoja izdanja. Osobitim ma­ rom su predočeni podaci »Ustržedni jednote«, u čiji djelokrug spada orga­ nizacija poljoprivrednoga kredita, dru­ štveni napredak zemljodjelskih potrep­ ština i društvena prodaja zemljodjel­ skih produkata, te njihova preradba. Prolazeći ovim statističkim odjelenjima i gledajući, kako češki seljak zna one mape čitati, mi smo i nehotice pomi­ slili na to, kako je za našu državu od velike važnosti jedan brojni gospo­ darski školovani podmladak, koji će imati volje da pouči naš seljački svi­ jet, koji je radi svog niskoga načina gospodarenja posve nekriv, jer to nije grijeh njegov, već njegove seljačke države u prvom redu, koja ima za sve nepotrebno razumijevanje, a za ovo ne, dočim u drugom redu, možda u većoj mjeri, inteligencije i nas ljudi, koji u narodu djelujemo. Produkcija domaćih životinja, iako u cijelosti ne daje mnogo naročitih primjeraka, ipak zadovoljava. Najbroj­ nije su izloženi konji, te se najviše ističu oni iz državne (bivše dvorske) ergele u Kladrubyma. Konji iz ove er­ gele više su ukrasni, nego li za prak­ tične upotrebe. Može se reći: degenerisani konji (vukli su carske kočije). Od rasa su zastupljeni čistokrvni arap­ ski i polukrvni angloarapski konji. Među njima ima nekoliko fenomenal­ nih egzemplara. Od goveda dominira simentalska pasmina. Inače su mješa­ vine tuđih rasa s govedima češke pa­ smine sad više sad manje uspjele. U našoj državi bi se našlo daleko ljepših i reprezentativnijih primjeraka. Perad bijaše izložena u dobrom broju, te su se za neke slučajeve naročito zani­ mali i naši seljaci, koji su se pored ostaloga divili i različitim modelima kokošinjaca. Ovce su izložene u dosta slabom broju, a ribe i kunići u do­ voljnom pregledu. Pasa je bilo sviju rasa i mješavina. Predaleko bi nas vodilo, da se po­ zabavimo sa svakim odjeljenjem na­ pose. Dosta je ako ih donekle samo nabrojimo: Izložba čs. udruženja za gajenje repe daje dijagramatski mnoge zanimljive podatke, iz kojih napomi­ njemo, da u Čehoslovačkoj gaji še­ ćernu repu 135.000 seljaka. Pčelarska izložba pokazuje savršeno manipuli­ ranje sa stanovnicima modernih koš­ nica. Veterinarsko odjelenje je također silno zanimljivo, naročito u pogledu plastičnih prikaza pojedinih životinjskih bolesti. I inače se ovo odjelenje odli­ kuje kratkim sistematskim pregledom liječenja domaćih životinja. Veliki in­ teres izazivlje na izložbi i odjeljenje Broj 299 Број „ПРАВДА* — PRAVDA" ja ću vam uvijek bratske odgovore davati 1 Ajanović Abas, Središnji savez hrv. selj. zadruga Zagreb, Mihanićeva ul. br. 2. I iz Potkarpatske Rusije sa svojim prii mitivizmom onoga zanimljivog kraja. Upalo nam je u oči, da je i »Kolo s r ps k i h sestara« izložilo Kosovska, i pirotska i t d. veziva i ručne redove. Radoznali šta bi to moglo biti, a na­ ročito, kad u nas u Jugoslaviji pozna­ jemo samo »Kolo Jug. sestara«, platismo dvije čk. krune, da vidimo, čime nas reprezentiraju. Mirne duše mogu reći, badava bačen novac. Slabi radovi pokupljeni, odnosno pozajmljeni iz svih । naših krajeva, puno od nas muslimana * sestrinski pokradeno i samo-pod Srp। skim imenom bratskom Čehoslovačkom narodu servirano. Lanjske godine naše | islamske narodne, ženske redove, a I specijalno veziva, izložio je u Zagrebu na svome zboru Hrvatski Radiša, pa i ti izloženi predmeti nijesu Bog zna kako sretno odabrati, ali ipak izlož­ bene stvari Kola Srpskih Sestara ne bi našim stvarima mogle biti ni sluga. Sramota, da se niko nije sjetio, da i naše stvari izloži. Dobro bi se prodale. Sigurno su se zvanična mjesta bojala, da se u inozemstvu saznade, da } muslimanske žene postoje, koje imadu svoje narodne slavenske motive i to ljepše nego, »Kolo Srp. Sestara«. Još je veća zamjerka našem Osvitanjui Hrv. Radiši, da oni nijesu na tu misao došli, jer ne samo da bi nas inozem­ stvo upoznalo, nego bi se i stvari uz visoku cijenu rasprodale, a to bi bila ponuka za naš ženski svijet, specijalno siromašni, da producira ljepši i viši kvantum narodnog veziva. Nadati se je, da će se to popraviti slijedećom zgodom. Ja sam za se lično zadovoljen, jer sam u cijelosti polučio jedan veliki uspjeh. Vidio sam Čehoslovačku kul­ turu, upoznao poljoprivredu izrađenu na zdravim racionalnim temeljima i bi­ će mi uzorom Češki seljak, koji samo radi, radi i radi, ali zato i žanje : u gospodarskom i političkom pogledu. O mome putu u Češkoj, gospodarskim prilikama, zadrugama, poljoprivrednoj industriji i t. d. pisaću posebno. Ni ovu priliku ne mogu mimoići, a da ne apelujem na naše svjesne rodoljube: Odgovorni urednik: Ibrnhim Muhić. Braćo, radite dvostrukim silama na ekonomskom pridignuću našeg težaka, jer on ima sve preduvjete, da za 10 godina bude najmoćniji, najbogatiji i najprosvjetljeniji težak u Evropi. Ako je težak to, onda smo i mi to u još većem stepenu. Osnivajte zemljorad­ ničke zadruge, jer te su jedine u stanju, da našeg težaka preporodel Obraćajte se za sva uputstva na mene, a * & Z. d шпа razredna lutrija Trešeljak. Sumorne misli. (la Tešnja). Vvvala, јј» jim nneća ni odštekte i tto вввашо ветер ttoga, jjer je tto isposlovala ooorganiaacija. Mali Aljo. Beli, imal pravo: bih ni ја' Da mi podnosi hađ, ne tlaso-Pikula. Efendisi benom, ja ne bih tako Mi ćemo lijepo primiti pare, ali пав to neće smetati, da i nadalje rovarimo protiv njih. Rito. Da Birader, ja ne moga biti toliki hijanet bi, neuF.ubillah, na naSu, pa da radikali pot­ puno pobijodiše, SrSkie nam ne bi ostavio ni ovo krovova nad glavama. Prvo voženje Efendija. Vi govorite, štb hoćete, ali ja »nam, da naiem miletu nejma eelameta, dok opet ne iza­ bere mene i Šerifa. 15. i 16» jula t. g. Hasan efendija. Sve je to breposlica. Vjere mi, ja sam bio plaho šodnao, kad ве bijaše pročulo, da ea oni izašli ie vlade. Mišljah: izmaće se i ono bogažije-odštote. 5 premija! Hadžija. 100.000 srećaka 50.000 zgoditaka Defakto sam ja čifteli. Kadgod se prislonim, neće da uvažavaju mojih velikih epoeobnoeti. Mušanbeg. Apsolutna sigurnost i državna garancija. Tražim šegrta U roku od pet mjeseci izžrebat će se, 69,000.000 IGo.ooo H za trgovinu mješovitom robom. Imati će kod mene cijelu obskrbu sa odjelom. Isti treba da je svršio osnovnu školu. Hasim Čaušević, trgovac. Bos. Dubica. MišBDi, štahori, stjenke 1 žohari j | ! | | i j i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12’—^ za štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20*—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15’—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10*— i K 20*—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5*— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak proti mrava K 10’— i 20’—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. Jtlnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. £5^ Preprodavaocima popusti bez svakog odbltha u gotovom novcu S jednom srećkom može se dobiti Ц milijuna hruna, Z milljiina Чоо.ооз, 1 milijun боо.осо, 803,003, 690-000, Чоп.ооо, Зго.ш, Z8o.ooo, 24о ооо, 200.000, 150.000. 128.000, 80.000, itd. itd. Przporutamo slijedeće još nepro­ dane brojeve na izbo?: SE BURA «««». 4219, 8033, 12972, 14473,15471, 18577, 24684, 29810, 34744, 36488, 38775, 44847, 49533, 52975, 58882, 64966, 67103, 69397. O ZAGREB O ф preporučuje se za tursku crnu kavu kao najsavr- & šeniji dodatak i zamjenica zrnate kave. Cijena srećaba za svalio žrebanje: St Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Cijela srećhaJ Polovina sFEćhe Dinara »8.~ Dinara ZH — III hruna I9Z.| ili hruna 9S — ZEMALJSKA BANKA ZA B.iH. Četvrtina srEćkE Dinara IZ — III hruna 48 — Centrala U SarajEfU. Filijale: Banjaluka, Bjelina, Brčko, Mostar i Tuzla. Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, B. Gradiška, Livno, B. Novi, B. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac, Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. — Redovite rezerve I fond za sigurnost -----------------------založnica 13 milijuna hruna. ------------------------Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplata i naplate u kraljevstvu SHS i Inozemstvu. Prima kao glavno zastupstvo za Bosna i Hercegovinu Assicaraziom generali i Prvog sveopćeg društva za osiguranje protiv nezgoda i šteta, sve vrsti osiguranja. j Osmina srsćhB Dinara Б — III hruna Z4 — Listine vučenja bezodvlačno iza svakog žrebanja. Brza i točno podvorba. Narudžbe iz cijele države neka se uprave na zvaniČnu Glavnu kolekturu državne razredne lutrije: МЕвинаиопнд URA! вш D. D. kojaćlnl trajno veselje? Samo Suttnerova ura I Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadovoljni I Također laaci, prstenje, narukvice i svakakove potrebšline kao škare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažlgači, novčarke itd. sve dobro i jeftino I Tražite cljenik od tvrtke H. Ш ii Ljubljani broj 706, Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. (Odio državne razredne lutrije]- Nikolićeva u’. 7. Gajeva UUljrtjU Ul. 8. Telefon 11-19 i 23-98. NaruČbe izvršavaju se jedino uz unaprijed poslani novac ! Štamparija D. i A. Kaj on, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/70a5ac636523c7c75797b4d3f5c8294f.pdf c2923a5bfd077737443c86d93c133cb3 PDF Text Text PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛММАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 62 (300) Sarajevo, četvrtak 16. juna 1921. (9. Seval 1339.! Govor nar. posl. Semsudina Sarajlića, držan dne 30. maja 1921. u Ustavotvornoj Skupštini prigodom specijalne debate o socijalno-ekonomskim odredbama. (Svršetak.) Pa ne samo, gospodo, u ovdme po­ ministarstva unutrašnjih djela i da gledu, što se tiče privrednih poduzeća, j vijećaju o kolonizaciji doseljenika u da se ne da muslimanima u Bosni i ! selu Drenici, jednom arnautskom na­ Herc, da uzmu udjela, nego dapače i selju gdje je vrlo plodna zemlja. našim težacima u našim selima odu­ Ja pretpostavljam pospodo, da su zimala su se zemljišta i ostavljale I ti težaci, o kojima je riječ, da su to njihove porodice da, što se reče, od muslimani. I ako se ne nalazi kakva zraka žive i nisu smjele da izađu na druga kazna zakonita za njih, ako su svoju vlastitu njivu. Ja vas upozoru- ti ljudi nešto skrivili, nego ovako da jem na slučaj u Hrankovičima kod im se oduzima njihova svojina, onda Tešnja, pa u srezu bijeljinskom i t. d. mogu da kažem, da nama musli­ gdje se je narodu, i to baš seljacima manima iz Bosne i Hercegovine oduzimala vlastita zemlja koju nije svejedno, da li će se musli­ su kupovali, obrađivali, a sad na je­ mani u južnoj Srbiji i Sandžaku danput im se oduzima! Ja ne znam i ovim načinom micati sa svojih gospodo, ovaka politika, koja je vođena mjesta i svojih dobara ili ne! u Bosni i Hercegovini nad nama, za Hoću da kažem da mi stojimo na sta­ Čim je išla; to nikako ne mogu da novištu slobodne svojine t. j. da se shvatirn; ili je može biti išla za tim, čovjeku ne može ekspropriisati imetak da nas razbije, pa da mi prignemo bez velike, samo državne nužde. Jer, makar i na nepravdu vrat i da ka- j gospodo, ja bih smatrao da je to u žemo: dete, šta hoćete činite od nas, | istini nepravda, ako bi se nekome ili je što drugo, ne znam, ali ipak oduzimao njegov imetak, jer, mi se svi nešto jest bilo, po Čemu smo mi bili vrlo dobro sjećamo svečane besjede pritiskivani. I baš gospodo, kao da ! Njeg. Visočanstva Regenta Aleksandra potiče jedna tendencija sa izvjesne | od 4. januara 1921. godine u kojoj sirane, da se neke skupine u našoj i se jamči da hoćemo pravdu za sve državi, bilo jedne vjere ili jednog di- I jednako, pa i za one, koji ni jesu jela naroda, sa mjesta gdje su nasta­ naše narodnosti, a žive u našoj njene, sistematski potiskuju, pa i ovdje državi! mi izgleda, da imade tendencije, za Ovdje gospodo nastaje jedno pitanje koju se ovdje u ovom domu, pitalo obzirom na ono, što smo i mi trpjeli često puta: gdje je ta tendencija he­ od ujedinjenja do danas u Bosni i gemonije? Evo, gospodo, kod nas je Hercegovini... (Marko Gaković: I malo ima! ste trpjeli!) Dakle malo smo trpjeli! Što se tiče same svojine, gospodo, Hvala lijepo!... i obzirom na ono što ona u opšte nema svoje prave defise hoće da provede u južnoj Srbiji, nacije a njezin obim, njezina sadržina nastaje pitanje, da li se ovdje ne po­ izgleda da mogu biti i skučene. To stupa i neće da rješava muslimansko znači, da ja nisam siguran od onoga pitanje posebno i da se s muslima­ što danas imam, hoću li to sutra da ■ nima kao takvima hoće i da loše po­ imam. Ovaj čl. 37. koji govori o svo- ! stupa? Gospodin ministar Trifković, jini, kaže između ostaloga, da je eks- ■ kad je otvarao načelnu debatu o Ustavu propriacija privatne svojine u opštem | kazao je, da osim Turaka imade pravih interesu dopuštena. (Jedan glas iz cen- i neprijatelja, ali oni su na drugoj strani. truma: Na osnovu zakona.) Makar i • Gospodo, ovo bi se zbilja trebalo dr­ na osnovu zakona, ali u opštem inte­ žati u vidu, i upitali se: jesmo li mi resu je dopuštena. Hoću da kažem, da okruženi prijateljima ili neprijateljima, je rđava stvar, ako se ostavi ova klau­ i, stvarajući nepravedne odnose, naro­ zula »samo u opštem interesu«, nego čito na ekonomskom polju u nas, da bi trebalo da stoji: ako se radi samo li mi sada radimo u čijem interesu o državnim napravama i inače ondje, iz vana, ako su nekonsolidovane gdje država treba svoj vlastiti interes same prilike iz nutra, /ili radimo u da čuva kao za puteve, koji se prave sklopu, koji možemo sami da rješa­ ili melioracije i slično, da se može vamo? Mi bismo htjeli da zakonitim ekspropriacija činiti. i legalnim putem lijepo rješavamo Ako se »u opštem interesu« na pr. • stvari, u koliko je moguće. A ako nije hoće da pogoduje kolonizaciji, mogli' moguće, onda vidite kako se nađe ljudi, kao što su poslanici muslimani bi biti potiskivani muslimani iz vla­ iz južne Srbije, koji hoće da napuste stitih sela i sa vlastitih imanja, a da konstituantu i koji kažu: Mi možemo se na njihova dobra postavljaju drugi, biti podanici, ali ravnopravni građani koji nemaju nikakva prava na te ne mogu biti, ako se ne zadovolje. imetke muslimana, nego možda jedino što tamo nastupaju protekcijom. Je- ' Ne možemo biti ravnodušni gospodo ni mi, ako se dozvoli ono, što se hoće dan takav slučaj baš ovih dana mo­ da desi u Drenici, da se naime pitanje gao se da opazi, a to je slučaj, što se posjeda muslimana rješava koloniza­ se javlja, da u ministarstvu za agrarnu cijom doseljenika, a da se muslima­ reformu prisustvuje i jedan delegat iz Pojedini broj K 2'~ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119., Godina III. ono što su još posljednje imale, samo nima njihov imetak oduzima. 1 kako da mogu živjeti. (Dobacivanje: Kmet . se danas dešava sa muslimanima u nema n>šta da proda!) Ako to uzmete Drenici, mi se bojimo da se to ne u obzir, da su sve isprođava’i i da desi i nama muslimanima u Bosni i nemaju od čega da Žive, i ako imaju i Hercegovini sjutra na polju obrta, tr­ pravo na ovo Što su dobile od svojih govine, privrede i posjeda, a kamo li otaca nasljedstvom, zar se može uzeti da bi se izašlo nama još i u susret na dušu i reći, da im ne treba platiti ?! s pomoćima za kakove štete, kao na Nećemo valjda uzeti jedan obrnut si­ i primjer što smo mi, gospodo, izraža­ vali želju da budu za ratne odštete | stem, kao što je bio zakon u Kini, da se za krađe sinova kažnjava otac, pa uzeti u obzir naši malodobnici u Bosni i Hercegovini, u čije su ime njihovi da se kod nas ustanovi, da se za naI tutori potpisali dosta ratnih austrijskih sleđe pd otaca kažnjavaju sinovi. ! zajmova i na taj način su oni kao maNisu krivi oni, što su to imali i što ! lodobnici oštećeni, da i njihove štete su savili ruke oko svoga imetka; i ako ; budu namirene nekom potporom. Hoću im ga je neko ostavio u nasleđe, valj­ I da rečem, da nastaje pitanje: hoće li da su u pravu da za njeg dobiju i I se uopšte i muslimanima da izlazi na oštetu! (Dobacivanje od strane zemljo­ I susret. Svi kažete: treba radniku, radnika: A zar su bili u pravu da oti­ i treba zemljoradniku izaći na susret maju?) Oni nisu otimali ni od koga ali i mi sa svoje strane naglato će vam već objasniti jedan naš po­ 1 šavamo, da treba imati u vidu i nas, sebni govornik! ja mislim da je poli­ jer i mi imamo svojih potreba. tički bezdušno kazati, da ovim ljudi­ ma ne treba dati nikakvu oštetu. Nji­ Član 42., gospodo, govori о' feudal­ ma se daje minimalna ošteta, da mogu nim odnosima! to je tako zvano agrarno gospodarstvo restaurirati, da nešto ra­ pitanje, radi kojega su nam često puta de i privrijede, da budu valjani zadru­ dobacivani ovdje prigovori, da smo mi begovska odnosno aginska stranka. I gari naše državne zajednice, tako mi­ nimalna, da ni iz daleka ne doseže Uzmite u obzir, gospodo, da je u Bosni prave odštete. i Hercegovini 87% težaka i da prema Ovo agrarno pitanje kod nas tako tome mi ovdje nismo ta aginska i be­ govska stranka i da prema tome mi je jednostrano riješeno, a naročito uda­ ne bismo mogli da se zalažemo samo ! rilo se pogrešnim putem iza ujedinje­ nja, da smo se u opšte čudili, šta mo­ za interese aga i begova, nego smo mi ovdje zato, da štitimo uopšte inte- | že to da znači ?! Ja sam se pozvao u početku svoga govora na to, da, smo rese muslimana i zastupnici smo svih mi zastupnici svih muslimana iz Bo­ muslimana. Došli smo gospodo ovamo sne i Hercegovine i svih staleža, a u Konstituantu, kako rekoh na početku pretežnim dijelom zastupnici seljaka, govora, da nađemo neke druge uvi­ đavnije ljude, ako smo našli tu uvi- ; kojih imamo 80%. (Dobacivanje od strane zemljoradnika: Sa kojom paro­ đavnost, da će se s nama u istini po­ stupati kao sa dijelom naroda koji go- ; lom ste izašli na izbore?) Na osnovu vori jednim istim jezikom, ima iste | parole zaštite svega onoga, što nam se hoće da ruši! Evo ja sam gospodo navike, istu pjesmu, istu riječ, onda činovnik, a ne aga i beg, i agrarno pi­ mi bismo mogli da kažemo i bez ob­ tanje mene ne bi tangiralo i nebi to­ zira na ovo agrarno pitanje, ako vidi­ liko zanimalo, da se ne vidi jedna oso­ mo da naš Ustav sadrži odredoe za bita tendencija kod riješavanja agrar­ mogućnost našega opstanka u Bosni i nog pitanja, gdje se hoće uopće mu­ Hercegovini, da bismo mi opet prihva­ slimani da prepriječe, da dođu do mo­ tili saradnju na Ustavu, bez obzira da gućnosti življenja. Primjerice kazaću li se i agrarno pitanje njim samim ovo: Od oslobođenja, od ujedinjenja, i rješava ili će se ostaviti zakonu, da se kasnije pravedno riješi, i kad bismo : a naročito u zadnjoj godini dana, sa sigurnošću mogu tvrditi, da se nje i uvidjeli, da je agrarno pitanje bilo kaI men smutnje, koji nas je zavađao sa । dozvolilo ni jednom muslimanu iz va­ roši, da može prevesti u gruntovnici i našim sugrađanima drugih vjeroispokomadić zemljišta, ako ga je kupio, i vijesti, onda bismo kazali: pa neka se na svoje ime. (Ministar šuma i ruda I makar kako riješi ovo pitanje pristaj ćemo samo da se jednom skine sa g. Krizman: Nikome se nije dozvolilo.) dnevnog reda, da nas samo dalje ne ' Zasigurno nama ne! zavada, ako je baš ono jedino, koje • Sad nastaje pitanje, kad je musli­ nas je razdvajalo. manima oduzeta zemlja, (Dobacivani: Prigovori gospode, naročito govor- ' Posjednicima!) pa i posjednicima, ako nika iz opozicije da je Ustav kupljen, : bi ti posjednici na pr. iz malih kasaba da je nepravedno platiti otštetu mu- 1 htjeli da dođu u posjed malog koma­ da zemljišta, na kome bi mogli da slimanima, da se pomoć treba da da razviju rad, da zarađuju i da pošteno samo onima koji rade i za produkciju, žive, da ne budu na teret zajednici, : dakle da ta pomoć treba da ide samo ■ onima koji rade i proizvode a nipošto i ako njih pogađate i ne date im mo­ muslimanima, koji se prikazuju kao ; gućnosti da žive, nastaje dakle pit — nje: kakvo je to riješenje?! Ako se age i begovi, ovi prigovori, mislim, da ne dozvoli muslimanima da mogu s inisu opravdani! Uzmite u obzir samo cati imetak u zemlji i ako je prove­ to, da su naše porodice, gospodo, koje deno to načelo, da zemlja pripada s mo . su tangirane ’ agrarnim pitanjem pro­ onima, koji zemiju rade i da se udari davale iz svojih kuća, može se reći, i Muslimansha trgnuačfta i obptnlčha banha za Bosnu i HEPcegovInu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica 1?,Krm. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite-— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ težnja: Mja Petra ulico I prizemno, jm. ■ Brzojavi: Trgovačka ban^a. Sapa ispo. - Interurban 1вНon: ZU �Strana 2 Страна granica između varoši i sela, onda na­ staje novo pitanje, gde se mi nalazi­ mo ? i ja, ne braneći više samo mu- i slimansko pitanje, kažem, da se ovo 1 načelo ne može dovesti u sklad sa jednim drugim, gdje je država dužna da svoje zakonodavstvo uređuje pre­ ma intencijama međunarodnih ugovo- ' ra i međunarodnoga prava. Primjerice gospodo, po međunarodnom pravu do- 1 zvoljeno je svima državljanima kultur- ; nih država, da se mogu u svakoj dr­ žavi nastaniti, da mogu svuda poslo­ vati, tjerati obrt, trgovinu i t. d. Sad . ako se meni zabranjuje, da ne bih mo­ gao sticati ni komadića zemlje, na ko­ me bi se prehranjivao, jer se nazivam činovnik ili zanatlija, ili mali trgovac, a ne mogu da izađem na kraj sa onim ' što imam, nego treba i sam u vlasti­ toj režiji da radim, u kakvu koliziju onda dolazimo sa međunarodnim pra- ! vom, da sc zabranjuje meni kao dr­ žavljaninu da ne mogu d a k up im 'komadić ze mj e i stj ečem imetak, dok se to ne može da I zabranjuje i no stranci ma u istoj vlastitoj državi?! Agrarno pitanje, gospodo^ nije jed­ nako riješeno u čitavoj državi; i baš ! za to, što nije jednako riješeno,’ mi , muslimani najviše osjećamo to riješe- i nje na svojim leđima, i baš zbog toga I muslimani najtežega srca mogu i da : glasaju za ovakvo rješenje. Ali ako I državna potreba iziskuje, da se to pi- j tanje i ovako riješi, preći ćemo preko toga i glasaćemo, samo da bi se je­ danput riješilo. Muslimani, gospodo, najtežeg srca Čine ovu žrtvu jer oni baš gube tu zemlju, iz svojih šaka, zemlju majku, hraniteljicu svoju. Pored ovih članova, u trećem odje­ ljku ima i članova koja su za pohvalu, i To su članovi 22.. 31. i 33. koji go- ■ vore o radništvu i zaštiti radništva i ; koji se podudaraju sa našim progra- i mom jugcslovenske muslimanske or- * ganizalije. Mi smo, gospodo, u svome programu tražili, da radništvo i radna snaga budu zaštićeni i osigurani u slučajevima bolesti nezaposlenosti, sta­ rosti i t. d. Jedino tamo, gdje se go­ vori o organizaciji radništva, ta bi odredba u istini trebala biti u grani­ cama da ne tangira dobre običaje i društvene interese. U jednom dodatku 25. člana govori ' se, da će se dozvoliti organizacija i pravo ugovaranja koja se ne protive I društveni interesima, što je dobro, jer i baš smo mi u Bosni mogli prošle go- I dine vidjeti jednu opasnost, kad se pregovaralo sa tipografskim radnicima, j da su oni zahtijevali cenzuru nad I svim onim, što se ima štampati. To bi ! već bilo ograničenje slobode štampe I od strane samoga radništva. Dalje, kaže se ovdje u članu 28. da j brak stoji pod zaštitom države. Predsjednik Dr. 1. Ribar: Molim g. i poslanika da dovrši ovoj govor, jer je vrijeme već poodmaklo. Semsudin Sarajlić: (nastavlja). Govonću brže. To je jedna hvale vri­ jedna ustanova, kad se kaže: da brak stoji pod zaštitom države, pod čim treba razumjeti i što jače suzbijanje prostitucije. Isto tako pomoć udruže­ nima. član 21-, naročito udruženjima zemljoradničkim, koja idu zatim, da odgajaju težački vrijedna ustanova. A naročito je za pohvalu ovo, što će država podupirati ona gospodarska udruženja, koja ne rade na dobit, ali tamo treba da nađu mjesta i ona zemljoradnička udruženja, koja rade na malu dobit, kad njihovi rezervni fondovi ne pripadaju članovima, nego se upotrebljavaju samo za predviđene opće korisne slučajeve, a ne kao da­ nas, da se još i terete daćama. Pomorstvu u istinu treba da se obrati velika pažn ja. Ja sam o pomor­ skoj trgovini pisao u jednoj brošuri između ostaloga, što bih sad želio samo ovdje da kažem i ovo: Mi mus­ limani iz Bosne i Hercegovine i even­ tualno iz južne Srbije mogli bi biti, što se tiče pomorskog i trgovačkog saobraćaja sa Istokom, jedna jaka i dobra spona između Jugoslavije i Isto­ ka jer, ko zna, kakve zadaće nameće budućnost u tome pitanju nama, kakve Jugoslaviji, a i oboma zajedno. Predsjednik Dr. Ivan Ribar: Molim vas g. poslaniče, ča dovršite svoj govor. Šemsudin Sarajlić: PoŽuriću se! Zabrana lihvarstva, gospodo, je u is­ tinu jako lijepa ustanova, ali ne treba da se ograniči samo na seosko i dućansko lihvarstvo, već treba suzbijati i ve»iko lihvarstvo ratnih bogataša, koji su se istakli najedanput na površinu, jer su to izgleda neki trutovi društveni, koje treba u interesu opštem i državnom suzbijati. Primjera radi mogao bih vam reći, da sam u Zagrebu nedavno vidio da osaki ratni bogataši, koji su se bavili modernim lihvarstvom, švercovanjem i t. d. neće hrvatski da govore, nego govore njemački tako, da da­ nas u sred Hrvatske, u bijelom Zagrebu čujete većim dijelom da se njemački govori u većim krugovima. Predsjednik Dr. Ivan Ribar: Mo­ lim Vas, gospodine poslaniće. izvolite dovršiti. Ja Vas po treći put nato oporninjem’. Šemsudin Sarajlić: Odmah! Čl. 40, koji govori o tome, da će država za ono, što bude uzela za vojsku u pogledu komore, dati pravičnu naknadu, u istini je hvale vrijedan, jer uzmite u obzir da je takav slučaj uzi­ manja komore,— u nas u Bosni prošle godine nije se plaćalo, kada se uzimala komora. — bio veliki povod nemirima i nezadovoljstvu u samoj Hrvatskoj i zato ja nalazim, da je jedna takva ustavna garancija, da će se narodu naknaditi ono, što se od njega oduzima i traži, vrlo dobra. Kratah žiuotopis MuhamEda OlEjhisselania po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu preveli Hindino slavlje. i i ! i i , ne samo zaboravile one razm i r i c e, koje postoje među pojedinim građanima desno i lijevo, nego kako se n e b i stvarale nepotrebno ni nove razmirice, pa da svi pođemo novim putem, svečano prok 1 a m o v a n i m od Njegovog V isočan stva PrestolonaslednikaAieksandra 14. januara 1921. godine u ovome domu, kada je rekao, da se u ovoj državi garantuje svima bez razlike pravda i pravica i jednakost za sve i za sviju! I ; I ’ : ' ■ I i i Neotmjeno i nekvaiifikovano. I I i i j ; ■ ! I I i J | | i „Srpska Riječ" od 13. o. mj. donosi na prvom mjestu članak „Nekoliko primjera", kojim se ona vraća u svoju staru kolotečinu, t. j. napadanja na našu organizaciju u poznatom čokorilovskom tonu. I kao uvijek, kad se napada nešto, što je ispravno, tako i ovaj puta je njeno napadanje jedno prosto i glupo izvrtanje činjenica. Glupo je n. pr., kad kaže, da se mi nedo­ zvoljeno uplićemo u poslove administratine, jer se uprava naše države u prvom redu temelji baš na spora­ zumu pojedinih političkih partija, ko­ liko će koja imati udjela u upravi (administraciji) zemlje. Jedan od glav­ nih uslova našeg sporazuma sa vla­ dom g. Pašića bio je, da se, kako to „Srpska Riječ" kaže, i mi malo »upletemo" u upravu naše zemlje. U tome Članku govori se o „osno­ vanoj optužbi protiv nekih jataka« u cazinskom kotaru, koju da je op­ tužbu srušio Hasan Miljković, narodni poslanik i iz nje napravio protuoptužbu protiv žandarmima i ishodio naređenje iz Beograda, da se žandari odmah uhapse. Ove riječi „žandari odmah uhapse" štampala je »S. R.“ masno, jer tim valjda hoće da kaže, da je to jedan užasan čin — hapšenje žandara na osnovu tužbe jednog Hasana Miljkovića. Tako se to mora i razumjeti, jer se u članku inače niti jednom ri­ ječi ne spominje, ko su ti jataci, šta su počinili i zašto su žandari uhapšeni. Ne pita ona što nego ko! Za Hasana Miijkovića kaže, da je frankovac, »koji i danas održaje veze sa Zagrebom«. To je valjda gore nego da je ubio čovjekal Kao daje Zagreb Pešta i kao da se u njemu ne nalazi većina kul­ turnih ustanova, kojima naša država može stupiti pred kulturni svijet! Njen treći primjer moramo citirati doslovno: »Reis-ul-ulema g. Čaušević uputio je pismo neotmenim tonom pi­ sano g. komandantu druge Armijske Oblasti đeneralu Milisavljeviću u ko­ me optužuje komandanta vrbaskediv. Kako je Alija Kurejšije slijedio? Braća Muftići u Žepču. Hinda, kći Utbina i žene, koje su kod nje bile, osakatiše pale drugove Muhamedove i odrezaše im uši i nosove. Hinda je napravila od ušiju • nosova ovih ljudi đerdane, a svoje je đerdane i naušnice poklonila Vahšiji, robu Džubejra-ibni Mutima. Ona također izreže jetra Hamzina, odgrize od njih jedan zalogaj, te ne mogavši ga progutati, ispljuje napolje. Onda se popne na jednu visoku sti­ jenu glasno uzviknuvši: „Mi smo Vam dan od Bedra otplatili, a na onaj boj je slijedio jedan drugi vrlo Žestok. Ja ne mogoh više izdržati od žalosti za Utbom, za mojim bratom, njegovim stricom, a mojim prvorođenčetom. Sad je moje srce dobilo utjehu, a moj zavjet je ispunjen. Vahši je izliječio požar mojih prsa. Ja ću im biti vazda zahvalna dok moje kosti u grobu ne istruhnu". Hinda, kći Usasetova odvrati na to. „Ti si u Bedru i poslije Bedra se osramotila, kćeri, klevetničkog poglavice nevjerništva. Bog Te je na dan tvoga poganstva s oštrim i britkim ma­ čevima kaznio. Hamza je bio moj lav, a Alija moj orao, kad su Šejbah i tvoj otac mene htjeli preva­ riti a kad su njemu vrat crveno obojili. Tvoj zli zavjet je bio zločin". Ovim sam htio reći, da ima članova u trećem odeljkjj, koji su dobri, ali da ih ima i takvih, koje bi trebalo bolje učvrstiti i ustanoviti. Hoću time da kažem, da bi ih na ovoj osnovi trebalo bolje ustanoviti u zakonodav­ stvu kako bi zadovoljili sve mase na­ šega naroda. Pri kraju svoga govora htio bih da istaknem ovu stvnr, d a treba da se vodi računao načelu jedna­ kosti u ekonomskom i soci­ jalnom pogledu za sve gra­ đane u o v o j našoj novoj dr­ žavi, kako bi se na taj način Hinda, kći Utbina je dalje spjevala: „Ја sam u Uhudu na Hamzi svoje srce izlije­ čila, kad sam mu jetra iz tijela istrgla. To je uga­ silo moju vatrenu i trajnu bol. Rat je na me došao kao oblaci tuče s ljudima, koji hrabro naprijed ko­ racaju kao lavovi«. PODLISTAK. (13) cpej 600 Broj „PRAVDA" — „ПРАЗДА" Muhamed posla Aliju za neprijateljem da vidi, šta namjerava, rekavši mu: „Ako se budu penjali na svoje deve, a budu vodili svoje konje uza se, onda se vraćaju u Mekju, a ako li se budu penjali na konje, a sa sobom uzvode deve, onda će ići u Medinu. Ako bude ovo posljednje, onda ću ja, Onoga mi, u čijoj je ruci moja duša, vojevati na njih«. Alija je poslušao zapovjed i vidio, kako su uzjahali na deve, a konje pov li i krenuli u smjeru Meke, (Mekelije su poduzeli u savezu sa susjedima jednu novu vojnu protiv Medinelija). Kako se je kopao šanac? Kad je Muhamed bio o njihovom dolasku i o njihovoj namjeri obaviješten, dade da se iskopa oko Medine jeden šanac, a i on je sam radio, da ulile vjernicima želju za plaćom. Vjernici su sa njim marljivo radili a manje licemjerci, koji su bili na­ vodno slabi za posao i koji su otišli kući bez doz­ vole Muhamedove. Vjernici naprotiv, ako im se je štogod hitno dogodilo, pristupili bi Muhamedu i za­ molili bi ga za dozvolu, da mogu otići kući i svršiti posao. Muhamed bi to dozvolio, te čim bi kod kuće svršili posao, vraćali bi se iz želje za Božijim bla­ goslovom, koji će to njima- uračunati. (Poslije uza­ ludne opsade povukoše se Kurejšije radi prehranbenih poteškoća). 0 klevetanju Ajiše, majke vjernika Zuhri me je obavijestio od Alkama-ibni-Vakkasa, Sajida-ibni-Džubejra, Urva-ibni Zubejra i od i ; ' ■ । j | । : i I . ; ! I i | , ' | ' ' oblasti pukovnika Kušanovića (koji je poznat sa svoje otmenosti i kao dugogodišnji ataše na stranim dvorovima) — da je javno kazao, „da svi muslimani u Bo­ sni moraju postati pravoslavni!" Na­ ređena je stroga istraga. I Šta se do­ kazalo? Iskazima muslimana koji su bili prisutni kad je g. Kušanović govorio i prisutnih predstavnika vlasti, koji su čuli taj govor, dokazalo se da je sve to laž... kako da se okrsti ovako n ek v a I i f i k o v a n o pcstupanjevjerskog poglavice? (Kurziv je raš. Рг. ur.) U ovoj stvari ćemo reći samo ovo: Drago bi nam bilo znati, ko je pokazao „Srpskoj Riječi" to pismo Reisovo komandantu II. armije i odakle ona zna, da je ta »stroga« istraga doka­ zala, da je sve to laž? Dok nam »S R.« ne citira tačno to navodno pismo, u pravu smo, da je okrstimo podlim i nitkovskim lažovom, čiji je nitkovluk tako beskrajan, da na jedan te isti dušak može govoriti o otmjenosti i ujedno okrivljavati našeg vjer­ skog poglavicu da laže. U četvrtom primjeru penje se ona na vrhunac gluposti. Kaže naime, da je Seid Ali-beg Filipović od jednog „običnog grabežnog umorstva" na­ pravio političku aferu u Beogradu: Srbi ubili Turčina i da viče kao ubodenik, „premda se ovdje radi o jednom običnom grabežnom umorstvu i prem­ da zlikovci nisu još pohvata­ ni«. Umudri se, seko Dašo, Bog s Tobom! Ta baš stoga, Što zlikovci nisu j oš pohvatani, ne možeš tvrditi, da se radi o običnom grabežnom umorstvu. Još ćemo je malo citirati: »Beograde upamti dobro. Mi smo iskreni prijatelji sloge s muslimanima, ali ... . Pozvanima na razmišljanje«. A pravo je ovako: Beograde, upamti dobro, dokle god se „Srpska Riječ" ovako otmjenim i kvalifikovanim tonom zalaže za slogu s muslimanima, da će ta sloga stajati na vrlo laba­ vim nogama. Pozvanim na razmišljanje. I Ubejdullaha-ibni-AbdulIaha. Jedan je čuo od dru­ goga i jedan dragom predavao po jedan dio, tako, I da on sada kao jednu cjelinu pripovijeda. Jahja। ibni-Abbad mi je od oca kazivao, da je čuo od Ajiše i Abdullaha ibni-Ebu-Bekira od Amraha. kćeri Abdur' ahmanove, kojoj je također Ajiša sama o sebi pri­ čala kada lašci poznat® riječi o njoj rekoše. Sve predaje dolaze u ovome izvješću, u kojem jedan ovo jedan ono pripovijeda, ali svaki zaslužuje po­ vjerenje, jer izvješćuje, šta je čuo. Ajiša pripovijeda »Kad god je Muhamed poduzeo kakvo puto­ vanje, odlučio bi kockom, koju će ženu sa sobom povesti. Kod vojne protiv Mostalika bacala se je također kocka, koja je mene pogodila, te ja s njim ©tputovah. U ono doba su se hranile žene samo najnužnijim. Nijesu bile ni jake ni teške od uživanja mesa. Kad je jedna deva bila pripravna za put, sjela i sam u nosiljku. Onda dođu gonići deva, prihvate I nosiljku odozdo, podigoše je na leđa deve i svezaše I je. Onda je edvedoše tegleći ju za glavu. Kad se je Muhamed s ove vojne povratio, jahao je do jedne stanice blizu Medine, odjahao je i tu je proveo noć. Onda dade zapovijed za polazak. Ljudi pođoše dalje, a ja se udaljih radi jedne potrebe; imala sam na vratu jedan đerdan od kamenja iz Zafara. Kad sam bila gotova, spade mi on s vrata bez da sam to opazila, a kad sam se povratila devama i mašila se vrata, ne nađoh ga. Onda se povratim na ono mjesto, kamo sam išla, potražih ga i nađoh ga. Moji gonići deva su već prije pošli, jer mi je deva bila pripravna, a pošto su tvrdo vjerovali, da sam ja k o obično stupila u nosiljku, podigli su je na devu, svezali je i devu otjerali. Kad sam se ja povratila na mjesto konačišta, nijesam nikog zatekla, jer su I svi bili otputovali. Tad se ja zamotam u svoje odiI jelo i legnem, na ono mjestu, gdje sam bila znajući, da će se po mene vratiti, čim opaze, da me nema. (Naetaviće sc). �Bpoi 300 Bro! ^ПРАВЛ-У — „PRAVDA* Bilješke. Selenje našeg muzeja u Beograd. Ovdašnje novinstvo je javilo, da je jedan izaslanik po nalogu Ministarstva Prosvjete došao u Sarajevo, da prenese Balkanski Institut iz našeg muzeja i sve duplikate muzejske knjižniče u Beograd. Ako je ovo istina, protestujemo protiv toga, ne iz kako­ vih političkih ili lokalno-patriotskih razloga, već jedino stoga, Što taj Bal­ kanski Institut sadrži i mnogo orijen­ talnih starina arapskog, turskog i per­ zijskog jezika, za koje mi ovdje ima­ mo puno više i puno boljih stručnja­ ka nego ih ima Beograd. | | I ' ' Slobodoumna i demokratska naša država i — propaganda fidei! »Beo­ gradski Dnevnik« ub roju od 1. ju­ na pod naslovom: »Crnački mesija« krstikuje vladu, koja je poslala o dr? žavnom trošku ohridskog vladiku Nikohja Velimirovića u Ameriku da širi hrišćarisku vjeru, a za to da mu vlada isplaćuje mjesečno 100.000 K slovom sto hiljada kruna. On jc uz put održao »jedno kako »B. D.« veli sludo predavanje u kome jc otkrio, kako su »evropski univer? ziteti krivi za svetski rat«. Ma da i sam »B. D.« ne zna ni ko ga je po? slao niti zašto je poslan ovaj vladi? ka, ipak se ta članka razabire, da raz^ vija hrišćansku propagandu među američkim Crncima, koje uči i »fa? brikuje gluposti po Americi«. »B. D.« čak veli, da je tom vladiki uspjelo »da organizuje neke babe i izlapele starce u Njujorku, da traže od naše vlade da se produži njegovo bavije? nje u Njujorku«. Ma da smo za ovo vrijeme uje? dinjenja navikli na razne skandale i čuda u našoj držvi, ni jesmo mogli ni pomišliti da bi država sa trima jednakopravnm vjerama — bar se tako sa najviših mjesta stereotijpno na? glašava — mogla dozvoliti, da se jed­ nom pravoslavnom vladiki da? je za vjersku (pravoslavnu) ^ropa? gandu po sto hiljada kruna mjesečno iz — državnih sredstava! Ovaj silu? čaj nc bi smio da prođe nezapažen naročito od strane muslimanskih i katoličkih nar. poslanika, koji* bi tre? bali da po ovom slučaju podnesu u? pit na vladu. »Hrv. Sloga« izgleda kao da žali, što če vlada dati vakufu neku svo­ ticu novaca kao odštetu za prikra? ćenje, koje mu je bivša austro?ugar? ska vlada u prosvjetnoj subvenciji, i a . po svoj prili'ci u korist katolika u? činila, pa je čudo, kako joj ova bij? ljeska »Beogr. Dn.« nije zapala za oko. Država izdaje jednom vladiki za vjersku propagandu među ame­ ričkim Crncima mjesečno 10(1.000 K ta zajedničkih sred? stava, i »Hr. SI«, to ne registrira, a kamo li da ovaj korak vlade osudi, a za 200.000 K, koje vakuf po spo­ razumu s vladom g. Pašića ima do? bit? jednom za uvijek veli, da neće biti isplaćeno, jer država nema para. Izgleda po tom da bi joj bilo drago, kad bi sc ova njezina tvrdnja i obistinila. Malo više tasafa gospodo hrišćan? ske i kršćanske vjeroispovijesti! Učiteljima muslimanima. Kr. hrv. zem. vlada, povjereništvo za prosvjetu i vjeru, odredila je svojim riješenjem od 8. svibnja 1921. broj 16.5155 da se u ljetnim praznicima god. 1921. uredi u kr. višoj pe­ dagoškoj školi u Zagrebu feri­ jalni tečaj za daljnje obrazo­ vanje učitelja nižih pučkih škola. U tu svrhu izdata je ova Naredba; Ferijalni tečajevi, koje je povjeren­ stvo za prosvjetu priredilo bilo mje­ seca srpnja 1920. god., imali su tako lijep uspjeh, da je isto povjereništvo odredilo da i o ljetnim praznicima 1921. bude u kr. višoj pedagoškoj školi ferijalni tečaj za učitelje puč­ kih škola. Tečaj će biti u Zagrebu, a-traja će četiri sedmice, i to od 4. do 30. srpnja ove godine. Prve tri sedmice biće opći tečaj za sve učesnike dok će se četvrte sednjice svi polaznici po slobodnome Страна 3 Strana I imena podudare, a nije isključena mo­ gućnost, da su se rodili pod istom zvijezdom. Bude li ga sreća i u pola ovako pratila i bude li mu adaš Gru­ , dić zaštitnik i protektor, za kratko , vrijeme bismo mogli opaziti Dimitriju i 11. Nikolića, bivšeg kočijaša i t. d. i t. ■ d. gdje u mehkom fotelju u Okružnoj Oblasti zamjenjuje Dimitriju 1. Grudi­ i ća i dijeli pravdu obespravljenom mu­ slimanskom i katoličkom dijelu naro­ da, o čijem se je stanju mogao uvje­ riti bez posrednika u ulozi kočijaša poput starih vladara koji su hodali u »tebdilu« samo da doznaju pravo sta­ nje u državi. Da završim. Ovaj slučaj sa kočijašom Grudićevim zaista je za­ gonetan, pa ne bi bilo zgoreg, ako bi naš poslanički klub raspisao nagradu za riješenje ovog rebusa i ove zago­ Lijep primjer. Pred kratko vrijeme netke. Ja pak držim, da u ovoj čita­ došao nam je ovamo kao imam i vaiz voj stvari igra glavnu ulogu slučaj, H. Hafiz eff. Sofić, te prvih dana svoga čiji misterij leži u — adašluku. Md. i rada privukao je, kako stare tako i | svu omladinu oko sebe, i sa svojim | redovitim predavanjima, polučio je Bihać, 30. maja 1921. mnogi i mnogi uspjeh. Oviih dana puče vijest, kao grom Ne samo da se je potrudio prigo­ fiz vedra neba, da je obustavljena dom vjerskih obreda, nego svakom dogradnja željezničke pruge Bos. prilikom upućuje i savjetuje na rad, Krupa—Bihać za neko vrijeme, koja kako u vjerskom tako i u prosvjetnom pogledu. Ovom prilikom osobitim za- je već djelomično (dvije trećine) go? tova, jer se ista gradi svojih 8—10 dovoljstom ističemo, da živo propa­ god., premda cijela pruga Bihać— gira ideju Gajreta, i nastoji među mu­ Novi iznaša svega 72 km. slimanima, da ih što više zainteresuje Izgleda, da smo u istinu slabe sre­ za Gajret, te mu se toga radi ovim će. kako za Austrije, tako i za ove najljepše zahvaljujemo, sa željom i naše rođene države SHS., jer kod dije­ molbom da u svom djelovanju ustraje, lenja kakvih blagodati mi Krajišnici na dobrobit islamskog dijela našeg ostajemo vazda bez dijela, kao da naroda. Druge uglednije ličnosti mo­ smo pastorčad. limo, da ga na njegovom putu slijede Mi Bišćani iščekivali smo dograda i pomažu. Građanin. nju ove željeznice, kao ozebao sun? ca i- nadali se svaki čas, kad ćemo se Tuzla, u maju 1920. riješiti skupe kirije i tomu slčna — Okružnik Grudić i podvornik I. a svemu su uzrok slabe komunikaci? klase. Odavno se ne dotakosmo fa­ one prilike. moznog Grudića, pa bi ko mogao mi­ Naši trgovci kao i obrtnici u nadi sliti, e je ulaskom našeg , kluba u vla­ da će još ove godine željeznica do? du prestalo neprijateljsko stanje iz­ ći u Bihać, počelii su stvarati razna među nas i njega: ja mu mi odbili na društva trg. i obrtnička, kapitale u? ludost dosadanje čine, ja se on teme­ jedinjavati, a nada sve su za pohva­ ljito promijenio na bolje. No ni jedno lu ovdašnji musliTn. obrtnici, koji su ni drugo nije se dogodilo, nego smo razvili i na visok stepen podigli ov? htjeli da ga malo pustimo u kraj, jer Mjesne odbore, dašnji muslimanski obrt kožom i о? je već postao bezopasan poput zmije, da u svome području ovo učiteljima, bućom a to su: Mujaga Delić,Huso kojoj se pobiju zubi i otstrani otrov. u koliko to oni sami ne bi opazili, do Hadžihasanović, Ahmo Pašagić, Be? On doduše po svom instiktivnom na­ znanja stave i nek ih ne priječi, ako ćo Četić, Hane Ibukić. koji od gg. učitelje nije naš pristaša, gonu intrigira, ali mu ne pali. Baš Isti su se ovih dana složili, prinos ovih dana htio je da vrati natrag g. jer u prosvjetnom radu politika i ujedinili i za vođu ovog konzorcija Lukendića, kojeg je vlada odredila da stranačko uvjerenje ne smije biti za­ uzeli Mujagu Delića, koji će robu zamjenjuje bolesnog predstojnika se­ preka složnom radu. Pozivam dalje nabavljati, te za njih izdavati, kao oskog kotarskog ureda g. Dr. DefterAkademsku narodnu omladinu, darevića. Ali je ovaj put doživio ne­ i za sve ovdašnje obrtnike. Ova je pojava udruženja svake da također svrše četvrtu nedjelju te­ uspjeh. Tako i u drugim stvarima. hvale vrijedna, jer .je sasma konku? čaja. Naravno ovo se tiče onih koji će Prema tomu mi bismo mogli mirne u to vrijeme biti u Zagrebu. Preporu­ duše da podnosimo sadanjeg Grudića. rencija isključena — dok u podgoju podmlatka zaslužuju najviše prizna­ čujem gg. akademičarima, da poha­ Nu naš sporazum s vladom nije mo­ nje, jer su preko stotinu naših mla? đaju prvi posebni tečaj za vanškolski gao izmijeniti naših odnosa prema dića podigli i zanatu izučili, tako da rad narodnog prosvjećivanja. njemu i njegovih prema nama. Mi i naš taj podmladak, kao čestiti ljudi, Nadam se brojnom odzivu i mislim, sad stojimo na istoj dimenziji. Njego­ da će učesnici imati ako ne besplatnu va mržnja na J. M O. neugasiva je, sebi idaru zarađuju. Primite mahsus selam. Građanin. željeznicu, a ono će platit samo četvr­ a i naša je antipatija prema njemu tinu vozne cijene. beskrajna. Svaki put kad gg. narodni Ajanović Abas, Središnji Savez poslanici dođu ovamo iz Beograda hrv. selj. zadruga, Zagreb. prvo što ih pitaju jest: kad odlazi Grudić?, a onda se tek o drugom pi­ ta. Odoh daleko i skrenuh s predme­ ta, o kom sam htio pisati. No i ovo Grčko-turski rat. Kako londonski I nešto objašnjenja nije na odmet. izvjestitelj „Tempsa* javlja, situacija Okružna oblast ima pet podvornika, između Venizelosa i pristaša kralja a to će reći: za svakog činovnika i za Konstantina u Ateni, sve je više na­ Prnjavor, 2.juna 1921. svaku sobu po jedan podvornik. Ali peta. U Ateni umoren je ©vih dana Loš primjer. Već dulje vremena se pustimo starija četiri podvornika, koji jedan venizelistički ofizir od pristaša u našem mjestu kao šeriatski sudija se ipak viđaju da se po katkad miču kralja Konstantina. nalazi gosp. Ibrahim eff, Džanhodžić, po hodniku i koji su, valjda, redovi­ Isti izvjestitelj javlja, da Grčka pri­ te smo se nadali, da će on svojim tim putem postali podvornicima, nego pravlja protiv kemalista zagušljive pli­ znanjem i spremom nastojati, da nas razmotrimo ovog petog, fenomenalnog i nove i bacalo plamena. Grčko bro­ uputi na rad i prosvjećivanje, ali ta podvornika, koji se na fabulozni, mi­ dovlje će pred turskim lukama na se nada izjalovila, jer ne samo da nije tološki i upravo vrhunaravni način Crnom moru protiv turske flote pri­ nastojao bodriti nas na rad i pro­ uspentra u I. klasu podvornika, a koji rediti demonstraciju. Turci su navodno svjetu, nego je baš radio u protivnom se i pored toga ne viđa nikad u ure- ; postavili već mine, koje im je poslala pravcu, rušeći svu našu muku i na­ du. Je li, da je interesantan tip? Ali j sovjetska vlada. prezanje oko kulturnog rada. I slušajte dalje. Dolaskom Grudićevim u Aleđutim se i kemalisti spremaju na Ovdašnji Gajretov podbor pokrenuo Tuzlu, ovaj fenomen je došao kao dio ogorčenu borbu, pa je angorski minije u zadnje doba Življu akciju sa pri­ bagaže Grudićeve, a zanimao se je — star-predsjednik Mustafa Fevzi paša ličnim uspjehom, ali gosp. Džanhodžić, kočijaštvom. Dozvolite da vam ga izjavio, da su Turci pripravni odgo­ valjda nenavidan valjanom radu dru­ predstavim: Dimitrije Nikolič. Kako se voriti na novu ofenzivu Grčke. Po gih, na svakom koraku gleda i na­ dakle vidi . . . Grudićev adaš. Grudić carigradskim listovima izjavio je Mu­ stoji, da omete taj rad, koji je na traži da se njegov adaš-kočijaš po­ stafa Kemal, da broj turske vojske korist i boljitak sviju nas. stavi u okružnoj oblasti nekakvim me-* prelazi 280.000. murom i vlada ga imenuje 11. novem­ Po vijestima francuskih listova iz Da je tome tako, evo jasna do­ bra 1919. privremenim dnevničarom, Carigrada, da su u Baku prispjeli kaza: Pododbor Gajreta priređuje teferić u odmah zatim 25. novembra definitiv­ moskovski delegati, koji su sa angorkorist Gajreta, na drugi dan bajrama, nim dnevničarom i najednom 4. febru­ I skim opunomoćenicima Mehmed Šelali gornjem gospodinu izgleda da to ara 1920. podvornikom l. razreda!.... ' ket-begom i Ali Fuad-pašom potpisali nije po ćudi, jer odgovara ljude go­ 1 dok se je o njegovoj sudbini odlu­ I vojnu konvenciju. Po ovom ugovoru voreći, da će tom prilikom naša omla­ čivalo, on se oženi, savije gnijezdo i I obvezuje se Moskva, da će u Armeniju dina samo pijančovati a ne će ništa izleže prvog poletarca. Dakako, da dr­ ! i na grčki front poslati pojačanja i koristiti Gajretu. žava uzdržava ovog Grudićevog koči- • opskrbljivati Kemalovu vojsku, kola Gosp. Džanhodžiću, a zar se naša j jaša, negovu ženu i djecu pod ime- ‘ je već primila velike količine muniI omladina i bez toga teferića ne može nom podvornika I. razreda. Ja, ali je : čije. Prvi kozački odredi prispjeli su i iznapijati, ako hoće? Ali baš zato jer i ovo slučaj, puki slučaj htio, da im se ! već iz Kubana u Trapezunt, gdje su izboru podijeliti u dva posebna te­ čaja: Prvi posebni tečaj biće odre­ đen sa upućivanje u rad vanškolskoga narodnog p rosvjeći van j a, na­ pose u organizaciju „škola za odrasle* i djelovanje u njima. Drugi posebni tečaj odabraće oni, koji se žele uputiti u organizaciju i vođenje seljačkih (zemljoradničkih) zadruga i t. d. Povodom gornje naredbe, znajući da se naš učitelj opredijelio za svoje na­ porno zvanje jedino iz ljubavi prema našem muslimanskom elementu; zna­ jući da su naši vrijedni učitelji pre­ pušteni sami sebi i željni još više daljnje naobrazbe, te znajući da je naš učitelj spreman doprinijeti i veće žrtve, nego što se može očekivati, u svetoj službi prosvjećivanja širih narodnih slojeva, potražio sam dodira s ovdaš­ njim povjereništvom za prosvjetu, da na ovaj tečaj primi i muslimane uči­ telje, te da im se osigura sve povla­ stice kod nastanjivanja u Zagrebu kao i prehrane. Došlo mi se u susret, pa je za svakog polaznika tečaja malone sasvim besplatan pristojan stan osigwan, a isto i dnevna obskrba (obilna) uz cijenu od K 30.— na dan. Tečaj je od velike važnosti za svakog peda­ goga. Nije uvjetno, da se cijeli tćčaj pohađa, jer onaj koji želi pohađati te­ čaj za zadruge ili za prosvjećivanje naroda, treba samo četvrtu sedmicu pohađati tečaj, al se učiteljima osobito preporučuje apsolviranje cijelog tečaja. Nije mi namjera ovdje pisati o za­ ostalosti našeg naroda ni drugo, jer to sva gospođa učitelji moguće bolje znadu od mene, nego samo apeliram na sve muslimane učitelje, da bez uvjeta ovaj tečaj apsolviraju. Oni koji žele učestvovati na ovom tečaju molim, da mi brzojavno jave na ovu adresu: Ajanović Abas, Tešanj, da bi iste pravodobno najavio. One pako, kojim nije moguće ovaj tečaj iz vlastitih sredstava podmiriti, molim također, da se uz opasku brzojavno prijave, pa ako bude moguće i za njih sredstva pribaviti, da ih također pravovremeno pozovem. Nadam se što većem odzivu. Dalje pozivam sve naše omladini nije do pijančevanja nego želi dobrobit Gajretu, namjerava ona prirediti taj teferić. Gosp. Džanhodžiću, da ste Vi pri­ jatelj omladine i nas uopće, ne bi ste Vi javno i pred više ljudi pred džamijom govorio, da je Gajret ustanova, koja samo odgaja omladinu takvu, koja je proti Boga i vjere, nego bi ste Vi zajedno sa tom omladinom radio, na korist Gajreta i našeg budućeg potmlatka, a ne samo sjedeći po kafanama i čefencima kritikovao naš rad na humanitarnom polju, već bi ste Vi, : i po Vašem znanju i po Vašoj spremi radio svim silama, da naš budući podmladak odgojimo u duhu vremena, da ne ostanemo slijepi kod očiju, ne od­ gojeni i jadni! Politički pregled. Naši dopisi. �Страна 4 Strana oduševljeno dočekani po turskom sta­ novništvu. Crveni kozaci stoje pod nadzorom moskovskog delegata u An­ gori Josta. Ministar za narodnu obranu u An­ gori dao je nalog, da se poduzmu sve mjere za obranu obala u Crnome moru. Grčka flota je međutim Bloki­ rala anatolsku obalu i priječi svaki prevoz hrane i municije iz Rusije za kemalističke vojske. („Jug. List") Enoi 300 Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA* podne Velika Narodna svečanost u parku (Sara Dušana sa bogtom tom« bolom, bogtim bifeom itd. Pjevaju zborovi: Trcbcvića, Lire i Ruskog’ Kadetskog Korpusa. Bacanje vatrom meta, simbolična grupa oslobođenja i ujedinjenja na platou Kasarne u osvjetljenju reflektora. Ulaznina: 5 Dinara. Ponedjeljak, 20. juna 1921. Izvješteni smo od strane g. policajnog ! grte na zanatu, da iib bezuvjetno po« direktora Gagića da je sadržaj te no- • šalju u društvene prostorije Geniji Tabaci br. 5, u nedjelju 19. ov. mj. u tica ne odgovara istini i da je pona­ 7 sali iiz jutra, da mogu prisustvo« šanje g. Gagića baš naprotiv bilo vati povorci Dječijcg dana. — Dru« korektno i pređusretljivo, pošto je uvažio okolnost, da je bilo uoči Baj­ štvo »Hurrijet«. Noćna Ijekarska služba. Inicijatirama i pustio Bukvu na slobodu. Ovo konstatujemo i žalimo, što smo bili I vom Liječničkog Udruženja i zauzima­ njem g. dra Proppera povedeni su i loše informirani. uspjeli pregovori sa gradskom sarajev­ Krstlćeva sudanija u Derventt skom općinom, Zdravstv. Odsjekom Opet nam se iz Dervemi na g. Krstića: Zem. Vlade, Bolesničkom Blagajnom Agrarno je pitanje, koje se kod nas tek neki dan riješilo, od vajkada bilo ! b. h. željeznica i Sreskom Bolesničkom Blagajnom u Sarajevu, te će po svoj najzapetljanije, najdublje, najveće i prilici vršenje noćnog liječničkog de­ najstarije pitanje u B. i H. U prosuđi­ žurstva početi 1. jula ove god. vanju agrara često i naš predstojnik Sreska Bolesnička’Blagajna ustupila vrca ko Dalmatinac na sarajevskom je u tu svrhu svoje prostorije pa će polju. Pa ipak on drži, da je to laka, dežurni liječnik tu biti svaku noć, i jednostavna stvar, jer zemlja neće pobje­ za liječničku pomoć može se tu svako ći, objekat ie tu, a da li će on pripa­ obratiti usmeno ili telefonom br. 2i0. sti Juri, Risti ili Mehi — to je irele­ Članovi bolesničke blagajne b. h. že­ vantno za državu. Samo bi tako mogli ljeznice, Sreske Bolesničke Blagajne i razumjeti gospodina Krstića (ili mu gradska sirotinja za noćne posjete li­ nemožemo to odobriti), kada agrarne ječnika u nužnim slučajevima neće parnice povjerava jednoj — gospođici ništa plaćati, a ostali građani plaćaće (kancelistkinji), premda znade g. pred­ uobičajene liječničke takse, a na gg. stojnik da je to posao jednog koncep­ činovnike uzeće se obzir. tualnog činovnika. Doduše, ono je faO Ovoj korisnoj instituciji biće još kat, da je agrar spao na tanke grane, govora, a već sad treba pozvati naše ali nije na ženske ruke, g. predstojgrađanstvo da učini što je potrebno niče. Ta to je zemlja, nije momče. Istina, da se ona održi. mi smo vidjeli i kod drugih ureda, da ženske pišu zapisnike itd. ali da sude, da izriču presude — to je novost i za Sarajevo... A šta ćete, g. Krstiću, reći, ako kakav dedo, sijede brade, podnese utok na stariju vlast proti osude jedne gospojice, pa u njemu navede, da je Dobrovoljni prilozi. Upravi Gajreta osuda ispala proti njega zato,, što je stigli su ovi dobr. prilovi: Trgovačka star; ili obratno: parnicu je dobio tvrtka Kašmo i Spaho Sarajevo za njegov protivnik zato, što je, recimo, Muški konvikt u Sarajevu 48 kg brufeš, mlad. Da šta ćete nato reći? tto datula; g Ahmed ef. H Omerović Mi velimo: čast gospojici, koja je za ženski konvikt 50 kg. sode za rub­ lje, 2 komada užeta za rublje i 1 ko­ tako vrijedna, da pored svoga velikog posla riješava i spise svoga šefa. Ona nac; gđica Anka Vuletić učiieljica Ca­ radi njegov posao, a on opet štraszin sakupila za Gajret na zabavi u Raštelima K 150; g. Osrr.an Čepalo, majsterov. On toliko putuje po selima, Prusac, K 68. Braća Demerdžić, trgov­ nadgleda ceste i mjeri ćuprije, da smo ga mi željni vidjeti u — kancelariji. ci Sarajevo sakupili na Gajretov blok K 220. G. Sulejmam Gorić Čajniče, I zato ga mi evo javno molimo: da za derventske građane odredi u hefti bar članarina i dobrov. priloga K 945. Ibrahiiepašić, učitelj, Bjelaj K 226. Is­ jedan dan, kada se može unići u lamska čitaonica Bileća K 2291. G. predstojnikovu uredsku sobu. Nije lijepo da građani na poziv dođu po nekoliko Orhan H. Omerović, povjerenik Janja, prihod od zabave K 1000. Članarina puta, pa se vrate mahajući rukama, K 72. Uprava „Gajreta" najtoplije se jer nema predstojnika. Oni time dnev­ nicu ne dobivaju nego gube. zahvaljuje kako sakupljačima, tako i Umoljavaju se svi ovdašnji maj« | darovateljima, na njihovom agilnom stari, keji imadu »Hurrijetove« še­ | radu i zauzimanju za „Gajret". U 8 i po sati na večer Matine, Rit­ Savez između Rumunjske i Ce- [ mičke gimnastike u Magistratu. Iz« hoslovačke. 1. Ako bi Marska, a da vode učenice gđe Mage Magazinonijeizazvana, izvršila napadaj na jednu | vic, profesorice iz Beograda. * od savezničkih stranaka, obvezuje se druga stranka, da pomogne napadnutu Nadamo se, da će građani Sara« stranku prema odredbama, koje sadr­ jeva jednodušnim odzivom i posje« žaje 2. član ove konvencije. 2. Mjero­ tom svih priredaba Djcčijicg dana davne stručne vlasti Čehoslovačke re­ pokazati, da su svijesni očite istine, publike i kraljevine Rumunjske će na­ da budućnost i države i nacije leži kon međusobnog sporazuma u voj­ u našoj djeci. — Uredništvo. ničkom ugovoru, koji će biti zaključen kasnije, utvrditi sve za izvršenje predležeće konvencije neophodno potrebne odredbe. 3. Nijedna od saveznih stra­ naka neće moći zaključiti savez sa kakvom trećom silom, a da to nije prije saopštila drugoj stranci. 4. Ako POSLJEDNJA OPOMENA NAŠIM bi u težnji, da se postigne mir, obe DUŽNICIMA. stranke postupile na isti način, to se Prije mjesec dana poslali smo sva­ obe vlade obvezuju, da će zaključiti kome dužniku ček poštanske štedio­ sporazum o svim pitanjima vanjske nice s naznakom, koliko ko pretplate politike, i to u toliko u koliko se ta duguje. Unatoč naših dviju opomena pitanja odnose na Mađarsku. 5. Ovaj u listu jedan veliki broj pretplatnika ugovor ostaje na snazi kroz 2;godine, nije platio duga, te im ovim javljamo, nakon što će biti izvršena izmjena da ćemo im od 1. jula obustaviti slanje ratifikovanih listina. Nakon izminuća lista, ako do tog roka ne podmire duga. ove periode moći će svaka stranka Administracija. da otkaže ovaj ugovor. Ugovor ostaje ♦ na snazi još 6 mjeseci od onoga dana Kraljeva bolest. Ima nekoliko da­ kad bude otkazan. 6. Ovaj ugovor na da se Nj. Vel. Kralj Petar razbolio biće dostavljen Savezu Naroda. 7. Opu­ nomoćenici su ovaj ugovor potpisali i | od upale pluća. Prema službenom iz­ providili ga svojim žigovima, u 2 pri- ' vještaju jučerašnji stadij bolesti bio je mjerka izrađen. U Bukureštu 23. aprila ; zadovoljavajući. Međutim „Srpska Ri­ ječ" od jučer javlja, da je Kraljevo 1921. Ferdinand Vaverka m. p., Take stanje ozbiljno i da se cijela vladalačJonesku m. p. ka porodica neprestano nalazi kod Kralja bojeći se nesretnih daljih kom­ plikacija bolesti. Seoske ambulante. Zdravstveni Odsjek prema svom programu započeo je sa otvaranjem seoskih ambolanata. U Dobrotvorna i kulturna udruženja j svakom kotaru naše pokrajine otvoriće grada Sarajeva i Okružna državna j se nekoliko (4-6) ovakih ambulanata, zaštita djece i mladeži priređuju 17. tako da će stanovništvo iz najzabitniji 18., 19. i 20. juna 1921. Dječiji krajeva dobiti redovno ijekarsku pomoć dan sa ovim programom: i Ijekarske savjete. Prvih deset kom­ Petak, 17. juna 1921. pletnih namještaja za ambulante već Muslimansko radničko i zanatlija su prispjeli i razaslati su u određena mjesta. Takova jedna ambulanta smje­ sko društvo »Hurijct« uz saradnju štena je u Trnovu (bivšoj ispostavi društva »E1 Kamer« i »Đerzeleza« sarajevskog sreza). Predviđeno je za priređuju poslije podne u Bijelo.) ba« cijelu našu pokrajinu preko 250 ovakih šti t e f e r i č sa predavanjem o dječ­ ambulanata, što će se naravno s ob­ jem pitanju gosp. Osman ef. Soko« zirom na današnje poteškoće nabavke lovića, tombolom, bifeom i narodnim materijala i prometnih prilika moći igrama. Na teferiču svira vojna mu« izvršiti tek u toku od dvije do tri zika. — UTaznina dobrovoljni pri,« godine. log. Čist prihod u korist Dječjeg Da« dobivaju se u svim količinama i vrstama Oporavilište na Palama. Odjelena! 229 kod nje za Zaštitu Djece i Mladeži u Sa ­ Subota, 18. juna 1921. rajevu otvorilo je ovih dana Dječije U 3 sata poslije podne: U A polio Oporavilište na Palama kod Sarajeva. kinu besplatna predstava za djecu. U Primaju se muška i ženska siromašna Imperiai kinu besplatna predstava za djeca do 14 godina i to rekonvalesdjecu. Skazka: Sneguljica, koju iz­ centna, anemična i uopšte slabunjava, vode učenici^ce ovdašnje ruske ško« koja nemaju otvorenih rana i kod kojih Je. U 5 sati poslije podne: Na igra« nije bolest u akutnom stadiju niti preZatražite cijene i uzorke! Tat- telefon 124 listu u Skenderiji nogometna utak« lazna. Molbe sa Ijekarskim svjedodžmica klubova: Sa šk—Slavi ja sa 20% bam treba slati preko Mjesnih Držav­ prihoda u korist Dječjeg Dana. U nih Zaštita Djece i Mladeži na adresu: 8 sati na večer: Svečana zabava u Povjereništvo Ministarstva za Socijalnu Magistratu. Program nevezan. Boga­ Politiku (Odjelenje za Zaštitu Djece i ti bife čajanka, kavana itd. Igranka. Mladeži) u Sarajevu. Djeca će se pri­ u novinama obavlja poUlaznim: Din. 10 po osobi. — Ve« i mati preko cijele godine u Oporavi­ uzdano staro uvedeni černje predstave u kinima sa čistim lište i biće zadržana toliko vremena, prihodom za Dječji Dan. koliko bude potrebno prama mišljenju ■ Prvorazredne rude,najbolje za meljanje Nedjelja, 19. juna 1921. Ijekara. Da ona djeca koja pohađa;u , svakovrsnog žita, razašilje uz garanciju zavod za uglašivanje U 7 sati u jutro budnica vojne mu« j školu ne bi morala gubiti godinu, Zagreb, Jurjevska ul. 31. ustanoviće se »škola u prirodi«, t. j. zike. — U 8 sati prodaja otkupnih predavanjima koja će se održavati u :: Telefon 21—65. :: znakova za Dječji Dan. cvijeća itd. Industrija mlinskog kamena šumi, prelaziće se sa djecom onaj na­ do 1 sat poslije podne. — U 8 i po Generahio oglasno zastupstvo stavni materijal, koji se u to vrijeme sati skup učenika«ca osnovnih škola, Plehan Derventa (Bosna) za preko 10 tu-i inozemnih listova uzima i u školama. mekjteba i srednjih škola u školama Zgrade su nove, na uzvišenu sun ­ gdje će se održavati, predavanja o čanu mjestu i opkoljene šumom. Dječjem Danu. — U 9 sati skup u« Sunčanik je udešen tako da se i zimi čcn:ka«ca osnovnih škola, mekjteba; može sunčati u zatvorenom prostoru. niža 4 razreda srednjih ško.a i dječ­ Tako je naša mlada kraljevina, i jih ustanova na Rankovića Trgu, Si pored svih teškoća sa kojima ima da gdje će se obrazovati manifestacio« se bori uslijed pustoši, oskudice i os­ na povorka djece. — U 11 sati M a« talih poremećaja koje je ostavio du­ ti ne ja u Kinu Imperiai sa preda« O ZAGREB O gotrajni svjetski rat, uspjela da omo­ vanjem o djeci gđe Jagode TruheL ke, pjevanjem gđe Žegalov-Znamengući i siromašnoj djeci da boravlje­ preporučuje se za {ОГЗкУ СГПМ kao najsavrnjem na planinskom vazduhu oporave skaje, i prikazom skazke Sneguljica, Seniji dodatak i zamjenica zrnate kave. oronulo zdravlje i da se osvježe i koju će izvesti učenicj«ce ruske ško« osposobe za dalji rad. Se. Ulaznina: 5, 8, i 10 Din. U 3 Ispravak. U našem prošlom broju Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. sata poslije podne u Kasarni Kralja donijeli smo noticu pod naslovom Petra Javni čas Sokolskog podmladka. „Drskost jednog pclicajnog činovnika" Ulaznima 5 Din. — U 5 sati poslije Domaće vijesti. Gajretov glasnik. Dseap dan. Najjeftinije i najboije papirne vrećice sannjEVSKE TVOHHicE PiPima шнса (iejij u шшп Mlinsko ђашвпје OG3.ASIVANJE —i | I BLOCKNER-OV NIKOLA BENAC a SEBURl Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo. s | j J j � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3c77bbf4bb203882cd1d480feb418a4f.pdf 1ab7553b80627bc3147feb86053656bb PDF Text Text ГЛАСИЛО Ј nVDA ЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 63 (301) Sarajevo, subota 18. juna 1921. (11. Ševal 1339.) Govor nar. posl. Hamida Kurbegovića JUNA °- G> NA 43- redovnom sastanku USTAVOTVORNE SKUPŠTINE U RASPRAVI O Ш. ODELJKU VLADINA PREDLOGA USTAVA. (Rista Đokić: Aprovizacija). ; mo razočarao. Ne samo, gospodo, Ja bih molio gospodina predsjednik i da u njegovom govoru nije bilo struč? ka, da ma odračuna ovo vrijeme što i nosti u kritici i neukazivanja praz* eu ja upotrebiti na lično objašnjen 1 nina u socijalno-ekonomskim odred* nje sa g, Ristom Đokićem, koji mi bama, već je to bila — da se naj? je dobacio više a i ovaj puta riječ: i blaže izrazim — provokacija i izvr* aprovizacija. tanje historijskih činjenica, što ja Istina je, gospodo, da sam ja 1917. nisam mogao ni od koga, a najma? godine preuzeo upravu nad aprovi- nje od g. Jove Popovića očekivati. zacijom u mom mjestu. Ali, gospo* (Zagor). do moja, 1918. godine, kad je bilo Prije, nego što meritorno odgovo* naše oslobođene], članovi Narodnog rim gospodinu Jovi Popoviću, reći Vijeća, među kojima su bili i srp* ču ovo: Kad god se pokretalo pita* ski građani, izrazili su mi povjere* nje riješenja agrarnog problema, je* nje i umoljen sam, da i dalje vodim j dna je temeljita greška bila kod svih upravu. A, to nebi sigurno učinili, da j onih, koji su bili inicijatori toga pro* sam se ogriješio o srpske sugrađane. I blema, da su odabrali jedan nezgo? (Rista Đokić: Samo ne daš brašna, I dan metod i način, kako bi se to pi* dok ne poljubiš Vlahinju). To nije j tanje jednom za uvijek riješilo. Taj istina. Gospodo, pošto me g. Đokić I način, dovodio je često puta do veli? izaziva, ja ću da pročitam nešto i o i ke zaoštrenosti duhova i uvijek ji karakteru g. Riste Đokića. U mojim stavljao u pitanje ostvarenje i rije* je rukama jedno pismo i ja vas mo? šenje čitavoga agrarnog problema. Kad god se javio koji glas od strane lim da me saslušate. Predsjednik dr. Ivan Ribar: Muslimana, da se agrarni problem Gospodine poslaniče, to ne spada u riješi obligatorno, (R. Đokić: To ni* ovaj odeljak i ja Vam zabranjujem je nikad bilo), a to je bilo u »Obzo* ru« od godine 1906. i ja Vas molim, čitanje. gospođini Đokhću. da uzmete i da to Hamid Kurbegović (nasta* pročitate. Dakle, gospodo, kad god vija): Ja molim Skupštinu, da mi ona se javio glas od Muslimana, da se to dozvoli. agrarni problem sretno i bratski rije? Predsjednik dr. I v a n Ri b a r : ši, odmah se je taj glas dočekivao Nema tu' Skupština šta da dozvolja* sa strane onilh, koji su tobože pred? va. Vi imate da govorite o stvari, stavljali zemljoradnike, sa uzvikom: koja je na dnevnom redu. (Rista Đo­ »Vi ste zemlju pootimali, i ako ho* kić: Ja mu odobravam). ćete zemlju, idite u Aziju, mi vam H a m i d Kurbegović: Onda zemlju ne damo«. (R. Đokić: To je ja ću na stvar. Gospodo, ja nisam živa istina). Tako je, gospodo, čita? mislio uzimati riječ u raspravi o o* va stvar morala propasti odmah u ovom odjeljku, koji govori o soci* početku, jer je u samoj osnovici uču* jalnim i ekonomskm odredbama, ali njena pogreška, koja je to riješenje, me je g. Jovan Popović naročito spo? jako sprečavala. Gospodo, nikada sc takao i ne mogu preći preko ovoga nije stavio zahtjev, da se agrarno pi­ ćutke. Ne mogu šuteći preći preko tanje riješi na bratski način i putem ovoga, pošto su izlaganja g. Jove Po? sporazuma, kako je to interes naše povića bila i suviše netačna i ten* nacije tražio, da se braća međusob* denciozna. Tom zgodom gospodin no nagode, jer to traži duh vreme* Jovo Popović dao je potvrdu za o- na. jer sc jedan nesavremen odno? no, što smo mi već pune dvije go* šaj ne može održati. Tražiđo se, go­ dine tvrdili, to je potvrdio svojom spodo, jednako na spomenuti način, netrpeljivošću prema Muslimanima kako će se proletarizovati musliman? li, kako je on kazao, prema »agama ski posjednici, kako će se zemlja i begovima«, kojom odiše njegov poodmati i osveta izvršiti na taj na* govor. Da je to tako, gospodo, vidi* čin, što će posjednici biti potpuno ćete i sami iz njegovog govora. Ja deposedirani. Radi toga nije nikad sam, gospodo, očekivao, da će g. Po* došlo, gospodo moja, da se ova stvar pović i u svojoj kritici o socijalnim sporazumno i dobro riješi, a nije ni i ekonomskim odredbama ovoga U* moglo doći, kada se išlo ovakvim pu? stava bti dovoljno stručan i da ćc sa tem. Gospodo, reći nam, da otima* uspjehom kritikovati te odredbe so? mo zemlju ili nekom, da je nezako* cijalne i ekonomske, koje se nalaze nitđ dijete, pa od njega tražiti bratski u nacrtu Ustava i da ćc, pošto pro- osjećaj i s njime sjediti i dlskutovakritikuje te odredbe, ukazati na nji* ti zajidno, to nije moguće, pa se s hove praznine, predložiti nešto, što toga i na taj Tiačin nije moglo doći će biti bolje i što će popuniti te pra* do sporazuma i agrarno pitanje nije znine. Mjesto stvarnosti i stručne sc moglo nikad prije riješiti. U tom. kritike, ja sam se, moram kazati, sa* gospodo, leži najveća krivica, kao i I ■ i I I i ' i I i I i i : i I I i j I ; i ' i : 1 i u netrpeljivosti Riste Đokića. (R. Đokić: To me jako veseli). Vi ste, gospodo, vidjeli, da je o? vaj nesretni i nezgodan put izabrao i sam gospodin Jovan Popović. (R. Đokić: Da otera age i begove). Go* spodo, da pripomenem nešto na ovo. Bilo je deposediranje nc begova, ne? go naročito muslimanskog težaka, koje jc deposediranje izvođene po upustvima Riste Đokića i predvdde* njem onih i onakvih, kakav je Ri* sta Đokić. Tako je, gospodo, rađeno i deposedirani su sa svoje zem? Пс na pr. težak Arzohaldžić iz Vi? sokog i jedan hodža iz Podlugova, koji jc sam svoju zemlju obrađivao, a Rista Đokić je sam sobom opljač? kao kuću Hamdije Mašića. Kako rekoh, gospodo, vi ste i sa? mi vidjeli, da je g. Popović odabrao onaj nezgodan i štetan put k rješe? nju agrarnog problema. Svi su raz? lozi kod njeg za riješenje agrarnog problema bez odštete i deposediranje muslimana u i storiji. I kad, go? spodo, nc bi bilo istorije, g. Popo? vić zajedno sa g. Ristom Đokićem nc bi bio moguće ni stavio zahtjev, da se agrarno pitanje rije ’ jer nc bi mogao dozvoliti, da se iznevjeri hrišćanskom moralu onako, kako se može iznevjeriti prema muslimani? ma. I ja se donekle slažem s tim, da su zbilja za čitavu zapletenosti čitav problem razlozi u istoriji. Da nije is? torijskog i tradicionalnog mentalite­ ta netrpeljivosti, uskogrudnosti itd. nc bi do ovoga nikada ni došlo. Ali baš ta naša nesrećna prošlost, čiju svu gorčinu i nesreću mi danas naro­ čito osjećamo i uviđamo, glavni je razlog, da su ovako duhovi zaoštre? ni, da nije gotovo došlo do eksplo? z je. Glavno je, gospodo, ona tradi? cionalna i istorijska mržnja prema nama, koja se naročito ispoljava u nepromišljenom govoru g. Jove Po? povića. Gospodo, ja neću podrobnije ula? zit u historiju agrarnog pitanja, to će poštovan:- moj drug Fehim Kurbe­ gović učiniti s boljim uspjehom, ali ja ću učiniti jednu napomenu ... (Rista Đokić: Ne znaš!) Znam si* gurno više nego Ti. Ali, gospodo, ja ću učiniti jednu napomenu, koja ut? vrđuje ovo; zijameti, spahiluci i dru* go ukinuti su još 1839. godine hati? šerifom. Zijameti i spahiluci su bili pravi feudni odnosi, jer su spahije imale pravo na državne daće, ali su ovjm. hatišerifom ukinute. Zijamiti i timari vakufski ostali su, kao n. pr. u Tcšnju, gdje i danas ima gaziHu? srefbegov Vakuf pravo na pobiranje desetine i pristojbi. Prema tome vi­ di se, da zijameti, timari i spahilu? ci nisu pritvoreni u današnje kme* tove odnosno u kmetovske odnosa* je. nisu pretvoreni u trećinu, četvr* tinu ili u petinu. Jasno proizlazi, da je Jovan Popović hotimično ili ne* znajući iskrivio jednu dstorijsku či­ njenicu. Ja se čudim samo g. Popo* Pojedini broj K, 2'— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K ISO.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.— ; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u^Kralja Petra ulici u vakufskoj ^palači. ^l^gLJelefon br* 842čekovni račun post, štedionice 1119. Godina III. viču, da nije uzeo opeeiito, kad jc već zašao u istopiju jffeoirati >postanak imetka svih, a nc pojedinih li* ca, gdje bi nažao jakih razloga za njihovo oduzimanje. On je zašao u istoriju postanka našeg imetka, a do? sljedno tome trebao je da uđe i u istoriju svačijeg drugog a naročito u istoriju ratnih bogataša. Vi ste, go* spodo, i samli vidjeli, da ni jednom riječju nije spomenuo g. Jovo Po* pović naše ratne krvopije, ratni bo* gataše, da bi im imetak trebalo odu? zeri, kojeg nisu ni puškom oteli, ni privredili, već ga stekli bijedom i siromaštinom našeg naroda, čiji je postanak dakle najcrnji. To nije uči? nio, gospodo, sigurno 9 toga, što nje? gov istorijski ] tradicionalni menta* iTrtet prestaje onde, gdje on ne vidi nikakvog muslimana. Ja držim, gospodo, da su potreb­ ne ove nekolike konstatacije, da se uzmogne sva ona žestina i nepromi? šljenost g. Popovića dovoljno osu? diti i procijeniti. Ja ih ne bi nikako učinio, da nije g. Popović onakvom animoznešću i onakvim iskrivljenjem činjenica govorio o nama i agrarnom pitanju. Gospodo, g. Popović u svome go* voru naročito naglašuje, da je ova vlada riješila agrarno pitanje onako isto kao i Austrija, pozivajući se na odredbe čl. 42. i 43. ovoga Ustava, ako se ne varam ovako je tačno re? kao. Pošto ju sigurno g. Popović pod tim mislio, da odredbe čl. 42. i 43. idu “i previše u korist Muslimana (Do?« bacivanje: Ne Muslimana, nego zemljovlasnika) a najviše na štetu te* žaka, ili kako baš on veli, u korist »aga« i »begova«, ja ću stoga, gospo? do, biti slobodan, da pročitam od? redbe članova, koje je on spomenuo, đa se vidi, šta je to tako strašno.. (Glasovi: Znamo, čitali smo!) Katl znate, nije ni potrebno čitati. Pa šta je u njima tako strašno? Ja tvr* dim da nema onoga, što vi navada* te. Sad nastaje pril.ka da vi to dokažetc. A međutim n:ko, a najmanje g. Popović nije se stvarno ni jednom riječi dotakao .dccijalno-ekomom? skib. odredaba ovih, članova, niti je pokušao dokazati njihovu štetnost, nego mu je odmah zapalo za oko onih 255 miBjona dinara, što ih de? posedirani i proletarizovani Musi;* mani dobivaju. Njemu jc to krivo kao i svima onima, koji neće riješe* nja agrarnog problema onako, kako diktuju nacionalni interesi i naša bu­ dućnost. Gospodo, vi ste čuli od moga po? slaničkog druga g. Filipovića, da ta svota, koju vlada daje deposedir«? nim Muslimanima, predstavlja jedva jednogodišnji prihod i prema tome, gospodo, nema govora o kakvoj ne* zasićenost bosanskih »begova« i »iv ga«, nego o tome, da im se omogući, onoj našoj jadnaj sirotinji, samo* stalan život u budućnosti. Niko se zbog toga, gospodo, buniti ne tre- MmlimaRS^ trgosačha i obrtnička banka za Basnu i Hempašna (d. d.) u Sarajgou Dionička glavnica taa. Podnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u krn! ' vstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačue poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ жи Hancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzsjovi: Trgovačha fesnHa, Sarajevo. - Interurban telefoni �i Strina 2 Страна „PdAVDA* — „ПРАЗДА" Еро| 601 Br^ tom, pt jc trebalo naći sredstva, ka? ba, ко ima osjećaj socijalne pravde stini, kao da jc »beg« i »aga« po ko bi skrahirane vdičine ostale na i kome leži na srcu naša domovina svom stanju ono, što su bili grofovi svom mjestu u našem javnom živo­ i njezina sređenost, nego samo oni, u srednjem vijeku. Međutim po tu. Eto to je donijelo »Savez teža­ kojima je stalo do nesređenosti i kos svome položaju, naši posjednici) u ji imaju jaku dozu netolerancije prc? današnje doba većinom nemaju ni Piše Ajanović Abas, tajnik kot. od? ka«, a poslije tog »Muslimansku te* ma onim našim bijednicima. 13 hi* košulju za vratom i izgledaju suši? bora »J. M. O.« u Tešnju, sada na žačku organizaciju«, koju nije po? ljada je naših malih posjednika, koji čavi, a puno ih je, koji su od gladi i proučavanju »Zemljoradničkih za­ krenula, kako to neispravno Slijepče? vić tvrdi, inteligencija, nego par am* plaćaju od 1 do 10 dinara zemljari? nevolje umrli na ulicama. (Prigova? druga u Zagrebu. bilcioznih poluinteligenata, koji su ne, zemljišnog poreza, i zar je to stnv ran je kod zemljoradnika). Nisam šno i zar je to kakav grijeh, da tih krao stvari iz kuće. g. Đokiću, kao Premda sam, kad su onako sretno ht jeli, da »J. M. O.« za volju njiho­ za nas ispali izbori za konstituantu, vih Ličnih prohtjeva ostavi svoj zapo? 13.000 ma'ih posjednika dobiju od­ što ste v; krali. štetu? Od tih posjednika jedan zna? Koliko je g. Popović nepromišljen smatrao, da jc moja politička djelat? četi rad. Mi nijesrrto mogh dozvoliti fan dio. gospodo moja, na sramotu no i sa koliko animoziteta govorio nost završena, te da mi je sad otvo* da ostavimo najvažniji posao , na naišli upravnika i svih nas, izgleda o nama, dokazuje njegov ovaj us- reno novo polje rada u prosvjeti ši? stranu, a popularišemo to umišljene milostinju, i ja neću da fraziram, ne? k'ik: »1918. godine seljak je palje? rih narodnih slojeva, ipak ne mogu veličine. U našim redovima od po? go evo vam nekoliko konkretnih slu? vinom Tješio agrar i kamo sreće, ostati ravnodušan na članak pod četka rada iščezavaju ličnosti, naš je čajeva: Aklibcg Talundžić, starac od da sc i ostatak agrarnog problema ri? gornjim naslovom, koji je odštam? princip samo interes šire narodne 65 godina, zatim obitelj Naima Ga? ješio paljevinama i ubijanjem«. Ja pan u cijenjenoj »Jugoslaven­ cjeline. Nije partija zato, da poje? fića, također starica od 65 godina, sam sc zaprepastio, kad sam vidio skoj njivi« broj 21. od 28. maja. dincima služi, nego pojedinci mora* onda obitelj i žena Hadžije Cere, že? u osobi jednoga poslanika i člana Istina poštovano uredništvo u svo? ju istinski biti sluge cjeline. na stara bO^godina bez muške gla- i ovoga doma tako drskoga čovjeka, joj primjedbi kaže, da je taj čla? Kad gospoda od »Saveza težaka« vc zajedno sa Talundžićem i Gafi- koji odobrava ovakove postupke i nak radi informacije svojih čitate? usvajaju sebi patent jedinih eaćevom žive od mikkstinjc u mjestu. kome je još uvije malo onih zločin? lja donijelo iz pera g. Pere Slijepce? stupnika seljaštva, kako li onda do? Ovo je samo nekoliko slučajeva, ko? 1 stava, što su nad nama učinjeni. vica iz Sarajeva, koji jc »pionir« vađaju u sklad na pr. otmicu zemlje je ja navodim, a tih slučajeva ima i ■ (Glas: Ko je taj?) G. Popović je taj. (?) u Savezu Zemljoradnika i koji od težaka Tokmilća Salihi iz Alibe? više, nego je u opšte nama svima 1 Gospodin Popović izgovara sc, da jc iznosi stajalište svoje grupe, ali kad govaca i zašto rade i nogama i ru? poznato. Ali na očigled ovakvoga mi? ! taj usklik učinio bosanskim »begovi? se jedna strana napadajući drugu kama, da tu zemlju pravog težaka zernoga stanja naš:h malih posjedni? ma« i »spahijama«. Međutim, iz nje- bez kakva stvarnog razljoga saslu­ zadrži Anto Jurišić iz Sabljaka, ko* ka kmetovi, koji imaju previše zem? govog govora nije se moglo razabrao šala, onda mislim, da i ja mogu kao ji jc bio austrijski cestar već 12 go­ lje i koji su još dobili zemlje, pro­ t\ da je izuzeo makar one paljevi? član napadnute izložiti i naše stano? dina, a ne težak. Zašto ta njihova daju tu zemlju, a mnogi su je već ne i one pljačke i ona ubistva, koja vište to ujedno ispraviti napadače? »kancelarija« traži od Agrarne direE i prodah i primili pare. Ja znam pre? su vršena u istočnoj Bosni na našem va subjektivna prikazivanja naše or? čije u Sarajevu, da se bespravno ze? ko 20 takvih slučajeva i ja ću stavi? življu i to isključivo na težacima Mm ganizacije. mlja otme besplatno od Tokmk ti g. Ministru za agrarnu reformu pb slimanima. (Rista Đokić upada). Ti Odmah u prvom dijelu članka vi? ća? Đa nije zato, što je Toknrć mu? tanje, pa ćete se osvjedočiti da je si austrijski korpora! i, gospodine di sc, da g. Slijcpčević ili nema ni sliman? Ima sva sila ovakovih pri­ ovo istina, koju ne može niko poreći. korporale, molim pokorno, da me pu* pojma o događajima u Bosni i Her­ mjera, u kojima je baš »Savez Te? Gospodo moja, kad diktuje zah? štite da govorim. (Rista Đokić prigo­ cegovini među muslimanima, ili ra? žaka« aktivno učestvovao u otmici, tjev socijalne pravde, da se ovim vara). Ja sam znao, da one paljevi? di u interesu svoje grupe, kad pri? posjeda od muslimana težaka na ko? bijednicima dadne ono, što im pri? ne nisu djelo raspoloženja našega kazuje, da je Austrija muslimane riist kršćanina netežaka, a J. M. O. rada i omogućava njihov život, ka­ težaka, nego su uštrcane kao otrov i potpomagala u agrarnom pitanju na je branila baš težake. Ja sam aktiv? kva se duša može naći, da se buni da ih je on učinio samo po huškanju. Štetu kmetova. Da je Austrija ima? no učestvovao u radu naše organizam protiv te pravičnosti. Kad bi, gospo? I. gospodo moja, mi smo jučer jed? la i malo naklonosti prema musliman čije, pa evo javno izjavljujem: Ntdo moja, vlada bila u mogućnosti, noga od tih huškača poznali u osobi nima, ona bi svojim ulaskom u Bo­ Ša je organizacija devet desetina da učini ono. što gospodin Popović narodnog poslanika, (Prigovori). Ali snu agrarno pitanje riješila, jer jc to svoje snage utrošila na korist težu ž njegovi drugovi žele, bi li smjela to na ovom istom mjestu sa onolikom , bilo baš u prvom redu interes mu? ka, a jednu desetinu na sve ostale učiniti? Ja velim da ne bi. Bez sum? istom snagom i sa onim istim pravom skmana. Mnoge naše porodice, uz? staleže. Ko drukčije tvrdi, taj je pro? nje, našem društvu, našem narodu uskiiknuću i ja: Onoga momenta, dajući se u agrarno pitanje propa? sti lažac, a to će mu sc i faktima do? ili većini našega naroda, stoji to pra? kad sc budu vršile daPe pljačke, kad le su, a glavni razlog našoj i prosvjet­ kazati. Prosta je laž, da je naši iz? vo da ide i da teži za ekonomskim budu dalje gorile naše kuće i naši noj i ekonomskoj zostalosti jest ag­ borna pobjeda posljedica turkofilravnovjesjem u narodu i za sređiva? čardaci, onog momenta će glave o? rarno pitanje. Eto, kad nas je Au? stva, nego je to rezultat istinskog ru njem socijalnog kaosa. Ali, dok to nih huškača pasti, pa ma što bilo. strija mazila, zašto je onoliki broj mu da u narodu i tu su pobjedu i z v o j? pravo ima i postoj;, po kome se ima j (Prigovoru - R. Đokić: I onih šuc? ; slimana, trideset godina nakon oku? ■ stile naše osviještene вс? pacije iselio u Azijske pustinje, os? i oske m as e. Pojmljivo je, da gospo* sređivati Ualna?ekonomski kaos i kora. — Prekidanje). ukidanjem eksploatacije nemoćnih i | Predsjednik dr. I v a n R i b a r: ; tavi^ši svoj bogati dom, svoju gru­ da ne mogu prežahti, što im »balija* ukidanjem premoći pojedinih razre- ; Gospodine poslaniče, izvolite dovr- i du i udobnost, a da drugo i ne spo? nije dao mandat, boli ih, da ne mo­ minjem? Jest! muslimani su krivi, gu i dalje od siromašnog težak* mu? da, nema i ne može imati niko toga siti! (Glas: V? izazivate)/ prava, tia ukida pravo opstanka bilo j H a m i d Kurbegović: Ja ne • što su Austriju otporom i bešpri? slimana njegovu muku i dobro otii? pojedincu, a najmanje pojedinoj skv- i izazivam. Ja sam bio jučer ovde, čuo j mjernim heroizmom dočekali, jest, ttiafi. Ne će više nikad moći n* eri* птг našega naroda. Ako se, gospo? ' ta i poklič i žalim da ni jedan od go? f muslimani su krivi, kad je družina motu narodni poslanik, kao Risto do. trebaju i moraju regulisati eko? i spode poslanika nije ustao ni poža? ; Slijepčevića vikala: »Eto Švabe — Đokić od »Saveza Težaka«, prisiliti eto babe«. Koliko i koliko je musli? muslimana, da on njemu od svoje nomski odnosi, niko se neće protiv i Го, što je g. Popović govorio. palo pod udarcima okupator? poštene zarade daje bez rtjegovi i* t ga buniti, ali niko, ama niko nema ' Predsjednik dr. Ivan Ribar: ! mana skog mača, Ei svršilo na vješalima kakva uloga 1 truda, svoje dvijs tre­ prava, da meni oduzme mogućnost | Molim Vas, da završite. baš na denunciju Slijepčevića druži­ ćine zarade. Zar jc to »Savez ><e* opstanka u domovini, kad me je pri? I Hamid Kurbegović: Ja ću 1 ne!! Mi muslimani, koji smo tako žaka« koji kandidira i bir* švercer roda na ovo mjesto postavila. A ako se bude išlo onim putem, kako go? odmah dovršiti. Meni nije preostao । tuđina dočekali, a našu oslobodilac? ra Simu Krstića, koji je iza oslobo speda zemljoradnici žele, to bi zna? lo drugo nakon onako gorke uvre? ku bratsku srpsku vojsku sa suzom đcnja samo pljačkao narod, i kej: čilo ništa drugo, nego poreći pravo 1 đc i izaziva, nego da na usklik od­ radosnicom i kitom probrana cvije? do prevrata ni dvije košulje nije > ■opstanka muslimanskim posjednici? ; govorim onakovim usklikom (Glas: : ća, ne predbacismo to nikad našoj mae„ a danas je višestruki milioner? ma u našoj državi. (Đokić: Samo ' Ne spada ovamo). Ne spada ni ono ’ braći, a oni nas od oslobođenja ne? Ili Vasilj Popović, koji napušta dr­ bezima. Dođi da radiš, daću ti i ja ovamo, jer znam, da se zlo na izvo? I prestano okrivljuju s onim, što jc žavnu službu i leti u službu tuđin* ги sprečava i da se zmija može sa? i tuđin počinio, odnosno što je pod skog »omraženog kupit*!*«, zemlju). Gospodin Popović ne samo da je, mo u glavu utuci. Mi hoćemo sre? 1 njegovim pritiskom počinjeno od da ga od države zaštiti, a svoj džeje pledirajući za riješen je agrarnog pi? đenost, mi hoćemo razvijanje naše? | nekolicine nesavjesnih zavedenjaka. napuni, pa poslije zavodi neuke ee? tanja bez odštete, naveo razlog is? ga naroda i države naše, ali mi ne- I Da nijesu razni nepozvani na rije? I eske ma^e na veleizdaju, te nevini torijski, nego je naveo i jedan dru? ćemo nikada dozvoliti, da budemo iz? j či patriote Slriepčevića kova udarili j težaci pun\ zatvor, a on postaje po? g:, a to je, da su naši posjednici pa? vrgnuti pljački i paležima, kao što | onako hajdučki muslimane progo? slanik ovih Navedenih težaka, pa g* rasiti od uvijek i da žive tako, da smo bili kroz tri godine izvrgnuti. niti i njihove svetinje gaziti', ne bi vlast tako ne može danas kazniti za nikad muslimani kao konfesionalna počinjeni zločin? Šta su ti 'ljudi u Jedu rahatlokume, halvu i baklavu. (Žagor i prigovori). Da završim. Gospodo, jer ovaj so? politička partija na javno poprište prošlosti dobra učinili? Je su li igdie Htio sam da mu kažem, »istina« je i ■to i eno vagon baklave tih naših »be- | c:jalno?ekonomski odjeljak ovoga stupila. Na pritisak na braću, zato svoji'm radom ili kao intelektualci ili gova« izbio je na stanicu, da vidim I Ustava znači uspostavljanje jednom i što nijesu kršćani, bio je odgovor, kao radnici u širim narodnim sloje? šta bi onda g. Popović na to. Ali sam ga dijela od ogromno mnogo porob­ da se i težak i intelektualac i obrtnik v:ana poznati? Oni poznaju težaka, se sjetio b:jcde i nevolje u našem po? ljenih prava naših posjednika, samo ! i beg, jednom riječi svi bez razlike kao naš seljak Ameriku prije njena sjedničkom staležu i prostitucije, ko? stoga ja ću teška srca glasati za ovaj i slojevi našli u jednom kolu na od? otkrića, oni žele dobro seljaku, dok joj su naše nevine djevojke izvrgnut odjeljak. (Odobravanje kod Musl'i? brani svog opstanka od raznih Sli? je mandat po srijedi, a onda mo? jepČevića. Ko pozna prilike u Bosni že svako imati. Pa da mi ove ljude te radi riješenja agrarnog pitanja, mana). unatrag dvije godine, a objektivan kajkvoga su do sada htjeli g. Popoviić priznamo težačkim pravim poslani? je, mora sve ovo lojalno priznati. i drugovi, p nisam mogao. Gospodo, Nije mi namjera ovdje osporavati cima! To oni nijesu, oni su zastup? »aga« i »beg«, to je uvreda danas u one dosta neispravnet tvrdnje o os? nici Švapskih i Mađarskih epekula? našem narodu. To danas kod nas nutku t. zv. »Težačke organizacije«, nata, jer su i danas u njihovoj alus* znači najveću sirotinju i bijedu, zna? ali ko je pratio pozorno događaje, bi. či biti izvrgnut na milost i nemilost (Svršiće se). tomu je bilo jasno, da je jedna stran­ ulici. To i gospodin Popović vrlo do? ka, ili bolje rekuć pojedinci, uvidila, bro zna, ali pošto njemu treba »aga« da je radi korupcije prilikom njiho? i »beg«, da omogući proletarizovanje □ vc strahovlade iščezao njihov ugled naših masa, on to stalno spominje □ * i povjerenje medu poštenim svije? misleći, da će sugerirati ovoj Skup? 0 savezu zziuIjoFćMu u Bosni i tagovhn. § Sjatite se | 8 OŠQFTBM § Oglašujte u „Pravdi" k �„ПРАВбА* — „PRAVDA* Epoi 301 Broj Iz Sandžaka i Makedonije. NASILJA U PLEVLJU P. n. । Uredništvu „Pravd*“ I Sarajevo. U pregibu ovog pisma Šaljem Vam popis slučajeva kej i se desiše u Plevlju od 13. de 22. o. mj., a u kojima su u kratko opisana nasilja ovdašnjih pra­ voslavnih, izvršena na muslimanima. | Molim uredništvo, da ih uvrstite u naš cijenjeni list „Pravdu". Time biste uči­ I nili veliku dobrotu ovdašnjim musli­ ! manima, koji žive u paničnom strahu, jer bi ih malo utješilo, što se makar neko za njih brine, a možda će izno­ šenje slučajeva u javnost biti povo­ 1 dom objektivne istrage naših neza­ pamćenih nevolja. 1. Događaj: Sadiku Hakaloviću iz Plevlja, u tri sata iza poia noći, do- i đoše^na vrata Živko Janošević, Radomir Šnajder, Milan Lehovac i još se­ dam građana Srba pravoslavnih, to jest i civilna naoružana patrola od deset I građana, izazvaše ga van i tu mu 1 staviše pitanje: Ko je prije pola sata ! lupao na Vašim vratima? Kako je Ha- I kalović bio skinuo odijelo za spavanje i i legao u postelju, počeli su psovati, da se oblači. Nakon užasnog ispitiva­ nja i terora sproveli su ga u zatvor gdje je prenoćio do ujutro. U 9 sati su ga otpuštali. Taka im je noćna patrola' 2. Događaj: Alija Saravan, Abdo BidŽan, Bećir Grčić imam, Zejnil Čole, Alija Vodeničar, Ćamil Čorbo, Mehmed Maksumić, Mujaga Ljuća i Duran Pobrić, pred teraviju u 4,9 sati, kada su bili pošli u džamiju klanjati, susreli su pred kafanom u blizini džamije patrolu pravoslavnih, u kojoj je bio vođa okružni ekonom Milerad, Đjole Pejatović, Milan Babćić, bivši predsjed­ nik opštine, a sad sekretar za soci­ jalnu skrb. Muslimani su ih pitali, smiju li ući u džamiju, da klanjaju teraviju. Rekli su im da smiju, jer su svi poznati i pošteni. , Pa i kasnije da ste došli mi bi vas puštali". Kada su otišli u džamiju, zdogovorila se ista patrola, pa su im zapeli busiju pri polasku kućama iz džamije i navalili na njih. Kad su se muslimani razbjegli, hvatalij su jednog po jednog. Aliju Šarbana i Abda Bidžana uhvatili su i istukli pred njihovim vratima. 3. Događaj: Adema Gotovušu, u */ž9 sati na veče, kad je sa rada pošao kući da večera, napala je straža od četiri građana i to Tado Topalović, Obrađ Kovač, Josif Lončar i Jovan Radović i tukli su ga, dok su mu dušu čuli, tako da je ostao ni da mre ni da Živi. 4. Događaj: Dne 16. o. mj, u X sati na veče, u hanu Ešrefbega Selmanovića sjedio je sluga Vehbija Čorbo, kad dođe policaj Ilija Živković i sa njim 6 gardista. Odmah su zatražili proputnice od gostiju kojih je bilo 30 osoba i sve su potjerali u zatvor. Među jijima je bilo 7 žena, a svi su bili mu­ slimani koji su bili došli iz sela da sa magazina uzmu kukuruz. Sve su u zatvoru istukli i sutra ih iz zatvora puštali na slobodu. Slugu Ešref bego- Bilješke Jos nešto o banjalučkoj aferi. Kad se želja pukovnika g. Kušakovića, da se muslimani vrate u pradjedovsku . 1 dšćansku vjeru, koju je Želju izrekao i postrojenim vojnicima, među koje bilo i muslimana, pronijela n Lukom, .te kad je se stvar ?a£<'\ lje, molio je ppukovnik g. BovtV h- 'njalućkog muftiju, da se ta t lL ^uri. Muftija je ovu molbu stvar zana. л sapćio na јеЈпот sijelu, g. Bogičeviči osob koji te u na k°.nC je b. , d.ti. Osim ovoslučaju potrebe, , afera zaista j do. ga dokaza, da st smo i citirati imena godila, mogli bi к kojima je pukovmuslimana vojnika, orio, ali pošto su nik g. Kušaković go\ — kako da kati ljudi pod vojničkom ■no im iznositi žemo — stegom, ne ćet imena do bolje zgode. те. Oni u U laži su kratkf blentavi „Domovini" ili su beskrajno smo joj ili su beskrajno drski. Kad vog su još u hanu istukli tako, da se siromah danas jedva vuče. 5. Događaj: Dne 17. o. mj. u 7 sati na veče, gardisti, takođe naoružani, neki i sa gvozdenim štapovima u ruci, susreli su na ulici Hakiju Sarvana od 14 godina i istukli ga na mrtvu postelju. 6. Događaj: Neki Bajo Pivljanin iz Gotovuške opštine, koji je u 1918. godini u Boljenićima u radnji ubio na pravdi božijoj Beća Hadžića, i koga za to ubivstvo nijesu vlasti do danas uzeli na odgovornost, jer sama ovdašnja vlast nije htjela o tom istragu voditi, došao je u čaršiju, pa je na sred čaršije na­ pao nekog Orhana Čivgina, psujući mu oca turskog i druge psovke uvredljive po sve muslimane. 7- Događaj: Pašan Osmanković, po zanimanju zemljoradnik, imao je jednu svoju kuću i zemljište u općini llino— brdskoj. Pisar delovođa iste opštine oteo mu je to imanje, a nikada pa ni danas nije imao nikakog prava na to zemljište. Ovdašnji organi agrarne reforme izbacili su ga na polje s ovim obrazloženjem: „Turčine, Turci nemaju prava na zemljišta!" Siromah Pašan Osmanković sklonio se je u grad sa starim ocem i sa 22 člana porodice, 17. o. m u veče izašao je iz kuće na ulicu, da potraži svoga konja. Na ulici ga je uhvatila jedna patrola sa svojom gardom i počela tući siromaha Pašana. Nagonilijsu ga da psuje sve što je naj­ svetije muslimansko: Muhameda, Ra­ mazan i ostalo. Pošto on to nije htio, oni su ga još više tukli. Siromah danas ne može ni živiti a ni umrijeti. 8. Događaj: Zećira Sadagića, izazvao je u 7212 sati noći na vrata krojač Radomir Gogić. Patrola gardista je bila sakrivena za vratima i kad je Zećir izašao, napali su ga i istukli. Poznao je Živka Jovaševića, Živka Aranatovića, bugara. Tukli su ga čitav jedan i pol sata sa kundacima od pušaka i odveli u zatvor. Tamo je prenoćio, a ujutro u 9 sati pušten. 9. Događaj: Sud llinobrdske opštine izdao je naređenje, da se u hataru iste opštine, može rekvirirati samo od Muslimana za vojsku, te su desetero goveđi rekvirirali odmah, dočim kod pravoslavnih ima svega živog mala deset puta više. 1t. Događaj: Poručnik Lopušić, do­ šao je 28. o. mj. u Potpeć, iskupio sve muslimanke, stavio ih u front i zapovijedio im da se otkriju. Tako otkrivene i u frontu držao ih je čitav sat. I i | 1 1 i | ' 1 ; ■ vanjem 11.25# dionica po nominalnih K 409 i pošto je Ministarstvo Pravde svojim riješenjem od 26. maja 1921 broj 5950. odobrilo, da se sekvestar iza ispunjena izvjesnih formalnosti digne, ovim daje na javni upis it.d...*.« Tim nastavkom rečenice dokazuje se: 1. da je ministar trgovine dr. Spaho odobrio eno Što je samo mogao odobriti, naime povišenje dioničke glavnice, 2. da ministarstvo pravde u principu odobrava nacijonalizaciju i 3. da u ovom slučaju nije nacijonalizacija još ni odobrena — a mi i nismo ništa drugo ni tvrdili. Žao nam je. Što ovoliko prostora potrošismo na »Domovinu«. Ali slučaj je i suviše poučan za ilustraciju na­ čina »Domovinog« polemisanja, ada smo mogli kao i tolike druge jednostavno bagatelisati, znajući da oni naši čitao­ ci kojima »Domovina« dođe u ruku, nju već dobro poznaju. Biće 8a je »Domovini« mnogo sta­ lo do toga, da nas na kakav bilo na­ čin izazove u polemisanje, jjer valjda računa, da še time spuštamo na njen stupanj i da ćemo tako naškoditi do­ brome glasu naše organizacije i pos­ tepeno trovati našu javnost perući se od njenih prljavih laži i klevetanja. Priznajemo, da joj je taj račun tačan i stoga ponovno molimo čitaoce, koje »Domovina« bude lično blatila, da ne zalaze u polemikuj nego da s njom obračunaju na sudu. Стоана 3 St'ana i I J » đenju napravio Sejid Alibeg Filipović političku aferu, kaže ovo: »... premda zlikovci nisu još pohvatani,« a u bro­ ju od 17. ov. mj. kaže: »Istina je, da su čak i zlikovci pohvatani.« ; j i i ' Naši dopisi. ■ i i »Papskiji cd pape«. Primamo od i jednog uglednog prijatelja sa stra? ; ne slijedeće: U 58. broju »Domovi* ne« napada se Fahribeg Teskeredžić, jer je glasovao proti predlogu izvana redne skupštine Muslimanske cen* tralne banke dne 29. maja o. g. U sastavku, koji vrvi najprostijim uv? ! rodama, naziva se Fahribeg ludim i i zagrižljivim frankovcem i partijskim ј telićem. Koliko je nama poznato Fa? > hribegov pradjed poginuo je iza us? i । tanka HuseirUcapetana, kao žrtva i ! svoga patriotizma. Njegovi ostali ' : pređi bili su i muslimni i rodoljubi, | । a on sam 1895. izbjegao je ispred | , Kalajeva zuluma u Carigrad, gdje je j i ostao sve do balkanskog rata. Bilo ; ; je to u doba, kad je Amautović slu? j žio svakoj vladi u Bosni i Hercege? I [ vini. Sasvim je naravno, da on koji i ne zna, šta je ponos, ne može da : shvati, da Fahribeg nije mogao ni htio glasovati za zaključak skupsti? ' ne, po kome bi jedna od najprvih naših institucija jednostrano nastojao . la, da ne udovolji svojoj ugovornoj ’ dužnosti o isplati 10 kruna po svakoj dionici, osobito kad se uzme u ob? zir, da je ta provizija u današnjoj I skupoći novca vrlo jeftina, a da tr? govačka sol:dnost i ugled banke ne bi smjeli dozvoliti da se banka radi jedne neznatne svote poni zuje pred Štogod bi mi, s naše strane, dodali 1 svojim kontrahentom. Tako samo? tome iavještaju i kako god ga komen- ј stalno istupaju samo solidni, svijesni i ponosni trgovci, a takove ljude na? tarisali, pokvarili bi i oslabili onaj stra­ živa »Domovina« frankovcima i te? ' hoviti užas, koji spopada čitaoca tih lićima. U ostalom nije »Domovini« prostih riječi i golih činjenica. 1 još se do toga, nego do ina da i političkih može neko naći i govoriti o liberalizmu, špekulacija, jer inače ne bi ovu čisto ustavnosti, zakonitosti, demokraciji i trgovačku i internu stvar banke sva? drugim kojekakvim besposlicama ev­ dala na političko polje. ropske kulture u tim krajevima kad se radi ni o čem drugom, nego samo Skandalozno. »Srpska Riječ« je o — čitavoj glavi na ramenu! Pr. ur. svoje skandalozno napadanje na g. Sejfudina Arifhodžića, koji bi imao nostati direktorom duhanske fabri* ke u Sarajevu, osnivala na konduit? u pretprošlom broju iznijeli njenu laž, listi g. Arifhodžića. Konduitliste či­ u kojoj je tvrdila, da je ministar novnika su službene tajne. Ovaj Spaho dobio nacijonalizaciju „Bosan­ slučaj, kao i slučaj sa pismom, ko* skog društva za elektrinu u Jajcu" pošto odobravanje ili neodobravanje i jeg je navodno pisao g. Reisnibule? ma g. generalu Miiisavljeviću, po­ nacijonalizacije i ne spada u nadležnost kazuje nam, da »Srpska Riječ« ima ministra trgovine nego miništra prav­ u pokojim uredima svoje konfiden? de, „Domovina" je u svom prošlom te, koji joj odaju povjerljive zvani? broju pokušala da svojoj laži zamete čne stvari. Mi na ovo upozorujemo trag na taj način, što nam je citirala nadležne, a naročito u slučaju g. A? iz »Narodnog Jedinstva« broj 110.obja­ vu istog društva, kojom ono povisuje ri'fhodžića upozorujemo g. ministra finansija, da izvidi, na koji je način društvenu dion. glavnicu od 9,000.000 Кг. na 13,500.000 Kr. Citirajući tu ; došla konduitlista g. Arifhodžića u objavu izostav i 1 a j e iz nje upra­ redakciju »Srpske Riječi«. Sumnja# mo opravdano u g. Minackog, di­ vo ono, što njenu laž očito rektora duhanske režije, kao pretpo? dokazuje. Ona ovako citira: »Pošto stavljenog g. Arifhodžića, da je on je ministarstvo trgovine i industrije to počinio, j to ne iz kakovih poli? svojim riješenjem od 25. maja 1921. tičkih razloga nego iz ličnih motiva, broj 2822 VI. odobrilo da se u svrhu da može naime i dalje sjediiti u sta? nacijonalizacije našeg društva. . . it.d.« nu direktora duhanske fabrike. Dalje nije mogla. Tu se je zagrcnula. Jesu li pohvatani Ili nisu? Jedna jer nastavak rečenice glasi ovako: ».... prema zaključku redovne glavne skupštine od 7. decembra 1920. po­ visi društvena dionička glavnica od 9,000.000 Kr. nn 13,509.000 Kr. Izda­ sitnica, koja karakteriše vjerodostojnost informacija »Srpske Riječi«: u broju od 13. оу. mj., govoreći o jednom umorstvu, od kojeg je po njenom tvr­ Tuzla, 13. juna 1921. Grudićeva „državnička" „mu­ drost-. Ivo već nokoliko bajrama opažamo kako okružni načelnik Grudić ostentativno ne dolazi na čestitanje bajrama muftiji. Raspitivali smo se za razlog (i ako znamo da tu ne može i ne smije biti razlog), pa smo saznali, da od kako je „Pravda" počela izno­ siti njegove nekorektnosti i kritikovati njegov rad, on se naduvao na muftiju smatrajući ga lično odgovor­ nim za sve pitanje „Pravde-. Isto­ dobno smo doznali da je usljed ovog pogrešnog shvaćanja, to jest Što iden­ tificira .ličnost sa uredom bio opome­ nut i naređeno mu, da u vršenju svoje službe i u ophođenju ima repre­ zentirati vlast a ne svoju ličnost, a naročito da svoju ličnu antipatiju prama muftijinoj ličnosti ne smije tako daleko ispoljavati, da ga kao reprezentant najviše vlasti u okrugu kod bajramskih čestitanja zaobilazi. I makar što mu je dato ovo upozorenje od njegove više vlasti, on i ovog bajrama jprgosno nije htio posjetiti u ime vlasti muftiju, najvećeg musliman­ skog vj rskog dostojanstvenika u ok­ ružju a da i ne spominjemo da je to vođa muslimana Bosne i Hercegovine, predsjednik hodžinske izborne kurije, narodni poslanik i predsjednik posla­ ničkog kluba J. M. O. i t d. p po podvorniku u ured, da mu nešto reče. 1 sasvim naravno, da je dobio, od muftije odgovor, da mu neće doći Tačno. Ovaj Grudićev cincarski postupak ne vrijeđa samo muftijnu ličnost, nego je to uvreda i poniženje za sve muslimane tuzlanskog okruga i mi najodrešitije tražimo ed njegove više, vlasti, da ga eksemplarno kazni, ako neće da njegov ispad proti mu­ slimana smatramo da je znanjem i •dobrenjem više vlasti. Ovo stavljamo k znanju našim nar. poslanicima, koji bi se morali pobrinuti, da se ovako uvrede od strane vlasti više ne nanose. 1 još čujemo, da je povodom vijesti o Grudićevu smjenjenivanju iz Tuzle napravljena molba u kojoj se traži opozio premještenja ili da se postavi u ministarstvo za bosanske poslove, jer da su mu naše bosanske prilike dobro poznate. Ta da on pozna ne bosanske, nego samo tuzlanske prilike, ne bi doživio ovako sramnog odlaska nakon šta je počinio tolike gluposti i zamjerio se svima poštenim i ugledimu licima u čitavu okrugu. Bolje da odlazi i činu prije to bolje. Sretan put g. Grudiću kao što si i ti mnogim rekao. —h—h— Politički pregled. UNUTARNJI. Zemljoradnici i ustav. Na sjednici konstituante od 15. ov. mj. pročitao je zemljoradnik Lazić u ime svoga kluba izjavu, kojom zemljoradnici traže od vlade: 1. Da u ustavu povuče i nanovo redigira odredbe o agraru prije konač­ nog glasanja (Čl. 42. i 43.); 2. Da ukine odredbe od 12. maja i da ih preinači u dutiu predloga Zem­ ljoradničkog kluba i dogovorno s njime; *. Da sve odredbe ustava o slobodi građana, kontroli narodne skupštine nad radom vlade i nad uredbodavnom moći vlade izmijeni u čisto demokrat­ skom duhu (čl. 13., 16., 95., 120., 127., 130., 133. i 138.) Na kraju izjave se veli, da su zem­ ljoradnici uvjereni u mogućnost udovoljenja njihovim zahtjevima i da će držanje zemljoradnika zavisiti od mjera koje vlada preduzme. Međutim se javlja iz Beograda, da do jučer zemljoradnici nisu donijeli nikakvu odluku, da li će glasati protiv ustava. Članovi kluba vele, da se o tomu neće moći donijeti odluka bez savjetovanja poslanika sa okružnim vijećima, koja će biti za Duhova. Pos­ lije Duhova će biti zajednička sjednica. �Страна 4 Strana „ПРАРДА* konačnu I pomoći onim«, koji su najviše nastra; dali. Brzi vozovi Sarajevo—Brod za sada istup Jugoslavenskog Kluba iz ! konstituante. 14. ov. mj. u 7 i po j su obustavljeni, te će voziti samo put­ nički vozovi Sararajevo—Maglaj. sati podnio je Jugoslavenski klub, predsjedništvu konstituante izjavu, u Molbe za »kraćenje roka vojne kojoj se iznašaju želje kluba i oprav­ službe u kadru: Ministar Vojni i dava njegove autonomističke stano­ Mornarice izdao je slijedeće naređenje: vište. Dalje se veli, da plemenska ma­ Usljed velikog broja molbi i žalbi, ko­ jorizacija natpolovičnom većinom pro­ je se odnose na skraćenje roka službe u tiv većine Hrvata i Slovenaca potko­ kadru, a da bi se ubrzao rad na nji­ pava i ruši narodno i državno jedin­ ma naređujem, da se sve ovakve mol­ stvo. Vlada nije ništa učinila, da se be i žalbe, koje se podnose protivu risporazumi sa predstavnicima većine ješenja komandanta Divizijske Oblasti, Hrvata i Slovenaca. Radi toga oklanja predaju se nadležnoj općinskoj ili sreJugoslavenski klub odgovornost za skoj oblasti, jer će se i one, koje bu­ sve posljedice, koje bi mogle rastati. du predate ili poslate poštom neposre­ U znak protesta će Jugoslavenski klub dno Ministarstvu Vojnom i Mornarice za vrijeme dok još traje specijalni ili komandantima Armijskih i Divizij­ pretres i konačno glasanje o ustavu ski oblasti dostaviti neposredno voj­ izostati od daljnjih sjednica skupštine. nim okruzima na nadležnost, jer Mi­ Na koncu se veli, da će se klub i nistarstvo Vojno i Mornarice ili Ar­ dalje boriti za svoja načela. mijska ili Divizijska komanda nemože ništa radit po tim njihovim molbama VANJSKI. Žalbama, dok se ne dobiju potrebni Blokada anatolske obale. Od ka­ ipodaci za donošenja riješenja. da se promijenilo držanje ongleske Dječljl dan 1921, Akcioni odbor za vlade, po vijestima iz Carigrada, stupila proslavu Dječijeg Dana umoljava sve je Grčka flota u veliku aktivnost i poslodavce, da svoje naučnike pošalju blokirala je cijelu anatoisku obalu, ka­ u djočiju manifestaciju, koja će sutra ko sa sirane Egejskog, tako i sa stra­ u nedjelju poći sa Rankovića trga u ne Crnog mora. Na ovaj nač n onemo­ 8 sati u jutro kroz gradske ulice. gućen je svaki saobraćaj sa anatolskim Novi list u Sarajevu. Kako doznalukams, pa ni Rusi ne mogu prevažati jemo, od 1. jula počinje izlaziti u Sa­ ratni materijal. Iza bombardmana Ererajevu dnevnik »Večernja Pošta«. List glija, kojeg je izvršio jedan grčki torće stajatijna čistom principu narodnog pedo-razarač sa razornim uspjehom jedinstva i biće neovisan od svih po­ javlja se o bombardmanu Keramursala. litičkih partija. Pokretač lista je poznati Prvi grad leži na Crnom moru, a dru­ novinar g. Jozo Sironić. gi na Marmari. Po zadnjim vijestima Udruženja zemljoposjednika po­ je u toku bombardman luke Ineboli na ziva sve svoje članove na glavnu skup­ Crnom moru. štinu, koja će se obdržavati na 24. o. mj. Velika Britanija istupa protiv u 2 sata po podne u Sarajevu, Morića Angore. U Carigradu je objavljena han Sarači ulica. Na dnevnom redu jedna zvanična neta, u kojoj se izjav­ biće predlog u likvidaciji društva i ljuje, da Engleska napušta svoju do­ eventualije. sadan ju neutralnost i izjavljuje, da će Državna klasna lutrija. Pročitajte solidarno s Grčkom postupati u kon­ današnji oglas »Međunarodne banke fliktu s Kemalistima. Ta je objava d. d.« Zagreb, Nikolićeva ul. 7. i na­ izazvala veliko uibudjenje u turskim ručite si željeni broj pravodobno dok krugovima u Carigradu. Apel velikog vezira. Po vijesti nije rasprodan. Agencije Havas iz Carigrada uputio je veliki vezir Mustafi Kemal-paši dugi telegram, u kajem razlaže teške po­ sljedice, koje bi mogla imati intransigentna politika nacionalista ne samo za Anatoliju već za cijelu Tursku. Politika Velike Britanije na Bal­ Zašto da se sunčamo? Svakom kanu. Bugarski list nEcho đe Bulga- živom biću potrebno je sunčano svi­ rie“ donio je intervju sa jednim od­ jetlo, bolesnome još više nego li zdra­ ličnim engleskim državnikom, iz koga vom. Čovjeku isto tako sunce krijepi »Obzor" vadi među ostalim ovo: Ve­ tijelo, bodri duh, pod njegovim svijet­ lika Britanija ne želi, da se miješa u lom gubi se slabost i malokrvnost, prilike i odnošaje balkanskih vlasti, tuberkulozne ozlede na kostima i žljezali ona ih uvijek pozorno prati spremna dama (skrofuleza) zacjeljuju. Ono dobro da za slučaj potrebe bez oklijevanja čini svima, koji su preboljeli neku pruži potrebne savjete. Najboljim prim­ težu bolest, djeci, kod koje su kosti jerom za ovo može poslužiti posljed­ omekšale. nji incidenat, koji je nastupio odnoMože li se svako sunčati? Malo šajima izmedju Bugarske i Jugoslavije. ih je, kojima sunce može naškoditi. Kad je nedavno došlo do male nape­ Taki su oni, što pate od teških mana tosti izmedju Bugarske i Jugoslavije, srca, tuberkulozni koji imaju veće kad su se obostrano širile alarmantne vatre, koji pljuju krv. Ko nije za sebe vijesti, Velika Britanija nije oklijevala siguran, neka ode Ijekaru i upita ga niti časa, da službenim putem saopći za savjet. Srbiji, da ona ne bi odobrila niti jed­ Kako se treba sunčati? Sunce noga neprijateljskoga čina proti Bu­ može dobro da djeluje na tijelo, ako garskoj, bilo to u obliku sankcija ili njegove zrake dopiru pravo do same drugoj kojoj formi. kože, t. j. ako smo goli. Njegovo svi­ jetlo je kod raznih bolesti lijek, a ni­ jedan lijek se ne smije preko mjere upotrebljavati, inače će škoditi umjesto da koristi. Zato se i sunčanjem počinje polagano. Prvi dan se za kratko vri­ Zdravstveno stanje kralja Petra. jeme malo tijela otkriva i izlaže sun­ Iz Beograda se javlja pod 15. o. mj.: čanim zrakama, pa poslije svć više i Izvještaj Ijekarske komisije o stanju više, i sve duže i duže. Počinje se od nogu, da se ne nakupi odjedared su­ zdravlja Nj. Vel. Kralja Petra u toku više krvi u glavu i pluća. prošle noći glasi: Noć je proveo mir­ Najprije dolaze na red stopala,'onda no. Temperatura stalno normalna. Disa­ podkoljenice, pa redom bedra, trbuh, nje 30 do 40. Puls 68, dobar. Opće krsta, grudi, pa leđa. Glavu nije po­ stanje vrlo dobro. Silna poplava u sjevernoj Bosni. trebno sunčati. Razborito je sunčati se prvo vrijeme u 3 puta na dan, sve u Pretprošle naći je nenadano jako narazmaku od 1 sat, izbjegavajući veliku došla Bosna i njeni pritoci. Mnogi gra­ dovi oko te rijeke pod vodom su. U Doboju se promet održava čamcima. Tako isto Derventai Usora. U Johovcu se stanovništvo moralo penjati Čak po drvlju, da se spase. I Rijeka Sana je također silno nabujala i poplavila Sanski Most. Vrbas se također izlio na mnogo mjesta preko svojih obala-Šteta je ogromna. Izginulo je mnoštvo stoke. □ ljudskim žrtvama ne javlja se. Ovako katastrofalne poplave ne pamti Bosna, nadamo se, da će vlasti pružiti po­ trebnu pomoć postradalom stanovni­ štvu i da će cjelokupno pučanstvo ići Na ruku, naročito brzom materijalnom koja će o odluku. tomu donijeti Zdravstvo. 0 Domaće vijesti. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. suntanju. Booi 301 Broj PRAVDA* podnevnu vrućinu, i to: slabiji prvi dan svaki put po 5 minuta, a jači po 15 minuta, drugi dan po 10 odnosno 70 minuta, treći dan po 15 odnosno 25, i t. d. Kod svakog sunčanja po­ činje se uvijek najprije sa stopalima, otkrivajući tijelo poslije svakih 5 mi­ nuta sve više i više. Razmaci među dnevnim sunčanjima mogu se polako skraćivati, pa se na koncu može sunčati i 3 sata redom. Preko toga vremena, najbolje je da se niko ne sunča. 2. đ<žavna razredna lutrija Kakve su posljedice sunčanja? Sunce svojim svjetlom preporađa tijelo. Koža potamni, očisti se od bubuljica, lišajeva, ranice na njoj brzo zacjeljuju. Mišiči se razvijaju, postaju čvrsti, krv se umnoži, um raščisti. Ljudi slabun­ javi, blijedi, za kratko vrijeme porumene, zdrava su izgleda, ljubazni su. Za vrijeme dok se izlaže sunčanem svjetlu, treba dovoljno spavati, dobro se hraniti, da damo tijelu građu, iz čega će sebi stvoriti pod sunčanim zrakama krv, mišice i t. d. Dakle, iskoristimo svi, veliki i mali, ljetno vrijeme s njegovim suncem, kojim nas je Bog tako bogato u našoj zemlji obdario. Apsolutna sigurnost i državna garancija. SUMORNE MISLI. Ako Salihaglć ne položi mandata, proglasiču za za konfidenta muslimanske organi­ zacije u radikalnom klubu. Stijepo Kobasica. Ma ne ću vala položiti mandata, dok se fišek ne zabijeli do koljena. Suljaga Salihaglć. I ja da sam izabran za poslanika u Tuzli, nasamario bih i Hadžiju, kao što sam na­ samario Dervišbega. kad sam izabran za vakufskog direktora. Šerii Arnantović. $ Mi volimo, da fabrikom duvana upravlja i Talijan nego Musliman. »Srpska Riječ«. * Da se svako počne vraćati u vjeru pra­ djedovsku, ia bih morao postati ne samo musliman nego i Turčin. Kušaković. Traži se soba Mlinsko kamenje sa namještajem. Plaća nuzgredna. Upitati u Administraciji lista. Prvorazredne rude, najbolje za meljanje svakovrsnog žita, razašilje uz garanciju a industrija mlinskog kamena Plehan Derventa (Bosna) Miševi, šfahori, stjenko i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12*—, za Štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20'—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15*—. Za rnoljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10*— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5*— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5*— i 12'—. Prašak proti mrava K 10’— i 20'—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. Jtinker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. 5 premisa! 100.000 srećaka 50.000 zgoditaka Trešeljak. NIKOLA BENAC 15. i 16. Kila t. ©в U roku od pet mjeseci izžrebat će se, 69,000.000 I60.00D Н bez slabog odbitha u gotovom novcu S jednom srećkom može se dobiti ¥ milijuna ћгuaa. Z milijuna Чро.орв, 1 milijun боо.аоо, Bon,000, figg ono. to.Guu, 3Zc.aoo, ZBo.ooo, 24a ooo, 200.000. 150.000. 120.000, бо.ш, bd. ttd. Freporučamo slijedeće još nepro­ dane brojeve na izbor 71843, 14473, 8047, 29142, 7291’, 78404, 83243, 18759, 98639, 4247, 12961, 14453, 1548Or 34736, 3643I, 38770, 44106, 40520. Cijena sHća&a za svako žrebanle: Cijela srEćha Dinara 49 — ili hrana 192. POlOĐina SFEĆkE Dinara 24 — ili kruna 9S — Četvrtina srećke Dinari IZ.— ili kruna 48-— Osmina srcčhB Dinara 6 — III kruna Zl— Listine vučenja bezodvlačno iza svakog žrebanja. Brza i točno podvorba. Narudžbe iz cijele države neka se uprave na zvaničnu Glavnu kolekturu državne razredne lutrije: MEaumoDna ВИШ D. D. (Odio državne rozredne lutrije]. Nikolićeva ul. 7. Gajeva ul. 8. TeJefon 11*19123*98. NaruČbc Izvršavaju se jedino uz unaprijed poslani novac ! Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. и � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d910160669c4df6c84be39ec705a4e7e.pdf 3361adef25e69eb4bff0c922d86bc349 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVU PLAĆENA Pojedini broj K 2- izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Г.ИАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. broj 64 (302) Sarajevo, utorak 21. juna 1921. (И. Ševal 1339.) ——-*11—мрјжм—шм——— Ovih dana boravio je u Koprivnici narodni zastupnik i tajnik »Jugoslav. ■ islimanskog kluba« 'u Beogradu, prof. Husejn Alić. Naš urednik pošao je do njega da se informira o nekim važnijim političkim pitanjima, na koja je g. zastupnik odgovorio kake slijedi: 1.) »Ste mislite o Radićevoj poli­ tici, utpče o njenim posljedicama?" čekovni račun post. Štedionice 1119. Godina III. _________________________ i Razgovor s nar. poslanikom H. Bližem. („Podravci Glasnik" od 12. •. mj.) Telefon br. 842. vjerujem u njegovu provedbu tehničkih zapreka.« radi Iz Sandžaka i Makedonije. Zašto se Husejin Bošković od metnuo u hajduke? 3. „Kakov dojam izvede sporazum Jngoslav. muslim org. sa vb:dom u redovima muslimana u ’ osni?“ „Koliko mi je poznato, dosad ne dobismo ni od jednog mjesnog od­ bora naše organizacije kaki brzojav, kojim osuđuje naš ulazak u vladu. Mi smo muslimani bili dvije godine u opoziciji, i ona nas je koštala mnogo žrtava, ali je naš najbolje stojeći po­ sjednički stalež stjerala na prosjački Štap. Priznat ću, da među mlađim hrvatskim nacionalistima nije naišao na najbolju volju kao i ni na neko­ licinu većih posjednika, koji se ne zadovoljavaju rješenjem agrarnog pi­ tanja, dok mali posjednici,kojih imade oko 11.B00 vrlo su zadovoljni Mi smo bili i • tako tri mjeseca u opoziciji, misleći da će nas u našem autonomisličkom staja ištu poduprijeti i hrvatska braća ali bi čekanje uzaludno. Pored svega toga ne želimo okre­ nuti leđa braći Hrvatima, koji su nas dosta uzimali u zaštitu, kad su oni bili u vladi. Nije opravdano zamjeravati nam, što smo unišli u vladu, jer nama prije nije bilo ni na kraj pameti, da osuđujemo Narodni klub dok je bio u vladi, već smo se veselili njihovu ulasku nadajući se njihovoj pomoći/ „Stjepan Radfć jest vrlo učena glava, ali pored svega toga nije praktični političar. Sav njegov rad jest uperen za partiju, ali nije za državu. Mnogo je pegrešio, Što nije do sad došao u Beograd, na ono mjesto, gdje se kroji sudbina hrvatskom narodu. Ne znam pravih razloga, koji su ga nukali na to, ali mislim da bi mogli biti ovi: Ili je puno obećao svome seljačkom na­ rodu, pa obećanja ne može izvršiti, ili je pod silnim utjecajem svojih seljač­ kih poslanika i seljačkih izbornika, keji mu zabranjuju put u Beograd, ili se uopće žaca doći u Beograd. Koliko mi je poznat njegov pokret, ja ga smatram pogrješnim, kad ga promotrim i sa hrvatskog, a pogotovo sa jugoslavenskog stanovišta. Tražiti slobodnu hrvatsku seljačku republiku ed nekolike banskih županija znači indirektno raditi za Veliku Srbiju, ko­ joj bi bili prepušteni na milost i ne­ milost toliki dalmatinski, bosanski i 4.) „Kakov je položaj Jugoslaven­ vojvodinski Hrvati. Kad bi njegov po­ skog kluba u konstituanti ?“ kret bio čisto seljački, staleški, ja bih To je još jedini opozicijonalni ga još ugodnije promatrao. Ne mogu klub, koji stoji nepokolebivo na se zanositi ni za kakvim separatističkim težnjama, pa ako bi naša banska 1 svom autonomističkom stanovištu i od svih opozicionalnih grupa je najbliži hrvatska braća i htjela istupiti iz ove vladinim strankama osim zemljorad­ državne zajednice, to bih im ja kao nika. Možda bi Jugosl. klub i ušao u bosanski Hrvat u tom času doviknuo: vladu, kad ga u tom ne bi priječili „Ako vi ne ćete nas, hoćemo mi vas/ Mislim, da će se poći jednim zdra­ hrv. članovi/ 5. »Bi 11 dolazak Radićev utjecao vim i realnim putem. što na razvitak političkih prilika?44 Na koncu mi je primjetiti, da se Hrvati ne trebaju bojati srpske hege­ „Držim, da bi sada bio kasan do­ lazak, pogotovo, ako se ustavotvorna monije, jer time pokazuju slabost svaga hrvatstva. Ako ćemo pravo skupština ne bi pretvorila u zakono­ da promotrimo stanje srpsko i hrvat­ davnu. Radić je imao dva vrlo zgodna momenta oboriti Pašićevu vladu, ali ih ske, to bi se Srbi prije morali bojati hrvatske hegemonije, jer su Hrvati je promašio, i to kad je bila borba kako na kulturnom a tako na eko­ protiv poslovniku i izbor ustavnog nomskom polju otišli daleko pred odbora. Da je došao u prvom momentu, •borili bismo poslovnik, ukinuta bi bila Srbima. Hrvatska je jedna najaktivnija zakletva, kao zapreka njegovu dolasku pokrajina u našoj državi/ ili da je došao u drugom momentu, 2. »Ste mislite o centralističkom onda ne bi u ustavni odbor unišlo 22 ustavu i njegovoj provedbi?« radikala i demokrata, a 20 opozicijo,,U prvom redu mi se je izjasniti nalaca, već bi omjer bio obratan u da nijesam centralista, ali pošto nikorist opozicije/ jesmo mi muslimani imali s kime iz­ 6. „Hoće li se raspisati novi izbori raditi autonomije, onda smo se teška ili će se ustavotvorna skupština srca prilagodili tome, pošto ćemojpak pretvoriti u zakonodavnu “. usčuvati granice Bosne i Hercegovine. „Na ovo pitanje ne bih mogao tačan Mnogi đecentralisti postali su centra­ odgovor dati, ali držim prije, da će se listima iz bojazni, da se u pojedinim pretvoriti u zakonodavnu skupštinu autonomnim pokrajinama ne bi jav­ obzirom na troškove oko izbora i na ljale centrifugalne težnje. Inače moram elemente slabo raspoložene prema dr­ priznati, da je sam centralizam po žavnom sistemu44. sebi jednostavniji i idealniji, ali ne (Beogradski „Balkan je ovih dana । domu Boškovića. Kada se Srbija ob­ donio Članak pod naslovom ^Gorski novila 1918. godine, Gjošović estavi Car44, u kome se na vrlo zeran način pušku i ode u manastir Sv. Trojice ; opisuje, zašto se H. BoŠković odmet- I blizu Plevlja, da tamo sačeka svoje nuo u hajduke. Mi iz njeg ispuštamo ! posljednje dane. onaj dio, koji je uperen protiv poliKad vidi Gjošović šta ovaj čivčija radi reći će: i tike demokratske partije u tim kraje। vima, pošto smo uvjereni, da nije ni — Jadi te ne znali, a što učini? ; radikalna partija bez grijeha. Pr. ur.) Zar se ne sjećaš koji su bili BoškoHusejin Bošković je od odžakovića, = vići... Jazuk nek te je. Čivčija se ne dade zbuniti, koji su dvije stotine godina bili za- i — A zar i ti, Gjosoviću, ode u ■ štitnici srpskoga plemena. U domu I Turkeše? Boškovića — a samo prezime divno — Ja nijesam to nikada bio, ali , dokumentuje, da je naše gore list — gdje će ti duša, pogani sine? i nikada se nije drukčije govorilo, nego Husein stao i gleda. Možda se ni­ samo srpski. Je li on potomak Boška 1 Jugovića ili ne, nas se ne tiče njegova | kada nije zaplakao, ali mora da mu i genealogija. Glavno da u njemu vrije je duša bila u teškoj borbi, jer mu. krv kneza Radivoja i Starine Novaka, | udariše suze. — Pod^j čovjeku, veli Gjošović. j koji su s nepravde otišli u hajduke. — Nedam, odsječno veli čivčija i I Staro je naše plemstvo izumrlo i | skloni se. 1 iščezlo, ali se ona viteška, aristokrat- i Gjošović, koji je sam htio da ve­ , ska tradicija prenosila s koljena na ! koljeno u domu Boškovića, koji su, : čera, ponudi Huseinu: — Evo, Huseine, sjedi pa večeraj i znajući za svoje porijeklo, bili zaštit- , — Hvala ti — odbije Husein, — to i nic? dva vijeka naših hajduka. Boško: vići su bili dakle zaštitnici srpskog i nije moje, Tebi je dato- Nikada tuđe nijesam htio. : plemena, a takav je bio i Husejin. Husein stajaše još nekoliko trenu­ < Kismet je tako htio da propadne taka, zatim vrati se svome konju, ko­ srpsko carstvo, kismet je tako htio jega je poveo da donese hrane svojoj da propadne tursko carstvo. Husejin Bošković je postao vjerniji svome go­ porodici, skide pušku i kroz prodor ubije čivčiju. spodaru kralju Srbije nego sultanu. Odatle ode u goru. Ali dođe nešto Što poslije dugih isku­ Hajdukovao je godinu dana i za to šenja poljulja njegovu lojalnost. Demokrati primjeniše agrarne re- ; vrijeme nije nikog ubio. Vršio je samo forme i Husejinu ne ostade ništa. On i pljačku, a vlasti su ga gonile i ucje­ se skloni u Plevlje i nastani se u i njivale. Koliko su ga više ucjenjivali, jednoj štali. Dokle je imao sahane, ! on je sve više dobivao drugova. Najzad uspio je da svoju porodicu tepsije, ćilime, on je prodavao i hranio I prebaci u Albaniju i danas ubija sve svoju porodicu. Jednoga dana, pod pritiskom teške iz reda što je srpsko. Husein nije znao da piše žalbe, * bijede, spusti se Husejin kod jednog i molbe, da se obraća narodnim posla­ svog čivčije, kome se obrati riječima: nicima. Učinio je ono, što ga pamet — Arnan, tako ti jedinog Boga, da mi dadeš tovar žita i naramak krum­ učila. pira, da ishranim svoju čeljad. Čivčija, koji je po agrarnim refor- | mama zauzeo Husejinovo zemljište, ! dočeka ga ovako: — A što si došao Turčine? Zar I misliš, da je sada tursko carstvo. — Ne, imena ti božijeg — preklinje [ U zagrebačkoj „Slobodnoj Tribuni« Husejin — daj mi malo brašna, jer će •d 19. o. mj. izašao je vrlo informa­ mi djeca krepati od gladi .. . Kunem , tivan članak o gornjem pitanju, koji ti se, da nisam dva dana ništa jeo. sjajno pokazuje, sa koliko su više ra-. Civčiji bijaše, izgleda milo, kako se zumijevanja pristupili Česi rješavan u nevolji previja pred njim nekadašnji agrarnog pitanja, nego li se to dosada spahija i ostade pri svome. kod nas radilo. Članak glasi u cijelosti: Tu se zadesio Drago Gjošović. On j Praha, početkom juna 1921. je kao mlad čovjek, za vrijeme sul­ Nacijonalno političkom revolucijom tana, zgrabio još 1874. godine pušku pred 2 i po godine dobio je čehosloi nije je ostavio sve do 1918. godine. vački narod svoju državu i sve slo­ To je bio osvetnik našeg naroda i njemu nisu mogli dohakati ni sultan . boštine socijalno-političke, jurističke i ni cesar. Za vrijeme okupacije tukao je i kulturne naravi, a cijelim nizom ustav­ | puškom ubojitom sve špijune i izrode I nih članova u svom usta’.u onemogućio našeg plemena, a zaštitu je uživao u i je daljnji opstanak gospodarskih ano- Agrarna reforma u Čehoslovačkoj. Mnslimansha tijPBčta i obrtima banfca za Basnu i Негидовшд (d. d.) д Sarajegu Dionička glavnica 10,000.000*- Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. —Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge.-- Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve Životne namirnice. ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ m HannBiarija: Kralja Petra ulica Z prizemna, lijm. ■ Brzajapi: Trgogačha banha, Sarajswa. ■ Interurhan telefon: ZW �Strana 2 Сграна „PRAVDA* — „ПРАЗДА" malija i osigurao time ekonomsku slo­ kratko ošišan, jer ne smije da se brije, i razjedinjivanje dolazi iz grada, pa da bodu, koju mu ima donijeti ubrzana pošto iahko zazebe ako se obrije, a ј će oni jedini biti, koji će to jedinstvo evolucija. i teoretski i praktički provesti. Čudne inače bi se i u tome držao »SerijatJedno takovo velebno revolucijo- skih propisa« kao što podrezuje brkove li ironijel Oni ljudi, koji su za izborne svakoga petka (po suneti Šerifu), ob- I borbe onako gadno i demagoški s venarno djelo na gospodarskom polju, koje je inaugurirano ustavom, jeste reže nokte; nikad ga nijesi vidio da . liko-srpskim prograipom stupali pred agrarna reforma; postepeni prelaz vlas­ se stojeći napije vode. Premctnuo nogu 1 n^rod, oni ljudi, koji su htjeli teroriništva zemlje u ruke jedino ovlašte­ preko noge, malo klima glavom, uzeo । sati birače muslimane i katolike te­ noga, u ruke seljaka, naroda. tesbih sa kitom od zeleno svile ... il- žake, da biraju nepoznate umišljene U kojem opsegu, na koji način i što laČe . . . čuje i ne čuje o čemu se go- , švercerske veličine, oni ljudi, koji su osnivali seoske sovjete, postavljali na je do sad urađeno na ostvarenju toga I vori. Od jedanput se trgne kad napapiru uprave kotarskih ureda i su­ djela, bit će ovdje u kratko prikazano I stade razgovor o pantaljaŠima, o nodova seljaka, te javnim oglasom i na temelju autentičnih i točnih poda­ < votarijama, o modi, a pogotovo ga taka, koje je dao ovdašnjem jednom uzruja kad je Čuo, da ima gologlavih : putem deputacija neukog seljaštva po­ listu predsjednik državnog zemljišnog I muslimana. »Neuzu billah 1 Nije čudo zivali dotične činovnike upravitelje, da ureda Dr. Karlo Viškovskv. što nam je Bog dao sušu, ovo će se ' im urede u roku od S dana predadu, te kad je oružana sila pridošla, onda Državnom zemljišnom uredu povje­ sve džombosati!« — zaviče Sulejmanse ti šverceri u kaputima s akadem­ rena je provedba zakona o agrarnoj 1 aga i pogleda na sahat, koji često naskom diplomom pravi začetnici ove reformi. Kao instance prvoga stepena, ; godi po irtifi, da kojom nesrećom ne koje rješavaju velik dio agendi cen­ I bi top izostao ili ako je na putu, da , veleizdaje sakriše u mišje rupe i putrale, ustrojeni su okružni uredi, i to se — Bože sačuvaj — ne bi ranije 1 stiše siromašne težake pravoslavne vjere, prikazavši ih kao začetnike, da u češkim zemljama 10, u Slovačkoj i omrsio ... idu u zatvor. Oni se usuđuju i danas privremeno 3, a u Podkarpatskoj Ru­ Klanjaju ahšam. Sulejmanaga kao siji 2. U području svakog ovakovog i obično omrsio se samom hurmom, ' govoriti o narodnom jedinstvu, prikaureda djeluju prosječno po 3 komesa­ ' klanja u prvome safu, gdje ga svaki ' zuju se kao jedini pravi pobornici rijata za dodjeljivanje zemlje. I vakat možeš naći ... Svršila se dova, ■ „velike Jugoslavenske ide je". Stidite se vi g obari Jugoslavenske Ovakov jedan komesarijat vrši go­ I ljudi izlaze iz džamije. Sulejmanaga dišnje razdiobu oko 1500 hektara ze­ kao i uvijek zadnji izlazi i zatvori I misli u Bosni i Hercegovine, ne pojavlmlje tako, da će godišnje moći biti ; džamijska vrata. Nešto malo pognut i jujte se pred pošteni svijet! Idite g. ijhim odmjerenim korakom, pobožno j Slijepčeviću u Teslić i tamo Studirajte razdijeljeno u češkim zemljama oko 45.000 hektara, u Slovačkoj oko 39 000, i ide kući; da ga kojom nesrećom za­ i rezultate patriotskog rada „Saveza Težaka", pitajte u Tešnju kot. ured i desi nenadna smrt, vruć bi u dženet a u Podkarpatskoj Rusiji 6000 hek­ okružnu oblast u Banjoj Luci, šta ste 1 otišao. Da si stranac pa da vidiš Sutara. počinili i kako ste htjeli bunu dignuti Razdioba zemlje vrši se po uredbama ■ lejmanagu kada ide iz džamije, rekao bi: Ovo nije tuzlanski veletržac, ovo za volju vaše nezasitne ambicije na zakona o dodjeljivanju, pri čemu se poslanički mandat, premda vas tu ni­ nastoji da se udovolji kako opravda­ • je jedan od one sedmorice dobrih jesu nikakvi interesi zemljoradnika I (»jediler«) ili najmanje jedan od one nim interesima vlasnika, tako i inte­ vodili. Da su to učinili muslimani ili resima poljoprivredne industrije, javnoj I Četrdesetorice dobrih (»krkler«), a da katolici, bili bi povješani na licu mjesta ga na bajram sretneŠ, oprezno bi mu aprovizaciji, te opće naci;onalno-ekoiz viših državnih interesa, a vama se stisnuo ruku, misleći da se kojom nomskim interesima Tako se na рг. pod „pravednim" vladom serdara srećom nijesi namjerio na hazreti ne dijeli pojedino veliko imanje cijelo Srškića ni pero ne odbi, dočim musli­ Hrzula. u same male parcele, nego se u ve­ mane na prostu denuncijaciju na tu­ * * * ćini slučajeva stvaraju t. zv. ostatci, ceta pozatvora. Prošao je bajram. Ahšam bio davno. koji se sastoje iz zgrada dotadanjeg Daleko bi me odvelo, kad bih vaš dobra i jedne četvrtine do jedne tre- I Mnogima u čaršijskoj džamiji neobično „blagotvorni rad“ po zemljorad­ ćine cjelokupne mu površine. Ovakvi ' kad nijesu vidili Sulejmanagu u pr­ nika i u blijedim potezima prikazao, ostatci stvaraju se radi racijonalnog vome safu, a upravo ih u brigu baci ali ću samo pripomenuti, kad ste htjeli kad opaziše da Sulejmanaga uopće ne iskorišćavanja preuzetih zgrada, te se imati kao poslanike intelektualce, pa upotrebljuju u Školske, humanitarne i bijaše u džamiji, te su mislili da je zašto pored ponuđene kandidature g sanitarne svrhe, za uzorna i pokusna on sigurno bolestan, pa nije mogao Cvijiću, Jovanoviću Slobodanu i Jovagospodarstva, a eventualno mogu l doći u džamiju.------------ To je bilo noviću Joci nijeste kojem Hrvatu i iste noći. Sumrak pada na zemlju. Sa biti dana u zamjenu za slična muslimanu Jugoslavenu ponudili? To nekonfiskovana dobra u takovim kra­ desnu stranu Jale nedaleko stare magaze stoji neka nepomična sjena, jag vi nijeste mogli učiniti, jer vi hoćete, jevima, u kojima vlada potreba na da balije i Šokci samo pravoslavne miriše na deset koraka daleko, disanje zemlji u s\rhu provađanja agrarne izaberu, pa onda imate obraza tvrditi, reforme. jedva čuješ, inače od života ne daje da se borite protiv vjerskog i plemen­ nikakva znaka .. . čeka . . . malo čaKod podjele zemlje gleda se u pr­ skog separatizma, i pored ovih čin­ saka iza toga ide ulicom neka crna vom redu, da je dotičnik spreman, te jenica. prikaza . . vrata se od magaze otva ­ su u svrhu izbora interesenata usta­ Tvrdnju, da Savez Zemljoradnika raju ... u mraku se izgube obje crne novljeni lokalni savjetujući kolegiji, naročito ističe kompromisno ime »Ju­ sjene ... kao pripomoć zemljišnog ureda. Prošlo je više od pola sata. Sa naj­ goslavija S. H. S.“, decentralizaciju, Pitanju na sekvestiranim dobrima većom opreznosti neko iznutra otvara ekonomske odredbe i narodno pro­ zaposlenih činovnika i radnika posve­ svjećivanje, pobijaju najbolje nedavni vrata od magaze . . . polagano kao da ćuje se osobito pažr.ia, da oni raz­ događaji u Konstituanti, i onako ne­ po jajima gazi izvlači se iz magaze — i diobom zcm'je ne ostanu bez zapo­ dostojno držanje Zemljoradničkog klu- ; onaj, što se kroz čitav ramazan hur ­ slenja. Djelomično ih se uposluje dalje ba. Da je Savez Zemljoradnika to uzeo 1 mom mrsio, onaj što je u prvome na ostatcima dobra; u koliko sami svojim geslom Jbili bi i Hrvati i mu- i safu klanjao i uvijek zadnji izlazio iz nisu dobili zemlju u vlasništvo ili u slimani, koji bi još veće žrtve u agrar- ‘ džamije, izlazi glavom Sulejmanaga, zakup ili individualno ili na bazi zanom pitanju pridonijeli, u vašim re- | koji je na sabirnom arku za »Gajret« drugarstva, nalazi im se slično mjesto, dovima, te se ne bi napuštala kon- ( napisao: primaju se u državnu službu, osigu­ stituanta sa strane Hrvata, što ja ni­ »Ne dam za one što oblače šešire i i ravaju protiv neuposlenosti ili se od- i kako ne odobravam. Jugoslavenska štećuju. Osobiti se interes posvećuje ' skidaju feređžel«. .. Muslimanska Organizacija morala je Izlazi na mjesečevo svijetlo Suleji dosadašnjim zakupnicima, tako da im ' puno žrtvovati u ipteresu države baš managa, gleda svojim zvjerskim očima je prepušteno kupiti ili dalje iznaj- ■ radi mahnitanja Radića i Zemljorad- ; na desno i lijevo, da ga ko ne vidi... I miti one komade zemlje, koje su do nika. Premda je ona jedina prava po- ; I u jednome trenutku iz mraka pušta 1 tada obradjivali. U pravilu ne podiebornica narodnog jedinstva i Jugo­ Ijuje se više od 15 hektara s razloga I svoju žrtvu, ispušta muslimanku u feslavenske ideje, morala je i u tom po­ da se održe posto-eća srednja dobra. I redži, ispušta ne prvu žrtvu u feredži gledu krvavim srcem popuštati, ali i u žaru, ne desetu, a nije ni dvade ­ Također se ne dozvoljava ni zakup . nije daleko vrijeme, kad ćemo i mi više komada zemljišta, e da ne bi ; seta žrtva, nego najmanje trideseta vjersko obilježje odbaciti, nije daleko, žrtva njegove zvjerske strasti ... gomilanjem ovakovih pojedinačnih | kad će naše seoske mase zbližiti svu Ahmed. dobara u jednoj ruci nastale i zakupne ' braću u okrilje Jugoslavenstva, te (Nastaviće se). latifundije. ćemo, kako to Trumbić kaže: Grad Dvije su daljne akcije agrar, re­ vratiti narodu, a selo kulturi. Mi ne forme: akcija gradilišta, kojom se hoće ćemo frazirati nego raditi, a to i do­ odstraniti stanbena bijeda malog čo­ nosi pozitivne rezultate. vjeka i akcija raštrkanih posjeda, koja Pričekajte malo gospođo, pa ćete ; predstavljaju većinom cd malih po­ vidjeti gestu našu, gest prave Jugo­ sjednika zakupljena imanja, a daju se Piše Ajanović Abas, tajnik kot. od* l slavenske Muslimanske Organizacija, u posjed obrađivača. (Svršiće se.) bora »J. M. O.« u Tešnju, sada na ; koja će ako Bog đa svojim kulturnim i ekonomskim radom otjerati u poza­ proučavanju »Zemljoradničkih za­ dinu sve blijepčeviće, sekutore Div- | druga u Zagrebu. ljana, Gjokiće i druge švercere, a izba- ; (Svršetak). citi će nove ljude na površinu bez Gospodin težak Slijepčević zaista (Istinit događaj). obzira na njihovu konfesiju, ali zadebratski osjeća, kad od 63 mandata Ne dam za one Ato oblače jene idejom čista Jugoslavenstva, prave fceftire i ekidaju fercdže... nudi muslimanima tri, a Hrvatima pozvate graditelje Jugoslavije. Vri­ pet, dočim 55 zadržaje za pravoslavne. Balejmpnaga, jeme kule niz kotare obara, ali ih i .džamiaki golub*. Pa to je više nego bratski I Zašto se razmećete, da u odbore proturavate vrijeme i gradi. I. Zagreb, 11. juna 1921. muslimane i katolike? Pokažite jedno Ljetni dan Ramazan. Još nema sa­ značajnije mjesto u vašim redovima, bat do ahšama ... Nijesi ni blizu Supopunjeno s muslimanom ili katoli­ Ujmanaginoj magazi a već osjećaš mi­ kom! Ne! vi ne date baliji i šokcu ris jaga. Vislišk Sulejmanaga je u ma­ naprijed, jer je on po vašem shvaća­ gazi, vratio se sa mukabele ili sa vazunju zato tu, da vama robuje. nasip^ta . .. U spomenutom članku u „Jugosla­ U društvu isto tako dobrih ljudi venskoj Njivi" prosto izrugava gosp. Sjedi čovjek od svojih 50 godina, kru­ rj Slijepčević i sebe i svoju partiju, kad pan, zdrav, posijed, u šalvarama i u tvrdi, da su oni jedini, koji šire na­ kratkome kaputu, mestve да nogama, rodno jedinstvo, te da jugoslavensko da mu je lakše abdest uzimati, na 0 Scvezu zemljoradnika u Bosni i Hercegovini. Tuzlanski farizeji ° i Sjetite se a ili | I g Bilješke. »Naša Pravda«. Pod tim je Btđl«von? izašao u prošlu subotu u Sari' I jevu iest, za koji nas neki prijatelji pitaju, čiji jc, jer to iz toga prvoga broja nisu mogli razabrati. Kako ti* ino piše, vlasnik je listu nekakav »konzorcij«, urednik je g. ing. Musta^ fa ČeJić, a od muslimanskih imeni smo mogli pročitati još i ime g. E. Mi/ralema. Program lista valjda je sadržan u članku »Autonomija«, ko* ji piše nekakav Bajazid (?) i iz kogi članka samo ovo citiramo: »Više pokrajina, koje prave jednu državnu cjelinu skupa, šalju svoje izaslanike, narodne zastupnike, u iz­ vjestan grad na državnu skupštinu. Ovi đavaju opet druge zakone, koji važe za čitavu državu, kao takovu. Parlamenat. To je zakon politički.« To nije zakon politički, koji bi mao prema tome članku da važi za sve države. On hoće da kaže, da svaka država mora imati osim cerv tralnog zakonodavnog tijela i svoje pokrajinske sabore. To ne stoji i o tome se može govoriti samo za svaku državu napose. Da je specijalno za našu državu iz administrativnopteh* ničkih razloga bolja pokrajinska sa­ mouprava. još za dugi niz godina, i mi stojimo na tom stanovištu, ali samo iz tih raz*;oga i n-ikojih drugih. To je dobro naglasio i g. Fehim Kurbego* vič u svome govoru u načelnoj de* bati u konstituanti, kad je govorio u ime našega kluba. To stanovište nčje moglo u cjelini da prodre, ali misli* ino, da je naš poslanički klub vrlo mnogo učinio za individualne životne interese nas m u s’H m ал na, jer jc izradio, da će se Bosna i Hercegovina podijeliti u postojeće okruge, i to tako da će svaki za se dobiti veoma široke autonomije ih samouprave. Ta samozvana »Naša Pravda« o tome šuti. Boriti se za autonomiju, pa čak i do nože­ va, samo radi riječi autonomija, za nas je neozbiljna rabota. Još nešto. Sama činjenica, da se kriju pravi pokretači i no* vac za izdržavanje’toga lista pod imenom »konzorcij«, daje nam o* pravdana razloga, da posumnjamo u ono, Što se kaže u antrfileu, naime: ».... odlučismo istupiti i to ne u ne* prijateljskoj namjeri i da razaramo, nego da radimo dobro.« i inače po cjelokupnim dojmovi ma, koje dobismo Čitajući taj list, usuđujemo se izreći našu bojazan, da se on malo po ma’o ne izleže u katolički antipod pravoslavne »Do­ movine«. »Srpska Riječ« u broju od 15. ju* na ponovno napada na g. S. Arifho* džića. što je imenovan direktorom duhanske tvornice i to ovaj put sa? mo s jednim argumentom, da je navodno nesposoban za to m j es t o. Sposobnosti za viša zvanja u da* našnjem vremenu imaju dvije: fak* tična i poratna. Kad je govor o faktičnoj spoeob* nosti g. Arifhodžića, onda »Srpska Riječ« nema pravo, jer jc on, dok nije bio postavljen zamjenikom di­ rektora duhanske fabrike, prošao u dugom nizu godina svoje »Vižbc sva odjeljenja te fabrike i svake zime izašiiljan iia otkup duhana u provin­ ciju. a i sada vrši poslove direktora, kad je ovaj na dopustu. I vazda je za svaki taj posao valjao, ali eto sa* da po »Srp- Riječi« ne smije valjati za upravu fabrike, jer je tu po >ri* jedi stan g- Minackoga za druge po* godnosti i t. d. Je li lijepo napadati tako jednoga činovnika, neka sude kulturni ljudi oko »Srp. Riječi«. Mi i opet kažemo, g. Arifhodžić jc musliman, pa razumijemo za čim idu ti napadaji na njega. Drugo je sasvim, ako se u pitanju g. Arifhodžića misli na poratnu kva? lifikaciju t. J. onu sposobnost, kakvu je pokazala uprava duhanske režiie u Sarajevu, kojoj stoji na čelu g. Minacki, kad je u god. 1910. brzojavno upitana od financijskog ravnatelj* stva iz Zagreba: kako je mogla iz­ dati dozvolu za izvoz četiri vagona duhana za Poljsku, koji »u pmpj-cU �Sve pritužbe i molbe da sc makne i ne pripisivasmo velikog znamenovanja, tadan ji sres. načelnik Z i v k o v ić o? misleći, e je to samo momentane na­ stase bezuspješne, dok napokon jed? ravi, plod uzrujanih duhova, koji — noga dana dođe glas, koncem godi? kad se smire, znače i ispraviti svoju ne 1920., da dokazi novi sreski načel? grešku. Ali, danas — u trećoj godini nik goSp. Dragoslav K. Stevanović. našeg slobodnog i samostalnog života I zaista dođe, muž mlad, pun volje, — danas nakon potpunog sporazuma Sumadinac, kojih je rijetkost naći; bos. muslimana sa vladom g. Pašića, čovjek nepristran i bistar, i pokaza nakon definitivnog riješenja tog našeg odmah prvih dana volju da sredi ne? gordiskog čvora — agrarnog pitanja, sređenost samoga ureda, da otkfoni kad treba da se čisti zagušljiva atmo­ i odstrani one, koji do tog časa bi? sfera, kod nas u Višegradu eto sve­ jahu napravili od ureda begov han. udilj se nastavlja stara komedija. 2б. Jest, dođe čovjek koji ljubi ovaj na? maja tg. — kako vam brzojavismo — rod bez razlike, koji ljubi domovinu napadoše iz zasjede braća pravoslavni nada sve, pa brzo postiže i silno po? na uglednog građanina Nailbega Tvrtvjerenje među svima strankama, kovića i teško (možda i smrtno) ga zbližavajući ih i izmirujući posvade* ozlijediše. To se dogodilo usred bijela nu braću i zavolje ga svak, ko osje? dana, pred samim gradom, a na oči­ ća pošteno za ovu državu, jer vidje gled naše žandarmerije i — zlikovci u njemu čovjeka koji nc zna i ne će se još ne hvataju. Islamski elemenat da goni vunu obješenu o konju kroz ovoga kotara stoji zaprepašćen pred grad, koji ne će i ne da nikome da ga ovom pojavom i sa zebnjopi iščekuje nove dogođaje. Probudite se malo vi izrabi. Nakon što postavi red u samom — gore i dolje, dok nije kasno — dok ' uredu koji silnog napora iziskiva, se pojedinac nije počeo sam štititi, jer 1 posveti svu pažnju da obezbijedi »Kad prepuna prelije se . ..« Da se malo razumijemo: Kod nas i građanstvu cijeloga sreza sigurnost i i red od pljačkaša. Neustrašivo, i još uvijek nesmiljeno gospodari naš ako mu slahu prijeteće poruke; a politički vježbenik Bogdan Stajič, o najbolji je dokaz pljačka koja se de­ kome smo se već svojevremeno tužili. sila u selu Okolište 22. i 23. aprila ov. Kako to djeluje na našu neprosvjećenu god.: čim stiže glas podiže se sreski masu, koja još uvijek boluje od stare načelnik Stevanović u potjeru i ako rane ■— međusobne mržnje — kad mu prijatelji savjetovahu da ne ide. čuje iz usta jednog političkog činov­ Organizira seljake mudro i vještač? nika, da na sav glas i na sred čaršije, ki sa žandarima, te usprkos lošega a bez ikakova povoda urliče: »Dolje terena i usprkos tome što su se u Šuckori« i slično; kad u pijanom dru­ blizini nalazili i zloglasni Biberdžić i štvu nahrupi u hotel i tvorno napada Alcksić sa drugovima, ipak sreski vlasnicu za to, što drži balijski i šucnačelnik postiže toliko uspjeha da korski list — »Pravdu«! Ne bagateliše uhvati i ote 20 brava Muje Jaganjca, li se s time i naša organizacija — predstavnica cjelokupnog islamskog dok se o drugom vodi istraga. Ovakav postupak i muževni istup elementa Herceg-Bosne, koja danas Stevanovića može samo da bude pri? igra važnu ulogu u našem javnom ži­ mjer drugima, ma da je došao u jed* votu? Je li to sloboda i demokratija no mjesto kojega je teren i rođenom XX. vijeka, da jedan činovnik u svom uredu stranki mater psuje (slučaj sa težak. Od nekoliko dana puče glas čita? Salkom Omerovićem), pa sunce i čaču vim srezom. da je Stevanović dao i (slučaj sa Mahom Korićem), da nedu­ ostavku i da će nas ostaviti. Radi I žne ljude šamara i — kao psetenje toga sc opaža silna zabrinutost i sva? | van baca (slučaj sa Abidom Avdićem), ko se pita, što ga je na to nagnalo, . da uz muslimanske najsvetije dane, ramazan, trpa u zatvor radi nekakvih ali ćete čuti svugdje odgovor i sva? , šumskih masu muslimana, među koga seljaka: »Samo što je čestit, i kojima i šteta nekoliko seoskih imama, a pošten i nepristran koji ne će nika? j da se ta kazna ni naknadno iza posta kovih ....« odgoditi ne može, da pred njim riječi Njegov unutarnji kancelarijski pravednu obranu progovoriti rad. mislimo i uvjereni smo da je bez une svoju smiješ, jer je svaka više 4 dana pogreške, a i da ima pogrešaka, ne zatvora; da se ugodno zabavlja u dru­ bi bilo ni čudo za čovjeka koji do? štvu, u kom se na najbezobrazniji na­ laži iz zemlje sa posve drugim zako* čin vrijeđaju muslimanski vjerski i nima, kojima je sigurno vičan kad obiteljski osjećaji (slučaj u „Hotel je mogao biti unapređen za sreskoga Slobodi"), a da kao poticajni činovnik načelnika. Premda je došao u zem? ne reagira na to . . . I ako slabo ras­ Iju gdje vladaju njemu možda još položen prema svemu .turskom \ ipak nepoznati drugi zakoni, ipak se je bi imao merak oženiti se sa jednom znao snaći i brzo ih mogao proučiti „turkinjicom". Eto i ovakove vicove i pored silnoga posla, jer je on sve on umije u javnom lokalu zbijati, ali funkcije gotovo sam primio, pa čak ovakova i šala za nas je veoma ki­ i stranke prima, što to njegov pre- ! sela i puna tendencije. Zamislite, on je đašnji nije činio. On i ono malo vre? ■ u stanju na najbrutalniji način izbaciti mena što ima pravo da upotrebi da I iz svoje kancelarije i jednog kotarskog se osvježi čistim zrakom i posveti i liječnika (slučaj sa Dr. Anticom), a šta svojoj porodici, on i to malo slobod* । tek s nama — balijama i šuckorima...! na vremena provodi u posilu. Jedan primjer kako nas (muslimane) Kada se staložiše prilike u srezu i I kada bi trebalo da se počne sa dru? i ekonomski „potpomaže". Dosad je kod gira radom on nas hoće da ostavi i nas mogao — naravski s financijskom da ode, što nas je nagnalo da sc uje* | dozvolom — svaki bakal s6 krčmiti, dinimo i zajednički u ime čitavoga a odsad - g. Stajić određuje svojim sreza energično tražimo od svih fak? ukazom — dozvoljava se rasprodaja tora da gospodin Dragoslav K. Ste? soli samo dvojici — pravoslavnih. Ova vanović ostane i nadalje ovdje sre? dva, inače njegovi dobri prijatelji, skim načelnikom i da njegovi pred? imaju pored obrtničkih dozvola još i postavljeni posvete majo više pažnje duhanske i točarinske. Ne znamo, je li još u kreposti ona naredba, kojom se njegovoj ostavci. zabranjuje posjedovanje više koncesija, Sa poštovanjem: U ime sres. odbora nar. rad. stranke: a koja se na nas muslimane još uvi­ jek najstrožije proteže. Doduše na našu Tomo A. Vučković. U ime Težačke stranke sreza Bileće: molbu g. kot. predstojnik je ovu ne­ pravdu djelomično [nas muslimana u za odbor predsjednik: Višegradu je duplo više) ispravio i do­ Dušan P. Stijačić. zvolio rasprodaju soli pored dvojice U ime Jug. muslim. org. sreza Biicće: pravoslavnih i dvojici musifmana, ali Muhamed Drljević. g. svemožni daje (kao i obično) ispra­ • do u Smk, a da za to ministarstvo ništa nije znalo? O ovome, čini nam se, pisala je nekada i »Srp. Riječ« i zgražavala se na to. Sjeća se i ona još dobro Sertićeve afere s duhanom i t. d. A znamo i mi koješta i zgra? žamo se na nekažnjene nepodobštU ne. I koliko znamo, ovo je i najvaž­ niji uzrok bio, da smo žel jeli, neka g. Arifhodžić postane direktorom fabrike duhana u Sarajevu, da bi tim zadovoljili i nekadašnje pisanje »Srpske Riječi« kao i svakoga, ko želi u interesu same države, da kod nas u svemu vlada red i poredak. Stoga, ponavljamo, ako je u pitanju ova druga, poratna kvalifikacija, mi priznajemo lojalno, da te g. Arifho? džić nema. Ali za tim ne žalimo, ne? go nam je to naprotiv drago. A »Srp? ska Riječ« hoće li se kada stidjeti takvog svoga pisanja • to su njezine I stvari. j Odgovor na pitanje narodnog poslanika g. Hamzalije AJanovića na ministra pravde o pa? Ijevinama muslimanskih imanja pri­ likom oslobođenja. Na pitanje narodnog poslanika g. Hamzalije Ajanovića o ubrzanju parnica u slučajevima paljevine i drugih zlonamjernih oštećenja, koja su se desila poslije -oslobođenja na imanjima posjednika u Bosni i Hercegovin:,' čast mi je odgovoriti da sam odmah preduzeo potrebne ko? rake da dobijem podatke o tome: da li i u kome svakom pojedinom od navedenih slučajeva parnica ima do koga suda krivice što pojedini slučaj nije do danas dovršen. Čim te po* datke dobijem preduzeću sve što je potrebno, da sc učinjene pogreške odmah isprave, ako ih bude bilo, i da krivci budu kažnjeni. Naporni? njem da se gotovo svi pomenutj slu* čajevi tiču zločinstava, koja su po? činile mase stanovnika iz više su? sjednih sela, uslijed čega u svakom takvom slučaju mora istraga biti vo? đena sa velikom pažnjom i detaljno. Ministar pravde: M. Đuričić. s. r. Trgovina i pravoslavlje. (Jedna savremena stvarčica.) Beogradski „Trgovinski Glasnik" od 12. o. mj. donosi na uvodnom mjestu vrlo krupnim slovima štampanu ovu objavu: SLAVA Beogradske Trgovačke Omladine Beogradska Trgovačka Omladina sla­ vne svoju Slavu Prvi Dan Duhova u nedelju, 19. tekućega meseca u svome stanu (Knez Mihailova ul. br. 19.). SeČenje slavskoga kolača izvršiće se u stanu Udruženja posle službe hožije u 11 i po časova pre podne. Predstavnici Udruženju primaće celogt dana pos^e i Čestitanja. Članove BeogradskeTrgovačke Omla­ dine pozivamo, da izvole doći toga dana Sa službu Božju u Sabornu Crkvu, odakle će po svršetku službe doći svi u stan Udruženja, da prisustvuju seČenju kolača. 12. juna 1921. godine u Beogradu. Predsednik Beogradske Trgovačke Omladine: Milisav Mitrović. Poslovođa: Stevan N. Janković. Naši dopisi. Bileća, 14. juna. Čovjek koga svi poštuju. Odmah iza prevrata nastati su u nas u Bilcći veliki neredi u čitavome srezu koji' su obuhvatili i sami sreski ured. Crpana 3 &‘ал* ПРАНЛА* — .PRAVDA BtO’ 302 Broj vak na ispravak i — po konf ključu (!) Višegrad, 2. juna. I — sada prodavaju 2 muslimana i 4 Opet o B. Stajlću. Svim nemilim pravoslavna. Tako vam je kod nas, i nebratskim pojavama, koje se dogopo milosti njegovoj, i sa drugim kon­ diše oko našeg državnog preokreta, cesijama. Kao brat bratu podobni, б« razlike, trtba da su naši zubi. Nema tjepog čovjeka i osobe bez Ijepih zubi a Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: E L I D A - p з s i c za zube. |||imi!lllllH>1lll!WI!ll«|!«IIIIWII!llllilli.l!llll!KIIWIIIIIIIIIII^IIIIMIIIIBi!!!in^ Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Hlbept Vita levl, Sarajevo, Despića nl. 1. Pored ovakovog postupka jednog administrativnog organa, jednog inte­ ligentnog građanina, Šta onda možemo iščekivati od našeg neukog i umjet­ nički zavođenog seljaka, šta drugo do li onog, što vam brzojavismo — »bratskog« napadaja! Mi očajavamo i još zadnju nadu polažemo u očinsku brigu našeg posl. kluba i u providnost i pravednost pretpostavljenih. Pred nekoliko dana, a na glas o njegovom premještenju, poslana je odavde jedna — kroz njegove bližnje smarlaisana — molba, u kojoj se traži, da se to premještenje opozove. Budući se među potpisnicima nalazi i jedna naša bivša veličina (to je jedini pro­ tivnik naše organizacije) sa svojom dvojicom klepetala, pa da se ta molba ne bi uzela na mjerodavnom mjestu kao dokumenat općeg raspoloženja, primjećujemo, da dotičnik reprezen! tira samo svoju osobu i one 2 (slovom dvije) kuglice, što iz neupućenosti zalutaše na izborima za Konstituantu u njegovu (i Šerifovu) kutiju. Jedini i zakoniti predstavnik islamskog dijela ovog kotara je — Mjesni odbor J. M. O. Politički pregled. ] ! I ‘ Što traže Turci. Veliki Vezir Tevfik paša izjavio je uredniku »Petit Journala« da turske vlade u Carigradu i Angori hoće kao i svi drugi narodi na svijetu nacionalnu, političku i ekcnomsku nezavisnost Turske. Pitanje Smirne i zapadne Tracije, izjavio je dalje, mora biti uređeno kako mi želimo, a u pitanju tjesnaca pripravni smo da prihvatimo režim pravde, na bazi odluka stvorenih u Londonu. Ne možemo prihvatiti razdiobu azijske Turske na zone interesa pojedinih evropskih država. 1 ako uvjereni u po­ trebu suradnje stranih kapitala, ne možemo da se odrečemo nacionalne suverenosti. Stranim kapitalima pri­ pravni smo dati koncesije, ali nipošto odlučujući upliv. Ako se u ovim pi­ tanjima složimo, druga su sporedna i brzo ih se može riješiti. »Petit Journal« o pitanju Male A? zije. Taj francuski list konstatuje, da situacija na istoku nije tako kri* tična, kao što se mislilo u toku ove nedelje u Londonu. Kralj Konstantin, čim je stigao u Smirnu, odmah je izdao vatrene pro? klamacije, ali ga je jedna neoportu* na groznica zadržala u postelji. S turske strane Mustafa Kemal-paša poslao je u savezničke prestonice Be> kir Semi-beja, koji je radio na lon­ donskom sporazumu. S druge stra* ne, veliki vezir Tevfik-paša djelo? mično je izmijenio svoj kabinet, da zajedno sa Izet?pašom uzme u kabi? net ministre, koji su privržcnici spo* razuma sa nacionalistima. »Petit Jobrnal« tvrdi, da mišljenje engleske vlade nije mnogo različito od miš'jenja g. Brianda i da nije ne? moguće, da se nađe aranžman, koji bi bio bliži mišljenju francuske vla­ de, po kome bi se Smima vratila pod turski suverenitet, a ostavljajući Gr? cima ekonomsku slobodu u pristani* štu Smirne. A zatim bi bila u Tra? kiji povučena granica. Ugovori sa Italijom i Francuskom bili bi pošto* vani davanjem Turcima izvjesne sa? tisfakcije. Boljševička vojska stigla u pomoć KemaLpaši. Prema posljednjim iz? vještajima iz Carigrada broj boljše­ vičkih trupa, koje su došle u pomoć kemabistima. iznosi pedeset hiljada ljudi, od kojih najveći broj sačinja? vaju konjica boljševičkog generala Buđenija. Italija šalje komisiju u Angoru. Talijanski listovi javljaju, da je vla? da poslala naročitu komisiju u An* goru, da uspostavi odnose sa Kemalnašem. �Boo i 302 Rroj .ПРАР1А* — .PRAVCA* Стпмеа 4 Strana .Albanska federacija*. Iz Skadra nog inovjernog oficira iako ta kuća nije nikad izdavana pod kiriju. Nujavljaju: Trema jednom izvještaju iz rija je dao utok okružnom načelniku Tirane sadašnja albanska skupština g. Todoroviću, koji ga je odbio i tako imaće ua riješava pitanje o podjeli Albanije na tri potpuno autonomne je došlo do nasilnog useljivanja, ali ne u donji boj, kao što je bilo provincije. Sjeverna Albanija imala bi riješene, nego u gornji, u k*om prema tome za centar Skadar, srednja stanuje porodica N u r i j i п a. Albanija Eibasan, a južna Berat. Ove tri provincije činile bi međusobno sa­ i Ovaj je se naravno opro useljivanju i na to ie na nalog gradskog kot. pred­ vez pod nazivom »Albanska federacija«. stojnika g Vladimira Kostića uhap­ Antanta protiv povratka Habsburgovaca u Madžarsku. „teške šen. Radi ovog škanđaloznogpostupka Slovo- iz Praga javba: Kake se do- i vlasti vlada među muslimanima silna znjje iz diplomatskih krugova, zauzeće I uzrujanost. Ministarstvo saobraćaja i Ajvaantanta u pitanju Habsburgovaca za tovlca. Dobili smo od direkcije držav­ madžarsko prijestolje analogno stano­ vište kao i protiv Njemačke. Antanta nih željeznica slijedeće pismo: Vrlo će pozvati Madžarsku, da svoj ustav prešno! Administraciji lista »Pravde«, sastavi prema smislu trianonskog ugo­ Sarajevo. Direkcija moli, da uvrstite vora i da o.stran: sve odredbe, koje u Vaš cijenjeni list i d< obznanite zabi omogućivale povratak Habsburgointeresovane, da je Ministarstvo Sa­ vaca. Ovaj korak velike antante poobraćaja odobrilo pod brojem 19.451 duprijeće i mala antanta. podvoz u poia cijene muslimanima, Ofenslva protiv Vladivostoka. iz koji putuju na hodočašće u Prusac, Meskve javljaju da je Trockij dao na- i kraj Dolnjeg Vakufa, i poveća nje vo­ in crvenim četama u Sibiriji aa pre­ zova. Da uzmog:.emo pravodobno ob­ uzmu ofensivu i prodru u Vladivostok. znaniti naše osoblje, izvolite nam od­ mah odmah javiti telefonski (Željezu, direkcija broj telefona 27) kada, tj. kojeg uara je to hodočašće, da pove­ ćamo vozove. Sarajevo, 2*. juna 1921 Načelnik odj. ia: Nova stanbena uredba. Ministar? u z. (Potpis nečitljiv). ski Savjet je odobrio nacrt Ministar^ Mi ovoj tragikomedeji imamo samo stva za Socijalnu Politiku nove stan•ene uredbe za krajeve izvan Srbije kao epilog da nadodamo ovo: Ako se i Crne Gore. Po ovoj uredbi će se Ministarstvo Saobraćaja već sjetilo, da moći povisiti kirijs ekonomski slabi? treba muslimanima olakšati jeftinom 'im za tri puta prema kiriji iz 1914. vožnjom pristup na Ajvatovicu, prije svega se imalo informirati, kada je god. Prema onim kirajdžijama. čiji taj dan. Ovo je moglo doznati iz tri prihod iznosi godišnje između 60.000 ovdašnje novine: »Pravde«, »Domo­ i 100.000 K imaće kućevlasnik slo? vine« i »Srpske Riječi*. Skandal 1 Domaće vijesti. bodne ruke u toliko, što će samo za slučaj, ako se ne mognu nagoditi, po­ sredovati stanbeni ured. Dječji Dan. Jučer je proslavljen Dječji Dan. Sudjelovalo je oko 5000 djece u manifestacijonoj povorci, koja je bila uzorno organizovana, i u kojoj su sudjelovali i učenici rus? kog kadetskog korpusa. Sarajevsko općinstvo nije pokazalo dovoljno ra? zumijevanja za ovu. plemenitu stvar i sa žalošću ističemo, da smo na svim priredbama toga dana vidili upadno malo muslimana, što se ne može ničim o? pravdati. Novi načelnik u ministarstvu vje? na. Kako nam iz Beograda javljaju, •postavljen je za načelnika musliman­ skog odjeljenja u ministarstvu vjera g. Derviš Kor kut, profesor na ovdašnjoj okružnoj medresi. Novi banjalučki škandj. Jučer smo dobili ovaj telefonski izvještaj iz Banje Luke: Šef ovdašnjeg stanbenog ureda g. Mrzljak, poznat radi svoga neprijateljstva prema muslimanima, dok je bio kot. predstojnik u Prnja­ voru, rakvirirao je drugi sprat kuće t. profesor Nurije Dumrukčića za jed­ Muslimanska Centralna Banka, Sarajevo, održala je dne 15. juna 1921. u prostorijama banke pod predsjedanjem gospodina Ademage Mcšića svoju VIII. (osmu) redovitu glavnu skupštinu, koja je protekla normalnim tokom. — Od iskazanog čistog dobitka u iznosu od 880.458 K 63 h isplatiti će se 8% dividende, do« čim se od ostatka obilno dotira pri? čuvni fond, pensioni fond, te tanti? jeme i nagrade. - Svi predloži rav* nate jstva usvojeni su skoro jedno­ glasno isto tako podjeljen je apsolu? torij ravnateljstvu i nadzornom vi* jeću za prošlu poslovnu godinu. Za predsjednika izabran je ponovno gospodin Ademaga Mešić, za I. pot? predsjednika izabran jc na novo go? spodin Dr. Halidbeg Hrasnica, za II. potpredsjednika ponovno gospodin Rifatbeg Sulejmanpašić; za članove ravnateljstva izabrani su ponovno gg. Mehmed Izzetpaša Bajrović te Sulejmanbeg Sulejmanpašić, a na novo izabrani su gg. vakufski direk? tor Mahmud ef. Bahtijarević, Hamzaga Husedžinović trgovac iz Banja? • luke i gos, . Fahribeg Teskeredžić ve| leposjedn.k i trgovac iz Travnika, i ujedno jc na skupštini ustanovi je* no, da je provedeno povišenje dio« j ničarske glavu ce od 5 na 20 тпТ K. i te da su dionice rasprodane i pot* i puno uplaćene. Poslije glavne skupštine održana je plenarna sjednica ravnateljstva u ■ kojoj se je obavio izbor za ekseku? j tivni odbor. Izabrani su u taj odbor I za tekuću poslovnu godinu gospoda Ademaga Mešić, Dr. IlaTdbcg Hra* . snica, Sulejmanbeg Sulejmanpašić, j Mahmud cf. Bahtijarević i direktor Oskar рГ. Somogvi. — Dalje obavlje* ; ni su neki važni zaključci poslovne i narav? i ’menovani su dosadanji ! ravnatelj Oskar pl. Somogvi za glav­ nog ravnatelja, zamjenik ravnatelja • Josip D. Galovac za ravnatelja, pro? i kur'ist Salih Mešić tc prokurist i u« pravi telj podružnice u Tužili Osman I Selcsković za zamjenika ravnatelja. Javna zahvala. Moli nas gđica Merjema II. Huremović iz Janje, da iznesemo njenu zahvalu g. dru La? voslavu Pejčiću, koji joj jc u teškoj bolesti bio od velike pomoći. Rado joj udovoljavamo molbi, jer nam je poznato, da je g. Pejčić vfo savje« stan liječnik. »Zvono« i njegov urednik. LI 83. broju-»Zvona« od 11. decembra 1919. bio sam nepravedno napadnut i u? vrijeđen. te mi nije drugo preostalo nego preko mog advokata gosp. Dr. Andriiašcvića u Sarajevu tužiti u? , rednika »Zvona« kod okružnog suda u Sarajevu, ne bi li na taj način do* bio zadovoljštinu. 29. aprila 1920. određuje sc prva rasprava kod okružnog suda u Sarajevu, kojoj o? krivljenik ne pristupa zaštitivši se imunitetom narodnog poslanika i o* na se odgađa. 10. marta 1921. zaka? zuje se druga rasprava i odgađa se, jer nema prisjeđnika. 2. juna 1921. određuje se po treći put rasprava, pa se » taj put odgađa, jer branitelj okrivljenog donosi liječničku svje« dodžbu, po kojoj okrivljeni usljcd bolesti ne može na istu pristupiti. Kako se mogla i treći put odgoditi rasprava, koja je bila zakazana na 2. juna 1921. na temelju liječničke svjedodžbe, to nc mogu nikako da nojmim, kad na 3. juna 1921. gosp. .lovo Šm4ran dolazi iz Banjaluke u Bos. Dubicu, ostaje u Dubici sve do 6. juna 1921. i u društvu svojih pri* jatelja provodi čitave noći u hotelu »Prizren« uz dobru čašu vina, a na 2. juna 1921. se odgađa rasprava rad: oboljenja okrivljenika. Upozorujem javno okružni sud u Sarajevu na ovaj slučaj izigravanja suda i zdravstveni odsjek radi izda? van ja liječničkih uvjerenja. - Bos. Dubica, 15. juna 1921. Dr. Mustafa Kadić, gradski liječnik. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". O^las. Zemaljska Vlada za Bosnu i Herc. Rudarski odejuk. Broj: 89.181/ХН-2. Sarajevo, dne 15. juna 1921. Rudarski odsjek zemaljske vlade u Sarajevu izdaće putem natjecanja do­ bavu od 30 (trideset) vagona brašna u jednoj ili u više partija, ali ne ispoa 5 vajona i to sveca: 7 vagona brašna za pecivo 7 << « « kuhanje i 16 » » « kruh. Cjelokupna količina b.ašna ima se da dobavi najkasnije do konca jula 1921. Piazne vreće dostaviće se do­ tičnom liferantu ili mlinu franko na ! raspolaganje. Biljegovnu pristojbu po skali !|. i III.. 1*/o poslovni obrtni porez i 1*t za potrošačke zadruge ima dobavljač po zakonu da snosi sam. Propisno biljegevane i zapečaćene i ponude sa naznakom: .Ponuda na ...vagona brašna" imaju se naj­ kasnije do 11. jula 1921. 10 sati prije ; podne, petpisatom odsjeku da predlože. Šef rudarskog odsjeka zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu: Dr. ing Turi na s. r. Mlinska kamenje Prvorazredne rude, najbolje za meljanje ; svakovrsnog žita, razašilje uz garanciju NIKOLA BENAC § industrija mlinskog kamena Plehan Derventa (Bosna) O^AŠlVANjg «| u novinama obavlja po- ■ uzdano staro uvedeni I BLOCKNER-OVl zavod za oglašivanje R Zagreb, Jurjevska ul. 31. I Telefon 21—65. :: | Generalno oglasno zastupstvo S za preko 10 tu-i inozemnih listova R "тм11ммм№1^^ ВЕ Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo • • . ....... -■ ■ Podružnica: Brčko ------- . Dionička glavnica K 20,000.000.— PREUZIMA uloge na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. 1,1 Pričuve K 8,000.000. OBAVLJA FINANCIRA VRŠI kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih burzovnih transakcija. trgovačka i industrijalna poduzeća. isplate na svim mjestima Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. —•' Podružnica u Tuzli. POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000.000. 1*4 Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Odguvorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. ззз Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/790a8b0e294431b8dba577a77f8772d0.pdf 616d4583d2f156f05912e24b00ac5b15 PDF Text Text POŠTARIN A U GOTOVU PLAĆEN A pojedini broj K. 2‘— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevuj: za nasu državu godišnje K 200.—: za ino zemstvo K 250. - . Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj ači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛНМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 65 (303) Sarajevo, četvrtak- 23. juna 1921. (13. Ševal 1339.) Govor nar. posl. Hamzalije Ajanovića, držan na 53. redovnom sastanku I Ustavotvorne Skupštine 16. juna o. g , povodom specijalne debate o XII, odjeljku Ustava (Izmjene u Ustavu). Gospodo narodni poslanici! Kad se u ovoj Skupštini povela ri* ječ o Poslovniku, onda su izbile na površinu i jasno se ispoljile dvije struje s potpuno oprečnim shvata* njem, naročito o broju glasova, koji je potreban za donošenje Ustava. Mi smo uvidjeli, da je jedna od tih struja, brojem Inanja, bila se stavila na stanovište, da jc za donošenje U* stava potrebna kvalifikovana veći* na. Drugo stanovište, koje je ovdje zastupano, bilo je to, da je za to dovoljna jedna obična apsolutna ve* čina sviju članova Skupštine. U toj raspravi navela je manjina u potkrepu svog zahtjeva činjenicu, da se svi Parlamenti drže običaja, da se Ustav izglasava kvalifikovanom ve* činom. Ti su razlozi bili tako jasni i s toliko snage naglašeni, da se je savjest većine donekle bar pokole* bala i da je sam Ministar za Konsti* tuantu gospodin Trifković osjećao potrebu, da reagira na ovo. I tada jc g. ministar Trifković jed­ nom nemogućom logikom nastojao da dokaže, da jc ovakva apsolutna većina, kakovu propisuje Poslovnik, u svojoj suštini ipak jedna kvalifi* kovana većina. Gospodin Ministar je tom prilikom tvrdio da je većina od 75 glasova jedna kvalifikovana većina, a naročito da je to većina od 211 glasova. Mi znamo, da je tom prilikom i sam Predsjednik Ministar­ stva, g. Pašić, pobijao navode opo* zicije tvrdeći, da je nemoguće do* pustiti jednoj manjini da teroriše većinu, namećući joj svoju volju. U* važivši, da su kod nas prilike tako nesređene, uvaživši okolnost, da i* ma mnogo ljudi, kojima je stalo do toga, da ometaju rad na donošenju Ustava, bilo jc potrebno da se po* stavi jedan manji broj glasova, po­ treban za izglasanje Ustava, gdje će se naći na okupu sve partije, koje žele konsolidaciju prilika u našoj dr* žavi Dakle, što se stalo na ovo sta* nov'šte, što se pristalo na to, da je za donošenje Ustava- dovoljna nad* polovična većina, to se je i moglo razumjeti, i ako ne i odobriti, i to samo s pretpostavkom, da je to jed* no principijelno gledište. No na ve* liko začuđenje naše, mi vidimo, da su Vlada i skupštinska većina pr­ vom prilikom, koja im se ukazala, napustili ovo svoje principijelno sta* novište, te nisu ostali kod svog gle­ dišta o običnoj apsolutnoj većini, nego su. osjećajući težinu opozicio* ne argumentacije, postavili sc i sami na stanovište, da je za izmjene u Ustavu potrebna jedna jača većina, nego što je obična apsolutna većina. I tako je Ustavni Odbor u 126. član* I j 1 j ! i i 1 i 1 1 ' ; i : i ku svog predloga formulisao i ovaj zahtjev: »Ako je takav predlog po* tekao od Narodne Skupštine, o njcmu se rješava na način predviđen za rješavanje zakonskih predloga veću nom od tri petine ukupnog broja članova«. Tu je dakle primlljcno gle* dište opoziicje. Tako je izišlo, da je za donošenje Ustava dovoljna i o* bična većina, a za izmjene u Ustavu da su potrebne tri petine od ukup* nog broja, što je sasma nelogično. (Ministar Trifković: To je potpuno logično.) Jest samo to je onda logika sui generis. Vlada je u svojoj nekonzekvent* nostr išla još i dalje, pa je u prvom svom predlogu tražila za izmjenu Ustava većinu od dvije trećine ukup­ nog broja svih članova. Ja ne znam, kakvi su razlozi mogli rukovoditi vladu, da stane na ovo gledište. Je* dini razlog, koji sc iz takvog njenog zahtjeva i :т. cijelog držanja njena dade zaključiti jeste taj, da vlada na svaki način želi da zapriječi, da do< đe ma do kakvih izmjena u ovome Ustavu. Ona br htjela, da se pojedi* ne ustanove -Ovoga Ustava petrificu raju, da ostanu za vječita vremena , . j ' ■ ; . ' * : i nepromijenjene. (Žagor. glasovi: Ni- 1 šta nije na ovome svijetu nepromijenjljivo.) Pitanje je, gospođo, samo u tome, da li je ovo, što vlada hoće, opravdano i pametno. Kad znamo, da se donošenje ovoga Ustava već dugo vremena zatezalo; kad znamo, da pređašnje vlade nisu gotovo nu šta uradile, što bi nam olakšalo po* sao na donošenju dobrog i solidnog Ustava, i kad znamo, da se i danas na jedan neshvatljiv način forsira donošenje Ustava, radi čega su ne* minovne pogreške, o koje ćemo se neprestano spoticati, onda se ovakvo gledište vlade o reviziji Ustava ne mo­ že ničim opravdati. Mi znamo i to, da protiv ovakvog Ustava ima. kako u samoj ovoj Skupštini, tako i izvan nje. jakih struja. Znamo također, da pri do* nošen ju Ustava nc sudjeluju dva na­ ša plemena. Hrvati i Slovenci. I kad znamo, da su sc upravo ta plemena postavila na stanovište, da uopće ne priznaju donošenje ovoga Ustava zakonitim i da če ga smatrati nametnuthn, onda se pitamo, da li je oportuno i pametno, da stavljamo tako teške zapreke u Ustavu, koje će priječiti izmjene nesavremenih, reakcionarnih i nepravednih ustano* va. Upravo iz razloga, koje sam malo pri je naveo, došle su u naš I istav i takve odredbe, koje inače, da se je drukčije postupalo i da se je htjelo uvažiti opravdane zahtjeve opozicije I Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice ti 19. Godina III. I Ustavni je odbor, nc znam iz kak­ vog razloga, odbio taj amandman, kao i sve druge njemu slične. Mi znamo, gospodo, da su Ustavi u drugim državama donošeni kvalU fikovanom većinom, pa sc i u tako donošenim Ustavima predviđa, da ; se te izmjene mogu donositi apso* i kutnom većinom. Na primjer stari pruski ustav, koji je također done? šen kvalifikovanom većinom u svo* mc čl. 107. kaže: »Dic Verfassung kann auf dem ordentlichen Wege der Gesctzgebung abgeandert wer* den, wobei in jeder Kammer die ge■ wdhnliche absolute Stimmenmehr* heit bci zwei Abstimmungcn, zwi> schen welchen ein Zeitraum von wen;gstens einundzwanzig Tage lie* gen muss. geniigt.« Dakle, kad se jedan ustav, koji je donesen kvalU fikovanom većinom, može mijenjati apsolutnom većinom, kako se onda može tražiti, da Ustav, koji je do* pravdane zahtjeve za izmjenom Unešen apsolutnom većinom, može stava. mijenjat: samo kvalifikovanom ve­ Gospodo, kakogod ova odredba ćinom? (Jedan glas: To je dekreti* današnjoj opoziciji može da bude ’ ran Ustav!) Dobro, makar bio i de* zapreka da provede izmjene u Usta­ I kretiran, ali jc on ipak dozvoljavao, vu, ona sc tako isto mož/C ljuto osve* : da se može mijenjati nad polovičnom titi sadašnjoj većini. Današnja ve* većinom. I kad sc to radi tako kod ćina može doći do osvjedočenja, da i onih ustava, koji su donošeni kvali* pojedine odredbe treba ukinuti ili ih fikovanom većinom, ja držim, da je treba izmijeniti, i’ ova ista zapreka, i sasvim opravdano, da se i u ovom koja je postavljena s obzirom na o* našem Ustavu može mirne duše poziciju, ona će vrijediti također i za predvidjeti, da se on može mijenja* današnju, većinu, ako ona jednom j t također nadpolovičnom većinom. postane manjinpm, što nije iskflju* Svršavajući svoje napomene, ja Čeno. ! stavljam predlog na temelju čl. 55. Imajući u vidu te razloge, mi smo I Poslovnika, da se ovaj član Ustava podnijeli jedan amandman za izmje* povrati natrag Ustavnom Odboru, nu ovoga člana i tražili, da sc unese, da ga on uzme u ponovan pretres, da je za izmjenu Ustava dovoljna jer inače ni ja ni moji drugovi ne samo nadpolovična većina u onoj I b’smo mogli glasati za ovaj član о* zakonodavnoj Skupštini, koja bi vakav, kako je stilizovan od strane stavila predlog za izmjenu Ustava. I ’stavnog Odbora. i prilike u zemlji, ne bi mogle nika* ko doći u naš Ustav. Mi smo svjesni toga, da će do izmjena u pojedinim stavovima ovoga Ustava morati do* ći u što skorij em vremenu, a one* mogućiti te izmjene znači suprotsta­ viti se duhu vremena, znači sprječa* vati razvoj, koji će sobom donijeti život i same prilike, koji će nemi* novno zahtjevati, da se učine oprav* dane izmjene u samom Ustavu. I, gospodo, za ovo stanovište, da se naime mora dopustiti da se Ustav može mijenjati na isti način, na koji jc donesen, za to stanovište ja neću navoditi nikakve druge razloge, ne* go ću navesti samo ono, što je protiv stanovišta opozicije naveo sam g. Ministar za Konstituantu, a i Pred* sjednik Ministarskog Savjeta g. Pa­ šić, a to su:: da se ne može dozvo₽ liti nikako, da manjina nameće svo* ju volju većini i da manjina terori* žira većinu, pa da tako sprečava o* Hak s beglučkih zemalja. i | i 1 Mnogi se posjednici obraćaju na naš poslanički klub s pitanjem, ka* ko će doći do haka sa uzurpiranih begiučkih zemalja, i traže interven* čiju za pojedine slučajeve. Kako i* ma masa tih slučajeva, pa se ne bi moglo uvijek za svaki pojedini in* tervenisati. to je klub tražio, da mi* nistarstvo za agrarnu reformu naloži podređcn;m organima, u ovom slu­ čaju kotarskim uredima i agrarnoj direkciji u Sarajevu, da se kod рге* suđivanja o prihodu sa beglučkih zemalja moraju strogo držati propi* sa naredbe ministra za agr. reformu dra Krizmana, što ju je ministarstvo izdalo 1929. god. pod br. 11.607/20. Ta naredba glasi ovako: »Obrađivači begluka. koji spadaju nod SS 2.v 3., I. Beglučke uredbe od 14. II. 1920., ne plaćaju naknadu za godinu 1920. nego sopštvenik ima prave tražiti privremenu rentu istih parcela. Obrađivaoci begluka. koji spadaju pod S§ 6. i 7. beglučke uredbe, dužni su da plate naknadu kao zajkupniciu smislu uredbe od 22. VII. 1919. o pobiranju (žetve) priroda sa begluč* kih ziratnih zemljišta, čija vrednost je produljena članom 12. beglučke u* redbe. Te uredbe im adu se tumačiti da se u slučaju izračunanja naknade u novcu na temelju desetine i obične,g sistema mora uzeti obzir na raz* liku relucijonih cijena desetinskog paušala za dotične produkte te nainižlb traženih cijena od vremena žcb уе do osude. Uređenje postupka radi privremen ne kvalifikacije nravnog stanja beg* lučkih parcela, koje će pasti pod u* dar Agrarne Reforme,'slijcdiće. Do= Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i HercegoBinu (d. đ.J u Sarajevu Dionička glavnica 10,000.000 — Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavija sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ m Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka bunha. Sarajevo. - Intcrurban telefon: Zlli �Strana 2 Страна „PRAVDA* — „ПРАЗДА” n:cc. Danas stoji KM) kg pšenice rc* dobre volje za zaštitu sirotnog seos­ kog stanovništva da su bili pristali da cimo 600 K, pa bi prema tome hak od ove zemlje iznosio 600 X 4, dakle od sebe, od svoga imanja odvoje, da se napravi skala, po kojoj će se dati 2400 K. Ministarstvo za agrarnu reformu ! sirotinji više na račun tih begova. u sporazumu sa ministarstvom unu­ tarnjih djela uputilo je svima poli* tičkim kao agrarnim vlastima uputu, . da se moraju strogo držati ove na* redbe. Stoga upozorujemo sve inte* resente, da svoje zahtjeve za hak s bcglučke zemlje prijave političkim (Svršetak). vlastima i samo onda, ako tamo bu* du odbijeni, da sc obraćaju na klub Prva radna perioda zemljišnog ureda poslanika. ima za zadaću : ; I. da ustanovi zbiljsku potrebu zem­ 1 lje u pojedinim predjelima republike, te je već do sada pružila relativnu mjeru o potražbi u pojedinim kraje­ l vima ; (Jedan dio govora ministra za agntrnu reformu g. N. Uzunovića prigo II. da ustanovi gospodarske i soci­ ■ dom rtsprave o ekonomskom odjelku Ustava u konstituanti.) jalne prilike u svim okruzima, te da provadia pomoću savjeta i saslušanja Gospodo, u Bosni se stoiećima braća stvar taj neće činiti prebacivanja, da rođena krvila. Bosanski agrar 40 go­ smo mnogo dali da ovo pitanje ski­ stručnih savjetnika toga ureda i in­ spektora i konzumenata zemaljskih I dina Austrija je upotrebljavala da se nemo sa dnevnoga reda. kulturnih vijeća, najpovoljniiu vrstu i braća nikad ne slože. Tako gledajući Ko zagleda u skalu po kojoj će se način provedbe zemljišne teforme. na stvar mi smo morali ne samo na­ 1 platiti razrešenje kmetova, taj će iz stati, već i požuriti, da to pitanje što 1 nje moći da vidi, da se jednom sopObujam reforme. Cjelokupni broj pre rešimo. I blagodareći pravilnom stveniku na ime otkupa, na ime otštete. ko’ fiskovanog zemljišta iznaša u re­ kako hoćete nazvati taj način likvida­ publici oko 5 milijuna hektara ili shvatanju na svima stranama, kod sviju grupa na koje se vlada naslanja, cije, daje po hektaru jedva onoliko 36° 0 cjelokupne površine države. u prvom redu blagodareći pravilnom koliko taj hektar u današnje vreme Od toga otpada na: šumu 3,110.000 shvatanju grupe muslimanske, mi smo godišnjeg prihoda donosi; daje jedva hekt. (67%); oranice 1,113.000 hekt ntšli jednu osnovu, koju smo lojalno toliko, da za navek ne bude to nje­ (19°'®); livade 261.000 hekt. (19%); meli u pretres i mi smo našli rešenje gova svojina nego svojina težaka. 1 bašte 250.000 hekt. (17%); vinograde I koje može puno da nas zadovolji. Je­ pod takvim oko nostima govorni kako 1100 (8%); pašnjake 381.000 (33%); i ste, u prvom redu muslimana, jer o je suma od dvesta miiijona dinara vodu 47.000 (59%); nekulturno tlo ‘ čemu se, gospodo, radilo? Radilo se o 85.000 hekt. (14°%). blagodareći Bogu u našoj velikoj do­ uzimanju zemlje, a šra znači jednom movini koji ima svoj budžet od mili­ U plan je uzeto da se još u prvoj čoveku uzimati zemlju, treba da znaju jarde. da je to velika suma, kad preko periodi godine razdijeli 2$: 000 hektara j bar oni, koji su zemljoradnici. Osnova nje imamo da napravimo bratsku slogu (od toga 125.000 oranica i livada) u za razgovore i rešenje pitanja koje je Češkoj, Moravskoj i Šieskoj i 40.000 u Bosni, ja drž’m da taj ne govori po pred nas izneto, bila je osnova koju ovlašćenju svojih birača. (Odobravanje hektara livada i oranica u Slovačkoj, je dao naš uspešni rat, a to je da se u centrumu.) Za šume se izradjuje posebni pro­ feudni odnos mora ukinuti, da se gram, jer one prelaze u vlasništvo Gospodo, r.ešto naše javno mnjenje kmetski odnos mora razrešiti. Pošlo a nešto naše partijske zaoštrenosti države ili javnih korporacija. se tim putem. Čini mi se, da se glavna učinili su. te je ceo ovaj problem Finansiranje reforme. i primetba kod ove stvari čini sumi shvaćen kao beglučki problem. Od U glavnom su sve predvidjene stav­ i koju će država platiti da bi 90.000 16.000 sopstvenika Čiji se odnosi pre­ ke prenisko odredjene, te se ukazuje zemljoradničkih porodica moglo po­ ko ovih uredaba razrešavaju, 11.000 nužnim novelacija dotičnih zakona o stati punim svojinarima zemlje. Tolike ih je puka prava sirotinja ako ne dotiranju fondova. hiljade porodica mogle su znati šta Državnom zemljišnom uredu stoje | veća nego što je Rista Đokić. 1 go­ svojim pokolenima u nasleđe ostavljaju. na raspolaganju 3 fonda i to; spodo, zlokobiti te desetine hiljada na­ Gospodo, ko voli narod, ko ga istin­ 1. Fond od 50 milijuna K kao pos­ i še siromašne braće, velim braće bez ski voli, ko poznaje kolika je privr­ lovni kapital (prema § 76. zakona o | obzira na to, jesu li vere musliman­ ženost našega težaka za zemlju, laj ni odšteti). ske, zlokobiti držim da se čini opštoj malo neće žaliti sumu od dvesto mi2. Fond od 5 milijuna K godišnje stvari krivda, a sebi ne čini nikakva lijona, koja daje nama mogućnost da usluga. Jer se sve ove stvari o kojima (ukupno za 4 godine 20 milijuna) za i to pitanje ukinemo sa dnevnog reda. pospješivanje unutrašnje kolonizacije. j govorim moraju iz statistike proučiti S druge strane ko dade sebi truda da 3. Fond od 5 milijuna K za obezi tamo u Bosni na terenu vidjeti, a zaviri u donete uredbe, da ih prouči bjedjenje namještenika kod općeg, pen­ tamošnji svet u Bosni zna jeli ovo a to baš nije tako laka stvar, gospodo, stvar begova ili bosanske sirotinje. zionog instituta. jer je komplikovano pitanje, da uđe u Budžetarni izdatci zemljišnog ureda (Rista Đokić upada u reč.) za god. 1921. preliminirani su sa skalu po kojoj će se kmetski odnos Gosp. Đokić me izaziva da i preko 8,558.357 KČ. Državni dohodak iz volje učinim jedno priznanje ljudima razrešiti, da uđe u kriterije koji obedosadašnje zemljišne reforme iznaša iežavaju kmetstvu slične, da vidi hoće koji ovu stvar u ime muslimanskoga 4,337.572 Kč. li i koliko begluka ostati begovima ili i kluba sprovode. Pri tom sprovođenju ; Poljoprivrednoj industriji obraća se će biti jedan njihov znatan deo raz- i ovoga sporazuma kod ponekih ljudi, osobita pažnja. Tako se šećernoj in- 1 deljen težacima. Ko tako posmatra ; kod nekih begova iskazalo se toliko tlc imadu srcski načelnici suditi kao povjerenici Agrarne Reforme u smi- ! shi člana 6. uredbe od 22. VII. 1919.« | Ta se naredba ima tumačiti ovako • u pogledu obračunavanja haka: Za ' bazu se ima uzeti desetinski paušal. <>n, recimo, iznosi za neku parcelu i 20 K. Tih 20 K ima se pomnožiti sa 3, jer je spahija dobivao trostruk pa* ušal, dakle prihod posjednika iznosi 60 K. Sad sc pita, koliko je posjed* nik mogao za tih 60 K kupiti žita. Recimo. da je 100 kg pšenice stajalo 15 K. I1 tom bi slučaju posjednik i* 1 mao 60 : 15 - 4 metrička centa pse* igrama reforma u Čehoslovačkoj. Vlada o agrarnoj reformi u Bosni i Hercegovim. PODLISTAK. ------- I Mustafa: Iz mojih uspomena.*) U vladavini buharskog emira. Treći dan naše vožnje od Samar* kanda stupamo na teritoriju Buha* re. Na maloj stanici vidim dva tri vojnika, onako na pola odjevena po vojnički, a na ramenu drže stare ru* ske vojničke puške. Rekoše mi, da smo preši? granicu Buhare i da su o* vi ljudi vojnici buharskog emira. Bu* harci su Sarti, a ni u čemu sc nc raz­ likuju od Sarta u Turkestanu. Ru* šija je poslije pobjede nad Buharom isposlovala sebi pravo, da sagradi željezničku prugu preko teritorije Buhare i tako spoji Turkestan sa Zakaspijskom Krajem. Po svemu sc vidi, da je Buhara obični otočić u ruskom moru, a ovisna je u svakom pogledu od svog nekada moćnog i si inog susjeda. Buharski je emir za* držao svoj položaj do danas samo zato, što Rusija nije htjela stvarati veće komplikacije i izazvati protiv ♦) Ovim nastavljamo prekinuti podlistak o istočnim muslimanskim narod ma. Naročito na ovaj njegov skrećemo pažnju naših čitaoca, pošto se u nj^mu opisuje borba Bu* hare s bo jšev’cima, propacanda O# smanhje za jednu veliku federaciju is amskih naroda na Istoku, život Buharaca i državno uređenje Buhare. 1T. ur. sebe mllione islamskog naroda na jugoistočnim granicama svoje impe* rije. I’ Kaganu ili Novoj Buhar:, gra* du na željezničkoj pruzi, zadržaše naš vlak cijeli dan i ja odoh u grad, da pogledam, kako žive podanici einira, šta ima u njih i kako misle o današnjoj situaciji? Malo podalje od stanice nalazi se stara čaršija sa onim običnim i tipičnim dućanima i čajhanama, kao što je to u Taš* kentu i Samarkandu. Sjedoh pred jednom čajhanom i otpočeh razgo* vor sa Buharecm Sartom. Bijaše oz* biljniji čovjek i iz razgovora s njim u vidjeh, da vrlo dobro poznaje i shvaća današnji položaj i o svemu dosta ispravno i tačno prosuđuje. Najprije mi reče, da oni, Buharci, ne vjeruju, da će se boljševici odr* žati na vladi, jer ovakav način upravljanja i nesposobnost moraju dovesti do konačnog kraha. Buhara nikada ne će zaboraviti one sve u* žase, koje oni pretrpješe od boljše* vika. Ovaj mi čovjek potvrdi ono sve, što sam još u Taškentu čuo od mnog h Sarta, samo mi on jasnije razjasni pr'Jikc, u kojima se odigra* šc oni užasni buharski događaji u 1919. godini. Boljševici tada htjedo* še pomoću intePgentnih i naprednij’h Sarta oboriti buharskog emira i njegovu vlast, a uspostaviti boljše* vički sovjetski režim. Uz propagan* dv s emirove strane i pobuđeni svo ifm hodžama i starcima podigoše se Sarti na oružje i htjedoše silom za* | nriječTi boljševičku invaziju. Turkestanske boljševičke vlasti opuno* • 1 1 ; ; i dustriji pogodovalo u toliko, što će se osnutkom ostataka od razdijeljenih dobara postići velika naselja, koja će se moći intenzivno baviti gojenjem repe. U krajevima s dobrom zemljom da­ vat će se interesentima po 15 hektara uz uvjet, da na odredjenom komadu dobivene zemlje mora saditi repu. Ova se obveza odnosi na izvjesni niz go dina i sklapa se ugovorom iz medju zemljiš. ureda i preuzimača zemlje. Nadalje neće biti zemlja, koja pripada pojedinim šećernim fabrikama odjed­ nom preuzeta, već sukcesivno, a ići će se zatim, da se i poljodjelski elementi direktno zainteresuju za produk­ ciju šećera, kao što je to uzus i mo­ ravskim poljoprivrednim šećernim fabrikama. Industriju žeste (špirita) zaštićuje se slično, t. j. zemljišni ured obvezuje ugovorom one, koji su dobili zemlju, na sadjenje krumpira za pecare žeste Ujedno svi, koji su dobili zemlju, osnivaju zadrugu za pecaru žeste, te mora svaki od njih da na se pre­ uzme odredjeni broj zadružnih dijelova. Ovim se mjerama počinje i na industnjalnom polju da uvađa već toliko razvijeni poljoprivredni zadružni život, čime se želi otsiraniti dosadašnju me­ todu najamnih i nezainteresovanih radnika u produkciji. Dosadašnji rezultat: pokazuju, da se zemljišna reforma može provadjati na zadovoljstvo i korist svih zainteresovamh slojeva i da se njom ne ugro­ žava intenzivnost gospodarenja. Do sada je provedena reforma na 4 ve!eposjeda, te odbivši ono što je prove­ deno na temelju zakona o dugoročnim zakupima, daje slijedeću sliku : 1. Ca. 120.000 hektara dano je u prisilni zakup na temelju zakona o dodijeljivaniu zemlje. 2. Ca. 50.000 hektara upotrebljeno je za gradilišta ili je kao raštrkani posjedi prešlo u vlasništvo obradjivača. 3. Ca. 10.000 hektara razdijeljeno je od navedena 3 veleposjeda. Iz ovoga se kratkog pregleda jasno vidi, da je agrarna reforma u Českoslovačkoj iz teoretske i pripravne faze stupila u fazu života i realizacije, nadalje da je našla svoje korito, te da će iz vrela, kojemu sada sliči, naskoro poteći potek, da na koncu kao snažna i velika rijeka ponese Život u one krajeve i u onaj narod, koji ga još nije mogao da uživa. Lazar Grubi ć. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". moćiše zloglasnog svog komesara ni ljudi. Još mi reče, da je emir vrlo Kolesova i on krenu sa čitavom inteligentan i pošten čovjek i on o* boljševičkom internacionalnom d!o* vo nikada ne bi odobrio ni dozvolio, dobrovoljnom vojskom, u kojoj pre* ali su u ono doba bile tako strašne tužno bijahu Madžari. Zapali sc Bu* prilike, da emir nije smio niti jednu j< dinu riječ progovoriti u zaštitu ne* hara, nasta grabež i besmisleno ubijanje i uništvanje cijelih sela i gra* kol ko stotina naprednijih i intelidova buharskih. Vješalo se i ubijalo 1 gentnijih svojih podanika. Fanati* bez suda i krivice. Sarti uzmakoše u zam mase bijaše pravi vrhovni su* gore i udaljene buharske pustinje, dija. gdje sc iskupiše i organizovaše. Pre* Posredovanjem i po najkategorić* ko Afganistana dobiše municiju i nijim naredbama iz Moskve izmiri* puške od Engleza i jednoga dana še se turkestanski boljševici s Bukao oluja navališe na cijeloj fronti. harc ina. Ovaj se naime čitav razboj Pljačkaške dobrovoljačke trupe tur* dogodio po samovoljnom riješenju kestanske boljševičke vlade ne iz* turkestanske boljševičke vlade, a đržase navalu do nevjerovatnosti bez znanja i odobrenja centralne razgnjcvKenih i fanatizmom raspa- moskovske vlade. Ali Buharci vide iz Ijenih Buharaca. Nasta takvo kreše* cijelog ponašanja boljševika, da je vo i osvećivanje, da mu nema para ovaj mir među njima i boljševicima u po vješti boljševičke revolucije. sličan miru mačke i miša. Buharci se Boljševici se razbježaše na sve četiri naoružavaju, vježbaju i stvaraju sve strane, a Buharci kao uragan za nji* nove pukove. Oružje i municiju do* ma. J u te dane pogibe na tisuće m:r* bivaju preko Afganistana. A i bolj* nih građana Rusa i njihovih obitelji. ševici otvoreno govore, da se valja Razjareni Sarti proglasiŠe sveti rat Buharcifna osvetiti, a intčrnacional* protiv boljševicima i sudbina tako ne čete jedva čekaju inomenat, kad htjede, da žene i djeca Rusa, koji su će smjeti provaliti u Buharu i tamo kolonizirani oko željezničke pruge pljačkati bogatstvo štedljivih i mar* preko Buhare, plate svojim životi* ljiv:h Buharaca. Ja sam u junu 1920. ma razboj i pljačku intcrnacionalaca vjerovao u ovaj napadaj sa boljše­ vičke strane na Buharu, a bez zna* iz Taškenta. Sarti su biE tako raspaljeni, da su nja Moskve, a u septembru iste go* pohvatali sve Sarte, koji se nose kao d ne čitasmo u Indiji u engleskim i Rusi i šišaju kosu i briju bradu, te ndijskim novinama, da su boljše* ih dovedoše u prestonicu emira Stavičke čete navalile na Buharu, zau* ru Buharu, gdje su svi do jednoga žele stari grad i opljačkali i uništili bili osuđeni na smrt. Tu presudu iz* sve. f Bog zna, šta bi bide м Buhanesoše starješine i glavni imami i roin, da joj ne priteče na pomoć Af* hodže. Ovaj mi Buharac reče da jc ganistan sa svojom izvrsnom i do* to »jazuk«, jer pogiboše toliki pošte­ bro izvježbanom vojskom. �Epoi 303 Proj Bilješke. „Novi kurs*. G. Ščepan Grđić nije cikada bio prijatelj '•muslimana. Ali otkada je na naš zahtjev maknut iz prosvjetnog; odjeljenja, preokrenuli su se njegovi osjećaji prema nama u pravu mržnju, koju je počeo da izlijeva u Stojanovićevu »Narodu«. U posljednjem broju ovoga lista napisao je takav jedan mržr.jom na nas zadojen članak pod naslovom »Novi kurs«. On ga doduše nije potpisao, ali ga mi poznamo po svakom retku. -U prvom dijelu toga članka napada presudu zemaljskog disciplinarnog vijeća, kojom je riješen krivnje profesor g. Šukrija Alagić, za koju ga je optužio i od službe suspendovao sam gosp. Krđić, dok je — po nesreći našoj — bio jo.Š na vlasti. Za podlogu toj optužbi protiv g. Alagića uzeo je g. Grđić jedan Alagićev govor, držan na nekoj izbornoj skupštini, u kojemu je opravdano kritikovao rad tadašnje vlade, a naročito g. Grđića kao načelnika prosvjetnog odjelenja. I da je po nesreći ostao i danas na tom mjestu, ovaj bi Čestiti prosvjetni rad­ nik ni kriv ni dužan stradao. Ovako je zadovoljeno pravdi i time pobrkan ćejf g. Grđića, a to njega nagoni da iskaljwje svoju mržnju i da napada najvišu disciplinarnu vlast za činovnike u našoj zemlji. U zemaljskom discipli­ narnom vijeću ima devet članova, naj­ viših funkcijortara naše pokrajinske uprave, i ed tih su devet danas samo dvojica muslimani. Pa ipak g. Grđić ima obraza, da ovu pravednu presudu pripisuje nekom novom muslimanskom kursu. Koliko smo mi pak s pouzdane strane saznali, Alagićevo oslobođenje od neopravdane Grđićeve optužbe naj­ više je zagovarao jedan čian vijeća, rođeni Srbijanac, koji — odgojen u slobodi i demokratiji — nije mogao ni da shvati, kako se jedan prosvjetni radnik može uopće optužiti za ovakovu stvar kao što je ova Alagićeva. Ali g. Alagić je kriv g. Grđiću, prvo što se je usudio kritikovati njegov naopaki rad, a drugo i glavno, što je musli­ man. Da je kojim slučajem g. Alagiću ime Jovo ili Risto, sigurno bi lakše prošao kod g. Grđića, pa makar ga i napadao. Mi znamo Giđićevu objektivnosi iz drugih disciplinarnih stvari. On će se sigurno sjećati disciplinarne stvati g. Jove Popovića, bivšeg poljoprivred­ nog činovnika, a sada zemljoradničkog poslanika u konstituanti zbog onog nekvalifikovanog ispada protiv svog star­ ješine g. Andrića G. Grđić zna, kako je onda branio g. Popovića, da je U učinio u uzrujanosti. I obranio ga. Ali kada je zbog sličnog, ali mnogo blažeg prestupa bio optužen kotarski pred­ Drugačija sudbina nije ni mogla stići Buharu, kad je u plamenu, koji hara u susjeda. Neosporiv je fakat, da moskovska vlada za ove događam je ni je niti znala i da je o svemu tek poslije krvoprolića saznavala i smje# sta poduzimala korake protiv toga. Toliko je komesara, pa i sam zlogla# sni Ko’csov platilo svojjim glavama ovo krvoproliće, a ove komesare o# sudi.še na smrt centralni moskovski suci, koji dođoše koncem 1919. go# dine u Turkestan, kad je naime bio razbijen kozački ataman Dutov u Orcnburgskom Kraju i tako bila us# postavljena veza među Turkesta# nom i centralnom Rusijom. Ove ko­ mesare ne poubijaše zato, jer su na# pgli na buharskog emira. I sam Trockjj ne bi poštedio emira, ali su tu po srijedi veći interesi i moskov# ska vlada gleda pošto poto složiti Buha.ru, Afganistan, Perziju i cijeli Istok, a to sve pomoću turskih na# donalista, samo ne bi li se mogao nanijeti jak udarac Engleskoj na Is# toku. Ovaj mi moj Buharac sve to pr> povijeda. Povjerio mi se u svemu, jer sam mu ja odmah pri unoznava* nju rekao, da sam ja musliman iz Bosne i da sam i sam neprijatelj bolj­ ševika. kad oni na ovakav način provode svloj program. Buhrac mi reče, da će se oni pomiriti i s ovim stanjem stvari. Tu mi iz razgovora s ovim Čovjekom bi jasno, zašto se osmanlijske nacionaliste uhvatiše s boljševicima u jedno kolo. O tom sam se još bolje uvjerio za vrijeme moga putovanja po Istoku. Istoč# Страиа 3 St"ana „ПРАВ/1А* — „PRAVCA* I i I I I : i j I stojnik g. Alfred Makanec, onda gosp. Grđić nije dao govoriti o uzrujanosti ! tražio je, da se g. Makanec kazni, Ali ono je bio Jovo, a ovo je Al­ fred. A sada tek pomislite, kakav je gnjev g. Grđića, kad se radi o Šukriji, i to takovom Sukriji, koji je Imao toliko smjelosti, da „napadne11 „neprikosnovenog* g Sćepana. Što se tiče drugog dijela ovog Šćepanova članka, imamo samo da naglasimo, da su onim aktima izvršene pravomoćne presude, koje su izrekle nadležne kraljevske vlasti na osnovu agrarnih uredaba, što ih je donijela vlada demokratske stranke, kojoj je pripadao i g. Šćepan, dok ga ne poslaše u — muzej. Učiteljima muslimanima Kr. hrv. zem. vlada, povjereništvo za prosvjetu i vjeru, odredila je svo­ jim riješenjem od 8. maja 1921. broj 16.515, da se u l;etnlm praznicima g. 1921. uredi u kr. višoj peda­ goškoj školi u Zagrebu feri­ jalni tečaj za daljnje obrazo­ vanje učitelja nižih pučkih škola. U tu svrhu izdata je ova Naredba: i i j i • I I ! I ' । stiče kod nastanjivanja u Zagrebu kao i i prehrane. Došlo mi se u susret, pa je za svakog polaznika tečaja malone sasvim besplatan pristojan stan osi­ guran, a isto i dnevna obskrba (obilna) uz cijenu od K 30.— na dan. Tečaj je od velike važnosti za svakog peda1 goga. Nije uvjetno, da se cijeli tečaj pohađa, jer onaj koji želi pohađati I tečaj za zadruge ili za prosvjećivanje naroda, treba samo četvrtu sedmicu pohađati tečaj, ali se učiteljima osobito preporučuje opsolviranje cijelog tečaja. Nije ini namjera ovdje pisati o zaostalosti našeg naroda ni drugo, jer ■ to sva gospoda učitelji moguće bolje znadu ođ mene, nego samo apeliram na sve muslimane učitelje, da bez i uvjeta ovaj tečaj apsolviraju. Oni koji ' žele učestvovati na ovom tečaju molim, da mi brzojavno jave na ovu adresu: Ajanović Abas, Tešanj, da bi iste i pravodobno najavio. One pako, kojim i nije moguće ovaj tečaj iz vlastitih I sredstava podmiriti, molim također, da I se uz opasku brzojavno prijave, pa i ako bude moguće i za njih sredstva I pribaviti, da ih također pravovremeno i pozovem. Nadam se što većem odzivu. Dalje pozivam sve naše I sc vozio još njegov drug Husejin ’ Gutlić sa trojicom suputnika. Raz# I bojnici su iz vrlo velike blizine, 8 do ! ! i | 1 ■ I ' I 1 : Mjesne odbore, 1 da u svome području ovo učiteljima, u koliko to oni sami ne bi opazili, do , znanja stave i nek ih ne priječi, ako koji od gg. učitelja nije naš pristaša, jer u prosvjetnom radu politika i stranačko uvjerenje ne smije biti za­ preka složnom radu. Pozivam dalje Ferijalni tečajevi, koje je povjeren­ stvo za prosvjetu priredilo bilo mje­ seca jula 1920. godine, imali su tako lijep uspjeh, da je isto povjereništvo odredilo da i o ljetnim praznicima 1921. bude u kr. višoj pedagoškoj školi Akademsku narodnu omladinu, ferijalni tečaj za učitelje pučk i h škola. da također svrše četvrtu nedelju te­ Tečaj će biti u Zagrebu, a trajaće čaja. Naravno ovo se tiče onih koji će četiri sedmice, i to od 4. do 30. jula [ u to vrijeme biti u Zagrebu. Preporu­ ove godine. čujem gg. akademičarima, da poha­ Prve tri sedmice biće opći tečaj đaju prvi posebni tečaj za vanškolski i za sve učesnike dok će se Četvrte rad narodnog prosvjećivanja. sedmice svi polaznici po slobodnome Nadam se brojnom odzivu i mislim, j izboru podijeliti u dva posebna da će učesnici imati ako ne besplatnu tečaja: Prvi posebni tečaj biće odre­ željeznicu, a ono će platit samo četvrđen na upućivanje u rad vanškolskoga : tinu vozne cijene. narodnog prosvjećivanja, na­ Ajanović Abas, Središnji Savez pose u organizaciju ^škola za odra$!e“ hrv. selj. zadruga, Zagreb. i djelovanje u njima. Drugi posebni tečaj odabraće oni, koji se Žele uputiti u organizaciju i vođenje seljačkih (zemljoradničkih) zadruga i t. d. Povodom gornje naredbe, znajući da se naš učitelj opredijelio za svoje na­ Kulen-Vakuf, 12. juna. ( porno zvanje jedino iz ljubavi prema Šaljemo Vam opširan izvještaj o i našem'muslimanskom elementu; zna­ ubistvu Mustajbega Kulenovića, tr# ; jući da su naši vrijedni učitelji pre­ govca iz Krupe, o kome smo Vam | pušteni sami sebi i željni još više dalj­ svojevremeno javili da je ubijen sa • nje naobrazbe te znajući da je naš devet hitaca iz puške. učitelj spreman doprinijeti i veće žrtve, 26. maja, u 4 sata izjutra dočekala nego što se može očekivati, u svetoj su tri razbojnika na cesti između i službi prosvjećivanja širih narodnih Kulen#Vakuf a i Vrtoča M. Kulenom ( slojeva, potražio sam dodira s ovdašnjim povjereništvom za prosvjetu, da vića, koji se vozio u kolima u dru# i štvu Nikole Kovačevića, posjednika ; na ovaj tečaj primi i muslimane učiiz- Bos. Krupe. Za njegovim kolima i telje, te da im se osigura sve povla i ne muslimanske državice i i njihove partije proglasu# ; ju devizu: »Istok istočnim narodima!« U p r o g r a m u j e federativna muslimanska država na Istoku, a u tu bi državu unišle slijedeće državicc kao potpuno samo# stalni dijelovi ove velike federacije: T u r s k a, A r a b i# ja, Perzija, II i v a, B u h a г a, Turkestan, Afganistan i Beludžistan. To je san Istoka i taj će se san oživotvoriti, pa ma# kar cio svijet ustao protiv njih. O s# m a n 1 i j c, naučeni p r o š 1 o š# ću, u r e d i š c svoju taktiku i politiku tako, da im se da­ na s n a Istoku p o t p u n o v j e# ruje. A ova je želja istočnih na# roda potpuno opravdana i sproved# ljiva, jer zar ima naroda na svijetu, kome bi se smjelo oduzeti pravo, da u svojoj kući bude gospodarom i slobodnim čovjekom? Nastalo je novo doba i objavilo rat političkom vladanju po kolonijama. Samoodro đenje naroda mora biti isto onako sveto poštovano i u Aziji, kao što sc- to provađa u Evropi. Iz Kagana ode oklopni vlak »Roza Luksenburg« naprama afganskoj granici, a ja moradoh čekati na dru# gi vlak, koji će krenuti na zapad k obalama Kaspijskog mora, preko ko­ ga sam se mislio prevesti i tako doći na Kavkaz, a tamo dalje preko Cr# nog mora u Carigrad ili Konstancu. Pošto mi na stanici rekoše, da će tek sutra ili prekosutra krenuti vlak u ovom smjeru, ja opet odoh u čaršiju Naši dopisi. ' i nađoh ovog mog novog poznanika . i prijatelja. Rekoh mu. da ostajem ovdje i zamolih ga, da mi pomogne i da ja s njim posjetim Staru Buha# ru, prestonicu emira. Prijateljski se ovaj dobri Buharac odazva na moju ; molbu i mi odmah odosmo u kon# zulat buharskog emira, gdje mi na jamstvo ovog Buharca izdadoše do# zvolu, da mogu posjetiti stari grad. Uzesmo kola i izađosmo iz Kagana. Stara je Buhara (glavni grad) uda# Ijena od Nove Buhare ili kako Rusi zovu ovaj svoj grad Kagan 12 kilo# metara od željezničke pruge. Cesta je vrlo lijepa i s obje strane zasade# na drvećem. Tri kilometra pred gra# dom zaustaviše nas prve straže emi# rove. To bijaše oficir sa petnaest vojnika. Pregledaše naše dozvole od konzulata i propustiše nas dalje. Tako smo bili tri puta zaustavljani dok se napokon ne nađosmo pred gradskom kapijom. Izađosmo iz kola i pođosmo pje# šice po ulicama i sokacima. Sama je kapija ogromna po svojoj veličini i dobro zaposjednuta stražama. To je srednjevjekovna gradnja s onim za ono vrijeme karakterističnim kula# ma s puška micani a. Kad smo prolaz li ulicama, pazarom i bezistanom, učinilo mi se, da je ovdje nagomila# no bogatstvo cijelog naroda. Dućani prepuni robe ii svega ima, što samo zamislite možete. Na me to učini osobiti dojam, jer već toliko mjeseci po Rusiji nc vidjeh trgovina i du# ćana punih robe. Zađosmo u ulicu, gdje su sarr.fi mjenjači. Ova je u# lica najoriginalnija u starom gradu. 10 koraka, ispucali puške na Mustaj­ bega i pogodili ga devet puta. Ostao je na mjestu mrtav. Huscjn videći da će također poginuti, skočio je iz kola i dograbio s krila Kovačevića dvocjevku i počeo da puca na raz# bojnike. I on je ranjen, a razbojnici su umakli. Istragu je vodio žandarmerijski potporučnik iz Bos. Petrovca i to ta? ko slabo, da nije ništa ni sumnjiva pronašao. Uoči toga jutra, pred ve# če, dočekan je na istom mjestu (valjda od istih razbojnika) i nadve# terinar Šagog i opljačkan. On je od# mah obavijestio žandarmerijske po­ staje u Kulen-Vakufu i Vrtočima o događaju. Žandarm. postaja u Ku# lcn#Vakufu nije na to našla za shod= no, da opomene trgovce (bio je saj­ meni dan), da se ne miču iz grada, a postaja u Vrtočima je izaslala pa­ trolu, da krstari oko Covke, gdje se slučaj sa veterinarom desio. Ova je patrola došla na blizu 500 m do mje# sta, legla u jednoj kući, te prospa# vala cijelu noć. Pucnjavu u jutru su morali čuti, ali valjda nisu smjeli od straha da izađu i da zapadnu ubica# ma za leđa. Rekoh, da žandarm. potporučnik nije ništa pronašao, ali se srećom prije par dana opazio kod jednog sc> fjaka iz Vrtoča sumnjiv dolarski ček, koji je htio da promijeni u banci u Bihaću. Otale je povedena 'straga i dosada je uhaipšeno oko Uh 12 sum« njivacu. Istragu vodi poznati žan­ darmerijski narednik Vodopija, te se nadamo, da će se ako Bog da tom istragom i ubicc pronaći. Mi imamo nekih momenata iz prošlosti, koji bi mogli poslužiti, da v straga uspješno privede kraju. G. Milan Bogunović, trgovac s dolaru ma, rekao je prije dva mjeseca Mila# nu Tomičiću, trgovcu iz Krnjeuše o# vo: »S kim si došao ovamo?«, i kad mu je ovaj odgovorio, s Mustajbe# gom, opomenuo ga je, da sc ne vra­ ća s njim, jer će biti ubijen. Radi ovoga sc bilo predložilo, da se Milan uhapsi, ali onaj, koji ga je tre­ bao uhapsiti, odgovorio je predlaga# ču: »Ne mogu. Srbin je«. Ovo će posvjedočiti Nikola Kovačević. Osim toga je neki Milan Zdjclar (sada u bihaćkom zatvoru radi kra# đe), čija se kuća nalazi 500 metara od mjesta ubistva, izjavio da je već pola godine prije bila skovana urota protiv M. Kulenovića i da je on bio među urotnicima. Kazao Je, da su zimus po mjesec dana ležali u kući Perke i Joce Vojvodića, vrebajući na Kulenovića, koji se međutim vozio U ćefencima razmješteni su drveni sahani, puni zlatnog i srebrnog nov# ca raznih država. Tu su dukati, biser i drago,kamenje. I trguje se živo i bogato. Mijenjaju jedan novac za drugi, kupuju biser, almaze i drugo drago kamenje. Začudih se kad o# pazih, kako jedan trgovac ostavi svoj dućan i ode gotovo na drugi kraj ulice i sjede razgovarati sa tr­ govcem i naručiše čaj. Pomislih, zar je moguće ostaviti ■ ovoliko bogat# stvo ovako na ćefenku i udaljiti se iz dućana. Moj mi suputnik i pratioc razjasni, da u Buhari vladaju stari zakoni, koje postavke i uredišc naj# stariji ljud:, najveća ulema i plem# stvo, a u dogovoru s emirom. Zako# ni su sredovječni i veoma strogi i strašni. Eto na pr. zakon o krađi. Ako podanik emira ukrade nešto i to mu se na sudu dokaže, jedina mu je kazna, da mu se odsiječe lijeva ruka do lakta. Ako ukrade i po drugi put. odsiječe mu se i desna ruka. A ako ga vrag navede i opet ovako šta učini, onda mu sc odsiječe glava. Za obične je prevare kazna od 3- 20 god na teške tamnice pod zemlmin i u lancima. Ako sc uhvati kakvu Sartku. da se iznevjerila mužu, nju zaveži’ u vreću i izvuku na visoku preko 18 metara kulu i odavle je s ove v:sinc bacaju na kaldrmu trga. Ovoj kazni mora prisustvovati i mu# ško i1 žensko stano’vništvb grada, dok drugim kaznama prisustvuju sa­ mo muškarci. Isto se tako postupa i sa djevojkama i slobodnim ženama, koje bi zaboravile na svoj rz i obraz. (Nastaviće se.) �Страна 4 Strana uvijek u većem društvu, ('udno je, da istraga nije ništa prcduzimala protiv Voj vodiča. ma da su i inače Poznati po zlu glasu. Mi smo mišljenja, da bi se krivci vrlo lako pronašli, da se istog dana povela ozbiljna istraga. pogotoVo stoga, jer je jednog od razbojnika ranio Gutlić, i jer su se od njegove rane jasno opažali šumom krvavi tragovi, kud su pobjegli. Razbojnici su nosili šajkačc, vojničko odijelo i bili naoružan: vojničkim puškama. I inače je kod nas vladao u ispo? stav; nered. Imamo mnogo »novih« Srba, koji su za vrijeme rata kupili dezertere i vršili špijunašku službu Austriji, a sada sc razmeću Srp? stvom. Nadamo se. da će se dolas' kom upravitelja ispostave g. Kurbalića promijeniti nrmke na bolje, a tim »novim« Srbima ćemo iznijeti imena, ako se ne prođu lopovluka. Još moram napomenuti, da su u našem mjestu pravoslavni i muslU mani živjeli od vajkada složno i da se njihova sloga održala i u najbur? nije doba oslobođenja. Stoga treba svim silama poraditi, da se ta sloga ne izvrsne u neslogu, koja bi bila po : sve od najveće nesreće. ~ić. Politički pregled. i ' 1 I i ' ' ! ; , I • I ' 1 i 1 ' . ■ 1 I 1 I . : i VANJSKI. Antantlno posredovanje u grč« । ko-turskom sukobu. Lord Curzon je predložio, da Engleska, Francuska i Italiji ponude u Ateni svoje posredstvo u sporu na Istoku. Ako Grčka prihvati ponudu, onda će se saveznici obratiti s tim istim prijedlogom i u Carigrad Otklone li medjutim Turci to posredstvo^ to će onda Grčka do­ biti od antante potrebiti ratni materi­ jal, a financijske će se prisilne odredbe protiv nje posve ukinuti. Primi ii pak angorska vlada ponudu, onda će Turci dobiti sve od Samy-bega zahtjevane pogodnosti uz još neke druge povlastiče, suverenitet nad Smirnom, koja će se organizovati kao autonomna pokrajina sa medjunaroanom upravom, Za Traciju traže Englezi, da se izvrši se v reski ugovor, dok Francuska zagovara prvobitnu granicu Enos-Midija, Za razgovora izmedju Curzona i Brianda govorilo se i o grčkoj vojsci, o kojoj su stigle vijest«, da je sada u boljem stanju nego prije. Ali ipak su svi glasovi preuranjeni o skoroj grč­ koj ofenzivi. Zadnja grčka ofenziva nije imalo uspieha, a to je baš i bilo povodom, da su Curzon i Briand cijelo istočno pitanje opet nanovo zasjekli i došli s poznatim predlogom, koji se uvelike obazire i na turske uspjehe. Sjednicama je prisustvao i talijanski poslanik Bonir Lorvare, koji će engleske i francuske nazore saoppiti svojoj vladi. Liman von Sanders o KjemalpaŠi i njegovoj vojaci. Njemački general UNUTARNJI. Podjela zemlje u oblasti izvršena. ј 21. juna su članovi Ustavnog Odbo₽ ra vladine većine na zajedničkoj konfereneji u potpunoj saglasnosti dluču. o podjeli države na oblasti. Rješeno je. da svaka oblast smije i? mati najviše 800.000 stanovnika. Član 135. prolaznih naređenja prei? ; ačen je tako, da oblasne f u п k? čije u Srbiji Bosni i V o j v o* dini vrše okruži, ako se u od­ ređenom roku ne donese zakon o administrativnoj podjeli zemlje i tb me nc izvrši likvidacija pokrajinskih vlada.*Hrvatska razdijeljena je u 4 oblasti. Prvu sačinjavaju županije za? .rebačka, bjelovarska i varaždinska: drugu županije osječka i požeška; treću županije ličko-krbavska i mo< druškomječka i napokon četvrtu županija srijemska. Na ovo riješenje pristala je i vlada. Boo, 303 Broi „ПРАРДА" - .PRAVCA* i Liman von Sanders, koji je u turskoj vojsci zauzimao vrlo odlično mjesto, još se uvijek bavi istočnim pitanjem, te je nedavno o tom napisao u »Vossisehe Zeitung« jedan članak, u kojem najprije nastoji dokazati, da su Mustafa Kjemalpaša i njegova vlada izvrsni vojnički i upravni organizatori. Nesamo što su oni postavili jaku i vrsnu vojsku, koja je izvojštila znatne uspjehe, nego su i na gospodarskom polju stvo­ rili stvari, koje mnogo obećavaju, a osim toga zamislili ostvarenje još većih osnova. General Liman von Sanders naročito naglasuje različite željezničke pruge, koje je dao izgraditi Kjemal­ paša. General von Sanders računa prema vijestima, koje su mu stigle u zadnje doba, da Kjemalpaša imade sada oko 100000 vojnika, ali broj njegovih četa svaki dan raste. Turci su dobili velik broj francuskih topova, koje su bolj­ ševici oteli Wrangelu i Djenikinu. Isto tako su im boljševici poslali masu municije. O planovima turskih nacionalista veli general von Sanders. da su vrlo opsežni. Oni se osnivaju na panislamskoj ideji. Sada se sprema velik kon­ gres delegata iz svih muslimanskih zemalja. Konačni je cilj nacionalista ostvarenje islamskih udruženih država^ kojima bi na čelu bilo osmanlijsko carstvo. O savezu Kjemalpaše sa bolj­ ševicima vali, da je on samo jedna vanjska formalnost. On je potekao samo iz oportunosti momentanog položaja. Nacionalisti su priznali Rusiji slobodan prolaz kroz Bospor i Dardanele, dok se je Rusija odrekla svakog teritorijalnog interesa kod ovih mor­ skih prolaza Rusija sa svoje strane izdašno podupire turske nacionaliste. Dobava municije u turska pristaništa na Crnom moru. Kako jav­ I ! i i I lja „Matin“ iz Carigrada, zaključili su boljševici novi ugovor sa kemalistima, koji se odnosi na dobavljanje municije za turske nationaliste. Municija će se iz Novorozijska direktno prevažati u turska pristaništa na Crnom moru. iz Pozdrav I Domaće vijesti. Ovim još jednoć potsjećamo naše dužnike, kojima smo poslali ček s naznačenom dužnom svo­ tom, da ćemo im od 1. jula o. g. obustaviti slanje lista, ako do tog dana ne podmire duga. Administracija. za pomoć postradalim. Akcija Ministarstvo unutrašnjih djela preduzelo je akciju za podupiranje svijeta, koji je prilikom zadnje poplave u Sje­ vernoj Bosni pretrpio znatne štete. Naročita pažnja posvetiće se postra­ dalim zemljoradnicima. Predsjednik na­ še Zemaljske vlade g. Dr. Đurđević krenuo je jučer iz Beograda, da obađe automobilom postradale krajeve. On će se na licu mjesta uvjeriti o šteta­ ma, koje je prouzročila poplava i u djelokrugu svojih punomoći odmah preduzeti energične korake, da se na-, rodu pomogne. Protiv povišenja trošarine i op? ćinskiog nameta. Trgovačko udruže? nje za grad Sarajevo uputilo je na nadležna mjesta predstavku u srni? slu zaključka zadnje skupštine pri? vrednika, u kojoj sc izražava protiv zadnjeg povišenja trošarine i općin­ skog nameta i traži odgodu ove stvari do provedbe općinskih izbora. Još jedan stanbeni Skandal u Banjoj Luci. Ponovno nam telefonira Glavna god’šnja skupština Saveza I državnih namještenika obdržavati će ! sc u nedjelju dne 26. jun 1921. u 9 sati prije podne u prostorijama A* pollo?K:na sa ovim dnevnim redom: 1. Pozdrav predsjednika, 2. Izvješće upravnog i nadzornog odbora, 3. Po? djela apsolutorija. 4. Odobrenje pro­ računa za novu društvenu godinu. 5. Promjena pravila i povišenje čla? narine, 6. Izbor predsjednika, tajni­ ka i blagajnika. 7. Izbor jednog dele? gata (i zamjenika) za stručno, neor? ganizovanc članove Saveza, 8. Izbor članova za nadzorni odbor i njihove zamjenike, 9. Predloži odbora i onih članova koj; pismeno pošalju odboru svoje predioge najmanje 3- dana pri? je skupštine i 10. Eventualijc. • Na skupštinu izašilja svaka organizacija po 10 delegata, a mogu i ostali čla­ novi zauzeti mjesta na balkonu, ali nemaju pravi- glasanja. telefonski Uspostavljen promet. Ođ Direkcije Pošta i Telegrafa do^ bijamo: »Od danas uspostavljen je i privatni telefonski promet sa cvaku? ranim poštansko?telcgrafskim stanv čama Dalmacije: Rogoznica, Tije­ sno, Skradin. Šibenik, Primošten, Žirje, Zlarin, Betiba, Benkovac, ZIose’o, Vodice, Šepurine, Krapanj, Murter i Stankovac telefonski* sa Benkovcem i Šibenikom.« Priposlano.*) U »Jugoslavenskom Llovdu« od 18. lipnja 1921. broj 134 u stvari »Muslimanske centralne banke« na? vedeno je među ostalim, da je naš zavod pod vodstvom Muslimanske centralne banke. Pošto se naš zavod pod svojim vodstvom samostalno razvija i po? sluje, te Muslimanska centralna ban? ka ni u koliko nema ingerencije na njegov razvitak i poslovanje, to ovi^ jem za hator istine izjavljujemo, da su navodi »Jugoslavenskoga Llovda« odnoseći se na naš zavod neistiniti, ' ako nc još i tendenciozni. prijatelj iz Banja Luke, d.t mu se pritužila gospođa predstojnika g.Topali-a, da je stanbeni ured hoće da izbaci sa djetetom iz stana i da u njeg useli tamošnjeg komandanta divizije, iako je Zemaljska Vlada naredila stanbenom uredu preko okružnog načelnika, da se stan Topalijev u smislu postojeće napedbe ne smije rekvirirati, dok mu se ne nađe stan u Sarajevu. Zar nije dosta g. Joci Todoroviću, što je brzo­ javno isposlovao premještaj Topalijev, nego hoće da mu ženu i dijete progoni. Pitamo zemaljsku Vladu, ima li se okružni načelnik držati njenih naredaba, ili obratno? Ravnateljstvo Muslimanske tr₽ Na adresu Zemaljske Vlade. Podgovačke i obrtničke banke za pisati molimo to p. n. uredništvo, da izvoli u narednom broju »Pravde« iz- 1 B. i H. d. d. u Sarajevu. nijeti slijedeće: Šumski referent kod kot. ureda u Gacku g- Drvota, u svo­ *) Za pisanje i sadržaj članaka i>od jem čibukli prešućivanju kod šum. ovom rubrikom uredništvo ne odgo­ rasprava, postao je tolika apsolutistička vara. Uredništvo sila, da ga stanovništvo ovoga kotara , više ne može durati. Pri raspravama ne daje strankama prava za obranu, i ne saziva prisjednike određene po kot. nar. vijeću u Gacku, nego po svom prohtjevu ođ čibuka navaljuje na si­ Prvorazredne rude, najbolje za meljanje rotinju u tolikoj mjeri, da je bijednom svakovrsnog žita, razašilje uz garanciju stanovništvu ovoga kotara silno do­ zlogrdilo. Nadležni faktor poziva se za spas U Gacku, 15. juna 1921. HaIndustrija mlinskog kamena san Tanović, Omer Škobalj, Bećir Džeko Plehan Dcrventa (Bosn.; i dr. te Sulejman Tanović- Mlinsko кашЕПЈв NIKOLA BENAC ~ starog doba jesi stalno dobar i uvjek prisna), pravi sa znakom: „Jelen koji riješava svaku domaćicu muke i brige oko Dobiva н p'imifoon u komadin 1« Zastupnik ?a Bosnu i Hercegovinu Hibert Vita =I papirne vrećice dobivaju se u svim količinama i vrstama kod Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. I I I I I I r I £ 1 ~= I = 2 ===== I === I ===== I ====== B ===== I 1SEBURA ■■■- i —-т=: I -.—7-1 I Int. telefon 124 IZ I I I I= FABRIKE HINKA FRANCKA SINOVI. O ZAGREB o 5ДИ0JEV5KE TVORNICE PflPIRNBTIH VREĆICA (HESfl) U SflHRJEVU Zatražite cijene i uzorke! Sarajevo, Despića uL 1. Uspješno se oglašuje u „Pravdi". Najjeftinije i najbolje 229 kile. preporučuje se za tUFSkU СГЛ11 kdVll kao najeavršeniji dodatak i zamjenica zrnate kave. ф Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i Л. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9f2c35ed6be1205e0cbc4130ddeadde4.pdf e199309d2485d12dd644dae82ce04303 PDF Text Text POŠTARINA U GOfuvu PlAĆENA. Pojedini broj K 2 — izlazi subotom, utorkom i četvrtke«. Uređuje redakcioni odh»r. Pretplata: godišnje K ISO.—, жа pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: њ ino­ zemstvo K 250.- . Uredništvo I uprava nalaze se »i Kralja Petra ulici u vakufskoj j ači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, subota 25. juna 1921. (15. Ševal 1339.) Broj 66 (304) I I i ! i I i ' ; i ' i i : i 1 ■ I ' I ■ i i ' I I I I i : : i 1 j I i I , ' I i I našim odnosno volkom većinom naših glasova, ili pomoću zemJjoradničkih glasova, a bez nas, ili napokon ne će moći nekako imati potrebni broj od 211 poslanika. Raz* motrimo u kratko, šta može da na* stupi poslije svakog od ova tri slu* čaja. Da će se konstihianta pretvo* riti odmah poslije izglasanog ustava u običnu zakonodavnu skupštinu, o tom nema sumnje. To potvrđuju з*е i partijske i vanpartijske novine. Ta skupština može da traje dvije godine dana i — s koje god strane po* smatrah momentanu političku kon* stelaciju mora sc doći do za ključ* ka, da se vlada i dalje mora na«* slanjati na one iste parlamentarne grupe, na koje se i dosada naslanja­ la. U ovome Ručaju će naš klub L mati dosta vremena i prilike, da se učvrste i uzakone one tekovine, koje je postigao za muslimane, i da se ot* klone i one sitnije zapreke, radi ko* jđ: se sporazum n ic mogao u cijelo* losti da izvrši. U slučaju, da se ustav izglasa pomoću zemljoradničkih glasova a protiv naših glasova, prva će briga zemljoradničke grujpc, koja bi nas naslijedila u vladi, biti ta da sve te tekovine iz temelja poruši, jer ruše* nje i obaranjc svega muslimanskog dobra ? jeste glavna zadaća raznih Div'jana i Dokića. U trećem slučaju, ako vladin na* crt ustava padne, nastaje ova situa* čija: ili novi izbore, ih će kralj po svome pravu oktroisati ustav. I jed* no i drugo je opasno stanje po dr* žavno jedinstvo, ali kad se ima birati između dva zla, bira se manje, a koje je manje zlo, o tome će imati da odluči kralj. O toj odluci naravno ne možemo ništa nagađati, aM zašto se god odluči, po nas nastaje nepo* voljna politička situacija. Radi bez* dušne i demagoške agitacije zemljo* radnika čini se da su pale šanse za slijedeće izbore velikih dviju parti* ja, radikalno i demokratske, i radi toga bi one poslije izbora morale potražiti suradnju raznih Dnljana i Đok'ća. Šta to može da znači za nas muslimane, mislimo nije potrebno o tome nii govoriti S druge strane oktroisan ustav i činovnička, od kralja imenovana vlada ne može vjs še imati prema nama nikakvih oba­ veza, koje vežu današnju vladu. O* sim toga pada ugled naše države na stran?, ogorčenje i mržnja pravo* slavnih Srba može opet da jača i da se tu i tamo manifestuje u krvavim formama, kakovih smo dosta imali prilike da vidimo : doživimo. O svemu ovome mora da vodi ra* čuna svako, ko hoće da jasno uoči situaciju, u kojoj se nalazi naš po* Godina III slanički k’ub. Zatim treba imati na i državi i da se ti interesi poklapaju итц, da su naši poslanici tačno svjo I i sa interesima države* to jest da ve4 sni svoje zadaće, da zastupaju u pr­ jednom stvorimo sebi zakonsko vom redu interese muslimana u ovoj stanje, koga do danas nismo imali. Pred glasanje. Г» svemu izgleda da će se sutra MTrftiti specijalna debata o vladi■onj nacrtu ustava i da će sc obaviti zaključno glasanje ir cjelini, kojim ćc naša država nakon malo ne tro godišnjeg bezustavnog stanja stupi* ti u red zemalja, koje su same sebi, tajnim i ofpćim narodnim glasanjem dale najviši zakon — Ustav. Od po­ četka specijalne debate neprestano sc vodi u jednom dijelu našeg no* vinstva žučna i veoma pristrana a* ^itacija protiv politike našeg posla/ničkog kluba. Glavni adut te agita* čije jeste: Radikali i demokrati sa* mo zatežu s izvršavanjem obaveza sporazuma sklopljenoga u martu ove godine s našim klubom i oni će nas odmah poslije izglasani a ustava da prevare i da bace sporazum na bu* ništa kao jednu poderanu krpu. Pored ovoga se čuju i ovi glasovi: Vi ste se prodali za jednu milijardu i (iznevjerili ste Hrvate i Slovence. Uz noviinsku agitaciju agitira se živo usmeno, i tu naravno sa većom do* zom bezobzirnost? i sa zvučnim fra* zama kao što su: Nema vjere u Sr­ bina i dokle li će se ovi muslimanski poslanici dati vući za nos. Da je iidš klub zaista u teškoj si* tuacjji, s obzirom na njegov partaj* sko*pGhtićk i položaj, o tome nema sumnje. Istina je, da je bilo zateza* nja s izvršavanjem sporazuma. Radi toga zatezanja su naši ministri dali jednom i demisiju na sa radnji u vla* di g. Parića. Nu kad se uzme u ob­ zir, da je osovina politike našeg klu* ba upravo striktno izvršavanje oba* veza toga sporazuma i kad se uzme naročito to u obzir, da će se u slu* čaju glasanja naših poslanika z a vladin nacrt ustava, cijela politička budućnost naše organizacije morati bazirati na tome, u koliko se musli* тпагтпа mogne i dokazati, da je sporazum izvršen, onda se ne može nikako shvatiti ona djetinjska boja* zan nekih naših zavedenih pristaša, koji sc u strahu pitaju, šta će biti poslije? Svima onima, kojima se uvukao u srce taj nerazumljivi strah, poručujemo, da za slučaj glasanja naših poslanika za ustav, mirno pričekaju na te dokaze, koji će im se sigurno dati. Ništa gore ne može ometati miran i nesmetan rad narodnih poslanika kao nepromj* šljene akcije narodnih masa, u koji* ma raspiruju strasti oni, koji iiz ko* jekakvih ličnih ncudovoljmh ambi* čija bezdušno huškaju i rovare pro* tiv onih, koji su svojim dosadanjim dvogodišnjim radom dokazala, da zaista zastupaju interese svojiih bi­ rača. Kod sutrašnjeg glasanja mogu da se pokažu tri kombinacije: ili će vladin nacrt ustava biti izglasan i Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedioiite IH®. Šta se zbiva na Istoku? (U »Jutarnjeg Lista« od 21. o. mj.) । ■ I j , ' t ; , , i i . i * ; I i ■ i ; i j i ! i ; : । i | 1 Akcija nacionalističke vlade u An­ gori veoma je začudila diplomate antante, koji se nisu nadali ovakvoj ot­ pornosti i energiji Kjemalpaše. Da je uopće došlo do čuđenja, krivnja je na engleskoj i francuskoj štampi, koja već dvije godine širi svijetom krive informacije o nacionalističkom pokretu. Ovim krivim vijestima, koje su najprije bile poručivane, nasjela je sama antanta. Tako dolazi do toga, da Churchil mora putovati u Pariš, da se stvore neki zaključci u pogledu antantine politike prema angorskoj vladi. Razvitak nacionalističkog pokreta nije bio predviđen u sevrskom mirovnom ugovoru, đ nije se o njemu ozbiljno vodilo računa na istočnoj konferenciji u Londonu. Radi toga je položaj u Maloj Aziji za antantu veliko iznenađenje. Mustafa Kjemal i njegova vlada pokazali suzamjerne sposobnosti odličnih organizatora. Oni nisu samo podigli veliku vojsku, koja đanao na svim 11..? jama ruši pozicije grčke armije, već su i u gospodarskom pogledu učinili veoma mnogo, a još više obećavaju. Sam grad Angora je moderniziran. Sagrađena je električna centrala i grad je osvijetljen. Ceste su proširene. U Angori sada postoji kazalište, kupališta i narodne škole, čega prije nije bilo. Još za vrijeme rata započeta izgradnja ŽeIjezničke pruge Angora-Sivas sada je do polovice gotova i predana prometu, dok se konačne radnje obavljaju na pruzi Sivas-Samsum (na Crnome moru). Nacionalna dionička društva namak­ nula su potrebna sredstva za do­ gradnju ovih pruga. Za osobni promet od Adalije do Afiun Karahisara stav­ ljeni su u promet autobusi. Isto je tako gotovo potpuno obnovljena pruga od EskiŠehera do Ismida. Ove radnje vodi čuveni inžinir Mavrokordato, bivši šef bagdadske željeznice, koji se proslavio gradnjom tauruskog tunela. Mora se još spomenuti da su gradovi Boli, Kestamuni i Ineboli dobi bili električne cen­ trale, a ne smije se zaboraviti ni to, da su u financijalnim prilikama nastupile znatne poboljšice. Sve ovo dokazuje, da je angorska vlada sposobna za organiziranje i konsolidiranje zemlje. Snaga Mustafinih Četa vjerovatno nije jača od 100.V00 vojnika. Ali, ne smije se zaboraviti, da snaga ovih trupa stalno raste. Svi sposobni ljudi pozvani su pod oružje. Artilerija, koja je prije bila veoma slaba, sada je upravo od­ lična, te je Grcima u zadnjim bojevima priredila velika iznenađenja. Veliki broj : l j i i ; ; ' i I 1 ; ' 1 ; , . ; | francuskih topova, koje su boljševici zarobili od Wrangelove i Denjikinove vojske, prispjeli su nacionalistima s ove strane Crnoga mora kao i brojna mu­ nicija. Maršal Foch je saopćio konfe­ renciji ambasadora, da bi za upokorenje nacionalističke vojske trebalo naj­ manje 300000 vojnika, a i s ovom silom ne bi se lako mogla upokoriti hrabra vojska Mustafa Kjemalpaše. Kađ bi i saveznici htjeli učiniti kraj plano­ vima Kjemala, ovaj bi se mogao udru­ žiti s boljševicima i iz tog bi se razvile takve komplikacije, koje bi veoma štetno djelovale na interese antante u Aziji. Planovi nacionalističke vlade u Angori veoma su veliki i mogu se jedino protumačiti panislamskim ideja— ma. Nedavno je bio u Angori panislamski nacionalistički kongres, na kome su u tajnosti raspravljana mnoga važna pitanja, a domala će se održavati u Angori sastanak delegata iz svih mus!im?.nskih zemlja. Tu će biti zastupana Sirija, Mezopotamija, Afganistan, Azerbeidžan, kao i Indija, zatim Aižirija, Tunizija i Maroko. Ovoj je propagandi cilj: sjediniti sve islamske zemlje s osmanlijskim carstvom na Čelu. Sporazum Kjemalpaše s boljše­ vicima je samo izvanjski unatoč svih vijesti, koje dolaze iz Angore i Moskve Ovo je samo privremeni savez. Rusiji je obećana slobodna plovidba kroz Dardanele, a Rusija se radi toga odrekla posjeda moreuza. Pokret turskog na­ cionalizma sasvim je protivan boljše­ vicima. Nacionaliste vjeruju da će bo?ševizam proći, a ostati će samo na cionalizam. Engleska danas želi pomoći grčke trupe radi toga, da se učini već jednom kraj turskoj nacionali oj propagandi. Ova propaganda csoh.to smeta Englesku, koja ima ve?k: broj muhamedanskih podanika. Mustafa Kjemal je nedavno izjavio, da vjerujei zna, da je njegov položaj mno.<o povoljniji od položaja Grka, pa se ni­ čega ne boji. Grčku pomažu saveznici a njega cijeli Islam. Islam je sav uz njegovu vladu. O položaju u A stvorenim debatama u Ango i vode danas računa komunisti u Mo kv, i antantini političari u Parizu Oni znaju, da će im teško poći za rukom uništiti tursku nacionalističku državu Kjemal paša ne vjeruje u propast svoje države on, šta više vjeruje, da će mu uspjeti prebroditi sve krize i da će ipak jed­ nom biti osnovan Savez Islamskih Zemalja pod vodstvom osnanlijskog carstva. Muslimanslta trgagačha i obrtničfta bonha za Basnu i tejaim (đ. d.) u Saržjgpu Dionička glavnica 10,000.Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja ц kral si u SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove' nurzo. ? laioge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje I prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ м Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemne, lijevo. - Brzojavi: Trgovac^ Ma, Bojevo. - Interurban telefon: Z14 �Strana 2 Страна „PRAVDA" — „НРАЗДА“ Odgovor Bilješke. žavnim interesima to čete Vi Gospo­ dine poslaniče lako uvide,ti Iz tvoga se vidi, da tamošnji sadioci gaje duvan jedino гаф’ podmi­ renja pušačke potrebe ne vodeći računa o ogromnoj šteti koju nanose državnim interesima. Prema izloženom, zabrana sađenja duvana u ovim okrurima potpuno je opravdana I prema ovome, meni je Gospodine Poslaniče oduzeta svaka mogućnost da ma šta dalje preduzimam Izvolite, Gospodine Poslaniče, i ovom prilikom primiti uverenje o mom oso­ bitom poštovanju. Zastupa Ministra Finansija Ministar buma i Rudnika mfrustra šuma i rudnika na pitanje I nar. pod. Velije Sado^ića o prinadležnostana penzijonisanih lugara. Plaćeni ste, glasajte! Oba ne­ zavisna muslimanska lista, kako to Gospodine poslanice’ oni sebe nazivaju i »Domovina« i i Kao odgovor na Vaš upit čast mi novorođena »Naša Pravda«, ma da se je saopštiti Vam, da je predmet Va* ihače međusobno diametralno razi­ laze, složili su se u tome, da treba napasti našu organizaciju, što je neki dripac GjUro Banjac u beogradskoj •Epohi« izlio svo blato svoje mržnje protiv muslimana. Prenijeli su taj čla­ nak pod naslovom «Plaćeni ste, gla­ sajte« u cijelosti i zavapili iz glasa: Muslimani I Ovdje je u pitanju Vaša čast, a Vaš ponos je ponižen na ni­ zinu kupljenog robija. — Članak »Epo­ he« otvoreno vam kaže kakova Vas budućnost čeka, ako se naša država centralistički uredi.—Uredništvo »Nove Pravde". I ovo se štampa u „Našoj Pravdi* krupnim slovima, na prvom mjestu I Kako je to mizerno i dema­ goški, biva istom onda jasno, kad se zna, da ta „Epoha" nikoga ne predstavlja, da se ona i prije sporazuma odlikovala vjerskom mržnjom prema nama i da za ime toga člankopisca prvi puta čujemo. Mi nismo smatrali za potrebno, ni da i jednu riječ potrošimo na jednu takovu prostačku duševnu bljuvotinu, ali eto i »Domovina« i »Naša Pravda« nađoše za munasib, da članak preštampaju u cijelosti i da — nas radi toga uzimaju na odgovornost. Kao da je naša zadaća, da mećemo lajavim psima brnjice na njuške. Pitanje na g. Ministra Pošta i Telegrafa. Ibrahim Zildžo, trgovac iz Sara* jcva predao je na 11. X. 1920. na po­ štu u Skopliu dva paketa u vrijed; nosti od 3.500 dinara. Broj potvrde prijema 785. Premda je pomenuti trgovac re* klamrao kod sarajevske glavne po* šte na 26. XI. 1920. br. 241, još do danas paketi ni jesu stigli, niti je pri« mio naknadu, ako su izgubljeni. P’tam gosp. ministra, je li voljan narediti, da se ova reklamacija od« mah riješi i paketi iznađu i adresatu uruče, odnosno da mu se naknada pk-i, ako su paketu izgubljeni. Pitam dalje, šta g. ministar misli preduzeti, da se uopće ovake rekla« inacite odmah rješavaju, kako inte* resenti ne bi po 10 mjeseci čekali na ri jesenje. Tražim pismeni odgovor. Izvolite, g. ministre, primiti izraz moga poštovanja. Beograd, 21. juna 1921. Velija Sadović, narodni poslanik. šeg pitanja glede regulisanja primad? ležnosti bosanskih ii ugara, koji su penzionirani 1. decembra 1916. go* dine, reguf^an naređenjem Mini* I starstva Finansija od 8. juna 1921. godine D. R. broj 79.800 tako, da je važnost naredbe od 29. oktobra 1020. D. R. br. 180.000, kojom su re* gulLsani doplaci svim činovnicima, protegnut a i na ove službenike. Primite gospodine poslaniče izraz * moga osobitog poštovanja. Ministar Suma i Rudnika Dr. H. Krizman. Odgovor na pitanje finansija POPUSTA K. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Dok mi ovo sve pripovijeda moj prijatelj, dođosmo na oveći trg, gdje na sredini opazih veliki drveni panj, л podalje u pozadini stoji ona viso* ka kula, s koje bacaju nevjerne žene, Tu mi moj Buharac reče, da se na o nom panju odsijecaju ruke i glave, a s one kule tamo bacaju nepoštene žene. Reče mi, da su na ovom mje* etu posije buharsk/h događaja od« sjekli glave onim nesretnim Sartima, u koje se sumnjalo, da su kao libe* ralni i napredniji ljudi htjeli pomoću boljševika svrgnuti emira i posta« viti novu v'adu. Ne sjeća se moj Bu* harač, koliko ih je bilo poubijano, ali svakako će biti vise od tri stotine. Ja ga upitah, da li buharski zakoni Priznaju vješala i kolac i t. d., a on reče, da je »haram« i da šeriat zabran jute vješati ljude Hi ih mu* ćtf. Veli mu da šeriat dozvoljava liž ’nit’. na i smrću, ali vješati i mu* čifi ne. Tako-b.va buharsko pravo* :;rđe tum^č; šeriat. Tu je po gradu vr’o mnogo veoma starih medresa i itz najstarijih vre- radi zabrane sađenja ■ i ' | I i 1 I ! I • j ■ ' 1 | i ! ! • mena, džamija i drugih zgrada. Ori* ginalne su i lijepe i svojom vanjšti* nom i veličinom. U mnogom sliče na one u Samarkandu. Zanimljivo jc i to. da svaki bogatiji beg ima goto* vo cijelu ulicu, u kojoj stanuje nje* gova rodbina i svojta, a cijela je uli* ca kao u jednom zidu zatvorena. Tom пк prilikom reče moj Buharac, da je cijela Buhara razdijeljena u begovske kapetanije, kojima upravIjaju begovi, pobirući poreze. Sude i naređuju i samo su emiru odgovor* ni i vrhovnom vijeću u prijestonici. Ovi begovi rekrutiraju vojsku, vjež* baju sa svojim oficirima, što su o* bično begovski sinovi ili rodbina. A svaki beg ima kraj sebe po tri hodže, koji mu služe kao savjetnici pri iz* vrsavanju službenih i državnih po* slova. Žene su u Buhari vrlo skučene slo­ bode. Na ulici ih susretamo u prat* пН djece, mladića ili starca sluge. U* motane su u zareve i feredže tako, da im se vide tek malo cipele ili pa* puče. Opazih po dućanima i na uli* čama žene izvanredne ljepote sa kr:pn:m crnim očima, crvenim kao jabuka obrazima i bijelim kao biser zubima. Uistinu njihova ljepota po* ražava čovjeka i da kasnije ne upoznah Perzijankc. rekao bi, da su ove žene najljepše ljepotice, što ih ja do danas vidjeh. I one imaju na sebi za? reve, nose široke dimije, a na gla* Zenica, 19. fua*. Udova Naza Kadić iz GraČtnio sa svoje šestero malodobne djece suvlasnica jc u zemlji zvanoj >J<* buka«, općina Gračanica, koju je naslijedila od umrlog muža i koju je obrađivala sama svo do ove godine. Ostali suvlasnici među njima i јеж dar pravoslavni poklonili su njenoj djeci svoje dijelove radi njenog airomaštva. Ove godine Juse Milctić iz Grai» čanice oteo jc od nje istu zemlju, navodeći da je to zemlja državnog Dr. H. Krizman. erara. Ona ga je tužila kod sresikog •načelstva u Zenici, gdje su joj dali rok 25 dana, da skine zasijato žito i da mora onda oboriti ogradu, a ka* Sirije da će se stvar izviditi. ministra za agrarnu reformu na upit U ovoj stvari išla je Agrarnoj dv nar. poslanika Husejna Alića o ima₽ rekciji u Sarajevu, i tu su je uputili nju Smailagića. sreskom načelstvu u Zenici, ali bez Na stavljenu interpelaciju čast | uspjeha. Molimo, da sc organizacija aauz* mi jc g. poslaniku odgovoriti ovo: Sporovi između seljaka i sela oko ! me. da ova sirotica dođe do »rog Mjesni odbor. imanja Smalage Smaik^ća takye su ; prava. prirode, da se do sad nisu mogli ko* načno da rese, već se samo rasprava Janja, 15. juna. ljalo pitanje obrade zemlje i seoske Oko reforme slobodnih begluka iz ispaše. Tako jc došlo da su vlasti Podrinja. Vi me gospodine uredniče izdavale naredbe, koje su samo mo* poznate kao prijatelja težaka, pa mentano imale da spreče ozbiljnije Vas molim, da samo dvije reknem posledice ovih sporova. o protestu g. Srškića na uredbu alo* Tako je izdano i rešenje mojega i bodnih begluka čiji problem bo­ Ministarstva od 25. maja 1921. g., me ne može biti efemeran. koje je imalo tu svrhu, da samo o* Mi iz Podrinja usprkos toliko pri* no što je noprckomo seoska ispaša čanog riješen ja agrara u granicama i po zemljišnim knjjgama i u prirodi, predratne Srbije bolje vjerujemo ima da i dalje ostane ispaša. Ono, svojim rođenim očima, kojima vidi* što je po zemljišnim knjigama zirat* mo u Srbiji iste odnose kao i u Bo* na zemlja i što se pre uzurpacije sni: gazde žive od rente, koju težaci obrađivalo, ima da se obrađuje i namiruju davanjem trećine i polo* dalje. vine. Ovi će se sporovi moći da rešc po I svi mi koji vidimo tu jednakost Pravilniku o provađanju Uredbe u I zemljišnih prilika, vidimo još da g. pogledu postupanja s beglučkim j Srškić najnovijom erupcijom ni ma* zemljama, po kojem pravilniku će j lo ne štedi srbijanskih državnika — se započeti odmah raditi. S’učaj i mi se snebivajući od čuda pitamo, Smailage Smailagića spada među o* | zašto g. Srškić štedi srbijan­ ne, koje ću naročito hitno dati spro* ske gazde gg. Samuroviće, vest'. Do toga vremena mogu samo Pejiće, lsakuviće itd. itd. i to odrediti, da se privremeno resi njihove b e g I u ke ?! pitanje — koji kompleksi ovog po* Taj težakoflski separatizam — seda spadaju u ziratnu zemlju, a ko* gospode, koja su najveći protivnici ji u Ispašu, i da se ziratna zemlja ob< pokrajinskog separisanja, izgleda rad:. kao neki tajanstveni rebus! Nu ovaj Ministar za agrarnu reformu rebus nije teško riješiti, bar musli* N. Uzunović. manima, koji su od oslobođenja pa ovamo - u eri težakofilske politike viđili i takih blagodati, gdje na pr. D __ B jedan srbijanski gazda (Isaković) hoće pored velikih pustara, i mo* □ že pored vlasti i žandara jest D hoće i može da otima zemlju težač* □ □ ku, pardon muslimansku težačku, i П to ovkraj Drine, a na način kako U »kosovica« sudi. (Slučaj Huse Ha□ 99 džiimamcvića iz Janje.) Žalosno, ili posve istinito! Odgovor ' ' | narodnih poslanika gg. H. Ajano- . I vlća i N. Pozderca na ministra ■ duhana u banjalučkom i bihaćkom okrugu. ! U odgovor na Vaše pitanje, upućeno mi preko Predstavništva Ustavotvorne Skupštine o „zabrani sađenja duvana u okrugu banjalučkom i bihaćkom« | čast mi je izvestiti Vas da je — prema i izveštaju Uprave Državnih Monopola dobivenom od Oblasne Monopolske Direkcije u Sarajevu — potekla iz ovih razloga: Proizvodnja duvana u Bosni pre ovog svetskog rata, bila je skoncentrisana samo u srezovima srebreničkem i foČamkom. U toku samog rata osetila se velika oskudica u duvanu, te je zbog toga dozvoljeno gajenje duvana u ćelom području okruga banjalučkog i to samo» u 1916 god. kada se ie samo 96 i lica za ovo prijavilo, zbog čega je odmah u idućoj 1917. god. ponova zabranjeno gajenje. Kao što se iz ovoga vidi bespravno suđenje duvana nije bilo u ovim ©kru­ zima ni za vreme samoga rata već se ovo pojavilo tek po oslobođenju u 1919. gođ što je za svaku osudu. I pored svega ovoga, Monopolske vlasti izlazile su u susret molbama i protiv jasnih zakonskih naređenja u prošloj godini nisu poništeni bespravno zasađeni duvani već im dozvoljeno da proizvedeni duvan imaju predati državi. Ovakvih proizvođača uokrugu banjalučkom bilo je 26.000 od kojih su predali duvan drŽavi njih 700 sa 1260 kgr. du­ vana. U okrugu bihaćkom bilo je 4000 proizvođača a samo njih 175 predalo duvane u težini 560 kgr. Koliko je naneto štete dr- Naši dopisi. i ! 1 I i j ; j ! : । ' | | t | ; | | | : ' i i { j ‘ , I I Sjetite se □ ИI vama sartske frkove. Mislio sam, da gov čin. I svita je mimistrova svt u su to Buharkc i nc shvaćah, zašto se zlatu i srebru, samo imaju crnu uni* jedne onako kriju, a ove tek malo ili formu. Ministar je starac sa bijelom gotovo nekako. Moj ini Вићатас re* kacj snijeg bradom, ali se u sedlu drži če, da su to jevrejke. U Buhari ima dobro i junački, kao mladić od dva? vrlo mnogo, osobito po gradovima, deset godina. Za^ministrom i svitom jevreja, a Buharci ih zovu »jehudi«. jahaše u nekom razmaku mali odio Njihove se žene kriju samo radi a* konjaništva, isto lijepo i čisto obu* deta, e da tako budu bliže sredini u čeni ljudi, a na dobrim konjima. kojoj žive. A ja se čudim, kako jev* Kad se uspoređiše s nama mi podireji mogu ma i jedan dan proživjeti gosmo ruke dovikujući »selam«, a na teritoriju, gdje vladaju ovakvi ministan iđoštojanstveno pridiže dc* snu ruku i k'mnuv glavom projaha drakonski zakoni. K cnrrovu nas dvorcu ne pustišc. dalje. Tek iz daljine pogledah na njegove Vać se približavaše akšam i ja mo* palače, nad koj’ima se uzdižu kuble radoh još dok nije sunce zašlo izaći medresa i džamija i one vite i lijepe za gradske bedeme. Ovdje je običaj, istočne munare. Vraćajući se jednom da se sve gradske kapije zatvaraju, poširom udicom opazismo kako uli­ i čim zađe sunce i tada je vrlo teško com juri buharski suvarija i nešto unići u grad ili izaći iz njega. Moj viče. Moj mi pratioc reče, da ide Buharac stanuje u ruskoj Buhari vojni ministar sa svojom pratnjom i (Kaganu) i mi sretno izađosmo iz mi se prislonismo uz zid kao i ostali kapije starog grada, gdje nas čekaše prolaznici. Za nekoliko minuta eto naš kpčijaš. Po hladovini u predve* svite na lijepim i plemenitim konji* cerje stitgosmo na stanicu i tu se ne ma. U sredini jaše sam ministar na malo natezasmo i pogađasmo sa na* vrancu, a ministar je u bijeloj kao šim kočijašem Sartom. On neće da snijeg uniformi, izvezenoj zlatom i primi boljševički novac, nego traži srebrom. Na glavi ima krznenu voj­ jli carski ii: kerenke (novac izdan od ničku Subaru onako nešto kao i tur* Kcrenskog) ili buharski. Ja mu ne ski oficiri. Samo buharski oficiri i* htjedoh dati druge nego boiljševičke, maju na ramenima srebrene epolete, koje on mora primiti, jer je u gradu, dok su u ruskih oficira zlatne, a o* gdie vlada boljševik. Kad vidje, da sim toga Buharci imaju zlatan -polu­ mu ništa nc pomaže, primi i boljše* mjesec sa zvijezdom pod brojem c>= I vičke. A u novcu je ta razlika, da se bičnih zvijezda, što označavaju nje* i ovdje u Buhari računa jedan buhar- �France. Kako se doznaje iz poaadaaa vrela, poći će on koji dan put Moskve. Kod ovdašnjeg ruskog diplomatskog zastupnika već je zatražio dozvolu za put u sovjetsku Rusiju. Još se među­ tim ne zna, da li će mu ruiki zastup­ nik dati tu dozvolu. Senator France je vod jedne vrlo uplivne američke financijaine grupe, koja se velikam energijom zalaže za brzu obnovu američko-ruskih trgovačkih odnosa. Toj svrsi ima da posluži i njegov put u Evropu. On je stupio u dodir i s nekim njemačkim mjerodavnim ličnostima, da postigne sporazum za suradnju s Nje­ mačkom. Ovom posjetu uslijed englesko-njemačkih pregovora glede trgo­ vine s Rusijom pripisuju veliku važnost. Još je interesantnija informacija, da će sovjetski punomoćnik Krasin, koji se sada nalazi u Londonu, u najskorije vrijeme poći u Washington, te tamo pregovarati sa zastupnicima američke vlade o sklapanju trgovačkog ugovora. Pođe li mu to za rukom, i razviju se odnošaji s Engleskom i Njemačkom, bila bi uspostavljena oficijelna veza između najviše zainteresiranih velikih vlasti. zaključka konvencije između Ru* prijateljske odnose, moglo bi to pro* munjske i Jugoslavije, »Daily Tele* uzrokovati neprijatne osjećaje. Za* graiph« je tom рггТ>т spomenuo to su umoljeni senator Canassi i De mogućnost, da bi u slučaju potrebe Cupris, da povuku pomenute a? Rumunjska mogla jednu diviziju po? mandmane, što su oni i učinili. staviti i poslati na pomoć Grčkoj. Podjela njemačke ratne odštete. Engleskoj bi diplomaciji Iako uspje? Predstavnici savezničkih financijal? lo da za taj pothvat potakne dobru nih ministarstva održali su u Parjzu voljku rumunjskih krugova, a za na* pregoivore o pddjeli njemačke od* gradu će malo promijeniti politiku štete. Određen je takav način po? Velike Britanije na Dunavu, Što bi djele: Francuska dobiva 56 po sto, bilo u prilog i Jugoslaviji. Engleska 22 po sto, Italija 10 po sto. Demoralizacija grčke vojske. Belgija 8 po sto, Portugal 1.5 po sto. »Dai:ly Express« iz Londona javlja, Prema tomu rmalo bi da se podijeli da ni prisutnost kralja Konstantina još 1.5 po sto. Na tu su odštetu iz* ne može da zaustavi demoralizaciju javile svoje pretenzije različite dr* grčke vojske. Nerasnoloženjc kra* žive. Zahtjevi Bolivije, Kitaja, Peru Ijevo imalo bi prema istome listu i Poljske su odbijeni, dočim su uva­ svoj uzrok u neprijateljskom doče* ženi zahtjevi Brazdi je, Kube, Grčke, ku, koji mu je priredila vojska ras­ Liberije, Rumunjske. Srbije, Jugo? položena venizelistćčki u nekim sek* i slavije, Siama i Čehoslovačke. Po* 1 najprije će se odrediti zahtjevi Sr? tori ma fronte. Mustafa Kjemal na fronti. Prema bije. Helem, gospodo N ježići, SrŠkići i t. d. i t. d., i ako suviše glasno obe* dajete sreću, muslimanski težaci vam ne vjeruju, jer ne vole ovakih zapletaja, i tu ponuđenu sreću ga­ lantno ustupaju srbijanskim težaci* ma — a valjda je i vama jasno da je srbijanski težak zaslužniji nagrade kao bolji patriota, a bome i buntova niji protiv socijalnim nepravdama. I radi tih reformatorskih đishar* monija, muslimanski težak radije bi? ra svoje zastupnike iz muslimanskih redova i birače taiko sve dotle, dok se dotična gospoda nc saperu od vjerske netrpeljivosti i komičnog težakofilstva, čije blagotvorno dej* stvovan je presijeca korito hitre Dri­ ne. Prijatelj težaka, alias musi, težaka. Politički pregled. Konferencija britanskih premU VANJSKI. Rumunjska bi imala pomoći Grč* koj? Prigodom konference ilzmeđu Curzona i Brianda pisao je london? ski »Mornin* Post«, da će ti prego* vori obuhvatit1 mnogo šire dimen* z je i da će dodirnuti i pitanja od ve­ like važnosti ko ja se mogu dovesti u savez sa malom antantom uslijed vijestima iz Angore Mustafa Kjemal paša u pratnji Fevzl paše i šefa gene­ ' jera. 21. juna su se sastali u Londonu ralnog stožera otputovao je Iz Angore I zastupnici vlada engleskih dominiona । na državnoj konferenciji, koja će po na frontu. | svoj prilici trajati više tjedana, te ima Turski izvještaj o položaju na I da riješi nekoja vrlo važna pitanja. fronti. Turski službeni komunikej od ■ Konferenciju je otvorio engleski mi18.juna javlja slijedeće: Zapadna fronta: ( nistar predsjednik Lloyd George sa Jedna navalna grupa kod Sjemena na­ duljim ekspozejom o vanjskoj politici, nijela je neprijatelju teške gubitke. te je među ostalim kazao Državna Jedna neprijateljska torpiljarka bom­ konferencija održaje se za vrijeme vebardirala je obalu i uništila nekoliko likih nemira na čitavom svijetu. Ipak zgrada na keju. Druga jedna torpiljarka se nadamo, da će ovi nemiri skoro bombardirala je obalu istočno od Kara prestati. Prije svega moraju nas zani­ Mursela,oštetivši najbliže zgrade. Ljud­ mati dva pitanja: pitanje razoružanja skih žrtava nema. Naše čete napale su Njemačke i naknada ratne štete. Proneprijateljske odjele sjeverno od Sal- blem razoružanja je, držim, svršen. hilija (na željezničkoj pruzi UŠak—MaNjemačko brodovlje iščeznulo je sa niša) zaplijenivši znatni ratni materijal. površine mora, a njemačka vojska nije Grčka oklopnjača »Kilkis«, praćena jedviše ona velesila, kao što je bila nenim razaračem približila se 9. juna Inekada. Ne treba zaboraviti, da je prije boliju i otvorila kroz jedan sat bomrata brojila više milijuna, a danas sabardement. Nakon što je naše topmo još 100.000 ljudi. Istina je da po­ ništvo odgovorilo, krstarica se je mo- stoji još nekoliko tih regularnih forrala povući. Ljudskih žrtava nema, macija, no zato nije odgovorna toliko materijalna šteta znatna. Pruska nego Bavarska. Pitanje odštete Predlog o pitanju Crne Gore u ta* nije bilo od tolike važnosti samo radi lijanskoj komori otklonjen. Prošle zahtjeva, koji su se stavili na Nje­ subote na skupštinskoj sjednici se* mačku nego zbog njezine razdiobe. Tek nator Canassi učinio je predlog, po nakon dviju godina svestranog prou­ kojem bi Italija trebala da štiti pra­ čavanja našli su finansijski stručnjaci va Crnogoraca. Senator De Cupris pravo riješenje. Njemačka je ovo prak­ sa svoje strane predložio je, da se tično riješenje prihvatila i sada postoje rečenica »iskren pozdrav sa jadran* samo dvije poteškoće, a to su usta­ ske obale« izmijeni tako, da glasi novljenje poljskih granica u Litvi i u »tužan pozdrav sa željene jadranske Gornjoj Šleskoj kao i rat sa Turskom. □bale«. Ovaj je pozdrav upućen u Tek onda, kada budu sva ova pitanja odgovoru na prestolnu besjedu u povoljno riješena, moći će se reći, da parlamentu. Međutim na jučeraš* je mir zbilja uspostavljen. Engleska će njoj sjednici ministar predsjednik tek onda biti obnovljena, te će moći GioLtti je izjavio, da ne može dopu­ živjeti u miru, kade budu izvršeni svi stiti ovu modifikaciju, jer kad se iz­ mirovni uvjeti. Nekoji mirovni ugovori govor primi od strane parlamenta, će se možda još nekoliko olakšati, ali on mora biti i lojalno izvršen i to samo onda, ako se u tom pitanju ponc samo liberalno već i po duhu. stigne suglasnost sviju, koji su kod Ako rapallski ugovor bude izvršen, toga zainteresovani. Konačno je Lloyd stvoriti će iskrene i prijateljske od* George izjavio, da će zamoliti Lorda nose između oba naroda, koja su ga Curzona, da da pregled svjetskog po­ potpisala. Ako bi se u senatu usvo­ ložaja, odmah nakon što se povrati iz jila rečenica, u kojoj bj se izražavalo Pariza. Amerika i Rusija Ovih je dana nepovjerenje prema narodu, s kojim imamo interesa i razloga da održimo prispio u Berlin američki senator ski novčić za jedan carski papirnati rubalj, a jedan carski papirnati ru* balj za deset boljševičkih papirna tih. U staroj Kuhari apsolutno ne prima* ju boljševički novac, a nerado daju i za carski. Pošto pak u cijelom Tur* kestanu i Zakaspijskom kraju nema gotovo nikakve robe, a narod za šest godina ogolio i obos’o, to ruski gra* dani nose svoje sakrivene srebrene i zlatne rublje u Staru Buharu i tamo kupuju platno, odijelo i ostalo. Za* nimljivo je i to. da ovim svojim mu­ šterijama buharski trgovci računaju srebreni i zlatni ruski novac po ona* ko isto visokoj cijeni, kako je to bi* lo prije rata. 1 za pet rubalja zlata o* ni vam daju robe za nekoliko stotina buharskih »tenjga« (groš ili nešto vi* še). ZahvaFh se prijatelju Buharcu na njegovoj dobroti 1 ljubaznosti. Još večer provedosmo skupa, a sutri dan oko podne ja krenuh s vlakom dalje. Po Zakaspijskoj oblasti. Pred večer pređe naš vlak veliki željezni most na rijeci Amudarji, i za nekoliko minuta udosmo na sta* niču Ćaržui. Amudaria je najveća rijeka u Zakaspijskom Kraju i obilu­ je ogromnom količinom raznovrsne ribe. Rijeka, je pravim dobrotvorom ovog kraja. Protiče na stotine i tisu* će kilometara pješčanim i pustim predjelima, gdje svojim izlijevanjem, a uz marljivost Sarta, tvori plodne ravnice, oaze i sela. Sarti svojom marljivošću i neumornim radom o? svojiše pustinju, navodniše je i ob* rad še. 1 sada se uz Amudarju na ve* liko sije pamuk, pirinač i goji svilena buba. Amudarja je k tome i plovna i po njoj plove manji riječni paro* brodi i dovažaju surove materijale u gradove i sela, gdje su podignute tvornice za prerađivanje svile i pa­ muka. Ovakvih je tvornica osobito mnogo u Kaganu i oko Čaržuja. One tvornice u Kaganu većinom izgorješe za vrijeme buharskih događaja, a i sve druge stoje i ne rade, jer se rad* nici razbježaše, a i ne dostajaše naf* te za gonjenje strojeva. Tako zamri* je u ovom kraju industrija i trebati će mnogo mjliona novca i neumor* nog rada, se opet uspostavi i tvornice otpočnu rad. U Čaržuju se opet zadržasmo nekoliko sati. To jc manji gradić, koji se po cijelom Turkestanu i Zakaspij« skoj oblasti slavi radi svojih izvrsnih i slatkih dinja. Još ovdje u Čaržuju goje veoma mnogo domaće peradi, osobito kokošiju i pataka. Stanovnik ci su grada većinom Sarth a ima i Enncna, kojih je mnogo po svim gra* dovima Zakaspijske oblasti. Pred Čaržujom je za mostom granica Bu* hare, a od ovog se grada pa do Ka* snijskog mora prostire Zakaspijski Kraj. UNUTARNJI. Odgovor g. Pašića na interpelaciju o luci Baroš. Na sjednici konstitu* ante od 21. ov. mj. stavio je pred* sjednite zemljoradničkog kluba Lazič interpelaciju o prisajedinjenju luke Baroš riječkom pristaništu. Mi* nistar predsjednik g. Pašić je odgo* vorio, da nije potpisan nikakav spo* razum između nas i Italije o zajed* ničkoj eksploataciji Rijeke i Baro* ša. Međutim smo mi po rapallskom ugovoru pristali, da Rijeka bude ne­ zavisna država, pa prema tome Rb jeka ima pravo da pristaništem u? pravi ja sama, ili da pravi sporazum sa susjednim državama. Ako Rijeka ne bi imala nikakvog saobraćaja sa ostalim državama, onda bi loše pro? šla. Pregovori se vode, sondira se teren, smatra se za potrebno, da mi znamo, što Rijeka želi, a i mi; da ka* žemo što od nje očekujemo. Ali glavno je ovo, da mi pregovaramo o zajedničkoj eksploataciji Rijeke i Baroša sa slobodnom državom Rb jekom. Rijeka može da pregovara i sa drugim državama, na to ima pra­ vo. Ali dok mi ne primimo sav naš teritorij, koji nam po rapallskom u* govoru pripada, mi smatramo da ni? je potrebno da dotle ulazimo u pre* govore. Kada se Rijeka ograniči, kada slobodno svoju upravu izabere i kada noti.fičira svoj postanak, mi se onda možemo odazivati ili ne, njezinom pozivu na pregovore za sklapanje sporazuma. Страна 3 Strani „ПРАВДА* — „PRAVDA* Екл 304 Broj i ' ; ‘ i • I i : ‘ I I Tri dana putovasmo vlakom. Pro: đosmo Merv i neke druge manje | stanice i sela. Na nekoliko mjesta opazih ravnicu ili po manjim brežulj.* I cima starinske razvaline, oko kojih i se danas nalaze omanja seoca. Reko? | še mi, da su to nekadanji odžaci sart* skih plemića i vlastelina, koji podle* gošc pri zauzeću Zakaspjiskog Kra* ja. Mjestimice mi pokazuju moji suputnici u ravnici manja seoca u ze* lenilu i dodaju, da je to perzijska granica. Istog dana poslije podne stiže naš 1 vlak na stanicu Ashabad. Još se vlak | nije zaustavio, a mi čujemo neko ' klicanje negdje oko stanice, a glazba intonira boljševičku himnu. Izađo* smo iz vagona i na trgu pred stani* I com opazismo tisuće ljudi sa crve* nim kokardama na prsiima i sa zasta* vama. Čujemo i govornika, kako sla| vi komunističku pobjedu i nekoga kuje u zvijezde. Radoznali pristupi* ■ smo bliže i od govornika saznasmo, ■ da su danas u jutro stupile bolise* ' veke straže u prestonicu Azirbej* ' džanske republike u grad Baku, a ге* ' volucionarno radništvo i proleterci grada Baku ipomogošo crvenim voj* i skama potpuno osvojiti grad i svrg­ i nuti azirbejdžansku vladu. K ovome i govornik dodaje, da je sovjetska mo* I skovska vlada odmah predala i Đur* 1 đinskoj i Ermenskoj republici ulti* matume, ili da priznaju sovjetski re* Domaće vijesti. I ' ; Razbojnički napad na voz Ze­ lenika. — Uskoplje, 22. ov. mj. je izvršen jedan neobično smjeli razboj­ nički napad. Cijela četa razbojnika (Crnogoraca, kako je ustanovljeno) u vojničkim odijelima, ustavila je pucnja­ vom iz pušaka voz iza stanice Grad­ ska i potpuno opljačkali sve putnike i poštanska kola orobili. Pri pucnjavi je bilo više teško ranjenih, a čuvar poštanskog vagona platio je glavom svoju revnost, jer nije htio dopustiti, da se pošta orobi. Opljačkani putnici su morali da tri puta uskliknu: Živili Crnogorci. Ovo je već i za američke prašume suviše I • • ; I : | | I 1 I : j ■ [ i ) i ' j : ; | ! i I | Nova stanbena uredba. »Jutarnji. List« od prekjuće donosi cijelu no* vu stanbenu uredbu, koju je potpi* sao Regent 21. ov. mj. Iz te uredbe citiramo ove članove: Član 3. Pri određivanju zakupnih cijena kod svih zakupa utvrđivat će se osnovna zakupnina, a to je ona koja je bila 1. juna 1914. godine. Ako objekat, koji se izdaje pod za­ kup, 1. juna 1914. nije bio izdat, ili ako se ne može ustanoviti visina za* kupnine, koja se je to<?a dana imala platiti, uzet će se kao osnovica ona zakupnina, ko ja se je u to doba pla? ćala za slične objekte u sličnom po* ložaju. član 4. Osnovna zakupnina (čl. 3.) pomnožena sa brojem 4 daje nor* malnu stopu kod zakupa za stanova* nje po ovoj uredbi. član 5>. Kod ekonjomski slabijih zakupaca, kamo spadaju i oni, koji žive pretežno od stalne svoje plaće žim ili da će i na njih navaliti. Na* pokon poziva govornik revolucionar­ ni proletarijat, da stupi dobrovoljno u redove crvenih vitezova i ide na Kavkaz u pomoć svojoj braći đur* đjnskim i ermenskim drugovima, koji stenju pod igom svoje buržoa? zije i antantinih eksploatatora. Prekrasno govori ovaj čovjek, a u mojoj si? glavi pojavljuju i formiraju tužne i crne misli. Propade nada, da ću za dva — tri dana biti na Kavka* zu i uz pripomoć savezničkih vojnih misija nastaviti put u domovinu. Pred mojim su očima borbo i doga* đaji, koji će se eto odigrati na Kav* kažu i vidim očajni otpor Đurđinaca, Ermena i drugih kavkaskih gor* skih plemena i navalu boljševičkih internacionalnih bataliona i pukova. Zar u ovaj haos da i ja stupim i ži? vim u nadi, da će mi uspjeti probiti se do Batuma? Tu u Ashabadu na, stanici saznah, da se nikomu ne do* zvoljava prevesti se preko Kaspij* sjtog mora u Baku. Riješih zaustaviti se u Ashabadu, da se informiram o situaciji i pričekam zgodniju priliku. Uzch svoju torbu i uputih se lijepim ashabadskim ulicama na pazar —■ čaršiju. (Nasta’viće *e.) �ili mirovine, može se osnovna za­ kupnina pomnožiti najviše s brojem tri. U koliko se plaćaju porezi sa# moupravnim tijelima (općinama, žu* panijama i drugim) iste padaju na teret zakupca. Čl. 6. Izuzetno od propisa čl. 4. može se osnovna zakupnina pomno# žiti najviše s brojem 6 kod stanova, u kojima stanuju zakupci, čiji je go# dišnji prihod od 60 do 100.000 K. Čl 7. xAko su u pitanju zakupnici, čiji godišnji prihodi iznose preko 100.000 kruna, sopstveniku se o# stavlja sloboda ugovora zakupnih ci­ jena. bez obzira na postojeći ugovor uz ograničenje po čl. 24. ove uredbe. Cl. 8. Pokrajinskim vladama, od# nosno vlastima za stanove prepušta se, da u duhu ove uredbe odrede ci* jene sobama sa ili bez namještaja u hotarma. prenoćištima, penzionima, banjama i slično. Čl. 9. Kod drugih zakupa, gdje predmet nc dolazi u kategoriju za# kupa za stanovanje, ustanovljuje se sloboda ugovora zakupnih cijena. Ako se sopstvenik sa zakupcein ne može da složi o visini zakupne čije# ne. visinu zakupnine određuje nad­ ležna vlast za stanove (čl. 28.). Pri određivanju zakupne cijene u nekim slučajevima, može se imati u vidu položaj i način života zakupca i sopstvenk? zgrade, napredovanje radnje i preduzeća. da li radnju o# bavi iaju slabije situirani, dalje mje# sne pr'Čike, kvaliteta zgrade, interes stanovnika dotične opštine, koji tre# ba da bude dovoljno zaštićen u od# nosu prema strancima. Nadalje pri određivanju zakupnih cijena, vlast će '.mati u vidu, da 1: i u koliko je zakupna daća oštećena za vrijeme rata ili poslije rata, a zakupac lišen mogućnosti, da ga uživa u cijelosti ih bi uslijed toga imao ma kakvu štetu. Ako je sopstvenik nekog poduze­ ća, koji je u isto vrijeme sopstvenik zgrade, u kojoj je preduzeće, ovu prodao prije stupanja na snagu ove uredbe, pod uslovom, da kupac o# staje u zgradi, u kojoj je preduzeće kao zakupac uz izvjesnu zakupninu, ova se nc može dizati po ovome čla# nu, nego ostaje u važnosti po prvo# b:tnom ugovoru. Čl. 10. Kod stanova i drugih za# kupnih objekata uzetih za humane i kulturne ustanove, može se osnovna zakupnina od 1. juna 1914. podići na •najviše četverostruki iznos. ČL 11. Takse za vodu, iznošenje đubreta, čišćenje dimnjaka i osvjet# ljenje stepenica, koje su vezane za uživanje zakupnog dobra, snose za­ kupnici srazmjemo. Ako sopstvenik stanuje, snosi i on srazmjerni dio. Osnivanje antialkoholnog društva Trezvenosti. Prilikom proslave 27. noći Ramazana „Lejleikadera* udaren je temelj osnutku antialkoholističkog društva „Trezvenost" u Otoci. Izabran je privremeni odbor za organizaciju društva i odmah se upisalo 75 članova. Tom zgodom privremeni odbor sakupio je svotu u iznosu od 460 kruna, nami­ jenivši tu svotu siromašnoj školskoj djeci. Za ovu je svotu kupljeno platna, koje je podijeljeno zadnji dan rama­ zana siromašnoj školskoj djeci. Uprava narodne osnovne škole u Otoci naj­ toplije zahvaljuje pomenutom odboru na pomenutom plemenitom i humani­ tarnom radu. Svima pododborima i povjerenicimaGajretovim. Ranijom okružnicom Gajretove Uprave pozvani su svi pod­ odbori i povjerenici, da dostave Upravi Gajreta tačne obračune za minulu poslovnu godinu do 15. juna t. g. Kako od nekojih pododbora i povje­ renika još do danas nijesu prispjeli obračuni, to se ponovno upozoravaju, da ih bez odvlačenja otpošalju, kao i novac, u koliko ga nijesu ©tposlali do danas. Ujedno je potrebno, da otpo­ šalju spiskove svih članova prinosnika, utemeljitelja i dobrotvora. U slučaju, da se traženi obračuni i spiskovi na otpošalju na vrijeme, to ne će тоД iznijeti rad takvog pododbora odnosno povjerenika u izvještaju Centralnog odbora na glavnoj godišnjoj skupštini, koja će se uskuro održavati. Booi 304 ^гој ЛРАРДА* — ,PRAVDA* Стоаиа 4 Strana Poziv. Sve javne činovnike i pođčmovnikc rođeno u Kulen-Va* kutu, kakvih imade oko trideset molim, da se jave na donju adresu bi I: voljni bili doći na Aliđun (2. aug. 1921.) u Kulen Vakuf, gdje bi smo proslavit taj ugodni sastanak zajedno s našim rodnim Vakufci# ma. Ujedno ako bi kojem pozvanu* kn bilo teško za putni trošak, neka ! i to izvoli javiti, za što ćc se imuć# nije zemljaci postaratj. Uz bratski * mahsuz selam: Prof. Husejn Alić, I nar. poslanik, Beograd. -■ ■' Točno na minutu idu Suttncrovi satovi, svjetski glasovita marka I »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad# hama i cijenama, kao i sve ostale . dragulje i potrebštine pokazuje ! Vam prekrasni katalog kojeg bes# platno dobijete ako za poštarinu I pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. i_______________________________ Zdravstvo. Sušica ! i , 1 i ' ' t ; , I 1 ' I ' : , ј ' i Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. narodna pogibao. (Iz knjige »Med. M. Prdog Riječ o sušici«.) Medju ljudskim su neprijateljima naj­ opasniji uni, kojih ne vidimo i kojih se ne možemo nikakvim običnim oruž­ jem obraniti. Kakovi su to neprijatelji? Jesu li to divlje zvjeri ili otrovne smije, ili lupeži, koji vrebaiu pored druma u tamnoj noći, da pobiju i ©robe čeljad, koja putuje? Ne; nijesu to oni. Za njih imade ili puška ili štap, ili zakon, p© kume im ljudsko društvo sudi pa onda ih. ako treba i uništi. Mnogo imade čovjek takovih neprijatelja i što je on slabiji — to je krug onih, koji mogu da mu škode, veći. Ljudski rod se, rekoh, pobrinuo za razno oružje protiv tih vanjskih neprijatelja, koji i mogu i hoće da naškode njegovim Članovima, ljućima. 1 Čovjek se uspješno brani običnim oružjem pred tolikim brojem neprijatelja, pa doživljuje starost, keju treba da doživi, ako je krepak i jak. Koji li je onda neprijatelj, te ne strepi ni pred puškom, ni pred handžarom, ni pred zakonima, već smjelo kroči svome cilju da uništi nejako dijete i čovjeka jaka i zdrava, hranitelja i branitelja nejačadi, oca na domu, učitelja u školi, popa kod oltara, učenjaka kod knjige i — kralja na prijestolju. Odakle je, dakle, taj neprijatelj, koji ubija i kralja i čedo bez straha i bojazni? široka su njegova polja i duboke njegove šume. Sad se vije u oblacima prašine, sad puzi gnojištima i smetištima. Tamo u krčmi i u kavani gmiže po prašini, vere po čašama. U tvornicama ga na milijune čuči i vreba, u čije će se živo meso zariti. U tisućama podrumskih vlažnih i tavanskih sparnih stanova spokojno čeka, da zrakom ili drugim kojim, nama neprimjetnim, putem zadje u naše tijelo pa da počne svojom razornom gozbom, žderući naše meso i pijući našu krv. Svagdje ,se cn nadje: svagdje mu je stan po volji. Ni hram božiji nije mu dosta svet — ni razbojnička špilja nije mu pregriješna. Kraljeva se gnjeva ne boji, ni dječji plač ga ne dira. Majčin poljubac upotrebi, da predje na dijete. Prijateljski stisak desnice upotrebljava kao most za prelaz na svoju žrtvu. U najnježnijim časovima poro­ dičnoga života šeće on sa žene na muža, sa muža na ženu; sa dojkinje na dijete, sa oca na sina, sa kćeri na mater. Stvor je prirode, kojemu je svrha da čini zlo. Strašna pomisao: nevidljivi neprijatelj, ima ga na milijarde, a svrha mu je da čini zlo! To je sitna gljivica, koje ne vidim© prostim okom, a z©ve se »bacil tuberkuloze«. Taj, dakle, bacil uzrokuje bolest Sušicu ili tuberkulozu. Sigurno je, da u našoj prostranoj državi, Jugoslaviji, od sniježnih Alpi pa do blizu sunčanoga Soluna, nema kraja, u kom ne bi bila poznata suha bolest, sušica, jektika, ikričavost ili pšenjivost, dok je po našim gradovima zovu tuberkulozom, prema latinskoj riječi: tuberkulum, Što znači kvrga ili | kvržica. Na onom, na ime, dijelu tijela, - gdje sjedne ta gljivica, stvaraju se kvržice, čvoriči, u kojima se gljivica sa svojim potomstvom udomljuje. Od ; tuda se sve dalje i dalje laspiodjuje i ' stvara sve više i više tih kvržiea ili i čvorića, dok konačno ne uništi, ne iaJede onaj dio tijela, recimo: pluća, kuda se naselila. Posljedica je smrt ' čovjeka. I još gore. Tako zaraženi I čovjek, žena ili dijete, može da zarazi svu svoju okolinu: braću, djecu, rodi­ telje i drugove. Svi oni mogu, pa u mnogo slučajeva i umiru od te bolesti, kojom ih je zarazio u najviše sluča­ ; jeva njima najdraži stvor: muž, žena, dijete, prijatelj. Toliku, eto, moć imade taj sitni ne­ i 1 prijatelj. Taj bacil. Sto je on? Svi mi znademo, da se ' ‘ Životinje i biline dije e na vrste i rodove od najvećih do najmanjih. U rod najmanjih gljivica, kojih ne vidimo prostim ok©m, spada ; taj bacil tuber­ kuloze. I tifus, grižu, sifilis i kojekakve druge priljepčive boiesti prouzrokuju klice iz sličnoga roda, u koji spada i bacil tuberkuloze. Samo što se većina tih bacila pojavljuje katkada i sad ovdje, sad ondje, pa je berba protiv njih lakša, dok bacili tuberkuloze živu uvijek tamo, gdje imade najviše ljudi, gdje je najveći promet i gdje se naj­ više radi. Jasno je, da će tamo, gdje imade mnogo ljudi, biva u gradovima, biti i j uvjeti za život različiti. Gdje imade bogataša, tamo ima i mnogo siroinaka. | Način života jednih i drugih tako je ' različit, da se ne da ni usporediti. Osobito pak onda, ako je i razlika u shvaćanju svega onoga, što čovjeka čini čovjekom, velika. Ta je razlika u pitanju čistoće ve­ | lika, a to je ujedno i odlučno za ši­ renje sušice, jer bacil sušice Živi najradje ondje, gdje je nečistoća najveća. Tamo on nalazi najviše hrane, tamo on prelazi sa čovjeka na Čovjeka, sa porodice na porodicu, iz kuće u kuću, iz ulice u ulicu, dok eto najednom čitamo: u tom i u tom mjestu prošle sedmice umrlo je, recimo, 80 ljudi, a od toga 40 ljudi od sušice I Strašne brojke! bušica i sve druge 1 bolesti podijelile su svoje žrtve po pola. I tako to ide redom : svake sedmice ■ 15—50% umrlih od sušice. Redovito: j mladenačko doba pa do bujne mužev, nosti. Mnogo djece u najnježnijoj dobi, a isto staraca. I mi prelazimo pieko ' toga, kao preko posve prirodne pojave, ne vodeći računa o tome, kolika nam snaga lijega prerano u grob, koliko nezbrinutih ostaje iza takove žrtve, koliko je klica smrti rasijano sa bo­ lesničkih logova tako izgubljenih snaga. Ima li pomoći? Ima; svaka se bolest može izliječiti. Svaki se razumni cilj može postići, i , ako razni putovi vode k njemu. Svat­ | ko, tko hoće da se izliječi od sušice, ' izliječit će se prije ili kasnije, prema , tome, kojim je putem pošao, samo — ! ako nije prekasno pošao. Ako hoćemo neku bolest liječiti, moramo prije svega znati, da boluje mo od te boiesti. Mnogo pak imade sušičavih ljudi, koji ni sami ne znaju, ' da boluju od te opasne bolesti. Jer i sušica je podmukla bolest, koja se j često sakriva za razne druge bolesti 1 ili bar bolesnik misli, da kod njega ’ nema ni govora o sušici. To biva i osobito u početku zaraze bacilima * tuberkuloze. g ј; Naravno, da kod manje obrazovanih slojeva naroda dolazi u obzir nemar­ nost ili — rjedje — siromaštvo, zbog kojega ti ljudi ne traže liječnika, da i im on pomogne svojim savjetom usta­ noviti vrst bolesti i način liječenja. i Drukčije se ni ne može tumačiti toliki postotak pomora od sušice. - Gajretov glasnik. Dobrovoljni prilozi. Vrijedni pod­ odbor u Dervent« održkje zabavi u zajednici sa društvom „Jedinstvo", te je od te zabave Upravi poslano K 7.000. — Branko Trb®>vić, Hotel »Central« sakupio na gajretov blok K 212 Pod­ odbor K©njic K 454. Šalim Sajrakta! rević, povjerenik Gornji Vakuf K 13^2. i Pododbor B. Dubica K 1445. Rasim ' Begović, Vlasenica sakupio na bajram pred džamijom K 135. Mehmedalija Kazaz, Bos. Kostajnica sakupio na bajram K 550.— Uprava »Gajreta« izriče svima sakup­ ljačima i darovateljima najtopliju hvalu i priznanje. Trešeljak. I I i I I I ! Travnik, 22. juut 1921. Kokoš aa bumštu. To vam Je trtvaniski dopisnik Šerifove »Domovine«. Već ti neko­ liko brojeva pomenutos listića odrpana tra­ vanjska kokoš čeprka i kvoče na bieištu, ne bi li ;e opet nasadili na starome jnijeiđii u vakufskom povjerenstvu. Prije dvije godine orlovi joj vlašićkf krila polom še, perje počupaše i baciše на bunište. gdje joj je i mjesto, da čeprka i kvoče. - Kvoc, kvoc, kvoc!... kvoče kuka. Pilići, koji su davno poodrasli. nc odzivaju se i ne mare više za ogolušanu koku. Orlovi kruže pod slobodnim nebeskim svodom i ne gledaju na nemoćno koprcanje i čeprkanje osamljene i prezrene koke na buaišau. Nek i dalje po svome običaju čeprka, ©iier\ kindžur? i kačoperi, »ai badava zlo je jedi, jer je or’o i ne gledi«. Orle Vlašićki. Oglas. ; Na 9., 10., 11. i 12 jula 1921. obdržavaće se u gradu Вок. Dubiei veliki godišnji robni i marveni vašar. Drugi godišnji mar veni va­ šar obdržavaee se 15., 16. i 17. Oktobra 1921. Bos. Dubica se ističe đu prvim pijacama sa blagom u zemlji. 236 Gradsko poglavarstvo u Bos. Dubiti. Mlinsko kamenje Prvorazredne rude, najbolje za meljanje svakovrsnog Žita, razašilje uz garanciju NIKOLA BENAC § industrija m’rskng kamena Phhan Derventa (Вочм1 M Ш štakori, stjenke i žohari 1 | I I | | i iva gjmad poginuti, dko .ipotrijebiternoja najbolja iskucana i posvuda nv^ijena sredstva kao pronv oljskih i kućnih miševa K IZ , za štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20'—. — Osobito jaka tinktura za rajenice K 15 . Za ir.oljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5'— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12’- . Prašak proti mrava K 10'— i 20’—. Razašilje ‘pouzećem Zavod za eks­ port M. Jlinker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popusti ; i i • I | ' I Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/878047b5c5527f9046d35aee52c649d8.pdf eaa7a8f9b46a1f829cffd72368c97ae2 PDF Text Text POfiARINA U GOTOVU PLAĆENA. Г B Ш Н Ahmed Pojedini broj К 2~— ЛЖ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. >\AWA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 67 (305) Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119, Sarajevo, utorak 28. juna 1921. (18. Ševal 1339.) tako važne tačke: »3. Da se pitanje podjele države na oblasti riješi iskjučivo na osnovu jednog privredno-gospodarskog principa bez obzira na broj stanovnika.« Hrvatski listovi, donoseći u cijelo­ sti taj ultimatum, doprinose i nehotice propagiranju boljševičkih ideja u Bo­ sni i Hercegovini, jer ono sadrži u svojoj konsekvenciji ukinuće privatnog posjeda zemlje, pošto je nemoguće juridički riješiti to pitanje tako, da je u svakom slučaju i vlasnik zemlje onaj, koji na njoj radi. Ali, .... misle u sebi razni Đokići, stani malo, zar mi baš moramo biti konsekventni, taj zar mi nismo već u ove tri godine u stotine slučajeva dopustili seljaku, da sutra proda zemlju, koju je jučer osvo­ jio od posjednika. Ta im je misao tačna, ona može biti taćna još deset Mistifikacija javnosti. Predsjednik zemljoradničkog kluba g. Lazić predao je g. Pašiću pismo sa minimalnim zahtjevima, dakle ul­ timatum, koji će se ili izvršiti ili će klub glasati protiv ustava. Ton pisma čini dojam, kao da je taj klub jedva jednom uspio, da istupi u nečem sav kompaktan. 1 hrvatski opozicionalni listovi na­ ravno prihvatiše s oduševljenjem to pismo i donesoše ga s krupnim na­ slovima i zvučnim podnaslovima. 1 tako pomogoše i nehotice jednoj dru­ žini demagoga u mistificiranju i hr­ vatske javnosti, a srpska je davno već mistifikovana. Evo, u čemu je ta mistifikacija! Prva tačka zemljoradničkog ultima­ tuma glasi ovako: »1. a? da se sva b eglu čk a zem­ ljišta priznadu kao kmetstvu slična, a iona, koja današnji vlasnici nisu dosad obrađivali ni sami ni u vlastitoj režiji bez obzira odkad ih zemljoradnik obrađuje. Prema tome da se odmah povuče odredba o postupanju s beglučkim zemljama u Bosni i Herce­ govini od 12. maja o. g. Mjesto ovih uredaba, da se zakonom odredi način, na koji će se pomoći onima, koji su raskidanjem ovih odnosa ostali bez sredstava za život, a nemoćni su za samostalan rad. U isto vrijeme i istim zakonom, da se riješi i pitanje dobrovoljaca, invalida, ratne siročadi i ratom postradalih; b) da se izričito priznaju kao kmetstvu slični i kolonatski svi ostali trajni seljački odnošaji; c) da se pitanje odštete za ekspropriranje posje­ da ostavi odluci zakonodavne skupŠtine i u principu i u pojedinostima«. Ako зе mjesto turske riječi »begluk« metne njeno pravo značenje, to jest svaki slobodni zemljišni po­ sjed u Bosni i Hercegovini, i ako se zna, da kolonatski odnošaj u Dalmačiji, a koga nalazimo i danas još u ojeloj Južnoj Evropi, ne znači ništa drugo, do li kmetski odnošaj, to jest trajni i samo p r i v a t n o-p r a v n i odnošaj, pa se onda te dvije rečenice postave jedna do druge, dobivamo ovo čudovište. 1. a) da se sav slobodni zemljišni posjed u Bosni i Hercegovini prizna kao kmetstvu sličan, a i onaj, koji.... b) da se kolonatski, to jest kmetski odnošaji u Dalmaciji, koji su isti kao i u Bosni i Hercegovini imaju smatrati odnošajima kmetstvu — sličnim. Ne vjerujemo, da u istoriji parla­ mentarizma ima slična slučaja: pred­ sjednik parlamentarne grupe od 30 po­ slanika stavlja svoj potpis pod jedan nonsens, koga bi se moralo stiditi i školsko dijete. Najprije se (po sadrža­ ju) veli: „sav slobodni zemljišni po­ sjed*, pa onda „а i onaj"; g. Lazić mora da je nasjeo g. Đokiću, što na- Uređuje redakcioni odbor. | i i . | ’ i ' 1 • , I ' I . , > | . • ј ' | i ' ; ! ] pokon nije ni čudo ni malheur, ali malheur je, da g. Laziću nasjeda go­ tovo cijela hrvatska Štampa i daje svojoj čitalačkoj publici i nehotice lažne informacije. Uvjereni smo, da se niti jedan od stotinu čitalaca »Obzorovih« ili »Jutar­ njeg Lista« nije pobrinuo da iz znan­ stvenih djela sazna istinu o agrar­ nim odnošajima i da će se u mozgu onih devedeset i devet nepismenih čitalaca na osnovu Čitanja raznih ze­ mljoradničkih rezolucija, a naročito ove potonje, izgraditi ovako pojam o begluku: „U Bosni i Hercegovini osim slo­ bodnog zemljišnog posjeda, pa čak i osim onoga, koga ne radi zemljorad­ nik, nego spahija u vlastito; režiji, ima još i nekakvih — begluka. To mora da su ostaci od Turaka. Dakle uzmimo ih od Turaka i mirna Bosna 1“ Ali ko imalo pažljivije Čita, moći će opaziti jedno očito protuslovlje u gor­ njem ultimatumu, ma da nemao pra­ vog pojma, šta znači begluk. Naime za Dalmaciju se traži da se samo trajn i seljački odnošaji priznaju kao kmetstvu slični, a za Bosnu i Herce­ govinu bez obzira na vrijeme, otkad zemljoradnik zemlju obraduje. Teško je naći pravi razlog ovome razlikovanju Bosne i Dalmacije. Ako to čini ministar za agrarnu reformu, g. Uzunović, to je on bar donekle i razjasnio, kad je u svom velikom go­ voru, na onom mjestu, gdje je govo­ rio o dalmatinskom agrarnom pitanju, spomeno nekakvu „intervenciju jedne nama savezničke države-. No zemljo­ radnički klub nije trebao da se osvr­ će na taj razlog, osim možda, ako ne računa ovako: Danas sutra ću i ja stupiti u vladu, pa ta intervencija ne će se moći zaobići, stoga neću dalmatin­ skim seljacima mnogo ni obećavati. Ima još jedan razlog, što se s agrar­ nim pitanjem u Bosni i Hercegovini tjera takova bezdušnost. 90 postotaka posjednika svih kmetluka u Bosni i Hercegovini su muslimani, a 70 posto­ taka posjednika svih ostalih slobodnih zemljišta su opet — muslimani, to j. bili po statistici od 1910. godine. Kad se provede danas statistika, u kojoj će biti sadržani rezultati agrarnog spo­ razuma našeg kluba s Pašićevom vla­ dom, pokazaće se sasvim sigurno, da od zemljoposjednika nema više ni 10 po­ stotaka muslimana. Zaista ništa drugo, nego hrišćanska tjesnogrudnost i tra­ dicionalna mržnja prema muslimanima razlog je, što zemljoradnički klub čini ovako besmislene i nakazne ultima­ tume U tome ultimatumu upada još ne­ što u oči, naime iscrpivost i prvo mje­ sto tačke o bosanskim beglucima, i nasuprot tome užasna površnost i tre­ će mjesto ove inače, same po sebi, Godina IH. i godina, a onda će njena tačnost nakon I deset godina uništiti državu. S toga ne možemo ni mi lako vje• rovati, da g. Lazić ozbiljno misli, da I glasa protiv ustava, radi toga, što ne i ćemo ni mi ni druge vladine grupe da ; rušimo državne temelje. Taj ultimatum ne treba uzeti dakle tragično. Mnogi će zemljoradnički poslanici ipak glasati i za ustav. Kako rekosmo ultimatum I znači samo sredstvo za partijsku pro­ pagandu, i mistifikaciju hrvatske i i evropske javnosti, kako bi one teške i žrtve, koje smo učinili u agrarnom pi­ tanju, izgledale vani kao neka dobit i I sreća po muslimane. Da makar malo razbijemo tu mistiI fikaciju, napisasmo ovo riječi o tom [ pitanju, башо s toga, nipošto , radi 1 važnosti samog ultimatuma, koja je ; realno-politički veoma malena. i Uskrisivanje Osmanlijskog carstva. (Iz »Jutarnjeg Lista« od 25. o. mj.) Pariz, 24. juna. Atenski dopisnik »Daily Maila«, brojavlja. da je doznao iz pouzdanoga vrela, da grčka vlada drži, da samo ratne operacije u Maloj Aziji mogu donesti mir na Istoku, i da je odlučna, da ne primi pretiloga, koji imadu za cilj, da se uspore vojne | akcije. S druge strane „Reuterov i ured« javlja, da je Bekir Samibeg, i delegat angorske vlade izjavio, da Turska ne može primiti savezničkog posredovanja, dok Grčka ne napusti svu tursku teritoriju u Maloj Aziji, koju sada drže zaposjednutu. Kao rezultat akcije lorda Curzona u ■ Parizu, stigao je u Atenu ultimatum i saveznika: tri poslanika, engleski, frani cuski i talijanski, predali su ultimatui me g. Gunarisu, koji se. bez svake ! sumnje iznenadio. On je u Londor.u . tražio vojnu pomoć, a sada prima ulti• matum. Mjesto da antanta bodri grčki I narod na daljnju borbu protiv gvoz; dene akcije Mustafa paše, ona ga naI stoji umiriti i u neku ruku onemogui ćiti za rat protiv turskih nacionalista. I Ultimatum u prvom redu zahtijeva od » Grčke neke Žrtve — sve u ime paci| fikacije istoka. Ova pacifikacija nije u I interesu Grčke, nego antante. Grčka ; ima samo jedan cilj: pobjedu. Pobje­ dom može ostvariti svoj davni san: ujedinjenje svih Helena. Helada još nikada nij’e bila u tako kritičnom po­ ložaju. Još nikada nije nitko tjerao I grčke vojnike, da napuste osvojenu i teritoriju. Antanta sada traži ultimatu-* I mom, da grčka vojska evakuiše Malu I Aziju, uključivo i Smirnu. Ovo je teška žrtva. Ako se još uzme u obzir, da u ultimatumu stoji, da će Grčka biti od­ govorna za sve posljedice na istoku, ako ne ispuni točke ultimatuma, onda je posve razumljivo, da se u narodu ponovno rađa želja za povratkom Venizelosa, koji je znao parirati na svaki ; udarac iz metropola antante. Kralj Konstantin toga ne može. Ne može ni Gunaris. Antanta je spremna dati grčkoj vladi savjeta za postignuće mira s Turskom samo u onom slučaju, ako se grčke trupe povuku iz Male Azije, i Još u Londonu obećao je Lord Curzon Gunarisu, da će pomoć doći... Gui naris je vedra čela stigao u Atenu i i predao povoljne rezultate Kumbarosu i Konstantina. — Grčka je vojska ođmah povela novu ofenzivu. Uzalud. I Kjemalpaša ima gvozdenu vojsku. Ta I vojska gine sa Alahovim imenom na 1 ustima, dok u grčke vojske nema odu; ševljenja: ona je bila demoralizovana onim momentom, kada je Venizelos bio . prisiljen, da iz pirejskog pristaništa i pođe jahtom u svijet, nakon neuspjeha u izborima. Gg. Brianđ i Curzon poslali su isto • tako notu Kjemalpaši, ali u mnogo blažem tonu. To je posve razumljivo. ■ Kjemalpaša ima iza sebe muslimanski ; svijet i jaku vojsku. Njegovih 300.000 boraca u stanju je upropastili cijelu ■ grčku armadu, koja nikada nije spaI dala po sposobnostima za vrijeme rata, i ni u drugi red evropskih vojska. Saveznička štampa opširno komen­ tira rezultate pregovora izmedju lorda Curzona Brianda i Bonina. Svi su ovi komentari nepovoljni za Grčku. „Sud: пау Times" zastupa ideju velike Tur: ske, na štetu Grčke, i to zato, što velika Turska znači mir na istoku, a Velika Grčka znači nove sukobe. Isti , list veli: „Grčka nam ne može pomoći. Kad bi i uzmogla potući Kemaliste, ' situacija bi za nas bila mnogo gora, pošto bi se pobunjeni Turci povukli u unutrašhjost zemlje". nDaily Chronide” predbacuje Grčkoj, da je pošla u rat I s Turskom bez obzira na interese an। tante i prema tome nema više ona I prava koja su joj bila dana sevreskim j j i I Muslimanska trgovačka I obrtnička banka za Bssnuilta^vimi (d. đ.) a Sarajevu Dionička glavnica 10,000.000'— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima — Obavlja uplate i unovčenja u kralievstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavi.a sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje I prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice, ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarijo: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeno. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN �i ! Bilješke. PODLISTAK. Mustafa: !z mojih uspomena, j ; I | j : ' i | i mu je uspjelo osloboditi se. Sada vU di, da se u Turkestanu ne može ra# diti niti osigurati budućnost, te se riješio vratiti se u domovinu. Ja mu se isto tako povjerih i re# koh mu da sam iz Jugoslavije i da isto tako kao i on bježim iz Boljše# vizije. Povjerova mi sve i mi se dogovorismo i sprijateljismo. Cijeli sam mu dan pomagao prodavati, a na večer odosmo u njegov stan, gdje smo dugo o svemu govorili i razmi# sijali. I on bijaše mišljenja, da je vrlo opasno uputiti se na Kavkaz, jer će se tamo odigrati nevjero jat.# ni događaji. Znali smo, da ćc bolj# se vic; navaliti na đurdinsku i na er# mensku republiku, a i to nam bijaše jasno, da će se ova gorska plemena žestoko oduprijeti boljševičkoj pro# vali i napadaju. Od ovog Grka sa­ znah, da vrlo mnogo inostranih po# danika, a osobito bivši ratni zarob# Ijenici, bježe preko granice u Per# ziju, gdje su engleske okupacione čete i ove inostrance primaju i na svoj trošak otpremaju dalje. Ovdje su u Ashabadu mnoge tajne kance# 'arije, koje se bave ovim poslom i za dobru plafcu daju svoje kalauze, koji će bjegunce prevesti preko gra# niče. Za ovo sve zna ashabadska »črezvičajka«, ali su Perzijanct još lukaviji i ova trgovina cvjeta u As# habadu. Još mi Grk reče, da su na ovom mjestu boljševičke pogranič# ne čete isključivo sformiranc iz ko# mun^ta Nijemaca i Madžara i da I nosi on jedan dialog iz društva. Mltar , i Ristan razgovaraju: »Ma šta ovo bi, Ristane po Bogu si i brate, — zapitiva gazda Mitar. — Išao 1 sam ti u Sarajevo pa od kako ovo Pašić uze vladu mislio sam da ću I same Srbe naći na Musali kad, moj 1 brate, ko ti je na Musali! Onaj isti Defterdarević što je pod Švabom bio i okružnik, a Srbina digli. Ko ga metnu?« To »same Srbe« za nas je dosta. ' da procjenimo kulturni nivo »Naroda*. kmetc sa beglučkih zemalja. Je li to argumentacija lista, koji hoće da nosi nekakvu kulturnu i ot­ mjenu obrazinu? A bcgluk u istini znači baš ono zemljište, na kome nema kmeta, za razliku od k m e 11 u k a. Bizantinska argumentacija! O njegovoj kulturi imamo da ka­ žemo još nešto, ma da smo mu neki dan dokazali, da nije ništa drugo do li glasilo jedne vjerski nepomirljive hrišćanske grupe. U istom broju do- ugovorom. „Temps“ vjeruje, da će । vali gg. ministri Krizman i Uzunović s referentima gg. Novakom i SertiGrčka odlučiti za pet dana hoće li evakuirati Smirnu, koju sada kralj 1 ćem, a od strane muslimanskog kluba Konstantin promatra kroz svoj prozor. i g. ministar Spaho i g. H. Ajanović, To je prvo pitanje i najvažnije. „Echo i nastojao da dade konačnu redakciju de Paris“ piš», da su se francuski I toj naredbi. Kako nije moglo doći do saglasnosti u nekim pitanjima, konfeministar predsjednik Briand i engleski ministar vanjskih posala Lord Curzon ' rencija se je razišla ne stvorivši kona posljednjem sastanku složili u tome, ! načnu redakciju. Nakon toga je g. Novak izjavio neda izjave da se sloboda morskih tjes­ I naca, u slučaju ako posredovanje kod i ’kim članovima našeg kluba, da je Grčke i Turske ne uspije, mora sva­ I usvojen posredovni predlog g. min:kako održati. Ako bi kemalističke trupe । stra Krizmana, koji« bi i vas mogao zadovoljiti. Članovi'našeg kluba tražili prodrle u zonu oko Dardanela, Mramorskog mora i Bospora, koje su pre­ I su i od ministra Uzunović a i ud g. Novaka, da klubu predlože konačnu rema sevreskom ugovoru neutralizovane, da će biti izaslane protiv ovih trupa I dakciju, što su ovi zatezah s različitim izlikama, obećanjima i t. d., tako d a samo engleske, francuske i talijanske klub nije imao mogućnosti, čete i flota. Sasma je razumljivo, da da vidi, kakovu je konačnu će saveznici morati imati garancije protiv svakom iznenadjenju u buduć­ : redakciju g. Novak dao toj nosti, koje bi se moglo dogoditi u slu­ I naredbi. Istom kad je ona u 135. broju čaju, ako bi morska tijesna došla u ruke Kjemalista, koji bi se njima I „Službenih Novina" od 18. o. mj. iza­ šla, klub je vidio, da je g. Novak u mogli poslužiti, kao što su se poslužili njima Turci na strani centralnih sila naredbu profurtimašio i takovih odre­ daba, o kojima uopće nije bilo ni go­ za vrijeme rata. vora ili pak koje su smjesta bile sa Helada je danas na raskršću i ona strane kluba odbijene, dok je ispustio ne zna kuda bi privoljela. Da evakuira neke odredbe, koje su na izričan naš Malu Aziju? NclTo nije moguće. Kralj zahtjev bile unesene u naredbu. Konstantin ne želi da ima manju Grčku nego što mu ju je predao Venizelos. Stoga je muslimanski klub, prozrevši tendenciju g. Novaka, koju je on pred Što dakle? Rat? Produženje rata na Istoku? Antanta je tome protivna. Ke- jednim novinarem izrazio, a koja je mal stoii s kompaktnom pobjedonos­ išla za tim. da izigra beglučku ured­ nom vojskom. Telegram kog saopćubu, i dobio reviziju te naredbe. jemo na čelu ovoga članka pokazuje „Kulturni" „Narod". U prošlom nepomirljivu tendenciju atenske vlade. broju, u rubrici »Novi Kurs« naziva Ako‘je ova informacija „Daily Maila* nas „Narod": „Nekulturna gospoda tačna, onda ovo znači početak propa­ oko »Pravde« ne mogući se boriti s danja Velike Helade, o kojoj je toliko snivao republikanac Venizelos i poče­ 1 argumentima u ruci,..“ To se odnosi tak podizanja velike države Turaka. i naime na napadaje naše na jednog nekvalifikovanog i potpuno nekulturNovo osmanlijsko carstvo ima da na vratima orijenta naslijedi Mladu Grčku, i nog činovnika, bivšeg okružnog na­ čelnika u Tuzli g. Grudića i na par­ kojoj je najveći neprijatelj kralj Kon­ tizana u službi, g. Šćepana Grđića, stantin, muž sestre bivšeg kaizera bivšeg šefa prosvjete na zem. vladi. Vilima Vidi se, da i »Narod« poprima po­ malo metodu najniže vrsti žurnalistike. Kad mi iznosismo na stotine arguI menata za svaku našu tvrdnju o i Grudiču i Grđiću L kad sm > uvjerili i već i one u Beogradu o tome (a šta Tendenciozna vijest .Jug Lista". I to znači, kad se i oni u Beogradu Prije nekoliko dana donio je „Jug. • uvjere o nečemu, što mi dokazujemo, List" viiest koju mu je jamačno ser­ ; to zna i »Narod«, ali šuti), onda »Navirao g. Dr. Lujo Novak, a u kojoj se j rod« dolazi sa jednostavnim, drskim tvrdi, da je provedbena naredba za i i generalnim poricanjem svih naših Uredbu o postupanju s beglučkim * argumenata i cinički tvrdi: crno je bijelo, znajući, da njegovi čitaoci ne zemljama od 12./V, 1921. prije objelodanjenja davana muslimanskom klubu i čitaju »Pravde« i da im se za to može lako i podvaliti, da je crno bijelo. Pri na uvigjaj. To je ordinarna neistina. Istina je samo to, da je ona u svom ! koncu dodaje »Narod« i ovo, što valj­ prvotnom obliku bila pred­ da ima biti argumenat: „Ро ljutnji goložena muslimanskom klubu, 1 spode oko »Pravde« najbolje vidimo da je muslimanski klub stavio svoje I da smo na pravom putu". primjedbe na nju: te najprije s g. O njegovoj argumentaciji treba spodirektorom Faifalikom i g. Nova­ | menuti i ovo: On stalno, otkad izlazi, u obliku raznih »Pričanja«, »iz drukom pretresao tu naredbu, a onda konačno na ministarskoj konferenciji, i štva«, notica i t. d., oblaguje svoju javnost, da begovi hoće da gone u kojoj su sa strane vlade učestvo- (Nastavak). Odsjedoh u jednoj čajhani, gdje zamolih, da mi| dozvole prenoćiti, dok sutra ne nađem kakvu sobicu u gradu. Vlasnik čajhane bijaše Perzi# janac musliman i nakon što mi je pregledao dokumente i našao sve u redu, dozvoli mi, da prenoćim. Za konak se pogodismO pedeset rubaija za svaku noć. Ostavili u njega torbu i pođoh po pazaru. NeoLko stotina Ljudi vrvi amo i tamo, trguje i ku# puje, svađa <se i pogađa. Na jednom mj< .u opaz:h, kako neki čovjek .»prodaje razne stvari, a po njego# vu govoru poznah, da nije Rus. Za# ustavili se tu oko njega, počesmo i razgovarati, te ja od njega saznah, da je on Grk i da rasprodaje svoje stvari, jer namjerava čim. prije u# maknuti u Grčku. Reče mi da je s maloazijskih obala i već petnaest godana živi ovdje po T'urkestanu, gdje se zanimalo svilogojstvom. On jc taj zanat naučio u Maloj Aziji i kao turski podanik došao je u Turkestan. Da ga ruske vlasti ne proga# njaju kao turskog državljanina on primi rusko podaništvo. Služio je kao ruski građanin u carskoj vojsci a kasniije i u boljševika i napokon Spoj «5 ђМ „PRAVDA" — „ПРАЗДА" Strana 2,Страна | ' i ; I i I : i , I ! I I i ' I i ; Odgovor „Domovini". U tri broja napada me »Domovi­ na« radi nekih tobožnjih priljavština u vakufu. Najprije mi podmeće, da sam ja uzeo Ljuba Filipovića u služ# bu kot. vakuf, povjereništva u Sa# rajcvu, da hara i krade. Onda mi u najnovijem broju podmeće, da sam izdao vakufsku šumu Huseinu Babi« ću da je protupravno siječe i hara­ či, a da mi je za to Babić »unio u vagon dvije kante masla i pred Bajram dotjerao mi kući dva ovna«. Ovo je sve najprostija podvala i izmišljotina, koju su u stanju izmi# sliti skrahirana čeljad oko »Domo# vino«. Što se tiče namještanja Fjuba Fi# Pipovića. izjaviti mi je, da ga nije# sam ja namjestio za pisara kod kot. vakuf, povjerenstva, nego ga je na njegovu pismenu molbu, na to mje# sto postavilo čitavo povjerenstvo zaključkom sjednice. Pri tome po­ stavljanju ja sam sudjelovao u toli# ko, što sam od Ejubova oca dobio garanciju, da on za istoga jamči, te je prema tome svaka eventualna šte# ta, koju bi Ejub bio nanio, osigura# na, i ona će se namiriti. Eto gospodo oko »Domovine«, kako vidite, sva eventualna šteta, za koju se dokaže, da jc Ejub počinio, biće namirena, pa Vas sada pitam, ko će namiriti one silne štete, što su se počinile raznim sarajevskim va# kufima u obliku profurtimašenih za# kupnih ugovora i na razne druge na­ čine? Tko će n. pr. naknaditi štetu Gazi Husrevbcgovom vakufu zbog zakupa Morića hana? Tko opet H. Ha j dar vakufu radi Hanića na Va# rosi? Jahja#pašinu vakufu radi bo# stana na Budakovićima i t. d. i t. d.? T ko Ii bi napokon naknadio štetu za onih 24.090 K, koje je baš glavni goso »Domovine« na svoju ruku iz# dao bio sada već umrlom muteveliji Babić Almashanume vakufa za iz# gradnju dućana u Bravadž luku, a da o tome niti u knjigovodstvu sab. odbora nema ni traga, a kamo li da ima potvrda mutcvelije o primitku. I | . ; I i ' । ovi internacionalci budno paze, đa nitko ne umaknu preko granice. Ja sam još u Samarkandu saznao od Bosanaca, ratnih zarobljenika, da se tu u bliziini upravo na granici Per# z:je u gradu Seraksu nalazi kao po# litički komesar naš zemljak Sarajlija trgovački pomoćnik Jakob Frid# mann. Zapisao sam njegovu adresu misleći obratiti se k njemu i iskori­ stiv zcmljačku simpatiju umaknu ti u Perziju, ako mi naime ne uspjie pre# vesti se preko Kaspijskog mora. Međutim ovi svi planovi otpadoše i ja nakon dva tri dana razmišljanja i dogovaranje riješih bježati iz Asha# bada u Perziju a sa ovim Grkom. Opet preko prijatelja i poznanika, a u strahu i s najvećom opreznošću, jer črezvičajka budno pazi, nado# simo kancelariju Perzijanca, gdje se pogodismo i utanačismo naše bjeg# stvo. Lukavi istočni trgovac, a oso# Kito trgovac ovakvim poslovima, dugo ne odaje svrhu njegove kaneclarijc, i gotov<^ cijeli sat prolazi u ispi pa van j u i dipTomaf.čkom igranju riječima, iz kojih bi trgovcu jasno bilo, da mi nijesmo agenti črezvi# čajke, nego ustinu pošteni inostran# ci, koji žele pošto poto umak nuli preko granice. Naš mu prijatelj ga#, rantira za nas i Pcrzijanac napokon dozvoliva, da o ovoj stvari slobod# no govorimo. On nas unaprijed upo# zorava, da je to upravo naša sreća, da smo došli k n jemu, jer da je nje­ gova firma naj.solidnija i da su nje- I govi kallauzj pošteni ljudi, te патж I on ovdje u Ashabadu garantira, da ■ nas njegovi kalauzi neće u gorama ubiti niti će nas izručiti razbojni/ci* ma, kojih su pogranične gore pune. I naš nas prijatelj uvjerava, da ćc sve dobro b>t:. a?i niko ne može jam« čiti za to, da ne nabasamo ipak na razbojnike ili kakvu slučajnu bolj# Ševičku pograničnu stražu. Rizik je velik, a može i sreća poslužiti, pa sve dobro i sretnih ispasti. Riješi# smo sc i poče pogodba. Pcrzijanac traži po sto tisuća boljševičkih ru­ baija od svakog pojedinog. Mi ne prista jemo i nakon dugog i mučnog pogađanja utanačimo po šezdeset tisuća od svakoga. Moj mu Grk da# de u svakakvom novcu, a ia dadoh šest zlatnih komada po 5 rubaija. Tada se računalo u Ashabadu pet rublja zlata deset tisuća boljševičkih papirnatih rubaija. Ja sam naime u Sibiriji štedio i za papirnati novac kupovao zlatne rublje, koje sam u# šio u kaput i uvijek pri sebi nosio. Sudbma htjede, da me boljševici ne prebraše, kad su me zarobili i tako mi ostadoše ovi novci. I Ugovorismo s Perzijancem, da ćc I nam on sutra na večer dovesti1 ka# i lauze i mi ćemo krenuti u gore. Ci# I jelu, tu noć ne mogosmo spavati. Mucahu nas m sli, da li ćemo uspje# ti ili ćc nam se dogodiiti ono, što sc već mnogim dogodi^>, da su ih ih razbojnici prepali ili pohvatale bolj­ ševičke straže. Nikada neću zabora* ј | : Mutevelija je novac dvije godine dana držao kod sebe, a da nije si izgradnjom započeo niti je u vakuf# / skoj uprav: tko znao da su ti novci’ muteveliji isplaćeni, pa da ga urgira. Da ja ni jesam sasma slučajno u jed* nom ispitivanju dotičnog muteve'iijc i to vrlo kratko pred njegovu smrt saznao i isposlovao, da se taj novac povrat', sigurno se iza mutevelijine smrti o tome ne bi ništa znalo i ta­ ko bi vakuf pretrpio štetu od 24.0044 kruna. Ovo je samo jedan slučaj koji se jc otkrio, a Bog zna koliko iih je o# vakvih i sličnih otišlo u zaborav. Što se tiče šume na Palima (Romanjja) stvar je tekla ovako: Mislim u martu mjesecu 1921. go# dine došla je kot. vakuf, povjeren# stvu u Sarajevu molba Mušanbega Babica u kojoj moli da mu se pro# da za sječu sposobno korisno drvo u vakufskim šumama Hatićkog i Bo# govičkog vakufa. Kot. vakuf, povjerenstvo jc povje­ rilo meni da sa jednim šumskim stručnjakom šumu pregledam i predlog donesem. Ja sam uzeo jed­ nog nadlugara :z vla’de, koji je po< nio službene mape i uzevši molite# lja, seoskog starješinu i još nekolik ko starijih komš’ja. te smo ро?ак mapa i po šumi postavljenih direka za razgraničenje, tačno pregledali svu vakufsku šumu i konstatovali, da je u vakufskoj šumi prijašnjih godina počinjeno mnogo štete. Tko jc tu štetu počinio, to se nije moglo tačno ustanoviti, premda ima trago­ va, da su jc počinili: neki ljudi pod protekcijom i zaštitom glavnog gose »Domovine«. Konvsija je ustanovila, da bi se moglo usjeci još oko 500 kubika balvana i na to je vještak izradio potrebni vještački nalaz sa skicama i onda je kiot. vakuf, povjerenstvo predložilo spise vak. sab. odboru, di od vlade zatraži dozvolu za sječu. Iza toga negdje u julu 1920. stigla jc na kot. vakuf, теаг. povjerenstvo u Sarajevu tužba potpisata po Pa# �šanu Obhođašu i još 2 3 potpisa, da jc Huscin Babić počinio do pola milijuna kinina štete u vakufskoj šu? mi u Romanijk Na ovu prijavu je vakuf, povjerenstvo opet ovlastilo mene, da provedem izvide. Ja sam otršao i uzeo tužitelja Pašana Obho* daša, tuženog Huseina Babica, dže? matbašu Rizvanbcg Babica, Rašida Kadrića i još 2- 3 čovjeka te sam sa njima obišao svu onu vakufsku šu­ mu iiz koje bi bilo moguće da jc ta šteta počinjena. Kad smo svu šumu obišli i svi suglasno ustanovili, da tokom godine 1920. nije ni ciglo jed? no drvo posječeno, onda sam na licu mjesta sastavio zapisnik u kome se je ovo konstatiralo i zapisnik su svi prisutni, na i Obhođaš, potpisali. Na 1o sam upitao Obhođaša, gdje jc ta nočšnjena šumska šteta, na što on poče dokazivati, da je ta šteta po* č n jena u jednom obližnjem -šuna* skom predjelu, ali koji nije upisat na vakuf, nego na erar, ama da je to ipak vakufska šuma, jer da ima ljudi, 'koji znadu, da je vakufska. Na ovo je I lusem Babić očitovao, da je on u susjednoj erarnoj šumi kupio, platio i isjekao nešto balva? na, koje mu je šumska uprava i izdah i bule tala i da on nije prema tome nikakve štete počinio. Iz ovoga sc sasma jasno vidjelo, da je Obhođaševa prijava bila nc? istinita i netačna, jer sc uopće nije nikakva šteta ni počinila, a ako je Husein Babić kupio i izradio balvan nc u šumi, koja ic upisata na erar, a za koju Obhođaš tvrdi da jc vakuf* ska, tu se nc može Babicu pripisati nikakva krivica, nego je to stvar va* kufske uprave, da od erara traži, da mu se i ta šuma u vlasništvo pre­ da i u gruntovnici upiše. Svakako jc i ovo jedna vrlo loša svjedodžba glavnog gose »Domovi* ne«, bivšeg vakufskog direktora, ko* ja jasno svjedoči,, kako se ni naj? manje nije brinuo za vakufska do? hra, jer da se jc malo više brinuo, samo u ovoj vakufskoj šumi b? se sačuvalo najmanje 5 milijuna vakuf­ skog imetka. Što se pako tiče one podvale, da mi je prigodom povratka unio Hu* sein Babić u željeznicu dvije kante masla i dotjerao mi dva ovna, to ću gosama »Domovine« dati prilike, da na sudu tu svoju infamnu tvrdnju dokažu, ili da im sud udari žig sra* motc i potvrdi da su prosto lagali. Beograd 22. juna 1921. Sejdalibeg Filipović narodni poslanik. viti ovu strašnu noć, a ni one dvije, { što slijed i še iza ove. Sutra dan ku? • pismo hljeba, luka, sira grude i još ■ koješta, jer smo znali, da će to naše 1 bjegstvo preko planina trajati naj* | manje dva dana i dvije noći. Na moj predlog kupismo još dva dobra i noža, jer se riješismo ubiti kalauze, 1 ako zamijetimo, da oni kane nas u= . biti i ©grabiti iii ako nas dovedu u j ruke razbojnicima. Nc preostajaše ; nam drugo, nego u tom slučaju za? l тпгјепШ glavu za glavu, život za ži- j vot. Po gradovima u Zakaspijskom j Kraju živu izmiješani Perzijanci, • Sarti, Ermcni, Turkestani, Tekinci, I Kurdi i još neka druga plemena. Te? i kinci su i Kurdi i Turkmcni stanov* nici pograničnih sela i bave sc sto* carstvom i ratarstvom a ponajviše i najčešće razbojem, hajdučijom i • kontrabandom. Svi su muslimani su? j nit:je, ali su u svemu strašno zaostali i i bez ikakve kulture i naobrazbe. O* i ni znaju samo svoje planine i gore/, svoja stada i sakle (sahfa se nazi- { vaju njihove kuće u gorama, a iz? | gledaju pod klisurama i onim vilovi« i tim stijeni em kao gnijezda lastavica ■ pod strehom kuće), d'vljii lov na ј planinske divlje ovnove i koze i od* važni i smjeli napadaj na trgovce i | kontrabandiste. Uopće oni ne zao? | staju ni u čemu za našim i arnaut? sk ni hajducima. Bivša sc carska ruska vlada nije nikada brinula, da ova plemena lije­ H Hujdurdvlć, učit kand. I Politički pregled. Naši dopisi Grčka odbija posredovanje an- j tante. — »Daily Express« javlja iz I Atene: Ministarski savjet je odobrio Kladanj, 10. juna. 1 odgovor, koji j'e dao kralj Konstantin Pašovanje Kramarića. To je naš saveznicima. Odgovor otklanja zahtjev, porezni ofićijal, koji se poslije pro* đa bi se grčka akcija protiv Kemalista pasti Austrije pretvorio iz najvećeg obustavila ili odgodila. crno-žutog u većeg Srbina od Nikole Tursko stanovište prema posre­ Pašića i žešćeg centralistu od Sv. Pribićevića. Veliki je neprijatelj nas dovanju antante u Angori. Narodna muslimana. Nu pored svega toga mi ; skupština raspravljala je o stanovištu, ne bi nipošto ni spomenuli toga dc? i što ga ima zauzeti prema eventualnim posredovnim predlozima saveznika. lije, da on radi svoj posao zakonito. Komisar za vanjske poslove drži, da G. Kramarić je činovnik, koji radi su Grci spremni prihvatiti prijateljski protuzakonita djela, koji profaniše zakon. Evo primjera: Po sporazum. Pokažu li se i službeni fak­ tori isto tako sklonima, Turska će sva naredbi deleg. minist. fin. za B. i II. kako morati predloge uzeti u obzir, od 22/4. 1921. br. 16.723/21. može se no ona na Svaki način traži, da se naplatiti taksa za sviranje samo on* apsolutno poštuje njezino stanovište, da, ako sc naplaćuju ulazni? u koliko se radi o narodnom integri­ ce u prostor, gdje se svira. tetu uopće. Naša čitaonica nije nikad naplaći* Novi zapovjednik savezničkih če? vala ulazninu svojim članovima, što pohađaju kao članovi društvene pro? ta u Carigradu. Za vrijeme svog bo? storije, u kojima u trećoj sobi svira ravka u Parizu postigao jc Lord slučajno par mladića. To sviranje Curzon, da je engleski general Har? zabranjuje g. Kramarić, ako ne plati rington uz pristanak Francuske i Ita* lije imenovan glavnim zapovjedni­ taksu. Dakako da se i ne svira, a šta društvo pri tome trpi — jasno je. kom savezničkih četa u Carigradu i Drugi dan. bajrama omladina je ka­ Đardanelama. Talijanski su krugovi nila izaći u bližu okolicu na teferić i radi toga prilično uznemireni, jer bi ponijeti tambure. Niko nije »smio«, Italija na taj način, za slučaj da bi se dok se ne javi g. oficijalu i da se u? oružanom silom morali odbiti pre? plati »taksa« za sviranje. I otišao je hvati KemaLpaše, lako bila zaplete? jedan omladinac g. Kramariću. »K a* na u prilike na Istoku. Grčka u ratnom stanju sa Rus n o javljeno, zabranjujem svirati!« - daje mu on taj drski । šijom. Kako javlja berlinski „Lokalodgovor. Ovome skandaloznom anzeiger14 iz Atene, grčka je vlada ponašanju je kriv prvi poreznik g. poslala sovjetskoj vladi notu, gdje iz­ Jerković, a drugi upravitelj kotara g. javljuje, da se grčka vlada smatra u dr. Forstinger. Mi ovim tražimo od ratnom stanju sa sovjetskom Rusijom. g. Jerkovića, da skrati rogove svo* me potčinjenom. inače smo prisiljeni tražiti zaštitu od ovog satrapa na a u to doba neka svaki kolega po­ šalje svoju adresu u mjestu službo­ vanja na Mualimsko udruženje ili di­ rektno meni, da mu se mogne poslati dotični program. Namještenja će, po svoj prilici, usli­ jediti odmah, a svakako početkom septembra o. g, te koji kolega reflek­ tira na to, neka odmah napravi molbu na zem. vladu u Sarajevu. Svjedodžbe će se u ovoj sedmici svima otpremiti, pa pokraj te svje­ dodžbe treba molbi priložiti još i sli­ jedeće dokumente: 1. Rodni list, 2. domovnicu, 3. svjedodžbu zvaničnog liječnika o tjelesnoj i duševnoj sposobnosti za učiteljsko zvanje, 4. dokaz o dosadašnjem službovanju i 5. svjedodžbu političkog i moralnog vladanja. Molbu treba propisno biljegovati, a osim toga treba priložiti i jedan biljeg od 7 dinara za dekret namještenja. *) Pretpostavljajući, da mnogi kan­ didati, kojih se ova objava tiče, ne će imati prilike da, radi svojih zabitnih boravišta, doznaju za nju, to molimo sve naše mjesne odbore kao i druge prijatelje, da dotične kandidate svoga područja, upozore na ovu objavu. Uredništvo. pim načinom i dobnim primjerom privuče bliže k sebi, da ih oplemeni i prosvijetli i tako izvede iz ovog jadnog i čemernog duševnog i tje? Jesnog mrtvila i zaostalost’. Sta više carski kordonski žandari i one mno? gobrojne vojničke kule i tvrđa viče po granici i u planinama još žešće raspališe i otrovaše ova gorska ple* mena, te niti Rus niti gorštak ne smjedoše ni korak bez puške i han? džara. Niti boljševička vlada šta či? ni. da se izmiri sa ovim plemenima, a na to ncmif ni vremena niti je to zanima. Tako su ovi ljudi prepušteni sami sebi i nije čudo, da su postali još smjeliji i razuzdaniji, kad vide da je po Zakaspijskom Kraju i u cijeloj Rusiji haos i nema jake vlasti. I sa sinovima ovih gorštaka meni valja sutra krenuti u gore i pla? nine, gdje su oni za svakim kame* nom i u svakoj uvalici i guduri kao kod kuće, a meni sve nepoznato, tu* đe i nesigurno, a moja Hercegovina i ona ubava varošica pod sklonom kršnih brda tako daleko, da je i mi* šiju jedva dbkuču|jein. Iztrzaše se nervi i umori se mozak od svega o* noga, što prenesoh za šest mjeseci očajnog i opasnog bjegstva. Eto još dva dana, ali uistinu dva »kijamet dana«, i bude li suđeno spašen sam i sve će dobro biti. Tako sam mislio i osjećao, kad sam se riješio povje­ riti svoj život Kurdu, (ni koga sam mogao očekivati sve. samo ne do« bro i selamet. (Nastaviće se.) I cijelim obiteljima taj teferić posjeti* še i uveličaše, tc time pokazaše brat* skog osjećaja za našu humanitarnu I ustanovu Gajrct. i Materijalni uspjeh teferića jc bio I neočekivani, jer jc čisti prihod prc? šao preko 10.000 K. Ovom prilikom se moglo viditi, da i sc i muslimanke jako zauzimaju za Gajrct, jer se živo natjecaše, da što više daruju za bife, koga se u obilnoj mjeri nakupilo i na teferiću raspro* dalo. Također sc lijepo istakao i ovdaš? nji musi, tamburaški zbor. Svirao je dobrovoljno cijeli dan na teferiću i sa dvojim lijepim sviranjem ugodno goste zabavljao. Ova prva proslava Gajretovog da­ na pstaće nam u ugodnoj uspomeni sa željom, da i u buduće vlada ista susretljivost i bratstvo. Posmatraoc U molbi treba također istaknuti, u i kojem mjestu ili kraju kandidat želi I namještenje i zašto, te svoje famiiijame prilike radi doznake doplataka па skupoću. Sto se pak tiče „Ferijalnog tečaja Što tečaja14 u Zagrebu, njegova je svrha i važnost precizirana u samoj objavi g. A. Ajanovića, objelodanjenoj u 303. broju • „Pravde’, a samo se posebi razumije, da i apsolventi Mualim-uČiteljskog te­ čaja imadu pravo na pohađanje ovoga tečaja. Zato se svima kolegama, kojima ikako dozvoljavaju prilike, najtoplije preporučuje, da se za polazak prijave rečenom g. Ajanoviću, jer naročito ap• solventima Mualim-uČiteljskog tečaja ovakvi su tečajevi od velike koristi, ne samo radi proširenja vlastite izo­ brazbe, nego radi samog naroda, među kojima će oni danas sutra, vršiti pro­ svjetnu misiju. Sarajevo, 25/6. 1921 Mualimima-apsolventima učiteljskog tečaja.*) Mnoge kolege obraćaju se na pot­ pisanog tražeći informacije o svome učiteljskom namještenju, priposlanju svjedodžbe, plaći i inače o pravnom položaju apsolvenata ovoga tečaja, te o pravu pohađanja Ferijalnog tečaja za učitelje pučkih škola, koji ovih dana . počima u Zagrebu. Pošto mi je nemoguće svakom ko* legi posebno odgovarati, a pogotovo onima, od kojih adresa nisam uzeo, to ovim putem stavljam svima do znanja slijedeće: Prema riješenju Ministarstva Pro­ svjete, koje je nedavno u službenim i drugim novinama objelodanjeno, ap­ solventima je priznato pravo privre­ menih učitelja s temeljnom godišnjom plaćom od 1600 Din., a pokraj toga svi personalni i familijarni doplaci prema postojećim uredbama, kao Što to imaju ostali učitelji narodnih osnovnih škola. Namještenje će biti za prve dvije godine privremeno, a poslije toga polagaće se učiteljski ispit prema § 30. školskog zakona za stalno namještenje. koji neće biti definitiva u onom smislu, kao što je polažu drugi namjesni uči­ telji, nego ispit po određenom pro­ gramu prosvjetnih vlasti. Da se za taj ispit mognu kandidati pravovremeno pripremiti, tražiće se od Ministarstva Prosvjete, da nam taj program pošalje odmah po namještenju, Страна 3 Sirana PRAVDA* Bi oi 305 Broj drugom mjestu. • , I ! | I I ; I ' ; ‘ j ; , ; i j । Domaće vijesti. Ibni Šebil. Prnjavor, 16. juna. Proslava Gajretovog teferića u Pr? nj’avoru. Ovdašnji pododbor Gajre* ta priredio jc drugi dan bajrama, dne 9. juna 1921., u znak proslave Gajretovog dana u okolici Prnjavora teferić, sa vježbama sokola i narod? nim utakmicama, tc je taj teferić kako moralno tako i materijalno sa neočekivanim uspjehom urodio. Da je tako sjajno taj teferić ispad, u prvom redu ide zahvalnost ovdaš* njem vrijednom sokolu i njegovom agilnom starješini g. Đorđi Bugar* skom kao i vođi sokola g. Lazaru Markovi ću. jer isti ne požali truda, nego sc živo zauze. kako bi ovaj naš Gajrctov teferić što bolje uveličao. Zaista je bila milina pogledati, ka­ da je cjelokupni sokol, sokoliće i podmladak. njih oko 80, prošao kroz cijelu čaršiju pod vodstvom vođe g. Markovića, te je cijeli grad, kako muško tako i žensko pohrlilo za so? kolom na teferić. Osobita zainteresovanost je među publikom vladala, kada su sokoli, so? kolice i podmladak izvađali na tefe* riću svoje birane vježbe sa pravom umjetnošću, da se je svak divio, a i ponosio, što imademo takav soko, koji zaslužuje svaku hvalu i prizna* nje. Za zadovoljstvom ističemo, da jc bio mnogobrojan posjet braće su? građana pravoslavnih, kao i katoli­ ka, i da ne požališc truda, nego sa Naš list ne će izaći u četvrtak radi današnjeg i sutrašnjeg blagdana n štampariji. Skupština zemljoposjednika. — ; ' I ; ' ' I ' I • ' Na 24. ov. mj. je bila zakazana izvan­ redna glavna skupština zemljoposjedničkog udruženja, ali pošto toga dana nije bilo prisutno dovoljno članova, odgogjena je za 25. ov. mj, te je tega dana i održana bez obzira na broj prisutnih, kojih je bilo oko stotinu Dnevni red je bio predlog ikvidacije društva, ali je taj predlog pao, te je zaključeno, đa se ponovno sazove kroz mjesec dana izvanredna glavna skupština. Na skupštini je primljena rezolucija, koja je poslana predsjed­ ništvu vlade, predsjedništvu konstituante i poslaničkom klubu naše organizacije. Rezolucija glasi: „Zemljoposjednička Organizacija, na izvanrednoj glavnoj skupštini održanoj 25. juna, donijela je slijedeću rezolučiju: Izrazujemo naše žalenje nad riješenjem agrarnog pitanja onako kako se rješava, te odlučno prigovaramo, što je konstituanta odnosno današnja vla­ dina većina mimoišla zapovijed Njego­ vog Visočanstva u manifestu od 24. decembra 1919. osnovan jednoglasnim zaključkom svih narodnih predstav­ nika, te riješila nas i slobodnih ze­ malja, a za kmetske odnošaje dala nam nepravednu odštetu, jer nije uva­ žila pri tome naš socijalni položaj i što traži ne samo pravda uopšte nego i socijalna pravda. To riješenje onako �Сти-на 4 Strana kakovo je oduzima nam mogućnostt egzistencije sa svim svojim teškim1 posljedicama po nas, ne samo na so­ cijalno ekonomskom nego i na kultur­nom polju. Kakova je odšteta za razrješenjee kmetskih odnosa najbolje je karakte­ rizira pravedna izjava ministra zaa agrarnu reformu u konstituanti gospo­“ dina Uzanovića, da njom nije plaćen1 ni jednogodišnji prihod'. Okružni agrarni povjerenici za Bo­ snu i Hercegovinu. Imenovani su o*? kružni agrarni povjerenici za Basnui i Hercegovinu i to predstojnik ALđ fred Mefcancc za Bihać predstojnik; Zvonimir Turina za Mostar, pred­ stojnik Stojić za Tuzlu, dosadašnjii vladin povjerenik za Sarajevo Alb*: recht za Sarajevo i Dr. \Veichber _јг za Banjaluku. Promjene u provedbenoj naredbii ;3egJučke uredbe. Provedbena nared­ ba za bedućku uredbu izmijenjenat je na zahtjev muslimana, tako da je• čL 10. potpuno promijenjen, čl. 25., potpuno izostavljen, a čl. 50. izmi* jenjen. Mi ćemo cijelu naredbu s; promjenama donijeti u jednom od idućih brojeva. Vakufska subvencija. Primamo od jednog mualima na uvrštenje: Pod gornjim naslovom izašao je čianak u »Domovini« br. 65., u kojem je piscu namjera da pohvali bivšeg direktora, političkog šarlatana Šerifa Arnautovića, a da pokudi u narodu upravu vakufa i vrijednog alima Mahmud ef Bahtijarevića. Pisac valjda zna, da je njegov šar­ latan ef. nešto tako radio dok je bio u vakufu, pa misli da će svako biti onakav, kao što to on navodi u svom pisanju. Nadalje u piščevu govoru stoji, da bi subvenciju trebalo podije­ liti „Gajretu*, koji šučur Bogu dobro stoji i svakim danom ide naprijed, a zaboravio je bezdušnik nas muallime, koji udaramo temelj Islamu, Izvršujemo svoju tešku zadaću, a plaćeni smo mizerno, kao niko na svijetu Taj šarlatan nas je dotjerao na prosjački štsp, ostavivši nam prazno ćagetje u vakufu, kako se ne će kroz dugo vremena moći ispraviti. Istina, dosta smo pri vakufskim izborima su­ djelovali i mi muallimi, da se Šerifu otpore ploče iz vakufske direkcije i da se osnuje J. M. O.; zato bi njegov pisac u „Domovini* Želio, da se svota od 200.000 dinara ne upotrebi među vierske službenike, jer su mu oni trn u oku. Ali . . . iskiši se, džaba ti je trud! M u a 11 i m. Glavna skupština društva „Gajret“ održavaće se dana 24. jula 1921. u 9 sati prije podne u Sarajevu sa slijedećim dnevnim redom: 1. Izvješće odbora o radu društva; 2. Proračun za iduću godinu, 3. Čitanje promijenjenih pravila i usvojenje istih. 4. Izbor 5 članova odbora u smislu § 19. društvenih pravila5. EventualijePododbori, povjerenici i članovi, koji namjeravaju stavljati kakve predloge, o kojima žele da skupština raspravlja, neka ih u smislu § 47. društvenih pravila pismeno dostave ovom odboru najmanje pet dana pred skupštinu. Mjesto održavanja skupčtine javiće se preko novina 8 dana prije skupštine. Za Glavni odbor »Gajreta«: Kurtović, predsjednik. „Gajretove" Stipendije. Učenici i učenice, koji namjeravaju moliti štipendije ili mjesta u »Gajretovim« konviktima od društva »Gajreta« za školsku godinu 192V/22. imadu pre­ dati: 1. Molbe sa originalnim dokum e n t i m a prosvjetnom odjelenju zem. vlade preko svoga kotarskog ureda; 2. Molbe Glavnom odboru »Gajreta« sa prepisanim i o v j e r o v I j enim dokumentima, koje mogu ovjeriti u mjestu molioca »Gajretovi« pododbori i povjerenici ili javni uredi, Molbe Glavnom odboru treba otposlati najdalje do 10. augusta 1921. Sve molbe treba slati preko pododbora odnosno povjerenika »Gajretovih«. Molbe koje prispiju kasnije označenog roka, neće se uzimati u obzir. Svaki molioc neka naglasi u svojoj molbi, gdje je bio u prošloj škol. god. i da li je bio »Gajretov« stipendist i u kojem internatu. Isto tako svaki molioc neka naglasi Boo; 305 Broj „ПРАРДА" - „PRAVI A" u svojoj molbi, da li je ove godine predao molbu zemaljskoj vladi za podjeljenje stipendije. . Pododborima i povjerenicima »Gaji reta« neće se slati nikakve posebne upute u ovoj stvari. Uprava »Gajreta«. ' Vojne vježbe rezervnih oficira. : »Službene Nevine« br. 136. od 21. o. ' mj. donose riješenje ministarskog sav­ jeta od 8. o. mj., kojim je odobreno ministru vojnom i mornarice, da može . počevši od 1. o. mj., pa do kraja ove godine po potrebi pozivati na Šestnedjeljnu vojnu vježbu rezervne oficire ' svih redova oružja i struka. Noćna tjekarska služba u Sre; skoj Bolesničkoj Blagajni. — U ! petak 24. juna sastao se drugi Ijekar| ski sastanak na kome su prisustvo­ vali sanitet, potpukovnik dr. Ruvidić, dr. Žebić, dr. Denišlić, dr. Propper, dr. Ćorović, dr. Dimitrijević i Glumac, Odbor se je konstituisao pa je, za I predsednika izabran san. рик. dr. Ru! vidić, za podpredsjednika dr. Denišlić, , 7a sekretara Glumac, a kontrolu pri' hoda i rashoda obavljaće dvojica odI bornika naizmjence. Na to sjednici zaključeno je da se i noćna Ijekarska služba počne vršiti i od i. jula t. g. pa je napravljen ra­ spored gg. Ijekara Ljekari će držati I službu po jednu noć, a koji hoće I može i po tri noći jednu za drugom. Gospoda ljekari koji se još žele prijaviti za ovu noćnu službu mogu se usmeno ili pismeno obratiti na predsjednika g. dr. Žarka Ruvidića sanit. pukovnika. Jsvna zahvalaNaša plemenita braća u dalekoj Americi sjetiše se i naše sirotinje, te nam megjusobno za istu pokupiše priloge u iznosu od 254 do­ lara i 50 centi, a darovaše slijedeći: Po 20 dolara Suljo Nurković; po 10 dolara (Jsman Čatovič, Salih Ljubović i Halil Grizović; po 7 dol. Mustafa Ćerimagić, po 5 dol. Mehmed Dervoz, Salih Sapuhović, Smail Kravić, Nazif KapiČić, Abid Karadža, Osman Fetahagić, Husnija Fetahagić, Lutvija Volić, Marica Volić, Omer Resulović, Bajro Bašič, Jusuf Habeš, Avdo Začina, Zaim Hasanbcgović, Huso Pirić, Husnija Ćatović, Mahmut Kantarević, Hasan Hai sanbegović, Omer Kurtagić, Husein i Omeragić, Velija Omeragić i Hašim | Račim; po 3 dol. Hasan Ramić, Maho Behramović, Ibrahim Piperac, Hašim । Demić, Nazif Sarić, Harno Arnautović, Vejsil Gabela, Avdo Mulać, Šućrija Sei limović, Mustafa Sarić, Alija Ćerimagić i Mustafa Rigjušić; po 2 dol. Halil Kuriović, Marica Sarić, Asim Budalica, i Zejnil Tanović, Adem Džanković, Na• suf Jaganjac, Arif Tanović Agov, Hamza Jaganjac, Nasuf Šehović, Ahmet .I Selimović, Rašid Tanović, Jusuf Hebib Nuri Dželaludin, Begler Ćerimagić, Pašo Ćerimagić, Ibrahim Velić. Omer | Šabović i Muharem Hasanović; po 1 dolar Hamid Bilalović, Nezir Tanović, | Mehnud Ali, Omer Vilogorac, Husein Ahmet; po 50 centi Ibrahim Husein, te najzad po 5 dolara Omer Nurković ! i Iva Nurković. — Odbor se Musli­ manske čitaonice u svoje ime i u ime jI sirotinje grada Nevesinja darovateljima i. putem javnosti najljepše zahvaljuje, । želeći im od Boga, da im se ova na­ grada stostruko nadoknadi, U ime Mu­ slimanske čitaonice: u Nevesinju, 18. juna 1921. Za odbor: Predsjednik: . Derviš J. K o r k u t. Tajnik: R. K o। s o v a c. Državna klasna lutrija. Pročitajte | I današnji oglas »Međunarodne banke јi d. d.« Zagreb, Nikolićeva ul. 7. i na­ i ručite si Željeni broj pravodobno dok nije rasprodan. | ! । [ । , i ! I I | | I D □ 1 „бШЕТГ I Knjige i novine. Narodna Zaštita. Izašao je 5. i 6 dvobroj ove jedine naše socijalne re­ vije. Uz urednike dra Basaričeka i Ljudevita Krajačića javljaju se u ovom dvobroju: Dragutin Tomac, dr. B. Špišić, dr. M. Kovačević, dr. phil. I. Altazar Morristown, Šiler, Zlata KovačevićLopašić, Zvonimir Pužar i drugi. Ova revija zaslužuje pažnju svih naših krugova. Pretplata godišnje 100 kruna. Šalje se upravi u Zagreb, Josipovac 30. „Savremenik", književno - umjet­ nička revija, početi će opet izlaziti ovaj mjesec, te će do konca ove go­ dine izaći četiri knjige, svaka sa osam štampanih araka velikog formata na najfinijem umjetničkom papiru sa bo­ gatim ilustracijama. (Sama prva knjiga imati će 40 ilustracija u boji). Pret­ plata na sve četiri knjige iznosi 400 kruna. Sveske razašiljati će se gg. pretplatnicima franco preporučeno. — »Savremenik« izdaje i uređuje društvo hrvatskih književnika u nakladi: Ćirilo-Metodske knjižare d. d., Zagreb, Preradovićev trg 4, kamo se šalju i sve narudžbe i pretplate. masivna sa bašćom, voćnjakom, štalom, praonicom i vodovodom u Derebent ul. prodaje se radi odlaska. — Upitati Mandrina ul. 21 , Gornje Bjelave. Kuća Mlinsko kamenje Prvorazredne rude, najbolje za meljanje svakovrsnog žita, razašilje uz garanciju NIKOLA BENAC § industrija mlinskog kamena Plehan Derventa (Bosna) Oglas. Na 9., 10., 11. i 12. jula 1921. obdržavaee se u gradu Bos. Dubici veliki godišnji robni i marveni vašar. Drugi godišnji marveni va­ šar obdržavaće se 15., 16. i 17. Oktobra 1921. Bos. Dubica se ističe među prvim pijacama sa blagom u zemlji. 236 Gradsko poglavarstvo u Bos. Dobici. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". Najjeftinije i najbolje papirne vrećice 229 Z. thžavns rtzMiia lutrija dobivaju se u svim količinama i vrstama kod Sasa]EV5HE TVORNICE prpirnrtih vreeicr №R) II SARAJEVU Zatražite cijene i uzorke! Tnt. telefon 124 Prvo vučetije 15. i 16. lula t« g. 5 oremOa! 100.000 srećaka 50.000 zgoditaka Apsolutna sigurnost i državna garancija. U roku od pet mjeseci izžrebat će se, 169,000.000 160.000 H bez ssoiiog odbitka u gotovom novci S jednom srećkom može se dobiti Ч milijuna hruna. Z mli juna Чоо.ооо, 1 milijun Воо.мо, Soo.ooa, Bao-ono, Чоо ooo, 32о.ш, ZBo ooo, 24000, 200.000, 160.000, 120.000, ^о.ооо, Ud. itd. Prepopučamo siijedBćz |oš nepro­ dane brojeve na izbor: 71843, 72981, 78404, 98639, S4473, 88759, 14453, 8047, 12968, 29842, 34736, 36481, 44806, 49520 83243, 4247, 15480, 38770, Cijena srećaka za svako žrebanle: Cijela srećka Dinara ВД.~ ili hrane I3Z. Polovina srsćhe Dinara 21 ili kruna 96,— Četvrtina srećke Dinara 12.— ili kruna 48— Osmina srećke Dinara 6 — ili kruna 21 — Listine vučenja bezodvlačno iza svakog žrebanja. Brza i točno podvorba. Narudžbe iz cijele države neka se uprave na zvaničnu Glavnu kolekturu državne razredne lutrije: MEBUNaffOSHi) ВДМИД 0. u. (Odio državne razredne lutrije]. . Nikolićeva бодгво *Јммммм Gajeva и » Telefon 11*19 i 23*98. Naručbe izvršavaju se jedino uz unaprijed poslani novac ! 1 Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M, O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/010171e7b6cc6a5482f397c47bfe0997.pdf e6a184fa66874a69e8af43e4e8615491 PDF Text Text POŠAARINA U GOTOv u PlACENA. pojedini oro; к 2‘— izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ₽ ' . e(. Kas^t Mudens Uređuje redakcioni odbor. ^on^c Ц Ahm«6 Ham Pretplata: godišnje K ISO.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250. • L *\ л Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj p- ači. Telefon br. 842. ЛАСИЛ0ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУ Čekovni račun post, štedionice 1119 Sarajevo, subota 2. jula 1921, ,22. Ševal 1339.) . Broj 68 (306) Živio Regent Aleksandar! U našim najtežim časovima, ka* da smo očajavali pod pritiskom o* koline i kad smo u strahu za buduće nost grozničavo tragali za kojom sigurnom uzdanicom, svaki put u tim časovima — a njih je bilo dosta - pala je. naša misao i naš pogled na kraljevića Aleksandra. Viteški duh, kojim odiše svaka Njegova ris ječ upravljena cijelom narodu, a naročito Njegovo plemenito kra­ ljevsko ponašanje prema svakom muslimanu, koji je stupio pred Nje* ga, svaki put su nam u tim časovi* ma osnažili srca i ulili u dušu svijet* le nade. Stoga je vijest o pokušanom aten* tatu najdublje potresla sve musli* mane, a saznavši odmah da Mu se nije ništa dogodilo, osjetismo naj­ življu radost i zahvalnost prema Svevišnjemu, koji je čuvajući Alek* sandra čuvao i nas, ostavivši nam zdrava i vesela onoga, koji će i dalje biti naša najsvjetlija uzdanica. Živio naš kraljević Aleksandar! a i 'i : i , i • I ; U srijedu nakon položene zaklet* i ve u konsbtuanfit, vraćao se Regent u pratnji Pašića u dvor. Kod mini­ ’ starstva građevina (koje se sad na* i dograđuje) bačena je s trećeg spra* ta bomba, koja je udarila u jedan i stuib za električne žice i eksplodira­ i la prije, nego se Regent navezao. 1 Ranjeno je desetak lica, al srećom i nika smrtno. Atentator je pokušao i odmah da bježi, ali su ga uhvatili . radnici, koji rade na zidanju mini* ■ starstva. Kod njeg su nađene još i tri bombe i revolver. Svjetina je bi* la sdno razjarena i htjela ga je lin* ; čovati, te ga je policija jedva odbra* i nla. Kod preslušavanja izjavio ie, da ! se zove Spasoje Stejić, malerski rad* nik, rodom iz Turske Kaniže u Bač­ koj i da je uoči toga dana doputo* vao :»z Novog Sada, da izvrši aten* i tat u smislu svojih načela. Daljnja istraga kaže, da je bio u Rusiji, a za* tim u Mađarskoj u službi Bele Kuli* na. Po novinskim vijestima uplcte* ni su u stvar i neki komunisti, pa jc traženo izručenje četiri: komunistička poslanika. U Novom Sadu se veb? također živo istraga, pa su i tamo uhapsili neke komuniste. Oda,* kle su bombe potekle, nije još jav* Јјзпо, osim da je kod nekog bolni* cara Janoša nađen sanduk s bomba* ma. Povodom iovog atentata predsjed* n k je konstituante dr. Ribar na prekjučerašnjoj sjednici dao ovu izjavu: »Gospodo poslamic:)! Jučerašnjeg historijskog dana, kada je Njegovo Visočanstvo Namjesnik Prestola Kralja Petra položio zakletvu u skup stini, pokušan je poslije ovog svečanog čina drski atentat. Čitava skupština i ja kao njezin predsjed* n’k osuđujemo ovaj drski pokušaj atentata i mislim, da se sa ovim ri* jc čitala slaže cijela Ustavotvorna Skupština. (Svi poslanici osim ko* munista ustaju i kliču: »Živio!«) Pokušaj atentata na Regenta srna* tra Ustavotvorna Skupština pokuša* jem napada na integritet države (aplauz), smatra napadom na naćijonalno - državno jedinstvo. Usta* vetvoma skupština osuđuje pokušaj atentata i veseli se. da atentat nije uspio. Ustavotvorna skupština i ci* i eh narod su radosni, što atentat ni* ie uuplo i što ic Regent ostao. Čitav, živ i. zdrav. (Pljesak i burni poklici: »Živio!«), da vršeći dužnost nacijo* lac krune : ustavni vladar zajedno rudnu za našu budućnost kao nosi* nama poradi za dobrobit i napređak države. Čast mi je Izjaviti, da sam jučer u ime Ustavotvorne skupštine izra»* zlo radost Regentu, što atentat nije uspio«. •’ I ■ { • । j 1 1 ! : i | | ' | i I i ■ ! I 1 . I i | 1 j , . ј | | i ' ! , i i . Sarajevo, 2. jula. Ostavka naših ministara. Smatra­ jući da stiZzacija člana 135. Ustava ne odgovara uslovima našeg spora* žurna s vladom i vukući konzekven* čije iz tog, što vlada nije do ugovo* renog roka prevela u djelo većeg dijela ostalih tačaka tog sporazuma ministar g. dr. Spaho - sporzumi* vši se sa svojim drugovima. — do* nio je odluku, da 26. juna podnese ostavku. Ostavka je definitivna i prema tome ne odgovaraju istini novinski glasovi o tobožnjem po* vlačenju te ostavke. Biće da su se te vijesti pronijele radi toga što je g. dr. Spaho potpisao ukaz o progia* senju Ustava i jer do prekjučer ni* je doneseno rlješenje o uvaženju te njegovo ostavke. Ušljed prilika, koje su u našem poslaničkom klubu nastale ostavkom g. dra Spahe, prekjučer je oko 5 sati podnio ostavku i ministar g. dr. Karamehmedović. | | i | I ! Gg. pretplatnicima! | Ovim javljamo svim dužnima, I koji nam i pored tolikih opomena j ne peglaše dužne pretplate, da smo i ovim brojem prestali slati im list j Administracija »Pravde«. i i ; 0 našem poslaničkom klubu kruže novinstvom najrazličitiji gla* i diti skupštinske volje, polo^će mansovi. Jedni govore o definitivnom ! dat i mirna Bosna. Organizacija ni* rascjepu i predskazuju skori lom čak jc svezana ni za čiju osobu, skupsti* i u redovima naše organizacije. Dru* na je suverena za svakog člana i gi pišu o »srbofilskoj« struji dra Ka* prema tome nema nikakva razloga ramchmedoviića, koja će na glavnoj za uznemirenje. Mi u zdravlju sloge skupštini organizacije doživjeti pot­ imamo svoje poslaničke zamjenike puni. krah. Treći ispod žita ruju u i oni će nadomjestiti svakog poje* neobaviještenim krugovima i okre* d'inca, koji bi imao ličnih razloga ću vodu na svoj mlin. I tako dalje, da položi poslanički mandat. Ako i tako dalje. Svak, nam na svoj na* ne mogne Ha®o. vrš’iće volju skup* štine Huso. čin kroji ćulah. U čemu je nesporazum jasno će* A šta je na stvari? Na stvari je samo to, da je kritič* mu prikazati u idućim brojevima. na situacija vlade pred iizglasava# Danas je progovorio Ajanović, u unjem Ustva i nedostatak vremćna torak će dr. Spaho (donijećemo nje* za izvršenje svih tačaka našeg spo* gov govor u Ustavotvornoj skupsti* razuma urodio shvatljivom reakci­ ni) pa redom svi koji to zažele. Ču* jom bujnijih temperamenata, koji će se oba mišljenja, a odluku će do* izgubišc ravnotežu i pod’egoše osje* nijeti glavna skupština. Kako, to je čaju. Trebaće nešto vremena i stvar njena stvar. Stoga još jednom po* će poći svojom kolotečinom tako, da navijamo, da nema nikakva razloga će glavna ^skupština imati sasvim za uznemirenost naših pristaša. A kako stoji sa strujama? Jeliis* jednostavan iilahak zadatak —srni* rivanja. Ništa više. No kad bi izbili tina, da su poslanici podijeljeni u i .oštriji sukobi pojedinaca iz posla* srpski i, hrvatski tabor? Jok. To je nličkog kluba, jasno je kao na dlanu, laž i ujdurma onih, koji bi da skupština ne će dozvoliti kršenje htjeli da za nj i m a k 1 i p š e * naše odlične discipline i čvrste m o. Poslanici se razilaze u shvata* s 1 o g e, bez koje ne može biti ni? nju p o I i t i č k e situacije: jednS ve* le ne će se izvršiti sporazum, a dru* kakva našeg znatnijeg uspjeha. Pojedinci su ud danas do sutra: gi: hoće. Smiješnost tvrdnje o »hr* ko no htjedne ih ne mogne provo* vatskom« i »srbofilskom« taboru najbolje se vidi po tom, što ni sam "eprezentant »hrvatske« struje, g. dr. Spaho, nije Hrvat već Srbohrvat, Jugoslaven bez ikakve plemenske tjesnogrudnosti. Završujući valja nam još iistak* nut:, da uz g. dra Spahu stoje posla* nici: Hasan Miljković, Nurija Poz* derač, Dždfer Kulenović (ubraja se, premda nije prisustvovao pošljed* njim sjednicama kluba), Hamzalija Ajancvić, Hamid Kufbegović. Hu* sejin Mašić, dr. Atif Hadžikadić, Derviš Omerovnć, Mustajbeg Ка^ petanović ; Salih Baljić. Godina Zašto je dr. Spaho dao ostavku P’ Upravo pred glasanje o (Ustavu predao je ministar trgovine i Indu* strije dr. Mehmed Spaho ostavku na ministarskom položaju. Kad bi se htjeio ispitivati uzroke te ostavke, moralo bi se dublje zaci u historiju same naše organizacije i cijeli do* sadašnji rad našeg poslaničkog klu* ba, a naročito u rad nakon sklapanja sporazuma s vladom g. Pašića. Nu mi ostavljamo to zasad na stranu, a pozabavlćemo se nepo­ srednim povodima toj ostavci. Tu je u prvom redu pitanje o te* ritorijalnoj podjeli Bosne i Herce*1 govine. Kad je, naime, naš piosla* niČki klub uvidio, da pored svih na* pora ne može nikako prodrijeti sa stanovištem, da Bosna i Hercegovi* na zadrže svoju autonomiju, stavio se je na stanovište, da bar očuva kompaktnost muslimana u Bosni i Hercegovini. Način za očuvanje te kompaktnosti bio bi taj, da se od teritorija Bosne i Hercegovine nc odcjepljuje ni jedan dio, a isto ta­ ko da mu se i ne pridodaje nijedan d o iz drugih dosadašnjih pokrajina. Tako bi se razmjer u snagama, u kojemu su dosad bili muslimani, o* držao i naš bi glas, bar u Bosni, još uvijek imao neko značenje. Taj je zahtjev naš poslanički klub stavio vladi g. Pašića kao preduvjet daljnjem pregovaranju, i njega je vlada prihvatila. Međutim danas, kad bi se to utanačenje imalo i us* tavom zagarantovati. vlada ga gru* bo krši i stilizacijom 135. člana Us* tava ona otvara širom vrata prisa* jedinjavan ju pojedinih dijelova susjeđnih pokrajina Bosni i Hercego* vini. Muslimanski klub nastoji i up're sve sile u to* da vladu prisili na respekto^nje toga utanačenja, nu vlada nepokolebljivo stoji na ovoj svojoj stikiiaciji 135. Člana Ustava: ••Zakonom o nodjdi zemlje na ob* lasti Bosna Hercegovina će se raz* dijelki u oblasti spajanjem i razgraničavanjem sa danjih okruga i sre* zova Bosne i Herpegovioe. Dok se to zakonom ne uredi, okruži u Bo* sni i Hercegovini važe kao oblasti. Pojedine opštine ili srezovi mogu se iz svojih oblasti izlučiti i pripo* jiti drugoj oblasti u sadanjim gra* nicama Bosne i Hercegovine ili iz* van njih, ako na to pristanu njihova samoupravna predstavništva odlu­ kom od 7» glasova i tu odluku odo i bri narodna skupština«. S tom sti* ' lizacijom nije se mogao složiti dr. ; Spaho з jaka manjina, gotovo polo* vica, našeg kluba. Nu kako vlada nije ni drugih tar caka spo/azurna dosad izvi šila, ne* go neprestano krzma, zateže i obeća* njima zavarava klub, to je još više dalo povoda opravdanoj sumnji, da vlada i ne misli lojaino izvršiti spo* razum. To se najbolje vidi iz toga, što jc upravo težište muslimanskih zahtjeva ležalo u tom, da se svi ti zahtjevi izvrše do glasanja o Ustavu u generalnoj d c b a* ti. To je glasanje izvršeno već da* vno, 12. maja 1921., a od sporazuma ; je izvršen jedan vrlo neznatan dio. | 1 to je i ovaj neznatni dio bio izvr* šen samo neprestanim požurivanji* ma, ultimatumima i davanjem ostav­ i ki na ministarskim položajima sa i strane našeg poslaničkog kluba. Pored toga je i znatan dio beo*i gradske štampe na najmfamniji na* čin vrijeđao ponos i dostojanstvo i naših poslanika i cijelog musliman* . skog dijela našeg naroda tvrdeći, da smo plaćeni i da moramo glasovati za Ustav, i ako stoji neoboriv fakat, da do dana današnjeg nije prim.je* na ni jedna para od svega toga i da I nije ni jedan uzurpator bačen s u* i zurpirane zemlje. To je sve dalo povoda, da mini­ star dr. Mehmed Spaho dadne os* tavku na svom dosadašnjem polo*: žaju, te da skupa sa svojim drugo*vima dadne izjavu u skupštini, da smatra, da vlada nije izvršila spora* , I I ' | > *) Puštajući ovaj članak imamo da uči­ nimo jednu stvarnu napomenu. Kao što ie javnosti već poznato, u našem je poslanič­ kom klubu došlo, na žalost, do različ’tog shvatanja u prosuđivanju političke situacije. Grupa oke g. dra Spahe, ko­ joj pripada : p^'.cmieg članka, nalazi u vladinom držanju razloga i povoda, da pre­ kine sa dosadašnjim kursom naše politike pa je tom svem shvatanju dala izražaja i u Monstituanti. ?4i smo se nadali da će se ona zadovoljiti tim korakom i odluku o spor* prepustiti giavnoj skupštini u.gau'zacije. M • durim se eto pfevarismd u tom prosuđiva­ nju, jer oni hoće i obračun u široj ja. nost:. Neka bude. Mi im i u tom izlazimo u .usre.. pa ćemo da im dadr.vmo i prvu riječ. .Svom ćemo reći kasnije. Uredništvo. �PRAVDA" — „ПРАВДА" Strana 2 Страна du, koliko im sile dopuštaju, a to zuma i da će oni glasati za Ustav je? i im je i poziv njihov. dino radi toga, da neglasanjem ne Na usmeni ispit triju maturantica dadnu povoda trzavicama u državi, ŠHpend’je srednjoškolcima, Skok , ove škole došli su 23. o. mj. Rcisul? koje bi neminovno morale doći u slučaju drukčijeg držanja njegova i I ske godine 1921/1923. djeliće zc? ulema H. M. Dž. ef. Čaušević i na? maljska vlada pripdanicima Bosne čelnik prosvjetnog odjelenja naše njegovih drugova. i i Hercegovine iz zemaljskih sredsta? I vlade g. Košta Krsmanović i zadr? H. Ajanović. va stipendije za srednje škole, gim? žali su sc dulje vremena. Za njihov nazije i realke u novcu ili u obliku va prisustva učenice su pitane iz i prehrane u đačkim trpezama. Đaci pedagogije i jedan dio srpsko?hrvatkoji misle molit i takvu stkpcndiiiju skog jezika. I ovdje su učenice po« ; ili mjesto u đačkoj trpez neka poša? kazale svoju spremu i zrelo shvaća? Iju molbe zemaljskoj vladi u Sara? Gradić odlazi. Kako smo pouzda? ј jvvu putem nadležnog kotarskog u* nje svog poziva, kome sc po’svetiŠe. Oba visoka gosta odošc s ispita vr? no izviješteni zloglasni tuzlanski ok? reda (pripadnici Sarajeva putem vla« lo zadovoljni. ružnik Gradić odlazi sutra u Bco? dinog povjerenika za zemaljski gla? Nakon ispita proglasio je učitelj? grad i napušta svoj položaj, u ко? , vni grad Sarajevo) odmah po svrset? jem jc ucvllio toliko svijeta i navu? । ku školske godine a najkasnije do ski zbor sve tri maturantice sposob­ kao opštu odvratnost. Čuli se, ne 15. jula ove godine. Molbe valja ob? nim da vrše učiteljsko zvanje u os? novnim školama. Sve tri su te uče? vidjeli se! Dvije deložacije. Kao što je poz- | razložiti izvještajem za 1. semestar nrce postigle vrlo dobar uspjeh u na? i posljednjom godišnjom škol. svje? uci. Te su učenice: Ajiša Buturović nato, viada je u pregovorima s našim :z Seonice (Konjilc), Tevhida Dedić poslaničkim klubom pristala na to, da ' dodžbom, svjeđodžboim siromaštva, se imaju deložirati svi uzurpatori beg- ' krsnim listom ili rodnim listom i u? I iz Tešnja i Hasna Hadžić iz Sara? lučkih zemalja, koji tokom ove zadnje ; redovnom Pjcčničkom svjedodžbom ! jeva. Mi ovim vrijednim učenicama dvije godine iskoristiše boljševičko ! o zdravlju moliteljevu. Molbe koje čestitamo ovako Lijep uspjeh i želi? mo svaku sreću i napredak u budu­ raspoloženje naše pokrajinske uprave. ; budu predate poslije gore navede? ćem im zvanju i radu u školi. Taj je naš zahtjev dobio i zakonsku • nog roka Ж ne nadležnim putem ili S ovim je u svemu svršilo nauke sankciju, jer je uvršten i u Uredbu o 1 nedovoljno instruirane, neće sc u ouzir uzeti. i osposobilo se za učiteljice u: ovoj beglucima od 12. maja ove godine. Ispit u musi, ženskoj školi. U рго? , školi 13 naših učenica, koje sada Pristupa se već i izvršavanju tih 1 šlu subotu 25. o. mj. završena je osim triju udatih, vrše zvanje uči₽ propisa Uredbe. Tako je ovih dana na teljica na narodnim osnovnim ško? Palimafkod Sarajeva) uveden u posied . školska godina u muslimanskoj višoj djev. školi i ženskoj preparandiji u i lama. Mehmed Memić, koji je imao spor Pošto jc nastava u ovom zvodu sa Jokom udovom Bu kara, a kako ču­ Sarajevu. Ispit jc držan samo s onim jemo s pouzdane strane, za dan za učenicama, koje ove godine svrša* ranije završena, to je 25. o. mj. pri? dva će se pristupiti uvođenju u posjed vaju .svoje nauke i odlaze iz ove ško? ' likom zaključne godine i diobe svjc? Alije Jelke, o kojem je bilo mnogo le kao osposobljene učiteljice za na­ dočaba proslavljen Vidovdan na način, kako sc proslavio i spomen govora u našem listu. Vlast je konačno , še narodne osnovne škole. Ispit se riješena, da odlučnim mjerama učini ! jt obdržavao 16., 18., 19., 21.. 22. i i Zrinjskog i Frankopana. U Injcpo de? ■kraj dosadanjoj anarhiji u ovim pita­ 23. juna. Naročiti je dan (19. juna) i korisanoj sali iskupile su se sve učenjima i mi taj korak pozdravljamo is- । određen za ispit iz vjeronauke, na j niče naše više djevojačke Škole i krenim veseljem, jer je skrajnje vri- | koji je došao osobno Rcisubulema ! ženske preparandije, a tome su se ieme, da se i u nas jednom zavede red H. M. Đžemaludin cf. Čaušević sa i pridružile i učenice -osnovne djevo? i zakon. članom Ulema medžlisa prof. Ali cf. ' jačke škole. Nastavnički zbor sve Radićem. Učenice ove naše ženske triju škola bio je na okupu. Direk? preparandije odgovarale su iz sviju tor zavoda Edhem cf. Mulab'dić dr? grana propisanog vjeronaučnog gra? žao je govor o značenju ove prošla*? diva na zadovoljstvo. Vrijedni vje? ve prikazujući u krupnim crtama hi? na g. ministra šuma i ruda. roučitelj ove škole Omer ef. Šaraj? storiju najglavr.ijih zemalja — pose­ U šumskoj upravi Sjetlina kotara iić zaista ulaže golem trud u obrađi­ strima naše kraljevine t. j. Srbije, TOgatičkog postavljen jc upravite? vanje ovog predmeta i učenice go­ Hrvatske i Bosne i borbe srpskog i Ijem Jcco Savin. Od njegova dola? vore bez knjige u ruci, posve zrelo hrvatskog naroda s raznim narodi? ska na tu šumsku upravu odmah se i samostalno o svim zadatim pitanja ma. koji navaljivahu na naše zem? opazilo da je prema muslimanima ma. Redsukulema je nakon ispita lje. Borbe naših zemalja i našega vrlo neraspoložen i pretjerano strog, pohvalio učenice i izrazio svoje za? naroda za oslobođenje i 'svoju samo* ■do čim je opet prema Srbima tako dovoljstvo na nj:hovu trudu i mar? stalnost traju sve do u najnovije do?* blag, da oprašta i velike njihove ро^ IjivostL a onda ih lijepim i srdačnim ba i. završuju se pobjedom u našu greške. Kako je taj gospodin prema riječima uputio, da u svom budućem korist. Te su borbe progutale silu žr? musliknanima neraspoložen, najbolje zvanju kao narodne učiteljice tava našega naroda i tih žrtava mi se vidi kod dijeljenja servituta, jer porade u narodu na osvješći? potomci treba da se na ovaj dan sje­ dok Srbima dozvoljava sječu šta i van ju našega svijeta, da neuke upu? timo. To je značaj ovog dana. Iza toga su tri učenice deklamova? koliko hoće, kod muslimana i naj­ čuju i poučavaju i iz te grane svog manja — pa i neispravna predpo? znanja gdje god im se prilika pruži. le pjesmu Smrt majke Jugovića, a ж stavka uzrokom je da se servitut? Kako su učenice svojim odgovorim onda su učenice skladno otpjevale ska prava muslimana uništavaju. O? ma izazvale zadovoljstvo u svojih sve tri na Podne himne. Svečanost se sim toga Savin je prema muslima­ starijih, tako su i Reisove tople rije? završila klicanjem kralju т regentu. Za tim su se podijelile svjedodžbe nima zauzeo otvoreno neprijatelj? či blago djelovale na njih, te se i sko stanovište, jer je na pritužbu ene svesrdno odazvase pozivu nje? i učenice su se razišle na velike škol? Muhamedbega Hren-ovice, da ga je eovu i obećaše, da će raditi u naro­ ske praznike. lugar Aleksa Perović otvoreno, sa nožem, na sred ceste, napao, odgo? vorio: »Treba da vas Perović s v cl j u рк) u b i j a«. Ove je riječi! ikgovorSo pred Milanom MališevU ćem, trgovcem iz Sarajeva. NA 57. REDOVNOM SASTANKU USTAVOTVORNE SKUPSTI? Spomenuti lugar Alcksa Perović, NE. ODRŽANOG DNE 23. JUNA O. G. (O DRŽAVNOM URE? koji je kum upravitelja Savina. ta­ ĐENJU). ko se je osilćo, da neprestano i bez •kakva povoda tuče i z 1 o s t a v? Gospodo narodni poslanici! Nakon- ’ istina nisu rekli koliko i dokle — ali I j a muslimane. Tako je na 10. mar? tri godine bure i boja, koji se vodio vlada i njezina većina ostali su tvrdo­ ta o. g. istukao Čamila Harbinju iz u narodu o načinu državnog uređenja, korne pri svom centralizmu, jer su sela Dabrašme kot. Rogatica, na 15. imamo da pretresamo ovaj odjeljak smatrale, da je narodu najbolje i naj­ marta Rašida Hujda iz Turkovića, Ustava u najvišoj tišini. Baš u naj- - korisnije po državu i naše narodno a nepoznatog mi dana istukao je zgodnijem momentu, kad se trebao jedinstvo ono, šta oni hoće. Vlada, Šah la Sodila iz opć. Praća kot. го* povesti boj na ovom mjerodavnom gospodo, izjavljuje opet preko Ministra gatičkog. Na 14. juna tvorno jc, na mjestu, kakovo će biti državno ure- ■ za Konstituantu, da je sporazum htjela sred ceste, sa golim nožem napao na đenje u našoj državi, baš u tom mo­ i da je taj sporazum postigla, a što Muhamedbega Hrenovicu iz Hreno- mentu nema onih, koji su protiv j taj sporazum nije postignut u svima vicc i bio bi ga i ubio, da ovaj nije ovakvog državnog uređenja, kakovo ' Članovima Ustava, to nije njezina kri­ odskočio. predlaže vladina većina u svom pred- i vica i uzrok leži u prirodi same stvari, I Za to piitam gospodina ministra: logu Ustava. jer nigdje u svijetu nije postignut spo- : 1. jesu li mu ove nepravde i naši? razum u svemu i svačemu: Ja se moram, gospodo, zapitati Šta lja Sav ma i Perovića poznate? je uzrok, da je odsutna opozicija sa Gospodo, kuko imamo da prelomi­ 2. ako jesu, onda šta g. ministar desna? Zašto u ovakvom istorijskom i mo jedno važno pitanje, koje duboko misli učiniti, da se ova dva gospo? momentu, kada se ima naše ujedi nje:;; e I zasijeca u život najširih slojeva našega dina po zasluzi kazne i sa šumske da privede u konačno djelo, zašto je naroda, od čega zavisi prirodni razvoj uprave u Sjedini maknu. odsutna jedna ogromna većina posla­ svih nas, rni smo prije svega dužni, Molim pismeni odgovor. nika hrvatskog i slovenačkog plemena da prije nego donesemo našu presudu, Beograd, 25. juna 1921. god. iz ovoga uvaženog doma, koji su mnogo čitavu stvar dobro razmotrimo i da Sejid Alibeg FHipovU, doprinijeli, da je došlo do našeg uje- i kako tužbe opozicije tako i obranu nar. poslanik. činjenja. Prema onome, što su ti pred­ vlade dobro proučimo, pa da po tome Škola i prosvjeta. Bilješke. Pitanje Govor nar. posl. Hamida Kurbegovića U □ Li □ ГЈ □ Sjetite se □ □ □ □ 8 stavnici hrvatskog i slovenačkog dijela naroda iznijeli, izgleda, da Vlada nije htjela sporazuma kod donošenja Ustava u opće, a naročito ne u ovom odjeku o načinu uređenja države, na koji su oni specijalno polagali važnost. Fhema izjavama njihovim, u koje vjerujem, izgleda, da su predstavnici hrvatskoslovenačkog plemena, odnosno opozicizija sa desna, bili voljni popustiti, — i I i ! ■ ustanovimo suštu istinu, pa makar ona ne znani kome i ne znam koliko bila gorka. To je bez sumnje potrebno. Ja ću u ovoj stvari biti iskren i držim, da ova moja iskrenost može biti samo od koristi. Ja sam dugo razmatrao čitav ustavni materija) i razmišljao o njemu i došao sam do ove'šušte konstatacije: da vlada nije htjela sporazuma i đa ga nije ni po- Број 306 Broj I stigla. Ono. što vlada ukazuje da je I sporazum, ja ne smatram sporazumom, niti se ona može time dičiti. Sporai žurna može samo biti u spornim pij tanjima, a sporan je bio među vladom i odsutnom opozicijom način državnoga i uređenja. I ako vlada hoće na očigled I ovih činjenica da proglasi sporazum i makar i djelom’čno postignutim i ma| kar i u čemu, treba znati, kakav je taj sporazum i na čemu je postignut. Treba I znati, gospodo, za što se hoće vlada da sakrije, koja nosi svu odgovornost I pred istorijom i narodom za ovako krnje i Čisto policijsko državno ureI đenje. Gospodo, vlada je veoma potrebiti sporazum, prema onome, u koliko sam bio u položaju da konstatujem, postigla u pitanjima građanskih sloboština na­ šega naroda i to je jedna sušta istina. To je ono, gospodo, na čemu se spo­ razumi ne postižu. I koliko je ovo tačno, toliko je i žalosno. Ja držim, da među nama nije smjelo biti ni moglo biti s^ora o građanskim slobodama na­ šega naroda i da su građanske slobode naših građana i našega naroda morale biti potpune i izvan svake diskusije; da su morale ležati na srcu svakoga poslanika ovoga poštovanoga doma. (Glas: I ležale su!) Za to mi u osta­ lom vidimo policajni sistem. (Glas: Jer je potreban!) To je žalosno, gospodine. Gospodo, vlada, koja bi se na ovakav sporazum ponizila, da opsjeni nas, ta­ kova vlada, gospodo, morala bi se u najmanju ruku sakriti pred licem na। roda, jer iz toga proizlazi, da je vlada htjela suziti ako ne i potpuno dokinuti građanska prava i Široke sloboštine naše. Na žalost tako je i bilo i vlada je bila žestoko stegla građanske slo­ bode, da uzmogne iznuditi jednb ure­ đenje, koje ne će ni većina u Bosni, ni većina u Hrvatskoj i Sloveniji. Toliko sam imao reći o toj stvari kao uvod onom, što ću dalje govoriti. Prije svega, gospodo, ja vas moram zapitati, da li ćete vi državu i nj'eno uređenje, s kojim će narod biti zado­ voljan ili ćete državu birokratije i mi­ nistarske svemoći? Ako ćete ono prvo, onda se nije smjelo doći sa ovakvim odjeljkom o državnom uređenju, a ako hoćete ono drugo, onda nemamo kuda u narod sa ovakvim državnim uređe­ njem, koje znači prosto sputavati na­ rodna prava i narodne sloboštine, to znači tutorisanje naroda u svakom pogledu. (Prigovori.) Gospodo, narod traži onaj prvi način državnoga ure­ đenja i on je to na izborima pokazao. (Glas: Koji narod? —Koje uređenje?) Takvo uređenje, s kojim će biti pot­ puno zadovoljan i koje će mu osigu­ rati učešće u svim državnim poslovima, kako u vrhu tako i na dnu državne uprave. Još ću naročito naglasiti, da to narod traži na osnovu jednog prava, koje mu se ne da poreći, na osnovu prava da sam sobom vlada i da utiče na državnu vlast u svakom pogledu, kako rekoh, kako u vrhu u centru tako i u dnu državne uprave u srezu ili oblasti. Pokazalo se, gospodo, da je to nemoguće u centralističkom ure­ đenju države i zato narod hoće, da se država uredi na samoupravi pokraji­ na. (Prigovori. — Glas: Koji narod?) Ja sam jedan od onih zastupnika naroda, koji hoće takvo uređenje države. (Glas: Pokrajine?) Samouprave po­ krajina j?st. (Prigovori; glas. Kako ste mogli drukčije glasati?} Ja iskreno govorim, i molim Vas, pošto imam malo vremena da govorim, da me pu­ stite da govorim. Kako može g. dr. Srškić napadati Vladu i kako može glasati protiv pojedinih taČaka ovoga Ustava, sa istim pravom mogu i ja da govo­ rim, makar da sam vladina većina. Ovo je istina šta govorim. Zašto, go­ spodo, tom narodnom zahtjevu ne po­ svetimo ozbiljnu pažnju, i zašto ne iza đemo na susret zahtjevu širokih slo­ jeva naroda, već nastojimo, da tu izigramo i da na mjesto samouprava pokrajina vještački postavljamo samo upravu oblasti, koju narod u ovom opsegu i u ovim granicama ne želi. (Glasovi: Koji narod?) Onaj, koji ja predstavljam. Gospodo, samouprava i mogućnost, da narod sobom vlada, a da ne bude vladao, jedna je osnovna karakteri stika demokracije. Mora se osigurati vlada naroda, ako ćemo da budemo demokrati u pravom smislu riječi. To nam mora biti jedan najsvetiji princip. Ja u ovom odjeljku, gospodo, ne mogu da vidim toga principa, ili ne �Bpoi 305 Rroi Стиана 3 Strana »DPAim* — „PRAVDA* mogu da ga vidim izraženog u dovolj­ o tome taj, što svuda, gdje je narod noj mjeri. Ovakva samouprava, koj j imao mogućnosti, da vrši potpunu kon­ zasniva ovaj odjeljak, ne može nado­ trolu nad državnim poslovima, zlopo­ mjestiti ono, što narod hoće i očekuje, rabe i prliavštine su bile potpuno one­ jer samouprava je samo onda samo­ mogućene. U ovakvim samoupravama uprava, ako je narodu osigurano ne toga nema. Mi smo to odmah uvidjeli samo da gradi bolnice, puteve i okružne i i zato smo predložili ovome poštova­ željeznice, nego ako mu je omogućeno i nome domu državno uređenje sa po­ administrativnom decentralizacijom, da i krajinskim samoupravama i admini­ se može zaštiti od slabe državne ad­ strativnom decentralizacijom, u kojima ministracije, kakvu smo mi imali za ■ je narodu data najšira mogućnost, da nepune tri godine. Narod, gospodo, utiče na rad državnih vlasti. To je prava hoće vlast u svoje ruke, on hoće da demokracija. 1 tamo imamo jednu dr­ je suveren, i ako kome tu vlast po­ žavnu suverenu vlast, ali ova vlast vjeri, on hoće da na tu vlast i utiče počiva na povjerenju narodnom, ona i vrši kontrolu nad njom. (Jedan glas: traži naslona kako u vrhovima države Evo, parlamenat je kontrola!) To je na povjerenju poslanika iz cijele zemlje, previsoko gore i daleko od naroda, tako i u povjerenju širokih slojeva na­ on hoće i dolje, u administrativnoj roda u pokrajinskoj oblasti. Mi smo, oblasti da tu kontrolu vodi Sa ovak­ gospodo, uzeli da bude oblast pokra­ vim samoupravama i jedino kroz jedan jina; uzeli smo to stoga, što računamo parlamenat u državi strogo centrali­ sa jednim faktorom: da svaka ideja i stički uređenoj to je jedna nemoguć­ pokret određuju sami sebi i prostor i nost ili jako oteščano. Nemogućno je formu i granice. Oblasti, koje smo mi u tome, što niti narod, niti oblasna predložili, jesu rezultat ne samo te či­ skupština, kakva se zavodi u ovom njenice, nego su etnografske, kulturne odjeljku, nema ne samo kontrolu, nego | i ekonomske cjeline i one znače kon­ nema nikakva uticaja nad državnom tinuitet našeg kulturnog razvoja, kop administracijom u oblasti. Ta admini- ' treba da. nas u najbližoj budućnosti dovede do potpunog stapanja u jednu stracija može biti najgora i najlošija po narod, to ništa ne hasni, ona će i | jugoslavensku nac<ju. dalje ostati takva, dok se g. Ministar I zaista, gospodo, u ovako važnom „milostivo14 ne bude odlučio, da uredi pitanju kao što je organizacija države, bolje stanje i zavede bolju administra­ vlada se morala staviti na jedno više ciju. To je pravi policijski sistem gledište, na interes nacije i konsolida­ uprave. To je najmanje demokratski cije države. Ni centralizam, ni federa­ Da je bar toliko dato narodu pravo u lizam, nego zlatnu sredinu samouprave toj samoupravi, da utiče na vlast tim, pokrajina, na kojoj se možemo svi spo­ da Šef oblasti u stvarima, koje su sa­ razumjeti, i to i takvo državno uređenje mo u njegovoj nadležnosti, sasluša bar sadržano je u našem predlogu ustava, oblasni odbor, ne bi ni pola muke bilo, ali nema ni to. Ako ništa drugo, odnosno u predlogu ustava, što ga je podnio g. Stojan Protić. bar bi se na taj način pružila moguć­ nost narodu, da se žali na nevaljale Gospodo, ja znam, da vi možete činovnike u administrativnoj oblasti. s pravom reći, da vas je interes nacije U parlamentu nije to mogućno sa do­ tjerao, da tražite onakvo državno ure­ voljno uspjeha postići. Mi smo vodili đenje, kakvo je sadržano u ovom VIII. skoro jednogodišnju borbu protiv ok­ odjeljku ustava. Možete s pravom reći, ružnicu Grudiću, on je vodio krvave da su i Francuska i Italija ne samo borbe sa narodom u svom okrugu i ponosne na takvo uređenje, nego da čitav kaos tamo zaveo i trebala je či- tome uređenju imaju i da zahvale svu tava politička stranka da se založi i svoju veličinu i svoj napredak. To je, da mnogo žrtvuje, pa da on padne. gospodo, sušta istina, to se ne da po­ Usprkos sve njegove nesposobnosti on reći. Ali, gospodo, kao što se može je ostao sve dotle na svom mjestu, reći za ove države, s istim pravom dok je gospodin ministar htio i kad mogu reći Švajcarska, Amerika i En­ je već vlada morala naći većinu, istom gleska, da se za svoj veliki napredak i onda je pao. A međutim on je trebao svoju veliku kulturu imaju da zahvale da padne i od sebe, jer je to interes svome decentraiističkom uređenju, da naše države zahtijevao. Ovako gospo­ zahvale tome, što imaju drukčije dr­ do, sva je kontrola prepuštena samo žavno uređenje, nego što je ovdje. nadležnome ministru i možete zamis­ (Glasovi: Imaju samo lokalne samo­ liti, kakva će ona biti pored toliko uprave!) A osim toga imaju savršeno nagomilanosti poslova u našim mini­ dobru administraciju i nemaju toliku i starstvima. Ta će kontrola biti slaba i takovu korupciju kao kod nas. To manjkava. Zato je kolosalna pogreška, pokazuje, da ni jedno od ovih potpuno da je državna Oblast van uticaja na­ suprotnih gledišta ne može se nazvati roda u dotičnoj administrativnoj obla­ najboljim, a da nema za sobom neke sti. To je štetno i opasno. Meni se izvjesne razloge. Za oba ova gledišta čini, da se nije shvatio pravi problem i administrativnu centralizaciju i decen­ samouprave, kako je narod hoće i želi. tralizaciju stoji sigurno, da su same Narod je za samoupravu i administra­ po sebi dobre, kad se nalaze na do­ tivnu decentralizaciju, a ne za ovo, što brom terenu. To, gospodo, utvrđuje je predviđeno u ovom odjeljku. I vi jednu činjenicu, da organizacija države, ste svi birani na principu samouprave odnosno državno uređenje može biti i taj narod, koji i vi zastupate, neće različno i da ta različnost potiče otuda, ovo , što vi danas predlažete. Pod sa­ što su narod i prilike različne: ovdje moupravom narod razumije nešto dru­ su za centralističko, a ondje za autogo. On neće, da se igra slijepog miša, nomističko državno uređenje. Dakle, da mu Šef oblasti bude samo reprene samo da može biti, nego i ima zentant državne vlasti, nego da uživa dvostruke državne organizacije, i ona i povjerenje naroda. Šefom administra­ tivne oblasti može kako je ovdje I uspijeva samo onda, kad odgovara prilikama i vremenu. Prema tome dr­ predviđeno, biti čovjek, koji stoji da­ žavno uređenje crpi svoj život izravno leko od naroda. Može činiti što mu je iz prilika, koje ga traže i trpe. (Milan volja, narod je nemoćan da mu Što Pribićević: Zar je tursko carstvo zbog učini. A ako taj visoki činovnik bude prilika nestalo? Zemlju ste oteli ma­ još i ministarski pouzdanik i doušnik, čevima i porobili tolike narode!) Nismo onda je isključeno, makar ne znam mi, gospodine Pribićeviću, nego taki kako uzbuđenje naroda u toj oblasti kao Vi. Zato se i srušilo jer se nije bilo protiv njega, da ga može narod osnivalo na prilikama. Prilike su bile, maknuti. Još ako ovaj ministarski pravda je bila na strani našoj i zato pouzdanik širi partizanstvo, onda je se moralo da sruši ono, što nije osno­ * njegov položaj u toj oblasti potpuno vano na pravu i moralu. I dok je to osiguran. tako, držim, da niko neće od vas tvr­ Nemojte se, gospodo, varati, mi mo- i diti, da bi centralističko državno ure­ žemo samo onda imati državu jaku, ■ đenje bilo uspješno u Americi onako, ako svaka zloporaba i svaka korup- ; kako u Italiji, jer ne odgovara ni pri­ čija bude suzbijena. Podajmo narudu ; likama ni raspoloženju tamošnjeg na­ najšire učešće u državnim poslovima, i roda, i zato ga i neće. To su ljudi koji i odmah će tome biti kraj. Dokaz je i vode računa o prilikama i narodu, i ј 1 ! ’ ; ; I zato tamo zavode samo ono, što može da crpi život iz prilika i naroda. Gospodo, državna organizacija ne smije biti onakva, kakva se hoće, već kakvu narod želi. U nas prilike i vri­ jeme govore za samoupravu pokrajina, s administativnom decentralizacijom, jer u tome leži garantija narodnog je­ dinstva i jamstva za narod, da se od takvog upravljanja štiti. Na taj način prebrodićemo lako period postupnog niveliranja,. tako ćemo stvoriti jednu kulturu i jedinstvo duše. Tako ćemo Udovoljiti i braću: većinu Hrvata i Slovenaca, koji su ovaj čas odsutni iz ovoga poštovanoga doma, što mi je vrlo žao. (Dr. Ivanić: Nisu svi Slovenci odsutni, samo 21. — Lazarević: Daje­ mo im samoupravu.) Evo, kakvu vi hoćete samoupravu: hoćete podjelu Slovenije na dvije oblasti, hoćete ma­ riborsku oblast, gdje će većina biti njemačka, i kod očigledne takve činjenice, da će slovenačko pleme biti ma­ jorizirano, nećete da dopustite zdravom razboru, nećete da mislite, kakova je i kolika od toga šteta po naš živalj. A, gospodo, ako ste za samoupravu pokraiina, (Jedan glas: nismo, nema pokrajina) pardon, ako ste za samo­ upravu oblasti, nemojte da se njima prepuste samo da grade bolnice i okružne željeznice, nego zavedite i administrativnu decentralizaciju i neka sjedi na Čelu oblasti čovjek, koji ima narodno povjerenje, a ne samo povje­ renje nadležnog ministra. U jednoj Oblasti može da nema ministar ni jed­ noga člana u svojoj stranci, ali on usprkos toga može da drži na čelu oblasti Čovjeka, koji propagira njegove ideje, i usprkos toga što ga niko neće u toj oblasti (Todor Lazarević upada u riječ govorniku.) A šta je, g. Lazareviću, država? Vi nešto zamišljate, da je drugo država, nego narod, (T. La­ zarević: Oblast ima svojih posebnih interesa.) To je istina, ali je i interes, da na čelu oblasti stoji čovjek, kojih ima povjerenje ne ministra, nego na­ roda. (Dr. Voj. Janjić: Ministar ima po­ vjerenje Skupštine, a Skupština je na­ rod.) Ministar ima povjerenje Skup­ štine, to je tačno, ali šef oblasti može da nema povjerenje naroda i ovaj čov­ jek može činiti zloporabe i ako hoće opozicija da ga makne ili optuži, ne­ ma za to sredstva ni načina, jer vi štitite ministra a ministar njega, i zato je nemoguće srušiti ovoga čovjeka. 1 tako je viša volja ministra nego volja naroda u čitavoj jednoj oblasti. (Dr. Vol. Janjić: A ko izabra vaše povje­ renike, koji su sada u Bosni, imaju li oni povjerenje naroda?) Imaju povje­ renje i u Skupštini i u pokrajini. Ali, da mi nismo došli ovdje, i da nismo stupili u vladinu većinu, da nismo mnogo toga žrtvovali, nikada oni ne bi došli za povjerenike, pa makar ko­ liko uživali povjerenje naroda. A da smo mi u opoziciji ostali, ostali bi stari povjerenici, premda je polovina Bosne bila protiv njih. Predsjednik dr. Ivan Ribar. Izvo­ lite, gospodine poslaniče, dovršiti. Hamid Kurbegović: Još nešto Ću naročito da istaknem. U ovom odjeljku se kaže, da ministar može biti optužen za povredu zakona, ali je potrebna odluka dvije trećine od pri­ sutnih poslanika u Skupštini, da bi se takav ministar mogao staviti na optu­ ženičku klubu. A kau se tome pridoda, da vlada može izdavati uredbe sa za­ konskom snagom, navodno na osnovi zakona, onda možete sebi predstaviti svu reakaiju, koja može nastati usljed vrijeđanja zakona od strane ministara, Ministar može povrijediti zakon, a mi ga ne možemo staviti na optuženičku klupu, ako ga štiti većina parlamenta. A većina će ga uvijek štititi kao svog čovjeka. (Dr. V. Janjić: A otkuda vi to znate? M. PribiČević: Zar većina nije povjerenje naroda?) Jest povjerenje naroda, ali radi se o tome, da ministar može povrijediti zakon, a da se ne može staviti na optuženičku klupu, bez kvorumske dvotrećinske većine poslanika, a to se ne može nikad po- Zahtj rvajte i kupujte; ELID»\*pa$tu IIIWIIIiliillillllllliilillllll!iii!lilMlllilill!lli«illlliilB3lllllll^ za zube jer je najbolja i ima sve odlike, koje se traže od dobre paste. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fl’bEPt Vita tai, Savajm, Dsspića ul. 1 ; stići u Skupštini i ministar može da izbjegne kazni. (Glasovi iz centruma : Nećemo štiti onoga, koji povrijedi za­ kon!) Ima masa primjera, gdje je po­ vrijeđen zakon, pa ministri ipak nisu odgovarali za to. G; spodo, iskreno govoreći, ja ne vjerujem u opstanak svega dosad iz­ građenog, naročito da će se ovaka državna organizacija moći održati, jer narod traži bolju i savršeniju organi­ zaciju, i stoga mora vrlo brzo doći do mijenjanja ovoga odjeljka. Samo zato, gospodo, jer sam ucijenjen i jer vje­ rujem, Što se ne da danas ostvariti, da će doći sutra do toga, te da ne ostane i dalje ovo kaotično stanje, kakvo je u našoj državi do sada bilo, samo stoga ću morati glasovati za ovaj odjeljak, koji se zapravo nameće Bosni, Hrvatskoj i Slavoniji. Politički pregled. Ustav izglasan. U utorak 28. pr. mj. izglasn je u konstituanti ustav vlade g. Niko'е Paši ča sa 223 protiv 35 glasova. Glasali su za: 89 demo* krata, 87 radikala, 3 zemljoradnika, 11 muslimna iz Južne Srbije, 10 slo* venačke kmctiiske stranke, S. Pile* te i cijeli naš poslanički klub sa 23 glasa, pošto Džafer Kulenoyić ni-* je mogao radi bolesti prisustvovati. Protiv su glasali: 21 zemljorad* nika. 2 narodnih socijalista. 7 soci­ jalnih demokrata, 3 republikanca, . dr. Trumbić i dr. Ivanić. j KjemaLpaša preduzima novu o= fenzivu. Prema francuskim novin­ skim vijestima, a i po priznanju zvžu ničnog grčkog ratnog izvještaja ot* počela je 24. pr. mj. nova ofanziva Kjemahpaše. kojjom je -odmah os* vojen grad Ismiid. Taj grad leži na Marmarskom moru, u neposrednoj blizini Carigrada, i- po tome njego* vom položaju da se zaključiti, da je 'ovaj puta ofanziva upravljena na sam Carigrad. Držanje Evrope je podijeljeno. Čini se da jedina Engle­ ska još pomaže Grčku u njenim •■‘mnerijalistickim zahtjevima, dok su francuske simpatije na strani Kjt> malpaše. Za Italiju tvrde neki fran* cuski listovi da čak dotle simpatiše s Kjemalpasom. da mu šalje i mu* ničiju i oružje. Tako da su nedavno poslali u Angoru oko 2.000 američ* kih mitraljeza. Najjači prijatelj An­ gore iest bez sumnje Sovjetska Ru­ sija. Kjemai je izjavio, da će savez sa Rusijom možda biti spas svih is* točnih naroda. Tursko*ruskom save* zu pristupno јс sada i Afganistan i time je pozicija Kjema'lova još po* jačana. Perzija otkazala ugovor s Englez kom. Prilikom otvorenja perzijskog parlamenta izjavio je šah. da je u* govor s Englezima otkazan i da su sklopljeni novi ugovori sa Sovjet* 'skom Rusijom i Afganistanom. | i Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". a a a a сз a □□□ooacno Domaće vijesti. i . I | Naši poslanici ostaće još koji dan I u Beogradu da prisustvuju sjednica* i i ma Skupštine i utanače dan saziva i glavne skupštine naše organizacije. | Iz uredništva. U četvrtak se je iz Beograda povratio glavni urednik i ! našeg lista g. Korkut i preuzeo duž­ ; nost u redakciji. �Содна 4 Strana Dova u begovoj džamiji. Povo­ dom atentata na N. Kr. Vi< Regenta Aleksandra, jučer u 10 sati prije podne proučena je deva u Begovoj džamiji, kojoj je prisustvovao veliki broj gra­ đana muslimana. Istovremeno su i u ostalim bogomoljama održana svečana blagodarenja. Amnestij... Kako se sazu.;po­ uzdanog vrela, notpisaće ovih dana N\ Кг. Vis. Regent amnestiju, kojom se opraštaju svi prestupci p ode kralj.:, prijestolonasljednika i državnih organa, izvršeni od 1914. do Vidovdana 1921. Uspjesi Hurijetove sekcije za še­ grte. Mjesni odbor J. M. 0. za grad i kotar Sarajevo potaka)? je prije sedam osam mjeseci ideju osniva? nja jedne sekcije za potpomaganje i izdržavanje šegrta muslimana, te stup/vši u sporazum sa ovdašnjim muslimanskim radničkim zanatlija skini udruženjem »Hurrijetom« po* četkom ove godine osnovana je: »Sekcija za namještanje i potpomaganje siromašnih a vrijednih šegrta, društva H u r r i j e t, S a r a j e v o«, za koji je Mjesni odbor a i njegov agitacio* ni odbor živo radio zainteresovavši svo ovdašnje muslimansko građan­ stvo i sakup.všL u tu svrhu svotu od 17.616 K. koja je ovih dana uručena društvu »Hurrijctu«. Kako smo se mogli osvjedočiti pri? i kom zadnjeg »Dječjeg dana«fc dru? sivo je prv; puta javno istupilo sa svojom šegrtskom sekcijom, u ko* ioj je sudjelovalo oko 50 šegrta svih vrsti modernih zanata koje sekcija zasada i^držaje i ako ih jc bilo go* tovo još toliko, nu ovi nisu mogli prisustvovati usljed 'tioga, što ih majstori toga dana nisu bili pustili. Djeca su. bila odjevena u jednaka u# kusna odijela, koja su napravljena od štofa, kojeg je sekciji darovala ovdašnja Muslimanska Centralna banka. Ovaj zamjetan rad »Hurrijeta.« odnosno njegove sekcije, ugodno se dojmio svakog prijatelja našega i islamskog napredka, te ga i mi ovim putem sa svoje strane najtoplije preporučujemo moralnoj i materijal? noj potpori kako -pojedincima tako i državi a naročito i ovdašnjoj grad* skoj opštnii. pošto »Huni jet« pomoću zanata uklanja bijedu i stvara za rad sposobne građane. Naročito рге* poručujemo ovu plemenitu akciju Ministarstvu Trgovine i Industrije te Socijalne Skrbi, čije su nrve i naj* preče dužnosti, da ovakva privred? na i humana poduzeća, privatne ini* cijafve, što obilnije potpomognu. Članarina za »Hurrijetovu« sekciju na potpomaganje i izdržavanje še* grta (muslimana) iznosi cd 1—10 di* nara mjesečno, te se nadamo, da će se svaki svjestan i čestit musliman drage volje prijaviti za člana i time doprinijeti da mjesto bijednika od* rastaju savremeni i moderni zanat* lije. Prilikom zabave, koja je data u korist »Djecijeg dana«, društvo »Hu? Booi 306 Broj „ПРАРДА* — „PRAVE A" ! ' ; 1 I ; I • I i i I ‘ I ’• I I I i ' i i I ; ' • , 1 ! ! , i ! I I ! ; I I Oduovorai urednik; Ibrahhn Muhić. rijet« jc fotografiralo prisutne šegr­ te • buduće moderne zanatlije — te se ukusno izrađene fotografije mo* gu dobiti u Hurrijetovoj kancelariji Šaraj?vo, Gornji tabaci ul. br. 5 uz mi n'malnu otkupnu cijenu po K 20.— pc komadu. Tko uplati više, uplatio jc za sekcijine štićenike kojih ima na svim zanatima i iz svili krajeva naše zemlje, a društvo će mu biti blagodatno. Pažnji agrarne direkcije. Seljak Csman Vručak, iz sela Vruci, opći? na Kncžma, srez Vlasenica, tuži se na Jovu Babica iz istog sela, da mu ne da natrag zemlje (livade grunt. ul. broj 371, čestica 2333 1. 2335/1, 2335 2. 2363 1 (od ove polovice). 2365, 2372'1 i 2372 3), koju mu jc Os* ■ <un u 1914. god. dao pod kesim na četirig odine, jer mu je bila kuća iz* gorjela, pa mu je trebalo novaca za eradnju. Jovo mu je platio odmah za sve četiri godine. Po isteku toga roka tražio je Osman zemlju natrag. ali jc nije dobio. Tužio ga je sudu u Vksenici u proljeće PIO., ali sudac je tražio od njega (po njegovu pričanju) 50 kruna za usudu, da mu se zemlja vrati. Osman toga novca nije imao i tako je te godine ostala zemlja u Jovana. Ovaj se poslije prijetio ako još jednoć tuži, da će ga ubiti. Nu Osman sa dvadesetero čeljadi (šest hisetara na toj zem ji) nije mogao ipak bez sve* jc zemlje i ove godine jc tužio Jo* vana Babica prije mjesec kot. pred? stojniku u Vlasenic?, koji je pozvao Babica :• Vručaka i odlučio da Babić i dalje kosi Osmanove livade. Pozivamo agrarnu direkciju, da izvi* đi. na osnovu čega je mogao kot. predstojTk u Vlasenici izdati ova* kovu odluku. Jedna ti ična zemljoradnička skupština Pišu nam iz Doboja: Na 26. o. mj. održala je Zemljoradnička stranka skupštinu na marvinskotn trgu, koja je bila dobro posjećena, pošto je bio upravo marveni sajam. Skupštinu je otvorio seljak S. Ninković sa govorom, koji rnu je napisan i došaptavan. U govoru napadao je vladu, što je sklopila sporazum sa muslimanima i kako im je obećala, da će biti Velika Srbija, te da im je slagala, Kako je bilo prisutnih i katolika, jedan se je popeo na tribinu i kazao, kada je ustanovljena zemljoradnička stranka, da nije bilo govora o Velikoj Srbiji, te da on uvida, da oni ne moga biti s njima u stranci. On istupa iz stranke i poziva svoje seljane, da i oni to učine, što isti i čine i ostavljaju skupštinu. Iza toga je S. Ninković čitao rezoluciju, u kojoj se traži, da se sporazum sa muslimanima poništi. Pita skupštinu, da Ii je odobravaju, a naročito upravlja upit na 4—5 muslimana — koji su bili prisutni - na što ne dobiva odgovora. Pošto od mu­ slimana nitko ne odobrava, pop Ljubo dovodi jednog Saliha Nukića, vrlo slabe prošlosti (a i sada nije bolji), koji viče, ' se rezolucija edubravn. na što mu ugi dovikuju: „Ližeš, Salih!“ Ova je skup: dna odučila da više u stranci nema muslimana. Nered općine Pur.tČić Dobili smo od 14 trgovaca iz Puračića ovu tužbu: Ovdašnja seoska općina je basnoslovno povisila tarifu uvoznine, što nije po­ trebno. jer posjeduje veliku svotu go­ tovog novca. Taj novac gomila se na hrpu, a ne upotrebljava se ni najmanje za racionalne radove oko uspostave mjesta. Tako n. рг. jedinu općinsku vodu, koja je više godina pokvarena, pored tolikog novca nije u stanju da opravi, kao što je zapustila i Ostalo. Nezadovoljni i protiveći se njenom n.du zamolili smo zemaljsku vladu u Sarajevu, da odredi Šio bržu i detaljniju anketu nad ovom općinom. ј ! i ! pododbor Jajce K 4.916, pododbor Derventa K 7.000, Hakija Begovič, povjerenik Bileća K 2 091, Osman Beganović, povjerenik Ključ K 4 240, pododbor Prnjavor K 10.000, podod­ bor Zenica K 7.09c i pododbor Bos. Dubica K 1 830. Uprava „Gajreta* izriče svima sa­ kupljačima kao i darovateljima naj­ topliju hvalu i priznanju na radu za »Gajrct». Poroke uredništva. Đ O. St. Bar. Va6eg dopisa nismo ni pri­ mili. Molimo Vas, da оам ga ponovno pošaljete. Gačanln musliman. Donijeli bismo Vaš dopis, da впашо s kim imamo posla. Generalno oglasno »astnestvu 1 Seljačka prostota. Tri ugledna mu* slimana iz Sarajeva išli su u prošli Telefon 21—65 U utorak popodne Petrovića ulicom ■ g za preko »Otu-i inozemnih listova prema Bjelavama. Na ulici nije bi? u novinama obavka po- R lo drugih prolaznika osim trojice se* uzdano staro uvedeni B I jaka, koje su ih jašući na konjima dostigli, i od kojih je jedan, prola* i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ zeći mimo ove muslimane, zapjevao: jebite moja najbolja i kušana i posvuda zavod kao; za oglašivanje у protiv poljskih »Ha dorate, izjeli te vuci, pred dža* hvaljena sredstva Zagreb, Jurjevska ul. 31. i kućnih miševa K 12 ’ — , za štakore K mijom, gdje sc g.... Turci!« Ovo iznosimo zato, da doprinesemo ne* 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20'—. što za proučavanje psihe pravoslav* — Osobito jaka tinktura za stjenice K 1> - Za moljce po K 10 i 20, prašak nih seljaka. Oca ASIVftNJE М ševi, štampi, stjenica i žohari | • | ' I i ' | ' i ! ' I • I , ; ј I za buhe po K 10'— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5"— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak i proti mrava K 10’— i 20’—. Razašiije pouzećem Zavod za eks­ Dobrovoljni prilozi,. — Gajretovoj port M. JCnker, Zagreb br. 16. upravi stigli su dalje ovi dobrovoljni Petrinjska ul. br. 3. 131. prilozi, koje sakupiŠe slijedeći: Preprodavaocima popust! ' Rasim Sarajlić, Prnjavor l< 465; Saiko Kapič, Bihać K 2038; Hihnija Sadikovir, Ljubuški K 540; Smajil Hafiz ef. Serdarević, Ljubinje K 115; pododbor Trehinje prigodom svadbe­ nog veselja kod Adema Pokrlića K 800; Tahir Ćatić, Bugojno K 457; Osman Begancvić, Ključ K 4.658; N. N. Sara­ jevo K 40; vrijedni Gajretovi podod­ bori od održavanog Gajretova dana, odnosno teferića i to; pododbor Konjic K 5.045, pododbor Bos. Brod K 4.704, Gajretov glasnik. - BU>CKNER-OVi S =25= 3 9 ==S S =* 6^=1 a S Г~=~ I ===== a ===== fi 1 Uspješno se oglašuje u „Pravdi". 1 'Л 2 ==== : == 2В E ===== 2 ===== ₽2 =3a === 5 Z~= S = 3 ==r ZEMALJSKA BANKA ZA B. i H. I ■ I i 1 j i CEIltraia U Sarajesu. Filijale; Banjaluka, Bjelina, Brčko,Mostar i Tuzla. Ispostave; Bihać, Derventa, Doboj, B. Gradiška, Livno, B. Novi, B Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bus. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac, Visoko. Uplaćen! đioničhi kapital ZO milijuna kruna. — REdovltB гвгвгвв i fond za sigurnost zaisžnlca 13 milijuna kruna.- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -----------------------Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u kraljevstva SHS i inozemstvu. Prima kao glavno zaetnpetvo za Bosnu i Hercegovinu Assiearazioni generali i Prvog sveopćeg društva za osiguranje frotiv nezgoda i Šteta, sve vreti osiguranja. 1 I i I I I • | | I i SE- .......... — & IZ FABRIKE HIHKAFRflNCKA SINOVI, - Q ZAGREB 0 preporučuje se za tursku СГГШ SOVU kao najsa т- šeniji dodatak i zamjenica zrnate kave. »4 Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjams. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e94369e4aa93bd972a836fc788799487.pdf 4a041144f8fcc2d0dd7e092ea1b94e85 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVU PLAĆENA. *ЧНГ В ^^Н ■■■ ^ИК 4./ ■; sHR Ни^г^нУ ' S wH pojedini broj К fK ШШ ■SR^H ДрјдД ■HR НцЕ I h H^R ДИВ 1№пш М Ц^Х шм utorkom Uređuje (u SSRM^H VRRV ■S RMR јИЦЕВ državu К 200.-: za ^Нzemstvo К ‘ l Жв I uprava ЈКЛ^9 ^ИИк. aHkb ЛКШ/К^^ bIK ЈШЛ^ wV ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, utorak 5. jula 1921. (25. Ševal 1339.) Broj 69 (307) Ko to upropašćuje narodnu imovinu? Upit nar. poslanika Osmana Vilovića na gosp ministra šuma i ruda. U neposrednoj blizini grada Tuzle, u Kreči i Siminhanu, nalaze se državna preduzeća koja produciraju so, a na Kreči još jedno državno preduzeće, rudokop ugljena. U preduzeću soli montirano je svega 13 velikih kazana za pečenje i izvarivanje soli sa pro­ duktivnom snagom od 6.000 vagona soli godišnje. U tim tvornicama soli zaposleno je tobože 700 radnika, ali % njih ne radi ništa, radi toga što je produkcija soli, prema iskazu budžet­ ske godine 1920./21. stegnuta na 2.100 vagona godišnje. Sa ovom da­ našnjom montažom u tvornicama soli i sa kontigentom od 1 000 radnika mogle bi te tvornice izraditi onaj kvantum soli, koji .bi pokrio polovičnu potrebu u cijeloj Kraljevini, dočim bi se ostala potreba od 5000 vagona mogla takogjer podmiriti, kada bi se te solane, uz vrlo male investicije, rekonstruisale i današnje mašinerije modernizirale po predlogu upravnika solane g. dra. Klucenka. U tom bi slučaju i so bila p u n o jeftinija, bar po mišljenju stručnjaka spala bi u svojoj cijeni na 1.— K po kilogramu, a danas joj je tvornička cijena 6.80 K po kilogramu. U predpostavci, da se te tvornice na istaknuti način preurede, posve je naravno da bi se i režijski troškovi znatno reducirali, so bi na 1.— K spala, a što je najglavnije, država bi u tom slučaju imala svoj sigurni dohodak od K 500,000.000.— K godišnje. No apstrahirajući taj momenat eventualne progresivnosti tih preduzeća, činjenica je ta, da država sadanjim sta­ njem i pasivnošću tih tvornica gubi svake godine K 272,000.000.— Taj gubitak nastaje iz toga, što se go­ dišnje producira samo 2.100 vagona umjesto 6.000, pa računajući okruglo 4.000 neizragjenih i propuštenih va­ gona po 68.000 kruna po vagonu, iz­ lazi čisti gubitak K 272,000.000.— U ovaj račun ne dolaze plate pasivnih radnika i pasiva njihove aprovizacije, kao diferencija koja nastaje u cijenama životnih namirnica kod radničke apro­ vizacije i slobodne trgovine. Za primjer ove zadnje tvrdnje neka posluži slučaj, koji se je dogodio u lanjskoj godini, kad se je u roku od tri mjeseca izgu­ bilo K 6,300.000.— na dangubu rad­ nika, da i ne spominjem one štete, koje nastaju na drugoj grani državnog preduzeća, na samom ćumuru. Dok se na ovakav način zanemaruje ovo važno državno preduzeće, na dru­ goj strani vidimo kako se u punoj pari i velikim količinama uvozi so iz inostranstva. Tako smo imali u mje­ secu aprilu ove godine inostrane soli u raznim skladištima naše države pu­ nih 8.370 vagona, koja je uvežena iz i j i ; Njemačke, Njemačke-Austrije, Italije, Engleske pa čak i iz dalekog Tunisa. Vrijedno je spefnenuti, da je Uprava Monopola kupila iz same Njemačke 3.000 vagona soli po 64.— dinara franko Beograd, od koje je količine primljeno 1.000 vagona, a ostatak će doći kasnje. Koliko je država sama kupovala tu inostranu so, isto su tako i pojedini trgovci kupovali i uvažali tugju so u našu državu, ne plaćajući veće uvozne carine i monopolske takse, nego li se plaća i za so koja se proizvodi u tuzlanskim solanama. Ova je tugja so puno skuplja od naše domaće, a razumljivo je da je plaćana zlatnom valutom. Na taj se način finansijski ubijaju ne samo naši gragjani, naša trgovina i industrija već, što je najglavnije, — i naša valuta! I sa rudokopom ugljena na Kreči takogjer nije ništa bolje. Produktivna snaga toga rudokopa mogla bi dnevno da proizvodi 140 do 150 vagona ugljena. No mi vidimo da ni izdaleka nema ove dnevne količine, nego samo 40 vagona na dan, jer se u tome ru­ dokopu radi samo po tri dana u sed­ mici, a u ostalim danima ne radi ništa. Tu je zaposleno tobože 995 rad­ nika ali ih je 225 na dopustu, i kod ovoga poduzeća osjeća se grdna šteta za državu, jer onaj manjak koji se propusti i ne izradi, vuče za sobom godišnju štetu od K 150,000.000.— Ovakvim neracionalnim postupkom kod tih preduzeća pojmljivo je, zašto uvijek skaču cijene soli i ćumuru, pojmljivo je takogjer i zašto država udara i povisuje poreze i državne dažbine. Današnjom manjkavom proizvod­ njom soli troši se dnevno 5 vagona ćumura mjesto 30 vagona, za slučaj pune proizvodnje od 6.000 vagona godišnje. I u drugom indirektnom pogledu država gubi ovom pasivnošću solane time, što je režija slane vode neobično skupa, pa je ne može uz tako visoke cijene uzimati tvornica sode u Lukavcu za svoje industrijske svrhe. Tim povo­ dom tvornica sode u Lukavcu ne radi, pa je i našem narodu onemogućen rad u toj tvornici, tako, da je velika ve­ ćina radnika otpuštena i bačena u potpunu materijalnu bijedu i nevolju. Mirovanje tvornice sode u Lukavcu povlači za sobom pošljedicu, koja utiče i na promet i potrošnju ćumuru u Kreči u dosta velikoj osjetljivosti, jer se ne troši onaj kvantum ćumura, koji je potreban (oko 10 vagona dnevno) kada ta tvornica radi. Za tvornicu sode potrebna je i industrij­ ska so, koja se inače prodaje po K Petra u „™"ZX»«...... Godina III. I 2.60 po odregjenim cijenama od države, ćima poznate i šta misli učiniti, da a tvornica sode mora takvu so pla- ova preduzeća otpočnu normalnim ži­ I ćati po K 4.51. Ta razlika u cijenama votom raditi i funkcionisati ? PcŠro je stvar hitne naravi, molim ' nastaje odatle, što se, po jednom mi­ da se kao takva uzme u obzir i da nistarskom riješenju, imade ta so liferovati tvornici sode po režijskim troš­ mi se usmeno odgovori u Skpštini. kovima uz jedan plus, od 15°/0, a Beograd, 27. juna 1921. kako je to preduzeće zanemareno, Osmau Vilović posve je naravno da i režijski troš­ kovi rastu i onda vuku razliku u j cijenama. Sarajevo, 4. jula. Pored ovog silnog nereda u tvorni­ Spor među grupama naših posla­ cama soli i nečuvene njihove pasiv­ nika, o kojem smo pisali i u prošlom nosti, zapinje promet i sa ovim malim broju, pomalo jenjava. Vrijeme i raz­ količinama koje se u tim tvornicama bor. čine svoje, pa ima izgleda, ca će ’ produciraju. Naš gragjanski, a naročito se odustati od saziva glavne skup­ ! seoski svijet, oskudijeva sa soli baš u štine i riješe nje spora prepustiti sa­ : onim krajevima, gdje se so proizvodi, mom Centralnom Odboru. I jer uprava solane ne smije izdavati Ostavka g. dra Karamehmedovića iz zaliha veće količine, nego li je od izvela je naime,, jak dojam na kiub; svojih predpostavljenih vlasti na to sku ljevicu, pa je učinila apel, da on i ovlašćena- Kada se ovako manipulira povuče svoju ostavku. To on, naravna i sa soli u našim krajevima, pojmljivo stvar, nije mogao sam učiniti i stoga : je, da rasprodaja soli u većim kojije prihvaćeno gledište, da se do sa­ 1 činama još i većma zapinje. Kao priziva Centralnog Odbora ne urgira ri1 mjer za ovaj slučaj neka posluži na­ ješenje ostavke ni jednog od naših bavka soli gosp. Maksa Tandlera iz ministara. Zagreba, koji je trebao utrošiti 2 mje­ Danas iza podne držače Radni Od­ seca dana, dok je dobio 3 vagona in­ bor svoju sjednicu, na kojoj ćesedodustrijske soli iz Kreke. । nijeti odluka o ovom novom predlogu Uregjenjem ovih i sličnih preduzeća ljevice i staviti potrebni predloži g mogli bi se olakšati državni porezi i predsjedniku organizacije. Kako se pojeftiniti svi ovi artikli koje država vidi, situacija ne daje nikakva po proizvodi, jer zaista siromašni svijet voda jza zabrinutost i potvrđuje našu ne može tih tereta snositi. pretpostavku iz prošlog broja, da ne će biti nikakvih zapletaja i da se radi Zato pitam gosp. ministra; jesu li samo o smirivanju. mu ove prilike u državnim preduze- Grčki poraz u Maloj Aziji. Poslije po sjeta kod grofa Sforze u Rimu došao je Bekir Sami bey u Panz, da konferise s Briandom o is* tocrtiim pitanjima. Odmah po njegom vu dolasku potražili su ga novinari i on je »Radieal-KAi dao jednu veoma preciznu izjavu, zašto Turska ratu* je. »Mi ni u kojem slučaju ne može* mo ništa žrtovati od Male Azije i T r a c i j e. Ako ne mognemo uklo* пЗД neke poteškoće, koje još posto­ je, boirićemo se do zadnjeg čovjeka. Jer dok i jednog grčkog vojnika bude na etnički turskom teritoriju mir na istokunećebitilTnoguć.« Za osvojenje Ismida rekao je, da to ni* je nikakva ofanziva. Riječ ofanziva i previše je krupna za jednu takvu lokalnu operaciju. To je samo de* monstradilja jednog generala, koji je uočio zgodan čas. Grci su i ovu ofenzivu, kao ii prošlu propalu najavak s velikim frazama i začinili je raznim začinima, koji bi imali da zaslade grčkm vojneima o* vo ipo njih nesrećno ratovanje. Talko se je javilo da Konstantin ide na front i da je ministar predsjednik Gunaris došao u Smimu, da prisu* stvuje ratnom vijeću O početku o* I । i ' • j I I | ; ј I fanzive javlja francuski »Petit Parisien«, da je napadaj grčkiih četa kod Kjontanija odbijen, da je Kje* malpašilna vojska prešla u protu* ofenzivu i bacila Grke u stare polo* žaje, a mjestimice i van njih. Kjemalpašu je u prošlom svjet* skom ratu proizveo za generala nje*r mački vojskovođa Liman v. Sanders Otale u Njemačkoj i danas postoje velike simpatije za Kjemalpašu, ali Udbini on iz svoje prošlosti ima mnogo više veza u Francuskoj, pošto je dugo vremena živio u Parizu. Francuska je bila prva od velesila, koja je proglasila sevreski ugovor ništetnim. Za njom se povela i Itali^ ja. Tako Kjemalpasa nalazi danas daleko više razumijevanja kod ev* ropskih držva nego Konstantin. Nu mnogio jači razlozi ovome razumije* vanju leže u drugim nekim moment tima, a ne u simpatičnom heroizmu Kjemalovu i njegovim ličnim veza^ ma. Konstantin je naime zet bivšeg njemačkog cara Vilima. To srodstvo odbija od sebe vrlo jako Francuze, koji mrze sve, što samo i potsjeća na Vihma. Nu ni to ne bi bilo dosta za spas Kjemalov. GHavno zaleđe nje­ govo jest — ogromni islamski svijet. Muslimanska trgouačha i ohrtničha banha za Bosnu i Hercggouinu (d. đ.) a Sarajevu Dionička glavnica 10,000.000’— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite- — Kupuje I prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ w Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijenn. - Krznjani: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Zli �Strana 2 Страна Islamski narodi nisu viŽc ono, što : su bili ргјје svjetskog rata. Služeći u । u raznim antantunim vojskama i na raznfsn azijskim i evropskim fronto* I vima upoznaše islamski narodi Ev* | ropu, njenu moć, ali i njene slabo* । st i, koje se sve više i više otkriva^ ju. Nemoć Zapada i cijelog autori­ teta Saveza Naroda mamfestovala se najbolje u pogiibijli Armenije, a zatim nedavno u perzijskom paria* ■ mentu. kad je šah izjavio, da Perza* ju ne vežu za Englesku više nikakvi i Interesi. Kad god se govori o istočnim pk j tanjima, ne može se mimoići ulogu Sovjetske Rusije. Dok je Rusija bila izrazito komunistički uređena drža va i dok ic bila u stadiju konsoRdo- ’ van ja. nije se moglo još govoriti o ј kakvoj njenoj ozbiljnoj saradnji na ј oslobođenju islamskih naroda, jer je Islam u diametralnoj opreci sa ko* ! munstičkim negiranjem privatne ' svojine. Sovjetska Rusija nije dođu* še u svojim prvim danima i mjeseci* ma ni računala na islamske narode. Njoj je lebdi a pred očima svjetska proleterska revolucija. Danas stoje stvari sasvim drukčije. Svjetska re* voluc?ja je danas jedna fantazija, te Rusija u svoioj borbi za egzistenci­ ju traži drugih saveznika i pomaga* ča. Međutim da čvrsto priveže u* za se islamske narode, mora se ona odreći svojih čisto komunističkih principa, što ona i čini. Г u tome leži nova i najveća opasnost po Evropu, jer što se viče bude Rusija vraćala privatnoj svojini, tim će jačom po* stajati. Njena je vojska danas ogroma i opremljena najmodernijim oružjem. Njene su rstočne granice nepregledne i mogućnosti novih komp^kacija i novih udaraca na ev* ropske velesile, naročito na Engle* sku, beskrajne su. Kao što je centar svih svjetskih političkih pitanja u vrijeme svjet* skog rata ležao u Evropii. na njemač* ko-francuskom ratištu, tako on da* nas leži na maio*aaijskom ratištu. Još smo daleko od konačnog svjet* skog mira. Ustalasani istok, radi svojih ogromnih dimenzija, ne da se tako lako stšati. Možda će borba islamskih naroda za s’obodu trajati još godinama i godinama, ali zora njena se jasno pokazala i sve više i više biva dan. * Najnovije vijesti kažu, da rusko* kjemalisdčka vojska bombarduje stambolska pristaništa. U Smimi su i sve grčke barutane dignute u zrak. , Ne zna se još iz kojih razloga. Istovremeno se javlja, da Rusija I mobilizuje vojsku u Ukrajini. Bilješke. Zli i prljavi jezici. U „Našoj Pradi* štampana je ova objeda; ,,Dr. Karamehmedovič kao Srbin i centralista igrao je vodeću ulogu među muslimanima, vodeći pri tome ove sve bliže i bliže velikosrpskoj kosovskoj zavjetnoj misli, a pri tome tajeći svoje namjere. Uz njega su pristali same još, kao čovjek od načel a, Sakib Korkut, dok svi drugi iz samih I i čnih motiva gdje zli jezici govore da je bilo i čisto idejno-trg^vačkih interesa". Mi ne ćemo da peremo zle i prIjave jezičine koje bez dokaza mogu iznijeti ovako paušalne objede, no kao ljudi moramo da im stavimo ovu primjedbu: Jli ćete donijeti dokaz za ovu tešku optužbu i izaći na mejdan kao pošteni ljudi; ili ste prosta najmljen a mafija, kojoj nema mjesta u poštenom društvu44. Tako ćemo vas, nepoznati ljudi, taksirati sve dotle, dok ne iznesete dokaz za svoju olako nabačenu klevetu. Ako imate rza i obraža kvitiraćete gornje riječi nju način, kojim se služe svi pošteni ljudi. Dokaz na srijedu, mafiio! Број 307 Broj „PRAVDA* —„ПРАЗДА* j ! i | i ; ј i ' I ! ј i I j j ! i ■ I j i I 1 da se g. Kulenović — kao disciplini­ ran Član — ne bi mogao ogriješiti o svoju dužnost prema klubu i organi­ zacije. On je i suviše gentfemen, a da bi svoju obavezu prema organizaciji mogao na ovakav način izigrati. To Lim prije, što se je klub prema njemu ponio i odviše susretljivo. i ; Solin des Imam Saliti von Stolac, koji korespondira croatisch i serbisch, 1 a uz to nosi pridjevak „Gazanfer", | nešto se vrlo uspušio i na svu silu bi htio da — prikri je izvor svog ' poduvodnika »Sarajevo, 30. lipnja*4. I Javaš malo »neznana* delijo, wbrd“ ti ' se po stilu poznaju! I Mjesto da muževno objasni zašto su ј svi poslanici našeg kluba (osim otsut- • nog Kulenovića) glasali za Ustav, — I pa im odobri ili ih s v e osudi — stolački , se „inžinir" »pravi nevješt i mrgodi sa­ ' mo radi toga, što je na čelu klubske ljevice dr. Spaho! Vidi mu se, istine j on ne će; аГ iest neko, ko ga na­ ; prijed kreće! Mi se nećemo mnogo za­ 1 državati na tom zakukuljenom infor- i matoru; dosta mu je muke što ne smije na svjetlo i što se mora ' služiti izvršavanjem činjenica, samo da kako bilo nakalemi svijetu I tajnu želju, da — ispi va na površinu. I A je li to moguće? Po našem dubo­ kom uvjerenju nije, jer će preći mnogo • mutne vode, dok neki »političari« sa- i zriju i umjednu voditi i sporednu, a । kamo li glavnu ulogu. Da je ovo istina, ’ dokazaćemo ovim šašavim retcima još Šašavije inspiracije. »Inžinirov« list veli: „Prije podne je demisija predana, a poslije podne povučena. Da se de­ misije predaju i prekine svaki rad s vladom želio je Klub i za to glasali velika većina članova, dok su za povlačenje bili u glavnom samo Karamehmedovič i njegov Fltigeladjutant Sadović. Na neki nejasan su način ipak (!) svi drugi popustili". On to i „obnjašnjava" pa г,а drugom mjestu istog članka veli: »Protiv ove grupe od 11 ljudi stoji druga također od 11 lica. Ovdje stoje većinom i n t e 1 i g e п t n i j i ljudi, ali uz to u politici naivni i u opoziciji preslabi, te uza sav njihov pošteni karakter dali su se čislo o b m aп u ti od nekih drugih. Ovoj na čelu — bar sada — spominje se dr. Spaho«. Kako se vidi, upućeni bi „mudrac« htio drugog vođu, pa mu oprema i teren ovim zaključnim riječima: 'Igra opozicionalnosti i vječito popuštanje; razmetanje sa ostavkama i raz­ nim izjavama sliči cirkuskoj igri, kojom se blati rz i obraz svih nas mu­ slimana, pa bi zemaljska skupština JMO morala ovoj nečasnoj igri jednoć na put stati". Tom „poštenjačini« ipak nimalo ne smeta, da kukavno prešučuje tog budućeg »spasitelja« i da bijedni millet drži u neizvjesnosti mjesto da mu u njeg upre prstom i iznese njegove velike ideje. ■ : I I i j , i I । ! Govor nar. posl. dra Mehmeda Spahe, držan u 62. sjednici Ustavotvorne Skupštine na 27. juna 1921. prigodom rasprave o XIII. odjelku Ustava I Gospodo poslanici! Kad smo u martu mjesecu na poziv predsjednika vlade otpočeli pregovore sa grupama, koje su dotada sačinjavale i pomagale vladu, mi smo kao prvi i osnovni uslov svoga ulaska u vladu i svoga glasanja za ustav istakli i tražili, da se ustavom garantuje kompaktnost muslimana u Bosni i Hercegovini. Taj svoj uslov morali smo postaviti radi toga, jer smo u isto vrijeme morali odgoditi zahtjev za ostvarenje osnovnog načela u svo­ me programu: pokrajinske samouprave. Mi smo tu veliku žrtvu doprinijeli uvi­ đajući da vladi, koja je na se preu­ zela dužnost, da zemlji donese ustav, nije bilo moguće doći do većine, koja je po poslovniku bila potrebna za do­ nošenje ustava; mi smo tu veliku žrtvu doprinijeli zato, jer smo htjeli da do­ kažemo, kako nam je mnogo stalo do toga, da se što prije konsoliduju od­ nosi u našoj državi, i da dokažemo, da imamo ljubavi prema svojoj otadžbini. Mi smo to učinili u uvjerenju, da ćemo i na drugoj strani naći dovoljno razu­ mijevanja za ovo naše požrhovanje. , i prije nego smo počeli da razgova­ ramo o drugim pitanjima, koja se tiču ustava i rada vlade, mi smo tražili od vlade odmah izjavu, da nam kaže: da li može usvojiti ove uslove, i vlada je izjavila da to prima. Vlada je izjavila, da će se ustavom zagarantovati kom­ paktnost muslimana, i stoga je ap­ surdno tvrditi, kako se to u čitavoj javnosti govori i ponavlja, da musli­ mani stavljaju nove zahtjeve i da vladu ucjenjuju. Ja to tvrđenje moram od­ lučno da odbijem. (Pheskanie kod mu­ slimana.) Mi nismo postavili nikakove nove zahtjeve, mi nismo nikoga ucije­ nili, i ako je iko pridonio žrtve, da se odnosi u državi konsoliduju, to srno bili mi. Stoga, gospodo, nije tačna tvrdnja, da stilizacija člana 135. u odeljku XIII., koju smo mi vladi predložili, pred­ stavlja naš novi zahtjev. Mi smo tom stilizacijom tražili samo ono, o čemu smo se s vladom sporazumjeli, kad smo izjavili, da ćemo glasati za ovaj nacrt Ustava i kad smo ušli u vladu. Ja konstatujem, da član 135. ne od­ govara našem sporazumu. Izmjena nje­ gova u smislu našeg predloga nije s naše strane nikakav novi zahtjev, nego upravo sadašnja stilizacija toga Teško nam je vjerovati. „Hrv. Člana ne odgovara našim primljenim Sloga" i „Ј. List* od nedjelje donezahtjevima i utvrđenom sporazumu, soše saglasnu vijest, da je nar. po­ jer posljednji stav toga člana kaže: slanik g. DŽafer Kulenović istupio iz našeg poslaničkog kluba. Kao razlog ’■ „da se pojedine opštine ili srezovi mogu iz svojih oblasti izlučiti i pripo­ tom istupu navode oba lista to, daše g. Kufenovć principielne ne slaže sa | jiti drugoj oblasti u sadašnjim grani čama Bosne i Hercegovine ili izvan politikom kluba. Da pravo kažemo, mi ne vjerujemo u te vijesti, jer držimo I njih, ako na to pristanu njihova samo- ; upravna predstavništva odlukom od tri petine glasova i tu odluku odobri Na­ rodna Skupština«. Samo ovaj član bio je sporan, i mi se s posljednjom reče­ nicom toga člana nismo mogli da slo­ žimo, jer on ne garantuje našu komi paktnost, koja nam je sporazumom i bila zajamčena. Dozvolite, gospodo, da se u vezi sa I ovim dotaknem i nekih prigovora, koji 'i se u čitavoj javnosti dižu i označuju i druge stvari kao naše nove zahtjeve, kao da mi nešto novo tražimo, kao da mi vladu opet ucjenjujemo. Ako, gos­ podo, ima ko razloga, da se žali radi onoga, što od našega sporazuma nije izvršeno, to smo mi. Mi smo se, gos­ podo, sporazumjeli s vladom u pogledu nekih tačaka, koje su se imale unijeti u ustav i u pogledu rada vladinog. Što ja ovdje moram sa zadovoljstvom da konstatujem, da, izuzev član 135, ! na koji mi — to naglasujem — po1 laŽemo najveću važnost, svi su i ostali uslovi našeg sporazuma lojalno ; ispunjeni. Ali u čemu smo se još spo­ razumjeli s vladom, a to je u pogledu rada vladinog, to nije ispunjeno. Nama I je predbacivano, da smo došli u vladu, da riješimo agrarno pitanje povoljno i po nas. Го nije tačno, jer ako tko ima i razloga, da ovakvim riješenjem agrar; noga pitanja, kakvo je sad doneseno, j bude zadovoljan, to je u prvom redu vlada i država. Mi, gospodo, u agrari nom pitanju ne tražimo ništa drugo, nego, što se tiče kmetskih odnošaja, 1 da se ono riješi onako, kako je u kra’ Ijevoj proklamaciji od 24. decembra I 1918. g. izričito kazano. Te riječi glase । ovako: „Ја želim, da se odmah pristupi I pravilnom riješenju agrarnog pitanja, , zemlja će se podijeliti među siromašne I zemljoradnike, s pravičnom naknadom ! vlasnicima njenim44. (Odobravanje kod muslimana). ' Gospodo, ovu kraljevsku proklama1 čiju potpisala je tadanja vlada u kojoj i su bili predstavnici svih stranaka, mi , na toj proklamaciji vidimo potpise ; gospode: Stojana Protića, Marka Trif। kovića, Ljube Davidovića sadanjeg predsjednika demokratske stranke, Velislava Vulovića, Milana Kapetanovića, Svetozara PribiČevića, Dr. Momčila Ninčića, Dr. Ede Lukinića, Dr. Tugomira . Alaupovića, Rajčevića, pa čak i soci! jaliste Vitomira Korača, dalje Krulja i i Kramera. Tu su proklamaciju potpisali i predstavnici svih stranaka i danas je I nelojalno govoriti, da smo mi stavljali pretjerane zahtjeve. Onih 250 milijuna dinara ne predstavljaju ni jedan go­ dišnji prihod od onoga, što su musli­ mani morali Žrtvovati za riješenje agj rarnog pitanja. VI, gospodo, hoćete da I nam predbacite, da smo mi za 250 ■ ! I t i I ' I milijona dinara obećali, da ćemo gla­ sati za Lstav, a mi smo htjeli da ag­ rarno pitanje, koje je toliko puta bilo među nama kamen spoticanja, skinemo s dnevnog reda i da stvorimo solidnu bazu za snažan i sporazuman rad. (Pljeskanje kod muslimana.) Ja ponavljam, ako je iko imao razloga, da bude zadovoljan s ovakvim riješenjem kmetskog pitanja u Bosni i Hercegovini, to je u prvom redu vlada, kojoj se je pružila prilika, da vrlo jeftino, ja to naglašujem, vrlo jeftino iskupi riječ Njegovog Kraljevskog Visočanstva i cjelokupne vlade, u kojoj su bile sve stranke predstavljene. (Burno odobravanje kod muslimana.) Drugi dio agrarnog pitanja tiče se t. zv. begluka, tiče se beglučkog pi­ tanja. 1 da gospoda ne bi rđavo bila obaviještena, ja ću objasniti, šta su begluci. To su zemlje, koje nijesu pod kmetskim odnosom. To je slobodna zemlja, koja je davana na obrađivanje bilo pod zakup, bilo pod napolicu. Vi, gospodo iz Srbije, znate, da takvih odnosa ima vrlo mnogo i kod vas i da za to još nikome ovdje nije ni na um palo, da takve odnose prisilnim načinom razrešuje. Mi smo se, go­ spodo, u tom pitanju postavili na jed­ no najpravičnije i najispravnijegledište. Mi srno tražili, da se pitanje zemlje, koju drugi obrađuje, riješi u čitavoj državi jednako. Ja mislim, gospodo, da ovome zahtjevu ne može nitko, ko osjeća podjednako za svakog građa­ nina bez razlike vjere i osjećaja, da prigovora i predbacuje. Neka bude jed­ nako načelo za sprovođenje agrarne reforme, i ako će ona biti i najradi­ kalnija u čitavoj državi, neka bude i kod nas. i ako treba da zemlja bude onoga, ko je radi, neka to bude i u Bosni kao i u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj. To je bilo naše gledište. To smo gledište mi zastupali od uvijek od kako smo zasnovali svoju partiju. Ali mi smo imali ozbiljnu volju, da to pitanje skinemo s dnevnog reda. (Čuje se: Niste ga skinuli s time.) Skinućete ga vi. Mi smo htjeli, da to pitanje ski­ nemo s dnevnog reda i stoga smo pristali na jedno riješenje, koje je da­ leko, daleko, gospodo, od ovog pot­ puno pravičnog načela. Mi smo pristali, a to ne bi bio bratski postupak s druge strane, da se to ne prizna, da se zemlja, koja je naša svojina, druk­ čije tretira kod nas, nego u ostalim dijelovima države. Mi smo pristali na to, samo da pokažemo dobru volju za sporazum i da uklonimo stalne i vazdašnje zadjevice među nama, koje su postojale tobož radi zemlje, pristali smo da onaj, koji je držao jednu malu' njivicu 10 godina podzakup, ima prava da je prisilno otkupi. Šta bi vi, go­ spodo iz Srbije, rekli, da vas neko pri­ morava, da prisilno prodate zemlju, koju sobom ne radite? Ja sam vidio, da se u Srbiji veliki posjedi ne dijele, a kod nas se oduzima i posljednja njivica onome, ko je ne radi. (H. Ajanović: Bivši ministar Kapetanović ima preko 500 jutara takove zemlje, koju se ne usuđujete otimati, ni privoditi svrhama agrarne reforme.) Mi smo, gospodo, na to svi pristali ja to ponavljam samo da poka­ žemo svoju dobru volju za sporazum i da ovo pitanje skinemo jednom za vazda s dnevnoga reda. I opet se dižu drski i bezobrazni glasovi — ne mogu drukčije da kažem — i vele da smo mi kupljeni za glasanje ovoga Ustava (Glasovi kod muslimana: Sramota!) Gospodo, ako je iko podnio žrtava za ovo riješavanje agrarnog pitanja, to smo podnjijeli mi. I ono, što se daje nama za velika dobra, što su nam oduzeta, to ne predstavlja ni deseti, ni dvadeseti dio onoga, što ta dobra vrijede. (Larma. — V. Lazić; To je se­ ljačka zemlja.) Neka bude seljačka zemlja i u Srbiji, pa će biti i kod nas (V. Lazić: Nema takvih zemljišta u Srbiji. Kapetanović :lma više nego u Bosni, ima je takove i ministar Uzunović.) Gospodo, od svega ovoga, mi smo polagali najveću važnost na to, da ono, glede čega smo se mi sporazumjeli, bude i izvršeno. Mi smo polagali i na to veliku važnost, da u ugovorenom roku — do glasanja o ustavu u na čelu — bude to izvršeno. Mi danas, gospodo, stojimo u oči glasanja ustava u cjelini, i ja naglašavam, da ni oni naši uslovi, koje je bilo moguće ispu­ niti, nijesu još ispunjeni. Izdate su Uredbe, govorene su lijepe riječi, alj �СтраНа 3 Stran« Epo* 307 Broi u djelo ništa nije privedeno. Nijedan sopstvenik nije još primio ni jedne pare od tih silnih milijona, za koje drski glasovi kažu, da smo za njih kupljeni. (Odobravanje kod muslimana ljevičara; Glas: Ko vam to veli.?) Sva beogradska štampa piše krupnima slo­ vima: Glasajte, plaćani ste. S. Baljić: To se je i u Skupštini govorilo. To je govorio Aleksa Žujtvić. (Ne samo to, gospodo, nego to izvršavanje, od kako mi sjedimo u vladi, išlo je još gorim putem. Nisu izvršene ni one presude, koje su donesene po drugim, za nas mnogo strožijim Uredbama; nisu izvršene čak ni presude, koje su donošene na temelju poznate begtučke Uredbe, koju je donio g. ministar Kriz­ man i protiv koje smo se mi digli s toliko protesta; nisu izvršena naređena g. ministra Krizmana, koje je on prije šest do osam mjeseci izdao, dakle onda, kad smo bili daleko od vlade. 1 danas, gospodo, otimači sjede na tim zemliama i ne daju je sopstvenicima. Bilo je slučajeva, da su otimači pre­ orali povrće i posijali zob, samo da bi zeml ju oteli, jer se bolest otimanja bila proširila koliko ne bi mogao niko da vjeruje. (>. Baljić: Ta je otimačina i sankcionisana.) Ja ću da učinim jednu usporedbu, da se vidi, koliko se nama krivo čini, kad nam se predbacuje o nekakvim milijonima. Ja ću da uspo­ redim žrtve, koje smo mi učinili samo radi konsolidovanja ove naše države sa žrtvama, koje je učinila vlada jed­ noj stranci, koja je istovremeno pri­ stupila vladinom bloku i odlučila se, da glasa za Ustav. Jedan od uslova, pod kojim je ta stranka, sa svojih 10 glasova, pristala da glasa za vladin nacrt ustava i da pomaže vladu, bio je taj, da se porez na rakiju silno ublaži, da se dozvoli seoskim produ­ centima, da mogu besplatno peći tri do četiri ili pet dana. Ali gospodo, te žrtve, koje je vlada učinila toj stranci od 10 poslanika, stoje državu najmanje 50 milijuna dinara godišnje, a nama se, gospodo, predbacuje, što je dato 60 milijona dinara, da se plati odu­ zeta zemlja od 12.G0 najsiromašnijih porodica. To se, gospodo, rama pred­ bacuje, a ovamo se ne vide najkrup­ nije žrtve, koje vlada čini samo za 10 glasova i o tim žrtvama ni s jedne strane u beogradskoj javnosti nije bilo ni jedne riječi. U beogradskim novi­ nama možete čitati članke svakoga dana, kojima se uvijek nama dovikuje: Plaćeni ste, glasajte. (Odobravanje kod muslimana.) I kraj svega toga, što ovaj Ust v u svojim osnovnim odredbama o uređe­ nju države nas ne zadovoljava, i kraj svega toga, što vlada redakcijom člana 135. nije ispunila našeg osnovnog uslova, glede koga smo se ranije spo­ razumjeli, i što napokon ovaj Ustav neće donijeti zadovoljstva širokim ma­ sama naroda, kojega predstavnici ne sudjeluju ovdje, ja ću sa svojim dru­ govima ipak da glasam i za ovaj Ustav u cjelini, da bismo dokazali, koliko nam je stalo do toga, da naša država što prije dobije Ustav, da se u našoj državi što prije konsoliduju pri­ like i da bismo odbili one mnogobrojne klevete, koie su nam nabacivane kao da glasamo za to, što smo dobili neke koncesije. Mi, gospodo, te koncesije nismo primili, ali uza sve to glasaćemo za Ustav u cjelini, a protiv člana 135. (Burno pleskanje u centrumu i na desnici.) Za čim da teži naša politika? Jedan od urednika »Jugoslavenskog Lista« imao je u subotu odulji razgovor sa našim glavnim urednikom, na­ rodnim poslanikom S. Korkutom. Kako su u tom razgovoru iznešene glavne crte naše politike, prenosimo taj raz­ govor u cijelosti. Intervju glasi: — Jesu li istinite vijesti o raskolu u vašem poslaničkom klubu i srbofiljskoj struji dra Karamehmedovića, kojoj i Vi pripadate? — Mogli ste i u »Pravdi« čitati dementi tih vijesti, no kad već želite čuti 1 moje lično mišljenje, odazvaću se toj Vašoj želji iz kolegijalnosti, premda bih volio da zasada šutim. Vi znate moje jugoslavensko raspoloženje, koje ne će da zna za nacionalne raz­ mirice između dvaju plemena jednog, jedinstvenog našeg naroda. Tu borbu smatram i nesavremenom i štetnom. Čvrsto vjerujem, da će ta zdrava misao vrlo brzo zavladati i kod Srba i kod Hrvata: samo je u slozi i jedinstvu spas nacije i države. Sadanji naciona­ lizam izrada se u plemenski šovinizam, koji je po mom mišljenju izišao na kulminaciju; moraće doći hladni razbor, da nas uputi na pravi interes Svih plemena jedinstvenog naroda, koji ne će dugo trpjeti izhlapljelosti mno­ gog i mnogog našeg političara. Smješ­ kate se, pa mi se čini da me nijeste dobro razumjeli. Varate se, ako mislite da ja krivim samo hrvatske političare. No moram Vam priznati, da mi se hr­ vatska politika čini odgovornijom. — Koji razlozi vas dovađaju na take misli? — Mislim, da se neću prevariti, kad Vam kažem, da u Radiću gledam samo zbrku lične sujete i niskog materija­ lizma, a u predstavnicima Hrvatske Zajednice puke doktrinarce, koji će morati da prtljaju sa političke pozor­ nice. Ni Trumbič nije ostao na visini, nikakve praktičnosti, a mnogo frazer^tva. Sfinga, kojoj su sad otkrivene Ipše strane. Hoće li pokazati i snagu, da zauzda raspojasanost demagogije, pokazaće skori dani. Ja sumnjam u njegove sposobnosti. - Vi držite po svoj prilici, da je । I hrvatska politika bila premalo realna? z — Posve ispravno. Da hrvatska po­ litika nije prešla u doktrinarstvo, da j je bila makar malo realna, sigurna je i stvar, da bi se i Srbi morali drukčije držati 1 jalovost dra Korošca skrivili su Hrvati Koje onda čudo, da se je naša politika, jer moramo biti šušti realisti, odalečila od te bujne fraze i priklonila kompromisu; kojg čudo, ako mi za ljubav s obje strane one­ mogućenog posredništva ne mogosmo rizikati svojom eksistencijom ? Da, moj gospodine, rizikati eksistencijom. Vi sigurno znate kakav je bio naš položaj dok nijesmo sklopilii spo­ razum s vladom, a pravilno ćete shva­ titi i moju tvrdnju, da naša politika mora računati i sa po:ožajeni naše braće u Sandžaku i Makedoniji. Taj izuzetni položaj diktovao bi nam opreznost čak i u slučaju, kad Srbe ne bismo držali braćom, a kamo li u prilici, gdje nam Hrvat: nisu ni­ malo bliži od Srba. Jedna krv, jedna kost: Srbin kao i Hrvat. Jednaki, braća. — Šta mislite o ostavci vaših mi­ nistara hoće li te ostavke imati kakvih većih pošljedlca? — To je jedna velika pogrješka. Puštam na stranu, što su ostavkom g. dra Spahe komplicirane unutrašnje pri- ; like našeg kluba i naglasiću samovanj- i ski efekat tih demisija. Neosporan je fakat, da vlada nije na vrijeme ispu- I nila velikog dijela našeg sporazuma, 1 no isto je tako i fakat, da smo mi u | dva maha pristali na produženje tih rokova. Krivica je dakle zajednička. Istina, mi smo se produžujući te ro­ kove— nadali da će se stvari dotle < izvršiti, no kojim načinom da i vladi osporimo pravo na nadu, da će dobiti novo produženje roka? Naučismo je na to i osokolismo prešnim povlače­ njima demisije. Katkad smo i kolebali. Dijelom pod pritiskom provincije, a dijelom radi držanja klupske IjeviceB|!o je i pritiska opće političke situa­ cije. Bilo je i toga. — Izgleda mi, da se momentano Vaš klub nalazi bez toli potrebne orijen­ tacije. — Usljed ostavki mi se sad nala­ zimo u vrlo nezgodnom položa­ ju pa zato i nemamo orijentacije a I druge stranke ne mogu i ne će čekati pa smo usljed toga izvrgnuti opas­ nosti, da budemo zaskočeni, a možda i preskočeni. Da se ne: uzdam u lojalnost g. Pašića i hladan ; razbor naših ljevičara, koji valjda ne će dozvoliti slom naše zajednički vođene politike, prosto bi očajavao. Sad nije u pitanju ličnost pojedinih poslanika, već narodna stvar, kojoj se imaju žrtvovati svi pojedinci i skupa i svaki zasebno. Žrtvovati! — Šta mislite o držanju g. dra Srškića, hoće li ono djelovati na vla­ din odnos prema vama? — Namiguša je najstražnja dje- l vojka. Srškić niti ima potrebne spreme ■ za kakvu veću akciju, niti je svojim ! društvenim položajem u stanju, da rukovodi jedan težački pokret. On je ' samo jedan politički športaš, kojem I ni najclfrastija odječa ne će pomoći ; da održi nezasluženi položaj redatelja, i — Sto držite vladinoj politici? — Što se tiče vladine politike — pretpostavljam, da će joj iz držav­ ne nužde i dalje činiti jezgru radikalsko-demokratski blok — držim, da će ostati vjerna našem sporazumu i lojalno ga vršiti sve dok mi ne bis­ mo zauzeli suprotan stav. Ja sam uvje­ ren, da je ova i ovaka politika kako u interesu nas muslimana, tako i u interesu države i boljih odnosa vlade prema Slovencima i Hrvatima. Ml smo naime vrlozgodna spona i ja sam čvrsto uvjeren, da će tu sponu realni Korošec iskoristiti u vrlo blizom vre­ menu. Bilo bi mi osobito milo, kad bi i u hrv. težačkoj stranci pobijedio hladni i razboriti dr. Pavičić, čija bi akcija s naše strane bila vrlo simpa­ tično primljena i izdašno poduprta. — Šta držite o eventualnom ulasku zemljoradnika u vladu? — Naš narod veli »u nestašici Ijud. i ćor Alija sudi« pa bi se, u pomanj­ kanju razbora na drugoj sirani, moglo desiti i to, da se zaministri i kakav ' Moskovljević. To bi istina, bio vrlo ј žalosno, ako hoćete i malo komično, 1 I no nije isključeno Nije, jer je takav . i parlamentarizam. Mi bism o tad vrlo i loše prošli i stoga sam Vam ja, naški I I rečeno, pravi pravcati mehkiš. Znam j i da taki položa nije lično ugodan, znam | i da je odiozan i nepopularan. No 1 znam i to, da je po dobro promišljeni narodni interes koristan i — pri- ' jeko potreban. 1 jer sam daleko i od pomisli, da u ovako ozbiljnom ; času vodim računa o svojoj osobi, I i svjesno pripadam struji koja iskreno I i teži za politikom našeg sporazuma s ; ■ vladom. Svjesno pripadam toji struji, jer je odobriše gotovo svi mjesni odbori na- I ■ še organizacije i jer je ne rukuje ni I dr. Karahmedović, ni Korkut, ni KurI begović, već hladan razbor i čvrsto uvjerenje, da odgovora kako interesi- | ma naše države, tako — i još više — interesima muslimana cijelog našeg | kraljevstva. Politički pregled. Ustavotvorna skupština pretvore« na u zakonodavnu. Na sjednici od 1. ov. mj. pročitan je ukaz, kojim se konstituanta. pošto je završite rad, pretvara u zakonodavnu skupštinu. Ustavni odbor postao je zakonodav« n?m odborom. Na istoj sjednici su izabrani odbor za poslovnik i bu* džetna odbor. Na popodnevnoj sjed­ nici izjavio je predsjednik, da se za« konodavna skupština prema poslov* niku ima sastati do 20. oktobra, ali alko zakonodavni odbor svrši ranije podove, sazvaćc se ranije. Ostavka ministara. Kako dozna* jemo, ministar fimansija Kumanudi, Za održati uvijek zdrave zube jest: E L I D A - pasta niiiuiiiiiiiiiiumiiiiuiuoiiiiiiM^ jtr je od mjerodavnih autoriteta zubne medicine kao najbolja priznata. Odlična svojstva znanstveno iskušanih sastavina čine ELIDA-pastu za ono što jest: Najbolje 1l№lllMMNIIiniinilllffl«^^ sredstvo za zube. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbBFt Vita GeuL Sarajevo, Despića ul. 1 ministar za bivšu konstituantu Trifković i ministar vojni i mornarice Hadžić podnijeli su ostavke, i to pr? vi žz principijelnih, a druga dva iz zdravstvenih razloga. Klub poslanika muslimana iz Juž« ne Srbije zaključilo je na 2. ov. mj., da se razriješi. Oni članovi, kojii su ranije biB u radikalskom klubu, vra* čaju se opet u taj klub, dok ostali nisu još donjijeli nikakve definitiv­ ne odluke o svom budućem politič« kom držanju. Taklo novinske vijesti, no mi držimo da je ova kombinacija preuranjena. Jugoslavenski klub položio zaklet« vu. Sjednici klonsfituante od 1. ov. mj. prisustvovao je i Jugoslavenski klub i potožio zakletvu na ustav. Prema tome će on sarađivati u radu zakonodavne skupštine. I Protić dolazi u zakonodavnu skupštinu. U dobro upućenim beo­ gradskim političkim krugovima go? vori se. da će Stojan Protić učestvo= vati u radu zakonodavne skupštine i da će zauzeti opozicioni stav. On smatra, da u radikalnom klubu ima većinu za sobom, ali će čekati, da ga ona javno pozove, jer ne ćc da sam išta poduzima protiv g. Pašića. Zakonodavni odbor imao je prek­ jučer kratku sjednicu i odgodio zasijedanje do 1. augusta. Dosadašnji predsjednik podnio ie ostavku te će se na prvoj idućoj sjednici birati novi predsjednik. Hrvatski ban dr Tumljenovlć podnio je ostavku, jer ne želi da bude likvidator banske časti. Sada će kandidovati na ostrvu Krku i sprema teren za bolje odnose sa Radićem i za operiranje liberalnog bloka, u koji bi unišli protivnici Svetozara Pribićevića i demokratskog bloka, intere­ santno je, da zagrebačka demokratska nRiječ“ ide sve više na lijevo. Demokratski ponlanik, Hrvat dr Milan Roje istupio je iz demokratskog kiuba, jer je desavuisan predlogom o zaključenju debate o 13. poglavlju ustava, pa usljed toga nije mogao da iznese svoga posebnog gledišta na taj odjeljak. Francuska uskraćuje pomoć Grč« koj. Francuska parlamentarna komb si ja za spoljne (poslove usvojila: je dnevni red, u kome se među ostalim kaže, da se Grčkoj nc može učiniti više nekakva pomoć, ni vojna ni finansijalna, ni posredna i neposred« na, jer je odbila ponuđenu) posredo? van je u £rčkosturs'kom ratu. Poljsko-rumunjska obrana istoč­ nih granica. — Javljaju iz Varšave. Državna zbornica je prihvatila dne 3. marta u Bukareštu potpisan poljskorumunjski sporazum, koji obvezuje obje države, da će se međusobno po­ dupirati ako bi bile koja od njih bez razloga napadnute na istočnim grani­ cama. U slučaju napadaja obvezuju se obje države jedna drugoj prisko­ čiti oružanom rukom u pomoć. Obve­ zuju se, da se sporazume u pitanju vanjske politike, u koliko se ova tiče odnošaja prema istočnim susjedima. Ako li se poduzme obrambeni rat, ne smije ni jedna država zaključiti sa­ mostalnog mira niti primirja. Ovaj ugovor vrijedi za pet godina. Svršetak rudarskog Štrajka u Engleskoj. Izvršni odbor engleskih rudara uputio je ovih dana poziv na sve rudarske revire, da se izjasne o najnovijoj ponudi poslodavaca. Iz većine revira došli su izvještaji, da se uvjeti primaju i usljed toga su po­ slani brzojavi na sve rudare, da opet preuzmu rad. Taj sporazum znači dje­ lomičnu socijalizaciju ugljenokopa u Engleskoj, jer su njime doduše sni­ žene radničke nadnice, ali su radnici dobili izvjesne procente u čistom do­ bitku preduzeća. Sjetite se „Gajreta!" �Naši dopisi. Bos. Novi, 25- juna 1921. ■ Ja sam čekao do danas da netko j sposobniji na riječi i peru u javnosti I iznese katastrofalni udarac od poplave i koji je pretrpio паб Novi, lb. i 17. juna o. g. No kad to nitko nije učinio ј to ću ja da podam barem blijedu sliku ( naše nesreće: Na 16. juna u 8 sati izjutra počele i su da nadolaze dvije vode, Una i Sana, u Čijem se kutu nalazi Novi tako, da ga s jednu stranu zaplavljuje dana a s drugu Una. Kako je voda dolazila polako kao što se je to trefljavalo i prošlih godina, narod tome nije dao osobite važnosti nego se je pripremio kao i prošlih godina No desilo se ne­ što vanredno. U noći između i6. i 17. ov. mj. nekako oko 1 sat provalile su obje rijeke tolikom silom i tako naglo, da je jedva bilo moguće roditeljima ujagmiti djecu iz kreveta prizemnih * stanova i spasiti ih na gornji boj. PoŽrtovni sreski načelnik, kako je bio sve do vremena provale na oprez­ nosti i za vremena opazio da poplav prelazi uobičajenu granicu, razaslao je stražare na sve strane, da pozovu gra­ đane i šefove ureda na spašavanje pri­ vatne svojine kao i uredskih spisa, dok je na drugoj strani općinski bla­ gajnik naređivao telalu, da bubnjem podigne narod i trčao sa općinskim osobljem da pomogne spasiti što je moguće. Sreski načelnik je tako brzo i naglo radio, da se ima njegovoj osobi zahvaliti spas naše gruntovnice kao i šeriatskog suda, geometrije i po­ reznog ureda u koliko je bilo moguće u opće spasiti što iz ovih ureda pred ' onom silnom bujicom dvijuh rijeka, jer su ovi uredi bili smješteni u prizemlju i gdje je voda dosegla visinu između 1 m. i 1.80 cm. Ovo o uredima, spominjem naročito, jer da su svi građani dali važnosti i bubnju i vikanju za spašavanje zavri- | jeme od 1 sata, dok su rijeke nado- ! lazile, ipak se je moglo još nešto više spasiti. No bilo je građana, koji su u dušeku govorili: „Baš je ovaj Srbijanac lud, kad se ovoliko boji našeg obič­ nog poplava*. U 1 sat po pol noći nastala je prava panika. Grozno i užasno je bilo čuti smjesu raznih glasova očajanja. Sa svih strana čuli se povici „U pomoćizmiješani rikom goveda, plačem djece i vriskom žena i ljudi, 3 sata po pćl noći nije bilo vidjeti suhe zemlje: čamci, kola, splavi bili su sredstva za spašavanje a i je sve tojbilo smeteno, jer nije nitko znao gdje bi bio najsigumiji spas. Do 8 sati ujutro voda je neprestano napredovala, a kad je oko 8 sati stala, bijaše to za građanstvo čas preporođenja i svak je gledao kao izvan sebe šta se je zbilo za tako ■ kratko vrijeme i kakov izgleda Novi. * U trgovine, u kuće, urede, ulazili su i izlazili čamci i splavi kroz vrata i prozore iznoseći ono nešto bogatije, 1 što je bilo visoko iznad 2 m. te se nije skvasilo, jer svijet nije mogao vje­ rovati, da neće voda ponovno početi nadolaziti. Kruha nema nigde, a o mesu i dru­ gom jelu, po gotovo o kafi nitko i ne misli. Pisac je ovih redaka prošao na splavi kroz jednu mahalu kuća kad dvije majke mole sa prozora gornjega sprata, da im se bilo odakle pošalje malo griza za djecu jer će skapati od gladi. Eto to je blijeda slika poplave koja je napravila štetu od 8 do 10 milijona kruna. A je li nam ukazana pomoć? Do danas ni za one najsiromašnije, | koji o općinskoj pomoći žive u s kraj- I njoj bijedi, strpani u školske, mek- ! Бпој 307 Brot „ПРАРДА* — »PRAVDA" Стпина 4 Strana rebske i druge zgrade na gornje spratove ni od kud nema nikakove po­ moći. Grad leži u užasnom smradu, jer je sila poplava svu nečist smije­ šala sa raznim tekućinama mehana i trgovina i tu smjesu razlila po čitavom gradu, pa je sada strah i trepet da će nastati razne zarazne bolesti. Od mini­ starstva nikakove pomoći pa čak ni od zdravstvenog odsjeka za nabavu karbola i drugih medikamenata, jer zdravstveni odsjek valjda čeka na iz­ vještaj, da se je razmahala epidemija u gradu. Ni zemaljska vlada, a kamo li naše ministarstvo, ne poslaše nikoga da bar pogleda groznu nesreću jednoga grada i okolice od 20.000 stanovnika. Izgleda da nemaju povjerenja u izvještaje sreskoga načelstva, inače bi se bar na njegove izvještaje morala poslati po­ moć makar za suzbijanje epidemije i utaženje nevolje i gladi bar najsiro­ mašnijih. U kakovu se pomoć ili olakšicu po­ reza mogu nadati postradali trgovci i težaci, u kakovu nagradu i odlikova­ nje oni koji nadljudskom ustrajnošću radiše 48 sati, pored ovake indolencije naše vlade i našeg ministarstva?! Dok razne komisije dokrajče svoj rad obavjestiću javnost o tačnom rezul­ tatu Štete i drugim potankostima, ape­ lirajući na najviši forum, na našu konstituantu, da se nađe kogod od poslanika da i za ovu za naše mini­ starstvo malu stvar stavi koju inter­ pelaciju. Ne mogu ispustiti još jednu drugu nenadanu nesreću u našem gradu, koja se je desila odmah drugu noć iza po­ plave. Dok se je još grad u vodi na­ lazio pojavio se je, nenadano, u 12 sati noći požar u kući Sulejmana Muftića trgovca građevina i gvoždžarije, uz koju se kuću nalazi njegov lager građevnog materijala od više vagona i mnogo starih kuća i dućana izrađenih iz drveta. Na poziv Sulej­ mana Muftića našla se je u pomoći jedino novska policija sa 5—6 komšija. Kad im nije uspjelo gasiti vatru sa samim kantama stigao im je na nečiji poziv sam općinski blagajnik Muhamed Krličbegović sa vatrogasnim spravama, koje je kroz silnu vodu pomoću stražara Marka Ličine prenio i za najkraće vrijeme svojim brzim radom i vješti­ nom oko sprava pomoć pružio tako, da je u sata u noći i zadnje iskre od vatre nestalo. Čuo sam, kako neka gospoda gradski zastupnici dižu viku na ovoga marljivoga službenika, koji nesamo da vrši marljivo blagajničke dužnosti u uredu, nego se još pored toga u svako doba nađe na svakom mjestu, gdje se tiče interesa općine i grada. Ovako marljivih službenika tre­ bala bi općina pa bi doživjela, da se pohvaljuje. Novljanin. nižu gimnaziju ili četiri razreda Okru- i stva na srećnom spasenju Priljesto? i žne medrese odnosno Darul-mualli- i lonasljedniika. G. đeneral se kratko min u Sarajevu. Kandidati s ovom i vojnički i markantnim riječima za­ , spremom imaju prvenstvo kod hvalio manifestan ti ma u ime Vrhov? I podjele besplatnih mjesta. nog Komandant a, naglasivši, ako uz? ! Prijamni ispiti obaviće se 30. i 31. držimo među sobom bratsku ljubav, ! augusta 1921. a od svih kandidata se da nas ne će in’nuti slava i sreća, i zahtjeva znanje: kao • nekadašnju srpsku vojsku. Za? j 1. arapske gramatike i sintakse, tim se povorka razišla uz pjevanje 2. arapsko pismo i to husni hat i patriotskih pjesama. imla, a oni kandidati, koji nijesu svr­ Afera Alije Jelke jučer je do­ šili potpune niže gimnazije, četiri raz­ krajčena. Uzurpator Knežević deložireda Okružne medrese ili Darul-muran je iz Jelkine kuće jučer prije allimina, i moraće još polagati prijamni podne. Nije se desio nikakav inčispit iz srpskog ili hrvatskog jezika i denat. Miče se pomalo! i matematike. Naši narodni poslanici otputovali Propisno biljegovane molbe, kojima su iz Beograda svojim kućama. I treba priložiti; a) liječničku svjedodžbu, Naši ministri gg. dr. Karamehme! b) izvadak iz popisa žiteljstva, c) svjei dodžbu vladanja,d) školsku svjedodžbu, dović i dr. Spaho dolaze današnjim popodnevnim vozom u Sarajevo. i f) kod onih kandidata koji mole O obnovi istočnih krajeva naše I besplatno mjesto još i svjedodžbu o pokrajine dobio je g. dr. Spaho ovaj imućstvenim prilikama, potvrđenu od ovaj odgovor na svoje pitanje: »Na nadležnog kotarskog ureda, з u Sa­ Vaše pitanje dostavljeno mi aktom g. rajevu od g. vladinog povjerenika, predsjednika Ustavotvorne Skupštine I treba predati najkasnije d o 20. br. 1897. od 8. februara tek. god čast jula o. g. kod kotarskog ureda — mi je dati Vam sledeći odgovor: Za - kotarske ispostave — a u Sarajevu sada mi je nemoguće preduzeti ko­ kod vladinog povjerenika. Oni kandi­ rake, da se poprave porušene zgrade dati, za koje se bude držalo, da im stanovništvu istočnih krajeva Bosne i sprema i sposobnost odgovara gornjim Hercegovine, pošto za to nemam bu। uslovima, pozvaće se na prijamni ispit. džetke mogućnosti. Nastojaću kod kra­ Pitomci za inžinjersku i artilje: rijeku podoficirsku školu. Gradsko ljevske vlade, da se odobri kredit koji će biti dovoljan d ? se poprave poglavarstvo šalje nam ovu objavu. porušene zgrade.— Ministar Socijalne U 1. artiljerisku podoficirsku školu u Politike: Dr Kukovec«. Kragujevcu primiče se ove godine do U financijski odbor izabrani su 200 pitomaca. Molbe se imaju predati od naših poslanika gg. Šemsudin Sado 20. septembra komandantu te škole. Isto tako će se u inžinjersku I rajlić i Hamid Kurbegović, a u odbor podoficirsku školu u Zagrebu primiti ; za izradu novog poslanika OsmanViove godine 150 pitomaca. Molbe se ! lović i Derviš Omerović. imaju predati do 15. septembra Komunisti poriču izjave atentatora komandantu te škole. Pobliže se o Stejića. Stejić je kod preslušani a iz? tome može doznati kod gradskog po­ javio, da su ga komunistički posla? glavarstva u Sarajevu, soba br. 77. nici F.Mpović, Čopjć .i Kovačević na? Škola i prosvjeta. Na šerijatskoj sudačkoj Školi u Sarajevu započinje nova školska go­ dina 1. septembra 1921. Za ovu školsku godinu podijeliće se nekoliko besplatnih mjesta u internatu onim pitomcima siromašnog stanja, koji budu primljeni u 1. godište i koji steku na prijamnom ispitu naj­ bolju ocjenu. Ostali pitomci, koji budu primljeni u I. godište mogu dobiti ovakova mjesta istom poslije jedne go­ dine dana, pošto dokažu, da su u nauci dobro napredovali, dakle kad pređu u II. godište. Iz Statuta šerijatske sudačke škole vidi se, kakovo je osposobljenje po­ trebno za primanje pitomaca u zavod, ali se naročito napominje, da će se pri primanju u prvom redu uzeti u obzir oni kandidati, koji budu svršili Domaće vijesti. PRETPLATNICIMA U SARA JEVU. Pošto smo konstatovaii da su i nakon otpusta pređašnjeg inkasanta vršene zloporabe u napla­ ćivanju pretplate, molimo sve sa­ rajevske pretplatnike, da u buduće ne Isplaćuju ništa na kupone sa adresom „Vrijeme" i bez potpisa g. administratora Hadžića Manifestacije u Sarajevu. U pro? šli petak je sarajevsko građanstvo, bez razlike vjere i staleža, u veličan? stvenoj manifestaciji dalo loduška svojoj ljubavi i odanosti prema dl? nastiji Kairađorđevića i svojoj ushi­ ćenoj radosti, što je Bog sačuvalo Regenta od zločimačkag atentata. Nepregledne mase svijeta, s muzi? kom i bakljama, obilazile su gradom i oduševljeno klicalo Kraljevskom Domu i Regentu. Kod Zemaljske Vlade se povorka ustavila i tu je Hrvat dr. Perišić u jednom žarkom pjesničkom govoru predsjedniku vlade g. Đurđeviću bio tumačem op? će radosti. G. Đurđević je uzvratio govorom, koji se neobično jako doj? mio svih prisutnih. Možda nikad još nismo čuli tako sjajno ш jezgrovito dokumentovanih riječi o gorostas? nim žrtvama i djelima dinastije Ka? rađorđevića u radu za oslobođenje našeg naroda. Govor mu je sasvim s razlogom svaki čas bio prekidan burnim aplauzom. Otale je povorka krenula pred oficirski dom i tu je g. Akif ef. Biserović ispred Sarajlija izrekao govor komaindantu II. armi­ je, g. đeneralu Milisavljeviću, u ko? me ga je molio, da Njegovom Kra? Ijevskom Visočanstvu podastre ra? dost i veselje sarajevskog građan? 1 I ’ i 1 i i I * I [ • ! : I i veli na atentat. Konstituanta ih je izručila sudu, koji ih je uhapsio. Na preslušan ju međutim oni energično poriču sve Stejićeve izjave i izjav­ itiju, da nisu ničim sudjelovali u a? tentatu. Vitina čestita Regentu. Povodom atentata na Regenta .poslao je nas Mjesni Odbor u Vitini Nj. Kr. Vis. Regentu Aleksandru ovaj brzojav: Sa dubokim prezirom osuđujemo gnjusnu namjeru izdajice domovine, koji je htio da ugasi život našeg o? miljelog vladara. Bog uvijek čuva pravedne i štiti od svake nevolje. Iz? razujući veliko veselje ovdašnjih muslimana na spasenju nama najdragocijenijeg života Vašeg Viso? čanstva ostajemo najodaniji1: Pređi? sjednik Mjesnog Odbora J. M. O. u Vitini: Mchmed Alibeg Kapetano? vic. Trke u Bntmiru. Prekjučer su održane trke u Butmiru uz dosta slab posjet publike. U 1. utješnoj trci utekla je Utopija kapetana Šeste: u 2. (polukrvna grla) Kati pukovnika Antonijevića, u 3. (čistokrvna grla} Švindlerin kapetana Šeste, u 4. pre­ ponskoj Opoš potporučnika D. Čengića, a u 5. narodnoj Bosorka kape­ tana Šeste. — Slijedeće trke su 24 ov. mj. Javna zahvala. Odbor musliman­ skog prosvjetnog i privrednog društva „Jedinstva" i pododbor „Gajreta" u Derventi najljepše se zajljepše se za­ hvaljuje svima prijateljima našeg na­ pretka, koji su našu zabavu od 11./6. ov. g. posjetili ili darom pomogli, a naročitu hvalu iskazuje gosp. Ministra predsjedniku Nikoli P. Pašiću na do­ brovoljnom prilogu od 2.000 kruna. Na 8. o. mj. u petak 9 sati prije podne prodavače se kitabi umrlog H. Asim ef. Džafića u Begovoj džamiji kod Merhameta. Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo ———................. . ----- ■ ■ . Podružnica: Brčko ========================^^ Pričuve K 8,000.000.— Dionička glavnica K 20,000.000.PREUZIMA uloge na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakov ih otkaza. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrati deviza i valuta te svih bur­ zovnih transakcija. FINANCIRA trgovačka i industrijalna po­ duzeća. Vlasnik: Centralni Odbor J* M. O. vв8i isplate na svim mjestima KraljevineSriMi Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d472959f9452301be246328b7872d393.pdf ee3a9e28a410b343d5305559df4622b9 PDF Text Text POŠiARINA U GOTOvu’ PLAĆENA. Pojedini огој K. 2'— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. .лАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 70 (308) Sarajevo, četvrtak 7. jula 1921. (27. Ševal 1339.) Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina III. V Čije je gledište ispravno? Davno jc rečeno da se krajnosti dodiruju, pa se eto po tom pravilu nađoše zajedno predstavnici zemljo radnika i — naiši zemljoposjednici. I jedni se i drugi obaraju na posla * meki 'klub naše organizacije! Malo čudnovata, ali ipak ž&va živcata isti * na! Da. istina! Na nedavnoj skupštini zemljoposjedničke organizacije donesena je i usvojena ova rezolucija: »Izrazuje * mo naše žaljenje nad rijesenjem agrarnog pitanja onako, kako se rje * šava, te odlučno prigovaram o, što jc konstituanta, odnosno današnja vladina većina mimoišla zapovijed Njegovog Visočanstva u manifestu od 24. decembra 1919. osnovanu jednoglasnim zaključkom svih narodnih predstavnika, te rije * šila nas i slobodnih zemalja, a za kmetske odnosaje dala nam ne * pravednu odštetu, jer nije uvažiO^a pri tome naš socijalni polo * žaj i što traži ne samo pravda uop * šte nego i/ socijalna pravda. To rije * šonje, onakvo kakvo je, oduziima nam mogućnost egzistencije sa svim svojim teškim posljedicama po nas, ne samo na socijalno-ekonomskom, nego i na kulturnom polju. Kakva je odšteta za riješenje kmetskih odnosa najbolje karakte * rizira pravedna izjava ministra za agrarnu reformu u konstituanti, go * spodina Uzunoviea, da njom nije plaćen ni jednogodišnji prihod.« A šta vele zemljoradnici? Jesu Ii oni zadovoljni našim u jedvene ja­ de postignutim sporazumom? U beogradskom »S c 1 u«, glasilu save * za zemljoradnika, čilji je poslanički klub dosta brojniji od našeg kluba, štampan je u broju od 30. juna u* vodni članak »Novo Kosovo«, iz kojeg vadimo ove retke: »Ceo zemljoradnički' stalež oče * kivao je da će posle neizmemih na * pora, žrtava i muka, podnetih za o* tadžbinu, dobiti više prava, da će se više pažnje obratiti njegovim želja­ ma i potrebama. Bosanski težak je držao da je posle petvekovnog rop * stva najzad postao slobodan na svo * joj zemlji i da jc prošlo vreme tur * skoga gospodstva i debethrka. Ali su se našlii novi Brankovići, u Hcu Pašića i Pribićeviča, koji su izneve * rili naš narod, prodali ga Tur * cima i predali ponosnu Bosnu na milost i nemilost a* gama i begovima. Uvek su govorili kako smo mi krivi što su oni primili Turke u vladu, a kad smo mi u interesu zemlje is * kreno izjavili da ćemo glasati za U * stav, pa čak i u vladu ući, ako treba, samo da se prime naša tri po * štednja umorena zahteva, oni su vi * še voleK da se sporazume ju s Turci­ • i | ■ । historijske granice B o s n e.« Držimo da jc nakon gornjih cita^ ta suvišna svaka riječ o potpuno is * pravnom držanju našeg poslaničkog kluba, kako u pitanju agrara, tako i u pitanju člana 135. Ustava o razgra * ničenju bos. hercegovačkih * oblasti. ' vedno resi u korist širo * masnih i širokih slojeva naroda. 2. Da se uredbodavna vlast Vlade stavi pod kontrolu Skup। štinc, i 3. da se podela na oblasti i« * i vrši1 na principu *privredno geograf I skom. bez obzira na historičke gra * niče. »Ali i taj minimum vlada je odbila, ona je više volda da sarađuje sa begovima, nego li sa predstavnicima zemljoradničkog naroda, i da u tre­ nutku, kad ostavlja bez kršene pare I oštećene ratom invalide i ratnu ste i rpčad, ona plati milijone bogatim I begovima. »Prema tome, u ovom Ustavu, i pored ostalih grdnih mana, ostaju i i ove tri rak *ranc: agrarne ne * ■ pravice £ nemiri, zakonska samovolja vlade i plemenska borba. : A i narodno jedinstvo pot * i puno je izigrano time, što ! se u z a d n j i‘ č a s p r i s t a 1 o na ma ? prime njihove teške uslove. kojim se na narodna leđa meću te * ški tereti $ Ejosna vraća u tursko ropstvo, a od Hrvata i Slovenaca prave neprijatelji. »Pašić i Pribičeivć s kompanijom, uz pripomoć maloumne i po * k v a r e n e većine svojim nature * n i m A^dovdanskim ustavom prire * dil; su na^oj otadžbini nov kosovski poraz. Tim svojim ustavom oni ho * će naš narod da bace u novo rop­ stvo i bratoubilački rat, u kojem će opet ginuti zemljoradnički sinovi i ubijati svoju braću zemljo * radnike, zbog samovolje i bolesne ambici je pojedinaca i za! račun po­ kvarenih klika. »Ali zemljoradnkil se neće tako lako pomiriti sa ovim ustavom, k o* j i je n a p e r c n protiv njego * vih prava i interesa; zato su svi pravi njegovi predstavnici gla * sali protiv njega. I kao što je Vidov­ dan više od pet vekova bio simvol •slobjode, podstrek na borbu i budi * Ino narodne svesti, tako će i o* vaj novi vidovđanski po * raz još jače razdrmati z e* ministra prosvjete na pitanje nar. ml j o radničke mase, ojača * t i n j e n u s t a 1 e š k u s v e s t i o^ pesi, dia Hadžikadica o vođenju čelici’ti' za borbu za svoja muslimanske djece u crkvu na dan Sv. Save. prav a.« Ko mirno i hladno pročita gornju Gospodine poslanice! Na Vaše pi * tužaljku »Sela«, biće mu shvatljivo tanje, od 14. marta ove godine, koje r jasno: zašto naš klub nije mogao ste mi izvoljeli uputiti preko pred * polučiti većeg uspjeha u agrarnom sjednlištva ustavotvorne skupštine, pitanju; biće mu jasno i shvatljivo: čast mi jc izvijestiti Va.% da sam od * zašto su na ovako riješenje pristali mah tražio potrebna mi obavješte­ svi poslanici našeg kluba, bili oni nja od zemaljske vlade iz Sarajeva posjednici Si ne bili. No da još bo * i školskoga nadzornika te Bijelog lje osvijetlimo položaj, u kojem se Polja i da Vam, po prijemu izvje * je naš klub nalazio baš obzirom na staja mogu odgovoriti: agrarne svoje zahtjeve, citiraćemo 1. Od školskoga nadzornika iz B. još i neke stavke iz izjave zemljo * Polja dobio sam odgovor br. 211. od radničkog poslaničkog kluba, koju 2. IV. 1921. ove sadržine: »Uz po * je dao pred samo glasanje Ustava. vratak akta uljudno se izvještavate, U toj izjavu koja je štampana u ls* da je netočan izvještaj g. dra Hadži * tom broju »Sela«, stoje i ove izreke: kadića o odlaisku ovamošnje musli * »Što se glasanja za ceđokupni U * manske djece u pravoslavnu crkvu stav tiče, učinili smo naravno svoje na dan Sv. Save ove godine. Sma * konačno glasanje zavisnim od toga, tram da mi nije nužno navoditi ne­ koliko će stranke većine da svoj na * ke naroč’ite dokaze za unutrašnji iz * crt Ustava prilagode želja­ vjcštaij, posto je svakom poštenom ma i principima zemljo * čovjeku u ovom okrugu poznato radničke stranke, koja svoje vladanje ovamošnjih nastavnika i želje i principe udešava jedino pre * mene kao nadzornika i naše nasto * ma interesu celokupnog naroda, pa janje u -pogledu muslimanskih vjer * prema tome i države. I skih obreda. Muslimanska djeca ne * »Ali u tome se vlada većine poka * samo da su tada, nego nikada do zala gluha i vrlo slabo raspoložena sada od ulaska crnogionske vojske u da našim željama izađe u susret. Go * * ove krajeve niisu ni voljno ni pri tovo svi naši amandmani bili su od * silno ulazila u pravoslavnu crkvu, a bačeni. Da još jednom zemljorad­ kamo H pjevala božanstvene nička stranka pokaže svoju najbolju pjesme, što je sušta kleveta. volju, bila je voljna u zadnjem Sa ovim smatram da je dovoljno času, da privremeno suspenduje ceh dokaza za jx>bijanje učinjene mi svoj program, osim jedino triju ne * klevete, a g, ministra učtivo molim ophodno za narod bitnih udova: 1. da me kao ispravna i nevina u ovom Da se agrarno pitanje p r a* poslu uzme u zaštitu i uvjeri se u Sarajevo, 6. julaSjednica CantraUog Odbora naše organizacije sazvana je za petak, 15. o. m. u 9 sati prije podne, u držače se u prostorijama našeg uredništva Član vi Centralnog Odbora, kojima slučajno ne bi bio dostavljen telegraf­ ski poziv, neka ovaj poziv smatraju službenim Dnevni je red prve sjed­ nice: rasprava o političkoj situaciji. Članovi poslaničkog kluba umolja­ vaju se da dođu u Četrtak 14 o. mj.. jer će u 4 sata iza podne biti klubska konferencija. Iz Sandžaka i Makedonije. Odgovor i ; : : I ! , j i i , I * i I ! i I tačno ii savjesno moje vršenje opre* dijeljene mi dužnosti! školskog nad> zornika.« O ‘istom predmetu, i netraženo, primio sam akt br. 220 zast. okruž* neg muftije, sekretara Haruna La* mcžovića, kojim mi sprovodi pismo U- Muhameda Muderizovića, vjero* učitelja iz B. Polja ove sadržine: »Okružnom Muftijstvu, B. Polje. U prilogu pod upućujemo muftij* stvu naš iskaz g. ministru .prosvjete, koji se odnosi na odlazak muslimanske djece u pravoslavnu crkvu na dan Sv. Save ov. god. Mi kao vjeroučitelj' muslimanske djece u ovom okrugu, sa ovim smo naročito uvrijeđeni, jer kad bi taj izvještaj bio tačan. onda bi značilo da mr ni* jesmo dostojni da pokrivamo naš položaj kao vjeroučitelji. Učtivo se molili' mufti’jstvo da priloženi- i^az ovjeri (potvrdi, Op. ur.) i u origina* lu uputi g. ministru prosvjete.« Dalje sam primio izjavu Hairuna Lemežovića i još devetorice musli* inaina iz B. Polja od 2. IV. 1921. god. ove sadržine: »Prije nekoliko dana preko javno* stn čita'M smo pismo iz Bijelog Polja pod naslovom »Vjerska propagan­ da«. U istom se ipilsmu iznosi lažna vijest, kako je djelo ovdašnjeg okr. školskog nadzornika g. Filipa Dedića, da su muslimanska djeca na dan jovogodlišnje sv etosavske proslave primorana bila ići u crkvu : pjevat: crkvene pjesme. No međutim mi potpisani kao predstavnici muislima* na ovog okruga, uzimamo slobodu izjaviti Vam da je to samo izmišljo* tina. Sto se tiče ovdašnjeg školskog nadzornika g. Dcdića. kao i njego* vih područnih nastavnika, ne samo Mmlimans&a trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička glavnica 10,030.000 - Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuć« račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ KancElarija: Kralja Petra ulica I prizemno,lijevo.- Brzojavi: Trgovaca ћопћа, Sarajevo. - Interurban telefon:Zli �Sirana 2 Страна tog dana, nego još iz doba crnogor* skc vladavine nijesu nanijeli svojim radom ii ponašanjem nikakve uvrede u pogledu naše vjere, nego su šta više kao prosvjetni radnici vazda ju uzimali u zaštitu, a osobito školski nadzornik g. Dedić. za koga sc može kazati od strane nas muslimana, da služ: kao primjer svojim tpoštenim radom i korektnim ponašanjem svom ovdašnjem činovnistvu u svakom pogledu i radu. Na osnovu istog učtivo se moli g. ministar da gornje primi k znanju kao čistu istinu. B. Polje, 2. jan. 1921. god. Učtivi!: HarunLemežtrvilć. zast. okr. muftije; Mifto Dizdarević, vjerouči­ telj; Salih Mulabegović, imam: Đaut Gušimlrović, trgovac: Muhamed Mudcr'zoMć, vjeroučitelj; ĐcrVo* vic Selman, trgovac; Hafiz Murat, imam; Abdurahm HadžbAhmeto? vič, imam; Hafiz Jusuf Zajmović, imam; Redžep Zaišović. vj erotici? telj.« Donoseći gornji1 odgovor g. m> nistra prosvjete imamo izjaviti sli­ jedeće: Upit g. dra Hadžikadića stavljen je na temelju jednog tzvje₽ štaja, o kojem mi nemamo nikakve sumnje. Prema tom izvjestitelju sto? ji, eto. devet predstavnika bjelopolj? skih mrsFtnana, no da pravo kaže? mo. mi još i sad više vjerujemo u svoj izvještaj, jer je iz nezavis? n o g izvora. Stoga apeliramo na tamošnje građanstvo, da se izjasni o gornjem Izvještaju i da nam jave: rad li se zaista o krivoj informaciji ili je po srijedi pritisak na zavi­ sne imame, ok kojih je moguće iz? nuditi po nadzornika povoljan iz? vještaj. Taka je praksa! Nadamo se, da će nos bjelopoljci kuražno izvijestiti o ovoj aferi. „PRAVDA* — „НРА.ЗДА- Malo odgovora g. Luji Novaku. i Bilješke. Napomeni. „Gajretovoj" upravi, — Povodom saziva glavne skupštine imamo da učinimo jed^u napomenu. Po dosadanjoj praksi izvještaj o stanju blagajne i radu odbora podnošeni su tek na skupštini. Time se je onemogućajvala svaka stvarnija rasprava o radu odboja i sav interes koncentrisao oko izbora. Pošto su prilike sad staložene, bilo bi vrlo dobre kad bi se uprava Gajreta povela za dobrim primjerom „Pros jetine* i „NapreUove“ uprave, pa bar do 15 o. mj. ob­ javila kratak izvještaj o upravi i fi­ nancijskom stanju društva Bilo bi dobro, kad bi se objavili i pojedini predloži, te poradila na stvarom sastavu, liste novih odbornika. bilo predujmom, koji država daje«. Vi ste pak, g. Novače, profurtimašili ovakovu odredbu u 47. članu naredbe: »Za slučaj, da naknadu ne uzmogne Kako smo i mi iz B. i H. mnogo da plati težačka porodica, kojoj se I zainteresirani na rasporezivanju poprizna pravo prema čl. 7. i 10. uredbe j reza i raznih daća, koje se udaraju na o postupanju з begl. zemljama, država 1 narod, a i glede državnih izdataka i će platiti naknadu pozajmicom poro­ I eventualnih pomoći za narod, bilo za dici po načelima, koja vrede I obnovu iH za izgradnje, koje vežu za za isplatu kmetskih selišta i • novac i pravovremeno odobrenje naseljenih begluka, a prema i kredita za razne potrebe naroda, kor- | čl. 9. uredbe o postupanju s 1 poracija i raznih institucija, to bi beg luč kim z e m I j a m a. »Dakle i$nužno bilo, da svi oni, koji misle da | plaćivalo bi se i obligacijama itd. i bi predstavnici našega kluba trebali ; Vi ste hotimično ispustili jedan član da budu na nešto upozoreni, to bi ' naredbe, koji je tumačio 2. Član uredbe trebalo da zagovaraju u odboru, da to i u kojem je na naš izričiti zahtjev une­ sve rečenim našim poslanicima i jave sen stav, da će se naseljenim beglupravovremeno i to do k augu­ kom (u kmetsvu sličnom odnosu) sta o. 4. na naše uredništvo, a smatrati samo ono zemljište, za koje kasnije na klub naših poslanika u postoje s v i uslovi člana 2. uredbe od Beogradu. 12 maja. Vi ste u prvotnom tekstu Pošto znademo, da ima mnogo innaredbe bili stavili odredbu, prema I teresa u ovom pitanju i naš težački kojoj je bio dovoljan samo jedan od svijet i trgovac i zanatlija i siroče i tih kr.terija. Sad ste ono naše tuma­ radnik i invalid itd-, to smatramo, da čenje, koje je bilo usvojeno, izostavili ova opomena <a obavijesti naših pred­ i potpuno i to samo zato, da možete stavo ;<a u fin. odboru nije nipošto I uredbu natezati i Izigravati po svojoj 1 suvišna, tim više, što se klub naših i volji. Trebamo li Vam unda^odgovarati poslanika ne bi mogao smatrati odgona Vaša pitanja, kojima tražite, da I vornim za to, što ne bi u proračunVam se navedu odredbe, koje ste pro­ ! skim raspravama zagovarao ono, što furtimašili ili hotimično izostavili? I mu nije bilo poznato. Uzgredice da spomenemo i ovo 1 Vi ste 47. članum htjeli i državi naprtiti jedno nepotrebno a teško b eme, kako se je to kod pregovora za izmjene i dopune naredbe i sam g. ministar Krizman izrazio. Kako rekosmo, mi pri ruci nemamo redakcije na uviđaj, posve je tačna. potrebnih bilježaka, pa ni onog prvot­ । Glede druge konstatacije g. Novaka nog teksta naredbe, ali se pozitvno možemo samo to reći, da je uistinu na sjećamo, da je u jednom članu bio i zahtjev naših izaslanika na konferen­ stav s odredbom, da nema pravas stav­ ciji primljeno nekoliko izmjena i is­ ljati zahtjev u smislu nove beglučke pušteno nekoliko članova naredbe, koji uredbe ni onaj, koji je odseljenjem su bili u opreci s našim sporazumom napustio kmetovsku zemlju i time i sa vladam, kao i to, da je došlo do izgubio svako pravo na nju. Kad je j saglasnosti kod gotovo svih pročiposlanik g Ajanović na konferenciji j tanih članova, ali nije istina, da je prigodom pretresanja naredbe stavio j ostao sporan samo čl. 10. jer ni 45, i koji govori o ustanovljavanju otkup­ I zahtjev, da se i ovaj slučaj uvrsti u drugi član provedbene naredbe, gdje nine za begl. zemlje, nije u cijelosti s 11 naše strane prihvaćen, budući da su I se taksativno nabrajaju slučajevi, koji ; naši izaslanici tražili precizniju inter- i ne potpadaju pod uredbu od 12. maja, I Vi ste rekli da je taj slučaj predviđen , pretaciju gospodarske vrijednosti. u jednom poznijem članu, Ćto je fakIsto je tako netačna tvrdnja, da ■ je posredovni predlog ministra Kriz- ' tično i bilo, ali ste Vi taj član kasnije , mana u cijelosti unesen. G. Krizman , potpuno izostavili. Kod člana 36. u 1. alineji, gdje se . i posl. Ajanović glede čl. 10 saglasili i su se u tom, da se pogodnošću člana I određuje, kad će se prenijeti grunt. 14. Uredbe mogu služiti samo oni, i vlastništvo begl. zemlje na obrađivai koji su radi više sile ratnih prilika, i oca, mi smo tražili, da se iza riječi i taoštva, internacije, mobilizacije svih ; »na beglučku zemlju« duda i uvjet »te čim se odšteta' isplati’. Vi ste to radnih snaga u familiii napustili zem­ bili usvojili kao sporazumom sa vladom ljište. Vi ste, g. Novače, ispustili pbuglavljenu stvar i na ministarskoj konsve riječ »svih« hotimice, kako bi ste lerenciji izvijestili, da je ta odredba mogli kasnije izigravati uredbu atom uvrštena, jer je vrijeme bilo poodmaklo, pogledu, kao što ste i u početku 1. pa se nisu čitali član po član, nego se alineje Čl. 10. iza riječi »Kome je za Čitali samo oni članovi, koj m su stav vriieme rata« izostavili riječ »protivIjeni prigovori sa strane naših izasla­ zakonito«, iako ste znali, da je to naša nika Nu to ste u konačnoj redakciji conditio sine qua non. potpuno izostavili. Taeća Vaša Konstatacija ide za Je li dovoljno dokaza za naše tvrd­ tim, da prikaže, kako u naredbu nije nje? Jesmo li imali dovoljno razloga, ušlo ništa, što naš m poslanicima nije da stvorimo sud, da ste htjeli nared­ bilo poznato. Istina je, da su sve od­ bom izigrati uredbu, i kad Vi to ne redbe bile našem klubu saopštene, ali biste otvoreno izjavili pred jednim no­ je ist'na i to, da one sve nisu pri­ vinarom? Pitate nas i ko je taj novi­ mijene, nego su mnoge od njih na du­ nar. Kad na časnu riječ zaniječete taj gim konferencijama između agrarne razgovor, poslužićemo Vam i imenom. sekcije našeg poslaničkog kluba s jedne Ovo, gospodin.e Novače, nijesu nistrane i gg. Faifalika i Vas s druge kakove klevete, negn sušta istina, a strane, diskutovane i s naše strane da je to tako, najbolje dokazuje okol­ proglašene kao prihvatljive. Mi se svih nost, što je i sama vlada uvidjela, da tih odredaba sad ne sjećamo, ali radi primjera navešćemo ih bar nekoliko. imamo pravo i pristala na izmjene i dopune upravo u smislu ovih prigo­ Kod člana 25. mi smo u duhu spora­ vora. Ako vi ne uviđate, da je time zuma s vlaG' m i na temelju nove data satisfakcija našem stanovištu, beglučke uredbe tražili, da se u na­ tad Vas mi ne možemo razuvjeriti ni redbu unese stav, koji će dozvoljavati onda, kada bismo Vam naveli hiljadu reviziju ubeglučenja, koja su učinjena svjedoka. Ordinarna je neistina, da samo nakon »upisa u zemljišne knji­ smo mi ikada vodili kampanju protiv ge«. Vi ste se tome protivili, ali kad Vas, gospodine Novače, pa se ni da­ smo Vam pokazali, da se to temelji na našem sporazumu i da od toga niti nas ne bismo bavili Vama, da nijeste zlonamjerno nastojali u „Jugoslaven­ hoćemo niti možemo popuštati, onda ste izjavili da ćete to predložiti gg. skom Listu” podmetnuti nama Vaše grijehe. U ostalom, da smo mi imali ministrima. Na ministarskoj konferen­ ciji, kad je redakcija naredbe diskulično išta protiv Vas, ne bismo se valj­ tovana, Vi nijeste toga člana ni čitali, da ovako u novinama obračunavah, nego ste samo izjavili našim izaslani­ jer je za to bilo i drugih načina i dru­ cima, da će taj član ostati onakav, gih mjesta. 1 kad se je moglo s puno kakav je uglavljen između agrarne većim, uplivnijim i važnijim na te na­ sekcije i gg. Faifalika i Vas. Kod čl. 47. čine obračunati, valjda ne umišljate naredbe naša je agrarna sekcija za­ sebi, da se isto tako nije moglo i s tražila, da unese stav, prema kojemu Vama?! će se begluci plaćati u gotovu, kako Vaša megalomanija prevazilazi već to izrijekom veli beglučka uredba od granice običnog birokrate, kad sebi 12. maja u svom Čl. 12, kojeg zadnji umišljate, da se 24 narodna poslanika stav glasi: »a ostali begluci iz Čl. 7., pred svojim svijetom trebaju sakrivati 10. i 13. ove uredbe prelaze u sopstza Vaša leđa, jer bajagl nemaju kuvenost tek posle isplate nak­ raži, da nose odgovornost za svoja djela nade bilo od interesovane stranke, Sovim završujemo polemiku. H. Iz našeg poslaničkog kluba. Muhadžlrima, koji se vraćaju . natrag u domovinu, dozvoljeno je, na , zauzimanje našeg poslaničkog kluba, 1 da unesu u našu državu svoje kućne potrebštine i stvari, a da na njih ne pla­ ćaju carine. Spisak tih stvari, koje so­ bom nose iz polaznih mjesta, potvrdiće im naši konzulati, koji muhadŽirima viidraju i pasoše za doseljenje natrag u domovinu, a prema tim potvrđenim spiskovima će i svoju prtljagu moći nesmetano prenijeti preko granice. 0 ovome su obaviještene carinarnice u . Caribiodu, Đevđoliji, Beogradu i Sara: jevu, kao jedine, gdje bi prtljaga do­ seljenika mogla biti pregledana. U finansijskom odboru Narodne Skupštine, kako iavismo u prošlom broju, zastupljen je i naš poslanički klub sa dva člana (Š. Sarajlić i H. Kurbegović), a iz Bosne je još samo jedan poslanik u tom odboru, g. dr Vlado Andrić. Ovaj će odbor početi odmah u augustu da pretresa nacrt državnog proračuna i biće zaokupljen tim poslom najmanje dva mjeseca da­ na. jer. iza ujedinjenja ovo ie prvi put, da državni budžet kontroliše i usta­ novljava parlamenat. ! ; ! । I i | Jedno »Muhamedanci«, drugo mu­ sliman;’. Beogradska novina »Repu? bi ka« zna o nama koliko i koja naj? zabTnJa kineska novina. Evo šta i kaže u br. od 3. ov. mj.: »Među 223 poslanika koji su glasali za Ustav ima 36 Muhamedanaca (23 iz Bosne. 11 iz J. Srbije i 1 u demokrat? skom klubu). Ako bi svi bli srpske, hrvatske ili slovenačke narodnosti onda ostaje 187 poslanika jugoslavenske narodnosti koi: su glasali za Ustav. Protiv je glasalo 35, a odsustvom je osudilo Ustav 161 poslan’k, svega 196. Od ovih među komunistima i? ma 2 Muslimana, što znači u svakom slučaju da je preko 190 po­ slanika srpske, hrvatske ili slovenačke narodnosti, da? kle apsolutna većina jugoslavenskog naroda protiv ovog Ustava, koji je pomoću T u r a k a nametnut jugo? slavenskom narodu. To je matematička istina, koja se niti da poreći, niti izvi tope? riti.« Tako »Republika«. Ta »matematička istina« pred? stavlja ovu nečuvenu zbrku pojmo­ va: Pošto smo glasali za ustav, to nismo Jugoslaveni nego »Muhame? danci«, a možda i Turci. Također nismo ni muslimani, jer su dva mu? slimana glasala protiv ustava, a oni su Jugoslaveni. Da ic na pr. komu* nistički по«1ашк Eđhem Bulbuiović glasao za ustav, postao bi iz inusli? mana »Muhamedanac«, a dr. Кагаmehmedovtć da je glasao protiv, po? stao bi od »Muhamedanca« muslv man. Dosada smo još kako tako vje? rovali u zdrav razum »Republike«, i i a sada.... Mi smo u pretprošlom broju „Pravde" ispravili netaČnu tvrdnju „Jugoslaven­ skog Lista", koji je javio, daje redak­ cija provedbene naredbe za beglučku uredbu od i 2. V. 1921. muslimanskom poslaničkom klubu data na uviđaj i da ju je on odobrio. Tom smo prili­ kom izrazili sumnju, da ta vijest po­ tječe od samoga Novaka i nijesmo se prevarili, jer se zaista u „Priposlanomu „Jugoslavenskog List?« od 1. o. mj. u članku s natpisom Pravdi* i gospodi oko .Pravde* javlja sam g. Novak s potpunim imenom i nastoji da obeskrijepi naše ispravke, stavljajući nam uz io još nekoliko pitanja. Drago nam je, što nam tako gosp. Novak pruža priliku, da javno utvrdimo njegov ne baš doličan udio u ovom poslu. Samo nam je žao, Što nemamo pri ruci cijeli materija), sve bilješke i dr., pa da slika bude potpu o jasna. Ali držimo, da će i ovo, što imamo pri ruci, biti dovoljno, da se vidi ko ima pravo. G. Novak konstatuje, „da je Musi, pesi, klub bio kod redakcije proved­ bene naredbe za begl. uredbu od 12. V. 1 21. (odsele ćemo je radi krat­ koće zvati samo naredbom. Op. pisca.) zastupan sa dva svoja člana, da je da­ kle prije obelodanjenja preko njih muslif. anskom klubu projekt nareebe dan na uviđaj«. Mi se pozivamo na članak u 67. broju „Pr.vde** od 30. pr. mj., gdje smo lojalno priznali, da nam je prvotni tekst naredbe dat na uvi­ đaj, ali što mi rekriminiramo, jest to, da nam konačna redakcija nije d-ta na uviđaj. To ne može ni gosp. Novak osporiti. A da je vrlo, vrlo ve­ lika razlika između prvotne i konačne redakcije, to ;:eće — dižimo — ni g. Novak nijekati. To ne može učiniti pogotovo, kad je sam priznao gosp. Hrasnici, da je ta naredba bila izra­ đena na osnovu beglučke uredbe od 14. februara 1920. Istina je, da je Musi, klub bio za­ stupan po dvojici svojih članova kod pretresanja naredbe, ali je istina i to, da je pojedine zaključke, do kojih je ta konferencija došla, stilizirao sam g. Novak, a ta stilizacija nije pročitana i konačno usvojena radi toga, jer nije došlo do saglasnosti u svima tačkama, pa je konferencija bila prekinuta i rečeno, da ćemo tražiti stilizaciju, koja bi mogla obje strane zadovoljiti. Iza toga na nekoliko dana g. Novak je rekao jednom člauu našeg kluba, da je uzeta posredna stilizacija gosp. ministra Krizmana, iako mi nismo ni ovu stilizaciju mogli usvojiti. Kad mu je taj poslanik iznio zahtjev, da se uredba prije štampanja dadne klubu na uviđaj, da se uvjeri jesu li svi za­ ključci uneseni i stilizovani onako, kako je bilo dogovoreno, g. Novak mu je to obećao, ali nije izvršio, kao što to nije učinio ni g. ministar Uzunović, koji je to dvojci članova našega kluba bio obećao. Dakle, tvrdnja naša, da nije poslanički klub dobio konačne Bpoj 308 Broj �308 cioi Škola i prosvjeta. mjesto i okolica ima veoma mnogo poisla sa Travnikom, središtem čita* „Napretkova" glavna skupština. vog okruga, to je za njih započeta a nedograđena cesta vrlo važna i pop Hrvatsko kulturno društvo r Napredak” ticbita, da se što prije dogradi. održalo je prošle srijede u Sarajevu Zato sam slobodan upitati g. mi­ redovitu glavnu skupštinu. Predsjed­ nistra: jeli inu što poznato o tom nik g. Tandarić otvorio je skupštinu i misli U potrebiti novac za dograd* i prikazao društveni rad ove godine. nju te ceste dati i naredati, da se ta Prihod društva iznosi preko K 2,000000. dogradnja još u ovoj godini otpo* Zatim su tajnici dali pregled društve­ čnc? nog organizaciionog rada, o namještanju II. šegrta na zanate, trgovinu i t. d. Bla­ gajnički i revizorski izvještaj primljen Na rijeci Vrbasu 2 km od Donjeg je također bez prigovora Poslije toga Vakufa (kotar Bugojno) srušen je je primljen u cijelosti predlog Sredi­ most, koji je vezao D. Vakuf sa šnje Uprave za proračun slijedeće go­ mnogim okolnim selHma, a što je dine sa K 2,612.000. Zatim se prešlo najglavujjc, jedino je preko tog mo« na pretresanje raznih predloga pod­ sta bio moguć konjski i kolski pro­ met kao i drvarenje građanima a i ružnica i povjereništava i većinom je svima udovoljeno. težacima, koji se nalaze s desne stra* Na predlog Središnje Uprave uči i ne Vrbasa. Taj most je prije po* njene su i neke neznatne promjene I digla parna pilana, koja je radila pravila, kao na pr. u prinosima čla­ I pred kojih 15 godina a poslije je uzdržavan i popravljan od D. Vakuf* nova, koji su povišeni. Kod rasprave ljana. Mjesto * okolica D. Vakufa o šegrtima zaključeno je, da „Naprevrlo je siromašna i ne može ga sa* dak“ nabavi Šegrtski Dom, a da brigu ma sobom podignuti. oko namještanja šegrta prepusti nRaZa to’ sam slobodan zapitati g. diši". Poslije podjele apsolutorija sta­ rome odboru prešlo se na izbor no­ miniistra, je 1' voljan odrediti jednu znatnu pripomoć, koja ćc omogu­ voga. Dosadašnji predsjednik g. Tan­ darić izabran je začasnim predsjedni­ ćiti gradnju ovog mosta. Na oba pitanja molim pismeni odgovor. kom, a novim predsjednikom g. Aleksa Gjebić. Beograd. 27. juna 1921. g. Glavna skupština »Prosvjete«. 3. Hamid Kurbegović, ov. тпј. održana je 15. redovita glav* nar. poslanik. na skupština »Prosvjete«. Skupštinu je otvorio predsjednik g. Simb Mir* ković i nakon pozdrava prisutnih iz* nosi značaj »Prosvjete« i njen pro­ šlogodišnji rad, a potom daje riječ tajniku g. V. Grđ:ću. Po njegovom izvještaju »Prosvjeta« je u prošloj godini imala svojih pitomaca i šti* pendiista: 18 na velikim školama i 574 na srednjim Školama, a potporu je podijelila 513*ici đaka. Đačkih do­ mova ima osam u pet mjesta. Bu* kvara za nepismene razaslala je u narod 6839 komada. Centralna bibli« oteka »Prosvjete« ima 10.197 djdfa u 18.563 sveska. Izvan biblioteke bilo je čitalaca 926. Osnovano je i reor* ganizovano devet knjižnjica u raz* nim mjestima. Svim svojim članovi* ma, kojih ima ukupno 20.900, »Pro* svjeta« je slala svoj list »Prosvetu« i list »Zdravlje«, organ društva za čuvanje narodnog zdravlja. Društvo i Regent otputovao u Pariz. U pro* ima 131 pododbor, 290 povjerenika petak otputovao je Regent u dru­ ■i 20.000 članova. Ukupan prihod u šli štvu princeze Jclehe, kneza Arsena prošloj godini iznosio je 5,723.002.55 . i princa Pavla u Pariz. kruna, a ukupan rashod 4,023.389.10 Regent u Zagrebu. Na prolazu kruna. Društveno imanje procijenje­ no je sa K 4,063.418.58. Budžet za I kroz Zagreb odvezao se Regent u godinu 1921./22. iznosi K 5,192.000. ! Gornja grad, gdje je posjetio bana, Od ovoga će se utrošiti: na narodno j Građanstvo ga je prepoznalo r 0* prosvjećivanje 2,562.000 K, na po« 1 duševljeno mu klicalo. Istoga dana maganje pojedinaca 1,930.000 K, na je Regent otputovao dalje. troškove uprave 700.000. Kao što se O ostavci naših ministara rasprav« vidi iz budžeta najveća svota utro* ljalo se na sjednici ministarskog sa* šiće se na narodno p r o s v j e* vjeta od 3. ov. mj. i. odlučeno je, da ć i v a n j e, na je glavni odbor iz« ostavke ostaju i dalje formalno na radio opširan program ovoga rada. snazi, dok se na našoj glavnoj skup* Kod društvenih prihoda naročito se stini ne donese o tome odluka. ističe organizacija Prosvjete u Ame* Nalmjesnici mjesto predsjednika rici. Prosvjeta je samo od ove orga₽ pokrajinskih vlada. Ministarski sa* nizacije dobila oko 1,200.000 K. Poslije izvještaja tajnikova razvi* vjet uvažio je ostavku bana dra ja se debata o budućem radu »Pro* Tomljenovića, a »sto ta'ko će se uva* svjete«, pri čemu se g. Stevo Marko* žiti i ostavke predsjednika pokrajin* vić istakao zagovarajući! više indivi* skih vlada. Mjesto njih će prema u« dualno vaspitanje đaštva, a naročito stavu biti imenovan? kraljevski na­ učiteljskog kadera. Spominje kao u- mjesnici. U beogradskim političkim zor češke đačke domove. Njegovom krugovima smatra se najozbiljnijim se mišljenju pridtužiše i ostali- ga* kandidatom za Hrvatsku i Slavoniju vornici i tako je jednoglasno prim* nar. poslanik Juraj Demetrović, a za Ijen predlog, da se podigne tako* Sloveniju df. Hribar, sadašnji naš zvani »Missirbianum« od fonda po* poslanik u Pragu. Držimo više nego sigurnim, da će znate narodne dobrotvorke Miss lr* by. Poslije podjele apsolutorija sta* predsjednik naše pokrajinske vlade тоте odboru prešlo se na biranje g. Đurđević biti ponovno potvrđen, novoga. Lista dosadašnjeg predsjed* jer svojim iispravnim držanjem za« nika g. Sime Markovića primljena je služuje svako priznanje i jer je već u kratkom roku svog službovanja jednoglasno. privukao simpatiju svih prijatelja naroda i države. Ostavka ministra građevina uva­ žena. Ministru građevina g. dru Ve* stavljena g. ministru građevina. Fzaru Jankoviću uvažena jc ostavka i postavljen mu jc kraljevskim uka# I. zom za zamjenika g. Joco JovanoJoš pred 7—8 godina nočeta je vić, nar. poslanik i ministar. gradnja ceste Gor. Vakuf—Travnik Naša vijest z prošlog broja, da je i bila bi sva dograđena, da nije na* stupio svjetski rat. Svjetski rat je ministar finansija g. Kumanudi podnio ipomco da nije i ono nekoliko kilo* ostavku, nije tačna. Sam je ministar metara nadomak Travnika dograj- đementovao tu vijest, koju su prve đeno. Pošto je Gor. Vakuf zabačen donijele beogradske novine. Zemljoradnički klub za umjere­ od željezničke pruge i najbliža mu je stanica Bugojno, udaljena 22 ki* niju politiku. Javljaju iz Beograda, lometra od Gor. Vakufa, i kako to da se unutar zemljoradničkog posla­ Politički pregled. Pitanja Страна_3 аиа „DPAK'UC — „PRAVDA* Pitanje na gg. ministre za agrarnu reformu i unutrašnja djela. Lazar Teletina iz sela Vince, opć. D. Prača, kot. Rogatica prihvatio je u proljeće ove godine ? zagradio se­ osko iepašište zvano Bijele Vode u i neposrednoj blizini gorespomenutog i I i j , , 1 sela. Na ovo su se pritužiL sve kuć* ne starješine sela Gor. Vinča. Na 21. juna bila su pozvana prva dva tužitelja, Murat Komarica i Miloš Čajović, kotarskom uredu u Rogati« ci, gdje ih je ne znam iz kojeg razloga postupajući činovnik glo* boi sa po 200 kruna globe. Pitam stoga gg. ministre za agrarnu reformu i unutrašnja djela: 1. da li im je ova stvar poznata i 2. ako jest, šta misle učiniti da se ove nepravde isprave? Molim pismeni odgovori^ Beograd, 25. juna 1921. Sejid Alibeg FBpović, nar. poslanik. czra m □агацрааасдаа Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". komunističku centralnu organizaciju u Beču za terorističku akciju na Ba* kanu. Istraga naime o atentatu vo* di u Beč. Još se javlja, da su i češka i rumunjska vlada potpuno saglasne s našom vladom u toj predstojećoj predstavci. Grci vode kršćanski rat. Grčki ministar predsjednik Gunaris držao je u Smirni govor o svrsi ratovanja. Iz­ javio je, da se Grci bore za oslobo­ đenje kršćana ispod turskog gospod­ stva i da će Grčka voditi borbu naj­ jačom energijom, dok ne dobije sva područja, koja joj dodjeljuje sevrski ugovor. Grci se igraju blokade. Javljaju iz Londona, da su Grci preklamovali blokadu nad Mramorskim morem i zabranili svim brodovima, da plnve operacijonom zonom. Londonski listovi drže tu „blokadu" vrlo problematič­ nom, jer se kontrola nad Đardanelima nalazi u rukama Saveznika. Bugarska demantuje veze sKjemalpašom. Prije nekoliko dana javila je turska novina »Jenji GUn", da su bugarski izaslanici prošli kroz Ineboli na putu za Angoru. Tu su vijest pre­ nijele i francuske novine, i povodom toga je bugarski poslanik u Londonu g. Stančev dao demanti u „Daily Telegraphu", koji je također donio pomenutu vijest U demantiu se odlučno pobija vijest, te se kaže, da bugarska vlada ne stoji ni u kakvoj vezi s Кјеmalom i komunistima. □ □ □ □ □ □ □ 99 Sjetite se □ □ □ □ □ □ D ničkog kluba pojavio novi smjer nji­ hove buduće parlamentarne politike. Taj je smjer više oportunist’Čkh te se 1 i odsele ne bi im&li postavljati drugim i parlamentarnim radnim grupama onaProvođenje agrarne reforme. — kovi nemogući zahtjevi kao dosada, i Zemaljska vlada naredila je svim okružnim i sreskim načelstvima, da Nova hapšenja i otkrića o atenta- i najkasnije do konca o. mj. raspišu i tu. Preksinoć je uhapšen Mipdrag i provedu izbor kotarskih i seoskih ko­ Savković, student filozofije i veliki . misija, koje predviđa Uredba o postu­ komunistički agitator.'On je okriv« j panju s beglučkim zemljama. Do 1. Ijen, јст je imao veze sa pokušajem decembra o. g. imadu svi interesenti atentata. U Novom Sadu je uhapšen ; da predaju nadležnim vlastima prijave predsjednik komunističke teroristič* | o sporovima glede beglučkih zemljišta. ke organizacije, Palkodski. Prema i Kotarski predstojnici i upravitelji is­ ■ jednoj vijesti iz Zagreba, tamo je ; postava imadu da vrše funkcije dele­ uhapšen šofer Marinković, saučes* , gata okružnog agrarnog povjerenika, n:k u spremljenom atentatu, koji je pa kao takvi imadu da izriču presude iz Beograda bio pobjegao. Uhapšeni u agrarnim sporovima kao I. instancija. Domaće vijesti. poslanici uzeti su juče na pretres. Njihovo je držanje bilo kukavičko. U Novom Sadu nađeno je čitavo sklad ste prikrivenog oružja: bombi i pušaka. Istraga atentata se sve vi* še з više proširuje. Iz Novog Sada doveden je jučer u Beograd ,i odbor komunističke partije. U Ljubljani je uhapšen Miloš Zlatar, obućar iz No* vog Sada, za koga se javlja, da je bio jedan od glav’ .h sarađniika te* rorističke akcije. Međutim se hap­ šenja nastavljaju na sve strane. Ra« čuna se, da u Beogradu ima dosad oko 700 pohapšenih. Osobito mnoga hapšenja čine se u Južnoj Srbiji, gdje se hapse sva sumnjiva lica. Naša vlada za raspust bečke bolj* ^evičke centrale. Beogradska »Tri­ buna« javlja, da će naša vlada po« slati austrijskoj vladi prijteljsku predstvku s molbom, da raspusti Novi okružni načelnik u Tuzli. Na mjesto po zlu poznatog Grudica i« menovan je okružnim načelnikom u Tuzli g. dr. Ahmedbeg Defterdare* vić koji je već primio agende ure* da. Na i. ov. mj. primao je novi načelnik čestitke građanstva ii kor« poracija na sretnom spasenju Pri­ jestolonasljednika prilikom pokuša« nog atentata. Glavni urednik našeg lista gosp. Korkut putuje danas u Travnik na heftu dana odmora. Odgovor „Srpskoj Riječi" na njene ispade u posljednjim brojevima protiv naše organizacije donijećemo u slije­ dećem broju. U ovaj broj nije mogao ući radi preobilnog materijala. Izmjena građanskog parničkog postupnika za Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska Poljodjelska Banka DIONIČARSKO DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Dionička glavnica K 2о,ооо.ооо,— Pričuva K 15,050.000.—. Ulošci preko 29.000.000.—. Centrala: Zagreb. Podružnice: Rijeka I Sarajevo. Ispostave: Bribir-Vinodol, Čabar, Hreljin. Prima vlolke na knjižice i na tekući račun to ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. Bavi ee evim poslovima, koji easijecaju u bankovna struka. Kupuje dobra u svrhu parcelacije, a preusima i komisionalno prodavanje takovih bilo u djelovima. „Odjel robe* prodaje eve goepodarske strojeve i potrebštine. �Страна 4 Strana Neumjereno dizanje kirije za »Službene Novine« od 2. ov. mj. donose ukaz o nekim izmjenama dućane. Tuže nam se mnogi trgovci, građanskog parničnog postiipnika da im kućevlasnici dižu tako velike za B i H. Po njemu će odsele kod kinje za dućane, da je ne bi mogli kotarskih, kao matičnih sudova su­ podmirivati ni cijelom zaradom Ta diti inokosni sudija. a u »parnicama bezdušna rabota je svakako za najo imovinskim pravnim zahtjevima, strožiju osudu i mi ćemo eventualno, što spadaju u sudbenost okružnog u osobito tipičnim slučajevima, iznositi suda, sudtće isto tako inokosni su­ imena tih šićardžija. Zaista je nedo­ dija, ako vrijednost parnične stvari statak nove stanbene uredbe, što je ne prelazi 25.(MM) K. Prizive protiv kućevlasnicima pustila sasvim slobodne presuda toga sudije rješavaće vr­ i ruke u pogledu dućana, jer će se iz i toga izleći silni procesi, koje stanbeni hovni sud u senatu od tri sudije. ured ne će moći nikako savladati. O obustavi rada na pruzi Bihać — Raspisana nagrada za uhvaćenje Krupa dobio je nar. poslanik Dž. suučesnika atentata. Ministar unu* Kulenović ovaj odgovor na svoje pi­ trašnjih djela raspisao je nagradu od tanje. »Na Vaše pitanje od 24. maja 10.000 dinara onome, ko bude uhvaove godine o obustavi rada na pruzi Bihać—Bosanska Krupa, čast mi je । to i vlastima prokazao ili ma čime odgovoriti Vani: Radovi na građenju doprinio da budu uhvaćeni ovi sau^ željezničke pruge Bihać—Bos Krupa česnici u atentatu na Prestolona* obustavljeni su po naređenju direkcije , sljednika: Joško Juhas, zemljorad­ za građenje novih želje? nica iz razloga, nik iz Novog Sada i Mladen Marina što u ovoj godini nema kredita za ković. mehaničar iz Beograda. Ova ovu prugu. Iz kredita, koji su u ovoj nagrada određena je za svakog od godini predviđeni, prvenstveno se imaju imenovanih posebice. sagraditi pruge prvog reda t. j. one. Na 8 o. mj. u petak u 9 sali priie I t ! ’ Točno na minutu idu Suttnerovi sa! vi, svjetski glasovita marka UKO«. Suttnorove ure u svim izrads hama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes# platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. ; Gajretov glasnik. St-pendije srednjoškolcima. Ovih danu službeno je objavljen oglas o j ovogodišnjoj podjeli stipendija zo maljske vlade za srednjoškolce, koji je oglas donesen u pretprošloj »Pravdi« (br. 68). Stoga se skreće pažnja svima pododborima i povje* renicima »Gajreta«, da upute sve učenike, koji namjeravaju moliti sti­ pendiju ili konviktsko mjesto od ! društva »Gajreta«, da najprije za* mole zemaljsku vladu, prema upui tama pomenutog oglasa, sa original­ podne prodavače se kitabi umrlog H. nim dokumentima, a sa propisom Asim ef. Džafića u Begovoj džam ji dokumenata ovjerovljenim od stra* kod Merhameta. ne povjerenika, pododbora ili javnih koje su za opšte državne interese važnije i preče. — Ministar Saobra­ ćaja: Dr. V. Janković«. $ Број 308 Broi .ПРАРДА" - »PRAV? A ! urodu, neka pošalju molbu »Gajre« i tu« najdalje do 10. augusta. Ujedno se umoljavaju svi prija? teljii »Gajreta« i naše omladine, da j đacima u svojoj okolini1 saopšte gor* i nju objavu, a naročito d'a im naglai se, da ne bi zakasnili sa predavan I njem molbi zemaljskoj vladi, koji* ma je zadnji rok 15. juli. i : ' I I ; Dobrovoljni prilozi. Pododbor u Derventi poslao je K 1000 kao dio priloga predsjednika ministarskog sa­ vjeta g. Nikole Pašića, prigodom održavanja zabave u korist »Gaireta« i društva »Jedinstva«. - G. Stevan Kovačević, učitelj u Sarajevu sakupio je među učenicima IV. b razreda nar. osnovne škole K 427. G. Omer Balić, Mostar, od oporuke pok. Blaža Merdže K 150. G. Bećir Tatlić, učitelj Otoka, kao dar od g. Ali Hafiz ef. Čauševića prigodom osnutka društva »Trezve­ nost« K 50. G. Ahmed Šarić, povjere­ nik Stari Majdan, K 999. Pododbor Rogatica K 2.932. G. Osman Čepalo, povjerenik Prusac, prigodom posjete Ajvatovice K 374. Pododbor VarcarVakuf K 5.681. G. Osman Beganović, Ključ, K 4.558. G. Nazif Resulović, G- Rahić, K 528. Hvala, živjeli! iii Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dionič. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. POTPUNO UPLAĆENA DIONIČARSKA GLAVNICA K 5,000.000. Pupilarno siguran.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — burzovne naloge najkulantnije. 164 OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. —— Agrarna i komercialna banka za Bosnu i Hercegovinu. ------ -- ■ X. redovita glavna skupština dioničara Agrarne i komercialne banke za Bosnu i Hercegovinu obdižavaće se u Sarajevu u bankovnim prostorijama dne 20. jula 1921. u 5 sati poslije podne. DNEVNI RED: $ 18. pravila glasi: Ko ima 25 dionica (ili interimnih listova), ima pravo na jedan glae. §19. pravila glasi; Dioničari, koji žele vršiti pravo glasa, dužni ви, da barem pet dana 1. Izvještaj uprave i polaganje zaključnih računa za god. 1920. 2. Izvještaj nadzornog odbora, stvaranje zaključaka o podjeli čistog dobitka i podjelenje apsolutorija. 3. Predlog uprave o povišenju dioničke glavnice. 4 Predlog o promjeni pravila. 5. Izbor u upravu 6, Izbor u nadzorni odbor. Gospoda dioničari umoljavaju se u smislu §§ 1б., 19. i 20. pravila, da radi prava gla­ sovanja polože avoje dionice najdalje do 10. jula 1921 i to kod ovdašnje baukine blagajne ili kod prometne banke d. d. u Beogradu ili kod Hrvatske eskomptne banke u Zagreba. prije glavne skupštine uz potvrdu predada svoje dionice. Njih treba deponirati na ovom mjestu, što će ga uprava odrediti i oglasiti a službenim novinama (§ 5.). § 20. pravila glasi; Pravo se glasa može vršiti sobom ili po punomoćniku. Punomoć se može dati samo dioničarima. Društva, inštitati i trgovačke firme, a isto tako i ženskinje i malodobnici mogu ipak po svojim zakonitim zastupnicima učestvovati na glavnoj skupštini, makar ti zastupnici i no bili dioničari. SARAJEVO, dne 27. juna 1921. Aktiva Ko dokaže svoje pravo glasa, dobite legitimacionu on zastupa, i broja glasova, Agrarna i komercialna banka za Bosnu i Hercegovinu. Račun razmjere 31. decembra 1920. к b K ■ . 1 1 i i । 1 К Ib Dionička glavnica............................................................................. Pričuvna zaklada”)...................................................................... Posebna pričuvna zaklada*)................................................... Zaklada za opskrbu činovnika............................................. Kontokorentni i štedovni ulošci............................................. Založnice u prometu................................ ...... ............................... Vučene založnice............................................................................. Neunovčeni komadi i kuponi dionica i založnica našeg zavoda ........................................ ............................................. Vjerovnici . ................................................................................... Jamčevine................................................................................................ Prenosne stavke............................................................................. Dobitak .................................................................................... к 12,000.000 3,581.067 800.000 100.000 37,642.208 1,641.800 105.000 h 8« 94 2,779.284 13,262.434 18,903.972 1,991.561 1.805.887 28 54 89,618.215 76 12 i 1 89,613.215 o b- m O 'Л i« ____ 1 • l Inventar centrale i filijale......................................................... е мt- Co oO Etuvaža i magase u Brčkom......................................... — 9,853.128 1,603.525 1,397.108 18,903.972 183.600 108.110 40.000 petpano otpilio dionica, što ih Pasiva h 2,305.209 2,156.438 5,953.265 40,380.503 11,128.360 Gotovina ... ...................................................................... Potraživanje kod banaka Mjenična lisuica............................................................................. Dužnici ................................................................................................ Predujmovi b. h. zemaljskoj opravi za otkap kmetova Vlastiti vrijednosni papiri, valute, kuponi i predujmovi na vrijednosne papire . ............................................. Hipotekani zajmovi ......................................................... Komunalni zajmovi....................................... . . . Jamčevine ............................................................... Vrijednosni papiri jamčevno zaklade . . . . . Zaliha vlastitih založnica......................................................... kartu s naznakom što mu pripadaju. 76 h) Prihvatom pred log a ravnateljstva dosegnuti će pričuve iznos od K 4,886.889.98. Račun dobitka i gubitka 31. decembra 1920. Tereti i h K Beriva, porez i opći poslovni troškovi centrale i filijale Dobitak iz godino 1920.................................................................... K tomu preno« dobitka iz god. 1911, . . . . 1,749.110 56.777 26 28 K h 2,021.935 32 1,805.887 54 3,827 «22 Za knjigovodstvo: Makso Gjerković, m p. Gornja bilancu ispitali i ispravnom pronašli Simo Jovičić, m. p. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Šćepnn Grgjlć, m. p. Geza Stux, m. p. I h Prenos dobitka iz godine 1919............................................. Čist prihod na kamatama .................................................... Razne providbe, dobitak na vrijodosnlm papirima, valu­ tama i devizama................ Dobitak na hipotekarnim poslovima Ladisiav TakAcs, m. p к 56.77 7 28 2,302.614 i 68 «6 1.454,262 14.168 28 8,827^2 PC, pod ravnatelj. U PRAVA: predsjednik Prihodi K Jovo Stanković, m p. Filip Wei88, m. p. N A D Z O R N O VIJEĆE; Simo Stanivukovlć, m, p. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Dr. Nikola Stojanović, m. p. Jovo B. Zagorac, m. p. Hanu Vogt, ro p Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/968ec8111e3cf7fdd62f12a21000e95d.pdf b5261ac7353708f3173d139406cd6d07 PDF Text Text •POŠTARINA U GOTOVU PLAĆENA. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 71 (309) Sarajevo, subota 9. jula 1921. (29. Ševal 1339.) Program J. M. 0. i Ustav. i. Korak našeg poslaničkog kluba, koji je učinio za sporazum sa vladom i glasanje za Ustav, različito se komentariše danas u političkim krugovima naše države, a naročito kod nas u Bosni i Hercegovini. Ovdje se jedno, makar i malo krilo članova or­ ganizacije, koje se postavilo iza leđa lista „Naša Pravda14 izražava čak i o tomu, da je radom našeg poslaničkog kluba izigran i sam program stranke. Drugi vele, da ne znaju pravo, je li izigran program J. M. O. ili nije, ali im se rad J. M. Kluba nikako ne do­ pada stoga, što se ne vidi nikakav uspjeh, osim to nekoliko mjesta u vladi, što zaposjedoše muslimani iza sporazuma. Treći, podstrekavani od­ nekle iz magle, prigovaraju koječemu, a da ni sami ne znaju za što. Sve ovo može da bude razumljivo. Jer, koliko ljudi, toliko ćudi, toliko različitih shvatanja, negdje za nešto i subjektivnih interesa, a negdje po malo i nasijedanja na politički ijepak dru­ gima. I ja bih mogao to bistrenje poj­ mova i to kristaliziranje odnošaja mirno da podnosim i da se ni malo ne bu­ nim proti njih, ako to sve ima da se raščisti i uređuje unutar granica J. M. Organizacije, tim prije, što i sam, kao i mnogo mojih zemljaka, imadem jednu otpornu narav, koja po svojoj prirodi ne može svačemu da kaže belli i što težim sve dalje i dalje za što većim postignućem uspjeha za izbornike naših poslanika. Ali. ako treba da se stvari još ob­ jektivnije prosude, a naročito okolnosti u kojima je naš klub do sada radio, onda ja mislim da se može na dosa­ dašnji rad J. M. Kluba mirnije po­ gledati i malko razvedriti čelo, da ipak nije sve tako crno, kako se kaže za ono, što je naš klub do sada učinio. A razlozi su za to: okolnost, da je naših 24 poslanika u broju od 419 svih poslanika u parlamentu samo sedamnaesti dio i da po broju svojih glasova mogao bi samo toliko i da vrijedi, kad bi bilo oslonuti se samo na silu, kojom bi htjeli nešto da postignemo. Sedamnaesti dio, priznaće svako, nije nikakav faktor za odluči­ vanje, pa je naravno da tim putem, putem brojčane moći, ne bi mogli ništa ni postići, jer bi se jedan od sedam­ naest dijelova mogao vazda i u sva­ kom slučaju da nadglasa. I ova činje­ nica ne smije da se zaboravi! Sta slijedi iza nje, kao njezina prirodna posljedica? Da se upotrijebi politička okretnost u zgodnim momentima, i da se vještinom postiže za narod ono, što se brojčanom snagom postići ne dade! Drugi razlog je okolnost, što naš klub od 24 ne bi pojačan ni za glasa jedan glas više od muslimana iz Ma­ kedonije i Sandžaka u Ustavotvornoj skupštini, pa se je morao u njoj da bori za svoje potrebe kao otok, na koji su udarili valovi sa svih strana i to žestinom sile, koja ne pita za pravo i pravicu, nego koja hoće samo da pre­ plovi I Odjek tih navala čita se dnevno u raznim listovima i glasilima stranaka, pa je dosta gorčine što se i tamo vidi, a da se i ne mora ovdje pojedinačno dokazivati. Nego treba da se drži u vidu i ova činjenica pri objektivnom prosuđivanju klubskoga rada. Treći razlog je činjenica, Što se nigdje u svijetu ne ispunjavaju stranački pro­ grami tako brzo, da reknemo kroz 24 sata, nego to traje ako hoćete i po 50 pa i po 100 godina dok se makar dje- Š—in. ; lomično ispuni, ali ipak nikada sve, jer bi takva stranka morala i da pre­ stane, čiji bi se program potpuno ispunio, pošto bi svoje ciljeve polučila, Tako ni program J. M. O. ne može i nije mogao biti potpuno zadovoljen kroz šest mjeseci u jednoj kratkotraj­ noj Ustavotvornoj skupštini, koja je I imala jedini zadatak, da dadne zemlji I Ustav, taj temeljni zakon, kao bazu, ! na kojoj će se urediti država i novi državni zako’ni, a u njima i ispuniti potrebe naroda i specijalno pojedinih dijelova naroda na način, kako to zgodnije umjednu da provedu predstavnici ovih pojedinih skupina 1 ova činjenica, naime određena zadaća za jedan posao Konstituante, kao i njezin strogi poslovnik, proti kojemu smo se mi borili dokle smo mogli, ne smije da se previdi pri objektivnom prosuđivanju rada našega kluba u pitanju I ispuniavanja ili neispunjavanja prograi ma J. M. O. u njegovom dosadašnjem i radu. i Kad makar ove glavne činjenice ne ispuštamo iz vida, a da ne spominjemo i drugih okolnosti koje su morale ta­ kođer uplivisati na držanje našega kluba u njegovom djelovanju, onda moramo, htjeti ne htjeli, žrtvovati i mi od svoje otpornosti hladno, sasvim hladno pogledati: je li naš klub makar u čemu bilo uspio u svom radu ili je izašao iz Ustavotvorne skupštine bez ikakvih pozitivnih rezultata i praznih šaka? Ako bi smo pretpostavili daje izašao praznih šaka, nastaje pitanje: ’ je li u tomu osamljen ili ima još dru­ gih stranaka iz opozicije, koji su ta­ kođer izašli praznih šaka iz Ustavo­ tvorne skupštine i koje nijesu ništa pozitivnog donijeli za svoje birače?! A ako pretpostavimo, da je naš klub nama ipak nešto isposlovao, nastaje pitanje: u čemu je uspio i koliko je uspio ? Najnoviji događaji nas uče, prema tomu što je naš klub došao do spo­ razuma s vladom i sam bio zastupljen u vladi, da naš klub iz Ustavotvorne skupštine nije izašao praznih šaka, nego da je ipak nešto donio narodu, kojeg je u konstituanti zastupao. 1 prema ovom otpada gornja prva pret­ postavka (negativna) za naše prosuđi­ vanje, nego se moramo držati drugog slučaja i pitati: u čemu je naš klub uspio u svom djelovanju i koliko je uspio? Za prosuđivanje ovog pitanja imamo jedno, a ako hoćete i dva mjerila u u ruci. Jedno, ono isto, što je bila i putnica našem klubu u Ustavotvornu skupštinu, za koju je biran, čega se imao držati i šta je ima nastojati da postigne, a to je naš program J. M. O. Drugu bi bila povratna putnica našemu klubu iz Ustavotvorne skup­ štine, u kojoj je po poslovniku mogao sarađivati samo na jednom poslu, kojeg se morao držati i jedino u njemu postići neke uspjehe, a to ja Ustav, Ustav kralje­ vine Srba, Hrvata i Slovenaca. 1 ako mi ova dva mjerila sada usporedimo — još jednom ponavljam, posve hladno i objektivno usporedimo — dobićemo s razumijevanjem čistu sliku o radu našeg poslaničkog kluba. Kakvu ćemo dobiti sliku, da li za­ dovoljavajuću ili ne, to ja ne pitam, (jer stojim izvan kruga onih, koji mogu da sude), nego idem za tim jedino, da se tačno znade rad našega kluba i da se po tome sudi. Za to i uzeh u ruke odjednom oba mjerila: i program J. M. 0. i Ustav primljen u Ustavotvor­ , , i ' ; Pojedini oroj K 2‘— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.- , na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.— ; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina III. noj skupštini, da ih ovdje usporedim; , pojedinim članovima njegovim zado­ voljen i program J. M. 0. Ja sam najprije usporedim, a onda i s još odobrio prvi način, s razloga, što se komentara propratim. po drugom ne bi vidjelo, Šta je od Usporedba bi se mogla izvršiti na dva načina: ili poći redom po pro­ * našeg programa izvršeno inače preko Ustava, kao ni šta izopće još nije iz­ gramu J. M. 0. pa ustanoviti šta je od njegovih ustanova sadržano u us­ vršeno, jer smatram, da je nama glavno orijentacija prema programu, a ne pre­ tavu, šta je inače izvršeno na drugi način i šta nije još izvršeno ili poći ma Ustavu. redom po članovima (paragrafima) Stoga po tom prvom načinu i po­ Ustava i istaći šta je i u koliko je činjen s usporedbom. : i I ; i U modernoj žurnalistici ima tako­ , zvani zakon serije. Kad se nešto što , nije istinito, hoće ipak da ulije u mo: zak čitaoca kao istinito, onda se to u obliku tvrdnje bez dokaza, a u raznim ! formama, neprestano i u kratkim raz­ ! macima vremena ponavlja i obnavlja. ! To je najopasnija strana žurnalistike ' i protiv nje nema drugog sredstva, • osim opet — zakona serij?. Malone sve naše novine služe se njime. Ovaj puta ćemo ga pokušati ilustrovati na primjeru „Srpske Riječi“. Otkad postoji naša organizacija kao jugoslavenska muslimanska organizacija, sve od njenih prvih dana pa do danas, »Srpska Riječ" se na­ laz/ u borbi protiv nje i to iz prostih razloga, koji su sadržani п njenom imenu: muslimanska i jugoslavenska. Dok god to ime bude nosila naša or­ ganizacija, »Srpskoj Riječi« ne će biti ništa dobro, što mi činimo, pa to bilo uistinu dobro ili zlo. Kad glasamo za Ustav, ona ne nađe riječi, da s objek­ tivno prosudi taj bjelodano jasni dokaz naše ljubavi za ovu državu, nego smože samo toliko priznanja is­ trgnuti iz srca, da nas je zemljorad­ nicima stavila za uzor riječima: Eto za ustav glasaše i Turci i musliman­ ski frankovci, a Vi biste Brankovići!" To tako zvuči, kao da je rekla: kad je jugoslavenska muslimanska organi­ zacija glasala za Ustav, onda su za nj mogli glasati i Kinezi. Priznajemo da smo imali malo nade, da će »Srpska Riječ" nakon našeg glasanja prestati tim tonom pisanja, toliko pogubnim za bratsku slogu raznovjernog naroda. Što smo se ipak malo nadali onome, Što se nije ispunilo, mislimo da nam se može oprostiti, jer koji se čovjek ne nada boljemu, pa ma mu razum i sasvim drugo govorio ? Razum je imao pravo, mi eto vidimo, da »Srpska Riječ« i dalje ruši slogu. U njenom broju od b. o. mj. donijela je na uvodnom mjestu članak „Muslimanska taktika", koji ćemo najprije citirati u nekoliko njegovih markantnijih mjesta, da iz ' njih izvedemo dokaze, kako je i taj j članak jedan sasvim logičan član u gotvo trogodišnjoj seriji njenih antimuslimanskih i antijugoslavenskih na­ padaja na nas. Mi po tom članku »is| korišćujemo položaj vlade u njenim ! najtežim časovima postavljanjem n o; v i h zahtjeva,.... mrzimo i težaka | muslimana i ne vodimo o njemu nikakva računa, ma da su tri četvrtine naših birača muslimanski težaci,. . , razvili smo zeleni barjak pred izbore, ; da sakrijemo(l) neraspoloženje protiv težaka,. .. organizujemo se i nadalje na vjerskoj osnovici, da silom stva­ ramo umjetnu ogradu među jednokrvnom braćom ... ma koliko se nagla j šavalo da među nama postoje dvije ; grupe, mi smo u stvari jednaki ... Spahin govor u Konstituanti bi bio mnogo efektniji, da nije bilo onog ružnog ucjenjivanja u posljed। njem času ... naša je politika neis­ krena i egoistična i nije odgovarala „Srpska Riječ o našoj taktici. duhu vremena (!).. .“ I tako dalje, 1 Ovim citatima smo htjeli pokazati, da [ je to sve staro u novoj odjeći i da | smo mi to već nebrojeno puta pobi­ jali, a i ovaj puta ćemo pobiti starim dokazima. Što se tiče naše mržnje na­ prama muslimanu težaku i našeg raz­ | vijenog zelenog barjaka, upućujemo je, , da prelista prošla godišta »Pravde" i da će u njima na svakom koraku naći događaja, iz kojih proizlazi nepo­ bitna činjenica, da je pravoslavni se­ ljak od oslobođenja pa do danas tre­ tirao muslimana težaka kao Turčina i kao onoga, koga po njegovom shva1 tanju zakon ne treba da štiti; zatim da je više od polovice prostih otima­ čina zemlje i kuća učinio pravoslavni i katolički težak muslimanu — težaku, a ne muslimanu posjedniku; zatim da su naš »zeleni barjak« razvili krvavi događaji u Trebinju, Bileći, Avtovcu i drugim krajevima, a ne mi odozgo. A što se tiče našeg »ružnog ucjenjivanja vlade", nismo mislili, da će »Srpska Riječ" uzeti u usta tu nisku i bezo­ braznu insinuaciju, nakon što su je prožvakale i izbljuvale ne samo veliki broj beogradskih novina, već čak i jedna »Domovina«. U stvari je ovo, što smo mi već lojalno i priznali: Sporazum nije potpuno još ni ispunjen, ј a krivica leži i na nama, jer smo jed­ noć iz patriotskih motiva popustili i produžili rok za ispunjenje sporazuma. , To smo učinili u poštenoj pretpostavci, i da će se velike dvije partije, demo­ kratska i radikalna, striktno držati sporazuma i ispunjavati ga u cjelini i poslije glasanja za Ustav, dakle po­ slije onoga momenta, u kome su državi, i narodnom jedinstvu i tim dvima par­ i tijama bili najpotrebniji naši glasovi. ! To naše priznanje nagrađuje nam : »Srpska Riječ« time, što nam podbaI cuje neko ucjenjivanje, t. j. jednu ne­ | moralnu rabotu, koju bismo mi s naše strane i to možda ne bez ikakve oprav­ danosti mogli podbaciti radikalima, da se borimo sredstvima »Srpske Riječi«. < Ona ne može naime da gleda našeg učešća u upravi zemlje, valjda iz ne­ kih lokalnih hrišćanskih razloga. Htjela bi nas isključiti iz daljnje saradnje oko konsolidovanja zemlje i uspostavljanja ; pravednog postupanja vlasti prema ' svima građanima bez razlike vjere. Što smo istodobno, sarađujući na opštoj državnoj konsolidaciji, izvojevali i I za svoje birače, muslimane Bosne i Hercegovine, to ne damo ni ozbiljnijim protivnicima rušiti, a nekamo li »Srp­ skoj Riječi«. Na njenu glupost, da će nam se naša neprirodna politika k rvavo osvetiti i to mnogo prije nego se i nadamo, možemo samo da se nasmijemo. Kad je već došao govor na njene gluposti, ne će biti zgorega, da ube­ remo još koju kiticu cvijeća iz toga vrta, po kome se ona tako rado i tako Često šeta. Tu ćemo je citirati bez j ikakve analize. Samo ćemo je pod­ vlačiti. Na pr.: „Oni nisu nikakav bor­ , beni elemenat, jer dobro poznaju - J 4 i f �Број 309 Broj „PRAVDA- — „ПРАЗДА* Strana 2 Страна raspoloženje svojih masa. . . oni su to (naime zastupati jedino interese vlasnika) mogli dosada da rade obzi­ rom na niski kulturni stepen svojih težaka i vjerski fanatizam (a malo naviše je rekla, da smo mi umjetno stvorili raspoloženje, da ie Islam u opasnosti); Karamehmedović-Maglajlićeva grupa je pretjeranija, jer i jedna i druga (naime Spahina) zastupaju jedino interese vlasnika-. I tako dalje. Dalje konstatujemo i ovo „naravoučenije- koje mi povlačimo iz toga članka: U njemu se na nekoliko mjesta govori o prevari, to jest kako je Spaho u svom govoru tvrdio, da nas je Pašić prevario Riječ „prevario" štampa ona krupno i na svršetku kaže ovo: „Ako oni danas tvrde, da ih je G. PaSić prevario i da nije ispunio svoja obećanja u pogledu agrara i integriteta Bosne — oni se u tomu potpuno slažu sa Težačkom Strankom, jer i ona tvrdi to isto Za nas Srbe ova je konstatacija veoma važna i poučna u svakom pogledu. Ako mi budemo pametni znaćemo iz nje da povučemo i naravoučenije. . Jasno je kakovo je to „naravoučeni>e“, ali naša je nada, da Srbi čitaoci ,,Srp>ke Riječi" ne će biti toliko pa­ metni i razumjeti taj slavospjev g. Pašiću, vodi radikalne stranke, jer se njime zovu Srbi u rad kale stoga, što je Pašić umio prevariti muslimane G Pašic ne će biti nimalo zahvalan „Srpskoj Riječi- na ovakom načinu njegova popularisanja megju Srbima. Međutim je i to bezobrazna insinuaci a. Ni Spaho niti iko od naših govornika u konstituanti nije tvrdio, da nas je Pašić prevario. Stvar je sasvim jedno­ stavna. Pred glasanje za ustav naš poslanički klub ie sasvim preciznu i u tančine znao, dokle je vlada ispu­ nila sporazum, a dokle nije, te da se nije stajalo pred jednom takovom kardinalnom državnom potrebom, kao što je ustav, bez šumn e bi naš cijeli klub bio jednog mišljenja, kakovim će načinom odgovoriti na zatezanje iz­ vršavanja sporazuma. Nu sve da smo i bili prevareni, ipak se naš klub ne bi toliko nekavaljerski ponio, da premijeru Pašiću i vođi radikalne partije nanese tako grdnu uvredu, kao što mu je nanosi „Srpska Riječ“, radikalni organ, ističući u po­ hvalnom smislu a u prikrivenoj formi njegovu sposobnost varanja. Još samo nešto za ravnanje našim pristašama. Pisanje „Srpske Riieči“, za koje evo dokazasmo, da ima niske tendencije, ne će ni za dlaku uticati na buduće političko držanje naše or­ ganizacije. Mi smo davno konstatovali, da se „Srpska Riječ-, kad god piše o nama, nalazi u diametralno; opreci sa pisanjem „Samouprave0, glavnog organa radijalne partije. Da to bac.; loše svjetlo na disciplinu u redo/ima radikalne partije, o tom nema sumnje, ali kako rekosmo, neodgo­ vorno i glupo vrludanje jednog St jepe Kobasice ne može biti nikakovo mje­ rilo za n^šu politiku. Kakva će ta po­ litika biti u budućnosti, ovisi ne samo o zaključku naše glavne skupštine, nego i o eventualnim nepredviđenim političkim događajima. Ali je jasno kao sunce, kakva god bila, imaće naj­ više efekta, ako budemo i dalje složno i jedinstveno istupali kao i dosada. < . ■ ' , i : | ј ■ 1 ( | । 1 i • I ' da su i one plemenski-nacijonalno zagrijane i da zahtijevaju od nas, da plemenski' nacijonalnim interesima i Hrvatstva žrtvujemo životne inteI rese muslimana Bosne i Hercegovine, ј To mi ne možemo, ne samo iz raz­ loga, što smo muslimanska, nego i jugoslavenska organizacija. Prigovore, 1 da ustav, za koji smo glasali, daje i Srbima u ruke hegemoniju nad Hr­ vatima i da smo se radi toga izne' vjerili jugoslavenskom stanovištu, sma­ tramo netačnim. Priznajemo, da u ustavu ima i manjkavosti, ali te manj­ kavosti nisu te vrsti, da daju kojem bilo našem plemenu hegemoniju nad drugim Hegemonija jednog plemena nad drugim, ako je ima, ne može se vršiti na osnovu ovog ustava, nego ; nju može da vrši vlada na osnovu svoga partijskog sastava. Da mi u ta’ kovoj vlad’, koja bi hegemonisala Нг. vate, ne možemo sai adi vati, već radi toga, Što zastupamo potpunu ravno­ pravnost naših triju plemena, mislimo nije potrebno naročito ni spominjati. Još jednu riječ svima zaiedno. Kopkanje po unutarnjim ličnim odnosima u našem poslaničkom klubu,pa to bilo od strane doktorski obrazovanih ljudi oko »Hrvatske Sloge« ili od strane crne duše iz »Domovine« i smutljivaca okd i »Srpske R'jeČi«, ili od strane neozbiljne čeljadi oko »Naše Pravde«, jest čovjeka nedostojna rabota i mjesto da : nama škodi, otkriva samo golotinju i vlastite duše. Bilješke. Kobaslčln Crni gavranovi. Od osnutka naše organizacije kruži oko nje neprestano jato gavranova, koje budnim okom pazi, ne će li se u njoj gdjegod otvoriti kakva rana, na koju će oni pasti i kljuvati u živo meso. I napokon im se pružila zgoda. U predstavništvu organizacije, u našem poslaničkom klubu, pojavila su se dva razna shvatanja o putu, kojim treba da sc vodi politika organizacije i oni su na ti momentanu ranu organizacije paii uz krešta’vo gakanje i kijuju je iz petnih žila, ne bili je povećali i ne bili joj onemogućili, da zacijeli »Srpska Riječ«, »Hrvatska Sloga«, »Domovina« i najmlađe čavće »Naša Pravda« složno i jednim tem­ pom kijuju. Ta četiri gavrana ne mogu da gledaju naše organizacije i htjeli bi |e raskomadati na četiri komada. Ali ne bojimo se! Za kratko vrijeme će progovoriti narod i izreći svoj im­ perativan zahtjev, da ne trpi nikakva komadanja i da hoće da ima jedin­ stveno zastupstvo. Svakome od dana­ šnjih predstavnika organizacije biće sveta narodna riječ i čije shvaćanje narod ne odobri, taj će se bezuvjetno povući i pu titi vodstvo muslimana Bosne i Hercegovine onima, koje narod hoće. Cjelina organizacije, njena ideja stoji nad svačijim ličnim shvatanjem i u tu se ideju ne smije ticati. Ali da ih malo pogledamo i da im potražimo osnovnu notu gakanja. Čineći to na jednom mjestu, mnogo će nam lakši posao biti, da dokažemo laži i petljanije sve četvorice, jer se nj’hove laži međusobno otkrivaju. Kad »Hrvatska Sloga« i »Naša Pravda« zakrešte, da izdadosmo Hrvate i Slo­ vence, onda »Srpska Riječ« i »Domo­ vina« gaknu, da smo frankovci i antidržavni Ko od njih ima pravo, mogli bismo to prepustiti njima, da između se riješe, a našim čitaocima preporučili, da Čekaju mirno na to riješenje. Ali danas su, kako rekosmo, pali na tu našu ranu i razvijaju neobičnu energiju, te je potrebno, da ih stresemo sa sebe. »Srpskoj Riječi« je dosta naša današnja riječ upravljena specijalno njoj u Članku: „»Srpska Riječ« o našoj taktici-. S toga da odmah pređemo na »Domovinu«. Ona u svom potonjem broju pjeva također staru pjesmu — masnim slovima. Napisala je uvodnik i u njeg zbila sve ono, čim je kušala ublatiti nas od početka njena izlaženja: „Mi radimo za lične interese; mi smo se po oslobođenju postavili u izazivački front, pošto smo osjetili, da ćemo proći bez 1 j : ; । i । । i I , 1 • , | j । I । | . 1 i I । • . I i kazne za našu prošlost; mi smo svaki glas, koj; je preporučivao slogu s bra­ ćom druge vjere, nazivali puzanjem; naš dosadanji rad nije bio u skladu sa interesima muslimana; ucjenjivali smo na jednu stranu naše mase i njene instinkte, a s druge strane beo­ gradske državnike; tim, što smo gla­ sali za ustav, dokazali smo, da se ne može glavom kroza zid; za Korkuta kaže, kako je priznao, da je njegovo društvo prisiljeno na ove korake u strahu, da im se stolice, sinekure i jasle ne izvuku; glasali smo za ustav ne iz dužnosti kao dobri sinovi otadž­ bine, nego što smo morali; Spahina opet grupa spremna je svakog mo­ menta okrenuti kabanicu, čim to bude konveniralo njihovim nezajažljivim prohtjevima; prošlost je ogle­ dalo svakog čo vj e k a. . Na ovoj riječi ćemo prekinuti citiranje »Domo­ vine« i mjesto odgovaranja na sve te niske klevete dosta bi bilo onoj crnoj paklenoj duši iz »Domovine«, da joj uzvratimo samo tu njenu riječ: prošlost je ogledalo svakog čovjeka. Zar se zaista, crna dušo, usuđuješ toliko drz­ nuli i smat^ti muslimane za tako naivne, da misliš, da nvgu zaboraviti, koliko si puta u životu prodao svoj narod za vladinu milost? Zar Ti je pamet zaista tako kratka, da se ne sjećaš svojih vlastitih riješi u »Domo­ vini«, kako si ukabulio, da napustiš svoj dvogodišnji rahatluk i da spaša­ vaš, što se spasiti dade? Zar ne znaš, koliko cinizma sadržavaju te riječi, kojima priznaješ, da je od propadanja muslimana ostalo još nešto za spaša­ vanje i da si Ti to propadanje mogao mirne duše u ra h atl u k u gledati. Između nas i Tebe ova je osnovna razlika: Ti služiš svakoj vladi bez­ uvjetno i pod svaku cijenu, a mi ne služimo nikome, a sa radujemo jednakim pravom kontrole i izvrša­ vanja i to samo s onom vladom, za koju se možemo uvjeriti, da ne želi muslimanima zla. Ti za najužasnija krvava nasilja nad muslimanima nisi imao drugih riječi osim: molimo snishodljivo veledušni Beograd, da bi blagoizvoleo popraviti tu neznatnu po­ grešku uprave, što se muslimanima tu i tamo ubijaju životi i imanja. A nama je taj jezik gadan Ali dosta o Tebi, jer pišući ovo, osjećamo da nas u grlu davi gađenje. Pređimo na »Hrvatsku Slogu« i »Našu Pravdu«. S njima se da finije । govoriti, jer nemaju poganih jezika ; »Srpske Riječi« i »Domovine«, ali I imaju jednu zajedničku manu, to jest ' i I i . ! I j i I 1 I j ! i I ! i i i j । ! . I parlame :&rni I ; 1 ! ■ j Natječaj za Stipendiste ,,Pvosvjete“ Glavna Skupštirta Provjete, i I i rad. iskaz 6 porodičnim i imovinskim pri­ likama; 4.) liječničku svjedodžbu zvanlčnog (školskog) liječnika, u kojoj treba da bude potvrđeno, da molilac nema zarazne bolesti ili koje druge mane, koja ga čini nasposobnim za iuternatski način življenja i pripravu za šerijatsko —teološka zvanja. Ovako opremljene i propisno biljegovane molbe valja predati najkas­ nije do 25. jula o. g. kod nadleŽnog kotarskog ureda, u Sarajevu kod vladina povjerenika. Učenici, koji su prošle školske godine imali besplatno ili polovično mje­ sto u internatu i prošli s prvim redom, ne trebaju ponavljati svoje molbe. održana 3. jula 1921. ' odobrila je: za Stipendije gj; cima srednjih i velikih škola 60.000 dinara, a za uzdržavanje đaka srednjih škola u Prosvjednim Domovima 300.000 dinara. Svi oni, koji zatraže od Prosvjete Stipendiju ili mjesto u Domu, treba da od Zemaljske Vlade, Prosvjetno odjelenje zatraže Stipendiju (ili menzu,koji uče u Sarajevu i Mostaru). Uz molbu na Vladu, koja se šalje preko sreskog načelstva (u Sarajevu preko vladinog povjerenika za grad Sarajevo) treba priložiti originalne svjedodžbe, koje bude tražilo sresko načelstvv Ove molbe Vladi treba uputiti najdalje do 15. jula o. g. po n. k. Uz molbu za Stipendiju od Prosvjete ili za mjesto u Prosvjetinom Domu molitelji treba da prilože ovjerovljene prepiše:!) zadnje školske svjedodžbe, 2) svjedodžbe siromaštva, 3) Ijekarske svjedodžbe (po mogućnosti). Ovu molbu treba adresovati Glavnome Odboru Prosvjete, a predati je treba pododboru ili povjereniku Prosvjete svoga mje­ sta. Pododbor ili povjerenik ovjeroviće prepiše dokumenata, koji se molbi pri­ lažu. Molbe treba da predaju molitelji velikoškolci pododborima i povjereni­ cima najdalje do konca avgusta 1921. po n. k, đaci srednjih i ostalih škola do konca jula. Pododbori i povjerenici treba zajedno sve molbe da pošalju Glavnome Odboru i to molbe velikoškolaca do 5. semte.mbra, a molbe đaka srednjih škola do 5. avgusra 1921. Pododbori i povjerenici treba tačno da naznače, koju molbu predlažu na prvom, koju na drugom, trećem mjestu it.d. Đaci iz mjesta, gdje nema pododbora ni povjerenika, neka Šalju molbe sa dokumentima direktno Glavnome Odboru Prosvjete i to da stignu naj­ dalje: velikoškolaca do konca avgusta, a srednjoškolaca do konca jula 1921. Molbe, koje dođu kasnije i molbe, koje ne deđu ovim putem i bez priloga koje tražimo, neće se uzeti u obzir prilikom rješavanja molba. Iz Sjednice Glavnog Odbora Prosvjete. U Sarajevu, 5. jula 1921. Predsjednik: Simo Mirković, s. r.. Tajnik: Vasil Grđć, s. r. Poznamo toga gospodina već dugo vremena iz pisanja »Srpske Riječi« i stoga nas nisu ni iznenadila njegova skorašnja poslanička pitanja. Iz njih viri onaj čisti ispljuvani Stijepo »Srp. Riječi«. Što se tiče njegovog prvog pitanja, kako je mogao biti imenovan g. Ahmetbeg Defterdarović za okmŽnoga načelnika u Tuzli, jer je predla­ gao Srbe za taoce, to je pitanje glupo iz prostog razloga, što je trebalo pitati, zašto je Ahmetbeg uopće zadržan u državnoj službi, ako je takav čovjek. Da ii je kotarski ili okružni načelnik, bilo bi sasvim irelevantno. Uostalo smo mi već ranije dokazali, da je to prosta izmišljotina, a i Stijepo ne kaže u pi­ tanju ništa konkretnog, da bi se s | njime moglo upustiti u stvarnu dis­ kusiju. Što se tiče njegovog drugog pitanja, ono je toliko drsko, da nemamo riječi, kojim bi ga Žigosali. Kad jedan vjer- i ski poglavica traži od vojek© гахјаб- I njenje, zašto jedan pukovnik poziva vojnike na ostavljanje Svoje vjere, onda je to nedozvoljeno uplitanje u vojničke stvari! Čemu li će onda uopšte vjer­ ski poglavice, ako se neće brinuti za čuvanje vjere’.? Nu to je pitanje drsko Gradnja đačkog dema visoko« ško гсн u Zagrebu. Dobivamo na i s drugog razloga, jer ono znači faktički nedozvoljeno uplitanje Stijepe uvrštenje: Akcija uspijeva i na sva­ Kobasice u poslove ministra vojnog, kom koraku nailazimo na razumije­ koji u toj stvari već vodi istragu. vanje. Studenti, razne građanske kor­ Prije nego m nistar vojni odgovori na poracije i pojedinci priređuju koncerte, pitanje poslanika Hamzalije Ajanovića zabave, kupe dobrovoljne priloge u i prije nego se objavi govor pukov­ korist gradnje doma. nika g. Kušakovića u cijelosti, ostaje­ Predsjedništvo te akcije preuzeo je mo prj tvrdnji, da je taj gospodin za­ o. g. rektor sveučilišta u Zagrebu g. ista i rekao spomenute riječi. prof. Dr. Karlo Radoničić, a planove je izradio graditelj g. Potočnjak po uputi g. prof. arhitekta Ede Schfina, prorektora tehn. vis. škole. Tajništvo, kao i ostale kancelarijske poslove vode Natječaj za pitomee šerijatske sami Studenti. gimnazije u Sarajevu. Za 1. razred Gradnja je u punom jeku i temelji Senatske gimnazije spojene s interna- su već podignuti. Dnevno radi na gra­ tom u Sarajevu podijeliće se školske dilištu od 80—100 studenata, dok stu godine 1921 /1922. 15 potpuno besdentice kuhaju zajutrak i pomažu pri platnih mjesta, a 15 mjesta uz plaćazgotovfjanju ostale hrane. nje poloviće opskrbnine, koja će se Dom se radi od opeke u obliku obračunavati svakog mjeseca prema jednokatnih paviljona razdijeljenih na izdacima za hranu i pranje rublja, a sobe, u koje će biti smještena po dva iznosiće po prilici 300 kruna mjesečno. studenta u Vodnikovoj ulici iza kr. Odijelo i rublje pitomci treba da na­ sveučilišnog botaničkog vrta. Zemljište bave sami i sobom donesu. nam je poklonila uprava državnih do­ U zavod i internat mogu biti prim­ bara, a vojništvo nam je stavilo dnevno ljeni s?mo oni učenici muslimani, koji 15 kola na raspolaganje, a građevni imaju sve uslove za primame u I. raz­ materijal dobivamo što badava, a što red koje druge srednje škole (gimna­ opet uz znatan popust od raznih do­ zije, realke i realne gimnazije) i do­ maćih tvornica. voljno su upućeni u Čitanje Kurana. Kapital dnevno raste uslijed dobro Molbama za primanje u zavod i in­ voljnih priloga banaka, tvornica, po­ ternat, koje treba upraviti zemaljskoj duzeća, a i pojedinaca tako, da smo vladi IV —4. treba priložiti: 1.) rnl potpuno uvjereni, da će naša ak­ svjedodžbu svršene osnovne škole (ruž- cija uz pomoć svijesnog naroda uspjeti dije); 2.) rodni list; 3.) od općine iz­ i u najkraćem se roku ostvariti. dani i od kotarskog ureda u Sarajevu Izvjestitelj đačkog doma visokoškolaca: od vladinog povjerenika — potvrđeni Rudolf Zaplata, stud. phil Škola i prosvjeta. �ЈФАВЛА* - „PRAVDA* Bpoi 309 Broi rezerva u pitanju Smirne i Trakije. Grčki brodovi bombardovali su varoš Karamurava, na ismidskom zalivu, kao i sva turska sela na južnoj obali toga zaliva. „Temps* ustaje protivu tih na­ valnih demonstracija grčke flote i podsjeća, da je nedavno francuska vlada tražila od engleske, da Savez­ nici učine, što je potrebno, kako bi neutralnost more uza bila poštovana. Politički pregled. Istraga o atentatu. Istraga u stvari atentata, koja je već od prvog početka zauzela dobar pravac, neprestano na­ preduje. Iz cijelog elaborata se zak­ ljučuje, da je ideja o atentatu na Nje­ govo Kraljevsko VisoČanstvo, na vladu i parlamenat bila odavno pripravljena. Čekalo se samo na naređenje da se atentat izvrši. To tvrde svi svjedoci i svi okrivljeni. Prekjučer po podne izvršeno ie pre­ slušavanje K o 1 i č e k a, krojača iz No­ vog Sada. On je bio jedan od najagil­ nijih članova terorističkog komiteta u Novom Sadu, a Čini utisak pravog revolucijonarca i fanhtičkog boljševika. Njegove izjave su od velike važnosti, i potpuno se pokrivaju sa iskazom atentatora Stejića. I on. kao i ostali okrivljenici, tereti sva tri uhapšena komunistička poslanika, naročito Kovačevića i Čopića. Za Kovačevića veli da je on kovao planove i da je davao naređenja o pripremi za atentat Kada je Količek suočen sa Kovačevićem. ovaj potonji je opet sve njegove na­ vode poricao. Međutim se istraga pri­ vodi kraju. Sutra će akti, koji se tiču atentata, biti predati prvostepenom sudu. Jučer je nastavljeno saslušavanje uhapšenika. U kući atentatora Juhaca u Novom Sadu nađene su mine za razaranje željezničkih objekata. Po­ licija u Skoplju povela, je kaznenu is­ tragu protiv nekih istaknutih komu­ nista, za koje se misli, da su imali veze sa atentatorima. Uapšen je ko­ munista Grubišić, nosilac komunističke liste za općinske izbore u Skoplju. Državni nadodvjetnik dr. Aleksander otputovao je u Beč rad i istrage. Najprije će se voditi istraga i tražiti ona lica, koja su stajala u vezi sa atentatorom Stejićem. Do sada nije postignut nikakav pozitivni rezultat. Turski zvanični izvještaj s ra­ tišta od 5. ov. mj. — Zapadna fronta: Napredovanje naših četa se nastavlja. Zaposjeli smo Arslanbej. Neprijateljska mornarica bombardira Bagšedžik, ku­ šajući da spasi svoje opkoljene odjele. Na odsječku ozbiljna djelatnost izvid­ nica zapadno od Ine Ghtila. Grčka nasilja kod ispražnjenja Ismida. — Javljaju iz Carigrada : Za vrijeme evakuacije Ismida Grci su po­ činili velika nasilja i okrutništva pre­ ma muslimanskom pučanstvu. Masakrirali su starce i kroz tri dana grad je bio izvrgnut pljački vojnika, a da vojničke oblasti nijesu učinile nijed­ noga pokušaja, da se uspostavi red. Nekoliko francuskih vojnika pod za­ povjedništvom kapetana Delora spasilo je velik broj muslimana. Francuski vojnici s krstaša „Barbara", kad su htjeli spriječiti požar, koji su prouz­ ročili Grci na bijegu, došli su u pravi okršaj s grčkim vojnicima. Nakon eva­ kuacije grada našlo se je nekih šesdesetak muslimanskih Iješina sa sve­ zanim rukama i bestijalnim ranama. j 1 ' : Tn d generalnu ofenzivu Tursku. — Agencija Havas javlja iz Pariza, da su Turci zaposjeli grad Rsgzedžik, kojf leži 15 km južno od ismida. Po zau­ zeću Ismida ušao je u grad general Muhedin-paša komandant kemalističke vojske. Pukovnik Čazim-beg imenovan je komandantom mjesta. Muhedin-paša izdao je proglas, kojim garantuje si­ gurnost cjelokupnom stanovništvu bez obzira na vjeru. Komandant mjesta naredio je, da se iskrcaju izbjeglice ukrcani na brodovima u luci. Kemalisti su odmah počeli utvrđivanjem grada, da se osiguraju protiv napada sa morske strane. Engleski general Francks prispio je u ismid, gdje mu je priređen učtivi ali hladni doček. General Francks je uvjerio kemaiističke komandante, da saveznici ne namjeravaju napuštati svo,e stroxo neutralno držanje. Po vijestima iz Čarigrada Kemaiisti neće poći na Čarigrad. Do sada su svugdje respektovali linije primirja. Kemalističkoj vojsci su stigla znatna pojačanja. Više članova Velike Narodne Skupštine u Angori otišlo je na front, da digne raspolo­ ženje turske vojske. Očekuje se generalaa ofenziva nacionali­ stičke vojske. Naši dopisi. ; | ■ | ; i I I j . | ; i I ■ ! ; Gr^ka oficijelno traži pomoć od saveznika protiv Rusije. Javljaju iz : i j i j ј j „Temps“ od zločinstvima Grka u i Ismida. ,,Temps“ javlja, da su od 24. do 27. juna prije ispraženja Ismida grčke pomoćne čete i grčki mornari opljačkali muslimansku i židovsku če­ tvrt. Vjerodostojni svjedoci izjavljaju, da su vidjeli od prilike 100 zapaljenih kuća i 60 Iješina. Lješinama su većim dijelom ruke bile svezane na ledjima. Grčko zapovjedništvo i grčki časnici na moibu stanovništva nijesu htjeli da interveniraju Mjere za zaštitu Bospora. Jav­ ljaju iz Pariza: Vijesti, koje su se ov­ dje pronijele u vezi sa padom Ismida, da je Carigrad posvema nezaštićen od eventualne akcije kemalista, smatraju se u ovdašnjim informiranim krugo­ vima u najmanju ruku pretjeranima. Pomorske sile saveznika u Carigradu naročito su u posljednje vrijeme poja­ čane, te su sasiavljene ovako: ponaj­ prije je tu cijela engleska sirijska eskadra pod zapovjedništvom admirala Georgea de Robecka sa dreadnoughtima „Iron Duke*, ,,Rainbowu i „Ајах“, a osim toga je tu i engleski admiral Webs s «Centurionom“, ..Kentaurom*, „Cardiffom" i nekoliko desetaka torpiljarki. Eskadra brani najuži prolaz u tijesnu sa strane Crnoga mora, kod Beikosa, gdje su kemaiisti već 1920. pokušali da se iskrcaju. Francuska je zastupana s dreadnoughtima »Ernst Renana« i »Edgar Quinet» i više kr­ staša i razarača. Amerika s krstaricom »Saint Louis« i više razarača: Italija s krstašima „Sardinija*, „Agordat*. ,,Audace“ i torpiljarkama- Grčka je za­ stupana krstašem „Averov* i torpiliarkama. Svaki pokušaj, da se forsira Bospor, može da bude likvidiran u roku od pola sata. Garnizona Cari­ grada i njegove azijatske okoline broji 10.000 Engleza i 15.000 Francuza. Pariza: Grčka misija u Parizu služ- ; beno je saopćila savezničkim* vladama Pobjeda boljševika u Sibirifi. da su se na grčko-turskoj fronti po- : Javljaju iz Londona: Po vijestima iz javile crvene ruske čete. Grčka se je : Tokija pretrpjele su bijele garde nove obratila na . saveznike s molbom za sibirske vlade u blizini Bajkalskog je­ pomoć ili posredovanje. zera strahoviti poraz. Crvene čete pot­ Turska moli Saveznike za inter- i puno su uništile vojsku generala Semenova i protjerali je. Bijele čete vencjju. Javljaju iz Pariza: Prema vijestima iz Carigrada turska vlada ! ostavile su u rukama crvenih gotovo je umolila Saveznike, da ponovo in-' sve svoje topove i mitraljeze. Sam tervenišu, kako bi se spriječilo nastav­ general Semenov pobjegao je samo ljanje rata između Grčke i Turske 1 tako, Što je sjeo na aeroplan i utekao. uzevši u obzir da je Turska priznala I Sevrski Ugovor pod uslovom nekih ' upet j t : I I j | I | I i | | I I i I ' I ! i ‘ ' I I I ' ј ' j I j i ; i j I Страна 3 Strana Domaće vijesti. Ubistva u Plevaljskom srezu. Naš K u p r e s 30. juna okružni načelnik obaviješten je, da su Na 30. aprila 1921. ovomjesni odbor u p'evaljskom srezu ubijeni ovih dana J. M O. zaključio je na svojoj sjednici, trojica pravoslavnih težaka. Misli se, da otvori u mjestu muslimansku kida je ovo zločinstvo izvršio poznati raethanu. Istina malo je mjesto a još manje islamijeta, ali hvala radu mje­ odmetnik Husejin Bošković. Pošto je odmah nakon toga neki odmetnik snog odbora J. M. O. a i ovdašnjem građanstvu i seljaštvu islamske vjere, Šljivančević. sa svojom družinom u primljeno je ria poziv mjesnog odbora jednom muslimanskom selu istoga sreza ubio Četiri muslimana težaka, drži se, J. M. 0. ovo kulturno humanitarno da je to učinjeno iz osvete za ubijene poduzeće sa najvećom radošću, te su pravoslavne težake. Ovakovi uzajamni se odmah počeli upisivati dobrovoljni osvetnički pokolj često se dešavaju u prilozi kao i članarine polagati. Osobito nam se je zahvaliti braći tom zlosretnom kraju, gdje miran na­ katolicima i pravoslavnim, koji su nam i rod, ni kriv ni dužan, pada Žrtvom pritekli u tom poslu u pomoć. Još nam , osvetničkih razbojnika. Očekujemo od vlasti, da će svim silama nastojati treba zahvaliti ovdašnjem upravitelju osigurati miran Život tamošnjem sta­ kot. ispostave gosp. Gavri Kvesiću na novištu, koje u ovo vrijeme najviše njegovoj susretljivosti prema osnivastrada. jućem odboru Musi, kiraethane. Zatim se zahvaljujemo Islamskoj kiraetham Izmjene naredbe o provađanju u Donjem Vakufu, koja se odazvala uredbe o postupanju s beglučkim na naš apel, da priteče u pomoć. A zemljama u B sni i Hercegovini 22. juna ov. god. primili smo od nje od 10. juna o. g. izašle su u »Službe­ svotu od K 743, koju su darovala ova nim novinama« od 6. o. mj. Mi ćemo gospoda: islamska kiraethana D. Va­ cijelu naredbu sa tim izmjenama do­ kuf K 200, Hadžahmetović Mulaga K 40, nijeti u slijedećem broju. Poričanin Omer K 20. Kurić Hamdibeg Protest privrednika r rotiv nove K 40, Kurbegović Abdulahbeg K 80, stanbene uredbe. Jučer poslije podne Kurbegović Hamidbeg K 80, Bivolatić Mustafa K 10, Hadžiomeragić Omer bio je u dvorani Trgovačko-obrtničke komore sastanak članova kirajdžija K 10, Tupara Smajil K 20, Miralem Bekirbeg K 40, Miralem Fakrija K 20, Trgovačkog Udruženja za grad Sara­ Miralem Edhembeg K 20, Miiaiem jevo. Prisustvovalo je oko 600 osoba. Raspravljalo se o povišenju kirija po Asimbeg K 30 Miralem SalihbegK40, novoj Uredbi o stanovima i o načinu Učharnbarlić Mehmet K 8. Miralem kako bi se utjecalo na Zemaljsku Huseinbeg K 15, Trto Osman K 10, vladu, da u provedbenoj naredbi uzme Miralem Tahirbeg K 10, Zahiragić Huso K 10, Mihajlić Petar K 20, Rabotić I naročito u obzir interese trgovačkog i obrtničkog staleža, koji i onako snosi Ibrahim K 10. Živjeli darovatelji! srazmierno najveći dio državnih troš­ Osnivajući odbor kova. mustimanske kiraethane. Govorilo je više govornika i svi su zastupali mišljenje, da bi trebalo i za Visoko, 6. jula. i određenje kirija na poslovne lokale Da je učitelj Bogoljub Glišić, koji je | odrediti po mogućnosti ista ograničena žalost upravitelj ovdašnje djevojačke ' nja, koja po ovoj naredbi postoje glede osnovne škole, zakleti duŠmanin nas i povišenja kirija na stanove. muslimana, to on uvijek dokazuje, Na koncu je jednoglasno prihvaćena Ima dosta slučajeva, kojima se to do- I rezolucija, kojom se od Zemahske kazati može, a najnoviji je od 5. o. mj. vlade traži da zaštiti privredni stalež Glišić je taj dan došao u spor sa od pretjeranog povisivanja kirija. U jednim muslimanom, te pošto se nije i principu su prisutni za 6—8-kratno zadovoljio pogrdama na pojedinca, po- 1 povišenje kirije, a u iznimnom slučaju čeo je vrijeđati sve muslimane. Na ! da se može povisiti i za 10 puta. najglavnijoj ulici — počeo je sa poStalna noćna Ijekarska služba grdama, nazivajući nas glupim i nekulturnim narodom i da nas treba sve i Od 1. ov, mj. uvedena je noćna Ijeprotjerati u Aziju. Među ostalim je još I karska služba, koja se vrši u amburekao, da nas ne treba tužiti, niti nam i lanti sreske bolesničke blagajnice u Sarajevu, Koševo ul. br. 10., telefon suditi, nego: ako skrivi, odmah ga i br. 210. Tu se cijelu noć nalazi jedan udri! Kada sam ga upozorio, da ne vrijeđa, nastavio je sa još većim po- , dežurni Ijekar i to u ljetnom vremenu i od 21 do 7, a u zimskom vremenu od grdama. Među muslimanima je silno ogorče- 1 20 do 7 sati. Služba se vrši u ambu­ lanti za one, koji tu traže Ijekarsku nje na Glišića i od prije, a osobito sada, i ako bi on i dalje ostao ovdje, i pomoć, i u kući bolesnika, ako boleto sam siguran, da niti jedno musli­ 1 snik ne može doći u ambulantu. Za mansko dijete ne će školu pohađati. i pruženu nužnu Ijekarsku pomoć gradDa je on u svakom pogledu anti- i ska sirotinja, članovi sreske bolesničke patičan tip, dokcz je to, da ga prezire i blagajnice i bolesničke blagajnica bos.i većina nemuslimanskog građanstva, I herc, željeznica ne plaćaju ništa, a ostali građani plaćaju uobičajenu Ijepošto više puta napada mirne građane i državne činovnike, (slučaj sa g. Ro- | karsku taksu i to u ambulanti od 5 do 20 dinara, a u kući 40 dinara za tarom). posjetu Ijekara i 10 dinara za fijaker. Među muslimanima i pravoslavnim Državni i opštinski činovnici као i od oslob đenja do danas vlada pot­ puna sloga i bratstvo i nije nikakvo | oficiri plaćaju pelovicu ovih taksa. čudo, ako raui njegovih izazova dođe Povišenje kirija. Stanbeni ured do svađe i razmirica. nam saopćuje: U predmetu povišenja Pošto je sada upisivanje za iduću kirija za stanove, radionice, dućane i školsku godinu, upozorujemo mjero- , t. d. mogu se po novoj Uredbi kirije davne, da ga što prije između nas । podizati kako slijedi: 1. Kirija za stauklone, jer u protivnom slučaju, radi । nove povisuje se redovno na četveruogorčenja na njega, ne će biti niti jed­ I struki iznos onoga. Što se je dne 1. nog muslimanskog djeteta u školi. ' jula 1914. plaćalo u ime kirije; 2. Kod ekonomsko slabijih kirajdžija, među V i so č a n i n. koje se računaju i oni, koji žive od К ■ K 0 ■Ž НН^ВН1Н1» stalne plaće ili mirovine, može se povisivati najviše za trostruki iznos onoga, što se je plaćalo u ime kirije dne l.jula 1914-; 3. Kirajdžijama, čiji godišnji prihod iznosi od 60 hiljada do 100 hiljada kruna, može se kirija Sjetite se „Gajreta!" prispio godinama u kućanstvu upotrebljavani nenaknađlvi. pravi Schichi-sapun sa znakom: ,Jelen". Jelen sapun Je potpuno čist, posjeduje najveću izdašnost kod pranja i dobiva se u poznatoj predratnu u komadima od b, kile Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Ulbert Vita Lebi, Sarajevo, Despića ul, 1. �Страна 4 Strana„ПРАРДА* — „PRAVDA*Bpoi 309 Broj Točno na minutu idu Suttnerovi iz godine 1914. povisiti najviše za šestero-struki iznos; 4. Kod kirajdžija, I satovi, svjetski glasovita marka "IKO«. Suttnerove ure u svim izrad; čiji godišni prihod prelazi 100 hiljada kruna, prepušta se vlasniku zgrade I bama i cijenama, kao i sve ostale i sva gamad mora poginuti, ako upotridragulje i potrebštine pokazuje jebite moja najbolja iskušana i posvuda ugovaranje kirije; 5 Kod dućana ra­ Vam prekrasni katalog kojeg bes« dionica i ostalih prostorija u kojima hvaljena sredstva kao: protiv poljskih platno dobijete ako za poštarinu I i kućnih miševa K 12'—, za štakore K se stanuje, ostavlja se sloboda ugo­ pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, varanja kirije. U onim slučajevima, 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20- . Ljubljana br. 706. gdje se kirajdžija ne uzmogne sa vla­ — Osobito jaka tinktura za stjenice K snikom zgrade pogoditi, odrediće vi­ I 1у . Za moljce po K i0 i 20, prašak sinu kirije Stanbeni Ured. Uputt glede za buhe po K 10’— i K 20'—, prašak kirije daje Stanbeni Ured svakim da­ za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, nom od 9 do 13 sati osim nedelje. 1 mast za uši na glavi K 5’—i 12’ -.Mast ■ za uši na blagu K 5- i 12' . Prašak Nestašica maloprodaje duhana , proti mrava K 10'— i 20*—. U cijelom Vratniku, pa i u okolinim Uprava* Gajreta« objavila je preko Razašilje pouzećem Zavod za eksmahalama, kao Sumbul mahali i dru­ I novina, na koji način imadu molitelji | port M. JUnker, Zagreb br. 16. gim. gdje stanuju samo muslimani, Gajreta da podnesu molbe za stipen131. kojih ima 7—8003 duša, postoji samo i dije i mjesta u konviktima. Kako su i Petrinjska ul. br. 3. jedna maloprodaja duhana i ta je u j već počeli nekoji molbe slati, a te Preprodavaocima popusti rukama jedne ženske inovjerke, koja molbe ne udovoljavaju objavljenim osim nedelje zatvara dućan i kod naj­ uslovima, to se njihove molbe s mjemanjih svetkovina. Tako svi ptŠaći sta povraćaju nazad. Upozoravaju se navedenog kraja oskudijevaju duhanom ' zainteresovani, da udovolje objavljei kubure, jer moraju ići ич varoš i j nim uslovima,I nače njihove molbe neće duhan nabavljati. Stoga je od prijeke ј se uzimati u obzir. potrebe, da se i jednom muslimanu dade tu malopradaja duhana. Miševi, štahari, stjenice i žohari Gajretov glasnik. Naši zarobljenici u Rusiji Gosp. Sakupljanje poštanskih maraka Mustafa Hajdarević je bježeći iz ruskog zarobljeništva sreo u Samarkandu žive i zdrave ove zarobljenike: Mula Šehić Bugojno selo Gračanica, Mujo Demirović Kulen Vakuf, Salković Zahir Trebinje Lastva, Dizdarević Ali Busovača, Lavić Mujo Dudle Konjic, Telbiz ibro Voljica Gornji Vakuf, Vučić Nikola Oštarija Ogulin. za „Gajret". Umoljavaju se bankovna i trgovačka poduzeća, trgovci, kao i svi ostali prijatelji „Gajreta4*, da sab raju utrošene poštanske marke za „Garet“. Kako ove marke i inače ne predstavljaju nikakve vrijednosti za gornja poduzeća, to se uprava „Gaj­ reta** nada, da će joj se izaći u susret. „Tuzlanski farizeji" Pod tim na­ slovom smo donijeli u jednom od prošlih brojeva dopis iz Tuzle, kojim sežigoše nemoralan život jednogtrgovca muslimana iz Tuđe. Tonu toga dopisa prigovaralo nam se s mnogo strana ovdje u Sarajevu, a jučer dobismo i iz Tuzle pismo od jednog uglednog muslimana, kojim se žali, da je taj dopis odštampan u našem listu. Prigo­ vori se osnivaju na tome, da su tim dopisom izvrgnuti satiri i neki vjerski propisi. Mi protiv takog razumijevanja članka najodlučnije protestujemo, ali ujedno lojalno priznajemo, da je stili­ zacija članka u nekoliko bila nepri­ kladna, nu mi nismo mogli dopisa prekrajati, jer je to bio naročiti zahtjev dopisnikov. Molimo da se ovo uvaži. Upravi „Gajreta** prispjeo je jedan do­ pis iz Bijeline od tamošijeg muderiza gosp. Saliha R. Jusufovića u kome se među ostalim kaže: „Čast mi je poslati Vam iznos od 2394 K, koji sam sakupio prilikom ramazana ove i prošle godine na vazovima i kao zekjat i to; 1920. god. u oči Leilei Kader-a od vaza 300 K; kamate na taj iznos K 22; ove godine: ženski vaz K 516, muški vaz K 430, zekjat K 546, muški vaz na Bajram K 482. Podjedno Vam šaljem iznos od K 100, koje je kao prilog dao Husein Ibragić, težak iz Bijeljine, svega skupa‘К 2.394.** — Iz više mjesta prispijevaju nam dopiši, da nekoji naši mualimi koče rad na prosvjetnom polju kao i na širenju Gajretove ideje. Uprava Gajreta naro­ čito ističe ovaj dopis muderiza Salih ef. Jusufovića, da se i u javnosti vidi, da ima naših vjerskih službenika muderiza. mualima imama, koji sa ve­ likim marom i predanošću rade na kulturnom preporođaju muslimana. Tim više nastojimo istaknuti ovakav rad, što Salih ef. nije sakupljao ove priloge za „Gajret“, nego je novac, kojim je on nagrađen bio za vazu—nasihat, predao »Gajretu« kao svoj obol za omladinu — uzdanicu našu. Daj Bože, da se ugledaju u ovoga vrijednog vaiza i ostali naši vjerski službenici. U .PRAVDI* i ; I | imaju najbolji uspjeh. „Pravda* je najrašireniji muslimanski listu našoj državi.'»Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р r a v d i“ Lijep primjer jednog vaiza. — I ; j i i ■ I : i I 1 : Zahvala vojnika muslimana 6. ! pješačkog puka. Primili smo ovaj . dopis; Prvi dan Bajrama pozvali su nas muslimani grada Bijeljine svojim kućama na ručak, gdje su nas svim i svačim počastili. Radi toga im se naj­ toplije zahvaljujemo, a neka je naročitp hvala odboru ovdašnje musliman­ ske čitaonice i ovdašnjem muderizu, koji su nas tom zgodom susretali upravo dirljivim bratskim itibarom. Molimo uredništvo, da ovo iznese na javnost. Bijeljina 2F. juna. Vojnici mu­ slimani 6. pešadijskog puka. OGLASI । I | I i ' ј i I Najjeftinije i najbolje papirne vrećice dobivaju se u svim količinama i vrstama kod SarajEvshE tvornh papirnatih vrećice (hesa) u Sarajevu Zatražite cijene i uzorke I iSEBURA Int. telefon 124. IZ FABRIKE HINKA FRANCKA SINOVI, O ZAGREB 0 preporučuje se za tursku СГП11 k3VU kao najsavr- i® šeniji dodatak i zamjenica zrnate kave. i« Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Uprava „Gajreta**. Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo ===============^^ Podružnica: Brčko . ■■ Pričuve K 8,000.000.— Dionička glavnica K 20,000.000.— PREUZIMA uloge na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih burzovnih transakcija. FINANCIRA trgovačka i industrijalna duzeća. ▼BSI Isplate na svim mjestima Kraljevine ЈЛв Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslova. Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. dJ u Sarajevu Dionička glavnica 10,090.900*— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. ■ Interurban telefon: Zli Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i Л. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f2343e2d1547129cc84eb4ba691aa153.pdf 436607df9f72c85dd30325bf62eb1433 PDF Text Text ■POSiARINA U GOTOVU' PLAĆENA. pojedini broj K, 2~ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ^Uređuje redakdoni odbor. ” Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu;: za našu državu godišnje K 200.— : za ino­ zemstvo K 250.- . Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. •Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119. Broj 72 (310) Sarajevo, četvrtak 14. jula 1921. (8. Zil kade 13393 ŽIVIO KRALJ! Njegovo Veličanstvo kralj Petar I. navršio je u prošli utorak 77 godina. Zaista visoka starost, ali kratko vrijeme tih 77 godina ni iz daleka ne odgovara svim onim divovskim djelima, koja je naš kralj izveo. Našeg kralja nema nikoji drugi narod: kralja koji je iz naroda izrastao, koji je 8 narodom prošao kroz sve njegove teške borbe za slobodu i koga narod ljubi i poštuje ne samo kao svoga kralja, nego kao djeca svoga roditelja, Te narodne osjećaje dijelimo i mi muslimani potpuno i želimo, da nam Svevišnji uzdrži kralja јок mnogo godina zdrava, sretna i vesela. Živio kralj! Program J. M. 0. i Ustav. II. Š-in. 1. Program J. M. O. po* činje s riječima: »Temeljna su na* čela naše politike: demokracija i u* s t a v n o s t...«( ; t. d.). Ovo na* čelo je našlo izraza u 1. članu Usta* va, koji počinje riječima: »Država Srba, Hrvata i Slovenaca je ustav« na...« (i t. d.). 2. U programu se nastavlja: »Te­ meljna su načela naše politike pravda i sloboda...« i t. d. U svečanoj besjedi Regenta Aleksan* dra od 14. januara 1921., supotpisa* noj od čitave vlade, jamči se prav* da za sve državljane bez razlike, a u članu 4. Ustava jamči se, da »svi građani uživaju jednaku zaštitu vlasti...« 3. U programu dalje stoji: temelj­ na načela da su i: »jednakost i tolerancija«. U Ustavu u čla* nu 4. prema ovome stoji: »Svi su građani- pred zakonom jednaki«, a u članu 16. da »škole moraju da­ vati moralno vaspitanje u duhu vjerske trpeljivosti.« 4. U programu se naglašuje; »Sto* jimo na stanovištu narodnog i dr* žavnog jedinstva SHS ...« U U* stavu se ovo jedinstvo utvrđuje i to: u članu 2., da u grbu kraljevine, na prsima orla stoje štitovi srpski, hr* vatski i slovenački, da je jedinstven na zastava države plava*hijela*crve* na: u članu 3.. da je službeni jezik kraljevine srpsko*hrvatsko*slovenač? ki i u članovima 58. i 128., da se kralj zaklinje, da će čuvati jedinstvo naroda i cjelinu državne oblasti. 5. Program prosljeđuje: »Stojimo na stanoviištu ... i konstitucionalne m o n a r h i č k c državne forme...... Ustav zato (u 1. članu propisuje: »»Država Srba, Hrvata i Slovenaca je ustavna ... i nasljedna m o n a r* h i j a«. 6. Program: »Stojimo na stanovi* štu... monarhičke državne forme pod narodnom dinastijom Karadorđevića.« Ustav, član 56. u* stanovljuje: »U kraljevini Srba, Hr­ vata i Slovenaca vlada Petar I. Ka* rađordević. Kralja Petra misije* duje...« i t. d. 7. Program: »Do konačnog ustav* nog uređenja države ...« i t. d. — otpada, jer je ustavno uređenje tu, po Ustavu, koji jc 28. juna o. g. primljen u Konstituanti, objavljen u izvanrednom izdanju »Službenih Novina« i od toga dana dobio oba* veznu snagu za čitavu državu. I 8. Program: »Stojimo na stanovi* I štu potpune ravnopravnosti triju plemenskih imena...« Ustav, član 1.: »Službeni je naziv države: Kraljevina Srba. Hrvata i S1 o? v e n a c a«. 9. Program: »Jugoslaven* !4stvo držimo najprikladnijim putem I zbhženja i ujedinjenja«. Ustav ne spominje jugoslavenstvo niti za na* ziv države niti za državljanstvo, kao što se željelo da u članu 19. bude spomenuto. Naš je klub preko svog predsta\nika ovaj naziv zagovarao u specijalnoj debati, predložio ga je i u svom nacrtu Ustava (član 1.), a što nije uspio, nije on za to kriv. Dapače ni -demokrati • pola vlade! ■ nijesu s tim zahtjevom uspjeli kod g. Pašića. Ovaj stav našega pro? grama nije dakle još izvršen, pa o? staje i dalje napisan na našem haj* raku, pod kojim se krećemo. 10. Program: »Stojimo na stanovi* štu potpune odgovornosti vlade narodnom predstavništvu, kao izrazu suverenosti naroda ...«. U* stav u članu 1. sadrži: »Država Sr* ba, Hrvata i Slovenaca je ustavna, parlamentarna...« i t. d., a u članu 91. alineja prva: »Ministri su odgovorni kralju i narodnoj skupštini«. 11. Program: »Stojimo na stanovi* štu izbornog reda na temelju o D? čeg, jednakog, izravnog, tajnog ć proporcionalnog prava glasa...«. Ustav, član 69. u* svaja: »Narodnu skupštinu sastav* Ijaju poslanici koje narod s 1 o b o d? no bira opštim, jednakim, neposrednim i tajnim glasa* njem, sa predstavništvom manji* n a«. Između našeg programa dakle i ustavne garancije razlika je u to* mu, što mi tražimo i proporcionalno pravo glasa, dok Ustav predviđa za* štitu manjina. Izbornog reda sa za* štitom manjina imade nekoliko na* čina, pa mi međutim ne znamo kako će po nas ispasti, da li bolje ili gore. To će imati da odluci sadanja zako* nodavna skupština, u koju se konsti? tuanta pretvorila i snaga našega klu* ba, sa kojom će u buduće u ovoj skupštini raditi. Međutim, progra* matsko stanovište o proporcional* nom pravu glasa naš klub nije žaba* cio, nego ga je tražio u svom nacrtu ustava,' član 49. alineja druga, gdje stoji: »Izbori se vrše po načelima srazmjernog predstavništva...« i t. đ„ a i jednom drugom zgodom po* sebno je kušao, da se ovo progra* I matsko stanovište J. M. O. usvoji. I ako nije uspio, razlog je broj 24 u I broju 419. ' 12> Program: »Tražimo da držav* ni ustav donese konstituanta... sa : većinom od dvije trećine gla* i sova«. Ove dvije trećine, kako je I poznato, bile su osnovicom za sve političke rasprave u zadnjih šest mjesec našega doba. Na njima je I bazirao sav politički život u Jugo* i slaviji. Pa i naš jc klub preko svo* ! i ih predstavnika zagovarao te dvi* i je trećine u burnim raspravama o i poslovniku Ustavotvorne skupštine, ; dok u tomu nije bio nadglasan. I I tim, što je bio nadglasan, klub nije i mogao izvesti ove tačke programa. 13. Program: »tražimo, da se us* i tav mijenja u velikoj narodnoj i skupštini sa većinom od dvije trećine glasova«. Ustav ovo ne i predviđa nego u članu 126. predviđa i usvajanje pređloga za promjene Us* tava sa »tri petine od ukupnog broja i članova«. Ovo otežavanje zaključka i za promjenu Ustava klub je po? bijao u svom nacrtu Ustava u čl. I 80 sa zahtjevom: »Za punovažan za। ključak o izmjenama Ustava traži se I većina od polovine više jedan od I ukupnog broja poslanika«. U ovom I je smislu i jedan naš poslanik to I stanovište kluba branio u Ustavo* tvornoj skupštini. Međutim, naš gornji programatski zahtjev može biti ispunjen ili neispunjen istom po novom poslovniku velike narodne skupštine, ako bi se ova sazvala da revidira Ustav. 14. Program: »Vladar se z a k 1 i* I n je na ustav, a nema prava na nje* govu sankciju, izmjenu iii povratu«. Prema ovoj točci programa stoji djelo, da se je vladar dne 29. juna o. g. zakleo na Ustav, koji je Kon? stituanta prihvatila 28. juna o. g. a da ga nije pokušao niti da izmijeni niti da povrati, nego ga je samo pro* glasio preporučivši ministrima, da se o njegovom izvršenju staraju, za­ povjedivši vlasitima da po njemu postupaju, a svima i svakome da mu se pokorava! 15. Program: »Tražimo slobodar? sku zaštitu islamskih običaja i savjesti...« Ustav, član 12. garantu* je. »jemčava se sloboda vjere i savjesti«. 16. Program: »tražimo nepovredi* vost lične slobode...« Ustav, član 5. garantuje: »Ujemčava se li? č n a sloboda«. 17. Program: »tražimo nepovre* divost privatne im ovin e« . .. Us­ tav- u članu 37. predviđa: »Svoji* n a ј e zajamčena ... Njena upo* treba ne smije biti na štetu cjeline. Sadržina, obim i ograničenja privat? ne svojine određuju se zakonom«. 18. Program: »tražimo slobodu rađa i djelovanja...« Ustav u čla? nu 23. određuje: »Radna snaga stoji pod zaštitom države«, a općenito iz odjelka III. Ustava uvjerava se, da njegova odredba mogu da zadovo? lje i ovu točku našega programa, kad se uzme u obzir, da će zakonodav* stvo regulisati potanje slobodu ra? da, pod kojom nema samo da se ra? žurnije sloboda djelovanja, nego r sloboda privređivanja. AH ja ipak nijesam još ubijeđen u to, pa ću se na ovo još osvrnuti uz prvu rečeni* cu III. dijela našeg programa, koja govori o slobodi privrednog rada i stjecanja. 19. Program: »tražimo slobodu kretanja...« Ustav, član 5.: »Ni? ko ne može biti uzet na odgovor, ni* Godina III. ! ti biti pritvoren, niti inače ma od ! koga biti lišen slobode, osim u slučajevima, koje je zakon predI vidio«. ј 20. Program: »tražimo slobodu s a* I stajanja i udruživanja«. Ustav, ! član 14. određuje: »Građani imaju i pravo udruživanja, zbora i do* govora«. Ovo pravo zbora i dogo* i vora razumijeva se da je slobodno i u određenim prostorijama, u zgra* ; di, pod krovom, samo i jedino, kako I dalje u istom članu stoji: »Zborovi pod vedrim nebom moraju se pri? javiti nadležnoj vlasti najmanje 24 i časa (sata) ranije« t. j. ako se odrI žaju izvan zgrade. 21. Program: »tražimo slobodu ■ govora i štampe...« Ustav, član ј 13. određuje: »Štampa je sto? i bodna. - Ne može se ustanoviti ! nikakva preventivna mjera koja i sprečava izlaženje, prodaju i rastu* ' ranje spisa i novina. Cenzura se mo? že ustanoviti samo za vrijeme rata ili mobilizacije ...« i t. d. 22. Program: »tražimo poštivanje k u ć n j e g praga...« Ustav u ' članu 11. jamči: »Stan je ne po* ! vredan«. — »Vlast ne može preduzeti nikakvo pretresanje ni istra? i živanje u stanu građana, osim u slu* ' čajevma koje je zakon predvidio i načinom kako je zakon propisao...« i t. d. »Organi vlasti, koji bi skrivili I protiv ovih (Ustavnih) odredaba, ■ kazniće se za nezakonitu povredu stana«. 23. Program: »tražimo poštivanje I i I i s t o v n e t a j n e«. Ustav u čla* i nu 17. garantuje: »Nepovredna je I tajna pisama, telegrafskih i te? 1 lefonskih saopštenja, osim u slučaju krivične istrage, mobilizacije ili rai ta«. 24. Program: »Tražimo da se u us* I tavu izričito istakne neograničeno i priznanje r a v n o p r a v n o st i Išla* i ma s kršćanstvom i drugim vjera* i ma«. Ustav, član 21. jamči: »Usvo* I jene vjeroispovijesti ravnopravj n c su pred zakonom i mogu svoj I vjerozakon javno ispovijedati«. A u , trećoj alineji istog člana dodaje: ' »Usvajaju se one vjere, koje su u ! ma kojem dijelu kraljevine dobile I zakonsko priznanje«. (A prije, po srbijanskom ustavu bila je državna vjera pravoslavna crkva). 25. Program: »»Tražimo ustavnu garanciju, da će se poštivati neog* raničeno uživanje vakufskog, vasijetškog i ostalog do? b r a islamske zajednice...« Ustav u članu 12. garantuje: »Usvojene i pri* znate vjere samostalno... upravljaju svojim zakladama i fondo* v i m a u granicama zakona«. I ova općenita ustanova, u pitanju dobra islamske zajednice ne odnosi se više samo na muslimane Bosne i Hercegovine, koji imaju za sebe za­ kon • statut za vjersko?prosvjetnu autonomiju, nego ima od sada da vrijedi i za druge muslimane u dr* žavi. 26. Program: »Tražimo ustavnu garanciju... da ćemo u vjerskim, vakufskim i mearifskim poslovima imati potpunu samoupravu...« Ustav, član 12. garantuje: »Priznate vjere samostalno uređuju svoje unutrašnje vjerske poslove i uprav Ijaju svojim zakladama« i t. d. 27. Program: »Tražimo ustavnu garanciju da će se osigurati naša ve­ za sa H i 1 a f e t om i urediti tako, da imadnemo jednako slobodne ve? zc kao i katolici s papinskm stoli? com«. Ustav u članu 12. alineja 5. �Spoj 310 Broj „PRAVDA" — „ПРАВДА* Strana 2 Страна garantuje: »Usvojene i priznate vje* ve mogu održavati veze sa svo? j i m vjerskim poglavarima i van granica države, u koliko to tras žc duhovni propisi zajedničkih vje­ roispovijesti. Način, kako će se te veze održavati, regulisaće se zako* nom«. 28. Program: »Tražimo ustavnu garanciju, da će ostati netaknuta us* tanova šeriatskih sudova kao državnih vlasti za sudovanje po pro* pisima šeriata« t. d. slijedi u istom odlomku i detaljiziranje poslova, ko* ji spadaju u kompetenci ju ovoga sud­ stva. Ustav u članu 109. alineja 3. propisuje: »I porodičnim i nasljcd* nim poslovima muslimana sude dr^ ž a v n i š c r i a t s k i s u d i j e«. De* taljnije odredbe ostaju naravno da se urede zakonom kao i protezanje ovoga sudstva po načinu kakvo jc kod nas u B. i H. i na ostale dijelove države, u kojima muslimani žive. (Ovim se iscrpljuje II. poglavlje našega programa pod naslovom »Pitanje Ustava«). 29. Program: »Tražimo jednaku slobodu privrednog rada i s t i c a n j a za sve građane . ..«, og* raničenjc te slobode »dopušteno je iz javnih obzira«, a slobodno vrše* nje trgovine i iobrta »vezano za podjelenje koncesije«. Ustav se kako spomenuh i naprijed uz riječ o slobodi rađa i djelovanja — o o* vom precizno nc izjašnjava. Nije prihvatio predloga našega kluba, ko­ ji je učinio u članu 13. svoga nacr* ta ustava: »Sloboda rada, privrede i trgovine ujemčava se u granicama zakona«, nego jc ustanovio u članu 22. ovo:: »Država se brine da se svi* ma građanima stvori podjednaka mogućnost spreme za p r i v r e d* ne poslove kojima naginju«. a u članu 26.: »Država ima, u interesu cjeline a na osnovu zakona, pravo i dužnost da interveniše u priv* rednim odnosima građana u duhu pravde i otklanjanja društvenih suprotnosti«. Ne daje dakle garan* čije, ali je i ne odriče, kad stavlja u dužnost državi brigu o spremi gra­ đana za privredne poslove te da mo* ra intervenisati u privrednim odno* sima građana u duhu pravde. Soci* jal iste ovo intervenisanje mogu tu* mučiti na svoj način, ali možemo i mi na svoj, da bi uslijedilo interve* nišanje na ime i u onim slučajevima, da se privredni odnosi našeg malog zanatlije i privrednika poboljšaju ; , i I I i I i . ' I . ' ' i i ј • j j I • : 1 i « ; ; I : i ■ I ’ ! I I I dajući im mogućnosti da slobodno rade i zarađuju, a uklanjajući im za­ preke s puta, koje bi ih u tomu srne* tale. Međutim, razumljivo je, da će ovo pitanje zakon regulisati, a i naš program ima ovaj zahtjev izvan od* jelka »Pitanje ustava«, po čemu i sam dopušta zadovoljenje i zakonom davnina putem. Mi smo, kako se vi* di, voljeli ustavnu garanciju i za o* vo pitanje, ali ako se zadovolji i u novom zakonu, kao što je sada zakonom zadovoljeno i izvan diskusi* je. naš se program za to neće okr* nj.fi. Za mene pak ovo pitanje, ka* ko rekoh, ostaje privremeno otvo* reno. 30. Program: »Potpuno slobod* na u t a k m i c a na polju privred­ nog rada nc smije da bude izigrana podjeljivanjem privilegija«. Ova us* tanova nije našla u Ustavu izraza iz* ričitog, osim što se u članu 44, pred* viđa: »Za izradu socialnog privred* nog zakonodavstva ustanov* ljava se Privredni savjet«. 1 navod­ no. u izradi toga zakonodavstva i* made da se i ovakvo pitanje tretira. Do sastava toga savjeta i uviđavno* sti parlamentarne većine stoji, u ko* likoj mjeri će ovom opravdanom po* lit: čko*gos podarst vćnom zahtj evu. bit: udovoljeno. Za sada i ovo pita­ nje ostaje otvoreno: bar za mene ostaje. 31. Program: »Privredne p r i vi le; j e i koncesije za iskorišći* vanjc privrednog bogatstva naše d r ž a v e, mogu se podijeliti samo ustavnim putem«. Ustav, u članu 117. alineja peta predviđa: »O dava* nju rudarskih, industrijskih ili ma kojih drugih po v 1 a s t i c a donijeće se naročiti Izakon^. Posto je ovaj član u odjelku ustava (10.) koji go* vori o »državnom gazdinstvu«, to na eventualni prigovor, da ustav pred* viđa zakon i za gornje privilegije, koje bi se davale na uštrb slobodne utakmice na polju privrednog rada, moram odmah da upozorim, da se on odnosi na državna dobra, dok se po mom shvataniu nc b: mogao da odnosi na pr. na podjeijenje privi* legija jednoj banci za njezino po* slovanje, pa makar nosila naslov i zemaljske banke, ako ova nije dr* žavna, jedna jedina u zbilji (Narod* na banka), koja izdaje državne nov* čanice i s njima izvorno manipuliše. Ali da se ne udaljujemo od pred* meta, .ovu tačku našega programa Ustav osigurava sa jednom blizom regulacijom. Idemo dalje. Čeh o nama. Ovih dana donese najbolji, najči­ taniji i najraprostranjeniji češki list »Narodna Politika« u svom podlist* ku sud i mišljenje gosp. potpukov* nika Dr. Josefa Vinarža o nama bosansko*hercegovačkim muslimani,* ma i našoj svetoj vjeri is’amu. Radi originalnosti ovoga podlistka i što su vrlo rijetki ovakovi i ovim slični glasovi u češkoj dnevnoj štampi, prevađam ovaj lijepi napis inteli* gentnog potpukovnika i inovjtrca, da vide čitaoci našeg lista, kako nas eto tuđlnac miluje i brani, dok nas svoj često puta mrzi i kudi radi te naše vjere. Podlistak je pod naslo­ vom »Muslimanski Slaveni«. U po* četku citira nekoje stihove iz po* sijednjeg pjevanja Gundulićeva Os* mana, kojima je Gundulić povodeći se za duhom onoga vremena, kršćan* ski napao na islam, a zatim na* stavlja: »Danas čitamo s podsmje­ hom izljeve razgnjevljene pjesničke duše. Ta su vremena prošla i ljudi su se promijenili. Turska se moć u Evropi ograničila na mali kutić, dru* ge države preuzeše njezinu djedo* vinu.« »Gasnc carstvo tursko, ali se nije ugasila vjera Muhamedova, a ne bih ni želio, da se ugasi. Tko se dotak* nuo bar stope istoka, upoznao nje* gov život, tvorevine i djela, taj se s islamom sprijateljio. Islam jes voju zadaću izvršio. Nadahnuo je svoje pristaše moćnom vjerom u jedinog Boga, vodio ih jc k pobjedi i k vla* di nad ci jelim svijetom. Istina je, da je propovijedao fanatizam, (Za hator tačnog prikazivanja piščevog i | ; ! i j , I > , ’ I kulturne misije islama preći ćemo preko njegovog netačnog tumačenja islamskih vjedskih propisa. Pr. ur.) d:i su pristaše islama prolili mnogo krvi. Ali šta vi želite? Zar kršćan* stvo nije zabranjivalo prolijevanje krvi, pa i neprijateljske, a ipak — koliko je bilo prolito kršćanske krvi uzajamnim ubijanjem radi malih razlika u ispovijedanju!« »Pristaše islama postadoše u naj* ranijem početku srednjeg vijeka no* >ioci,ma grčke kulture. Grijeh, koji ie učinio Omer, kad je zapalio Alek* kandrijsku biblioteku (Ovo je jedna historijska laž. Pr. ur.) okajaše pri* stase islama bar djelomično time, što su donijeli nauku Aristotela i Hippokrata u Španjolsku, da su postali stoljeća prije humanizma uči* telji klasičke naobrazbe. I u nauku unesoše novi pokret, a zanati mno* go koješta primi.se od njih. Umjet* nosti u vezenju učila se Evropa od Saracena.« »Na balkansko tlo stupice Turci u ono doba, kad je kod nas vladao Karlo IV. Za vladanja Vaclava IV. bije se bitka na Kosovu polju, a u vrijeme pokrajinskog vladanja Dor* đa Podjcbradskog zauzeše Turci Ca* rigrad. Pobjedonosni Muhamed U. bijaše vladar neobično talentovan i bistar. Možda upravo najveće dje­ lo njegova vladanja, obaranje istoč* no.rimskog carstva, bijaše zapre* kom. da njegove velike vladarske sposobnosti ne biše dostojno ocije* njene.« »Turska se širila, širio se i islam. Znatan dio stanovništva osvojenih pokrajina prima islam. Na Čast Tur* cima neka bude rečeno, da so pod njihovom vladavinom narod nije odnarođi-vao, dok su germanski Vla­ dari. šireći kršćanstvo mačem, pro* ganjali i domaće narodno jezike. Slavenski jezik u osvojenim pokrao jinama prima obilje tuđih riječi: tur* i skih, arapskih, perzijskih i bi njima ! protkan kao čaroban čilim. Ali zar ! nema talijanskih riječi u dalmatin* I skoni narječju i zar nc deru naše i uši njemačke riječi u zagrebačkom 1 govoru?« »Još jedna okolnost jako brani is* ; lam: islam je gradio i ovjekovječio se građevinama, džamijama, mosto­ vima. banjama i dr., — u vrijeme, kad je u Evropi vladao vijek svakog duševnog robovanja. Sljedbenici is* lama su u to doba majstori u umjet* ničkim zanatima: u vezenju srebrom i sadefom, u rezbarenju, mozaiku i u vezu po kovinama. Turci su donijeli na Balkan izradbu čilima, vezenje zlatom i obogatiš domaću narodnu nošnju.« »A šta da reknem o slavenskoj muslimanskoj poeziji? Obratimo našu pažnju na muslimanske epske pjesme, upoznajmo sc također sa muslimanskom lirikom. Nc mogu ovdje nabrajati one prekrasne iz* vadke iz 'ljubavnih pjesama, gdje vatrenim izrazima bosanski musli* man očituje svoju ljubav: ne mogu ovdje citirati pjesmu o smrti ml a* doženje Mujage, kome ne mogoše »na mezaru vječnom« skinuti mahramu, koju je vezla njegova zaruč* nica. jer je djevojački dar bukvalno srastao sa njegovim srcem. Svojom istočnom ljepotom oživiše muslima* ni jugoslavensku poeziju. Oni su go* vorili o sebi, da su Turci, a turski govoriti ne znađahu, govorili su uvi* jek ist'm jezikom kao i njihovi zem* fjaci Srbi i Hrvati, jer se i doseljeni Turci među njima poslaven;še. Au­ strijska se vlada brinula, da misao o narodnom jedinstvu i narodnoj spoznaji ne pronikne među njih, ali inteligentni muslimani već davno spoznaše narod i osjećaju se Slave* nima. Danas su muslimani spojeni sa ostalim Slavenima u jedno kra*t Ijevstvo i biće njegov izvrstan dio.« ( »Muslimanskom Slavenstvu pripa* ; daju naše simpatije. Mnogo se već ! promijenilo, mnogo će se još štošta i promijeniti. Mnoge će predrasude i I nesavremeni običaji kod njih morati • da padnu, ali samo u jednoj stvari ' želim, da se tako zvani »Turčin« ne ! promijeni: da sačuva svoju I v jer nosi za zadanu pošte* । n u riječ i svoje poštenje, 1 koje fali mnogim i k u 11 u r* 1 n i j i m narodima.« Živio brat Čeh! Mustafa. Bilješke. Musliman! — nepouzdani vojnici! partije, donesen je u br. od o. o. mj. članak »Muslimani prema Ustavu», koji je ispravniji od svega što je do sada tai list napisao o muslimanima i njihovoj politici. Prenosimo iz njega posljednja dva pasusa, podvlačeći ono što nam se Čini, da treba naglasiti. Ti pasusi glase: »No. ako bi i došlo do rascepa u Organizaciji, što nam se ne čini verovatno, u tom slučaju bismo imali, možda, i više nego ave organizacije, ali opet muslimanske organizacije. Nove grupe, koje bi došle mesto sa­ dašnje organizacije, bile bi opet ogra­ ničene samo na muslimanski deo na­ roda. One bi se među sobom, jamačno, i pobijale i k a v ž i 1 e, pravile bi i paktove i ulazile i u sa­ veze, na duži i kraći rok, i sa drugim strankama, ali svoju samostalnost bi, nesumnjivo, ljubomorno čuvale. Svaka od njih bi, ipak, ostajala muslimanska stranka, uverena da bi, inače, napu stivši tu versku ogradu, izgubila svaki uticaj kod Muslimana. Ono što očekuje ,,Doniovina“, da se »više nećemo dijeliti po vjerskim . . . radi ka Hm a«, to je, po muslimanskom shvatanju, danas, još uvek, i u najpo­ voljnijem slučaju, muzika budućnosti. A kako stvari sada stoje, najviše je verovatno, da bi nastupilo poli­ tičko atom iziran je, raspad u prašinu Muslimana, ako bi im se razbila sadašnja organi­ zacija. PO svoj prilici bi se svaki dan pojavljivala kakva nova grupi ca. Tu eventualnost niko ne­ ma razloga da želi ali o njoj, kao o jednoj mogućnosti, treba voditi ra­ čuna«. »Balkanizacija uprave«. Dobar se glas čuje daleko, ali zao još dalje, kaže naš narod. Tako se suspenzija našeg poštanskog direktora g. Dekanića čula i u Mariboru. Tamošnji list »Straža«, broj od 8. ov. mj., do* nio je o tome čitav uvodni članak pod gornjim naslovom. U njemu se tvrdi, da je . Dekanica suspendova* la vlada jedino na osnovu napadaja »Srpske Riječi« na njega, jer je Hrvat; zatim da se prije suspendo* vanja nije proti njemu vodila nika* kva predistraga, te da nije uopće ni preslušan. 1 mi, poznajući g. De* kanića kao vrlo savjesna i sposobna činovnika, vjerujemo izvodima »Stra že» i zahtijevamo od ministra sa­ obraćaja, da rasvijetli ovu misteri* joznu aferu. Uostalom čujemo, da je g. Dekanić predao stvar feudu i da se radi toga sa izvjesne strane po* kušalo na njeg uplivisati, da to ne či­ ni i da se »nagodi«.. O tome ćemo, ako bude potrebno, još koji put govoriti. Sta je trebalo da bude od »bego* va«! »Težački Pokret«, organ zem* Ijoradnlka za Bosnu i Hercegovinu, donio je u 12. broju pismo težaka Sp. Mladena, u kome se na koncu ka* že: »Da nije bilo radikala, begovi nebi nikad ni pare zatražili za težačku zemlju, jer bi bili sretni i za* dovoljni) da ostanuživi i cijeli pored nedjela k o j л su težacima pričinjali«. Beogradska „Politika* od 11. ov. mj. donosi pismo iz Novog Pazara pod naslovom »Žandarmi u Sandžaku«, u kome se govori o mjerama potrebnim za suzbijanje kačaka. Među ostalim se tu kaže i ovo: „Naša vlada misli da je dovoljno ako u ove krajeve pošalje mnogo voj­ Država treba budnim okom da ske i žandarmerije. To je zaista jedan pazi na ovakovc Mlađane. Oni, na* cd prvih uslova koje treba ispuniti kon uspjele generalne ofenzive na ako se hoće da hajka na kačake bude naša imanja, nagoviještaju time gc* pspešna. Ali ipak, u ove krajeve ne smeju se slati ljudi u koje se ne smeneralnu ofenzivu i na naše živote. mo pouzdati, i ako nose uniformu. Da, na naše živote, jer mi znamo, Takvi su ljudi muslimani, čija na­ Mlađenc, koga ti misliš, kad govo* cionalna svest nije dovoljno izrađena; ris o begovima. Ali ako ipak sudbina oni su dobri u bumadiji, ovdje nisu, i htjedne, te se Mlađeni dočepaju vla* A baš oni šalju se mnogo ovamo/ 1 sti, onda će Boškovići procvasti na Prvo nije istina, da se u te krajeve svakom grmu i državi je iskopan šalje mnogo muslimana vojnika. Nji­ grob. Naši Mlađeni su daleko opas­ hov je broj, srazmjerno broju vojnjštva niji po državu nego naši Lenjini! drugih vjera, iščezavajući. A drugo, mi znamo pouzdano, da muslimani, i voj- ! nici i Žandarmi, najsavjesnije vrše svoju zadaću, ali priznajemo, da nisu toliko nadjonalno osvješteni kao oni žan­ darmi, koji su goneći kačake znali naticati na bodove sisančad na prsima mrtve majke. Za takovu nacijonalnu osviještenost muslimani vojnici dakako đa nisu nimalo podesni. Jedan tač«n prikaz. U »Demokratiji«, glavnom organu demokratske g Sjetite se S Јжтг 5 �Epoi 310 Broi Naredba (objavljena u »Službenim. Novinama« <к! 18. juna ove godine) o provadanju uredbe o postupanju s beglučkim zemljama u Bosni i Hers cegovini od 12. maja 1921. god (s izmjenama propisanim na osnovu čla­ na 17. uredbe o postupanju s beglučkim zemljama u Bosni i Hercegovini od 10. juna 1921. god.). 1. Opšto odredbe. Čl. 4. Po čl. 4. Uredbe postupaće se u onim .slučajevima, koji su kod političkih vlasti sporazumno od zemljovlasnika i zemljorad­ nika prijavljeni, a u gruntovnici nisu pro­ vedeni. Čl. 5. Četvrtari jesu oni zemljoradnici, koji su svoju lozu zasadili na tuđoj. . kmetovskim pravom neopterećenoj zemlji, a zato vlasni­ cima davali četvrtinu prihoda (ili ugovoreni dio). Čl. 6. Krčevine, koje je učinio bivši kmet i ob­ rađivao ih pod uslovima kmetskim, imaju se smatrati sastavnim dijelom bivšeg kmetovskog selišta. Tako se isto imaju smatrati krčevine, što su ih učinili naseljeni beglučari i obrađivali ih pod uslovima beglučarskim ili zakupnim prema čl. 2. i 7. Uredbe o beglucima. sa­ stavnim dijelom njihovog beglučarskog zem­ ljišta. ČL 7. Bcgluci, koji su postali od ispaša- a pre­ tvoreni su u ziratsko zemljište, ne mogu se, osim'u izuzetnim i važnim slučajevima, vra­ ćati u ispašu, već se ima s njima po čl. 8. Uredbe od 12. maja 1921. god. raspolagati kao sa ziratnim zemljama. U. Rješavanje zahtjeva na spornim beglucima po čl. 2., 4., 5., 6. i 12. | j j I ! ! ; i I j I t i j i i Kotarski ured uputiće /predane prijave predsjedniku kotarske agrarne komisije, Predsjednik agrarne komisije odrediće p» potrebi izviđaj na licu mjesta, koji će oba­ viti sam ili posredstvom za to određenog činovnika, i eventaualno uz pripomoć geo­ metra. Izviđaje valja određivati tako, da se u isto vrijeme može izvršiti što više izviđaju u istom selu. Izviđajima treba da se utvrde svi mo­ menti, koji su po propisima ove naredbe potrebni za posuđivanje slavljenoga zahtjeva. Isto će tako birati po jednog zastupnika i zamjenika vlasnici zemljoradnici. Odredbe drugog, trećeg [ četvrtog stava ovoga člana važe i za taj izbor. Kotarski ured sastaviće i spisak izabranih zastupnika i zamjenika kai U tu svrhu saslušaće seoska agrarna kotegorisanih po pomenutim grupama i dostaI misija stranke t. j. lica, koja su stavila za­ viče ga okružnom povjereniku, odnosno njehtjev i lica, protiv kojih ide zahtjev kao i govom delegatu. svjedoke, na koje su se stranke pozvale ili Ako poslije ti osobi kojeg od izabranih zaza koje se tokom izviđaja doznalo- i utvr­ stupnika nastanu takve okolnosti, koje bi dilo da je njihov ispit potreban. sprječavale njegov izbor, da se je za njih Strankama će se u pozivu naložiti, da do­ prije znalo, ili ako koji od pomenutih umre, đu sa svjedocima, koji još nisu megli biti onda dolazi na njegovo mjesto onaj,, koji je pozvani i da ponesu isprave, koje im služe izabran za njegovog zamjenika. Za pojedina za dokaz, u koliko one već nisu predane sela izabrani zastupnici pojedinih grupa sauredu ili se u opšte ne nalaze kod ureda, čipjavaju seosku agrarnu komisiju. odnosu^ suda. U pozivu će se naznačiti, du * ČL 16. njihov izostanak neće spriječiti, da se izvi­ đanje izvrši. Budu li pojedini interesenti odbili da bi­ Naročito je dužnost predsjednika agraree raju svoje zastupnike, imenovaće okružni komisije, da se stara oko toga, da izviđanje agrarni povjerenik iz njihovih redova člano­ bude što brže i što tačnije provedeno. ve komisije, odnosno njihove zastupnike. Čl. 24. Čl. 17. Kad bude stvar dovoljno izvidena tako, da se može uzeti, da će okružni agrarni po­ vjerenik ili njegov delegat na osnovu izvr­ šenog izviđanja moći stvar na raspravi ko­ načno riješiti, odrediće predsjednik kotarske agrarne komisije usmenu raspravu. Koji će Članovi agrarne komisije sudjelo­ vati pri raspravama, određuje okružni agrar' ni povjerenik, odnosno njegov delegat i to tako, da će za rješavanje sporova iz jedne ; opštine po mogućstvu određivati agrarne komesare iz tih opština. • ČL 18. Odbiju li pojedini zastupnici interesenata, i da vrše svoje dužnosti kao članovi kotar­ ske agrarne komisije, moći će okružni agrarj ni povjernik odnosno njegov delegat da iz1 reče protiv njih novčanu kaznu od 100—1000 Za presađivanje pomenutih zahtjeva, nad­ 1 dinara, odnosno zatvor od 3-30 dana. ležni su okružni agrarni povjerenici uz su­ djelovanje kotarskih agrarnih komisija u pr­ ČL 19. voj, Agrarna Direkcija u drugoj i Ministar­ Protiv takve presude mogu pojedini člastvo za Agrarnu Reformu u posljednjoj in­ j novi kotarske agrarne komisije da se žale stanciji. , Agrarnoj Direkciji kao drugoj i posljednjoj ČL 13. ! instanciji. Političke vlasti imaju da izvrše Okružni agrarni povjerenici imaćc po ras­ I svaku izvršnu presudu okružnog agrarnog pisu Ministarstva za Agrarnu Reformu od ! povjerenika, odnosno Agrarne Direkcije. 3. septembra 1920. god. broj 14.094 svoje ČL 20. delegate po pojedinim kotarevima,. koji će izdavati riješenja u ime okružnog agrarnog Agrarna Direkcija kao druga instancija povjerenika. i rješava pomenute sporove u kolegijumu od Delegate — prvenstveno iz redova prav­ i tri lica i to: agrarnog direktora ili njegovog no obrazovanog činovništva — imenovaće I zamjenika kao predsjedatelja i dva koncepna predlog okružnog agrarnog povjerenika I tualna činovnika Agrarne Direkcije. Po za­ direktor Agrarne Direkcije. ključku takvog koiegiiuma može da se od predsjedništva vlade odnosno od pravosud­ Čl. 14. nog odjeljenja zatraži sudjelovanje jednog Obrazovaće se kotarske agrarne komisije, višeg političkeg činovnika i jednog višeg koje sačinjavaju po dva predstavnika intesudije. Potonja dvojica nemaju pravo glasa, resanata, i to: već samo savjetovanja. 1. sa strane zemljoradnika: po jedan za­ Kolegijum, koji u drugoj instanciji rješava stupnik težaka, koji nemaju nikako svoje pomenute sporove, donosi zaključke većinom zemlje, ili imaju samo toliko, da ne plaćaju glasova. Predsjednik glasa posljednji. na godinu više od 40 kruna desetinskog pa­ ČL 21. ušala i zemljoradnika, koji, plaćaju preko 40 kruna desetinskog paušala: Ministar za Agrarnu Reformu rješava po2. sa strane zemljovlasnika: po jedan od menute sporove u trećoj i posljednjoj in­ vlasnika bivših kmetskih selišta, koji sam stanciji. nije zemljoradnik i jedan od onih, koji sam IV. Postupak za prijavu zahtjeva. ili u svojoj režiji obrađuje zemlju. Kotarska agrarna komisija ima svoje sje­ ČL 22. dište u mjestu dotičnog kotarskog ureda. Ko hoće da stavi zahtjev na beglučku Članovi kotarske agrarne komisije moraće zemlju iz jednog od pomenutih razloga, tre­ prema pomenutom sastavu i po redu, koji ie ba da to prijavi kotarskom uredu, u čijoj se u ovoj naredbi pomenut. da budu prisjednici oblasti nalazi dotično zemljište i to najdalje okružnom agrarnom povjereniku ili njego­ ц. roku cd tri mjeseca računajući od dana, vom delegatu, naročito kod svih rasprava kad ova Naredba stane na snagu. 0 sporovima, koji nastanu prema ustanova­ ma Uredbe od 12. maja 1921. godine. Okruž­ Kotarski ured objaviće početak toga roka ni agrarni povjerenici ili njihovi delegati jesu na uredovnom danu kotarskog ureda (ko­ predsjednici agrarnih komisija. tarske ispostave) kao i u svim selima na na­ čin običajan u mjestu. ČL 15. Po čl. 2„ 4., 5., 6. i 12. Uredbe od 12. maja 1921. godine mogu bivši kmetovi i naseljeni beglučari tražiti: da im se po propisima Prethodnih Odredaba od 25. februara 1919. godine i Uredbe od 12. maja 1921. god. ргеdadu u vlasnost selišta pod uslovima čl. 2., 4., 5.. 6. i 12. Uredbe 0 postupanju s beglučkim zemljištima: 1. Ako nije dotično zemljište iza pobegČlanovi kotarske agrarne komisije biraju lučenja, a prije 25. februara 1919. prešlo u se ovako; svako selo bira po dva zastup­ vlasnost zemljoradnika, koji tu zemlju sam . nika zemljoradnika i njihove zamjenike pre­ obrađuje; ma čl. 14. ove Naredbe. Izbor se vrši pod predsjedništvom seosko­ 2. Ako nije dotično zemljište prešlo u vlas­ ga glavara. Izabranima smatrače se oni, koji nost drugog zemljoradnika,a koji je na to su dobili najviše glasova. zemljište stekao pravo kao naseljeni beglučar (priorac, pridržnik i t. d.) po čl. 2. Ured­ Ne može se birati kao zastupnik ili za­ be od 12. maja 1921. godine ili kao zakupnik mjenik: po čl. 7. iste Uredbe, sve u vezi s čl. 3. ove 1. koji je osuđen zbog kakvog zločina ili Naredbe. - -, prestupa iz koristoljublja, dok traju poslje­ 3. Ako naseljeni beglučar odnosno, bivši dice kazne po kaznenom zakonu; kmet imade sve zakonske uslove čl. 2. od­ 2. ko se nalazi u kaznenoj sudskoj istrazi; nosno čl. 4„ 5., 6. i 12.. Uredbe o postupanju 3. koje sudskom odlukom ograničen u ras­ s. beglučkim zemljama u Bosni i Hercegovini polaganju svojom imovinom; Od 12. maja 1921. god. 4. ko nije još navršio^ godine života. Rezultat izbora saopštiće se kotarskom Najamnici, dvbrani, sluge, koji su dobili uredu, koji će odrediti naknadni izbor, ako begiučke zemlje za obrađivanje kao dio Čl. 23. I medu izabranima bude lica, koja nisu mogla ; bitj birana. Izbor zastupnika zemljovlasnika, koji su bivši vlasnici kmetskih selišta, vrši se u kotarskom uredu pod predsjedništvom ko­ tarskog predstojnika ili Činovnika, koga on za to odredi i to tako, da svi zemliovlasnici, bivši vlasnici kmetskih selišta, koji nisu zemljoradnici, izaberu po jednog zastupnika i njemu zamjenika za svako selo. protu vh'jednosti za službu, nemaju prava naseljenih begiučara i zakupaca. Čl. 1. Čl. 9. Uredba o postupanju s beglučkim zemlja­ ma od 12. maja >921. god. obuhvata one Po čl. 6. Uredbe o postupanju s beglucima begluke, na kojima postoje odnosi pomenuti I ne mogu tražiti povratak izgubljenih čifluka u či. 1. te Uredbe. ili naseljenog begluka i ako ne postoje pre­ Ostala zemljišta slobodna su od agrarne preke čh 8. ove Naredbe, one kmetske ili reforme, u koliko ne prelaze maksimum ve­ beglučarske porodice, koje su naseljene na likog posjeda po Uredbi od 21. jula 1919. god. drugom mjestu kao bivši kmetovi, beglučari po čl. 2. Urdbe od 12. maja 1921. god.; za­ Čl. 2. kupnici po čl. 7. iste Uredbe, ili ako imaju dosta svoje sopstvene zemlje. Ne potpadaju pod pomenutu Uredbu bivša kmetska selišta, koja su sporazumno izme­ ČL 10. đu vlasnika i kmetske porodice pretvorena Povlasticom čl. 14. Uredbe 0 postupanju ц begluk ili gdje je na osnovu presude s s beglučkim zemljama od 12. maja 1921. god. agrarnim propisima brisan kmetski odnos, mogu da se služe oni zemljoradnici, koji su ili gdje je kmetsko pravo prestalo izumi­ dignuti sa zemlje iz razloga, što ih je pro­ ranjem kmetske porodice, ako na tim zem­ uzrokovala viša sila ranijih prilika. ljama nije međutim nastao koji od odnosa čl. 1. pomenute Uredbe. ČL 11. Čl. 3. Pravo da stavi pomenute zahtjeve, pri­ pada pojedinom licu ili težačkoj porodici, Oni objekti, koje je vlasnik na zemljama, kcd kojih postoje uslovi ČL 2., 4,. 5., 6. i 12. što spadaju pod udar Uredbe o beglucima, Uredbe od 12. maja 1921. god. odnosno čl. 8. svojim troškom podigao, kao: čardaci, zgra­ do 11. ove Naredbe. de, voćnjaci, vinogradi- ako nisu u četvrIzgubili su pravo članova zadruge onitarskom odnosu, imaju se otkupiti u korist koji su stupili u drugo zvanje izvan zemljo­ dotičnog zemljoradnika prema potpunoj go­ radničkog. spodarskoj vrijednosti, ako su potrebni za Isto vrjjedi i za ženske članove udate iz uredno vođenje gospodarstva na njegovu zadruge. selištu. Ako bi ti objekti mogli da postoje kao samostalna gospodarstva ili ako je eg­ III. Vlasti za rješavanje zahtjeva oa spornim zistencija vlasnika vezana za njih više nego beglucima. egzistencija zemljoradnika, otkup takovih ■objekata neće se vršiti. . ČL 12. Cl. 8. CruđHa 3 Strmu Ј1РАВДА* — „PRAVDA" Prijave, koje se predaju poslije ovog ro­ ka, uvažiće se samo, ako stranka dokaže, . da je bez svoje krivice rok propustila i ako dotle dotično zemljište nije dodijeljeno dru­ gom težaku na osnovu Uredbe od 12. maja 1921. god. Prijave se mogu predati usmeno ili pis­ meno. Usmene prijave staviće se u zapisnik. U prijavi treba da se navedu činjenice, na kojima se osniva zahtjev kao i svi dokazi. Ako se stranka poziva na isprave kao do­ kaz, dužna je priložiti uz prijavu te isprave u originalu ili ovjerenom prepisu, ako se te isprave ne nalaze kod kotarskog ureda ili suda. Ako se primijeti, da podnijeta pismena prijava nije potpuna i taćna, pozvaće se stranka, da je dopuni. i j ! j I ! j 1 i , Što se tiče usmene rasprave pred kotar­ skom agrarnom komisijom i izricanja pre. suda, primjenjivaće se propisi Naredbe o postupanja u agrarnim parnicama od 8. de­ cembra 1895. u koliko nisu izmijenjeni ovor« Naredbom. Sama rasprava treba da teče u glavnome ovako: 1. Na početku usmene rasprave treba predsjednik da prikaže stanje stvari prema provedenim izviđajima i rezultatu već provedenih dokaza; 2. dokazi provedeni pri izviđajima smatrače se isto onako kao i dokazi pribavljeni po. zamoljenom ili određenom sudu u postupku pred sudovima; s toga će se ti dckazi smatrati punovažnim, ako se ne zakljući na usmenoj raspravi po smislu § 126. grad. par. postupka, da se ovi ponova ispitaju. Ona komisijska ustanovljenja, koja budu nužna za riješenje narećitog spora, vršiće se na trošak stranke koja je spor iz­ nijela pred okružnog agrarnog povjerenika; okružni povjerenik odnosno njegov delegat mogu na zahtjev koje stranke zaklj'injati svjedoke po propisima grad. par. postupka i takve zakletve stoje pod sankcijom kriv, zak.; 3. osude iz ogluhe (u odsustvu) po smi­ slu §§ 91. i 92. grad. par. postupka nema u postupku pred kotarskom agrarnom komisi­ jom t. j. postupak će se provesti, ma da redovno pozvana stranka nije došla na ras­ pravu ; 4. predsjednik će poslije svršene rasprave, kad se stranke udalje, saslušati mišljenje članova agrarne komisije 0 riješenju spora i stavit,’ ga u naročiti zapisnik. Riješenje izdaje predsjednik u ime okruž­ nog agrarnog ureda. ČL 25. Revizije pobeglučenja prema čl. 5. Uredbe o postupanju s beglučkim zemljama mogu interesenti da zahtijevaju od sastava grun­ tovnice, računajući pri tom cijelo vrijeme pripremnoga rada za sastavljanje gruntov­ nice. Ovdje spadaju naročito oni slučajevi, koji su povjerenicima za sastavljanje grun­ tovnica prijavljeni. Pri ovome valja obratiti naročitu pažnje na protokole, koji su bili podloga za upise u zemljišne knjige. Svi oni slučajevi — koji su u pomenutim protokolima riješeni na taj način, što je nezadovoljna stranka upućena na redovnu građansku parnicu, a upisi su obavljen bez obzira na prigovore — spadaju pod reviziju pobeglučenja. osobito ondje, gdje je na osnovu takovog upisa obavljena delo­ žacija kmeta. Reviziju pobeglučenja treba na zahtjev kojeg od interesenata preduzeti i u svim onim slučajevima, gdje je pobcghičenje već poslrje osnova zemljišnih knjiga provedeno. Postupak kod revizija propisan je u glavi II. V. ove Naredbe. Pod pravnim propisima čl. 5. Uredbe • postupanju s beglučkim zemljama imaju se razumjeti ne samo saferska naredba i oto- �ЛРАРДА* — „PRAVDA" Crpena 4 Strana mansk. zakoni j naredbe- već i zakoni, na»edbe- okružnice i uputstva, koje su nad­ ležne vlasti izdavale u pitanjima kmetskih •dnosa. Cl. 26. Rasprave pred kotarskom agrarnom komsijoni su javne. Glavar opštine u kojoj teži objekt spora dužan je ukazivati komisiji svaku pomoć pri njenom radu. Cl. 27. Članovi agrarne komisije imaju savjetu­ jući« glas. Oni mogu da utiču na tok rasprave svrhu razjašnjenja spora, da stavljaju pi­ tanja na stranke, svjedoke i vještake, i da stavljaju predloge o meritornom riješenja spora. Okružni agrarni povjerenik ima da, uvaživši sve činjenice i opravdane predloge agrarnih komesara, stvori odluku za meri­ torno rješenje svake« pojedinog slučaja. ČL 2«. Z. slučaj, da riješerue okružnog agrarnog <vjerenika ili njegovog delegata ne bude u skladu s mišljenjem agrarnih .komesara. mo­ ta dlanovi agrarne komisije zajedno ili poedince svoje mišljenje s obrazloženim pred-■gom da stave u zapisnik. Čl. 29. Nezadovoljna stranka može protiv osude i kružnog agrarnog povjerenika uložiti žalbu šgrarnoj Direkciji u Sarajevu u roku od . etrnaest dana računajući od dana dostave • resude. Žafba se predaje kotarskoj agrarnoj konilsiji pismeno ili usmeno protokolarno. U žalbi treba tačno navesti, u koliko se ’ resuda napada i iz kojih razloga. 0 tome da je žalba data, treba obavijestiti rotivnu stranku dostavljajući joj prepis žal­ ce. na koju ona može predali prigovore u roku od osam dana po prijemu prepisa žalbe. Blagovremeno podnijete žalbe obustavljaju izvršenje presude okružnog agrarnog povjerenika osim u slučajevima, gdje se radi o hitnoj obradi zemlje. ČL 30. Agraru senat rješava po žalbama bez pri­ sustva stranaka, član Agrarne Direkcije koga direktor za to odredi pročitaće na sjednici pismeni izvještaj, koji ne smije sa­ državati nikakvih mišljenja niti predloga, nego će samo iznijeti stanje stvari, tok po­ stupka, bitni sadržaj žalbe i eventualnog . r govora. Presudu na koju je žalba izjavljena- treba pročitati zajedno s razlozima, na kojima se zasniva. Drugu akta čitače se samo na izrican za­ ljev kojeg člana agrarnog senata, ili kad i ; koliko predsjednik to nađe za potrebno. Čl. 31. Zaključci senata Agrarne Direkcije stvaia;u se analogno propisima §§ 6. ; 7. grad. ?зг. postupka. Čl. 32. sto se tiče načina rješavanja podnesenih žalbi postupate se po propisima pomenute naredbe o postupanju u agrarnim pamrcama. No u mjesto razloga ništetnosti pomenu; i? u § 42. Naredbe o postupanju u agrarrm parnicama važiće ovi razlozi ništetnosti: 1. Ako agrarna komisija nije bita po pro, .su sastavljena; 2. Ako koja stranka nije bila nikako ili rije bila po propisu zastupljena; 3. Ako ima u postupanju takvih nedosta­ taka, zbog kojih se stvar ne može temeljno pretresti i pouzdano prosuditi; 4. Ako je presuda tako nejasno sastavlje­ na, da se ne može sa sigurnošću ispitati. Presuda se neće ukinuti u slučaju pomer.uiom u drugoj tačci, ako stranka, koje se taj ništetni razlog tiče, naknadnim odobre­ njem popravi to. što ne bijaše punovažno zastupana , a u stečaju treće tačke onda, ako se ti nedostatci mogu ukloniti na na­ čin pomenut u 9 44. drugi stav Naredbe o postupanju м agrarnim parnicama. ČL M Sjednicama agrarnog senata prisustvuje perovođa. koga određuje agrarni direktor. O rađn sjednice perovođa vodi zapisnik, koji pored predsjednika potpisuje i perovođa. U zapisniku se označuje mjesto i vrijeme održane sjednice, ime članova agrarnog se­ nata i perovođe. ime stranaka i predmet o kome se radi. Dalje treba u kratko opisat) tok sjednice- naročito glasanje j usvojeno nješenje. Odvojena mišljenja moraju se za­ bilježiti s kratkim obrazloženjem, no svaki član može i sam pismeno sastavili svoje mišljenje sa obrazloženjem i predati ga pcroveđi, da ga priloži zapisniku, što se mora u samom zapisniku naznačiti. ČL 34. Kad bude žalba riješena, vratke se prvoj instanciji akta sa riješenjem senata, potpi­ sanim od predsjednika i perovođe uz po­ treban broj primjeraka riješenja radi do­ stave strankama. V. Povratak u predašnjc stanje. ČL 35. Povratak u pređašnie stanje dozvoljen je samo, što se tiče propuštanja roka određe­ nog za žalbe protiv presude kotarske agrar­ ne komisije. Povratnu molbu treba predati kod prve >nstanc>je u roku određenom u § 251. grad, par. postupka. No rok od godine dana, što je određen u drugom stavu § 251. grad. par. postupka ograničava se na dva mjeseca računajnć: od dana dostavljene presude. Sa povratnim molbama postupaće se po propisima desete glave grad. par. postupka, odnosno po odredbama Čl. 171. novele grad, par. postupka od 5. aprila 1918. god. Žalbu protiv riješenja o povratnoj molbi treba predati u roku od osam dana- raču­ najući od dana dostave zaključka prve in­ stancije. O žalbi riešava Agrarna Direkcija u Sarajevu. V. Izvršenje presude. Čl. 36. čim bude izvršena presuda kojom je utvr­ đena opravdanost zahtjeva stavljeno« na beglučku zemlju prema ustavima člana 12. Uredbe od 12. maja 1921. god., dostaviće se primjerak presude kotarskom sudu kao gruntovnoj vlasti, radi prenosa vlasništva po smislu prepisa uredbe o upisu vlasnosti bivših kmetova na kmetskim selištima u zemljišne knjige u Bosni i Hercegovini od 2t. jula 1919. god. Osim toga važiće i za izvršivanje presuda po ovom postupku propisi §§ 48. 55. pomenure Naredbe o postupanju u agrarnim par­ nicama od 8. decembra 1895. god. Čl. 37. Naknadu za naseljene begluke plaća dr­ žava prema čl. 3. Uredbe o beglucima i čl. 4. Uredbe o finansijskoj likvidaciji. ČL 38. Ako su na zemljama, na kojima se utvrdi koji od odnosa čl. 1. Uredbe o postupanju s beglučkim zemljama, u gruntovnici uknjiže­ ne tražbine, otkupnina će se položiti kod nadležnog kotarskog suda, koji će nastojati da sporazumno s interesentima razdijeli kupovninu prema ćl. 12. Uredbe o finansijskoj likvidaciji agrarnih odnosa. VII. Rješavanje zahtjeva na beglučku zemlju iz zakupidh i četvrtarskih odnosa. čl. 39. Za rješavanje zahtjeva, koji se stavljaju na beglućke zemlje na osnovi zakupnih od­ nosa po čl. 7. i četvrtarskih odnosa po čl. 10. Uredbe o postupanju s beglučkim zem­ ljama vrijediće propisi čl. 12. do 38. ove Naredbe s izmjenama koie predviđaju dalje odredbe. Upoi 310 Broi CL 4«. Poslije svršenog ćzviđanja okružni agrarni povjerenik uz sudjelovanje kotarske agrarne komisije po propisu čl. 9. Uredbe o postu­ panju s beglučkim zemljama, pošto su se uvjerili o opravdanosti zahtjeva, posredovaže da se stranke međusobno pogode o naknadi (otkupnini), koju težak treba da plati za zemlju i za nmlkovnc objekte na njoj. Okružni agrarni povjerenik odnosno njegov delegat utvrdice u zapisniku, u koji će upisati pogodbu, da je opravdanost zahtjeva na dotičnu zemlju dovoljno dokaza nđ. Ako se stranke same bez sudjelovanja okružnog agrarnog povjerenika pogode o otkupnini, saopštiće ovu pogodbu okružnom agrarnom povjereniku. Pogodba će se upisati u zapisnik, a isto tako i na aktu, kojim će se potvrditi odobreme tc učinjene pogodbe. Kotarska agrarna komisija ima ista prava i dužnosti, koja i kod rasprava o zahtjevima za sporne begluke. Cl 47. Za slučaj da naknadu ne uzmogne da plati težačka porodica, kojoj se priznaje pravo prema ćl. 7. j 10. Uredbe o postupanju s ј beglučkim zemljama od 12. maja 1921. godi pribaviće se organizacijom jeftinog seljačkog , ktedita dotičnoj porodici hipotekarni zajam. 1 VIII. Postupak u slučajevima ČL 8. i 13. Ured­ be o postupanju s beglučkim zemljama. , ’ ; ; i I i Čl. 49. Čl. 41. Ako ne dođe do pogodbe poslije utvrđenog prava iz čl. 7. i 10. Uredbe o postupanju s beglučkim zemljama, visinu otkupnine ustaneviće vještaci. Vještake predlažu stranke i to svaka stranka po jednoga vještaka. Predloženi vještaci biraju trećega, a ako se u tom ne slože imenuje trećega vještaka okružni ag­ rarni povjerenik. 1 za vještake vrijede ušlovi cl. 15. ove Naredbe. U svakom pojedinom slučaju moraju biti tri vještaka. Vještake ima okružni agrarni povjerenik ili njegov delegat po propisima grad. par. postupka zakleti, pa se po istim propisima ima da upravlja i prosuđuje njihov rad. Prije saslušanja vještaka imaju se obaviještiti hipotekarni vjerovnici s pozivom, da slože svoje potraživanje i dadu potrebna očitovanja. ČL 42. Prema danim mišljenjima vještaka izreći će okrnžni agrarni povjerenik odnosno niegov delegat riješenje o visini naknade (otkupnine). Protiv ovoga riješenja može se izjaviti žalba Agrarnoj Direkciji kao drugoj, odnosno Ministarstvu za Agrarnu Reformu kao trećoi instanciji. Čl. 43. Posti je izvršenog riješenja i isplate odštete predaće se dotični otkupljeni objekt u posjed dotičnoj zemljoradničkoj porodici, a na osnovu odmke okružnog agrarnog po­ vjerenika uknjižjće se besteretno pravo vlasništva u korist dotične porodice. Čl. 44. Otkupnina jamči za onaj dio tereta, koji razmjerno pada na eksproprisano zemljište. Zato se otkupnina, ako na toj zemlji ima tereta, polaže kod suda i postupa se analog­ no čl. 38. ove Naredbe. Sud će po propisima grad. par. postupka odrediti ročište za razdiobu položene sume među vjerovnike. Uknjižba u gruntovnici po čl. 43. ove Naredbe ima da se sprovede čim se otkupnina položi kod suda. Čl. 48. Analogno odredbama ove Naredbe provo diće sc rasprava i postupak i kod ekspro­ prijacije po čl. 8. i 13. Uredbe o postupanju s beglučkim zemljama. Naknadu za zemlji­ šte po čl. 13. Uredbe plaćaće država prema propisima stoga člana i čl. 47. ove Na­ redbe. Postupak utvrđivanja vrijednosti analogan jc čl. 41. ove Naredbe. j 1 , , , ' * Zemljište koje bude eksproprisano po ćl. 13. Uredbe o postupanju s beglučkim zem­ ljama upotrijebite sc za kolonizaciju invali­ da, dobrovoljaca i beskućnika i dodiieliće im se uz naknadu, određenu prema čl. 41. ove Naredbe po načelu potrebe. Zemljište pomenuto u čl. 8. iste Uredbe upotrijebile se za svrhe agrarne reforme prema stavu 1. ovoga člana bez plaćanja odštete. IX. Postupanje s beglućkini šumama i ispašama. Čl. 50. i Ispaša kao i beghiČke šume, u koliko ne i ( spadaju pod propis § 17. Prethodnih Odre­ . daba za pripremu agrarne reforme, ako su | gospodarski sastavni dijelovi begluka, koji spadaju pod Uredbu o postupanju s begluč­ I kim zemljama, a potrebni su za uredno vo­ j đenje gospodarstva imadu se po načelu po­ । trebe, čuvajući postojeća servitutska prava uz odštetu po gospodarskoj vrijednosti u vlasnost predati pojedinim gospodarstvima, koja su na odnosnim beglucima osnovana. , Vlasniku imadu se ostaviti oni objekti, kob | su potrebni za njegovo gospodarstvo. , X. Završne odredbe. , Čl. 51. I Sv oni koji predaju žalbe i molbe po ČL i 2., 4- 5., 7„ 8., 10. i 13. Uredbe o postupanju s beglučkim zcmljaiva i koji traže zemljište eksproprisano u svrhe agrarne reforme ima­ i ju pri predaji molbe položiti po 3 dinara u gotovu za svaki dunuin zemlje, koji traže. [ 'Iako prikupljen novac odmah će se predati najbližem poreznom uredu i tim će novcem I raspolagati Ministar za Agrarnu Reformu. Ministarstvo za Agrarnu Reformu sastav­ ljače krajem svakog mjeseca obračun ovih prihoda i dostavljače ga Ministarstvu Finansija. Cl. 52. . | Kotarski će uredi odmah, čim ova Naredba bude objavljena, narediti izbor članova ko­ tarske agrarne komisije odnosno seoskih | agrarnih komisija po propisima čl. 14. i 15. 1 ove Naredbe. Ovaj se izbor mora obaviti najdalje za , mjesec dana. ! Čl. 53. Čl. 45. Osnov za ustanovljenje otkupnine kod begiuka, koji potpadaju pod čL 7,. Uredbe o postupanju s beglučkim zemljama, biće puna gospodarska vrijednost uzevši kod toga u obzir položaj, prosječni prihod zemlje te prometne prilike u tom kraju u vrijeme, ka­ da se ta procjena obavlja. Čl. 46. Prema čl. K». Uredbe o beglučkim zemlja- , ma irnaju vještaci po desetogodršnjem zad­ njem prihodu vlasnika, da utvrde i naknadu za ćetvrtarske vinograde. Od tako utvrđene naknade ima da se odbije vrijednost onih i tereta, koje je vlasnik imao da snosi. Ova će se Naredba objaviti u Službenim Novinama Kraljevine Srba- Hrvata i Slove­ naca, u zvaničnom listu Zemaljske Vlade za Bosnu i Hercegovinu u Glasniku Zakona i Naredaba za Bosnu i Hercegovinu i stupa na snagu danom objave u Službenim Novi­ nama. Beograd 10. juna 1921. Broj 17.569. Ministar Pravde. M. Diuičlć, s.,r. Ministar za Agrarnu Reformu, Nik. T. Uzimovlć, s. r. Zastupnik Ministra Pinansija Ministar Šuma i Rudnika, Dr. II. Krizman, s. r. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (i L] u Sarajevu Dionička glavnica 10,0С0Л00‘- Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavi;? uplate i unovčenja u kr »l’evstvu SUS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuća račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. Obavi n sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupujt I prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Rubno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe,a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ w Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovaca banda, Sarajevo. - Interurban telefon:Zli �Страна 5 Strana „ПРАВДА“ — „PRAVDA* Број 310 Broj Lijep primjer jednog vaiza. ; i i ! „ U 309. broju „Pravde" je uprava ’ i „Gajreta" pod gornjim naslovom obje­ lodanila jednu noticu, u kojoj se kao rijedak primjer ističe rad g. Saliha R. H. Jusufovića, bijelinskog muderiza na propagiranju „Gajretove" ideje među tamošnjim muslimanima i to s najvi­ šeg mjesta u džamiji: s ćursa. Sama svota, koju je taj gospodin sakupio i kao „Gajretu" poslao, nije baš toliko znatna prema današnjoj valuti, da joj se posvećuje veća pažnja i isticanje u javnosti, niti je to jedini slučaj, da se naši vrijedni alimi u takvim i sličnim slučajevima sjećaju našeg „Gajreta" i njegove plemenite zadaće. Ali pošto ovaj slučaj potječe iz Bijeline, kao jednog po broju stanovništva najvećeg, po svome geografskom položaju boga­ tijeg, pače i najbogatijeg kotarskog mjesta u Herceg—Bosni, to je po­ trebno, da se taj slučaj, ta lijepa po­ java jače registra. Kao svuda po Bosni i Hercegovini, tako i u Bijelini prevlađuje musliman­ sko stanovništvo. Trgovina, obrt, a i zemljoposjed je u njihovim rukama, ali ('pokraj svega toga to naše veliko i bogato mjesto daje jednu vrlo blijedu sliku u prosvjetnom, kulturnom i priv­ rednom pogledu, a naročito u podu­ piranju općih prosvjetnih i humanitar­ nih ustanova u prvom redu „Gajreta". Ideja te plemenite institucije vrlo slabo, boljerekuć nikako nije razvijena i ako već — forme ili parade radi — i „Gajretov" pododbor postoji. Mjesna inteligencija — ako je uopće možemo tako nazvati — ne pokazuje nikakva impulsa, nikakva rada i dje­ ! latnosti na potpomaganju „Gajreta", širenju i propagiranju njegove ideje I među tamošnjim muslimanskim dijelom ; našega naroda, pa nije ni Čudo, da to i tako veliko i bogato mjesto u svojim i doprinosima za naš „Gajret" zaostaje i ne samo za ostalim kotarskim i okruž­ i nim mjestima, nego čak i za najsiro­ . mašnijim selom hercegovačkim. Muslimanska inteligencija po drugim mjestima natječe se ne samo u radu za »Gajret« i druge naše javne insti­ tucije, nego i na drugim kulturnim i prosvjetnim potrebama svoga mjesta: na osnivanju zemljoradničkih, zanatlijskih, voćarskih i pčelarskih zadruga kao i na osnivanju čitaonica, tambu­ raških zborova i antialkoholii s t i č k i h udruženja. Dok tako naša inteligencija po dru­ gim mjestima radi, dotle bijelinska u svome mahmurnom snu ne radi niti na najprimitivnijem prosvjećivanju ta­ mošnjeg muslim. stanovništva, a ne­ kamo li na kojem drugom kulturnom ili privrednom polju. Ta nazovi inteligencija, mjesto da da zađe među svoj narod i ispituje potrebe toga naroda, upućuje ga, budi i prosvjetno diže, ona rade provodi vrijeme po kafanama i birtijama raz­ nih Elijasova, Bahora et cons., te tamo upropašćuje svoje dragocjeno zdravlje, i svoj imetak, a narod neka i nadalje luta u mraku neznanja, prepušten sa­ mom sebi i eksploataciji raznih lihvara i kajšara. Šta je sve povod takvoj indolenciji muslimanske inteligencije u Bijelini? Ništa drugo nego pomanjka­ nje razvijene svijesti, dobre volje i I energije, a to pomanjkanje eto uzro­ kom je, da to mjesto — mjesto da prednjači, jer posjeduje sve preduslove — daleko zaostaje za svim ostalim mjestima naše domovine u svakom I pogledu. Da se Bijelina kulturno, prosvjetno i privredno podigne, potrebna mu je prava narodna, obrazovana i svjesna inteligencija, a da takvu dobije, treba da materijalno potpomaže naše pro­ svjetne institucije, u prvom redu »Gaj­ ret«. Da su tamošnji, negda vrlo bo­ gati bezi — mjesto što su zidali pa­ lače i vile raznim Bahorima i drugim Židovima, mjesto kupovanja dijadema raznim Licikama,Fricikama i Micikama, mjesto nepotrebnog rasipanja silnog novca na bludilišta i noćne orgije — školovali po jednog siromašnog mladića ili bar svoje sinove, danas bi Bijelina reprezentirala centar muslim. inteligencije, a tamošnji građani muslimani bi u svakom pogledu prednja­ čili svim ostalim mjestima naše domovine. A da su onaj novac, što su ga trošili u druge luksuze: lovove, konje i svatove, ulagali u korisna poduzeća ili u fond našega »Gajreta«, danas bi «Gajret« financijalno stajao među prvim, ako ne i najprvim prosvjetnim institucijama u našoj kraljevini. Mjesto svega toga evo već nekoliko godina nekoliko čestitih i siromašnih muslimanskih mladića pokušavaju nastavljati srednje i više zavode, ali već u sredini ili pri kraju svoga školovanja, morali su i moraju svoje Školovanje napuštati, svoje nade u grob pokopa­ vati, jer kruta neman njihova siro­ maštva oduzima im mogućnost dalj­ njeg školovanja. Njihovi bogati zemljaci uvijek su bili gluhi na njihove molbe, slijepi na nji­ hovo siromaštvo, a vrata »Gajreta«, pred nosom su im zatvarama, a i danas se zatvaraju, jer njihovo rodno hijesto i ne poznaje toga utočišta širomašnog đaštva. Eto te žalosne činje­ nice dadoše mi povoda, da se osvr­ nem na noticu »Gajretovog« odbora pod gornjim naslovom, da napišem ove retke u namjeri ne bi li potakao one prave i iskrene rodoljube svoga rodnog mjesta, da se ugledaju u lijepi primjer svoga vrijednog muderiza go­ spodina H. Jusufovića, koji otkida od zalogaja svoje sirote i brojne djece, te lijepim obolom doprinosi na oltar zajedničkog nam dobra. Kroz toliko godina eto jedini se nađe taj muderiz efendija, koji se boljom svotom sjeti našega »Gajreta«, pa zar to djelo nije tim više hvalevrijedno, kad se uzme u obzir, da potječe od čovjeka — ali čovjeka plemenita, — koji je svojim materijalnim položajem sam potreban takve pomoći? Daj Bože, da taj slučaj ne bude osamljen i da plemenita djelo toga muderisa nađe odjeka u srcima rodoljubivih i bogatijih Bijelinaca, koji će bar od sada više potpomagati naš »Gajret«, jer potpomažući njega, potpomažu svoju djecu kao buduću uzdanicu i nadu svoje ljepše budućnosti' — Hvala Vam, g. uredniče, na ustupljenom prostoru i dobroj volji. Sarajevo, 10. jula 1920. : I I i | , । ; ; i • ' ; i | i ; ; Naši dopisi. I i ; I ■ , : • 1 I ' ' j i ј Jedan Bijelinac. Škola i prosvjeta. i Na »dresu „Gajntovog" odbora. Primili smo od odbora mualimskog udruženja ovu izjavu: Uprava »Gaj­ reta« je u jednoj notici pod naslovom: „Lijep primjer jednog vaiza“, objelodanjenoj u 309. broju „Pravde* apo­ strofirala neke mualime iz provincije, da navodno hoće rad pojedinaca za naš „Gajret*. Držeći, da takve vijesti potječu iz zle namjere pojedinih individua, koji biše htjeli u javnosti predstaviti mualime kao nekulturne i nazadne, potpisani odbor osjeća se pobuđenim, da takve podvale kategorički odbije, jer smatra, da su sve takve i slične podvale prosta denuncijacija. Mualimi kao prvi i pravi narodni prosvjetitelji, daleko su i od pomisli takvih nedostojnosti. Oni su bili i ostaju uvijek na visini svoga poziva: raditi za narod, prosvjetno i kulturno ga podizati i upućivati na sve, što je dobro i korisno po nj. To je njihovo geslo bilo oduvijek i toga se načela oni i danas drže. Zato potpisani odbor opetovano tvrdi, da nema i ne smije biti medu mualimina takvih jedinica, koji bi se upustili u takva niska i ne­ kulturna djela. Potpisani odbor dozvoljava pretoostavku, da bi se takvih odroda moglo naći među t zv. sibjan mualimima, . Kao »Nu pošto su Čiče i drugovi već uzoralj i obradili neki dio prijepor* ne zemlje bez ikakva prava, naređuje im se, da sopstveniku zem* Tje sa obrađenog dijela imadu dati najveću u ovom kraju uobičajenu zakupninu (ne ispod trećine vrijede nos ti), dok sve košanice i drugu ne* obrađenu zemlju imadu Čiče i drug, tužitelju prepustiti na raspolaganje i njima se zabranjuje smetati u košnji i odnašanju sijena. Inače mu imaju svu prijepornu zemlju, čim ljetinu dignu, predati na slobodno i neograničeno raspolaga* nje. To stanje ostaje pod zašti* tom zakona, sve dok ne bude promijenjeno eventualno pravorije* kom kojega faktora agrarne refor* me.« Kako Bukovača tako i uzurpatori biše obaviješteni istom odlukom. Ali oni nisu mirovali. 4. ju,Ta 1921. poče Jovo Ševo da kosi livadu Bu* kovačinu. Čim je vlasnik livade to doznao, odmah je otišao kot. pred­ stojniku Dr. PoEtcu, tražeći izvrše* nje odluke pod br. 3805, na što je kot. predstojnik dao nalog oružnič* koj stanici, da se imadu uzurpatori sa livade odstraniti, a pokošeno si* jeno na livadi sadjeti, te da ne srni* ju u obrađivanju livade vlasnika smetati. Pošto je vrijeme od kosid* be, a oružnei uzurpatore odstranili, Bukovača. imajući lodluku kot. ureda. nađe 54 kosca, te na 6. jula 1921. uputi sc na svoje imanje, da pokosi ' livadu. Odbor Mualimskog udruženja. Uzurpatori na ovo poletišc u grad i i počeše šurovati u birtiji Gojka j Rakića sa Gojkom i s protom No* ; vakovićem, te se Gojko Rakić za* ! jedno sa uzurpatorima uputi u kot. ' ured i zatraži od političkog kanceli* da se kosidba obustavi, ali ga je Bos. Petrovac, 6. jula 1921. .I sta. ovaj odbio. Kot. predstojnik Dr. Po* Svako misli, da mi živimo kao bu* liteo nalazio se istog dana u ispo* breg u loju, jer se do danas putem stavi Kulen-Vakuf. Čaršija govori, javnosti ne tužismo. da su Čiče, Balaban, Rakić i proto Nakon sloma zloglasne Austrije Novaković brzojavno se obratili na radosna srca pozdravismo i dočeka* kot. predstojnika u Kulen*Vakuf. smo oslobođenje misleći i tvrdo dr­ Žandarmerijska stanica u B. Pe* žeći da ćemo naći pravde i slobode. trovcu dobiva brzojavno naređenje Ali okrenu se sve obratno. Naša pod br. 2770/ad. od kot. predstojnik braća pravoslavne vjere odmah iza ka, da se imade odmah kosidba obu* prevrata popališe i opljačkaše ima* staviti, te Bukovača i kosci neka sc nja posjednika, koja su se nalazila iz* udalje sa livade, na što je Bukovača van gradskih granica n. pr. imanje nakon primitka žandarmerijskog na* Mustajbega, Ahmedbega, Ibrahim* loga rasuo kosce. Do danas su bega i Husrefbega Šenigdžića iz Ku* bili Čiče i drugovi uzurpa­ lunića, kojima je nanesena šteta od tori, od danas vlasnik po* priilike 2,000.000 K, zatim imanje staje uzurpatorom, jer se i Muhamedbcga Bukovače u Bukovači i njemu kosidba obustavlja. i drugim selima sa štetom od prilike U cuclu se pitamo, kako može kot. 1,000.000 K. Tada nam se reklo u i predstojnik na 4. jula 1921. odstra^ narodnom vijeću, da se to sve do* njivati uzurpatore, a na 6. jula 1921. gađa iz mržnje radi kmetovskih od* ; odstranjivati vlasnika! Pitamo zem. nošaja, ali na žalost je taj izgovor i vladu, a i naše narodne poslanike, bio skroz nctačan, jer se protegnu ta i hoće li se jedanput izvršavati nared* pljačka i na musi, t ež a k e na pr. I be, koje su potpisane po Ibru Hidića iz Ravenika, nasljednike ! Njegovu Visočanstvu A* umri. Ale Gredelja iz Dživara, te ; 1 e k s a n d r u ? Da li će to vječito Hodžića i Bakrača iz Bjelaja i t. d. I ostati, da takove naredbe na brzo* Preko toga svega ipak prelazismo s I j a v Rakića i prote kot. pred­ nadom u bolju budućnost, znajući stojnik krši i svakim danom mije* da ćemo jednog dana doživjeti iz* nja? Ne znajući, ili ćemo tražiti bore za konstituantu, te da ćemo pravde od državnih vlasti ili od imati ustav i zakone, koje će narod­ Rakića i prote Novakovi* ni poslanici izglasati ć a, da se naredbe izvrsuju. pitamo Proglašenje ustava pozdravismo zem. vladu i klub naših poslanika u radosna srca, misleći i stalno držeći, j Beogradu, da nam čisto i jasno od* da jedanput doziv smo. kada će se gvore, da li vrijedi sporazum done* respektovati državni zakoni i na* ! šen između njih i vlade? Te ako redbe po Njegovu Visočanstvu Re* > vrijedi, punim pravom tražimo, d a gentu Aleksandru potpisane. Ali i s c i i z v r š i, a ako ne vrijedi, neka nam sc nade opet izjalovise. ; nam gg. naši poslanici to jave, mi Nećemo da spominjemo uzurpira* ćemo sami onda tražiti spasa i gle* ne zemlje umri. Muharcm ef. Kcro I datk na koji način da spasimo sebe nov^a, Naila Šehića iz Petrovca i I i svoje porodice od gladi i bijede. Udruženje zemljoposjednika. drugih, ovaj put ćemo iznijeti slučaj sa Muhamedbegom Bukovačom. U godini 1919. uzurpiraše Čiče, Bala* ban i 23 druga cijelu zemlju spome­ nutog u selu Bukovači. M. podiže ! Muslimani i muslimanke tužbu proti uzurpatora. Nakon dvi* je godine dana procesa obaviješten grada Sarajeva, sjetite se je napokon Bukovača odlukom kot. ureda u B. Petrovcu od 2. juna 1921. vašega ,,MERHAMETA“. br. 3805 ovako: koji su većim dijelom bez više spreme i i naobrazbe, nepristupačni kakvoj kul- । turi i prosvjeti, ali ti „mualimi* ne­ maju ništa zajedničkog s mualimima I propisano kvalifikovanim i nastavni­ cima reformiranih m. iptidaija, a koje potpisani odbor predstavlja. Ako I uprava „Gajreta* konkretnim primjerom obratno dokaže,; odbor je pripravan, da takve mualime smjesta isključi iz svoje zajednice I da svojim autoritetom od nadležnih vla­ sti zatraži njegovo razriješenje od daljnjeg vršenja m u alimske službe, jer ne će i ne može dozvol iti, da se takv i m nedostojnostima baca ljaga na druge Čestite mualime. Zato potpisani odbor javno poziva sve mualime i moli sve prijatelje pro­ svjete i napretka, da, ako im je i je­ dan slučaj poznat, da neki mualimi ma u kojem bilo pravcu koče rad za naš »Gajret« ili inače smetaju širenju prosvjete među muslimanima, odmah prijave potpisanom odboru, koji će već znati svoju dužnost izvršiti. ' Ovim se ujedno apeluje na sve mu­ I alime, da prema svome položaju sva­ kom prilikom i u svako doba rade za naš »Gajret« njegovu ideju šire među narodom, jer samo takvim radom vršiće svoju islamsku i patriotsku duž­ nost, te da nikad ne dozvole, da im I se s pravom prišivaju nedostojni epi- i tetoni: nazadni i nekulturni’ U pro­ I svjeti je naše spasenje ! • I I ; i ; : ! > ; I brat ЈШ1111111111111111111ММ11111Ш bratu podobni, ber razlike, treba da su naši zubi. Nema Ijepog čovjeka i osobe bez Ijepih zubi a Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: E L I DA - p a s t e za zube. В1Ш(|ИИШ1!№ДО1^ Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu jUbert Vita Ш, Sarajevo, Despića ul. 1 �da već jednom prestanu pokolji Arnauta, koji traju već osam godina na Kosovu. Predsjedništvo Narodne Skupštine odgovorilo je na taj telegram takođe telegramom: da naša Skupština, iako albanski parlamenat nema prava da se mieša u naše unutrašnje stvari, ipak hoće da odgovori i upozori albanski parlamenat, da zločiri, o kojima se govori, dolaze baš od samih Arnauta, koji su se kao izdajice za vrijeme evropskog rata i našeg povlačenja borili na strani naših neprijatelja, i koji i danas u našoj zemlji, ubijaju naš Živalj u mnogo većoj mjeri, nego ranije, kada su ti krajevi bili neoslobođeni. („Politika"). Politički pregled. Turska ofenziva kod Fruse. Javljaju iz Carigrada : Grčke čete iskrcane kod Karamursala bile su prisiljene sa strane kemaiista da se opet ukrcaju. Kod Bruse započela je turska ofenziva. Grci su evakuisali Jalovu. Po službenom komunikeju grčke vr­ hovne komande preduzindje grčka voj­ ska na sektoru Bruse ponovno grupisanje. Grčka zračna flota razvija živu djelatnost naročito spram Kutahije, gdje se nalazi glavni stan turske vojske. Prilikom zadnieg napada na utvrde toga grada izgubili su Grci jedan аегоplan. Po vijestima iz Smirne otputo­ vao je КгаЦ Konstantin natrag u Atenu, Stanovište angoske vlade prema Jugoslaviji. »Jut List« prima iz Pa­ riza neke interesantne izjave dra Rešidbeja o stanovištu angorske vlade prema Jugoslaviji. Dr. Rešiabej je medu ostalim izjavio: »Kao što je poznato naša vlada nema zasebnih veza ni s jednom državom. pak ni s Jugoslavijom. Što se t«če osjećaja, kojima je naša vlada animirana prema Jugoslaviji, oni mogu biti samo dobri, p„k čak i srdačni. Po izvještajima, koje primamo iz Jugoslavije. Muslimani žive u potpunom redu i miru i ravnopravni su u svemu drugim građanima, a ovo može doprinijeti mnogo najboljim odnošajima. Za buduče ne vidim ništa, što bi moglo da smeta dobrim vezama između Ovih zemalja. Naša je vlada poduzela, da osigura integritet Turske u Evropi u njenim predratnim granicama". Na pitanje, koje predratne granice misli, Rešidbej je replicirao: ».Mislim ~a one granice, koje je Turska imala godine 1914, Izvršenje toga zadatka traži mnogo žrtava, a mi smo spremni, da ih podnesemo i uvjereni smo u svoju pobjedu. Do jučer smo bili mrtvi. a danas tučemo Grke i uvjereni smo, da ćemo ih potući«. Glede glasina o savezu između An­ gore i Moskve izjavio je dr. Rešidbej: «Te su vijesti iz Grčke na skroz neosnovane. Evropa je ušla u rat proti Rusiji, dok-se čini, da imamo svi razloga, da budemo u najboljim odnosima prema njima. Mi s Rusima nemamo nikakovih veza, a niti primamo ikakove pomoći, jer bi time sami sebi škodili. .Mi hoćemo da istjeramo Grčku iz Smirne, gdje stanovnici mnogo trpe od okupatora GrČKa je sila sve uni­ štila, što je Smirnu činilo prometnim gradom, a ostane li Smirna Grcima, znači prepustiti sudbini Solun. Dok je Solun bio naš, evala je trgovina sve više u njemu, a sada umire svakodnevno. Moje je uvjerenje, da Solun ne može ostati Grcima, a i ne će ostati. Bilo kad Jugoslavija će doći u konflikt sa Grcima, jer niti može, da se održi Solun s ovim zaleđem, a niti vaše zalede bez Soluna« — Da li ima vaša vlada kakovih pretenzija na Solun? »Nikakovih. U slučaju konflikta oko solunskog pitanja, ja sam uvjeren, da će se Turci održati strikte neutralnim. Mi bi više volili, da vidimo Solun u vašim rukama, jer bismo u tom slučaju imali zid između nas i Grčke. Na posljetku rekao je Rešidbej: „Mi hoćemo, da se sudbina zapadne Tracije riješi plebiscitom". Broj 310 Број „ПРЛВДА* — PRAVDA* Strana ђ Страна i , . { I | i ! Domaće vijesti. ' Naš list nije mogao izaći u prošli [ 1 utorak radi blagdana u štampariji, Proslava rođendana njegovog Veličanstva. Jučer je u Sarajevu na i I i i i svečani način proslavljen rođendan Njegovog Veličanstva Kralja. U svim bogomoljama i džamiji bila su sve­ čana blagodarenja, kojim su prisust­ vovali predstavnici civilnih i- vojnih vlasti, pa ogromno mnoštvo građan­ stva. iza blagodarenja bio je pred zemaljskom vladom defile vojske, kome je prisustvovalo mnoštvo naroda. Po­ slije defilća bilo je svečano primanje u zemaljskoj vladi, na koje su došli predstavnici vjera, gradske općine i svih društava i korporacija. Na večer je bila vojnička bakljada, kojoi je su­ djelovalo veliko mnoštvo građanstva, kličući kralju i Regentu i pjevajući patriotske pjesme. . ; . ; I i i ; Kako zemljoradnički poslanici slave kraljev rođendan! Prekjučer, : j 1 ; ! ; 1 j ; ' j , ’ ! ' | i ' I I | I Radić će doći u Skupštinu. Beo* gradska »Pravda« je javila, da je njenom saradniku izjavio Radić, da će sada nakon izglasanja ustava do* ći njegova grupa u Skupštinu, u ko­ joj će zauzeti sličan položaj, koji su imali Česi u bivšem bečkom parla? mentu. Prenosimo tu vijest s napo* menomt da je treba primiti s veli? kom rezervom, jer u oficijelnom organu Radićevu nema ništa o to? me. On u »Domu« preporučuje evo* jim pristašama za sada ovo troje: da budu istrajui, da budu mirni i da marljivo daju priloge za grad­ nju »Seljačkog Doma« u Zagrebu. Telegram albanske vlade našoj ■ Narodnoj Skupštini. Hoska Kaduj, predsjednik albanskog parlamenta, uputio je u ime albanskog parlamenta, na francuskom jeziku, predsjedniku naše Narodne Skupštine telegram u kome ga moli, da izradi kod naše vlade, Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. na kraljev rođendan, sakupio je i pod bajrakom doveo Risto Đokić zemlj. poslanik, rulju pravoslavnih seljaka, na zemlju i kuću siromašne udovice Haše ArzuhalŽić u Podlugovima, ras­ tjerao radnike, koji su na zemlji ra­ dili, i kuću razvalio. O ovom zloči­ načkom napadaju i dosele dobro po­ znatog žločinca i nar. poslanika Riste Đokića, koji se istakao prisvajanjem tuđe imovine, pa čak i tuđeg rada, donijećemo u narednom broju opširniji izvještaj. Napadnuti su tražili pomoć žandarmerije, ali na žalost uzalud. Tra­ žimo, da nadležna vlast energičnim postupkom pribavi zakonu poštovanje i sve krivce kazni, pa makar oni bili i narodni poslanici. Isti su dan dvojica učenih zemljor. poslanika, od kojih je jedan bio Simo Krstić, a drugom još nismo mogli imena doznati, dolazili na Dolac i prigovarali poznatom Kneževiću, koji je dvije godine pljačkao zemlju i kuću seljaka Alije Jelke i koju je napokon ovih dana morao jedva jednom da napusti, što nije, kad su ga otstranili s tuđe zemlje, ubio i vlasnika i sve one, koii su riješenje najviše vlasti izvršili. Major Šamara po čaršiji. Tuži nam se Mustafa Sofić, trgovac u Ferhadiji ulici 21, da mu je na 3. o. mj. popodne došao jedan major na dućan i zahtijevao, da mu probere рб kile krušaka. Mustafa mu je odgovorio, da probirati ne može, a major je na to rekao: „Kad ne ćeš probrati ja idem". Na ovo je Mustafa nadodao: „Kad ne ćete, da ste zdravo". Major se na to udaljio, ali ove riječi mora da su ga nekako upalile, jer se odmah povratio i napao na Mustafu s riječima; „Р.... ti materina, šta si reko? Tebe boli na jednog časnika!" i udario ga šakom u glavu. Mustafa je odvratio, da će se potužiti, a major se na ovo sasvim razgoropadio i potegao sablju, da ga tuče. Narod se na njegovo vikanje iskupio, te se i policija umiješala, ali nije vršila svoje dužnosti, naime da uzme od majora ime i prezime, nego samo narod rastjerivala. Na tome se stvar i svršila. Upozorujemo na ovo mjesnu komandu, da iznađe toga ma­ jora i da ga pouči, kako se oficiri imaju vladati. Imenovanje kraljevskih namjes­ nika. Na sjednici ministarskog savjeta od 11. ov. mj. potpisani su ukazi o imenovanju kraljevskih namjesnika. Za Hrvatsku imenovan je Juraj Demetrović, koji je već otputovao iz Za­ se u jakoj mjeri. Svi oni obrtnici i greba za Beograd, da položi prisegu. industrijska preduzeća, koja nisu dobili Za Ljubljanu imenovan je Dr. Hribar, a za Sarajevo Dr. Nikola D u г | rasporede, ih trebaju ma kakve upute, neka se odmah obrate na priređivački , đeVić. Za Dalmaciju još nije imeno­ van kraljevski namjesnik, a po svoj | odbor »Zanatsko-industrijske i pol'oprilici to neće ni biti prije potpune privredne izložbe** Sarajevo, Jellća evakuacije onog dijela Dalmacije, koji | ul. 20 II. Izvanredna glavna skupština »EV , nam je pripao rapalskim ugovorom. Kamera«. Društvoi i»Bl*Kainter« za* , Postavljanje okružnih načelnika. , „Jug. List" od 12. ov. mj. donio je : ključilo je u svojoj redovitoj sjed* ' vijest, da je za okružnog načelnika u ' nic! od 9. jula t. g., da sazove izvan­ • Bihaću postavljen g. Hakibeg Kapeta- • rednu glavnu skupštinu 23. jula u 6 sati popodne sa dnevnim redom: Iz* nović, mostarski kotarski predstojnik. bor novog odbora. Razlog odstupu Koliko smo mi obaviješteni, ova vijest starog odbora je nesuglasica medu ne odgovora istini. nekim odbornicima. Jedna neistinita tvrdnja. Ođ više 1 Muslimanska centralna banka za osoba sam saznao, da Ahmedaga Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sa­ Sakić baka! iz Potok ulice, po Sara* ‘ rajevu, treba više vježbenika musli­ jevu širi neistinitu tvrdnju, da sam ; mana sa svršenom trgovačkom aka mu ja kod komisije za isplatu kmet, demijom ili barem nižom trgovačkom selišta, kad je rekao, da on neće no? i školom. — Pismene vlastoručno pisane vaca nego hoće zemlju i kad mu se , ponude sa školskom i liječničkom svjedokazivalo, da je to nemoguće, jer dočbom slati na upravu zavoda. je fo od vazda bilo kmetovsko se* Podaci o Šegrtima. Pošto su Mi­ i liste, a on u ljutim poviknuo, da mu nistarstvu za socijalnu politiku potrebni se zemlja otima da sam mu ja do* podaci o staniu šegrta cijele zemlje, viknuo »pa i ti si oteo«. Ovo je pozivaju se svi zanatlije, trgovci kao i prosta neistina i za to ga pozivam ostale radnje, koje imaju šegrta na da tu svoju neistinu javno sa svje* izučenju, da se u roku od 8 dana pri­ docima dokaže, inače ću ga smatrati jave kod vladinog povjerenika za glavni prostim denuncijantom i napadačem I grad Sarajevo (Gradska vijećnica, soba na tuđu čast. Sarajevo, 12. jula ; broj 1 L), gdje će dobiti u tu svrhu po­ 1921. Sejid Alibeg Filipović, ; trebite arke na ispunjene. Ovi arci nar. poslanik. I imaju se nakon ispunjenja odmah Kategorisanje rezervnih oficira. • pobratiti. Gradsko poglavarstvo šalje nam : Go- i Zahvala. Koncem mjeseca juna ј spodin Ministar Vojni i Mornarice na- I svršio sam Trgovačku školu u Tres i redio je, da se svi rezervui oficiri i ob- i bi nju. Koliko sam god imao želju I veznici činovničkog reda, koji su u za naukom, ipak obzirom na moje toku prošlog rata okategorisani prije siromaštvo ne bi mogao pohađati 1. juna 1919. godine i ako se i dalje škole, da se ne »milovaše građani osjećaju nesposobni za vršenje boračkih trebinjci, te jednakim mjesečnim I dužnosti, ponova podvrgnu ijekarskom prilozima uzdržaše me sve dok ni? pregledu kod komande Vojnog Okruga sam dovršio Trgovačku školu i ta* po pomenutom naređenju, a na molbu ko me ne pustiše da ostanem bez svakog pojedinca. Svi oni, koji se ne škole i zanata. budu javili na pregled, smatrače se za Za njihovu dobrotu i požrtvovnost sposobne za službu u ratu i raspore­ se ovim putem ^vima najtoplije diti se kao takovi novim ratnim ra­ zahvaljujem. Osobitu zahvalu isti? sporedom. čem gosp. Hamdiji Elezoviću učite* Pažnji gradske općine. Tuži nam Iju, koji se na svakom koraku za se mnoga sirotinja, starci i invalidi, mene zauzimao i nastojao, da mi što je bašmuhtarska kancelarija pre­ se što bolje materijalno pomogne. mještena u najgornji sprat općinske -- (• Trebinju, 4. jula 1921. zgrade, čime su oni stavljeni na muke, Hasan Bučuk. da moraju onako kljasti i obnemogli i uzlaziti na tako veliku visinu. Apelujemo na g. povjerenika, da iziđe u susret ovim tužbama i premjesti spo­ menutu kancelariju u drugi sprat. u novinama obavlja po­ Pri jave za zanatsko-industrijsku ! uzdano staro uvedeni * i poljoprivrednu izložbu za B i H. Priređivački odbor ove izložbe razaslao I je svima u mjestu i provinciji raspo­ zavod za oglašivanje i red izložbe, te se umoljavaju svi oni, Zagreb, Jurjevska ul. 31. | koii će izlagati na izložbi i svojim Telefon 21—65. proizvodima učestvovati, da se što , * prije jave priređivačkom odboru. Pri- | Generalno oglasno zastupstvo preme za „Zanatsko-industrijsku i po- I za preko 10 tu- i inozemnih listova Ijoprivrednu izložbu" koja će se odr| ' } žati 24. i 27. septembra o. g., izvode i i i Oglašivanje BLOCKNER-OV Novo! Prispjela je veća količina dobrih Stambu!$lkih kita (kićanki) za fesove. •- Cijene su kako slijedi: j I i ' 1 dutz. kita „Dublin" . . . . K 1 „ „ „Džanfes^ . . . „ 1 „ „ „ s plehom „ šaljemo uz pouzeće dok zaliha 240.— 150’— 100’— traje. Islamaga Vranić i Sin, trgovina fesova. SARAJEVO, Sarači ulica broj 11. 246 Narodna Jugoslavenska kuhinja ■'.. —---------- Kralja Petra ulica br. 2. ............. Poznati MehmedČauš kuhar. — Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamčim. Muiaga Kovačević zvan Mostarac. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D, i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/06ad557579d2f8b43c06d3d4b2782da6.pdf 039de5e4eb664615617f66ccdfd0446a PDF Text Text POSiARlNA U GOi'uvu ruACENA. pojedini broj К, 2 — izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na po a godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАШЦЕ. Broj 73 (311) Sarajevo, subota 16. jula 1921. <10. Zilkade 1339.» Program J. M. 0. i Ustav HI. Sein. - 32. Program: ».... imadu sc sve postojeće privredne privilegi? je i sve do sada podijeljene konce? sije za iskorištavanje državnih šuma i rudnika ustavnim putem r e? vid?, rat i«. Ustav, osim naprijed spomenute ustanove u članu 117., nc dajq za ovo posebne sigurnosti. Ali U poznato i u javnosti od prije dva mjeseca’ notirano, kako je ministar > ;ma i ruda ćzdao naređenje, da se poduzme revizija svih ugovora, koje imadu privatnici za eksploatisanje državnih dobara. I tim ova tačka našega programa može da bude u na« čelu zadovoljena. 33. Program: »Korisnik i nosilac monopola može biti samo drža? ... SHS.« Ustav, član 117.- alineja gača: »Pravo monopola pripada d: žavi.« 34. Program: »U pogledu agrar? r. h odnos a j a u zemlji . ..« i ta? ka dalje. Svi znamo, šta smo htjeli i ŠTt smo željeli da se poluči u tom " tanju. A znamo i to, šta se je po« stiglo, iz uredaba od 12. maja o. g. i najnovije provedbene naredbe za -“ovađanje beglučke uredbe. Svi znamo, čuli smo za ministarske kri­ ze. demFsije naših ministara, podvo? leno shvaćanje u našemu klubu iitd., jedna rana, o kojoj se ne može da misli bez boli.... I svako na svoj način može o njoj da sudi: je li bo« iit išta nego ništa i jeli moglo dru« g; č je bit'j u sadašnjim prilikama? Ali jedno stoji:: da bolji interesi od sadašnjeg riješenja agrarnog pitanja tangiraju okolo 50.000 našega nufu? sa, dok drugih 570.000 našega nufu« sa toga interesa nemaju, nego su vi­ še zainteresovani drugim tačkama' našega programa, koje su također zajedničke i za prvih 50.000 nufusa. I ovn okolnost, da se ne izgube dru« ga obezbi jedenja, vjerovatno da je uolivisala na držanje našega kluba, te je pristao u svojoj većini na ova« ko riješenje agrarnog pitanja, proti kojeg su — i ovakvog! — najžešće istupili u skupštini poslanici raznih drugih stranaka iz Bosne, pa čak i radikalni bosanski, koji sačinjavaju vladin blok! Okvir ovog članka ne dozvoljava mi, da potanko i popu? larno razglbbim čitav sadržaj spo? menutih uredaba i naredbe. To će sc učiniti u jednom od.narednih bro? jtva »Pravde«. Ali hoću i ovdje da ’staknem jednu, po mom shvaćanju, ' opću korist riješenja agrarnog pita- i nj a, naime, što se preostali zemljišni posjed muslimana ovim jedanput za uvijek oslobađa opasnosti, da ne do? đe pod udar agrarne reforme, pod koju je mogla doći i zadnja njivica najmanjeg siromaha po tendencija? ma zloglasnih Srškićevih naredaba. Ustav pak u članu 42. prema gor« nioj tački našega programa imade ovu odredbu: »F e u d n i| odnosi smatraju se pravno ukinuti danom oslobođenja od tuđinske vlasti. U koliko su gdje prije toga roka poći? njene nepravde razriješenjem feu* dnih odnosa ili1 njihovim pretvara­ njem u pivatnopravhe odnose, ima se zakonom provesti ispravka. — Kmctovj (čivčije), kao i uopšte zem« Ijoradnici koji obrađuju zemlju u kmetstvu sličnom odnosu, utvrđuju se kao- slobodni sopstvenici držanih zemalja, ne plaćajući1 sami1 zato ni« kakvu oštetu, i imaju se ubaštiniti.« 35. Program: »... tražimo, da se istodobno i na isti način sa u k i n uć e m kmetstva...« Ovo naše programatsko stanovište da se kmetstvo ukine, Ustav je i, proveo, kako gore citirah u svom 42. članu. 36. Program: »Tražimo, da se isto? dobno ... rastereti io vaj (mali, za« duženi) težački posjed«. Ustav čl. 30: »Naročitim zakonodavstvom urediće se poljoprivredna obezbjeđe? nja.« 37. Program: »Svaki zemljoradnik mora dobit: zemlje i to toliko, koli^ ko mu je potrebno za njegov opsta« nak.« I »treba zakonom ustanoviti mini mum zemljišnog posjeda, koji se neće moći ni prodati ni op? teretiti.« — Ustav u članu 43.. ali? neja četvrta predviđa »Zakonom ćc se utvrditi maksimum zemljišnog posjeda, kao i slučajevi, u kojima se minimum zemljišta ne može otu­ điti.« 38. Program: »Opći gospodarstve? ni interesi izisku ju, da ima v e ć i h p o s j e d a. pa gdje ovi već postoje kao slobodan posjed, treba h odr« žati.« — Ustav u članu 43., alineja prva to djelomično dopušta propisu? jući: »Ekspropr’sanje velikih po? sjeda i razdioba njihova u svoji? nu onima koji zemlju obrađuju, ure­ diće se z a k o n o m.« Međutim sa? danji propisi uredbe od 21. jula 1919. smatraju velikim posjedom o? naj posjed, koji prekoračuje izvje? snu maksimalnu granicu, na nr. u srednjoj Bosni preko 150 hektara (1.500 dunuma). 39. Program: »Naročitu.ćemo bri? gu posvetiti pridignuću naše braće na selu i u gradu osnivanjem z e m 1 j o r a d n i č k i h i z a n a t« 1 i j s k i h organizacija.« Ova se tačka zapravo tiče interno. J. M. Organizacije, da od sebi vede i nužnu ekonomsku org čiju muslimana u B. : H.. (o .•emu će se i potanje progover t‘\ . i Ustav u članu 29. tziazi u susret s ustanovom: »Država m u t e r i« jalno pomaže nacij'.'na.no zadru? garstvo. Isto tako država m a t e r jalno pomaže i ostala nacijonalna privredna udruženja, koja ne rade za dobit, fakvim zadrugama i takvim privrednim udruženjima, daje se u krugu njihovih poslova, pod inače iednak’m uslevima, p r? v e n s t v o pred ostalim privatnim preduzećima. — Donjeće se zakon o zadrugama, koj: će važiti za cijelu zemlju.« 40. Program: »R a d n i § t v o tres ba da bude posebnim zakonima z a? štićeno od kapitalističkog iz? rabljivanja poslodavaca.« Ustav za ovo predviđa slijedeće pro? piše: u članu 23.: »Zakon određu­ je posebne mjere za bezbjednost i z aš t i t u radnika i propisuje radno vrijeme u svima preduzećima; a u članu 23.: »Pravo radnika na orga? nizovanje radi postignuća bo« I j i h radnih usluva. zajamčeno je.« s4I. Program: Tražimo naročito u? vođenje obligatnog osiguranja radnika za slučaj bolesti, nezgode, nemoći i starosti, te osiguranja pot« pore za radničke udovice ii siročad.« — Ustav, član 31. glasi: »Obezb j e đ e n j e radnika za slučaj ne« sreće, bolest:, nezaposlenosti, staro? sti i smrti, urediće se naročitim za? konom.« 42. Program: »Tražimo što izdaš* nije povećanje budžeta za javnu na? • stavu . uvođenje praktičnih r e f otama u javnoj nastavi« - ostaje zakonodavstvu na izvršavanje već : po samoj svojoj p'riijddi. 43. Program: »Osnovna je nastava obligatna za svu djecu obojega ; spola.« Ustav u članu 16. aineja I 6. propisuje: »Osnovna jc nastava I državna, opšta j o b a v e z n a.« 44. Program: »Nastavni program za osnovne, srednje i velike državne škole imade se uvesti prema najsa? vršenijoj savremenoj metodi.« - Ustav, član 16. alineja 4. glasi: »U cijeloj zemlji nastava počiva na jed? noj stoj osnovi, prilagođava? jući se sredini kojoj se nam je? nju je.« 45. Piiogram: »Na osnovnim i srednjim školama b'će za sve vjero? ispovijesti obvezatna nastava u n au c i v j e r e.« Ustav u članu 16. predviđa: »V jerska nastava daje se po želji roditelja, odnosno staralaca, podvojeno po vje? r o i' s p o v ii j e s t i m a, a u sagias«? nost:. sa njihovim vjerskim načeli? ma«; te u alineji 5. istog člana: »Sve škole moraju davati moralno v a s p i t a nje i razvijati držav? ljansku svijest u duhu narodnog i e d i n s t v a i vjerske trpe? 1 j i v o s t i.« 46. Program: »Zahtijevamo otvo­ renje što većeg broja raznih s r ги č? nih škola i tečajeva sa nraktič? nim zadatkom, da svojim polaznici« ma uz dobru stručnu spremu orno? guče, da se privredno što brže^oso? ve na svoje noge.« — Ustav u članu 16.. alineja osma predviđa^»S t r u čne se škole otvaraju prema potre« bama zanimanja«: a u članu 22., gdje se govori o davanju spreme za pri­ vredne poslove, stavlja državi u duž? nost da će ona »... u tome smjeru provest' stručnu nastavnu Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119. Godina III. organizaciju i urediti stalno potpomaganje školovanja sposobne siromašne djece.« 47. Program: »Društvo i država treba da upru sve sile za suzbija? nje n e p i s men o s t j i da za to potrebita novčana sredstva stave na raspolaganje.« Što se tiče društva, dužnost je nas sviju, da na tome ra? dimo, da ono svoje doprinosi u ovom pitanju, a Ustav o ovom pita« nju u članu 16. alineja 12. predviđa: »Država će pomagati rad na nar oi dnom prosvjedi va₽ 48. Program: »To isto vrijedi i za osnivanje domova za ratnu i drugu s i r o č a d.« — Ustav, član 32. ga? rantuje: »Invalid:, ratna širo? čad. ratne udovice i siromašni i za rad nesposobni rodiitciji poginulih ili u ratu umrlih ratnika, uživaju naro? čitu državnu zaštitu i po­ moću znak priznanja. — Zakonom će se ured.ti pitanje o osposobljenju invalida za rad i o vaspitanju ratne siročad: za rad i život.« 49. Program: »Za .... pokvarenu djecu i mladež imadu sc otvoriti dr« žavna p o p r a v i 1 i š t a, a pošto će boravak u njima bit: prisilan... i t. d. Ovo pitanje po svojoj prirodi spada u djelokrug redovnog zakone? davstvs^ da se njim rješava. 50. Program: »Zahtijevamo potpu? nu neovisnost sudaca.«. Ustav u članu 109. garantuje: »Sudovi su nezavisni. U izricanju pravde oni ne stoje n] pod kakvom vlašću nc sude po zakonima.« Da završimo! * (U prošlom broju se u ovom član? ku, u 27. tačci, potkra’a ova štam? carska pogreška: mjesto »zajednič­ kih vjeroispovijesti« ima stajati »po? ј c din i b v jeroi spo v i jesti«.) Velika Britanija protiv Angore Zapovjednik savezničkih četa u Carigradu, engleski pukovnik Har? rington poslao je prije par dana br« zbjav Kiemabpaši, u kome mu ie predložio, da stupi u direktne pre« govore sa saveznicima u pitanju sa« vezničkih intervencija u grčko-tur? skom ratu. Na ovaj je brzojav od« govorio Kjemabpaša brzojavom, ali ne pukovniku Harringtonu, nego engleskoj vladi, u kome joj je saop? ćio. da je dobio brzojav od pukov« nika Harringtona i da on ne će pre« govarati ni o čemu prije nego se is­ pune .ovi uvjeti: Grčka vojska ima ostavilti Malu Aziju, u Traciji se ma provesti plebiscit, a nad Čari« gradom se ima ukinuti svaka kontrola Saveznika. Kad je taj brzojav spremao, morao je Kje? mahpaša posve tačno znati, kakav će odgovor dobiti na njega, naroči? to radi posljednje tačke njegovih uvjeta. I dobio ga je odmah. Velika Briitanija se oholo ogradica protiv pukovnika Harringtona i izjavila, da je njegov brzojav posve njegova lična stvar, te da se o uvjetima Kje? malovim ne može uopće ni govoriri. što je mogao misliti Kjemal. kad je Velikog Britaniji, najmoćnijoj svjetskoj imperijil svojim uvjetima jasno očitovao, da je se ne boji? Kakva jamstva ima, da će se prilike razviti tako, da ti uvjeti budu i is* punjenil i protiv volje Britanije? Je« su li njegove vojske tako mnogo« brojne, tako jake, jesu lii njegova vrela municije i ratne opskrbe tako nepresušna, te se usudio prkositi toj sili na način, kako joj dosada po« slije Napoleona i Vii>na nije niko prkosio? Mala Azija je zemlja za« ostala i u prvim počecima industrij? skog razvića. Kjemalova vojska bro« ji u najbolju ruku 250.000 vojnika, a Vilimova je brojala milijone, An? gora nema nijedne municione fabrjfe ke, a njemačke su tvornice proizvo? dile 'dnevno desetke topova i stoti« ne mitraljeskih pušaka. Moralo bi se posumnjati, da je Kjemalpaša po« ludio ii da vodi svoj narod, u očitu propast, kad bi svoje nade u buduća nost polagao samo u svoju vlastitu stratešku vještinu i u svoju hrabru vojsku. Stoga on mora da ima si« guma zaleđa. Prvo njegovo zaleđe je ogromni i nepregledni svijet is« lamskdh naroda, koji budnim okom i toplim simpatijama prate svaki njegov pokret. Sto mdijona indijskih muslimana. Egipat, Perzija, Turke« stan, cjela sjeverna Afrika njegovi su saveznici i to saveznici, koje ne vežu međusobno papirnati ugolvori niti ekonomski interesi, već nijemi ugovori srca, ugovori bratske ljuba« vi i zajedničke čežnje za slobodom. A ti su ugovori jači i dugotrajniji i ne dadu se kidati n kakv m maki« nacijama evropske diplomatije. Junački odgovor Kjemalov Veli« koj Britanci znači novi alarm čije« lome Istoku. On je početak jedne nove borbe Istoka sa Zapadom, ko* �„Pravda* — „ПРАЗДА* Strana 2 Страна ja bi mogla da po svojim dimenzi# jama daleko nadmaši prošli svjetski rat i koja bi se mogla izvrgnuti u svjetski rat u punom značenju te riječ:. Ali Kjemal ima još jedno zaleđe. To je sovjetska Rusija. Prije par da« na je izaslanik Angore u Parizu Re? šidbev dao izjavu, da Angora ne stoji u vojničkoj vezi s Rusijom. Го ne može biti tačno. Rešidbev je tun riječima htio da zavara Evropu, ka* ko bi dobio što više vremena u pri« premanju nove borbe, ali očita je činjenica, da Rusija snabdijeva An« goru municijom. O dobrim, upravo tijesnim vezama Angore s Rusijom daju nam svjedočanstva i zadnje v jest’, po kojima je Kjcmalpaša i* zabran za predsjednika sovjet* ske turkestanske republike i po kojima su turske čete došle u Per­ ziju. da stupe u zajedeičku akciju s Rusima i Perzijancima protiv Veli« kc Britanije. Mi smo već jednoć govorili na o« vam mjestu, da su se računi Sovjet* ske Rusije u pogledu rcvolucijonar* nih pokreta evropskog proletarijata potpuno izjalovili i da je Rusija pre* nijela front protiv svjetskog kapita­ lizma na Istok. To se sve više obi; stinjava. Kako može da teče z a j e d; nički i borba islamskih naroda za slobodu i borba Rusije protiv svjet« skog kapitalizma? Svaka zajednička borba mora imati : jednu zajedničku m sao koja je pokreće. Ta zajednič« ka misao leži u tome, što se i m p c« r j i : evropskih velesila u kolonijama sastoje u p r* v o m redu u kapital i stič« kom izrabljivanju radne snage urođenika i što u . I 1 t . i , s v i m tim k o 1 o n :.! a ma n e p o« stoje a i k a k o. i 1i vri o s . a b o k a p i t a 1: s t i č k a p r c d u z e ć a u domaći m ruka m a. 1 s\ e do*t rle. dok trud milijona muslimanskih radenika bude tekao u tuđe džepo« ve. teći će usporedo borba kđamskih naroda protiv tuđeg gospodstva sa borbom Sovjetske Rusije protiv svjetskog kapitalizma. Ppstignuli cilj borbe znači i ubistvo evropskog kapitala u kolonijama, to jest znači propast sadašnje evropske civiEza« čije i pobjedu Istoka nad Zapadom. U tom momentu će se i rez ć\ islam­ ski narodi sa Sovjetskom Rusijom, ali u tom momentu ne će više ni Evropa imati riječi. Jedini izlaz iz situacije i spas Evrope leži u tome, da dobrovoljno i što orije dadu bode Islamskim narodima i da ih puste, da sami uživaju plodove svo* ga rada i ogromnih prirodnih bogat* stava Istoka. Ali tim izlazom sigur« no ne će poći Evropa. Ona će. na čelu joj Engleska, čiji je kapital naj« većina za interesu van. povesti krva­ vu borbu i svijet čekaju nove bijede i nove ruševine. Stavili smo tmurnu i crnu progno­ zu budućnosti Evrope. Ona je stav; Ijena na osnovu najnovijih novin* skih vijesti, a ne na osnovu stvar« nog pregleda, kojeg naravno ne mo« žemo imati. Naša jc želja, da nam prognoza bude netačna i da se nade drugog izlaza i ta nam se že'ja ro­ dila iz bojazni, da dalinje ratne kom« plikacijc Evrope ne bi uvukle u vrt« log i našu državu, kojoj je prije sve* ga potreban miran život, da već jednom zacijeli krvave rane na na« šem narodu, koje su mu zadali dugi ; teški ratovi. Krajnja demagogija. narodni poslanik radikalne stali hladnokrvni, znajući da izborna stranke Suljaga Salihagić. bio je do« groznica često naruši obično ravno« sada lojalan protivn k paše organi vjesje 1 objektivnost ; kod većih po« zzije. I ako se nije slagao s našim litičara nego li je Suljaga. pa smo i programom, i ako je imao drukčije takav njegov postupak prip'Bali toj mišljenje i drukčiju taktiku u poli* groznici i nismo uopće reagirali na tici nego što ih mi zastupamo, on nj. Kad se je kasnije radilo o tom, se ipak u zadnje dvije godine nije da g. Pašić položi mandat i da se služilo sredstvima, koja bi bila nedo« tako pruži prilika Suljagi. da postane stojna iskrena prijatelja svoga naro­ narodnim poslanikom, mi smo se da i honetna političara. Takovo nje« tome iskreno radovali, držeći«, da govo držanje mi smo uvijek i u svom | ćemo u njem naći lojalna pomagača organu i u čitavu radu honorirali u štcenju muslimanskih interesa i u poštivanjem. Mi se. šta više, nismo ostvarivanju narodnih težnja. pokolebali u takovu držanju ni pri« Ali smo se, nažalost, razočarali u likom izbora, kad je Suljaga u svom tom. Suljaga je odmah nakon pri* proglasu nazvao našu organizaciju manja mandata pošao u Beč. da na* neprijateljicom muslimana i kad jc stavi nedovršene studije, te uopće htio pojedine predstavnike naše or« nije ni vrš o svojih poslaničkih duž« ganizacije da ponizi u očima njiho* nosti. I kad smo pregovarali s vla­ vih izbornika šireći o njima nestini* dom g. Pašića o riješenju nekih na« te glasine. I prema tome smo mi o- š:h neodgodiv Ti pitanja, Suljaga je PODLI S T A K. R.: Osveta Sultana Murata. Historijska pripovijest. Drugi dan bajramske svečanosti godine 1065. poslije Hedžre sastalo se u Stambulu pred Sofijinom dža* m jom veliko društvo. Neki su stojali. a neki opet podvinutih nogu sjedili na šarenim sagovima, prostr* tim po zcmlj. Hodže i drugi sve to više povećavahu ovo kolo, zastaju« ći. a ipak su bili odviše ravnodušni, da bi koji zapitao za razlog toga sa* kupljavanja. Svi su šutjeli; a iz nji* hova se kola izvijali samo gusti ob« laci modroga dima. Poput maglom obavftjh brda pušili su se njihovi čibuci. a oči su bile sa svom pozor# nosti uprte u jedno mjesto. U sredini njihova kola stajao je pred malim stolićem, koji je bio na* tovaren .pozlaćenim krugljama i ma­ čevima, mlad čovjek krasna uzrasta. Lice rnu bijaše opaljeno južnim suncem, al? plemenite crte govorile su jasno, da je boljega roda. Odije« lo mu bilo od zelene svile, a pri!ju« bivši se potpuno uz njegovo mlado tijelo, pokazivalo jc krasni uzrast i vitki stas mladićev. Opasao se sku* pocjenim pojasom, koji je bio ukra­ šen sličicama, što ih je zlatom i svi« Epoj 311 broj znao za to. af se ipak nije ni makao, • dućih izbora rehabilitirati. Je li to da bi i on eventualno djelovao na i lojalno? Nije. Nije već za to, jer je .svoje drugove u radikalskom posla« Suljaga znao stanovište radikala u nićkom klubu, da biše ovi* bile po* I agraru, koje su. zauzeli na lanjskoj pustljiviji prema našim zahtjevima, 1 svojoj partijskoj skupštini, i to se nego i nadalje studirao. Njemu jc stanovište dosad nije promijenilo. bio poznat rezultat naših pregovora Ne treba opustiti iz vida činjenicu, . već u martu ove godine. U aprilu je da Suljaga ni tada nije bio zadovo« vidio i nacrte agrarnih uredaba i on ljan s tim stanovištem, šta više, on je cijelo.vrijeme šutio, držao posla* je to na svakoj svojoj izbornoj skup* nički mandat i studirao u Beču. stini naročito naglasio i na časnu, rli* Koncem juna polaže on mandat i u ječ izjavljivao, da neće primiti man»Obzoru« od 24. juna 1921. navodi . data, ako radikalna partija ne pro« »kao glavni razlog toj svojoj odluci m jeni to svoje stanovište. I šta vi* nezadovoljstvo sa rješenjem bos. dimo? Radikalna partija nije ni za agrarnog pitanja...Salihagić isti­ j dlaku promijenila svoje stanovište če. kako ovaj član (7. čl. begl. ured« o tom, a Suljaga je ipak primio i he. opaska piščeva) izigraš a princip čitavih šest mjeseci držao •mandat. Го znade svako, pa i zem'ljoposjed* zaštite privatne svojine, i stoji u o* prc^ s dosadašnjim stanovištem nlci. I Suljaga se vara, ako drži р<м radikalne stranke, koja je ovaj prin« sjednike tako naivnim, da biše oni cip iz bivše Krizmanove uredbe bri* mogli vjerovati, da jc njegov odstup saia.... Ističući, da ne može primiti rukovođen nezadovoljstvom radi o~ odgovornost za ovaj član, veli ovo: , nakva riješeni., agrarnog pitanja Ja tu odgovornost prepuštam onim Kao naiglavniji uzrok nezadovolj* ljud ina iz vodstva J. M. O., koji su stva navodi 7. cl. uredbe. Iskreno se čini mi se naučili kupiti mr­ vice sav ladina stola, — pa ma čiji priznajemo, da on ni nas ne zrdo* stol bio i čija se politička mudrost voljava. I <m ne može nikoga zvao* sastoji u odstupanju, od svega ono« voljiti. Ali kad se znade, da je taj ga. što su svojim izbornicima obe« član bio! već uižakonjen. općenito ćavali. G. Salihagić obećava, da će proglašen i po njem se postupalo, o ovoj stvari javnost opširnije oba* kad se znade, da izmjena njegova i 6. člana uredbe, što ju je bio izvr* vijestiti. Čekajući rc opširnije obavijesti, šV» c, Stojan Protie. nilje nikad ni mi se nijesmo htjeE odmah osvrnuti ; stupJa na snagu, nego ju je g. minlna taj članak g. Salihagića. Ul kako star Krizman nakon pada kabineta Protića stavio brzojavnim na-e* jc do danas ne dočekasmo, mi ćemo I đenjem Agrarnoj direkciji u Saraје« već sada reći svoju. Prije svega moramo konstatirati, vj izvan snage, na kad se znade, da da je najprostija ne st na. da je po je upravo radi toga člana bilo došlo ložio Suljaga svoj mandat radi >va- do prekida pregovora sa vladom g. kova riješenja agrarnog nitanja, ka« Pašića. onda mi ne znamo, kako bi« ko ga je postigla naša organizacija. ' smo svaljivanje krivnje na vodstvo Kako je to gore rečeno. Suljaga je i naše organizacije radi popuštanja već u martu znao, kako će biti rije« mogli« drukčije označiti nego kraj* šeno agrarno pitanje, i kad bi to bio ' njom demagogijom. Tvrdnja, da je vodstvo J. M. O. uzrok njegovu polaganju mandata, on bi to učinio odmah u martu ili naučeno već kupiti mrvice sa vladi­ bar početkom aprila, a ne bi čekao na stola, ne može se drukčije okr? konca juna, da to učini. Nu mi ima« štiti nego drskošću. Vodstvo J. M. mo i objektivan dokaz, da to Šulja* O.. koje je dvogodišnjom borbom ga nije učinio raduriješenja agrarnog s vlašću pokazalo toliko ponosa, sa* pitanja, nego jer je na to bio prisi­ moprijegora, odlučnosti i izdržljivo« ljen od radikalne partije. Sekretar sti. dobacuje Suljaga Salihagić. koji poslaničkog kluba rad. partije, g. dr. je sa šerifom Arnautovićem nudio Janjić. po zaključku klubske sjedni« Bosnu i Madžarima i Nijemcima, i ce brzojavno je pozvao Suljagu. da i vragu i sotoni, koji je kupio i slao položi mandat, jer ne vrši poslanič« 1 dobrovoljce Austriji i preko kotac* ke dužnosti. Ustreba li. mi smo ; skog ureda u Kotor Varoši tražio, spremni iznijeti i original brzojava. da .m se u Banjoj Luci priredi sve­ Kako se ima razumijevati ovaj čani doček, koji je bio pristupio de* polit.čki gest Suljagin? Jedino tako, mokratskoj stranci samo radi toga, što se je Suljaga našao u nezgodnu jer je ona tada bila na vlasti, pa mu položaju. Morao je odstupiti, a pri« jc jedino ona mogla dati mandat za rođena mu taština nije dala, da ova* privremeno narodno predstavništvo, ko kukavički padne, pa se je htio a onda, kada su radiikali došli do okititi aureolom herojstva, i stoga vlasti, prešao ovima, i taj SaE'hag’ć razlogu svoga polaganja mandata usuđuje se tvrditi, da je vodstvo na* dao je karakter principijelnog nesla­ še organizacije naučeno kupiti mr* ganja sa svojom strankom, kako bi viče sa vladina stola!? Kod toliko se mogao poslije, naročito kod bu« cinizma zaista čovjeku pamet staje. lom uvezla vješta ruka. Glavu po« da će vidjeti još veća čudesa. I nije« taganom oko glave s tako neizmjer« krila mala šiljasta kapa, na kojoj je su se prevarili. Za čas. kao na čaro* nom brzinom, da su nazočni Evrop* bio pričvršćen srebren praporac; bnu zapovijed, nestade krugalja u Ijani zaklopili oči. dočim su Turci njegovi su zvuci imali da ravnoduš« posudi, u čarobnjakovoj ruci zasja gledai’i gotovo bez daha. Krug, kojim ne muslimane dovabe k njemu bli* krasan jatagan, a držak mu je bio se jatagan vrtio, postade već tako zu. posut biserjem i dragim kamenjem. malen, da sc činilo da se oštrica već To je neobična nošnja podavala Poput munje blisto se jatagan na dotakla glave. Ali čarobnjakova je mladiću veseo i slobodan pogled, a sjajnom suncu, a čarobnjak zamah« ruka bila sigurna, a svrhu svoju do po njoj si u njemu lako mogao ras« ne njime — prije nego što su se za« skora postigne, jer jednim udrcem poznati jednoga od onih mnogih ča­ panjeni tolikim bogatstvom gledao* i raspollovi na svojoj glavi) ocijelnu robnjaka, koji za bajrama posjećuju ci mogli razabrat. upravo s čud# kanicu, a da se nije ni najmanje oz* carski Stambul. nom brzinom u najtijcsnijcm krugu ledio. Pomalo bio je tako narastao broj i oko svoje glave. I to je djelovalo, jer Za ovim blio je još nekoliko do* gledalaca, da su nove pridošlice jed« i muslimanski gledaoci sagnuše glave kaza jakosti i) vještine toga mlad* va još mogli vidjeti glavu čarobnja« u znak nijemoga poklona pred vi* ća: on je gledaoce naprosto zapa­ ka. koji je dotle gledaocima već po« sokim umjećem toga smrtnika. njio. Opasnost svake njegove vje* kazivao vještinu svoju. Jednu za Činilo se, da čarobnjak nije ni o# štine,“ što no bi se bila mogla i kr* drugom bacao je pozlaćene krugije pazio toga priznanja, jer je nepre* vavo svršiti, uzrujala je i natjerala u zrak, koje su u brzomu lijetu za# stano radio dalje. Izvadio jc iz ma* I u strah inače mirne i hladnokrvne okružile oko njegove glave, odrazu* le koral jne košarice golub je jaje, po« Osmanlije tako, da je mnogi od njih iući pri tomu sunčane zrake, a opet stavio ga na stolić, uzeo jatagan i zaboravio na svoj čibuk — svoj naj« kao na zapovijed, stvorili bi se sve zamahnuvši pusuo ga sa svom sna# veći užitak. Jedva se čulo dihanje. skupa najednom u ruci svoga gospo­ gom na jaje; ipak ljuska jajeta odo* Ali mladi čarobnjak nije zadiv:o dara, da onda opet još s većom br« lje udarcu i jaje ostade cijelo Ta# gledaoce samo igrom svojih ruku, zinom polete u vis, pri čemu su sa* da jedan između gledalaca pristupi on je u isti mah razblaživao nji* da prikazivale najrazličitije oblike. k stoliću, : ne vjerujući u to čudo, hova srca najčudesnijim pričama i Čas se činilo, kao da se savio ognjen uze laje i stisnu ga prstom, da tako istočnim .pjesmama. Rijetko se do« vijenac oko čarobnjakovc glave; čas čarobnjaka raskrinka. Ali se preva­ gađalo, da su azijatski čarobnjaci je opet padala gotovo zlatna kiša na rio, jer je jaje, koje je malo prije pokazivali u isto vrijeme dvije um­ zemlju: čas kasnije letjele su krugije odoljelo udarcu jatagana, puče od« jetnosti; gledaoci su se obično imali' s tolikom brzinom, da su pokazivale mah pod pritiskom prstiju ovoga zadovoljiti nijemom igrom njihovih sliku džamije, a malo kasnije kotu« gledaoca. Nakon toga izvadi čarob# ruku, ali ovaj im je zabavljao oči i rahu se po zemlji kao potok zlatnSh njak kapu od ocijeli iu svoje torbe duh. valova. i pruži je redom najbližnjima, da je Među ostalim je gledaocima bio i Lakoća i dražest, kojima je čarob* ogledaju. Odbaciv svoju šiljastu ka# I jedan, koji je pozorno gledao sve njak svoje um ječe izvodio, napuniše piću, pokaza im visoko bijelo čelo I njegove kretnje 5 oduševljeno slavio radoznale gledaoce sve to novi jim i kovrčastu smeđu kosu i natakne njegovu umjetnost. Bio je to čovjek nadama, jer su s pravom oček’vali, I ocijelnu kapu. Tada stade vrtjeti ja­ 1 od nešto četrdeset godina, a njegov j© �Bpoi ЗИ Broj Iz ncpršlikc, u koju je poslanički klub J. M. O. morao pasti krivnjom i same radikalne partije, praviti po* litički kapital za se može samo čo­ vjek, koji u sebi nema ni truna mo* rala. I Suljaga i cio svijet zna, da su ga. Pašć i Užunović, kad su s našim poslaničkim klubom pregovarali o agraru, govorili i ispred Šuljagc Sa* lihagića, jer je on tada bi/o član ra.* dikalnoga kluba. Pa kad radi nepo­ pustljivosti Suljaginih predstavnika klub nije mogao isposlovati povolj* nije riješenje, onda bi svako očeki* vao, da će to i Suljaga priznati, po.« gotovo kad držimo, da ni Suljaga, a n: :ko drugi ne misle, da u naših po­ slanika nije bilo dovoljno i spreme i volje, da ovo pitanje riješe što je moguće povoljnije. ■ Sigurno se je svako, kome sebičnost i drugi niski I štaju g. mufti efendije. Taj je izvještaj instinkti nisu pomračili savjest, mo* ustupljen vojnoj komandi pa je valjda gao uvjeriti^ da je vodstvo J. M. O. došao i do g. Kušakovića. No ako nije, upotrijebilo sve sile i sva sredstva, evo mu mi to saopćujemo i tražimo koja su mu stajala pri ruci, da likvi* da nas tuži i zatraži obračun. Sa anonimnima ne ćemo dalje podac:|jom ovoga pitanja što bolje za* štiti interese posjednika, a da ni dru­ lemisati, muftinu izvještaju potpuno gim staležima ne učini nepravde. O* vjerujemo, a g. Kušakoviću nudimo no je rad takova nastojanja navuklo ! zadovoljštinu pred sudom ili pred javna se — i ako neopravdan — gnjev ! nosti. Izvolite, gospodinel ... znatnog dijela naroda, koji ga ozna* čuje kao ucjenjivača, plaćenika itd. I danas, kad je toga i svako poli.* □ tičko dijete svjesno, Suljaga se drz* □ □ nuo, da se baca blatom na vodstvo □ □ □ J. M. O. samo zato, da bi se prika* □ □ □ zao pravim braniocem posjedničkih □ □ O □ prava i interesa i tako izvukao po* □ □ litički kapital za svoju taštu ličnost! □ □ 1 sastanku u Novom Sadu, koji je odrI žan u kući Lajoša Csakia. Sastanku : ofisustvovalo ie drugih 12 lica, a pred­ sjedao je Filipović. KovaČević je pro­ čitao rezoluciju izvršujućeg odbora ko­ munističke stranke, kojom se odlučuje, da se prijestolonasljednik ubije, da.se osim njega ubije još više vidjenijih ličnosti i da se odmah otpočne sa ге! volucijom u čitavoj zemlji. Ova je re­ zolucija izvršnog odbora jednoglasno primljena. Komunistički su poslanici i jednoglasno utvrdili, da Mojzeš laže i navadjali su dokaz za svoj alibi, паglasujući, da oni spomenutog dana, t. j. dne 26. juna, nisu bili u Novom Sadu i zato su naveli veliki broj svje­ doka. Sjetite se ЈМЕТД“ Afera pukovnika Kušakovića. Interesantna stvar! Ono, što je pre- priznanje i poštivanje, jer pokazujemo duzeo Kobasica, čim se zaposlaničio, građansku svijest i — kuraž, koja mora resiti svakog ispravnog držav­ naime da protupitanjima oslabi efekat ljanina. poznatog pitanja H. Ajanovića o još poznatijoj aferi pukovnika g. Kušako­ Vođeni ovakim shvatahjem građan­ vića u Banjoj Luci, nastavlja «Domo- skih dužnosti, mi nesamo da ne ćemo vina« u broju od 14. o. m. donoseći polizati ono Što smo učinili i napisali, dopis nekakva Banjalučanina, koji pu­ nego šta više ponavljamo svoju tvrdnju kovnika g. Kušakovića kuje u zvijezde i čekamo g. Kušakovića, da nas tuži i niječe istinitost Ajanovićeva pitanja. radi klevete — ako ima kuraži, da se Dopisu nadodaje »Domovina« i ko­ na taj način obračunava. Nije ‘naime mentar, u kome slavi g. Kušakovića nikakova kavalirština, kad se jedan kao čovjeka evropejski vaspitana »u potpukovnik obračunava preko »Do­ pravom smislu riječi«, te dalje kaže movine«, u Čiju torbu može stati sve, ovo: *Stvar je, koliko nam je poznato, u pa i vlastito demantovanje. Još manje rukama g. Ministra Vojnog. Mi u to nas može omesti anonimni Banja­ ne možemo ni sumnjati, da g. Kuša- lučanin, jer nije isključena mogućnost, ković neće radi ove klevete izaći čist da je to ona ista »junačina*, koja je i nevin, ali takovo riješenje neće niuna DŽinićevu javnu pogrdu — poklo­ koiiko biti satisfakcija g. Kušakoviću ■ pila uši i utajila se čak i onda, kad a niti javnosti. Klevetnici ma koji to ju je i sama »Domovina« javno poz­ bili i ma kakve položaje zauzimali vala da odgovori. Mi to predpostavmoraju zbog svoga prijavog koraka Ijamo već radi toga, što se u dopisu biti osjetljivo kažnjeni; ne učini li to napada na Hamdibega DŽinića, koji je nadležna vlast, javnost će biti dove­ u ovu aferu — bar što se tiče izvora dena u položaj da ih ona kazni*. naše informacije — uvučen bez ikakva razloga. Badava je taj mar i nastojanje, da »Banjalučanin« se naime sasvim se prijetnjama najniže vrsti zabašuri ta afera. Mi joj ne damo da zaspe. vara, ako misli da je naš poslanički Samo je pri tome nešto i smiješno: klub »podnio u parlamentu interpelaMjesto da »Domovina« apeluje na kom­ । čiju (U stvari je podnešen upit gosp. petentno mjesto, naime na g. ministra I Ajanovića) na ministra vojnog, a da vojnog, da što prije pobije našu ' nije čitavu stvar prije toga provjerio, tvrdnju i stvarno odgovori na pitanje i nego je nasjeo onome čovjeku, koji g. Ajanovića, ona se zaklanja za auto­ I je govor g. Kušakovića tako izvrnuo*. ritet vojske i prijeti se svakom, ko se ' To je netačna tvrdnja i mi ćemo da drzne da dira u ono, što nam je »naj­ i ovom opsjenjivanju učinimo kraj izjamilije«. Polahko gospodo! Račun vam ' vom, da je upit stavljen na temeje malo janliš. Jar baška je udarati na । Iju izvještaja gosp. muftije vojsku, a baška prigovoriti kojem po­ i Kurta. Mislimo, da će se sad umiriti jedincu, pa makar bio i na najistak­ ! kako nervozni Banjalučanin, tako i velike duše oko »Domovine« i „Srp­ nutijem mjestu. Nekorektnosti ima ske Riječi«, koje bi na svu silu htjele svugdje pa i u vojsci. I kad mi pri­ da zabašure ovu nemilu aferu. Reći govaramo tim nekorektnostima, onda ćemo još nešto. I protest ulema menesamo da ne zaslužujemo prijekora i džlisa temelji se na zvaničnom izvjekazne, nego šta više imamo prava na sag — premda je došao gotovo pos* Ijednji — bio tik pred čarobnjakovim stolićem. Tko je god pogledao u njegovu visoku čalmu i u bogato odijelo, prepoznao je odmah u nje* mu Hafizhpašu, nadzornika carskih vrtova. Više se puta izmaknuo čibuk nje* govoj ruci i pao na svileni sag, dok mu je oko bludilo od mladića prema nebu i »Allah!« bio je duboki mu uzdah, što bi ga paša često izrekao, a pri tomu bi svi nazočni sagnuti gla* ve u znak svojega iskrenoga prizna* nja. Umjetnik bio je već zataknuo jatagan u zlatom okićene korice i dovršio svoje prikazivanje, ali nitko se ne maknu, jer su još svi čekali konac priče, koja je bila često pre* kinuta. Tako nastavi čarobnjak: S tim sam pobožnim dervišom do* šao do svetoga zdenca. Tri je puta on umočio ovaj jatagan u vodu i osušio ga paominim lišćem, a kad mi ga je dao, reče: »Evo, uzmi ga! Za tebe je to skupocjeno oružje, koje će ti donijeti sreće! Ovomu oružju u tvojoj ruci ne će odoljeti nijedan neprijatelj; no će ti otvoriti sva vra* ta cijeloga svijeta, a kad ga budeš imao uza se, otvorit će ti oči i ti ćeš gledati u budućnost sviju ljudi I dok bude svijeta i vijeka, ne će mu ni dan ni noć oduzeti više te moći!« Htio sam da se zahvalim pobožnome dervišu, ali ga onaj čas nestalo is# pred mojih očaju. I оД to doba pu* Страна 3 Strana П РАВДА* — »PRAVDA , , i I tujem svijetom, proričem buduć* nost, usrećujem ljude, ali svoje obe* ćane sreće još dočekao nijesam! Gorki smiješak zaigra mu na us* nicama, kad je svršio, sleže mu se na oči i čelo teška magla. Pa ipak se njegov pogled doskora opet raz* vedrio na pitanje Hafiz?paše: — Ako znadeš čitati u knjizi bu* dućnosti, onda govori i reci mi: koje je cvijeće najmilije velikomu sultan nu ? — Crveni planinski mak; — odgo* vori čarobnjak bez oklijevanja. Na taj se sigurni mladićev odgo* vor lecnu paša, ађ nije bio još iz* gubio nade, da će ga uloviti u laži i osramotiti. Zato ga opet zapita mir* no: — Reci mi: kada spava sultan? — Nikada! — šanu mladić sasvim jem tiho. Sad paša odista zadrhta od stra­ ha, nije li još tko osim njega čuo taj sramotni odgovor, a bio je istinit; uvjerivši se, da nitko čuo nije, usta* de lako sa zemlje, pristupi mnogo bliže čarobnjaku i zapita ga priđu* šenim glasom: — Znadeš. koja 11 je robinjica naj* milija sultanova supruga. — Znam pašo! Zove se Fatima. Drhćući na svemu tijelu pritisne paša ruku na mladićeva usta za znak šutnje i naloži mu, da pođe za njim. Mladić uzme svoj jatagan i| spremi se, da pođe za tim dostojanstvenih kom. Čarobnjakov sluga ostade, da Politički pregled. i ! ; | ; Ministar finansija g. Kumanudi o uzrocima padanja naše valute. U prošlu nedjelju je ministar finansija g. Kumanudi, na svom boravku u Spljetu, održao u tamošnjem kazalištu preda­ vanje o našim finansijama. Kao uzrok padanju naše valute naveo je činjenicu, da stojimo pred novom žetvom, te ne možemo za sada izvoziti veće količine Žita, a drugo i to, što smo mnogo uvezli iz inostranstva, pa je rad; toga velika potražnja strane valute. On se nada, da će se kroz 2—3 godine postignuti potpuna Ravnoteža u našim financijama. Naglasio je i veliko političko značenje uspjeha nutarnjeg zajma od 500 milijuna, jer su najveći dio zajma dale baš one pokrajine, koje se u vanjskom svijetu smatraju odluč­ nim protivnicima državnog jedinstva. Politički život u Beogradu mi­ ruje. Za prve dvije nedjelje ovog mje­ seca mirovala je u Beogradu sva po­ litička akcija. Narodni poslanici svih grupa uputlii su se u provinciju. Po­ red toga je i u vladi mirovala svaka akcija radi bolesti ministra predsjed­ nika Pašića i odlaska mnogih ministara na odsustvo.' Poslije ozdravljenja Pa­ šića očekuje se življi rad vlade. Istraga atentata. Javljaju iz Beo­ grada: Što se istraga dalje vodi, to istražna vlast dobiva sve viže mogućnosti, da u svoje ruke pohvata sve konce terorističke zavjere. Prekjučer prije podne, u prisuću četvorice gra­ đana, istražni je sudac Anđelković iz­ vršio suočenje Jozefa Mojzeša, koji je istražnim vlastima dao već dragocje­ nog materijala i komunističkih posla- ' nika Filipovića, Čopića i Kovačevića. i Mojzeš je rekao komunističkim posla­ nicima, da su dne 26. juna poslije i podne svi oni prisustvovali tajnom i spravi ostale stvari njegove. Dotle ' su svi gledaoci sagnuli glave u znak hvale i velikoga priznanja, ali se či? nilo, da mladić svega toga upravo i ne opaža. Mislib je samo na to, đa , će mu se sada ipak jednom otvoriti vrata carskoga saraja. II. Baš onih godina zbivale su se ve* like promjene na carskom prijesto* Iju u Carigradu, a bile su svakomu dobro poznate. Poput sjena dolazili ! su 1 gubili se opet sultani; na prije* I stolje su stupali gotovo samo zato, da silnom prolivenom krvi steku neumrlo ime i tobožnju slavu. Svi su bili gotovo samo igračke janjičar* ske. Sultani su doduše znali, kolika im opasnost prijeti carskim robovi* ma. Zato su često i pokušali, kao n. рг. Sulejman Ш., da razbiju te oko­ ve. no janjičari ovoga objesuše o* nim istiim svilenim konopcem, koji jc on poslao njima u znak svoje srdžbe. Njegov se rođeni stric Mu* stafa dovukao do njega s usklikom, da će ga od janjičarske sile obraniti. Umjesto toga naloži ovima, da ubi? ju sultana Su !e i mana sa cijelom пје^ slovom porodicom 1 tako zasjede Mustafa prijestolje, zamrljan krvlju sinovca svoga. Ali od tada ga je pratio — kao obično svakoga zločin* ca — strah: nije vjerovao nikomu. Ni jedno mu obećanje nije bilo sve­ to. pa nije ni ono ispunio, što je bio obećao janjičarima prije nastupa Omjer grčke i turske vojne snage. ! i ! i i 1 1 i ' i ! : i : • , ' General Papulos, vrhovni zapovjednik grčke vojske raspolagao je koncem lipnja sa preko 18 divizija To je od prilike dvostruk broi vojske, negoli ju je imao, kad je posijednjiput započeo ofenzivu. To je od prilike 250.000 voj­ nika. koji su odredjeni da na isti dan započnu generalnu navalu na oba krila i u centru. Posljednjih su dana u Malu Aziju dopremljene još 2—3 divizije, koje imadu da posluže kao pričuva i kao straža, da u zaledju fronte ne dodje do ustanka Te su čete koncen­ trirane u Aidinu, Magneziji, Balikeseru i Pandermi. Grčki je generalni štab računao, da će fronta, kad se raz'ije generalna navala, biti duga 369 km. Vrlo je važnu ulogu kod te zamišFene generalne navale imala igrati he­ lenska flota. Svakako računalo se pri tom, da će velike vlasti ili možda sa­ ma Engleska pristati na to, da helenska flota proveze čete i potrebni ma­ terijal kroz Dardanele i Bospor. Te su čete htjeli iskrcati na crnomorskoj obali izemdju Samsuna i Jeniboli u zaledju Kemalista. Grci su već pravili velike priprave za te operacije. U so­ lunskoj su i smirnskoj luci nakupili tovarne brodove, šlepove, pontone i kojekakve homerske Čamce, te ih pri­ pravili za prvi signal. Dva su bata­ ljuna pontonjera nekoliko tjedana vježbali na prevlaci Artaki blizu Panderme na Mramerskom moru i činili priprave za iskrcavanje četa. I Kemal paša je podvostručio broj svojih četa, te ima danas na fronti oko 180 hiljada vojnika, dok je bitku kod Eski Šehira u travnju započeo sa 60.000 četa u fronti i rezervom od 10.000. Sa Kavkaza i cilicijske fronte doveli su Kemalisti na zapadnu frontu u svemu 5 divizija, ali te su najjače i vrijede kao uzorne Čete- izet paša vrhovni zapovjednik kemaiističkih Četa rasporedio je svoju vojsku između Biledžika, Eski Šehira, Kjutahije i Ušaka. Konjica se nalazi u centrumu, te odanle podržava veze sa oba krila, koja su potisnuta daleko napred. Naciona­ lističke Čete izvrsno sa oboružane te I svoje vlade: umjesto da im je po* i visio plaću, oduzeo im još jednu tre* činu. Isto je tako znatno povisio sve I poreze, pod kojima su i onako ste* j hjali njegovi podanici. Na ulazima ! njegove palače stražili su grčki na­ jamnici, jer svojo vojsci nije više vjerovao, a on je sam boravio u najzabitnijim sobama, okružen nije* mim društvom patuljaka, evnuha i dvorskih luđaka, koji su se smijali samo na njegove riječi. Bojao se svakoga šušnja, što bi dopro do nje­ ga; uzrujavao se na svaki jači glas i neprestano je očekivao, ne će li ја^ njičari navaliti na palaču, da ga sjete njegova obećanja i pošalju onamo, kamo je on poslao svoga strica s ci^ jelom porodicom njegovom ... U času, kada je onaj mladi čarob* i njak s Hafizhpašom prestupio preko i praga carske palače, sjedio je sultan I pod vinu tih nogu na zlatnoj počivalp ci, buljeći bez misli u modrikasti dim ; lule, koji se dizao prema stropu nje। gove zabitne odaje. Jedan dvoranin za drugim pokušao je, da šalom raz* vedri carskoga gospodara. Ali kada su uvidjeli, da im to danas uspjeti neće i da je to dapače vrlo opasno, ' okaniše se toga, odlazeći natraške i iz odaje, gdje sultan ostade sam. Sa* I mo njegov najmiliji grčki rob hla* d;o mu je velikom skupocjenom 1e*> pezom glavu. Nepomično sjediin je car. uzrujan nekorii tajnom slvt^ipm^ što mu je parala poplasenv (Nastaviće st). i �Broj 311 Број „ПРАВДА* — PRAVDA" Strana 3 Страна imadu dovoljno teškoga topništva, aeroplana i tehničkih sredstava. Drži se, da će centar novih borba biti Kjutahija. I ako je grčka vojska brojno jača od kemalističke. kemalističke su čete sposobnije za borbu i prožete sviješću, da se sada radi o opstanku turskoga carstva, o slobodi ili ropstvu Turaka. Turske se čete nalaze uopće u po­ voljnijem položaju, a njihovi vodje bolje poznaju teren, u kojem se vode borbe, dok su vojnici priučeni na terenske prilike i klimu te sposobni da izdrže više nego li Grci. . i | I I 1 Domaće vijesti. Ispravak. U prošlom broju lista, u naredbi o provagjanju beglučke uredbe štampan je i 25. član, koji je ukinut prema izmjenama te naredbe, propisa­ nim 10. juna o. g. i koji prema tome ne važi. Zatim u članu 10, u posljednjem retku mjesto „viša sila ranijih prilika" treba da stoji „viša sila ratnih prilika". .Molimo, da se to uvaži. 1 Ona predviđa minimalnu tarifu za i države, s kojima imamo trgovački I ugovor i maksimalnu za države, s kojima ga nemamo. Također je predviđen 1 sistem zaštitnih carina na željezo, drvo i tekstilnu robu, ali povišenja za ove artikle ipak nisu tolika, kako je to tražila zainteresovana industrija. Dosadašnje ubiranje poreza na obrt kod carinarnica je ukinuto, ali je za toliko povišena tarifa. Također je i ado za preračunavanje dignut, tako da sada 100 zlatnih dinara odgovara iznosu od ' 400 srebrenih. ’ | j Muslimanska centralna banka za ; Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sa­ ! rajevu, treba više vježbenika musli­ mana sa svršenom trgovačkom aka­ demijom ili barem nižom trgovačkom školom. — Pismene vlastoručno pisane ponude sa školskom i liječničkom svjedočbom slati na upravu zavoda. OBO8OIOIOCO2OIO3OBC i , ■ Širite .Pravdu* acBosoBOEoaoaoBosoi Najjeftinije i najbolje Narodna Jugoslavenska kuhinja papirne vrećice dobivaju se u svim količinama i vrstama kod Sarajevske tvornice papirnatih vrećica (hesa) u Sarajevu ===== Kralja Petra ulica br. 2. ===== Zatražite cijene i uzorkel Poznati Mehmedčauš kuhar. — Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom p slugom. — Za čistoću jamčim. Int. telefon 124. ZEMALJSKA BANKA ZA B.i H. Centrala U Sarajevu. Filijale: Banjaluka, Bjelina. Brčko, Mostar i Tuzla. Ispostave: Mujaga Kovačević zvan Mostarac. I ===== B S Bihać. Derver.ta, Doboj, B. Gradiška, Livno, B. Novi, B. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Gcražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac, Visoko. Uspješno se oglašuje u „Pravdi". Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. Redovite FEzerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. - ----------------------------------------------- I===8^= I === ■ I ===== I ===== I I I ==l =====1 ===| ===| ==lI ^=1 I I ! , j Osiguranje robe i prtljage na željeznicama. U ministarstvu sao­ braćaja održana je konferencija za stvu. Ministarstvo spoljnih poslova osiguranje robe i prtljage na željezni­ javlja, da naša država ima kraljevskih cama. Pored nadležnih organa toga poslanstva u : Ateni, Beču, Bruxellesu, ministarstva prisustvovali su i predU prošlom broju nam se potkrala Bernu, Bukareštu, Varšavi, Washingstavnici domaćih i češkoslovačih dru­ tonu, Madridu, Parizu, Rimu i Sofiji; još jedna pogreška. U bilješci »Balkani­ štava. Sa nadležne strane je tom pridiplomatskih predstavništva u : Budim­ zacija uprave« mjesto ministar saobra­ likom izražena želja, da se što prije pešti, Carigradu, Trstu, Kairu i Smirni; ćaja ima da stoji ministar pošte generalnih konsulata u: Beču, Solunu, I Dolazak g. Kaline. Prekjučer stigao organizuje osiguranje na jedan prakPragu, Marselju, Bukareštu, Ženevi, ’ nam je u goste izvanredni poslanik i tičan način, kao što je to u naprednim zemljama, gdje se osiguranje proNew-Yorku, Chicagu i Bru.xellesu: opunomoćeni ministar Čehoslovačke vađa na samim željezničkim blagajnama konsulati u : Grazu, Dusseldorfu, San 1 Republike u Beogradu g. Anton Kalina. Frar.cisku, Korsici, Krku, Amsterdamu. i to priznanicama. Poslije rasprave On je poznat još iz bivšeg bečkog par­ Antofogasti i Montrealu. konferencija se složila u tome, da naša lamenta, u kome je glasao protiv osiguravajuća društva izrade elaborat aneksije Bosne i Hercegovine. Silno o osnivanju jetinog osiguravajućeg spretan polftičar i širokih slavenskih Masarvkovih koncepcija, g. Kalina je i društva za prtljagu i robu na željezMuslimani i muslimanke radio i na drugim kulturnim poljima nicama. Isto tako bi ova društva imala da spreme ^redlog o načinu održavasu svome velikom narodu. Dobro nam grada Sarajeva, sjetite se došao nja međunarodnih veza na ŽeljezniI ' čama. Nova carinska tarifa. Krajem ove vašega ,,MERHAMETA“. nedjelje stupa na snagu nova carin­ Českoslovački konzulat šalje nam ska tarifa za uvoz u našu kraljevinu. i ovo saopćenje: Ministarstvo inostranih Naša predstavništva u inozem­ 1 , I djela u Pragu imenovalo je Ijekare u Sarajevu gg. dra Ljudevita Pisena konsularnim Ijekarom, te dra Jindricha Čihaka njegovim zamjenikom. Most u Sanskom Mostu, koji je . uslijed poznatih poplava bio porušen, popravljen je i sa danom 12. o- mj. promet na željezničkoj pruzi Prijedor —Drvar—Knin opet je uspostavljen. Marke za Hurrijetove šegrte. Svim prijateljima musi, zanati, podmlatka, a naročito musi, institucijama: bankama, veletrgovinama i si. stavljamo na srce, i molimo ih, da nam sabiraju i šabu na adresu: Hurrijet, Gornji Tabaci 5, Sarajevo - stare i upotrebljene poštanske marke, koje ćemo unovčiti u korist" naše šegrtske sek­ cije, koja već sada izdržaje preko sto­ tinu siromašne, a vrijedne djece na svim modernim zanatima. Za društvo »Hurrijet«: Odbor. 1 ==~B= I === I = Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u kraljevstvu SHS i inozemstvu. I Novo! Prispjela je veća količina dobrih Staitlbulskih I kita -ićanki) za fesove. — Cijene su kako slijedi: T; E м 1 dutz. kita -Dubim* . . . . K 240.— 1 „ „ „Đžanfes" . . . „ 150*— 1 „ „ „ s plehom „ 100*— šaljemo uz pouzeće dok zaliha traje. I Islamaga Vranić i Sin, ш Ц I trgovina fesova. SARAJEVO, Sarači ulica broj Prima kao glavno zastupstvo za Boenu i Hercegovinu Assicurazioni generali i Prvog sveopćeg društva 7a osiguranje protiv nezgoda i Šteta, sve vrsti osiguranja. iSEBURA IZ FABRIKE HINKA FRANCKA SINOVI, O ZAGREB 0 preporučuje se za tursku Crnu kSVU kao najsavršeriji dodatak i zamjenica zrnate kave. Dobija se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. 1 1. 246 ■ Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.J u Sarajevu Dionička glavnica 10,000.000'— Kruna. Podružnice u Bos. Brodu, Bos. Novom i Travniku. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupujt i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe,a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Hancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeio. - Brzaјавi: Trgonačha franka, Šarajвво. - latarorhan telefai: M Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2e4525cdaa660c0d8e90061c8bdb7de6.pdf 7137b922ef98a3424b94d765b8e977b2 PDF Text Text POŠTAR1NA U GOTOVU PLAĆENA. Pojedini broj K 2'— PRAVDA Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcionl odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 74 (312) Sarajevo, 17. jula 1921. Centralni odbor J. M. O. otpočeo je svoja vijećanja na 15. o. mj. i za? vršio ih danas. On je u prlom redu uzeo u pretres izvještaj poslaničkog kluba o radu od posljednjeg sastanka i u vezi s time smatrao svojom glav­ nom zadaćom, da izgladi spor, koji je u klubu nastao i o kojem je u jav­ nosti bilo govora. I ako su opreke bile znatne, međusobnim popušta, njem obiju grupa uspjelo je, da se izgladi spor i da klub nastavi surad« nju u sadašnjoj vladi. Ujedno je za= ključeno da će se na redovitoj glav? noj skupštini organizacije, koja će se sastati početkom oktobra ove go­ dine, prosuditi dosadašnji i odrediti budući politički pravac poslaničkog kluba i preraditi statut stranke, na? ročito u pogledu sastava Centralnog odbora. Centralni odbor pretresao je i pitanje lista »Pravde«, te je zas ključio, da se udovolji molbi glavnog urednika g. Korkuta, da do zemalja ske skupštine ode na dopust, a da I IV. delikte«... Ustav u članu 13. prihvaća: „Sve krivice štampom učinjene sudiće redoviti sudovi*. 54. Program: »(Zahtijevamo) Što strožiji progon lihvarstva i zaštitu maloljetnih*4. Ustav u članu 36. pred­ viđa: „L i h varstv o (ze enaštvo) svake vrste zabranjeno je". Zaštita pak ma­ loljetnih pitanje je zakonskog uređenja. 55. Program: »Tražimo da se i u vojsci poštuju propisi Islama, a naročito da se muslimani vojnici ne opterećuju uz ramazan teškom služ­ bom*. Ovo je pitanje zakonskog ure­ đenja. 56. Program: „Tražimo da se uvede apsolutna zabrana za sva vojnička lica, da se miješaju u politiku i da u isto vrijeme obnašaju građan­ ske i vojničke funkcije". I ovo pitanje spada u kompetenciju zakona, da se njim reguliše, ali ga i Ustav djelomično opredjeljuje u 70. članu: »Oficiri, ak­ tivni i u nedejstvu, kao i podoficiri i vojnici pod zastavom, n e mogu vršiti biračko pravo ni biti birani". 57. Program: ,,N a rod n o m zdrav­ lju i higijeni posvetićemo osobitu paž­ nju, naročito suzbijanju alkoholizma". Ustav, član 27. glasi: »Država se stara: 1. o popravci opštih higijenskih i socialnih uslova, koji utiču na narodnu zdravstvenost; 2. o naročitoj za­ štiti matera i male djece; 3. o čuva­ nju zdravlja svih građana; 4. o suzbijanju akutnih i kroničnih zaraznih bolesti kao i suzbi­ janju zloupotreba alkohola; i 5- o besplatnoj Ijekarskoj pomoći, besplatnom davanju lijekova i drugih sredstava za čuvanje narodnog zdravlja siromašnim građanima«. 58- Program: „Nastojaćemo, da se naš autonomni (vjersko prosvjetni) »Š t a t u t« odmah podvrgne temeljitoj revijjji«. Do izglasanja Ustava nije bila sigurna ta revizija, a sada ovo pitanje spada u kompetenciju vakut-mear. sabora za ižradu. 59. Program: Nastojaćemo da našoj organizaciji pristupe i muslimani iz drugih jugoslavenskih kra­ jeva". Naš je klub pokušao odmah, čim je došao u Beograd, da dođe u zajednicu sa poslanicima muslimanima Godina Ш. Sarajevo, utorak 19. jula 1921. (13. Zil kade 1339.) se redakcija povjeri sadašnjem za? mjeniku glavnog urednika gosp. Dž. Sulejmanpašiću uz sudjelovanje gg. narodnih poslanika Ajanovića i Sadovića. U štampi su iznesene mnogobroj­ ne netačne i tendencijozne vijesti o vijećanju Centralnog odbora. Nije točno, da je traženo, da odstupe predsjednik poslaničkog kluba g. Maglajtić, g. ministar dr. Karameh? medović, kao što nijesu tačne i mno? ge druge slične vijesti. Isto je tako netočna i tendenciozna vijest, kao da je pobijedila grupa gg. Maglajli? ća i Korkuta, jer o kakvoj pobjedi ne može biti govora, kad je spor međusobnim popuštanjem izglađen. Poslanički klub, koji se do sada bio samo provizorno konstituisao, izabrao je za predsjednika g. Ma? glajlića, za potpredsjednike gg. M. Kapetanovića i dra Hadžikadića, za tajnika g. Alića. za blagajnika g. Sa? rajlića. Program J. M. 0. i Ustav. S—in. 53. Program: »(Zahtijevamo) porotu za sve političke i štamparske Čekovni račun pošt. štedionice 1119. iz Južne Srbije, ali ovi nijesu prihvatili ruke. Pa i poslije, kad su bili izašli iz demokratskog i radikalnog kluba, nijesu htjeli s nama zajedno, da sebe pojačaju još i sa 24 naša glasa, nego su bili sebi osnovali — posebni klub. 60. Program: »Sve štete, koje su nama muslimanima učinjene tokom rata, a naročito od prevrata, imadu se potpuno i što brže naknaditi«. Ustav za ovo nema specialne garancije, a šta će zakon o tomu predviditi, to se ne zna. Za mene ovo pitanje ostaje otvoreno. S ovim savršavam su ovih šezdeset točaka naš je program potpuno iscrp­ ljen. Ko me je pratio u ovom uspore­ đivanju s programom u ruci, svjedok mi je, da nijesam ispustio ni jedne točke, ne samo principijelne, nego ni inače od manje važnosti. Ali ko bi ipak htio da kaže, kako sam ispustio nešto iz programa od bitne vrijednosti, molim ga, da mi to javno i dokaže citatom iz programal Ovako pak moramo računati s ovim Što vidimo pred sobom. Tu imamo 60 točaka programa, od kojih zabilježismo kao prijeporne samo njih osam i to: pod brojem 9. navedena o jugoslavenstvu, pod brojem 11. proporcionalno pravo glasa, broj 12. doncšenje ovoga Ustava sa dvije tre­ ćine glasova, 18. i 29. sloboda rada i stjecanja, 28. proširenje djelokruga Senatskih sudova, 30. sloboda utak­ mica na polju privrednog rada obzi­ rom na davanje privilegija, 39. dava­ nje zemlje vlasniku, koji je hoće da obrađuje i 60. naknada za štete iz rata i iza prevrata. Dvije točke programa se storniraju i to: pod brojem 7. o našem stanovištu do ustavnog uređe­ nja i broj 40. do riješenja kmetovskog pitanja. Ostalih četrdeset i devet točaka nađosmo da je zadovoljeno, bilo potpuno Ustavom ili inače, bilo djelo­ mično ustavom u principu i izvedenjem u izradi zakonodavstva. Agrarno pita­ nje izlučujem na stranu da ga klasira kako ko hoće: ili u ovih pedeset to­ čaka da spada ili da ga pribroji uz prvih osam, pa da ih bude devet. Od prvih osam tačaka ja smatram da su negativno riješene ove pod bro­ jem 11 i 12 potpuuo, a one pod bro­ jem 30, 39 i 60 djelomično, dok imam j j i ■ i : i j ; . ■ . : ; nade da će se povoljno u budućnosti I đivanjem. A to je ekonomska riješiti one pod brojem 9, 13, 18, 29 1 organizacija! J. M. O. neka se bori za mogućnost opstanka i 28. Za svih pet negativno riješenih točaka naš je klub poduzeo sa svoje i muslimana u ovim zemljama kako god strane sve, što mu je bilo u snazi, da I hoće u političkom pogledu, ekonomska se povoljno riješe bilo u Ustavotvornoj ! organizacija, posve nezavisna od poli­ tike, treba da sa svoje strane tu m oskupštini, bilo u ustavnom odboru ili u pregovorima s vladom za sporazum : gućnost učvršćuje i osigurava u — ali nije uspio. ■ materijalnom pogledu. Istorn tako doMeđu pedeset pozitivnih točaka ima 1 bili bi smo i drugu nogu na čvrst i nekoliko njih, koje momentano nijesu I pravilan hod u budućnost, a ne bi zadovoljene, ali ih ja ipak nijesam ; dalje hramali samo na jedroj, političoznačio za prijeporne, kao na pr. pod ! koi, kao sada i zaljuljavši se na sva­ koj zapreci u bojazni, da se ne sru­ brojem 51 otvaranje popravilišta za pokvarene dječake, broj 58. revizija šimo. Naša ekonomska organizacija sadr­ autonomneg „Statuta" i broj 59. odnos prema muslimanima iz drugih jugosla­ žavala bi u sebi i zemljoradničke i venskih krajeva. Ja ih ne označih za zanatlijsko zadrugarstvo, za koje smo po programu J. M. O., kako to istaprijeporne stoga, što u prvom dijelu koh pod brojem 41, zaduženi da ga članka naglasih, da ću usporediti pro­ razvijamo, ali bi istodobno obuhvatila gram J. M. O. sa Ustavom u vezi sa radom našeg poslaničkog kluba, te što ■ i konzumno i trgovačko, bankarsko i stoji bilo do nastojanja Organizacije ! industrijalac udruženje muslimana tako, da bi njezino upravno vijeće bilo do boljih prilika, da se i ova i ovakva načela naše stranke ispunjuju i rukovodilo naš razvitak na ckonom! skom polju isto onako, kako to ceni ispune. Niko uviđavan niti hoće niti može i tralm odbor J. M. 0. rukovodi na polju ispustiti ih iz vida i ne truditi se, da političkom. Drugačije ne može ni biti, se i ova pitanja ne ispune, kao i ona, jer posao, koji nas na tom polju čeka, koja su djelomično sada negativno ri­ I tako je iza ratne oronulosti ogroman, ješena, pa dapače i potpuno negativno, ■ da je apsolutno nemoguće, da bi ga ako smo kod njih naglašavali svoje j mogla valjano voditi i svršavati posebno stanovište (kao što je pro­ I naša politička organizacija. porcionalno izborno pravo), a kamo li S druge strane, naša ekonomska on:? za koja ima nade da će se po­ I organizacija, koja se do sad nikad voljno riješiti. Međutim i u rečenih i nije mogla odjednom vrijedno osnopedeset pozitivnih točaka, većina ih je, j vati, može še sada po mom sudu koje su postavljene na dobru bazu 1 osnovati kako treba novcem i obligariješenja Ustavom, a dokončati se imadu 1 cijama, koje će se dobiti u odštetu za U izradi zakonodavstva i drugom par­ • oduzeta nam zemljišta po agrarnoj lamentarnom radu. Hoću da reknem, I reformi. Neka se taj novac nipoš to kako se dobar dio našega programa ne potroši, osim ako ko ima koji nalazi još u stadiju rješavanja i ispu­ dug da plati i najnužnije što mu njavanja i da bi presjeći to ispunja­ ' treba da nabavi, nego neka se uloži vanje značilo Isto što i ostaviti među u naše novčane zavode na dva pristaništa na uzburkanoj vodi, a 1 štednju do vremena, koje se pokaže u brodu, koji je prilično dobro oprem­ najzgodnije za provedenje ove naše ekonomske organizacije. Pogledajte još ljen, ali mu posada hotimično obustavi djelovanje, podijelivši se u nazorima: i jedan put, šta napisah pod brojem 41 jedni da se ide naprijed, a drugi da i o državnom potpomaganju zadrugarse vrati! stva, sjetite se, da je od našeg poliOva aluzija, priznajem, odnosi se na i tičkog programa izmjenjen dobar dio tadašnje stanje našeg poslaničkog ; i mislite na momenat, kada će nam kluba (pred glasanje Ustava), a krup­ trebati sada pristupiti jednom novom nih razloga imaju obje grupe posla­ ekonomskom programu, da na njemu radimo. I spremajte se, da preko svojih nika i za i proti. Međutim, glasanjem delegata na, ekonomskoj konferenciji, za Ustav izađoše naši poslanici jedin­ koja će se ako Bog da na jesen sazvati stveno iz Ustavotvorne skupštine i u Sarajevo, istaknete sve one smjerove, pređoše u zakonodavnu skupštinu. Ali kojim mislite da treba naša ekonom­ kojim pravcem od sada da pođu, to ska organizacija da pođe. pitanje nije raščišćeno. Naš poslanički klub mnogo misli na Narod treba da ga raščisti! čuje se ovaj momenat, pretresao je ovo pitas više strana. 1 pravo je, jer u našem , nje više puta i donio zaključak klubu sjede narodni poslanici. Da narod pak mogne tačno prosu­ 1 za saziv ekonomske ankete 1 čim to omoguće prethodne preduzete diti težinu čitave stvari, ja uzeh na I mjere za osnutak ekonomske organise zadaću da ga po programu J.M.O. upoznam sa rezultatima rada J. M. । zac.ije. Meni je stavljeno u dužnost, da Kluba, pa neka po njima (kao i po ; našu javnost preko „Pravde" o tomu obavijestim, što ću jo i učiniti — na­ duhu naših težnja i političkog shva­ dam se na skoro — pod naslovom ćanja i u drugim pitanjima, koja nijesu »Naša ekonomska organizacija". Samo napisana u programu, a o njima molim, da me tada s najvećom pažda treba zauzeti stanovište kad, izbiju na tapet) prosudi, u kom će pravcu ! njom popratite u prikazivanju i da po dati novu direktivu svojim zastupni­ i najboljoj uviđavnosti pomognete osno| vu, da se odmah, nakon svršetka glaVcima. Hoće Ii i za dalji rad slijediti zapovijed, kao što se čula na izborima? ! nih ljetnih poslova mogne sastati naša ! ekonomska anketa. Hoćemo samo složno, svi skupa, pa — ili svi bijeli ili svi crni!"? Ja vjerujem u političku svijest na­ šega naroda i nadam se, da hoće! * □ a Međutim, kako god u buduće opo­ ravila politika J. M. Organizacije, jedna praznina i to jedna silna praznina u zajednici muslimana Bosne i Herce­ govine ne može se i ne smije se više podnositi, a da se što bržo i što in­ tenzivnije ne počne sa njenim izgra- □ o □ □ □ п в Sjetite se пзпгтни □ п □ □ □ □ □ �Strana 2 Страна Spoj 312 Broj „PRAVDA* — ИКРАЗДА“ Riješenje agrarnog pitanja u južnoj Srbiji. | i štetnim. Za to, kaže, ima dokaza iz iskustva. G. Raičević je dobio mandat i sto* licu u konstituanti pomoću musliman­ Neke sarajevske novine objavile puno .izrodio i pojavio u najgrub* skih glasova. To priznaje i radikalski su sporazum o agraru između muslb Ijoj formi. Taj je pokret stvorio tak* I organ na Cetinju. Pred izbore su radimanskih poslanika iz Makedonije i tično stanje, koje vlasti i zakoni) I kali obećavali, da je muslimanima Sandžaka i predstavnika viadrnih moraju mijenjati vrlo obzirno, i to 1 mjesto samo u radikalskoj stranci i grupa, pa su poredcćii naš i njihov opet samo u ograničenoj mjeri. Ta- i da su radikali oni, koji će u obzir uzeti sporazum došli do zaključka, da sam kav slučaj nije u južnoj Srbiji. A da sve njihove opravdane zahjeve. To nije, mnogo je pridonijela veća kom? džačko*makcdonski posjednici pu­ ćemo mi samo zabilježiti i sada preći no bolje prolaze i da su prema tome paktnost muslimana, niži kulturni preko toga. njihovi zastupnici, i ako neškolova* niveau naroda, a naročito okolnost, ' G. Raičević iz političkih obzira nije da vlasti nijesu prije toga ni poku* ni. puno sposobniji od naSih. Na ovo imao pravo zastupati ono gledište o šavalc da riješe to pitanje, kao što posljednje nećemo se ni osvrtati, a šerijatskim sudovima i tako je dolazio pozabavićemo se prvim zaključkom. je to kod nas Austrija radila i time do zaključaka: da su oni štetni. već, da tako kažem, posijala sjeme Prije svega ne smije se smetnuti s Gosp. Raićević, kao Crnogorac u današnjem a gr. pokretu. uma okolnost, da se agrarni odno* Ima još jedna stvar, koju ne uzi* 1 svojoj užoj domovini i nije mogao ni šaji u Bosni i Hercegovini znatno ■ maju u obzir oni. koji su dosad go* I vidjeti ništa napredna i uredna kod razlikuju od onih u Makedoniji, a donekle i Sandžaku. Obrađivaoca voržli o tom sporazumu, a koju treba ! muslimana. Pošavši od seoskog hodže slobodne zemlje niti su bili niti su naročito naglasiti. To je obKk i na* pa na dalje, do sibjan mekjteba, do naše najviše istance, to sve ne priliči sada nosioci kakovih prava na zem; čin sporazuma, te kontrahenti nje* na kakve ustanove kulturne i pro­ ■Iju. koju obraduju, dakle posjednici govi. Sporazum, što su ga na* imaju na nju neograničeno pravo ši poslanici iz Bosne stvo* svjetne, to najmanje prestavlja državno vlasništva. Valja znati, da čitluci i r i >1 i sa vladom g. P a š i ć a, do«* nadieštvo, a u njima savremene or­ čitlučki odnosi mjesu slični ni po bio je zakonsku formu d u* gane. Stoga se i danas može Čuti svom postanku, a niti po odnosu iz* s t a v n o (»snaženje, dok je negodovanje kod samih muslimana zbog nereda, nerada i samovolje. I među cifluk-sahibije prema cif čiji sporazum sandžačko*makedonskih nije onda čudo, kada se i kršćani kmetskim odnosima u Bosni i Нсг* muslimana s predstavnicima partiji a ccgovini Čifluk*sahib:ja je bio uvi* iiz vladine većine političke naravi), I ljute na ovakvo stanje kod naših vjerskih i prosvjetnih ustanova. Mu­ jek pa sve do u Najnovije vrijeme nema apsolutno nikakve garancije, slimani često puta traže kod redovnih uže vezan za čitluk nego vlasnik da će se on i izvršiti. To sve zavisi sudova intervencije i zaštite, pa je na kmetskih selišta, a čifčije u Make­ o dobroj volji pojedinih potpisnika osnovu tih pritužaba kralj, veliki sud doniji i donekle u Sandžaku su bili sporazuma i od političkih prilika, nosioci vrlo neznatnih prava i to koje će se razviti. Sami poslanici iz za Crnu Goru na plenarnoj sjednici donio » dluku, da se imovinske parnice većim dijelom po sadržim radnika i Makedonije i Sandžaka svijesni su imaju rješavati kod redovnih sudova najamnika. Oni su bili pokretni i toga, pa su se stoga bivši članovi ra­ u smislu zakona o gragjanskom sud­ često su mijenjali čitluke kao i čif* I dikalnog kluba otpet povratili u ra* skom postupku, član IV., koji kaže: luk-sahib’je. Historijski izvor kao i j d.'kalm klub, a to će jamačno uči* Duhovne sudske vlasti i šerijatski su­ pravnu narav ovih odnosa jednom | niti : demokrate. dovi vršiće i u buduće sudsku vlast ćemo zgodom podrobnije razložiti, : Već onim časom, kad je naš posfl. u bračnim sporovima, u koliko se ne a sada mislimo, da je dostatno ovo* 1 klub stupio u pregovore s vladom, bi odnosili na imovinska prava. Mi kmetskih selišta, a čifčije u Make* . postavio se je na gledište, da je bolje imamo svoje hodže, Šerijatske sudove, liko istaci. Kod nas. u Bosni i Herce* । i manje uspjeha, i manje prava, ali glavnu Upravu Vakafa sa virilnim od­ govini, to je opet pravo bilo ograni* ' da se to privodi u djelo, nego da do* čeno kmetskim pravom, koje je i u > bije puno Tjepih riječi * praznih o* bornicima. Sve to imamo na osnovu jednog člana u Ustavu bivše Crne Gore zemljišne knjige bilo uneseno. bećanja. koji glasi: Unutrašnja Uprava MuhaDruga se razlika očituje u tome, Pri koncu napominjemo, da je a* medove Vjeroispovjesti pripada Muf­ što se je agrarni pokret, koji se kod grar samo jedan dio našeg sporazu* tiji Crnogorskom i Brtskom. 0 kakvom nas punim pravom zove pljačkaški ma. možda tek jedna trećima, dok pokret, a kojemu bi agrarna refor* ј je agrar kod sandžačko* makedon* ' zakonu o šerijatskim sudovima, o po­ ma trebala da dade neki regulativ, i skih poslanika jedna jedina tačka | stupku, o uregjenju naše vjersko-prosvjetne uprave, ili kakvim pravilnicima kod nas u Bosni i Hrcegovini pot* I sporazuma. u tim ustanovama, toga kroz četrde­ set i više godina nema kod nas. U nas se upravljalo i danas upravlja, »na osnovu šerijata i prakse«, a što je šerijat, Što je i odakle praksa, ne bi se to definiralo kroz decenije, da je ostala Glas zaboravljenih. stara vlada. Prateći »Pravdu« i rad Vašeg kluba se na razne prigovore i napadaje. Vaš Posljedica svega toga je bila, da su oko ostvarenja pojedinih tačaka Va- , delegati su imali pune ruke posla oko se događala pokrštavanja, da su naši šeg programa, upada ruma, — Crno­ vakufi skoro uništeni, da nemamo nisamog dokazivanja potrebe, a još više gorskim muslimanima — u oči najviše i oko odbijanja napadaja, koje Vi kakovih mekteba, tako gdje postoji ibto, što se pojedini zastupnici nemušti* j smatrate da dolaze iz neupućenosti tidaija. to je u džamijskom ćošku. na mani izvan Bosne i Hercegovine odu- ? i neobavještenosti. U debati se istakao golom podu; djeca kleče, zagušena u piru ustanovi šerijatskih sudova, kao | i naš zastupnik g. Raičević, koji se I prašini, gdje treba da uče nekoliko potrebne institucije za nas muslimane. 1 žestoko obara na šerijatske sudove, , godina, dok nekako na pamet nauče U debati u Ustavnom odboru nailazi I smatrajući ih sasvim nepotrebnim čak i samo jasini-šerif. Iz Crne Gore. PODLISTAK. R.: Osveta Sultana Murata. Historijska .pripovijest. (Nastavak). Najednom se makne zastor na vratima, a u sobu stupi patuljak. Bio je silno nakazan, ali poznat da je carev osobit ljubimac. Doplazio je do nje^a poput pseta, uzeo čibuk i počeo puši ti, pri čemu je vjerno оро* našao carevo držanje. Ali sultan do skora opazi njegovu šalu i udarivši ga nogom u usta, gurnu ga od sebe. To mu bude plaća za dobrotu, jer je htio da razvedri svoga razdraženoga gospodara. Sav krvav i zapla* kan podiže se patuljak sa mramor* noga tla. a sultan se opet podade promatranju dima. Niti je što mi* slio, niti sc ganuo na plač svojega kukavnoga roba. Nad cijelom se pa* lačom slegao smrtonosan mir kao prije strašne oluje. Samo se iz da* ljine čuo glas mujezina, gdje dozi­ va musliimanc na molitvu. Doskora se opet makne zastor na vratima i u odaju uđe Hafiz*paša, padnuvši odmah ničice'pred svojim gospodarom. — Sto želiš? zapita ga sultan mr* ko. Pred vratima stoji ndad čarob* njak i čeka samo na mig tvoj, viso* ki gospodaru! — odvrati paša, po* klonivši se opet do zemlje. - Ne ću da ga vidim! Ali on poznaje prošlost i pro­ riče budućnost! — Neka uđe! Pokloniv se ničice. udalji se paša, da udovolji želji sultanovoj. Golim mačevima oboružani crni robovi sultanovi opkoliše njegovo sje­ dalo, a za čas stupi u odaiu čarobnjak, sagnuv glavu na pozdrav sultanu. Držeći svoj jatagan,ostade tako sagnut, očekujući sultanove zapovijedi. — Tvoje ime? — zapita ga ovaj mrko. — Mehalle. — Tvoja domovina? — Čarobnjak nema domovine. — Koliko ti je godina? — B lo mi je pet, kad si se ti opasao Osmanovim svetim mačem. — Odakle dolaziš? — Iz Moreje, veliki gospodaru. Čarobnjak je ove dvije prve riječi nekako čudno naglasio. Sultanu Mustafi sinu neugodna pomisao glavom, no brzo se opet sabra : — Čuo sam, da ti je poznata budućnost?! Po tomu bi morao pozna­ vati i prošlost? — Ti reče, gospodaru! Tko gleda izlaz večernje zvjezde, treba samo da okrene glavu i da vidi, kako zadnje zrake zapadnoga sunca ljube zemlju na rastanku. Dobro! Reci mi dakle: čime sam juče započeo svoje ramazansko pranje? — Najprije vinom sa Kanarija, onda ciparskim, a svršio si vinom sa Hiosa. j I ' I i Smiješeći se zadovoljno, pogladi sul­ tan dugu svoju bradu i reče čarobnja­ ku, na oko dobre volje: v — Znadeš li ti, da bi te taj odgo­ vor mogao stojati glave? — Znam, gospodaru, da bi me mogla snaći sudbma onoga španjolskoga tr­ govca, koji |e . . . po zakonu svoje vjere . . . krstio vino, koje je prodao tebi. Taj oštri a pristali odgovor svidi se sultanu, jer ga je uvjerio, da taj ča­ robnjak zaista poznaje prošlost. Ipak se još ne usudi, da ga zapita za dan svoje smrti, koje se kao svaki zldčinac silno bojao. Zato pokuša, da se ulaska mladomu čarobnjaku, govoreći mu nježnim glasom: Ti si krasan čovjek, Mehalle! Tako­ ve duševne darove, kao što su tvoji, imaju rijetki smrtnici I Pitao sam već po više puta fakire i derviše, кој^ su po tri puta bili na pejgamberpm grobu, no nijedan mi nijedan mi nije znao točno odgovoriti ... — Glas mu je postojao sve laskavijim Činilo se go­ tovo, kao da želi podmititi sudbinu, koju je imao čuti iz ustiju toga mla­ doga čovjeka. — Ostani ovdje kod mene u mojoj palači I Učinit ću te bo­ gatijim, nego Što su svi trgovci u Galati ... ali mi moraš reći . . . godinu moje . . . smrti 1 Dršćući približio se čarobnjak sul­ tanu i uze mu ruku, gdje je sada od­ govor na to pitanje oprozno tražio u prepletenim žilicama te krvlju omašćene ruke. Zatim pođe k prozoru, podigne oči k nebu i reče muklim, drhtavim glasom : Džamije su ili pale ili sklone padu, vazda obučene i iskićene paučinama. 0 mezarlucima je suvišno pisati; oni služe svijetu samo za ispaše i bacanje gradskog smetišta. Kako smo uopće ostali neškolovani, nemamo u zemlji ni jednog čovjeka sa srednjom škol­ skom spremom, a sa višom pogotovo. Djeca slabo pohađaju osnovne škole, a u nekim srezovima, valjda zato što su svi stanovnici muslimani, i nema osnovnih škola. Naš svijet je nema­ ran, a vlasti kao naročito ne upotreb­ ljavaju nikakvu strogost, da se izvršuju zakonska naređenja, da se muškadjeca moraju školovati, iako je osnovna na­ stava kod nas obavezna. Kod takvog stanja stvari naravno je da smo prosto roblje, a svako naš gospodar i u svakom pogledu. Mi imamo dosta vjeroučitelja, ali sa kojom naobrazbom! Ni jedan nema makar srednje Škole, a carigradskog idžazeta pogotovo, te kamo li šta više. Sva naobrazba i djelovanje tih naših »Alima« jest da znadu klanjati i imamsku dužnost, ali u društvu naučenih i in­ teligentnih mualima ne bi mogli ni pristupiti. U Ulcinju su na pr. hodže tražili kod vlasti, da djeca muslimanska ne pohađaju škole radi „goropaštine“ (bo­ lesti), te kad im vlasti to nisu uvažile, iselilo se iz grada oko 500 najviđenijih porodica, pa danas nemaju nikako pismenih ljudi i svuda su zapostavljeni tako, da u tom gradu i ako i danas broji 600 stanovnika muslimana više cd pravoslavnih, u opštinskom* odboru sjedi ipak 9 pravoslavnih, a tek radi neke tolerancije samo tri muslimana! U Bojanskom srezu gdje su stanov­ nici svi muslimani, predsjednici opština su pravoslavni iz drugih srezova,pošto tamo nema pismenih ljudi ma ni jednoga. Za vrijeme balkanskog i svjetskog rata muslimani su bili samo konjovođe. Eto na koji smo hal došli obi­ lazeći školu, i samo misleći, kako se Sultan u Carigradu provodi, i kako paša u Skadru pravi „resmi-kješid“. Vi ćete još imati muke, dok dokažete, da je Islam vjera civilizacije i kulture. G. Raičević je na krivom putu, kada generalno sudi o Islamu po na­ šim ustanovama u Crnoj Gori, kada zna, kako su oni uređeni kod nas. Neka g. Raičević dopusti i neka pri­ stane. da se to sve izmjeni — bar približno —■ kao što je u Bosni, pa će se odmah uvjeriti, da nije imao pravo. Ni mi, crnogorski muslimani, na koje je, čini se, svako zaboravio, nijesmo zadovoljni sa ovakvim stanjem, jer mi od toga najviše i trpimo. Mi pratimo budnim okom rad Va­ šeg kluba i želimo vam svaki uspjeh, I — Već gori bajramska vatra na vrhu i velike džamije i noć spušta svoje crno velo na zemlju . . . Bez daha slušao je Mustafa te pro­ ročke riječi, a mladić nastavi opet ta­ janstvenim glasom: — Tvoj mi smrtni dan zastire sada još svjetlo, No čim izađe večernja zvijezda, moći ću ga točno odrediti. . . Nestrpljivauzrujanostpotjera sultanu svu krv u glavu, a obrazi mu se za­ liše tamnim rumenilom, dok su mu bijesni pogledi gotovo nalagali robovi­ ma, da unište toga obijesnoga crva, koji se usudio iskušavati njegovu ustrpljivost Ipak mu ,velika radoznalost utiša uzavrelu krv i on se do skoro opet ravnodušno okrenu k mladiću: — Nijesam se doduše naučio da če­ kam, ali ovaj ću se put ustrpiti samo uz uvjet, da me do toga vremena po mojoj volji zabaviš. — Zapovijedaš Ii, gospodaru, da ti pokažem umjetnosti, što su dane samo nama čarobnjacima? — Zapita mladić i povuče odmah svoj jatagan iz korica. Ne, ne! — zaviče sultan poplašen, a kolo njegovih crnih stražara stisnuto se, još uže, oko sjedala gospodara svo­ ga ; ostavi svoje oružje u miru! Zapovijedali, da ti pričam divne i priče? Time li me hoćeš da uspavaš ! kao kakova Arapina pod šatorom? Dosjeti se čemu pametnijemu! Da I znadeš barem igrati šaha! Ja ga igram I tako rado, a još nijesam našao u cije­ lom carstvu čovjeka, koji bi htio igrati j sa mnom ! �Број 312 Broj jer ide na korist svih muslimana u našoj prostranoj kraljevini, a g. Raičević bi zadovoljio pravdu i odužio se svom teškom pozivu, kad bi kao is­ kusni političar izradio svojim sugra­ đanima, da nam iz Bosne dođe bar za svaku struku po jedna stručna osoba, a to bi bilo svega pet do šest njih; da se strogo primjeni zakon o osnovnoj nastavi za mušku djecu; da se u Baru — kao okružnom mjestu — otvori bar za sada četvoro-razredna gimnazija, i tek onda s pravom se može tražiti od muslimana, da budu svijesni građani u svakom pogledu, a sve dotle biće, kao što je doslje bilo: »dobro jutro, Čaršijo, sa obije strane«. St. Bar Crna Gora, 5. maja 1921. Derviš Omerbašić, pensioner. Bilješke. Radić o nama. I svom listu »Slo* bodni Dom« od 13. ov. mj. piše Stje­ pan Radić ovo: »A što je s bosanskim begowna? Hoćemo li se tu možda držati mh šljenja pokojnoga Ante Starčevića, da su ti begovi najeišoe hrvatsko plemstvo, a da su već zato pozvani, da oni budu i srčika ii vodstvo hr* vatskomu narodu u Bosni-? Na to odgovaramo: Ne držimo ništa ni do čistoga nii do nečistoga plemstva, a ne pitamo ih ni za to, jesu li mali, ili veliki Hrvati', nego smo pitali i još ćemo pitati musli* mane seljake, da li oni te svoje be* govc drže za prave i poštene ljude. Sto smo do sada čuli, nije za te be* gove dobro, osobito poslije javne i potajne trgovine s beogradskom? vladom, trgovine bez тиЉпапskoga seljaka, a i proti njemu.« Radić je naše poslanike nazivao i sam Hrvatima u vrijeme, dok još nc bijasmo stupili u vladu g. Pašića i tada nas nije nazivao »begovima«. ' Sto on danas drukčije čini, nije mu se ni čuditi. On je dosada izgovorio toliko protuslovlja, koliko ga ne može izgovoriti ni najveći demagog. On na рг. u svom »Domu« nepre* stano oponjinje hrvatske seljake, da čuvaju mir i da ne misle na revolta čiju, a na skupštinama im jc toliko obećavao: »Šijete u monarhiji, a žeti ćete u republici« Da se naša monarhija nc može bez velike krvi pretvoriti u republiku, biče da i Ra* dić toliko pozna današnje političko stanje u. našoj državi. Govoriti o mliru i ujedno buditi u narodu ilu­ zije, da je republika na vratima, jest Страна 3 Strana „ПРАВДА“ — „PRAVDA" je engleska vlada pristala na francuski prijedlog o" neutralizaciji Carigrada i morskih tjesnaca. Time bi bila grčkoj mornarici oduzeta mogućnost za ratne operacije u blizini Carigrada, te bi s tiпв bila otstranjena i opasnost za sam Carigrad. »Da taj veliki rezultat postigne, očito protuslovlje. Što se tiče rije* šonja agrarnog (pitanja, koje on valj­ Demokratska Stranka morala je da da misli, kad govori o javnoj i po* vodi dugu i upornu borbu, i da tajnoj trgovini, -ponavljamo i Radiću podnosi žrtve koje su joj često teš­ ono, što smo u toj stvari toliko pu* ko padale, ali su izbranici Demo* ta naglasili!: Rijcšenjc svakog pita* kratske Stranke u Ustavotvornoj nja, gdje sc nešto nekome odužim* Skupštini znali, da se bez žrtava nit* lje, a ne će da mu sc oduzme bada* šta trajno т veliko ne stvara, i da va, nego mu se za to oduzeto plaća, one moraju u toliko veće biti, u komora sadržavati i cifru novca, koji 'hko je manja snaga, s kojom se u je plaćen. Po Radićevom shvatanju 1 boj ulazi. I zato su umjeli muškom odluč* 1 bilo hi valjda rješenje agrarnog pi­ tanja jedino tako moralno, kad hi nošću. da žrtvuju što sc žrtvovati 1 se riješilo bez plaćanja, to jest ote* moralo, 1 da se obezbijedj ono, što la zemlja od muslimana besplatno. I jc glavno i najglavnije. Demokrat* ( Takove »trgovine« pravile su i I ska Stranka te žrtve ne žali; ona je i prave sve političke partije. Vosnja* na njih ponosita ј ona te žrtve po* । kova grupa na pr. traži, da se pove* mijnje samo kao dokaz njene poli* ■ ća vrijeme besplatnog pečenja rakije tičke zrelost:, moralne snage i vjere | i da se ukine, odnosno smanji carina u političku svijest i mudrost našega I za izvoz blaga. Ovo bi traženje pre* naroda.« O riješen ju agrarnog pitanja ka* ; ma Radićcvom shvatanju btfo tako­ đer »trgovina«, jer bi se nji'me drža­ že se: »Sa dnevnog reda skinuta je U- 1 va prikratila za izvjesnu svotu no* stavom i Agrarna Reforma. Oko nje i vaca. Radićeva bezglava demagogija se vod-’a duga i ljuta borba. Da smo . najbolje nam je jamstvo, da će hr* imali svoju većinu, mi bi smo agrar* i vatski narod brzo prozreti, kuda ga nom pitanju dali drukčije, čistije i I on vodi : da će mu naskoro dati onu demtokratski'ie riješen je. Ali: i ovako I nagradu za njegovo vodstvo, koju je kako je riješeno, riješeno je u glav* j i zaslužio. A za našeg seljaka neka nom dobro i načelno. Zemlja je o* [ se Radić nimalo ne brine. On dobro stala onom, koji ju je radto i koji je i zna, kome je dao svoje -povjerenje, a rad:. Tp smo narodu obećali ii to ■ naskoro će i stvarno osjetiti plodo* smo održali. Sitničari će se hvatati 1 ve našeg rada za njega, za musi i* za sitnice i izgubiti u sitnicama^ a Demokraf'ja našeg ujedinjenog i ; manskog seljaka. Nekvalifikovan postupak „Jugoet zbraćenog naroda ponosna je, što je ! Lista". U svom broju od 17. jula o. naša- država riješila agrarno pitanje ' prije, brže i bolje, no što je ono rije* g. donio je »J. L.» više potpuno nešeno u ma kojoi državi gdje postoji. । tačnih i tendencioznih vijesti o zasijedanju Cent. Odbora naše organiza­ Naš sd’jak je slobodan na svom do* cije. U službenom komunikeu C. 0. mu i polju. Sve što ima, njegovo je te se vijesti izrijekom demantuju, pa i Božje. Od danas on ore, sije i ža­ nje samo za sebe i za svoje. Za dril* uredništvo »J. L.« ipak ima toliko jc godine svoje nove narodne istorr* smionosti, da ispod komunikea donese je, dobio je. što pod tuđom upravom i ovu napomenu: nije imao i ne bi Imao vjekovima.« »Kako se vidi n?še informacije, koje smo donijeli u jučerašnjem listu, u cijelosti se slažu sa gornjim komunikejom« Ako »J. L.“ drži, da se pobjeda Maglajlić-Korkutove struje sastoji u tom, Što je zaključeno, da se nastavi rad sa današnjom vladom, onda pokazuje potpunu neupućenost. On pretpostavlja, da je spor bio u tom, što su dr. Špaho i drugovi bili za prekid rada s vladom, dok je druga struja bila za suradnju u vladi. To je potpuno netačno. Ta­ kova bi politika nakon izglasanja ustava bila absurdna. Proglas demokratske stranke. U »Demokratiijd« od 12. ov. mj. od* štampan je proglas Glavnog Od* bora Demokratske Stranke »Našhn prijateljima«, u kome iznosi u krat* ko svoj rad u konstituanti. Među o* stalim kaže sc u proglasu ovo: Harding saziva konferenciju radi razoružanja: U prošlu nedjelju prije podne uputio se opunomoćenik Ujedin­ jenih Država na quai d’ Orsay u Pa­ rizu, te je saopćio francuskoj vladi po­ ziv na jednu konferenciju, koja bi se eventualno imala sastati u Washingtonu za ograničenje naoružanja na kopnu i na moru. O samoj stvari ob­ jelodanjena je u subotu u Washingtonu nota sa slijedećim sadržajem : »Predsjednik Sjedinjenih Država, pri­ pisujući veliku važnost ograničenju na­ oružanja, upitao je ne oficijelno, ali na jedan izrazit način glavne savezne i udružene države t. j. Veliku Britaniju, Francuske, Italiju i Japan, da li bi bile sklone da sudjeljuju kod jedne konfe­ rencije o tom pitanju u Washingtonu i to u vrijeme, koje bi se ustanovilo zajedničkim sporazumom. Budući da je pitanje ograničenja naoružanja usko vezano s pitanjem Pacifika i dalekoga Istoka, predsjednik je predložio ra­ sprave svega, što se odnosi na rješava­ nje gornjih problema. Da se konačno dodje do sporazuma glede principa i politike na dalekom Istoku, o tom su takodjer obavještene interesirane vlasti i Kitaj je takodjer pozvan, da prisust­ vuje u spomenutim vijećanjima«. Ovaj poziv je prihvaćen od svih država, te ga je i cijela evropska Štampa jednodušno pozdravila. Iz Washingtona se javlja, da će se konferencija moći sastati već na 11. novembra ov. g. Domaće vijesti. Politički pregled. Rekonstrukcija vlade. 16. ov. mj. potpisan je ukaz o rekonstrukciji vlade. Za ministra unutrašnjih djela po­ stavljen je g. Svetozar Pribičević, koji ostaje ’ ujedno kao zamjenik ministra prosvjete. Za ministra prosvjete treba da dodje g. Ljuba Davidović, ali on još treba da dade svoj pristanak. Za ministra saobraćaja dolazi g. Nikola Uzunović, a na njegovo mjesto do­ lazi Krsto Miletić, bivši šef ministarstva šuma i ruda. Za ministra vojnoga odredjen je Milivoj Zečević, adjutant regenta. Ujedno je potpisan ukaz kojim se >uvažuje ostavka gosp. Milorada Draškovića, kao ministra unu­ trašnjih diela i g. Velizara Jankovića, kao ministra saobraćaja. Lak, gotovo porugljiv smiješak za- | mašno čarobnjačko odijelo, a glava Diplomatski put Nikole Pasića. igra oko čarobnjakovih usnica, jer mu , luđačka kapica s praporcima. Ne ću Javljaju iz Beograda: Prije odlaska je bio dobro poznat razlog, radi koje- i da se tužim na svoju sudbinu, jer to ministra predsjednika Pašića na od* ne bi bilo ni lijepo, a bio bih i sud­ sustvo održaće se nekoliko ministar* ga se nije nitko usudio igrati sa sul­ tanom. U početku njegova vladanja bini nezahvalan za svu onu sreću i skih sjednica, da se riješe neka važ* našlo se doduše ljudi, koji su bili ta­ zadovoljstvo, šta sam slobodnim čovje-, na pitanja, koja već dulje vremena ko smjeli i uložili velike svote, igrajući kom oćutio u tom odijelu. Pa ipak ću čekaju na odluku vlade. Među ovi* sa sultanom, ali su bili loše sreće. se ja odreći sve te sreće i postati ma dolazi na red popunjenje posla­ Tko bi izgubio, ujedno bi izgubio i tvojim robom, pjevat ću samo tebi ničkih mjesta u inozemstvu, u prvom imanje, a ako ju je izgubio Mustafa, pjesme i biti ti najvjernijim slugom, redu ono u Parizu. dao bi ovaj sretnijega suparnika na­ ako mi dozvoliš, da samo za deset Kad svi poslovi budu gotovi, otpu* prosto zadaviti i oduzeo bi mu cijeli časova prebacim tvoj plašt, metnem tovaće g. Pašić, kako se je već javilo, novac. Nitko nije htio dakle, da s nji­ na glavu tvoju čalmu i popnem se na u Marijine Lažni u pratnji šefa ka* me igra, i sultan se morao odreći te tvoje prijestolje. binetske kancelarije maKStra pred* svoje obljubljene zabave. Za sve to Sultan se podrugljivo nasmija na tu j sjedni ka i jednog bivšeg diplomat* znao je i Mehalle, pa ipak se ne po- rijetku i odista smjeiu želju. Ali je taj | skog činovnika. Drži se stoga, da će boja, nego brzo izvadi iz svoje zelene smijeh naviještao uspjeh mladomu ča­ Pašić svoj boravak u inozemstvu is* torbice malu šahovsku dasku i pruži robnjaku, jer ga je spasao od smrti. koristiti za izvjesne poslove diplo­ je sultanu. Sada se sultanovo čelo — Tvoja molba ide dakle za tim, matskog karaktera. razvedrilo, a oko mu zasjalo od ve­ da te posad-m na carsko prijestolje, Mjinitstra predsjeđiiika zamjenji* selja, kad je položio dasku na leđa pa da oćutiš težinu mo|e čalme? A zar vaće ministar za konstituantu Trif* jednoga klečećega roba. se ne bojiš, da ćeš umrijeti pod nje­ ković. Ali prije nego što započeše igru, za­ zinim pritiskom? Tako mi pejgambera, i Opasnost za Carigrad i engleska pita sultan čarobnjaka. to je krasna misao, i ti ćeš biti lijepa intervencija. Francuska štampa u iz— Što stavljaš u zalog, ako izgubiš prikaza u Osmanovu plaštu. Htio bih, vpštajima iz Londona bilježi, da u en­ igru? da te vidim okružena svim vezirima, gleskim političkim krugovima vlada — Ja igram za ono, što imam : za pašama i dostojanstvenicima carstva veliko nepovjerenje prema Angori. Na­ svoju sablju i slobodu. A ako ja do­ mojega! ročito izaziva nespokojstvo držanje kebijem? — Tvoja je želja, gospodaru, a pola malista u pitanju Carigrada. Pored — Poklonit ću ti jednoga roba. svijeta poklonit će se migu tvoga oka, svih demantija, da će turske nacijo— Zar je rob dostojan zalog za slo­ a još više riječi tvojoj! nalističke čete poduzeti akciju prema bodna čovjeka? — Tako miAllaha . . .neka bude’ Carigradu, ipak se kemalistima malo — Dat ću ti još i svojega najljep­ Čarobnjaka nije još bilo na Osmanovu vjeruje. Nije isključena mogućnost, da šega konja prijestolju . . . toga istok nije još vidio. obzirom na opasnost, koja prijeti Ca­ - Taj bio meni nepotreban, jer su Tada počeše igru. Svršila se brzo, rigradu, dodje do oružanog sukoba moje noge lakše i brže od svakoga konja. jer je sultan izgubio. Ipak ga nije osta-v izmedju Engleske i kemalista. — Kaži dakle sam, što želiš? vila dobra volja, jer je bio razdragan Engleska pristala na francuski — Mala stvar, gospodaru I Do sada sam bio samo siromašan Čovjek, koga prizorom, što je tek imao doći, i po­ predlog o održanju neutralnosti, žuri se, da ispuni svoje obećanje. Dardaneia: U ovdašnjim se je diplosu ljudi prezirali, jer sam, tumarao po matskim krugovima raširila vijest, da svijetu. Moje je tijelo pokrivalo siro(Svrši će sc.) ‘ 1 ■ ' ' 1 : j i Merhum Abdulah ef. Prešljo. Pripar dana je ovdje nakon dugog i teš­ kog bolovanja preminuo Abdulah ef. Prešljo, profesor šerijatske sudačke Škole, a jučer je sahranjen u porodič­ nom groblju na Hanbinoj carini uz ve­ liko učešće njegovih prijatelja i štova­ telja. Merhum Prešljo rodio se 1868. god. u Sarajevu, pa je još u mladim godinama otišao u Carigrad na nauke. Tu je svršio najprije teološke nauke u medresi, onda višu učiteljsku školu, a po tome pravnu akademiju. Po svr­ šenim naukama ostao je dulje vreme­ na u Carigradu, a vrativši se u otadž­ binu, bavio se upravom svoga imetka, dok nije 1912. god. pozvan, da zauz­ me profesorsko mjesto u ovom najvi­ šem muslimanskom teološkom zavodu u Kraljevini. — Merhum je bio dobar drug, valjan nastavnik, a živio je po­ sve povučeno, odan knjizi i školi. Rahmetullahi alejhi 1 ( Trgovačko udruženje za raspis i opštinskih izbora. Sekretarijat trg. udruženja umutio je u prošlom broju „Bosanskog 'Svjda41 otvoreno pismo našem namjesniku g. Đurđeviću, u ko­ me iznose njegove riječi jednoj priv­ rednoj deputaciji, „daje opštinske izbore za sada nemoguće sprovesti, pošto će se u zakonodavnom tijelu ubrzo do­ nijeti zakon o uređenju opštinskih sa­ mouprava, prema kome će se i izbori provoditi, te za to nema smisla da se izbori provode po sadanjem redu, jer bi tako izabrana opštinska uprava kroz mjesec dana bila raspuštena". Zatim se u pismu izriče sumnja, da bi se na taj zakon moglo čekati još godinu dvije i traži se u interesu pro­ speriteta našeg grada, u interesu trgo­ vine i obrta, da g. predsjednik poradi kod nadležnog ministarstva, da se što prije raspišu izbori na osnovu dosa­ dašnjeg izbornog reda. Ovo pismo citiramo stoga, što je i jedan naš poslanik pravio pitanje na nadležnog ministra, radi što bržeg ra­ spisa opštinskih izbora i što bi smo htjeli ovom prilikom da pomognemo ! od svoje strane taj apel trgovačkog udruženja. Uhvaćen ubojica. U Bos. Petrov* i cu je uhapšen i predan sudu opasni hčkj hajduk Nikola Gajin Mirković iz Udbine, koji je počinio grabežne ј umorstvo na Mustajbegu Kulenovit j ću, trgovcu iz Bos. Krupe i oteo mu K 300.000. �Strana 3 Страна Mi smo svojevremeno donijeli iz? ga svima trgovcima bez razlike, kakvu vjeŠtaj o tome umorstvu i čujemo, robu, prodaju bilo na malo bilo n a da glavna zasluga za uhvaćenje toga j veliko, da moraju svoju robu na vri­ zlikovca ide vrijednog narednika g. | jeme prijaviti i cijenik sa fakturama uredu za suzbijanje lihve na odobrenje Vodopiju. podnijeti. Nepoštovanje ove naredbe Siledžija Slndžo. Neki Mičo Sindžo, kazniće se po zakonu najstrožije. iz Sarajeva u Piruši ulici provodi ovih dana jedno nedopušteno divljačko junaštvo, koje policija gleda mirnim okom, ma da je proti njega podnesena prijava. Tako on na рг. obara ogradu na groblju A;ifakovac kod Malte, upu­ šta stoku u njeg, psuje muslimanima sve njihove vjerske svetinje, oca, majku i t d. Upozorujemo policiju na ovog deliju i tražimo, da učini kraj njegovom divljaštvu. Potvrđivanje cijenika. Ured za suzbijanje skupoće izdao je ovu obznanu: Primjetilo se, da trgovci ne donose na potvrdu svoje cjienike za to određenoj vlasti, izgovarajući se, daje naredba za određivanje cijena robi postala sada iluzoma, jer vele, da oni sami daju robu jeftinije, nego što bi je po određenoj cijeni trebali davati. Neki vele, da je određivanje cijena ukinuto, rđavo tumačeći noticu u novinama o privremenom obustavljanju određivanja cijena voću i povrću. Naređuje se sto- Glavna skupština „Gajretova„ | pododbora u Zagrebu. 19./V1. o. g. ; ! j ' | i I j I i I : držali su »Gajretovi« članovi u Za­ grebu 1. redovitu glavnu skupštinu pod predsjedanjem gosp. Mehmeda Balića, stud. agr. Nakon lijepa i iscrpna govora g. Balića, tajnik g. Naim Ćejvan, stud. phil., podnosi izvještaj o djelovanju pododbora. Među ostalim stva­ rima naročito izvješćuje o lijepu nizu predavanja, koje su naši akademičari držali narodu. Tako su u tome sudjelovali 0. Bahtijarević, M. Džinić, Вегbić, M. Balić i N. Ćejvan. 1 inače je pododbor sudjelovao u prosvjetnom radu među muslimanima. G. 0. Bahtijarević izvješćuje o stanju blagajne. Čista je imovina pododbora K 16,678 00. Nakon izvještaja revizionog odbora, te podjele apsolutorija izabran je ovaj odbor: Predsjednikom g. M. Balić. cand. ing. agr., tajnikom N. Ćejvan, stud. Oglas. Kod ovog povjerenstva prodavače se u nedelju dne 31. Vll. 1921. u 10 sati prije podne putem javne usmene i pismene dražbe oko 300 m’ izrađenog smrčevog korisnog drveta i oko 700пт; istog drveta na panju u području kat. opć. Romanija gr. ul. 15 i 176 kotar Sarajevo. Isklična cijena je K 100 (jednu sto­ tinu) po kubnom metru. Svaki nudioc ima prije početka dražbe položiti 10% vadij, t. i. 10.000 u gotovom. Stranci imaju ovaj položiti u dvostrukoj gornjoj visini. Drvo se nalazi na gore označenom predjelu i može biti u svako doba pregledano. U pretres će se uzeti samo one pismene ponude, koje stignu najdalje do 10 sati prije toga dana i budu sproviđene dotičnim vadijem. Takve zapečaćene ponude imaju na omotu biti označene: „Ponuda za va­ kufsku šumu u Romaniji«. Posebni uvjeti prodaje mogu se vidjeti (Vakuf­ ska zgrada (Kralja Petra ul. br. 2, II. sprat) za vrijeme uradovnih sati. koje su imale frankovnu vrijednos* prije puštanja u saobraćaj novih ma­ raka amerikanske emisije, a to su srpske marke sa dvoglavim likom Nj. V. Kralja i Nj. Vis. Prijestolonasljed­ nika i marke ljubljanske emisije. I phil., blagajnikom H. DŽinić, stud. ехр. acad., revizorima gg. U. Firdus, stud. iuris, i A. Musakadić, stud. med. | Zatim je zaključeno, da se glavnoj ; skupštini predloži ovo: Osnutak po­ 1 pularnog ekonomsko-prosvjetnog ča­ sopisa, "Gajretova« glasnika i kalen­ dara; preuzimanja akcije za organiza­ ciju ^.sakupljanje ženskog ručnog rada; da glavni odbor »Gajreta« zatraži od ■ „Odbora za osnutak musi, menze u Zagrebu*, da mu se izruči sakupljena । I svota u svrhu osnutka posebnog fonda za potporu sveučilištaraca; izmjenu društvenih pravila, napose § 3., tačke | 'a) i t. d. I ' j । ’ | Muslimanska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sa­ rajevu, treba više vježbenika musli­ mana sa svršenom trgovačkom aka­ demijom ili barem nižom trgovačkom školom. — Pismene vlastoručno pisane ponude sa školskom i liječničkom svjedočbom slati na upravu zavoda. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad? bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes? platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Skupština udruženja zemljopo­ sjednika.— 15. ov. mj. održana je u Sarajevu izvanredna skupština zemljo­ posjednika. 0 toku skupštine i o re­ zoluciji, koja je donesena, izvijestićemo u idućem broju. Zamjena poštanskih maraka. — I Ministar pošta i telegrafa naredbom | od 4. o. mj. br. 37.217. odobrio je za­ mjenu stranih maraka za nove ame: rikanskog izdanja i to za vrijeme od , 1. jula do 15. augusta t. g. zaklju­ čeno kod svih poštanskih ureda. Za­ ’ mjenici se mogu samo one marke, Širite „Pravdu" POZOR! REKLAMNA PONUDA! 247 Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". Vrijedi samo 20 dana! Radi napuštanja moje zalihe satova šaljem ja unutar 20 dana svakom priposlatelju ovog, iz novine izrezanog oglasa jedan krasni remontoir-sat (za gospodu) valjano udešen, 30 sati idući, uz 3-godiŠnje pismenu jamče­ vinu uz reklamnu cijenu od 40 umjesto 85 dinara franko uz napredno priposlanje dotičnog iznosa po preporučenom listu. Dostava sata obavlja se odmah preporučeno. Pouzetbe obavljaju se jedino uz kaparu od 10 Dinara. Skladište satova: ĐlIFG Poli&k* Tkalčićeva br. 27. Narodna Jugoslavenska kuhinja ===== Kralja Petra ulica br. 2. —.... = OGLASI | U .PRAVDI* imaju najbolji uspjeh. „Pravda* je najrašireniji muslimanski listu našoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Pravdi Poznati Mehmedčauš kuhar. — Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamčim. Muiaga Kovačević zvan Mostarac. Želite li kupovati dobro i jeftino! Kotarsko vakufsko mearifsko povje­ renstvu bira slobodno između ponuda i može sve bez navoda razloga odbiti. Do riješenja svoje ponude. Broj 312 Број „ПРАВДА" — ..°RAVDA* Najpouzdanija ura Je Suttnerova ura! Bila ona od nikla, ocjeli. srebra ili zlata, sva­ ka će Vas zadovoljiti. Takodjer lanci, pistenie, naušnice, svakoiaki, darovi i po­ trebštine kao noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigaćl, dlamanti za re­ zanje stakla, ave dobro i jeftino naći ćete u cijenika tvrtke vezani su nudioci na Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo. H. Sutlner u Ljubljani bt 706. Broj 676/21. Sarajevo, dne 14. jula 1921. Miševi, štakori, stjonico i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12’—, za štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20*—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15*—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10*— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5*— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak proti mrava K 10'— i 20’—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. Jilnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! ’Uđ® Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooQ kruna. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge.--Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe,a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZW Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đ. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b49bc1d20c0344f48903a1b62d4a4729.pdf c235d49939749ac57341ef35d792a428 PDF Text Text POŠIARtNA U GOTOvu PLAĆENA. Pojedini broj К, 2'~ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcionl odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu); za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 75 (313) Sarajevo, četvrtak 21. jula 1921. (15. Zil kade 1339.) Novinstvo o sporu u našem poslaničkom klubu. Sada kad je Centrallni odbor rije« loži mandat; 4. Da se dr. Karameh? šio spor u našem poslaničkom klubu medović, Veli a Sadović i Ahmed Še? i kad su tiim riješenjem oborene u ršć povuku, jer su oni svojim radom prah sva razna nastojanja, da se taj zaveli' čitav klub u jedan ćor-sokak. spor prenese ne samo na Centralni Ne ргЈтпе li! se ovi zahtjevi sazvat odbor, nego i na organizaciju, treba će se za 14 dana zemaljska skupsti? da se sumarno osvrnemo na ta na? na, koja će po svoj pnlicj izreći o? stojanja. Ona su se odražavala u iz? sudu nad grupom dra Karamehme? vješćjvanju pojedinih zagrebačkih, dovića. Karamehmedović predlaže, beogradskih ij sarajevskih novina. da se Korkutu dade jedan dopust do jeseni, da se tjera ni iz redakcije, ni Općenita karakteristika svake par? tijske novine, na cijelom svijetu, pa iz kluba. Grupa dra Spahe međutim i kod nas, jest farbanje svakog iz­ traži nepopustljivo njegovu glavu.« vještaja svojom partijskom farbom. Sve je to netaćno i tendencijozno. Izvjestioci redakcije imaju dužnost, Komunilke Centralnog odbora to ja? da izvješćuju potpuno objektivno i sno pobija, te ne vrijedi, da se osvristinito, a stvar je redakcije, da taj ćemo na pojedine tačke te vijesti. izvještaj — ofarba! To je zlo, ali opće zlo, te se samo radi o tome, da Kao treći primjer ističemo ovdaš? se ono svede na najmanju mjeru ii nju »Hrvatsku Slogu«. U broju od da ne prelazi granice ljudskog do? 19. ov. mj. pod »Sarajevo, 18. srpnja« stojanstva. Naše novinstvo ne po? kaže ona da joj ne pristoji, da sa kazuje za to ni najmanje volje, ono, krivim $ tendencijoznim pisanjem šta više, to zlo hotimično uvećava i u iskrivljivan ju dobivenih izvještaja zavarava svijet i da kome bilo pravi a u istom članku iz? ide ono tako daleko, da često <puta »štimung« izvrće i svakom poznate činjeni? vještava ovako: »grupa dra Spahe ce, te se tako izvrgava ruglu i smi? stoji 'intelektualno visoko nad gru? jehu čitaoca, i uopće ruši time ugled pom dra Karamehmedovića, koji vo? novinstva. di čisto srpsku politiku.... Korkut Izvješćivanje novinstva o sporu u je izguran iz »Pravdane« redakcije, našem poslaničkom klubu sjajan je a tim se napokon reklo i to, da je dokaz te tvrdnje. Pošto smo mi u podlegla grupa dra Karamehmedović nacijonalnom pogledu čisto jugosla? ća, koji će vegetirajući, dočekati još venski orijentisam, to je posve pri­ zemaljsku skpuštinu i time onda do? rodno, da beogradska štampa, većim živjeti konačni pad. dijelom, u svojoj nacijonalnoj srp? Sa kakvim oslonom u svojim pri₽ skoj tendenciji, zatim zagrebačka u hrvatskoj, nastoje svim sidama da stašama ova grupa ide u susret glav­ utiču na našu politiku tako, da skre? noj skupštini, najbolje svjedoči to, ne u jednu ili drugu stranu. Ogro? da osim onog velikog dijela man dio našeg novinstva služi ple? muslimana, koji stoje uz menskoj nacionalnoj borbi, a novi? »Nasu Pravdu«, te one mno? ne, koje su kao mi jugoslavenski o- zine koji simpatiziraju sa tijentisane, dadu se na prste brojati. grupom dra Spahe, Karameh? Stoga je naša pozicija u javnosti ta? medovićeva je grupa od svojih 11 ko ugrožena sa svih strana i slobodni smo tvrditi, da smatramo srećom, zastupnika spala na 9...« sto naši pristaše mnogo ne mare za Ako to nije pravljenje »stimunga« ovako držanje tih listova, jer bi nam za onog, koji po mišljenju »Hrvat? to još jače otežavalo održavanje ske Sloge« vodi hrvatsku politiku, kompaktnosti naše organizacije. onda mi ne znamo, šta je »štimung«. Da pokažemo u nekoliko konkret? U koliko opet »Srpska Riječ« pra? nih primjera, da imamo pravo. »Po? vi »štimung« za svoj srpski radikalni litika«, jedan od najraširenijih listo? va beogradskih, izvještava u broju pravac, pokazuje naša današnja bi­ od 17. ov. mj.. da je »dr. Spaho, je­ lješka »Srpska R’ječ« o vijećanju dan od vođa muslimanskih levičara, Centralnog odbora«. Njena tenden? prišao ponovno grupi dra cijoznost satoji se opet u tome, da Karam ehmedovića z a j e d? i je iz komunikea Centralnog odbora no sa većinom le vi čar a (!). citirala samo ono, što odgovara nje? Međutim, jedna grupa sa gg. Balji* noj politici, naime da ćemo i dalje ćem i Hadži Kadićem, nije pristala surađivati u vladi gosp. Pašića. Radi na kompromis i njihov izlazak iz ju? toga djelomičnog citiranja njeni či? goslavenske muslimanske organizam taoci neće imati objektivnu šliiku o čije neminovan je.« Koliko je to cijeloj stvari. smiješno, pokazuje najbolje ova još Iznoseći sve ovo nadamo se, da smiješnija vi jest osječkog »Hrvat­ će nam spomenute novine u buduće skog Lista« od 17. ov. mj., koji kaže, prištediti ovakovu polemiku i da će da ju je dob:K) od svoga! posebnog savjesnije vršiti svoju novinarsku izvjestitelja iz Sarajeva na 16. ov. dužnost, to jest objektivnije pisati mj., dakle na drugi dan vijećanja o svome protivniku i ne zadirati u Centralnog odbora: lične odnošaje u našem klubu i ti­ »Sarajevo. 16. srpnja. (Ođ poseb? me sc držati na v'isini ljudskog do₽ nog izvjestitelja H. L.) Koliko se do stojanstva. sada moglo ustanoviti istakla je gra? pa dra Spahe, koja raspolaže znat? nom većinom u centralnom odboru, ove svoje zahtjeve: 1. Da Muftija Maglajlić ne bude više predsjednik kluba niti stranke; 2. Da se Sakib Korkut potmuno odstrani iz uredni? Štva »Pravde«, te da ne uzima nikakove ingerenci je na iist. da istupi iz muslimanskog kluba, ali ga ne nago? ne. ako ne će, da položi mandat; 3. Da Fehim Kurbcdović svakako po? №□□□□□□□□□□□□□□□□□! Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119. Godina III. Jedna predstavka. i to za godinu 1919. izrazom,,! a n iu a za godinu 1920. izrazom „ove godine* tako, da tome ne bi bilo ni kraja ni konca i da su takvim tumačenjem po­ stale iluzorne sve ostale odredbe agrar­ nih uredba. г Predsjedništvo našeg poslaničkog i I kluba predalo je našem kralj, namjes­ i niku g. Đurđeviću ovu predstavku: ’ Zemaljskoj vladi za Bosnu i Herce­ i I : 1 ’ ! i > I , i | i i i govinu u Sarajevu. Poznato je Zemaljskoj vladi, da su mnoge i mnoge beglučke zemlje, koje ne spadaju pod udar beglučke Uredbe od 12 /V. 1921., otete vlasnicima te ih i danas pljačkaši (uzurpatori) drže, a da od njih zemljovlasnici nemaju ni­ kakve koristi, a da plaćaju sve po­ reze na te zemlje. ' Dosadašnja praksa u agrarnim stva­ rima štitila je ove pljačkaše, premda oni na tu zaštitu nisu imali prava ni po Prethodnim odredbama za pripremu agrarne reforme od 25./11. 1919., nego su što više prema § 23. tih odredaba posve isključeni od svake blagodati, jer taj § glasi; Blagodati ovih odredaba gubi svaki onaj, tko iza proglašenja ovih odredaba bude otimao, samostalno dijelio ili pljačkao tudje posjede, te bude radi toga osudjen. Ogromna većina beglučkog posjeda oteta je baš iza proglašenja spomenu­ tih odredaba i prema tome otimači ne mogu uživati nikakve blagodati tih od­ redaba, t. j. nemaju nikakva prava, što ga te odredbe pružaju bilo kome na zemlje, o kojima te odredbe govore. Uza sve to što su gornji propisi u ovome pogledu posve jasni, praksa je išla krivim putem i štitila otimače nastojeći u zametnutim parnicama đa na svaki način ustanovi ma kako bilo otimačevo pravo na zemlju, mjesto da se je u takim parnicama gdje bi se ustvrdila okolnost otimanja ili plačkanja, ograničila samo na to da ustanovi, je li ta okolnost postoji ili ne, pa ako se samo ta okolnost dokaže, da odmah prema § 23. otimača ili pljač­ kaša ujedno osudi na gubitak svih blagodati t. j. da otimača sa zemlje eventualno i silom odstrani. Dakle sve kad bi otimaču u ovakim parnicama i uspjelo da dokaže kakvo svoje pravo na tu zemlju, vlast bi bila dužna, da izreče presudu na gubitak tog prava prema § 23. prethodnih odredaba, ako se ustanovi samo okolnost otimanja ili pljačkanja. Stoga tražimo, da se izda podredjenim vlastima strogo naredjenje, da se imadu barem od sada najsavjesnije držati § 23. prethodnih odredaba od 25.111. 1919., koje su i danas na snazi. Posljedice gore obrazložene dosadaš­ nje krive prakse bile su te, da su bili zaštićeni u posjedu čak i oni oti­ mači, koji u istinu nisu imali nikakvog prava na otetu zemlju, nego su ta pra­ va samo izmišljali i pokušavali svim sredstvima, da ta umišljena prava i dokažu, zbog čega su se naravski par­ nice otežale i zavlačile u beskonačnost, a vlasnici trpjeli najveće štete, jer su lišeni svojih posjeda i prihoda sa njih, pa i svake zakonske zaštite. Tu krivu praksu su ne samo podržavale, nego čak i zavele neke pov­ jerljive naredbe Zemaljske vlade, koje su očito protuslovile predhodnim odredbama, n. pr. odredba da onaj, koji je obradio zemlju 1919. ne isključujući pri tom ni otimača, ima pravo i 1920. obradjivati. Pa i tu takvu odredbu, koja je i sama bila nepravedna jer protupropisna, počelo se opet krivo provoditi, jer ma đa je jasno, da se to htjelo narediti samo za godinu 1920. ipak se išlo dalje u krivom shvatanju i tumačenju, pa se godine izražene u brojkama tumačile općenitijim pojmom Nadalje i u onim slučajevima, gdje je i pored krive prakse došlo kojim bilo načinom do neporečne presude, ova se nije mogla provesti, jer joj je opet na put stala druga povjerljiva na­ redba Zemaljske vlade, da se u agrar­ nim sporovima ne smiju upotrebljavati sigurnosni organi, odnosno da isti ne smiju ni u kojem slučaju upotrebiti svoga oružja. Konačno se ne može gotovo ni vje­ rovati, a nekamo li pojmiti, naročito s pravnog gledišta, da može postojati takva (naravski povjerljiva naredba), po kojoj se mogu upravne vlasti mi­ I ješati u tolikoj mjeri u pravo vlas­ j ništva, da i protiv volje vlasnika nje­ 1 govu zemlju daje ona kome hoće na obradu i u onom slučaju, gdje je jasno da zemlja ne bi ostala neobrađena, i koja naredba prema tome ukida pravo vlasništva u njegovoj bitnosti. I , | ' 1 I ■ ! i : , • ’ i ' ' i Kako su dakle sve te povjerljive naredbe protuzakonite i nepravedne, to tražimo, da se iste odnr.ah izričito dokinu, po gotovo kad je to i mini­ starski savjet zaključio. Uza sve to što prema izloženom otimači nemaju ni­ kakva prava na zemlju, mi bi se za­ dovoljili makar i sa zakupninom, kako je gdje ona u običaju, a za ovu go­ dinu tražimo, da se vlasnicima zakup­ nina odloži u naravi, jer ako se to ne učini i dopusti otimačima, da i ove godine neovlašteno poberu sav plod i odnesu svojim kućama, to će potraži­ vanje vlasnika proti njima biti bez ikakva uspjeha, jer i kad isposluju neporečnu osudu, teško će moći doći do svojih prava. Pošto je žetva već dospjela, to bi trebalo bez ikakva ote­ zanja u tom pravcu narediti, da se sa otetih zemalja mora u naravi dati vlasnicima zakupnina, koja im po obi­ čaju pripada. Slično bi trebalo odlediti i u pogledu onih zemalja, koje spadaju pod udar čl. 7. uredbe o beglucima od 12- maja 1921.. jer prema toj uredbi i proved­ benoj naredbi za istu težaci, koji ovakve zemlje drže, dobiti će ih u sopstvenost (vlasništvo) tek onda, ako svoj zahtjev stave u roku od 3 mjeseca počam od 18. juna 1921. (dan proglašenja prov. naredbe) i kada ustanovljenu cijenu vlasniku plate, pa prema tome su dotle dužni vlasniku dati zakupninu, gdje bi se ona imala u novcu platiti 1 gdje to naravski vlasnik zatraži. Bilješke. i i ! I | | , i ! ! ! ; ј Štamparska pogreška »Hrvatske Sloge«. U broju od 19. ov. mj. doni­ jela je »H. S.« komunike Centralnog Odbora naše organizacije od 17. ov. mj., u kome (posljednji pasus) mje? sto: "Poslanički klub, koji se do sa? da bio samo provizorno konstitui« sao, izabrao je za predsjednike gg. M. Kapetanovića i dra Hadžikadića, za tajnika g. ATića, za blagajnika g. Sarajlića«, treba da glasi: »Posla? nički klub, koji se do sada bio samo provizorno konstituirao, izabrao4 je za predsjednika g. Maglajlića, za potpredsjednike gg. M. Kapetanovi? �ća i dra Hadz&adića. za tajnika g. To nas je dotle zavele, da smo i mi počeli misliti: meder baš i jest to Alića, za blagajnika g. Šarajlića.a Za ovakove štamparske pogreške važna stvar, ali eto nas iz te misli dala bi se od onog francuskog stilih trže »Srpska Rječ« i poli nas ovim etičkog pravila: Stil je čovjek, na? riječima, kao ledenom vodom: ,praviti varijacija: Štamparska po? »Da su naši muslimani ma šta ri? greška to nije slagar, već urednik. | je šili, politička situacija ne bi se ni Počinjemo ucjenjivati vladu? Beo? za dlaku promijenila, jer -separati­ gradski »Pokret« u br. od 17. ov. mj. stički i destruktivni elementi nikada : nikako nc dokaze u kombinaciju.« piše u članku »Položaj vlade« ovo: • Da li b: se politička situacija uisti? »Današnja vlada ovakva kakva je, bez muslvmana, nema već nu. i zato nu promijenila, moći će nam »Srp. se s napetošću očekuju rezultati sa Rjječ« na ovom primi eru sama da konferencije muslimanskog C entral? , odgovori. U istom broju (od 19. ov. nog Odbora. Ma kakvi bili ti rezub | mj.) donosi ona, govoreći o poznatim tati muslimani će nastojati da zauz? . »minimalnim« zahtjevima zemiio? mu bolji položaj u vladi nego što I radnika pred glasanje za ustav, osu ga do sad imali ioni će po č e? | vaj račun: t i o p e t d a u c e n ju i u. T a k o ć e I »Kad su zemlj. zahtjevi ispitani, s c s n j i m a p o v e s t i o p e t p r o , vi djelo se odmah da bi njihovo pri? govori, koji mogu vrlo 1 a- ; manje ipak onemogućilo donošenje ko i da se razbiju.« Ustava. Primanjem uslova koji su u Od glasanja za ustav nije prošlo zemljoradničkom ultimatumu stav? ni dvadestak dana, ali taj kratki raz? Ijeni vlada bi izgubila 36 musliman? ирк vremena ipak nije priječio »Po? sk:h glasova (24 iz Bosne i 12 iz kreta«. da pogazi stid i da otpočne, Južne Srbje) a mjesto ovih dobila bi čak i prije »Beogradskog Dnevnika«, samo 23 glasa zemljoradnička. Via? pjevati staru lažnu pjesmu gotovo dina većina bila bi u čistom gubitku svih beogradskih vanstranačkih no? za 13 glasova. Pri konačnom glasa? vina. Badava smo mi toliko puta d o? nju za Ustav vlada bi prema tome kazivali, da je to ordinarna laž, imala svega 210 glasova.« badava je to dokazivanje s naše To je bilo do glasanja za Ustav, strane i u konstituanti primljeno bez a tako je : danas, jer kako je god odgovora onih, kojima se prigovara? vlada za primanje ustava morala ilo neizvršavanje sporazuma »Po­ mati za sobom vise od pola konsti? kret« je gluh na sve to, jer ne će da tuante. tako ona i danas mora imati čuje. tu istu većinu, ako hoće da nosi ime Mi smo uvjereni, da će se za »Po? parlamentarne vlade. Našem istupu kretom« povesti i mnogi drugi van? iz vlade morali bi prethoditi takovi stranački listovi, ali na njihovo pb razlozi, rad* kojih bi i muslimani iz sanje niti smo kada polagali kakve Južne Srbije istupili opet iz svojih važnosti za našu politiku i rad. niti klubova. (Ta i »Srpska Riječ« nas ćemo je polagati. Bog sami zna. ka? zbraja i potvrđuje, da bi naše negla? kove opskurne ciljeve ima ta štam? sanje povuklo i njih, da ne glasaju). pa pred očima, ali naslućujemo, da U tome slučaju bi demokrati i radi? joj je osnovna, a sakrivena misao kal morali tražiti drugog saradnika - konfesionalna netolerancija. Ta­ i — ne ćemo da govorimo o tome, ko je na pr. »Beogradski Dnevnik« jer to : svako dijete zna. da bi se prije par dana o deložaciji jednog time morala mijenjati naša unutar? prostog otimača tuđe nuve (od mu? nja državna politika — nego ćemo si: mana seljaka) donio izvještaj, ka? i samo to reći, da bi -Srpska Riječ« ko danas u oslobođenoj zemlji »te? na pr. promijenla ton svoga pisanja, ra beg kmeta sa krvlju natopljene kad govori o zemljoradnicima. zemlje«. »Srpska Riječ« nas zove dobrim Sve to nas ne će. kako rekosmo, I račundžijama, a i ona. eto, zna da pomesti u traženju tačnog izvršava? računa i to puno bolje nego pi<sati nja sporazuma. I baš sada, kad smo uvodne članke. mi svoje obveze potpuno izvršili, tražićemo najenergičnje^ da i druga strana ispuni svoje obaveze u čije? »GAJRETOVA« REDOVITA losti. GLAVNA SKUPŠTINA ODRŽA? »Srpska Riječ« o vijećanju Cen? tralnog odbora. Pred sastanak našeg ĆE SE 24. OV. MJ. (U NEDJELJU Centralnog odbora mogli smo goto­ U 9 SATI PRIJE PODNE) U PRO? vo u svim beogradskim novinama čitati, da se rezultatu njegova vije? STORIJAMA »GAJRETOVOG« danja daje velika politička važnost. MUŠKOG KONVIKTA. P O D L I S T A K. R.; Osveta Sultana Murata. Historijska pripovijest. (Svršetak). • ' ' , ■ ! ' Pri'je svega snimi sultan svoju te.? • šku čalmu, onda brzo odriješi pojas i baci plašt sa sebe, pak se u svojem i donjem, zlatom izvezenom odijelu približi uri, a dotle je jedan rob odi­ jevao čarobnjaka sultanovom sveca? nom odorom. — Čim udarii osma ura, prestaje tvoje gospodstvo i moje obećanje, a ti ćeš, visoki gospodaru, biti opet samo moj zvjezdoznanac! - reče sultan. Mehallc zatače svoj jatagan i po? pe se na carsko prijestolje. Na nje? govu zapo*vijed uđoše u tamnu oda? ju svi dvorski i državni dostojan? stvenici, paše, age, veziri i svi drugi ; velikaši, a medu njima i Hafiz-paša. Stoj ali su u skupu bez reda, a svi su se radovali, jer jc i njihov mrki go? spo dar bio veseo. PoboČke na svile? nu jastuku sjedio jc sultan, radujući se potajno neprilici, u koju će bez sumnje upasti čarobnjak, kad pogle? da sav taj sjaj, s kojim su se pojavili tol:ki velikaši i državnici. Na brzi jedan kret sultanove ru? ke rasvijetle u tili čas dvoranu ne? brojenc baklje: njihovo se crveno III. Epoi 313 Brof „PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 2 Страна svjetlo — pomiješano s bijelim kapljicama pjenušave vode iz umjetnoga vodoskoka — čarobno odražavalo od ogromnih mletačkih zrcala. Sa? kupljeni dostojanstvenici nemadoše ni vremena, da opaze sav taj krasni prizor; jer su u tili čas pali svi ni? cice pred carskim prijestoljem; na njem je stajao mladi čarobnjak vi? soko uzdignute glave s dostojan? stvenim držanjem plemenita vlada? ra. Jednom je rukom držao držak svoga jatagana, a drugom dade znak, da mu se podanici dignu sa zemlje. Sada se istom upiljc oči svih n jih u toga tajanstvenoga mladića. Silno neko iznenađenje i strah zavlada u dvorani a jedva čujni šapat širio se sve dalje od prijestolja. Ali sve to ne smete novoga sultana. PriČvrstiv si malo zelenu čalmu, zapovijedi ja­ kim i odlučnim glasom: — Izvjesite na prorokovoj džamiji sveti barjak, da ga bajramsko svjetlo okruži za znak za cijelo žiteljstvo! Između časnika stupi jedan napri? jed. da izvrši nalog, ali mu Mustafa zakrči put. ■ - Izvrši moju zapovijed. Muha? mede! * zagrmJ sada čarobniakov glas, a časnik se pokloni do zemlje i> udalji se iz dvorane. Čarobnjak zapovijedao je dalje: ■ Neka se imam: zapute u džami? je i ondje mole za novoga sultana svetu molitvu, a u gradu mrtvih ne? ka se priredi grob za Mustafu! Stari se sultan smiješio od nevolje. — Sultanov novac razdijelite me? đu stambulskc siromakc! Naši dopisi. i j ■' I Konačno kažem, ako je Glišiću »ispod časti« sa mnom polemizirati-, neka me preda sudu, gdje ću mu sve sa svjedocima dokazati, a sve dotle, dok me ne tuži, smatram ga prostim klevetnikom. Esad Oruč. Visoko. 16. jula. U »Srpskoj Riječi« br. 139. od 14. ov. mj. odgovara učitelj Bogoljub J. Glišić na dugo i široko uredništvu »Pravde«, odnosno meni, jer sam ja Muslimani i muslimanke dopisnik dopisa od 6. ov. mj. Ghšić i sam priznaje, da je izgo? grada Sarajeva, sjetite se voro one no^rdne riječi, ali samo vašega „MERHAMETA". ađ personam Handžiću. Velim mu. da nije istina, nego da ie one pogrde izrekao proti musli? mana uopće. A da su moji navodi tačni. pozivam se na svjedoke, koji su prsutni bTi i to: gg. Dr. Pećarić, Dr. Berger. Muharem ef. Nikšić. To? dor Arnautović. Jusuf ef. Muhić, GFSa Mitrović : Hamdi cf. Tahmišćija. Što se tiče njegova spora sa Ibra? Dne 14. ovog mjeseca bila je sa­ him agom Handžićem, to me se ni? zvana izvanredna glavna skupština šta nc tiče, samo velim, da Handžić udruženja zemljoposjednika u Sa«? nije kako g. Glasić veli - ratni rjevu, ali pošto niije bio prisutan po? bogataš, nego da je i prije rata mno? treban broj članova, odgođena je za go bolje materijalno stajao. 15. ov. mj. Radni odbor je za taj Gl’šić se pravi prijateljem musli? dan pozvao i nar. p.osilanike gg. dra mana ’ poziva se na stare građane llrasnicu. M. Kapetanovića i H. A? muslhnane. a ja mu velim, da nema janovića, da referišu i ovi su se oda? niti jednog muslimana, koji bi se za zvali pozivu. Podlije njihova refera­ njega zauzeo. ta, koji je mirno saslušan, ustao je Da je on protivnik muslimana, evo jedan govornik i odobravao rad na? još jednog dokaza. Kada je bila zad? šeg poslaničkog kluba u rješavanju nja skupština građanske kasine i ka­ agrarnog pitanja, ali je naišao na da je bio u odibor predložen jedan mnogobrojne proteste od strane musliman. uzviknuo je: »Nećemo skupštimara. Predsjednik radnog od? sve fesova«, premda je Srba pravo? bora g. Atif ef. Sočo istakao je, da rješenje agrarnog pitanja apsolutno slavnih birano više. U javnosti nas naziva braćom, a u nc zadovoljava posjednički stalež, društvu smo crno?žuti, a to baš naj? ali s obzirom na teški ekonomski bolje njemu -pristoji, jer je za vri? položaj toga staleža potrebno je, da jeme rata pašovao kao k. u. k. Ein? se realizira poznati agrarni sporazum. jahriger ГгеЈлуТидег Zugsfiihrer kod U smislu njegova govora donesena jc ova rezolucija: vojne evidencije u Visokom. 1. Prima se izvještaj spomenute U društvu sa oficijalom Stupnici gg. poslanika na znanje i konstatuje kim priređivao je zabave za Karla, se, da polučeno rješenje agrarnog gdje je upravljao (pjevačkim zboro? pitanja ne može zadovoljiti zemljo? vima. Sada u našoj slobodi pravi se posjednički stalež, što su u ostalom najvećim Srbinom i napada svakog, priznali i sami gg. poslanici i što je da je crno?žuti. otvoreno priznao u ovom pitanju Da mu je u duši svađa i napada? mjerodavni faktor, gosp. ministar za nje, evo dokaza: Lanjske godine ga agrarnu reformu u javnoj sjednici je javno u građanskoj kasimi izlupao Ustavotvorne skupštine. Ali obzirom jedan Srbin profesor radi izazivanja na prekarnu ekonomsku situaciju i vrijeđanja. Već dvije godine ne našeg staleža tražimo, da se polu? govori ni sa jednim svojim kolegom čeni sporazum odmah striktno rea­ učiteljem. lizira. U ime svih visočkih muslimana 2. Shvaćajući situaciju našeg po? zahtijevamo od mjerodavnih, da ga slaničkog kluba u pregovorima sa blokom, što prije između nas uklone, jer •— rad ka!sko?demokratskim kako sam i prije pisao — moglo bi skupština žali', da su mjerodavni fak? radi njegovih izazova doći i do ve? tori pokazali! onako malo razumije? ć:h izgreda. Visočani — bez razlike vanja za vitalne potrebe našeg sta­ vjere su ga već siti. leža. koje su im dovoljno poznate iz Skupština zemljo­ posjednika i njena rezolucija. — Dosta je te igre, prokleti čarobnjače! — zauda Mustafa, kojemu se poslušnost njegovih dosadašnjih po? danika prema novomu gospodaru činila odviše prirodnom. — Za -ada sam još ja sultanom! Još nije osma ura ... Ш bi zar mož? da rado saznati svoju sudbinu što prije? Ni jedan od nazočnih nije mogao pojmiti toga čudnovatoga przora. Začuđeno motrili su tog mladoga čovjeka, pred kojkn je Mustafa bio zadrhtao. Čarobnjak reče dalje: — T: li želiš, da saznaš uru smrti svoje? Ja ću ti je sada navijestiti. Eno, već svijetli prijazno svjetlo ve? čem je zvi jezde. Ja ću ti dapače ka? zati i način, kojim ćeš umrijeti. Muf? tijo, stupi naprijed! Predstojnik ulema pristupi iprijestol ju. — Ti učiš dan na dan kuran i tu? mačiš ga narodu. U cijdlomu si car? stvu prvi sudac. Reci mi dakle, koju kaznu zaslužuje škrtost i lihvarstvo čovjeka, kojemu nije nijedan zakon svet?, koii se opija u ovo sveto vri­ jeme. koji svoju moć upotrebljava, da uništi krepost i nevinost, te da ugrabi imanje svojih podanika? Muklo mrmljanje čulo se cijelom dvoranom. Mustafa blijed kao krpa, drhtaše na cjelomf tijelu i posegne za sabljom na zidu. Tada muftija re? če suhim, gotovo mrtvačkim gla? som: — I najmanji od ovih zločina za­ služuje smrt! Jesi h čuo, Mustafo? Pcjgambe? ' rov je zakon izrekao osudu tvojoj I glavi. Tada mladi sultan zapovijedi, da I se osuda na Mustafi odmah ovrši'. Ali Mustafa sakupi sve svoje sile i poput divlje zvijeri zaleti se prema pirjestolju, da zbaci i uništi toga drznika, ali mu to zapriječiše njego? vi dosadašnji podanici, a oko vrata mu baciše svilenu vrpcu. -• Evo, došla je ura osvete, — pro? zbori Mehale. — Ti ćeš smrću platiti sve svoie 'zločine ... samo što ćeš j „umrijeti mnogo blažim načinom, ne? go ikoja tvoja žrtva! • A tko sit ti, nevrijedniče? I vo je je oko već davno upo? znalo mene. Stoga nije ni nužno, da . ti se prikazem. Upravo jc petnaest godina, što si ti u ovo isto vrijeme, I u ovoj dvorani i na istom ovom mjestu, gdje sada stojiš, dao da tvoji pmagači na zvjerski način ubiju jed? noga čovjeka. Skinuo si mu sa mrt­ voga tijela haJljine i obukao ih na sebe i njegovu si čalmu stavio sebi na glavu. Samo si prije odbacio ovu krvavu perjanicu, koju sam ja saču? vuo do današnjega dana kao svetu uspomenu ... Onaj je umoreni čo? vjek bio moj otac, bio je padisah... bio je kalifa ... bio je namjesnik AL lahov! Ja sam sin Sulejmanov, jedu? ni, koji je ostao na životu; jer kad si ti zapovjedio, da pomore svu nje? govu porodicu, brojio si samo glave. J ako jc umjesto mene palo dijete jednoga roba. Ja sam zvijezda većemia, ja sam od sada sultan! Govoreći’to, pokroči mladić ko? �Број 313 Broj 3. Tražimo dalje, da se u smislu ČL 5. predhodnih odredaba za pro* vedbu agrarne reforme zajamčena renta za 1919., 1920. i 1921., te hak za 1918. odmah isplati, a renta sve dalje isplaćuje do konačnog podmh renja oštete. Pregled „Gajretove" imovine krajem h h A) Primici: i I 8 9 10 ! 11 43.499 13.195 209.773 58 2 3 4 295.288 55 143.117 50 214.061 20 652.467 25 565.000—, 32.302,—| 239 66.864Ј17 24.076(84 467.876(12 102Ј52 5 6 6 8 ; 9 ! io i 11 I 12 * rak naprijed, a plemenite crte nje* gova lica, njegova krasno visoko će* lo, njegov jaki glas i ono čarobno svjetlo sultana Sulejmana, oca ju* naka i sirota, koji je nekada stojao ■ na ovom Istom mjestu, gdje mu je sada bio šin. Spomen na strogoga, ali pravednoga vladara djelovala je tako strašnom i upravo opojnom sngom na sve nazočne, da padoše ničice i pokloniše se novomu Mlada* ru.... Nekoliko časova vladala je grob­ na tišina u cijeloj dvorani, a onda zagrmi silan usklik kao iz jednoga grla: — Slava Muratu! Slava! I svi trgoše mačeve iz korica i po* digoše ih u vis, obećaše vjernost i poslušnost novomu vladaru, ovom hrabrom junaku, sinu Sulejmana III. Pred ulazom carske palače šaku* pilo se .silno mnoštvo naroda, koji je kličući pozdravljao novoga vladara i s njime oslobođenje svoje poslije tolikih nasilja. Sa velike džamije le* pršao je svileni barjak u zagrljaju blagoga povjetarca, a u svim su dža* mi jama molili imami svete molitve. U to vrijeme pade na mramorno tlo Mustafino mrtvo tijelo. A kad je ura navijestila osmi čas, vladao je u carskoj palači već opet duboki mir, kazujući narodu, da se u nju opet •povratila pravednost. .Samo se sa svih džamija čuli glasovi mujezina, koji su visokim, svečanim glasom iz* vikivali: — Osmu jc uru progutao vremena val! ... ; 28.10. — 1.010 316.589 83-993 126.278 152 072 360 812 167.2Ć9 24 09 70 18 24 55 4.900 — 90.500 — 53 — 2.000 — I Ukupna imovina 266.467 58 1,335.301 49 4,315.297(89 B) Izdaci: Stipendije: đačke ......................................... šegrtske.................. .... Potpore đacima i višeškolcima . . . Zajmovi i predujmovi....................... Troškovi za konvikte: muški Sarajevo .......................... ženski „ ........................... ■ muški Banja Luka...................... » Bihać . ................................ » Mostar............................... » Tuzla.......................... Potrošeno hrane u naravi . . Adaptacija konvikata...................... Nabava inventara: za kancelariju............................... za konvikte................................... Upravni troškovi: plate osoblju............................ kancelarijski troškovi ..... tiskanice.................................... Protuvrijednost za dionice i bonove . Izvanredni izdaci............................... Zalihe robe u naravi ...... Stanje gotovine krajem posl. god. 5 6 29.112 44.415 33 38 594 67 1,207.025 500.000 298.046 21 1,830.467|97! ■ i । ( 97.8841—( 1.500 000 — 49 509,17 65.000’—l 9.100!—] 3,560.961 14 Osim toga imade »Gajret« starih austrijskih novčanice od 1 i 2 K svega K 97.222’—, te se je odbor pobrinuo kod ministra finansija, da iste budu naknadno izmijenjene. Kratak izvadak o kretanju „Gajretovih" prihoda i rashoda u poslovnoj godini 1920 ,1921. kao i iskaz stanja imovine krajem ove periode. Primici u poslovnoj godini iznosili su.............................. K 3,649.461’9 7 a izdaci ............................................................. » 2,410.829’92 tako da se je gotovina povećala za................................... K 1,238.632’05 te iznosi sa prenosom gotovine od prošle godine od . . » 6658*5’92 krajem godine 1920./1921. svega ...................... K 1,904.467’96 Blagajnički promet iznosio je...................... K 6,060291.89 Imovina krajem prošle godine iznosila je ...... K 806.977 26 k tome veći prihod u poslovnoj godini od ...................... » 1,238.632 05 te proejenjena vrijednost inventara u iznosu od ... . » 1,500.000.— nadalje povećanje zajmova u poslovnoj godini za . . . » 5.417’83 te protuvrijednost 20% bonova i poklonjene jedne akcije „Gajret banke* u iznosu od . . ....... 834’— i preostali predujmovi krajem poslovne godine .... »_____ 9.100’— Sačinjava sveukupnu imovinu od ... K 3,560.961*14 „Gajretov" proračun za godinu 1321.11922. i 5 6 665.835 92 ! 3 4 Primljeno od prošloga odbora . . . Članarina: dobrotvora ................................... utemeljača................................... prinosnika................................... Darovi ............................................ Zabave: Gajretova dne 12.dl. 1921. Sarajevo »Gajretova-dana« 6./V. 1921. . . • ostale . ........................................... Primljeno hrane u naravi .................. Sakupljene stare novčanice .... Društveni artikli • . ......................... Kamate........................... ... Otplata zajmova i predujmova . . . Obskrbnine i vladine štip. pitomaca . Razni primici . .................................. Redni broj ? 1.540 55 64.920 32 250 1,742.617 45 30.139 55 ' Predmet: Gotovina: u blagajni.............. u pošt. štedionici . . . u zlatu i srebru . i . . kod novčanih zavoda u uprava konvikata . . Vrijednosne hartije: u 20% bonovima . . u dionicama . . . u ratnom zajmu . . u srećkama . . . . u markama . . . . Inventar kancelarije i konvikata Zakmovi............................... Zaliha hrane kod konvikata . . Razno........................................ Ukupno ; К h( I Blagajnički izvještaj za poslovnu godinu 1320.(1921. Ukupno К Pojedince К |h Predmet Gajretov glasnik. Pojedince к godine 192OL921. poslovne Primitak Redni broj mnogobrojnih peticija našega ccn> tralnog odbora i prikaza naših po« slanika. Na cijelom je svijetu neču* veno, da su zakonom priznati zem* Ijovlaisnici riješeni svoga posjeda na­ knadom od jednogodišnjeg dohode ka, kao što je sa nama slučij. Ф ф И" Страна 3 Strana „ПРАВДА“ — „PRAVDA* K Izdatak K __ 22.000 102.249 50 124.249 50 121.479’04 18.170'73 18.254Ј50 65.000 — 1,839.467(97 157.904 27 834 10.648 94 1,904.467 97 4,315.297 89; Pitanje ■ nar. posl. N u rije Pozderca na gospo­ dina ministra finansija. 1 Konvikt muš.Sarajevo 810.000 1 200.000 i 2 „ ženski „ 3 „ muški Mostar 810.000 4 „ ženski „ 225.000 5 „ Tuzla . . . 360.000 6 „ Banjaluka 360.000 , 7 „ Bihać . . . 540.000 | 8 Adaptacija konvikata 200.000 Šegrtski dom u Sara9 jevu...................... 1.O00.C0O 10 Za nar. prosvjećivanje 300.000 120.000 11 List „Gajret" . . . 120.000 12 Štipendije đacima . . „ šegrtima . 30.000 13 100.000 14 Potpore đacima . . 200.000 15 Plate osoblju „Gajret" 100.000 16 Kancelarijski troškovi 5,475.000 500.000 I 1 Članarine.................. 2 Dobrotvori i uteme60.000 ljači...................... . . . . 90.000 3 Kamate 600.000 ’ 4 Artikli...................... 50.000 1 5 Banka Gajret . . . 600.000 6 Zabave .................. .................. 7 Darovi 600.000 8 Prosvjetna subvencija 200.000 i 9 Obskrbnine i povra300.000 ćene Stipendije . . 800.000 10 Razni dobrv. prilozi . п Iz sadanje imovine odabraje se svota . 1,675.000 5,475.000 . Direkcija Monopola za Bosnu i Her­ i cegovinu zabranila je sađenje duhana u okrugu bihaćskom, pokraj svih mojih obrazloženja i dokazivanja, da bi bilo od velike potrebe ovom okrugu dozvoliti sađenje duhana. Već sama činjenica, Što je težaku nemoguće to­ liko zaraditi, koliko mu iziskuje sva­ kidašnja kućna potreba, a kamo li za skupi duhan, opravdava moj zahtjev u ime naroda. Narod je bio već zasadio duhan, jer je zemlja i klima za to podesna, ali je naređeno, da se čupa i siječe zasađeni duhan na veliku Štetu narodu i državi. Ovo se čini iz neopravdanog razloga, što bi tobože narod zatajio ili ne bi predao duhana državi. Da je ovako mišljenje i postupanje bezrazložno i štetno, dokazuje ta činjenica, što je u našem okrugu sađen duhan kroz du­ gi niz godina za turske i austrijske uprave. Politički pregled. Konvencija s Rumunijom. 7. pr. mj. potpisali su u ime svojih kralje* va gg. Pašić i Jonesku konvenciju između naše kraljevine i Rumunije. Beogradski presbiro je ovih dana dao tu konvenciju beogradskim novinama na publbkovanje. Njeni čla* novi glase: Čl. I. LI Ručaju neizazvanog napa* da Ugarske ili Bugarske, ili ovih dviju s:la protiv jedne od visokih ugovarajućih strana, a u cilju, da sruše stanje stvoreno Trianonskim Ugovorom o Miru Uli Nejskim ugo* voram, druga strana obvezuje se. da učestvuje u odbrani napadnute stra* ne na način određen aranžmanom, Stoga pitam Gospodina Ministra: kako je (predviđeno u čl. 2. ove kon* 1 .) Je li voljan ukinuti ovu po na­ vencije. Čl. 11. Stručne nadležne vlasti Krarod i državu štetnu zabranu sađenja lievinc Srba, Hrvata i Slovenaca i duhana u bihaćskom okrugu? Rumunije utvrdiće sporazumno u 2 .) Ako nije, čim opravdava ovu jednoj vojnoj konvenciji, koja se i* bezrazložnu zabranu? ma zaključiti u najkraćem roku, po* trebne odredbe za; izvršenje ove kon? Beograd, 23. juna 1921. vencije. Narodni poslanik, Čl. III. Ni jedna od visokih ugo* Pozdorac Nurija. varajućih strana neće moći zaklju* | ј ' । i ; ; | čiti savez sa jednom trećom silom bez prethodnog mišljenja druge. Čl. IV. U svrhu da bi združile svo­ je miroljubive napore, obe VUade obvezuju se, da se sporazumijevaju u pitanj:ima spoljne politike, koja se tiču njihovih odnosa sa Ugarskom i1 Bugarskom. Čl. V. Ova konvencija vrijediće dvije godine od dana izmjene ratifi* kacija. Kad ovaj rok istekne svaka ugovarajuća strana imaće pravo, da ovu konvenciju otkaže. Ona će ipak ostati u snazi još šest mjeseci poslije dana otkaza. Čl. VI. Ova konvencija biće saop* štena Društvu Naroda (Pakt Dru* štva Naroda). Čl. VII. Ova konvencija biće rati* fikovana ii ratifikacije izmjenjene čim bude moguće. Na osnovu ovog određeni punomoćnici su je potpii* sali i stavili svoje pečate. • Talijanski kralj dolazi u Beograd. Javljaju iz Pariza: Po vijesti francu* sko*taiijanske telegrafske agencije ptojetiće talijanski kralj Vittorio Emanuele našeg kralja i Regenta A* leksandra u Beogradu prilikom po* vratka sa krunisan ja rumunjskog krajja, kojemu će sudjelovati i Re* gent Aleksandar. Talijanski kralj će �se u .Beogradu dana. Broj 313 Број .ПРАВДА* — PRAVDA Strana 4 Страна zadržati nekoliko Pobuna Miridita. U Albaniji jc ponovno planula krvava borba, koja prijeti da se proširi na sve krajeve albanske teritorije. U Miriditima je buknula buna protiv vlade u Tirani već je došlo do vcse sukoba, u koji? ma su, kako se javlja, vladine trupe pretrpjele poraze. U Porosi je prek; jučer na svečani način proglašena samostalna Mriditska republika. Na skupštini plemenskih vođa pod pred? sjedanjem sinovca Prenk Bib Dođe prihvaćen jc o tome zaključak. Na­ rodu koji je b:o vrlo oduševljen, pročitana je proklamacija o odcjep? ljenju od Albanije, koju je potpisalo 12 najuglednijih plemenskih vođa. Po vijestima sa albanske granice preglasna je tiranska vlada opću mobilizaciju protiv pobunjenih. Naša vojna komisija u Pragu. Ka­ ko javlja praški »Narodni Listy« prispjela je 18. ov. mj. u Prag jugo? slavenska vojnička komisija, koja ima da provede sve potrebne mjere za sklapanje vojne konvencije izme* đu Čehoslovačke i Jugoslavije. Grčka ofenziva. Posljednjih dana bumbar duju Grci evropsku štampu vijestima o tobožnjoj ofenzivi i u uspjesima. Oni javljaju, da su nava? lih na Kemal-pašine čete u četiri raz? na pravca i da su Turci izgubili 120 mrtvih. Zatim, da se turska vojska povlači u svim linijama. Znajući iz iskustva, kakovi su grčki izvještaji i dosada bili, ne može se ovim vij’e? sti-ma vjerovati dok se ne potvrde i s druge strane. Saziv sjednice zakonodavnog od? bora. Javljaju iz Beograda: Priprav? ni radovi za saziv Narodne skupsti? nc vrše se punom parom, pa ćc se ona sastati prije nego što se očeki? valo. Svi članovi zakonodavnog od? .bora pozvani su. da najkasnije do 30. o. mj. stignu u Beograd, kako bi mogli prisustvovati sjednici na 1. av? gusta. Odmah na prvoj sjednici će sc umjesto odstupljenog Dra Ninči? ća, kop jc bio predsjednik odbora i Jurja Demetrovića. koji je bio pot? predsjednik izabrati nove ličnosti. Od radikala spominje se kao kandi­ dat Miša Trifunović. Najprije ćc Zakonodavni odbor pretresati novi skupštinski poslovnik, pa zakone o upravi države i glavnoj kontroli. A — Domaće vijesti. Muslimanska čitaonica «Bratstvo«, prigodom svoga svečanog otvorenja priređuje sutra u svojim prostorija? ma, Bajramagića ul. 6, javnu zabavu s prikazom »Djavola pod čergom« od Ekrema, i to u 2 sata po podne samo za ženskinje, a u 9 sati na ve? če za muške. Mislimo, da je već vrijeme, da se I osiguraju muslimani od ovakih bar? ' bara i da se strogo primijeni zakon protiv napadača i terorista. Nije u interesu države mirno gledati ovaka zlodjela, jer je bezbjednost građana I nad sve drugo. Junačina Konstantin. Poznata fiI gura sarajevskog korza, Konstantin ; Jeftanović. počinio je na jednom i muslimanskom dječku veliko juna? i štvol Dijete se slučajno dotaklo se? petom njegove kuće i zato ga je Konstantni ošinuo tako preko leđa, da jc palo na zemlju. Kažu, da je opravdao svoje djelo riječima: Ne? ma sad zakona, pa mogu i ja raditi šta hoću. Nadamo se, da će ga poli* ■ čija kazniti po zakonu, ali to nije dosta, ime toga delije treba da čuje i javnost. жшшжжжжжжжшжжж Slučaj sirote žene Arzuhaldžić, kojoj je zemljoradnički poslanik R> sto Đokić sa masom seljaka i kuću porušio, daje nam povoda, da ovaj vandalski postupak strogo osudimo i upozorimo vlast, da energičnim mjerama stane na kraj ovom kršenju zakona i auktoriteta vlasti. Osobito je nužno pozvati na odgovornost koja je u stanju sve poslove raditi zloglasnog dobrovoljca i druga Đo? prodaje se. Upitati kod: kićeva u napadajima na muslimane Boška Jovičevića iz Podlugova, koji Ibrahima Jarana, postolara žepče. je ranije isprebijao i onesposobio za život jednog muslimana u visočkom zatvoru na očigled policije, ali je o? stavljen na slobodi pa tu dobrotu vlasti sada Zlorabi i iskaljpje svoju mržnju na mirnim muslimanima. Isti ovaj Boško pomaže sada nedjelo u novinama obavlja po- ■ Dokićevo i prijeti Muji Ćosiću iz uzdano staro uvedeni ■ Podgore, što je primio kritične noći sirotu Arzuhaldžić na konak, da je seoska mase ne ubije. Osim toga on zavod za oglašivanje H prijeti, i svjedocima napadaja one Zagreb, Jurjevska ul. 31. E noći Osmanu i Selimu Ćosiću, rad­ Telefon 21—65. :: i nicima na štrcki Podlugovi, kojima je jedan radnik iz Podlugova saop? Generalno oglasno zastupstvo g ćio, da im prijeti Boško te ne smiju j и za preko 10 tu-i inozemnih listova ■ na rad ići. Tako se naš’ ljudi po? tiskuju i stradavaju. Dobra šivaća mašina, ЖЖЖЖЖЖЖЗЖЖЗЖЖЖ ______ _ _______ i OatAŠiVANJE I BLOCKNER-OVl Oglas. Kod ovog povjerenstva prodavače se u nedelju dne 31./VII. 1921. u 10 sati prije podne putem javne usmene i pismene dražbe oko 300 m5 izrađenog smrčevog korisnog drveta i oko 700m8 istog drveta na panju u području kat. opć. Romanija gr. ul. 15 i 176 kotar Sarajevo. Isklična cijena je K 100 (jednu sto­ tinu) po kubnom metru. Svaki nudioc ima prije početka dražbe položiti 10°,0 vadij, t. i. 10.000 u gotovom. Stranci imaju ovaj položiti u dvostrukoj gornjoj visini. Drvo se nalazi na gore označenom predjelu i može biti u svako doba pregledano. U pretres će se uzeti samo one pismene ponude, koje stignu najdalje do 10 sati prije toga dana i budu sproviđene dotičnim vadijem. Takve zapečaćene ponude imaju na omotu biti označene: „Ponuda za va­ kufsku šumu u Romaniji«. Posebni uvjeti prodaje mogu se vidjeti (Vakuf­ ska zgrada (Kralja Petra ul. br. 2, II. sprat) za vrijeme uradovnih sati. Kotarsko vakufsko mearifsko povje­ renstvu bira slobodno između ponuda i može sve bez navoda razloga odbiti. Do riješenja vezani su nudioci na. svoje ponude. Kotarsko v ikufsko-mearifsko povjerenstvo. Broj 676/21. Sarajevo, dne 14. jula 1921. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla i Travnik. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000 —. 104 Ulošci oko K 25,000.000 —, Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge naikulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Jugoslavenska kuhinja t -------------- z Kralja Petra ulica br. 2. '■....... — Poznati Mehmedčauš kuhar. — Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamčim. , / Muiaga Kovačević zvan Mostarac. POZOR! REKLAMNA PONUDA! Vrijedi samo 20 dana! Radi napuštanja moje zalihe satova šaljem ja unutar 20 dana svakom priposlatelju ovog, iz novine izrezanog oglasa jedan krasni remontoir-sat (za gospodu) valjano udešen, 30 sati idući, uz 3-godišnje pismenu jamče­ vinu uz reklamnu cijenu od 40 umjesto 85 dinara franko uz napredno priposlanje dotičnog iznosa po preporučenom listu. Dostava sata obavlja se odmah preporučeno. Pouzetbe obavljaju se jedino uz kaparu od 10 Dinara. Skladište satova: ĐUFO РоНзк* Zagreb* Tkalčićeva br. 27. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionižka glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe,a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemna, lijevo. - Brzojavi: Trgmčha banka, Sarajevo. - Interurhan telefon: ZK Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ebb122c4376b80afa5ae3971c6417711.pdf bdd65697fe84f2ebdfc63ad4d085fb32 PDF Text Text POSaaKINA U GOluvu BAČENA. pojedini broj K, 2~ izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na pola godine K 90.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200-—: za ino­ zemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 76 (314) Teiefon br. 842. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, subota 23. jula 1921. (17. Zil kade 1339.) Akcija Stojana Protića Ruzultat izbora za ustavotvornu skupštinu prisi’lio je vodeće politi* čare da revidiraju dosadašnju ori* jentaciju i da obaivc novo partijsko grupiranje. Tomu je pridonio ponaj* više ispad izbora u Hrvatskoj. Vi* djevši, da su dobile većinu u Hrvat* skoj one partije, koje nšjesu sudje­ lovale u radu privremenog narod­ nog predstavništva i kojih stanovi* šta o uređenju naše države nijesu b,ila tačno opredijeljena ni prekalje* na, g. Protić je bio stavljen u neu* godan položaj. Njegova politika sporazuma s Hrvatima d Slovencima nije bila sigurna, da će naći makar priuba homogenu većinu u skupštini, jer mu za to nisu davali garancije ni Radić, a nj znatan dio vlastite par* tije. S demokratima, naročito s kri* lom Pribićevićevim, Protić niti je htio niti mogao, radi ličnih nesugla­ sica s g. Pribićevićem, zajedno radi­ ti. I tako mu nije ništa drugo preo* stalo, nego da se bar privremeno povuče iz aktivnog učešća u politi* cl i da čeka zgodan momenat, kada bi mogao otvoreno istupiti protiv politike, koju je demokratsko*radi* kal ni blok zaveo. Ni za vrijeme svoje povučenosti g. Proto ne miruje. Novinskim član* cw. brošurama i dr. on kritikuje rad vi'ade, žestoko se obara na po­ jedine odredbe ustava. Ne smije se nipošto misliti. da je taj njegov rad besplodan. Šta više, on je imao mnogo uspjeha. Ko je imao primke da iz bližeg promatra rad ustavnog odbora, taj se je mogao o tom uvje­ riti. 1 ako je izgledalo, da su ga mnogi prijatelji! u radikalnom klubu napustili i potpuno se priklonulj g. Pašiću, ipak je njegov ugled i upliv u klubu vrlo velik. Dosta je, da na* vedemo u potkrepu toga činjenicu, da su demokrate više puta pokušali, da verifikac:loni odbor uvaži Proti* ćevu ostavku na poslaničkom man* datu, ali su radikali svaki put taj po* kušaj energično odbili. Radikali su svjesni toga, da politi* ka, koja je inaugurirana sklapanjem radikalsko-demokratskog bloka, ne može nikad uhvatiti korijena ni me­ du Hrvatima ni među Slovencima. A da se državna politika ne može i ne smije provoditi bez Hrvata i Slo* venaca, a kamo li protiv njih, to je jasno. Za politiku sporazuma s Hr* moglo preporoditi malene i siromašne zemlje, kao što su Danska i Irska. Mislio bi neko, da je zadrugarstvo u nas problem seljaka; t. j. njegove kulture i osvještenosti. U pošljednjoj konsekvenciji to i jest. Međutim danas je to još problem inteligencije, problem školovanih ljudi, svih dobroželjitelja svog naroda, svoje vlastite dobrobiti, te zato i mi svi moramo iskreno osje­ ćati za seljaštvo i to našim djelima posvjedočavati. vatima j Slovencilma sadašnji pred* sjednik vi’ade g. Pašić prema ras* položenju većine hrvatskih i sloven* skih predstavnika — nepodesan je, i kad bi radi starosti mogao ostati na kormilu našeg državnog broda. Tu je po njihovom mišljenju kom­ binacija s g. Protićem jedino mo­ guća. Dragi Haso! G. Protić je uočio ovaj momenat, i kako se vidi iz novinskih vijesti, U svom posljednjem pismu žališ, što on je već počeo sondirati teren za sam Tebe i Tvoje drugove sa sela osta­ svoju politiku. Gn je odmah nakon vio, a da se nismo ni oprost.ii. Veliš, izglasani a ustava otišao u Vojvodi* da Ti je Tvoj sin Meho u našoj nu u svrhu agitacije. Prije nekoliko „Pravdi“ moje članke čitao, pa Ti dana boravilo je u Zagrebu i tamo je drago, da ja i u dalekom svijetu dulje vremena konferirao s predstav* na seljake mislim. E, moj dragi Haso, nicima pojedinih partija, a onda se to me je ovamo i dovelo, da u dale­ je zaputio u Rimske toplice, gdje će kom svijetu proučim, kako bi vama se zadržati dulje vremena. Za njim seljacima pomogli, pa ću Ti i u nizu je nosao i dr. Ante Trumbić, i kako pisama to. razjasniti. izgleda, oni će tamo stvoriti p’an za Ako želimo, da u mislima stvorimo budući rad u zakonodavnoj skupštini sebi pravu sliku o tom, zašto su za­ koja će početi zasijedati polovicom druge potrebne i kakvu važnost imaju oktobra o. g. za sreću i blagostanje čovjeka, moramo Protić i Trumbić *se dakle spre* poći na selo, da vidimo, kako živi maju za opsežnu akciju u skupštini. svijet na selu. Radi se baš o selu. Samo je pitanje, kakovi su izgledi za Selo, seljak: to je temelj države i uspjeh te akcije. Prije svega mora* ljudskog društva. Seljakova zemlja, mo utvrditi jednu činjencu: Hrvat* njegova kuća, njegov rad, njegovo go­ i Slovenci su nezadovoljni s izglasa* spodarenje, sve, što zovemo seljačkim nim ustavom, pa jc onda jedna od gospodarstvom, to je ono, na čem po­ glavnih tačaka nj ihova programa re­ čiva čitav život naroda i države, pa vizija ustava. Partije, koje su danas u tako i pojedinog elementa. Sve drugo, vladi, te koje su omogućile donoše­ što neki narud i neka država ima, to nje ustava, čine većinu skupštine, te je samo zbog toga, da se život olakša je teško, vrlo teško vjerovatno. da i poljepša, da život bude ugodniji. b'^e se ikad ski’onile na reviziju. Ka* Radi ovog moramo znati najprije, ko će opet ova zakonodavna skpuštikakvo ie naše selo, te ću Te ja povesti na trajati još dvije godine, to je re* u, selo da ga razgledamo, premda si Ti vizija isključena. u njem rođen i neprestano si u njem Isto se tako ne smije smetnuti s živio ali ipak nije zgoreg, da to i sad uma ni drugi jedan fakat. Partije, na učinim, da vidimo, kako izgledaju te­ koje gg. Protić i Trumbić računaju, melji naše države — temelji našeg nisu homogene. Ni u političkim kon* elementa. ctpcijama, ni u socijalnim pogledima Kuća na selu. nema jednstvenosti kod ovih parti* Uduno u jednu kuću. Mi velimo ja. One se mogu držati i raditi za­ jedno, dok su u opoziciji, dok im da je to kuća. Prosvjetljeni Englez ili treba rušiti današnju vladu, ah čim Amerikanac pitao bi možda: „Što je bi to postigle, te čim bi im se pruži­ fo“, jer velika većina naših seljačkih la prilika, da dođu na vlast i počnu ’ pozitivan rad, uvjereni smo. da bi se sve divergencije u prvi mah ispolji* ’u i zajednički^ rad bio nemoguć. Hoće li g. Prutiću ipak uspjeti, da nede bazu za zajednički rad makar O radu Mustafe Kemabpaše govo* s ograničenim programom j makar i ri se gotovo isključivo sa vojničkoga za kraće vrijeme, to će pokazati sko* gledišta, a to je vrlo površno. Pita­ ra budućnost. nje održanja i otpornosti nove tur* ■ ske tvorevine isto tako je ovisno od i organiizatomih sposobnosti njezinih i voda kao i od njihovih strategijskih I vrlina. i Stoga zaslužuje osobitu pažnju či* Sastavio po raznim vrelima i vlastitom iskustvu: Ajanović Abas. i njenica. da se usred ratnoga tabora, ■ kako ml s pravom sebi predstavlja* UVOD I mo prijestolnicu Kcmakpašinu An* narod par e.xellence, vrijedi u pojača- ■ goru, a možda će ona to još dugo Važnost zadrugarstva. ј biti, razvija zakonodavni rad na vrlo Zdrav seljački dom kula je naroda i noj mjeri. Ako potražimo naročita sredstva za | ozbiljnim temeljima i u sasvim moi države. Seljaštvo, život i red njegov ■ pridizanje i osvješćivanje sela, ukaza- i dernom duhu. Sliku o tom možemo — srž i krv tijela narodnogaće nam se na prvom mjestu - zadru- ! da dobijemo iz ustavnoga zakona, Uočimo li ovaj aksiom u svoj nje­ garstvo, dakako uz redovno tradiciošto ga je »velika narodna skupština« govoj prostranost’, ukazuje nam se primila 20. januara, a koji je toga automatski pravac, u kojem mora biti ! nalno prosvjećivanje školom i štivom. dana odmah stupio na snagu. To je Nije pretjerano, Mislim, ako ustvr­ koncentrisano sve ono, što se naziva dokaz, da Mustafa Kemabpaša i nje* dim, da ima malo društvenih uredaba, javnim radom. Kulturno i mate­ rijalno osnaženje seljaka treba i koje bi tako prožimale sav život se­ ‘ govi radnici, a to su u širem smislu svi zastupnici anatomskog naroda. ljaka, kao zadrugarstvo. Njegov rad u da je izlazna i završna točka nastojanja i djelovanja vlasti i kulturnih ustanova, 1 kući i polju, njegov privatni život, ’ koji permanentno stoje na okupu, nu smatraju sebe samo prolaznim u* a i svih onih pojedinaca, koji su svijesni i odnošaj prema svijetu, izvan njegove kuće, njegova religija i tradicija, nje­ I druženjem za izvojštenje mira, koji o dostojanstvu svojemu kao čovjeka i govo naziranje na Svijet, je sve to tan­ I bi im omogućio ž^vot, nego začetnik o dostojanstvu naroda kao etičke cje­ girano zadrugarstvom. Kad to znamo, i c rna nove državne epohe u Turskoj, line: bolje reći stvaračima novog držav* onda razumijemo, da je zadrugarstvo, Ovo vrijedi za sve narode, pa i za proveden o sistrmalski i energičn o’nog sistema. Baš ovaj novi ustav i pojedine elemente. Za nas, za ratarski Pisma muslimanskom težaku o zadrugarstvu Godina III. kuća nijesu dostojne, da prebivaju u njima ljudska bića. Velika većina seoskih kuća, a naročito u zabitim krajevima, sagrađena je od drveta, a omazana blatom. Kad kiša i vjetar spere blato, propuhuje vjetar kroz čitavu kuću. Pogledajmo krov. Koliki je broj kuća u svakom selu, da krov stalno prokisava. Uvijek i uvijek po­ pravlja se, krpi se, ali sve to drži samo do prve kiše. Pogledajmo sad unutrašnjost. U vrlo rijetkim slučajevima nađe se soba popođena s daskom. Zemlja, jednostavna zemlja, malo zbijena, s rupama, što ih je iskopala kokoš, koja živi skupa s ukućanima. O podrumu nema ni go­ vora — to je rijetkost, ali zato je u većini slučajeva pod kućom naprav­ ljena nazovi staja, također bez poda, te je nije moguće uredno počistiti, pa uslijed nečisti ni goveda, ni ljudi ntmogu postići onakav tjelesni razvoj, kakav bi trebao biti na selu. Seoske kuće imaju obično tri pro­ storije: »veliku« sobu, mutvak (ognjište) i malu sobicu, koja obično služi za smočnicu. U velikoj sobi prebiva čitava obitelj, a tu ima često i domaćih ži­ votinja. Ako ne drugih, a ono kokoš je stalno unutra, dočim o mačku i psu ni ne govorim — oni spadaju u sobu. S jutra se soba polije vodom i mete, a prozori su tako napravljeni, da ih je teško otvoriti. Zamislite, kakav je zrak u toj Vašoj sobi, gdje se ta zemlja moči i mete. Da stvar bude još gora, vješaju se čarape, priglavci, obojci, mokri i blatni, vlažni gunjevi od 4, 5 i više članova porodice oko peći na strg, da se suše. U toj i takvoj sobi, malenoj, nečistoj, neprozračenoj.s obojcima i opancima, što se suše i isparuju, s mokrim, vlažnim podom i s nekoliko komada živadi, mačaka i pasa spava nekoliko osoba. Kad bi soba bila svijetla i potpuno čista, ni onda ne bi bila zdrava jer je premalena. Ali ovako? Ovako je ona pravo gnijezdo i leglo svih mogućih bolesti, naročito tuberkuloze. Sifilis i ne spominjem, koji je velikim dimenzijama obuhvatio naše selo, čemu je baš ovo pošljcdica. (Nastaviće se). Ustav Angore njegov sadržaj pruža nam taj do­ kaz. Tim je izvršen jedan historij* ski čin, koji će po svoj prilici nat* kriliti i podjeljenje ustava carstvu za revolucije godine 1908. Izlazna jc točka ustavne misli bez sumnje bila, da se »velika narodna skupština«, koja se u Angori sastala »snagom vlastite volje«, stavi na jednu pravnu bazu. Definicija nje* zina karaktera i njezinih ovlasti sa* činjava ujedno jezgru temeljnih u stanova ustava, koje se sastoje samo ‘z nekoliko paragrafa. Već se u tom vidi demokratski duh ustava, a u i uvodnim ferekama poprima on pregnantan izražaj: »Suverenost« pripa* i da naciji. Bit se suverenosti sastoji ! u tome, da narod sam odlučuje svo* i jom sudbinom.« Narodno predstav ; ništvo vrši svoju egzekutivu, t. j. svoju kompetencu Vladanja, puteni i instrukcija preko komesara (narod ' nih povjerenika), koje je ono I bralo. Komesari su zapravo ministr: I te se u toj oznaci može opaziti utje­ caj sovjetske terminologije. Posebni položaj za uzimlje pred* ! sjednik »velike narodne skupštine«: i taj je položaj nešto po .srijedi izme* �Strana 2 Страна barem u đu državnoga šefa i ministra pred­ novu formu organizacije sjednika. Predsjednik skupštine pot# civilnoj upravi za zapadnjačko shva* ćanje - predstavljaju t. zv, generalni pisuje zakone, koje je primila skup ština, a ujedno supotpisuje ministar­ inspektorati, pod kojima je ujedi* ske naredbe. Kada učestvuje kod njeno vise vilajeta prema sličnosti sjednica komesarskoga vijeća, pred* gospodarskih interesa. Ovi inspektosjeda mu on, bez obzira na predsje* rati vrše neku vrstu državnog nad* datelja, kojega je vijeće izabralo iz zora nad izjednačivanjem Interesa svoje sredine. Sadašnj’ je predsjed­ između pojedinih autonomnih vila* nik »vel ke narodne skupštine« sam jeta. Kako viidiimo anatomski ustav po* Mustefa Kemabpaša. U drugom dijelu utvrđuje ustav kazuje znakove privremenog zako* temeljne crte državne uprave. Iz biv* nodavstva. On se ograničuje na naj* še su upravne podjele zadržani vila­ potrebnije konture i prepušta sve jeti i kazasi. Samo što su vilajeti pobliže -stipulacijc (Jzbomo pravo, pretvoreni u samoupravna tijela, te diobu resora, razgraničenje kompeoni svoje poslove riješavaju na po* tencc između vlade i samouprave) krajinskom vijeću, koje bira dotični posebnom zakonodavstvu. Tek put, vilajet. Guvernera pokrajine (vila* kojim ovo udari, moći će nam pružiti jeta) — valiju — bira narodna skup* sliku, kojim jc smjerom pošao ka* slina, što je najočevidnija konze* rakter državnog sistema. Karakteri* kvenca egzekutivne funkcije pari a* slično je pri tom, da će to -zakono* menta. Dosadašnji sandžaci, koji su davstvo stajati pod jakim utjecajem bili kao upravne jedinice iizmeđu vi­ tečaja vanjske politike. Tako se n. lajeta i kazasa, uklonjeni su, te jc pr. u ustavu nigdje nc spominje for* tim uprava vrlo zgodno pojedno* ma države: sultana ne spominje, ali stavnjena. a smanjen i broj činovni- ga nc odstranjuje. Isto tako ne spo* štva. Najniža je upravna jedinica minje prijestolnice carstva. komuna, koja je također autonomno Uza sve ove nedostatke i neodre­ tijelo, a obuhvaća po jedan manji đenosti odiše iz ovog ustava ro* grad ili više sela. Komune biraju bustna državna volja za život i jaka svojega mudira (predstojnika), a u svijest u budućnost, te nc potvrđuje izabranom komunalnom vijeću ima«* ono mišljenje Evrope o Turcima kao du organ svoje samouprave. Posve o narodu, koji izumire. (»Obzor«.) Ko je oprošten od vojne službe? Na nas stižu mnogi upit1, tko ima pravo bit: oslobođen ođ vojne službe ili da mu se služba skrati. Budući da naši ljudi ne znadu zakona o vajnoj dužnosti, mnogi služe u vojsci, koji po zakonu ne bi morali ili nikako služiti, ili imaju pravo na skraćeni rok- a oni potpuno služe. Isto tako mnogi mole oprost, koji nemaju pravo, pak za to bada­ va troše novac za molbe. Ovdje ćemo do­ nijeti cijeli vojni zakon, koji se na ovu stvar odnosi. Zakon je izdan 5. aprila 1920. od ministarstva vojnog i mornarice, a glasi: Da se postupa kod određivanja vremena za vojnu službu u dolje navedenim slučaje­ vima. riješava se ovako: i. Ako ie u obitelji rekrutovoj samo otac od 59 godina ili mlađi (Ženske osobe ne do­ laze u račun) i ima jedinka za vojsku, ovaj se označuje kao jedinac i službeno mu se vrijeme skrati na 12 mjeseci. 2. Ako obitelj rekrutova ima: samo oca od 60 ili više godina, a sposoban je za upravu imetka a plaća 84 K ili više poreza. Sin mu je iedinac i skraćava mu se služba na 12 mjeseci. 3. Ako je oiac u gornjem slučaju (pod bro­ jem 2.) nesposoban za upravu imetka. Sin se smatra kao hranitelj obitelji i oprašća se potpuno od službe, koliki god plaćao porez. 4. Ako obitelj rekrutova ima: samo oca cd 60 godina ili više, 2 plaća porez od 80 K ili manji. Sin mu se kao hranitelj potpuno oprašća od službovanja. 5. Ako obitelj rekrutova ima: oca od 60 ili više godina i brata od 17—20 godina. Rekrut se smatra kao prvorodenac i služba mu se skraćuje na 12 mjeseci. 6. Ako obitelj rekrutova ima: oca od 59 ili manje godina, koji je sposoban za rad i brata od 17—20 godina. Rekrut služi potpuno vrijeme. 7. Ako obitelj rekrutova ima: samo mla­ đu braću od sebe п. pr. jedan mu je brat od 18, drugi od 17. i t. d. godina. Rekrut ima kao prvoređeni pravo na skraćeno vri­ jeme od 12 mjeseci. 8. Ako obitelj rekrutova ima: samo brata i. pr. od 25 ili v‘.<e godina sposobnoga za rad- a zslužio u vojsci potpun: rok ili ne. Rekrut služi potpuni rok. 9. Ako obitelj rekrutova ima: samo mladu braću od 17 i 16 godina, a ostala je obitelj samo ženska ili nedorasla djeca. Rekrutu se odgodi služba za i ili 2 godine, a zatim slu­ ži samo 12 mjeseci. 10. Ako obitelj rekrutova ima: samo žen­ ske i muške ispod 16 godina. Rekrut se kao hranitelj oprosti od službe bez obzira koliki porez plaća. U. Ako obitelj rekrutova ima samo ženu svoju i djecu. Ako ovaj ima baštinu- koju sam obrađuje i upravlja, a plaća upravnog poreza 84 K ili više, tada mu se skraćava rok na te mjeseci. Ako pak plaća porez od 80 K ili manji tada se oprosti od službe. Ako nije oženjen i nema baštine, služi pot­ puni rok. 12. Ako obitelj rekrutova ima: Djeda od 61 godinu, a ovaj je služio ili ne u vojsci срој 314 Broj PRAVDA* — „Г1РАВДА potpuni rok- ocu mu ie 40 godina, a služio je skraćeni rok. Rekrut služi potpuni rok. 13. Ako obitelj rekrutova ima. Djeda od 61 godinu, a ovaj je služio ili ne potpuni rok, ao cu mu je 40 godina, koji je služio pot­ puni rok. Rekrutu se službeni rok skrati na 12 mjeseci. 14. Pastorak, uzet za sina zakonitim pu­ tem od poečima kad god bilo prije vizite (leve) smatra se zakonitim članom obitelji. Drug: posinovljenici moraju biti posinovljenJ zakonitim putem najmanje pet godina prije vizite (leve). 15. Akc rekrut nema nikakove obitelj: niti je oženjen (sve mu je pomrlo ili se razišlo po svom gospodarstvu)- rekrutuje se kao pod broj 11. 16. Ako obitelj rekrutova ima: samo sta­ rijega brata n. pr. od 32 godine sposobna za rad i sposobna za upravu, a plaća porez od 84 ili više kruna. Rekrutu se skrati rok na 13 mjeseci. 17. Ako obitelj i^krutcva ima: samo bra­ la n. pr. 32. godine (ili oca preko 60 godi­ na). nesposobnoga za rad i upravu a za nj se skrbi. Rekrut se kao hranitelj oprašća (bez obzira na porez). 18. Akc obitelj rekrutova ima: oca (strica) cđ 56 Rodina. a služio je potpuni rok- i brata (brata od strica) 24 godine, nesposobna za vojsku, a sposobna za rad. Rekrut služi pot­ puni rsk. .Ako su otac i brat služili potpun: rok pa ih je rat poslije onesposobio. Rekrut služi potpuni rok. Ako je brat za rad. potpuno nesposoban i i ije služio u vojsci. Rekrutu se služba skrati na 12 mjeseci. Naime ako obitelj ima jednoga starijeg Člana osim toga još jednog muškog člana od 17 godina- smatra se sposoban za rad, rekrut služi potpuni rok. * Ovo su u glavnom svi slučajevi, koji mo­ gu doći u obzir. Molimo zato naše ljude, neka dobro prouče gornje slučajeve i vide, da li njihov slučaj spada u koji od gore na­ vedenih. I samo onda- ako imaju pravo na skraćeni rok ili potpuni oprost, prave mol­ be. Spada li njihov slučaj u koji god od na­ vedenih, onda im to pravo pripada i nitko im ga ne može uskratiti. Pod imenom poreza dolazi u obzir samo porez od: I. zemljarine. 2. od obrta, 3. na­ jamnine, 4. od stalnih godišnjih renta, 5. op­ ćinski : državni nameti ne spadaju pod porez. Molbe se moraju upraviti na pukovske okružne komande pravilno biljegovane (sa 7 dinara). Ukratko i jezgrovito obrazložene n. pr.: Okružnoj pukovskoj komandi u Mostaru. Na temelju naredbe vojnoga ministarstva ori 5. aprila 1920. molim potpisani, na teme­ lju točke 3. (ili п koju već spada naš slučaj moramo navesti) za oprost cd vojničke službe (ili skraćeni rok). RadiŠić, 17. Vit 1921. Ivan Leto. K ovoj se molbi imadc priložiti rodoslovnica, obiteljski list, iz koje se razabire, da ju niolitclj zbilja hranitelj (ili prvenac) obi­ telji. Osim gore navedenih slučajeva imadu | ' , | . pravo samo na dvomjesečnu vježbu svi oni, koji su rođeni 1897., 1896. i 1895.. a služili su barem 18 mjeseci u bivšoj austrougarskoj vojsci. Ovi k’ molbi moraju priložiti uvjerenje o službovanju u austro-ugarskoj vojsci. (»Narodna Sloboda«.) dana dadne zadovoljštinu, mace cu 1 mu za dokaz tc tvrdnje pružit pnli* i ku pred časnim sudom novinarskog I udruženja. Sarajevo. 22. jula 1921. Sakib Korkut. »GAJRETOVA« REDOVITA GLAVNA SKUPŠTINA ODRŽA* ĆE SE 24. OV. MJ. (U NEDJELJU »Muslimanska, komedija« naslov U 9 SATI PRIJE PODNE) U PRO* je članku, .što ga jc »Pokret«, »neza* , STORIJAMA »GAJRETOVOG« I visan političko*društveni dnevnik, MUŠKOG KONVIKTA. Bilješke. organ zanatlija i svih naprednih Iju* di«, donio u svom 162. broju. Po* znat još od prije kao otvoreni nepri* jatcij muslimana, »Pokret« jc nakon izbora za ustavotvornu skupštinu pisao, da će Hrasnica i Spaho dove­ sti u Beograd 24 vola, za vrijeme ci­ jelog rada skupštine on je nepresta* no napadao nas i označivao kao an* tidržavan elemcnat. On jc to radio i onda, kud je naš poslanički klub pri* stupio vladinoj većini i omogućilo donošenje ustava, te time svakomu bjelodano dokazao, da muslimani hoće ovu državu. Da ostane dosljedan sebi. »Po* kret« u pomenutom članku veli: »Ima već mesec dana kako jc na* stao dar-mar p muslimanskom posla­ ničkom klubu. Tamo se pojavila jed* na grupa koja jc držala da treba još više ucenitl ovu vladp i navaliti još veće terete na našu državu.----- Le* vjčari klubski, koje vodi još stara mržnja na Srbe i koji smatraju ovu vladu srpskom vladom, iskoristili su momenat i tražili da se prekinu sva* ke veze sa vladom. Oni su ra* čuna'li na mržnju muslimanskih ma* sa prema ovoj državi. — Čitava ova borba u muslimanskom klubu nema nikakve moralne osnovice. To nije borba između onih koji vole ovu državu i onih koji- je ne vole, nego jc to borba između dva shvatanja kako će se ova država najbolje i naj­ obilnije iskorišćavati.« Puštamo to bez komentara! Zaplotnjacima oko „Domovine". U članku »Sta sada« (»Domovina« broj 74. od 21. ov. mj.) znoji sc neki mudrac, da sm sao komunikea našeg Centralnog Odbora, izglađenje spo* ra među poslaničkim grupama svodi na čuvanje poslaničkih mandata. Ne tiče me se to jalovo mudrovanje, ali sc radi javnog morala moram po* zabaviti jednim odlomkom tog član* ka, jer se njime stavlja u sumnju moje poštenje. U članku se naime veli: »Kod ljudi Sakib-Karamehine sorte i ne može se drugo očekivati, šta više i kad bi ih družina i na još drastičniji način od sebe gonila, kad b: ih metlom iz društva izbacivali — oni b: se kroz prozor natrag povra* ćali, jer po svom odgoju, po svojoj prošlost' oni će se rastati sa svačim, sa obrazom, sa poštenjem i sa karak* terom, ali sa unosnim jaslama ne će. Zalije im se rastati sa ministarskom stolicom i sa poslaničkim mandatom, koji intervencijamadobro napunjuje nezasitan džep — nego sa svim drugim na svMetu.« Ja ne znam, da li je pisac gornjih redaka u stanju prosuditi njihov za* mašaj za ljude, koji se kreću upo* š t e n o j sredini, no tznam da su tc riječi krupne i za stupce jedne pa* čavrc kao što je »Domovina«, pa ću da ih javno odbijem ovom izjavom: Ako »Domovina« upre prstom makar u jedan slučaj, gdje sam ja za kakvu bilo intervenciju primio i jedan heler — učiniću njenom gosi kakvu hoće uslugu i pristati na svaku njegovu presudu. Za dokaz gornje tvrdnje puštam mu mjesec dana roka i javno mđlim sva nadleštva i sve ljude, za koje sam inter­ venirao. da mu pruže potrebne po* datke. Nc uspije li u svom dokazu, nc velim joj ništa drugo, nego da je leglo zaplotnjaka, koji svakog mjere svojim aršmom. Toliko Imam reći gosi »Domovi* ne« i piscu njenog članka »Šta sa* da?«. Glavnog urednika g. Hasanbe* govića pozivam da mi u roku od 8 Politički pregled. Konferencija bloka opozicionih stranaka »Jutarnji List« javlja iz ; i I i , ' 1 । ' I i ј i ' . | ! Zagreba: Doznajemo, da će blok opo­ zicionih stranaka održati konferenciju dne 30. o. mj. Pred konferencijom upravit će poziv Jugoslavenskom kluba, da : on pošalje svoje delegate na vijećanje. Na tom će se sastanku definitivno organizovati blok opozicije, koja će tražiti dodir sa srpskim opozicionalnim grupama i pristašama g. Stojana Protiča- Ako budu u izgledu stvarni uspjesi rada opozicije u parlamentu, ne će se ni Radićeva stranka skanjivati, da dodje u Beograd i da zajednički s ostalom opozicijom učestvuje u parlamentarnom radu. Pošto se predvidja, da će na čelu cijele opozičije stajati dr. Ante Trumbić i Stojan Protić, dvije ugledne političke ličnosti. kojim se ne mogu predbaciti protudržavne tendencije, vjeruje se, da bi na taj način moglo doći do parlamen­ tarnog sredjivanja u našoj državi. Govori se o dvjema jakim blokovima, koji bi naizmjence izmjenjivali vlast. Konferencija opozicionog bloka očekuje se s interesom u svim političkim krugovima. Saznaje se, da će se g. Stojan Protić Oko 30. o. mj. vratiti iz Rimskih Toplica u Beograd, a putem zadržati će se i u Zagrebu. Pobunjeni Arnauti bježe na naš i teritorij. Javljaju iz Podgorice: Po| bunjeni Arnauti islamske vjeroispo* vijest: prelaze preko granice na naš ■ teritorij i mole pomoć naših vlasti 1 Oni po življu našu državu da preuz! mc protektorat nad Albanijom i da I zašt't; pučanstvo od nasilja italofil* 1 ske tiranske vlade. Nemiri u Alba* i ni ji zauzeli su toliki opseg, da ćc ju* I goslavenske vlasti po svoj prilici i morat' intervenisati, kako bi zaštiti* i le mir na svojim granicama. U ne* posrednoj blizini granice došlo je do krvavih sukoba između pobunje­ nih MT-idita i četa tiranske Vlade. DemarŠ antante u Sofiji. Iz Pariza javljaju: Demarš savezničkih pred­ stavnika u Sofiji odnosno neizvrše* I nja odredaba razoružanja uč.iniće se u najkraćem roku, pošto je konsta* I tova no, da su saveznici potpuno u sporazumu o neophodnoj potrebi o* veg demarša. Što se tiče drugog de* marša, kojim bi se bugarskoj vladi skrenula pažnja na bugarsko*turske intrige, dosada n’ije postignut sporažum između Londona, Pariza i Ri­ ma o formi u kojoj se ovaj demarš ima učiniti. Pojačanje talijanskog garnizona u Carigradu. Kako »Messagero« javI lja, uputio se talijanski krstaš »Na; poli« iz Tr^nta u Carigrad. Jednako I će talijanske okupatome čete u Ca* i r gradu bit) pojačane odredima po* i vučenim iz Adalije i sa Roda. »Mes* sagebe« veli, da se ne radi ni o ka* ' kvoj akciji koja bi billa u protivnosti I sa u Londonu zaključenom neutral* I nosti u greko-turskom sporu. I _ _________________ __ I Domače vijesti. i I i i i UMORSTVO MINISTRA DRAŠKOVIĆA. Prekjučer je u Delnicam.a, u Hrvatskom Primorju, ubijen biviš ministar unutrašnjih djela Mi* lorad Draškov'ć, koji je tamo bora­ vio nit oporavku. Atentator, nekS A* lija Alijagić, stolar iz Biljeljine, po* č'n'o je to gnjusno djelo u času, kad je ministar bio na šetnjt i htio da sjedne na klupu. Ali jagić je ispalio dva hica i pogodio u srce DraškovL �Број 314 Bro; ća, koji je na mjestu ostao mrtav. Na to je pokušao da bježi, ali ga je policija uhvatila. Kod prvog preslušanja izjavio je, da je to učinio u sporazumu sa nekim Rodoljubom GolakoVićem, iz Bijeljine, studentom na visokoj trgovačkoj školi u Zagre­ bu. Ovaj je istoga dana uhapšen u Zagrebu, ali je izjavio, da doduše poznaje Atjagića, da mu je pozaj? mio 300 dinara, aili odlučno poriče, da mu je dao browning i da stoji ma u kokvoj vez; s atentatom. Alijagića označuje kao abnormalna čovjeka. O daljem toku istrage izvijestiti će? mo u narednom broju. Ovaj užasni zločin taknuo nas se veoma bolno, ne samo što radi nje? ga gubimo jednog od naših najspo? sobnijih državnika, već i stoga, što ga je i^veo jedan nesretni i zavedeni musliman, koji je time dokazao, da ništa ne drži do svoje očinske vjere, koja takove zločine najodsudnije zabranjuje. Protestni miting sarajevskog dra? danstva protiv atentata na Drašković. Jučer je vladin komesar za našu lim da se ponovno stavi na snagu naredba od 15. oktobra 1919., a do? ' kine potonja naredba za ove kra, jevc naše države. Sejd Alibeg Fi? , lipović, nar. poslanik. 19. VII. 21.« Nepravda prema jednom isprav­ nom činovniku. „Srpska Riječ* u svom I ■ i ' 1 ' = ' I ■ i I općinu g. Novvadt sazvao konferen­ ciju raznih naših korporacija, narod­ nih poslanika i t. d.. na kojoj je za? ključeno, da se jučer u šest sati po podno održi protestni, miting protiv inicijatora umorstva ministra, Draš? kovića. Miting jc održan i naše gra* đanstvo u velikom broju učestvo? va'Io je pri tome i jcdnođušnp dalo oduška svome zgražanju nad tim bogumrskim djelom i svojoj žalosti nad tako velikim narodnim gubitkom, koji predstavlja smrt Draškovićeva. O toku mitinga donijećemo u narednom broju opširniji iz­ vještaj. Naši ministri dr. Mehmed Spaho i dr. Hamdija Karamehmedović otputo­ vali su prekjučer 21. o. mj. u Beograd da zauzmu svoje položaje. Porezi gradske općine. Po zad­ njem proračunu gradske općine ot? pada na prihode od indirektnih po? reza za općine 17,520.000 K. U tu svotu uračunata jc kaldrmija sa 9,000.000 K, uvoznima i potrošarina ^а 5,500.000 K, behija sa 2 milijuna kruna, cestarina sa 700 hiljada kru? na i mesarina sa 320 hiljada kruna. Po ovom računu otpada na svakog Sarajliju godinje 292 K. Direktni po? rezi i to općinski namet sa 1,600.000 kruna predstavlja daljnje optereće? nje od 26.50 K po glavi. Prema tome otpada na svakog Sarajliju 318.50 K. Deložacija. Na posjedu g. Mujage Kapetanovića u Sarajevskom polju iz­ vršena je deložacija uzurpatora u ovaj četvrtak bez ikakva incidenta. Kako smo obaviješteni, sada upravna vlast postupa energičnijr, te ima izgleda, da će se autoritet vlasti popraviti i ujedno pribaviti zakonu poštivanje kod sva­ koga. i broju od 16. jula o. g. u članku »Tri­ jebimo gubu iz torinei" napala je i izrijekom apostrofirala agrarnog direk­ tora g. Faifalika. Nije nam namjera, da branimo i koga, a naročito nevaljale činovnike, ali budući da se ovdje radi o jednom korektnom činovniku, koji se nikad nije ogriješio ni o svoju duž­ nost kao Činovnik, a niti ma i o jedan dio naroda, mi osjećamo dužnost, di rečemo svoju o tom. Svojim stručnim znanjem i korektnošću stekao je povjerenje vlasti i kad je htio da se povrati nakon ujedinjenja našeg u svoju domovinu, centralna vlada ga je zadržala i postavila na sadašnji položaj. Da je nepoćudan „S. R.“, jasno je. jer kogod nije slijepi pristaša njen, njoj je nepoćudan. Mi bismo imali puno više razloga, da budemo s g. Faifalikom nezadovoljni, jer je i on sudjelovao u uništavanju muslimana. Ali jer znamo, da je on bio samo provodilac viših naloga i izvršilac zakona, mi mu to ne možemo u grijeh upisati. Pa kad mi to ne činimo, s kakovim to obrazom može činiti »S. R.«?I Progon muslimana radnika u ■ Tesliću. Tuže nam se mnogi radnici muslimani iz Teslica, da ih tamošnja uprava tvornice progoni i otpušta iz službe i akorda. Mi dosad nijesmo htjeli namjerno o tom pisati, u interesu razvitka te industrije, pošto smo se nadali, da će se prilike pod novim vodstvom, koje nam je to više puta : svečano obećalo, popraviti. Znamo slu­ čaj i s akordom Muje Selmanovića, s Ajanovićem i još puno toga, pa za sad poručujemo našim radnicima, neka ostanu na svojim mjestima, a mi ćemo već tražiti načina, kako da obra­ čunamo sa raznim Locherčićima, Kr­ stićima, Gnjatovićima i profesorom po­ slanikom Popovićem i j I I , Drskost svratištara »Centrala«. Jedan brzojav na ministra vojnog: »Pod prijašnjom upravom musliman? ski su vjerski učenici svih teoloških zavoda u Bosni i Hercegovini bili posve oprošteni od vršenja vojne dužnosti, a nakon apsolviranja imali su pravo na predbilježbu, koja je trajala 4 godine. Tek ako kroz sve to vrijeme ne bi bili imenovani, on? da bi ih pozivali da nastupe vojnu dužnost. Te prvilegije uzete su potpuno u obzir naredbom naslova F. GJ. O. broj 79.833 od 15. oktobra 1919., ali su dokinute naredbom od 6. septem? bra 1920. F. GJ. O. broj 2562, koja posve ukida predbilježbu i onemo? gućuje imenovanje apsolventima, dok ne otslužc kaderski rok. Pošto se u praksi ispostavilo, da će mnoga mjesta ostati bez vjerskih službenika ž pošto se potonjom na­ redbom poništuju i ona prava, koja su muslimanima u Bosni i Hercegu? vini zagarantovana vjcrsko?prosvjet? nlm autonomnim statutom, to mo? Страна 3 Strana „ПРАВДА" -- „PRAVDA" । | I I I I ; I Tuži nam se prijatelj iz provincije na mladog svratištara »Centrala«, da ga je na drzak način napao u lo? ži vratara i napolje izgurao. Stvar stoji ovako. On je stanovao u prvom spratu, pa mu je došao prijatelj, s kojim je htio zajedno stanovati. U tu svrhu dobiF su sobu na drugom spratu, ali mu je u večer, kad je po? šao spavati vratar javio, da mu je soba na trećem spratu. Upitao je vratara, kako je to moguće, kad mu jc obećato u drugom spratu. a na ovo uletio je mladi gazda i pov’jkao: »Nemojte bit: prosti, nijeste u ha? mi«. Upozoren, da se ponaša prema njemu kao gostu i da bude učtiv, pograbi ga ovaj Gačanički Bizanti? nac za ruku i izgura iz lože vičući, da je prostak, da neće noćiti, da pla? ti koliko hoće, i zapovijedi vrataru, bezbeli pitajući, je li račun plaćen, da mu izbaci stvari napolje. Naš prijatelj upozori ga. da on njega nc smije gurati, te imade zahvaliti, da je njemu i njegovu odgoju ispod doštpjanstva rabiti svoju fazičku snagu, ali neka zove policiju. Isti je za? povijedio, da se pozove policija, ali je odmah od toga odustao. To ga nije ništa smetalo, da je i dalje ro? goborio riječi: prostak, psovao sve? ca itd. Naš je prijatelj ostao hladan i otišao prijaviti stvar policiskoj di? rekciji odakle je naređeno, da se stvari nc smiju »zbaciti. Stvar će ima? ti svršetak na sudu, aHi primjećuje­ mo, da ovo nije prvi slučaj, da se u Centralu ovako postupa prema go­ stima, pa pozivamo policiju, da to? mu učini kraj. Napadaj na muslimana mesara. U četvrtak, 21. o. mj. u 10 sati prije podne napali su neki jevreji na Meh- Pozdrav iz meda Dešu, mesara u gradskoj tržnici. | jc više grla, koja se do sada nisu Čudimo se, da naša policija nije uzela 1 ogledala na našem turfu, medu koji? ша »Kandank« potpukovnika Ra? u zaštitu Dešu, nego je dopustila, da dojcića iz Beograda. To grlo je svom ovaj ni kriv ni dužan bude napadnut u svojoj radnji. vlasniku donijelo ove i prošle trkač? Trke Kola Jahača. U nedjelju 24. ke sezone 342.000 K nagrade. o. mj. priređuje naše Kolo Jahača Javna zahvala. Ovdašnje društvo trkački sastanak. Na programu na? »Ittihad ve terekki« zahvaljuje se g. laži se šest trka raznih kategorija za Uzcjragi H. Hasanoviću, na njego«? punokrvna, poiukrvna i sva ipriplod? vom materijalnom i moralnom po? na grla. Jedna je trka preponska sa 9 prepona za sva grla. Prijavljeno maganju društva. Jedan prijedlog. Kako je poznato, kod nas se u Bosni i Hercegovini, kako prije tako i danas najviše traži ii troši cigarpa? pir »Gajret«, te potrošnja ovoga pa? pira veća je nego li »Prosvjete« i »Napredka« zajedno uzevši ova oba društva. Od prodanog’ papira, koji nosi znak »Gajret«, trebalo bi ovo naše društvo da dobiva 10%. Velim tre? balo bi. a da li dobiva i koliki je taj »dobitak«, vidjećemo iz daljnjeg razlaganja. Proizvodni u »Gajretova« cigarpa­ pira ima fabrika S. D. Alkalaj u Sa­ rajevu, i to još od prije rata, te se mirne duše može reći, da je A’kalaj upravo pomoću »Gajreta« stekao o? no bogatstvo, koje danas ima. Ne smije se naime zaboraviti, da su do pred prošli rat gotovo sve fabrike cigarpapira dosta teško prosperirale, jer se je baš kog ovoga artikla u to vrijeme bila konkurenc'ja silno raz? vila, te je cigarpapir pod raznim i? menima nicao kao gljive iza kiše. Međutim ovu konkurenciju nije g. Alkalaj osjećao, zahvalujući imenu »Gajret«. Iz ljubavi prema svome prvome humanitarno?prosvjetnom društvu, tražio jc i svuda trošio naš muslimanski svijet jedino »Gajreto? ve« artikle. Kolika jc potrošnja ovoga artikla bila, najbolje se vidi iz toga, što je fabrika samo u g. 1913. 1914. prodala »Gairetovog« cigarpapira za svotu od K 250.000 (i to predratnih kruna, koie su imale dvadeseterostruku vttjednost prema današnjoj valuti). »Gajret« je pak te godine dob’o za cigarpapir svotu od K 25.000. Od šibica dobivena svota u toj godini iznos:! oko K 7000 (5% od pro­ dajne cijene), te ie prema tome u toj godini potrošeno šibica pod markom »Gajret« oko K 140.000. Prihod od papir ; i šibice donio jc dakle »Gajretu« svotu od K 32.000, doč’m su ostali nrihodi, koje je dru? štvo primilo u toj godini iiznosili K 27.500. Tako ie bilo 1913./1914. god., a sa? da da vidimo, kako danas »Gajret« sto ii u pogledu prihoda od gornjih artikla t. j. šibica i cigarpapira. Za prošlu god. 1920 /21. primio je »Gajret« od g. Alkalaia u svemu svotu K 50.000. Međutim isti Alkalaj prodaje danas trgovcima „Gajretov" cigarpapir 110 —120 K 1 kutija, a daie — kako rekoh — društvu samo K 50.000, do- starog doba Jest stalno dobar I uvjek priznat, pravi Schicht-sapun sa znakom: ,Jelen** koji riješava svaku domaćicu muke i brige oko pranja. Dobiva se u pom.'đom invrslnom kvalitetu u k.-madima od kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbert Vita LBVi, 5агф10, Despica ul, 1. čim je godine 1913 1914. isti taj AlI kalaj prodavao trgovcima papir »Gaj­ ret" po K 180 1 kutija, i kod toga da društvu njegov postotak (10° o) u iznosu K 25 000. Kada se uzme u obzir, da je fabrika u prošloj društvenoj godini prodavala a i danas prodaje, papir za 60 puta skuplje nego u g. 1913 1914 , logično bi bilo, da se je i prihod »Gajretov« I od toga artikla povećao u tom raz­ mjeru; pa onih K 50 000 koje je AlI kalaj dao, izgledaju faktički, kao neka ' sadaka. Jer prema potrošnji cigarpapira j u goaini 1913.Jl914. i prihoda Gajretovu od istoga, trebalo je društvo da dobije za pr. god. svotu K 1,500.0001 Da bi se naš »Gajret“ zaštitio bar u buduće od ovakovog oštećivanja i prostog gulenja, ima jedan jedini izlaz, a to je: da „Gajret" osnuje vlastitu tvornicu cigarpapira. Ovu ideju i stavljam na srce novom upravnom odboru, koji ima da se izabere na I 24. o. mj. Ako „Gajret" ma iz kojih razloga I nije u stanju osnovati ovu tvornicu, j (a ista ne mora da bude baš velika, dovoljno bi bilo, da izrađuje vlastiti cigarpapir), onda neka se povede ak­ cija za osnuće dioničarskog društva, koje bi podignuto ovu fabriku. Uvje­ reni smo, da bi ova akcija imala pot­ punog uspjeha, te da bi se mnogi muslimani trgovci u Sarajevu, kao i provinciji odazvali ovoj akciji, kojom bi koristili našem najhumanitarnijem društvu, a s druge strane bi ujedno uložili svoj kapital u jedno rentabilno poduzeće. »Gajretu« bi samome bio na ovaj način osiguran jedan siguran i redovit, te golem godišnji dohodak. Nad samom tvornicom mogao bi upravni odbor «Gajreta» da imadne pravo potpune kontrole, kako nad proizvodnjom tako i prodajom cigarpapira, koja je danas gotovo nikakova. Iznesoh gornje redke u najboljoj namjeri i iz ljubavi prema našem »Gajretu«. E. Priposlano.*) „Papskiji ed pape4. Na odgovor »Domovine« u broju 65. na jednu noticu „Pravde" pod gornjim naslovom, nijesam prije reagirao, jer nijesam niti znao za tu noticu, jer taj list uopće ne čitam. Istom neki dan upozoren sam po jednom prijatelju na tu noticu, te mije odgovoriti slijedeće: Na uvredljive i prostačke izraze, koji posve pristaju listu u kojem su tiskani, *) Za pisanje i sadržaj članaka pod ovom rubrikom uredništvo ne odgo­ vara. Uredništvo �Ј1РАВДА* — Strana 4 Страна ne mogu reagirati, jer se sa odgovor­ nim urednikom a poznatim i neubrojivim Alijom Raljevićem ne mogu po sudu povlačiti. Neka Šerif Arnautović gornju noticu pod svojim imenom obje­ lodani, pa ću mu dati na sudu prilike, da dokaže ono, što piše u svojoj »Domovini“. Neka se ne krije iza leđa jednog Raljevića. Nije ni čudo, da jedan Arnaut ne pozna povjesti naše zemlje, i da pre­ ma tome nema pojma, tko je za o^u zemlju trpio i svoje živote žrtvovao i to još u ono doba, kada su Arnauti ovdje dželatsku službu obavljali. Samo se hvališe sa svojom internacijom, u koju ne zna ni sam, kako je dospjeo, a dobre mu je kamate donijela. Neka taj gospodin pročita - ako to uopće umije — povjest Muvekita Salih ef. o bosanskim prilikama, pa će na strani 263. naći, da je Mustajbeg Teskeredžić,Timar-tefterdar, radi aktivnog sudjelovanja u borbama bos. vkstele proti uprave osmanlijske vlasti (Pokret Husein kapetana) za slobodu ove zemlje svoj život položio, jer je рЗ1 nalogu Mehmed Salih Vedžihi paše, bos. vezira, dne 27 VUl 1836. (3. džemazul-evela 1252.) udavljen u Sarajevu, skupa sa Hifzi ef. Gjumišićem iz B. Luke, i to između sve bosanske vlastele njih dvo­ jica jedini. Još i danas nalazi se o tome pro­ glas na bos. narod (bujurultija) u ov­ dašnjem muzeju. Moj djed Dervišpaša bio se je kao komandant sviju pomoćnih četa proti Austriji (majčici Šerifovoj), i istom pred ulaskom austrijskih četa izbjegao je preko Italije u Carigrad, gdje je i umro. Moj otac Sulejmanbeg sudjelovao je također sa mojim djedom proti Austrije, te je od napora u mladim godinama umro. Kao dječak ostao sam kodMuharembega Teskeredžića (mojeg amidže), koji se je prvi podigao proti austrijskih i Kalajevih bezakonja i nasilja, te je morao pod terorom vlasti izbjeći u Carigrad i živjeti kao izbjeglica do svoje smrti, što zna svaki Bosanac. Arnauti dakako ne znaju za to. Ja sam s njime živio u Carigradu, a i poslije njegove smrti, sve do bal­ kanskoga rata. Moje držanje u Cari­ gradu najbolje će poznavati Ali ef. Junuzefendić u Carigradu, zatim bivši vojni atašej srp. poslanstva, pukovnik Stevo llić, sada u mirovini u Beogradu, te Dr. S. Hafizadić iz Travnika, a i svi drugi bosanci,koji su onda u Carigradu Živjeli — a ako misli Arnautović, da sam ja bilo kome služio, neka mi to pod svojim potpisom napiše, pak ćemo se na sudu porazgovoriti. — Primje­ ćujem ujedno, da je za vrijeme anek­ sije došao rahmetli Alibeg Firdus u Carigrad, i sa mnom u sporazumu pozvao je mojeg amidžića, Besimbega Teskeredžića iz Berna sa univerziteta, te je on skupa sa Muratom Sarićem otišao u Pariz, da protestiraju proti aneksije. — Tako su radili Teskeredžići. Konačno hoće »Domovina« odnosno Šerif Arnautović, da me prikaže fran­ kovcem i velikim Hrvatom. — Na ovo neozbiljno podmetanje mogu samo pri- mjetiti, da smo ja i moja porodica . uvjek stajali i stojimo na stanovištu ! narodnog iedinstva, te smo jednako I. u:ui i Srbe i Hrvate; smatrali ih svo­ jom braćom, dočim je Arnautović prije sijao mržnju na Srbe, kakovu danas s je na Hrvate, jer je u njemu krv arnautska, pak mu prema tome nije niti Srb n niti Hrvat brat, a i ne može to da bude. Svaki koji pozna moj život i moju prošlost, zna, da je istina ono što sam ovdie naveo, a što piše Šerif u -Domovini«, uvjeren sam da ne vje। ruje ni sam. Toliko radi javnosti. Sarajevo, 20. jula 1921. F. Teskeredžić. Oglas. ; I ! । ! ; I • i i i Kod ovog povjerenstva prodavače se u nedelju dne 31.V11. 1921. u 10 sati prije podne putem javne usmene i pismene dražbe oko 300 m’ izrađenog smrčevog korisnog drveta i dko 700ms istog drveta na panju u području kat. opć. Romaniia gr. ul. 15 i 176 kotar Sarajevo. Isklična cijena je K 100 tjednu stotinu) po kubnom metru. Svaki nudioc ima prije početka dražbe položiti 10°. 0 vadij, t. i. 10.000 u gotovom. Stranci imaju ovaj položiti u dvostrukoj gornjoj visini. Drvo se nalazi na gore označenom predjelu i može biti u svako doba pregledano. U pretres će se’ uzeti samo one pismene ponude, koje stignu najdalje do 10 sati prije toga dana i budu sproviđene dotičnim vadijem. Takve zapečaćene ponude imaju na omotu biti označene: „Ponuda za va­ kufsku Šumu u Romaniji«. Posebni uvjeti prodaje mogu se vidjeti (Vakuf­ ska zgrada (Kralja Petra ul. br. 2, IL sprat) za vrijeme uradovnih sati. Kotarsko vakufsko mearifsko povje­ renstvu bira slobodno između ponuda i može sve bez navoda razlQga odbiti. Do riješenja vezani su nudioci na svoje ponude. Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo. Broj 676/21. Sarajevo, dne 14. jula 1921. Dobra šivaća mašina, koja je u stanju sve poslove raditi prodaje se. Upitati kod: Ibrahima Jarana, postolara žepče. Najjeftinije i najbolje i SEBURA dobivaju se u svim količinama i vrstama kod IZ FABRIKE HINKA FRANCKA SINOVI, O ZAGREB 0 najsavrtUFSkU СГЛО kSVU šeniji dodatak i zamje lica zrnate kave. preporučuje; se za Dobija se u svim kolonijalnobakalskim radnjama. |OIOeOBOaO5OHOBODO1 Miševi, štahori, stjEniCE i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12'—, za štakore K 16'—, za žohare ruse i Švabe K 20*—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 1y—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10'— i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5'— i 12*—. Mast za uši na blagu K 5*— i 12—. Prašak proti mrava K 10'— i 20'—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. JUnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! OGLASI U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. „Pravda* je najrašireniji muslimanski listu našoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Рг a v d i“ О1О1О1О1ОЗОВОКС}ЗОЕС Hrvatska Poljodjelska Banka DIONIČARSKO DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Dionička glavnica K 2o.ogo.ooo.Pričuva K 15,050.000.—. Ulošci preko 29.000.000.—. Centrala: Zagreb. Podružnice: Rijeka i Sarajevo. Ispostave: Bribir-Vinodol. Čabar, Hreljin. Prima uloške na knjižice i na tekući račun te Ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. Bavi se svim poslovima, koji zasijecaju u bankovnu struku. Kupuje dobra u svrhu parcelacije, a pre­ uzima i komisionulno prodavanje takovih bilo u djedovima. „Odjel robe“ prodaje eve gospo­ darske strojeve i potrebštine. POZOR! REKLAMNA PONUDA! 247 Vrijedi samo 20 dana! Radi napuštanja* moje zalihe satova šaljem ja unutar 20 dana svakom priposlatelju ovog, iz novine izrezanog oglasa jedan krasni remontoir-sat (za gospodu) valjano udešen, 30 sati idući, uz 3-godišnje pismenu jamče­ vinu uz reklamnu cijenu od 40 umjesto 85 dinara franko uz napredno priposlanje dotičnog iznosa po preporučenom listu. Dostava sata obavlja se odmah preporučeno. Pouzetbe obavljaju se jedino uz kaparu od 10 Dinara. Skladište satova : Đuro Pollak, Zagreb, Tkaleićeva br. 27. Narodna Jugoslavenska kuhinja ————77 papirne vrećice Kralja Petra ulica br. 2. —..........- Poznati Mehmedčauš kuhar. — Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamčiln. / Sara je? shE tvornica papirnatih uretica (kesa) u Sara јвип . Zatražite cijene i uzorke! Broj 314 Број '^AVDA^ Muiaga Kovačević zvan Mostarac. Int telefon 124. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. •— Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.'—Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve Životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - interifrban telefon: ZN Odgovorni urednik: Tbrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8f69f5529d7fb9b35a1dce2f4e2ed66e.pdf ceb2ea6556bc37f1f2ee25cddfc4f5bd PDF Text Text POSJAR1NA U GOTuvu PLAĆENA. pojedini огој A 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakdoni odbor. Pretplata: godišnje K 180.—, na poia /•.dine K 90.— (u Sarajevu;: za našu državu godišnje K 200.—; za ino­ zemstvo K 250. . U/ecđbtvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 77 (315) Sarajevo, utorak 26. jula 1921. (20. Zil kade 1339.' Umorstvo ministra Draškovića. Rcvolvcrsk« hitac što ga ispali zlo* činačka ruka ugrabi nam ovog vri­ jednog državnika baš danas kada je najviše bio potreban državi. Čovjek jaka intelekta, bistra pogleda^ ener­ gične i ustrajne volje, gledao je da* leko u budućnost, bio je širokogru* dan te se je uzdigao na visinu pra* vog nacionalnog Jugoslavena, oda** kle je jednakim pogledom gledao na Srbina, Hrvata i Slovenca. Za svu trojicu osjećao je jednako. Nažalost takih ljudi nema previše u našoj dr* žav\ a kad sc čuje da ih nestaje i to na tako brtalan način, to mora da u duši boli svakog prijatelja — J ug osi a vi j e. Drašković je dao život zaovudr* žavu, može se reći, isto onako, kao kad vojnik, pogine na bojnom po* Iju; take je naravi Draškovićeva smrt. Sve je svoje sile bio uložio da osigura red i mir u zemlji i da tim putem dođe do konsolidovanja naše države. Kako li je bila teška ta njegova zadaća! Teška kao planina i pod njom se srozaio njegovo zdravlje, te je prije nekoliko vremena morao na* pustiti dužnost, da se oporavi*. Teško je sređivati prilike, kad su one ne* sređene u cvelpm svijetu. Kod nas: rat je pokvario ljude, poslije rata ta se pokvarenost podesetorostručila, kućni, vjerski i politički moral iš* čeznuo. Pohlepa da sc na lahak i brz način dođe do bogatstva, bagatelisa* nje tuđeg života, obraza i imetka, robovanje svom egoizmu, nemdosrđc prema svom bližnjemu, iz čega slijedi neobuzdani porast skupoće i oskudica najpotrebnijih uvjeta za žU i vot; na jednoj’ strani gomilanje neza* konito stečenih milijona, na drugoj sve veće siromaštvo ... ukratko ras* 1 pirile sc sve strasti koje su podesne : da rastoče jedno društvo у onda kao i plod tih strasti sve veće ogorčenje i kod nižih staleža ... Drašković je bio jedan od onih ; vel.kih državnika, koji nastoje da za! priječe daljnje raspirivanje tih stra* i sti, da ublaže ogorčenje i nezado* voljstvo i da na taj način nađu je­ dan srednji put kojim bi trebalo da ide naše društvo do konačnog svog I sređen ja i do posvemašnjeg suzbija1 nja anarhije. Za to je radio dan i noć i u tom i i radu je izgubilo svoje zdravlje, a sad etd svoju ljubav prema narodu i državi plati glavom. To je pravi he* roj ! 1 ako je nestalo Draškovića, nije nestalo države. Naći će se još dr* žavnika i drugih, patriota, koji će | sve uložit; da paraliziraju onaj des* I truktivni duh. koji ide za uništenjem i države. Za to je najbolja garancija ! zdravi razum našeg naroda koji je. j sit krvoprolića, koji žeđa za redom, ’ • i mirom i staloženim životom, i koji, ' makar i? daleka, sa užasom gleda kako silna Rusija plije u krvi 3 i po godine dana. Naš narod čuje, vidi i osjeća besprimjernu, u historiji ne­ zabilježenu bijedu ruskog naroda, j jer je te ruske bijede doteklo po ci* i jelom svijetu, kuda su god doprli [ ruski starci, žene i djeca izvrgnuti I najnemilosrdnijoj sudbini. Naš na­ rod vidi tu crnu sliku i zgraža se nad ■ njom. Za to on ne će ići tim putem, nego posve obratnim. Riješenje agrarnog pitanja. Već decenijie ovo je pitanje kod smo ipak ljubomorno pazili na to. nas na dnevnom redu. Pokušavalo se da se ti odnošaji zadrže, što je mo- i još za vrijeme turske vladavine pro* guće dolje. S jedne strane konserva* i vesti neke reforme, ali su se ti poku­ tivnost, a s druge strane bojazan, da šaji uvijek razbijali o konservativ- sc pogleda faktičnom stanju oko u i nost našeg svijeta. Kad je Austro* oko, podržavale su naš posjednički ; Ugarska okupirala Bosnu i Hercego­ stalež u neprestanoj iluziji, da će i vinu. imala je namjeru, da i ovo pk ovakovo stanje uvijek trajati i da mu ( tanje likvidira. Nu brzo se je okanila jc egzistencija osigurana. Slobodno svog nauma, jedno stoga, što jc to se smije učiniti paralela agrara s laž* : i suviše kisela jabuka, a drugo sto?* nom banknotom u džepu, za koju ga, jer jc smatrala potrebnim, d? u* vlsnik drži da je prava. vijek ima u ruci jedno sredstvo, s Revolucija, koja jc došla kao po* ' pomoću koga ćo sijati razdor među sljedica velikog svjetskog rata, za* j pojedinim plemenima i vjerama i s hvalila je i agrarni problem i tražila | pomoću kojega će uvijek držati na je sav remenu soluciju njegovu. Kao udici jednu i drugu zainteresovanu u svako kaotično doba, tako su i tu i stranu. razbor, pravičnost i obzir ustupili ; Budući da jc većina zcmljoposjed- * mjesto raspojasanosti strasti širokih i nika muslimanske vjere, držalo se Je • masa, kojima pri rješavanju jednog ' da je to ogromno pitanje musliman­ ovakovog socijalnog pitanja nije bio . sko pitanje. Irelevantno je, jc li je । pred ovima obzir, da nastoje kako ne ! to tačno ili nije, glavno je, da stoji bi saniranjem jedne socijalne ne* | činjenica, da je znatan dio muslima* pravde počinile drugu sličnu nc- । na u to tvrdo vjerovao. Dosljedno pravdu. Tako sc je iz opravdane tež- , ‘tomu Čitava je naša politika bila kom nje za agrarnom reformom izrodio , centrirana oko agrara i najveći dio agrarni pokret, koji se je naročito u , naše energije trošen je u to. da sc Bosni i Hercegovini ispoljio u naj* j očuvaju agrarni odnošaji onakvi, ka* grubljoj formi. Kao što se to redovijto dešava, ta* kove smo ih naslijedili. Г ako su ti odnošaji bili nesnosni i po jednu i ko su i- ovaj put demagozi nastojali, po drugu stranu, jer je zemljopo* a donekle i uspjeli u tom, da iz ova* i sjednik imao razmjerno vrlo malo kova kaotična stanja izvuku politi* ! prihoda od zemlje, a zemljoradnik uki kapital za se. Ašikujući s raspo* jc smatrao, da nije nužno da vodi loženjem masa neke su stranke, ko­ intenzivnije i racionalnije gospodar* je su došle do vlasti, sankcionirale J stvo, jer od toga ne vuče korist samo poznatim agrarnim uredbama faktič- I on nego i vlasnik zemlje: i ako su i no stanje, koje je otimačinom i | vrijeme i vlasti učinile, da sc to pi­ pljačkom stvoreno. I ako jc to ona | tanje komplicira do apsurdnosti, mi zasluga demokratskih poslanika iz I Bosne i Hercegovine za ovakovo ri* jesenje agrarnog pitanja, o kojoj g. Li Novak neki dan govori u »Jugosl. Listu«, onda se slažemo s njim. Da ii se ti poslanici mogu ponositi ta* kovom zaslugom, to je drugo pita* nje. Kao što rekosmo, naš je poslanič* ki klub bio stavljen .pred gotovu, či* njenicu i on jc mogao samo da bira od dvoga jedno: ili da ulaskom u v’adu nastoji koliko bilo popraviti stvoreno stanje, ili pak da vodi opo­ ziciju i tako odgodi riješen je tog pi­ tanja za kasnije. Mnogi drže, da je trebalo izabrati potonje i sudbinu ovog pitanja — da tako kažemo — .staviti na kocku. Ako uočimo bijed* no stanje velikog dijela posjednika, koji apsolutno ne mogu, čekati, pa ako imamo pred očima činjenicu, da konstatacija političkih prilika jama* čno neće biti nikad povoljnija, nego što je sad u Ustavotvornoj skupsti* ni bila, onda je jasno, da je takovo mišljenje bezrazložno i da je ono više produkat prkosa i oholosti, ne* go političke mudrosti i dobro shva* ćenih interesa samih .posjednika. Po­ slanički klub, koji nosi punu odgo­ vornost za politiku svih muslimana u Bosni i Hercegovini, nije se mo* gao obazirati niti je htio podleći o* vakovim kanrisima, nego je imao to* 1 ko i samosvijesti i kuaži, da zagri* 72 tu k’selu jabuku i d?. riješi agrar* no ni tanje. v. Da to riješenje ne zadovoljava •potpuno ni naš poslanički klub, a nit:- posjednike, ne treba ni isticati. Riješenje ne može da zadovoljava već zato, jer je djelo kompromisa, a kom* promjsi kako je lako razumjeti, obi* čno nc zadovoljavaju n; jednu stra* nu. Da je odšteta, koja je dobivena z?. oduzeta kmetovska selišta, su vi* še malena, to je i g. N. Užunović, ministar za agrarnu reformu lojalno priznao. I pokretati to pitanje, ne* ma smisla. Mjesto toga trebalo bi se zapitati: da li jc ovo pitanje moglo biti povoljnije riješeno? Odgovorna odgovor na pitanje, da K jc odabra­ ne. odšteta pravedna. Mnogt? se prigovara degresivnoj ljestvici, koja je postavljena za is* plati! odštete. Nu ti su prigovori, a* ko se imaju u vidu socijalni obziri neopravdani. Da se je mogla isposlo* vati puna odšteta za oduzetu, zem* Iju, ti bi se prigovori mogli još ; ra* zimijetk Ali kad sc zna, da je od­ šteta neznatna, pa, kad se uzme u obzir, da bi bez degresije par sto­ tina velikih posjednika dooild gotovo polovicu cijele svote, dok bi na os* talih 14 i po hiljada posjednika ot* pala druga polovica, pa kad se zna, da su mali posjednici imali razmjer* no puno veći prihod od oduzetih sc* Ifšta, jer ni jesu imali velikih režij* skib troškova, to je degresija potpu­ no opravdana. Uporište naših zahtjeva bilo je bijedno stanje posjednika i potreba, da država davanjem naknade omo­ gući posjednicima osnutak novo eg* zistenc’je. Da se nije postavila dc* gresija, mali bi posjednici, dobili ta* ko neznatnu svotu, da ne biše mogli uopće nikakva posla otpočeti. Veliki pak posjednici mogu i s nešto ma* njom svotom, koju će dobiti na te* melju degr. ljestvice, otpočeti kakav posao i time stvoriti sebi usl’ove za život. Zahtijevajući odštetu nije se moglo nikako polaziti sa stanovišta, da se osiguravaju tolike svote, da bi­ še posjednici mogli od same rente živjeti. Svi se moramo jednom po­ miriti s time, da samo rad daje pra* Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119 Godina Ili. vo na život i da je svak dužan, da ; se hrani u zno ju lica svoga stečenim kruhom. I u javnosti a i u privatnom razgo* voru govori se, kako su ovakovim ri* ješenjem oštećeni naročito hercego* i vački posjednici. U dokaz toga na* vodi se. da je hercegovačka zemlja kvalitativno bolja nego bosanska i i da postoji vrlo velika razlika u proI metnim cijenama zemlje u HcrccgoI vini i u Bosni, a da se ta razlika ni* I je kod rješavanja ag. pitanja uvažila. • To je potpuno netačno. Baza za od* mjerenje odštete jest zemljišni po■ rez. Kod odmjeravanja zemljišnog ! poreza uzeta je u obzir i kvaliteta i i plodnost zemlje, pa ako iustinu po* i stoji tolika razlika između hercego* I vačke i bosanske zemlje, onda se je ona očitovala i u zemijarini, pa će se prema tomu očitovati i u odšteti. Vjerujemo, da postoji razlika u ci­ jenama zemlje. Alj kmetskim pra­ vom optereena zemlja niti se je kad I cijenila niti se može cijeniti kao slo* I bodna. Sadašnje visoke cijene zem* I lje u Hercegovini nijesu normalne. ( To je slučajna konjuktura, koju je I izazvao povratak naših ljudi iz A* merike, koji su. donijelii dolare iz A.= merikc i radi visoka kursa dolara za njh je svaka cijena u našim kruna* i ma bagatelna. Visoke cijene zemlje narasle su i ^r^li pohlepe za zem* Ijom. koja se1 očevidno vidi u današnj:fm uzurpacijama i nepotrebne zc* mije. Iz svega se ovoga vidi, da je zahtjev, da se momentano visoka ci* jena zemlje u Hercegovim mora i* mati u vidu pri rješavanju ovakova čisto socijalnog pitanja, u najmanju ruku neopravdan. Tvrdnja, da našim poslanicima nit* jesu ibili poznati agrarni odnošaji u Hercegovini, smiješna je. U našem poslaničkom klubu sjede četiri Her* cegovca, od njih dvojica posjednici, pa je jasno, da su bar njima ti od­ nošaji poznati. A tu su sudjelovali i ostali naši poslanici, koji su. se još prije, a i sad bavili tim pitanjem. Iz j toga, što se u. pojedinim pitanjima : nije moglo postignuti povoljno rijei šenje, posve je netačno zaključivati, i da poslanički klub nije poznavao stvari. Izgleda na prvi pogled, da je pri* govor onih, koji prigovaraju, da ni* je dobivena odšteta za kmetovske šume, opravdana. Ali kad se i tu zađe u suštinu stvari, vidi se, da ni taj prigovor nema mjseta. Za’ lik­ vidiranje svih kmetskih odnošaja I odobrena je svota od 255,000.000 di* nara. Kmetovska je šuma dakle mo gla biti plaćena samo iz te svote. I • kad se samo malo promisli, vidi se. da bi to značilo uzimati iz jednog džepa i stavljati u drugi, jer za po­ sjednika je prilično svejedno, da li ćc dobiti za kmetovsku zemlju 100 hiljada kruna, a za kmetovsku šu' mu 20.000 K. ili će pak za obadvoje i dobiti 120.0(X) K. Priznajem, da je to ' stvar individualne naravi t. j. da sva I ki posjednik nema, odnosno nema I jednako mnogo kmetovske šume. A* ! li te su razlike razmjerno neznatne. . Da se nije odredila posebna odšte* I ta za kmetovske šume ima razlog u j u tome . što svi posjednici nisu imah I koristi od kmetovskih šuma. U mne* . gim krajevima nisu vlasnici ima i i nikakove koristi, šta više nisu ni za vlastitu potrebu mogli sjeći u tim šu> mama. Ni druga se jedna važna či­ njenica ne smije smetnuti s uma. kad se govori uopće o odšteti za We. Na njih se nije plaćala zemljarina, nego posebna vrlo neznatna šumska �Strana 2 Страна „PRAVDA* — „ПРАЗДА" »□□□□□□□□□□□□□□□□□□u« g Sjetite se □j I Г ’Tfl“ i i □! se radi. Ako je koji seljak otstranjen sa zemlje i kuće, to je samo u onom slučaju, u kome je i pored toga što ima svoje zemlje i svoju kuću, prosto oteo tuđu zemlju*i uvalio se u tuđu kuću. Takvih slučajeva ima na stotine u Bosni i Hercegovini i baš se ima za­ hvaliti tome pisanju Popovića i sličnih i njihovim govorima među seljaštvom, koje nagovaraju svjesno na otiman je, što vlast nije u stanju -da zaštiti ličnu slobodu i privatnu svojinu muslimana i što je od tih stotina slučajeva, na jedvene jade, do sada uspjelo samo u tri do četiri, da se ljudima povrati imanje, a otimači protjeraju. Ali badava je laganje i petljanje, g. Popoviću! Na putu, na kome smo, ne može nas ni za časak zadržati Vaše đemagoško piskaranje po »Beograd­ skom Dnevniku«. Zla sudba bos. seljaka. | Bilješke. Sa ovo općenitih napomena mi bi* i nje. Vid in, da inašeš glavom i go* ' »Ama. efendija, nama je vla* , smo bili gotovi, a u idućim brojevi* vorjš: da svake godine slala carske atove, i ma pozabavićemo se objema agrar.« pa ni oni nijesu za nas«. Jest! Tii imaš nim uredbama. pravo. Vlada je slala atove. ali nije : pazila, da oplemeni onog našeg pra* ' vog bosanskog konja, kojeg treba naš sejak. Ako Bog naredi, pa se | jednoć ovdje sastanemo, gdje sam I ja sada, ti ćeš svojim rođenim očima . Sastavio po raznim vrelima i vlastitom iskustvu: Ajanović Abas vidjeti, šta znači uzgoj konja. (Nastaviće se). (Nastavak). Mogao bih Ti pisati o jelu, koje puno bolje ž ve. O ovom ćemo mi i ti jedeš svaki dan, ali nc ću sada, .■mati prbkc još puno govoriti. Nego nego kad dođem tamo među vas, raz- deder i Ti i Meho ovamo u Tvoju dovarati ćemo i o tome. Sad, kad avliju. smo razgledali kuću, hajde razgle­ Pogledajmo! Tamo iza kuće, pred nekom hrpom nečega, što izgleda, | dajmo i Tvoje gospodarstvo. kao nekakva zgrada, ti vičeš već. da : E, brate Haso, ovdje Ti moram je to štala, tamo vidimo smetište. jednu gorku reći, iskreno razgova* Dakle tu se baca gnoj iz štale, smet I rajmo! Kad kod seljaka ne bi bilo sve iz kuće i s dvorišta. E, Meho. je Г , najgore ono. što u njegovu životu de. da sc tamo u naprednim zemlja, | vidimo, možemo reći, da je gospo* 1 ma na smetište pazi kao na oko u darstvo ono. što je najgore i najhr* glavi Tamo se napravi jama, obzida, i đavije. Kod vas seljaka jest baš ne* j čuva od sunca i vjetra, da sc ne su* ! valjali način gospodarenja izvor sve- š. i sve smeće brižljivo se skuplja i i ima jedna novina u Beogradu, kojoj : mu drugom zlu. Kod vas je još uvi« ' onamo baca. Baš u tom obliku vra- 1 treba obratiti naročitu pažnju. To je jek po onoj: »Pleti kotac ko i o- ća blago natrag zemlji velak dio one „Beogradski Dnevnik*. On prima sve I tac«. Nije, brate Haso. tako! Prije ' hrane, što smo mu ga dali, a zemlja laži, od vraga i sotone, za istinu, i | su bila druga vremena i druge po* ! to opet prerađuje u hranu. Vi to se­ što su te laži masnije, što su bezo- | trebe, a danas su nova vremena i no* • ljaci ne znate. Nisam vidio u Bosni braznije, što je ličnost, koja se blati. ; ve potrebe, pa njsu naši stari bada* ' kod seljaka avliju s uređenim gnojdš* uglednija i znamenitija, to se višom va rekli: »Kakav vjetar puše, onako | tem (đubrištem). Iziđi, pa pogledaj, ' pohlepnošću baca gosote novine, da je ; se i okreći«. Čekaj, evo sad ću Ti kad kiša pada! Avlija i prostor pred i uljepša, proširi i servira publici u tonu, ! reći, zašto. Tvoj rahmetli otac Omer, kućom na sokaku, sve je to žuto* , koji kao Ljudevita XIV. samosvijesna i .imao je vas četiri sitna i dvije kćeri, ' crno od gnojnice, koja se razlijeva ■ izreka: »Država sam — ja,« zvuči: | a imetka u zemlji trista dunuma. Vi i z štala i s gnojišta. A gnojnica je »Javno mišljenje — to sam ja Krsta i ste se podjelili. I recimo na svako : najvrednije gnojivo za polja i liva* I Cicvarić." A taj je čovjek za našu jav­ vas došlo je pedeset dunuma. Kad dc! nost uistinu jedna smrdljiva i otrovna i Hajde sad razgledajmo malo i I buba, koja rušenjem javnog morala, ste bili zajedno, bio je vaš ukupni rod sa zemlje koji ste prodavali u Tvoju raspaljivanjem ličnih mržnji, iznoše- , štalu. Čaršib, 1OCM) oka kukuruza. 1000 oka njem tugjeg prljavog feša škodi našoj ■ pšenice i 5000 oka sijena. Za ovo sve Eto nema ni prozora ni poda. Me- j državnoj misli više nego svi naši anar- ; dobili ste od trgovca hiljadu forinti durim ni prozori n:jesu potrebni, jer histi i boljševici zajedno. Njemu nema - golema kamara para, — za koju eno tamo drveni pleter, što služi mje- , ništa sveto osim dobra prodaja svoga ste platili miri ju, podmiriš kuću, o* i sto zida, otvoren je. Maz i blato otpa- I lista i ponjenje džepa. Njega se ništa ženili brata i ostavili još koji krajcar lo je. pa svjež zrak ima slobodan ne tiče, što se smrad, kojim on dnevno na stranu. Tvoj je otac bio prvi čo­ ulaz! Priuč’li smo se na tamu i taj puni stupce »Beogradskog Dnevnika«, vjek u selu. I u varoši i u sudu ga »miris«, što štipa za nos i oči i eto vi* širi po cijeloj kraljevini i što prelazi i konta;! i. Ko ima najbolje konje, ko dimo pred sobom dvije životinje sli* i njene granice, on vidi pred sobom samo ma najbolje volove, ko ima najbo* I čne konjima. Zbilja to su konji, ali sebe i širenje svoga lista. lje krave - sve Omer — Tvoj otac. ■ konji maleni, guravi, jadni, nečisti, Tako se dešava, da taj list prima i Kako stoji sad? I Ti si siromah i i Vi velite, da su to konji domaće pa* najdemagoškije dopise bez i kakva Tvoja braća i Tvoje sestre, svi vi os- ■ smine (o pasmini zapravo nema ni provjeri vanja. U broju toga lista od 21. kudjevate ' teško kraj s krajem ve-« govora), koji se prežu već u starosti ov. mj.ima dopisiz Sarajeva od narod, zete. Sta je tomu uzrok? Prvo raz* ' od godinu dana, godinu i pol, protiv poslanika Jove Popovića, pod gornjim vrg’f. ste zadrugu, a drugo, to je nap svih pravila razumnog gospodarenja, naslovom, u k»me stoje ove riječi glavni‘e. niiestc n iedno od vas upo« koje vele, da je konj sposoban za »Godina 1921. »razvija se u znaku rodo koracali s vremenom. Da si Ti rad. kad postane punodoban, a to je novih progona našega seljeka. ooslije četiri godine. nastojao, da sa svojih pedeset dunu­ Seljakuoduz maju 'ј govuzem ju, Tamo u naprednim zemljama, kao ma dobiješ onol'Zk rod, onda bi i danas bio ono, što je prije Tvoj o* što je Češka, za koju si Ti čuo, sad gone ga iz kuće, ruše mu kuću, tac. Eto, brate, v'dim. kako si raz* njihova vlada i seljačka društva živo U najbližoj blizini Sarajeva, u blizini rogačio oči. pa pitaš, kako bi to bilo rade na poboljšanju pasmina i na u* Travnika, u blizini Visokoga izbačene m )guće dobiti onoliki rod iz pedeset ređenju razumnog uzgoja konja. Kod su su selj čke porodice iz kuća i kuće dunuma zemlje kao 'z trista. Jest, I nas, brate, nikad sc ne pazi na križa- odmah porušene. Žandarmi i vojska iest. eto Meho kao vojnik, bio je i nje ždrijebea i kobile, a to jc tako asistirali su dok se to vršilo.« To je od riječi do. riječi laž, a i Pou dalekom svjetv. pa će Ti posvie* notrebito, jer bez pravilna i razboridečiti da ljudi tamo manje zemlje I ta križan’a nikad dobra konja. Zato pović to time pokazuje, što ne iznosi ;maiu a viši rod, a Bogme od vas vi imate još uvijek kljusad. a ne ko­ imena toga seljaka da znamo o čemn taksa (šuinarina), koja nc bi mogla nikako služiti kao baza za obraču­ navanje odštete. To su sve bili raz* 1оД radi kojih se nije mogla naći solucija za ovo pitanje. Pisma muslimanskom težaku o zadrugarstvu. a zamotali su se u leopardove kože i već su se utabori’i u Zuttava, te su se zakleli, da nikada ne će dopustiti, da Ti uniđeš. Halid-ibni Velid je sa ko njanicima već došao do Kora-EI-Gamim“. Muhamed reče: „Jao Kurejšijama! Već ih je rat uništio; šta bi im škodilo da me puste, da izvršim svoju po Muhamod Ibni Ishaku i Ab srvar sa drugim Arapima- Da su me dul Malikju Ibni HiŠamu, preveli potukii, onda bi njihova želja bila is­ Braća Muftići u Žepču punjena. A da je Bog meni dao po­ (Nastavak). bjedu, on^a ili bi oni hrpimice na is­ lam prelazili ili bi me mogli punom Vojna na Mekku. silom pobijati. Šta rnisle Kurejšije? Muhamed provede mjesec Ramazan i Ševal godine sedme u Medini, a u i Tako mi Boga, ja neću prestati boriti se za ono, s čime me je Bog poslao, mjesecu Zul-kade pođe da hodočasti, dok mu ne izvojštim potpunu nadmoć a ne da vodi rat Sazove Arape, kao i Beduine, koji su oko njega bili uta- i ili dok ovaj (vrat) ne bude razrezan!" boreni, te ih pozove, da pođu s nj.m, O miru Hučejbijskcm. jer se je bojao da Kurejšije ne zavoKurejšije onda poslaše Sulejla ibnijuju protiv njega ili i da mu se neće Amira Muhamedu sa nalogom, da sklopi dati približiti hramu. Mnogi Beduini sa Muhamedom mir pod uvjetom, da ne dođoše, ali on ipak pođe sa Ensase ovt godine vrati, da Arapi ne reknu, njama, Muhadžirima i Arapima, koji da je silom unišao. Kad je Muhamed su mu se priključili iz Medine, povede i vidio, da dolazi Sulejl, reče: „Ljudi kurbane i obuče hodočasničko odijelo, । hoće mir, jer su ovoga Čovjeka po­ da s tim pokaže, da. ne namjerava ra­ slali!" On je onda dugo sa njim raz­ tovati i da se znade, da hoće samo govarao i poslije dugoga pregovaranja iz poštovanja hram da posjeti. dođe mir. Muhamed dođe do Odana, a tu ga : Kad je bilo sve u redu i kad se je sretne Bišr-lbni-Sofjan El-Kabi i reče imao samo da napiše ugovor, skoči mu: »Kurejšije su za Tvoj put čuli i Omer k Ebu-Bekiru i reče mu: „Nije izišli su sa svojim devama muzarama li on božiji poslanik?41 — „SvakakoT »Nijesmo li mi vjernici?« — »Daka*) Ovaj smo podlistak morali pre­ kol« — »Nisu li oni idolopoklonici?« — »Sigurno!« —»A za što da se mi kinuti na kratko vrijeme, jer su se u našoj vjeri ponizujemo?« — »Sli­ morale učiniti izvjesne korekture u jedi njegovu uzendiju, jer ja prizna­ preostalom dijelu rukopisa Pr. ur. PODLISTAK Kratak životopis Muhameda Alejhisselama *) I ј i I i • 1 , i . i I i • ■ 1 Epoi 315 Broj jem, da je on božiji poslanik!« — »I ja to priznajem]« Omer onda ode Muhamedu i reče. „Nisi ’i Ti božiji poslanik?" — „Svakako!11— „Nismo li mi vjernici?" „Dakako !4 - - Nisu li ovi idolopokla nici?„ „Bez dvojbe„A zašto, da se mi u našoj vjeri ponizujemo?" — „Ја sam božji sluga i poslanik i ne opirem se njegovim zspovjedima, a on ne će dopustiti, da ja propanem!" — Omer bi često rekao: „Ne ću pre­ stati davat; milostinju, moliti se, po­ stiti, oslobađati robove iz straha radi onih riječi, koje sam onda rekao misleći, da ću nešto dobra učiniti I" Muhamed onda zovne Aliju i reče mu: „Piši: u ime Boga blagoga i mi­ lostivoga, — a Sulejl reče: „Ја ne poznajem ove formule, piši: u Tvoje ime Bože!" „Onda napiši tako!" — Kad je Ali a ovo napisao, reče Muhamed: „Ovo je mirovni ugovor Muhameda, boŽijeg poslanika, za Sulej lom-ibni-Amrom", — onda reče Sulejl: „Da ja Tebe priznajem božijim poslanikom, ne bi li vo evao protiv Tebe. Napiši jednostavno Tvoje i očevo ime!" Onda reče Muhamed: „Dakle piši:, Mirovni ugovor Muhameda ibni-Abdulaha za Subejlom-ibniAmrom. Zaključili su, da prestane rat na deset godina. U ovo vrijeme neka je svak siguran, a jedna stranka neka ne pokazuje neprijateljstva prama drugoj Dođu Ii pribjeglice od Kurejšija Muha­ medu bez dozvole njihovih gospodara, ima Ih Muhamed povratiti, a Musli­ Dobrovoljca i »šuckor« Hrasnica. Dobrovoljci bi po svojoj sjajnoj prošlosti trebali prije svakoga da se drže daleko od proste uličnjačke de* magogijc i da nose visoko zastavu ljudskog dostojanstva i (pravičnosti. To ističemo stoga, da jače iskoči o* na sva mizerija, koju sadrži članak u »Novoj Otadžbini«, organu save­ za dobrovoljaca u broju od 23. ov. mj. pod naslovom: »Reč svima koji se igraju patriotizma«. U njemu stoje ove riječi: »Mi, dok se na jedan sraman na* čin oduzima reč predstavniku do­ brovoljaca, ona se daje, ona se odo* brava jednom tipu koji narod pozi* va na građanski rat, ona se, što jc još sramni je, dozvoliava i jed* nom čovjeku koji je davno izgubio i najmanju kvalifikaciju da govori v ime ono0a naroda koji je i 1914. podnosio najnečuveniji teror i рго* tiv koga je sličan teror i danas upe­ ren!’ M e s t o M. V i d a k o v i ć a g o* v o r i o i e d r. Hrasnica. Mcsto Davida Štrpca progovorio je odvratni jazavac, koji još uvek žanje našu njivu! Mcsto dobrovoljca g o v o ’ : o je š u c k o r«. To sc ima da odnosi na manife­ staciju sarajevskog građanstva pro₽ tiv komunista radi atentata na Draš* kovića. Na Rankovića trgu nije nai* me zbor dopustio, da govori pred* sjedn k dobrovoljačkog saveza, g. M. V:daković, pošto je glasao protiv ustava. Nismo zaista ni u snu mogli sa* njati. da će sc i dobrovoljci nakon svega toga, što je i s t r a g a dokaza* manske pribjeglice. Kurejšije ne tre" baju povraćati Neprijateljstva se imadu duboko potisnuti, a ni otimačina ni krađa ne smije se ni s jedne strane činit'. Ko hoće da stupi sa Muhame­ dom u savez, slobod io mu je. Isto može svako sklopiti savez i sa Kurejšijama ' Tada se podigoše Huzaiti izjaviše „Mi se pridiužujcmo Muha­ medu 1“ Benu Bekiri povikaše: „Muhamed imade ove godine da sa povrati i da ne ide u Meku, a slije­ deće godine dužni su Kurejšije na pustiti grad da Muhamed sa s ojim društvom tamo provede tri dana, sa opremom jednoga putnika: samo mač u koricama, bez drugog oružja. Muharnedovi drugovi nijesu kod svog polaska ni posumnjali u pobjedu, radi jednoga viđenja, kojeg je Muha­ med imao. Kad su sad vidjeli mirovni ugovor, po kome su bili prinuždeni, da se vrate i koliko je Muhamed morao da popusti, bili su toliko zbunjeni, da ih. je skor' duh napustio. Do sad je bio svagdje rat, gdje su se god susreli, a poslije mirovnog ugovora, kad je rat prestao i jedan drugoga u sigurnosti susretao, poveli bi se razgovori i rasprave, a svaki razuman čovjek, s kojim se o Islamu razgovaralo, orimio bi ga. Tako je u slijedeće dvije godine toliko ljudi pri­ milo sla-m, koliko od početka njegovog objavljenja ili još više. To se vidi iz toga, što je Muhamed, po obavijesti DŽabirovoj, pošao na Hudejbije samo sa hiljadu četiri sto ljudi, dok je op- �nas^ sve rade i još, kako navedosmo, u Čepelici, Baljcirna se posve nove rade. A na Planoj se škola ne bi tre­ bala ni popravljati, jer je odmah uz nju cijela vojnička kasarna — prazna, koja danas vojski nikako ne treba. Krivo nam je, sveosve krivo, što se za nekoga radi sve, a za nas baš ništa, baš kao da nijesmo u svojoj kući i u svojoj državi. A ipak jesmo i u svojoj kući i u svojoj miloj državi, pa se ta država B i 1 e ć a, 18. julamora i za nas pobrinut! Škole u Bileći. U Bileći je prije | Bilećanin. rata bilo otvorenih osnovnih škola . devet, a danas ih je otvoreno (neke nijesu cijelu godinu radile) svega četiri. , Zbilja žalosno, ali istinito. Od ovih su tri na selu i to samo u pravoslavnim i selima, a onim školama, gdje musli­ Saziv Skupš ine. Javlja se iz Beo­ mani stanuju, nema ni govora da se , grada: Danas se ima održati sjednica otvaraju. zakonodavnog odbora, koji će nakon Plana, gdje ima muslimanskih kuća izbora predsjednika i podpresjednika, preko 250 i gd;e je bila škola od na­ čija su mjesta upražnjena, raspraviti zad 20 godina, kako je 1914. godine usljed ratnih operacija srušena, do da­ predlog zakona o zaštiti države protiv komunista. Na 31. ov. mj. imala bi se nas ne bi o njoj riječi da bi se po­ pravila. U Baljcima i Čepelci, gdje nije sastati skupština, koja će pretresti taj predlog, kako se čini, i usvojiti ga Ovom nikako prije rata bilo škole, a ovo su čisto pravoslavna sela, danas se i hitnom i izvanrednom sazivu uzrokom tamo grade na brzu ruku škole. Mi, I je ubistvo Draškovića, koje sili državu, Bože sačuvaj, nemamo protiv ovih I da se što prife preduzmu potrebne otvaranja škola ništa,To nas još veseli, zakonske mjere za zaštitu države od Samo nam je krivo, zašto se ne bi I terorističke akcije komunista. malko obzira uzelo i na ona mjesta, Zaruk • našeg Regenta. Jugosla­ gdje stanuju muslimani. Plana je uda­ ljena od Bileće 13 kilometara, a Čepe- venski List" dobio je ovu vijest iz Beograda: U diplomatskim krugovima lica i Baljci jedva nešto 5—6 kilome­ govori se, da se Njegovo Visočanstvo tara. Uzmimo Zaušlje, selo sa oko 150 Regent Aleksandar u Parizu zaručio muslimanskih kuća. Seljaci su još 1919. sa princesom Sofijom od Ysa. O ovoj godine preko Reisululeme poslali molvjeridbi dosada nije izdano službeno bu, da se mekjteb na Zaušlju pretvori saopćenje, ali se doznaje, da je mini­ u Školu. Reisululema je ovu molbu sa preporukom odmah, kako smo in­ starstvo inostranih djela dob'lo brzojav, kojim se ova vijest potvrgjuje. Prinformirani, uputio vladi, ali do danas cesa Sofija od Yse, vojvotkinja je od od ove molbe nema ni govora? Dakle Vandomeje iz kuće Bourbon-Orleans. kuća i namještaj ima, samo učitelj i eventualno treba mali popravci, ali sve Grčko-turski rat. Najnovije vije* je džaba. Nekom ne ide u račun da sti s maloazijskog ratišta javljaju, se u muslimanskim selima škole otva­ da su grčke čete potukle Kjemalpa? raju? Jedni kažu, nema učiteljskih sila! šinu vojsku i da su zauzeJi Kjutahiju E, pa zašto se makar ne bi osnovao i EskhŠeher. U tim vijestima ima jedan analfabetski tečaj, koji bi platila svakako i istine, jer i turski izvje? vlada. Uzmimo primjer u selu Krsta- staji govore o povlačenju. Dokle će čama (čisto pravoskvno): Vla.Ja je trajati grčko prodiranje, o tome se otvorila analfabetski tečaj ima 2 god. ne može ništa pozitivno predskazi? i postavila za učitelj« tečaja g. Laza vati, pošto je taj rat i dosada poka­ Sekulovića iz Bileće. I danas nakon zivao raznih iznenađenja, na koja 2 godine može se čisto reči, da ovaj nije n:ko računao. Ali potrebno je tečaj nije izostao za osnovnim školama, naglasiti, da je Llovd George u što se može zahvaliti samo dobroj engleskom parlamentu demantovao volji i marljivom radu spomenutog novinske vijesti, da Engleska poma* učitelja. Pa zar se ne bi ovakih teča­ že Grke, a kad se Engleska nekoga jeva moglo osnovati makar u onim odriče, koga je do juče protežirala mjestima muslimanskih sela, gdje su onda s njime slabo stoji. Značajan prije rata bile škole? je i proglas Kjemalpaše na narod, Prije rata je bilo u muslimanskim da momentana situacija na ratištu ne selima Planoj i Patnici škola, i Plana treba da daje nikakva povoda brizi je od 1914. zatvorena, a Patnica nije za budućnost Turske. radila nekoliko mjeseci, i sada je h će da zatvore, jer je trošna? A kada će je popraviti? U pravoslavnim selima, Meka Gruda, Ljubomir, Vrbno, Vranjska škole i da- ■ da se u njenim retcima hvali ustavni projekt g. Protića, da se zaključiti, da se unutar radikalne partije odigravaju važni politički procesi, kou moraju da stoje u vezi sa akcijom Protića o ko­ joj smo govorili u prošlom broju. 'а Hrasničinu potpunu nevinost i .ispravnost u vremenu, kad je kao austrijski oficir služio u Srbiji, ipak poslužiti prostim lažima, koje su prožvakali i zadnja naša novinska piskarala, zadojena neizlječivom vjerskom mržnjom nas muslimana! Ta dajte, za Boga, već jednoć ka? kve bilo dokaze Vaše tvrdnje i Krasnicu više niko od nas ne će uzimati u zaštitu! Naši dopisi. „Jedna velika nepravda*. U 1.44. broju »Srpska Riječ" pod gornjim na­ slovom donosi članak, u komu posve iskrivljenim i netačnim tvrdnjama na­ stoji dokazati, kako je vlast počinila nepravdu pi^a uzurpatorki Joki Bukeri u korist Memića. U prvom redu moramo ispraviti tvrdnju, da je Joka siromašna. Ona Ima 223 dunuma kmetovske zemlje i 5 06 dunuma beglučke zemlje, koju je odmah nakon rata uzurpirala. To joj nije bilo dosta nego je lanjske godine uzurpirala još daljnja 43 dunuma begl. zemlje, na koju niti je kada imala niti sad ima ikakova prava. Bez ikakova je temelja i tvrdnja, da je Memić htio nar. posl. Divliana pod­ mititi. Memić je nudio da pazari s do­ kom svoju zemlju za njezinu, te se je izjavio pripravnim, dati povrh toga 5000 K priđe. Istina je, da Memić ima i fijaker, koji daje pod kiriju, ali je istina i to, da on ima 22 Čeljadi u kući, koje mu ne bi bilo moguće ishranjivati, kad se ne bi bavio i zemljoradnjom. To toliko radi javnosti, da ne bi na temelju pisanja »Srp. Riječi« bila krivo obaviještena, a na apel Agrarnoj di­ rekciji nećemo se ni osvrtati, jer je cijela stvar bila ne samo pred Agrar­ nom direkcijom, nego i dva puta pred ministarstvom za agrarnu reformu, dakle prošla sve instancije i svugdje bila riješena u korist Memića. Primje­ ćujemo, da je stvar riješena na temelju bivše Krizmanove uredbe o postupku s begluČkim zemljama, pa kad je onda mogla biti riješena u korist Memića, onda se samo od rebe razumije, da je sada svako koprcanje uzaludno. Страна 3 Strana „ПРАВДА" — „PRAVDA" • Број 315 Broj Politički pregled. ; ! ' i Jedan interesantan članak. Prof. ! dr. D. ArandŽelović napisao je u „No­ I vom životu" članak pod naslovom „Hrvatski problem", „Samouprava", glavni organ radikalne partije, prenosi taj članak, u broju od 21. ov. mj. bez ikakve ograde uredništva a na uvodnom miestu. Podvlačemo »bez ikakve ograde«, jer se č anku kaže i ovo: „Ali po našem mišljenju ozdrav­ ljenju prilika u Hrvatskoj mnogo bi više pomoglo, da su naši državnici za uređenje naše dižave uzeli kao osno­ vu ustavni projekatg. Protića ili ustavne komisije, koji također pre­ dviđaju unitarističko uređenje države, ali s obzirom na realne činjenice..." „Samouprava" nije mogla da sama kaže to, ali po tome štoje ona pustita makar i preko profesora Aranđelovića, Domaće vijesti. : I । I ! i 1 I I na namjernika i na građanstvo ove riječi: „Gospodin Kraljevski namjesniče i braćo Sarajlije" ’ „Žalosna jučerašnja vijest o atentatu na Milorada Draškovića, uzdrmala je srcima svih svjesnih građana naše mlade kraljevine. Ova je vijest tim žaiosnija, jer je to mrsko djelo izveo jedan odrođeni sin naše uže domo­ vine Naša mlada kraljevina istom udara čvrste temelje unutarnjem sređivanju države,što ne godi razornim elementima-protivnicima građanskog društve­ nog poretka i građanske slobode". „Ova šaka ljudi hoće svojim terorom da izazove u našem društvu nered i anarhiju, u državi, ali svjesno građan­ stvo takove ispade odbija od sebe i odlučno stoji na braniku svoje slobode, svoje države i dinastije". „Stoga neka živi naš Kralj Njegovo Veličanstvo Petar 1., neka živi naša država — država Srba Hrvata i Slo­ venaca" ! Poslije njega je g. Stijepo Kobasica izrekao vrlo oštar govor protiv komu­ nista, u kem je naglasio, da su ko­ munisti ili za bolnicu, ili za tamnicu, ili za vješala. On je pročitao i rezo­ luciju, koja glasi: Osuđujemo način borbe kojeg se je latila .teroristička zlikovačka družina zvana komunističkom partijom, da ubi­ janjem i terorom izvršenim na prvim našim ljudima i državnicima poništi djelo građeno kroz vijekove i da preko plemenite krvi građana vjernih državi dođe do moći i diktature, koja ništi državu, ruši civilizaciju i svako dobro i plemenitost, a sije glad, krv i oganj. Osuđujemo držanje centralne vlade i parlamenta, koji su nedovoljnom energijom i mlitavošću do[zvolili da zlikovci revolverom i bombama u ruci ugrožavaju tekovine vjekova, da za­ štićeni uzvišenim pravom poslaničkog mandata propagiraju svoje bolesne, razvratne, protudržavne ideje s mjesta najsvetijeg, sa tribine najuzvišenije — iz narodnog predstavništva. Tražimo da u ovim momentima, gdje se je zlikovačka banda urotila proti države, centralna vlada bude na svom mjestu, a Narodna skupština na okupu. Tražimo da stvore, u koliko dosadanji zakoni za to ne dostaju, nove zakonske garancije, koje će imati sve uslove za energično pobijanje ove mafijske terorističke rabote. Tražimo od države garanciju za ste­ čenu slobodu, život i cijelinu državnu. Izjavljujemo da u ovim ciljevima, da u ovim smjernicama svi stojimo uz vlast i njene prestavnike. Ovo neka bude zadnja opomena. Iza nje mi ćemo, građani, sami šti­ titi sebe i državu, mi ćemo, ako bude potreba, kao jedan na teror odgovoriti terorom dok ih ne vidimo uništene i ugušene, vođeni svetom mišlju, da je država i narod nad svima i pred svima«. Rezolucija je primljena jednoglasno uz burno odobravanje sakupljenih, koji su više puta prekidali čitanje po­ klicima Kraljevski namjesnik g. Dr. Nikola Đurđević obećao je manifestantima, da će rezoluciju odaslati na mjerodavno mjesto s napomenom, da je to milje­ nje cijele Bosne. Preporučio je mir i slogu te s poklikom : »Mučeniku Draškoviću vječnaja pamjat i slava!« za­ vršio je svoj govor. Na koncu se g. Jovo Pešut zahvalio građanima na odzivu i pozvao ih, da se raziđu u miru i redu. Manifestacija s rajevskog gra­ slije dvije godine pošao sa deset hi­ j pokazuje u svojo; jakosti!“ On uhvati đanstva protiv komunista. U prošli ljada ljudi, da osvoji Meku ; onda stup, a za tim iziđe napolje Ugovorno hndočašćenje u Meku. . brzajući, a njegovi drugovi isto tako petak je inicijativom gradskog pogla­ varstvo održan veliki zbor na RankoU zui-kadelu, u istom mjesecu, u I za njim, dok ga od njih ne sakri hram vića trgu, da protestuje protiv komu­ kojem mu nevjernici prije ne dozvo- ! Tada uhvati stup prama Jemenu, a nističke agitacije, koja se izvrgla u te­ liše, poduze Muhamed sada ugovorno ; iza tog Crni kamen. Tako brzajući rorističku akciju, kako to pokazuju ■ obiđe tri puta, a iza tog je išao opet hodočašće nje nazvao os vet no, dosadašnji pokušani atentati, a naro­ jer je Muhamed, u istom svetom mje­ I polagano. ibni-Abas kazuje: Ljudi su čito na nesreću uspjeli atentat na Draš­ 1 mislili, da ovo nijesu trebali slijediti i secu svojim hodočašćenje naplatio ono, kovića. Zbor je otvorio g. Jovo Pešut 1 da je ovo Muhamed radi Kurejšija što mu prošle dodine nijesu dozvolili. i istakao njegov veliki značaj. Poslije Muslimani, kojima je prije hodo- i činio usljed toga, što je od njih tako njega govorili su gg. Ćuković, direktor i ćuo, ali je Muhamed to opet i kod ! čaŠčenja sa njim bilo zabranjeno, prikljuČiše mu se, a stanovnici i oprosnoga hodočašćenja činio. Od tada gimnazije, A. Kajon, knjižar i jedan Slovenac. Mika Vidaković, predsjednik M|e k e napustiše grad, čim do- : je to postalo svetim običajem. dobrovoljačkog udruženja, htio je ta­ i Kada je Muhamed kod svoga bodočuše, da dolaze. Kurejšije su među­ sobno govorili: „Muhamed i njegovi | čašćenja ulazio u grad, vodio je nje- i kođer da govori, ali nije mogao doći Protestni zborovi u cijeloj kra­ drugovi će pasti u nuždu, oskudicu i i govu devu Abdulah ibni-Revaha i | do riječi, pošto su iz publike padali mnogi povici protiv njega, kao: „Glasao ljevini protiv komunist i radi aten­ rekao slijedeće stihove: i nevolju P Postaviše se pred vijećnitata na Draškovića. Iz cijele kralje­ Idite mu s puta, sinovi nevjernika; si protiv ustava, nemaš prava da go­ nicom u redove, da vide, šta će raditi voriš" i slično. vine, iz Beograda, Zagreba, Ljubljane, i pravite mjesta! Svako dobro se nalazi Muhamedovi drugovi. Zatim s e zbor svrstao u povorku i i Splita i gotovo svih veći varoši stižu i na božijem poslaniku. O gospodaru, Kad je Muhamed stupio u hram, kličući protiv komunizma krenuo pre­ vijesti o oštrim protestnim zborovima prebaci svoj ogrtač na lijevo rame, a ■ vjerujem njegove riječi i priznajem ma zgradi kraljevskog namjesništva. protiv komunista. Najveći je zbor bio desno mu se pokaza i reče: „Bog neka I božansku istinu na njegovom biću 1 u Beogradu, koji je održan na TeraTu je nar. posl. dr. Krasnica upravio bude milostiv čovjeku, kojega mi On (Nastaviće se). Za održati uvijek zdrave zube jest’. E L I D A - p a И a Ш1111и1Ш1Ш11111Ш11М1Шв11Ш111111М jer je od mjerodavnih autoriteta zubne medicine kao najbolja priznata. Odlična svojstva znanstveno iskušanih sastavina čine ELIDA-pastu za ono sto jest’. Najbolje sredstvo za zube. 1ПШ11Ш11ШИ1111Ш1111Ш11111Ш1Ш1Ш1111111М111!111П111111Ш!111111Ш1111НМ^ ,1*2 Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Albcrt Vita LBVi, Sarajevo, Despica ul, 1. �Gen? ralno oglasno zastupstvo g za preko 10 tu- i inozemnih listova и Telefon 21—65. :: K Oglašujte u „Pravdi" Strana 4 Страна Broj 315 Број ,ПР.л ВДА* — JJRAv3A“ zijama i kome je prisustvovalo dese­ tak hiljada duša. Svi govornici na svim zborovima zahtijevaju od vlade i skupštine najenergičnije mjere u suzbijanju komunizma. U Splitu je došlo do oružanog sukoba manifestanata sa komunistima, pri čemu je više osoba ranjeno revolverskim hi­ cima. Pogreb Draškovičj« Prekjučer je u Beogradu uz ogromno učestvovanje građanstva sahranjen Milored DraŠko vić. U povorci, za lijesom, stupali su ministri, diplomati, oficiri, narodni po­ slanici i mnoge korporacije. I princ Đorđe je bio prisutan. U crkvi se oprostio od pokojnika u ime pravo­ slavne crkve episkop llarion, ministar Kumanudi u ime vlade. Duba Davidović u ime demokratske, Marko Djuričić u ime radikalne stranke, dr. Janjić u ime Skupštine. Na groblju izrekao je oprosni go­ vor u ime Hrvata bivši ban Tomije nović. u ime Slovenaca ministar polj­ odjelstva Ivan Pucelj, a u ime biraća pokojnikovih Tihomir Mehlć, advokat u Milanovcu. Posljednji je govorio nje­ gov lični prijatelj Milojević. Kod sahrane mrtvog tijela topovi su ispalili salvu Sprovod se svršio u 1 sat. I d) Ako imade glasom teretovnice i I predloženih grunt izvadaka teret?, treI ha molitelj da doprinese sudbeno ovje­ rovljeno pismeno očitovanje dotičnog i vjerovnika, da je sporazuman, da se I moliocu isplati zamoljeni avans. Kotarski se uredi pozivaju, da u tom i smislu podnesene molbenice što hit1 nije ispRaju, da li odgovaraju propisiI ma ovog raspisa, te da nakon zvanične potvrde hitne potrebe svaku mol. benicu što prije i neposredno predloži Agrarnoj Direkciji na nadležnost, i Ako kotarskom uredu nijesu točno poznate okolnosti glede hitne potrebe, I neka na molbenici sasluša i mišljenje dvaju pouzdanika izabranih po raspisu ; broj 32415/21. od 17. jula 1921. Direktor agrarne direkcije, FajfaHk. 0 Gajretovoj glavnoj skupštini, koja se održala prekjučer, donijećemo u idućem broju opširan izvještaj. , j Prilikom manifestacija u Вапјој Lvci protiv atentatora na Draškovića — kako smo tektonski izviješteni — desili su se veoma nemili incidenti. Kad je povorka prolazila pokraj dž^mije, čuli su se povici: Dolje muslimani, oni su svemu krivi, dolje šuckori! i t. d. Osim toga su i neke mu­ slimanske radnje oštećene. Nadamo se, da je takova manifestacija bila je­ dino u Banjoj Luci i radi nje ne Činimo nikoga odgovornim, pošto su ti povici padali iz mase, ali ipak ih je potrebno zabilježili, jer se baš u tim spontanim povicima mase može najbolje proučavati psiha naroda. I । | , | I i ! Izjava. i S obzirom na zadnje dogr-đaje, koji ■ । pokazuju da su i neki anarhistički elementi našli utočišta u Komunistič: koj Partiji Jugoslavije, te sa svojim nepromišljenim akcijama da se greše ј o naučni komunizam i njegove me­ tode klasne borbe, a i čitavu radničku klasu da s time stavljaju u nezgodan položaj, izjavljujem da prestajem biti članom dot čne partije, kao i njene parlamentarne frakcije i da ostajem izvan nje sve dotle dok se ne proi vedc revizija i ne isključe svi oni | elementi, koji bije mogli kompromitovati. | Ujedno naglašavam, da sa ovom iz­ | ‘ javom ne otklanjam sa s.-be odgovor­ nosti za svoja do sada počinjena djela kako pred vlastima tako i pred svo­ jim biračima, a isto i pred mjerodav­ nim forumom radničke klase. Sarajevo, 21. jula 1921. I E d h e m Bulbulović ; | nar. poslanik. • Istraca atentata na DraŠkovića« , U sijed izjava Alijagića uhapšena su mnoga nova lica. Čoiaković odlučno 1 poriče, da je nagovarao Alijagića na atentat. U Bijeljini, rodnom mjestu Alijagićevu, uhapšeni su predsjednik , komunističke organizacije Nikoiić i desetak komunista. Utvrđeno je da su Središnji savez jugoslavenskih Čoiaković i Alijagić bili intimni prijatelji. Seljačkih zad ugn u Sarajevu. Pred Davanje avansa na likvidacionu : više sedmica započete su preradnje za svotu kmetskih odnošaja u sluča­ i osnutak ovog saveza, koji će sve po- ‘ jevima hitne potrebe. Agrarna di­ I stojeće muslimanske zadruge u svoje rekcija razaslala je svim kotarskim ' kolo okupiti, te nove osnivati. Kako uredima i ispostavama ovaj cirkular: ' smo izvješteni, jučer su cd zemaljske I Prema članu 23. Uredbe o financij­ , vlade odobrena i pravila saveza, te se | sad radi na potrebitim predradnjama ; skoj likvidaciji agrarnih odnosa moglo za saziv konstituirsjuće skupštine. Or- i bi se sopstvenicima 11 do XVIII kate­ ganizatorske poslove vodi za sada i gorije doznačiti predujam do 25°'o, ali privremeno g. Ajanović Abas, te će u i tek na likvidacionu sumu. (t. j.odštetu). budućim brojevima biti javnost o ovoj I Pošto likvidnost zavisi od okolnosti, akciji podrobnije upoznata, a mi ovoj da je najprije dovršen uredbom pro­ pisani postupak, a iz mnogih s pod- 1 novoj našoj tekovini želimo sretan uspjeh. nešen h molbi razabire, da su već mnogi sopstvenici u veliko potrebni Zanatsko Industrijska i poljo­ takovog predujma, pripravna je Agrar­ privredna Izložba za B. i H. Prirena Dirdkcija u slučaju ustanovljene 1 đivačkom odboru za zanatsko-indu- I hitne potrebe dati već sada na dotične i strijsku i poljoprivrednu izložbu za ' svote avans, ali samo prema ustanov­ . B. i H . koja će se održati u Sarajevu : ljenoj neophodnoj i hitnoj ličnoj po­ ; od 24. do 27. septembra 1921, god. ' trebi uz slijedeće uvjete : svakim danom stižu prijave za izložbu. 1 .) Dotična stranka mora da podnese Među ostalim do sada se javiše, da će propisno biljegovanu molbu, putem sudjelovati sa kolekcijom svojih proiz- ; svog nadležnog kotarsk-g ureda, u voda i to: Rudarski odsjek Zemaljske I kojoj treba navesti razlog hitne po­ Vlade, Zemaljska radionica za umjetni ' trebe, koju mora kotarski ured zvaobit, zemaljska tkaonica čilima, tkao- | nično do potvrdi. nica beza i veziva. Zemaljska zanatska I 2 .) Molbenici treba priklopiti slijede­ škola, „Pehar* d. d „Vesta" fabrika ! kapa i šešira, Šumsko industrijsko d. d. ; će priloge : u Teslicu i Mirko Doder rezbar u Konjicu. ' a) gruntovne izvadke na ona bivša kmets. selišta, za koje se traži avans Kako je izložba u septembru, to se • sa oznakom svih suvlasnika i cijele odbor brine da ona zaista pokaže pra- i teretovnice. vu sliku našeg privrednog rada B. i H. b) uvjerenje evidencije katastra zem­ । Priređivački odbor umoljava sve one, i ljišnog poreza o visini zemljarine, pro­ I koji se nisu još najavili za sudjelovapisane za dotične nekretnine godine • nje, da to čim prije učine na adresu 1918. „Priređivački odbor Z. I. i P. Izložbe u | c) Ako ima molitelj suvlastnika, mora Sarajevu Jelića br. 28. da predleži zajednička molba svih su­ Mu be o rokovima vojne službe. vlasnika, te će se njima zajednički Dobivamo od gradskog poglavarstva ; doznačiti. Ako pako molitelj živi u za­ ovo saopćenje: Generalna direkcija i sebnom i odjeljenom kućanstvu i traži posrednih poreza saopštila je, da su ■ avans na svoj dio, treba pridonijeti opštinsko uvjerenje, da li i od kada molbe i prilozi u vojničkim poslovima, .! živi u odjeljenom i zasebnom kućan­ u koliko se tiču određivanja rokova j stvu, a ne zajednici sa suvlastnicima. službe u kadru odnosno slobodenje i Istinost ovog uvjerenja treba da pot­ od službe u kadru, oprošteni od tak- : vrdi nadležna policijska vlast. sane pristojbe (biljegovina.) QgiAŽlVANJE -»j Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „МЕRHAME TA". u novinama obavlia po- ц uzdano staro uvedeni ■ Priposlano.*) *) Za pisanje i sadržaj Članaka pod ovom rubrikom uredništvo ne odgo­ vara. Uredništvo Središnji Savez lugosL Se­ ljačkih Zadruga(kaozadruga) traži jednu vrsnu kancelarijsku msnipulativnu shu, vještu strojopisu „Adler* Mjesto stalno, plaća prema pogodbi. - Upitati u ad­ ministraciji Pravde. i i ; j • i ■ ' I BLOCKNER-OVB zavod za oglašivanje n Zagreb, Jurjevska ul. 31. K Dobra šivaća mašina, koja je u stanju sve poslove raditi prodaje se. Upitati kod: Ibrahima Јзгопа, postolara Žepče Ж JS St $ lt & ® & iK Ж Si OGLASll u .PRAVDI*! K imaju najbolji uspjeh. „Pravda" je najrašireniji muslimanski listu | ' našoj državi. »Pravdu« čitaju svi И muslimani. U vlastitom interesu je И svakom trgovcu I da oglašuje u „Р r a v d i“ POZOR! REKLAMNA PONUDA! 247 Vrijedi samo 20 dana! Radi napuštanja moje zalihe satova šaljem ja unutar 20 dana svakom priposlatelju ovog, iz novine izrezanog oglasa jedan krasni remontoir sat (za gospodu) valjano udešen, 30 sati idući, uz 3-godišnje pismenu jamče­ vinu uz reklamnu cijenu od 40 umjesto 85 dinara franko uz napredno priposlanje dotičnog iznosa po preporučenom listu. Dostava sata obavlja se odmah preporučeno. Pouzetbe obavljaju se jedino uz kaparu od 10 Dinara. Skladište satova: Đuro Poilak, Zagreb« Tkalčićeva br.27. Narodna Jugoslavenska kuhinja kralja Petra ulica br 2. ======= Poznati MehmedČauš kuhar. — Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za ćistoću jamčim. Mujaga Kovačević zvan Mostarac. Muslimanska trgovačka i obrtnička banha za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. - - Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. - Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz-robe. ♦ HancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banka,Sarajevo. - Interurban telefon: Zl9 Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/22a69da3afc5fb881ffe2bf5c08ccfc9.pdf 9ef7a1046d36d88ea02b68c8fcb04378 PDF Text Text POS1AR1NA U GOTUvu PlACENa. pojedini oroj K. 2'iziazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K IHO. — na pola godine K 99,— (u Sarajevu) za našu državu godišnje K 200.— : za inuzemstvo K 250.- Uredništvo i uprava nalaze se a Kraip Petra ulici u vakufskoj p.daČi. ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЈ ■"м A «1 скЕ ОРГА&ИЗАЦИЈЕ, Broj 78 (316) Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119 jula 1921. (22, Zil kade 1339.1 Komunizam i odbrana od nieaa Pokušani atentat na Regenta i po nesreći uspjeli atentat na Draškovića učimše komunističko pitanje naj? aktuelnijim državnim pitanjem i najširom temom dnevne političke štampe u cijeloj kraljevini. Nebro­ jeni protestni zborovi sa hiljadama i hiljadama uzrujanih građana orili su se ovih dana pokličima: Ubijmo ih, raspnimo ih, vješajmo ih, ništimo ih! Odasvuda provire žeđ za krva­ vom osvetom. »Komunstička partija Jugoslavije« dobila je na izborima za konstituan? tu 198.000 glasova. Ti glasovi pred­ stavljaju najmanje milijon duša, mi* Itjon radničkih i sirotinjskih tjelesa, milijon nezadovoljnika sa državom i sa društvenim poretkom. I kad se u ovim danima ore pokliči: Ubijmo ih I tih milijon duša Krči se u smrtnom strahu i gubi i zadnju iskru svoje i onako uzdrmane vjere u čovječan? stvo. Stoga osjećamo svojom svetom dužnošću, da tome milijonu uspla­ hirenih ljudskih duša« ženama i dječici, doviknemo: Ne ćemo vas ubijati i ne damo Vas ubijati! ali — hoćemo da vas liječimo, hoćemo d a v a m vratimo vjeru u Boga i u ljepšu bu­ dućnost! Ko su naši komunisti? Imamo ih dvije vrsti. Jedni su komunisti po spoznaji i priznanju Marksovog ma? terijal!ist.čko*eto naziranja na svijet. Njih ima jedan od hiljadu, a preostalih 999 komunističkih bira­ ča predstavljaju oni, koji tome jed? nome, ili radi svoje materijalne bije­ de, ili radi svoje mržnje na ovu dr? žavu, povjerovaše, da će doživjeti pad bogatih i uspon siromašnih i propast države, ako dadu njemu svoj glas. Oni mu to povjerovaše. a državne vlasti im učvršćivahu tu vjeru, jest učvršćivahu, jer su na osnovu postojećih zakona mogli još prije izbora za konstituantu ukinuti komunističku partiju u času, kada je ona na se primila, kao sekcija moskovsko internacijonale, poznatu 21. tačku, koje sadrže borbu protiv svake države svim i legalnim i ne? legalnim sredstvima. Osnovni zakoni svake države ,pa i naše, sa­ drže kazneno proganjanje svih, koji ruše državu i vlasti su mogle još pri* je godinu dana, da spriječe svaku dal ju komunističku propagandu i da izluče komuniste iz izbora za konstituantu. Da su to učinile, bila bi ubijena i vjera bijednih i nezado* voljnih, da će im komunizam ispu* niti brzo tajne želje. Šta može da onravda taj postupak vlasti? Šta ih je rukovodilo, kad su pustilo komuni* ste, da sc razmeću revolucionarnim govorima na tribini konstituante? Kako su to mo<dc dopustiti, znajući da su komunist! u Rusiji, u momen? tu kad su osvojili’ državnu silu, ra­ stjerali rusku konstituantu? Ne ćemo zasada da ispitujemo »mudre političke« razloge toga ma? zenja komunista, jer bismo mogli doći do rezultata, koje danas ne bi* smo mogli reći. To bi bio uostalom j nezahvalan nosao, jer se propušte­ no ne da nadoknaditi. Danas bismo htjeli govoriti o onim novim mjera* ma, koje se Gotovo sa svih strana zajednički predlažu- naime o osni­ vanju narodnih gardi za suzbijanje komunizma. Ovdašnja »Srpska Ri* ječ« od prekjučer odlučno zastupa osnivanje tih gardi i čudi se, što smo i mi već jednom priliikom bili protiv vjete. U tim zemljama »Burgerwe? hri« i fašisti su možda i potrebni’, njih štn jer te države ne raspolažu u tim mo? našem tadS °Па đanas to mentima < na dotičnim mjestima sa n. Д_ ” Јетп st anovištu. ni^ n?« ne Pomiče ni 4da Г/ ’ Ш1Па10 toliko vojske, koliko je potrebno, da vista. Mi se odlučno tOga ”ипо’ se pobune uguše u klici. Kod nas te "'vanju narodnih sXPp Vln,o ' potrebe apsolutno nema. Pa ipak, ustoga razi Pr“"v"'.o iu. ' za sve to pretpostavimo mogućnost zavnj aparat i na« 8t° dr= te nemogućnosti Tu još ima mnogo knua, da 7?JSku đosta Ја- - mnogo mjera, koje se mogu predunista, šta je obznanonTuzakorj0™’ ' zimati prije osnivanja narodnih gar? ri aprila u konstitimni; Uzakoi}Jenom di. Neka sc na pr. pozovu dobrovolj^ no u vojsku svi oni, koji sc ovih da­ munishčki pokret u najglavniie — z“vac i kao na na raznim protestnim zborovima solutno nisu u staniu°da0 ga*d- ap‘ izjaviše spremnim, da će svojim grudima braniti državu od unutar­ njeg neprijatelja. Neka se pojača žandarmerija, neka se svi. poznatiji SU danas faš^u t0^ J za posljedicu samo industrijskom u Mi* мкп Fssena i sjevernoj Italiji, u hnL V^oni i Turinu, gdje su radnic^pS godine pokrit.sdom osvajati fabrike i uspostavlj I i ; ! ; I I komunistički vode stave na izvjesno vrijeme u pritvor. Neka se najoštri? je primjenjuje ozakonjena »Obzna? na«, čija 1. tačka glasi: Zabranjuje se svaka komunistička i druga rastrojna propaganda, obustavljaju se komunističke organizacije, zatvaraju se njihova zborišta, zabranjuju se njihove novine i uzapćuju se svi) po< živi na generalni štrajk. Sve te mjere dopuštamo, ah osni? vunje narodnih gardi, koje bi mo­ je da gospodare ulicom i uz poklič: Eno komunista, udri ga, majku mu njegovu! da napadaju građane, koji su sve prije nego komunisti, osniva? nje takovih gardii ne trpimo. Seršjatski sudovi • nastavi U mnogobrojnim protestnim zboro^ v ima po Bosni i Hercegovini nsda’I su pokhci: Dolje šuckori, dolje Tur. c ■ : a iIrvatskoj: Dolje šokej, dolje Hrvati! i slično. U Zagrebu je razdražena masa prova191a i u redakciju »Hrvatovu«. Mi se dakle bojimo, da se ti pokliči, koji su zasada sporedni, ne postave za g 1 a v n o geslo- narodnh gardi. loj nam bojazni daje opravdanje vjerska i plemenskomacijonalna po? cijepanost našeg naroda, koja usljed narangiranja našeg mnogobrojnog novinstva sve više i više raste. Nadalje nam tu bojazan opravdava i iskustvo sa pokušajima osnivanja narodnih garda iza proglašenja »Ob­ znane«. koje jc vlada morala raspu? štiti radi mnogobrojnih nedjela po? činjenih na mirnom građanstvu. Pa kako onda da liječimo komuniste od komunizma? Onog jednog od hiljade, os v j e d o č e n o g komunstu, može da izliječi samo vri* jeme, škola i ublaživanje bijede rad? n čkog staleža baš u ovom »burzoaskom« građanskom poretku, a onih 999 izliiječiće sigurno i jednostavno pravedno primjenjivanje zak o n a za državljane svih vjera i svih narodnost1'. Komunistička par? tija je na pr. od svojih 198.000 gla? sova dobila 111.000 samo u Srbiij i Crnoj Gori, u zemljama u kojima je u vrijeme zbora bi o deset puta ma­ nje industrijskog radništva nego u ostalim dijelovima države. Birači komuni-ste u Srbiji i Crnoj Gori nema? ju ništa zajedničkog s Marksovim komnniizmom. Njima treba samo djelom pokazati, da nisu građani dru? gog reda, što pripadaju drugoj vje* ri ih drugoj naciju i oni će komu­ nizam odgoniti od sebe kao kužnu bolest. Ali) prigovoriće nam se nije sada pitanje kako da liječimo komu­ niste, pitanje je, kako da predusret* nemo eventualnim oružanim a кcijiima komunista Р/о11/ d r ž a v n o g p O r c t k a. smo da do tih oružanih akcija kod nas ne može doći. Naša ^aljevm nije industrijska zemlja, kao Nje* • ' i i Godina Ш. ; I : ; • 1 Pod ovim naslovom donijela je beogradska »Misao« jedan tjesno* grudan i agresivan članak od neka? kva St. Sirnica, protiv usvojen ja tre? čeg odlomka u 109. članku našeg vidovdanskog ustava, koji glasi: »U porodičnim i narednim roslovima Muslimana sude državni šeriatski su? dije«. Mi se na članak ne bi ni obraćali, niti bi ga kritilkovall, da pisac nije udario na našu vjersku osjetljivost. On je đotlen otišao u svojoj tjesno? grudnosti, pa upirući se na demokratizam, izvalio je ni manje ni više ne* go, da su onim odlomkom ušle u naš ustav »najmračnije odredbe naj nazadni je religije«. Da to potkrijepi, naveo je neke* šeriat? ske i nešeriatske propise, koji nema? ju nikakve veze sa spomenutim od? lomkom u ustavu. Ta zbrka njegovih izlaganja nam jc baš dala povoda, da na taj članak reagiramo. Odmah u početku svog dotičnog članka pisac tvrdi, da je u naš ustav ušla sa onim odlomkom o šerijat? skim sudovima jedna »mračna srednjovjekovna odredba, čije ćc se posljedice ne? sumnjivo brzo osjetiti«, ne navodeći nikako pozitivna dokaza za to, pa se je usudio napasti za ovo i g. Ljubomira Jovanovića, naučnjaka i akademika, podmećući mu ne? doivoljno poznavanje suštine ovog predmeta, što je isti po njegovu is? kažu tvrdio, da će se Muslimani ise? liti iz naše države, ako se ne usvoji ovo gledište. Л kao podlogu naveo je, jodnu neistinu, da je Austrija iz čisto sebičnih i zavojevačkih razlo? ga- i iz istih motiva iz kojih nije htje? la da riješi agrarno pitanje, zadrža? la i šer. sudove u B. i H. Notorno je pako poznato, da Austrija nije za­ držala šer. sudove iz gornjih razlo? ga. nego je morala to učiniti, da za? dovolji osnovne vjerske zahtjeve jednog domaćeg elementa a u inte? resu reda i mira u ovim zemljama, koje su joj povjerene bile od strane kulturnih velesila. Ali da to ne bi bilo na uštrb drugim vjeroispovjestima, nije zadržala šer. sudove u onom obimu i u onom potpunom djelokru? gu. kakve je za tek a. nego samo u jednom užem: u nadležnost ovih su? dova stavila je samo bračne, poro­ dične i ostavničke poslove muslima? na ovih, pokrajina, čemu se kroz či? tavo okupacione doba nije niko шој gao opravdano protiviti. Netačna je piščeva tvrdnja, da muslimani u Rusiji nijesu imali §ег. sudove, jer zaista, muslimanu kao sljedbenici Islama, gdje god žive, moraju ih imati, pa su ih imali i u ј navedenim zemljama, i ako ne u oj vom obliku ? obimu, kakve ih imaju . Bosna i Hercegovina. I ja sam imao pril ke, kan šer. sudac, da provodim 1 riješenja Muftija iz Bugarske u siva* ji rima prava nasljedstva i t. d. I Čudnovato je u opće, kako je mo. glo j doći u pitanje postojanje i za? 1 državanje Šer, sudova u ovim zem? i ljama u njihovom spomenutom dje< i: lokrugu, kada je to i po samu drža:■ vv korisna i dobra ustanova sa mno* i go gledišta, a nije nikoliko na uštrb ' drug’h građana, pa so objektivan čovjek mora snebivati, kada zajed( ljivo g. St. Simić navodi,, da ne trc?= . ba tajiti istinu, da je naš vlastiti ![ društveni i državni interes, da se ti1 nezadovoljni muslimani koji su ; anti državni elementi, što ’ p re odsele izn a šedržave... I Da smo mi antidržavni demenat. 1 ovu tešku objedu piščevu treba e? I nergično odbiti, jer smo na svima t koracima pokazali, da to nipošto ni? Ii jesmo. Dapače i onda, kada nam se imovina boljševički oduzima i kada nam se još i danas u mnogom po­ gledu krivo čini, što kadkada dig­ nemo svoj glas protiv« zločina i ne­ pravdi, koje nam je osobito činila i čini t. z. nazvana demokratija, koja je ovoj državi izobilja naškodila. To nam nalaže naša građanska dužnost ; pravo opstanka, da to činimo, pa ćemo to činiti i u buduće, kad god nam se bude krivo činilo i opet će* mo ostati soiidn ii državni elemenat, nego li i sama demokratija, jer će? mo svagdje imati pred očima najpri* je državne interese, a ne kao mnogi demokrate, što su svoje sopstvene interese u Sandžaku i Makedoniji proturali na državne, pa ovoj državi prouzrokovali mnogu gorčinu i veću nesređenost U daljim svojim izvodima i na> padaj ima g. Simić obara sc i na našu svetu knjigu Kuran, te navodi neis* fine, da je on »pao s neba«, da sadrži masu nelogičnosti, kontradik­ cija i puno maglovitih izraza, koji često predstavljaju čudnovatu zbrku ideja i pojmova, i pošto po svoj pri­ lici nije bio u stanju sobom na vrelu to proučiti, poziva se na nekakve kr I tičare, ne navodeći ih, što odaje to. da se je oslonio, na slabe adrese i na dušmane islama, a ne na objektivne učenjake, koji su islam i Kuran na izvoru proučavali i sasvim drukčije o njemu sudili. Ni je lijepo, a niti pametno bilo, što se je pisac u ovo upustio, pa svoju braću po krvi vrijeđao, a kad je već htio, da i o tom što napiše, trebao je, da bar prouči razna djela, napi­ sana na našem jeziku o Kuranu i isla­ �mu kao »Islam i kultura« od 0. Ha* lam priznaje, da su pojedini propisi džića i »Posljcdni Prorok« od D. Ili* moraju i mogu provađati prema po* ća, ako mu nije bila namjera vrije­ trubama društva, pa je samo pokret­ no imanje i mulk nekret. podvrgao đati nas bez ikakve potrebe. Kakva je to djetinjarija pisati za stalnom i nepromjenljivom odnosu Kuran- da je »p a o« s neba, neka glede raspolaganja poslije smrti, baš ocijeni sam pisac, kad bismo mi re­ iz socijalno*ckonomskih društvenih kli, da su i Jevanđelje i Tora »pale« . interesa, dočim jc glede mirije ne­ kret. ostavio državi široko pravo s neba. Islam je svojom naukom učinio ' promjene. Nije istina, da su Sultani preokret i preobražaj na svim kub svojevoljno i protiv šeriata izdavali turnim poljima srednjeg vijeka i to zakone, nego sve u nekom skladu sa je historički utvrđeno. Dao jc pod* temeljima šeriata. Istina je, da su neke od pisca na* streka današnjoj evropskoj civiliza* i čiji u svima pravcima, a što su mu- i vodene kazne za vjerske prekršaje u* si: mani u zadnjim stoljećima zaos* i nešene u neke šrijatske zakonike, ali tali u civilizaciji, nije krivnja na Ku- ' su nesavremene, pa se ne izvode, a runu, nego baš njhovo odalecivanje i o njihovoj opravdanosti ili n copra v* od njegove nauke, pa je posve kriva ! danosti dalo bi se diskutirati, te ne predpostavka piščeva, da jc kurim* : stoji, da su ovi propisi »vekovima ska nauka kriva, zaostalosti muslb | sputavali musi, svet...« Kazne: sečenja jezika, ušiju, nosa, mana. G. piscu bih preporučio još, ! da pročita Goldzjeherovo djelo o is* ј sipanje rastopljenog olova u usta i lamu i Kuranu, pa bi se odmah poka- ' tome slično jesu prosta fantazija piš­ jao, što se oslonio na nekakve slabo čeva. obavještene kritičare, ako voli isti­ Argumentacije piščeve, da je u nu, jer će se osvjedočiti od učenja­ Turskoj bilo ljudi za izmjenu naš­ ka. koji je sve na izvoru proučio, da li ednog prava, pa da šcr. sudovi niu Kuranu nema nikako, a kamo li , jesu potrebni i da muslimani i bez masa nelogičnosti niti kontradikcija 1 njih mogu biti, ne zaslužuje nikakve i maglovitih izraza, jer i ako bi]h i • pažnje, jer sam gore naveo, da država ja bio u stanju, da mu to dokazom, koja priznaje islam, mora logično to* ni dozvoljava prostor ovog članka> mu priznati i šer. sudove, jer su oni a bilo bi i ponavljanje onog svega, nerazdruživi od vjere, oni su za mu* što je već napisano u tim djelima. slimane što i obredi, a njihovo resSa onim usvojenim odlomkom u ’ pektovanje korisno je i po državu, ustavu o sci. sudovima, nema ništa I tim više što nijesu na uštrb drugim zajedničkog primanje sviju grad, i | državljanima. krivičnih prava i njihova primjena po I Naša država i svi naši pametni Kuranu, nego samo bračne, porodi* 1 državljani trebaju biti ponosni što čne i ost. stvari, pa nije b’ilo mjesta, ' su ovoliko bili trpeljivi. pa se nije* navađajući neke sasvim druge propi* su navodno poveli za Rumuijskom, se i nepropise Kurana, napadati usva* Bugarskom i Grčkom, nego za svo­ janje dotičnog odlomka, jer sa usvo­ jim saveznicima, Engleskom i Fran* jen jem šcr. sudova, ne usvajaju se i cuskom, pa su priznali i zadržali tu oni propisi- o kaznama za vjerske i jednu socijalnu potrebu muslimana druge prekršaje, a kad jc naša drža* u svojoj državi i time pokazali, da va morala primiti islam, kao prizna­ krv nije voda. tu vjeru, logično bi imala pristati i Smiješno jc Simićevo tvrđenje, da na ustanovu šer. sudova u. njegovom je naš demokratski ustav time po* potpunom obimu. vri jeden. Budućnost će pokazati da Napomenuti mi je g. piscu, da se će posljedice toga, što nam ustav propisi Islama dijele u obrede i grad, garantuje šer. sudove, biti dobre i prava. Što se tiče obreda, to je kao korisne, pa molim g. Simića, da se i kod svake druge vjere nepromjen* dotle strpi i čeka. ljivo, a što se tiče grad, prava i is* H. A. Bušatlić. Pisma muslimanskom težaku o Ajanović zadrugarstvu. Abas. Sastavio po raznim vrelima i 'lastitom iskustvu: (Nastavak). Svaki naš seljak ima dosta i drugih vija, ili naški rečeno za koliko vre­ domaćih životinja, za koje bi onaj iz mena goveče odraste. Eto na ovo vi dalekog svjeta, koj ie napredan go­ seljaci ne pazite, nego se još uvijek spodar, zlobno primjetio, da te domaće zadovoljavate sa sitnim i guravim kraživotinje izgledaju slične govedima. vicama, ko e se nikako nemogu ispla­ Jest, brate, to bi on rekao, jer je da­ titi, a kamo li, da Ti donesu neki čar nas doba, kad se toliko gledana kakvoću za hranu potrošenu na nju. Goveda goveda, diraš se pazi 'naročito na to, se moraju razumno odgaiati tako, da kol ko daje mi jeka krava, koliko go­ Ti, kad izračunao i potrošenu hranu i veče ima mesa i kako se brzo raz­ Tvoju zahmetiju na goveče, ipak mo­ POPL 1 S T A K. Kratak životopis Muhameda Alejhisselama po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu, preveli Braća Muftići u Žepču. (Nastavak). Muhamed je na ovom putu dok je još bio hodočasnik, vjenčao Mejmunu, kćer Harisovu. Vjenčao ih je El-Abas. Bila je uzela kao tutoricu svoju sestru Unri-El-fahl, a ova je | tutorstvo predala Abasu, koji je dade i Muhamedu za ženu, a njoj dade četiri : stotine dirhema kao jutarnji dar mjesto пјека. VI. Pobjeda Islama u cijeloj Arabiji. (Najmoćniji čovjek u Mekki Ebu Sofjan uvidje, da je svaki otpor uzaludan pa posreduje, da se Meka preda bez prolijevanja krvi. Kaba postaje na;većom svetinjom Islama. Preokret u Meki dade povod pokorenju svih arapskih plemena). ; I , । J I Kako su Kurejšlje prekršile mir? Kad su Kurejšije zajedno sa BenuBekrima vojevali protiv Hozaha, pobijedili ih, i s tim korakom prekršili ugovor s Muhamedom, čiji su saveznici bili Hozaha, dođe Budeil ibni-Varaka грој 316 Broj „PRAVDA* — „НРАВДА* Sirana 2 Страна 1 i , j ; s nekoliko Hozeitu i obavijesti Muha­ meda. šta im se je dogodilo i kako su se Kurejšije s plemenom Benu Bekir protiv njih ujedinili i kako su se poslije povratili u Meku. Muhamed reče svojim: »Meni se pričinja, kao da vidim Ebu Sofjana, gdje dolazi, da ustvrdi savez i da ugovor produlji«. Budeil i njegovi drugovi susretnu Ebu Sofjana na Ostanu. Kurejšije su ga izaslali, da utvrdi savez i da ga produlji, jer su se bojali zlih poslje­ dica svoga postupka. Kad je Ebu Sofjan došao u Medinu, ode svojoj kćeri Ummi-Habib’, a kad je htio sjesti na dušek Muhamedov, odgurne ona postelju. On reče: „Ili sam ti draži ja ili ovaj dušek?*, a ona mu odgovori: „То je dušek božijeg poslanika, a ti si idolvpoklon-k, pa ne ću da sjediš na njegovom mje­ stu", na što on dometne: »Tako mi Boga, ti si posta'a zla od našeg ra­ stanka«. On ode Muhamedu, kojem je govorio i raspitivao ga, ali mu ovaj nije odgovarao. Onda on ode Ebu Bekiru i zamoli ga, da za njega go­ vori Muhamedu. Ebu Bekir se je nećkao. Onda on ode s istom molbom Omeru. Ovaj reče: »Zar da ja budem Vaš zagovornik kod Muhameda? Tako mi Boga, kad bih samo jednim mra­ vom zapovijedao, zavojštio bih na Vas«. Onda on ode Aliii, kod kojeg je bila njegova žena Fatima, a njegov sin Hasan puzao, i reče joj: »Ti mi stojiš najbliže. Ja sam u jednoj stvari do­ šao ovamo i ne bih se rado povratio, raš imati još i lijep čar na tom govečetu. Kad dođe reda na »Marvenske udruge«, onda ćemo o tome još puno latiti. Sad hodi amo sa mnom za štalu 1 Evo nas u Tvom učimo uzgajati voće, a niti ga prodavati. Eno, kad sam ono bio na onoj izložbi u Češkoj, pa tamo u jednoj varoši, zove se Brno, ima jedna velika voćarska škola. U njoj ljudi uče po četiri i pet godina, kako se voće uz­ gaja. Evo samo ovo ću Ti spomenuti: Uprava te škole odgojila je jednu vrstu krušaka, koje prije rode kod njih na mjesec dana, nego kod drugih voćara i oni te kruške prodaju skuplje za 50.000 kruna, to je od prilike naših 100.000 kruna, nego što bi ih prodali, da su sazrele mjesec dana kasnije. Eto vidi, brate, kolika je hasna od pametnpg gospodarenja s voćnjakom. Još bih Ti mogao pisati o još sitniiim privrednim granama kod Tvoje kuće, kao n. pr. o pčelama, pravljenju maslaca, te o uzgajanju kokoši, ali to ćemo ostaviti za zimske razgovore, nego sad ću Ti ovdje završiti, pa ćemo u drugom pismu govoriti o Tvome polju, livadama itd. : | i ' voćnjaku Eno tamo u vrtu si posijao luk. pa­ prike i mohuna, koliko kuća treba za sebe, a voćnjak je i Tvoj, kao i kod drugih seljaka, zasađen većim dijelom čistim šljivićima. Doduše ima u vas i voćnjaka s jabukama, kruškama i drugim plemenitim voćkama, ali ja ne poznam kuće, koja bi od voća imala onoliku korist, koja leži u voćnjaku. Velike pare propadaju zato, što se vi ne razumijete u voćarstvo, koje je jed­ na važna privredna grana, koja bez naročitog truda i troška odbacuje raz­ mjerno visok prirod. Zar nije sramota, da mi po gradovima jedemo voće pla­ ćeno skupim parama iz drugih država, a u našoj zemlji može rađati najple­ menitije voće. Mi ne ćemo, da se na- I I ' ! I , I ' ; (Nastaviće se). Gajretova glavna skupština. U prošlu nedjelju je, u ovdašnjem ; la u stanju, da vrlo pregledno i vrlo Gajretovu muškom kbnviktu, odr* detaijno ispita cjelokupni rad Gaj* žana 15. redovita glavna skupština retov u prošloj godini. Tajnički iz* našega Gajreta. Prije nego pređemo vještaj prima se bez prigovora i pre* na tok skupštine, treba istaknuti laži se na blagajnički i proračun, koji žalosnu pojavu, da je broj posjetio­ čita g. Turančić. Nakon čitanja raz* ca skupštine iiz provincije srazmjerno vila se živa debata. G. J. Tanović daleko nadmašio broj posjetioca Sa* -prigovara, da je u proračunu svota rajlija. Za Sarajlije žalosna pojava, od 500.01)0 K primitka od članarina jer za prisustvovanje nisu trebali previsoko uzeta, s obzirom na ta trošiti ni vremena ni novca, kao oni što je prošle godine ubrano ukupno iz provncijc, koji time pokazaše da 266.000 K. Kurtović odgovara, da se imaju za Gajret mnogo smisla i lju­ u potonje vrijeme opažala sve veća bavi. revnost u plaćanju članarina, te ako Skupštinu je otvorio predsjednik tako ustraje, a na to se mora računati g. A. Kurtović i nakon pozdrava pri* jer su danas ideju Gajreta jednodu* sutnih kratkim potezima ocrtao pro­ šno -prihvatili svi muslimani bez raz­ šlogodišnji rad Gajreta. Kao dva like političkog opredjelenja, onda se veoma značajna momenta ističe ot* ta svota mogla punim pravom staviti vorenje ženskog konvikta u Saraje* u primitke proračuna. Za stavku рго vu i pripreme za otvorenje Šegrtskog računa izdaci za ženske konvikte, Doma u Sarajevu, zatim žen. konv. prigovarali su mnogi, da su premale* u Mostaru i pokretanje lista Gajre- ni prema iizdacima za muški konvikt tova. Za dokaz uspješnog rada od* i predlagali, da se izdaci na muške borova citira riječa jednog člana a- smanje i za toliko povećaju za žen­ meričke misije, kad je pregledavao ske, pošto naši roditelji još uvijek mušk' konvikt u Sarajevu, naime da ne rado sami troše na školovanje bi taj konvikt mogao bez prigovora ženske djece, te bi u tome Gajret stajati i u Njujorku. Zatim se g. dr. morao na se uzeti što se može veći Štebl načelnik ministarstva za soci* dio tereta. Na ovo je odgovorio g. jalnu skrb izrazio o Gajretovim kon* Kurtović, da su predviđeni izdaci viktima, da su oni najuređeniji za ženske knovikte potpuno dovol'j* od svih internata u cijeloj ni, jer se ne može računati sa pora* k r a • j e v i n i. Govor Kurtovićev stom broja pitomica. Prefekt sara* bio je često prekidan burnim odo* jevskog konvikta g. Rebac je na pri­ govor, da je ovogodišnja svota od br avan jem. Poslije toga čita g. dr. šarac neke 1 800.000 K izdataka za sarajevski mu* stavove iz tajničkog izvještaja, koji ški konvikt previsoka prema prošloj je odštampan, zajedno s blagajnič* od 316.589 K, odgovorio time, što okim i proračunom, imao svaki prisu­ ve godine većinom otpadaju dobro* tni član u ruci. Tako je skupština bi* voljni prilozi u naturi, koji su po* a da je ne izvršim. Budi moj zagovori nik kod Muhameda«. Alija reče: »Jao tebi Ebu Sofjane, tamo mi Boga, Mu­ hamed je nešto odlučio, a mi tome , ne možemo prigovoriti«. On se okrene Fatimi i reče: »O kćeri Muhamedova, ne bi li ti ovome svome sinčiću htjela kazati, neka on proglasi izmirenje i uzajamnu zaštitu. On bi bio do konca I svijeta dobrotvor Arapa«. Ona odgoi vori: »Moj je sinčić premlad, da zai jamči zaštitu, a i ne može niko nikog ; od Muhameda zaštititi«. Onda reče ' Ebu Sofjan: »O oče Hasanov, ja vidim da sam u škripcu, pa mi, rnolim te, daj savjet«, na što Alija odgovori: »Ja ne znam ništa, što bi ti koristilo. Ti , si gospodar od Benu Kiname, hajde pa proglasi izmirenje i međusobnu za^ šiitu i otputuj kući«. Ebu Sofjan upita: i „Misliš li, da će ovo štogod koristiti", : a Alija odgovori: »Ja ne znam ništa drugo, a da li će koristiti ili ne, vidjećeš!« Ebu Sofjan onda ode u hram i i doviknu: »Ljudi, ja proglasujem iz1 mirenje i međusobnu zaštitu«. Onda uzjaše devu i otputuje. Kad se je povratio Kureišijama, upi­ taju ga, šta donosi, na što on od­ govori: »Govorio sam s Muhamedom, ali mi on ne htjede dati odgovora. Ni 1 kod Ebu Bekira ne nađoh mšta do­ broga, a Omer se je pokazao kao naj­ veći neprijatelj. Onda odoh Aliji; njega nađoh najmekšim. On mi je dao jedan savjet, koji sam poslušao, ali Boga mi ne znam, da li će koristiti«. Oni ga upitaše, šta mu je savjetovao, a kad ; im je rekao, upitaše: »Je li ti to Mu­ hamed dozvolio?« »Ne«, »lako mi j Boga, on se je s tobom samo igrao. I Šta koriste tvoje riječi?« »Ništa! Tako : mi Boga, nijesam znao nišla drugoga« i Spremanje Mnhamedovo na osvojenje Meke. ! . I ! i i • : j Muhamed dade zapovijed za oružanje i zapovjedi svojim ljudima, da sve potrebno za vojnu priprave. Kad je Ebu Bekir posjetio svoju kćer Ajišu i našao je u pripravama za vojnu, upita je.- »Je li Vam Muhamed zapovjedio, da držite njegovu opremu u pripravi?« »Jest. Pripremaj se i ti«. »Kuda misliš da se sprema?« »Tako mi Boga, ne znam«. Muhamed je kasnije kazao, da će ići na Meku i naredio im, da se oz­ biljno spremaju, a također se je mo­ lio: »Bože, uslegni Kurejšijama izvidnike i svaku vijest o nama, da ih uzmognemo u njihovoj zemlji iznena­ diti '. (Nastaviće se). I Sjetite se □ I „6WRETA“ i �Број 316 Broj krili gotovu polovicu izdataka prošle godine. Pošto su pretresene još ne* kc tačke proračuna primljen je pro* račun bez izmjene. Iza toga se prelazi na promjenu društvenih pravila. Od primljenih pro­ mjena treba spomenuti, da je u svrhu društva uneseno i osnivanje raznih privatnih obrazovnih tečajeva. Odjeljak o članovima promjenjen je u toliko, Što su zavedeni počasni članovi, koje predlaže glavni odbor skupštini i le­ gate r i (veliki dobrotvori), to su oni, koji poklone Gajretu ili vasijet učini 1000 dinara ili imanja od tolike vri­ jednosti. Redovni članovi od sada pla­ ćaju od 1—3 dinara, prema vlastitoj želji. U organizaciji uprave učinjena je znatna promjena: Kreirano je mjesto poslovnog direktora, koga imenuje glavni odbor sa dvije trećine glasova, a koji stoji na čelu svim kancelarij­ skim poslovima. Od slijedeće tačke dnevnog reda, eventualija, treba istaći jedan dopis na skupštinu iz Maglaja sa potpisom dvanaestorice uglednih građana, kojim se ovi žale, jer da se u konviktima slabo vrše vjerski propisi i da pitomci hodaju gologlavi. Još se u njemu pred­ laže, da stariji pitomci preko ferija održavaju u svojim mjestima analhbetske tečajeve. Kurtović izjavljuje, da u svim Gajretovim konviktima postoje prostorije za vršenje namaza i da se pitomci vode svakim petkom u dža­ miju. Što se tiče goioglavih pitomaca, to im je zabranjeno i na to će se i u buduće oštro paziti. Nakon podjele apsolutorija starome odboru prešlo se na biranje novog odbora. Bile su dvije liste: lista dr. Hasanbegović-Tanović i lista TuranČić. Za prvu su glasala samo trojica prisutnih, a za drugu svi ostali akla­ macijom. Po njoj su izabrana ova lica : Alija Kurtov/ć, dr. Šarac, dr. Novo, dr. Karahm eh medović, Muhamed ,H. A I ić. Hamid Kukić, Edhem Bičakčić, Hajdar Čekro i Salih Karahasanović, a zamjenici: dr. Metil je vić. Sulejman Saridžić, Lutfija H. Šabanagić, Salih Muftić, Ibrahim H. Om ero vić. Poslije toga predlaže, Dugalić da se za učinjene zasluge društvu Alija Kurtović i prefekt g. I. Rebac imenuju počasnim članovima i da im se izrazi zahvalnost. Prijedlog je prim­ ljen odobravanjem. Dr- Hasanbegović predlaže da se ista počast ukaže i na­ šem pjesniku i književniku rahmetli Osman Đ i k i ć u, da se njegova slika smjesti u svim »Gajretovim« prosto­ rijama i svim konviktima. Predlog je jednoglasno primljen. Primljen je i pred­ log, da se Hasanu Hodžiću preda dip­ loma za zasluge. Skupština je završena u 1 4$ sat poslije podne. ! ' ; ' I j ; i nici. Ministar unutrašnjih djela Pribi- i , ćević razložio je cijelu situaciju u I I zemlji i izrazio potrebu, da se podu­ zmu oštre mjere protiv komunista, jer vlada ima dovo'jno dokaza, da je ne samo izvršni odbor komunističke stranke nego i poslanički klub upleten u atentat. »Obznana« ima samo deklaratorni značaj i nema predviđene nikakve kaznene sankcije. Primjenjivale su je samo administrativne vlasti. Sad poslije svega ovog, što se dogodilo, javlja se neminovna potreba, da se donese zakon za zaštitu države, ko­ jim če se zabraniti svaka propaganda koja ide za nasilno rušenje oblika i uređenja države. Komunistički poslanik Života Milojković izjavio je, da komunistička par­ tija kao i komunistički klub nemaju apsolutno nikakve veze s posljednjim događajima. Poziva se na izjavu od strane komunista prilikom atentata na Regenta, jer oni principijelno osuđuju atentat i najogorčeniji su protivnici individualne akcije, pošto ona više šteti nego koristi radničkoj klasi. Traži, da vlada izađe u susret rad­ ničkim zahtjevima u pogledu pobolj­ šanja njihovog materijalnog stanja i smatra, da teroristički pokreti postoje, što mnogi radnici nisu materijalno obezbijeđeni. Na sjednici je usvojen predlog pred­ sjednika Ninčlća, da se sjednica za­ ključi, jer nema baze, na kojoj bi se vodila diskusija. Iduća sjednica biče danas u 10 sati prije podne s dnev­ nim redom: Izbor potpredsjednika i pretres zakona o zaštiti države. I I • i i ! f I i ' : i , I I • : i 1 • Hako je u bogatoj OmBPici? ; i ! I I I i Kako „Jug. List" obmanjuje jav­ nost! Na 26. o. mj. razdirali su pluća Šta još ne tražite?! Beogradska »Politika« u svom broju od 24. o. mj. donosi1 ovu vijest: »Pod feredžama. — Plevlje, 20. jula- — Ovih dana učinjeno je interesantno otkriće koje je u isti mah objašnjenje, zašto su mnoge potere za kačacima, ostale bezus* pješne onda kada se tvrdo verovalo da su kačaci ulovljeni na legalu. Konstatovano je, naime, da se ka­ čaci ispred potera kriju u haremima gdc žandarmi i policajci nc smeju ući, jer bi to bila najveća uvreda za muslimane. Utvrđeno je, šta više, da su izvesnii kačaci dolazili čak i na pa? žare po varošima u ženskom odelu i pod feredžama, da bi lakše osmo* trilj prilike«. Gornja je vijest servirana od sreskog načelnika iz Plevalja* da sc mo# gnu opravdati bezakonja počinjena na muslimanima i muslimakama u Plevlju. Žele li gospoda, da im štam* parno prijeteća pisma muslimanima od društva »Smrt izdajnicima« upravljena muslimanima. Mi imamo dokaza, da Boškovića i mnoge ka* cake baš uzdržavaju pravoslavni, a ne muslimani. Nek se neko drzne pa makar to bilo stotinu sreskiih na* čelnika iz Plevlja, obeščastiti svetost kućnog praga muslimanske kuće, nek dirnu samo muslimanku i feredžu, pa će vidjeti, kako napadnuti brani svoj obraz, za koji umire. i ; Bilješke. raznasači »Jug. Lista« vičući: „Zvjer­ ski zločin na Ilidži14. Pročitali smo to sa zgražanjem. „Jug. List“ prikazao je stvar u svom svjetlu i sasvim netačno. Prvo ne radi se o nikakvoj kontoaristici, nego o radnici „Duhanske tvornice“ muslimanki, koja je moralno sa­ svim propala, Alemi K. Ista je sa svo­ jim šefom, nekim 22-godišnjim Ivicom otišla s Mostarskim vlakom u prvom razredu na- llidžu. Tu se je s njime nepristojno ponašala, da je nekim mu­ slimanima to upalo u oči i uzrujalo ih, što je i posve pojmljivo. Nije ni­ kakvo čudo, obzirom na naš moralni i vjerski odgoj, da su dva-tri musli­ mana malo namečili i ovu radnicu i njenog „kavalira*, ali je prosta laž, da su na njoj izveli silovanje. Još je utvrđena i ta Činjenica, da je ovom deliji dodijeljeno pod njegovu ruku preko 30 sirotica radnica, muslimanki, koje moraju dnevno gledati njegova očijukanja s ovom moralno propalom djevojčurom, kojoj je on jučer dao dopust. Pozivamo direkciju tvornice, da tamo ponovno namjesti muslimana, ^O-godišnjeg Mehagu Kantardžića, koji je i prije bio na tom mjestu, a „Jug. Listu" preporučujemo, da na naš ra­ čun ne pravi senzacije, jer i zato ima lijeka. Страна 3 Strana „ПРАВДА* — „PRAVDA" ; ! ' I • ' »Jutarnji List« od 24. ov. mj donosi pismo iz Amerike, koje je svojim sadržajem strahovita opomena svima, koji imaju namjeru, da se sele u Ameriku. To pismo glasi: Amerika preživljava krizu, kakovu ne pamti svijet. Sve je natovareno i pretovareno robom Stanujem u hotelu i upoznao sam se sa raznim ljudima, ali kod sviju se nalazi ista nevolja i dešperacija. Ovdje se nalazi zastupnik jedne velike venecijanske kuće sa umjetničkom robom i kuša da je proda. Ne imade kupaca. — Drugi je doveo veliku količinu švajcarskih čipaka: nude mu jedva toliko, ako ih proda, da bi mogao namiriti carinu ... Tvornice obustavljaju rad, trgovine su prazne, jer svijet ne ima naprosto novaca. Novac! Gotovi novac postao je prava rijet­ kost, koja je tražena, ne samo kod malog čovjeka, već kod sviju ljudi. I banke ne imadu novaca. Jedna je od većih banaka došla u poteškoće. — Njeni gubitci do sada iznose oko 150 milijuna dolara (2 i četvrt milijarde kruna!) Upućeni tvrde, da će gubitak te banke kod konačne likvidacije do­ segnuti 806—900 milijuna dolara! Svota preračunana u našu valutu, dosiže brojku maione nehsvatljivu za naš evropski mozak. Sve gleda sa strahom u budućnost, jer cijene svakog dana padaju strjelimice, padaju stare kuće, padaju fa­ brike, a hiljade, desetci hiljada, sto­ tinu hiljada radnika ispada gladno bez uštednja na ulicu, jer Amerika nije zemlja štednje, već zemlja rada, zemlja eksploatisanja, zemlja zarada, velikog kapitala, dakle zarađivanja onih, koji imadu mnogo, da dobiju još više u dobama konjuktura, ali i zemlja gi­ gantskog padanja i potresa i dolar­ skih milijunaša u dobi krize. A kriza je u svomu jeku, ali nije, čini se, ako svi znaci ^pe varaju, dosegla svoj vrhunac. Poznavaoci američke industrije i trgovine gledaju sa ogromnom bojaznošću u budućnost i vele: Gušimo se u dobroti našeg dolara! Koju će akciju zapodjenuti vlada, ne zna se jošte, ali da će Hardingova vlada morati nešto poduzeti, da po­ gorša valutu i nađe otvore za izvoz nagomilanih zaliha robe, to svatko znade, pa i vlada, koja traži izlaze, jer sadanja akutna gospodarska kriza nije podnošljiva za nikog, pa ni za Ameriku! Politički pregled. Sjednica Zakonodavnog odboru. Prekjučer je Zakonodavni odbor odr­ žao svoju sjednicu, kojoj su prisustvo­ vali i komunistički poslanici. Usvojen je predlog Vujičića, da Ninčić i na­ dalje ostane predsjednikom, a da se podpredsjednik izabere na idućoj sjed­ | ! i ' ' i • I : ' : ' ; I i | Naši dopisi. i | Primili smo ovaj ispravak: i U smislu zakona o štampi, umo­ I | ljavam si. naslov đa izvoli donijeti i sledeći ispravak na noticu u svome cij. listu od 28. juna 1921. broj 67, j pod naslovom »Pašovanje Kramari* ( ća«. U rečenom članku citirana je na* • ređba Del. M. F. od 22č/4. 1921. broj 16.723/21 tendenciozno, a osim toga u cijelosti krivo, a osobito je zlo pri­ mijenjena za odnosni događaj. Ista glasi doslovno: Na posta vije* no pitanje, da li i čitaonice podleže plaćanju paušalne takse iiz t. br. 99 a) čl. 9. pravilnika g. D. p. p. daje pod brojem 5444 od 13./4. 1921. sle* deće objašnjenje: čitaonice koje su ustanovljene u cilju narodnog pro­ svjećivanja nemaju karakter ustano* va koje plaćaju paušalnu taksu iz t. br. 99 a. pa prema tome taksu i neplaćaju. Ali na svoje zabave, kon­ certe i t. d. čitaonice moraju pla* titi odgovarajuću taksu iz t. br. 99 a«. Ova naredba je i suviše jasna, te je čitaonica ona ustanova gdje se č:ta, a ne svira, a muzičko društvo ona ustanova gdje sc svira a ne čita. Po ovoj naredbi samo su čitaoni* ce slobodne od plaćanja paušalne takse, dočim muzička društva ne. Karakter čitaonice je isključivo narodno-prosvjetni u prvom redu, dočim muzičkih društava ponajpriil Međunarodna konvencija protiv je zabavni a onda tek individualno komunista. Javljaju iz Beograda: U prosvjetni, a rijetko narodno*pro* ovdašnjim parlamentarnim krugovima | svjetni. Ovdašnja »Muslimanska kiraethaživo se komentariše potreba zaklju­ na« je ustanova sa fiksiranim pravi* čenja međunarodne konvencije protiv komunista i anarhista. Izgleda, da je lima, koja ju karakterišu isključivo o tom pitanju već raspravljao i mini­ kao čitaonicu. Temeljem toga niti je od nje ka* starski savjet. Pobjedi Turaka. Javlja se iz Pa­ da potraživana niti naplaćivana ka­ riza: Turske čete prodiru preko San- kova paušalna taksa, za njezina vr* Sanglik, te su zauzele Ušak i zaro­ šonja u smislu njezinih pravila, nego bile jednu grčku diviziju. — Prema za onakove priredbe, koje su u pro* tivnosti sa karakterom njezinim, a vijestima Agencije Havas iz Ismida. po zakonu podvržene platežu taksi navaljuju Turci sa jakim pritiskom iz t. br. 99 a). — Stoga ne odgovara na liniji Biledžik-Jenji-šeher i AkHisar. Turske su čete zauzele Afijun- istini, navodi dotičnog pisca, da u gornjoj naredbi D. M. F. stoji, »Da Karahisar i neke druge krajeve. Prema vijestima iz Carigrada, potvrđuje se, sc može naplatiti taksa za sviranje samo onda, ako se naplaćuju ulaz­ da su Turci zauzeli Ušak. Evakuacija treće zone u Dalma­ nice u prostor gdje se svira«. Ovoga ciji. Iz Splita javljaju, da se po vije­ stava u toj naredbi nema. Još je nužno istini za volju izni* stima iz Zadra može suditi, da će eva­ jeti sledeći momenat. Kako se spo* kuacija treće okupirane zone započeti m'lnje u odnosnoj notici došao je 15. augusta. jedan »omladinac« ali u izvanuredBijeg Mlridita na naš teritorij. sko vnijeme te podbacivši 24 satni Javlja se iz Prizrena: Porodice vidjerok prijave, a boljeg razumijevanja nih Mirdita, na čelu sa porodicom radi nikakav funkcionar »Musi, ki* Marka Don ja, stigle su u Bičane, da racthane«, da podnese usmenu pri« traže zaštitu naših vlasti, jer se u Al­ javu za obdržavanje »teferič-zaba*: baniji, kojom prodiru vladine čete, ve« sa muzikom i to ne u ime Musi. počinjaju čuda od pokolja. Vojska ti­ Kiracthanc, već u svoje ime i još ranske vlade pali i ubija sve, što joj nekolicine drugova njegovih. dolazi pod ruku, a pripada ili potječe Po čl. 4 rast. 2 zakona o taksama od ustaša. iz t. br. 99 a, dužan je isti bio 24 Šta Madjarska mora da plaća. časa prije priredbe zabavu prijaviti Javlja se iz Beča : Saveznici će dobiti i paziti da to učini u uredovno vri* ratnu odštetu od Mađarske, koja će jemc, ali što sve nije učinio (svjedo* u gotovome iznositi 35 milijuna fra­ ci: svo uredsko osoblje). naka. Ona je dužna, da polovicu zalihe Dakle zato, što nieam htio pro­ svoje stoke izruči Jugoslaviji, Italiji, tuzakonito da postupam (da »učinim Rumunjskoj i Čehoslovačkoj. Nadalje na ruku«), zato se mene naziva pro* će biti obvezana, da polovicu proiz­ fanatorom ? kršiteljem zakona. vodnje ugljena iz pećujskih rudnika, Došavši isti »Omladinac« k me­ kroz dvadeset godina, izručuje Jugo­ ni, da ovrsi taksenu dužnost, odgo* slaviji i Italiji. Ako bi pravila bilo ka­ vorih mu. kako je i dužnost da mu kovih poteškoća u plaćanju ratnih od­ rečem, ovo: »Zakasnili ste sa prija­ šteta. to će se protiv nje provesti slič­ vom, a uredovno vrijeme je davno ne sankcije, kakove su se svojevre­ prošlo«. Tako doslovce glasi onaj meno upotrijebile protiv Njemačke. U »drski odgovor« a neistina je i ncsmii* tom slučaju bio bi protegnut ručni za­ sao velika da sam mu rekao: »zabra* log na Pečuj sa rudnicima i jošte na njujem svirati!« neke krajeve. Sviranje i obdržavanje zabave Francuska doprinosi za uzdrža nemože financijska vlast zabraniti, vanjc poljske vojske. Rimski list »II niti bi to smisla imalo, jer po ovom Paese« doznaje potankosti sklopljenog zakonu (o taksama) kažnjv je jedi« ugovora izmedju Francuske i Poljske. no izvršeni čin, dočim namjera i Poljska se obvezala, da će uzdržavati pokušaj ne. Izvršeni čin uzrokuje stalno 600.000 momaka vojske, a kazne i globe propisane ovim zako* Francuska će za uzdržavanje te voj­ nom, te je očito da je ovaj i^raz uske doprinositi dnevno po jedan zlatni trebljen po nekom drugom koji sa franak za svakoga momka. Francuska о\Јт zakonom šeprtljivo barata. dobiva u ime protukompenzaciie kon­ Nužno mi je napomenuti, da je cesije u rudarskim područjima Ples i si. uredništvo imenujući me: cmoRibnik. žutim za Austrije — bez podlogePonovno zatvaranje sindikata. Iz te tome, kontrem:m navodima s Beograda javljaju: Pošto je utvrđeno druge strane, da sam sad veći cen* da se u pojedinim sindikatima, koji su trolista odnosno Srb'm od N. Paši* prilikom otvaranja predati socijalistima, ća, odnosno S. Pribićevića, te navo₽ ponovno priprema politička akcija, na­ dima da sam nesavjestan Činovnik redilo je ministarstvo unutrašnjih djela, i t. d. осЧо navelo u svrhu umanje* da se ti sindikati opet zatvore. nja moje časti (pred čitanema) jav^ �Strana 4 Страна nosi'.* a osim toga zadirući u služ­ bene moje č.ne neopravdano nasto* jelo izazivajući predpostavljcne mi proti meni, da mi naškodi u mom službenom zvanju. 'foga rad: prisiljen sam zahtijeva­ ti da se ovaj način požaliti izvoli, jer sam inače prisiljen sudbenim putem svoje pravo potražiti. Time se bilježim uz dužno štovan nje Mesarović^Kramarić Stefan poreski oficijal. Kiadanj. dne 2L jula. 1921. Iznosimo taj ispravak, ma da ne odgovara svrma propisima zakona u štampi, a što se tiče našeg žale₽ nju radi navedenih izraza, dajemo u tome najprije riječ našem dopisniku iz Kladnja, da ih opravda. - Pr. Ur. Domaće vijesti. Zasijeđ nje vak.-mear. sabor­ skog odbora. U prošlu nedjelju se je sastao vak-mear. saborski odbor i danas je završio svoje sjednice. Na dnevnom redu su bile, među ostalim, povišice kirija po novoj stanbenoj uredbi, potpore džamijskom i mekjtebskom osoblju, pitanje okružne medrese i izgradnja Tašlihana. O ovom pos­ ljednjem, kako doznatfmo, održaće se danas u dva sata anketa i kad budu gotove pripreme za izgradnju, sazvaće se saborski odbor na vanredno zasijedanje. Zaključeno je još, da se potakne Ulema-U’edžis, da sazove anketu za riješavanje nekih pitanja mekiteba i medresa, kao i vjeronaučke obuke u osnovnim i srednjim školama. Budžet ministarstva za socijalnu politiku U budžetskom se odjeljenju ministarstva financija vrši već nekoliko dana pregled budžeta ministarstva za socijalnu politiku. Ovaj prema podne­ senom predlogu iznaša oko 150 mili­ juna dinara. Prošlogodišnji je iznosio sa svima naknadno odobrenim kredi­ tima 57 milijuna. Kao što se vidi, ovogodišnji se budžet povećao gotovo tri puta. Glavno se povećanje odnosi na partiju o regulisanju invalidskih penzija i na potpore ratnih udovica. Osim toga su na teret ovogodišnjeg budžeta došli i rashodi onih odjeljenja bivšeg ministarstva ishrane, koja još nijesu ukinuta, n. pr. odio za javnu Broj 316 Број ПРАВДА* — PRAVDA manje za koju od njih radio. Dalje pomoć i dr. Petres će ovoga budžeta nije istina, da sam kao „komunista" • potrajati još dan dva. Na posljednjoj od službe dr& željeznica otpušten, ne­ će sjednici komisija imati da izvrši go je naprotiv istina, da sam otpušten, generalnu reviziju svih partija ovoga što sam sc u aprilu 1920. god. budžeta. solidarisao sa štraikujučim željezni­ Pljačka Bllećkog blaga: Pišu nam čarima. tražeći .ime, na legalan način, iz Bileći: Kao što svake godine seljaci poboljšanje materijalnog stanja. j izgone hajvan u planinu, tako su ga i Ne znam, što je vodilo toga dopis­ ove godine oćerali u planinu Uolobić. nika da me ovako kleveće, ako nije ; Četvorica Čalasana sa poprilici još što sam musliman, ali znam da ma 100 naružanih pljačkaše oteli su od služi na čast, što uzima u zaštitu jed­ I tog haj ran a ovih dana 8 kon a, 90 go­ nog notornog pijanicu a na žalost opšt veda i 150 brava. Zbilja žalosno I Kad Isužbenika, htijući mu valjda nu taj li će se ovom stati na kr»j i osigu­ način pribaviti zadovoljštinu, što će za rati jadni narod od razbojnika? Nije učinjena djela u pijanstvu i službi ovo prvi put, da se u Hercegovini, a morati odgovarati pred sudom". ! naročito u Bileći, ovako šta događa, Unaprijed se zafaljujem, g. uredniče, a ni volje, da se pronađu, jer na pr. na ustupjenom prostoru i učinjezlikovce se ne pronalazi. Ali izgleda, noj usluzi. — Osman Čepalo, Donji da se nema ni volje da se pronađu, Vakuf 23, 7. 1922. jer porodica Jaramazi kod Bileće. Kirija hotela „Centrala". — Pri­ koji su prije godinu dana napali i mamo iz trgdvaČkih krugova: »Jug. opljačkali Mahmuta Kresa i druge i iz Bileće na putu Trebinje, nalaze se List« u broju od 27. o. mj. piše, da na slobodi, prerr.su se opljačkane je do sad najveća kirija zatražena za stvari kod njih našle te se nalaze hotel »Central« mjesečno 55.000 K. još kod državnog odvjedništva u ! Hotel »Central« je vlasništvo vakufa, Mostaru! pa misle gg. i zakupnik i urednik »Jug. Lista«, ako je to muslimansko, Pobjegli pljačkaši iz zatvora u da se mogu i onako uz malu kiriju, Ljubinju. Sava Albijanić iz Bileće. kao i za Šerif-Čekrina pašovanja, dr­ koji je prije 2 mjeseca zatvoren radi žati u zakupu vakufski objekti. Sada pomaganja zlikovaca, a koji je, kako zatražena kirija od 55.000 kruna mje­ se govori, ubio Arifagu Babovića, trgovca iz Bileće 1919. god, te Todor sečno jest preniska, jer hotel »Cen­ tral« je palača i leži u svakom poKoprivica, koji je prije 2 mjesec opljač­ kao muslimansko selo Okolište u Bileći, i gledu na najboljem mjestu u Sarajevu. Ni jedna zgrada u Sarajevu nema pobjegli su ovih dana iz sudskog i zatvora u Liubinji. Posto su oni među ; onakog položaja. Ja sam spreman za istu zgradu, nek se isprazni, plaćati i , narodom na granici Crne gore u i Hercegovini poznati radi svojih dosa- । 70.000 kruna mjesečno. Evo zašto! U tom hotelu doljnji sprat je podesan danjih nedjela, postoji mogućnost da ; za svake trgovačke poslove, te bi se će činiti nove zločine, te tražimo, da se za njima povede svestrana potjera. 1 dali udesiti i podrumi za skladišta, pa bi sam ovaj donji sprat bacao mje­ Izjava g. Os mana Cepale. Primili sečno kirije preko 45.000 K. U gornja , smo ovo pismo: P. n. Uredništvu tri sprata imade oko 50 velikih i ma­ i »Pravde«, Sarajevo. lih soba. Pored raznih kancelarija za poduzeća mogu se gore i stanovi iz­ Povodom napadaja na me u 143. br. najmiti, te bi i te prostorije davale i „Srpske riječi" uputio sam toj novini ! ispravak, koji ona po mojem mišljenju ništa manje, nego 60.000 kruna mje­ sečno kinje. Da današnjem zakupniku I ne će donijeti, te toga radi najljepše nije ova kirija ni iz daleka visoka, I Vas molim, da ga Vi donesete kako ! svjedoči i to, da je u mirno doba pla' slijedi: „Srpskoj Riječi", Sarajevo. ćao putnik krevet između 1'80 do 2 U 143. br. Vašega cij. lista, napao me je nekakav bezimeni dopisnik iz i krune, dočim je kirija bila vrlo visoka, I D. Vakufa, podvaljujući mi golu neisti- i Danas plaća putnik za krevet 40 K, I nu. Molim lijepo istini za volju a na ; te svjetlo 4 K, koje gazdu ne stoji ni osnovu zakona c štampi, da u nared- I 20 helera, te još napojnice i t d., jer i nom broju donesete slijedeću ispravku: treba znati, da gazda hotel »Centrala« „Nije istina, da sam komunista, niti svoje osoblje od vratara do posluži­ sam kada taj bio, iii toj ili kojoj drutelja ne plaća ni heler. Ukupno se i goj političkoj partiji pripadao, a još mora izdati dnevno najmanje 60 kruna, to je trideset puta više nego u mirno doba. Isto tako trebala bi biti i kirija. Još nešto da kažemo. Neka gazda plaća kiriju mirnodobsku u zlatu, pa mu onda ne će biti skupa kirija. Va­ kuf treba svakako za svoje poslovne prostorije, u kojima pojedinci milijone zarađuju, višu kiriju tražiti, jer ovdje ne igraju ulogu valjda nekakvi soci­ jalni interesi prema milioneru Trbojeviću. Ako mu je golema kirija, a ono neka seli iz hotela. Ahmed Tafarević i Safeta H. Salihović vjenčani. сз Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „МЕRHAMETA oglasi! U .PRAVDI* I imaju najbolji uspjeh. „Pravda" je najrašireniji muslimanski listu našoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je Ш Ш И »V svakom trgovcu I da oglašuje u „Р r a v d i" Središnji Savez Jugoslovenskih Seljačkih Zadruga (kao zadruga) traži jednu vrsnu kancelarijsku manlpulatlvnu silu vještu strojopisu „Adler" Mjesto stalno, plaća prema pogodbi. — Upitati u ad­ ministraciji Pravde. PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica; Ljubljana. Podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica. Maribor, Ршј, Split i Trst Rezerva oko K 45,000.000 Dionička glavnica K 50,000.000 Prima uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa Со NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije Obavlja sve bankovne I mjenjačne poslove te burzovne naloge najkuiantnije. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje i prodaje srećke, valute 1 vrijednosne papire svih vrsti po dnevnom tečaju. Financira erarične dobave. Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. -®s S.EO Uspješno se oglašuje u „Pravdi". Narodna ZEMALJSKA BANKA ZA B.'i Њ ! Jugoslavenska kuhinja (Ига!а U Sarajevu. Filijale: Banjaluka, Bjelina, Brčko, Mostar i Tuzla. Ispostave; | Bihać, Derventa, Dob j, B. Gradiška, Livno, B. Novi, B. Šamac, Travnik, Trebi­ nje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac, Visoko. —-... -—--- Kralja Petra ulica br. 2. ======= Uplaćeni dioničM kapital ZO milijuna kruna. — Redovite rezerve I fond za sigurnost -----------------------založnica 13 milijuna kruna. ------------------------- Poznati Mehmedčauš kuhar. — »Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamčim. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplata 1 naplate u kraljevstvu SHS i Inozemstvu. I Muiaga Kovačević zvan Mostarac. Prima kao glavno zastupstvo za Вонпи i Hercegovinu Assicurazioni generali i Prvog eveopćeg društva za osiguranje protiv nezgoda i Šteta, eve vrati osiguranja. Muslimsnsha trgovačka i obrtnička banba za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. [ Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.-- Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ L 205 | tadmja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Ш Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đ. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/65a72adbf5c4636ba141dd66fe70078b.pdf 7ad7a4156ab6680e94dd2eb836603b03 PDF Text Text POSiARINA U GOTUvu PLAĆENA. Pojedini broj K 2'— izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: godišnje K ISCh—, na pola godine K $b.— (u Sarajevu): za našu državu godišnje K 200.— : za ino­ zemstvo K 250. . Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 79 (317) Sarajevo, subota 30. jula 1921. (24. Zil kade 1339.1 Dan naše organizacije. Kad smo lanjske godine prihvatili poticaj mnogih mjesnih odbora, <la ргфсцто dan organizacije, stajali smo pred prirodnom zadaćom, da manifestiramo snagu organizacije i neprobojnu stisnutost njenih redova, odlučenih na krajnju borbu za svoja građanska i državijanska prava. Pres zivljavaii smo teške časove, stajali smo pred mnogim preprekama, no nimalo mjesmo dvojili u svoj konačni uspjeh, jer smo zastupali prirodne i pravedne težnje za slobodu i ravnopravnošću. Stoga i ljubav, kojima su bili nadahnuti naši redovi učinili su svoje i mi smo u zdravlju te sloge i ljubavi učinili znatan korak k ostvarenju svojih opravdanih težnja i ciljeva. No jesmo 11 ih potpuno ostvarili? Neka govori ko šta hoće, ml naglasujemo fakat, da se nalazimo tek na početku stvarnog i realnog rada za obezbjeđenje svog opstanka pa je prijeko potrebno, da se ne obmanjujemo počecima svojih uspjeha, već da i dalje Visoko držimo bajrak svoje sloge i bratske ljubavi, bez kojih ne može biti nikakva stvarna uspjeha. To je potrebno tim većma, što naši protivnici ispod žita unose zublju razdora u naše redove i što na razne načine jurišaju na našu slogu, znajući da samo na taj nčin mogu polučiti svoje tajne želje i ciljeve. Ovogodišnji dan organizacije, koji treba održati u petak 19. a u g u? st a, treba da bude vidan znak baš te naše sloge i ljubavi; treba da ubije i zadnju nadu naših protivnika, da će — uzdrmati slogu po* ljuljati naš opstanak i učiniti uslugu svojHm gosama. Taj dan treba da bude vidan protest proti svim rovarenjima i jasan dokaz, da naš svijet ^^mti vrijednost svoje organizacije, u čijem zdravlju danas laglje diše i od koje se — uz Božiju pomoć — može nadati i boljim uspjesima. Mjesni će odbori, o tom smo potpuno uvjereni, izvršiti svoju duž* post oko priprema za ovaj manifestacioni dan naše snage i ljubavi pa im u to ime šaljemo bratski selam j poziv: Na posao, na intenzivan rad! „Agrarni nemiri” Pod tim je naslovom donijela beo­ gradska „Politika" u broju od 26. ov. mj. na uvodnom mjestu članak, koje­ mu moramo pripisati naročitu političku važnost, pošto je taj list poluzvanični list vladajućih krugova u Beogradu. Najprije ćemo prenijeti članak u cije­ losti, podvlačeći ono, što je za nas važno, a zatim ćemo ga da opširnije pretresemo. On glasi: „Agrarnoje pitanje dobilo svoje rešenje na hartiji, ne i u primeni. Na hartiji, ono je išlo prilično lako za­ visilo je isključivo od jedne političke pogodbe i bilo je gotovo čim je po­ godba bila gotova. U primeni, ono ide prilično teško: ne zavisi ni od kakve političke pogodbe, nego isključivo od stvarnih mogućnosti da se privede u delo što je na hartiji utvrđeno. Te su mogućnosti male i male baš zato što je jedan ekonomni problem pretvoren u politički i, i ako ekonomski, rešen čisto političkim razlozima, ne ekonom­ skim. Zato su ustav i beglučka ured­ ba u stvari rešilixsamo jednu poli­ tičku situaciju, ne i naše agrarno pi­ tanje. Ustav, u članovima svojima koji se odnose na ovo pitanje, i beglučka uredba doneseni su u duhu zahteva bosanskih aga i begova, protivu želja i očekivanja bosanskih seljaka, naro­ čito seljaka beglučara. Međutim, dok je donošenje i tih ustavnih odredaba i te beglučke uredbe zavisilo isključivo od dobre volje Vladine većine i bo­ sanskih begova i aga, ne zavisi od te dobre volje i njihovo izvršenje. Poja­ vio se onaj koji nije bio pitan, a o čijoj se koži međutim radilo, pojavio se bosanski seljak beglučar. On ne da zemlju. On je ustao da brani svoju zemlju i pre nego što je i otpočela stvarna primena beglučke uredbe, još sada kada su otpočele samo izvesne pripremne radnje u duhu novog usta­ va i pomenute uredbe. U duhu novog ustava i beglučke uredbe, drugim rečima u duhu sporazuma sa muslima­ nima. Vlada je morala pristupiti izvr­ šenju presuda po sporovima begova i aga sa njihovim beglučarima, izvršenju koje je do sad*, do novog ustava moralo biti neprestano odlagano, jer ; . • • • se nije znalo kakvo će rešenje novi ustav dati agrarnom pitanju. Sada kada je rešenje po ovom ustavu jasno, pristupilo se primeni. 1 sada imate u Bosni ono što niste imali ni pod Turskom ni pod Austro­ ugarskom: Seljaci se silom gone sa zemlje na kojoj su u mnogim slučajevima njihove porodice živele i radile ne desetine nego stotine godina i sa kojih ih nisu kretale ni turske ni austrijske vlasti, i naše su vlasti naišle na otpor. Se­ ljak, izgonjen sa zemlje, bez igde ičega uporno se vraćao na nju, i vraćao sve dotle dok naše vlasti i begovi nisu našli načina da mu spreče povratak. Taj je način ovaj: Begovi pod za­ štitom vlasti ruše kuće selja­ ka beglučara da bi njemu i njegovoj porodici onemogu­ ćili povratak. Čim je počelo ovo rušenje domova, a počelo je od skoro — od novog ustava — bosanski se seljak izbezu­ mio. Ne mogući naći zaštite kod na­ ših vlasti, jer se ovo rušenje vrši pod njihovom zaštitom, a po novom ustavu i zakonu, on je skočio da se brani, da sam sebi pomogne i na svoj način. Tako ste svojim očima mogli videti ovaj prizor: Beg sruši dom svog beglučara pod zaštitom žandarma, a seljali sruše begovu kuću pod zaštitom svojih golih, ali mnogobroj­ nih ruku. Sleduju, naravno, hapšenja seljaka, jer dok je rušenje seljač­ kih domova po ustavu i zako­ nu, nije po ustavu i zakonu rušenje begovskih domova. I tako imamo u Bosni i Hercego­ vini početak narodnog otpora i poče­ tak ne mora još značiti agrarni rat i otvorenu bunu protivu ustava i zakona zemaljskih, ne mora značiti, ali može njima odvesti, može odvesti i agr. ratu i otvorenoj buni. Ovo u toliko pre Štoverski momenat slabi pred onim os­ novnim interesom bosanskog seljaka te u ovom narodnom otporu učestvuju podjednako i pravoslavni i katolici i muslimani. U Beogradu, se, izgleda, zaboravilo da Jugoslavenska Musli­ manska Organizacija predstavlja danas samo muslimanske bej gove, ne i muslimane seljake i od 52.000 porodica koliko će beglučkom ure ibom biti pogođeno i dig- , nuto sa zemlje,preko polovine je čistih , muslimana, koje njihovi rođeni be- , govi teraju s njihove rođene grude, i ' to samo u Bosni i Hercegovini. Novi ministar za agrarnu reformu imaće odmah, da u primeni i u meri mogućnosti, popravlja ono što se daje popraviti. Na žalost, te mogućnosti ; nisu velike i Vlada će se može biti : vrlo brzo naći pred dilemom da ili ' digne protiv sebe bosanske ј seljačke mase, bez obzira na veisku i plemensku podvoje- i nost njihovu, ili raskine spo- 1 razum sa muslimanima, u kom [ bi slučaju poznati član ustava I j mogao zakonom dobiti blažiju i i p r i m e n u“. ' Prije nego zađemo u pretres tih izi voda poluzvaničnog lista, citiraćemo mu ovaj stav iz proglasa demo­ kratske stranke nakon izglasanja ( ustava: „Demokratija našeg ujedinjenog i zbraćenog naroda ponosna je, što je naša država riješila agrarno pitanje prije, brže i bolje, no što je ono riješeno u ma kojoj državi gdje postoji. Naš seljak je slobodan na svom domu i polju. Sve.što ima, njegovo je i Božije. Od danas on ore, sije ' i žanje samo za sebe i za svoje. ' Za dvije godine svoje nove i narodne istorije, dobio je što I podtuđom upravom nije imao I vjekovima". Tako govori demokratska partija u i svom zvaničnom organu i nama zai pravo ne bi ni trebalo pobijati izvode I »Politike«, jer je jasno pobija ona vla­ dina partija, koja je imala najviše udjela • u riješenju našeg agrarnog pitanja. Pi- ! sanje »Politike« međutim nije ni išlo za tim, da objektivno i tačno podvrgne i kritici riješenje našeg agrarnog pitanja, I ono ne ide ni za tim, da ukaže na stvarnu potrebu promjene političke orijentacije, koja bi uzimala više u obzir ј želje seljaštva, već pisanje »Politike« • ide za tim, da pomogne zemljoradnič- | koj partiji u njenoj hrišćanskoj težnji, i da uništi sve što je muslimansko, ona i ide za tim, da se izazove u zemlji je- 1 dan vjerski pokret pod maskom agrar­ nog pokreta. Neprijateljstvo »Politike« prema svemu muslimanskom poznamo mi još iz doba, kad je nama, koji smo četrdeset godina čamili pod nekultur­ nom Austrijom, stavila za uzor jednog hodžu bektašiju, kojeg je kulturna Srbija odgojila u ciglih deset godina, a koji se kroz to kratko vrijeme to­ liko prosvijetlio, da pije vino, jede svinjetinu i o svojoj vjeri kaže: »Ko bi vjerovao u stvari, koje zdrav razum ne dopušta«. »Politika«^astupa pravac pukovnika Kušakovića, poznatog iz nedavne ba­ njalučke afere. To je tim žalosnija po­ java, što taj list važi kao najotmjeniji i najstručniji politički list u kraljevini i Što su njegovi čitaoci u prvom redu svi inteligentniji srpski staleži. Radi toga, osim njegovog poluzvaničnog ka­ raktera, i mi njegovu pisanju moramo davati više važnosti, nego na pr. »Se­ lu« ili »Težačkom Pokretu«. Ali da pređemo sada na članak. On se čitav, skroz na skroz, odlikuje sa dvije osobine: laži i frazom. Naj­ prostija je i najbezobraznija laž, kad se tvrdi, da begovi danas ruše seljačke kuće pod zaštitom ustava, a seljaci da ne smiju rušiti begovskih po istom ustavu. Zatim, da je se­ Telefon br. H42. Čekovni račun post štedionice 1119 Godina III. ljak primoran danasdabran i (f) s v o j u (I) zemlju i đa mu je gore nego pod Turskom i Austrijom. Zatim, da naša or­ ganizacija goni muslimane seljake sa svojih zemalja i da se 52.000 porodica otjeruje sa svoje zemlje. Kulturni Skandal prvoga ruda predstavlja to drsko izvrtanje istine u jednom najrašire­ nijem listu naše kraljevine, koji je sve te neistine znao, ili ako ih nije znao, mogao ih je saznati jednim pogledom □ beglučku u-edbu, koja ne samo da ne oduzima od seljaka nje­ gove zemlje, nego mu daje po­ vrh toga i svu posjedničku ze­ mlju, osim jedino u onom slu­ čaju, gdje nije bio na njoj za­ kupac ni deset godina Neka nam »Politika« pokaže ma samo ije­ dan slučaj, da smo mi svojim politič­ kim uplivom otjerali seljaka sa nje­ gove zemlje i mi ćemo tražiti, daše revizija agrarnog pitanja provede kako god ona hoće. Ali čovjek se zaista mora zgražati, dokle je ta »Politika« bezdušno — gluha na sva naša dokazivanja, da je agrarno pitanje riješeno nepovoljno jedino po posjednika. Ona to čuje, ali računa ovako: Drečite se, vi Turci, koliko god hoćete, da je taj papir bi­ jel, ja vičem, da je on crn i pošto je u mene jače grlo, to on i jest — crni »Politika« pravo ima, u nas je sla­ bije grlo nego u nje, osobito kad joj se priključi »Epoha«, »Beogradski Dnevnik«, beogradska »Pravda« i neki naši sateliti kao »Srpska Riječ« i »Do­ movina«, pa svi u jedan avaz graknu. Nu to nas ne bi nimalo bacalo u bri­ gu, da živimo u doba, kada svijet nije posezao za novinom, kao žedan za vodom, i kada kojekakva piskarala hajdučkog tipa nisu mogli preko no­ vina imati nikakva uticaja na formi­ ranje narodne duše. Ali danas nas to i te kako baca u brigu. Danas u na­ šoj kraljevini čita novine svako, ko je iole pismen. Čitaoci će nam oprostiti, što ćemo zaći malo iz daljega, da dokažemo, kakvim užasnim rezultatima može da urodi takovo pisanje. Treba naime da pokažemo, na kakvo plodno tlo pada to otrovno sjeme. Citiraćemo najboljeg poznavaoca psihe srp­ skoga naroda i najboljeg srpskog hi­ storičara. Profesor Jovan C v i i i ć, u knji­ zi »Članci i govori« 2. dio na strani 88., govoreći o dinarsko-planinskom psihičkom tipu, dakle poglavito srp* skoin, kaže ovo: »Jedni, pravedni kao Bog«, drugi mogu mrzeti usija* nom mržnjom, jarost može dospeti do belog usijanja, a ovi su glavni nosioci i raznasači dinarske de­ vize: sveta osveta. — Ođ njih se za vremc turske vladavine formirao hajdučki tcmperamenat, koji' se navikao na izvesne surova* sti i usvojio kao glavnu liniju pona< sanja, da treba bez obzira i na sve načine uništavati protivnike i) neprijatelje narodnosti i težnji za narodnom i državnom samostalnoš­ ću; taj hajdučki tempera* m e n a t još d e j s t v u j e«. To »još« jest 1914. (godina izdanja то* ga članka) a da nije ni u 1°21. pre­ stao dejstvovati, ne će, mislimo, ро₽> reći ni sam g. Cvijić. Sada da citiramo malo S t o j a n a N o v a k o v i ć a. U njegovoj knji* zi: »Vaskrs države srpske« kaže se, da je Karađorđe iza osvojenja beo­ gradske tvrđave dopustio Sulejma-n Paši i »dobrim« Turcima, da ostanu u Beogradu, ali bez oružja. Još mu �Epoj 317 Br> ПРАВДА PRAVDA' Strana 2 Страна jc obećao, da će mu dati pratnju do jedno, kad se zna, da u narodu još I zgodni, ali da imadnemo svega, što nju kontoaristice A. K. kao netačnu. Carigrada. Sulejman Paša nije mogao »dejstvuje hajdučki temperamenat«, 1 nam je za život potrebno i da mog- Informaciju za tu noticu dobili smo da izdrži dugo u Beogradu usljed kad se zna, kakove je načine i sred* 1 nemo pomoći sirotinju, ali pravu si­ od jednog našeg pouzdanog pristaše, tc se radi toga i nismo obraćali na raznih trvenja, koja su nastajala iz* i stva upotrebljavao srpski narod u rotinju, oksuze. Eto, brate, nešto je posijano, ali nipoliciju radi potvrđenja njegovih među nemoguće mješovite uprave borbi protiv Turaka, kad se zna, da turske i ustaške, i pode 7. marta nas jedan jak dio srpskog novinstva jesi zemlju valjano priredio, nije zem­ navoda. Jučer smo to učinili i poli­ 1907. god. u Carigrad u pratnji ci= smatra za Turke i tu svoju misao lja usitnjena, niti sjeme dobro prikriveno cija nam je potvrdila, da su navodi jelog vojnog i civilnog činovniištva. ucjepljujc narodu u krv dnevno u zemljom. Ako Ti sebi dobro ne pro- »Jug. Lista« taČni. Žalimo, što je do* Nu odmah nadomak Beograda kod , desetak hiljada prknjeraka, onda će streš, nećeš, Bogami, ni spavati slatko. šio do ovog po nas neugodnog raz* Pašinc Česme, napali su ih ustaše I svako lako razumjeti, dokle i kako Tako je isto i sa zemljom. Nijesi je računavanja s »Jug. Listom«. Samo uhasolio kako treba, pa ne ćeš imati ! ipak imanio nešto da mu prigovori* po naređenju iz Beograda i sve po* strahujemo za svoju budućnost. I pojava raznih Boškovića je u ni onoliki rod, koliki onaj pemac, što mo. Naše je mišljenje, da se iznoše­ ubijali, ma da su svi osim Sulejman Paše i nekolicine njegovih ljudi bili prvom redu posljedica svega gore se u Mrkotić naselio. Jest, on ne sije njem ovakovih seksualnih zlo* bez oružja. U isto vrijeme su sve navedenog, te ako to novinstvo i rukom, nego sijalicom, pa ne samo da čina nimalo ne služi čišćenju, jav* turske porodice u Bcogr^ dalje nastavi u tome tonu, onda vla* je brže od Tebe svršio sijanje, nego nog morala, nego što više da se time d u i u Š a p c u također p o u b is st ma ne će bit ii moguće da naprave je uštedio i sjemena. Mi smo računali, baš ruši javni moral, kad djevojčice red u državi na osnovi p r a v d e, da se sijaljkom potroši za čitavu po­ i dječaci, koji u svojoj nevinosti ne­ j a n e. Sada bi, kad bi nam prostor lista nego će morati činiti razna nasilja, lovinu sjemena manje nego rukom, a maju ni pojma o mogućnosti tako* dozvoljavao, trebali da na trećem koja bi mogla zahvatiti u svoj vrtlog ipak sijalicom bude veći i tri put bolji vih zločinstava, čitajući te vijesti i mjestu citiramo sve one bezbrojne i šire slojeve muslimana, te tako rod, jer je svagdje jednako posijano. slušajući dernjavu dječurlije po ulici, članke listova »Politike«, »Beograd* stvarati još mnoge i mnoge Boško* Onda nije čudo, da je konac ovakog bivaju baš poticani na razmišljanje skog Dnevnika«, »Epohe«, beograd* v/će. Kad to mislimo, otvara nam se Tvog gospodarstva, da ne možeš izaći o seksu Inim stvarima, što im može ske »Pravde«, ovdašnjeg »Naroda«, pred očima veoma orna perspektiva na kraj s Tvojih 110 dunuma, a Bu­ samo škoditi. Zatim, ako već »Jug. a tu i tamo »Srpske Riječi. a u ko­ budućnosti i nas muslimana u ovoj garin uzme njivicu pod najam od 20 List«, računajući na bolju prodaju 1L do 30 dunuma, pa odhrani i sebe i sta. hoće pošto po to da to javlja, jim se člancima mi, braća Srba i .po državi, kao i države same. krvi i po jeziku, nazivamo svi od Stoga bismo preporučili svima o- svoju obitelj i opet odnese bukadar molili bismo ga. da ne javlja, da su reda, Turcima, dahijama, begovima nima, koji imaju kakva bilo uticaja pare. Jest! Bugarin je uzorno gospo­ lupeži muslimani i da je žrtva kato.1* i agama, koji smo vjekovima mučili na pomenuto novinstvo, da obusta* dario, pa je morao imati i hasnu. Za­ kini a, što bi njemu, kao listu, ko ji ne raju i hoji hoćemo da je i danas mu* ve taj njihov razorni rad, jer o nje­ što i Ti nebi tu hasnu tako od Tvoje ipravi razlike po vjeri, i odgovaralo. .Što sc tiče naše prijetnje, to je cimo. mu ne samo da ovisi naša suradnja rođene zemlje teglio? Ka bi mi počeli računati, koliko vi mišljeno tako, da bi za slučaj nje­ Kad se dakle to sve troje uzme za­ u v?adi. već i daleko važnije stvari. težaci, pa u prvom redu i država, gu­ govog daljeg isticanja vjerske pri­ bite, što tako slabo o zemlji radite, padnosti seksualnih zločinaca, bili zavrtila nam bi se glava od brojki, jer dužni preporučiti čaršiji, da ga boj* se radi o milijardama. kotuie, uza sve to, što se njegovi raznasači deru po čaršiji: Pobjeda Pogledaj sad ovdje! Uski slogovi, Sastavio po raznim vrelima i vlastitom iskustvu: Ajanović Abas. Kjemal-paše’ široki jarci tako, da zapravo samo pola Pisma muslimanskom težaku o zadrugarstvu. (Nastavak). Dosta smo sad šetali oko kuće i u mašinerije, na koje će doći red, da o kući, a sad hajdemo da vidimo Tvoje i njima opširno govorimo, s kojim se radi o zemlji. Ove mašine su bile naj­ polje 1 poljoprivredu. novije i najbolje, a davali su mi ih Ih, brate Haso, ovdje je istom jad i Francuzi, da ih preuzmem, te ih vama i pokora! Eto uzmimo sad, kad smo j seljacima rasprodam, pa kako se koja na Tvom dobru, Tvoje imanje u ze- i proda, da se tako i plati. Nijesam se mlji. Ostalo Ti iza oca 59 dunuma i ' mogao ustegnuti od smijeha, kad sam omirazio si od punca ženevine 60 i vidio sliku jedne ovake mašine, koja dunuma, dakle imaš svega 119 du­ se jedino upotrebljava na uzornim, numa zemlje. Pa Ti na tolikoj oraćoj ili kako vi kažete na švapskim težakzemlji teško živiš! Nije ni čudo: Vi- ; lucima. Francuz razvalio oči i pita me, djeli smo Ti gore kuću, avliju, uzgoj i šta je tako smiješnog na toj slici, a blaga, vrt, voćnjak, pa smo ustano­ ; ja mu odgovorih: »Kako ni;e smiješno, vili, da Ti to ne odbacuje skoro ni­ ' kad naši seljaci skoro svi još uvijek kakav prihod, a o kakvoj drugoj pri­ i oru drvenim plugovima?« Da si ga vredi, o kakvoj hasni s druge strane ; sad vidio! Moj ti Francuz razvratio ne može se kod Tebe ni govoriti. i oči kao dv;ie tenđeje i pitao: »Je li moguće?« Gorko sam se nasmješio i Istina, Ti uloviš koju paricu proda­ jom teieta, junčeta, kravice, jajeta, ko­ : potvrdio mu golu istinu, istinu koja koši, ali to je sve iznimno, jer nema na sve boli. ni govora o kakvom Tvom redovitom Naši težaci nemaju ni poima, šta je usjevni red. Ore se.pod šenicu i druga prihodu. Nemoj se mrgoditi, jer je žita samo jedanput. Sjeme ne mije­ ovo ovako! Zar Ti i danas ne oreš njate i ne birate, ogromna većina se­ drvenim plugom? Zar Ti i danas ove ljaka nema ni poima, kako je baš dobre oranice i polja ne obrađuješ kao izbor sjemena važan za sjetvu. Samo i Tvoji stari prije stotinu godina? Brate, radiš kao pod silu, kao da ne nek se nešto posije, što mu drago i kako mu drago, pa će dragi Allah dž. radiš sebi! Drveni plug! Ne možeš za­ š. obazrijeti se na svog roba. Nije misliti, kolika je sramota i Tvoja i tako! Bog je rekao, da se radi, pa će naša, a Bogme i naše mlade države. se onda imati, a daje siromaštvo pola Čekaj, pusti me, da Ti nešto pričam I harama. Dakle i sama vjera nalaže, Tu nedavno ntko je natentao na me da mi moramo raditi, ne da budemo neke Francuze, koji su prodavali one POD LISTAH Kratak životopis Muhameda Alejhisselama po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni Hišamu, preveli Braća Muftići u Žepču (Nastavak). Ebu Sofjan kod Muhameda u taboru. »Kad je Muhamed bio utaboren u Mar-el Zahranu, misli'! sam — tako priča el-Abbas — jao Kurejšijama. (EI-Abbas — amidža Muhamedov. — Mar-eFZahram je samo % milje uda­ ljen od Meke). Tako mi Boga, a*o Muhamed uniđe u Meku silom, prije nego što ga oni zamole za milost, onda su propali za uvijek. Ja uzjašem zato na mulu Muhamedovu zvanu ElBejzu i odjašem do EFAraka misi ći, da ću možda tamo naći kakvoga dr­ vara ili mljekara ili inače kakvoga trgovca, koji ide u Meku, da Kurejšijama kaže, gđe je Muhamed, da izađu i da ga zamole za milost prije nego što provali u grad. Onda se zakunem Bogu, odlučivši sam tamo otići, da postignem svrhu svoga puta. Najed­ nom začujem razgovor između EbuSofjana i Budeila ibni Varake. Onaj reče: »Nijesam nikada toliko naloženih vatri i vojske vidio kao sinoć«. Budeil odvrati: »Boga mi, to su Ho- i zaa, koji su nahuškani na rat«. Ebu ј Sofjan dometne: »Hozrfai su premaI leni, a da skupe tolike vatre i vojsku«. Ja prepoznali njegov glas i viknem: »Ebu Hauzala«, a on prepoznavši me ; doviknu: »Ebu el-Fare, ja sam«. »Šta j ti je? Draži si mi, nego otac i majka«. . »Jao tebi, Ebu S fjane! Ovdje je Mu' hamed sa svojim ljudima. Jao Kurej’ šijama!« »A šta ćemo činiti? Rado ću I dati za te i oca i majku!« »Tako mi I Boga, ako Te uhvati, otkinuće Ti glavu. Uzjaši do mene na mulu, ja ću Te povesti i zamoliti za Te milost«. On uzjaši, a njegov se drug povrati. Pokraj koje god smo muslimanske straže prošli, upitali bi, tko je, i čim bi opazili Muhamedovu mulu, odmah bi rekli, to je Muhamedov amidža. Kad smo prolazili pokraj Omerove i vatre, viknu on, približivši se nama: i »Ko je!«, a kad je Ebu Sofjana vidio ' reče: „То je Ebu-Sofjan, neprijatelj božiji; slava Bogu, koji ga bez nago­ vora i obveze predaje u naše ruke*. On otrči onda Muhamedu, a ja podbodem mulu i pretečem ga. Skočim 9 nje i stupim Muhamedu. Omer uniđe također i reče: „О božiji poslaničel Evo Ebu-Sofjana, kojeg je Bog bez I ugovora dao u naše ruke; dozvoli, da i mu odrubim glavu*. Ja rekoh: „Воj žiji poslaničel Ja sam ga uzeo pod I svoju zaštitu*. Sjednem onda uz Muhameđa, uzmem Ebu-Sofjona za glavu rekavši: „Boga mi, fteka mu osim mene noćas niko ne pristupa*. Kad je Omer još mnogo koječega o tom površine rodi. Eno uz puteve i među ' šikarje grmlje odraslo, a to sve oduzimlje mjesta, na kojem bi moglo пе| što roditi i koje služi raznim kukcima, bajama i bubama, što uništuju usjev. i Je li Meho. reci eto Hasi, gdje su nama I ona lijepa, fino i razumno obrađena i seljačka polja, kao u drugim napred­ nim zemljama? Kloiko se seljaka bavi ! obrađivanjem šećerne repe, sijanjem ’ lana i konoplja za fabrike, koji li sadi i hmelj i sije ječam, od kojeg se pravi ■ piva? Koji li se naš seljak bavi pro; izvodnjom sjemena za sjetvu, proiz: vodnjom povrtljenog sjemenja ili slično? Skoro ni jedan. Pa ovo je pitanje smi­ ješno, kad pomislimo na to, kako je kod našega seljaka još sve uopće, tako jadno i nevoljno. Jesmo li mi ljudi, da tražimo od slijepca, da pravi sahate ili gluhi da uči svirati! Moramo vas, brate, naše seljake najprije izlije­ čiti. Kako ćemo to provesti, pisaću Ti u drugom pismu. (Nastaviće se). Bilješke. I i ' i »Javaš, šamšir efendijo!« Pod tim naslovom jc odgovorio »Jugoslaven* ! ski List« na našu noticu, kojom smo I bili obilježili njegovu vijest o silova* i | 1 ; ; | • I | : , I ' i ! ! I i i i | | iznio, rekoh ja: „Polako Omere. Boga mi, da on pripada plemenu Benu Adi Ibni Kaab, ne bi Ti tako govorio, ali Ti znaš, da on pripada sinovima Menafa“. Omer odvrati: „Tiho, Abasu, tako mi Bog*, ja sam se više veselio na dan Tvoga prelaza na islam, nego da je El-Hatab prešao, jer sam znao, da je Muhameda to više veselilo*. Onda reče Muhamed: ‘„Hajde sad sa njim u Tvoj logor i dovedi mi ga su­ tra rano*. Ja ga odvedoh u svoj logor I on provede noć kod mene. Slijedećega jutra odoh opet s njim Muhamedu. Kad ga ovaj vidje, rekne: „Jao Tebi, Ebu-Sofjane. Zar još ne uviđaš, đa nema boga osim Boga?* On odgovori: „Draži si mi i od oca i od matere, kako ai blag, kako pleme­ nit, kako nježan spram svojih rođaka; Boga mi, vjerujem, ako imade drugih bogova osim Boga, da bi nešto kori­ stili*. Muhamed opet reče: „Jao Tebi, Ebu-Sofjan I Zar još ne uviđaš, da sam ja božiji poslanik?* On odgovori: „Draži si mi nego otac i mati, kako si blag, kako plemenit, kako nježan spram svojim rođacima, ali Boga mi, što se toga tiče, moja se unutarnjost još malko opire*. Onda rekoh ja; „Jao Tebil Postani muslimanom, priznaj da nema boga osim Boga i da je Muha­ med božiji poslanik, dok Ti se nije glava osjekla*. Ja onda rekoh Muha­ medu: „Ebu-Sofjan je častohlepan čo­ vjek, zadovolji ga*. Muhamed reče: „Dobro, ko stupi u njegovu kuću, nek je siguran, isto tako, ko se u „Nova baukokratija* U beograd­ skoj ,,Epohi“ od 24. ov. mj. ima dopis nekog Mladena M. M. iz Beča pod gornjim naslovom, u kome se napada bečki bankir Krantz i naš bečki kon­ zulat radi tobožnjih njegovih veza s njim. To se nas ne tiče, ali nas se tiče ovaj pasus toga dopisa: „Ako Kranc ponovo ne dođe u haps, pokazaće se našoj zemlji kao pravi dobrotvor Preko koga i kako, to zna Stojan Protić, a znaju i neki drugi sitniji partizani, ali je Kranc uhvatio jakog korena među bosansko-hercegovačkim begovima. Oni su toliko oča­ rani njegovom iskrenošću prema na­ šoj zemlji, i njegovim čestitim glasom, koji šu samo pojačala policijska go­ njenja i sudski prigovori, da su begovi bili rešeni da ga uzmu za generalnog direktora svoje specijalne banke, koja bi bila osnovana u Sarajevu. Kapital za tu banku, u sumi d vesta pe­ deset milijona dinara dala bi naša država otkupivši od njih imanja, koja oni drže u svojim rukama po bi ago v o 1 j en j i m a raznih stambolskih sultana i šenkulislama. Spremljeni su bili čak i štatuti i sve ostalo ; čak su bila spremljena i mjesta u nadzornom od­ boru nekim beogradskim i zagrebač­ kim rodoljubima, ali je stvar zapela i ostala u očekivanju". ! vlastitom stanu zatvori ili ko ode u , hram*. i Ebu-Sofjan nagovara Kurejšije, da se ne odupiru. Kad je on htio otići, reče Muhamed Abasu: »Zaustavi ga, gdje brijeg is­ kače, neka vidi prolazeća božija jata«. Ja poslušah, priča Abas, a kabile su prolazile sa svojim zastavama. Kad god bi koja prošla, upitao bi on, ko su ovi? Kad sam spomenuo Sulejme, reče on, šta me se tiču Sulejmi? Isto je rekao, kad su prošli Nuzejna i sve ostale kabile, za čija me je imena pi­ tao, dok napokon ne prođe Muhamed sa tamnom četom, u kojoj su bili | Muhadžiri i Ensarije i od kojih su se ( vidjeli samo željezni oklopi Tada reče on: »Slava Bogu! O Abasu, ko su ovi ?« Ja odgovorih, to je božiji poslanik sa Muhadžirinima i Ensarijama. Onda on reče: »Tako mi Boga oče Fadlov, proti ovima ne može niko ništa, car­ stvo Tvoga bratića postalo je moćno«. Ja odvratih: »Njegov pejgamberluk«. On upita: »Šta ću sad?« Ja odgovorih: »Pohiti Tvojima«. (Nastaviće se). □ □ □ п □ □ □ □ - Sjetite se м GAJRETA * □ □ 1 �Број 317 Broj „ПРАВДА" — „PRAVDA* Kako se vidi, nije pisen bila nam- ' U okružnoj oblasti u Bihaću, zbog jera da piše o Krancu i bečkim ban- ; obilnog posla, dodeljena su dva na* kama, nego je htio da se očeše o nas. 1 stavnika, a i ranije je bio dodeljivan Naravno da je to sve o banci bcgov- najmanje po jedan nastavnik. koj prosta laž i ko zna, da oni naši Zatim, preudešen je izvesan broj „begovi“ koji iščekuju već godinama, privatnih zgrada za škole, tc se ta­ da im se ma što plati za oteta ima­ ko povećao broj osnovnih škola; a nja, bukvalno gladaju i umiru od gladi, što još nisu za njih određeni na^ samo ko to zna, može da približno stavnici to je usled toga, što se ne* ocijeni onu neizmjernu bizantinsku drs­ ma dovoljan broj učiteljskih snaga. kost toga Mladena, koji kaže da drži­ Svršetkom ove školske godine svr* mo imanja po blagovoljenjima raznih šće učiteljsku školu poveći broj ustambolskih sultana i „šenkulislama*. čiteljskih kandidata, i nadam se da Ej, Mladene, kamo Ti ljudski ponos, će se u idućoj školskoj godini moći zar si baš morao taknuti i u vjerskog popuniti skoro sva prazna učiteljska poglavicu svih muslimana? Mi se ni­ mesta u Bosni. kako ne bismo toliko ponizili, da u Iz svega ovoga videćete, Gospodi* tako posprdnom tonu i iskrivljenim ne Poslanice, da su učiteljske snage nazivom reknemo na pr. šta o pa­ u Bosni ipak pravilno raspoređene trijarhu. i! da se o opštim interesima vodi ra* A što se tiče naših veza sa stranim čun na prvom mestu. kapitalom, naročito njemačkim, te uNadajući se, da ćete ovim odgo­ opće ne postoje, te ako je Mladen vorom biti zadovoljni, molim Vas, već govorio o tome pitanju uopće, mo­ Gospodine Poslanice, da primite u* gao se je obratiti »na nas, pa bismo verenje moga osobitog poštovanja. mu dali o kojekakvim nacijonalizaciBeograd, 23. juna 1921. god. jama stranog kapitala u našoj državi Ministar prosvete: takvih podataka, da bi mu se, kao Pribićević. Srbinu, morala kosa naježiti, ako ima još imalo nacijonalnog ponosa. 6. dru Hasa^Egovićii. Odgovor ministra prosvjete na pitanje nar. posl. Džafera Kulenovića o zatvaraš nju škole u bihaćkom okrugu. Gospodine poslanice, Na Vaše pitanje o zatvorenim škodama u okrugu bihaćskom, od 24. maja, t. g. koje mi je dostavljeno pneko Predsjedništva Ustavotvorne Skupštine, čast mi je dostaviti Vam sledeći odgovor. Pre svega da Vam napomenem, da na to pitanje od 24. maja, tek sada odgovaram zato, što osnovne škole u Bosni još ne stoje pod ne* posrednim nadzorom poverenog mi Min istarstva, već pod nadzorom Ze* maljske Vlade za Bosnu i Hercego­ vinu, od koje sam morao tražiti pot* Tebne podatke, da bi odgovor bio is* crpan i tačan. Prema dobivenom odgovoru od Zemaljske Vlade ne stoji da je u okrugu bihaćskom zatvoreno više osnovnih škola; na protiv, u ćelom bihaćskom okrugu bile su zatvore­ ne samo četuri škole u petrovačkom srezu. U prošloj godini radila su u os* novnoj školi u Kulen-Vakufu dva nastavnika, a kako se pred kraj škol* ske godine broj učenika smanjio, Zemaljska Vlada je premjestila jed* noga nastavnika iz Kulen*Vakufa. Početkom ove školske godine, pak. upisalo se u pomenutu školu 106 učenika, od kojih redovno prisustvu* je nastavi 71 učenik, i pošto se sa ovolikim brojem đaka ne bi mogla s uspehom izvoditi nastava, kad bi! sva ova deca u jednoj učionici, a i za zdravlje učeničke to ne bi bilo dobro, stoga je zavedena preko? dnevna nastava. Prekodnevna nasta­ va ne utiče štetno ni na nastavu ni zdravlje učenikovo, već ima svojih dobrih strana, zbog kojih ona ima sve više pristalica u pedagoškom svetu, a u mnogim školama i u Sr* biji zavedena je. U bi’haćskim školama nema se* damnaest nastavnika, već svega dva­ naest, od kojih su dva bila suvišna, i Vlada ih je htela premestiti. Nu, kako jc jednoj učiteljici odo* breno duže bolovanje, a jedan je učitelj poslat u Vrtoče na zamenjb vanje bolesnog učitelja, to sada ne* ma u Bihaću ni jednog nastavnika suvišnog. Svi nastavnika osnovnih škola u Bihaću rade onoliko, koliko odre* đuje dotični zakon i naredbe. | • ј 1 Na moj stvaran zahtjev u 76. broju »Pravde« odgovoreno je u prekjučerašnjoj »Domovini« nepot* pisanim člankom, koji vrvi pogrda^ ma, ali se ne dotiče predmeta, radi kojeg sam od Vas zatražio zadovolj* Stinu. Kad se baje u oči se gleda, pa Vas stoga još jednom pozivam da do kažete svoju tvrdnju o mom poslan ničkom mandatu »koji in t er* v e n c i j a m a dobro n a p u n j u* je nezasitan džep«. To Vam je, kako se tvrdi u odgovoru, vrlo je* dnostavan posao, pa stoga ne razu­ mijem Vašeg uzrujavanja i prijetnji, za koje Vam mjesam dao nikakva povoda. U »Domovini« mi je predbačeno nepošteno obogaćivanje pomoću in* tervencija; ja sam odbio tu klevetu i zatražio da se iznese makar jedan slučaj, gdje sam ja za kakvu bilo in* tervenciju primio i jedan heler. I mje* sto da iznesete fakta, Vj se krijete za čaršiju i »čudite se drskosti, da Sakib zahtijeva nešto, što je opće* niito poznato i o čemu i vrapci na krovovima znadu«. Pitate se dapa­ če, da li je »Sakib kao i noj, kojiikad sakrije oči u pijesak — misli1 da ga n:ko ne vidi, ili nema ušiju, da čuje šta se u čaršiji općenito govori i šta je notorno«. Javaš malo, dragi vite* že’ Po srijedi nijesu urednici »Prav* de« i moja afera s Hadžičem, nego teška optužba mog poslaničkog dje* lovanja, za koju pošteni ljudi mora* ju pružiti dokaz, ako ne će da dođu u red običnih klevetnika. Ja sam Vam htio pružiti priliku, da taj dokaz iznesete pred časni sud Novinarskog Udruženja, u čijoj sam centrali ja potpredsjednik, a Vi član sekcijskog odbora. U članku se me­ đutim veli da glavni urednik »Do* movine« ne može dozvoliti nikome da u opšte vodi diskusiju o njegovoj ispravnosti. Prema tome otklanjate časni sud Novinarskog Udruženja i, 'logično, hoćete javan obračun. Meni je to svejedno i stoga prihvaćam i tuki obračun. Samo stavljam jedan zahtjev: potpišite svoj od go* v o r, da Vas pri potrebi mogu tuži* ti, jer se ne mogu parničiti sa Alijom Raijevjćem. Stojim na bilježi i oče* kujem da ne ćete u zaplotnjake, jer Vas do sad nijesam takim smatrao, niti svoj prvi odgovor adresiran na Vašu osobu. Sarajevo. 29. jula. Sakib Korkut. * Primjedba uredništva: »Domovi­ na« od 28. jula tvrdi, da je »novom uredništvu »Pravde« dat od Cen­ tralnog odbora distriktan (!) nalog. Страна 3 Strana da u »Pravdu« ne smije uvrstiti ni* I premetne već mrtvog rahmetliju i šta, što ne ćc nositi Sakibov potpis«. oduzeli mu tašnu sa novcem od Izjavljujemo, da to ne odgovara is* K 480.000. . Potom su pošli brzo kolima, u kojim se vozio Osmana* tini. gić. Tamo su opljačkali kočijaša i dva starija čovjeka. Vrativši se kraj fi* jakera, pitali su ironičkt Kovačevi* ća; koji je još uvijek sjedio uz mrt* vog rahmetlil Mustajbega., da li jc Turčin, a ovaj im je pokazujući Bos. Gradiška, 26. jula 1921. svoju šuibaru odgovorio, da nije. I Iza atentata na pokojnog Draško­ tako je oko 4 i po sata u jutro svr* vića obavljene su kućne premetači* šena sva ova tragedija. ne, na nalog sreskog načelstva, kod Kočijaš jc potom zakrenuo fija­ ovdašnjih komunista, i tom priigo* ker i vratio se u K. Vakuf prema dom jc istoga dana obavljena pre­ metačina i kod Mehmeda Bešića žandarmeriji, koja je. kako je na* kuće, koji uopće nepripada komunii* vedeno, daleko 4 km. Kad je fijaker stBckoj. partiji niti) je ikada priipal* došao do postaje, kočijaš je jedva uvjerio narednika o ubistvu, na Što dao. Čim je osnovana J. M. O., on jc mu je ovaj odgovorio, da nema o* odmah pristupio kao član organiza* ružnika, jer se nalaze u 12 km uda* čije i kao takav ostao sve do danas, Ijenom mjestu Rmanju, gdje ima te jc i član odbora J. M. O. Stoga oružnička postaja a gdje je ipak le­ je bila suvišna svaka sumnja u nje­ glo sve razbojničke zavjere i orga* nizacije. Oružnici su tek oko podne govo političko uvjerenje. Upravne vlasti bi trebale voditi pošli u potjeru. Ovog istog dana oko 9 sati u ju* ozbiljnijeg računa o mirnim ii lojal* tro, preko Bos. Petrovca u Krupu, nim građanima i ne davati važno* sti klevetanju i denunciranju zaku­ došla je telefonska vijest o ubistvu. lisnih denuncijanata, inače bi pošte* Očaj je spopao familiju i sve musli­ ni ljudi bili »Izvrgnuti opasnostima i mansko građanstvo a djelom i ino^ vjerno. preziru svojih sugrađana. Jadni : pretužnii jotac Omerbeg, Nadamo se, da se u buduće ovaki inače naš prvi građanin, nalazio se slučajevi ne će više događati. Mjesni odbor J. M. O. tad u Bihaću ii naravski je odmah krenuo u Kulen Vakuf. Potom se iz Bos. Krupa, 21. jula. Krupe unatoč udaljenosti od 60 km Ubistvo Mustajbega Kulenovića. i opasnosti od hajduka krenulo po* Žalostan i tužan događaj, koji jc iedinački više kola ii u Kulen Vaku* cjelu Bosansku Krajinu napunio fu je bilo na dan dženaze rahmetli tugom, desio, se 27. maja ov. god. To Mustajbega oko 100 Krupijana sa je bilo grabežno ubistvo Mustajbega gradim načelnikom g. M. MesiKulenovića. veletrgovca. iz Bos. ćem. Krupe i inače materijalno najnapred Koliko je čestiti i vrijedni rah* nijeg muslimana trgovca na Bosan* metlija vrijedh i koliko je bio ci* skoj Krajini. jenjen, najbolje se vilđilo iz preve­ Toga dana bio je Must aj beg na ljubavi vakufskih građana, koji ' sajmištvu u Kulen Vakufu, gdje je like su svi bili ožalošćeni ovim tužnim naplaćivao dugove i primao narudž* događajem i koji su sve krupljane be. primali) u svoje kuće nedajući im Kad je svršio poslove u Kulen da se zadržavaju po hanovima i ho** Vakufu, uputio se u ranu zoru 27. telima. ' maja u Bos. Krupu. Vozio se u fi­ Najžalosniji je bio momenat, ka* 1 jakeru u društvu sa svojim znancem ' Milanom Kovačevičem i kočijašom. da je bHa dženaza, gdje je bilo pre*. i Na serpentini Čavke (na 4. km od ko 1.500 duša i gdje je, kada je 'krupK. Vakufa) napala su ga tri razboj* ski bilježnik g. Kabljagić držao is* pred Krupljana oprosnu besjedu sve nika, koji su bili obučeni slično voj* listom plakalo. Vidilo se, da se gubi nicima i oboružani vojničkim puška­ ma. Rahmetliia je toga mlomenta u rahmetlilj! jedan narodni miljenik, je kao napredan čovjek bk> na spavao u fijakeru, a razbojnei su koji diku, i hvalu svojoj porodici, slučajno naišli najprije na vakufskog cijeloj korist oko%ii a i islamskoj zajedni* trgovca H. Osmanagića, koji je pje* ci i domovini. ške sa jednim dječakom prepriječio Bol porodice i građana je vel:ka, ali serpentinu, dok su njegova kola sa još nekoliko ljudi išla oko 100 me* je ipak nekoliko ublažena, kad su svi tara iza fijakera Mustajbegova. Raz* razbojnici/ do jednog uhvaćeni za­ bojnici su najprije napali na dječa­ jedno sa sukrivcima i što će ih stići M. ka i oduzeli mu sat i lanac. Osma* zaslužna kazna. nagić je, idući za dječakom, povi* kao: Bježi, to su razbojnici! I Rahmetli Mustajbeg se probudio ii potrčao niz cestu do kola Osma* nagića, ali iz nekog neobjašnjenog razloga' povratio se opet fijakeru. Na sjednici zakonodavnog odbo* Dok je ulazio u fijaker, ubice i raz* ra od 28. ov. mj. ustao je komuni­ bojnici su već pucali u njeg salve, stički poslanik Života Milojković i teško ranjen u srce, u grudi i u ru* protiv zakonskog predloga o zaštiti ku sa 4 metka dum*dum taneta is­ države, pošto je u komunističkoj pustio je svoju čestitu i plemenitu partiji okupljen cijeli radnički šta* dušu. lež. Za predlog su govorili dr. Voja H. Osmanagić, koji je dohrlio fii* Marifeković demokrat, dr. Uroš Ste* jakeru, našao jc lovačku pušku rah* jić zemljoradnik i Ljuba Jovanović metlijinu već napunjenu i .povikao radikal. Proti predloga je također na Kovačevića, koji je mirno i rav­ govorio republikanac Jovan Đono* nodušno sjedio: »Što ne pucaš?« i v:ć. Kod glasanja je primljen pred* dobio odgovor: »Ne znam!« Stoga log većinom glasova. jc on uzeo pušku, počeo braniti1 mrt* Tendenciozne grčke vijesti. Javlja vo tijelo proti tri razbojnika, koji su jednako pucali u Mustajbega mimo se iz Pariza; Turski ured za infor­ kočijaša i Kovačevića. U pušci su macije u Parizu objelodanjuje ovu bila samo dva patrona, koja su na* notu: Vijest iz Atene, da su Grci jedanput ispuknuta. te 'Osmanagić, zarobili Kjazim Kaarbekžr pašu sa teško ranjen u nogu i u stegno, bez 30.000 momaka, ne odgovara istini oružja i municije skočio je sa ceste Ovaj je paša zapovjednik kavkas* niz stijenu u guduru i tako ranjen i- ke divizije, te se momentano uopće pak se spasio. Tad su hajduci pre* ne nalazi na grčkoj fronti. Broj grč* stali pucati i pristupili fijakeru, te ke vojske, koja se nalazi u borbama zapovjedili kočijašu, da priđrži i s Turcima, iznosi samo 50.000 mo- Naši dopisi. Politički pregled. �Strana 4 Страна maka. Nije poznato, gdje je koncen« triran drugi dio vojske. Isto tako ni« jc istinita vijest, da jc u Angori do® šio do antikemalističkog ustanka. Članovi narodne skupštine i ministri nalaze se na fronti. Najžešći antikemaLst Ali Kemal glavni urednik li* sta »Pejam Sabah« preporučuje slo« gu i mir, dok se ne sastane narodna skupština. Broj 317 Број „ПРАВДА* — PRAVDA* ove Stipendije, a i dosadašnji Stipen­ disti komore neka najdalje do 15. au­ gusta pošalju vlastitom rukom napi­ sane molbe, kojima treba da prilože: 1. rodni list; 2. posljednju školsku svjedodžbu; 3. svjedodžbu siromaštva izdanu ove godine u kojoj treba da su tačno navedene imovinske prilike, ka­ ko molitelja tako i njegovih roditelja. U molbi treba navesti, da Ii je prošle školske godine dobivao Stipendiju od komore ili od koga drugog i koliku, zatim da li je osim komore molio ove godine još i druge za Stipendiju. Samo one molbe, koje budu komori pri­ spjele do 15. augusta u smislu gore izloženih zatjeva, uzeće se u pretres. na znanje i dodao, da će se on:, koji su oko njega sabrani slagati u po­ štivanju prava manjina u potpuno dobroj volji. Pobuna u Mongoliji. Po vijestima iz Moskve ušle su čete republike Dalekog istoka u Urgu tjerajući bje« žeće odrede bijele garde baruna Ungcrua. U Urgi je obrazovana pro« vizoma revolucijonama vlada MonPotpuna zabrani prodaje alko­ ; golije. Taj grad leži na sjeveru Mon* hola u Turskoj. Angorski parlamegolije, oko 400 kilometara južnije nat je jednoglasno ovih dana primio od sibirskog Bajkalskog jezera. ovaj zakon: 1) Uvoz sviju alkoholnih pića strogo je zabranjen na cijelom prostoru otomanske teritorije. 2) Svaka prodavnica alkohola biće zatvorena. Država će zapečatiti sve Novi zakon o zaštiti države. Iz kazane, džbanove i burad. Beograda javljaju: U novom zako« 3) Alkohol se ne može prodavati u nu za zaštitu države ustanovljene su trgovini, osim denarurisan i pošto bude za pojedine delikte visoke kazne, pregledan od državne vlasti. tako svaki pokušaj revolucije, po« Koji postupe protivno, biće osuđeni bune, agitacije i raspirivanja mržnje na novčanu kaznu od 100 do 500 lira protiv države kažnjava se sa 20 go­ (turska lira do predratnom kursu dina robije. Neovlašteno nošenje o< 24 dinara) i na tjelesnu kaznu, ružja kaznit će se zatvorom od go« koja se kreće između 80 i 100 dine dana ili sa 30.000 dinara globe. udaraca batinom i na zatvor od 2 do Oštri su osobito pasusi protiv 6 mjeseci. hajdučije, a predviđene su i mjere Krvave borbe u Maroku. Vijesti protiv štrajkova činovnika i namje« koje su iznenada stigle iz Maroka, štenika u državnoj službi. kazuju, da se tamo već odavno .pri* Protestna rezolucija rodnog mje­ premao veliki ustanak Arapa, o kos sta atentatora Alijagića. Dobili smo me nije dosada nigdje ništa* javljaš ovaj dopis iz Bijeljine: Uredništvu no, a koji se sada razmahao velikim Pravde, — Sarajevo. opsegom u prave bitke. Tako vijest Povodom izvršenog atentata na veiz Madrida od 27. ov. mj. kaže: likog državnika i iskrenog rodoljuba Ministar rata izjavio je novinari­ pokojnog Milorada Draškovića, narod ma, da tvrđava i tabor kod Mellile grada i sreza Bijeljinskog, bez obzira nemaju nikakvih veza sa prednjim na vjeru, narodnost i partijsko osvje­ položajem četa. Ustanak plemena je dočenje, na svom velikom zboru odr­ opći i potpun. Ne zna se, koliko će se kolona vratiti kući. Pošto se čuje I žanom 26. jula ove godine donio je ovu Rezoluciju pucanje pušaka u smjeru prema Ba« Narod grada i sreza Bijeljine, bez temu, može se zaključiti da se ta« mo još uvijek nalaze španjolske če­ obzira na vjeru, narodnost i političko te. Španjolci su uništili sav svoj zra* . osvjedočenje, na svom velikom zboru, održanom 26. jula ove godine, jedno­ koplovni materijal, da ga neprijate« dušno osuđuje atentatora i njegovo lji ne dobiju u тике. Ministarski sa? društvo. Žalimo, da su atentator i nje­ vjet zaključio jc poduzeti sve mo­ govo društvo rođeni u našoj sredini, guće mjere, kako bi se poduprla ak« c ja španjolskog komesara u Maro* • pa pred kulturnim svijetom bacaju ku. Daljnje čete nisu otposlane. Sve , ljagu na narod ovoga kraja i kaljaju vi jesti i komentari listova o položa­ i umanjuju istorijom dokazane nacio­ nalne žrtve Semberaca, potomaka ju u Maroku podvrženi su preven* Kneza Ive. tivnoi cenzuri. Narod grada i sreza Bijeljine bez Španjolske čete odrezane. Javlja obzira navjeru, narodnost i partijsko se iz Madrida: Ministar rata izjavio osvjedočenje na svom velikom zboru je novinarima, da tvrđava i tabor održanom 26. jula ove godine, u inte­ kod MelUle nemaju niikakovih veza resu narodne časti i onih stotine hi­ sa prednjim položajima. Ustanak ljada junaka, koji za našu slobodu i plemena je opći i potpun. Ne zna se ujedinjenje proliše svoju dragocjenu koliko će se kolona vratiti kući. Ka­ krv i ostaviše kosti po svim bojištima ko se čuje pucanje pušaka u smjeru u minulom svjetskom ratu, apelira na prema Batemu, može se zaključiti, vladu i narodno predstavništvo, da da se tamo još uvijek nalaze špa« odlučno učine kraj nesavjesnoj i po njolske čete. Španjolci uništili su državu sudbonosnoj agitaciji komunisu svoj zrakoplovni materijal, da ga stičko-terorističke organizacije. neprijatelji ne zaplijene, pa sada Pošto je komunistička partija po nemaju više n-kakovih zrakoipjova dosadašnjem svom radu iz riječi prešla ni aeroplana. u djela, narod jednodušno želi i zah­ tjeva, da vlada komunističku partiju Izmjena i potpis trianonskog mira. oglasi, da je za državu neprijateljska, Javlja se iz Pariza: 26. ov. mj. izvr* i radi toga, da je u interesu našeg šena je u ministarstvu inostranih kulturnog, privrednog i socijalnog razdjela izmjena i potpis protokola o vitka zabrani". ratifikaciji trianonskog ugovora iz« Stipendije trgovačke i obrtničke među saveznika i Madžarske. Pred­ komore. Trgovačka i obrtnička kosjednik Cambon izrazio je nadu, da će svi učesnici izvršiti ugovor sa mora će podijeliti za Škoi. godinu 1921/22. nekoliko Stipendija za pohapotpuno dobrom voljom. Madžarski danje ovdašnje trgovačke akademije i zastupnik u Parizu je izjavio, da je tehničke stručne škole, zatim po neMadžarska spremna lojalno izvršiti koliko Stipendija za pohađanje trgo­ sve svoje obveze, te ujedno izrazio vačkih zanatlijskih i ženskih stručnih želju, da se i susjedne države Ma« škola. Osim toga će podijeliti nekoliko džarske drže mirovnog ugovora i Stipendija odnosno potpora za poha­ zaštite prava manjina, koje su od« sječene od Madžarske. Cambon je đanje viših trgovačkih škola. Siromašni i vrijedni učenici, koji reflektiraju na uzeo riječi madžarskog zastupnika Domaće vijesti. Poziv za invalide na opći pregled. Dobili smo od gradskog poglavar« stva: Prema naređenju gospodina ministra za socijalnu politiku, Di^ rekcija za invalide I. broj 15.580 od 1/6. 1921. god., obaviće se opći pre« gled invalida t. j. vojnih lica, koja su zadobila ozljedu ili bolest, ili im se ova pogoršala usljed vrše­ nja vojne službe u svjetskom ratu, kao i u svim pređašnjim ratovima, kao i onih, koji su ostali pozlijede« ni nli zadobili bolest u vojsci poslije svjetskog rata. Pozivaju se sva gore pomenuta li* ca, koja u gradu Sarajevu obitavaju bez razlike, da li već kakvu penziju ih potporu primaju ili ne, da se u vremenu od 22. jula pa do 6. augu­ sta t. g. od 8—13 sati prijave kod i gradskog poglavarstva soba broj 75., • gdje će se za svakog ispuniti propi* sno saslušanje i odredi-ti mu dan pre« gledbe. Sa sobom treba da donose inva« lid platežni nalog, ako ga ima, vojni­ čke dokumente, oženjenVvjenčani ‘list, rodne ili krsne listove za svakog člana porodice, kao i poreznu knji« gu, iz koje će sc visina poreza moći ustanoviti. Prcgledba obavljale se poeair. ' 1. augusta t. g. kod Komande vojnog okruga u Sarajevu. Upozorava se svaki, koga se ovaj ipoziv tiče, da ako ne dođe na sasluša­ nje i na pregled, gubi pravo na in* validsku penziju i potporu, makar da mu se ona sada već doznačuje. Proširenje sarajevske bolnice. Mi* nistarski Savjet usvojio je predlog Ministra Građevina, da se opravka i proširenje bolnice u Sarajevu izvrši u režiji u sumi 6,698.000 kruna. Poštanska štedionica šalje nam ovu objavu: Ministarstvo Pošta i Te­ legrafa u Beogradu dozvolilo je, da sc na štedne ‘knjižice, koje je izdala poštanska Štedionica u Sarajevu, po« čam od 1. septembra ov. g. može kod svake pošte u Bosni i Herce* govini kratkim putem otkazati i po* dići do 50 dinara (200 K) u mjesto dosadašnjeg najvećeg iznosa od 40 kruna. Banka Gajret. —- Upozoravaju se akcioneri Banke Gajret, da izvole uplatiti daljnih 20°fo nominalne vrijed­ nosti svojih akcija najdalje do 15. avgusta ove godine, jer će se za sve uplate, koje uslijede nakon toga vre­ mena, računati zatezne kamate. (256). OGLAS. Pokrajinska uprava za B. i Herc. Rudarski odsjek. Broj 112.114/ХП-2. Šaraj evo, 26. jula 1921. Rudarski odsjek u Sarajevu izdaće putem natjecanja dobavu od 30 vagona brašna u jednoj ili više par­ tija, ali ne ispod 5 vagona, i to svega: 7 vagonabrašna zapecivo 7 vagona brašna za kuhanje i 16 vagona brašna za kruh. Cjelokupna količina brašna ima se da dobavi najkasnije do 30. septem­ bra 1921. Prazne vreće dostaviće se dotičnom liferantu ili mlinu franco na raspolaganje. Dobavljač ima u ponudi da naglasi, od kojeg mlina kani da brašno na­ bavi. Biljegovanu pristojbu po skali II. i III., 1% poreza na poslovni obrt i 1®/a poreza za potrošačke zadruge ima po zakonu da snosi dobavljač sam. Propisno biljegovane i zapečaćene ponude sa znakom »Ponuda za ... . vagona brašna« imaju se najkasnije do 30./VII1. o. g. 10 sati prije podne potpisanom odsjek« da predlože. Šef rudarskog odsjeka u. z. 255 inž. GoHtiša, v. r. Najjeftinije i najbolje papirne vrećice dobivaju se u svim količinama i vrstama kod багајтћв tvornica papirnatih vrećica (kesa) u Sarajevu 8 Zatražite cijene i uzorke! ! | : I I ! ; 1 Int. telefon 124. Narodna Jugoslavenska kuhinja z Kralja Petra ulica br. 2. -.. -...... ■'... = ------------------------------------- ------- j Poznati Mehmedčauš kuhar. — Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamčim. Muiaga Kovačević zvan Mostarac. i MuslimansDa trgovačka i obrtnička banka za Basnu I Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe,a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulico Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/987be7440b3e4cc84ab4ef9f1bf6fe54.pdf ca03ed9645aad3693026ca64d7d21c07 PDF Text Text POS1AR1NA U GOTOvu PLAĆENA. PRAVDA pojedini broj К 2 ~ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom, Uređuje ređakcioni odbo'. '•etplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 160.— ; za inozemstvo K 250.- . radništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra alici u vakufskoj paUči. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАИИЈЕ Broj 80 (318) Sarajevo, utorak 2. augusta 1921. (27. Zil kade 1339 Zakon o zaštiti države. Komunizam koji se još za vrijeme rata poput kakove pošasti počeo širiti po cijelom kontinentu, našao je u na­ šoj državi vrlo plodno tlo. Opća eko­ nomska bijeda, nacionalne i vjerske razlike, koje se često ispoljuju i u samoj politici, dezorganizacija državne vlasti, međusobno trvenje građanskih stranaka i si. pogodovalo je, da se sjeme, što su ga ruski boljševici bacili preko svoiih agenata i u našu državu, razvija i da se čvrsto ukorijeni. Za­ robljenici naši, koji su prošli boljše­ vičku školu u Rusiji i koji su se na­ kon oslobođenja počeli vraćati svojim domovima, davali su nove sokove tome društvenom korovu, a ratom demorali­ zirane mase gledale su u sovjetskoj republici eldorado, zemlju vječitog užitka i besvjesno hrlile u komuni­ stičke redove. Ni državne vlasti ni političke par­ tije nisu tomu poklanjale zasluženu pažnju, nego su se međusobno gložiie, pa što više katkad i kooperirale s ko­ munistima, samo da bi protivnika sru­ šile. Naivnu vjeru, da će komunizam kao kakov društveni orkan sam od sebe prestati, počeli su još lanjske godine podrivati ozbiljni štrajkovi, a ispad izbora za Ustavotvornu skup­ štinu, koji su donijeli 58 narodnih po­ slanika, sa oko dvijesta hiljada glasača, ozbiljno su potresli tu vjeru. Kako su i komunistički poslanici i uopće vođe komunista naglašavali, da su daleko od svakog terora i da će se samo le­ galnim sredstvima boriti za ostvarenje svojih načela i svoga programa, naše su ih vlasti još i mogle tolerirati, ali kad su iza nove godine zaredali rad­ nički štrajkovi, koji nisu više bili upe­ reni na to, da se popravi socijalni po­ ložaj radnika, nego koji su sve to više počeli dobivati politički karakter, centralna je vlada inicjativom pok. ministra unutrašnjih djela, M. Draškovića, izdala poznatu obznanu, koja nij'e mogla imati efikasnih učinaka, jer nije predviđala nikakve kaznene sankcije, nego je bila više deklarativnog ka­ raktera. Raspustom sindikata, obustavlja­ njem štampe i zatvaranjem komunistič­ kih domova nijesu bile oduzete mo­ gućnosti komunističkoj partiji, da i nadalje rovari protiv države. 1 njihovi narodni poslanici u parlamentu svojim govorima i tajni agitatori sijali su dalje nezadovoljstvo u mase, a po­ sljedica su toga sijanja zadnji aten­ tati na predstavnike državne vlasti. Videći tako, da joj je egzistencija ugrožena, država, odnosno reprezentant države vlada, odlučila je da se brani. Kao što je i po zdravom razumu i po zakonu svakom dozvoljeno, da u odbrani svog života upotrijebi svako sredstvo, tako se i državi kao dru­ štvenom organu mora priznati isto pravo. 1 tako je došlo do zakona o zaštiti države. 1 | 1 . j I ! I i i I I i I . i i Spočetka je vlada mislila, da treba u ovom zakonu obuhvatiti i tzv. Ob­ znanu, koja je uperena protiv komuništa, i tzv. Objavu, koja ide za istrijebljivanjem kačaka i drugih antidržavnih elemenata. Obje su uredbe dovoljno poznate našoj javnosti i mi se nećemo upuštati u podroban prikaz njihov. Jedno ovdje moramo naglasiti, a to je da je u Zakonu o redu i radu, što ga je vlada pred glasanje o ustavu htjela proturiti u parlamentu, bio predviđen progon i Radićevih pristaša i svih onih elemenata, koji su protiv današnjem sistemu. Kako bi se time, što se trpaju pod jadnu kapu i oni, koji su samo protiv današnjeg sistema, i oni, koji su uopće protiv naše države i protiv današnjeg državnog poretka samo štetilo općim državnim interesima, naši su se ministri dr. Spaho i dr. Karamehmedović energično oprli tom predlogu i tražili, da se zakon o zaštiti države odnosi samo na komuniste, koji putem terora hoće da sruše današnji poredak. Time je naravno otklonjeno i namjeravano raseljivanje Arnauta i Turaka u južnim krajevima. Budući da cijela akcija vladina ne bi imala onoga uspjeha, koji se očekuje od nje, ako bi komunistički poslanici zaštićeni poslaničkim imunitetom imali mogućnost, da i radom u parlamentu i agitacijom u masama podržavaju komunistički pokret, to se u redo­ vima vladinih partija javlja zahtjev, da se komunističkim poslanicima odu­ zmu mandati. Kako bi to bio jedan loš presedan za buduću parlamentarnu praksu, mnogi se opiru tomu i traže načina, kako bi se to izvršilo držeći se i formalno slova zakona. Naše je mišljenje, da je vladina akcija za zaštitu države prijeko po­ trebna, ali držimo, da je jednostrana. Ona će doduše biti jaka da uguši ko­ munistički pokret, ali ona neće uklo­ niti uzroke njegove. Uporedo sa suz­ bijanjem komunizma morala bi ići i akcija za osiguranje socijalnog položaja radništva. Treba metnuti ruku nasrće, pa otvoreno priznati, da je oskudica sredstava za život i osiguranje egsistencije nagnala radničke mase u ko­ muniste. 1 kolikogod su se radničke nadnice digle, pa nam se položaj nji­ hov ukazuje obezbijeđen, mi ćemo se, ako samo malo dublje zavirimo u stvar, uvjeriti, da to nije sve onako, kako nama izgleda. Naša industrijalna poduzeća padaju. Zenica, Teslić, Kreka i druga najjača industrijska poduzeća tek što životare i nalaze se pred pot­ punom katastrofom. Prirodna poslje­ dica toga biće otpuštanje radnika. U ljetnoj sezoni oni mogu još i naći zaposlenje u poljoprivredi i ta se ne­ stašica posla neće ni osjetiti, ali do­ lazi zima, kad nema posla oko zemlje. I šta onda? Glad je slijepa i ona ne bira sredstava. Kod ovog bi se morali da zadrže i da dobro razmisle naši državnici. Naša ekonomska organizacija. S in. U članku »J. M. O. i Ustav« naglasio sam, kako je naš poslanički klub zaključiio, da se sazove jedna ekonomska anketa u Sarajevo u svr* hu osnutka naše ekonomsku organi* zacije. Ja sam za to označio jesen, kao naj podesni je vrijeme, dok se tirade ponajglavniji ljetni poslovi Kad sam ovo napisao, nije mi još bilo poznato, da će centralni odbor J. M. O. sazvati! zemaljsku glavnu skupštinu Organizacije za jesen i to, kako ste čitali u »Pravdi«, za poče­ tak oktobrg o. g. Nikad bolja priliv ka, zamislio sam odmah, da se tom zgodom održi i ekonomska anketa! Čekovni račun post, štedionice 1’19 Godina IH. Dan naše organizacije. Kad smo lanjske godine prihvatili poticaj mnogih mjesnih odbora, da prirbdiimo dan organizacije, stajialismo pred prirodnom zadaćom, da manifestiramo snagu organizacije i neprobojnu stisnutost njenih redova, odlučenih na krajnju borbu za svoja građanska i državljanska prava. Pre« življavali smo teške časove, stajali smo pred mnogim preprekama, no nimalo nijesmo dvojili u svoj konačni uspjeh, jer smo zastupali prirodne i pravedne težnje za slobodu i ravnopravnošću. Stoga i ljubav, kojima su bili nadahnuti naši redovi učinili su svoje i mi smo u zdravlju te sloge i ljubavi učinili znatan korak k ostvarenju svojih opravdanih težnja i ciljeva. No jesmo li ih potpuno ostvarili? Neka govori ko šta hoće, ml naglasujemo fakat, da se nalazimo tek na početku stvarnog i realnog rada za obezbjeđenje svog opstanka pa je prijeko potrebno, da se ne obmanjujemo počecima svojih uspjeha, već da i dalje visoko držimo bajrak svoje sloge i bratske ljubavi, bez kojih ne može biti nikakva stvarna uspjeha. To je potrebno tim većma, što naši protivnici ispod žita unose zublju razdora u naše redove i što na razne načine jurišaju na našu slogu, znajući da samo na taj nčin mogu polučiti svoje tajne želje i ciljeve. Ovogodišnji dan organizacije, koji treba održati u petak 19. a u g u* sta, treba da bude vidan znak baš te naše sloge i ljubavi; treba da ubije i zadnju nadu naših protivnika, da će — uzdrmati slogu — po« ljuljati naš opstanak i učiniti uslugu svojim gosama. Taj dan treba da bude vidan protest proti svim rovarenjima i jasan dokaz, da naš svijet zna cijeniti vrijednost svoje organizacije, u čijem zdravlju danas laglje diše i od koje se uz Boziju pomoć - može nadati i boljim uspjesima. Mjesni će odbori, o tom smo potpuno uvjereni, izvršiti svoju duž* nost oko priprema za ovaj manifestne ioni dan naše snage i ljubavi pa im u to ime šaljemo bratski selam i poziv. Na posao, na intenzivan rad! Vrijeme kao naručeno! Iz svih mjesta Bosne ii Hercegovine doći će delegati na glavnu zemaljsku skupsti nu J. M. O. u početku oktobra u Sarajevo. (Računaćemo s okruglim ciframa.) Možda će ih biti iz čitave zemlje do stotinu i pedeset, kao predstavnici od pedeset kotareva, t. j. poprečno od svakog kotara po tro* jica. Vijećaće dan ili dva najviše na zboru Organizacije. Treći dan će se vraćati kućama. Ali, umjesto da se svi povrate tre­ ći dan kući, ostane jedna trećina od njih jedan dan da se razgovore na anketi o ekonomskoj organizaciji. Ostane njih pedeset, kao zastupnici pedeset kotareva jedan dan više u Sarajevu, da stvore nešto novo, v r« lo važno i neophodno n u ž* n o za sve muslimane B. i H., da udare temelje svome gospodarskom napretku i zadrugarstvu, bez kojega im razasutim i nesjedinjenim nema dobra izgleda za opstanak. Pa ako bude trebalo i dva dana više da o« stanu ti odabranici na ekonomskoj anketi, ne smeta ništa, samo kad imaju da obave jedan hajirli posao. A hajirli će biti, ako Bog da, i to potpuno hajirli, kako ćemo to raža« brati li iz razlaganja u ovome članku. Samo, prije, nego se u to upustimo, da spomenem još ovdje što treba glede delegata za ovu anketu. Oni treba da budu više ekonomi nego političari*, više bistri i inteli* gentni, više mladi i okretni, tako, da trebaju od zbilje biti probrani u ovu anketu. Ne treba ih mnogo, sa­ mo po jedan od kotara. I ja se na* dam, da će se lahko izabrati, pa ma* kar i ne išao svaki od njiih i na ze­ maljsku skupštinu J. M. O. Glavno bi bilo, da oni po mogućnosti još od sada budu opredijeljeni za tu anke* tu, kako bi se na njoj moglii pojaviti sa što sređenijim materijalom iz svoiga kotari Njihov je izbor po mom sudu tim lakši, što nijedan pametan čovjek, pa da smo rascijepani i u deset političkih par« ti ja, n e ć e u tomu zazirati? ni , malo od lica, koje se odabire za an* ketu, nego će mu još svako biti za­ hvalan, što preuzima na se jedan op« i ći narodn:i teret, da ga nosi i o* stvaruje. Materijal, koji ću ovdje iznijeti, pokazuje kako rad u ekonomskoj organizaciji ma na stotine prečih , stvarnih zadataka, nego li je to poI litiziranje i da je posve nezavi* ■ san od politike ili bolje rekući ' nužno je da bude nezavisan od nje. I Isto onako, kako svi hoćemo da naš rad na kulturnom polju bude sv:ma I zajednički; (na pr. »Gajret« i si.), j bez obzira ko kojoj političkoj par* i tji pripada od onih, koji na njemu ' rade, tako hoćemo i treba svi da htjednemo da nam bude za* j e d n i č k i ii naš rad na eko­ nomskom polju, svima je* dnako m i oi drag i za sve od jednakog javnog interesa, pa b i 1 ii njim lično tangira* ni ili ne. Zato vjerujem u lahak izbor delegata za našu gospodarsku anketu. Ekonomska anketa raspraviće u prvom redu pitanje osnutka naše ekonomske organizacije. Ja bih u ovom pitanju bio mišljenja, da se ne tretira na anketi pitanje našeg ekonomskog stanja u pojedinim kotarevima, jer su to s jedne strane i detalji, koji ne spadaju pred ple« j num, nego bi imali poslije da se do i u najmanje sitnice ustanove u stru« ■ kovnom radu organizacije statistič* ki. a s druge strane to predstavlja prošlost, pa makar ona još i u sa­ dašnjosti trajala. Nego treba da pri tom napravimo što kraći račun: svi* ma nam je svuda jednako teško, svi imamo samo ručak i večeru ili, neko nema ručka, ko večeru imade, t. j. svi smo ratom i poratnim priliv kama operušani, tako, da jedva kraj s krajem sastavljamo. I, s ove baze pošavši, nije nužno da jadi kujemo jedan drugome o pri­ likama, koje su općenito manje više �Strana 2 Страка svuda jednake, nego na anketi treba da iznesemo samo poglede p os jedinih mjesta na našu bu* d u ć n o s t i to ne ovu ovakvu, koja neposredno nastaje iz sadašnjih na* Ših prAika, nego onu drugu, ko­ ju h i s m o m o g 1 i i m a t i va­ ljano organizovan: na g o* s p o d a г s k o m polju. Te nove ideje, s kojima ćemo do­ ći na anketu, dokazaćc, je li nužno da osnujemo svoju ekonomsku or* ganizaciju ili ne. Ako prevlada mi* šljenje na anketi, da nam ne treba gospodarsko ujedinjenje, onda će tim otpasti briga inteligencije i vo* dećih naših krugova za to, o čemu se već dugo vremena — na godine! — misli i govori i narod će tim sam na se preuzeti odgo­ vornost za svoju b u d u ć* n o s t, pošto bi se proti svome go* spodarskom zadrugarstvu izjasnio sa većinom svojih glasova. Ali, ja ni­ kako ne mogu ni pretpostaviti da bi moglo doći do toga, nego sam uvje* ren, posve, čvrsto uvjeren, da će sve i jedan glas u anketi glasiti za ek. organizaciju. Nastaće samo pitanje o na* č i n u, kako da sc ova zadaća pro* vede? Načina imade više. Jedan bi bio da sc organizacija provodi r astavljeno po strukama u cijeloj zemlji, da se na pr. organizu* ju naši novčani zavodi posebno, do u jednu jaku centralu, da se posebno erganizuju naše zemljoradničke za* druge do u svoj savez, da se poseb* no orgamzuju trgovina, posebno o* brt i t. d. Drugi bi način bio, da sc za jednički po strukama, ali r a s t a v# lje no po oblastima provede ta organizacija i da bude dirigirana iz šest mjesta u B. i H. i naravno iz šest uprava, sa šest troškova. Treći bi način bio, da sc osnuje j e d i n* stvena organizacija za sve struke i za sva područja u državi, koja bi obuhvatila osim struka, koje bi se inače razdrobljeno mogle i posebno organ zovati još i ogranke ekonom* ske, koje ni pojedine oblasti ni po* jedine struke ne bi lahko prihvatile u svoj djelokrug, a koje bi mogle bi­ ti od dominantne važnosti za cjelo* kupan uspjeh, kao što su na pr. gla* silo, vanjske veze, putujući učitelji, i t. d. Prvi način, da se provede podjeli* ta organizacija po strukama, bez jedne za njilr spojne centrale, koja bi ih spajala u jednu poslovnu vezu, kao što se otvorima spoje bazeni na izvoru, da se kroz njih višak vode izravnava i ujednačuje jednog pre­ ma drugome, smatram da bi bio vr* lo manikav, jer bi se u tom slučaju razvijala jedna grana više od druge : moglo bi se ravnovjesje naše pri* vrede da lahko poremeti. Poremećenje privrednih sila pak u ekonom* skom životu pametan patriota ne bi : nikad . nipošto dopustio, jer na pr. osiromašenje jedne makar i skraj* nos ti danas, moralo bi da dovede u ! neugodan položaj drugu skrajnost sjutra, i t i S druge strane, kad bi 1 i najhumaniji osjećaji rukovodili te i pojedinačne organizacije, da po* mognu i na druge strane, to bi bilo 1 nemoguće, jer bi prelazilo n j i1 ho v djelokrug i njihovu kom* pe tenciju, koja ima uvijek i jednu obaveznu moć za valjano privode* 1 nje poslova kraju. Drugi način, da se provede sepa■ ratna organizacija po oblastima, sa* dašnjim okružjima, imao bi nešto I smisla obzirom na oblasne ■ skupštine, koje će u brzo otpo I četi svojim radom i rješavati u do­ sta prilika nejednako, t. j. kako bo­ lje konvenira pojedinoj oblasti, o svojim privrednim odnosima. Ali o* vo »nešto smisla« nalazilo bi samo onda mjesta u odlučivanju, ako bi sudbinu tih oblasnih ekonom, orga* nizacija većim dijelom temeljfli na potporama države, recite oblasnih uprava. Međutim, naša ekonomska i organizacija za tim, kao glavnim nc ' ide. — S druge strane, ovakve eko• nomske organizacije, sve kad bi bile j i najcjekshodnije da se osnuju, ne ' bi nas kao cjelinu u B. i H. mogle ј zadovoljavati, jer organizacija jed* ne oblasti niti bi znala za pri* ' like organizacije iz druge ob* lasti, niti bi mogla imati ikakve ; ingerencije na njih. Treći način, da osnujemo jedin! snenu ekonomsku organizaciju, ko* ' ja bi obuhvaćala i sve dijelove za* I družnog poslovanja i sva područja i musEmniima nastanjena, za nas bi ' bio najbolji. Zašto bi bio najbolji, i nadam se da će se jasno opaziti iz slijedećih odjeljaka ovoga članka. Međutim, naša ekonom, anketa ako bi usvojila ovaj treći način za princip, morala bi odmah pristupiti i daljnjem radu, da se jedinstvena organizacija i ostvari Radi veći­ ne čitatelja, koji su — mislim — u ovom pitanju radoznali, kaza* ću i kako: Naša ekonomska anketa neće pitati, kako se pojedini poslovi organizacije imaju obaviti. To će biti briga ekonomskog vijeća i izvr* šnog odbora, dakle unrave, koju će delegati kotareva izabrati. Anketa će samo dati u načelu pra* vac, kojim treba da se pođe, a stvar je budućih glavnih skupština, da taj pravac slijede ili da ga u na­ čelu izmjenjuju. On će sastaviti i odobriti pra* v ’ 1 nik ek. organizaci je. koji će obu hvatati ? programni d:o i poslovnik za upravu, čega se ima držati i u okviru kojih intencija narodnih mora ra^l’ti. U PODLISTAK. Zubejru, da uniđe sa jednim odjelom od Kuda — on je zapovijedao lijevim krilom, — a Sad-ibni-Ubade imao je unići sa jednim odjelom od Kada. Ne­ koliko učenjaka tvrdi, da je kod ula­ ska rekao Saad: »Danas je dan rata, danas će biti svetinja oskvrnuta!« — Jedan Muhadžir čuvši ovo, reče Mu­ hamedu: »Čuj šta kaže Saad! Mi ni­ smo sigurni, da će on proti Kurejšija navaljivati«. Onda reče Muhamed Aliji: »Stigni ga, oduzmi mu zastavu i uniđi Ti sa njima!« — Halid-ibni-velid, koji je zapovijedao desnim krilom, dobije uputu, pa uniđe od Allita preko ni­ zina Meke. Kod njega su bili BenuAslam, Sulejm. Muzejna, Džuhejna i druga beduinska plemena. Ebu-Ubejde ibni El-Džerrah se prospe sa jatima vjernika ispred Muhameda na Meku, koji je ulazio preko Adašira, dok nije stigao u visinu grada, gde mu podi­ goše Šator. Kratak životopis Muhameda Alejhisselama po Muhamed Ibni ishaku i Abdul Malikju Ibni HiŠamu, preveli Braća Muftići u Ženču (Nastavak). Kad je on bio kod njih, vikne jakim glasom: »O Kurejšije’ Mnhamed napreduje tako, da je nemoguće opriiet mu se Ko uđe u kuću Ebu-Sofjanovu siguran je«. Onda se podiže Hinda, uhvati ga za brk i reče, »libite ovu prljavu, neupntrebivu miešinu, koju već predstraže neprijatelja sra­ mote«. (Hind je bila pomilovana kad je Muhamed ušao u Meku, njezin sin Muavija kao halifa postao je osnivalac dinastije OmejeVića). Ebu-Sofjan reče: »Jao vama! Nedajte da vas ova zavarava; dolazi nešto, proti čemu vi nemate sile. Ko ode u kuću Ebu-Sofjanovu, siguran je«. Onda oni rekoše: »Bog Te ubio! Šta nam koristi Tvoja kuća?« Onda on nastavi: »Ko svoja vrata za sobom zatvori, siguran je, ko ode u hram, isto«. Onda se ljudi razidoše, jedni se zatvoriše u svoje kuće, jedni odoše u hram. срој 318 Bruj „PRAVDA* — „ПРАВДА* I : I ' i | । i o m. Nešto dakle drugo, nego l.i bi I bio slučaj, kad bi sc osnivao savez i jedne vrste zadruga. I to je tačno! Ja zamišljam upra* vu naše ekonomske organizacije jed* ' nim samo administrativ­ ni m t i j e 1 o m, koje bi imalo svo* jc strukovne referente za ' pojedine poslove ii obuhvatalo i eventualna strukovna za* drugarstva svih privrednih po­ slovan ja u sebi. I više nije tu jedno te isto, kao što bi neki zamišljali, a* ko sc naši novčani zavodi ujedine, da nam oni dadnu ekonomsku orga* nizaciju. Ili«, da se osnivaju zemljo* radničke zadruge, pa sa njihovim savezom, kad se osnuje, da jc i za nas općenito ekonomska organizaci­ ja tu. Ne! Naša organizacija mora to sve ko slvoje odjeljke da obu* hvaća i ona je, kako ćete iz daljnje* ga razabrati nešto drugo, kom­ bi n o v a n o, nešto više. tome pravilniku odrediće sc poslovi, koje organizacija treba raditi, te na* očima i o kojima ima raditi, te na* čin, kako će se tm poslovima ruko­ vati. Izabraće vrhovno c k o* nomsko vijeće od na pr. po dvojice ljudi iz svakog okružja i pet članova izvršnog odbora u Sarajevu te upravitelja organizac. poduzeća, izabraće kontrolu, koja će stajati nad svim tehničkim upravljan j e m, predvidiće i z* bor mjesnih kotarskih od­ bora, koji će se obaviti po pravi!* niku i riješiti za prvi početak o fi­ nancijama organizacije. To bi bio rečeni danlji rad ankete, koji ona iz načelne debate mora da obavi, pa da se onda delegati povra* te kućama vedra čela, pošto su oba* vili jedan koristan posao. Zato ga 1 sada neću dalje potanko raščinjavati. Upozoriću samo na činjenicu, da sav smjera na administra­ tivnu upravu s organizaci* : 1 ' i ! ' : ’ ' Pisma muslimanskom težaku o zadrugarstvu. I i Sastavio po raznim vrelima i vlastitom iskustvu: Ajanović Abas i (Nastavak). i I Eto, u mojim pismima sve Ti go­ I tako može on toliko dana na godinu i vorim o onom, što Ti svaki dan gle­ I više o svom težakluku raditi, jer prodaš, ali niti vidiš, niti hoćeš da to ‘ daje svoje mlijeko zajednički Oni vidiš. Vidim, da ti je to dosadilo, pa ! to čine zato, jer imaju manje dangube. hoćeš da Ti nešto rečem, što bi Te Tvoje selo, kao i sva naša sela, ima više zanimalo. Hajde sad, da Ti rastu­ z aj ed n i č ku pašu. Vi ne tjerate svaki mačim ' svoju kravu na pašu, jer nemate vrepojmove zadrugarstva. i mena zato, nego vi se kud muhtara U selima su obično slabi putevi. I sastali i najmite čobanina, koji Čuva Kiša pala preko noći i kad je svanulo, i sva goveda zajedno. Tako isto u Ti natovario puna kola hrane i po- I prolieće uzmete za cijelo selo poljara, da na cijelog sela ljetinu nadgleda ćerao u mlin. Eno, gdje se ni nadao nijesi, zapala Ti kola u blato. OŠinuo zajedno i kad uhvati čije goveče u si i maconju i čagjonju, upro si i Ti zijanu, onda ide muhtar i tri odbor­ nika, da procjene zijan zajedno. i Meho, ali ne možete nepnjed. Zapala Kukuruzi se obrati i dovezli kući. kola u blato, propadaju kotači sve do Treba ih oljuštiti Tvoj Meho zajde osovina u zemlju. Pri)etio i Mula Osman, pa i on pomaže. Ne hasni ništa! VI- kroz selo i pozove momke i djevojke na Ijuštidbu Ti sa svojim ukuća­ dile komšije Tebe u nevolji, pa onaj doćerao vola, onaj upro u kola i vi nima ne bi za dugo vremena oljuštio svi skupa zajedničkim si’ama kukuruze, a ono se sastali momci i išćeraste kola iz blata, te Ti taj dan djevojke, pa pjevaju i šale se, a ku­ kuruze Ijušte. Eto za jedna večer bez prispje u mlin i svrši posao Da nije ' bilo komšija ostala bi Ti kola u blatu. ikakva troška Tvoji kukuruzi oljušteni Vi ste se združili su. Ljuštidba je zajednički udru­ ženi rad. Osman nosi svaki dan mlijeko u Zemljište zajednice poznajete svi. grad i prodaje ga činovnicima. Činov­ nika ima dosta, pa Osman ne može To su seoske mere, ispašišta, koje pripadaju svima seljacima dotičnog sve podmiriti. Bego siromašan, a ima mlijeka, kojeg bi takogjer rado pro­ sela na uživanje, ali ni jedan ne može da radi s njima što hoće, nego samo davao, pa tako i on počne nositi u grad mlijeko. Osman dogje Begi i svi zajedno. kaže mu: »Čuješ, Bego, hajde, ponesi Sjećaš se, kad sam ono došao prvi put u Tvoje selo, pa te pitao, čija li danas i moje mlijeko u grad, da ne ono bieše kuća pokrivena s crijepom dangubim«. Bego to učini. Sutra dan odnese Osman Begino mlijeko, prek­ na dva kata. Ti mi odgovori: „Ibrahimsutra Bego Osmanovo i tako mjesto, agina*. Pohvalio sam kuču, a Ti do• da svaki ide svaki dan u grad s mli­ dade: „Е, lako je njemu, on ima dobru ; jekom, sada ide svaki drugi dan i zadrugu. Razgovarali smo o tome tako uštede na godinu 180 dana. Eto dosta. Ibrahimaga je najvigjeniji i u I I i i 1 | ! i ; i I 1 i I ; jedinoga, On nema nikakvog druga, On je ispunio svoje obećanje, On je svome slugi bio na pomoći, a sam je natjerao jata u bijeg. Svaku povlasticu, svaki krvni dug, za koje bi možda neko isticao pravo, dokidam; osim čuvanja hrama i napajanja hodočasnika. Za jedno nehotično ilbojstvo, kao ubojstvo sa jednim bičem ili jed­ nim štapom, ima se otplatiti teška otkupnina: sto deva, od kojih je Četrdeset steonih. 0 Kurejšije! Bog vam je oduzeo vaš djedovski ponos i oho­ lost poganstva. Svi ljudi potječu od Adema, a Adem je stvoren od zemlje«. Onda nastavi: »0 Kurejšije! Šta vi očekujete od mene?« Oni odgovoriŠe: »Samo dobro! Ti si jedan plemenit brat i nećak«. On dometnu: »Idite, vi ste slobodni!« Muhamed onda sjedne, a Alija s ključem u ruci stupi pred njega i reče: »Bog nek Ti je milostiv božiji poslaniče, daj da ujedinimo -čuvanje hrama sanapa anjem hodočasnika!« Muhamed reče: »Gdje je Osman ibni Talha?« Zovnuše ga, a Muhamed mu reče: »Evo Ti ključa, Osmane, današnji dan je dan poštenja i vjernosti!« I i Muhain&dov obilazak Kabe i nje­ I ! gova propovjed. j i Kad je Muhamed osvojio Meku i sve se umirilo, obišao jc on na svo­ joj devi sedam puta hram i dodirnuo stup sa jednim gore zavinutim štapom. i Kad je obišao hram, zovne Osmana I ibni Ebi Talhu, uzme mu ključ od IMuhameduva propovjed na dan Kabe, naredi da se otvori i stupi unu­ osvojenja. i tra. On nađe unutra jednoga goluba । od alojinog drveta, kojeg slomi i baci. Muhamed reče u svojoj propovjedi: »O ljudi I Bog je Meku posvetio na Onda stade na vratima od Kabe, dok Bojni red kod ulaska u Meku dan, kad je stvorio nebo i zemlju, a su ljudi u džamiji stojeći Čekali. Kad je Muhamed na vratima Kabe ostaće sveta do sudnjega dana. Ni Kad je Muhamed kod polaska od i Zuttava uređivao trupe, zapovjedi on : stajao, reče. »Nema Boga osim Allaha jednom vjerniku nije dozvoljeno, da I I I I u njoj krv prolijeva ili kakvo drvo posiječe. Nikome prije mene nije bilo dozvoljeno, a ni poslije mene ne će nikome biti dozvoljeno, — a meni je bilo dozvoljeno samo u ovome sahatu radi božijega gnjeva spram njezinih stanovnika, ~ a onda je opet bila posvećena kao i prije. Prisutni neka to razglase odsutnima! Kaže ii vam neko: Pa Muhamed je u njoj ratovao; onda odgovorite: Bog je to dozvolio svome poslaniku, ali ne vama!« O deputaciji Takifita i njihovom prelazu na Islam u Ramazanu g. 9. Kad se je Muhamed povratio od Takifita (poslije uzaludne obsade nji­ hovoga grada Daifa), slijedio ga je Urve-ibni-Mešud, Takifit i stigao ga još prije njegovog dolaska u Medinu i priznao se muslimanom. On poslije zamoli Muhameda, da mu dozvoli, da se opet svojima povrati i da im islam objavi. Muhamed mu reče po obavjesti njegovih suplemenika: »Ubiće Te!«, jer je Muhamed znao, da oni u svom protivljenju pokazuju najveću odluč­ nost. A Urve reče: »O božiji poslaniče, ja sam im draži nego njihovi prvorođeni sinovi«. On je u istinu bio obljubljen i slušan. On sad ode, da svoj narod pozove u Islam, a nadao se je radi svoga ugleda, da ni u ovom slučaju ne će udariti na prigovore. Ali kada ih je pozvao u Islam i obja­ vio im svoju vjeru, počeše strijeljati na njega sa svih strana i pogođen od jedne strijele, umre. �Број 318 Broj Za sada g. Simon izabrao je one I natrag kot. uredu, ovaj će opet do? ! ■ nijeti istu presudu, a uzurpatori će . krajeve naše zemlje za koje se govori ponovno dati utok na Agrarnu di­ da ima najviše separatista. Kao dobar | rekciju i ona će istom onda riješiti i okretan novinar razgovara sa politi­ čarima od uticaja. Taj metod, nema utok. Iz ovoga se jasno vidi, da Agrarna sumnje, najbolji je, i ako je za sada novina u diplomaciji«. i direkcija hotimično razvlači sporo* Riječ »konfident« znači u običnom i vc i time ide samo na ruku uzurpa? torima. a zemljovlasnike namjerno nazivu »špijun« Mislimo da je ta krat­ ka vijest najbolja ilustracija naših odoštećuje. Stoga sam slobodan staviti na g. i nošaja prema Francuskoj. Ona kaže više nego stotinu novinskih članaka. ministra ova pitanja: selu i u kasabi, to je posljedica nje­ do 40 najčestitijih ljudi u selu i vi gove „dobre zadruge". Zamisli sad, složite zadrugu, koja se bavi Štednjom, kad bi Ibrahimagina kuća, Tvoja i još veresijom i zajmovima. drugih 20 do 30 poštenjačina osno­ U čemu je razlika između prije i vali svoju zadrugu, kakva bi bila to sada? onda istom dobra i velika zadruga. Prije ti nisi mogao dobiti zajma u Pomoću ove zadruge vi bi onda za štedioni, da možeš kupiti kravu, jer par godina svi dobro staja ii i imali bi već imaš neko opterećenje u gruntovljepši i ugodniji život, jer bi zajed­ nici i jer ti je posjed malen, imaš mo­ ničkim silama radili, a to mora bez­ žda samo 40 do 50 dunuma zemlje. uvjetno donijeti napredak. Sve su evo Ali udruženih vas 30—40 seljaka, koji neke vrste zadruga. Doduše nijesu jamčite svi za jednoga, a jedan za sve, privredne, o kojima kanim govoriti, možete pribaviti u svemu i stotine ali sva ta udruživanja i zajednički ' hiljada. poslovi imaju nešto slično s pravim To je seljačka zadruga ili uopće zadrugama: i o v dj e i ondje udruži j novčana zadruga. se više ljudi, da obave u spo­ Ova zadruga, sada, daće ti uz naj­ razumu i u zajednici neki po­ povoljnije uvjete onoliki zajam, koliki sao. Sve je to zato, što jedan sam je za kupnju krave potreban. za se ne bi mogao obaviti taj posao, (Nastaviće se). ili što ga ne bi mogao obaviti tako dobro. To je dakle megjusobna pomoć. Evo, s ovim riječima rekao sam već i to, Što je zadruga. Tebe sad zanima na gospodina ministra za agrarnu ima li tih zadruga više i kako one po­ reformu. stoje, te da li imaju neki red, kako to mora biti u svakoj kući i kod sva­ Prema prijašnjoj beglučkoj uredbi kog posla. Ima. 1 na to ćemo doći. bio je kod sreskih načelstava u Bo= Sad, da Ti nešto rečem o ovakoj jed­ sni i Hercegovini riješen znatan broj noj zadruzi, što daje u zajam novac agrarnih sporova na štetu uzurpator i prima novac na interes. Ovaka za­ ra, koji su predali utoke protiv ta* druga zove se kovih rijesenja na Agrarnu direkciju 1. Jc li voljan pozvati Agrarnu db ; rekciju, odnosno činovnika, kojemu ' je rješavanje ovakovih utoka povje­ reno, na odgovornost radi nemar* Povodom novinske polemike, koja nosti i nesavjesnosti u vršenju služ* se vodi između »Srpske Riječi« i g. be? 2. Je li voljan izdati naređenje, Perišića s jedne strane i »Hrvatske da Agrarna direkcija sve one spo­ Sloge« i g. Čelića s druge strane, i u rove, koji su jednom riješeni pred kojoj je polemici g. Ćelić i mene po­ kotarskim kao agrarnim uredom, zvao da se izjavim, mogu reći ovo: Svih se pojedinosti konferencije u definitivno riješi, ako riješenja kot. ureda nisu u opreci s novom begluč- belediji ne sjećam. G. Ćelić je sjedio kom uredbom i ako se to iz spisa, pokraj mene, i sjećam se, da je on koji sc na to odnose, može ustano* u par navrata izrazio svoje negodo­ vanje, kad se je počelo govoriti o viti? tome, da bi g Perišić kod manifesta­ U Beogradu, 30. jula 1921. Izjava. Pitanje Kreditna zadruga. Na to se Takifite posavjetuju, a , I ; 1 jedan drugom reče: Ne vidite li, da nijeste ni na kojem putu sigurni, da niko ne može od vas izići, a da ne bude zadržan! Tako poslije održanog savjeta zaključiše, da pošalju glasnika Muha­ medu, kao što su prije poslali Urvu; porazgovoriše se sa Abdi-Alilom, koji je bio isto tako star kao i Urve i predložiše ga za glasnika. On se je ustručavao, jer se je bojao, da mu se ne dogodi, kao i Urvi. On reče: »Ne ću, ako sa mnom ne pošaljete još druge ljude!« Oni zaključiŠe, da još pošalju s njim trojicu Takifita i dvojicu saveznika tako, da ih je bilo šest. Abdi-Alil, vođa izaslanika, otputuje sa njima. Kad su odsjeli u Kanatu, u blizini Medini, susretnu Mugiri ibniŠuba, na kojem je bila reda, da vodi na pašu deve drugova Muhamedovih, pošto su se drugovi međusobno u ovoj službi izmjenjivali. Kad on vidje Takifite, ostavi stado i skoči brzo, da Muhameda obavijesti o tome. Tada on sretne Ebu-Bekira — prije nego Kao cija govorio u ime Hrvata. On doduše nije uzimao riječi, аИ je upadicama ipak izrazio to negodovanje. To ie rekao i u razgovoru, u kome smo učestvovali gg. Kobasica, Ćelić i ja. Da ostali nisu mogli čuti toga razgo­ vora, jasno je, jer smo razgovarali tiho. Istina je i to, da je sam g. Perišić otklanjao, da on govori u ime Hrvata, a i g. Kobasica, kad ga je predlagao, rekao je u šali, da bi on mogao go­ voriti u svoje ime i u ime kućevlasnika. To toliko moram da izjavim, kad sam već apostrofiran, i ako ne bi Že­ lio, da me povlači u ovu sitničavu po­ lemiku. Beograd, 29, Vll. 1921. Hamzalija Ajanović, narodni poslanik. I । u Sarajevu. Agrarna je direkcija : ponajviše držala neriješene spise kod sebe i to po nekoliko mjeseci a ' i po godinu dana u namjeri, da se sporovi što više otegnu i/ da uzurpa­ tori nesmetano obrađuju otetu zem* Iju. I ako jc bila dužnost Agr. direkci? je, da ispita takove utoke i da usta­ novi, da li su riješeni a, protiv kojih se podnose utoci, suglasna s begluč* kom uredbom, te da ta rrješenja o* snaži ili poništi, ona je u zadnje vrijeme počela povraćati spise, koji se odnose na ovakove sporove na* trag sreskim načelstvima, jer se bajagi takovi sporovi imaju definitiv* no riješiti po beglučkoj uredbi od 12. maja 1921. I ako tih slučajeva ima vrlo mnogo, ja ću kao primjer navesti samo ovu odluku: »Kotarski ured u Tešnju, broi 3091/21., dne 13. jula 1921. Gosp. Sulejmanu Hafizu Užičaninu u Tešnju. Agrarna direk* čija u Sarajevu vratila je spise Va­ šeg spora s Ivom Križanovićem i dr., jer se ovaj predmet ima po begluč* koj uredbi od 12. maja 1921. đefini? tivno riješiti po agrarnom okružnom uredu koji će se tek sada osnovati. Kotarski predstojnik: Molnar.« Kad je spor prema bivšoj begluč* koj uredbi ispao povoljno po zemIjovlasnika, jasno je. da će takav spor pogotovo morati ispasti povolj* no po zemljovlasnika kad se bude 1 rješavao prema beglučkoj uredbi od ■ 1i. maja 1921. 1 umjesto da agrarna j direkcija riješi utok, ona šalje spise Jedan od vas dosjeti se, bio u ratu, pa vidio tamo u svijetu, da bi bilo dobro, kad bi kupio gotovu čistokrvnu kravu. Ne može čekati, da se njegov hajvan križanjem oplemeni. Dobra krava čistokrvne pasmine stoji imetak. Za nju moraš imati bolju staju i mora se bolje hraniti. Za sve treba para, a Ti i ako imaš posjed, nemaš toliko para za to sve. Istina, možeš Ti u kakvoj banci dobiti novaca, ali uz kakvu pogodbu? Te pogodbe su, brate, take, da se Ti nikad ne možeš riješiti toga duga, osim ako ne nastupe ovake neredovite i neobične prilike, kao što su bile za vrijeme rata, kad se je svaki seljak, hvala dragom Bogu, du­ gova riješio. Zlo je, ako si u banci dužan, ako imaš kakav hipotekarni (zemljišni) dug, ili kakvo drugo opte­ rećenje. Onda moraš ići kakvom gulikoži, kakvom trgovčiću u selu ili u varošu. koji će ti dati zajam uz visoke kamate. Kao razuman i napredan Čo­ vjek, ti tu stvar razmisliš i izračunaš, da bi to bilo zlo za te. U to baš čuješ ili čitaš nešto o seljačkim blagajnama, zajmovnim bla­ gajnama, gospodarskim društvima kao zadrugama, zemljoradničkim ili seljač­ kim zadrugama, koje se bave sa po­ zajmljivanjem novaca. Ali u tvom selu nema ni jedne od tih zadruga. Odeš, recimo, do tvog mjesnog od­ bora organizacije, pa kažeš, da bi bilo dobro, kad bi se za tvoje selo osno­ vala takva zadruga. Odbor pribavi pra­ vila i točne upute, pa izabere vas 30 Takifite ostanu tako još nekoliko mjeseci poslije ubojstva Urve, a onda se međusobno posavjetovaše, uvidivši, da nijesu dosta jaki, da se mogu bo­ riti proti Arapa, koji su ih opkolja­ vali, a koji su svi Muhameda prizna­ vali i Islam bili primili. Amr-ibni(Jmejja, jedan od Benu-Hadža, klonio se je Abdi-Aliia ibni-Amra, jer se je među njima nekakvo z o dogodilo. Amr, koji je bio jedan od najlukavijih Arapa, ode među tim Abdi-Alilovoj kući i zamoli ga, da k njemu iziđe. Abdi-Alil reče glasniku: »Jao Tebi. Je li Te amo poslao Amr?« On od­ govori: »Da. Evo ga stoji pred Tvojom kućom«. Onda ovaj reče: »Nijesam to očekivao? Mislio sam, daje u njega mnogo jači duh«. On onda iziđe k njemu i nazove mu dobrodošlicu. Amr reče: »Nastupile su prilike, koje ne dopuštaju više cijepanja. Stvar ovoga čovjeka je postala ono, što Ti je po­ znato. Svi Arapi priznaju Islam, vi nemate nikakve sile, da se s njima borite, za to gledajte, šta ćete činiti I« Страна 3 Strana „ЛРАВДА* — „PRAVDA0 : ■ ! 1 Bilješke. Radi uzrujanosti manifestanata uhapšen I »Jug. List« i »Srpska Ri- ' ječ« od 39. pr. mj. javljaju iz Zemuna, da je tamo na 29. pr. mj. održan veliki protestni miting protiv terorističke agitacije komunista i tu še dogodilo ovo: »Kad je povorka prolazila kraj stana Dra. Živka Bertića, on je s prozora uzviknuo »Dolje Srbija, živila Jugoslavija I« U sijed u'zrujanosti ma­ nire stana ta, koji su htjeli provaliti u stan, uhapšen je Bertić smje­ sta od redarstva i sproveden u B e o g r a d«. Ne možemo i ne ćemo da vjerujemo u tu Skandaloznu vijest. Zašto li će se još sve ljudi hapsiti! 1 te dvije no­ vine ne nadaše za potrebno, da protiv toga očitog terora ulice reknu ma i jednu riječ 1 „Put g. Klemana Simona*. Pod tim naslovom donijela je beogradska »Tribuna« u broju od 29, pr. mj. je­ dnu veoma interesantnu noticu, koja glasi: »Francuski poslanik na našem dvoru, g. Kleman Simon, odlučio je, izgledd, da raskine sa dosadašnjom taktikom svojih predhodnika. Polazeći, može biti, sa gledišta da konfidenti, obično, u isto vreme služe ove strane, g. Simon pošao je na put kroz našu zemlju da se sam lično uveri u koliko može pokloniti veru izvještajima svojih konfidenata. je došao Muhamedu — i rekne mu, da su došli Takifite. da se Muhamedu poklone i da islam prime pod uvjetom, da im on ispostavi jedno sigur­ nosno pismo za njihove ljude, zemlju i njihovo dobro. Ebu-Bekir reče Mu­ giri: »Zaklinjem Te Allahom, ne idi prije mene Muhamedu, da mu ja to objavim«. Mugire posluša, a Ebu-Bekir obavijesti Muhamed , o dolasku Taki­ fita. Mugira onda ode sa izaslanicima svojim prijateljima i ostavi tamo nji­ hove deve, da se kod njih odmore, a poučavaše ih, kako će Muhameda po­ zdraviti; ali oni ipak ostadoše kod svoga poganskoga pozdrava. I । ! I 1 j | H. Ajanović. 1 Katastrofalni poraz Španjolaca u Maroku. Javlja se iz Londona: Po­ : ' ј i , I i i j I Kad su došli Muhamedu, naredi on ; — kako se tvrdi da im se napravi ј Čador pokraj njegove džamije. Halid- • ibni-Said je bio posrednik između njih i Muhameda, dok napokon nije po­ stavljen ugovor, kojeg je H&Hd pisao. Nijesu jeli ni od kojeg jela, kojeg im je Muhamed poslao, prije dok ga Halid ne okuša, dok ne primiše Islam i dok ne bi ugovor zaključen. Oni su tražili od Muhameda, da im brat NMMinininM^ bratu podobni, bez razlike, treba da su naši žabi. Nema Ijepog čovjeka i osobo bez Ijepih zubi a Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: E L I I) A - p a s i c za z u b c. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu DlbePt Vita Ш, Sarajevo, Despića ui. 1 Politički pregled. raz Španjolskih četa u Maroku jedan je od najvećih, što su ga španjolske čete doživile u Africi, te se može isporediti sa porazom Talijana kod Adue god. 1896. Španjolska je imala duž obale 15.000 dobro oboružanih dobro opskrbljenih ljudi, kojima se sada ne zna za sudbinu. Na njih su navalile premoćne marokan­ ske čete rifskih Kabila, koje su bile oboružane puškama leblankama i koje nesumnjivo potječu iz Francuske. Za­ povjednik tih četa general Sylvestre iz­ vršio je radi toga poraza samoubojstvo. „Times" o pitanju PeČuha. Engle­ ski list »Times« napisao je povodom ostavi još tri godine njihovog boga Lata, a kad se je on ustezao, zamoliše za dvije godine, onda jednu i na­ pokon za jedan mjesec. A Muhamed im nije htio uopće nikakav stalan rok da postavi. Izaslanici su to s tim opravdavali, da bi se oni samo htjeli štititi od svojih luda, žena i djece, i da im je neugodno, da svoje ljude razbijanjem idola natjeravaju u strah, prije nego što tamo uniđe Islam. Muhamed je ostao kod toga, da pošalje Ebu-Sofjana i Mugira-ibni-Šuba, da razore Lata. Uz mo’bu, da se održi idol, privezati su također molbu, da se na njih ne protegne dužnost kla­ njanja namaza i da ne moraju vla­ stitom rukom idola razbiti. Muhamed je na to odgovorio: »Što se tiče raz­ bijanja sa vlastitom rukom, to ćemo vam priznati, ali molitvu ne! Jer nije ništa dobro na jednoj vjeri, koja nema molitve!« — »Napokon«, rekoše oni Muhamedu, »mi Ti priznajemo sve, premda je to poniženje«. (Nastaviće se). �Broj 318 Број Ј1РРВДА‘ — PRAVDA" Strana 4 Страна Muslimansko prosvjetno i potporno u buduće ne zaborave naše šegrtske sekcije, koja je na se preuzela vrlo i društvo „Spas* uz sudjelovanje musi, tešku zadaću — namještanje i potpo- I potpornog društva „Brat tva“ u maganje šegrta — ali koju će — nada i Banjoj Luci priređuje na Bajram 17. augusta 1921. u Novoseliji se — uz bratsku pomoć ostalih, moći do kraja vršiti i provoditi konačnom Regrutovanje u Konjicu na Kur- cilju — odgajanju Čestitih zanatlija — u srijedu u 15 sati (3 sata po p). ban-Bajram. U području sreza Konjic muslimana. — Za šegrtsku sekciju Obdulja je 48 km. naređeno je regrutovanje mladića 15., društva »Hurrijjet«, Odbor. Biciklisti, koji će u utrci sudjelovati, 16., 17. i 18. augusta o. g. To regru­ „Naša Domovina*. Društvo za neka se prijave pismeno ili usmeno tovanje traje sva četiri dana Kurbanpromet stranaca izdalo je prvi broj kod društvenog predsjednika g. Adema Bajrama, kada muslimani treba da su svog glasila »Naša Domovina« u ko­ Afgana uz upisninu od K 100. kod svojih kuća radi klanja Kurbana jem se nalaze opisi pojedinih kupališta, Nagrade su slijedeće: i molitve, ali usjed te regrutacije mu­ lječilišta i planinarstva. List je štam­ Za I- — 2000 kruna slimani našeg kotara neće moći pro­ pan sa ilustracijama u tri boje i vrlo Za II. — 1600 kruna vesti toga najsvetijeg Blagdana Kurban- i ukusno opremljen. Cijena je listu 3 Bajrama, jer osim mladića rođenih | dinara, a naručuje se kod Društva za Za IH. lijep dar. (1-3) Odbor. 1901. godine, pozivaju se i oni pri- ; promet stranaca Zagreb, Trg I. br. 15. vremeno nesposobni mladići rođeni u i godinama 1896., 1897., 1898, 1899. i | 1900. a uz njih naravno treba da sađu svi nesposobni zadruga: i i tnuhu pogledu finansijske likvidacije bivših kmetovskih odnosa u kotaru tari (glavari). Molimo nadležne vojne Sarajevskom počinje u subotu dne 6. augusta o. g. pod slijedećim uslovima : oblasti, da regrutaciju premjesti iza 1) u prvom redu otpočeti će likvidacija za one sopstvenike bivših kme­ Bajrama. tovskih selišta, kuji padaju u 1. kategoriju (sa zemljarinom do 40 K) i to opet Uredovan e beogradske pošte. Administracija naš?g lista primila je ’ najprije oni, koji su glasom gruntovnice bili inokosni saopstvenici (bez preko, ovdašnje pošte K 220 bez oznake | suvlasnika). Ovi treba da pristupe pred kotarski ured u Sarajevu (I. sprat, pošiljaoca, a po uputnici beogradske i soba broj 18- 23) u kancelariju evidencije katastra zemljišnog poreza u niže pošte. Administracija se ob-atila na određene danove po sledećem rasporedu : našu poštu sa pitanjem, ko je novac Za dotični dan određena je likvidacija inokosnih sopetvenika, Raspravni dan poslao, a naša pošta beogradskoj, od koje je stigao ovaj odgovor pod bro­ koji stannjn n gradskom kotaru: godine 1921. jem b454 od 25. pr. mj.: Vratnik 5., Vili subota „Pošti Sarajevo 1. — U povratku 9 . Vili utorak Bistrik akta stanici je čast izvestiti, da se po­ šiljalac ne upisuje u dnevniku kase 11. VIII četvrtak Skenderija primanja, te je prema tome nemoguće 12 ./VILI petak ovoj stanici dostaviti, ko je pošiljalac gornje putnice. — Upravnik pošte (pot­ i jelave donje i gornje 13 ./VIII subota pis nečitljiv)/ 16. .VIII utorak Logavina Upozoravamo na ovo gospodina mi­ Čaržija 22./VIII ponedeljak nistra pošte i tražimo da zavede ka­ kav bilo red na beogradskoj glavnoj Sopstvenici, koji stanuju u seoskim općinama Sarajevskog 25. VH1 četvrtak pošti, koja' br, ako već ne će da gubi kotara ieuaam u područja ispostave trnovsk© vrijeme upisivanjem imena pošiljalaca, trebala bar paziti na to, da ne prima Sopstvenici, koji stanuju u općinama područja 27. . Vili subota novčanih uputnica, na kojima na ku­ truovske općine ponu, koji primalac može odrezati, ne Svi gore spomenuti inokosni sopstvenici (bez suvlasnika!) po­ stoji ime pošiljaoca. zivaju se, da pristupe u određeni im dan te da ponesu svoje porezne knjižice, Hurrijetove štipendij*e. Zaključkom a i gruntovne izvatke — ako takovih imadu — jer će se u tom slučaju brže odb. sjednice od 25. jula o. g. pozi­ moći ustanoviti njihovi potrebiti lični podaci. vaju se sva djeca, koja su rodom iz Sarajeva, a koja bi želila pohađati U dan, određeni za pojedini gradski kotar, treba da pristupi i dotični ovd. zanati, školu, da svoje molbe bašmuktar, odnosno njegov zamjenik. zem. vladi podnesu potpisanom dru­ Sopstvenici, koji su pozvani 25./V11I. i 27./Vili, i koji stanuju izvan Sa­ štvu, koje će ih s najtoplijim prepo­ rajeva po seoskim općinama, treba da povedu sa sobom svoga muhtara. rukama uručiti zem. vladi na riješenje. Ujedno se upozoruju, da je društvo Sopstvenici, kojima je bivši kmetovski posjed opterećen hipotekarnim na istoj sjednici zaključilo, podijeliti u tražbinama- treba da ponesu na raspravu tačan obračun svoga hipotekarnog nar. škol. godini 5 Stipendija za zanati, vjerovnika, jer će se u protivnom slučaju položiti likvidirana otkupnina kao školu u iznosu od 500 K godišnje, i sudbeni depozit. Za društvo »Hurrijjet® Odbor. II.) Za one sopstvenike, koji nijesu inokosni vlasnici, nego imadu glasom Javna zahvala. Od Mjesnog odbora gruntovnice suvlasnika i ako hoće da reklamiraju pogodnost posebnog ku­ J. M. 0. u Sarajevu primilo je potpi- ‘ sano društvo za svoju Šegrtsku sek- ! ćanstva, odrediće se raspravni danovi naknadno, kako i za sopstvenike osta­ čiju sakupljenih dobrov. priloga u iz- • lih kategorija. Jednako će se naknadna rasprava prigodom općenite likvida­ nosu od 17.616 K, te se ovim putem , cije provoditi i za one inokosne sopstvenike, koji ne bi mogli pristupiti na gornjem p. t odboru kao i prilaga- i gore određene danove. Agrarni Direktor: Dr. Feifalik. čima najljepše zahvaljuje i moli, da i . Zvonimir Turina za Mostar, dok je za Sarajevo imenovan povjerenikom već prije g. Ćuković. Istim ukazom una­ prijeđen je za inspektora 1 klase g. Lujo No^ak, dosadašnji inspektor III. klase kod agrarne direkcije. izmjene ra ifikacije trianonskog ugo­ vora članak, iz koga valja citirati ove riječi: ‘Ako Mađarska lojalnom preda­ jom zapadne Ugarske pokaže svoju dobru volju, onda je pravedno, da se i u pitanju Pečuha s njom lojalno po­ stupa. Ni u ovom pitanja nema raz­ loga pomisliti, da bi moglo doći do incidenata. Jugoslavija — veli list imade da riješi dosta svojih problema, pa ne će valjda nepotrebno ogorčavati Mađarsku, koja je neposredan susjed male antante. Demanti angorske vlade. Odaslanstvo angorske vlade u Rimu iz­ javljuje, da su neistinite sve vijesti, prema kojima namjerava angorska vlada preseliti se iz Angore u Sivas. Razgraničenje sa Rumunjskom. veliku biciklističku trku Postupak Naše ministarstvo spoljnih poslova od­ redilo je komisiju, koja će sa rumu­ njskim predstavnicima otpočeti rad na povlačenju granice izmedju naše države i kraljevine Rumunjske. Za predsjed­ nika naše komisije odredjen je general g. Dragutin Milojević, a za članove narodni poslanik g. Stojanović i pot­ pukovnik g. HadŽić. Ta komisija otpoćeće uskoro svoj rad. Domaće vijesti. Užasno nasilje. G. Reuf Arnautović, bolničar Državne bolnice u službi oko 12 godina uhapšen je 26 pr. mj. od policije na prijavu podvornika bolnice Todora Babića, da mu je na njegovo pitanje: »Gdje je dr. F.?« odgovorio »pitaj Draškovića«. I na osnovu te prijave odležao je Reuf tri dana i če­ tiri noći u policijskom zatvoru, hranjen samim hljebom. To su mu užasno vri­ jeme zaslađivali policajci psovanjem muslimanskog i komunističkog Boga i u ćeliji bio još i tučen. A sve na pravdi Boga, jer ne samo da on nije komuništa, već nije uopće rekao ni one riječi, radi koje je uhapšen. Državni odvjetnik se i sam zgražao i pustio Reufa na slobodu. Zahtijevamo, da se vinovnici ovog nedjela najstrožije kazne. i ' | | : I • , i Postupak u pogledu f nancijske likvidacije kmetskih odnoŠuja. Skre­ ćemo pažnju sarajevskim bivšim posjednicima kmetskih čitluka na današnju objavu Agrarne direkcije pod gornjim naslovom, koja je štampana u ovom broju među oglasima. j i ; I Imenovanje okružnih agrarnih povjerenika. „Nar. Jedinstvo® od 29. ov. mj. donijelo je ukaze o imenovanjima okružnih agrarnih povjerenika. Imenovani su : vladin savjetnik Karlo Albrecht zu Bihać, sreski načelnik u penziji Vladimir Stojić za Tuzlu, vla­ din tajnik Dr. Lavoslav Weichberger za Banju Luku, kotarski predstojnik I i I i I Miševi, štakori, stjeniCB i žohari Narodna i Jugoslavenska kuhinja -------------- - Kralja Petra ulica br. 2. — - Poznati Mehmedčauš k; har. — Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamčim. Mujaga Kovačević zvan Mostarac. i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12*—, za štakore K i 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20’—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15*—• Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10'— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, i mast za uši na glavi K 5’— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak proti mrava K 10’— i 20'—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. J U n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popusti Oglašujte u „Pravdi" О<3- Д*1 v д NJE —. u novinama obavlja po- ■ uzdano staro uvedeni ■ BLOCKNER-OV i zavod za oglašivanje 9 Zagreb, Jurjevska ul. 31. I Telefon 21—65. :: I Generalno oglasno zastupstvo | zapreke 40 tu-i inozemnih listova ■ шаовимммавжмнвш muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavija sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZU Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/bd70d8bed1333dd10fb8104ade6ff36f.pdf 5d7d719976699dc76245d84d30459d67 PDF Text Text POS1AR1NA u gotovu plaćena. Pojedini broj K 2‘— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. аЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 81 (319) Sarajevo, četvrtak 4. augusta 1921. (29. Zil kade 1339.) Izjava našeg poslaničkog kluba. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina ili. Dan naše organizacije. Ovogodišnji dan organizacije, koji treba održati u petak 19. a u g u₽ Povodom glasanja o zakonu za za­ I upravne administracije, koji daju poštitu države u Skupštini od 1. ov. mj. | voda odmetanju i najmirnijih građana. s t a, treba da bude vidan znak naše sloge i ljubavi; — treba da dao je u ime kluba narodni poslanik Protiv onakovih odredaba o antiubije i zadnju nadu naših protivnika, da će — uzdrmati slogu — po* H. Ajanovlć ovu izjavu: državnim elementima bili smo samo ljuljati naš opstanak i učiniti uslugu svojim gosama. Taj dan treba da radi toga, jer su pojmovi o antidržavSmatramo, da je nakon učestalih bude vidan protest proti svim rovarenjima i jasan dokaz, da naš svijet nosti ne samo u širokim slojevima atentata na pojedine predstavnike zna cijeniti vrijednost svoje organizacije, u čijem zdravlju danas laglje naroda, nego i kod inteligencije, pa države prijeko potrebno pooštriti po­ stojeće zakone za osiguranje javnog šta više i kod odgovornih državnih diše i od koje se — uz Božiju pomoć — može nadati i boljim uspjesima. mira i poretka u državi, jer i državi organa, dobili posve drugačije zna­ Mjesni će odbori, o tom smo potpuno uvjereni, izvršiti svoju duž* čenje nego što ga sam izraz obuhvata. U kao socijalnom organizmu pripada nost oko priprema za ovaj manifestacioni dan naše snage i ljubavi pa dnevnoj štampi neprestano se govori pravo samodbrane kao i svakom po­ im u to ime šaljemo bratski selam i poziv: Na posao, na intenzivan rad! o različitim antidržavnim elementima jedincu. S veseljem konstatujemo, da su iz u našoj kraljevini, pa kad to čita predloženog projekta brisane sve one stranac, dobiva dojam, da su bar dvije nejasne, općenite odredbe o antidržav- trećine našeg pučanstva neraspoložene ili ih kupi gdje prije stigne na kg i njim razumno i poduzetnički uprav* sije ih makar i istančala, a kamo li lja. Bim i antimilitarističkim elementima, prema ovaj našoj državi. Da se even­ Ne pozna dobrog prosperiteta g oda bi nabavio nove vrste i zamije­ kao i one odredbe, koje osjetljivo kaž­ tualnim zloupotrebama u ovom pogle­ jenja živadi, od koje se sa ma* njavaju nedužne u krajevima, gdje se du stane na put, mi smo bili za to, nio stare za krupniji plod. Ne zna da se i livade i ćairi dobrim sjeme­ lim troškom mogu da dobiju velike da se odredbe sa ovako općenitim i poiave kaćaci. Radi suzbijanja kačaka neopredijeljenim značenjem potpuno njem trava poboljšavaju i s nova koristi, kao ni njena poboljšanja. bile su u prvom nacrtu unesene od­ Pčelarenjem se naš svijet i zasijavaju i to sjemenom nipošto ispuste, jer smatramo, da i sadašnji redbe, da se kažnjavaju i potpuno nevini ljudi, čak iz četvrtog koljena, zakoni daju dovoljno mogućnosti dr­ bez porjetla, nego uzeto iz pozna­ odveć malo bavi uopće, a pogotovo mu je nepoznato moderno, razumno tih i sigurnih ruku. žavnim vlastima, da pozovu na odgo­ da se raseljavaju čitava sela, dakle vornost sve one, koji se ogriješe o propisi, koji se protive i osnovnim Ne poznaje ideje o komasaciji pčelarenje, naročito sa pokretnim svoje državljanske dužnosti i uistinu načelima o kazneno-pravnoj odgovor­ zemljišta, po kojoj bi mogao svako saćem, u »amerikankama« (sanduci­ poduzmu nešto protiv države. nosti. svoj posjed da ujedini, na ma), sa Hanemanovom rešetkom, Isto tako tražimo, da državne vlasti Iz ovoga se nesmije nipošto zaklju­ njemu riše da uradi sa pola tnn л i rezervnim magazinima i t. d. niti mu oduzmu svaku inicijativu u poslovima nadzora. Ne pozna ideje Thunezove je poznato umjetno pravljenje saća, čivati, kao da bismo mi htjeli štititi odbrane države pojedinim neodgovornim kačake; mi smo zato, da se kačaci »izolovane države«, po kojoj bi tre* vrcan je meda, umjetno rojenje, sa organizacijama, narodnim gardama i balo kao i oni, za koje se sigurno tvrdi, udešavati gospodar« kojom se pašom i odstranjenjem da ih pomažu, najstrože progone, ali komitama, jer se njihov rad mnogo stvo obzirom na udalje­ štetnjaka te kojim oruđem barata* puta pretvara u nasilje i krvava zlo­ ne možemo se saglasiti s tim, da pri nost sela od gradova, pa na i ući oko pčelaca dobija vise meda i činstva nad nedužnim stanovništvom, tom nedužni stradaju; tim manje, što prometne prilike, tako i radi nabave t. d., nego, ako ima pet pčelaca, dva kako to najbolje dokazuje žalostan je u zakonodavnom odboru pala i ta potrebnih stvari, zamjene dobara i na pr. jaka »ubije« na jesen radi meda (faktično ih umrtvi!), a tri sla* dogadjaj u selu Starčevićima, sreza i opće prirode iz gospodarstva. riječ, da svi muslimani u pojedinim ba ostavi, koji mu zimu ili prežive Tutinskog, okruga Novopazarskog. Mi selima, gdje su se pojavili kačaci, Ne zna velike koristi od sabh ili ne. smatramo, da je snaga državne vlasti , znaju za njih i pomažu ih. Protiv ovaNaš težački svijet nema skoro kovih općenitih objeda moramo naj­ dovoljna, da pribavi i bez pomoći ova- i ranja ljekovitog bilja i go- ( kovih neodgovornih faktora državnim i jenja trgovačkog i tvorničkog bilja n:kakve kućne industrije, ko­ odlučnije protestirati i očekujemo, da i (kao što su mak, konoplja, lan, ге* jom bi za život mogao da privrijedi zakonima nužno poštovanje. će vlada raseljene porodice što prije Uz ovakove rezerve mi glasamo za ' pića, rakita za košaraštvo i t. d.), u toploj sobi barem polovinu ljet­ povratiti u njihove domove te uklo­ koje bj sto put moglo velike prihode nog prihoda s polia. Ne bavi se s vi­ predloženi projekt zakona. niti sve uzroke iz državne i samo­ Naša ekonomska organizacija. Š—in. Najveći procenat musli­ ću koje raste na zemlji razlikovati manskog žiteljstva u Bosni i Нетсе* njezine vrste, je li na pr. zemlja pje« govfoi jesu težaci. Zato počinjem sa skuša ili krečuša, glinuša ili lapornjihovim potrebama opravdavati njača i t. d., pa da prema tome znad* ■uzdu naše ekonomske organizacije. ne koji bi plod na njoj mogao da uMuslimana težaka ima 80% od spijeva i koje godišnje obhodnje na sveukupnog broja islamskog nufusa pojedinim komadima svoga posjeda u B. i H. ili četiri petine, t. j. od da zavede u razumnom gospodare­ O12.000 duša (popis 1910.) da ima nju. Ne zna da na zemlju utječe blizi­ 490.000 težaka, a oko 120.000 građa­ na (varošana). Ovaj zamjemo veli­ na mora, šuma i bregova, vazduh, ki broj zaslužuje i veliku pažnju. voda i sunčane zrake, da i zemlja Do sada nema ništa više, osim što i ž i v r, diše, umire, hrani se i svako svoju njivicu ore j kosi, pro* ( po d ml ađuj e se i da sa njom daje stoku i kupuje žito, stare du­ treba postupati kao i sa drugim ogove plaća novim, u ratu se propio, i sjetljivim živim bićima. Ne zna koje ne čita ~ ne zna, kuburi u kućerku žitarice i povrće iscrpljuje od zemIjinih snaga njih više, koje manje, i bori se s bolestima.... Žalosno stanje, zar ne, a ipak je za koji usjev iza sebe ostavi spo­ kod većine našeg težačkog sobno tlo, a za koji to tlo treba do* hraniti gnojenjem, a naročito kada svijeta ovako. On ne umije bolje da op os umjetnim gnojivom, kojim i u koli* r a v i i sa manje tereta bolje da živi. koj mjeri. Ne zna koristi od obrađi­ On, općenito uzevši, ne zna svoje vanja svoga gospodarstva modernim zemlje na kojoj radi, ne poznaje ratarskim oruđem, novim plugovi* njezine sposobnosti, pa da ma. okapalima, zubačama, vršalicaznadne za sto će koju njivu kada u- ma, mlatUima-, presama i t. d. pa da potrijebiti, pa da mu dadne pravu dobije sa pola sjemena dupli plod, korist. Ne zna je ocijeniti, jer ne u- na pr. u mjesto 8 tovara pšenice i 20 mije da je na pr. izmjeri ispiranjem tovara slame sa 10 đunuma zemlje (grudu zemlic sa njive u grlu Benig- zasijane sa 240 kg sjemena omak senove boce), ne zna ustanoviti nje­ kc, da se dobije 15 tovara žita i 30 zine snage kopanjem hornice i zdra­ tovara slame sa iste površine, zasi­ vice i mjerenjem na centimetre nje* jane samo sa 150 kg sjemena rezine dubine po slojevima, ne zna u* d o m i č n i m s i j a 1 o m. Ne zna važnosti promjene stanoviti! njezine plodoviitosti na pr. sagorijevanjem jedne grude na va* s j e m e n a, niti zna odakle i kako tri i vaganjem njenim prije i poslije bi dobra sjemena nabavio, nego otoga. Ne zna po travama j po drve­ stavlja sjemena te godine u godinu da daje, mnogo više od žitarica, kao lo g o j s t v o m. a još manje gojei povrće u zoni slobodnog, n i em r ib a na priplod. Nema svo* pa i mjenbenog gospodarstva na o- jih težačkih hambarova, u koje tvorenim putevima. bi položio žito za nužne potrebe Nije osvjedočen, naročito po sred­ novca u najgore doba. Nema svojih njoj Bosni i Sandžaku o velikoj važ­ kreditnih zadruga, od kojih nosti gojenja voćarstva, gdje bi za slučaj nevolje dobio jeftino bi svaki nekorisni grm trebala kori­ novaca u zajam. Nema dobrih k o₽ sna voćka da zamijeni, golijeti da se m u n i k a c i j a ni svojih nužnih in­ njima pošume i divljake nakaleme, stitucija, kao što se na pr. u Italiji osim što bi uz svaku kuću trebale i vidi (spominjem Italiju za to da mi dobre bašče da se osnuju. A još ma­ mnogi naši ratnici mogu biti svjedo? nje poznaje vrijedne vrste na pr. kom), kako je svako selo sa svakim zimskih jabuka i krušaka te da raz* vezano dobrom cestom, svako selo nih korisnih korisnih i skupih voć* ima svoju bolnicu, svoju školu, ba­ nih redova: jabučastih, poštićavih, nju i električno osvjetljenje.... Ne­ Ijuskavih i bobićavih imade toliko, ma vidnih, prostranih i su­ da bi pojedinac mogao imati bašču , hih stanova, nema čistog na­ sa stotinu drveta, a da njihov plod mještaja i posuđa u kući.... i u rodo rima bude posve različit po I tako dalje. izgledu, ukusu, namijenjenoj upo* Sve ovo upućuje mislene ljude, a trebi, čija se gojidba u bašči toliko | vjerujem i težake naše, koji su mno­ isplati, da bi mogla skoro čitavu po­ go štošta boljega vidjeli u svijetu za rodicu i daru činiti. vrijeme rata, da je nužno imati je­ Stočarstvo je važno za naš dan forum, svoj, od dobre volje utežački svijet toliko, koliko mu ono stanovljen, a u kojemu će vladati daje privrede za kućne i poljske po« stroga disciplina i poslušnost, koji trebe te koliko se može jeftino go­ će upoznavati naš težački svijet sa jiti na dobrim ispašama u blizini o* onim što ne zna u svim granama ko dvije trećine godine. Mala krž­ njegovog poslovanja, da znadne, ljava pasmina bosanskih goveda i da um je dne, kako bi г pтe* konja još uvijek se ц glavnom goji u ma današnjem svom pošlo* zemlji i slabi su porivi iz naroda, da vanju mnogo bolje prola­ svoju slabu pasminu na pr. goveda i zio i privređivao. A osim toga, dajući mu d a 1 j n e izmjenjuje a kroz nekoliko vremena posve zamijeni boljim pasminama, upute i zgodnu mogućnost koje mnogo više vrijede i mnogo vi­ investicija, da ga dalje izvodi še koristi daju. S ovim u savezu na veći stepen kulture i somosvijesti je i posve neracionalno i s k o r i š- kao uza stepenice, sve basamak po ćavanje mljekarstva u pri­ basamak na više. Na primjer: Uprava ekonomske organizacije, vredne svrhe svoje ekonomije, pri čemu se i ne zna na pr. za konden­ upoznavši težaka preko svojih or* zatore, centrifuge, butirometre, pa* gana sa njegovom zemljom, t. j. sa sterteiranje i t. d. i podizanje mliječ* njenim sposobnostima, njenim sastonosti krava kao 4 dobijanje većih jinama, njenom snagom, vrstama i prihoda od mljekarstva, ako se s plodoritosti, ne ostaje samo na to« �.PRAVDA* — »ПРАЗДА___________________________ Epoj ЗИ Bro: Strana 2 Страна me (da sve prepusti sudbini), nego organizacija sa svojojn jačpm finan* nastavlja onda sa svojom pravom ' cijalnom snagom. zadaćom rada, da mu pokaže kako Kada ga upozna sa ljekovitim, tr# ć c svoju zemlju popraviti i gpvačkim i tvorničkim biljem, sama gdje treba i kako će je pripravljati I v o d i a k c i j п o n j c g o у p m s aza najbolju plodovitost. Upućirvaće biranju i g p j e n j u, odposno ga na pr. kako se ledine, pašnjaci, njegovom prikupljanju za unovčenje pustoši i zapuštene livade upitom- ili upotrebu za preradu u obrtu ili u Ijuju preoravanjem i Brljanjem, ka* tvornici, omogućuje dakle ono, što ko se produbljivanje hornice postiže ne bi mogao dobro izvesti ni pojedi* dubokim jesenskim oranjem, kako nac, ni općina, pa ni jedan kotar sku^ se kisela zemlja isušuje ili popravlja pa uz najbolju volju, jer pri tome ne nasipanjem pijeska, kako se neravna bi poznavao ravnoteže ni za najbližu zemlja reguliše preokretanjem hu- okolicu. maka u dolinicc, kako se crnica po­ Upoznajući ga sa važnosti voćar­ pravlja pepelom ili umjetnim gnoji­ stva i upućujući na gojenje što vred­ vima fosfatom i kalijevom soli, ka­ nijih voćaka prema klimatskim pri­ ko se gKnuša popravlja negašenim likama, tc kako će voćke podgajati, krečom, podvodne zemlje isušuju ne bi ostajalo samo na tome, da svak odvodnim brazdama i t. d. svoje voće pojede, nego bi ga podu­ Kad ga poduči, koje bilje iscrpljuje čavala dalje kako će od dobivenog godišnje snagu zemlje više, a koje voća proizvoditi što bolje opet manje, upućuje ga onda z a trgovačke artikle i po potre* koje zeml jište i za koji bu- bi sama rukovala sa njihovom što d u ć i u s j e v će upotrijebiti koje boljom prodajom i n a b a v o m k o* đubrenje i koliko, da li stajsko ili r i s n i h kalema-sađcnica iz umjetno gnojivo, kadaćejkako dobrih voćarskih stanica. To isto upotrijebiti azot, kada fosfornu kiše* vrijedi i za povrće, koje ima i linu, kada kalij, kada đubrenje gips svoje naročite ophodnje i som (sadrom) iTi čilskom salitrom i nove korisnije vrste, коп* t. d. A naročito koliko stajskog tre­ zerviranje na malo i veliko, posebnu ba za povrat zemlja onih snaga, koje priredbu tla, naročitu brigu i t. d. usjev jz nje iscrpi. Tim većma to O velikom nužnom radu organi* strukovno podučavanja treba, što zacije na poboljšanju doma­ ne vrijedi jednako pravilo ćih pasmina stočarstva, mi* za sve zemlje, koje su različito slim da ne treba govoriti, jer u eko­ udaljene od mora, od šuma, voda i nomskom životu postoji opće pri­ bregova. znato pravilo, đa »bez dobrog sto­ Kad ga upozna sa važnošću do* čarstva nema nikada ni dobrog go­ brog sjemenja, upućuje ga kojim spodarstva«. Ovaj rad ima na deset­ će sjemenom koju oranicu zasi* ke godina dugo da traje, dok jati, kojim će opet koju livadu po­ se makar prilično podigne praviti, којлп neku pustoš oživiti i prosječna vrijednost našega blaga i brine se, da mu -svojim posredova* njegova hasnovitost na veći stepen. njem najbolja potrebna sjemena i Naravno tu dolaze u obzkr bolje šta* nabavi. le, pa način hrane, poznavanje sasta* Kad težake jednog sela dovoljno vina hrane i namicanje dobre, oda­ zagrije idejom o komasaciji zemlji­ biranje krava, koza i ovaca za mije* šta, zapovrže akciju da se karstvo, upotreba mlijeka i njegova komasacija i provede tako, ?akša preradba u produkte za trgovi­ da svako svoj posjed imadne u cje­ nu, uspostava kontrolnih organa, ulini sa baščom iza kuće, sa ravnim potreba vune i t. d. Za sav taj rad pristupom bez velikih međa i svađa tražiće se i dosta kapitala, sa drugim susjedima i t. d., a po­ mnogo više, nego li bi mogao dati trebna izravnanja u novcu pri tim samo jedan kotar ili jedna oblast operacijama da sama preko svog (okružje), ађ organizacija bi ipak novčanog zavoda financira. A jed­ mogla, pa makar i s obhodnjom sad na od najvažnijih zadaća uprave ek. za jedan kraj zemlje, sad za drugi. Za gojenje pčelarstva vodi- uprava organizacije bila bi, da r e g u 1 i š e gospodarska stanja prema organizacije naročitu propa* njihovom r e n t a b i 1 i t e t u i g a n d u i to da bude v u novim ko­ udaljenosti od gradova i otvorenih šnicama i razumno vođeno sa svim puteva, odnosno da se staranjem o- uvjetima nauke o tome, a košni­ ko poboljšanja krajeva, po uzoru ce i oruđe da sa ma iz raduje Thunenove »izolirane države«, kao i n a b a v 1 j a za pčelare, u ovom i regulisanjem obrade zemlji slučaju i za građane jednako kao i š t a u oskudici radne snage sa pri* za težake. O kućnoj industriji težačkim, koše­ mjerom modernog polj­ skog oružja i mašinerije, vima (hambarovima), kreditnim za­ koje pojedinci, a ni male zadruge ne drugama i ostalom b-iće govora dalje mogu lahko nabavljati, dok to može na svom mjestu. PODLISTAK. Kratak životopis Muhameda Alejhisselama po Muhamed Ibni Ishaku i Ab du) Malikju Ibni Hišamu, preveli ! ' i i 1 i I ; Braća Muftićl u Žepču. I ! Kad su primili Islam i ugovor bio j napisan, imenuje Muhamed Osmana 1 ibni Ebil-Asa za njihovog pretpostav­ • ljenog, premda je bio jedan od naj­ mlađih, jer je bio najmarljiviji u pro­ 1 učavanju Islama i učenju Kur’ana, kako je to Ebu-Bekir Muhamedu re­ kao. Ebi-Hinđ mi je pričao od Muttarifa ibni Abdulaha, kojemu je pripovijedao Osman ibni Abil-Aas: »Kad me je Muhamed poslao Tak ftama, bila ma je zadnja zapovijed: Budi obziran u molitvi i cijeni ljude po njihovim naj­ slabijim, jer među njima imade veli­ j I kih i malih, potrebnih i slabih«. i Ra zbija ni e idola u Taifu. ' Kad su bili gotovi i opet se kući i vraćali, pošalje Muhamed s njima So- j fjana i Mugiru, da razbiju idola. Kad i su došli u Taif, htjede Mugira, da j Ebu-Sofjana naprijed pošalje, ali ovaj reče: »Idi Ti najprije svojim ljudima«. A on ostade na svom dobru u ZulHademu. Kada je Mugira došao u grad, baci (Nastavak). S jednim smo dakle čistu: za j rukovod i I i Јe i nadzirati bolju produkciju, zavišu^koristsvih^asJcrMveproizvodnju trebamo j e d- ' ćpm proizvodnjom i boljim radom, п u centralu, kao pčelac što ma* | a ne кироуацјст zeipalja, najbolje tku imade, koja će voditi г a* se umnožava ekonptpsko bUgQ$ta* Čuna o našoj proizvodnji, nje -narod^. Tekst zakona o zaštiti javne bezbednosti i poretka u Državi. Usvojen u Nar. Skupštini 1 ■ Vili 1921. član 1. Kao zločinstvo u smislu kaznenog zakonika smatrat? se i ova dela: 1 .) pisanje, izdavanje, štampanje, ra­ sturanje: knjiga, novina, plakata ili obiava. kojima se ide na to, da se ko potstrekne na nasilje prema državnim vlastima predviđenim Ustavom ili u opšte da se grozi javni mir ili dovede u opasnost javni poredak. Ovo važi i za svaku pismenu ili usmenu komu­ nističku ili anarhističku propagandu ili ubedivanje drugih da treba promeniti politički ili ekonomski poredak u državi zločinom, nasiljem ili ma kojom vr­ stom terorizma; 2 ) organizovanje, potpomaganje ili postajanje članom kakvog udruženja, koje bi imalo za svrhu progagandu komunizma, anarhizma, terorizma ili udruženja radi pripreme ili izvršenja ubistva ili udruženja za nelegalno i neparlamentarno prigrabljavanje vlasti kao u opšte ono što se sadrži u pred­ njoj tački; 3 .) izdavanje pod zakup ili ma u kojem vidu ustupanja zgrada ili pro­ stora za skupljanje lica, kojima bi bio cilj priprema ili rad za ostvarenje čega od onoga, što je izloženo u gornjim dvema taČkama, ako je onaj, koji je zgradu ili prostorije ustupio, znao, našta će se one upotrebiti; 4 .) ogranizovanje, združivanje ili pro­ paganda, kojima se ide na to, da se prouzrokuje vojna pobuna, metež ili nezadovoljstvo kod vojnika ili da se građani ili vojnici ne odazivaju svojim vojnim dužnostima ili da se ometa, otežava ili ograniči proizvodnja, po­ pravka ili prenos vojnog materijala ili snabdevanje vojske za njene potrebe kao u opšte svaka propaganda protiv ustanove vojske, kao i svaka priprema, pokušaj ili izvršenje u cilju da se po­ ruše iii ponište objekti, koji služe jav­ nom saobraćaju, javnim instalacijama i potrebama; 5 .) stavljanje u vezu sa kakvom ličnošću ili kakvim društvom u inostranstvu u cilju dobijanja kakve po­ moći otuda radi pripreme na revolu­ ciju ili nasilnu рготепи sadašnjeg po­ litičkog stanja u zemlji ili drugog čega u prednjim tačkama predviđenoga, kao i svako pomaganje koga inostranoga lista ili društva od strane nekega sa i teritorije naše Kraljevine, kad to lice ‘ »Od Musejleme, božijega poslanika, se na idola i razbije ga sa jednom Muhamedu, božijem poslaniku. Slava sjekirom. Njegovi suplemenici BenuMuattabi stajahu kod njega bojeći se, i Tebi! Onda znaj, da sam ja Tvoi drug da ne bi bio ranjen strijelom ilrinače ' u vladavini. Pola zemlje je pripadalo s čim drug'm. Žene Takifita iziđoše u nama, a pola Kurejšijama, ali ovi su zlotvori«. zdvajanju plačući i vičući: »Prolijevajte potocima suze! Kukavice su vas izOvo pismo donesoše Muhamedu dalel Oni su se hrđivo borili«. dvojica glasnika. Muhamed reče gla­ snicima, kad je pročitao pismo: »A Dok Je Mugira idola sa sjekirom Šta je vaše mnijenje?« Oni odgovorazbijao, viknu Ebu-Sofjan: »Jao tebi, riše: »Mi govorimo, kao i on!« Onda to i zaslužuješ!« Kad je Mugira idola reče Muhamed: »Da izaslanici nijesu razbio i oduzeo mu blago i nakit, pošalje ga Ebu-Sofjanu. Nakit se je sa- • nepovredivi, ja bih vas pogubio!« On onda napisa Musejlemi: »U ime stojao iz raznih dijelova, a blago se Boga blagoga i milostivoga. — Od je sastojalo iz zlata i dragog kamenja. Muhameda, božijega poslanika, na MuO devetoj godini, koja se je zvala sejlemu lašca. Slava onome, koji puti „Godina deputacija". na pravi put. Onda, zemlja je božija Kada je Muhamed osvojio Meku i i On je daje kao nasljedstvo onome kada su i Takifiti primili Islam i po­ svome slugi, koji ga voli. Oni, koji se klonili mu se, počeše dolaziti deputa­ Boga boje, dobro će izaći!« cije sa svih strana Arabije. Arapi su Ovo je bilo koncem godine desete, naime očekivali, šia će bin sa ovim , Muhamedova propovijed kod plemenom Kurejšija i sa Muhamedom, oproštajnoga hodočašćenja. jer su ovi bili vođe i prvaci ljudi, go­ Na posljednjem hodočašćenju pokaže spodari svetoga hrama, priznati potomci Ismaila sina Ibrahimova. To su ; Muhamed svete obrede i ceremonije kod hodočašćenja, održa jednu proarapske poglavice vrlo dobro znale, diku, u kojoj je mnoge stvari razjaA i Kurejšije su se najprije Muhamedu odupirale i vodili s njime rat. Za to, I snio. Pošto je Boga pohvalio, reče: »O ljudi, čujte moje riječi, jer ja kad je Meka bila osvojena i Kurejšije ne znam, hoću li vas još u kojoj dru­ se pokorile, a Islam ih ukrotio, znali goj godini ovdje sresti. 0 ljudi, držite su Arapi, da ne bi imali moći, da se ljudsko dobro i krv svetom, dok ne Muhamedu opru i proti njega vojuju, sretnete vašega Gospodina, tako sve­ za to priznaše vjeru Allahovu. tom, kao što je svet ovaj dan i ovaj O lažnome pej^amberu Musejlemi. mjesec, jer vi ćete jedan puta sresti Vašega Gospodina i pitaće vas za Musejlema ibni Hablb pisao je Mu­ hamedu: vaša djela, a ja sam vam sve objavio. । j | ■ j | ili društvo rade protiv uređenja, po­ retka ili javnoga mira naše države. 6 .) proizvodnja ili prikupljanje oru­ žja, oruđa, sprava ili eksploziva radi kojega od napred spomenutih ciljeoa, kao i svako prikrivanje tih predmeta-, 7 .) priprema, pokušaj ili izvršenje ubistva na koga organa vlasti ili po­ litičke ličnosti. član 2. Ko učini ma koje od krivičnih dela izloženih u Či. 1 ovoga zakona, kazniće se smrću ili robijom do 20 godi­ na. Predmeti krivičnog dela konfiskovaće se. Oni, koji znaju da se pripremaju zločini izloženi u članu 1. pa o tome na vreme ne izveste državnu vlast, kazniće se robijom do 20 godina. U cilju bržeg i lakšeg utvrđivanja krivice dopušteno je nadležnim vlasti­ ma da pretres vrše i noću, ako to zahteva preka potreba. Član 3. Državna politička vlast tražiće od najbližeg komandanta vojsku radi odr­ žanja javne bezbednosti kad god se pokaže da u kojem konkretnom te­ žem slučaju nisu zato dovoljni njeni organi lične i imovne bezbednosti. Bliže odredbe o načinu upotrebe vojske propisaće Ministarski Savet. Član 4. Kad se u kakvu opštinu ili srez po­ šalje vojska usied ugrožene bezbed­ nosti, onda će stanovništvo te opštine, odnosno sreza, biti dužno da iz svojih sredstava, svaka kuća prema svom imovnom stanju, hrani i potrebama snabdeva vojsku. Pribiranje potrebnih namirnica vrše, pod rukovođenjem i nadzorom državne i policijske vlasti, opštinska vlast i u ukupnom iznosu uredno i na vreme predaje voinoj vlasti. I drugi troškovi, koje bi država uči­ nila usied ove potrebe vojske, padaju na Stanovništvo, no ako se red ubrzo povrati, da se stanovništvo oslobodi plaćanja naknade tih troškova i da oni padnu na teret državne kase kao i da se stanovništvu vrati ono, što je za vojsku dalo. Oni, koji bi zbog dela kojim je iza­ zvana upotreba vojske bili osuđeni na kaznu, dužni će biti naknaditi stanov. Ko povjereno dobro imade, neka ga povrati onome, ko mu je to povjerio. Svake kamate neka su oproštene, ali glavnica ostaje kao dug. Ne činite ni­ kome nepravde, pa se ne će ni vama dogoditi. 0 ljudi! Sotonu napušta nada, da će mu se ikada u vašoj zemlji moliti, ali ako ga se u ostalom sluša, onda će on biti opet zadovoljan s onim, što je na vašim djelima zlo, zato ga se čuvajte u vašoj vjeri! O ljudi! Vi imate prava prama vašim Ženama, a one ’madu prava prama vanja. Vi mo­ žete od njih tražiti, da u njihovo sklo­ nište ne ustupa niko, ko vam je ne­ ugodan i da ništa ne čine, što je ne­ pristojno. Ako one to čine, onda vam Bog dozvoljava, da napustite s njima zajednicu; inače ste im dužni dobru hranu i odijelo. Postupajte sa ženama dobro, one su vaše pomoćnice, a ne mogu ništa same učiniti. Vi ste ih uzeli, kao od Boga povjereno dobro. Promislite, ljudi, moje riječi, ja sam svoje poslanstvo dovršio. A ostavljam vam toliko, da ne ćete nikada zabludiU, ako se toga držite: bistar puto­ kaz, knjiga božija i primjer pejgamberov’ O ljudi! Čujte i promislite moje ri­ ječi. Znajte, da je musliman brat dru­ gome, svi su muslimani braća i ni­ kome nije dozvoljeno, da od svoga brata nešto uzme, što mu ovaj dobro­ voljno ne dadne. Ne činite nepravde prema samim sebi! Bože! Nisam li ja svojim poslanstvom udovoljio?« (Nastaviće se). �Број 319 Broj ništvu i državi učinjene izdatke oko upotrebe vojske. Član 5. Na zahtev Ministra Unutrašnjih Dela, Ministar Vojni i Mornarice odobriće da potreban broj vojnika pređe u žandarmerijsku službu i tamo odsluži svoj rok. Član 6. Lica, koja u skitnji, pijančenju ili bludničenju provode vreme a ne mogu dokazati da se na pošten način izdr­ žavaju, kazniće se zbog toga zatvorom do tri meseca, a osim toga, kao lica moralno posrnula i sklona vršenju krivičnih dela, mogu biti upućena i posle izdržane kazne u narod za. pri­ nudan rad. Maloletna lica, ako Ae bi bila osu­ đena na kaznu, upućivaće se u zavod za vaspitanje i moralno popravljanje u kojem tako lice može ostati najviše pet godina, ako nije navršilo 16 go­ dina života, inače do punoletstva. Ministar Pravde ovlašćuje se da do­ nese uredbu o postupanju za slučajeve upućenja ovakvih lica u zavode za prinudan rad ili u zavod za vaspitanje i moralno popravljanje maloletnika. Član 7. Ko rasprskavajuće materije ili sprave ili oruđa potrebna za njihovo spravIjanje gradi ili drugoga upućuje kako da ih načini, nabavi, čuva ili ih dru­ gome prodaje, ma da zna ili mora držati da su sve one određene da se upotrebe za izvršenje takvog zločin­ stva, pored onih pobrojanih u članu 1. kazniće se robijom. Član 8. Ko je ovlašćen da drži rasprskava­ juće materije pa ovim rukuje protivno postojećim pravilima i naredbama nad­ ležnih vlasti i s time prouzrokuje kakvu štetu ili opasnost po imovinu, život ili zdravlje drugih kazniće se robijom a u osobito lakim slučajevima zatvorom. Član 9. Ko se ogreši o postojeće zakonske propise i naredbe o proizvodnji, uvozu i prodaji baruta, dinamita, vatrenog oružja i drugih rasprskavajućih mate­ rija, kazniće se novčano od 10.000 do 100.000 dinara prema veličini krivice i svome imovnom stanju. Ovu novčanu kaznu može sud iz­ reći i u svima slučajevima člana 7 i 8 ovoga zakona, pored tamo predviđenih kazni, ako nađe da je to u interesu održanja javnog poretka. Član 10. Državni činovnici i službenici samo­ upravnih tela, koji pojedinačno, u ve­ ćem broju ili ukupno prestanu vršiti svoju službu u cilju štrajka, kazniće se zatvorom a potstrekači i kolovođe i novčano do 10.000 dinara. Istom kaznom kazniće se i ona lica, koja sabotažom ili pasivnom rezisten­ cijom ometaju pravilan tok poverene im službe ili rada. Član 11. Lica, koja pokušaju sprečiti druga lica da rade, kazniće sa zatvorom do 6 meseci. ako njihova radnja ne pređe u kakvo teže krivično delo. Ako se ovakva lica na poziv vlasti odmah ne raziđu s mesta gde su se nedopušteno skupili, kazniće se zatvo­ rom do godinu dana i novčano do tri hiljade dinara. Člana 12. Ko na javnim zborovimg, u otvore­ nim ili zatvorenim prostorima ili inače ma gde, nosi ili iznosi ma kakve zna­ ke, zastave ili natpise, kao znak pozi­ vanja ili potstrekavanja da se stvori javno mišljenje da postojeći pravni poredak treba zameniti drugim, putem prevrata, rušenjem privatne svojine ili uništajem javnoga mira, kazniće se zatvorom najmanje godinu dana ili novčano do 50.000 dinara ili obema kaznama. Član 13. Samo učestvovanje pri manifestaci­ jama iz prednjega č.ana protiv organizovane državne vlasti, kazniće se Ј1РАВДА* — „PRAVDA* Страна 3 Strana kona o štampi, zakona o udruženjima , gu dobija kad se obnaroduje u .Služ­ i zatvorom do godinu dana ili novčano do 3000 dinara ili obema kaznama. i zborovima i drugih zakona neće se ! benim Novinama*. Preporučujemo našem Ministarstvu Član 14. primenjivati u koliko su ovome za- I Unutrašnjih Dela, da ovaj Zakon ob­ Ako je nadležna vlast zabranila ka­ konu protivne sve dotle, dokle ovaj naroduje, a svima našim ministrima kvu manifestaciju protiv državne vla­ zakon bude važio. da se o izvršenju njegovu staraju; sti ili inače kakvu drugu manifestaciju vlastima, pak, zapovedamo, da po Član 21. protivnu državnim interesima, svi uče­ njemu postupaju, a svima i svakome Zakon ovaj stupa u život od dana snici, koji se na poziv vlasti odmah da mu se pokoravaju. kad ga Kralj potpiše, a obaveznu sna‘ ne rasture, kazniće se zatvorom naj­ manje godinu dana, a kolovođe i nagovarači, da se manifestacija ne ras­ turi, i novčano do 5000 dinara. Član 15. Sastavio po raznim vrelima i vlastitom iskustvu: AJanović Abas. Državna upravna vlast kad utvrdi (Nastavak). da je kakvo udruženje (sindikalna or­ ganizacija ili druga) promenilo svoj u što ćete vi trošiti novaci Zato je i Ovakve zadruge za štednju i zaj­ zakonom dopušteni cilj ili otpočelo propalo u našoj državi svake godine move primaju od svojih članova i no­ tajno ili javno da se bavi drugim ne­ vac na štednju. Inia zadruga, koje na stotine seljačkih domova, jer se dopuštenim ili protivzakonitim agita­ zajam uzimao bez računa i uz visoke svu vjeresiju svojih članova u selu cijama ili poslovima, rasturiće takvo podmiruju iz onoga novca, što poje­ kamate. Vi ne možete izbiti iz svoga udruženje. dini zadrugari ulažu kao prištednju. zemljišta toliki prihod, da možete dug Protiv ovoga rešenja o rasturanju Drugim riječima: sav onaj novac, što otplaćivati. I zato svaki Čas Čujete, da udruženja njegovi zakonski predstav­ ga zadruga treba da dade u zajam je ova kuća došla na „muntu“ ili na nici imaju pravo žalbe u roku od tri članovima, sav taj novac skupljen je telala, onaj je „grund" prodan na draž­ dana Prvostepenom Sudu. Protiv re­ u samom selu od drugih bogatijih za­ bi, a sve to zbog nerazumnog zadu­ šenja Prvostepenog Suda može se u drugara. Na taj način, kroz zadrugu, živanja. istom roku izjaviti žalba Kasacionom sredstvom zadruge, ispomažu se se­ Kod zadruge stoji stvar sasvim dru­ Sudu. ljani međusobno, odnosno oni pomažu gačije. Kad zadrugar dođe i moli za Zakonski predstavnici ovako rastu­ jedan drugoga, a da ni jedan nema renog udruženja, kazniće se za nedo­ štete, to jest niko nikomu ništa ne jam, njega se pita, u koju svrhu on to treba. Ako želi uložiti u gospodar­ pušteni rad zatvorom najmanje godinu pokloni. Sta više, svi imadu očite stvo, recimo, da kupi kravu, konja, dana i novčano 5000 dinara, u ko­ koristi. sjemena za sjetvu ili umjetnog gnoja, liko ovde nema težeg krivičnog dela. Onaj, koji ima toliko, da može me- onda mu se zajam dade, jer je to tako Član 16. tati na stranu, priuči se na štednju, zvani proizvodni zajam. On će s time Kad optuženi u smislu či. 46. Srp. kad ima u selu zadružnu blagajnu, a poboljšati i povećati svoje proizvode, Zak. o Štampi bude pozvat radi sa­ znate i sami, da je Štednja temelj svoj prihod, pa će zajam lako otpla­ slušanja, pa se krije, pobegne ili ga napretka. Dok u selu nije bilo za­ titi. Zadruga će znati odmjeriti i vi­ u opšte nema u mestu prebivanja za družne blagajne, gotovi novac držao sinu zajma, jer zadrugari poznaju jedan tri dana od sudskog poziva, i to se se u čarapi i za gredom. Znate, kako drugoga, što-no riječ, u dušu, i zato konstatuje zvaničnim izveštajem nad­ je, kad čovjek ima novac onako vazda se ne će događati tako lako, da koji ležne vlasti, sud neće u buduće pozi­ pri ruci: čovjek lakše, lakoumnije ku­ zbog zadružnog zajma dođe na telala. vati takvog optuženog preko „Službe­ puje stvari, koje mu nisu baš od ve­ nih Novina" niti mu preko njih vršiti Zašto zadruga daje jeftiniji zajam? like nužde. ikakva saopštenja, već će se sve sud­ Onaj pako, koji treba zajam, dođe Sad ćete vi možda pitati: ske odluke, koje mu se imaju predati, i brzo i jeftino do novaca- Gulikože, »Pa kako to, za Boga, da zadruga prilepiti na dom njegovog posljednjeg lihvari tiaže kao kamate 40—5O°/o može davati jeftiniji zajam?« stanovanja ili poslovnog bavljenja, kao (često i više), gradske štedione i banke Mema jednostavnije stvari od toga. i na sudsku tablu, i one će se sma­ računaju jedno s drugim 15-16°/», a trati za punovažne u pogledu raču­ seoska zadružna blagajna svega6—7°/0. Zamislite, kako stvar teče. Državna banka daje novac drugim manjim nanja rokova. Računajte: u gradu platite svega, sa bankama, a ove opet štedionama. No­ Član 17 svim pristojbama, recimo 15°f0. To je vac, koji se nalazi u štedioni, bio je S obzirom na naređenje člana 20. 150 K kamata na 1000 K zajma. U dakle već kod jedne ili kod dvije banke, ovog zakona, imaće se u buduće sma­ zadruzi n. pr. svega 6°/0- To je 60 K a svaka od njih morala je nešto zatrati, da je naređenje čl. 58. odeljak na 1000 K. Razlika je 90 K. To je u I služiti. Tako novac, što ide dalje i što 1. Srp. Zak. o štampi kao I pokrajin­ mirno doba velik novac. U mirno doba 1 se više približava vama, postaje sve skih zakona o štampi prestalo važiti kupili ste za 90 K junicu, ili dva do skuplji. Svaki od vas već je bio u u koliko se odnosi na krivice po ovom tri pluga i ne znam koliko pari opa­ i kojoj štedioni, pa je vidio, koliko tamo zakonu. naka i čizama' ljudi sjedi. Štedione i banke moraju Član 18. sve te ljude plaćati, a ‘plaćaju ih iz Odgojna vrijednost zadruga. Ne mogu vršiti nikakvu javnu slu­ one razlike na kamatima, uz koje no­ Ovdje spominjem samo onako uz ­ žbu ili funkciju niti biti narodni po­ vac primaju na štednju i daju u za­ gred veliku odgojnu vrijednost za­ slanici niti časnici samoupravnih tela jam. Drugim riječima, njih plaćaju oni, druga One vas čine boljima i razum ­ oni, koji pripadaju komunističkoj par­ koji uzimaju novac na dug. Dakle nijima, one vas odgajaju. Zamislite ovo: tiji ili u o;šte kakvom udruženju, koje onaj novac, što ga u štedioni pozaj­ Kad uzimate zajam u banci ili kod je ovim zakonom zabranjeno. Ovo se mite, prošao je već nekoliko ruku, a lihvara, pitaju vas oni samo to, ko­ odnosi i na službenike privatnih usta­ ’ svaka ta ruka nešto košta. liki vam je imetak, do vide, da li su nova, koje imaju izvesne naročite pri­ (Nastaviće se). za svoj novac sigurni. Šta njih briga, vilegije od strane države, a koji služ­ benici pripadaju komunističkoj stranci. i jeme pronose vijesti o ulasku ProtiLica, koja sada vrše prednje funk­ j ćevu u vladu. G. Ljuba Davidović, cije, razrešavaju se po stupanju opredsjednik demokratskog poslaničkog voga zakona. kluba, kušac je da skloni g. PribićeČinovnici i javni službenici, koji bi vića, da popusti u svom ličnom sporu sa ovoga razloga bili razrešeni od Primljen zakon o zaštiti države. s Protićem. To nastojanje ide za tim, dužnosti, mogu se protivu rešenja Na sjednici Skupštine od 1. ov. mj. da se u ovim kritičnim danima što ministrovog žaliti Državnom Savjetu. primljen je zakonski predlog zako* bolje učvrsti vlada, kako bi mogla što Primljena žalba ne obustavlja izvršenje nodavnog odbora o zaštiti države sa uspješnije provesti namieravanu akciju rešenja. 190 glasova za i 54 protiv. Za zakon protiv komunista. Član 1>. Iznose se kombinacije, da bi Protić Za sva krivična dela po ovome za­ su glasali demokrati, radikali, naš preuzeo portfelj ministra policije ili klub, zemljoradnici i Vošnjakova konu sudiće redovni državni sudovi drupa. Protiv: komunisti, republikarv ministra financija, ali sve te kombi­ po slobodnom sudijskom uverenju i sudiće kao hitne predmete pre sviju ci, jugoslavenski klub i socijalni de­ nacije izgledaju piavljenje računa bez mokrati. Tekst zakona donosimo u birtaša. Jedan hrvatski poslanik, član drugih krivičnih dela. Jugoslavenskog kluba, koji se je upravo ovom broju u cijelosti. Opšti dio kaznenog zakonika za povratio iz Rimskih toplica, gdje je Izručenje komunističkih poslanika. Kraljevinu Srbiju 1—81 zaključno) imao priliku, da razgovara s Protićem, primenjivače se u svemu na sva kri­ Prekjučer je u Skupštini primljen vična dela po ovome krivičnom za­ 'pređlbg imunitetnog odbora, da se i veli, da je ulazak Protićev u vladu konu. Nu izuzetno od §58. kaznenog izruče sudu ovi komunistički posla­ nemoguć. Protić odlučno otklanja to zakonika za Kraljevinu Srbiju krivac nici: Miloš Trebinjac, Života Miloj- veleći: Ko je natjerao kola u glib, neka će se moći suditi na smrt za zločin ković, Dragomir Marjanović, Vladi­ ih i izvlači! učinjen po ovome zakonu, ako je u Glad u Rusiji. Po novinskim vije­ mir Mirić, Mihajlo Korenji, Salaja, I vremenu učinjenog dela imao punih Sitno Miljuš, Lazo Stefanoviić i Ivan stima zavladala je velika glad u ne­ i 18 godina života. Čolović. To je cijeli izvršni odbor. kim krajevima Rusije usljed loše ovo­ - Nakon glasanja uhapšeni su ti godišnje žetve. Maksim Gorki je radi Član 20. toga uputio poziv na neke evropske poslanici na izlazu iz Skupštine. Sve ovome zakonu protivne odredbe Protlćev ulazak u vladu ? Javljaju države i na Ameriku za pomoć tim : iz opšteg kaznenog zakonika i drugih sporednih kaznenih zakona kao i zanam iz Beograda: U zadnje se vri- i krajevima, kako bi se pučanstvo spa- Pisma muslimanskom težaku o zadrugarstvu. Politički pregled. Nužda uči slediti I zato iskusne domaćice upotrebljavaju za veliko kao i svako drugo pranje u kući I kuhinji, samo priznati pravi Schicht-sapun sa znakom: „Jelen" koji se dobiva svuda u komadima od >/< kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Slhcrt Vita Ш, Sarajevo, Despića ui. 1. �„ПРАВДА“ Strana 4 Страна silo od izumiranja. Poziv je našao od­ ziva kod mnogih država. U Engleskoj se u donjoj kući par­ lamenta obrazovao parlamentarni odbor od predstavnika sviiu stranaka, koji ima zadaću, da sakuplja milodare i organizuje pomoćnu akciju. Od strane parlamenta učinjen je pretilog vladi, da i ona pridonese u novcu i materi­ jalu svoj dio, te da podupre ovu akciju. U Čehoslovačkoj je ministar dr. Beneš predložio na ministarskoj sjed­ nici da se i Češkoslovačka pridruži toj akciji. Vladin nacrt predvidja državnu akciju, koja biti mala biti tako orga­ nizirana, da i javnost može kod nje sudjelovati. Ministarstvo će vanjskih poslova raditi zajedno sa drugim drža­ vama na internacionalnoj podlozi. U Švacarskoj je vrhovni odbor švi­ carske socijalno-demokratske stranke i odbor švicarskog strukovnog saveza apelirao na svoje sekcije, da za žrtve glada u Rusiji sabiru novac, odijelo i rublje. U Francuskoj se ustanovio odbor za pomoćnu akciju ruskim učenjacima i umjetnicima. Odbor u svojim statutima isključuje svaku političku, religioznu i socijalnu tendencu, te se njegov rad bazira samo na humanosti Odbor je već započeo svoj rad, te je primio iz Petrograda vijest, da je prva pošiljka tamo već prispjela. PRAVDA" Broj 319 Број U Americi je državni tajnik Hughes »Tiincsa« međutm cjenj španske gu­ poslao sovjetskoj vladi notu, u kojoj bitke na 20.000. Madridski listovi izlaže politiku američke vlade prema započeli su oštrim napadajima na sovjetskoj vladi. Između ostaloga veli, * vojnu upravu, jer je ona oboružala I da će Amerika poduzeti pomoćnu akurođenike i naučila ih tajnu moderne ' čiju za gladno stanovništvo u Rusiji strategije. List »Epoca« veli, da je I onim časom, kada sovjetska vlada pu­ urođenike najprije trebalo civilizosti na slobodu američke građane, koji vati, a onda tek dati im pušku u ru­ se tamo nalaze u tamnicama. ke. i Odnosaj i između Grčke i Italije. Između Italije i Grčke odavna po­ stoji napetost radi interesa u Sredozemnome moru i u Maloj Aziji. Ovi odnosaji su se zadnjih dana znatno promijenili, osobirto nakon izjave kralja Konstantina, da se grčka voj­ ska u Maloj Aziji bori i za talijan­ ske interese, koje Grčka ne namje# rava u nikakvom slučaju ugroziti. Atenska »Kronaka« piše, da je že* li a krali a, da se uspostave pri jatelj­ ske veze sa Italijom, želja čitavog grčkog naroda, i da je njezino ostva# icojc ovisno o samoj Italiji. Položaj u Maroku. Usprkos uvje# ravanjima sa španske službene stra# ne izgleda da se položaj u Maroku nije još znatno poboljšao. Agitacija među Arapima traje, a kolona gene# rala Navarra. koja je još uvijek op­ koljena, nastavlja junačkom obra# nom. Službeni komun'ikej španske vlade javlja, da je poginulo 10 ofi? 1 čira, a 5 da ih je ranjeno. Dopisnik Uspješno se oglašuje u „Pravdi". Ajanović u Visoko i provede osnutak zadruga za svako selo. Na sastanku težaci su izrazili želju za školama, te da se sibjan-niektebi pretvore u škole. Izgleda, da će biti Visočkl kotar pionir zadrugarstva i svakog napredka, te mi Želimo našim težacima najljepše uspjehe. Protestni mitinzii u Skoplju i Nišu. Javljaju iz Beograda: U Skoplju i Nišu bjS su veliikii narodni mitinzi protiv komunističkog terora. Nigdje nije došlo do nereda. Komunisti su sc ovih dana povukli, pa ih se nigdje Konferencije okružnih načelnika. ne rida. U posljednje vrijeme poPrekjučer su završene konferencije hapšeno je više osoba u Nišu i Sko­ okružnih načelnika iz Srbije i Crne plju. za koje je dokazano, da stoje Gore kod ministra unutrašnjih dje? u vezi sa komunističkom akcijom. Elkamerašima na znanje. Budući la Pribićerića. Na konferencijama stvoreni su zaključci glede preduzi- se na prošloj izvanrednoj glavnoj manja novih energičnih mjera protiv skupštini na 30. jula 1921. izabrati komunista i glede provađanja novog predsjednici nijesu htjeli primiti te zakona o zaštiti države. Donesen jc časti to se ni novi odbor nije mogao u tome cilju detaljni plan za akciju konstituisati, pa zato molim svu ggoko sređivanja prilika ti našoj kra­ članovc, da neizostavno dođu u po# nodjeljak na 8. augusta o. g. u 5 sati ljevini. Zadrugarski pokret. Na 1 augu­ po podne na ponovnu izvanrednu glavnu skupštinu, gdje će se izabrati sta 1921. održao je organizator zadrui nori odbor, odnosno zaključiti ras# garstva među muslimanima težacima g. Ajanović Abas sastanak u Visokom I pust društva. — Predsjednik: J. E. s predstavnicima tamošnjih musliman­ I Filipović. Domaće vijesti. skih sela. Sastanak ie u svakom po­ gledu osobito uspio, te je zaključeno, da na 26. o. mj. dođe ponovno gosp. Sjetite se „Gajreta!" Narodna Jugoslavenska kuhinja ======== Kralja Petra ulica br. 2.------ ---- : Poznati Mehmedčauš kuhar. — Svakovrsnih ukusnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamčim. Mujaga Kovaćević zvan Mostarac. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla i Travnik. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000—. 104 Ulošci oko K 25,000.000'—. Pupilarno siguran.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 18,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo ~— -• 11 " Dionička glavnica K 20,000.000.— PREUZIMA vtoge na ukamaćenje na Redovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. 1 Podružnica: Brčko OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih bur­ zovnih transakcija. —™ Pričuve K 8,000.000.-* FINANCIRA trgovačka i industrijama duzeća. V I S I isplate na svim mjestima Kraljevine Wtm Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. DiontžKa glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Prižuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavija uplate I unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A« Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/30962b745794b70b512aba761b9996fe.pdf edcfbd8a4763af57738b99b4ee728273 PDF Text Text POŠiARiNA U GOTuvu PLAĆENA. Pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godisrje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—, Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, subota 6. augusta 1921. (1. Zil hidže 1339.) Broj 82 (320) Naša ekonomska organizacija. III. &-in. Proizvodnja dakle, što ve- , nog posla i da se stručnjački prora­ ća proizvodnja, mora da bude misao i vodilja svih nas, koji smo u svjet- I skom ratu teško iskusili što znači ! zemlja sa slabom proizvodnjom i . koliko ljudi u njoj umire od nevo* | lje, kad bude u nesretnom slučaju I zatvorena sa svih strana. Ali i njjača proizvodnja u dobroj j ekonomiji ne smije se ograničiti sa* , mo na proizvodnju sirovina, koje bi uputili preko trgovine u tuđe ruke, većinom i preko granica države, da ih drugi prerađuju i prodaju kao fa* brikate. Jer, pri tome drugi vuku od naših sirovina dvoje, čim bi se mi sa mi mog !i koristiti, a to je: kod prerade tih sirovina u fabrikate -Uh predmete zarađuj u njihovi radnici, obrtnici i poduzetnici dnev* ne plaiće i prihode, koje bi mogli i morali naši zarađivati, a drugo je, oni zarađuj u onda u trgovi* n i na tim prerađenim predmetima onaj dobitak, što bismo ga mi pre^ ko svojih ustanova također mogli i morali dobiti. Zato bi morala biti briga našeekonomskeorganiz-acije, da omogući tu manipulaciju i privredu samom naše’mu svijetu. Nastaje pitanje prije svega: u če­ mu je razlika između našeg svijeta i drugih ljudi u ovoj stvari? Ta se razlika dade u kratko istaći: za pre* radbu svojih sirovina u fabrikate mi nemamo dovoljno n*i naobraženih strukovnih lica i kvalifSkovanih rad­ nika, niti strojeva, na kojima se ve­ ćinom sirovine prerađuju, kao ni prostorija potpuno uređenih za taj posao. Drugi, napredniji narodi to imaju. Oni su, da to mognu imati, školo* vali svoju mladež dugo godina oti prije za razne poslove, kojih ću se i ja ovdje dotaći, i u svakoj potrebi postavljali odmah gotove, spremne i što se rekne pečene ljude za posao. Pored toga $u š t e d i 1 i usvojim troškovima i sabirali novc e, p a kupovali spravestro* j e v e, pomoću kojih se može na stotine j na hiljade puta više robe izraditi, nego li bi se izradilo, kad bi radnici sve na ruke izrađivali. A o* sim toga uložili su neku glavnicu i u zgrade i ostali uređaj, kako bi se iz­ rađena roba potpuno do dućanskog stanja dotjerala i što brže otprema­ la u magaze ili skladišta, u kojima se čuvaju sirovine do vremena upo­ trebe i roba do otposlani a, pa kola ili teretni automobili, potrebni za prevoz i t. d. Imali su dakle spremne ljude i udruženi kapital za početak svakoga većeg posla. A toga nema kod nas, priznati se mora. Ali, tim nije rečeno, da nam je i nemoguće preuzeti u svoje ruke preradbu svoje veće proizvodnje. Jer, ako kod na* šeg svijeta bude samo dobre v o1 j e, da svoje kapitale orga­ ni z u j e na način, kako ću to kas* nije istaći, onda će biiti lahko postići i sve ostalo, pošto zapravo sve ovisi o dobrim fimancijalnim fundamenti* ma. Onda je lahko odmah imati i upravitelja stručnjaka za jedan po* sao, onda se brzo nađu i potrebiti kvalifikovani radnici, nabave sprave i uređaj, ama sve, samo kad se ima odakle potkivati. Nu, jedna stvar prije toga treba da se uredi. Treba najprije da se cijeni potreba, zapravo nužda jed­ čuna njegov rentabilitet, pa istom onda da se u posao ulazi. Pojedmac, I kojemu ne bi stajala velika sredstva | mogućnosti na raspolaganje vrlo će teško ocijeniti tu potrebu i taj pro­ speritet. Njemu samom ne bi bile poznate velike potrebe narodne za jednim artiklom, njemu ne bi bilo dobro poznato koliko iz svih kraje* va stoji na raspolaganje sirovina za izradu jednog artikla, on sam ne. bi mogao uplivisati na narod, da se po­ visi proizvodnja dotične sirovine, a* ko je bude trebalo više za preradu, on ne bi bio u stanju sam financirati j opsežnijeg posla niti bi ga mogao što | jeftinije pružati svijetu u konkurent čiji sa sličnim stranim artiklima, jer ne bi imao organizovanih svojih pro* davaonica i t. d. Pojedinac bi dakle teško mogao, ali hi lakše i tim sigurnije mogla to I sve da izvede jedna institucija, koja bi imala svoje vijeće i svoje stručne | organe, čijii bi procenat režijskih tro­ škova za jedan posao bio minima* lan, pored mnogih drugih poslova kojim se bavir dok bi se kod poje dinca s jednim poslom svi režijski troškovii navaljivali na dotični po­ sao i t. d. Takva institucija bila bi u našem slučaju naša ekonomska or­ ganizacija, koju moramo da imamo. Ona bi rukovala — osim u prijašnjem poglavlju spomenutog ra- . da оф sveopćeg pomnožavanja pro- i diikc^ u gospodarstvu — još ina- i šim obrtima (zanatima) i I tvorničarstvom (i n d u s t r ij om). Naravno postepeno, pre­ ma prilikama, isprva možda tek ko* ju granu obrta da njeguje i jednu dvije male fabrike, pa onda po mo* gućnostii da iđe sve više i više. I tim bi njezino djelovanje zahvatilo osim sela i dije­ love gradova, i to one dijelove, J koil se bave zanatima i koji traže i i trebaju rada i zarade. Sadašnji zanati u naš:m gradovi* ma zapeli su i t r e b a i m dati,' obnove. Ali ta obnova nije samo •u davanju kredita malim obrtnicima dok se podignu na noge, nego stvar* ne obnove, da se cijeli zanati kao takovi mognu održati1 da ne propadnu, treba ih prila­ gođivati onome načinu izrade, ka- [ kva se danas roba traži na tržištu. Ako nemaju više prođe dosadašnji ; oblici obuće, odjeće, kućnih potreba i t đ., da se nodmladak uči da p r av i nove, kakve novi ukus traži. Naravno tu treba jedan posrednik, | koji b? i pođmladak rukovodio u o : buci, aTi koji bi opet i na to pazio. ' da! se sve ne izobliči kroz 24 sata, te . koji bi s jedne strane tražio ■ nova 1 tržišta za proizvode naših rukotvo* I rina. a s druge strane nastojao da u- I vodi i nov' zanate, koji bi se bolje is- I platili i da za njih nalazi i namiče si* ! rovinc. T a i b a p o s r e d n i k b i 1 a I e k. organizacija, koja bi na 0 v a j način oživljavala n a* še zanate i dovodila ih što više u sklad sa množinom i n ii š ih sirovina i naših p ot r c b a. Tim bj ona zapravo upot* puniavala grad sa selom u novom ra* du, a za stari pripomogla makar i toliko, da hiperprodukciju zanata u gradu zamijeni razmještanjem obrt­ ničkog rada po selima, što ne bi bilo ni malo zazorno, ako se radi o namaknuću sredstava za život momen- Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina IH. tano pojedinim unesrećenim ljudima se prave i safuni za poljepšanje čovječije kože. Tako isto organizuje iza rata. Dosadašnji naši stari zanati su, a- pravljenje ulja i od repe, tikvinog ko -pogledamo na pr. u Sarajevu, ovi: sjemena, lanenog sjemena i t. d. i i? kovači, kazandžije, abadžije, torzije, ma na taj načijn jedan novi obrt. kazazi, ćizmedžije, sarači, opančari, Ili: gospodarski odjel osuđuje sa* kundurdžije, krojači, brijači, stolari, danj? način pravljenja maslaca (bu* bravadžije i slično. Dok god je svi₽ ! tera, »mladog masla«) na čančić, a jeta, biće i tih zanata, jer oni pri­ naročito zimi u sobi ili u staji, koji pravljaju i daju narodu ono, što mu nije za uživanje, nego preporučuje svaki čas zatreba. Ali ako neki od da se kod povećanog mljekarstva ovih zanata zapinju, noda se mladež pravi maslac spravom »centrifuga« ne može u njima podgajati, jer za iz svježeg slatkog mlijeka, pa da donju nema budućnosti, nego se mora bijamo dosta novaca za nj i iz stra* podgajati i osposobljavati u dru* nih država, jer se nikada ne može to^ g i m zanatima, koji imaju liko mnogo maslaca proizvoditi, ko­ bolji izgled u budućnosti. liko se može s uspjehom prodavati u Naročito pak, paziti se mora, da ta svijetu. Obrtno odjeljenje odmah sposobnost bude općenita, kako organizuje proizvodnju bi sa njom jedan novi obrtnik svag* b u t e r a po općinama zajednički na dje našao kruha za sebe, a ne na pr. centrifuge, kojih danas imade i tak­ samo u jednom mjestu, gdje vrijedi vih, da za jedan sat izmetu po 2000 samo jedan način njegovog zanata. litara mlijeka, (sa ostatkom od 0.1% Šta više, on bi morao biti i više ospo­ masti u njemu) i priugotovljava ga sobljen, nego što se čini na prvi po* ukalufljena i t. d. za trgovinu. Sama gleda da treba, jer može biti da će Danska prerađivala je do rata u 2300 on ručni rad nekad zamijeniti stro? mljekara dnevno po 6000 litara mli­ jem ili će otići u veću radionicu svo­ jeka prosječno u maslac i kajmak, a je struke, gdje bi mogao postati nad­ prema tome i druge države dosta, ali glednik ili upravitelj, pa neka je na je unatoč toga iz Sibirije uveženo i sve spreman. potrošeno (1913.) u Evropi još 4 mi«* Istom ovako imaće dobar izgled za lijona puda maslaca. budućnost onaj dio našega naroda, Gospodarski odjel uči narod, da u koji ne proizvodi sirovine, nego radi svako pčelarstvo uložena glavnica na njihovoj preradi do trgovine. O- nosi prosječno najmanje 30% godiš­ vaj dio radenika u našoj općoj eko­ njeg dobitka, podučava o gojenju nomiji i privredi nama je također paše za pčele, upire prstom na pr. u vrlo nuždan i zato mora da nađe iksa u Sleskoj, koji je kroz 12 godina posebno svoje rukovanje u ekon. or* prodao 5000 matica talijanske pasmi­ ganizaciji, tim više, što se obrt i ne i 500 punih košnica preko svega tvomičarstvo same organizacije ras­ svog pčelarenja i stekao u mimo do* prostire i na gradove i na sela opće­ ba stotine hiljada — i uspijeva, da nito, ako hoćemo da ona svoju zada* narod počinje mnogo bolje pčelaritt ću postizava. Obrtni odjel pravi neprestano za to Da se bolje u ovom razumijemo, nove košnice »amerikanke« pogledajmo samo nekoliko primjera i razašilje ih na sve strane. I s t:'m. rada organizacije na ovome polju kao i s ostalom raznovrsnom koji je čeka, ako hoćemo da, ispu­ preradom d r v e t a na pr. za stivši ove iz vida, ne zapne bolja pro^ stolice, stalaže, četke (kefe), kola, izvodnja i napredak u našem gospo* ' okvire i t. d. imade svoju obrtnu ra­ dionicu drveta. u kojoj strojevi pu* darstvu i životu: Gospodarsko odjeljenje organiza­ no proizvode. A osim košnica, za cije na pr. uspijeva u svom djelova­ i što bolje razvoj pčelarenja, pravi nju za što veću proizvodnju povrća i obrtno odjeljenje i umjetiu zemlji i moglo bi obrtnom odjelje­ i no saće od čistog voska, bez prinju da stavi na raspolaganje dosta । mjese ceresina i razašilje ga interesi/roviina za konzerviranje povrća kao i santima, da im pčele nanošenjem pretičak preko kućnih potreba u više I cvijetnog praha za saće ne dangube stjecišta. Obrtnom odjeljenju je ta­ : u nanošenju meda i t d. da dužnost, da to povrće uzme ! Tako obrtno odjeljenje rukovo* u preradu, da ne propadne, nego : d i i preradbom voća u šurupe da se što bolje iskoristi po narod. I (sokove), marmeladu, pekmeze i t. Imade više načina, kako će to uči* I d., koji mogu da stoje i da se dobro niti, i ono izabere na pr. sistem Fran­ prodaju kad godina izda voćem. Rucuza Massona, da po njemu postupi: | kovodi izradom konoplje, 1 asuši povrće u rastućoj toplini od 30 I n a i v u n e za pravljenje uža, odje* do 80 stupnjeva (prema vrsti povr­ i će i rublja, čarapa, konca, tkanje beća) pa ga onda tišti (presuje) poseb* I za i čitova i t. d. (i uz priikup sirovine u om spravom dok se voda iz njega i pamuka) na predionice i tkalačke ne iscijedi i dok se ne stisne na pr. • mašine, koje u drugim zemljama sa od 10 na 2 centimetra visine, da zrak I milionima vretena i stotinama hilja^ ne može u nj ulaziti. Ovako prire­ ' da mehaničkih stanova izrađuju raz? đen kupus, kelj, mrkva, grah, spinać, j nu tekstilnu robu, koju mi kupujeceler, cvjetača, karfiol i t. d. zamata I mo od njih. Kad tu robu trebamo, se u kositren list (stanici) i razašilje zašto ne bismo i mi pravili u svojim na sve strane u manjim zamotcima ! tvornicama na pr. fesove, sukno, čohu, guhjeve, pokrivače, mreže, vreće, u prodaju. Ili: gospodarsko odjeljenje propa* I gajtane, svakovrsne vrpce, »vun^ce«, g.ra u narodu, da je što više si j a? i »svile i polusvile«. šamije, ćilime i t. n j e s u n c o k r e t a vrlo korisno, I d. Za pogon imamo dosta i zbog čega ga mnogo siju u Rusiji i u ; u g 1 j c n a, a š t o j e g I a v n o i d o* Engleskoj, za pčele su obilna hrana, 'sta vođenih snaga, s kojima perad se njegovim sjemenom tovi-, bi mogl5 razvijati poslovanje bez bristabljika i list dobra su krma za sto­ ' ge. Tim bi razvijali i privredu ku, u veliko sijani ciste zrak, gdje ih I siromašnih m u s 1 : m a n k i ka. je mnogo malo je groznice i t. d. Tu ' i uopće ženski ručni rad posebnom veću proizvodnju suncokreta sad 1 brigom za pletenje i umjetne vezove. hvata obrtno odjeljenje, da od nj eObrtno odjeljenje rukuje pravljegovog sjemena pravi z e j- njem na pr. mednoga s i r ć e t a t i n najfiniji za naše jelo, koji se još • (sa vrijenjom 9—10 nedjelja) u та upotrebljuje i u slikarstvu, a od njeg dionici, pravljenjem cigle za zida- �01 KAVDA" - ЈЈРАБЛА* Sirana 2 Страна Kako izo vo nekoliko primjera v> hpva da se razjasniti Jedino na taj već u Parir. Ali ni tipno ga.u jomc nje i za krov na stroj brzo i mno<go. , radi što veće gradnje boljih staja i | dite, nam a t.r.ab a jedno лоуо .način, što-Pariz, odnosno francuska, neće pomoći, jer jc .posjed C^ri^rakuća, pravljenjem mesnih k o n* 1 k o I o m o d e r n ih z a n д ti i j a, Simpatije za sada sa Тџгсјта. dok Ја i francuska potajna želja, ili mar z e r v i, za što bolju korist od sto? | raznih struka, večjh, koji bi tehnički su Epglezi otvoreno na strgpi Grka. u mijmanju ruku takova vlada u carstva, jestiva (makarona, suhih । rukovodili poslovična i podučavali I ргетд onoj rijeci ,MirabQ#, jed- Car^rarfM. kqja će sijati pod uplikolača i si.) za što bolje iskorišćenje ’ mlađe.Rako će.o.vi sa njima rukovati UQg od voda fiancu^c rcv^ucije, vqm. Francuske. žitarica, pravljenjem na stroj klina­ m;’np:h.)£oji bi temeljito ospo­ da iwme »u politici, nije istina ono, .Na sve to odgovora Kjcmafpaša ca, gvozdenih obručeva, civara, peći jl sobili i po vremenu zauzimali mje- što »'doista postoj vnego ono Sto svi? politički On naime ratifiknje u jet vjeruje da poetoji«, bacaju se u parlameptu savez sa Sovjetskom Ru? i t. d. za što ima jeftinih sirovina do­ stp većih. sta, a te stvari nam svaki dan tre ;i * Izobrazba i školovanje ovog pod- svijet takove vijesti, za koje se želi, •šijom, koja ćc prema pisanju cari­ baju. Kućnoj industriji na pr. ostav- ; mlatka vršila bi se djelomično u te? da budu istinite. gradskog lista »Akšama« uputiti Ali, mora se ipak priznati, po­ grčkoj vladi notu s pitanjem, kakav Ija pravljenje košara od pod- ■ čajevima. djelomično u Školama i gajanih vrbika na na i goroj zemlji, ! poduzećima, o čemu će uprava orga- sljednjih dana vijesti o turskim po? ciij ima njeno ratovanje u Maloj A? pravljenje slamnatih košnica I nizacye morati voditi veću brigu i bjedama bivaju sve mršavije, dok se ziij. Zatim Kjemalpaša sve jace га? (vlažnih, jer jc slama loš vodić top­ evidenciju preko sve naobrazbe. javnost upravo obasiplje vijestima o di na izgradnji trojnog saveza Tur? line), koje za nekoliko sati i djeca Za mnoge zanate trebaće slati m1a? grčkim pobjedama. Tako su na pr. ske, Perzije i Afganistana. nauče nlesri, pravljenje drvenog ću- dež na školovanje izvan zemlje ili. prema tim vijestima, osim zauzeća Mi smo već nekoliko puta pisali, mura, koji sc u ^radovima dosta tro? ako naši ne htjednu sebi dobra, on? Eski-Šehera, Grci iskrcali vojsku u da jc tursko-grčki front samo jedan ši. a i izvozi, paljenje kreča i t. d., a da dobavljati takve obrtnike iz va- Enseli i Sinope. a naročito veliku silu ogromnog sovjetsko?ruskog samo u tečajevima podu?; na, jer mi imamo malo stručnih u Incbo'i Odavle su napredovali do d:o •fronta protiv svjetskog kapitalizma. Naudre, koja je zauzeta. Zatim su č a j c za radnje oko vrbova nruća i škola za sve. kao na pr. za kemijske iz njega, rogoza, slame, kukuruzovi­ zanate, elektrotehniku, bojadžijstvo, nastavili napredovanje i došli do To ponavljamo i danas. Pravi dane i reguliše na pr. besplatno dava­ loženje i čuvanje parnih mašina, ni? Ada-Bazara. U ovom pravcu mar­ mar, u koji treba pogoditi, ako se nje vrbovog pruća za nasad jednoj kovanje s motorima п mašinerijama, šira i jedna kolona koja ide preko hoće da sc smrtno pogodi i Kjemapodružnici, koja ćc drugoj istu koli? papirna industrija i t. d. Biledžika. čime da je presječen uz­ !ova borba za oslobođenje, jest — Moskva. Sovjetska Rusija, po novin­ činu povratiti. Za kućnu industriju vodila mak turskim četama na Katimoni. skim izvještajima, nalazi sc pred uTima se vijestima ne da osporiti Obrtno odjeljenje poduzima na pr. bi se posebna briga, održavali bi sc nutarnjom katastrofom i pred otstu? svaka vjerodostojnost, jer da nema pravljenje glinene robe, koja se posebni tečajevi preko zime sa tra? poni sovjetske vlade, i onoga časa, nešta na stvari, ne bi Grci postali janjem od 1 i no do 6 mjeseci kao i sada uvoz., pravljenje svijeako ta vlada padne, a zamijeni je ć a. kojih na pr. dva čovjeka na dan posebni težački gospodar­ toliko bezobrazni, da traže za se čak građanska, otpada svaka pomoć Ru­ i ~ Carigrad. Iz Atene se naime stveni tečajevi, fca đaoHh bi mogu praviti sa strojevima preko sije Kiemalpaši. Toga časa bi mu 25.000, pravljenje kazeina, margari- | siromašne trebalo i potnorom poma­ javlja, da će ovih dana poći u Pa? presahlo vrelo, iz kojeg je crpio о? riz min star predsjednik Gunaris, da rina, safuna iz mljekarskih ostataka, : gati dalje do unovčenja njihovog ružje, municiju i opskrbu i njegova pravljenje terpent‘novog ulja, ćelu? t boljeg rađa, a najrazvijenijim po­ velesilama predloži grčki program za sudbina bi bila zapečaćena, bar za riješenje maloazijskog pitanja. Tvr ­ loze, tkanina i p a p i r a, papir-kutija, j vjeravati održanje daljnih podučnih di sc. da Grčka u svom programu neko vrijeme, to jest dotle, dok o? cvjetova i t. d.. pravljenje sladora za tečajeva. traži, da sa svojim četama za? stali islamski narodi u svojoj borbi Bi Ј obrtno-tadustrijski od’el or? bonbone iz škroba krumpira sa pre- ■ za oslobođenje ne budu toliko jaki, čišćavanjem pomoću sumporovine i 1 ganzac'je zbilia mogao uspijevati u po sjedne i Carigrad. Taj je da mu mognu pružjti stvarne po? zahtjev smiješan, i to ne stoga, što svemu? Bez dvojbe — b ’ ! Za to je krede, kao i od soka nekoga voća. I moći. pravljenje šećera iz repice (od 12 ■ dosta samo iedan primjer: Sa pet ćc možda konačno da pobijedi Kje? Nu i eventualni potpuni poraz ma .paša, već stoga, što će baš pro? dunuma zemlje lanom zasijane, mo ­ •kg 1 kg čistoga, a preostalom tropi? ■ nom da se marva hrani), koji se svu- i žemo dobiti- lana (ćetena) otnrilike tektor Grka, Englezi, brzo urazumi­ Kjemalpaše ne znači još, da jc Ca> da u Evropi mnogo proizvodi (u biv- ; u vrijednosti od 1500 kruna. A kad ti Grke i kazati im, da su se i preda? rigrad za Tursku potpuno izgubljen. pitanje Carigrada ne usuđuje se sol Austro-Ugarskoj 228 sladorana, s od toga l^na nanrave potišteni rup? leko hitnuli i zahvatili u sferu en­ U zasada zasjeci ni jedna velesila, jer a kod nas u Bosni samo jedna u U- : ci. vrpede ; 50.000 kruna! — Istina, gleskih interesa, jer pravi preten­ se u toftie pitanju one sve razilaze. sori. dok je proizvodnja šećerne re- , od ovih 50.000 kruna 40.000 će otići dent za posjed Carigrada faktično Stoga sc danas ne može još ništa pe bila na pr. 1910. u Bosni 1670 va? , za preradu, većinom na plaće osob? nisu niti mogu ikada biti Grci nego stalna predviđati, п kome će se smje­ gona), pravljenje stakla i stakla- | lia. Nu to i iest nama prava Englez1. To Gunaris zna i stoga sa ru razvijati događaji na Istoku. tim zahtjevom i ne ide u London svrha, da i privredom od prerade ’ ja, koje vrlo mnogo trebamo, prav- • ljenje umjetnih gnojiva, ko? ; damo mnogim svojim krugovima i im sc postiže skoro dupli plod, na mogućnost za pošten život. Kao na zemlji, poduzima rudarsko pre- ; pr. što u Švicarskoj, koja je mania г a đ’ van i e na pr. željeza ili gra? j od Bosne i Hercegovine novršinom, fita. od kojeg pravi olovke ili ima a za jodnu trećinu veća žitelistvom, teško sastaviti većinu Hrvata, a to je Ljubljanski „AvtonomisC od . ov. svoie parne i vjetrene mlino ve, a koia nema ugljena, te uz vrlo mu­ mj. donosi pod gornjim naslovom niz potrebno Sve ie već u vrenju. Sada­ svakako uzme negdje šume u za? ' čan saobraćaj, nnstnj: inak velika fragmenata iz razgovora njegova do- šnji je vladin sistem na .štetu te kon­ kup i ima svoju industriju i n d v s t r j i a, u k o i o i radi psnika s g Protićem, od kojih ćemo solidacije. A država mora biti konsoпгеко jedan m i I i o n žitelj? mi ovdje nekoje priopćiti. lidovana, narod njen mora biti zado­ d r vc t a i t. d. stva, a tek pola m'Eona rad- rata«? voljan, inače nije moguće izaći iz sa­ „U našoj je državi sporazum među I tako dalje.... ske poslove. dašnjeg kaosa.“ Raznovop o našoj državi. Grcko-turski rat. O toku určko-turskog rata kolaju djelomičnim pobjedama Turaka! najrazličitije vijesti. Kad potječu iz ' Međutim ni prve ni druge ne dolaze Atene, javljaju o velikim porazima nama direktno iz Atene i Carigrada, turske vojske, a kad potječu iz Ca­ One dolaze najprije u Pariz i Lon? rigrada, govore samo o strateškim i don, a odatle ih mi dobivamo. Očipotezima turske vojske, pa čak i o I to i veoma veliko protuslovlje njb PODLISTAK Početak bolesti Muhammedove. Kratak životopis Muhameda Alejhisselama po Muhamed Ibni Ishaku i Ађdul Malikju Ibni Hišamu, preveli B'-aća Muftići u Že>.ču. (Nastavak). Javljeno mi e, da su Ijndi na to odgovorili: »0 Bože! Da! * Muhamed je na to odgovorio: »Bog neka mi je svjedok!« Muhamedova smrt. (Oko šezdeset godina star, razb li se Muhamed, usred ratnih planova, od jedne jake groznice — valjda od malarje, — koja mu brzo donese smrt. On umre 8. juna 632. Ebu Bekir bude njegov nasljednik sa naslovom »НаМа«. Do dvadeset i pet godina poslije njegove smrti, predobivene su za Islam Sirija, Egipat, Mezopotanija, Armenija i Perzija.) ; 1 j I I I Posjeduje poslanje L'same Ibni Zejda u Palestini. Muhamed pošalje Zejda u Siriju, u okružja Balka i Darum, keja pripa­ daju Palestini Pripremalo se je, a naj­ ! stariji Muhadžirini su se skupljali oko Zejda. Ovo je bilo posljednje poslanje I ; Muhammedovo. Dok su bili ljudi s tim zabavljeni, pokaže se bolest kojom ga je Bog u svojoj milosti uzeo k sebi. Bilo je to когкет Safera, ili po­ četkom Rebijul evvela. Početak :e bio, kako sam obaviješten, da je usred noći otišao u Bekia! Garkad, i tamo za pokopane božju m lost molio. Onda ;e opet otišao sv joj porodici, a od tog dana se je razbolio. Abdulah ibni Omer mi je pripovije­ dao od Ubejda ibni Džubejra, oslobo­ đenog roba Hakama Ibni Eb:l Aasa, koji je Čuo od AbduPaha Ibni Amra, da mu je Ebu Muvejheba, oslob' d-n rob Muhamedov priča : »Muhamed me je probudio usred noći rekavši ,Zapovjeđeno mi je, da se multm za ljude ovoga groblja, hodi sa mnomT Ja pođoh sa njim i, kad je o i stajao u njihnvoj sjedini, reče on: ,Slava Vama, o stanovnici ovih grobova! Vaše stanje će biti bolje пеио stanje drugih ljudi, dol&ziće smutnje kao dii lovi tamne noći, jedra će slijediti drugu, a pošljedna će biti gora nego pr a.‘ Onda se okrenu meni i reče: ,0 Ebu Muvej beba! Meni je prepušten izbor između ključeva zemaljskom blagu i opstajanja u njemu i raja sa susretajem Gospodina, a ja sam posljedne izabrao.4 Onda se je on molio za pokopane ovih grobova, otišao, a bolest je počela, od koje je umro.« Jakub Ibni Utban mi je pripovijedao od Zuhri, koji je Čuo od libeidulhha Ibni Abduilaha, da je Ajiša, žena Mu- i ' i j ’ plemenima prijeko potreban. ta­ * kova sporazuma nije moguća ni dr­ „Revizija ustava? Mislim, da bi bila žavna konsolidacija. U tu svrhu ie moguća usprkos tomu, što je predvi­ potrebno, da se konsoliduju političke đena većina od tri petine. Vlada se, prilike, naročito među Hrvatima. Po­ mislim, neće protiviti, ako dođe vlada, litičke prilike u Hrvatskoj potsiećaju koja bi bila naklonjena reviziji". na razbijenu vojsku. Tamo je puno * stranaka i političkih skupina, koje su wDa li se nadam izmjeni sadašnjeg jedna drugoj protivne. Nemaju zajed­ ničkog gledišta Imate Radićevce, Za­ sistema, pitate me. Na to Vam ne jedničar^ Hrv. pučku stranku, Trum- ; mogu tačno odgovoriti. To ovisi o rabićevu grupu, Frankovce itd. Biće vrlo I dikalnoj stranci. Znsm, da su radikah I hameđova pripovijedala, kad se je 1 Muhamed povratio s {groblja »Polila me je glava i vikala sam: »Jao moja glava!« A on viknu: »Ne, mota glava" i onda reče: »Šta bi ti škodilo, da Ti umreš prije mene, da te Ja zamotam u mrtvačke hal.ine, da Te zakopam i da se ja za Te molim«. Ja odgovorih: »Bog?, mi, meni je kao da si to već učinio i kao da Te vidim, da se u moj stan vraćaš i da se sa jednom drugom ženom vjenčavaš.« Tada se pokaza bolest, i kad je bio u stanu Memunninovu, pozove sve svoje žene, zamoli ih za dozvolu, da može pro­ vesti bolest u mome stanu i to mu bi dozvoljeno « Muha medo va bolest stanu. j ! I i ; i j Ebu-Bekirov, jer od svih mojih dru: gova nije mi ni jedan bio bliži od • njega«. ^uiumedov smrtni din : ; ; j , : u AjiŠinom ■ Muhamedova bolest je išla na gore. Kasnije on reče: »Šalite na me hladne vođe iz sedam bunara, da izađem narodu i da mu izrazim svoju poŠljednu volju.« I polijevali su ga vodom, dok on ne reče: „Dosta, dosta!" Muhamed onda izađe sa zamotanom glavom, sjedne na Mimberu i počne sa jednom dugom molitvom za drugove od Uhuda, za koje je on molio božiju milost, a onda reče: „Bog je jednom od svojih sluga prepustio izbor između ovoga i onoga svijeta, a on je izabrao onaj u božijoj blizini. * Ebu-Bekir razumije smisao, znao je da je on to, sažaii mu se, zaplaka i reče: „Samo polako Ebu Bekire!" Onda nastavi: „Vidite ova vrata, koja vod u džamiju, zatvorite ih sve osim onih, koja vode u stan • Zuhri kazuje, od Enesa-ibni Malika: U ponedjeljak, u koji je Muhamed umro, izišao je na jutarnju molitvu. Podigoše zastor u vis i otvoriše vrata, a on stade na vratima stana Ajišina. Muslimani umalo ne prekinuše m »litvu od radosti, Sto se je Muhamed poka ao. Muhamed im dade znak, da ostanu kod molitve, a smiješio se je od veselja, Što ih vidi u položaju kod molitve Tako mi Boga, Muhamed mi se nije nikad ljepšim pričinio nego tada. On se onda povrati u svoj stan, ljudi oduše vjerujući u poboljšanje nje­ gove bolesti, a Ebu-Bekir ode svojoj porodici u Sunh. Alija i Abbas. Alija stupi onoga dana medu Iju? dc, kad je otišao od Muhameda. Kad ga upitaše kako je Muhamadu, reče on: »Hvala Bogu lakše mu je!« ЛН Abbas uhvati njegovu ruku i re? če: »Aljfl! 'Jako mi Boga, za tri dana si Ti sluUa općine, ja vidim smrt na licu Muhamedovu, kao što sam jc vidio u sinova Abdul?Mutalibovih. Hodi sa mnom Muhamedu, ' da vidimo, hoće li nam biti pridje? Ijcno gospodstvo, ako ne, onda će­ mo mu kazati, da nas kod ljudi pre­ poruči.« Alija odvrati: »Boga mi, to ja ne ću učiniti, ako nam nije go­ spodstvo određeno, onda nam ga I i ! ; ; I �F* * 320 brci ,гк А/иА već dosad jako teško i uz nutarnji I svojom nutarnjom slabošću i nespo■otpor radili sa demokratima Meni iz­ sobnošću. To će se uskoro zbiti. Kada gleda, da sadašnii sistem ne treba ru­ : će doći taj čas, to se još ne zna. Ali šiti kakovom silom. On će se srušiti ' će doći ubrzoГ Pisma muslimanskom težaku o zadrugarstvu. Sastavio po raznim vrelima i vlastitom iskustvu. Ajanović Abas. (Nastavak). Uz to štedione i banke moraju ra­ i narodne ustanove, koje su za državu diti na dobitak. Može se dogoditi, da i potrebne i koje rade onako, kako to banka koji dug ne može utjerati, pa zakon propisuje. Ali vi seljaci možete makar pazila najbolje, kad daje za­ biti bez štedione i treba da budete jam. Za takve slučajeve mora ona bez njih. Njih prepustimo gradskim imati novaca u pričuvi. ljudima! Ako nosite novac u štedionu na Što gubi selo bez zadruge? štednju, dobit ćete 4% kamata, t. j. Samo to, što nema zadružne bla­ 4 K od 100 K. Onaj, koji uzima za­ jam, platit će 8—lO°/o, t. j. 10 K na gajne, čini, da selo gubi nekoliko hi­ ljada na godinu. Čovjek ne treba da 100 K. Ova razlika od 6 K, to je do­ bude velik računđija, da to izračuna. bitak štedione, no štedione zaračuna­ Uzmimo vaše selo. Ono broji 200 kuća. vaju još razne troškove, tako da za­ Može se uzeti mirne duše, da je svaka jam stoji zbilja preko i 5°/0 i nekad kuća zadužena sa 500 K. (U redovito 30 po sto vrijeme. Danas ne). Nekoje kuće ne­ A kako stoji stvar u zadruzi, koja maju nikakvog duga, ali zato nekoje je već ojačala i koja je svoje članove imaju i po više hiljada. Dug čitavoga priučlla na štednju? 1 ona prima štedne sela iznosi 100.000 K. uloške uz 4°/o kamata, baš kao šteAko je sav taj novac pozajmljen od điona ili banka, ali ona daje i zajam zadružne blagajne, plaća se za kamate uz posve niski kamatnjak od 5—6%. računajuč 5°/o, svega 5000 K I veći Pa kako ona može davati zajmove dio od ovih 5000 K ostaje u selu, jer tako jeftino? je novac pozajmljen od štednih ulo­ Zato, jer nema nikakovih troškova, žaka drugih zadrugara. jer nema svoje palače i činovništva i Ali ako u selu nema zadružne bla­ jer ne radi na dobitak. I zadružni bla­ gajne, nego je sav taj novac uzet ne­ gajnik radi gotovo besplatno, jer je to što u Štedioni, a nešto kod lihvara, । jedan od zadrugara, pa se on zado­ onda će se plaćati, računajući 15°/v, i volji s malom nagradom. Ona ne­ 15.000 K na godinu u ime kamata, t. znatna razlika od 1%, a više puta i i. za 10 000 K više. Ovih 10.000 K 2%, uzima se samo zbog toga, da se odlazi iz sela u nepovrat, a da niko ipak pribere neka pričuvna glavnica i nikakve koristi od toga nema. da se pokriju oni najnužniji izdaci, Zamislite prijašnjih 10.000 Kl To je bez kojih ie ne može biti: moraju se kao danas 100.000 K i više. Pa. to kupiti zadružne knjige, blagajna, stol, svake godine! Mogao bi čovjek popra­ stolice i ostali namještaj. viti time sve seoske puteve i još dr­ U početku, dok zadruga ne skupi žati rasplodne bikove i pastuhe, dosta novaca od zadrugara, mora i raste. sama uzimati zajam u slučaju potrebe, Na taj način ne može naše selo ni- | a onda je i njezin novac nešto malo kad napred’ skuplji. Ovo je jedan primjer, gdje nisam ni najmanje pretjerao, a ima prinrfjera, Razliku između štedione i zadružne blagajne naveo sam samo poradi toga, koji za pojedina sela prikazuju mnogo da vam što jasnije predočim korist nepovoljniju sliku. zadruge. Inače štedione jesu također (Nastaviće se). Za ministre, sudije i vojnike pod zastavom važe namočite odredbe. Za štete, koje učine građanima državni ili samoupravni organi nepra­ Skrećemo pažnju svima, koii nam vilnim vršenjem službe, odgovaraju se tuže na nepravilno vršenje mnogih i pred redovnim sudom država ili samoupravno tijelo. Dotičan organ oddržavnih organa, na § 18 Ustava, prema kojemu se ta lica mogu tužiti i govoran je njima. Tužba za oštete zastarava za 9 sudu, a koji glasi: Svaki građanin ima pravo nepc- ! mjeseci. „Pod nož i žene i djecu!“ sredno 4 bez Ičijeg odobrenja tužiti Osječka »Straža« 22. jula piše: sudu državne i samoupravne organe »Učimo se od toliko ozloglašenog za krivična djela, koja bi ovi učinili Horthyja! Pod nož sve što boljševički prema njemu u službenom radu. Bilješke. niko poslije njega ne će dati.« Mu­ hamed umre ovog dana, kad je sun­ ce visoko stajalo. Muhamedova smrt. Jakub Ibni Utbe, kazuje od Zuhrije, kojemu je Urve predao od A* jiše. Kad je Muhamed onoga dana došao iz džamije, dođe k meni i le* gne na moje krilo. Tada uniđe je* dan čovjek iz Ebu Bekirova roda, sa jednim svježim misvaćom u ruci. Muhamed se je dotako njegove ruke, da sam opazila da želi misvać. Ja ga upitah, hoće li mu ga dati, a on odgovori: da. Ja ga uzeh, razgrizoh a kad se razmekša, dadoh mu ga. On protrlja svoje zube pomnije nego ikad ? kad je svršio, ostavi ga. Ja vidjeh da postaje sve teži na mom krilu, a kad mu pogledah u li? ce, bio mu je pogled upravljen go­ re i reče: »Ne, gornjega druga u ra­ ju! Ja rekoh: »Prepušten Tii je izbor i Ti si birao.« Na to umrije božiji poslanik. i i j I , ; jL • puHd 3 .мГ. J misli! Pod nož i žene i djecu, čudi, zašto vlast ove zlikovce već da im ni pomena neostane«. 3 mjeseca drži u zatvoru, zašto im se ne sudi? Kud bi dovela akcija narodnih gar­ Još nas Čudi i to, što se i drugi, za da, kad bi je vodili elementi, koji koje se zna, ne pozovu na odgovor­ onako pišu? A taki se najviše i odu­ nost, kao Jaramazi iz Bileće (Miruše), ševljavaju za ovaj pokret. Naš bi se koji su 1919. god. na putu Bileća— narodni život pretvorio u međusobno Trabinje napali i opljačkali Mahmuta ubijanje i klanje. Ne zaboravimo ni Kresa, Mehmeda Kapičića, Arifa Šehoto, da mi ne bismo imali jednu frontu vića i dr., te koji su svoj čin priznali narodnih garda protiv terorista, nego i kod kojih su opljačkane stvari na­ bismo odmah dobili i plemenske i đene. Isti su nakon počinjene pljačke vjerske garde i legije, koje bi jedna bili pohvatani i predani vojnom sudu drugu tamanile. Uz ove opće narodne strasti došle bi do riječi sve moguće u Trebinje, ali su nakon nekoliko dana lične, lokalne i konkurentske mržnje pušteni a opljačkane stvari predane i osvete, i zemlja bi se naša pretvo­ državnom odvjetništvu u Mostar rila u pravi pakao do posljednjeg sela. Sin Vidaka Tabakovića, iz Bileće M» bismo se vratili u najcrnje doba I (Miruše), koji je sigurno sudjelovao u krvne osvete. (»Slobodna Tribuna« od ; pljački na 22. januara 1920., kada je 51. рг. mj). j opljačkano ’od Muse Kapičića i dr. „Rekoste v!, nitkovi jedni!" — 98 brava, 3 goveda i za kojeg vla­ snici tvrde, da je bio upleten u pljačku, Tako nam dovikuje »Domovina« radi našeg prigovora ovdašnjem »Jugosl. još se nalazi na slobodi. Za ovaj opljačkani hajvan Kapičići znaju, gdje Listu« i «Srpskoj Riječi«, što su bez i se nalazi, jer je jedan kapetan (ili poikakva protesta donijeli vijest, da je Živko Bertić uhapšen radi uzruja ; ručnik) iz Crne Gore (kojeg će ime i Kapičići znati) kada je dolazio u Binosti manifesta -ata u Zemunu. . leću rekao istinu, da je hajvan ргоJoš nam kaže i ovo: »Eto, rekoste vi, frankovačka ma­ I nađen i da će im biti povraćen, ali fijo, da je Skandal, što se masa re­ ■ već godina prošla, a od hajvana ni voltirala protiv demonstrativnog istupa ' govora. Sreski načelnik Stevanović, kako se sa pomenut’m poklikom jednog zasuI govori, odlazi iz Bileća a uvjereni smo, kanog teiića Bertića«. Beskrajna je demagogija te »Domo­ j da isti ostane u Sileći, da bi svim vine« Ovaj puta nam podmeće u usta i dosadanjim pljačkama i ubijstvima stao nešto, što mi nismo ni rekli, a onda ! na put svojim zauzeta m radom i po­ moću poručnika Luburića. nas napada radi svoje vlastite laži. Njegov rad, koji je izveo za kratko Mi smo u spomenutoj notici naročito podvukli riječi: Uslijed uzrujanosti i boravljenje u Bileći, ostaće osobito marifestanata uhapšen je dr. Bertić ■ muslimanima u dubokoj uspomeni. Ovakovog čovjeka dizati sa onog smjesta od redarstva i sproveden u Beograd. Protiv toga se revoltiramo, i mjesta, gdje je bio izložio sve sile za a što se tiče povika Bertićeva »Do’je j uspostavu reda a osobito za zaštitu Srbija«, pokazalo se, da ga on nije I mirnih i vjernih državnika, znači za I nas veliki gubitak. ni vikn o, već: »Dolje srpski separa­ A sad malo o gradskim prilikama. tizam I« Da taj povik nije kažnjiv ni 1919. god., kad je staro općinsko po kojem zakonu, valjda je poznato i i vijeće predalo ostavku, na njegovo »Domovini Neka »Domovina« ne i mjesto došli su ljudi narodnog nepo­ zameće traga, i neka nam odgovori vjerenja (čast iznimkama). Ljudi, koji na ono, o čemu se i radi, naime odo­ ne poznavaju rad ni red gradskih op­ brava li hapšenje građana radi uzru­ ćina, a osobito mjesto općinskog grajanosti ulice’ Za njezin epiteton »nitkovi«, ka­ I donačelnika zapremio je čovjek, koji ne odgovara zvanju jednog grado­ žemo, da bi se stidili, kad bi nas načelnika. jedna »Domovina« drukčije nazivala. Zaključci općinskog vijeća se ne poštivaju već gradonačelnik radi na svoju ruku. Uzmimo primjer: Zaklju­ čak općinskog vijeća o napisu ulica, koji gradonačelnik potpuno bagateliše. Gradske ulice? Da Bog sačuva! Ne­ Bileća, 2./8. 1921. čistoća, nered po ulicama, kao i u je­ Naše neprilike. Prije nekoliko dana dinom gradskom nužnikii, koji se na­ javio sam Vam, da su pobjegli zlo­ lazi u cenjrumu grada, ne da se opisati. glasni pljačkaši Todor Koprivica, Sava Sve pritužbe žandarmenskog poručnika radi nečistoće do sada su ustale bez­ Albijanić i dr., koji su se nalazili u Ljubinju u zatvoru. Njihova ponovna uspješne Neki dan dolazio je jedan general, želja za šumom nebi im u dugo, jer naš vrijedni i zaslužni seoski načelnik i te su mu neka gospoda, među kojima Stevanović te poručnik Luburić, sve i je bio i gradonačc-lnik sa još nekim su poduzeli, te su iste nakon neko­ ■ gradskim tatama, priredili banket, koji liko dana ponovno pohvatali. Ali nas I je koštao, kako se govori, nekolike Naši dopisi. Omer i Ebu Bekir po smrti Muha- t Omer se je nećkao i nastavio dalje jevali, a Alija ga je kupao, nasla* medovoj. da govori. Kada Ebu Bekir vidje, da ■ njajući ga na svoja prsa. Muhamed Kada je Muhamed umro podiže se ; on ne će da šuti, okrene se narodu, i je imao na sebi donju odjeću, a A= Omer i reče: »Neki dvoličnjaci tvr­ I a kad čuše njegovu riječ, okrenuše j Нја ga je trljao preko odjeće, a da de, da je Muhamed umro, ali Boga mu se, a ostave Omera. Ebu Bekir ga se nije ni dodirnuo rukom, re­ nije, nego je otišao svome go­ pohvali Boga, a onda reče: »O Iju? kavši: »Kako je lijep, živ i mrtav!« , mi spodinu, kao Musa sin Imranov, ko* i di, tko se je Muhamedu molio, neka Na Muhamedu se nije ništa opazilo, ' ji je ostao četrdeset dana od svoga ; zna, da je umro, a tko se je Bogu što se na drugim mrtvacima opaža. | naroda, a onda se opet povratio, dok ■ molio, neka zna, da još živi i da ne Kad je kupanje bio svršeno, obiiko* se je govorilo, da je umro. Allaha i će umrijeti. še ga u tri odjjela, dva od sohara i i mi, božiji poslanik će se kao i Musa , povratiti, a onima, koji kažu, da je umro, odsjeći će noge i ruke. | Onda dođe Ebu Bekir, kad je o tom čuo, do vrata džamije, dok je Omer govorio narodu. On nije ništa govorio, dok nije stupio Muhama medu u Ajišin stan. Muhamed je ; ležao pokriven sa jednim ispra tanim j ogrtačem u ćošku sobe. On stupi k , njemu, otkrije ga, poljubi ga u lice i reče: »Draži si mi nego otac i mati, ' sad si okušao smrt, koju je Bog na Te poslao, a poslije smrti ćeš biti Neumrli.« On onda opet pokrije njegovo lice sa ogrtačem, izađe na­ . polje i reče još uvijek govorećem Omeru: »Polako Omere, poslušaj me.« Muhamedovo opremanje. Pošto su se poklonili Ebu Bekiru, : pođu u utorak Muhameda opremati, j a Abbas i njegovi sinovi Fadl i Ku? ; sum. Usama Ibni Zejdi i Sakran je- | dan oslobođeni rob Muhamedov, o- i bavljali su kupanje. Aus Ibni Hauli, ' jedan od Benu Auf, reče Aliji: »Za- । klinjem Tc Bogom i našim udjelom | na Muhameda.« Aus je bio drug.1, Muhamedov i jedan borac od Bcdra. Alija ga pozove neka pristu- 1 pi. on pristupi i sjedne i bude pri- ( I sutan kod kupanja. Alija nasloni . Muhameda na svoja prsa, Abbas i 1 njegovi sinovi su mu pomagali kod ! 1 okretanja, Usama i Šokran su poli? i I i I i ; I i ’ I ј ' jedan isprutani ogrtač u koji je bio zamotan. Kad je Muhamed bio opremljen, postave ga na njegov krevet u nje? Sovom stanu. Kolebali su o tome, gdje će ga pokopati, jedni su ga htjeli pokopati u džamiji, a jedni kod njegovih drugova, dok ne reče Ebu Bekir: »Čuo sam. kako je Muhamed rekao: Svaki je pejgamber ukopan na onom mjestu, gdje je i umro!« — Onda podigoše čilim na kom je Mu­ hamed umro i iskopaše pod njim grob. Onda dođoše ljudi u grupama, da se za njega mole, najprije ljudi, onda žene, a onda djeca, a da ili nije n'ko na to naputio. (Nastaviće se). �Broj 320 Број ПРАВДА" — PRAVDA Strana 4 Страна свију хрватских странака, Koje су на конференцији учествовалс, те му je стављено у дужност, да изради основу за кооперацију. Све вијести, које су о тој конференцији ушле у јавност, неиспвавне су, јер приказују некоје говоре и предлоге, које су на састанку учињени, као закључке конференције. Тројни Савез на Истоку. Лонј донски лист „Тимес* јавља, да je аигорска нацијоналистичка делегацнја стигла у Решт у Перзији и да Закон o државном вајму прим- je перзијски изасланик Даулар отљен. Ha сједници финанцијског од- путовао у Ангору. Чини се, да he бора Скупштине од I. ов. мј. при- бити скоро закључен тројни савез хваћен je готово једногласно овај између Турске, Перзије и Афганипредлог министра финансија: »ЧлЛ. стана. Овлашћује се Министар Финансија, Lloyd George о katastrofi u Rus да за потребне саобраћајне инвестиšiji. »Berliner Tageblatt«$u javljaju ције, те за покриће држабних обавеза у нностранству, исплату држав- o pomoćnoj akciji za Rusiju iz Lom ног дуга Народној Банци, може за- dona: Lloyd George je ovako odgo­ кључити у иностранству зајам до vorio na jedan upit, da li će vlada 500,000.000 златних динара у ефек- pružiti pomoć gladnoj Rusiji: Ja ni₽ тивном износу или њихове пари- sam primio nikakvih službenih тетне вредности. Чл. 2. За подлогу vještaja o gladu u Rusiji osim onih, овог зајма овлашћен je Министар što su ih jučer članovi Krasinove de­ Финансија дати вредност инвести- legacije saopćili ministarstvu vanj? ција из овог зајма или вишак зало- skih poslova. Ja sam sa velikom za­ жених монополских прихода или brinutošću saslušao izvještaje o tuž­ nom stanju, koje je nastalo uslijed незаложене монополске приходе. Чд. 3. Емисиони курс и интерес овог suše, ali sam s druge strane bio po­ зајма имају се утврдити према ста- koleban u mojem mišljenju, kad њу свјетске новчане пијаце у тре- sam pročitao jedan oficijelni brzojav нутку закључења зајма. Уговор о iz Moskve, koji veli, da je strah pre­ зајму бике пуноважан кад га одо- tjeran. da je u nekim krajevima pala бри Народна Скупштина. — Чл. 4. obilna kiša, tc da ima krajeva, u ko­ Овај закон ступа на снагу кад ra jima je žetva bila obilna. Britanskoj Краљ потпише и када се обнародује vladi jos nije upućena nikakva ofi­ cijelna molba za pomoć. у „Службеним Новинама". Препоручујемо нашем Министру Конференција Врховног Ca» Финансија, да овај закон обнаро- вјета у Паризу. — Берлински лидује и о извршењу се његову стара, стови јављају из Париза, да ће властима пак заповиједамо, да no дневни ред Врховног Савјета код њему поступају, a свима и свакоме будуће конференције обухватати ове да му се покоравају". тачке: 1. Одашиљање појачања у Под саобраћајним инвестицијама Горњу Шлеску; 2. Повлачење њем.има се сматрати у првом реду из- i шлеске границе и пучко гласање; градња жељезнице Београд—Јадран- 3. Војничке санкције, које стоје на ско море. снази од мјесеца марта и априла о. Ha сједници Скупштине од 3. ов. г.; 4. Осуда против ратних криваца мј. примљен je горњи предлог са у Лајпцигу; 5. Мјере да се до157 против 27 гласова. скочи грађанском злу у Р уКонференцијахрватских стра- сији; б. Разоружање Њемачке и нака. „Обзор“ од 3. ов. мј. јавља; потреба господарске контроле; 7. Ha конференцији хрватских стра- Источно питање, и 8. Албанско нака, која je у недјељу одржана, од п и т a њ е. Према информацијама паришког свију присутних страначвих представника, истакнута je потреба, да „Матена", бмће и Белгијанци, Ј у госе у садањем моменту нађе плат- ј славени и Румуњи позвани, да форма за заједнички рад. Изабран присуствују конференцији Врховног je нарочити одбор од представника Савјета. hiljade, i šaputa se, da će se ovaj banket platiti iz općinske kase. Općina ima novaca za teferiće, a za Perišu Kovačevića, Salka Murguza kuji vjerno služe 25 godina, kao i druge, a uz mjesečne plate 500 K, novaca nema, da im se dadu podpore? Bilećanin. I I : I i ' I ; Domaće vijesti. Promocija. Naš narodni poslanik Džafer Kuknović položio je 29. pr. mj. zadnji strogi ispit na zagrebačkoj univerzi i 31. pr. mj. promoviran na čast doktora prava. Naše srdačne čestitke. Politički pregled. Дигнути секвестри. Јављају из Београда: Ha основу трианонскоги сантжерменског уговора ријешио je ужи комитет министара, да се дигне секвестар са имања њемачко-аусгријских и маџарских поданика. Odgovor Ministra Pošta i Tele­ grafa na pitanje nar. poslanika Velije Sadovića: Gospodine poslaničel Na Vaše pitanje, upućeno mi 21. ov. mj., o paketima g. Ibrahima Zildže, trgovca iz Sarajeva, čast mi je odgovoriti Vam, da sam naredio istragu. Kad istraga bude bila završena, izvijestiću Vas o njenom rezultatu. Izvolite, gospodine poslaniče, primiti uvjerenje o mom poštovanju. Beograd, 25. juna 1921. — Ministar Pošta i Telegrafa: Dr. Slavko Miletić. i , ! I ! I j Javna zahvala. Ovim putem se najljepše zahvaljujem ovdašnjem muslimanskom društvu »El-Kamer«, koje me je prilikom smrti moga rahmetli brata Mehmeda pomoglo novčanom potporom u iznosu od 1830 K. — Osobita hvala neka je g. Mehmed ef. Panjeviću, koji se je ovom prilikom najviše istakao, darovavši sam svotu od 1300 K. — Hajrudin Ćehajić. Poruke uredništva. „Tri neriješena pravna pitanja*’ — Drinjak. ■ i Vafu bi stvar štampali, ali molimo, da piije topa javite Vaše ime, pošto anonimno dopise principijelno no donosimo. Priposlano.*) Izjava. Ja sam sudskom nadsavjetniku Badnjeviću dala na njegovu molbu puno­ moć, da upravlja mojim imetkom, te je isti upravljao njim sve do skora, a na njegov zahtjev dala sam istome i moj muhur, jer ga navodno često treba, i ovaj muhur bivao je oko 6 mjeseci kod Badnjevića. Badnjevićevo ponašanje sa drugima, za koje sam u zadnje vrijeme saznala, daje mi svašta naslućivati, pak zato ovdje izjavljujem, da ja niti Badnjeviću a niti kome drugome nisam ni­ šta niti obećala niti poklonila a niti prodala, niti kome šta dugujem, i da isprave ili kakva druga pismena, pre­ viđena sa rečenim mojim muhurom, nisu sačinjena sa mojim znanjem i za mene pravno ne vrijede. Zuhra hanuma Gjumišlić iz Travnika. •) Za pisanje i sadržaj članaka pod ovom rubrikom uredništvo ne odgo­ vara. Uredništvo Muslimansko prosvjetno i potporno društvo „Spasft uz sudjelovanje musi, potpornog društva »Bratstva* u Banjoj Luci priređuje na Bajram 17. augusta 1921. u Novoselijt veliku biciklističku trku u srijedu u 15 sati (3 sata po p.). Obdulja je 48 km Biciklisti, koji će u utrci sudjelovati, neka se prijave pismeno ili usmeno kod društvenog predsjednika g. Adema A f ga na uz upisninu od K 100. Nagrade su slijedeće: Za I. — 2000 kruna Za II. — 1600 kruna Za III. — lijep dar. (2-3) Odbor. Morske soli koja je bila skoro 25 godina zabranjena u Bosni i Hercegovini od danas se smije slobodno prodavati u cijeloj kraljevini. Nudi samo na vagone i dok zaliha traje Agenturna radnja Milan V Perendija Sarajevo, Ćukovića ul. 10., Telefon 646 (1-3) PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica; Ljubljana. Podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica, Maribor, Ршј, Split i Trst Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K 45,000.000 Prima uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4*/0 NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije. Obavlja sve bankovne I mjenjačne poslove te burzovne naloge najkuiantnije. Daje sezonske I aprovlzacijske kredite. Kupuje I prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsti po dnevnom tečaju. Financira erarlčne dobave. Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. ===и==и=1 ==t==a ===■==■ “ТВД 1 ^=1^=1 Uspješno se oglašuje u „Pravdi". Hrvatska Poljodjelska Banka B == £ ==-- a "1 -a = II -.4= I -—■= I в == в = ~ s —s = DIONIČARSKO DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Najjeftinije i najbolje Dioniika glavnica K 2o,ooo.ooo.— papirne vrećice Pričuva K 15,050.000.—. Ulošci preko 29.000.000. . Centrala: Zagreb. Podružnice: Rijeka i Sarajevo. Ispostave: Brlblr-Vinodol, Čabar, Hreljin. dobivaju se u svim količinama i vrstama kod Sarajeoshe tvornice papirnatih vrećica (ћвза) u Sarajevu , Zatražite cijene i uzorkel Int. telefon 124. Prima »loške na knjižice i ва tekući račun te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. Bavi ee svim poslovima, koji sasijecaju u bankovna straku. Kupuje dobra u ovrha parcelacije, a pre­ uzima i komisionalno prodavanje takovih bilo ц djelovima. „Odjel robe** prodaje sve gospo­ darske strojeve i potrebštine. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge.—.Daje sezonske i aprovfzacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanja sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovaca banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZIV Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d70f36cff5785782713c38011471aefe.pdf 88b830046ce19ff1726496b390f525b4 PDF Text Text POSiARiNA U GOTOVU PLAĆENA. Pojedini broj K 2’Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛ —iABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 83 (321) Sarajevo, utorak 9. augusta 1921. (4. Zil hidže 1339.) Vladina prosvjetna politika. Nakon nehaja i nepovjerenja рте? ina školi, što ga je naš naroćuto se? oski svijet pokazivao za vrijeme au­ strijske vladavine, on je u zadnje doba uvidio važnost škole i osjetio potrebu prosvjete. Za to su nam naj? bolji dokaz molbe i vapaji sa svih strana, koji se očituju u dopisima iz pojedinih mjesta, koji stižu našem poslaničkom klubu, pojedinim posla­ nicima i našem listu. U želji, da se toj potrebi što je moguće više udovolji, naši su se po« slanici obraćali? i zmaljskoj vladi u iSarajevu i centralnoj vladi u Beo­ gradu, tražeći hitno otvaranje os­ novnih škola. Nu u najviše sluča­ jeva te su intervencije bile bez ikakova uspjeha. Vlade su jdnostavno odgovarale: Nemamo dovoljno sred? stava za gradnju škola; ako imate podesnu zgradu, koja bi se mogla po? pravkom adaptirati za školu, mi smo pripravni izaći Vam u susret. Kako su rijetka naša sela, u kojima ima podesna zgrada za školu, to bi se na tom i razbila cijela stvar. Mi rado priznajemo, da se naša država, kao i sve ostale, koje su ra? tom tako jako postradale, nalazi u lošem financijalnom položaju; mi znamo, da vlada ima pune ruke po­ sla i puno neprilika s obnovom zem? lije u svima granama, ali ipak ne razumijemo, kako se razmjerno ma­ la pažnje posvećuje upravo narod? nom prosvjećivanju, a naročito kod nas u Bosni i Hercegovini. Hrvatska vlada u zajednici sa svima prosvjet­ nim institucijama, (pokrenula je odma’h nakon oslobođenja vrlo živu akci/ju za suzbijanje nepismenosti ot­ varanjem novih osnovnih škola i organizaoiijom analfabetskih tečajeva. Rezultati ovog dvogodišnjeg rada u Hrvatskoj svakoga zadivljuju. I na? ša je bosanska vlada bila obećala ta­ kovu akciju, ali g. Grđić ostao je sa­ mo kod obećanja. I demokratski principi i dobro shvaćeni državni interesi traže, da prosvjeta prodre u najšire slojeve društva, jer samo prosvijećeni drža? vljani mogu biti jak i solidan temelj moderne države. Izgleda, da naša vlada nije dala dovoljno važnosti ovom postulatu savremenog razvoja društva, nego je pošla krivim putem. U dokaz toga dovoljno je, da nave? dem činjenicu, da smo dobili nakon ujedinjenja nekih 7—8 visokih škola, da je otvorena sila jedna srednjih škola, dok je otvaranje novih osnov­ nih škola u razmjeru prema tim ško­ lama bilo minimalno. Ovjm nipošto ne niječemo potrebu visokih i sred­ njih škola, ali smo tvrdo osvjedoče­ ni, da je veća potreba osnovnih ško? la. Višim ii srednjim školama služi se samo vrlo neznatan dio naroda, dok osnovne škole služe cijelom narodu. Vlada ovakovoj svojoj prosvjetnoj politici ima jedino opravdanje u os? kudici činovništva, koje joj ove ško? le liiferuju. Da li je to dovoljan raz? log, o tome bi se dalo puno govoriti. Na pitanje jednog poslanika iz Srbije, za što ne otvara gimnaziju u nekom manjem mjestu, ministar pro­ svjete g. Svetozar Prihiećvić odgo? vorio je prije par mjeseci, da sma­ tra, da je otvaranje novih osnovnih škola potrebnije nego srednjih. S ti­ me je bila saglasna gotovo cijela skupština. Alj pored svega toga, još se ni danas ne opaža ta tendencija kod vlade. Još je jedna stvar, koju naročito valja istaknuti ovdje. I centralna vla? da kao ј pokrajinske daju različitim športskim društvima priiiično velike svote, koje idu i na stotine hiljada dinara, kao potpore za sletove i utak­ mice. Sport je korisna stvar i mi ne smijemo ni u tom zaostajati za dru? gim kulturnim državama. To je isti? na, ali je istina i to, da se športovi? ma bave gotovo isključivo najviši slojevi društva, a u stvojoj suštini oni su ipak drugotne, sekundarne po? trebe, koje mogu čekati i boljih vre­ mena. Ovo nas sve upućuje na to, da vla? da nema intencije, da se cijeli narod srazmjemo i harmonično prosvjećuje, jer se ovakovim dosadašnjim ra­ dom stvara jedan ogroman, gotovo nepremostiv jaz među pojedinim slo­ jevima društva: Š jedne je strane te­ žački i malo-obrtnički stalež bez ika? kove i najelementarnije prosvjete, pa šta vrše i bez mogućnosti za pro? svjećivanje, a s druge strane su vi? soko Školovana gospoda s rafinira? nim kulturnim zahtjevima. Sve to slabo jamči za demokratsko raspolo­ ženje onih, kojima je dužnost da se brinu za narodnu prosvjetu, a to nas i suviše podsjeća na sredovječni sis? tem u prosvjeti. Vlada se slabo stara i za uzgoj učiteljskog podmlatka. Dok sad goto­ vo svako malo veće mjesto ima svo­ ju srednju školu, preparandija je i suviše malo. Najbolji je primjer za to Bosna ii Hercegovina. U svemu imamo dvije muške preparandije, te jednu državnu i jednu privatnu žen? sku preparandiju. A da one nisu u stanju davati učitelja u onolikom broju, koliko to naše potrebe zahti­ jevaju, ne treba istom dokazivati. Što je stalo specijalno do naših prosvjetnih prilika i vladine školske politike u Bosni, ona je — bar do? sad — bila tjesnogrudna i prema na? ma muslimanima ne samo neobazri? va nego i pristrana. Treba samo na­ pomenuti podjelu; stipendija, gdje smo mi bili užasno prikraćivani. Da se tomu doskoči, mi smo tražili da se uvede tzv. ključ. Priznajemo, da je to vrlo nesimpatična stvar, ah kod onakove pristranosti to je bio jedini način, kako ćemo se zaštititi od pri? kraćivanja. Sa svih strana se je graknulo na nas, da hoćemo da podrža­ vamo austrijanštinu, da smo crnožuti itd. I mi smo ućutjeli. Međutim onaj, ko je najviše vikao na ključ, a to je g. Grđić, on se je ipak upravo pred svoj odlazak u muzej sjetio, da bi ključ bio dobar, bar ondje, gdje on konvenira pravoslavnima, pa je od ministarstva vjera tražio, da se doplatci na skupoću sveštenicima daju prema ključu. Jedino su tu muslimani razmjerno bolje prolazili nego drugi i to poradi toga, jer je kod muslimana razmjerno puno veći broj svećenika nego i kod pravoslav­ nih i kod katolika, pa ni toga g. Gr? đić nije mogao gledati, nego je stavio pomenuti predlog, iako mu je bijeda naših hodža bila i te kako poznata. I kod otvaranja seoskih škola mi smo uvijek najgore prolazit jer je i najmanja smetnja dovoljna, da nam se uskrati škola. Ja ću navesti je­ dan tipičan primjer za to. U selu Medakovu, kot. Tešanj, seljaci su se lanjske godine sakupili i zaključili, da traže od vlade otvaranje škole. Jedan je od seljaka izjavo se sprem? nim, da će ustupiti svoju zidanu kuću za školu. Deputacija je otišla na vla? du i g. Grđić je obećao školu. Nakon nekog vremena našla su se dva fana? tika, koja su sa Svjesne strane bila podgovorena i nahuškana i došli su g. Grđiću s molbom, da se škola ne? otvara. I g. Grđić, naravno, udovo^ ljio im je. Zar ovo nije jasan primjer, kako jc raspoloženje bilo u vladi prema nama? Jedna mala zakačica bila je Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina III. dovoljna, da se omete otvaranje škole. Mi se čvrsto uzdamo, da će naš novi šef prosvjetnog odjeljenja, g« Krsmanović, koji je poznat kao ob­ jektivan i nepristran čovjek, ne sa­ mo zabaciti ovu Grđićevu politiku prema nama, nego da će i dosadaš­ nje greške svoga predšasnika nasto? jati da ispravi, bar koliko je to mo? guće. Naša ekonomska organizacija. Š—in. Sa povećavanjem proizvodnje i preradom proizvodnje naša ekonom­ ska organizacija ne ispunjava još svoje zadaće potpuno. Ona se još mora bri­ nuti i o potrošnji naše proiz­ vodnje pod najpovoljnijim uslovima bilo doma ili na strani, kao i o po­ trošnji onih artikala, koje sami ne proizvodimo, a trebamo ih svaki dan, da ih narod što jeftinije dobije. Naro­ čito pak mora organizovati rasturanje novog oruđa i mašinerija za bolju produkciju u naš težački i privredni svijet, kao i inih predmeta, koji inten­ zivnije gospodarstvo uzrokuju ili pot­ pomažu. Pomislite samo, o koliko je stvari govoreno u pređašnja dva poglavlja ovoga članka, koje su zbog skraćenosti zbijeno spomenute, ali da su u zbilji mnogo više razgranjene. Za sve to treba neka instancija da se brine, da potrebe namiče, da pretičke preuzima pojedinačno i privodi do neke centrale, da posreduje u nabavci, u prometu, u prevozu i t. d. A to može da čini samo jaka organizacija, jaka i sredstvima (kapitalom), a jaka i uređajem i pravilnim funkcionisanjem. Pitanje sredstava istaći ću u slijedećem, završnom poglavlju, a ovdje ću da se razgovorimo o komercijal­ nom dijelu naše ekonomske organi­ zacije. Taj odjel može mirno da se uspo­ redi sa opticanjem ili cirkulacijom krvi u čovječijem tijelu: sa jakim centrom, koji sve promeće te sa mnogim staničjem i iz ovog raspletenim mrežicama, preko kojih se s jedne strane preuzima snaga za probavu, a s druge strane izručuje saveznim dijelovima na korišćenje. To odjelenje imade da­ kle na sebi trgovačko-prometni karak­ ter, ali različit u toliko, što imade određene ciljeve posla pred očima i što ne promeće samo „novo za gotovo**, već što u većini slučajeva podržaje taj promet i jakim financi­ ranjem i sa tendencijom za što bolji razvitak ekonomski: i poljoprivredni i obrtni i industrijalni. Za sve svoje trgovačko-zadrugarsko-prometno poslovanje komercijalno odjelenje naše ekonom, organizacije mora imati svoje ustanove u svakom kotaru, makar po jednu u varoši za sav kotar ili i sa ispo­ stavama kotarskih institucija po opći­ nama, koliko bude trebalo. Preko ovih svojih stanica, koje bi se na pr. mo­ gle nazvati „Ekonomija", vrše sva odjelenja naše ekon. organizacije svoje zadaće, kako administrativno, tako i gospodarsko, kako obrtno-industrijalno, tako novčano (kreditno štedovno), a naročito komercijalno, koje njima za­ pravo rukuje i za svoje poslove kao i za poslove drugih odjelenja. Ali što je još glavnije, narod, koji ne može vazda i za svašto da dođe do odbora, obavješćuje se kod ovih s t a- IV. I nica i preko njih za sve, što mu treba, njima izručuje sve, što organizaciji hoće da pre­ da i od njih dobiva sve, što hoće od ove da preuzima. U pedeset kotarskih mjesta bila bi po jedna stanica, a ja računam, da bi se mogle prosječno još po tri u ko­ taru osnovati i držati, to je svega njih dvije stotine. Znači, da na svaki kotarski odbor ekon. organizacije otpada od prilike po četiri stanice »Ekonomija«, da se brinu za njihovo stvarno djelovanje. One bi mogle biti i zasebno organizovane kao podruž­ nice financijske snage, koja bi im sta­ jala za leđima i služila im za pod­ logu rada, u kom bi slučaju služile potrebama ekonomske organizacije | samo po sporazumu predstavnika novčanog zadrugarstva i vrhovne uprave ! organizacije. Bi li ovo dobro bilo, proi mislite sami, do ankete, na kojoj će ! se to pitanje raspraviti. A mogle bi • opet biti interne ustanove or• ga ni zaci je, kao i sve drugo, i ka< pital, koji bi organizacija za njih nai micala u glavnom, ne bi znao za njih I kao nosioca dužnosti, nego bi I poznavao jedino organizaciju i sa njom svršavao račune. — Zgrade za te stanice, računam da bi se našle I većim dijelom gotove, jer ne moraju biti baš »na licu« u Čaršiji. Da pogledamo samo sa nekoliko primjera, kako bi komercijalno odjelenje preko tih stanica radilo za što bolji ekonomski razvitak (i po­ ljoprivredni i obrtni i industrijalni) kao i za potrošnju i štednju: Gospodarsko odjelenje organizacije na pr. upliviše, da narod sabire što­ više ljekovitog bilja i goji dosta trgovačkog i tvorničkog bilja. Rezultati toga rada su u jesen, da se u 50 kotareva kod stanica sabralo na pr. po 200 kg ljekovitog bilja, jest svega 10.000 kg, ili jedan vagon; po 1000 kg trgovačkog bilja, jest pet va­ gona i po 100 metričkih centi tvor­ ničkog bilja, jest pedeset vag., ukupno svega bilja 56 vagona. To odbori jave upravi organizacije, a ova se brine preko svog komercijalnog odjelenja, da se svrsi privedu. Ono opredijeli količine, koje će preuzeti organizacija u poduzeća za preradu i industriju, a koje će se opet ponuditi za prodaju na veliko, po vagonu i traži najboljeg kupca za te predmete. Sa svojim nov­ čanim zavodom se sporazumi, da ovaj isplati ili odmah svu kupovninu na­ rodu za predanu robu ili da dadne predujmove prema količinama, koje stanice preuzmu. Stanice dobiju po­ trebit novac i isplaćuju na obračun, koji poslije u tančine svigjaju sa nov­ čanim zavodom ili sa upravom orga­ nizacije, a robu otpremaju onamo, kuda je komercijalno odjelenje dekla­ rira. Dio, koji se proda u trgovini, naplati novčani zavod po uputi orga- �221 Brol „PRAVDA* nizacije za njezin račun i tim je dje­ bez nje ne bi moglo biti. Ovakvo osilomično na pozajmici u ovu svrhu । guranje prometa ’tnoglo bi biti i na odtereti. A dio, koji se uputi u pre­ udjele osnovano sa pojedinim stanov­ nicima iz dotičnih mjesta, samo, sa radu, naplati poslije također novčani svima predmetima, u koliko su svo­ zavod, kad se proda roba iz te sirovine izrađena Iz svega dobitka od unov­ jina organizacije, rukuje komercijalno čenog bilja naplati novčani zavod ka­ odjelenje, stara se za njihovu amorti­ zaciju i osiguranje, provodi otpise i mate i financirajuću proviziju za novac nabavlja nove po potrebi. koji je posuđivao, a ostatak dobitka Gospodarski strojevi, kao predaje se organizaciji za njezine po­ trebe i daljni gospodarski razvitak ; što su sijalice, vršalice, traktori i druge ! razne mašinerije, koje ne bi htio i naroda. Obratarf primjer: Gospodarsko odje- i ne bi mogao narod sam za se nabalenje upiiviše, da se kod svake sta­ | viti, a prospekt bi dokazao kod отцаnice »Ekonomija« prijavi po stotinu i nizacije, da su i nužni za intenzivnije domaćina, da će za ovu godinu pre­ gospodarenje u nekim mjestima i da uzeti po deset ka I e m a-s ade n i c a su isplativi, nabavila bi ih organiza­ za bolje voće. Svaka stanica će cija za svoj račun i radila s njima kod dakle trebati po 1000 komada, na 200 težačkog svijeta, pod kiriju. Ta bi kistanica jest dvjesta hiljada komada. rija bila minimalna, samo da se stro­ Organizacija uz' sve druge okolnosti jevi naplaćuju, pa bi vjerojatno uvijek stara se, gdje će najjeftinije kupiti bila jagma za njima. Sijanjem sjemena kateme i kad ih kupi, rasturi ih po omaške baci se u zemliu na pr. više stanicama kako treba. Novčani zavod 60 kg žita na 10 dunuma, nego bi se plati kaleme za organizaciju pri kupnji, pOsijalo „sijalicom*. I ako bi se samo a od njezinih stanica naplati, kad se ta kirija uzela od težaka, što bi mu prodaju i obračun se svidi kao i u se njiva zasijala strojem, naime taj prvom primjeru. pretičak od 60 kg da se uzme, eto Kombinovan primjer: Gospodarsko obilne naplate za stroj, a težak fak­ tično ništa više ne uplati, nogo Što odjelenje radi na što boljem pobolj­ šanju stočarstva i unapređenju mlje­ bi ga stalo i njegovo sijanie, koje bi, karstva i ustanovi, da bi moglo biti recimo, dalo isti plod (međutim na pretičaka mlijeka kod svake usjev sijalicom daće veći). Vršaća ma­ stanice dnevno na primjer 500 litara. šina na pr. mnogo će bolje ovrijeći Obrtno odjekuje, da tu sirovinu što svako žito od konja u vršaju i mogla bolje iskoristi, r?šturi u sela 300-400 bi poslužiti za kiriju toga viška, koji ručnih centrifuga za pravljenje'butera, bi ostao zga'žen u zemlji ili neobijen kojeg od prilike po 20 kg preuzima u slami te eventualno još za malu dnevno svaka stanica ili u pet dana novčanu odštetu. Ali za dan da ti po 100 kg odjednom i otprema dalje. ovrše pet dana vršaja! Traktori na pr. Komercijalno odjelenje, dobivajući svaki uzoraće za dan Što ne bi poorao s ko­ dan oko 4 000 kg maslaca na raspo­ njima ili s volovima za 10—15 dana, laganje ili u deset dana po četiri va­ a 4—-5 puta jeftinije, mogu da zami­ jene 5 6 ljudi u poslu, i da okreću gona, a znajući opet da su za mliječne proizvode (i maslac) najbolja tržišta na kajiš druge mašine, kao: kružne na prj primorje, južni krajevi, Engle­ testere. motore za električno osvjet­ ska, Njemačka i t. d., stara se gdje ljenje, pumpe, vodenično kamenje i si. postavljeni nepomično, a inače u gi­ će ga bolje i skuplje ■utrošiti i pro­ banju kad su da samo ne oru, nego daje ga. Novčani zavod kumuje svemu i drljaju, siju, kose, žanju, melju, si­ tomu poslovanju financiranjem iz po­ četka i naplaćivanjem kasnije kao i za jeku drva, vuku kola sa teretom do 4—5000 kg i t. d. Udružena sela, koja eventualnu nabavku bolje pasmine bi se njima koristila, ne samo da bi krava i za kupnju centrifuga i za za sebe imala jeftiniju proizvodnju i transportiranje produkata, za njihov mnoge nabavke, nego bi mogla još da otkup od proizvađača i t d-, al za sve opet sviđa račun sa organizacijom, kao prave i poduzetničke poslove, kao što i u svim daljnim primjerima rada ko­ je prenos materijala i produkata, snab­ dijevanje drvima za gorivo, isušivanje mercijalnog odjelenja, koje ovdje na­ bara, pribavljanje šodera za gradnju vodim kao vrste poslovanja: čvrstih putova i t. d. Tako je i sa Stanice »Ekonomija«, kojima ne stoji drugim mašinerijama, za čiju bi se u neposrednoj blizini željeznička sta­ upotrebu naplaćivalo samo % ili po­ nica na raspolaganje, moraju da budu lovinu kirije od članova organizacije, sa komunikacijama i prevozkao od drugih težaka, da bi im bile n i fti sredstvima osigurane za pra­ vilno funkcio nišan je svoga poslovanja. i na ruci dok trebaju, a kad više ne trebaju, prodaju se ili premjeste na Gdje bi htio narod, da prevozna sred­ drugu stranu. stva namiče u korist svojih produ­ Komercijalno odjelenje nabavljalo bi kata, kote predaje ili preuzima od za sve kod stanica prijavljene potrebe stanice, pa da mu se za njih prevozna težaka skupno i na veliko jeftinije pristojba ne računa, tu bi otpala briga dobra sjemena žitarica, povrća i za vlastiti prenos. Ali gdje toga ne bi trava i izdavalo ih narodu preko sta­ bilo, nego da prenos mora redovito nica. Ta sjemena ne bi skuplje sta­ biti osiguran, tuđi se za dotične sta­ jala težaka, nego možda još jeftinije, nice imaju namaknuti bilo kola, bilo ako bi količinu svoga sjemena od konji, teretni automobili ili motori, a jedne njive zamijenio za dobro potreb­ po potrebi i spiavovi ili lađe, pa čak i željeznica žicom (Drahtbahn), gdje I no za istu njivu, kad se računa, da PODLISTAK.! ———— ■ ■ i Kratak životopis Muhameda Alejhisselžma po Muhamed Ibni Ishaku i Abdul Malikju Ibni HiŠamv, preveli Braća Muftićl u ŽepČu (Svršetak). Kako je Muhamed bio pokopan. Alija, Lađi Ibni Abas, Kusum i Sakran siđoše u grob, onda reče A«? liji Aus Ibni Ilauli: »Zaklinjcm Te Bogom i našim udjelom na božijem poslaniku!« Onda reče Alija:: »Ho­ di dolje!« Onda on siđe. Šakran je bio ponio jedan ogrtač kojim se je Muhamed obrtao, a kad jo Muha­ med položen u grob, koji je bip zidan, on ga je razderao* i zajedno s njim pokopao, rekavši: »Tako mi Boga! ne -će ga niko podlije Tebe obuć.« Mugra Ibni Sube je tvrdio, dn je bio posljednji u doticaju sa Mu«? hamedom. On reče: »Ja sam bacio u grob svoj pečatni prsten, rekao sam, da mi je ispao, a ja sam ga hotimice bacio, da božijeg poslanika dodir* nem i da budem posljednji, koji je bio s njim u doticaju.« Tužaljke Hasana-ibni-Sabita za Muhamedom. Kako me je obavijestio Ibni-Hašim od Ebu-Zejda-el-Eusarije, oplakivao je Rasan Muhameda slijedećom pjesmom: »Za što ne plače tvoje oko? Kao da su mu kutovi pepelom namazani? Iz bola za vođenim, koji sad leži. O najbolji od svih, koji su stupili na zemlju, ne budi mi daleko! Neka Te moje lice štiti od prašine. Jao meni’! Da su me prije Tebe pokopali na Bekijal-Garkadu! Draži nego otac i majka bio mi je (Bogom) Vođeni Pejgambćr, čiju sam smrt u ponedjeljak doživio. A ja sam po njegovoj smrti bio za­ prepašten I ubijen i Želib sam, da ni­ kad ni rođen bio nijesaml Zar da po­ slije Tvbjc smrti još u Medini među ljudima ^ivim. Da sam onoga jutra uzeo crni otrov, ili da je bila božfj^ zapovijed na jedan puta na nas pala, u večer ili Izjutra, i da nam je do§ao posljednji sahat, da sretnemo Dobroga od plemenitoga pjemena I Čistih svpp stava. 0 blagoslovljeno prvorođenče Amine, koja je krjepppna pod najsretnijom zvijezdom fodVal Ti si svjepo, к°Је nad svim stvorovima svijetli, a koga ovo blagoslovljeno svjetlo bude vodijo, taj je vođeni 1 I ' i j ’ ; i I ; j ; ; ; • ; I । • I ' za pčelarstvo, staklenke za njed i bi on na neklicavosti svoga sjemena rupe od voća, prese za sijeno i Žica gubio oko 25% u zemlji i tako i ovako. za vezanje, umjetno gnojiva svih vr­ Nu zadaća organizacije ne bi bila samo sta, potrebne halatke i strojevi za u tome, da težaku nabavlja ili kupuje obrte i kućnu industriju, vage, pum­ dobra sjemena sa strane, nego bi na­ pe, kućno i poljsko orugje, pamuk za stojala da mu tako dobra sjeme­ tkanje beza, opreme za prevozila I L d. na i sama proizvađa, u koju bi svrhu uzimala pod zakup prikladne te na veliko, naročito u gradovima, po mogućnosti i trgovačka roba za njive od težaka za uzgoj dobrih sje­ mena. Ovako uzimanje njiva pod za­ izdavanje malim trgovcima, kao što je kup moglo bi se proširivati i na podkolonijalna roba, petrolej, brašno, še­ gajanje na pr. sitnog luka (arpadžika), ćer, bezovi, boje i t. d koji se pred­ koga težak neće da goji, ma da ga meti uvoze. Istodobno bi preuzimale skupo plaća, a da bi ga mogao do- ' za izvoz suhe Šljive i ino kruto voće, biti sa dunuma zemlje 1000—<500 kg, * povrće, med, proizvode obrta i indu­ pa za gojenje riba i t. d. i to onamo, strije te Šumske industrije, stoku, ko­ gdje bi neko zemljište ma kojim slu­ žu, vunu, jaja i t. d. čajem inače ostalo neobrađeno. U interesu pune solidnosti naše op­ Težački h am baro vi (koševi) mno­ ćenite trgovine ustanovljavalo bi ovo go su spominjani u gospodarskom zaodjeljenje listu onih trgovaca, koji ne drugarstvu. I njih bi trebalo organi­ • biše htjeli da plaćaju svojih obveza, zirati, na korist naroda da služe, kako da im se onda veresija uskrati i oneovaj ne bi prodavao jeftino hrane, mogućuje. kad se obično uz nisku cijenu pro­ Da bi komercijalno odjeljenje moglo daje, a kupovao je opet vrlo skupo, udovoljavati ovim (i još nespomenukad mu ne mogne doteći za sjeme i lim) obvezama, moralo bi imati svoj za hranu, nego da za nju preko hamotpremnički (s p e d i t e r s k i) za­ bara dobije najveću moguću cijenu. vod, koji bi prometao tačno i pravil­ Od dva načina ovoga organino mnoštvo svih organizacionih po­ z o v a n i a bio bi jedan, da mogući slova preko sebe i sabirao za ravnaljudi dadnu po nešto od pretička žita nje organizacije sve carinske i podlo­ i tim poklonima hambar da napune. Iz njeg se pozajmi žita ono­ žne propise željeznica i brodova, kao i ine podatke o prometnim prilikama. me, kome nužno zatreba, da ga vrati Moralo bi još imati i dobre veze sa sa nešta prida Kad se hambar napuni, trgovinskim agencijama u inostranprodaje se žito, sabiru se novci i ozida stvu ili trg obrtničkim komorama, novi od cigle, da se vatre ne boji. koje mogu dati dobre obavijesti o svim Kad se ponovno napuni, pozajmljuje potrebnim proizvodnim, privrednim i se i u dalia sela, pa se onda od sutržnim prilikama. viška podmiruju potrebe za vjerske svrhe, za školovanje mladeži, popraU koliko bi se za svo ovo poslovak ćuprije, puta i t. d. — Drugi v£hje pokazala nužda, da za vanjski način bi bio, da težaci polažu saobraćaj sa svijetom imadnemo na pretičke žita u hambar, koje bi vodi svoje vlastite brodove, mo inače morali prodati odmah i za za­ ralo bi se pristupiti i njihovoj nabav­ ci. Svoje mišljenje o njihovoj važnosti loženo žito dobiju — ne prodajnu cijenu novca’ — nego predujam kao istakao sam prošle godine u brošuri zajam na zalog. To žito prodaće sta„Samo dva b«oda«. Uz dobru volju, niče istom onda, kad uoče za nj naj­ vjerujem u našu snagu, da bi smo ih bolju cijenu na tržištu ili i inače, kad mogli imati i da se ne bi za njih po­ na to pristanu težaci, koji su plodove kajali. Dosta je, ako se sjetimo Hrva­ položili. Iz utrška povraća težak novta Mihanovića u Južnoj Americi, koji čanom zavodu svojevremeno primljeni je od ničega iz vlastite inicijative za predujam, a dobitak po odbitku re­ poslom postao vlasnikom preko tri žijskog procenta stanice oko manipustotine brodova i gospodar je trgo­ lacije, pripada težaku. vačkog prometa na širokom području Prema ovoj ustanovi hambara, sta­ La Plate ... To je postigao samo je­ nica bi istodobno trebala da ima i dan čovjek radnik, a šta bi tek mo­ ustanovu tzv. konzumnog duća­ glo uz dobru volju postići njih na sto­ na, iz kojeg bi podmirivala težake na tine hiljada, za čije neumorne prste ma’o u potrebama, a naročito onim, u poslu kaže japanska poslovica, da koje ciljaju na razvoj njegovog gosposu jači i od najtvrgjeg engleskog že­ darstva ili kućne industrije, kao što ljeza?! — Ja bih bio zadovoljan i sa Su n. pr.: orugje i sprave za bolje desetinom Mihanovića uspjeha za na­ mljekarenje, orugje, košnice i satovi še prilike kad polučimo! Iz naše organizacije. ZAKLJUČCI MJESNIH ODBORA BRČKOG I GRADACCA Odbori J. M. O. grada Brčkog i ; ši sve okolnosti, koje su u poslanič­ Gradatea na zajednički održanoj kom klubu nastale prije i poslije gla­ sjednici dne 14. jula 1921. ispitavši sanja ustava, došli su suglasno do i .pretresavši cjelokupni rad našeg slijedećih zaključaka: poslaničkog k’uba od početka rada 1. Posanici Ј. M. O. vođeni veli? kbhstituant« Pa do danas, te ispitav- ! kom ljubavi i iskrenom suradnjom O Gospodaru! Ujedini nas sa našim Pejgambefom u vrtu, koji otklanja oči zavidnikd, u raju/koji bi nam Ti od­ redio, o visoko slavljeni i uzvišeni Gospode! Tako mi Boga, ne ću nikad za jednog smrtnika čuti, a da ne ću ža Pejgamberom, Muhamedom, zapla­ kati! Jap Eusarijama pejgamberovim i njegovom rodu, kađ je On u sred groba' sakriven. Eusarijama će zemlja postati preuska, njihovo je lice pocr­ nilo kao Ismid. Mi smo Ga rodili, među nama je Njegov grob, a njegova dobročinstva nijesu nam bila nikad Uskraćena. Bog nas je sa niim počaštib, a Njegove Eusarije vodio u sva­ kom sahatu zajedničkog Življenja. ^og, okolica- Niegovog prijestolja i 6vj dobri, neka bud4 Muhamedu rtU- Has?n je i u slijedećoj pjesmi Mu; oplakivao: »Javi siromašnima, Ц1 ie blagpslpv napustio on6g| ju(ra,. lcad K Wlg»niber od njih od* vratio. Kod jcdgaAe bilo moje boravi­ šte, kp'd koga se je svraćala moja deva, ko &e je skrbio za moju poro­ dicu? Ko Je Upućivao, a da se nljes^o 'boiatl nesreće, ako je jezjk jjabiudio ili posrouo? On je bio plamen i svijetlo, koje smo slijedili prania Bogu, dn' je bio naše okb ’i naše uho. Za što nije Bog — onoga dana, kad su ga u grob sakrili i ze­ mlju na njeg bacili — svijet bez ikoga ostavio tako, da poslije niega ni čo­ vjek ni žena više ne živi! Sagnuta je šija Benul-Nedždžara — tako je Bog odred o. — Dar je bio među sve ljude razdijeljen, ali većina ih ga prospe beskorisno bez sakrivanja«. Hasan-ibni-Sabit je napokon još o Muhamedovoj smrti spjevao: »Zaklinjem se Bogom, jednom isti­ nitom a ne lažnom zakletvom, niko od svih ljudi, koje je ikad jedna žena nosila i rodila — nije bio tako vatren za božiju stvar, kao poslanik Pejgamber i vođa svoga naroda. Nikakav boŽiji stvor nije bio štićenicima vjerniji i nije tačnije ispunjavao svoje obe­ ćanje, kao Onaj, koji je bio naša luč, naš blagoslov, pravedni i Pravednom vodeći I« Žepče, 8./IX. 1920. доаааааааапааппоап в D Sjetite se ** 8 § �F>P^j /.^1 Broj na konsolidaciji naše ujedinjene dr­ žave s jedne strane, s druge pako gledom na ugroženu eksistenciju b.#h. muslimana, a naročito na jadni položaj braće muslimana u Sandža# ku i Maćedoniji, dopriniješc velike žrtve na oltar domovine i pokazaše, da im je na srcu ležalo dobro i na# predak države. U ime toga žrtvovan še i osnovno načelo svoga programa, pokrajinske samouprave, a da do­ kažu koliko im stoji do sređenja na­ še države. 2. Baza pregovora našeg poslanič­ kog kluba sa strankama, koje su ta­ da sačinjavale vladu, bila je ta, da sc ustavom garantuje kompaktnost muslimana u Bosni i Hercegovini, na što je tadanja vlada i pristala, te su se na tom temeljila i druga utanače# nja. Konstatiramo, da se vlada nije, na žalost, toga utanačenja držala i da je odljeljak XIII. član 135. usta­ va na uštrb temeljnoj tački spora# žurna sa našim klubom. 3. Poslanici J. M. O. dobili su od svojih birača posve slobodne ruke, da agrarno pitanje, tu našu zajed# ničku rak#ranu, povoljno i pravedno po obje strane riješe i kraju privedu. Našim smo poslanicima dali u po# gledu toga pitanja neograničenu pu­ nomoć i radi toga, jer nam je kra­ ljevskom proklamacijom od 24. de­ cembra 1918. izričito zajamčeno, da će se agrarno pitanje pravedno rije­ šiti, a tu su proklamaciju potpisali tada predstavnici svih stranaka, da# pače i predstavnik socijalista. Nau­ čeni smo, da se kraljevska riječ ne poriče. Na temelju te punomoći po# slanici J. M. O. riješ’išc agrarno р^ tanje, da li na zadovoljstvo nas, ne ćemo o tom govoriti. Nu kako je god ovo ri ješen je ispalo, bili smo donekle zadovoljni, već i radi toga, da se ovo pitanje već jednom kraju privede, koje nam je kočilo naprc^ dak u svakom pogledu, a naročito u pogledu naše bratske sloge -i uzajam­ nog bratskog potpomaganja. Najvi­ še smo se radovali ovom riješenju, jer se njime osigurava ma kakova egzistencija onih preko 12.000 na­ ših porodica, koje skoro već tri god’ne gladuju i koje su za ovo vrije# me na prosjački štap pale. Pa i od toga utanačenja do danas ne vidje­ smo nikakova učinka, te još uvijek čekamo na blagodat toga riješenja. Konstatiramo, da onih 250 milijona dinara, koji su određeni u ime ot# kupa kmetova i kmetstvu sličnih se# hšta, ne prestavlja ni vrijednost sa/# mih šuma, koje se na tim zemljišta ma nalaze. (Ovo je netačno. Odšte# ta samo za kmetska selišta iznosi 255 miliona dinara. Kmetstvu slični ćc se odnosi naknaditi posebno, u koju je svrhu već odobreno 25 mili­ jona dinara. Pr. ur.). 4. Uzurpirani slobodni posjed nije se do sada nikomu povratio niti kakova ošteta za to data, premda se je ovo moralo provesti do glasanja ustava. (Ovo je netačno. OtŠteta sa­ mo za kmetska selišta iznosi 255 mi­ lijuna. Kmetstvu slični će se odnosi •naknaditi posebno, u koju je svrhu već odobreno 25,000.000 dinara. Pr. ur). Mi se i danas slažemo sa na# Šim poslanicima, koji su više puta napominjati, da smo pripravni na svako riješenje ii na svaku agrarnu reformu, ako bi se ona jednako pro­ vela u čitavoj državi. Vidimo, da ne smijemo posjedovati ono, što i mi­ nistri u Srbiji imadu. 5. Sa najvećom energijom i indi# gnacijom odbijamo od naših posla­ nika povike: »Plaćeni ste, glasajte«, i velimo, da je to za nas sve uvreda, poniženje i atentat na naš ponos. Sve smo dali do košulje, a za ovo ćemo se boriti. Uvjereni smo. da smo žrtvovali toliko i doprinijeli za sređenje naših prilika u državi, koli­ ko nj jedna stranka ne bi htjela u# činiti. Uvjcrismo se da nas ni one stranke ne uzeše u zaštitu, sa kojima smo zajedno sarađivali. dapače nam „» i I i ‘ ! i CTpoHd Л Stn .lđ -— „r'K A sa prezirom doviknu u najvišem na# rodnom forumu eksponent bosan­ skih radikala Dr. Srškić, da smo oti# mači i badavadžije. Zaista sramota od naše braće. 6. Izgleda, da nam vlada pokazuje mjesec u vodi, sa svojim avansom od 60 milijuna dinara, dok naše fa# milije prodaju svoje porodične amanete, a da ne skapaju od gladi. 7. Od cjelokupnog utanačenja na­ šega kluba sa vladom gosp. Pašića ne vidjesmo do danas nikakve real­ ne blagodati, osim papirnatih nare# daha i lijepih obećanja. Strpljenje je pri kraju. Nikakove presude, nika­ kova uredba još nije u djelo prive­ dena. Deložiranje sa zemlje Alije Jelke ne može nas da umiri. 8. Potpuno smo uvjereni, da se svakoj drugoj stranci u vladi i izvan nje sa mnogo više volje i mara u su# sret izlazi nego li nama, premda smo više nego uvjereni, da smo baš mi najviše žrtava doprinijeli. Iz svega navedenog neminovna je posljedica ta, da su se naši poslanici ц neku ruku pred svojim izbornicima diskreditirali, i da im nisu u djelo priveli ono što su obećali. Naravna jb stvar, da je u poslaničkom klubu J. M. O. nastala trzavica, pa neka vrst i rascjepa, a naši ministri su primorani bili i konzekvencijc po# vući, pa su i ostavke podnijeli, a to sve us^jed izigravanja vlade gosp. Pašića glede 'sporazuma . sa našim klubom. Uočivši- dobro situaciju u kojoj se nalazi naš klub prema svo­ jim ii zbornicima i u koju ga je dovela vlada g. Pašića, prinuždeni smo, da zajednički zauzmemo stanovište prema našem poslaničkom klubu. To naše stanovište je ovo: 1. Osuđujemo svako cijepanje kluba i tražimo složan rad istoga, jer bi cijepanje kluba dovelo do ras# cjepa u samoj organizaci ji i tako bi naše jedinstvene slo^e za kratko vri# jeme nestalo. Ako dođe do rascjepa u organizaciji, krivicu nosi jedino poslanički klub. 2. Ministri imadu povući svoje ostavke i kraju privesti sva'utanače­ ni a zajedno sa poslaničkim klubom, koja su utanačenja sklopili sa vla­ dom g. Pašića. 3. Provedbena naredba o slobod# nim uzurpiranim beglucima i/made se što prije provesti tako, da uzur­ piranu zemlju preuzmu vlasnici, a da je mognu još jesenas obraditi, 'fa naredba se ima svesti u čitavoj Bosni i Hercegovini u isto vrijeme brzo i energično. 4. Da se avans od 60 milijuna di­ nara js^lat: u što kraćem roku. 5. Poslanici imadu za vrijeme par# lamentarnih ferija obići svoje izbor# ne kotare i doći u što tješnji dodir sa svojim biračima. (Naši su poslanici posjetili veliki broj izbornih kotareva. Radi optere# ćenosti poslom i radi pomanjkanja vremena 4 kotara tuzalanskog okru­ ga, Brčko. Bijeljine, Gradačac i Sre# brenica, nisu bili posjećeni, ali će se to u najskorije vrijeme učiniti. Pr. u.) sa svojim biračima. (U vrijeme stva­ ranja ovih zaključaka, to je bilo ta# čno, ali je kasnije izvršeno nekoliko deložacija. Pr. ur.). 6. Tražimo, da se sa više oportuniteta vodi politika sa drugim stran# kama, te smo izričiti -protivnici jake stranačke žučljivosti kao i jakih is­ pada pojedinih članova našega klu­ ba prema drugim strankama u našoj državi. U Brčkom, 14. jula 1921.*) Odbor J. M. O. Brčko: Dr. Bukvica v. r., Tbrahimbegović v. r., Husein ef. Trebinčcvić v. г„ Hfz. Tabaković v. r., Hamza Dervisević v. r. Odbor J. M. O. Gradačac: Jzetbcg Jahić v. r., Muftić v. г„ Nezić v. r. *) Što ove zaključke donnsimo ovako ka­ sno, raslog je taj, što nam prvi dopis poslan poštom nije uopće stigao. — Pr. ur. 0 napadajima na dra Defterdarevića. Još u prošloj godini iznijelo je ! v a bez obzira jesu li dh ni jesu polit, »Zvono« jedan službeni akt seoskog 1 sumnjivci, kako se to vidi iz nje­ kot. ureda, kojim je htjelo mistifi­ mačkog originala akta, koji je u pre* cirajući javnost, da g. dra Ahmed- vodu tendenciozno iskrivljen. Pitate bega Defterdarevića prikaže kao sr# me, zašto dosad nijesam reagirao na boždera. Pošto g. dr. Defterdarević ove podvale? Za to, jer je još uvi­ na ovo nije u javnosti reagirao, to je jek na snazi naredba prijašnje ze^ Šerif u svom Leib#Journalu »Domo­ maljske vlade, koja ne dozvoljava vini« u tu stvar podgrijao sa komenta državnim činovnicima i službenici# rom, koji je svojstven i dostojan sa­ ma da pišu ili se objašnjavaju preko mo jednog ulizice i denuncijanta kao političkih glasila. Držeći se te na­ što jc Šerif. Na temelju ovog akta redbe nijesam sc pravdao kroz jav# biće, valjda, da je i Kobasica podnio nost, ali kad je služba zahtijevala, upit na mlinistra unutrašnjih djela ja sam to objašnjenje dao pretpo# pitajući ga, kako je mogao postavili stavljenoj vlasti. Na primjer, kad je okružnikom ovakovog jednog čovje­ iza oslobođenja zem. vlada svojom ka dodavši od sebe — da pojača svoj naredbom od 8. februara 1919. broj zahtjev — da je narod (sic!) radi o- 943. zatražila isleđenje zuluma za vog imenovanja ogorčen. Ovom su vrijeme rata, pozvani su bili svi tao­ nasjeli i zemljoradnici, kad su u ap­ ci a i oni, kojima je ma kakva šteta rilu ove godine držali u Tuzli svoju ili nepravda za vrijeme rata učinje­ skupštinu, pa su u svom govoru Av# na da to kod kot. ureda prijave. Pre­ ramović i Komadinić apostrofirali g. slušani su svi takovi i sa svakim je dra Defterdarevića, nazivajući ga napravljen zapisnik, kojeg je sama najvećim mrziteljem Srba, koje da je stranka vlastoručno potpisala. Iz či­ slao u taoce i na vješala. Tako se je tavog tog isleđenja i preslušavanja eto mistificirala javnost i mnogi, ko­ ustanovljeno je, da se u području ji pobliže ne poznaju g. dra Dcfter# mog seoskog kotara za vrijeme rata darevića mogli su da povjeruju ovim nije nikom nikakav zulum učinio. naklapanjima tim prije, kad se u Jedino što se je jedan ili dva taoca dokaz toga donosi i jedan uredski potužio na loše postupanje od stra­ akt. Drugo je pitanje, što se kod sve ne Topolnika i radi toga su svi ovi te galame nc navede ni jedan jedini spisi bili ustupljeni državnom od­ slučaj vješanja ili justifikacije, ko# vjetništvu na uredovanje, nakon če*# jem bi bio uzrokom g. dr. Defter# ga su opet povraćeni. Ovo izviješće darević. Ova okolnost bila je uzro# sa svima zapisničkim očitovanjima kom, da se nikad na ove bjezgariie poslao sam zem. vladi dopisom od nijesmo htjeli osvrćati ,jer smo bili 14. aprila 1921. broj 110. pres. Jed# uvjereni, da razboriti i pošteni ljudi nim drugim aktom od 10. maja 1920. i sami će doći do zaključka, da je broj 142. pres. kojeg sam poslao po­ ovo blatenje časti i atak na jednog vjereništvu za socijalnu skrb, tako­ ispravna i čestita činovnika, koji po đer sam o ovim zulumima izvijestio. nesreći nije srpsko#pravoslavni. Mi Poslije svega toga, držao sam, da će smo sa ovim čekali i na to, da će ze­ zem. vlada kroz izvjesnu štampu po# maljska vlada ove insinuacije i kle­ navijane laži i klevete oprovrgnuti, vete sama demantovati, kako je to ali eto, kako vidite, to nije učinila. često činila, kad je u pitanju bio je­ Nakon Kobasičina upita na ministra dan činovnik od privilegisane poljt. unutrašnjih djela radi mog postav­ partije l pošto dosad vlada nije de- ljanja okružnim načelnikom, zatra­ mantovala laži, koje se iznose proti žio sam od poslaničkog kluba J. M. g. Dr. Deftcrdarcviću, eksponentu O., čiji sam eksponenat, da poduzmu poslaničkog kluba naše organizacije, na mjerodavnom mjestu nužne ko­ naš se je saradnik uputio ka g. dru rake, da se ovom bezrazložnom kle­ Defterdareviću, da ga pita je li što# vetanju učini jednom kraj, ne toliko god proti ovog poduzimao i u če­ radii mene, jer da išta ima istine u onom što mi se podmeće, bio bih mu se sastoji ova stvar. Gosp. Dr. Ahmedbeg Defterdare? davno pozvan na odgovornost, ne# vić izvolio ie dati našem saradniku go radi same stranke, kojoj bi neobaviještena javnost mogla da za# ovo obrazloženje: ; »Poznato je svima u Tuzli, da mjeri što eksponira i rehabilituje : sam ja — premješten iz Srebrenice »dželate«. Za svoja djela vazda sam — nastupio službu kao pred# spreman odgovarati i nimalo se ne stojnik seoskog kot. ureda u Tuzli plašim svojih »žrtava«, jer ih ne# 22. jula 1914. god., a inkriminirani mam. Savjest mi je potpuno mirna. akt. kako sc iz njega samog vidi, pi­ Kao šef ureda i samostalan služio san je 24. jula iste godine, a ot# sam u Doboju, Kladnju, Srebrenici i premljen 26. jula. Iz toga samog fak# Tuzli; i ni sada se ne plašim javno ta proizlazi jasno, da meni za 2 dana pozvati sve građane ii seljake tih kra­ nije bilo moguće upoznati ni činov­ jeva, da se očituju jesam li ma kome nika ni službenika svoga ureda, a učinio kakovo zlo«. kamo li toliki broj ljudi politički Kako se iz ovog obrazloženja g. sumnjivih seoskog tuzlanskog kota­ dra Defterdarevića vidi, izvjesnom ra. kao što u dopisu »Zvona« stoji. dijelu štampe i nekojoj nepoštenoj Ako se istakne, da sam prve dane čeljadi ne ide nikako u glavu to, da osim primanja ureda morao, po ob:u jedan »turčin« zaprema okružničko čaju, praviti poznanstva i primati mjesto, pa se je dala na najgadniju posjete od novih poznanika, doći će borbu proti čovjeku, čiji je rad i u se do sasvim logičnog zaključka, da najkritičnijim vremenima ostao na sam kod ovog, akta toliko kriv, u ko­ dostojnoj visini i čije je ispravno i liko sam kao šef ureda morao potpi# nepodmitljivo djelovanje sitnim i sati- akt sa bez moje inicijative sa­ sebičnim dušama trn u oku. Što se stavljenim iskazom politički sumnji# tiče pozivanja na narodno ogorče­ vrh lica. Upravu kotara u Tuzli pri# nje proti g. dru Defterdarevića ka# mio sam od gosp. Dra Podravskog, tegorički tvrdimo da je i to kao i polit, pristava, koji je 6 mjeseci pri­ sve drugo prosta laž. Tuzlansko ok­ je mog dolaska u Tuzlu vodio upra# ružje broji 425.496 žitelja, od kojih vu seoskog kotara. I ovaj akt on je je 83.213 pravoslavnih, 177.449 musli­ riješio ? to pokupivši podatke od o# mana, 60.130 katolika i‘ 6656 drug h ružničkih postaja za politički sum­ vjera. Muslimani, katolici i ostale njiva lica čije su iskaze vodile iza vjeroispovijesti sigurno ni jesu ogor.# atentata oruž. postaje, među koja je čen na g, dra Defterdarevića. Ost?.# — opet po oružničkoj postaji — une­ ju pravoslavni. Oni> pravoslavni, ko# sena i jedna učiteljica. Sto se tiče ji nijesu bili u nikakvom dodiru s popova, oni su svi uneseni u iskaz njim, ne mogu ga mrziti niti se za­ ne za to što su možda svi bili polit, gorčavati radi njegova imenovanja, sumnjivci, nego za to, jer je vojna osim ako bi to činili za to, što je komanda tražila iskaz svih pop o- musliman. To u ostalom nije razlog, Za održati vviftk zdraot žabe jnf: ELIDA- pasta ftr jo od mjerodavnih autoriteta zubne medicine kao najbolja priznata. Odlična svojstva znanstveno iskušanih sastavina čine ELIDA-pastu za ono što jest: Najbolje sredstvo za zube. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu AlbBPt Vita Lavi, Sarajevo, Despića ul. 1 �Broj 321 Bpoj ПРАВДА" — .URAVDA“ Strana 4 Страна_______ o kome ozbiljni ljudi vode računa. Ostajemo dakle kod pravoslavnih u tuzlanskom kotaru, s kojima je up* ravljao kroz cijelo vrijeme rata. ls₽ ■taknemo li, da je dr. Tcfterdarcvić odmah iza prevrata dobio povjere­ nje naroda preko njegovih načelni* 1 ka, knezova, muhtara i drugih seos> ' kih starješina, među kojima su bili i i pravoslavni, onda smo dovoljno na- ј glasili lažnost tvrdnje o kakvom na- | rodnom ogorčenju. . I Da nam se ne reče da je to povje- ' renje dobiveno onda, kad je narod j plivao u radosti radi oslobođenja i i htio da oprosti dosadan je „grjehe**, , navešćemo još dva najnovija i vrlo I značajna slučaja. Poznato je svakom j u tuzlanskom kotaru, da su pravo- i slavni u PuraČiću i Požarnici veliki 1 Srbi i fanatici. Oni skoro tako daleko ; idu, da ne drže da može biti čestit i pravi državljanin ko nije pravoslavni i Srbin. Muslimani su iza prevrata, kako znamo baš mnogo stradali od pravo slavnih ovih dvaju sela samo za to, ' što nijesu Srbi-pravosiavni. Vijest o I premješten u Grudića i postavljanju ; Dra Defterdarevića izazvala je spon- i tane poklike od strane pravoslavnih u ■ Puračiću: »Dolje Grudić, Ži ic Ahmedbegl« Baš nekako prvih dana kako je preuzeo upravu okružja g. Dr. Defterdarović siedili smo u jednom dućanu, kad ulježe jedan seljak sa seljankom. Poslije podmirenja svojih potreba (mi smo za to vrijeme govorili baš o no- i vom okružniku) zastao je da prisluša o Čemu se govori, pa je na jednom uzviknuo: »To je poštena dušal Da njega nije bilo, mi bi mnogi u Pvžarnici platili glavom. Ja ga poštujem, i poštuje ga svako, ko nije zadojen zlobom.« Toliko o tem lažnom ogor­ čenju naroda. Mi znamo i razumijevamo ogorčenje i bol nekolicine Što im odlazi Crudić. Mi bismo to čak i tolerirali samo kad bi to oni iskreno priznali, a ne lažno uvijali to u »narodno ogorčenje«. Na­ protiv, narod je sad tek zadovoljan, to bar možemo da ustvrdimo za nje­ govu većinu, jer se upravlja po za­ konu i jednako, a ne kao za Grudićeve sudanije. Sad se zna ko je pred­ stojnik, ko okružnik, financ, žandar, pisar i t. d. Prije se to nije znalo. Grudić ckoljen se Špijunima i tipo­ vima sumnjiva značaja izgledao je poput velikog inkvizitora, od čijeg je zuluma sav pošten svijet strepio. To­ liko poštenoj javnosti na znanje. Md. Politički pregled. Diferencije п Zemljoradničkom ’ Klubu. Javljaju iz Beograda: U Zem­ ljoradničkom klubu postoje velike di­ ferencije. Dokaz su za to burne sjed­ nice i buka, bez koje ne može da prođe niti jedna sjednica. U klubu postoje dvije određene struje: soci­ jalni revolucionara i evolucionistička struja. Izgleda ipak, da do kongresa stvu unutrašnjih djela, osnovaće se glavna policijska direkcija u Beogradu, koja će stajati pod nadzorom ministra unutrašnjih djela. Dalje će se obrazo­ vati policijske oblasti, okruži i sektori. Oblasti će biti u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu. zemljoradničke stranke, koji će biti u septembru, neće doći do većeg nespo­ razuma. Kongres će raspravljati o svima ovim razlikama. Ako ne dođe do kongresa, izgleda, da će se klub pocijepati. Конференцпја за разоружање. Јавља се из Париза: Коначно je одлучено, да се конференција за разоружање одржи на II. новембра у Вашингтону, јер су Јапан и Енглеска пристале на тај рок. Турски званични извјештај с фронта. Како јављају из Цариграда, ангорска je влада издала службено саопћење, из којега произлази, да je грчка офензива заустављена већ 21. пр. мј., те демангира све тенденциозне вијести о турским губитцима. Пред Алтунташом успјело je једној турској дивизији под заповједништвом Назим naiue, да заустави грчко напредовање и да осигура повлачење гроса војске. Једино та дивизија имала je око 1500 момака uiTO мртвих што рањених. Свеукупни турски губици не премашују броја од неколико тисућа. Osnutak zadruge. Na 5. ov. mj. osnovali su napredni težaci iz Raduše, kotar Tešanj, za svoje selo „Jugo­ slavensku seljačku zadrugu*. Osnutku je prisustvovao i izaslanik .Središnjeg Saveza*4 g. Ajanović Abas. Interesantno je, da svi zadrugari znadu čitati, te se nadamo, da će ova Za­ druga pod vodstvom svog agilnog predsjednika g. Abdulah ef. Brkića biti jedna od prvih Zadruga u svakom pogledu. Želimo mladoj Zadrugi sretan napredak. Upozorujemo Mjesne Odbore kao i svakog pristašu, koji se zanima za zadrugarstvo, na „Pisma musli­ manskom težaku44, a naročito na ovaj i naredni broj, u kojima se go­ vori o načinu „Kako se osniva Zadruga". Uhapšen Edhem Bulbulović. — Javlja nam policajna direkcija: Pre­ kjučer je ovdje uhapšen bivši narodni poslanik komunističke partije Edhem Bulbulović, po nalogu mostarskog okr. načelnika, a na osnovu § 91. i 92. srpskog kaznenog zakona. Jučer je sproveden u Mostar. Berber. Stavljam do znanja mu­ slimanima Bosne i Hercegovine, da ću kako prošle tako i ove godine djecu sunetiti najsavremenije bez ikakvih zavoja, te umoljavam muallime, da me obavijeste, u kojem se mjestu ne na­ lazi berber. Domaće vijesti. Umro Josip Milaković Prije par dana stiže nam vijest iz Samobora, da je tamo iznenada preminuo naš odlični pjesnik i nastavnik Josip ?dilaković. Rođen 1861., on je nakon svršetka osnovne i srednje škole upisao se na filozofiju pa kako je kao nacionalac bio vatrenijeg temperamenta, a kako je u to vrijeme opozicionalno starčevićanstvo, kojemu je pokretu i on pripadao, bilo u najvećem jeku njemu je državna potpora bila uskraćena i on je postao pučkim učiteljem. Za vrijeme Kuelove vladavine u Hrvatskoj b;o je pognan iz Hrvatske i našao zaklonište u Bosni, gdje je nakon du­ gogodišnjeg nastavničkog rada postao profesorom državne muške preparand^e, a kasnije bio premješten ženskoj • preparandiji. Još u ranoj mladosti počeo je u »Vijencu« pjevati, pa je bio suradnik gotovo svih hrvatskih i srpskih čašopiša. Osobitu je naklonost imao za dječiju književnost, pa je poslije Zma­ ja Jove i Harambašića on bio najbolji i najomiljeliji dječji pjesnik. Njegov folklorisbčki, filološki i literarno-historički rad bio je veoma obi­ lan, a kako je poznavao sve sloven­ ske jezike on je mnogo surađivao i u češkim, poljskim i lužičko-srpskim časopisima. Kao dobar patriota, pedagog i knji­ ževnik on je ostavio među nama u Bosni, a naročito među muslimanima, koje je iskreno i svim srcem volio, najljepše uspomene. Laka mu bila hrvatska zemlja! Reorganizacija policije. Iz Beo­ grada javljaju Po novoj uredbi o re­ organizaciji policijske službe u našoj J Kraljevini, koja se izrađuje u ministar- Mustafa Berberović, Sarajevo Bravadžiluk ul. 29. Slet jevrejske omladine. Jevrejska narodna omladina Jugoslavije pri­ ređuje !1. godišnji slet u Sarajevu od 15.—17. augusta. Iz svih će krajeva Kraljevine doći gosti, a iz mnogih gradova cijela Športska i gombalačka društva, koja će kroz dva dana na­ stupati i takmiti se na igralištu u Skenderiji. Djevojke će u Židovskom i domu izložiti svoje ručne radove, gdje ' će također biti izloženi i produkti li­ j kovne umjetnosti, te grafički prikazi, sve radovi jevrejske omladine. Jedan cijeli dan će se provesti u I Jepoj oko­ lici Sarajeva, na Koranu. U Impeiialkinu će biti dječija predstava i aka­ demija, na kojoj će se natjecati u glazbi i pjevanju omladina iz mnogih mjesta. Priposlano.*) U 28. broju „Večernje Pošte** od 3./Vhl. 1921 nedužna me napada ne­ kakav Z. B. u notici „Musa KesedŽija* navađajući, da ja rakijom upropašteni papučar gulim mladež obaju spolova, koja bajagi izađe petkom da se prošeta i zabavi — producirajući artisti Čkopehlivanske vježbe. Taj mračni individium (Z. B.), koji ne smije kao pošten čovjek da izađe sa potpunim svojim imenom i da sa stvarnim dokazima pokaže, gdje i na koji način ja gulim mladež, nego kri­ jući se za odgovornog urednika pro­ stački me napada i kleveta. Da ja izvađam artističke i pehlivanske vježbe poznato je č>tavu gradu, te mi do sada niko ništa u tome zanatu nije imao predbaciti; a da ne gulim svoje cijenjene posjetioce, dokaz je već i ta činjenica, da držim obućarsku radnju, od koje izdržavam sebe i svoju fami­ liju. Moje artistiĆko-pehlivanske vježbe izvađam samo gdjekad petkom i ne­ djeljom — i to više za hater, nego radi moje materijalne koristi. Što se tiče podvale, da sam rakijom upropašteni papudžija, to o-'im tvrdim javno, da pisac rečene notice bez­ obrazno laže. Moja obućarska radnja — hvala Bogu — svakim danom na­ preduje, te osim mene i №oga kalfe zaposlio sam još troje siromašne mu­ slimanske diece, da se ne klatare po ulicama, nego da od njih napravim poštene i valjane građane. Ja kao građanin svjestan sam svoje građan­ ske dužnosti i građanskih prava, pa nisam potreban kritike od osobe, koja nemajući svog poštenja — tuđe na­ pada. Da je taj Z. B. ispravan čovjek, potpisao bi se na onu bljezgariju. da znam s kim imam posla. I dokle god se ne javi sa pravim imenom, sma­ tram ga prostim lažovom i lopovom. Sarajevo, 7. augusta 1921. Arif Tamburija obućar. Za pisanje i sadržaj članaka pod rubrikom uredništvo ne odgovara. ovom Ur. Preuzeo sam Narodnu Jugoslavensku kuhinju :-: I ========= u Kralja Petra ulici br. 2. .......... —te sam zadržao i poznatog kuhara MehmedČauša. — Svakovrsnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamči Hasib Bećiragić. I Uspješno se oglašuje u „Pravdi". Najjeftinije i najbolje papirne vrećice dobivaju se u svim količinama i vrstama kod Sarajevske tvornice papirnatih vrećica (kesa) u Sarajevu » Zatražite cijene i uzorke I koja je bila skoro 25 godina zabranjena u Bosni i Hercegovini od danas se smije slobodno prodavati u cijeloj kraljevini. Nudi samo na vagone i dok zaliha traje Agenturna radnja Milan V Perendija Sarajevo, Ćukovića ul. 10., Telefon 646 Int. telefon 124. (1-з) Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZH Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kaj on, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1cb22cedd1ab7cd65d4fce44b376e450.pdf 8a7afada477a12d23e0f5270c3bd5d75 PDF Text Text POSiARlNA U GOTUv u PlACENA. pojedini proj K 2'— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. pretplata: za našu državu godišrje K 200.—, na pola godine K 100.—; za Inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ^ИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak 11. augusta 1921. (6. Zil hidže 1339.) Broj 84 (322) Naša ekonomska organizacija. S—in. Sve gornje, što sam do sada istakao o našoj ekonomskoj organizačiji, izgledalo bi oštrom oku kao skelet sa potrebnim udovima postavljen, ali ukočen b nepomičan bez hrane, bez snage, koju bi mu trebalo dati; kao dobar stroj, koji još čeka samo da se naloži, da se napuni, pa da se pokrenu u djelovanje njegova velika kolesa i prenose onda snagu na sto­ tine manjih, za njeg povezanih i o njemu ovisnih. Ta hrana, ta snaga, koju bi trebali dati ekon. organizaciji da je oživimo, jest kapital, kojim bi se finansiralo svo njezino poslovanje. O tome će ovo završno poglavlje i da govori. Potrebe organizacije su, koliko smo prozreli iz pređašnjih poglavlja, jed­ nake kako za selo, tako i za grad, kako za težaka, tako i za zanatliju kao i za trgovca. Svi imamo da se koristimo od njezine ustanove, pa prema tome moramo svi i da se bo­ rimo za njezinu hranu životnu i za snagu njezinu. Ako to svi ne htjednemo, onda, naravno je, svi se od nje ne možemo ni koristiti. Isto, kao što ni stroj ne može da vrši posao preko svoje snage, niti s manje konjskih sila postavljen kao onaj sa mnogo više sila, odnosno kao što ne može gladan i nemoćan čovjek da radi ono­ liko posla kao sit i u naponu snage, tako ne bi mogla ni organizacija više, nego bi se svojom hranom, kapitalom osnaživala. 1 kao što strojeva ima raz­ ličitih, na pr. od 3 konjske snage do 50.000 k. snaga pa i više, naročito kombirtovanih sa više mašinerija do čudovišta, tako bi mogla i organiza­ cija da uzima različite oblike snage i rada na se prema jačini kapitala, koji joj bude kada stajao na raspolaganju. Ako bi na pr. naš težački svijet više držao do naše ek. organizacije nego li građanski i prema koristima, koje od nje vuče, bolje se odazivao u svo­ jim dužnostima za nju, onda bi orga­ nizacija morala na sebi imati obilježje više seosko nego li varoško — i ob­ ratno, ako bi za nju građani više ma­ rili. A ako bi za nju postojala jednaka dobra volja i sela i varoši, onda je ona svih nas, kao očna zjenica, da je svi jednako njegujemo i unapređu­ jemo, koliko radi sebe samih sada, toliko i još više radi svoga potom­ stva, da ga u što boljoj mogućnosti života ostavljamo, kad smo ga poro­ dili na ovaj svijet Iz ovih razloga dužni smo, da snagu za svoju ekonomsku organizaciju tra­ žimo i nađemo jedino u samim sebi, da se uzdamo samo u se i jedino u se i da joj svi priteknemo u pomoć što god više možemo, kako oni, ko­ jima će trebati i koji su je dužni kao svoju korisnu ustanovu čuvati, tako i oni, kojima, hvala Bogu, osobno ne treba, ali kad treba njegovoj braći, isto je, kao da i njemu treba i kojima bi eventualno danas sjutra, kod svo­ jih raznovrsnih poslova, mogla zatre­ bati. Svi, ama svi moramo je podizati i unapređivati, naročito u prvih petšest godina, dok se ne osovi na svoje vlastite noge i počne samostalno dje­ lovati i vraćati narodu obilnim koristima usluge s početka. Način, kojim bi se financijalna snaga organizacije osiguravala, po mom sudu ne bi bio ni malo kompliciran, nego posve jednostavan, u dva dijela ras­ tavljen i to: jedan općeniti sa žrtvovanjem prihoda na udjele kroz 1 i ' , ' , i nekoliko godina i drugi posebni odmah koristonosno uložen Bez prvog ne može doći do organizacije i jačanja fundamenata njezinog djelovanja, a bez drugog nema brzog razvitka nje­ zinog rentabilnog poslovanja. Moramo pobliže pogledati i jedan i drugi. Prvi općeniti bio bi dobrovoljno oba­ vezan za sve naše domaćine jednako u cijeloj domovini, te za članove onih porodica, koje su mogućne i koje ne žive od pretežne zarade kod drugih, a udjeli bi bili na pr. po stotinu kruna. Od ukupnog broja muslimana u B. i H. možemo odbiti jednu petinu kao siromašne, kojim bi trebalo priznati, da nijesu u stanju uzimati udjela, ali da će biti u pravu služiti se svim blagodatima organizaciji' nog poslovanja. U ostatku od pola miliona duša imade, ako računamo po pet članova na porodicu, oko sto­ tinu hiljada domaćina, čiji bi udjeli od po 100 kruna dali za jednu go­ dinu kapital od deset miliona kruna. U ovo sto hiljada porodica sigurno imade petina, čiji bi i članovi još bili dužni uzimati udjele, koji bi Sačinili daljnih sto hiljada udionika sa još deset miliona kapitala. Ovaj kapital, na udjele sabran, ukamaćivao bi se kod novčanog zavoda organizacije po stopi, koju bi odredilo vrhovno vijeće organizacije svake godine, ali se ka­ mate ne bi odmah isplaćivale, nego bi se u korist udionika na njegovom računu pripisivale svake godine, te bi ih dobio onda, kada bi i udjele na­ trag povukao. Ovo uplaćivanje udjela trajalo bi onoliko godina, koliko bi to zaključivalo vrhovno ekonomsko vi­ jeće. Ljudi gospodarski oslabljeni, mo­ gli bi se od njih oprostiti, a da to ne tangira njihov odnošaj u organizaciji, na predlog općinskih povjerenika i kotarskih odbora. Povući svoje udjele natrag ili jedan dio od njih mogli bi udionici uvijek iza završetka godišnjih računa, koje glavna skupština odobri, ako to zatraže prije na tri mjeseca (raniji rok za to, da bi se organiza­ cija pravovremeno mogla pobrinuti, da na to prazno mjesto namakne no­ vac s druge strane, ako joj je nuždan). Konačno, svakome prosto stoji, da uzima i više udjela od jednoga, ko­ liko god hoće i koliko god ga srce vuče za što bržom i boljom pomoći narodu. Drugi, posebni dio bio bi namicanje većih količina novca organizaciji za brzi razvitak njezinih poslova i ustavnovljivanje njenih pojedinih poduzeća. U ovu svrhu mcgli bi naši ljudi sa većim kapitalima pristupiti u novčani zavod organizacije i položiti ih odmah uz ugovoreni procenat na štednju, kako bi stajali na raspolaganje orga­ nizaciji, neka ih odmah [ma, čim bi joj zatrebali. To bi bio jedan separatni račun između organizacije i tih ulagača preko banke, u kojemu bi se ulagači sporazumili sa organizacijom o uslovima i rokovima, pod kojima i za koje bi organizacija mogla njihove kapitale upotrijebiti i za koje poslove. Tih poslova, vidjeli smo iz pređašnjeg , razlaganja, ima vrlo mnogo i dobro rentabilnih, za koje ne bi bilo nikad I dosta kapitala iz naše ruke (jer ga na žalost malo imamo), što znači, da i najmanji ulog na štednju ima svoje mjesto i da nam u općoj privredi mnogo treba. —- Za takve, posebne svrhe finansiranja or­ ganizacije naći će se, nadam se, tu i tamo kod nas po koja svota novaca i vjerujem u dobru volju onih, koji ga imaju, da će njim poslužiti dobro i organizaciji a — i sebi I Međutim dobiće naš svijet i nešto novaca od riješenja agrarnih odnošaja, koji bi morao baš u ovu svrhu uložili i sa­ čuvati A naročito bi morao polo­ žiti i sačuvati obligacije, koje bi mu na taj način mnogo više nosile, nego li kad bi ih kod kuće držao ili prodao. Prodati ih pako sada i ne smiju n i p o š t o, jer će nakon I petnaest-dvadeset godina naplatiti ih zlatom onaj, kome bi se danas pro­ dale za nevrijedni papirni no­ vac. Sačuvati se to sve mora i tim više, što se više nikada dobiti neće, a živjeti se mora i poslije! Tokom ovoga rada uočili smo, kako organizacija, bilo za veću proizvodnju bilo za prerađivanje produkata bilo za privođenje produkcije k potrošnji, treba jačih finansiranja, a evo sada vidimo, da bi morala imati i svojih doprinosa i posebnih pozajmica. Sve ovo izvršavati ne bi mogla bez svoga novčanog zavoda. On u prvom redu mora biti tu, pa tek onda sve drugo da se izvodi I Preko njega može, jedino organizacija da imadne potreb­ ne dugoročne i velike kredite za sve investicije i narodne potrebe, što i jest glavno u svemu poslovanju, može da ima svoje vanjske veze sa svjet­ skim tržištima, svoje filijale i ispo­ stave, može da poduzima rasterećenja opasno zaduženih muslimanskih ima­ nja čestitih i radenih porodica, može da daje od narodne štednje nužne kredite uz mali interes i težaku i obrtniku, koje će ali ovi uložiti samo u povećanje proizvodnje i nova pro­ duktivna dobra, može da dadne većim ulagačima pravedno im pripadajuće veće prihode na njihove kapitale itd. A što je glavno, organizacija bi preko svoga novčanog zavoda rukovala i sa narodnom štednjom kako treba, pri čemu bi osigurala i svoj trajni opstanak i uspjeh u radu za taj isti narod. I Narodna štednja, to je spas narodni, < kao plodna sitna kišica iz mora nai došla (iz dobra narodnog), koja natopi j u proljeće usjeve da plode, brza u potocima do rijeka i opet se vraća u more. Ona je mala, neosjetljiva, u sitno sabiran a, koja izvrši svoju zadaću kad treba i množi se dalje, kao malo vode pri kraju veće rijeke kad se odvoji da samo prolazi preko mlinskoga kola i dalje nesmetano da putuje. Onaj, sa čijeg se imetka od। vaja i ostavlja na stranu za crne dane, kao po nekoliko kapi u potok, naći će je poslije u većoj množini, kao u velikoj rijeci, jaku i neiscrpnu, da njom brda razdire! Narodna štednja, pa još udružena, može sve da postigne i da donosi za kratko doba takve us­ pjehe i preokrete u životu naroda, kakve nikad ni pomislio ne bi. Ona je u naprednim državama po­ sebno organizovana i dotične organi­ zacije svojim radom daju narodu više, nego li bi mu dale, da od njega te štednje kupuju na pr. krunu za krunu, ako im sabrani ulošci na štednju omo­ guće, da narodu dadnu razne institu­ cije na pr. za skupno kupovanje i prodavanje robe, zadružne mlinove i obrte, žitna skladišta, mljekarnice, za­ jedničko kupovanje i uzdržavanje go­ spodarskih strojeva, zaradu na izradi šumskoga drveta, pravljenju komuni­ kacija i zgrada i t. d. Ona u kultur­ nim državama doseže na stotine mi­ liona godišnje, od čega se ustanovljuju posebni novčani zavodi za pojedine svrhe, koje se onda množe sa pod­ ružnicama i rasprostiru po svijetu. 1 I I 1 ; I | ; • ■ : ; i * Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina III. Ona bi mogla i kod nas, pola miliona sposobnih, da iznosi godišnje do stotinu i osamdeset miliona kruna, kad bi svako na dan Štedio samo po jednu krunu! A jednu krunu ostaviti na stranu dnevno i ne potro­ šiti je, ne znam ko danas ne bi bio u stanju, tim više, kad troškovi i najmanjih prelaze dnevno iznos od 30 kruna i kad čovjek mora misliti i na nezgode u poslu i prirodu i prihodu, na starost, na bolest, na djecu i siro­ mahe, na svoju porodicu i t. d. Osim ove vrste štednje, koju bi ekon. organizacija preko svog novčanog zavoda i stanica „Ekonomija« rukovodila za isključivo dobro naroda, poglavito ulagača »na sit­ no« novca na štednju, imala bi orga­ nizacija jednu zajedničku korisnu usta­ novu i za se i za narod, koja bi bila u krugu poslovanja njezinog novča­ nog zavoda. Imala bi naime i svoje osiguravajuće društvo, u ko­ jemu bi težaci mogli osigurati svoje usjeve i blago proti nezgoda, a težaci i građani svoje zgrade proti vatre, imetak proti krađe, život proti ne­ zgoda i za slučaj smrti i t. d. pri čemu bi onda osiguranici mogli bezbrižno da rade svoje poslove i ako se kome desi nesreća u 10—15 godina, povrati odjednom sve dotle izdate novce na osiguranje. Ovakva osigu­ ravajuća društva nose na pr. u Nje­ mačkoj (kako sam gledao u jednom burzovnom izvještaju 1918) od 30 do100 procenata godišnje dividende, ak­ tivna su dakle, pa bi smjela i naša ekon. organizacija svoje imati, koje joj je u prvom redu nužno za osiguraciju i vlastitih ustanova i prometa svoga, a i narod bi imao u njegovu solidnost više povjerenja, nego ikojeg drugoga. Razumije se, da će novčani zavod organizacije u velikom poslovanju ove imati i dobre kredite izvan džepova našega svijeta, kojima će se možda od zgode do zgode morati i služiti, makar da bi organizacija voljela ra­ diti sa vlastitom snagom svojih čla­ nova, jer bi oni svu korist crpili od toga. Nu u takvom poslovanju, gdje će na pr. morati nabaviti jednu masu gospodarskih i obrtnih strojeva u Fran­ cuskoj ili Americi, nastojaće da na lombard te robe do potrošnje osigura sebi zajam u zdravoj valuti, koji će platiti onda, kad bude tečaj povo­ ljan t. j. kad se za dolar ne moradne platiti više 150 kruna ili za jedan fra­ nak deset kruna, nego kad bude 100 ili 50, odnosno 6 ili 4 krune se pla­ ćalo za njih. Ovakvim kreditom mogla bi organizacija mnogo koristiti i sebi i svojim članovima za što brži eko­ nomski razvitak naroda. Novčani zavod organizacije imao bi prema gore izloženim poslovima jedan dio svoje uprave u sa* moj organizacija, kojil bi kao njezino novčano odjelenje stajao u tijesnoj vezi i sporazumije­ vanju s vodstvom organizacije za sve važnije poslove, koji predstoje, da se obavljaju financiranjem nov* čanog zavoda, odnosno njegovim pribiranjem prinosa, separatnih ulo» žaka i sitnih uloga na štednju, kao i podjeljivanjem jeftinih kredita članovima za nužne svrhe proizvod? nje. Sa ovoga gledišta pošavši, sa« svim je svejedno, koilku će osnov­ nu dioničku glanvicu imati novčani1 zavod naše ek. organizacije, jer on zapravo stoji sa organizacijom u konto-korentnom poslovanju i o b k č n o posluje sa većim prihodima or­ ganizacije (koje mu ona u blagajnu natjera) istom onda, kad ih ova ne želi odmah ? provseti na drugu stra* �nu za svoje potrebe. Za podignuće I ovakvog novčanog zavoda na novo ne bismo se moral: starati, jer to već imamo, nego ga jedino revizs^ jom pravila prilagoditi svrsi organi­ zacije kako treba. U članku »Program J. M. O. i Us­ tav« (IV., »Pravda« broj 312.) na­ pisao sam. kako jc naš poslanički klub donio zaključak za saziv eko­ nomske ankete, čim to omoguće prethodno pred uzete m j e* re za osnutak ek. organizacije. Ove nrcdhodnc mjere su svršene, a od­ nosile su sc dosta i na fuziju naših dviju banaka u Sarajevu kao žarišta sa njihovim podružnicama u provin? čiji, pa da hi se onda novoj ujedi­ njenoj našoj banci pridružili u fu­ ziju i drugi naši novčani samostalni zavodi u zemlji i da bi se po tomu dale manje filijale i onim mjestima, koja još nemaju novčanih zavoda. Ideja je prihvaćena s obadvije stro* ne od bankovnih uprava i nas je ne? koliko ispred Musi, trgovačke i obrt­ ničke banke vodilo razgovore sa predstavnicima Musi, centralne ban­ ke o fuziji u dva-tri maha. Ovi pre* govori možda će dovesti i do uspje? ha. nu o tome pobliže sada ne mogu ništa više reći. Ekonomska anketa će možda dati jedan pravac za to, gdje bi sc našli svi naši novčani zavodi odmah na okupu ili barem ve? čina nfh zajedno, što će omogućiti dobar početak, a za ostalo kasnije nije više brige, jer će u dobrom ra­ du organizacije samo po sebi doći. * To bi eto u glavnom bila ideja za našu ekonomsku organizaciju, s kojom bi nastojali svim sredstvima da se pomnažava proizvodnja i privreda našega naroda, pa da većom produkcijom vlastitih proizvoda srna rimo potrebu za skupim uvozom sa strane na pr. žita i brašna, sociva, ’ šećera, kože, jestiva i t. d. te da iz« i vezom vlastitih pretičaka i izrade dcbivamo dobre pare za život naro­ di: u što većem blagostanju. Sa njom bi dakle u prvom redu postizavali ekonomsku uspjelost, da sav narod bude opskrbljen nužnim dobrima, a onda postizavali j rentabilnost pro­ dukcije. da i manje vrijedni posjedi 1 i daleko udaljeni od grada odbacuju . uz moderniju obradu toliki godšnji i prihod, da se na njima može lijepo , živjeti i nešto i uštedi ti. Ona bi u pravom smćslu riječi bila । otvorena knjiga za sve one. koji ne j umiju da rade s uspjehom i za sve i ono što se ne zna, da o n a u č i, n a? I p u ć u j e i obavješćuje. Onima ; koji ne umiju, pomagala bi savjetom 1 preko svojih stručnih, organa i putu- ' jućih uč teli a, a one, koji što ne zna- j ju. podučavala bi u tečajevima i os.pesob’ javala za razne poslove doma; će privrede. U prvom redu učvršćivala bi na- i rod u vjeri i posvećivanju njegovom i poštenom radu, ne bi se dala kori- I вШ blagodatima svoga djelovanja onima koji nastranljivo i raskalašeno žive, nastojala bi da podiže u kota? revima manja uzorna gospodarstva, u kojima bi narod vidio bolji uzgoj stoke i zemaljskih plodina, priredi« i vala bi izložbe sa podjeljivanjem na« grada za najbolje produkte, imala bi pramiriteljne sudove, koji bi Čla­ nove u malim rasprama izravnavali bez troškova, izdavala bi svoje gla? silo l'lustrovano i s puno korsnih po­ uka za bolju privredu i čuvanje zdra? vlja i života narodnog, osnovala bi općinske čitaonice, koje bi članovi I pohađali i u njima čitali, podučavali ј sc i zabavljali sc, a koje bi ih odvra­ ćale od alkohola -i neuredna života. Izdavala bi svoj kalendar i druge manje knjige vrijedne po narod, kao što Slovenci izdaju knjige s Mohora (prije rata bilo preko 30.000 članova) i organizovala »znanstvena kina« (predavanja sa zornim predočivan njem na povećanim slikama) po sta­ nicama »Ekonomija« i većim seos­ kim općinama o boljem radu i pro^ izvudnji te za prosvjetne svrhe uop* će, kao što su organizovana naučna »Urania kina« u Mađarskoj, čija je predavanja na pr. jedne zime poha­ đalo oko 400.000 ljudi. Upoznavala bi preko svojih edicija težački i ma­ nji varoški svijet sa zakonima i na« redbama, koji mu često trebaju i ko­ ji mu idu u prilog, širila kod hjega ljubav prema rođenoj grudi i prema seoskom i jnSvrednom životu, širila dobar glas domaće robe i proizvoda, vodila propagandu za što veće kuć? no zadrugarstvo, gdje se bolje živi o jednom trošku, jer svako za sebe ne treba kupovati stoku, oruđe, po­ kućstvo i t. d., zauzimala se za iz? gradnju što ljepših, čvršćih i udobn|jh stanova, u kojima je - statis­ tički u svim državama dokazano! ~ za tri četvrtine manji pomor godiš« nje, nego Ii u nezdravim, nevaljalim stanovima, gdje mnogo više bjesni tifus. sušica, kolera i druge pošasne i bolesti, zauzimala se za izgradnju suhih ii zidanih staja za blago, okre? čenih i vidnih, u kojima se bolesti ne logu, pa đubrisrdh jama ozidanih i aimentovanih za gnojnicu, od ko­ je dobri gospodari kose livadu i po četir puta godišnje, kad je njom poIjevaju i t. d. Vrlo važnu ulogu vršjia bi ekon. organizacija u podučavanju narodaockonomskoj u p r a? vi njegova posjeda koji radi i cd koga živi. O ovime predmetu kod drugih naroda imaju čitave’ knjige napisane, dok kod nas nije skoro ni­ kako ni poznat. Tu dolazi u prvom redu u obzir godišnji proračun pre? ma broju kućne Čeljadi, koliko će sc na pr. potrošiti za hranu, odijelo, rublje, obuću koliko za poljsko oru­ đe i druge kućne potrebe, a koliko obično ima prihoda sa svog posjeda u žitu, sijenu i slami, mlijeku, povi« ću, voću, od stoke i t. d. te kako ii kojim inim radom će se eventualni manjak namiriti. Onda dođe tekući imovinski račun po kojemu se zna­ de koliko mu vrijede pokretnine, ko­ liko nekretnine, koliko gdje duguje i čisto šta imade, pa koliku promet­ nu glavnicu ima i mora da imadne u svom gospodarstvu, koliko mora u ime amortizacije zgrada j drugih naprava ostavljati svake godine na stranu u štedionicu, da imadne od? mah gotove pare, kad mu se što porušiži, da novo sagradi, koliku prome­ tnu glavnicu treba da ima intenziv? no, a koliku ekstenzivno gospodare­ nje, koliki procenat treba na njima od vrijednosti da predstavljaju zgra? đe, koliki stoka, koliki oruđe i ratila i t. d. Ama sve i jedna stvar da ide sa računom kako treba, pa onda i uspjeha da imade. Čitavo poslovanje naše ekonom­ ske organizacije, kako rekoh na po« četku, imalo bi na sebi karakter ad? ministrativni. Ona bi bila institucija, koja bi radila ne zaboravite ovo! — bez dobitka za se u svom čitavom poslovanju! To će re­ ći, da ona ni kod jednog posla koji obavljat, neće zaračunavati za se pro? centa zarade, nego samo režijske troškove ii eventualni kalo. Od pri« hoda, koje bi dobila od svojih usta­ nova (kao na pr. osiguravajućeg dru­ štva) može ustanovljavati osigurne rezervne fondove, iz kojih bi nami« rivala štete i pomoći i ojačavati te­ melje svoga poslovanja, ali ih ne može razdjeljivati kao dobitak niti u toku rada niti poslije, ako bi s njim nekad završila, nego bi morali da se opredijele za slične svrhe kao za« klada, iz koje bi se pomagalo pro­ micanje privrede do osnutka nove narodne ekon. institucije. Potanko« sti o ovome pravilnik će bolje predviđeti, a ovdje jc glavno što se isti­ če da bi organizacija r a d b la bez dobitka! »Kmetjska družba za Sloveniju« (gospodarsko društvo u Ljubljani) radi ovako, sa dobrovoljnim kapitalom, a bez do« bitka, pa postiže kolosalne uspjehe za narod u poslu zbog jeftinijih na­ bavki ј prodale produkata tako, da je njezin sveukupni promet za godi­ nu 1920. iznosio 294 miliona kruna, za Što je dosta u kalkulaciji 2% re« žijksih troškova, pa da može plaćati! činovnike i članovima davati džaba svoje glasilo, putujuće učitelje i raz­ na predavanja i pouke. »Gospodar­ sko društvo« u Zagrebu ima drugi s'stcm poslovanja, kao što ii savez zemljoradničkih zadruga za Srbiju treći, nu ovi sistemi, ako hi trebalo, modi b« sc na samoj anketi pobliže pretresti. Kontrolno ili nadzorno vijeće organizacije trebalo bi da^ bude sastavl jeno iz stručnih lica ad­ ministrativnih, financijskih, tehnič« kih i agronoansikih. A kako oni, tako i članovi vrhovne ekonomske upra­ ve dobivali bi za dane poslovanja za organizaciju odštetu u troškovi­ ma. Činovnica šefovi odjelenja bL li bi po izbor stručnjaci, koji ne bi skupi bili koliko god se plate, jer op« će je pravilo, da dobar činovnik svo­ ju platu vazda i zaradi i to jednu najmanje, ako ne dvije i više. Njih hi trebalo samo 3—4, a mogli bi sc u mjesto penzije osigurati kod svog novčanog zavoda odnosno osigura­ vajućeg dnišhra. — Nabava drugih činovnika za upravu ne bi nam mno« go brige zadavala, jer za početak imamo dosta naših činovnika tu u raznim zvanjima, koji bi poslije po­ dne mogli raditi u ekonomskoj orga« nizaciji uz lijep honorar, što bi na obje strane zadovoljavalo. Kasnije prema potrebi moglo bi se i stalno činovništvo postavljati kako u cen­ trali, tako i kod kotarskih podruž« nlca i raznih svojih poduzeća. Zemlje, koje su mnogo više napu­ čene od naše ii sa lošijim prirodnim darovima od naše, pridignućem i procvatom svojih sela našle su vi­ soko blagostanje i za građa« nina i za težaka, a elementi na? roda, koji su se kao oaez našli medu dragim, osigurali su preko svojih čvrstih ekonomskih organiza? čija sebi tako jak temelj i osJon za život, kakvoga nikakve poVJtičkc promjene -poljuljati ne mo­ gu! Pod koju cijenu? Vrlo jeftino: I Š1 i su s vi j esno i složno na« p r i j e d, znali su šta hoće, za glav­ ni cilj su žrtvovali sav svoj egoizam ii sitničarenje, za koje se u praznom politiziranju glože, š t e d i 1 i vs u pre« ko svoje organizacije sami za se i slušali naputke. Zar ne bismo to i mi moglli? — Vrlo lahko! Sa inato dobre vo­ lje, ljubavi, samoprijegora i sloge, mogli bij smo odmah sju« trudan iza glavne skupštine J. M. O. u oktobru o. g. osnovati svoju eko­ nomsku organizaciju. Ja evo iznesoh za nju jedan nacrt, a ko iznese još bolji1, svi ćemo mu za to biti zahval­ ni. Jer, glavno je uspjeh da s e 'р o I u č i I — (Ima stvari, koje ni jesam mogao iznijeti ovdje. Bude li od Boga zdra« vije da i ja prisustvujem anketi, re? ferisaću ih tamo). (Molim gg. čitatelje, da ovu ideju tretiraju do ankete što više, a naro­ čito o bajramu u razgovorima i na dan J. M. O.!). „Da se ne zaboravi!“ povici: »Glasam, jer moram!«... Ovu Muslimanska Jug. Organizacija naslov je članku g. Stjepe Kobasice, politiku s Janusovim licem treba što je izašao u beogradskim »Novo­ javno izobličiti. Ovako ne ide. Ako stima« od 6. avgusta o. g., i što ga je nekome prirasla za srce opozicija bujrum efendum ...« je »Domovina« u zadnjem svom broju preštampala, a koji tendenci« Prije svegakonstatiramo, da jetvrdnja, oznim izvrtanjem činjenica hoće da „grupa g. dra Spahe demon­ prikaže naš poslanički klub nekon- strativno se apstinirala prisekventnim i smiješnim. likom glasanja zakona To nije nikakva nova stvar. S ma? o zaštiti države" laž naj­ lim izuzecima sva »vanstranačka« i prostije vrsti. Glasanje je bilo po jedan dio stranačke štampe u Beo­ imenjćno, pa se iz zapisnika može gradu, pa »Srpska Riječ« i posestri« tačno ustanoviti, ko je glasao kako i ma joj »Domovina« u Sarajevu na­ ko je bio otsutan, pa ako u zapisniku stoje pošto-poto da diskvaMkuju, ne bude stajalo, da su svi članovi da ocrne naš poslanički klub na ob« našeg kluba, koji su bili u je strane: ј prema dolje i prema go? Beogradu, pripadali oni jed­ re. Ko je samo čitao, kakvđ su sve noj ili drugoj grupi, glasali laži iznosile te novine protiv našeg za pomenuti zakon, mi smo kluba i protiv pojedinih poslanika, spremni povući sve konsekvencije, a ko je bio upućen u prilike, taj se koje narr. bude predložio g. Kobasica. je morao samo snebivati, kako se On veli, da je »i u politici potreban može imati toliko drskosti i toliko moral«. Ako g. Kobasica smatra, da pokvarenosti, pa tako šta iznositi. U se politički moral sastoji u najorditim napadajima nije se ograničilo narnijem laganju i izvrtanju čmjenica, samp na politiku i taktiku kluba, ni- onda mi otvoreno priznajemo, da smo jesu se podvrgle kritici eventualne u njegovu smislu nemoralni. Što se tiče naše iziave u skudštini, pogreške kluba, nego se je išlo tako daleko, da se je kaljalo i dovodilo u imamo da rečemo ovo: Izjava je vo­ sumnju lično poštenje pojedinih lju­ dila računa o državnim interesima i di. Treba se samo sjetiti, što je »Do« odobrila ono, što je državi potrebno movina« pisala o našim najugledni­ za njeno održanje, a osudila je ono, jim i najčestitijim ljudima: Maglaj? što biše htjeli hiperpatriotski elementi, licu, dru Snahi. Karamehmedoviću, da mogu svoj šovenistički gnjev izli­ Hrasnici, Hadžikadiću i dr., kako je jevati nad niima nepoćudnim elemen­ na najimfamnij? način udarala na tima. Šjora Ščepu razumijemo: Njemu njihovo lično poštenje, pa da se uv­ je krivo, što se izjavom traži zabrana jere, da se ljudi, koji se služe ova* kojeklkovih garda i komita, pa se kovi/m sredstvima ne mogu tretirati tako osujećuje njegova namjera, da se kao lojalni protivnici, nego kao obli­ jednom kao »general« kakove garde čni polit:čki apaši. Mi ćemo samo ci- proslavi svojim sjajnim strateškim ta­ tirati nekoliko ulomaha iz navede? lentom. Tako dugo, dok naši pred­ stavnici sjede u vladi i dok i mi no­ nog članka: simo odgovornost za vladino djelo­ »Muslmanska Jug. Organzacija vanje, nepozvanim i neodgovornim dala je jednu čudnovatu, donekle elementima neće se prepustiti čuvanje apstraktnu izjavu preko g. Ajanovi? mira i reda u našoj državi. ća. koji do sada nije igrao nikakvu Što se tiče uopće držanja našeg po­ važniju ulogu u redvonuna svojih po­ slaničkih drugova. Ova izjava mno­ slaničkog kluba i odvaianja njegova go liči na izjavu g. ministra dra Spa« u nekim pitanjima od radikalno-demohc pola sata pred glasanjem za us­ kJatskog stanovišta, imamo da izja­ tav. I jedan i drugi smatrao jc potre« vimo ovo: Naša partija nije nikakovo hitim, da sruči nekoliko jakih izraza prodano roblje, koje mora aminati na protiv vlade — čiji su i oni č’anovi sve što radikali i demokrate zaključe. da traže neke garancije, i da ne­ Predstavnici njeni imaju svoj program, prestano naglašuju neke rezerve i imaju svoje izgrađeno mišljenje o po­ zebnje. Onii su izašli s ovom rezer? litici i cni znadu, Šta hoće a šta neće; vom uvek neposredno pred glasa­ I znadu, šta mogu a šta ne mogu prinjem o ustavu i zakonu o zaštiti dr­ , hvatiti. To treba da zapamte svi oni, žave. Ovo njihovo dvolično držanje koji kritikuju rad našeg poslaničkog izazvalo je prilično negodovanje. kluba, a to treba da zapamti naročito Kada je jedna grupa u vladi, ona ne g. Kobasica. Njegovi računi ni naj­ srne da pravi ovakove akrobatske manje nas neće uznemiriti. Kako da­ skokove. — Ova ista grupa g. dr. Spa? nas pošteno sarađivamo u vladi, tako hc demonstrativno se apst!\nii<rala prL možemo sjutra pošteno raditi izvan Tikom glasanja zakona о zaštiti dr- vlade. Uostalom nas čudi, da g. Ko­ žave i pored rabu Etičke izjave g. A- basica kao član radikalnog posl. kluba janovića. Nijedan član ove grupe ne iznese svoje mišljenje g. predsjed­ vlade i ne traži, da raskrsti nije glasao za zakon o zaštit; drža? sniku nama, kad mu je naš rad dvoličan! ve... Ovo treba da sc dobro upamti. Zašto g. Kobasica ne upita svoje Jer iz redova ove iste grupe, prili­ kom glasanja o Ustavu, čuli su se drugove, g. Srškića i dr, kako oni �Брча ^2- .;»иј „...\>оцп k^ipđHđ з Str^ia — „г'»<А'/^А Мала антанта тражи изручење j nosti i nekonzekventnosti, ali je vidi I Spisi „Crnog kabineta". Iz BeoХортија? Мађарски листози јављају , u izjavi našoj, kojom se ograđujemo 1 grada su došli u Sarajevo sekretari protiv reakcionarnih i po samu državu ministarstva unutrašnjih djela gg. Ko- из Будимпеште, да je тамо завла, opasnih pokušaja, kojima bi se nestić i Anđelić, da preuzmu i otprate дала велика нервозност. Шире се ; minovno dovelo do građanskih ratova. spise crnog kabineta u Beograd, gdje I вијести и говори се о демисији Бетće se ispitati i klasificirati. U utorak, | леновој. Ha његово мјесто имао би доћи Андраши. Мала антанта, a на9. o. mi. preuzimanje je izvršeno. U рочито Југославија тражи изручење svemu ima 57 sanduka. Хортија ради звјерстава, почињених Bivše Narodno Vijeće je imenovalo komisiju od 12 članova za pregledanje ј у рату, и устручава се изручити Sastavio po raznim vrelima i vlastitom iskustvu: Ajanović Abas. Печух. док се не састави демократtih tajnih spisa zemaljske vlade, ali (Nastavak). predsjednici i Šola i Srškić, koji su ска влада. bili predsjednici te komisije, nisu na­ Eto, Haso, u zadnjim pismima raz­ ga" kao matica dozvoljava. Генерал Брусилов у ТурскоЈ. ložio sam Ti »K r e d i t n u zadru gu«, Čim osnivač vidi, da imade dvade­ šli za vrijedno, da sazovu tu komisiju. У пратњи двојице виших официра pa Ti mi pišeš, da si to razumio, ali set ljudi, koji odgovaraju propisima Opravdana je sumnja, da bi se našlo генералног штаба стигао je у Сивас i takovih spisa, koji bi kompromitoTi nikako nijesam kazao, kako se ta gornjeg članka pravila i Žele biti čla­ генерал Брусилов, одакле путује за novi te zadruge, nek odmah toja- vali i vrlo visoke ličnosti, koje i na­ Ангору. Одјељење руске кољице 11. zadruga osniva. Znao sam odmah, da kon oslobođenja igraju znatnu ulogu češ me to pitati. Meho vam je svima vi „Središnjem savezu jugo­ и 12. дивије отишло je из Ерзерума slavenskih seljačkih zadruga u našem javnom Životu, pa će to i за Сивас. Турска делегација отпуna sijelu čitao ova moja pisma, pa bi biti uzrok, da se je toliko zavlačilo u Sarajevu". Savez će, poslat ja­ i vi sebi osnovali zadrugu, ali vas ne­ товала je у Москву, да ратифицира s pregledanjem tih spisa. vivši prije pismom ili brzojavom dan ma ko uputiti. Nijeste vi sami čitali турско-руски уговор. Kolikogod se tvrdilo, da su spisi dolaska, ako može svog posebnog iza­ ova pisma. Čitaju se, brate, po svim Уговор о савезу ратификован. dobro čuvani, ipak nije neosnovana slanika. U slučaju, da Savez nemadne selima u našoj zemlji, jer svaki dan Парламенат у Ангори ратификовао činovnika pri ruci, poslat će uputstva sumnja, da je koji i »pobjegao«. dobivam pisma, u kojima me mole Simptomatično je, da je po spise je Кемалов уговор ca Москвом гоza osnutak, a činovnik Saveza doći seljaci, da im osnujem zadrugu. Na тово једногласно. Јусуф Кемал Беј, došao lični sekretar zloglasnog Gruće kasnije, da upravu i nadzorni odsve strane ne mogu doprijeti, pa Ti националистички Министар Спољdića i da čaršija govorj, da je to pre­ । bor uputi u poslovanje, te održi za­ evo ovdje dajem них Посдова, подносећи текст угоnošenje uslijedilo na inicijativu sa ­ drugarima predavanje. Osnivač, ako Naputak za osnivanje seljačkih вора рекао je: moga Grudića. ne može doći Savezov izaslanik, ima zadruga. „Било je разних мишљења у овој ovako raditi: Da se osnuje zadruga, potrebno je кући о нашим односима ca Русијом. Sazvati skupštinu javivši prije 14 u prvom redu, da barem jedan čovjek Могу да вас увјерим сада, да се ови dana nadležnoj političkoj vlasti mje­ osjeti njenu potrebu i da se zauzme односи све више побољшавају. У sto, gdje će biti skupština, dsn i saza osnutak zadruge. Ona ličnost, koja времену, када се формирао парлаhat određen za održanje skupštine. Na je osjetila potrebu osnutka seljačke менат у Ангори, ми смо послали skupštinu trebaju doći svi oni, koji će zadruge u kom bilo kraju, treba prije Jedan strašan požar. једну делегацију у Русију. Ta je деbiti članovi zadruge, a treba najmanje, svega, da sama dobro upozna ustroj­ kako je prije u § 33. napomenuto, dva­ Kalinovik, 28. jda 1921. легација преговарала с Русијом и stvo, svrhu i djelovanje seljačkih za­ уговор од девет тачака, deset osoba. Do dana skupštine dobiU ime cijelog muslimanskog stanova донијела druga, a onda treba shodnim načinom који сте ви одбили. Шест недјеља će osnivač od Saveza 7 primjeraka ništva ispostave Kalnovika javlja ­ i na prikladnim mjestima da protu­ доцније Русија нам je поднијела поmo Vam tužnu vijest: mači i razjasni onim seljacima, za ko­ pravila i 5 primjeraka tiskanih za­ литички нацрт садашњег уговора. pisnika. Dne 25. jula 1921. u ponedjeljak je misli, da bi se mogli zagrijati za Турска се бори за своју слободу и U urečeno vrijeme i na urečenom u večer, dogodila se ovdje jedna ve^ Русија снмпатишуки овом идеалу, osnutak zadruge i da bi prema usta­ mjestu održi se konstituirajuća skup­ lika nesreća. Abd.begu Cengiću, vje? признаје тежље источних народа за '* novama zadružnih pravila mogli b ti ština bez obzira, da li je prisutan ili roučitelju i imamu iz sela Vihovića, ослобођењем. При свем том ми смо članovi zadruge. Propisi za članove ne izaslanik pol. oblasti ovim načinom zapalili us kuću zasada nepoznati in­ јасно обавијестили Русију, да се zadruga sadržani su u § 3., koji glasi i ovim redom: dividui. Žena njegova tvrdi, da je турски социјални систем ни на који ovako: 1. Osnivač zadruge pozove sve pri­ ako 12 sati čula, kako neko podiže начин не може да прилагоди соци§ 3. krov kućnjeg ćošeta. Nakon kratkog јалном систему, који je усвојен у sutne, koji prema ustanovama § 3. Članovima zadruge mogu biti žitelji, očekivanja skočila je iz svoje sobe prebivajući u njezinom području bez zadružnih pravila ne mogu biti čla­ i vidila malu vatru na tome ćošetu. Русији." novi zadruge, kao i one prisutne, koji razlike spola, koji pošteno i uredno Југославија не ће бити позвана Uzela je ibrik, da je uguši ali čim su se možda predomislili, pa ne žele žive, te slobodno raspolažu svojim на конференцију Врховног Виje polila vodom po tom mjestu, od* biti članovima zadruge, da se odstrane, imetkom. mah je buknuo plamen i počeo da јеђа. — „Ехо де Пари" демантира a kad su sr svi ti odstranili, popišu Osobe, koje nemaju prava da ras­ se u zapisnik imena i prezimena svih . gori i da skače sa jednoga mjesta na вијест, да би Југославија, Румуњска polažu svojim imetkom t. j. malodob­ drugo. Odasvuda je gušio smrad и Пољска имале бити позване на onih prisutnih, koji mogu biti članovi nici, umobolni i rasipnici, zatim osobe, I benzina. Žena Cengićeva je taj конференце Врховног Вијећа. Ако zadruge i koji to žele. koje se nalaze pod stečajem, ne mo­ ' smrad dobro poznavala i vidila, da he код преговора бити расправљано 2. Na predlog osnivača zadruge iza­ gu biti članovi ove zadruge. Isto se su joj dušmani polili kućno ćoše : о помоћној акцији за Русију, онда bere skupština jednoga prisutnoga za tako ne mogu primiti u zadrugu ta­ benzinom. Prestravljena utrčala je I ће ваљда позвати сусједне државе, predsjedatelja skupštine. Taj izbor pada kove osobe, koje su osuđene radi ka­ u sobu i probudila Adbibega a u dru­ ■ да саслушају њихово мишљење. У obično na osnivača zadruge, nu to ne kva zločinstva ili radi prestupka po­ goj sobi djecu. U tome je vatra za том би случају били позвани заmora biti. činjenog iz pohlepe za dobitkom, do­ čas zahvatila svu kuću. Odmah su ступници балтичких држава и Чехо. 3. Nakon obavljenog izbora pred­ kle god traju pravne posljedice, koje dotrčali susjed: muslimani u pomoć словачке. su po kaznenom zakonu skopčane sa sjedatelja skupštine, odstupi osnivač Куда ће Карло? Швајцарска je sa predsjedničkog mjesta, ako nije i kutarisali Abdibega i njegovu žeosudom. влада донијела одлуку, да Карло izabran predsjedateljem skupštine, a : nu sa 6 nejake djece. Članom ove zadruge ne može biti Oni su izašli svi goli do gaća i ko* i најдаље до конца аугуста мора осizabrani predsjedatelj se zahvali na onaj, koji je članom druge koje za­ i šulje. Sve je pokućstvo i sve , тавити Швајцарску. Он je затражио povjerenju, proglasi skupštinu otvo­ druge, osnovane na temelju neograni­ renom, predstavi skupštini izaslanika imanje izgorjelo. Danas nje­ * дозволу од талијанске владе, да се čenog jamstva. Članovi ove zadruge gova d’ečfca Mu bosa. Šteta iznosi ' настани у вили Пианора, која je političke oblasti i ižaslanika Saveza, mogu ipak biti članovima drugih na po tvrdnji svih komšija i Abdibe* I власништво једног његовог рођака. ako je koji od njih prisutan i imenuje temelju ograničenog jamstva osnova­ Талијанска влада није о томе још nih zadruga, koje se ne bave podje­ jednog dobro pismenog skupštinara ga oko 200.000 kruna. ријешила. Sumnja Abdibegova pada na Toperovođom skapštine, koji će voditi ljivanjem vjeresije u novcu, ali samo ; dora Tepavčevića i Trifka Kalajdžii potpisati zapisnik. Revoluctjonarini pokret u Indiji. onih zadruga, za koje to „Središnji * ju, oba iz Vihovića. pokraj Abdibe- Kako engleski listovi iz Simlje jav­ savez jugoslavenskih seljačkih zadru­ (Nastaviće se). gove kuće, jer su mu vazda prijetili. ljaju, izdao je vod indijskih nacijonaOsim toga je Todor davao 5.000 K lista Gandhi oštri proglas za bojkotoу ствари 4 народа: Словенци, Хр- nekim osobama, da navrate Abdi- vanje dolaska engleskog prestolonas­ вати, Срби — и Бугари! И та 4 на- bega da prtlja iz Vihovića. Ovdaš­ ljednika. simpatiše sa vladom, toga рода, вели Радић, сачињавају при- nje vlasti slabo o tome vođe istragu ekstremistiKootvoreno U Čadродан блок, где je сваки централи- upravo nikako. Stoga vlada bojazan puru mogu Evropejcibojkotuju. i Indijci, koji su зам искључен и уперен je директно Протић ca Радићем. Београдmeđu cijelim muslimanskim pučan­ članovi sindikalnih organizacija, dobiti ска „Правда" од 9./8. доноси: „Си- против њихове нарави; у том по- stvom ,da se slični slučajevi ne po­ hranu samo ako pridonesu od ekstreноћ нам јавља наш извештач, да je гледу слично je као у Швајцарској nove. mist čkih vođa potpisani iskaz. Ekstre­ био примљен од Ст. Радића ради (!) Ha то му je, вели, Протић додао Tražimo zaštitu od vlasti, dok je mistički listovi uvjeravaju, da će služ­ информације о последњем састанку своје опаске о Бугарима. Тим по- još vremena. beno proglašenje »Indijske Republike« опозиционог блока, који je одржан водом je Радић разложио Протићу Muslimani ispostave Kalinovika. uslijediti još ovog mjeseca. mogu sjediti u .radikalnom klubu, koji je u vladi, i u isto vrijeme glasati protiv pojedinih članova ustava (ČI 42. i 43.), koje je vlada predložila? Ovdje g. Kobasica ne vidi dvolič- Pisma muslimanskom težaku o zadrugarstvu. Naši dopisi. Bilješke. прошле недеље. Жељене информације није добио јер их Ст. Радић том приликом није хтео дати, али му je изјавио: да се у Римским Топлицама састао ca Ст. Протићем, да je то било за обојицу прво виђење и да je разговор трајао читава 2 и no сата. Радић му je обр^ложио своје политичко становиште које заступа joiu од 1899 г.; нагласио je Протићу, да су јужни Словени ca етнографског, географског и социјалног гледишта један народ, али ca културног и историског гледишта, a и no субјективним оссћајима то су да je цео проблем у томе да држава не дође у опреку ca домовином, јер ако je то случај, онда државна идеја иде другим правцем. По том му je Протић изложиосвоје гледиште на странке и људе, те се Наша војна конвенција ca Чеуспоставило једнако гледиште о странкама и о ономе што би се хословачком Београдска „Трибуимало предузети. Протић je завр- на“ доноси овај брзојав из Прага: шио разговор ca њим изЈављујући Јучер je (2. ов. мј.) потписана војна жаљење што се при уништењу ко- i конвенција између наше краљевине мунистичких мандата није пазило и Чехословачке Републике. Ова конна Устав и форму и жељу да се венција има обранбени карактер, a разговор између Радића и њега на- циљ joj je, да осујети сваки покушај стави, пајеуговорен поновни^састанак рестаурације Хабсбурговаца. Politički pregled. Kao brat bratu podobni, bez razlike, treba da su nafi tubi. Nema Ijepog čovjeka i osobe bez Ijepih zubi a Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: ELIĐA-paste za Ш1111111ШШ11И1111!Ш1!1Ш1Ш1«111Ш11и11111|1111111»1111111111111111П!1111Ш1Ш1111Ш:1^ zube. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Blbert Vita tai, Sarajevo, Despića ul. 1 Stalni skupštinski odbor za vanj­ ske poslove. „Jutarnji List" dobio je ovu vijest iz Beograda: Doznaje se iz pouzdanog izvora, da će neki poslanici vladinih stranaka sada, kad u skup­ štini nema više komunista, ponovno pokrenuti pitanje, da se osnuje stalni skupštinski odbor za vanjske poslove. Taj će odbor imati da raspravlja po uzoru takvih skupštinskih odbora u parlamentima zapadnih država o svim važnijim pitanjima na polju naše vanj­ ske poliitke, a ministar vanjskih posala, dotično njegov zamjenik referirat �„ПРАВДА" — PRAVDA* Strana 4 Страна će odboru o svim važnijim pitanjima vanjske politike. Taj bi odbor također imao odlučivat’ barem u glavnom o postavljanju diplomatskih činovnika i predstavnika u inozemstvu, kao i u ministarstvu vanjskih poslova. Doznaje se, da će pitanje o osnutku toga odbora za vanjske poslove biti jedna točka vladinog radnog programa, na kojem sad rade delegati radikalskog i demokratskog poslaničkog kluba. Neki su poslanici mišljenja, da bi se taj odbor imao sastaviti samo od stranaka vladine većine, dok drugi drže, da bi taj odbor imao birati parlamenat po proporcijonalnom sistemu. Na Kurban-bajram sjetite se । biti zadovoljni. Kako je materijalni , prihod namijenjen u fond za podu| »Gajreta«! Uprava »Gajreta« apc^ p.tanje naših nemoćnih drugova, ukazujući im pomoć u obliku potpev ra kod nalaženja rada, koji od­ govara njihovoj fizlrčkoj sposobno* sti, to se nadamo, da će posjeta sa strane općinstva biti što brojnija. lujc na sve pododbore i povjereni* j kc. kao i na ostalu braću, kojima le* ži na srcu odgoj i školovanje naše sirotne omladine, da se uz mubareć dane Kurban-bajrama sjete dru* štva »Gajreta«, koji uzdržaje stoti­ nama đaka i šegrta. № jedno mje­ sto, gdje ima muslimana, ne bi smje­ ' lo propustiti priliku, da ne organizuje uz bajram pred džamijom, po I s’jje namaza, sakupljanje priloga za »Gajret« i da ne priredi tih dana I tcfcrič u korist »Gajreta«. Naročito je dužna naša omladina kao i pitonici »Gajreta«, da u sporazumu sa os* talim prijateljima našega napretka upriliči i sakupljanje kurbanskih ko? žica za »Gajret«. Sveta je dužnost svakog muslima­ Merhum dr. Mehmedbeg Zečena, da što više poradi za »Gajret« vić Nakon dugog i teškog bolovanja prilikom Kurban-bajrama, a naši preminuo je u Sarajevu uoči utorka, vaizi treba da i na ćursu vazu-nasi8. ov. mj., gradski fizik dr. Mehmedhatom oduševe našu braću za »Gaj­ beg Zečević i sahranjen u utorak, dne ret«. 9. o. mj. na Galića brdu Iza promo­ Роба бившег Министарства cije za doktora sveukupnog Ijekarstva g. I • , I Нацрт за 4°/0 обвезнице Исхране. Од данас ће ликвидационо одјељење бившег Министарства Исхране почети продавати робу са 5О°/о попуста. У магацинима овог одјељења, који се налазе у Травничкој улици број 2, има сваковрсне робе: обуће, веша, платна, ћебета I и т. д. Ljetni tečerič naših invalida. Ud* ruženje ratnih invalida, Oblasnfi od* bor u Sarajevu, priređuje na dan 21. avgusta 1921. u nedjelju 4. dan Kurban Bajrama ljetni teferič uz su* djelovanje vojne glazbe, koji će se obdržavati iznad Hrida u Gaju. Za* bavni dio tefer.iča je bogat, a za okrijepu se je pobrinuo priređivački od­ ; bor tako, da će cijenjeni posjetioci Ми- нистар Финансија решењем својим од 3. о. м. продужио je рок за израду нацрта за 4% обвезнице за Финансмјско Ликвидирање Аграрних Односа у Босни и Херцеговини до 30. септембра ове године. Осим тога je одобрио, да у Оцјењивачки Суд уђе и један умјетник, кога одреди Умјетничко Одјељење Министарства Просвјете. Domaće vijesti. । 1911. služio je sve u Sarajevu i to do 1314. u Zemaljskoj bolnici, a iza toga do smrti kao gradski liječnik, u kojem se je svojstvu odlikovao zduš­ nim vršenjem svoje službe i posjeći­ vanjem naročito sirotinje, od koje nije htjeo ni svoga truda naplaćivati za liječenje. Duhovit, simpatičan i daleko od svake pomisli zla ikome na svi­ jetu, bio je vrlo omiljena ličnost u svim građanskim krugovima, koji du­ boko žale za njegovim gubitkom, što je pokazala i vrlo brojna dženaza do džamije i do groba. Merhum je bio iza ujedinjenja do sastanka Konstituante poslanik u Privremenom Nar. Predstavništvu. Iza sebe ostavlja ucvi­ ljenu suprugu i braću, u čijoj žalosti uzimamo i mi svi najdublje učešće, Rahmetullahi alejhil . . . Ministar dr. M. Spalio doputovao je u nedjelju u veče, 7. o. mj., u Sa­ rajevo na dopust, gdje će ostati do konca ovoga mjeseca. Ovom prilikom hoćemo da ispravimo netačnu vijest nekih ovdašnjih novina, koje su ja­ vile, da će g. ministra Spahu zamje­ njivati dr. Kumanudi. Uistinu će g. Spahu zamjenjivati za vrijeme njegova odsustva ministar dr. Karamehmedović. Broj 322 Број | i i ! . ј Hurrljjetovi šegrti. ^Sekcija za namještanje i potpomaganje šegrta* društva Hurrijjct javlja ovim putem, da bi namjestila šestero učenika, koji su svršili osnovnu školu na krojački, kovački, kolarski, bravarski, stolarski ili sličan moderni zanat u Sarajevu ili provinciji. Mole se svi oni, koji bi iste na zanat i na cijelu opskrbu pri­ miti htjeli, da to što prije jave gornjoj sekciji na adresu: Hurrijjet, Gornji Tabaci 5, Sarajevo. Ko zna šta za Ujbu Karčića iz Višegrada, neka javi na adresu mjesnog odbora J. M. O. u Višegrad. Zadnji put je viđan g. 1918. u »Verhaturski uvjezd, gubernija Perni, Zala zavod«. Ispravak U prošlom broju našeg lista, u članku „Iz naše organizacije* iz tačke 4. trebalo je izbaciti primjetbu uredništva, a mjesto nje staviti, drugu primjetbu uredništva tačke 5 drugog dijela članka. Isto tako domaća vijest „Upozorujemo Mjesne odbore trebala je doći istom u ovom broju*. Molimo, da se ovo ispravi. Muslimansko prosvjetno i potporno društvo „Spasu uz sudjelovanje musi, potpornog društva „Bratstva* u Banjoj Luci priređuje na Bajram | BANKA GAJRET. Upravni Odbor Banke Gajrec zaključio je, da se daljna uplata ođ 20°/$ nominalne vrijednosti njenih akcija izvrši do 15. o. mj. Upozoravaju se gg. akcioneri, da tu uplatu izvrše, jer će im se u protivnom slufiaju račanati zatezne kamate Uplata se vrši na kasi Banke Gajret, Ćukovića ulica broj 9, I. 'kat, ili kod Poštanske štedionice, Čekovni ra­ čun broj 1223. Berber. Stavljani do znanja mu­ slimanima Bosne i Hercegovine, da ću kako prošle tako i ove godine djecu sunetiti najsavremenije bez ikakvih zavoja, te umoljavam muallime, da me obavijeste, u kojem se mjestu ne na­ lazi berber. Mustafa Berberovlć, Sarajevo Bravadžiluk ul. 29. Sjetite se „Gajreta!" Trešeljak. Šerife, otiđi u bosanska vladu, pa ćuš tamo naći naređenje našeg ministarstva, koje je iza­ šlo prije 3 mjeseca, da se i maj a obaviti izbori za sarajevsku trgovačka komora. Zašto nišo obavljeni, prišapnuće ti ahbab Berković. Podvornik iz ministarstva trgovine £ve sa kombinacije o rekonstrukciji kabi­ neta i raspodjeli konzula mogaće, ali ja ne ulazim ni u jedna, .-toga ću morati izaći в još jednim „Na mogu dalje-, ako mi ве ^isposicioni fond ne nasmije. berif. . Reputacija Riste mi nikako mirovati. Đokića u skupštini neda St. Kobas'ca. Uspješno se oglašuje u „Pravdi". 17. augusta 1921. u Novo se liji ■ veliku biciklističku trku I I u srijedu u 15 sati (3 sata po p.). ; Obdulja je 48 km Biciklisti, koji će u utrci sudjelovati, Novi načelnik u muslimanskom neka se prijave pismeno ili usmeno odjeljenju ministarstva vjera gosp. Derviš Korkut, prispio je o. mj. u kod društvenog predsjednika g. Adema Beograd i preuzeo svoje dužnosti. Afgana uz upisninu od K 100. G. Ibrahimbeg Deftedarović na odsustvu. Povjerenik za unutrašnje Nagrade su slijedeće: poslove naše Pokraiinske Uprave g. Iprahimbeg Deftedarović prekjučer je • nastupio svoj 6-nedeljni dopust. Zastu- i paće ga načelnik okruga sarajevskog I (3-3) g. Milan Nikolić. Za I. — 2000 kruna Za li. — 1600 kruna Za III. — lijep dar. Odbor. Preuzeo sam Narodnu Jugoslavensku kuhinju ----------- — u Kralja Petra ulici br. 2. ====== te sam zadržao i poznatog kuhara Mehmedčauša. — Svakovrsnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom. — Za čistoću jamči Hasib Bećiragić. i Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000’—. Ulošci preko K 25,000.000’—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran.-Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Jzvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimanslia trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banka,Sarajevo. - Interurban telefon:ZW Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a1b23d0b2d23fc1f3afda1d92f0e579c.pdf 58a129b49577318a5cbdad096ef6fae1 PDF Text Text POS.AK1NA U GOlvvu PLAĆENA. Pojedini broj К 2 — Fzfazi subotom, utorkom-i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ТЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 85 (323) Sarajevo, subota 13. augusta 1921. 18. Zil hidže 1339.1 Bajram mubareć olsun! Za dan za dva zaći češ, brate muslimane, ж! doma do doma; od rođaka, i bližeg znanca pa do brata, s kojim nemaš užih veza, da im svima paneš u zagrljaj ili stisneš desnicu uz poklik „Baj­ ram mubareć olsun!" Ne budi pri tom formalista i zamisli se malo u značenje tih riječi, koje odišu ljubavlju i bratstvom; ne budi gafil i misli na važnost svečanih časova, koji se sve više i više rasjenjuju uskom brigom za najbližu okolinu. Misli na te riječi bratstva i ljubavi; veseli se tim svečanim časovima i iskoristi ih onako, kako treba i kako oni zaslužuju. U tim svečanim momentima trebali bi naši bolje stojeći ljudi, da tavafe oko Božijeg Doma i odužuju svoj jadan farz.J Ako su spriječeni u vršenju tih dužnosti, nijesu lišeni mogućnosti i duž­ nosti, da to čine na drugi način: podupirući nevoljne, hraneći uboge i prilažući svojoj zajednici! Jer samo će na taj način imati mjesta njihov kurban; samo će tako moći da pozdrave bajrarn žrtve i samoprijegora. * Peti dan bajrama, dan je naše organizacije: dan zborovanja i brige za potrebe naše uže zajednice. Treba da ispadne što svečanije i da obezbijedi velike materijalne potrebe, koje se stavljaju na taj bedem naše bolje budućnosti. U to ime: Bajram mubareć olsun! *) Ovaj dopis dobismo od predsjed­ nika jednog našeg najagilnijeg Mjesnog Odbora, te ga preporučujemo naročitoj pažnji baših čitaoca. Naravno, odobra­ vamo sve prijedloge piščeve i upuću­ jemo Mjesne Odbore, da ih se drže. Pr. ur. Godina III. dugQ natezati, dok mu izvučeš koji dinar. Ovako ne ide. Ako hoćemo da nam list redovito iz­ lazi, da & uređuje kako treba, onda valja nešto i žrtvovati. Bez toga ništa ne ide. Pa velim, jedna od glavnih zadaća dana organi­ zacije jeste ta, da se Mjesni Od­ bori potrude, da se što više pri­ loga sakupi, a članovi da budu toga dana što pruženije ruke. Još nešto. Vrijeme je danas skupocjeno. Mnogome nije mo­ guće sastajati se češće na ovakim zajedničkim velikim zborovima, ali barem jednom u godini, na dan organizacije, treba svi da dođu. Pri kraju naglašavam, da se toga dana sjetimo i našeg „Оајreta", da se njegova ideja što više rastumači seoskom svijetu i đa se nastoji, da bude sve manje muslimana, u organizaciji i van nje, koji nisu članovi „Gajreta". —ab. Finansijske teškoće. Dan naše organizacije.' * Radni Odbor naše organizacije pozvao je sve Mjesne Odbore, da na 19. augusta, peti dan Kurban-Bajrama prirede i provedu ovogodišnji dan organizacije i da se toga dana što jače manifestuje sloga i ljubav medu članovima organizacije. Povodom toga neka mi bude dopušteno, da učinim nekoliko napomena. Mnogi misle, da je glavna zadaća toga dana -veselo teferićovanje. Po mom skromnom mišljenju, treba taj dan da bude više dan izmjene misli i ideja u duhu našeg programa. Da bi ta izmjena misli bila što obilnija i raznovrsnija, treba da se toga dana sastanu na jednom mjestu seljaštvo i građanstvo, staro i mlado, radnik i zanatlija. Dobro bi bilo, kad bi na tom skupu predsjednici, ili odbornici Mjesnih Odbora, prikazali opširno sav odborski rad u ovoj godini. Time bi se pokazalo, koliko je kojem odboru uistinu ležalo na srcu dobro i napredak organizacije, odnosno svih muslimana Bosne i Hercegovine. Tim prikazom bi se mnogi član, koji je možda dosada stajao prekrštenih ruku, potakao, da i on u narednoj go­ dini zasuče rukave. Zatim bi se na tom skupu, po­ što na žalost ima ogroman broj nepismenih članova, koji ne čitaju hove žalbe i posavjetovati se s njima, kako da se snađu, svaki pojedini, u njihovom teškom ma­ terijalnom stanju. Pa naše trgovce treba što tje­ šnje privući u zajedničko kolo. 1 na njima počiva dobrim dijelom naša budućnost. Stoga treba ve­ likom pozornošću saslušati nji­ hovo naziranje na današnje vri­ jeme i na eventualne nove mo­ gućnosti u našem ekonomskom razvijanju. Druga glavna zadaća tih sa­ stanaka bila bi sabiranje novča­ nih priloga. U zadnje vrijeme se vrlo malo prilaže, jedva toliko, da se njima i pretplatom može izdržavati list „Pravda". Često, kad sam u društvu, slušam pi­ tanje: „Jesi li čitao „Pravdu", i šta ima u njoj?", i zaista, list se vrlo rado čita, ali kad je reda da se pošalje pretplata ili dade ma i najmanji prilog, mnogi se mrgodi, pa ti se valja s njim čekovni račun pošt. štedionice 1119 „Pravde", trebalo prikazati pro­ i šlogodišnji rad našeg poslaničkog kluba. Ako bi pri tom padale i kakove nepovoljne kritike, ne bi | ništa škodilo, nego bi to baš do­ prinijelo razbijanju kojekakovih predrasuda i raskrinkavanju mno­ gih laži, koje protu raj u naši po­ i litički neprijatelji u naš neuki ' svijet. i Naročito bih preporučio, da se ; na sastanak pozove što više se­ I oskog svijeta, te se upozori na I ogromnu važnost njegovog držanja 1 i njegove sloge za budućnost svih , nas. Naravno, ne bi smio mimo­ | ići ni jedan Mjesni Odbor tu pri­ | liku, da upozori seljake na Zemljo­ , radničke Zadruge. Taj je posao ' sasvim olakšan pisanjem posljed­ i njih brojeva „Pravde" (a naro­ čito po „Pismu muslimanskom težaku o zadruga rstv u" iz ovog i prošlog broja. Pr. ur). Te su I zadruge - potrebne našem seljaku ■ kao komad kruha. A da se upute, i date na sastanku, nc bi zabora­ vile, trebaju Mjesni Odbori po­ zvati na sastanak sve seoske imame i muallime i dati im upute za rad među seljaštvom, za koji su oni u prvom redu pozvani. Treba upozoriti seoske hodže na sve manjkavosti na selu, koje treba odmah i što energičnije trijebiti. Ne smije se zaboraviti toga dana ni na našeg zemljoposjed­ nika. Pošto je mnogi od njih riješenjem agrarnog pitanja ostao bez zemlje, a mjesto nje ima da dobije neznatnu svotu novaca, to je potrebno pomno saslušati nji­ od našeg ujedinjenja ništa manje nego Država se nalazi u teškim finansijpet i u osnovnim načelima različitih skim pri ikama. Državni rashodi iz poreskih sistema. Ovo važi ne samo dana u dan rastu, pa se moraju tra­ žiti i novi prihodi. A kako ni novi ni I za neposredne poreze nego i za podosadašnji prihodi ne mogu da po­ | sredne, pa i za takse. kriju povećane državne rashode, dr­ Kroz 2 i po godine dana nije učižava mora da poveća pozajmice kod i njen nikakav ozbiljni pokušaj, da se Narodne banke i tako opticaj naših I porezno zakonodavstvo izjednači, iako novčanica b va svaki dan sve t > veći. bi sasma prirodno bilo, da u jednoj Na stranim novčanim pijacama vrijed­ jedinstvenoj državi, u jednom ekonom­ nost našega novca pada, pa i to izi­ skom području važe jednaki porezni skuje veće žrtve, naročito kod pod­ zakoni. Jednakost poreznog zakono­ mirivanja potreba na strani. I ovogo­ davstva osnovni je uslov za jednako dišnji budget, koji će naskoro biti ekonomsko razvijanje svih krajeva. predložen Narodnoj Skupštini, svršava Sve što su pojedine vlade dosele u deficitom. Još nam nije poznato, ka­ j pojedinim granama porezflog zakono­ kav su uspjeh imala nastojanja M ni- davstva i poiezne administracije uki­ stra finansija, da dobije dijelom unu­ nule, bile su sitne mjere bez ikaka tarnji, dijelom izvanji zajam. ! dubljeg proučavanja cjelokupnog piS finansijskim neprilikama bore se ji tanja, učinjene da se pomogne modanas sve države u Europi. One su | mentanoj državnoj nuždi. Te su mjenegdje manje negdje veće, ali ni jedna I| re izvođene na brzu ruku i sastojale država nije potpuno slobodna od njih. I; su se najvećim djelom u proširavanju Naša država spada bez sumnje među I odredaba pojedinih zakona Kraljevine one države, u kojima su finansijske I| Srbije na cijeloj državnoj teritoriji ili prilke vrlo teške. Tome ima vrlo I u automatskom povisivanju stavaka za postojeće poreze, koji su u najvimnogo razloga; ima i općih, koji su zajeonički svima državama, kao što , še slučajeva stvarali još veću nejed­ nakost u poreznom opterećenju poje­ su posljedice ratnoga stanja, koje su dinih dijelova naše države. kod nas mnogo teže nego u ma kojoj Karakteristično je pri tome da susamo savezničkoj ili neutralnoj državi u I porezni zakoni Kraljevine Srbije proši­ Evropi, a ima i naših posebnih. rivani na ostale dijelove države, a da Mi se ne ćemo osvrtati na one opće ni jedan zakon iz ovih krajeva nije i svima državama zajedničke, jer se protegnut na ostale dijelove države, i o njima svaki dan diskutuje i jer mi sami ne bi 4)ili u stanju, da uzroke ako je zato bilo vrlo važnih ekonom­ skih i finansijskih razloga. Da spome­ ove vrste uklonimo. Mi ćemo se stoga nemo samo porez na rakiju, koji je u pozabaviti pitanjem naših specijalnih novim krajevima bio jedan od najiz­ uzroka lošim finansijskim prilikama u dašnijih državnih prihoda. Osnovni državi. Van svake je sumnje, da j ekonomski zakon, da svi porezi, koji naše unutarnje političke prilike stoje terete proizvodnju, moraju u granicama u uskoj vezi s teškom finansijskom jednog carinskog područja biti potpuno situacijom. Ogromna većina predstavnika jedne ! jednaki, jer bi u protivnom slučaju od najbogatijih predstavnika ne sudje- I, proizvodnja u krajevima sa slabijim poreznim opterećenjem potpuno ubila luje nikako u zajedničkim državnim proizvodnju u krajevima, gdje je po­ poslovima, što je bez sumnje i za unutarnjeg i za vanjskog posmatrača rezno opterećenje jače, i kraj ovako jakih ekonomskih i finansijskih raz­ vrlo jak razlog teškim finan. prilika­ loga nijedna vlada nije imala dovoljno ma. Ali pored ovog općeg političkog smjelosti, da ovaj porez, koji bi državi razloga treba tražiti izvor sadašnjoj donio ogromne prihode i koji bi čak lošoj fin. situaciji i u dosadanjoj po­ vršio jednu socijalnu zadaću, za koju reznoj politici i poreznoj administra­ kulturne države doprinose velike žrtve, ciji, koju su sve dosadanje vlade usuzbijanje alkoholizma, proširi na čitavu svojile. Na teritoriju naše države važe �Страна 2 Strana državnu teritoriju. I baš oni koji razbiše prsa vičući, da hoće jedinstvenu državu, da neće historijskih pokrajin­ skih granica, da neće da ih dijeli Sava i Drina, dopušta u zbog sitnih partijskih demagoških razloga, da i danas na Drini i Savi stoji finansijski štražar i pazi da se ne bi koji litar ra­ kije prenio iz područja bez rakijskog poreza na područje, u kom ovaj porez postoji. Kraj ovakog predpostavlianja sit­ nih partijskih interesa pred velike državne ideje o narodnom i državnom jedinstvu ostaie samo prazna fraza na papiru, o kojoj se novine prepiru, a koju najpozvaniji neće da privode u djelo. Ti isti partijsko-demagoški razlozi natjerali su državnu vladu, da porez na rakiju u onim krajevima, gdje ;e on dosele postojao, znatno smanji i da smanjivanjem i oprašta­ njem rakiiskog poreza dovede u pita­ nje još jedan drugi vai^n državni pri­ hod — porez na špirit. Pa ne samo da je prihod od ovog vrlo važnog poreza u pitanju, već čak i čitava industrija špirita Ništa se bolje nije postupalo ni kod neposrednih poreza. Kroz ove 2 i po godine dana nije hilo Ministarstvo finansija u stanju, da izradi nacrt za­ kona o neposrednim porezima za cijelu državu, pa da se o tom zakonu, prije nego bude primljen u narodnoj skup­ štini, povede diskusija i u javnosti Mjesto toga povećane su stavke poje­ dinih vrsta poreza u svima dolovima države osim Srbije i Crne Gore. Pa i prije kratkog vremena, kad se na­ rodna skupština bila sastala, da do­ nese zakon o zaštiti države, pokušao je Ministar finansija da proturi još jedan novi prirez na dosadašnje posve nejednake i dosele nejednako pove­ ćavane neposredne poreze. Takav bi prirez dosadašnju nejednakost još više povećao i davao povoda još većem nezadovoljstvu u širokim masama na­ roda Jednaki prirezi za cijelu državu ne mogu se udarati samo na jednake .poreze. Da pokažemo, kolika je nejed­ nake.-^ u neposrednim porezima, navešćemo ovdje primjer jednog sred­ njeg zanatlije, koji zaradi upravo toliko da može svoju porodicu skromno uzdr­ žavati u Bosni i Srbiji. Uzimamo dk ta­ kav jedan zanatlija zaradi u Bosni 3Z.O00 К ili 8.000 dinara, a da isto toliko zaradi i njegov drug u Srbiji. U Bosni bi platio on 3°'o poreza, da­ kle 960 K, zatim 300% nameta to j. 2.880 K. 20' i, prireza za uzdržavanje državnih cesta t. j. 192 K ukupno dakle ne računajući ovamo vjerskoprosvjetnog i općinskog prireza, ni prinosa za trgovačku komoru 4.032 K, ili 1.008 dinara. Na istu zaradu platit bi njegov drug u Srbiji 4"« poreza, „ПРАВДА“ Број 323 Broj „PRAVDA** I : I | dakle 320 din. 153 5% raznih državnih prireza, dakle 491 din. dakle svega skupa 811 din. što znači okruglo 200 din. manje nego njegov drug u Bosni. Nu ovu razliku treba još podvostru­ čiti, jer i jedan i drugi plaćaju 100°/o i na ovaj porez u !те poreza na po­ slovni obrt, tako da je prava razlika | ne uzimajući ovdje u obzir spomenute 1 prireze -- okruglo 400 din. ili 1 600 K. područja kao dviju cjelina. Ne mo? ženio da razumijemo, .zašto činovnik u Nišu, Kragujevcu ili Prijcpolju može imati znatno već; dodatak na skupoću nego li činovnik u Sa rajevu, Zagrebu Subotici. Još jc no razumljivija ta razlika u mjestima, koja rastavlja samo stara granica. I ovdje bi iskreni prijatelji državnog i narodnog jedinstva trebali da na Ovolika bi razlika bila, kad bi djelu pokažu, da neće historiskih pretpostavili, da se zarada, na koju granica. Još manje možemo razum? ; se plaća porez, utvrđuje svuda na jeti, zašto činovnic, koji dolaze iz i •jednak način. Mcđut m i u tome po? dinarskog područja u krunsko na I stoji velika razlika, koja na utvrdi? službu, dobivaju dodatke na skupo­ | vanje zarade osjetljivo . utječe. U ću dinarskog područja. Kod ovakog postupka državnih Bosni utvrđuje zaradu državna poi rezna vlast, porezna komisija ima sa^ vlasti niko pametan ne može vje? nio savjetujući glas, dok u Srbiji ut- 1 rovati, da je sva razlika diktirana । vrđuje zaradu izabrani poreski od- stvarnim razlozima. To stvara zlu krv i među državnim činovnicima i | bor. I I kod drugih neposrednih poreza među masama naroda. Kad umadneniog'i bismo da spomenemo još os- mo u rukama novi nacrt budžeta, mi ćemo imati prilike da iznesemo još i jetljivih razlika. Spomenuli smo gore, da uzroke mnogo sitnih i krupnih primjera. Ne upuštajući se ovaj put u pita­ i lošoj financijskoj situaciji treba tra1 žiti i u poreznoj administraciji. nje, kako bi se mogli ukloniti čisto Kroz 2 i po godine dana nije zavc? politički uzroci teškim finanfejskim deno svuda jednako stroga admini? prJikama, mi evo spomenusmo mno? stracija, koja bi osigurala jednako ge razloge, za koje je odgovorna uspješno pobiranje državnih priho­ da. Poznato je, da u Vojvodini, toj najbogatijoj pokrajini naše države, dugo vremena nisu gotovo nikako pobjrani državni porezi, pa da se čak i danas slabo ubiru, i ako bi o? vaj dio države mogao da dadne naj? veće državne prihode. Takovu istu politiku vodi držav­ na uprava j u državnim rashodima. Da ne spominjemo ovdje ogrom n izdatke u dosadašnjim budžetima, koji su utrošeni na obnovu Srbije i Crne Gore, jer rado priznajemo, da je čitava država bila dužna pridonio jeti svoj dio za obnovu ovih krajeva, nu ne možemo preći šutke pre­ ko toga, da su u ovoj velikoj akciji gotovo sasvim miimoiđeni oni naši krajevi, koji su iednako stradali kao i Srbija i Crna Gora. Mi bi smo mo? gT da spomenemo i mnogo drugih državnih rashoda, gdje su za jed? naku svrhe određivane u Srbiji i Crnoj Gori veće svote u dinarima, п-е? go ii u krunskom području bkrurVa? ma. A kud će veća nejednakost od enc, koja jo nedavno eankoioniesmd uredbom o dodaoTna na skupoću činovnicima i ostalim državnim slu­ žbenicima! Mi rado priznajemo, da treba dati znatno veće dodatke za skupoću, za ona mjesta, gdje je sku? poća mnogo veća, kao što su naprm jer Beograd $ Skopbe, ali ne mo­ žemo da razumijemo onu ogromnu razliku u dodacima, koja je zavede? na između dinarskog i krunskog i i I j 1 , i : , j samo fin. uprava naše države. Počinje­ ! ne su svjesno ili nesvjesno mnoge po­ greške u finansijskoj politici i njih: bi trebalo radikalno ispravljati bez i obzira na partijske interese ljudi,, koji su dosele upravljali. Ministar fi? j nans’ja i cjelokupna vlada i većina narodne skupštine, koji su se kod donošenja ustava toPiko zalagali za potpuno državno jedinstvo, trebaju da ovu misao o potpunom državnom je­ dinstvu unesu i u državnu finansiii sku politiku. A ta će misao biti pot­ puna samo onda, ako u finansijskoj politici zavladaju načela potpune jednakosti svih državnih tereta za sve građane naše države I ne sa­ mo državni tereti već i koristi, koje država daje svojim građanima iiz drž. prihoda, treba da budu za sve stanByniike i za sve dijelove države potpuno jednake. Samo tako manifestirale oni, da škreno žele potpuno državno jednstvo. A kad budut ako radili, uk? lonićc i mnoge razloge nezadovolj? stvu naroda, pobolišaće unutarnju političku situaciju i time ukloniti još jedan vrlo važan razlog teškoj finansijskoj situac jii države. „Politika", kačaci i mi. ' 1 i 1 I I ; i | j I ; Beogradski list »Politika« je otvo­ reni neprijatelj svih muslimana u kraljevini. To smo utvrdili: već nekclko puta, a to ćemo i danas da do? kažemo na osnovu njenog članka »Bezbedncst u Južnoj Srbiji«, koji je izašao u broju od 10. ov. mj. Poslije uvoda, da jc kačačko pb tanje postalo za državu akutno pitanje, tvrd se tu, da su svi kačaci Turci i da nema kačaka Srba i hriš ć a n a. Zato se iz toga pitanja mo? žc da razvije naćijanalno pitanje, to jest jedan turski nacionalistički pokret protiv države. Tako »Politi­ ka« čini jedan novi šahovski potez u uništavanju turskog življa u Juž­ noj Srb % Time ona otpočinje da stvara u javnosti mišljenje, da su svi. Turci neprijatelji države. 1 kad je to rekla, onda »Politika« predlaže, da se protiv njih imaju upotreblja? vati Де mjere, кал i protv кттт!sta. To jest, niko se ne bi smio zva­ ti Turčinom, makar ga takovim majka rodila, i Turci ne bi smjeli imati nikakvih svojih turskih organizaci? ja. kao što to nije dopušteno ni ko? munstima. Ali to još nije sve, što izvire iz toga* članka. Ona tu želju proširuje ovako: »A kad se tome doda, da jc u , i I > I ' 1 ' I i I 1 i ! . I k i I . ; 1 I 1 Skupštni ustao u odbranu ka? caka samo i jedino jedan muslimanski klub, onda će svakome biti jasno, zašto se na po? Lt’čku organizaciju Turaka gleda kao na nešto što ne može biti ni mnogo državno n.i mnogo nacionailno«. »Ne videći ništa drugo sem golog fakta da su svi kačaci Turci i zane~ ta svojim verskim pitanjima, jedna politička stranka zaboravila sc t o 1 i k o d a j e u Skupštini p o₽ č e 1 a b r a n i t i razbojnike. To jb neumitna, posledica grupiranja po nacionalnim i verskim obeležjima. Međutim i ako je među komunistima bilo Jugoslovena. nijednoj pravoj j ugodio vensko j partiji nbe palo na pamet da brani komunističke raz bojmkev'.To je neumitna posledica grupiranja po poTitički'm ubeđenjim« Siimn лп nve druge grupacije norma ne i zdrave. Našoj drža^ у.i ne trebaju partije koje u svojim članovima na pr? v o m mestu vide nacionaln e i v e r s k e s e k t a š e, već stran? kc koje sve svoje pristalice tretira? ju podjednako kao građane Kralje­ vine Srba, Hrvata i Slovenaca«. Ili drugim riječima: Jugoslaven­ ska Muslimanska Organizacija bra? Braćo, ne zaboravite! U petak je dan organizacije! Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Kako smo se biCi dogovorili sa na? šim kalauzom, dođosmo ja i moj suputnik Grk na određeno mjesto, Bijaše to iza akšama. Tamna ljetna noć ovijaše Asbahad i njegovu okoTcu gustom crnom koprenom. S torbama na leđima napust smo mi grad. Sitna kiša rominjkaše i na uli? čama ne bijaše ni žive duše. Grk ode jednim smjerom, a ja drugim, da se opet sastanemo za gradskom boln'v com, koja je oko tri k lometra uda­ ljena od grada. Tu će nas čekati naš kalauz, a bilo je ugovoreno, ako jednoga od nas i uhvate boljševički poTcajc: ili noćne straže, da drugi ipak hježi sa kalauzom. Sa strahom u duši lutao sam ub? čama Asbahada zamećući trag i tihi'm mirnim korakom odvraćajući sa sebe pozornost rijetkih prolaznika. Evo me napokon izvan grada. Uo« kolo je tišina kao u grobu, a mrak takav, da se ne vidi prst pred očima. Odlahnu mi i ja stalnijim korakom produžili svoj put k zgradama bolnice. Zađoh s puta i u ovećem polukrugu obiđoh bolnicu i njezin ogromni vrt. Ne čujem niti zvuka i polagano se pomičem uz ogradu , ; i ' . ' | ■ i i ' i I i , •) Vidi »Pravdu« broj 67. od ove ! god. Pr. ur. voćnjaka. Zaustavljam sc i prisluša? vam. Srce još tuče, misli su i nervi napeti do skrajnosti. Čujem vlastito disanje. Dugo se ne rješavam dati ugovoreni signal. Na jednoć niti deset koraka od mene čuh imlftiranj glas noćne ptice ćuka. Tp je naš ugovoreni signal. U izvjesnom intervalu odgovorih istim znakom. Zaustavih disanje I očekujem. Signal bi još jednoć po­ novljen i ja pođoh u tom smjeru, od kuda je glas dc/azio. Tik pred nosom opazih uz ogradu crnu figuru i pružih ioj ruku. To je bio moj su? putnik Grk. Odlahnu mi i mi u nekol'lko riječi saopćimo jedan dru­ gome, da uz put nikoga ni jesmo su? sretali nit: vidjeli. Pr^jcdosmO uz ogradu i naprežući oči i sluh stara­ smo se u gustoj tami zamijeniti na­ šeg kalauza ih čuti njegove korake. Ne znam, kako smo dugo čekali, ali se meni učinilo vječnošću. Riješismo dati opet sjgnal. Bojasmo sc sami sebe i vlastitog glasa. Najednoć kao iz zemlje n knu pred nama crna po­ java. Kurd, naš kalauz ne reče ni riječi, tek opazih, kako on meće prst na usta i odmah pode u polje. I mi se odmah podigosmo i jedan za dru­ gim pođosmo. Išli smo kao tri aveti. Na horizontu zamjećujemo sdhouet? tu visokih gora i naš naft kalauz vodi u tom smjeru. Nekoliko puta pregaz’ismo neki omanji potočić. Ravnicu počeše zamjenjivati manji brežuljci i mi opažamo, kako se sve v šu i vi­ šu pribl žavamo onim visokim gora? ’ ma. tamo pred nama. Evo nas napokon još u većoj ta­ mi. Idmo nekom uvalom, a nad na­ ma se uzdižu krševita brda. Iz jedne uvale stupamo u drugu, a naš se ka? lauz poče zaustavljati i gdjekada i I po dvadeset minuta prisluškivati. •Neprestano smo išli i stupali sve vi? j še ii više. Na istočnom dijelu neba ' počinje bjjeljeti. Razabirem, da smo duboko u gorskim klancima'. Još je mrak, al već dobro vidim pred so? bom Grka, a pred njim Kurda. On je nekako prignuo glavu. Pod kaba, nicom mu je sakrivena puška. Lah■ kim korakom i bez 'kakva šuma on ' stupa uskim gorskim pute’jkom i I samo sc izrjetka okreće, kad se u • nas koga pod nogama otisne kamen i 'i odkotrlja se niza stranu. Napustismo puteBak j udarismo uz krševito ј strmo brdo. Ne osje? j ćam niti umora niti straha. Nekako : me zabavlja ovo sakrivanje, bjegi stvo i tišina ovdje među brdima, i Grk se pogdjekada okrene i na licu mu opažam, da je i on potpuno mi? j ran i zadovoljan. Ispesmo se na ovo i brdo j kraj jednog ovećeg kamena i iščeznu naš ka’lauz kao poplašena ! divlja koza, i mi požummo za njim, a ja opazih, da smo mi ovdje na bri du bili kao na dlanu i lahko nas je ; b?!o zamijetiti sa okoln'h brda i brežuljaka. i Brzo se spustismo pod ovo brdo i opet idemo običnim korakom lije­ , 1 i | I pom uvalom. Već se dobro razdani,? Jo. Udišemo svježj gorski zrak, dok je cijela uvala ispunjena miomiri­ som cvatuće kadulje i vri ješka. Opet se penjemo uz brdo kamenje se oti? skujc ispod naših noga, ali se naš kalauz više ne obazire i mi zaključuejmo iz njegova držanja, da je i on mirniji i da smo već bar done­ kle sigurni. Najednoć se nad našim glavama zavaljalo kamenje, nasta neki strašni šum i tutanj i ja opazih kako naš Kurd brzinom munje zakžc za najblžu stijenu. I mi se bacismo na zemlju i ne podižući glave prisluškivasmo. Kamenje se odko? trlja dole u uvalu, a tutanj ode dalje. Pridigosmo se. a naš nam ka?’auz pokazuje rukom gore na brdo. Opazismo nekoliko divljih ovnova, kako kao strijela bježe uz brdo. Vi­ soko su podignula svoje lijepe glave, na ko’ima šu viti po dva^tri puta zaviijeni rogoM^. Grk mu pokazuje na srce i išaretom govori, kako se strašno prepao. Još smo išli oko dva sata. Već smo visoko u gorama. Uokolo su kr­ ševita i gola brda i nigdje niti žive duše niti kakva zvuka. Priroda je ■dealno romantična ,i bogata razno? obraznošću. Evo nas kraj nekih kli­ sura i najednom iza njih iščeznunaš kalauz. Požur smo i mj korak i sko­ ro opazismo, kako jc Kurd »tupio u jednu pećihu pod ovtm klisurama i sk'ida sa sebe kabanicu i pušku. (Nastavlće sc). �•Број 323 Broj „ПРАВДА* „PRAVDA* Страна 3 S+rana tu, a koji su, Bogu hvala, našim po* I e) Zaključi se, do kog se iznosa ljačke zadruge u Raduši držane dne 5. avgusta u Raduši. sredovanjem izbačeni. Tć su člano­ članovima zadruge može podijeliti vi na pr. pripisivali raseljavanje zajam uz jamstvo jli uz uknjižbu, Na toj skupštini biih su Abdulah srodnika kačakovih da četvrtog ko# a do kog iznosa samo uz uknjižbu Brka. Šaban Joldić, Salih Berbcros Ujedno vić, Sabit Pobrić, Osman Kerić, Mu­ Ijena, to jest liudi, koji za djela ka* . na dužnikove nekretnine. caka ni po kakvoj pravici ne mogu se zaključi, da za podjelu već h .zaj* hamed. Smailhadžić, Ajanović Hamodgovarati Zatim su se po tim čla­ muva svojim članov ma zadruga mo­ zalija, Džemalbcg Ajanović, Ajanonovima mogli raseljavati i oni do«« že posredovati kod Saveza i da za i v.ć Mehmed, Rakić Salih, Mulabc* movi, za koje postoji sumnja, da te zajmove zadruga može jamčiti. | ćirović Mustafa, Samilbeg Ajanović, f) Zaključi se, da zadruga može 1 Galigašević Tcvfik, Galijašcvić Ju# pomažu kačake, a nije bilo rečeno, čija to sumnja. Da bi to nakon primat uloške od svojih članova i svf, Ajanović Mehmed Ćerimbegov, svega doguđenug bila sumnja onih od ncčlanova. Deljkić Ahmet, Bejtić Salih, Sejmaistih žandarma 1 policajaca, koji su g) Zaključi se visina kamatnjaka, nović Avdo. Zeir Gaiijašev ć, Aja­ klali nevinu djecu, priznaće nam i po kom će zadruga davati zajmo­ nović Hamzabeg, Midžić Hasan. Iza# Prema § 41. . slanik pol. oblasti Dr: Eugen Mol# »Poiitjka«. A da mi to nismo mogli ve svojim članovima. dopustiti, i to ne kao Jug. Musi. zadružnih pravila smije taj kamat­ nar, vi. savjetnik. Izaslanik saveza: Organizacija, ne kao muslimani već njak biti samo za 1 i Uj % viš$ od Ajanov.ć Abas. Predsjedao je gosp. samo kao ljudi, i to će razumjeti kamatnjaka, po kome zadruga prima Hamzalija Ajanović, a perovođa je svaki objektivan čovjek, a samo ne­ zajmove od Saveza, odnosno od dru ' bio gosp. Tevfik GafijaŠević. g:h novčanih zavoda. će »Polštika«. D n e v ni r e d: Koje su mjere uistinu potrebne za h) Zaključ sc. visina kamatnjaka, 1. Pošto su pročitana i prihvaćena suzbijanje hajdučije, može svako da po kom će zadruga primati uloške. priložena pravila jednoglasno zaklju# Danas se računa 4 do 5% kamata čuje skupština, da na osnovu trgo­ zaključi iz gornjeg razlaganja. O tim je mjerama nekoliko puta pisao na uloške. vačkoga zakona 'l tih pravila osniva g. M. Cemović u beogradskoj i) Na predlog predsjedatelja :aa# zadrugu pod naslovom Jugoslaven­ »Pravdi«, a i sama je »Politika« jed­ bere skupština, dvojicu pismenih : ska seljačka zadruga u Raduši. noć i nehotice pokazala na njih, kad skupštinara, koji će, kao ovjerovite# 2. U smislu 10. U., 12., 16. 18. je donijela vijest o jednom kačaku, lji, potpisati zapisnik skupštine. pravila izabiru se: Time je sav dnevni! red konstitu­ koji je podmitio sudiju i utekao ta* za predsjednika g. Brkić Abduko iz zatvora. 1 da je »PoMika« na* iraj uče skupštine iscrpljen, pa se na lah cff., stav tla sa iznošenjem tih slučajeva, toj skupštini ne može zaključivati o za zamjenika predsjednika g. Jol# a da nije upozoravala, da Turci u drugim predmet’.Tna, koji nisu na dić Šaban, Južnoj Srbiji imaju još zlata, uv­ dnevnom redu, te predsjedatelj zaza članove ravnateljstva gg. Bcjp jereni smo, da se kačačko pitanje ne i ključt skupštinu. tić Salih, Ze'ir Galijašcvić i Muha­ b ovako jako razvilo. Zaključke svake tačke dnevnog med Smailhodžić, Najprostija je podvala, kad nam reda upiše perovođa odmah onim re* za članove nadzornog odbora gg. »Politika« ^rjuovara, da branimo dom, kako teku, u zapisnik, a nakon Hasan cff. Midž.ć, Osman Kerić, kačake. Naša izjava, koju je u zaključka skupštine napiše datum Džemalbcg Ajanović, Salih Berbe# skupštini dao g. Ajanović, izričito održanja skupštine. Ispod datuma rović i Mustafa Mulabećirović, to pobija. U njoj se jasno kaže, da potpiše se predsjedatelj skupštine za blagajnika! g. Tevfik Gali jaše# mi zahtijevamo naistrožije kazne za (a ne predsjednik ravnateljstva, o* vić, sim ako je on ujedno izabran i za njih i za one, za koje se dokaže, u odbor obraničkog suda gg......... da ih pomažu, ali smo odlučno pro# predsjednika skupštine), zatim se 3. Ravnateljstvo može primati no# tiv toga, da se to dokazivanje po# potp:šc perovođa, oba ovjerovjtelja vac u zajam ’ prištednju (uloške na vjeri najnižim državnim upravnim zapisnika i napokon politički izasla# knjižicu) samo do one svote, koja i policijskim organima i raznim ucje­ n:k, ako je bio na skupštini odgovara potrebi članova u granica­ Zap’snik skupštine ima se sasta- I ma § 32. pravila. njivačima. U tako važnim stvarima, viti u pet jednakih primjeraka i to t kad se radi o ljudskim životima je=> 4. Kamatnjak za zajmove, što će dino mogu biti kompetentni redovi- odmah na samoj skupštini, a sve te ih zadruga članov’ma davati usta­ t’. sudovi i savjesni sudije, prosti od primjerke treba odmah vlastoručno . novljuje se sa 1гЛ % više nego Što potpisati. svake vjerske nesnošljivosti. plaća zadruga, a za uloške 4%. Uloš­ Kad je to sve potpuno dovršeno, j ci se mogu primati i od nečlanova. onda se ima poslati: 5. Zadruga stupa u članstvo Sre­ 1. Pokrajinskoj Upravi za Bosnu i | dišnjeg saveza jug. seljačkih zadru# Herceg, u Sarajevu putem kotar­ ga (kao zadruge) u Sarajevu, te upi# skog ureda ili ispostave: podnesak. I su je 1 pcs'bvnh dijelova. Sastavio po raznim vrelima i \lastiiom iskustvu: Ajanović Abas. kojim se javlja osnutak zadruge. O# 6. Uprava se smije na člana zadu(Nastavak). vom podnesku ima se priložiti: jedan žit 1000 K. I1 rečeno vrijeme i na urečenom na pravila. Kad su pravila pročitana prmierak zapisnika konstruiraju će 7. Zadruga izabire za svog izasla­ mjestu održi se konstituirajuća skup* i prema potrebi protumačena i: raz# ■ skupštine i 4 primjerka ispunjenih i , nika na skupštinu u Sred. sav. Jug. ština bez obzira, da li je prisutan ili jašnjena, usvoji pravila skupština, a propisno potpisanih pravila. seli, zadruga g. II. Ajanovića i Ab* 2. Središnjem savezu jugoslaven# i dulaha Brkića. nc izaslanik pol. oblasti, ovim nači­ zatim se ispuni i po svim skupština* ' skih sePjačkih zadruga u Sarajevu: rima potpiše svih sedam primjeraka nom i ovim redom Pošto nije bilo drugog prijedloga, 1. Osnivač zadruge pozove sve pravila. Sedam primjeraka pravila i izvještaj o održanju konstituirajuće proglasi predsjednik skupštinu za# prisutne, koji prema ustanovama § treba ispuniti i potpisati zato, jer će skupštine, kome treba prilož f; jedan ! vršenom. U Raduši, dne 5. avgusta 1921. 3. zadružnih pravila nc mogu biti st 4 primjerka poslati zemaljskoj i primjerak zapisnika konstituirajuće Članovi zadruge, kao i one prisutne, vlađj, jedan Savezu, jedan će ostati skupštine i jedan primjerak propis­ Predsjednik: Perovođa: koji su se možda predomislili, pa nc zadruzi, a jedan primjerak nadlež# no spunjenih i potpisanih pravila. Н. Ajanović v. r. T. Galijašcvić v. r. 3. Molba nadležnom okružnom; su­ žele biti članovima zadruge, da se nom okružnom sudu. Pravila se is­ Ovjerovitelj/; Samibeg Ajanović, du za protokolaciju zadruge. pune tako, da se na 39. strani ispod otstrane, a kad su se svi ti odstrani­ Zapisnik osnivaiuće skupštine iz* ; v. r.; Brkić Abdulah, v. r. Vidio: li, popisu se u zapisnik imena i pre­ zadnjeg (64.) paragrafa napiše mje­ dr. Eugen Mornar, vi, savjetnik kao gleda ovako: sto, dan, mjesec i godina održanja zimena svih onih prisutnih, koji izaslanik pol. oblasti. Zapisnik konstituirajuće skupštine, a odmah mogu biti članovi zadruge i koji to Nastavi će se). osnovne skupštine Jugoslavenske se# lispod toga datum r na istoj strani, žele. potpišu se svi članovi vlastoručno. 2. Na predlog osnivača zadruge Perovođa popiše imena i prezime­ izabere skupština jednoga prisutno­ ga za predsjedatelja skupštine. — na svih onih skupštinara, koji ne uTaj izbor pada obično na osnivača miju pisati, a svaki taj skupštinar zadruge, nu to ne mora bi/ti. stavi kraj svoga imena svoj ruko# 3. Nakon obavljenog izbora pred* znak. Na kraju se još potpišu dva Kad „Domovina* polemiše s kim— . sta od redarstva i sproveden sjedate!ja skupštine, odstupi osnivač svjedoka, koja jamče za istinitost a ona polemiše rado s nama i u onim u Beograd«. Ne možemo i ne ćemo da vjerujemo sa predsjedničkog mjesta, ako nije potpisa nepismenih zadrugara. stvarima, koje su kao dan jasne — u tu Skandaloznu vijest. Zašto ii će izabran predsjedateljem skupštine, a i onda ona u tom slučaju računa na to, c) Skupština izabere pet članova izabrani predsjedatelj se zahvali na ravnateljstva, pet članova nadzornog ■ da njeni čitaoci i ne čitaju nikako pro- se još sve ljudi hapsiti! 1 te dvije no­ povjerenju, proglasi skupštinu otvo* vijeća j blagajnika. U zapisniku i tivničkog pisanja, pa podmeće protiv- vine ne nadaše za potrebno, da protiv renom, predstavi skupštini Izasla* se ima naznačiti sa kofiko je glasa* । niku drsko izmišljene riječi u usta i toga očitog terora ulice reknu ma i nika političke oblasti i izaslanika Sa# va svaki pojedini izabran, na pr. je­ napada ga radi sasvim treće stvari.. jednu riieč’ veza, ako je koji od njih prisutan ( dnoglasno, sa 18 glasova, sa 15 gla* Jedan veoma tipičan primjer za to Na to je napisala »Domovina ovo imenuje jednog dobro pismenog sova itd. Rekoste vi, nitkovi jedni. MePredsjednik ravnatelj# pruža nam poznata afera hapšenja g. , skupštmara perovođom skupštine, stva, njegovog zamjenika i blagajni dra Bertića u Zemunu. Njeni napadaji tarnorfozirano frankovačko-jugotatar koji ćc voditi i potpisati zapisnik. ka bira skupština poseMce, docim na nas, kad smo osudili hapšenje i sko glasilo sarajevska »Pravda« do­ 4. Izabrani predsjedatelj ponajpri«* predsjednika nadzornog vjeća biraju Bertićevo osvjetljuje divno cijelu onu | nijela je prekjučer jednu bilješku po­ je podijeli riječ izaslaniku Saveza, šarm članovi nadzornog vijeća izme­ bestidnu koteriju oko »Domovine«, te vodom ispada famoznog Dra Ž. Ber­ ako je prisutan, da potanko razloži đu sebe na posebnoj sjednici nad­ ne će biti na odmet, da ovdje citiramo tića na dan nedavnih manifestacija u od riječi do riječi sve, što smo u toj ustrojstvo, svrhu i djelovanje seljač­ zornog vijeća. Zemunu u kojoj veli i ovo: »Kad jestvari napisali i mi i oni. povorka prolazila kraj stana Dra. Živka kih zadruga, a ako nema izaslanika Konstituirajuća skupština bira čla ­ U »Pravdi« br. 80 bila je ova bi- : Bertića, on je s prozora uzviknuo Saveza, onda to predavanje održi »Dolje Srbija, živila Jugoslavija!« osnivač zadruge. Predavanje dobit nove ravnateljstva i članove nadzor­ ' Iješka: će tiskano od Saveza, pa ga može i nog vijeća samo na jednu godinu, Radi uzrujanosti manifestanata Usljed uzrujanosti manifestanata, koji dočim svaka godišnja glavna skup* uhapšen! „Jug. List* i „SJpska Ri- su htjeli provaliti u stan, uhapšen je pročitati. 5. Iza toga se prede na stvaranje ština bira te članove na tri1 godine. ; ječ“ od 30. pr. mj. javljaju iz Zemuna, Dr. Bertić s mjesta od redarstva spro­ d) Zaključi se, do kog se iznosa za da je tamo na 29. or. mj. održan ve- i veden u Beograd. zaključaka o svim tačkama pravoga *Ne možemo i ne ćemo da vjerujemo dnevnoga reda konstituirajuće skup­ redovite zaimove smije zadruga za# liki protestni miting protiv terorističke štine i to kako slijedi: dužiti kod Središnjeg Saveza jugo­ agitacije komunista i tu se dogodilo i u tu Skandaloznu vijest. Zašto li će se još sve ljudi hapsiti! 1 te dvije novine a') Zaključi se, da se osnuje Jugo* slavenskih seljačkih zadruga u Sara* ovo: »Kad je povorka prolazila kraj stana i ne nađoše za potrebno, da protiv toga slavenska seljačka zadruga za zaj­ jevu ili Savczovom dozvolom kod move i štednju sa neograničenim drugih novčanih zavoda. — Ujedno Dra. Živka Bertića, on je s prozora : očitoga terora ulice reknu ma i jednu jamstvom u sjedištu....... a za se* skupština ovlasti ravnateljstvo, da u uzviknuo: »Dolje Srbija, Živila Jugo- | riječ!« la......... sporazumu sa nadzornim vijećem slavija!« U s lj e d uzrujanosti ma- : »Eto, rekoste vi, frankovačka ma­ b) Jedan od skupštinara, koji umi* može kod Saveza podići i veće zaj* nifestanata, koji su htjeli provaliti , fijo, da je Skandal, što se masa re­ u stan, uhapšen je Bertić smje­ je dobro čitati, pročita sva zadruž­ movc za vanredne potrebe. voltira protiv demonstrativnog istupa ni razbojnike i time se identifikuje s njima, i pošto će se kaćački po­ krit pretvoriti u nacijonalno-turski protudržavnj pokret, to će i Jug. M. O. postati protuđržavna i protiv nje trehaće postupati kao i protiv ko­ munista. To je pravi smisao toga članka, kad se s njega oljušti blzan# tinština ' kojekakove novinarske t.oskule, kojim se nastojalo pri ka# zati taj sredovječni krstašici atentat na pripadnike jedne religije u jed­ nom svijetlu, koje bi nekako pod# ni jelo prosječno čitalačko oko 20. vijeka. A sada da pogledamo najprije, k o s u k a č a c i. Prvo je laž, da su oni samo muslimani. Zatim je činjenica, da su prvi kacaci, odmah po oslobođenju, bi# |1 i samo h r i š ć a ni j to u pr­ vom redu oni h г i š ć a n i ž a nd a r m i policajci, sudije i predsjednici o p š 11 n a, koji su ništili vatrom i nožem ■cijela nevina muslimane« ska sela, a pretežno jugo­ slavenska m u s 1 i m a n s k a s e1a, u Sandžaku i koji su bajonetama probadali sisančad na prsima mrtve maj k e, koji su starce i žene ma­ sakr i rali i koj i za sva ta zvjerstva nc biše nit i je# danput kažnjeni. Zašto g. dr. Spaho nikad ne dobi meritorna odgovora na pitanje o po# kolju muslimana u Pesoćanima? Za­ što je »Politika« mukom mučila, kad je skopski »Hak« Snosio na stotine i stotine imena musliman# skih žrtava, koje poklaše i poubija­ še državni rgani Žandarmi? Koji je žandarm kažnjen za to? Zašto se Boškovi/S odmetnuo? To je »Po­ litici« kazao »Balkan«, ali ona je za vapaje muslimanskih žrtava gluha. Čitajući sada »Politikin« članak, biva nam jasna tendencija onih čla­ nova zakona o zaštiti države, koji su bili u prvotnom njegovom nacr* I Pisma muslimanskom težaku o zadrugarstvu. KakoDomovina polemiše. �sa pomenutim poklikom jednog nasu­ kanog telića Bertića«. Bode vam oči i vrijeđa vas, kako je mogao biti uapšen jedan tip, koji je onakvu javnu i demonstrativnu uvredu bacio Srbima u oči sa povikom: »Do­ lje Srbija!« Zna se, da vam ta vesela Srbija bode oči i para srca, ali da vi to ovako i javno manifestirate sa ovakovom primjedbom, to je u najmanju ruku jedna drskost, koja je svojstvena samo vama. Da bi i ovom prilikom i na ovaj način iskalili svoju mržnju protiv Srbije, krijete se za odvratni i bezbojni naziv Jugoslaviju i još se ovako indirekte usuđujete to zahtije­ vati i od drugoga, naročito od Srbina; to je nitkovluk. Na to smo mi odgovorili u broju 82. ovo: Rekoste vi, nitkovi jedni!“ žemo, da bi se stidili, kad bi nas jedna -Domovina« drukčije nazivala. Na to je „Domovina4 br. 82 napisala I ovo: »Pravdino« izmotavanje. U svojoj, poznatoj mržnji, s kojom sva­ kom zgodom, koja im se pruži — I idete prot v Srba i Srbije, taj je organ ovd. Musi. Jug. Org. doneseći noticu o ispadu dra Bertića u Zemunu, kad je uzviknuo demostrativno. »Dolje Srbija«, nazvao postupak potiv Bertića I Skandaloznim; mi smo taj ispad »Pravdin« u jednom broju registrirali i na! pali je zbog ovake drskosti. U odgo­ voru na tu našu noticu, »Pravda« sc i nemoćno koprca, hoteći onaj svoj raniji ispad da zabašuri, insinuirajući nam, da smo im tu stvar podmetli;da se vidi do kog stepena ide drskost ovog lista i njenih najnovijih gosa, citiraćemo ih, šta su onom zgodom rekli: »Kad je povorka prolazila kraj stana i Dra. Živka Bertića, on je s prozora uzviknuo: »D lje Srbija, živila Jugo­ slavija!« Uslijed uzrujanosti manifes­ tanata, koji su htjeli provaliti u stan, uhapšen je Bertić smjesta od redar­ stva i sproveden u Beograd«. Ne možemo i nećemo da vjerujemo u tu Skandaloznu vijest. Zašto li će se još sve ljude hapsiti! i te dvije novine ne nađoše za potrebno, da protiv toga očitog terora ulice reknu ma i jednu riječ !« Eto, tim je »Pravda« propratila ispad dra Bertića i mi smo reagirali na taj i bezobrazluk »Pravdin«; u predprošlom se broju koprca i kaže ovo: »Bes­ krajna je demagogija te »Domovine«. Ovaj puta nam podmeće u usta nešto, što mi nismo ni rekli, a onda nas na­ pada radi svoje vlastite laži«, Mi citi­ ramo ova dva »Pravdina« stava po­ vodom onog incidenta, da se vidi do koje je mjere ova mafija infamna. i Htjela bi i da dušmanski ujeda i da joj to ujedan^e prođe nežigosano. Mi, želeći, da o ovom ne samo oba­ vijestimo g. Krsmanovića nego da ga ponukamo na razmišljanje o ovom i ovom sličnim slučajevima napominje­ mo ovo: Smatramo izazovom i uvre­ dom muslimana Donjeg Vakufa, ako se premjesti učiteljsko lice, o kojem • zna g. Krsmanović, prije nego se pro­ vjeri ono, što podzemni tipovi ruju i denunciraju i u slučaju, da se to do­ godi, povučemo odatle konsekvencije, | | koje će ili ispraviti nepravdu ili pri­ siliti nas na — kaoitulaciju. Ovdje nije u pitanju kapric ili šta drugo, nego da se istisne Grđića praksa iz školskog odsjeka, da se učitelji na jednostavne denuncijacije pa makar potjecale i od više lica gone iz mje­ sta u mjesto kao kakovi prosjaci. Ne­ ćemo tako. O tom nek bude uvjeren llić. — hkg. - Tako nam dovikuje »Domovina« radi radi našeg prigovora ovdašnjem „Jugosl. Listu“ i „Srpskoj Riječi4, Što su bez ikakva protesta donijeli vijest, da je Živko Bertić uhapšen radi uzru­ minis ra gragjevina na pitanje nar. jan os ti manifestanata u Zemunu. poslanika g. Hamida Kurbegovića Još nam kaže i ovo: o dovršenju puta Gornji Vakuf— »Eto rekoste vi, frankovačka mafijo, Travnik. da je Skandal, što se masa revoltirala protiv demonstrativnog istupa sa po­ Gospodine poslan iče’ | menutim poklikom jednog zasukanog Na Vaše pitanje, o dovršenju puta telića Bertića«. Gornji Vakuf—Travnik, koje ste mi Beskrajna je demagogija te "Domo­ uputili preko Predsedništva Ustavo­ vine«. Ovaj puta nam podmeće u usta tvorne Skupštine pod br. 8688 od 28. nešto, što mi nismo ni rekli, a onda juna tek. god., čast mi je poslati Vam nas napada radi svoje vlastite laži. svoj odgovor: Mi smo u smomenutoj notici naročito 1. Poznato mi je, da je put Trav­ podvukli riječi: Usljed uzrujan onik—Gornji Vakuf u dužini 45.8 km. sti manifestanata uhapšen je izrađen 38 km., a ostatak o.d 7.8 km. dr. Bertić smjesta od redar­ u sredini puta nije dovršen usljed stva i sproveden u Beograd. rata. Protiv toga se revoltiramo, a što se 2. Građevinska direkcija u Sarajevu tiče povika Bertićeva »Dolje Srbija«, — s obzirom na važnost ovoga puta pokazalo se. da ga on nije ni viknuo, — unela je u projdkt buđeta za 1921. već „Dolje srpski separatizam’/' Da i 1922 god. 3,000.000 kruna za dovr­ taj povik nije kažnjiv ni po kojem šenje puta. Buđetski Odbor Ministar­ zakonu, valjda je poznato i „Domo­ stva Financija izbrisao je ovu pozicivini". Neka Domovina« ne zameće * iu zbog dovogjenja buđeta u ravno­ traga, i neka nam odgovori na ono, Na ovo ne ćemo više, odgovarati. težu, ali je sam ipak naredio da se o čemu se i radi, naime odoarava li I Jer kad »Domovina« po onoj narod­ radovi otpočnu i stave na teret opće hapšenje građana radi uzrujanosti noj „Ја mim. on mlin!" neprestano na partije za građenje i održavanje pu­ ulice! naš »mim« odgovara »mlin«, onda tu tova u Bosni. Za njezin epiteton »nitkovi«, ka­ naravno prestaje stvarna diskusija 3. Most preko Vrbasa u blizini Gor­ njeg Vakufa sagrađen je od privatnog društva i kad je društvo prestalo da radi, most je održavan i od općine Gornjo-Vakufske pošto je to njena svojina. Građevinska direkcija u Sarajevu Odlaskom g. Grđića s položaja po­ Kod svih nepravdi, Što su ih pretrpili unela je u budet za 1921.,'1922. godi­ vjerenika prosvjete u našoj pokrajin­ učitelji muslimani, on im je kumovao. skoj vladi držali smo, da je otišlo i । 1 nesamo da nije, da tako rečemo I nu izvjestan kredit kao pomoć opći­ sve ono. što je bio g. Grđić započeo Grđića nasilju prigovorio ili uložio i nama za njihove putove i mostove. da čini, progoni muslimana učitelja i i protest, što mu je bila dužnost, ako ; Ako se ovaj kredit odobri, onda će se srazmjerno kreditu i potrebama općin­ svih onih, koji su radili među musli­ želi, da ga se naziva objektivnim čo­ skim dodjeliti izvjesna suma za opravmanima, da ih prosvjetno i kulturnovjekom, nego je šta više, svaki akt i ku ovoga mosta i općini Gornjo-Vaekonomski pridignu. Očekivalo se nepravdu Grđića branio kao valjanu kufskoj ako mi bude podnijela molbu. preokret u prosvjetnoj politici naše i osnovanu. On je zajedno s Grđićem vlade, ne samo u tom, da će njeno a na osnovu prostog denunciranja Ministar Građevina, djelovanje biti posve korektno, već da premjestio učitelja Šišića iz Donjeg J. P Jovanović, s. r. će i sve nepravde, nanešene učitelji­ Vakufa u Zenicu i da mu još premje­ ma muslimanima biti ispravljene i na štaj zasladi, „od ?kolskog upravitelja" taj način dati zadovoljštinu nevinim degredirao ga na „običnog uču“. A ljudima za pretrpljenu kaznu, koju im prije na godinu, nego je morao ići u иаг. poslanina g. Saliha Baljića je Grđić i ll ć svojevremeno nametnuo. Zenicu, bio ga je usrećio bić s Vlasena gospooina Minisira Saobraćaja Tako se očekivalo i tako je trebalo nicom. A na mjesto Šišića koji služ­ Proti Radivoja Vukičevića, poslo­ da bude, ali, izgleda, da tako neće buje već 12—15 godina, upraviteljem vođe I I. klase ujedno šefa željezničke biti. škole u Donjem Vakufu imenuje Jocu Po svim znacima, koji se pojavljuju, Tadića, koji je primljen iza oslobode- । radione i ložione u Mostaru, vogjena izgleda, da je istina nestalo Grđića, nja u službu a prije bio učiteljem na i je mjeseca aprila 1921. godine istraga ali je ostalo njegova odgoja i duha u srp-pravoslavnoj autonomnoj školi. I radi neovlaštenog rabljenja drvenoga prosvjetnom odsjeku kojeg mi, narav- I Ne bi se ovom zadnjem moglo prigo- ; materijala (dvoja natovarena kola) u no. nećemo trpiti. Mi, sudeći dosadanji voriti, da je llić imenovao upravite- ; privatne svrhe, re radi nejednakoga rad g. Krsmanovića, novog povjerenika Ijem škole Tadića, gdje je bio školski ' postupka prema potčinjenom perso­ nalu, naročito prema Hrvatima-namjena našoj prosvjeti, nemamo razloga, I upravitelj mlađi ili ravan u broju go­ štenicima u toj ložioni, i do danas ta da i najmanje sumnjamo u njegovu : dina Tadiću zajedno s onim godinama, istraga nije donijela nikakova rezultata. ispravnost, ali nam se čini, da prema koje je proveo na srpskim školamasvojoj dobroj duši i dobrom srcu do­ Ali kad se tjera čovjek, koji ima više Nadalje gosp. R. Vukičević, da se bro prosuđuje i svoju okolinu, koju godina službe i po inteligenciji nima­ osveti valjda svojim potčinjenim, stao je posve drukčije odgojio Grđić, nego lo ne zaostaje za Tadićem, to je je­ ih je okrivljivati zbog tobožnjeg ko­ li je b će i duša g. Krsmanovića Mo­ dna nepravda, koja se ne da pravdati, munizma i progoniti u zajednici s ko­ žda g. Krsmanović nije još bio u po­ a ipak ju je llić pravdao mesarom željezničke policije u Mo­ ložaju i imao jednu dobru priliku, da staru nekim Šeatom. Tako je protiv Od kada je nastala promjena na u. ozna svoju okolinu i referente, čije dvojice potčinjenih činovnika Hrvata djelovanje nije nimalo drukčije, nego : vladi, nimalo se g. llić nije promijeu mostarskoj radioni i ložioni vođena li i g. Grđića i za to nije predvidio j nio. On svoje djelovanje nastavlja. istraga od strane željezničke direkcije »omaške« svog resora, koje mi već Po svom starom' zanatu, on premje­ sarajevske na prijavu spomenutog ko­ vidimo ili bar nazrijevamo, da će ih šta, odnosno preporuči na premještemesara Šeata, na kojoj ih se je pi­ biti. B š stoga nama nije ni najmanje nje učiteljska lica, koja se druže s talo: da li su prodavali komunističke žao za ono, što će se dogoditi u no­ muslimanima i sjede do 10 s amarkice, da li su bili Šuckori i šta su vim premještajima učitelja nag. Krsma­ ti u veče u muslimanskoj čita­ radili godine 1914. kao i za vrijeme novića, nu ipak želimo, da ga ov^rn onici. On ima jedan strašan mate­ prevrata. Napominjem, da su ovi či­ zgodom upoznamo s licima u njego­ rijal, koji tereti jedno učiteljsko lice, novnici Hrvati bili članovi komisije i vom resoru, čiji nam rad nimalo ne ; kojem on vjeruje prije nego je svjedoci u istrazi protiv R. Vukičevića, miriši. Nadamo se, da Jnam to neće taj materijal provjeren i doti­ te je okrivljivanje s prodaje komuni­ za zlo uzeti g. Krsmanović i za to da čna stranka pozvana na očitovanje. stičkih markica obična podvala i šizapočnemo. On je vrlo brz i spreman na ono, što kanacija podčinjenog osoblja, jer se je Jedan od gore spomenutih Grdiće- i može ogorčiti muslimane. E, stan’de na istrazi dokazalo, da su izdavali vih đaka jest referent Manojlo llić. Mi malo od Doboja Mujo, i za te ima namire za naplaćene članarine za Hr­ smo imali priliku da dobre upoznamo ' granica. Ono, što je previše, nemože vatsku Glazbu u Mostaru i to izvan njegov rad, za vrijeme vlade Grđića. se trpiti. uredovnih sati. Odgovor Nećemo tako. Pitanje Kao najizrazitiji primjer šikanacije neka služe i ova dva slučaja: a) jedan Hrvat činovnik ložione zatražio je cigaretpapir od jednog drugog namje­ štenika i odmah ga je R. Vukičević pozvao na zapisnik, pitavši ga, šta je govorio s radnicima. Tada mu je pred­ bacivao, da sumnja, da ga dopisuje u novine. b) Kada je ovom istom činovniku dao R. Vukičević dopust, da može pu­ tovati u Sarajevo na željezničku di­ rekciju radi opravdanja i kada mu je policijska vlast ispostavila propisnu putnicu, na večer pred sam odlazak voza u . 1 sat zaustavi ga detektiv, predvede komesaru gradske policije Smailu Šariću, koji mu oduže legiti­ maciju (makar mu ju je sam, potpisa >) i proglasivši ga komunistom, zabrani mu putovanje u Sarajevo. Nadodajem, da su Hrvati činovnici radione i ložione članovi građansk h društava i kao takovi u građanstvu poznati kao odlični i ispravni građani i da je šta više gradsko-kotarski ured (policijska vlast) i državni odvjetnik izdao najbolje svjedočanstvo o njima činovniku željezničke direkcije, koji je vodio gore navedenu istragu, a sam šef R. Vukičević izjavio, da je s po­ slom potčinjenih činovnika zadovoljan. S toga pitam gosp. Ministra Saobra­ ćaja, je li mi voljan odgovoriti na slijedeće: 1. Je li Vam poznato gosp. Mini­ stre, da je vodena istraga protiv R. Vukičeviću i kakav je rezultat te istrage? 2. Šta kanite preuzeti proti R. Vu­ kičevića, koji progoni potčinjene či­ novnike Hrvate? 3. Kakva će se dati garantija ovim činovnicima, da se ne okrivljuju zbog komunizma i u to ime više ne šikaniraju; i 4 Zašto nije R. Vukičević prije po­ duzimao kakove korake protiv ovih činovnika, ako ie znao, da su komu­ nisti, nego baš sada, kad je izdan zakon o zaštiti države, jer je meni poznato, da su i činovnici i radnici komunisti otpušteni iz željezničke službe već u doba proglašenja Ob­ znane. Pošto ne zasijeda Narodna Skup­ ština, molim pismeni odgovor. Primite i ovom zgodom gosp. Mi­ nistre, znak mog odličnog štovanja. M o s ta г, 9. augusta 1921. Salih Baljić, nar poslanik. Pravilnik za finansijsku li­ kvidaciju agrarnih odnošaja. Na osnovi čl. 24. Uredbe o finan® sijskoj likvidaciji agrarnih odnosa u Bosni i Hercegovini Ministar za Ag® rarnu Reformu i Ministar Finansija propisuju ovaj Pravilnik: 61. 1. Od predviđene sume po čl. 1. U® redbe o Finansijskoj Likvidaciji Ag­ rarnih Odnosa u Bosni i Hercego­ vini u 255,000.000. dinara stavljeno je na raspoloženje Agrarnoj Direk® čiji u Sarajevu 60,000.000 dinara. Isplata gotovine vrši se po nalogu Agrarne Direkcije u Sarajevu po propisima zakona o Državnom čunovodstvu. Pripadajuće sume za maloletnike predaće se nadležnom starateljskom sudiji. ČL 2. Shodno čl. 5. Uredbe ima se osta­ tak od 195,000.000. - dinara da ispla­ ti: 7л u obveznicama a l/s u gotovom, kako je predviđeno dotičnim čla­ nom. Čl. 3. Za isplatu 7a ovog ostatka shodno čl. 3. Uredbe, Ministar Finansija iz® daće potreban broj 4% »Obveznica za Finansijsku Likvidaciju Agrarnih Odnosa u Bosni i Hercegovini« u nominalnom iznosu od 130,000.000 dinara. Ove obveznice biće na 50 godina i nosiće 4% godišnjeg dekurzivnog interesa, počev od U maja 1922. go® dine. Interes će se plaćati poluge® dišnjc 1. maja i 1. novembra svake godine. ° Čl. 4. Obveznice biće podcijene u 26J100 seri ja .po 50 brojeva, svaka obvezni­ ca po 100. dinara. �,4 23 Obveznica biće u apoenima od 1, 5 i 10 komada. Prema tome biće: (Ovde rukom složiti) Cl. 5. Amortizacija obveznica vrsiće sc putem izvlačenja, po amortizacionom planu, koji ćc biti ostampan na sva­ koj obveznici. Izvlačenje će se vršiti u General­ noj Direkciji Državnih Dugova sva* ke godine 2. januara, počev sa 1923. godinom na- načiln -i po pnopisima, kako se vrše izvlačenja ostalih dr* žavnih obaveznica. Izvučene obvez­ nice isplatiće sc po nominalnoj vrednesti, četiri meseca docnije. Na iz­ vučene obveznice prestaje teći ka­ mata od 1. maja dotične godine. Čl. 6. Anuitet po ovome zajmu iznosi godišnje 6,051.526.06 dinara. Potrcb* ne sume za isplatu kupona i amor* tizovanih obveznica unosiće se sva­ ke godine u budžet u okrugloj sumi, prema priloženom amortizacijonom planu. Ostatak od anuiteta upotrebiće se u idućoj godini, prilikom na­ redne amortizacije obveznica. Cl. 7. Svu službu po ovom zajmu vrši -Generalna Direkcija Državnih Du* gova, koja će izdati ova potrebna upustva odnosno isplate kupona i amortizovanih obveznica. Cl. 8. Isplatu kupona i amortizovanih obveznica vrši će sve Financijske De,* legacije. Oblasne Finansijske Direkcije, okružne i sreske finansijske up­ rave ii Porezni Uredi kao i Novčani Zavodi koji za to budu naročito ovlašćeni a u Beogradu Generalna Di­ rekcija Državnih Dugova. Novčani Zavodi koji budu vršili ove isplate imaće prava na proviziju od 2% na iznos uplaćenih kupona i 1% na ilznos isplaćenih amortizova* nih obveznica. Cl. 9. Sva prepiska po ovome zjjmu oslobođena je svih taksa. Cl. 10. Kuponi zastarevaju za 5 godina od roka a amortizovane obveznice za 30 godina od dana kada.su i?vu* čene. Cl. 11. Obveznicama ovoga zajma priznaje se pravo: da s.e mo? gu kupiti za pupilne mase, po­ lagati u kauciju, upotrebiti za fondo­ ve, zadužbine i depozite kod javnih Blagajnica priznavajući im sve po­ vlastice, koje uživaju ostale Držav* ne obveznice. Cl. 12. Notiranje ovih obveznica vršiće sc na svima domaćim berzama. Cl. 13. Generalna Dbekc'ja Državnih Dugova nristiin:će odmah izradi ob* veznica, ko4e će se štampati na služ­ benom jeziku (smsko-hrvatsko-slos venačkom) kao i na francuskom je* žiku, i koje će sa držat1 pored amor* tzacionoe plana i sve važnije odred­ be ovog pravilnika. Svaka obveznica imaće kuppnski tabak sa 49 kupona i talon za zamenu novog kanonskog tabaka. Generalna Direkcija .poručiće i rezervne blankete i to 4.000 jedinica, 1.000 petica i 1.000 desetica. СГ. 14.. Generalna Direkcija- Državnih Dugova poručiće sve potrebne kon­ trolne i ostale kn jige kao д formula* re. i pristupiće uspostavljanju bub* nja za izvlačenje po ovom zajmu. Čl. 15. .Štampanje obveznica, kontrolnika, knjiga i formulara za izradu bubnja i uspostavljanje istog kao i za osta­ le troškove koji su u vezi sa in vesti* čijom duga, izvršlćc se iz kredita ko­ ji će se odobrit? Generalnoj Direk­ ciji Državnih Dugova. Čl. 16. Ovaj pravilnik stupa, ne snagu >d dana obnarodovanja u »Slirebenim Novinama«. 18. juna 1921. godine u Beogradu. Ministar za Agrarnu Reformu, Nik. Uzunović, s. r. Zastupa Ministra Finansija Ministar šuma i Ruda Dr. H. Krizman. v.iparia 5 StTu.M rKAVDA Na ovo je došao od Ulema medžlisa ovaj odgovor: Ulema i medžlis za B. i H u Sarajevu. Пласирање одштете за аграр. Ријешењем аграрног питања еко- | номски положај наших посједника [ постао je врло лабилан, a у много случајева и критичан. Врло знатном i броју посједника кмети су били je- I дино врело прихода, na кад je то врело пресахло, њихова je егзистен- I ција постала угрожена, јер су ријетки они, који су се за времена побринули у почели са.ми привре- | ђивати. Одштета за одузета земљинпа, и кад би била пуно већа него iiito уистину јест, не би могла са 1 мим интересом надомјестити приходе, । iiito су их отуда имали посједници. С тога се указује пријека потреба, | да се joui за времена побрине свак, како he најкорисније уложити но- । вац, iiito he му доћи у руке, те тако осигурати егзистенцију и себи и ј својима. Како ће се управо ових дана с | исплатом одштете отпочети и како I je оправдана бојазан, да he примљени новац убрзо отићи нз посјед- i ничких руку, држимо да je управо сада надошао прави час, да овом ј врло важном питању посветимо неколико ријечи. Ми ћемо овдје изложити своје мишљење о том питању, a радо ћемо у листу дати мјеста сваком ономе, ко би хтио третирати ово важно питање. За богате посједнике, или да се гачније изразим, за капиталисте, у колико такових има међу посједни- ; цима, то питање не задаје ни најмање бриге, јер he се они већ знати i снаћи. Али за мале посједнике, a 1 нарочито за сирочад и удовице. то je питање од пресудне важности. Посједници, који имају беглучке земље и који се сами баве или имају намјеру да се баве пољопривредом, најбоље he учинити, ако добивени новац уложе у проширење своје економије. Повећање земље куповањем, евентуално комасирање, набављање потребног халата и стоке, увађање нових грана економије (сточарство, пчеларство, свиларство, во.Јјарство..и т. д.)и по.дизаље продукције тла рационалиим обрађивањем/ слање дјеце у пољопривредне школе, станице и курзове најбољи he бити начини, како he се корисно уложити добивени капитал. За трговце и обртнике најпаметније je, да прошире своје радње, односно да синовима дадну потребни покретни капитал за отварање нових радња у мјестима, која имају изглада за добро просперирање. При то.м морамо скренути пажњу једној нездравој појави. Нејмајући другог занимања и не знајући другог начина за поивреду, један знатан дио посједника дао се je након pujeuieња аграрног питања на трговину. To je случај нарочнто у мањим, слабо прометним мјсстима. Тако je након рата у тим мјестима број трговачкчх радња готово подвостручен. A како je стагнација у трговини из дана у дан све то всћа, и цијене робе извргнуте највећим промјенама, јасно je, дв су ове нове трговачке радњс већ унапријед oćy4ене на крах. И тому придолази и околност, да ти нови трговци не- I мају врло често ни правог смисла, a камо ли способности за вођење трговине у ово вријеме велике утакмице. Пође ли се тако даље, пријети опасност, да he већи дио тих нових трговаца остати и без капитала u бсз егзистенције. И ако нас досадашње искуство упућује на то, ипак се још и данас опажа код већине посједника тенденција, да се посвете трговини, кад приме новац. To je no нашем дубоком увјерењу врло опасно. Умјесто тога могле би се у uojeдиним мјестима основати задруге, које би — проучивши најприје мјесне прилике уложиле организирани капитал у различита подузећа, те тиме учинили с једне странс, да капитал буда уложен у сигурно подузуће, a с друге би стране упослили .знатан дио нашег беспосленог свијета. Рудно богатство наше уже домбвине, минерална врела, велики комплекси шума, неисцрпљена снага наших ријека, различите врсти индустрије дају широко поље .за рад организирану капиталу. Ja ћу узгредице споменути само некоје: национализација Љубије, Штајнбајса, Теслића, Јајца, Сара/евска пиваре, експлоатација водене снаге Трсбишњице и т. д. Ту би могли доћи у обзир поглавито посједници с већим капиталом; мањи би пак могли, кад би се удружили, основати творнице кожа, ткаонице вунених и ланених артикла и сл. Сировине се ове врсти извозе у огромним количинама из наше домовине, и онда их опет no скупе новце купујемо прерађене. Me треба сметнути с ума ни изградњу и поправак жељезница и цеста, као рецимо iiito се сада намјерава изградња жељезнице Београд Јадранско море. Ту се могу акордима зарадити лијепе своте новаца. Најважније je питање, куда he се с новцем јетима и удовица, који неће моћи да га употријебе у властито привређивање. За тај новац . иријети јрцг највећа опасност. Њега he они, или пак њихови тутори,растепсти, a сирочад и удовице naiuhe на терет друштва и државе. Једини начин, како би се тај новац сачувао за њих, био би улагање у банке и индустријска подувећа. Да he знатан дио новца бити прорајтан, то je ван сваке сумње. Лакомислених људи има у свима сталежима, a у посједничком поготову. За такове људе нема cnaca, њима не користе никакови савјети, и они би постали бескућницима и онда, да аграрно питање уопће није ријешено. Ипак се надамо, да су ове трогодишње патње многог од овакових лакомислених посједника довољно отријезниле и да he се макар сад. у дванаестом часу, латити посла. Економска ачкета, о којој јеШ-ин у задњим бројевима нашег листа опширно говорио, поред осталих питања бавиће се и овим, na бише се делегати, који се имају одредити према упути, што je на другом мјесту доносимо; требали добро упутити у то питање. Jedna vrlo važna naredba. koje ćemo ovdje donijeti u izvatku. Naš muslimanski svijet, a naročito Kot. vakufsko mearifsko povjeren­ vjerski predstavnici dolaze u vrlo ne- ; ugodan položaj prilikom raznih držav­ stvo u Tuzli svojim dopisom od 23. marta 1921 broj 187. 20. pitalo je va­ nih i narodnih svečanosti u pogledu kuf-ki saborski odbor, kako se treba­ postupanja u ceremonijama, koje se ju držati muslimani s obzirom na isl. na te dane i u tim pri.ikama izvode propise prigodom različitih ceremonija. od strane nemuslimana. Muslimani i njihovi vjerski predstavnici često puta Ta su pitanja: 1.) Treba li uopće izsu usljed toga u neugodnoj situaciji: vješavati zastave na džamijama? 2.) ogriješiti se o vjeru i njezine propise, 1 Ako treba, da li vjerske ili državne? 3.) Treba li prigodom smrti kojeg čla­ ili dovesti u sumnju svoj patriotizam na dinastije izvjesiti crnu zastavu na i lojalnost prema državi. Da . bi se džamiji? 4) Da li u tom slučaju tre­ ovim neprilikama stalo jedne m na kraj, kotarsko je vakufsko-mearifsko baju musi, činovnici nositi uobičajene znakove žalosti? 5.) Da li se imaju povjerenstvo u Tuzli stavilo putem vakuf.-mearif. saborskog odbora neko­ činiti prilikom zadušnice kojeg člana dinastije dove i na koji način? 6) Mo­ liko takovih pitanja ulema-medžlisu, že li muslimanska školska mladež pri na koja je ovaj odgovorio. I pošto su proslavi Sv. Save prisustvovati aka­ ova pitanja od općenite važnosti ne samo za muslimane, nego i za ne- demijama i panahijama? 7? Treba li osvijetliti munare prilikom državnih muslimane, to smo dobrotom jednog prijatelja dobili prepiše odnosnih spisa, svečanosti? Broj 725.-21. Kotarskom vakufsko-mearifskom povjerenstvu u Tuzli. Na tamošnji dopis od 23. marta t. g. broj 387. 920. obavješćuje se po­ vjerenstvo glede 1. i 2 pitanja da se na džamije izvješavaju samo islamske vjerske zastave i to na vjerske sve­ čane dane. Prilikom žalosti (pit. 3.) mogu se zastave izvjesiti na urede, premda takog običaja nema u Islamu. Isto glede nošenja znaka žalosti (pit. 4.) nema izrične zabrane, a i ne preporučuje se; Prilikom zadušnice kojemu Članu dinastije (pit. 5.) nema dove u džamijama, i na školskim akademijama o svetom Savi (pit. 6) i na sprovod.mo nemuslimana (pit. 7.) po naredbama zemaljske vlade (vidi naredbu od 4./L 1921. broj 241 V—3.)* mušlimanska mladež ne mora sudjelovati Munare se iluminiraju (pit 8.) samo na dan narodnog ujedinjenja i na rođd dane Njegova Veličanstva Kralja i Njegovog Visočanstva Regenta. Sarajevo, 14. juna 1921. ! I s I । | ' I | | ' ' i i • I ' i 1 ' I ; ! | i ' Reis-ul-ulema: Džemaludin v. r. Budući da ulema-medžlis nije mo­ gao da o ovom obavijesti sva kotar­ ska vakufsko-mearifska povjerenstva, to mi u našem listu činimo s na­ mjerom, da ovim činimo jedno dobro djelo i služimo dobru države, jer ovim publikovanjem poslužićemo ideji izglađivanja vjerskih opreka, odnosno toleriranja sa strane nemuslimana, a i muslimanima, jer neće praviti kod nekih pitanja vjerskih (ograda i proslave i ceremonije biće u svima krajevima naše domovine jednolične. Napominjemo, da u ovim aktima nijesu iscrpljeni svi slučajevi, koji u sličnim prilikama mogu doći u diskusiju, pa bi bilo poželjno, da svako, kome bi to pitanje tokom čitanja ili poslije palo na um, da ga istim načinom kao i tuzlanska kot. vakuf, mear. ^povjerenstvo istifta učini (zatraži mjerodavno riješen je). Md *) Ma da smo nastojali, da ovu na­ redbu nađemo, nije nam pošlo za ru­ kom, pa izgleda, da se je ul. medžl. pogrešno pozvao. Našli smo međutim n redbu zem. \ lađe od 14. marta 1921. broj 1144 Pres., u kojoj se veli, da prilikom službe Božje u bogomoljama ne moraju prisustvovati istima činovnici, koji ne pripadaju vjeri u čijoj se bogomolji bogosluženje obavlja. Šefovi ureda čine iznimku, t. j. oni moraju prisustvovati bogosluženju u svima bogomoljama. Seriatski sudije ne smatraju se šefovima ureda pošto je šeriatski sud sastavni dio kot. suda. Ostali činovnici moraju prisustvovati u bogomoljama svoje vjeroispovijesti. — Pr. dopisnik?.. Три неријешена правна питања. I. Beh je прошло више времена, , како .е укинуто кметство и како Je ' издана Уредба о исплати ренте, оштете за хак с кметовских селиi шта, a исто тако и беглучких зеI маља, које he припасти обрађиваћу no Беглучкој уредби из год. 1920. и i 1921. Ta рента исплаћивана je no среским начелствима, односно no мјеј сним порезним уредима, и то тако, ' гдје су били заједничари у неком кметовском селишту, исплаћивала I се je сва рента оном члану те заједнице, на коме je била уписана I земљарина, односно порез. При ис. плати није се пазило на то, да се I установе дијелови малодобника или, i боље pehu, особа, које су под туторством или скрбништвом. na да i се предаду надтуторственој области, a нити je порезни уред обавјешта। вао надтуторствену област, колико je туторима и кураторима исплаћено новца, да би могла надтуторI ствена област позвати тутора или i скрбника на положење рачуна, него je рента исплаћена онима, који су носиоци пореза, без обзира, да ли �Стр.на 6 Strana -------- ————-------------------- —a____________ ■■ ------------ ----- — Боој 323 Rrol .ПРАРДА* - .PRAVI A' ■ 1 ■■ —— — he онм својим судионицима дати ди- ' koju mu je bio oteo željezničar Kno Sovjetskom Rusijom. Provincija se je јелове, што мм припадају; исто je žcvić, dob o je od Kneževićeva bra* proglasila nezavisnom. ta. koji služ: sade u vojsci, prijeteće тако давата гуторима н кураторима Грци настављају офенвивом. pismo. Da se vid , kolika je drskost i Грчка војска je no задљим вијеПепитајуки Хоће ли уопће од тога јетими мли штићеници фајду видјети. i 1<л/а uzurpatora, donijećemo nekob:- стима иза вишедневних всликнх приko ulomaka iz toga pisma: према опет започсла офензивом са Н. Неки оставински судови сма»To (misi.: pustiti da pobere i d< | цпљем. да заузме Ангору. Сва оптрали су ренту миријом, јер je она j ошгета за хак са миријских некрет- i ve godine ljetinu sa uzurpirane zenv i скрбна надлештва грчке војскепренина и дијелили су je међу мириј- ; lje. Pr. ur.) ćeš mi učiniti ako misliš ' мјештена су у Ешки-шсхер. гдје се ским нашљсдницима, a некисуопет i da te ostavim na miru te si soho- ! налази база грчке војске за даљњс dan žici na sci u svaka doba do- | напредовање. држали, да je рента наплаћена тражkle si god živ. Ako li mi to učiniš , Г1о лондонским вијестима запобипа и no том, да je мулк н да приnećeš Vjera moja tako mi pomogla. 1 челн су Грии напад и управцупрепада мулковним насљедницима Пошљедице су оваког разноликог , nećeš smjeti u Sarače doći, a kamo.' 1 ма Исмиду. Ту се нацијоналистичие схваћања правне нарави ренте мно- j Li mimo maltu proći, dok si živ ži­ чете повлаче. votom nećeš miran Mtg u Evropi , Са своје стране, врховни комангоме јасне. али ћемо мпак неке наneš se zastaviti. . . Dobro se smisli дант нацијоналистичке војске Исметкести: 1. код плаћања нашљедне ili voliš i nagodit sc za usjev, ili паша такођер unje заостао у раду нристојбе, знатно се мање плаћа за мириЈу него за .мулке. 2. мирију на- i vols nedati. Od mene ti je prosto, j око реорганивације и појачања турmoreš ići kud god oćeš pa me tuži, ске војске Сви горски кланци и сви сљедује ужи круг сродника остави• i volš na kot. sud ;li na Okružni стратешки положаји који доминитељних и no том више пута може T. na Zem. vladu. рају путевима у Ангору су врло да остане махлул (ошасна), 3. за Savo Knežević«. утврђени. дуг неодговара мирија и т. д. и т д. Zar hi smio jedan vomilk ovakova Генерал Февзи-иаша, предсједник Без сумње свакоме je познато, да drska prijeteća pisma slati?’. ангорске владе изјавио je о овој нема кметовског селишта, да у њем стварп: „Прегледао сам позиције нема бар нешто и мулка лоред минаше војскс источно од Ески Шерије, али je мулк већином незнатан, хера м Сеид-Газија Констатовао a с њега у највише случајева није сам, да je наша војска joiu увијек било прихода, него док кметство тако расположена као на почетку није било разрјешено и док ie кмет давао власнику хак у нарави да Ухапшење Гаљиардпа Загре- офензиве. Hamu непријатељи хтјели вао га je с мирије. Стога би било бачка „Ријеч“ прима из Министар- | су да нас присиле на борбу на понајбоље, да се просуђује рента, која 1 ства унутрашњих дјела. да je на . зицијама које се њима допадају, али се односи на љетине послије смрти захтјев југославенске владе ухапшен ј ми ћемо их присилити, да започну емрлога као мирија, a рента, која je јуче у Грацу Др. Манко Гаљиарди. i борбу тамо гдје ми хоћемс. Тако наплаћена послије смрти умрлога, a шеф банде југослав. ренегата, који | hcMo бити у стању, да им зададемо судбоносни ударац*. односи се на љетине прије смртм су у Аустрији и Мађарекој евим Гдје су те позиције, које су изачмрлога, да се сматра каомулк, јер средствима радили поотив наше др ie рента у овом случају као наплажаве. Један нарочити изасланик вла- : брали кемалисти још се не зна.Лакена тражбина или као добивено ко je могуће да су још иза Ангоре, де. бивши шеф београдске полиције, жито од кметовског селишта мулк јер no вијести агенција Хавас и Рајa сада секретар Министарства унуОво питање протежс се и на трашњих дјела извршио je уз при- | тер кемаЛисти испражњују овај град и пренашају све списе и машине у оштете кметовских селишта, које по.моћ тамошње полиције претрес Кајизарије (Цезареју). To потврђују he се скоро исплаћивати, a тиче се Гаљиардијевог стана. гдје je нађена и neke вијести из Цариграда. и I. питања обзиром на то, коме ће читава архива о раду против наше Закључак о премјештају владе из се у наведеним случајевима повци државе и о дефетистичком програму Ангоре у Кајизарију створила je иматм изручити. у нашој држави Гаглиарди je преIII До године 1917. раздјељивали дан нашим властима, које he га no i ангорска Народна скупштина иза дуље дебаге о војном положају. су сви грађански судови немуслинаређењу Министарства унутрашњих („Југ. Лист“). манске заоставштине no домаћем дјела довести у Загреб. a затим у обкчајном праву према наредби из Београд. Pregovori između radlkala i deгодине 1885., које се обичајно право mokrata još uvijek nisu gotovi. Spor, Евакуација III з< не у Дчлмасастојало из установа uiep. права koji među njima postoji već nekoliko цијп Из Ри.ма јављају: Министар за мулк имовину и из установа от. mjeseci, ne može se tako lako izgla­ иностраних дјела изјавио je југоз. „Ерази канум-на.ме“ за мирије неditi On je izbijao i prije, ali nužda, славенском пссланику Анточијевићу, кретнине. Год. 1917 издала je ауda se ostane skupa bar do izglasanja да he се евакуисање треће зоне у стријска влада пр з. наредбу, према Ustava, nije dala da se on ispoiji u којој има судаи водитељ оставиве Далмацији извршити прмје јесенског ' punoj snaz'. Demokrati su nezado^ засједања талијанског парламента. испитати свештеника покојникова voljni omjerom 9:7, koji je dogovoи inep. суца, да у мјесту покојникоНашн noMoh Русима. Јавља се ren međusobno za postavljanje činov­ ву постоји какво обичајно насљедно из Београда: Савез народа затражио nika, pa traže paritet, budući da je i право na ако нема, (редовито нема) je од наше владе извјештај о поsnaga obaju klubova u skupštini po онда се има заоставштина покојнимоћи коју je наша држава указала prilici jednaka. Radikalima je opet кова раздјељивати међу насљеднике руским избјеглицама. Наше миииkrivo, što gotovo sve važnije resore, no аустр. гр. законику, без новела. старство иностраних дјела у заједnaročito one, koji imaju veliko po­ ници са једном државном комисијом Будућ да a. гр. з. не познаје разlitičko značenje, imaju isključivo deодговориће на ову ноту. лике правне нарави у земљи: мулк mokrate Mladi članovi radikalskoga и мирије, неки су судови дијелили Упад Арнаута на наш терито- kluba nezadovoljni su i sa svojim miпокојникову сву заоставштину међу риј „Обзору“ се јавља из Призре- । nistrima. jer bi htjeli, da te položaie насљеднике no a. гр. з. a неки опет на: Неколико je арбанаских чета | zauzmu mlađi ljudi. са.мо мулк имовину. Неки старији Svemu tomu dolazi i to, da su raпрешло нашу привремену границу судови никако се не држе спрам на- : дуж Дрима. да пљачка и изврши dikalski ministri prema uredbi o otредбе знајући тврдо, да je шер. на- t освету над нашим становништвом, puštanju nepotrebnog činovništva imali шљедно право квоз више стољећа, које им није хтјело дати хране. u vidu samo stranačke interese, pa a и за вријеме швапске владе 4 де- Борба je између наше пограничне ’su na mjesta otpuštenih demokrata ценија егзистирало у Босни и тиме uzimali radikale, a demokratski miпосаде и Арбанаса почела изнад ce­ се толико укорјенило, да je постало nistri na mjesta otpuštenih radikala ra Мича. У борби су употребљене и обичајно насљедно право за безопо- митраљезе. Од варобљених се Арбаčinovnika postavljali demokrate. ручне заоставштине немуслимана, Izgleda, da će ove haotične prilike, наса сазнало, да he скоро почети a тим више што редовито нашљеднападаји на наш териториј од на- -pa nastale ferije u radu skupštine i ници скоро у свакој оставштини . рочито формираних чета, које имаodlazak g. Pašića učiniti, da se riješenje траже, да им се no шер. праву раз- I ду задаћу да пљачкају и изазивљу i odloži do zasijedanja skupštine. дјељује заоставштина покојника. , пограничне нереде. . Zakonodavni odbor, Pretvaranjem Пошљедице овог lil. питања виде Британски врховни комесар ustavotvorne skupštne u zakonodavnu, се најбоље у разноликости рада поpretvorio se je i ustavni odbor u za­ јединих судаца, a особито у случају, код сул гана Јавља се из Лондона, konodavni. On će imati dužnost, da гдје насљеди судац суца другог миш- I да je британски врховни комесар pretrese sve dosadašnje uredbe, što примљен од султана у аудијениију. љења. Tom састанку се приписује велика su ih pojedini ministri izdavali, a Ради велике важности ових трију правних питања забиљежисмо их с I важност, тим више, шго je након | ujedno da donosi buduće zakone. Skupština će kratkim putem, bez di­ надом, да ће их зем влада Уредба- ’ аудијенције дошло до конференције i између врховнога комесара, великог i skusije, odlučivati o nekojim ured­ ма чим прије вијешити. везира и министра вањских посала I bama, a o nekojima će odlučivati di­ Дџињак. цариградске владе skusijom. дапппаоаааааааааапоаи Budući da ima sila jedna uredaba, Савезници неутрални у грчкоD __ _ турском рату, Агенција Хавас јав- ■ koje moraju proći kroz zakonodavni □ □ □ л>а; Врховнн Савјет насгавио je ју- ; odbor, a budući da je potrebno, da □ □ чер прије подне расправу о полити- se one što prije pretresu, to se je □ □ пи на Истоку. Једногласно je прим- zakonodavni odbor podijelio u 5 sek­ О о □ □ љен овај зактвучак: „Савезничке cija, koje su se ovako konstituisale: □ о владе закључују, да ће остати стро- Prva sekcija za uredbe iz socijalne □ narodnog zdravlja i ishrane □ ” g го неутралне у грчко-турском рату, politike, то јест оне су сложне у томе, да | izabrala je za predsjednika Fehima се неће мијешати у борбу ни na raj ' Kurbegovića, za podpredsjednika Miначин, да би потпомагале једну или i losava Rajčevića (rad), za sekretara Pavla Čubrovića (dem.). Druga sekcija другу страну транспортима чета, za saobraćaj, pošte, građevine, poljo­ оружја или муниције*. privredu, šume i rude te agrarnu re­ Pobuna u Perziji — Javlja se iz . formu za predsjednika Gregora ŽerJedno karakteristično pismo. A- Londona: Gubernija Korasan u Perziji I java, za podpredsjednika Velju Vukilija Je ko, koji je teškom mukom pobunila se protiv teheranske vlade, 1 ćevića (radikal), za sekretara Josipa koja je, kako je poznato, u savezu sa Dofelnika (kmetijska stranka). Treća konačno dobio natrag svoju zemlju, sekcija za financije i trgovinu za pred sjednica Momčila NinČića, za pod predsjednika Gregora Žerjava, za sek’etara Halidbega Krasnicu. Četvrt« sekcija za pravdu, vjere, vojsku, spolj ne poslove i predsjedništvo ministar­ skog savjeta za predsjednika Petra Marinkovića (dem), podpredsjednika Iliju Sumenkovića (demj, sekretara Fehima Kurbegovića. Peta sekcija za unutrašnja djela i prosvjetu izabrala je za predsjednica Ljubu Jova ovića (rad.), za podpredsjednika Jovana Ma govčevića (dem.), a za sekretara Sve tislava Popovića (dem). Naši dopisi. Жепче, 25. јула 1921 Politički pregled. ■ i I I , i ■ i | i , . ! ■ | ■ 1 I i Sjetite se GAJRETA Bilješke. • Ha 17. o. м декорисан je овдашњи грунтовннк дирекгор г. Мсхмед еф. Хулусија прдсном св. Саве. Прослава je обављена у судској дворанн, којој су присуствовали сви чиновници и мјесни намјештеници, представници мјесних друштвених корпорација и котарско вијеће. Нисмо у накани да овдје пишемо одликованом панегирик. Он je нама свима познат, јер je међу нама рођен, одрастао и нарастао, na HHje познат само нама његовим емшеријама . већ je лознат широм Босне, јер je у многим котаревима служио на опште задовољство. Његову неуморну дјелатност, његове ријетке врлине, његов утјецај. који он врши у својој струци, којој наш народ даје највећу важност, a живећи животом вишега реда, сили нас да и ми речемо своју, na ћемо се с тога мало задржати и изрећи свој немјеродавни суд о њему као човјеку и чиновнику Он je добро уочио нашу конзервативност, наше несхваћање савремених питања, као и саживљелост у традицијима, које се немогу у савремеиом животу калемити, na je настојао и живом ријсчи и пером, да то савлада и у хармонију доведе. У низу разноврсних чланака, које je он написао, треба истаћи рас^ праву популарног садржаја о „Важности и уређењу грунтовнице“, која je побудила опште интерссовање, a коју су прештампале многе наше новине. Затим je у „Мусавату* серија његових чланака Јади и невоље муслимана чиновиика“. многом и прсмногом отворила очи, a твабиним бирократама окренула капу на глави. Чланак под љеговим потписом „Рамазан и чиновнини муслимани“ у „Чиновничком листу“ био je важнији од свих представки, што су поводом овога питања учињене и то je важно питање, његовим потицајем, непосредно иза тога, дефинитивно било ријешено. Бацајући ову кратку рефлексију на његов неуморни рад, задржаћемо се овај пут joui на ријечима, што му их je изговорио судски старјешина, судски тајник г. Лесић, предајући му одликовање. Истакао je његов 30-годишњи пожртвовни рад за добро домовине и да Хулусијин примјер можс код млађих да побуди љубав и тежњу, да својим радом и савјесним испуњавањем својих дужности помогну сређивању и напретку ове наше миле домовине. Овакав рад, стара аустријска управа, домаћим људима није признавала, na je баш требало да наш љубљени владар, своју очинску љубав напрам правим својим синовима овако покаже. Кад je г. Хулусија примио оддиковање био je веома дирнут. Видило се да му je то један од најљепаних часова живота. Твоје се емшерије, драги пријатељу, всселе и искрено Ти честитају. Желе ти сваку cpehy, дуги живот и снаге да неклонеш у овим узбурканим временима. Жј^или и они, који су били срећне руке u ри избору за одликовање и хвала им! Незир X. Налић. Кулен Вакуф, 8 ауг 1921. Како се налазимо у забитном крају босанске Крајине, на тромеђи Босне, Хрватске и Далмације, то би човјек очекивао, да he од нас чути тужне i и неугодне гласове, али хвала Богу �не може ce бар овај пут у ступцима цијењене „Правде“ потужити, него изразити дубоку захвалност нашем посланичком клубу, који нам je испословао успоставу испоставе и послао на чело исте госп. Стеву Курбалића, који je наишао одмах иа опће задовољство цијелог народа, што спада у подручје ове испоставе. To je један врстан и искусан чиновник, na за ове прилике јако добро одговара, a особито je истаћи, да je највећи пријатељ сиротиње, културни радник и пријатељ народног јединства, које ce најбоље документира у његову слиједећсм раду: Beh у првим данима свога службовања сазвао je сву омладину из Кулен Вакуфа, na je основао ватрогасно друштво, које je баш од особите важности за ово мјесто. Требамо ce само сјетити пожара из 1903. год., који je поништио 96 кућа и проузроковао велики број бескућника, na ce те пошљедице и дан данас осјећају. Није ce само задовољио оснутком овог друштва, него ce с одличним грађанством спрема дати на 4. септембра једну велику забаву у корист градске сиротиње и наша сва три културно-просвјетна друштва. Ha забави he бити и велика и мала коњска утрка, na ce стога надамо посјету и из свих оближњих крајишких градова и села. Ha тој забави поред једног шаљивог комада декламоваће чувени лички njeсник и декламатор г. Раде Радаковић. Поред тога исти je управитељ основао сиротињски фонд и одмах ce упрегао на рад за тај фонд, na je употребио једну згодну прилику у Рмањ манастиру, и на црквеном збору илинданском сакупио 1458 К добровољних прилога, које je одмах подијелио сиромашним градским обитељима, које му сузама радосницама изричу дубоку хвалу. Да не будемо сасвим у заборави, да имадемо и ми великих веза с осталим европским свијетом, на што нас нукају трговачке и политичке прилике, постарао ce je исти управитељ и за телефонску везу са Бос. Крупом, na ћемо у врдо ЈфаткдЈуде; јеме моћи разговарати са трговачким Загребом и политичким Београдом. Ал. | I I 1 I I I , ' I : bori J. M. 0., da u zdogovoru sa građanima i težacima musli­ manima što prije odrede delegate za ovu anketu (i njihove zamje­ nike) i to, zbog manjeg troška, po mogućnosti od ljudi, koji idu na zemaljsku skupštinu J. M. 0., i da ih sa potrebnim naputcima izašalju u Sarajevo. Izaslanici na ekonomsku anketu treba da imadnu uza se posebne punomoći, s kojima će se iska­ zati na anketi, a može ih biti i više od jednoga iz pojedinog ko­ tara, ako to mjesni odbori žele i dadnu im posebne punomoći za zastupanje muslimana svoga kotara. Radni odbor. Put ministra Spahe u Krajinu. , Treći dan Kurban-bajrama krenuće | i | i ! , ■ | ; 1 [ | : ; | I ; । ministar dr. Spaho u Krajinu sa još nekoliko poslaničkih drugova da u Cazinu prisustvuju danu naše organi­ zacije. Na putu će se zadržati u Travniku, D. Vakufu, Jajcu, Varcar Vakufu, Ključu, Bihaću Krupi, Bos. Novom, Prijedoru, Kozarcu i Banjoj Luci. Kako je vrijeme ovo putovanje prekratko, dr. Spaho neće moći ostati u pojedi­ nim mjestima onoliko, koliko bi želio U većini mjesta ograničen mu je bo­ ravak ua najdulje jedan sahat Treći dan bajrama <17. o. mj.) polazi dr. Spaho kroz ova mjesta: Travnik oko 8 i po sati, D. Vakuf oko 10 i po, Jajce oko 12 i po, Varcar Vakuf oko 3 sata posle podne, Ključ oko 5 sati. U svim ovim mjestima zadržava se najdulje jedan sat. U Cazin dolari 19 o. mj. oko 8 sati u jutru i ostaje do poslije podne. U Krupu dolazi isti dan oko 4 sata poslije podne i ostaje do oko 1 sat U Novi dolazi isti dan na veće, a odlazi sutradan rano u jutro U Prijedor dolazi 20 o. mj. oko 7 sati u iutro, Kozarac oko 8 i po, Ba­ nja Luka oko 11 sati. Ovo će vrije­ diti, naravno, samo u slučaju, ako vrijeme ne bude sasvim nepovoljno Danas se počelo sa isplatom otštete za bivša kmetska selišta posjed­ nicima građa Sarajeva. To nam je javljeno od Agrarne Direkcije, te ćemo o toj stvari u narednom broju doni­ jeti opširan izvještaj. Primanje inokosnih sopstvenika Domaće vijesti. Na jučerašnjoj sjednici šireg mjesnog ! odbora zaključeno je, da se dan . M. J. O. u Sarajevu održi u petak dne 19. o. nij. u Bijeloj bašći i (Medreseta). Početak u 2 sata poslije podne. Posebni odbor pripremiće sve potrebno, da posje­ tioci budu i dobro pogošćeni na ovoj našoj općoj svečanosti i za­ bavi. - Pozivaju se svi članovi Organizacije iz Sarajeva, da se nađu u Bijeloj bašći na dan naše organizacije. Odb r. Dan Ј M. O. u Sarajevu iz Lugavine radi ustanovljenja odštete za bivša kmetska selišta, određeno za 16. o. mj., odgađa se uslijed praznika Bajrama na dan _0. ov. mj. u subotu u zgradi kotarskog ureda. I. sprat desno. Konkurs za popunu oficirskog žandarmerijskog kadra. Komandi cjelokupne žandarmerije potrebno je za popunu žandarmerijskog ofi^ cirskog kadra do 50 oficira. Kandw dati, koji bi’ želili stupiti, moraju imati ispunjene ove uslove: 1. Da su rezervni oficiri фпа poručnika iin potporučnika. 2. Da su za trupnu službu u miru li ratu potpuno sposob* ni. 3. Da nisu stariji od 35 godina. Konkurenti mogu uslove za prijem vidjeti kod komandanta žandarmerijskih četa. Naš list ne će izaći u utorak i će- : U Artileriskii podoficirsku Školu tvrtak radi bajramskih blagdana. u Mariboru pnimaće se ove godine Mednim odbori i a J M O. do 200 mladica iz građanstva za pina zdanje! Radni odbor J. M. । tomce. Uvjeti, koji se mogu potanje kod gradskog poglavarstva 0. pretresao je u svojoj sjednici ■ saznati' u sobi broj 77. ist su, kao i za ost a« od 11. o. mj. razloge iznešene u ! lu podoficirske škole. Molbe se ima­ članku „Naša ekonomska organi- , ju najdulje do 20./9. t. g. predložiti zacija“ »(„Pravda“ br. 318—322) ' komandantu artiierijske podoficir* i zaključio je, da se prema zah­ ske škole u Mariboru. tjevu našeg poslaničkog kluba | Pokrajinska godišnja učiteljska sazove ekonomska anketa u Sarajevo, na kojoj će se raspraviti pitanje osnutka naše ekonomske organizacije. Ova se anketa saziva za dan, koji slijedi iza završetka zemaljske glavne skupštine J. M. 0. u Sarajevu, u 10 sati prije podne u prostorijama Islamske čitaonice (Kluba J. M. 0.) na Bendbaši. Dnevni red odrediće sama anketa sebi na početku zasijedanja. Umoljavaju se svi mjesni od­ Стмана 7 Straha EPARHA* — „PRAVDA" Б( oi 323 Rroi | I . • : j skupština povjereništva držače se u Sarajevu 25 i 26 o mj., na što skrećemo pažnju učiteljstva Dnevni red i upute dobila su okružna uči­ teljska društva Redovita glavna Skupština Sre­ dišnjeg pčelarskog društva u Sa­ rajevu obdržavaće se u četvrtak, 8. septembra o. g. u 2 sata po podne u društvenim prostorijama, Karadžića ul. 10, sa ovim dnevnim redom: 1. Otvorenje skupštine 2. izvještaj tajnikov o radu društva u ovoj godini. 3. Izvještaj računskih revizora i predlog da se odobre računski zaključci. 4. Popunjenje odbora. з organizovanim radom moglo bi se sakupiti velikih količina žita, krum­ pira, graha, krušaka, šljiva itd. Već su nekolika pododbora organizovala rad preko jeseni za sakupljanje na­ mirnica po selima, pa ako se i ostali pododbort i povjerenici ozbiljno late posla, bi ćemo sigurni, da ćemo iz* držati 5—600 mališana u konvikti* ma i u Šegrtskom Domu. Radi to<Ja se stavka ha srce svima pododborima i povjerenicima, da razviju najveću propagndu po gra­ du i po selima, uzimajući u odbor za sakupljanje hrane najuglednije i najvaljanije ljude, koji fazumitjti za* mašitost i važnost ovog posla. Ja­ kom voljom i ustrajnim radom mo­ že se učiniti sve, što se hoće. Za ovaj posao najzgodnije bi bilo uzeti učitelje, mual'ime, seoske ho₽ dže, muhtare. Ovaj rad trebalb bi organizovati po općinama. Srez ne­ ka bude centrala, a po općinama neka se odrede muhtari, hodže i drugi ugledni ljudi za sakupljanje. Najzgodnije bi bilo sakupljati žito za vrijeme vršitbe. Svake hefte mo* gii bi muhtari ijzvješćiMati srez o uspjehu sakupljanja. Pododbori i novjerenici; treba da vode glavnu brigu o čitavom radu u srezu, odno­ sno njihovom obitavalištu i da oba* vješćuju Glavni odbor Gajreta o uspjehu, a namirnice da šalju naj* bližem konviktu. Samo takvim radom osiguraćemo školovanje siromašnoj djeci — uz­ danici našoj. Čim dobiju pododbori i povjere* nfei ovo pismo, neka sazovu sve članove kao i ostale prijatelje Gaj­ reta i održe s njima sastanak radi orgainzovanja ovog rada, koji! od­ mah treba da otpočne. Uvjereni smo, da ni jedan povje* renik ni pododbor neće zaostati od ovoga hajirli rada, pa Vam svima želimo sretan početak a dobar us­ pjeh. Tajnik: Predsjdenik: Kukić, v. r. Kurtović. v. г 5. Pretresanje predloga pojedinih podružnica i članova Zabava društva „Ittinad ve terekki“. Treći dan Bajrama popodne 1 priređuje to društvo zabavu na Hridu u Gaju. . Program biran Od čistog prihoda ide 1O°/'o za popravak džami­ je na Pajama, a fo% za Hurijetov Šegrtski fond. Nestalo djeteta. Prije tri mjeseca poslat je ismet Hadžihamzić, 14 godina star, iz Priboja, sa trgđvačkom robom u Mostar Cim je došao u Mostar (u drugoj polovici Ramazana), uzeli su ga medu se Salih Fazlić i neki Zeidalić, ljudi bez zanimanja Odveli su ga u hotel Orient, gdje su ga naveli, da novac dobiven za prodatu robu prolumpuje. Sutradan je otišao do stanice, kako je to pokazala sudbena istraga. Otale se. nije našao nikakav trag. Upozoravamo ovim i javnost na taj slučaj i molimo, ako bi se štogod saznalo za Ismeta, <ia se to javi Šukriji Hadžihamziću u Priboju, njegovu bratu, koji je za njegov pronalazak odredio lijepu nagradu. Izgubljena je jedna menđuha dugačka sa almaskamenjem u petak 12 8. kod Medreseta — Pirina brijega, Nalazioc dobiće dobru nagradu. Neka se javi u Administraciju ' , | I I [ ' i ! i i ! i i 1 Svima mušterijama pozna­ nicima želim sretne Bajramske praznike. David S. Perera Veliki Čurčiluk 15. Gajretov glasnik. Svima pododborima i povjerenicima »Gajreta«! Iz izvještaja o radu Gajretova Glavnog odbora u prošloj godini, kojega smo ovih dana razaslali svima pododborima i povjerenicima, razabirc se, da je zadaća Glavnog odbora u ovoj godini mnogo teža, nego je dosada biila. Teškim i na* porn/m radom Glavni odbor je u prošloj godini uz pripomoć raznih misija, Prehranbenog Odsjeka, Državne Zaštite Djece, i Mladeži jtd. izdržao 6 konvikata sa preko 300 pir tomaca. U ovoj godini zaključismo, da •osim 6 postojećih konvikata otvorim mo jos jedan ženski srednjoškolski konvikt u Mostaru i Šegrtski Dom u Sarajevu za 200 siromašnih mladića, koji žele da izučavaju moderne za* nate. Briga o prehrani ovih institucija postala nam je mnogo ozbiljnija i zamašltiia. nego li je lani b.ila, s raz­ loga, što su većina od gornjih daro* vatelja sa strane prestala djelovati, te se sada imamo da pouzdajemo sa­ mi u se. Pouzdavajući! se u agilnost i valja­ nost patriota, koji su to dosada po* kazali svojim radom za Gajret, na­ damo se, da ćemo pri vršenju ove teške dužnosti odsada bi't.i još više pomagani. Pored sakupljanja članarina, pri* loga u novcu za Gajret, nužno je da otpočnemo sada i sa Siikupljanjem životnih naTnimica. Sada je zato najzgodn.’h čas. Ljetina je kod nas dosta dobro ponijela, pa valjanim DANICA . I 1 i I i ! , ' i i j Trešeljak. Ko se dosad nije ovjerio, da sam najobičnije bizmećurako gladilo, koje ae ćuk i zloglasnom Gradiću stavlja a služba, neka pročit* članak „Evo podataka- u mom zadnjem brojn, pa će se uvjeriti „Domovina". PI STE ŽELJE. Ja bih najrađe bio poslanik u Carigradu, šerif. Meni’opet srce pače od ištaha za sekretarstvom kraljevskog namjesnika. Avdo i Izgleda, da će se vrhovni maftijai u Beo­ grada popuniti prjje moje rehabilitacije Mehmedi Reinzi '7QC3OlOiO3OBOIOiOIO PAMUK Upredeni bijeli br. 6 42 Tira plavkasta i bijela br. 6 40 Mul bijeli br 3 12 Mafiz, kao i sve ostale vrsti dobije se jeftino kod ' Д. Romano — Zagreb ' Jurišićeva br. 6. — Telefon br 3 I 98. ■ CD ■ CD ■ CD a CD ■ CD ■ CD I CD ■ CD ■ CD ■ dioničko društvo za kemičke proizvode Zagreb, MažuranićEV trp 4, TeIbI- 17 31,2 42. PETROLEUM AUTO-BENZIN BENZIN za pogon motora svih frakcija PLINSKO ULJE za pogon Diesel-motora MAŠINSKO ULJE najfinije rafinovano CILINDERSKA ULJA dinamo, kompresorno i turbinsko ulje KOLOMAS crnii i žuti dobavlja uz najjeftinije dnevne cijene iz tvornice Bos. Brod odnosno sa skladišta u Zagrebu, Koprivnici, Bjelo­ varu, Celju, Ptuju, Mariboru, Čakovcu, Osijeku, Vukovaru, Pečuliu, Somboru, Subotici, Vel. Bečkereku, Novom Sadu, Nov. Vrbasu, Vršcu, Mitrovici, Zemunu, Beogradu, Skoplju i svih zadružnih skladišta Gospodarskog društva k.s.z. u Osijeku. OXIGEN (Kisik, Sauerstoff) u tehničke (autogeno varenje) medicinske i znanstvene svhe KISELINA za akumulatore BO1E željeznog oxida dobavlja odmah iz tvornice u Koprivnici. �Strana 8 Страна »правда* - "KAVDA-„22^22 = |=^1 = =1=ЕЕ1 = 1=Е^ Hrvatska Poljodjelska Banka ZEMALJSKA BANKA ZA B.i H. blONIČARSKU DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Centrala U Sarajevu, I'ilijale: Banjaluka, Bjelina, Brčko, Mostar i I uzla. Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, B. Gradiška, Livno, R. Novi, B Samac, 1 ravnik, I rebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva. Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sahski Most, Srebrenica, Stolac, Visoko Dionička glavnica K 2o.ooo.ooo. Pričuva K 15,050.000. Ulošci preko 29.000.000,Centrala Zagreb. Podružnice: Rijeka i Sarajevo. Ispostave: Bribir-Vinodol, Čabar, llreljin. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna Redovite rezerve i fond za sigurnost -----------------------založnica 13 milijuna kruna. —-- - - - - - - - - - - - - - - - - - Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate I naplate u kraljevstvu SHS I inozemstvu. Prima uloške na knjižice i na tekući račun te ih ukamaćuje uz Najpovoljnije uvjete. Bavi .se s'im poslovima, koji zasijecaju u bankovnu struku. Kupnje dobra u svrhu parcelacije, u pre­ uzima i koniieionalno prodavanje takovih hilo u djelovima. „Odjel robe" prodaje sve gospo­ darske strojeve i potrebštine. Prima kao glavno zastupstvo za Bosnu i Hercegovinu Aseicurazloni generali i Prvog sveopćeg društva za osiguranje protiv nezgoda i šteta, sve vrsti osiguranja. I ■ --.T. I ■■ Г”~7 C 1 7 -I— I ======= I —I =Sg I =1, I a Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo Podružnica: Brčko .... ------------------- Pričuve K 8,000.000.— Dionička glavnica K 20,000.000.— FINANCIRA trgovačka i industrijalna p** duzeća. OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih burzovnih transakcija. PREUZIMA «*•* na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. Uspješno se oglašuje u „Pravdi". Preuzeo sam Narodnu Jugoslavensku kuhinju ....... = u Kralja Petra ulici br. 2. -f =======================^^ — te sam zadržao i poznatog kuhara Mehmedčauša. — Svakovrsnih jela sa umjerenom cijenom i dobrom poslugom — Za čistoću jamci Hasib Bećiragić. V B fi I isplate na svim mjestima Kraljevine Jsfce Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao. protiv poljskih i kućnih miševa K 12'—, za štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe. K 20'—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 1з —. Za moljce do K 10 i 20, prašak za buhe po K 10' — i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5 — i 12—. Mast za uši na blagu K 5'— i 12'—. Prašak proti mrava K 10'— i 20’—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. J ii n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. 2^ OGLASI U .PRAVDI* imaiu najbolji uspjeh. „Pravda* je najrašireniji muslimanski listu našoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р г a v d i“ Preprodavaocima popusti Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. dioničarsko društvo u Sarajevu. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000,000 i 4 Ulošci preko K 25,000.000 . Pričuve preko K4.000.000 Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. OBAVLJA SVE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. BANKOVNE N u z d : iskus-f Jonućcr u c i upotn bijavaj < slediti т veliko kao 1 svako drugo pranje u kuni. ji. sorho priznali pravi Schicht-sapu sa znakom: „Jelen" koji se dr.biv » j n u komadana od ! \ kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbErt Vita Levi, Sarajevo, Despića I Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu ■—"■■■■■i i Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — ■■■» u ■■■■■ Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo Kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire Švih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno,lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banka,Sarajevo. - Interurban teleforZN Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fe1f2805d946ffe277801421c9059094.pdf a6ef9f70f55127d6401038ae0a979d77 PDF Text Text Posebno izdanje. POŠTARINA U GOTOVU PLAĆENA. AVDA PR ABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 85a (323) Sarajevo, srijeda, 17. augusta 1921. (12. Zil hidže 1339.) Kralj Petar I BEOGRAD, 16 augusta pojedini broj K 2‘— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.— : za inozemstvo K 250.— , Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina III. umro Večeras u 5 i po sati umro Kralj. Jučer, drugi dan Kurban-bajrama, dana slavlja i veselja, pretužna vijest iz Beograda o smrti ljubljenog našeg Vladara zagorči nam tiho bajramsko veselje. Iako su nam pošljednji bilteni, što ih je kraljevska vlada izdavala, nagoviještali opasnost za dragocjeni život Njegov, ipak je vijest djelovala kao grom iz vedra neba. Nadali smo se, da će se On, koji se je odhrvao tolikim opasnostima, u koje je tokom Svog dugog i najtežim patnjama Izvrgnutog života zapadao, odhrvati i ovoj opasnosti i proživjeti još koje ljeto na sreću i radost Svog ujedinjenog i oslobođenog naroda. Zadojen iskrenom i nepatvorenom ljubavlju prema Svome narodu, On mu je posvetio cijelog Sebe, čitav Svoj život. Samo se tako mogu razumjeti Njegove herojske borbe za slobodu, čiji je bajrak uvijek visoko nosio i nikad ga, ni u najtežim časovima patnja i iskušenja, nije pustio iz ruku. Samo se tako može razumjeti ona neizmjerna ljubav i ona neograničena privrženost cijelog naroda, koja Mu je u svako doba i u svima prilikama iskazivana. ‘ Velik u svemu bio je velik i u svojim vladarskim osnovama. San najdalekovidnijih i najumnijih sinova našeg troimenog naroda On je pretvorio u stvarnost. Oslobodivši r ujedi nivšt-cH kraja Srbiju, Om je biv -svjestan, da begova misija, za koju Ga je sudbina predestinirala, nije završena. Veliki smioni podhvat, da sve južne Slavene, Srbe, Hrvate i Slovence, oslobodi ispod tuđinskog jarma i tako oslobođene i ujedinjene u jednoj zajedničkoj narodnoj državi povede procvatu i slavi, On je s neprispodobivom odlučnošću i energijom izvršio. 1 danas, kad bi s ponosom mogao gledati na velebno i divno djelo Svojih napora, neumoljiva nam Ga sudbina otrže i on zauvijek zaklopi svoje pronicavo i očinsko oko, kojim je lebdio nad srećom Svog naroda. Rijetki su, vrlo rijetki vladari, koji su svoju ličnu sreću i svoju sudbinu potpuno identificirali sa srećom svog naroda, kao što je to činio naš ljubljeni Kralj. Stoga je i žalost, koju je smrt Njegova izazvala kod Njegova naroda, duboka i neutješljiva. Ali će stoga i spomen na Kralja Osloboditelja, ostati u srcima svih njegovih građana duboko uklesana kao u črsti stanac kamen, i dokle bude i jednog Srbina, Hrvata i Slovenca, On će u našim srcima i u našim dušama živjeti, jer „na vik on živi, ki zgine pošteno14, kako veli hrvatski pjesnik i mučenik Krsto Fran kopan. Vječna slava našem ljubljenom Vladaru, prvom kralju oslobođenih i ujedinjenih Srba. Hrvata i Slovenaca, Petru I.! Proglas kraljevske vlade narodu Narodu Srba Hrvata i Slove« nača! Njegovo Veličanstvo Kralj Petar I. umro je danas 16. o. m. u 17 i po časova u svojoj pre= stonici, okružen članovima kraljevske vlade. Na prestol stupio je po čl. 56. Ustava Nje« govo Veličanstvo Kralj Alek« sandar. Do povratka Njegovog Veličanstva Kralja AJeksan« dra u Otadžbinu kraljevsku vlast vršiće na osnovu člana 99. Ustava Ministarski Savjet. Narode Srba, Hrvata i Slo« venaca! Cijeli naš narod bez razlike imena i vjere duboko će ostati zahvalan Velikome Kralju, ko« ji je svojom strogom, ustavnom i parlamentarnom vladavinom obezbijedio narodnu Slobodu i tako stvorio mogućnost onog razvijanja narodnih snaga za izvršenje velikog narodnog ci« lja i zadatka. Pod Njegovom vladavinom postala je Kraljevi na Srbija svojim slobodounv niin ustanovama i svojom jas« no obilježenom nacijonalnom politikom privlačna snaga za cio naš narod, koji je živio i trpio pod tuđinskom vlasti i od Srbije očekivao svoje spas šenje. Nikad za cijelo vrijeme svoga slavom ovjenčanog ži« vota nije Kralj Petar izgubio iz vida najveći ideal narodnog oslobođenja i ujedinjenja svih Srba, Hrvata i Slovenaca u ve= liku narodnu državu, a kao Kralj posvetio je svoje napore da oživotvori ovaj narodni i« deal. Za njega je zajedno s naro« dom radio, zajedno se s njime borio, zajedno s njime trpio u izagnanstvu. Dočekao je na pm sljetku da se Njegova pobje« donosna vojska s razvijenim zastavama ne samo vrati u svoju zemlju, nego i da jednim neodoljivim naletom oslobodi ispod tuđinskog jarma sve Sr be. Hrvate i Slovence i ujedini ih u jednu državu. Neustrašiv vost i hrabrost Kralja u naj« odsudnijim časovima velike narodne borbe i Njegova uzvi« šena strpljivost i samoprijego« rjevanje u velikim narodnim iskušenjima ostaće kao svije« tao primjer, na koji će se ugle« dati i crpsti nade poznija po« kolje nja. Plačimo nad odrom Velikog Kralja, koji je besprimjernom ljubavi obuhvatio cijeli narod! Odužimo se dostojno Njego« vom pomenu time, što ćemo se svi skupiti oko Njegovog Uzvišenog Prestola, na koji je stupio Njegov junački sin Kralj Aleksandar, vaspitan u ideji Svog Roditelja i očeličen u velikom ratu za Oslobođenje kao Njegov prvi saradnik i vrhovni komandant naše hra« bre vojske. Slava Kralju Petru! Živio Kralj Aleksandar! 16. avgusta 1921. u Beogradu. Slijede potpisi svih ministara. �Страна 2 Strana „ПРАВДА* Број „PRAVDA* 323 Bi^>i Život Kralja Petra I Njeg. Vel. Kralj Petar 1. rodio se 29. juna 1844. u Beogradu. Otac mu je knez Alexandar, a djed Karađorđe, topolski junak. U ranoj mladosti morao je ostaviti rođeni grudu i seliti u tuđinu 1858. se nastanio u Ženevi. u Švajcarskoj, i gdje je proveo tri godine na naukama. Odavle je otišao u Francusku, gdje je pohađao vojnu akademiju u Saint Cvru. Sa odličnim uspjehom svršio je visoku francusku vojnu školu i 1864. imenovan je poručnikom fran­ cuske vojske. Poslije tri godine pro­ dulji nauke na generalštabnoj školi u Francuskoj, koju je također svršio s odličnim uspjehom. U francusko-njemačkom ratu, 1870. godine, borio se je u redovima tran cuske vojske i odlikovao se velikom hrabrošću i darovitošću. Bio je pao u ropstvo njemačko, ali usred zime, po jakoj poledici. umače iz tvrđave i pre­ plivavši Rajnu, vrati se živ i zdrav francuskoj vojci. •Za vrijeme ustanka u Rosni god. 1875 četuje na Krajini i Crnim Poto­ cima. a u Staroj Gradiški uTroio je revolucionarni odbor. Poslije se jav­ ljao i u Dubiti, odakle je pod imenom Petra Mrkonjića vodio četničku akciju za oslobođenje naroda. Zavidaici, uz pripomoć austrijskih int'iganata, radili su Mu o glavi, a poslije knez Milan spremi Mu zavjeru i naruči i ubojicu da Ga makne, ali pukim slučajem prije izvršenja ne­ djela pogibe najamnik od istoga trešnjeva topa, kojim je htio da ubije vojvodu Mrkonjića. Tako se i po drugi puta pomrsi nečovječna nakana na sreću Njegovu naroda. Ali uza sav nadčovječni napor morao se zbog raz­ nih smetnji austrijskog dvora i kneza Milana rastati sa četnicima, koji su, ustavši bez vogja, lako raspršeni. Tada je došao berlinski kongres, na kojem su europski diplomati zaključili oku­ paciju Bosne. Iza ovako osujećene akcije, knez Petar ode u Beč, Pariz i francusku Posljednji časovi kraljevi. U 3. sata popodne obuzela Kralja nesvjestica i on je zapao u duboku agoniju, iz koje se vis še nije budio. Oko njegove pos stelje sakupili su se princ Dor= đe i svi članovi vlade sa mini* stroni predsjednikom Pašićena na čelu. U 5 sati i 20 minuta izdahnuo je Kralj tiho i mirno. Svi pri= sutni su gorko plakali, a naj* više princ Đorđe. Kraljevo tijelo na Odru Od­ mah poslije smrti tijelo Visos Saopćenje smrti narodu. Pred vilom u Topčideru, ?đe je Kralj umro, sakupilo se je ogromno mno­ štvo naroda, koje je sa zebnjom očekivalo vijesti o stanju visokog kog Pokonika balzamovann |e i stavljeno na odar u Topčiders skoj vili. Oko odra postavi je« na je počasna straža od 16 gars dijskih oficira. Srba. Hrvata i Slovenaca. Međutim se Sabor* bolesnika. Poslije Njegove smrti izašao je Pašić sa člano® vima vlade na balkon vile i tužnim glasom objavio narodu, da je Njegovo Veličanstvo Pe* tar I. Kralj Srba. Hrvata i Slo= \enaca otišao Bogu na Istinu. Svima prisutnima pojavile su se na očima suze. Predsjednik ministarskog savjeta završio je svoj govor poznatim riječi« ma: »Kralj je umro, živi« Kralj!« na crkva zavijena u crno i u 4 sata izjutra je tijelo Kraljevo bilo prenešeno u crkvu i javno izloženo, da mu narod mogne odati poštu. Novi Kralj Aleksandar I Brzojavno su pozvati u Beograd svi članovi vlade, koji se nalaze na odsustvu, a jednako i svi nas rodni poslanici, da učestvuju vanrednoj sjednici Narodne Skupštine, na kojoj će novi Kralj položiti zakletvu na us« tav. Regent Aleksandar će ods Sjednica ministarskog sa­ vjeta. Odmah po odlasku izTopčiderske vile održao je ministarski Odgovorni urednik ibrahim Muhić. Žalost u Sarajevu. Prva vijest o smrti Njegova Veličanstva Kralja mu­ njevitom brzinom raširila se u sve dijelove našeg grada, te su po svim lokalima obustavljene sve zabave, svirke i pjesma, a svakome se na licu čitala velika potištenost, žalost i tuga za Uzvišenim Pokojnikom, koga je svako bez razlike neizmjerno volio, poštovao i obožavao. U znak velike žalosti odmah su zatvoreni svi lokali i sve radnje u gradu. Gradsko poglavarstvo je odmah iz­ dalo plakate kojima saopŠtava sara­ jevskom građanstvu prežalosnu vijest, da je preminuo najveći Sin naše na čije Kralj Mučenik, Kralj Oslobodilac Njegovo Veličanstvo Petar I Karađordević, Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca Na javnim i privatnim zgradama odmah su izvješene crne zastave. Odlazak naših ministara. Na hitan poziv predsjednika kraljevske vlade g. Pašića naši ministri g. dr. Spaho, koji je ovdje boravio na duljem od sustvu, i g. dr. Karamehmedović, koji je došao da provede bajram kod kuće, otputovali su današnjim brzim vlakom u Beograd, da učestvuju na pripremana pogreba Misli se. da će pogreb biti tek za 4 5 dana. U Beogradu će se izvršiti svečano opijelo, a onda će mrtvo tijelo biti pres vezeno u Topolu, gdje će biti sahranjeno u grobnici Karaš đorđa. u zadužbini Kralja Pe* fra. gdje počivaju i Njegovi pređi. Karađorđe i knez Alek; sandar. Sa Kraljem će se u ime vlade oprostiti predsjednik Pas šić. a u ime vojske ministar vojni general Zečević. je savjet sjednicu, na kojoj se raspravljalo o detaljima Kras Ijevog pogreba. Na sjednici je rijiiešeno, da sutra vlada, činovnici i vojska polože zakletvu na vijernost Aleksandru I. Kralju Srba, Hr« vata i Slovenaca. Na sjednici je redigovana proklamacija, koju će novi kralj upraviti nas rodu. kao članovi jedne te iste zajednice, te Rivijeru Kasnije se preseli na Ceh nje; su primljeni u kraljevskom konaku gdje se ‘oženi sa knegfnjo ” Zorom, kao u svojoj rođenoj kući. Tada su kćerkom tadanjeg kneza Nikole. Iz luga braka rodi Mu še troje đjec-5 i prvi put Čuli iz usta kraljevih svoju materinsku riječ i gledali ushićeno to kneginja Jelena, knez G oreje i da svoga kralja, koji s njirha jednako našnji prije^tolonasllednik Aleksandar. misli i osjeću. Ovaj je Čin mnogo God 1890. preminula je supruga kneza Petra u Žiču, te poslije kratkoga vre­ djelovao na braću iz podjarmljenih krajeva, koji se odsele osjećaju tješnje mena ode opet On sa svojom djecom vezani za sudbinu slobodne Srbije. u Švajcarsku, gdje je osiao do 1903. godine Kralj neumornom ljubavlju uregjuje lste godine, 2. juna dobije poziv srpsku vojsku i širi misao narodnog Svoga naroda preko Narodne Skup­ jedinstva. I na prosvjetnom polju poštine, koja ga je izabrala za kralja , činje sve ozbiljnije raditi. Podižu se Srbiie On stupi na prijestolje 12. juna škole, koje prije Njegova dolaska sta­ 1903. a bi krunisan za kralja 8. sep­ jahu na niskom stupnju, ili uopće nisu tembra 1904. u Beogradu krunom ni postojale. salivenom od Karagjorgjeva topa. No najvažniji je Njegov rad oko novog kursa u vanjskoj politici, koji Povratkom Njegovim u Srbiju ožije pribavio Srbiji‘moćne Saveznike i vjeŠe 'deje o narodnom jedinstvu i ko:i je urodio plodom oslobođenja prvi kraljev pozdrav prilikom kruniSrbije za balkanskog rata i konačno sanja bio je upućen svoj zarobljenoj poslije svjetskog rata i silnih patnji braći: Srbima i Hrvatima i Slovencima. i muka srpskoga naroda oslobođenjem On je pripadnike svih triju plemena sviy Srba, Hrvata i Slovenaca. pozvao na krunisanje, koji su došli mah po svom dolasku Ž lost među Muslimanima I ako stu­ piti na prijestolje kao Aleks sandar I. Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca. I Dolazak članova Kraljevske familije. Tokom noći vjerovatno će doći u Beograd Regent Alek­ sandar u pratnji princeze Jelene i princa Pavla. I je prema pc-šljednjim izvještajima svatko bio spreman na tužni događaj, sinoćnja je vijest među Muslimanima izazvala duboku žalost. U znak tuge odredili su predsjednik kotarskog vakufskog povjerenstva g Muhamed ef. Kadić i prtdsjedik đžematskogmedlisa g. Mujaga Suđuka, da od danas prestanu pucati bajramski topovi. To su javili i Komandi mjesta. Odgoda dana naše organizacije. ' Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. U znak žalosti za Njegovim Veli­ čanstvom kraljem odgođena je proslava dana naše organizaaije, koja je bila zakazana za 19. o. mj., na neićvjesno vrijeme. štamparija U i A. Kajon. Sarajevo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/adfd4def5387c0fa8d02a7befeb7fc17.pdf f8ad45f6512b2fb0530401cc12ed3a7b PDF Text Text Druao izdanjepojedini broj К 2'Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 20).na pola godine K 100.— : za inozemstvo K 250- . Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛДСИЛО ТУГОСЛАПЕНСКЕ МУСЛИМАНС?СЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 86 (324) Sarajevo, subota, 20. augusta 1921. (15. Zil hidže 1339. . • i ' ■ ! i • I ! i ; , i i I ; • I I : • C a p a j e к o. 19. аугуста. Различито схваћање o унутарњем уређењу наше државе створило je подвојеност и збрку у полити”кој оријентацији код нас уопће. Умјесто, да се je цијели проблем поставио на чисто практично стајалиште, он се je почео просуђивати, na je у главном тако и ријешен, према племенским и партијским интересима Одатле потјече с једне стране страх од хегемоније Срба, a с друге стране бојазан од хрватског сепајвтизма. Тако су насгала два основна гледишта о уређењу државе: централистичко и аутономистичко, која су изазвала и подвојеност у мишљењу између двојице наших највећик политичара гг. Пашића и Протића. Пашић искусан и налазећи се дуги низ година на кормилу државе опробан политичар, али премало еластичан и сувише конзервативан, изгледа, да се у новој ситуацији, коју je створило наше народно уједињење. није још снашао. Концепција Велике Србије и сувише му je прирасла срцу, a да би je могао вапустпти за вољу Југославије. Стога он у почетку нашег заједничког државног живота и не улази ни- у какву комбинацију, него ha чело државе ступа, истина, млађи и према томе мање искусан, али за то пуно еластичнији Протмћ, који не само да се je још прије рата одушевљавао за народно јединство Срба и Хрвата, него ii врло добро повнаје прилике у свима крајевима државе. С н»еголом иолитиком незадовољна демократска странка искоришћује резултат избора за конституанту, који нијесу изнијели ни једну странку као побједнпцу, те успијевају створити у радикалној странци увјерење, да je Протић немогућ на кормилу државе. Тако долази на површину опет Пашић, који показује велику склоност, неки веле и слабост, да попушта демократима, и којему je I ! : I 1 ■ I ! 1 ! ' 1 i i ! ■ i i I I Ćek ovnl račun post, štedionice 1119 Godina Ш пошло за руком да створи своразум, између демократа и радикала, с nuмоћу којега je донешен и н? ■. нови устав у коиституанти. Taj споразум није никада био тако чврст ни сталан. Он je био и за једну и за другу страну нужно зло:. које се je морђло трпити. To најбо ље евједоче трзавице и задјевице, које су сваки час избијале и доводиле у питање споразум. a с њпме н доношење устава Опречност схваћања у најважннјим питањима, дијаметрално опречни партијски ивтереси, и много тота чини и сада rt изгледа, да je немогуће одржати демократско-радикалски блок већ ради те унутарње слабости његове све и кад не би било никога no страни, ко га руши. Све оно, tiiTo се je теком времена нагомилало и што се je из нужде морало затомљавати и забашурмвати, сад се je испољмло у обостраном захтјеву за ревизијом тога сноразума. Чим je завршен скупштински рад, преговори су о томе отпочели. Г. Пашић би хтио спровесги бар најважније законе. све конститутивне законе, закон о буђету и о организацији области, с помоћу садашње владине вечине, na су се у ту сврху и водили преговори. Поред тога г. Љуба Јовановић, о којем се у задње вријеме говори, да бн могао добити мандат за евентуални састав нове владе, изниб je испред делегата радикалног клуба захтјен д^ се имају што прије дониј ти и закони о помоћи земљорадничким задругама, и инвалидима, о заштити радника и о чиновницима. Само се no себи разумије, да међу хитне спада и изборни закон. У име Демократа изјавио je г ЈБуба Давидбвић да се о захтјевпма радикала даде преговарати, na и споразумјети, али да радикали морају нмати више разумијевања за захтјеве демокгата, у које у првом реду спада аграрна �Страна 2 Strana реформа у јужној Србији, реорганисаме радикалке странке, која још ни зација војскс и промјена личностн данас ннје ааузела никакова становојног министра. До дефинитивннх вишта о њој Изгледа, да je и ту no закључака уопће није дошло, али сриједн опробана тактика рад. странизгледа, да je нађсна платформа за ке, одноено њена шефа Пашића, да солуцију неодгодљивих питања, na препусги све времену н развоју приje тако успјело Пашићу, да отклони | лика, да они одлуче о том. Главни кризу бар до конца септембра, кад opran партнје, „Самоуправа" доноси ће се опет представницм обију гру- I вијести о тој акцији без икаква коментара, a друге радикалне новине ла наћи на окупу. прате je с извјесном симпатијом Док се je то рјешавало у Београду. у малим Римскам топлицама. a Taко се данас јасно непољавају у најновнје вријеме у Рогатачким. i два смијера, двије струје у нашој noПротић je сондирао терен за своју ' литици: Пашић-Прибичевикека, која будућу акцију. Он je водио полити- i би хтјела одржати радикалско-демочке разговоре с представницима хр- I кратски блок. и Протићева, која хоће ватске и словенскс опозицмје: Дрин- i споразум с Хрватима и Словенцима. ковићем. Трумбићем, Барићем м РаУ радикалским редовима има и дићем a у најновије вријеме у Ро- I једна трећа струја, која би хтјела, гатачкој Слатини с Радмћем и ТрумI да Протића измирн с ПатнИем и бићем. Измијењене су мислн између I да га увуче у владу, те да се тако њих о промјени режима, о ревизијк i ријеши овај cnop Тако се има туустава те о новим изборима. како мачнти пут др Јањића Протићу. кога бп се народ конзултирао о правцу je он у посљедње вријеме подувео. политике Али ни овај пут није доKoja ће од ових струја побмједити, шло ни до каквих формалних закљуне може се ништа стално рећи. чака у погледу формирања опозиПоилике су и сувише хаотнчне, a ционог блока. Према Протићевим изјавама дописнику „Автономисте*. глелишта појединих странака и шчности премало одређена и искристакоје смо и ми неки дан приопћили. овај бн блок имао да изгради уну- лизирана, да би се могле поставити макар и приближно вјеројатне комтарњу консолидацију државе тиме, што би створио споразум између | бипације Јесенас, кад отпочне рад Срба и Хрвата, те тако и ове no- | законодавне скупштине. ваљда ћемо тоње привукао државним пословима, 1 бити na чисту. уважнвши наравно код ревизије усHa крају нам je напоменути, да тава и хрватске и словенске захтјеве. оптимизам хрватског новинства, коAko су тачне новинске вијести. I јим прате Протићеву акцију, изгледа ! Протић je већ морао кренути из Po- i да нема реална основа. јер колико- i гатачке Слатине у Београд. да по- год се Протић држи no страни од ; крене свој лист. Тако би ова lipo- ' владина и парламентарног рада, он i гићева акција имала ступити у нову 1 још нигдје није одлучно иступио na i ни изјаве његове предетакницима : фазу. a њен успјех завнси наравно noppi осталог поглавито о држању I хрв тске опозиције нису дицидиране. ј Припреме за Краљев погреб. Краљ на одру Тијело краљево ie положено на олтар у Саборној цркви } Београду. Огромно мноштво народа сакупило се у покрајним улицама, кроз које се ула.чи одн<»сно излаеи из цркве. Пред црквом стражаре гардијски официри и пуш-« гају само једног no једног nocjeiника у њу Задржавање у унутрашњости je забрањено Унутрашњост цркве завита je сва у црнину, тако да je сва у потпуној тами. У средини цркве, опкољен почасно.м стражом гардијских и других војника смјештен je катафалк, који je окићен ивијећем, a око њега rope небројене свијеће. Над главом Крал>евом стоји огромна палма, a Његоио тијело покривено je тробојком у државним бојама. Пред катафалком на свиленим јастучићима леже краљевски инсигнији и одликовања. Свако јутро чинодејствује бројно свештенство no три службе. a цијели дан читају се молитве. У цркви, премда непрестано пролази свијет, ju тихо као у гробници. Ha одар до сада jpiu нису положсни никакви вијенци. премда he их бити више хиљада Припреме у Тополи Краљ ће бити сахрањен у породичној гробници Карађорђевића. у Тополи, у задужбини Опл^нцу. Ту се чине све припреме за свечану сах^ану Његовог мртвог тијела. Онамо je отпутовао један архитект, који je судјеловао и при изградњи задужбине, да отвори гробницу и удеси све што je потребно Број 324 Broj Л1РАВДА* - „PRAVDA" свијета Ha телеграфч je удешена носебна служба. која једино прима и отпрелга ове брзо*авке. Одасланства на спроводу До сад . нису приправљена никаква одасланства страних дворова, a изгледа ради тога што неће бити на спроводу Његовог Величанства Краља Александра, да ће та одасланства потпуно отпасти, те да he стране државе зас'*упати само њихови министрк у Београлу Говори се. да he на спровод доћи и једна чета францусккх војника. да одаде почаст француском резервном официру и витезу почасне легије, Његовом Величанстну Краљу Петру, али о томе на званнчном мјесту још није ништа повнато Опкина крфска одаслаће на спрое -д сноје нарочмто одасланство. ga u pritvoru, Šulja Kurta, koji je odveden. U svim selima vrše se pljačke na Čitavoj imovini muslimana. Ovo su prve vi jesti od tri »četiri sata djelovanja. Nasilja prelaze i na bosanski teritorij Muslimani bježe. Očekujem Vašu obavijest, da ste naredili, da se odmah učini kraj o* vom nasilju na nedužnom svijetu. Spaho. 16. ov. mj. dobio je od ministra unutrašnjih djela ovaj telegrafski odgovor: Ministar Spaho, Sarajevo. Naredio sam energične mere protiv bivših četnika, organizova? nih kao privremene žandare za go? njenje odmetnika. Ako ih stareši? ne ne mogu držati u ruci, za njihov rad podneti odgovornost. Biće ra^ stureni i vraćeni. Molim da u moju pravdoljubivost (fali tekst). Ministar unutrašnjih dela Sv. Pribićević. Istoga je dana ministar dr. Karamehmedović u dva maha govorio telefonski s minist. unutr. djela i tražio energične mjere protiv zli* kovača. Javio je u svoje i Spahino ime, da ne mogu snosit odgovor? nost za ovakova gadna nasilja nad muslimanima, te ne učini li im se odmah kraj, da uopće neće ni do? laziti u Beograd, a kamo li sjediti u kabinetu. Odgovoreno mu je, da ćc se smjesta poduzeti najoštrije mjere. Danas nas je min. Spaho telefon? ski izvijestio, da je svojim očima vidio stroga naređenja protiv zli? kovača, te da su isti stavljeni pred sud. Bilješke, S rađanja nedužnih. U zadnje doba, nakon donošenja zakona za zaštitu države, počele su upravne viasti premetačinama i progonima željezničkih činovnika i namještenika, koji su bili članovi njihove strukovne organizacije, radi komunizma. Mi ne želimo branit komuniste, niti se protivimo progo­ nima komunista, ali što hoćemo da ovdje istaknemo, jest to, da uz komu­ niste stradaju i potpuno nevini ljudi, koji su kriv.ijom drugih, pretpostav­ ljenih, zapali među komuniste. Imamo u rukama prepis depeše, kpju su dr. Ćutić, Petrović i Ličina razaslali god. 19:8. svima željezničkim uredima, a koja glasi: »Sastanak b.-h. z. Ž. obdržavan dne 19. XI. zaključio je u sporazumu sa Savezom b.-h. žeIjezničara jednoglasno, da je u najВан ск i знак жалости Јсдном prečem interesu sveukupnog Činovокружницом ПокраЈинске управе наništva, da svi želj. činovnici odmah ређено je сиим државним чиновниspomenutom savezu pristupe, jer se цима и службеницима, д.'1 до даљњег radi o staleškim stvarima, koje se ni нареЈјена имају да носе као ван.ски анак жалости приликоч смрти Ње- časa ne mogu odgađati U ime spomenute skupštine pozivamo sve druговог Величанства Краља црни флор око ругава. Официри носе црни флор gove činovnike, da u roku od 24 sata svoj pristup u Savez pnimence brzoвећ од сриједе. javno prijave telefonskoj kontroli. Dr. Одисланства из Босне и Хе^Ćutić, Petrović, Ličina1* Po savjetu цеговине Приликом погреба Њег. ovih ogromna je većina Željezn. činovВеличансгва отићи ће из сваког nika pristupila Savezu, koji se je ka­ округа наше покрајине no 12 одаsnije priključio komunističkoj partiji сланика у Београд, да узму учешћа Jugoslavije Videći to, pomenuta su на сахрани Великог Покојника. To gospoda istupila iz Saveza, ali nisu he бити службени лредставшши nonašla za vrijedno, da isto onako, kako јединих округа. који би имали да su pozvali na ustup, pozovu drugove замијене одасланства окружних саi na istup iz Saveza, nego su pustili, моуправних скупштина, које се код da ljudi, koji nisu bili dovoljno ni Небројене изјаве саучеигћа. нас још нису конституисале Осим obaviješteni o radu vodstva, ostanu u ових одаслаће и многа друштва и Влада и дворска канцеларија управо Savezu, te radi toga sada stradaju, корпорације своје нарочите одаслаie обасипана брзојавним изјавама Sta više, dr. Ćutić je onomadne vo­ нике у Београд. саучешћа из краљевине и са цијелог dio i istragu protiv osumnjičenih, koje je i on zaveo, a Ličina sada mirno sjedi u željezn. Direkciji kao šef odsjeka Među onima, koji se sada progone Povodom zadnjih nasilja na mu* Bešlagića, Rainu < obovića iz Medu? i radi komunizma ima pristaša svih na slimanskoin stanovništvu upravio rijećja, kotar Višegrađ u Bosni: ! Ših građanskih partija, a ima ih, koji Šulja Mandala iz ('rnogovića, srez se uopće i ne pačuju u politiku. Stoga je ministar dr. Spaho 15. o. mj. vaj brzojav: pribojski, i pobili ih. Bido Mandal pozivamo odgovorne faktore, a naro­ čito željezničku direkciju u Sarajevu, je isprebijan i krvav pobjegao. Ministar Pribićević, da učine potrebne mjere, kojima bi se Salih a Potura, hodžu opštinc pri? Beograd. onemogućilo proganjanje nedužnih že­ Nasilja u pribojskom srezu se ’ bojske, svezali su i odveli u potok, ljezničara, koji su tuđom krivnjom te ubili s osam metaka. nastavljaju. Izvršuju ih žandari, i među komuniste i da ovi ne Odvedeni su Medaga Osmana? zapali komite i sada naoružani seljaci. , moraju prigodom avansiranja i si snogić, Suljo Kurto, Suljo Arnautović Muslimanima, koji su molili, da po? siti posljedice, kojima nisu oni vinovnici. Kaši ministri protiv nasilja u Sandžaku. mognu potjeru odmetnika, oduže? i i ne zna se za njihovu sudbinu. te su i lovačke puške. U petak su i Silovali su na zvjerski način ženu odveli u šumu Muja Dedovića, Isu 1 Cazima Sejdića, koji je bez razlo? -ii 1 1 ' I ' i | i , ! ‘ { ! | I i I ; । > ; * | 1 . I j ! i I : i ! Gaskonski zec Stjepe Kobasice. Gaskonci su poznati radi svoje la- | ži, koja jc postala poslovičnom. Je< dna francuska priča veli, da je išao neki (»askonac sa svojim prijate? Ijcm i pričao rnu, kako jc vidio zc? ca kolik vola. Prijatelj jc znao, da jc to laž, ali da ga natjera, da sam priznadne svoju laž, počne ga stra? šiti govoreći, da svako, ko slaže, pa< nc s mosta, preko koga su oni imali preći, u vodu. Čuvši to (iaskonac. ispravi svoju priču u toliko, da zec nije bio baš kolik vo, ali da jc bio tako kolik tele. Prijatelj ga nakon male stanke opet podsjeti na mast, a ovaj Onda pode dalje, pa rekne, da nije ni kolik tele, nego će biti ko? lik ovan. Kad ga jc još jednom pri jatelj upozorio na pogibao, koja ga čeka radi laži. GasKonac priznadne. da je zcc, što ga jc vidio, bio obič? nc veličine kao i svi drugi zecovi. Tako vam jc slično i sa tvrdnjom Stjepe Kobasice, koju je neki dan iznio u beogradskim »Novostima«, o apstinenciji Spahine grupe kod glasanja o zakonu za zaštitu drža­ ve. Kad smo mu dokazali, da je to prosta laž. on jc u »Srp. Riječi« od 13. ov. mj. priznao svoju laž rije* cima: »Jednu omašku imam samo da ispravim. Članovi g. Spahine grupe nisu sc apstinirali prilikom glasanja zakona o zaštiti države, nego prilikom glasanja o poni? š t e n j u komunističkih po? s 1 a n i k a«. (Mislio je valjda: man« data komunističkih poslanika, jer koliko mi znamo, u skpustini se nije ni glasalo o poništenju komunistić? kih poslanika. Ta nisu oni žohari ni štakori!) Mi bismo sad mogli doku? inentarno dokazati, da ni tvrdnja da članovi Spahine grupe nisu gla* sali za poništenje mandata komun post, ni je istinita. Ali šta bi to ko? ristilo? Stjepo bi opet kao i Gasko* nac malo uzmakao, dok ne bi došao na to, da ustvrdi: Kod jednog gla­ sanja (da mu prištedimo lutanje, sa? mi ćemo mu reći: kog glasanja o iz? ručenju komun. poslanika sudu), komu nije prisustvovala ni polovica radikala i demokrata, koje se je obavilo nenadano oko dva sata po? slije podne, slučajno su falili člano? vi muslimanskog kluba, koji pripa? daju »Spahinoj grupi«. I eto iz toga je g. Kobasica napra? vio čitavu aferu, a ni sam ne zna. o čemu se je glasalo, kad su Članovi »Spahine grupe« bili odsutni. Među direktorima« naslov je jedne notice »Jug. Lista« od 14. ov гпј. gdje se iznosi slučaj dvojice direktora Stvar je tačno prikazana, samo imamo ispraviti to, da se ovdje ne radi o na­ tezanju dvojice direktora jednog te istog nadleštva, nego između bivšeg direktora jednog ureda, koji je avansirao i postao oberdirektor, i na nje­ govo mjesto imenovanog novog đirek tora- Oberdirektoru ne konvenira po punjenje njegovim avansom upražnjenog direktorskog mjesta, jer bi htio na dvije stalice sjediti: uživati beneficije novog i prijašnjeg položaja, te izdavati naloge i ujedno ih izvršavati, budući da po njemu bez’ ukaza postavljen: zamjenik ne može snositi odgovornost za svoj rad. Istina je. da g. oberdi­ rektor ima toliko drskosti, da usprkos ministarskim naređenjima neće da preda dekreta novom direktoru i đa ga uvede u dužnost „Jug. List* bi konsolidaciji prilika puno bolje po­ služio, kad bi ovakovu neposlušnost potčinjenih organa prema pretpostav Ijenim žigosao. nego što pravi viceve sa sporazumom „viadajućih stranaka**. Zaplotnjacima oko »Domovine«. I zadnje doba u nekoliko navra? ta jc zaplotnjaćka čeljad, što se ku? pi oko ^erifovc »Domovine« cinički napala na našu staru i uglednu po? rodicu 'reskeredžića u Travniku, a naročito na njezinog istaknutog člana bahribega, koji muževno sto? ji na putu niskim i egoističnim ci? Ijcvima šerifa Arnautovića. < odgovarati i nadmetati su sa Su? rifom i njegovim zaplotnjačkim pri? šipetljama, koji hi za hator svoje sićušne ambiciju bili u stanju ćuš* nuti nogom u sve ono, što je čovje? ku sveto, milo i drugo, »amo da se uzdignu ц narodu kao šuplje tikve na površinu vođe bilo bi smije Šno za poštena i ozbiljna čovjeka. Ali za hator istine, zahvalnosti i pieteta našoj staroj odžačkoj poro« dići J\ skeredžića s jedne strane i �т Број 324 Broj na prcdlog ogromne većine građana i seljaka muslimana s druge strane dužni smo ispred 99% muslimana ovoga kotara, koji stoje u našim re# dovima (a uvjereni smo, da se s nama solidariše isto toliki postotak i nemuštim ana) izjaviti slijedeće: 1. Najodlučnije osuđujemo za* plotnjaeko klevetanje i lažno piša* nje Serifove »Domovina protiv na* še stare i od pamtivijeka ugledne porodice Teskeredžića, čiji su čla# novi uvijek bili medu prvima u ra# du i borbi za narodnu stvar i 2. Odbijamo sa gnjušanjem sve podvale i objede, koje je Šerifovo kiepetalo zlobno iznijelo protiv Fahribega Teskeredžića, čiji rad, patriotizam i poštenje cijene i po* štuju svi pravedni ljudi, koji ga po# znaju. U Travniku, 12. avgusta. 1921. Kot odbor J. M. O. -Hrv. S’ozi“, koja govoreći o po „ПРАВЖ Мадрида, покорила су ce од своје вол.е Шпанцима тројица поглавица плсмена са својим људима. Арапско илсланство из Паластинс под водством Ћажим-паше и Хусејнпаше посјетило je недавно папу Бенедикта у Ватикану, a онда je пошло у Лондон. Ова ce je депутација запутила no Европи да пропагирају жељс, арапског пучанства Палестине које иду за тим, да ce Палестине не препуста Жидовима „Морнинг Пост“ приопћује разговоре с вођама изасланства? на које кемосе и миу идућемброју осврнути. Барањск* република. Hama je влада примила ових дана депутацију из Барање, која ce je прогласила самосталном релубликом. Ha прекјучерашњој сједници Мин je савјет ипак зак.Ђучио испажњење, јер не жели кршити мировних уговора, a подузео je кораке, да ce жељама Барање удовољи. Страна 3 Strana „PRAVDA" Odgoda putovanja mini­ stra dra Spahe u Krajinu. — Kako smo u prošlom broju javili, namjeravao je ministar trgovine i industrije g. dr. Spaho da obiđe neka mjesta u zapad­ noj Bosni i Krajini. Zbog smrti I Njegova Veličanstva Kralja po­ zvan je g. dr. Spaho iznenada ; u Beograd, pa je stoga morao ovo putovanje u Krajinu odgo­ diti. Slušateljima mualimsko-učite’jskog tečaja stavlja sa do znanja, da i će se popravni ispit održavati na 31. ; augusta o. god i to u Muslimanskom v.-m. sirotištu u Sarajevu. Na određeni dan trebaju svi kandi­ dati, koji imadu popravak, neizostav­ no pristuoiti ovome ispitu. — Odbor Mualimskog udruženja. Regrutovanje mladića rođenih koljima u Sandžaku između ostaloga 1901. g. za grad Sarajevo počet će veb i ovo: »Čudno je, megiutim, da 3 5.8. t. g. u 7 sati izjutra u palači Širite „Pravdu muslimanski prvaci mir« o i bezbrižno grad, općine. Tad će se pregledati i sjede na odgovornim mjestima, dok rođeni 1897.—1900 . koji dosad nisu biiedna raja gine, jer u zemlji nema bili regrutovani ili su bili proglašeni dovoljno energije da se razbojstvima privremeno nesposobnim. Potonji neka jednom stane na put" — poručujemo ponesu uvjerenje o nesposobnosti da ne zabada trn u zdravu nogu Mu­ Hranioci treba da povedu sve muške slimanski su prvaci svijesni svoje duž­ Članove obitelji iznad 1b godina Odi­ Bolesf Kralja Aleksa .dra nosti i oni je u punoj mjeri izvrša­ jeljeni zadrugari neka ponesu presudu Iz Pariza je došla vijest, da je ! o diobi ili poreznu knjižicu. Mogu se vaju. ali to ne dižu na veliki bubanj, niti prave sebi reklamu, kao Što to i Nj. VeL Kral. Aleksander obo- i tada prijaviti na pregled i obveznici licemjerno čini »Hrv. Sloga«, koja bi ; lio od upale slijepog crijeva. I, LI. i III. poziva, koji drže, da su пеhtjela da se prikaže većim prijateljem Povodom toga sazvana je skup- sposobn’, ponesavši sobom vojničke muslimana, nego Što su oni sami sebi. Regrutski spisak stoji na uvid ; ština za danas, da odredi par­ isprave. u poglavarstvu sobe br. 77. lamentarno i daslanstvo u Pa­ Izdavanje putnica. Putnice za pu­ riz, koje će primiti Kraljevu tovanje po Kraljevini izdavače se od zakletvu na Ustav. Ministar­ 20. Vili, kao i prije od 8—14 sati u ski je savjet zaključio, da se policijskoj direkciji soba broj 11. Po Грчко-турски рат Хавасова аген- odmah oda.šalju u Pariz dva podne neće se više izdavati putnice Radi ravnanja publike neka posluži ција јавља из Ангоре: Овђе ce тврди, beogradska stručnjaka kirurga, да турска војска не he започети koji će pomagati kod eventualne slijedeće: 1. Ona lica, koja imadu valjane le­ офензиву прије зиме. Према мишgitimacije s fotografijom, izdane po kom љењу вођа кемалистичке војске, ва- operacije Njeg. Vcdičanstva. nadleštvu kraljevine u g. 1921. kao i ља најприје настојати, да војска Na adresu naše općine. oni, koji imadu valjanu putnicu s fo­ остане у контакту са непријатељем, Zapuštenost nekad lijepog Seher* tografijom za inozemstvo, vidiranu iza очекујући зиму. За то he вријеме сви путеви у залеђу грчке војске Sarajeva postala je već poslovična. 20. jula 1^21. za putovanje unutar бити у тамошњим крајевима непро- Ona je postala takova, da se radi granica države, ne treba da traže još ходни, јер кише почињу падати већ у nje moramo stidjeti stranaca, koji posebnu objavu za putovanje po unu­ октобру. Жељезничке пруге и очако dođu da vide »ljepote« Sarajeva. trašnjosti. 2. Ona lica, koja imadu objavu za су већ данас готово неупорабиве Nu stanje, u koje su nemarom naše услијед операције кемалистичких ка- općine dovedeni gornji dijelovi gra= putovanje u bilo koje mjesto i natrag da. dijelovi, koje nastavaju gotovo u Kraljevini, ne moraju davati ponovno валеријских летећих одјела. Хавасова агенција јавл.а из Ца- isključivo muslimani, više je nego li vidirati objavu za povratak. риграда: Турска топњача „Превеза* skandalozno. Ulice su ondje tako Izlet Hurljetovih naučnika. Hurјучер je допловила пред луку Мидиа, zapuštene, da ljudi, koji su osuđeni rijjet je priredio 7. o. mj. izlet s na­ da njima prolaze, mogu usred dana те je бомбардирала непријатељске воučnicima na Faleticu. gdje su se na­ јарне и складишта Више грчких тор- vrat slomiti, a na večer se nitko i učnici vrlo ugodno zabavljali, i gdje ne usuđuje na ulicu. пиљарки и разарача дало ce у поPrimjera radi spomenućemo uli­ su ih gg Bulić i Sokolović učili raz­ тјеру за турском топњачом, којој Je ličitim igrama i pristojnu ponašanju. cu od Ploče do na Vratnik#Mejdan међутим успјело, да ce неоштекена Naučnici se vrijednom i požrtvovnom Nju su da ironija bude veća врати својој бази. Hurrijjetovu odboru naitoplije zahva­ pred više nego mjesec dana nasuli Према вијестима, што их je паljuju. oštrim krupnim šoderoin i dalje ni Domaće vijesti Za porodicu. Omerbeg Kulenovit trgovac i posjednik Politički pregled риски „Екселсиор“ добио од свог цариградског дописника, јасно je, да su ništa ni poduzimali: ulica je po= грчка војска напредује једино с ен- stala za mnogobrojne stanovnike глеском цомоћу. Значајно je, да грчка Vratnika gotovo neprohodnom, taвојска није досад никад имала тан- ko da su prolaznici upućeni na je кова (оклопљених аутомобила), a dva 20 ~25 cm široki »trotoir«. Drugi lijepi primjer je predio od ови, које сада употребљује. енглеске kafane u Aledresetima kroz Sunv су провенијенције. bul Česma mahalu do gore sporne? Албанско питање пред Саве- nute ulice. Ondje je popravljen je? аом Народа Јављају из Женеве, да dan vrlo mali dio počam od kafane je албанска влада као члан друштва i pušten prvoj većoj kiši, da ona народа рекламирала на основу чла- usposavi status quo. на 11. пакта о друштву народа, 1 ovako bi se dali dalje nizati sve савјет друштва народа, да интерве- ljepši i ljepši primjeri »rada« naše нише у циљу одржаваља мира из- općine. међу Албаније и Краљевине Срба, Ne bi zgorega bilo kad bi se neko Хрвата и Словенаца, који je угро- od gospođe kormilara naše općine жен извјесним недавним догађајима zaputio malo na šetnju u navedene у Сјеверној Албанмји Сходно про- dijelove grada i osvjedočio se o iz писима пакта, предсједник савјета nesenom. диуштва народа одлучио je, да ce Osjećamo za svoju dužnost, da ово питање унесе у дневни ред за na gore izneseno upozorimo kormi идући састанак савјега, који he ce lare naše općine zahtijevajući, da одржати у Жепеви I септембра se bar od strane općine prestane Обадвије владе биће позване да по- jednom za uvijek s maćuhinskim шаљу делегате да учествују у рас- tretiranjem muslimanskog dijela прављањима савјета no овом пред- građanstva, te da se smjesta naloži мету. građevinskom odsjeku, da po svo* Положај у Мароку. Ilo задњим jim organima pregleda jadno stanje вијестима из Марока умирнла ce ulica u gornjim dijelovima grada i борба на свии одсјецима фронта. У da s popravcima odmah počne, a Мелили ce очекује девет батаљона, već započete jednom dovrši. Upozorili bismo uzgred, da se ob# na ће тако онда да буде тамо 25.000 људм без коњице, артиљерије, ин- žirom na strmenitost ulica malo so# жињерије, помоћних чета, легије lidnije radi, nego je to dosad činje# странацв и урођеничких чета. Шпан- no. jer je bez svrhe nasipati ovako* ци желе да започну борбу тек кон* ve ulice ilovačom zemljom, koju цем овог мјесеца, до када ce оче- prva veća kiše odnese i onda imate кује долазак ратног материјала из staro stanje. Zasad ovoliko. Upozorismo i če* Француске, којег ова држава даје у • име огплате дуга. Ilo вијести из kamo. našim neprežaljenim sinom, ne­ vinom žrtvom razbojničke ruke. Naročitu hvalu iskazujemo građanstvu u Kulen-Vakufu, koje je pokazalo osobitu usrdnost, zatim narodnim poslanicima dr. Džaferu Kulehoviću, Huseinu Aliću, Fehimu Kurbegoviću i Nuriji Pozdercu; trgov. tvrtci Brunner Jakov i sinevi, a na­ ročito njenom direktoru, te ban­ karskoj radnji Veselinović i Pavlović — „Kol miali“ hrv. trg. d. d. u Zagrebu: Rašid ef. Šaćiragiću, pristavu u Žepču, Iliji KovaČeviću pristavu u Kuvesdinu, Huseinu Kulene viču, cin. poreznog ureda u Zenici, Mi­ hajlu Maticu, čin. Srpske Banke u Novoj Gradišci i Mujagi Bahtijareviću, bank. čin. u Cazinu. Zahvaljujemo se našim dra­ gim Krupskim građanima, koji nam usmeno ili pismeno izraziše svoje saučesće i koji nam još i danas svojim plemenitim i utješljivim riječima liječe te­ ške boli roditeljskog srca za vrijednim i nezaboravnim rahmetlijom. U B. Krupi, 10. VIII. 1921. Javna zahvala. ■ j I I ! Ovim se putem najljepše za­ hvaljujem sarajevskom muslimanskom društvu „El-Kameru“, koje mi je priskočilo u pomoć svotom od K 3114 — prilikom zločinačkom rukom podmetnutog mi požara, k< ii mi je kuću i sve moje pokretnine uništio. U Kalinoviku, 6. aug. 1921. Abdibeg Čengić, imam Knjige i novine. Zaratustrin rat. Pod ovim naslo। vom izašla je knjiga pjesama Mihaila i Mirona, gimn. prof., u vrlo ukusnom izdanju u Sarajevu. O ovoj knjizi progovorićemo opširnije u našem listu. Knjiga ima 6 štampanih tabaka, a ci­ jena joj je 6 dinara, za preprodavaoce | 5 dinara. Knjiga se može naručiti kod Puštanje krvi neljekarima zabra# samoga pisca: Velika gimnazija u Sa­ njeno. Ministar narodnog zdravlja rajevu i u knjižari 1 Đurđevića. A zabranio je puštanje krvi nekvalifi* šalje se samo uz pouzeće. kovanim licima i neljekarima, pošto se izvršivanje puštanja krvi ima iz# vršiti strogo aseptički. Nestručnim licima, pa makar i pod nadzorom Ijekara, ovaj se posao dozvoliti ne smije, jer narav ovoga posla izisku# je, da samo Ijekar puštan je krvi vr# I siti može. Siječenje krvnog suda, stavljanje kapica i rogova ima se smatrati kirurškom operacijom, koju smije po postojećim propisi? ma izvršivati jedino i isključivo Ijekar. ■ Školski pribor, km i sve 1 školske potrebštine, knjige itd. ; debija se uz veoma jeftine ci­ I jene u knjižari Daniel i A. i Kajon, Sarajevo, Kralja Petra I | ulica 19. Narudžbe iz vana izvišuju se 1 brzo i tačno: pa kovanje se ne : računa. | ' | Agrarna direkcija za Bosnu i Her_ _ _ _ _ _ _ _ tegovinu._ _ _ _ _ _ _ Broj -347.21. Sarajevo, 16. augusta 19^2. Davanje avansa na naknade za biv«a kmetovska selišta Oglas Agrarna Direkcija dala je putem jav­ nost) kao i uredovnim putem preko kotarskih ureda svestrano proglasiti uvjete, pod koiim se mogu dati avansi potrebnim sopstvenicima. Avans za sopstvenike kategorije II.—XXVIII. vezan je uz ove uvjete: 1. Dotična stranka mora da podnese propisno biljegovanu mol­ bu putem svog nadležnog ko­ tarskog ureda, u kojoj treba na­ vesti razlog hitne potrebe, koju mora kotarski ured zvanično da potvrdi. 2. Molbenici treba priklopili slijedeće priloge: a) gruntovne izvatke za ona bivša kmetovska selišta, za koja se 'Tužni i žalosni zbog ubistva traži avans sa oznakom svih suvla­ snika i cijele teretovnice (ne treba sina dakka* pridonijeti sve gruntovne iz­ vatke nego samo one, koji se daju (»vini se putem zahvaljujemo najlakše tretirati, jer su primjerice bez svim prijateljima, koji nam iz- . suvlasnika ili bez tereta). b) uvjerenje evidencije katastra zem­ raziše tom prigodom svoje sa- ljišnog poreza o visini propisne učešće, i koji su nam dali prvu zemljarine godine 1918. za dotične neutjehu u neizmjernoj tuzi za I kretnine, za koje se traži avans. Javna zahvala. Mustaibega �2. U tom iskazu treba označiti svotu, koja je neophodno potrebna za uzdržavanje te porodice za vr i je me od idućih 4-0 sedmica. 3. U iskaz treba kotarski ured da pod ličnom odgovornošću kotarskog upravitelja uvrsti podatke za prosu­ đivanje visine eventualne naknade, i to jesu: a) Ime i prezime, te očevo ime; b) boravište, (mjesto, ulica, kućni br ); c) brojevi gruntovnih uložaka, te oznaka d-jela eventualnog suvlasnika. d) visina zemljarine, koja je propi sana na svaki gruntovni uložak po­ jedinog arka; e) oznaka event tereta radi prosu­ đivanja. da li se usprkos tereta može još da daje avans. Kotarski uredi imadu i ove molbe­ nice što hitnije ispitati, da li odgovareju propisima ovog raspisa i nakon zvanične potvrde hitne potrebe treba da predlože svaku molbe niču što prve i neposredno Agrarnoj Direkciji na likvidiranje nu nije isključena mogućnost, da imade i sopstvenika viših kategorija, kod kojih postoji također neophodno hitna potreba za uzdržavanje egzisten­ cije porod-ce, - daklen kti uvjet kao i kod skraćenog postupka za sopstve­ nike 1 kategorije Takovi sopstvenici viših kategorija, kojima je možda ne­ zgodno i odveć d. gotraino. da dobave sve propisane prilog' za redoviti avans, mogu na njihov zahtjev da se uvaže na jednak način kao i najpotrebniji sopstvenici l. kategorije, daklen da im se ograniči avans na neophodnu po­ trebu za uzdržavanje porodice za vri­ jeme od 4—6 sedmica, te se u tako­ vom slučaju jednako mogu da uvrste u iskaz najpotrebnijih sopstvenika 1. c) Ako imade molitelj suvlasnika, mora da predleži z a j e d n i č k a m o 1ba svih suvlasnika (eventualno putem punomoći). Ako pako molitelj živi u zasebnom kućanstvu i traži avans na svoj dio, treba pridonijeti općinsko uvjerenje, di živi u odjeljenom i zasebnom kućanstvu bar od 25/11. 1919 Istinitost ovog uvjerenja treba da potvrdi nadležna policijska vlast (kotarski ured, ispostava. d^ Ako imade glasom teretovnice predloženih grunt. izvadaka tereta, treba da piidonese molitelj sudbeno ovjeroviieno očitovanje dotičnog vje­ rovnika. da je sporazuman, da se molioca isplati zamoljeni avans. Ako je pako molitel u zgodnije, može prido­ nijeti mjesto ove privole i sudbeno ovjerovljeni obračun vjerovnika. e) U molbenici treba o-načiti tačno adresu (boravište, ulica, kućni broj/, pod kojim se Želi doznaka avansa. Kotarskim je uredima stavljeno u dužnost, da sve podnešene molbenice što hitnije ispitaju, da li odgovaraju ovim propisima, te će nakon zvanične potvrde hitne potrebe svaku molbenicu što prije i neposredno predložiti Agrarnoj Direkciji na likvidaciju. I za sopstvenike i. katego­ rije data je mogućnost, da im se do­ znače avansi u slučaju dokazane neop­ hodne potrebe u svrhu uzdržavanja egzistencije i to pod slijedećim uslovima: i. Kotarski uredi imadu da sastave iskaz onih pripadnika I. ka­ tegorije. koji više n e m a j u n ikakovih drugih sredstava za uzdržavanje svojih porodica, nego su apsolutno upućeni na naknadu za bivša svoja kmetovska selišta. Kao kategorije. Kako se daklen iz svih tih propisa jasno vid’, treba sve molbe podnijeti putem nadležnog kotarskog ureda, koji apsolutno mora da po­ tvrdi i svhu avansa, a hitan postupak je osiguran, jer kotarski uredi imadu da predlože molbenice odmah, a Agrarna Direkcija likvidira tako in­ struirane molDe bezodvlačno i dozna­ čuje avaos na adresu stranke putem poštanske štedionice. Premda su svi ti propisi opetovno objavljeni i posve jasni, događa se ipak, da doputuju stranke u Sarajevo, da neposredno Agrarnoj Direkciji pod nesu svoje molbe. Usljed ovog protupropisnog postupka nc samo da se stvar beskorisno zavlačuje, jer molbe moraju natrag na kotarski ured, da se s njima propisno postupi, nego po­ vrh toga stranke gube i vrijeme i no­ vac za svoj bezuspješni put agrarnoj Direkciji. S toga se prema naređenju Mini­ starstva za Agrarnu Refo mu broj 24.150 od 13. augusta o. g. upozora­ vaju svi reflektaoti na avanse, da se najtačnije pridržavaju gornjih uvjeta, ako žele da dođu do novaca. Sistematićka likvidaci^počela je u Sarajevu 6. o. mj., te će isto tako sli­ jediti opća likvidacija u provinciji. Agrarni Direktor: Dr. Feifalik. iz bolje kuće traži knjižara i papirnica Daniel i Д. Кајоп .... Sarajevo------- ~ Kralja Petra ulica 19. OGLASI U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. „Pravda” je najrašireniji muslimanski listu našoj državi, »Pravdu« Čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р г a v d i“ kace, bureta, Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". brat Naučnika Radimo nova te stara popravljamo. — Kome treba neka se izvoli obratiti na Hedža Smajlovića-Babanovića i dr, bsčvar — Visoko. bratu podobni, bez razlike, treba da su naši zubi. Nema Ijepog čovjeka f osobe bez Ijepth zubi a Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: ELIDA-paste za zube. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Hlbert Vita Leui, Sarajevo, Despića ul. 1 5BOBOIQIOIOIOBOIQIC> Q GLASI VANJE -j PAMUK [ pređeni bijeli br. 6 42 Tira plavkasta i bijela br. 6 40 Mul bijeli br 3 12. Mdfiz, kao 1 sve ustale vrsti dobije se jeftino kod A. Romano — Zagreb « BLOCKNER-OVB koja je bila skoro 25 godina zabranjena u Bosni i Hercegovini od danas se smije slobodno prodavati u cijeloj kraljevini. Nudi samo na vagone i dok zaliha traje Agenturna radnja Milan V Perendija ; Sarajevo, Ćukovića ul 10., Telefon 646 Jurišićeva br. 6. — Telefon br. 3 — 98. (1-3) u novinama obavlja po- ■ uzdano staro uvedeni ■ zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul. 31. Telefon 21—65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko iOtu- i inozemnih listova lOSOflOBOIOIOEOaOIOI Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000 104 Ulošci preko K 25,000.000' . Pričuve preko K4,000.000 - Pupilarno siguran.-Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma — Daje sezonske i razne druge kredite. — IzvrŠuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o.ooo.ooo kruna. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo -Interurbantelefon: ZIV Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon. Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d763d554d610992b54eb93ad75bc1491.pdf 0597d17d14ada8df4d59db2a3e91be60 PDF Text Text £Q<Jarina u gotovu plaćena PRAVDA гл . ОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Вгсл 87 (325) Sarajevo, utorak, 23. augusta 1921. (18. Zil hidže 1339.) Sloboda štampe °licijska direkcija za Bo? snu i Hercegovinu. Brgj 31870/21 dne 20./8. 21. Periodičkog štampanog spisa »Pravda« broj 86 od 20./8. 1921. članak »Nasilja se nad muslimanima na? stavljaju« (i sam naslov) od »Nasilja se nad musli? manima nastavljaju« do »obraz i imetak« uzapćuje se predhodno po naredbi državnog odvjetništva u Sarajevu po čl. 13. 138 Us? tava, jer cijeli sadržaj i smjer gornjega članka tvo? ri učin prestupka iz § 103. srp. zakona. Kad se je u svoje vrijeme ras? pravljalo u Ustavnom odboru o građanskim slobodama, naš je po? slanički klub na usta svoga pred? stavnika izjavio, da bismo mi bili zadovoljni i s kudikamo ograniče? nijim papirnatim sloboštinama, sa? mo kad bi se za te sloboštine dala garancija, da će se one i poštivati. Za to nam je dalo razloga dvogo? dišnje iskustvo prije donošenja ustava, a ispravnost toga stanovi? šta potvrđuju nam pojave, koje se svaki dan ponavljaju nakon dono? Senja ustava. Da o ovoj temi danas pišemo, dala nam je povoda zapljena pro? šlog broja našeg lista, gdje smo u uvodnom članku upozorili g. mini? stra unutrašnjih Idjela na zadnje događaje u Sandžaku i tražili, da se jednom učini kraj tomu. Kako se vidi iz riješenja pol. direkcije, ko? je donosimo kao moto 4ovom član? ku, cijeli je uvodnik od naslova do zadnje riječi zaplijenjen. U.obraz? loženju spominje se, da se ovo u? zapčenje temelji na 13. i 138. članu ustava i na § 103. srp. kaznenog za? kona. Mi ćemo ovdje doslovno do? nijeti oba ova člana, da se vidi, ra? di čega se može zabraniti rastura? nje štampanih spisa. Član 13. Ustava glasi: »Štampa je slobodna. Ne može se ustanoviti nikakva preventivna mera koja sprečava izlazenje, prodaju i rasturanje spi? sa i novina. Cenzura se može usta? noviti samo za vreme rata ili mo? bilizacije i to za stvari zakonom u? napred predviđene. Zabranjuje se rasturanje i prodavanje novina ili štampanih spisa, koji sadrže: uv redu Vladaoca ili članova Kraljev skog Doma, stranih državnih po? glavara, Narodne Skupštine, nepo? sredno pozivanje građana da silom menjaju Ustav ili zemaljske zako? ne, ili sadrže tešku povredu javno? ga morala. Ali u tim slučajevima, vlast je dužna za 24 časa po izvr? šenju zabrane sprovesti delo sudu, a ovaj je dužan takođe za 24 časa osnažiti ili poništiti zabranu. 1 protivnom slučaju smatra se, da je zabrana dignuta. Redovni sudovi odlučuju o naknadi nezavisno od sudske odluke o oništenju zabrane. Za krivice štampom učinjene od? govara ju: pisac, urednik, štampar, izdavač i rasturač. Naročitim za? konom o štampi odrediće se. kad će i u kojim slučajevima koje od napred pobrojanih lica i na koji na? čin odgovarati za krivice štampom učinjene. Sve krivice štampom uči? njene sudiće redovni sudovi«. Član 138. glasi: . »Može se zabraniti izlazenje, od? Zakonski predlog u tom smislu, ako bude potrebe, podnijeću ja li? čno, jer mi je to, kao bivšem iz? vestiocu i redaktoru vladinoga na? crta Ustava i moralna i politička dužnost«. Šikaniranje štampe pogotovu je nepravedno i stvara zlu krv, kad je ono ograničeno samo na jedan dio. Dok beogradske novine smiju jav? no pozivati vlast, da poduzme mje? re, kako bi se muslimansko stanov? ništvo Južne Srbije istrijebilo; dok Cicvariu u »Beogr. Dnevniku« srni? je tražiti, da se ustavne slobode pro? tegnu samo na Sumadiju, a da se za ostale dijelove države uvede dikta? tura; dok isti Cicvarić smije javno u novinama napadati i same mini? stre, nazivati ih najpogrdnijim i? menima i iznositi protiv njih naj? gadnije klevete, dok »Balkan« srni? je javno propovijedati, da se naša država treba iznutra izgraditi »og? njem i mačem«; dok je beogradskoj štampi dozvoljeno, da može naj? škandaloznije afere državnih ure? da iznositi i javno ih žigosati — do? tle nama nije slobodno ni bjeloda? na fakta, zloporabe pojedinih orga? na i protuzakonito postupanje pre? ma muslimana, iznijeti. Ima li tu i trun jednakosti i liberalizma?* Neka nam na ovo odgovori g. drž. odvjetnik, i mi mu dajemo ča? snu riječ, da u svom listu nećemo ništa drugo u buduće donositi ne? go policijske oglase i naređenja i hvalospjeve raznim komitama, žan? darmima i sreskim načelnicima . To je eklatantan dokaz. da tvorcima 1 stava nije bilo ni na kraj pameti, da ovim članovima pri? ječe javnu kritiku rada državnih organa. I kad to pojedini organi ipak čine, oni nemaju prava, da se pozivaju na ustav ni na zakone, koji su proti njemu, jer ustav u svom 142. članu izrijekom veli: »O đ toga dana prestaju važiti svi pravni propisi.koji bi bili njemu protivni«. nosno rasturanje novina i štampa* nih spisa, koji izazivaju: mržnju protiv države kao celine, verski ili (plemenski razdor, a tako isto i kad posredno pozivaju građane da si? lom menjaju Ustav ili zemaljske zakone, samo ako se iz napisa oče? vidno vidi, da se njime ide na ta? ko pozivanje građana. Propis čl. 13. st. 3. o izvršenju zabrane važi i ov? dc. Kada prestane naročita potre? ba ovi se propisi mogu ukinuti za? kononw. Dakle, kako se vidi iz ovih čla? nova, za uzapćenje moraju posto? jati ovi slučajevi: uvreda Veličan? stva ili članova Kraljevskog Doma, stranih državnih poglavra, Narod? ne Skupštine, neposredno pozivanje građana da silom mijenjaju Ustav, ili zemaljske zakone, ili sadrže te? šku povredu javnoga morala. Ili pak prema čl. 138. može se zabra? niti rasturanje spisa, koji izaziva? ju mržnju protiv države kao cjeli? ne, vjerski ili plemenski razdor, a tako isto i kad posrednu pozivaju građane da silom mijenjan ustav ili zemaljske zakone, samo ako se iz "napisa očevidno vidi, da sc nime ide na tako pozivanje građana. Sa? mo žalim, što ne smijem iznijeti pred objektivnu javnost cijeli čla? nak, pa da se odmah jasno vidi, da ni jedan od citiranih slučajeva ne dolazi u tom članku. Jednostavno iznošenje činjenica, upozoravanje odgovornih faktora na protuzako? nitost, koju vrše i pomažu državni organi i zahtjev, da se to u buduće spriječi smatrao je naš revni dr? žavni odvjetnik kao prestupak i na? ložio zapljenu lista. Zaista, ovdje ‘ čovjeku pamet staje. Iz ovoga se | jasno vidi, da se upravne vlasti | smatraju neprikosnovenim, te da priječe i samu kritiku svoga rada. , Šta više, kad čovjek vidi proga? ' njanje štampe, koje je u zadnje vri? ! jeme uzelo maha na sve strane, do? j laži do uvjerenja, da se sve one mjere, koje su određene protiv ko? { munista, najegzaktnije primjenju? ju protiv svih opozicionih, naroči? to prečanskih novina. Obustava i Već na par dana prije pogreba, po­ »Hrvatskog Lista« u Osijeku, »Gra₽ ; ničara« u Novoj Gradiški, »Slobod? čele su se sticati ogromne mase na­ iz cijele države u prestolnicu. nog Građanina« u Varaždinu, ne? * roda Biće da je došlo iz provincije oko prestane zapljene »Hrvata«, »Ob? ; 100.000 duša, da isprate svog ljublje­ zora«, »Jutarnjeg Lista«, »Narod? nog Kralja. ne Politike« u Zagrebu, »Republi do 6 sati iz jutra jučer bile su ke« i još nekih listova u Beogradu, sveVeć ulice, kojima je prolazio sprovod, a da i ne govorim o slovenačkim i zauzete. Vojska je pravila špalir, a drugim pokrajinskim listovima, u? ! žandarmi držali uzoran red. pucu ju nas, da je reakcija najgore Odaslanici iz svih krajeva u narod­ vrsti odozgor na pomolu. To uvi? daju i istaknutiji i objektivniji ra? nim nošnjama sakupili su se oko Sa­ dikali, pa žigošu ovakav postupak borne crkve. Čim su prispjeli članovi naših vlasti. Dr. L. Marković, re? kraljevske obitelji, započelo je u crkvi daktor našeg ustava, osuđujući u opijelo, koje je činodejstvovao patri»Samoupravi« od 17. o. mj. proiz? : jarha Dimitrije uz asistenciju svih pravoljno tumačenje ustava naših vla? voslavnih episkopa i vladika i u pri­ sti u pogledu obustave »llrv. Li? sutnosti najviših vjerskih dostojanstve­ sta«, veli ovo: »N i u k o m s 1 u č a? i nika svih vjera u državi, koji su po ju ne bi radikalni poslani? i programu sudjelovali ovom obredu. Nakod opijela svrstana je veličan­ c i glasali za jedan propis । koji bi. ako bi se o v a k o t u? ■ stvena pogrebna povorka- Gardiste su m a č i o, značio uništenje ; iznijeli lijes Kraljev iz crkve i postas 1 o b o d e š t a m p e z a k o j u s e ; vili ga na lafetu, obavijenu državnom radikalna stranka toliko zastavom, a vukao ju je vod Kraljeve b o r i 1 a«. U pogled« pogrešnog garde. Komandant pogreba, vojvoda tumačenja i zlorabljenja čl. 138. Us? ’ Stepa Stepanović, jahao je na čelu. tava, na koji se riješenja o uzapće? Za njim je išao odio vojske i Sokola nju najviše pozivlju, veli dr. Mar? | i 8 kompanija s nebrojenim prekra­ ković: »Treba naime putem zako? snim vijencima. Iza toga pjevačka druna ukinuti čl. 138, kad se on ne pri? štva, svećenstvo svih vjera. Iza kov­ menjuje onako kako ga je Ustavo? čega je išao prvi kraljević Đorđe, a za njim Velika Kneginja Jelena u crnini, tvorna Skupština donijela. , I I ; I I ! i ; j i ' Pojedini broj K 2'— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.— ; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ćekovnl račun post, štedionice 1119 Godina 111. Nas naročito čude ove mjere protiv našega lista, dakle organa vladine stranke, koja je svojim ra? dom nebrojeno puta dokazala, da je za ovu državu, za njeno jedin? stvo i za konsolidaciju prilika u njoj. Njoj se bar ne mogu impu? tirati antidržavni, separatistički i si, motivi. Kako je uzapćivanje našeg lista bezrazložno i nekonsekventno, naj* bolje svjedoče ove činjenice: 1. U uvodu se čisto teoretski govori o zadaći države. Na drugom se mje? stu govori o kačacima i priznaje, da ih treba pod svaku cijenu istrijebi? ti. Na koncu se ističe naša lojalnost i vijcrnost prema državi. Pa je i ovakove stavove g. cenzor uzaptio. 2. Naslov je članku stvarno isti kao i početne riječi brzojava, koga je min. Spaho upravio ministru Pribi? ćeviću, a koga smo mi u istom bro? ju donijeli i koji nije bio zaplije? njen. Isto tako je pričanje događa? ja kao i u brzojavu samo malo op? šimi je. I dok se i to pričanje u član? ku plijeni, u brzojavu se ostavlja. Ako se nastavi ovakovim progo? nima. jasno je, da će većina novi? na. koje neće na sve aminati, mo? rati da prestane izlaziti, jer će ih na to prisiliti ogromni materijalni izdaci, koje zapljene sobom dono? se. Ali smo uvjereni, da ni u tom slučaju, neće prestati kritika javno? sti o pojedinim greškama naših vlasti. Kao što sc sunce ne da dla? nom začepiti, tako se ni nezado? voljstvo s postupcima pojedinih organa ne može ugušiti zapljenama novina. Cenzurovom olovkom iz? bijeljeni papir često puta više go? vori i jače djeluje nego crna štam? parska slova. »Štampa je slobodna« veli us? tav u 13. članu, a u 142. veli se: — »vlastima, pak, zapovedamo, da po njemu postupaju a svima i svakome da mu se pokoravaju«. I ko prvi gazi ustav? Vlasti. Hamzalija Ajanovi^, nar. posanik. Pogreb Nj. V. Kralja Petra Velikog. koju je vodio ispod ruke Knez Arsen Pored njih je išao princ Pavle u uni­ formi gard. potporučnika. Princ Đorđe bio je silno ganut, a Kneginja Jelena plakala je. Iza njih je išla vlada, odaslanstva stranih država, i to: Čeho, slovačke, Rumunjske, Grčke i Italije, (dok je odaslanik Francuske maršal Franchet d’Esperey zakasnio i prispio istom sinoć u Beograd), diplomatski kor, nar. poslanici i t d. , | i ! i | j Dirljivo je bilo gledati skupinu od dvadesetak ustaša iz Krajine u narodnim odijelima, koji su došli da odadu posljednju počast svom negdašnjem četovođi Petru Mrko? njiću. Sinjski halkari u zlatom iz? vezenim odijelima, Crnogorci i Za? gorski seljaci, sa svojim živopis? nim nošnjama, davali su uistinu pompoznoj povorci naročiti čar. Stigavši na kolodvor, patrijarha Dimitrije odslužio je kratko opije? lo, a po tom je kovčeg prenesen u naročiti, iznutra crninom drapira? ni, a s vana crnim zastavama iski­ ćen vagon. Za vrijeme cijele svečanosti pu? cali su topovi sa grada i s monito? ra na Dunavu, a iznad Beograda kružilo je 8 aeroplana. Kad je voz krenuo, iz stotine ti? suca grla orili su poklici: »Slava �Страна 2 Strana _____________ „ПРАВДА" — „PRAVDA" znanja ili iz demagogije. Ako je iz neznanja, to je sramota za jedan list, koji se prikazuje kao da stoji na pri­ ličnoj visini i koji svako pitanje najpomnije svestrano prouči, pa onda o njemu piše. Ako je iz demagogije, to Onda znači, da je i ona pala u blato nemorala, u komu se kotrljaju i mnogi Tako su zemni ostanci najvećeg drugi, kojima je strast zaslijepila ra­ Sina Otadžbine uz učestvovanje i zum. A sada da čujemo sam članak, najdublju žalost cijelog naroda bili . koji od drugog odlomka glasi u cije­ losti: predani majci zemlji. „Sarajevski „Težački Pokret" list Saveza Zemljoradnika u Bosni i Her­ cegovini donaša u broju 13. od 28. jula o. g. sliku ruševina jednog težač­ kog doma i pod slikom ove redove: „Gornja slika predstavlja težačku Beograd, 21. avgusta. Njegovo Dočekavši tu najveću nagradu porodicu iz Ričica, srez trav­ Veličanstvo Kralj Aleksandar dao i od Svemogućeg Boga za bezprimen nički. ŽiveKovača preko 120 godina kao je na 17. o. mj. ovaj proglas naro? ne žrtve Svoje i Svoga naroda, s kmetovi HadŽi Rifat ef. Smailkadića, kojim je delio zlo i dobro. Moj uz* koji je zemlju Kovača du: silom pobegluvišeni Roditelj mirno je zaklopio Moine dragom narodu! čio prije 15 godina kad je bio načel­ Svoje oči. Slomljen velikim naporima, koje Stupajući po 56. članu Zemalj* nik Travnika. Na 9. V. o. g., došla je je od Njega iziskivala predana slu* skog Ustava na upražnjeni Presto komisija sa žandarima i izbacila cijelu žba narodu i otadžbini, ispustio je i primajući Kraljevsku Vlast u porodicu Kovača iz kuće, a onda je Moj mili Roditelj. Njegovo Veli* Svoje ruke, objavljujem Mom dra* siloviti „hadžija" đoneo slamu i pred čanstvo Kralj Petar 1. Svoju ple* gom Narodu da ću. veran idealima komisijom i cijelim selom smijući se menitu dušu. Svoga oca čuvati ustavne slobode i zapalio kuću sa tri strane. Na slici se Ni pod najtežim udarcima sudbi* prava građana, štititi državno je* vide ostaci zidova zapaljene kuće i tužna poredica Kovača. Radikali su ne nije se Moj Otac pokolebao u dinstvo i bditi na svima tekovina* dali begovima 1200 milijuna svojoj vernosti i narodnoj zavet* ma narodnim, koje su Mi u ama* krunabogatim u ime socijalne pravde, ali što noj misli. On je u danima najve* net predane. će hiljade zbačenih težačkih porodica ićih iskušenja i nesreća sačuvao ve? No sprečen bolešu da dođem na skapati njih ni srce ni duša ne boli ru u lepšu budućnost narodnu i sahranu Moga Roditelja i da vršim — za siromašne težake nema socijalne zajedno s narodom prokrčio pute* Kraljevsku Vlast, ovlašćujem na ve, koji su doveli vaskrsnuću naro? osnovu čl. 59. I stava Moj Mini* pravde. slučajeva se mnogo dogodilo da, pobedi i slavi. Pod mudrom vla* starski Savet, da Me zastupa u vr* u Sličnih posljednje vrijeme. Na Alipašinu davinom Njegovom, koja je ume* šonju Kraljevske Masti po Mojim deložirana je iz kuće siromašna Ja da ceo narod zatalasa i zagreje upustvima. a do Mog povratka u Mostu porodica Kneževića, a onda je objesni za veliki ideal oslobođenja narod* otadžbinu. nog i da za nj zadobije simpatije Slava Njegovom Veličanstvu aga Jelko, koji ima tolike kuće u Sa­ i pomoć bratskog ruskog naroda i Kralju Petru I. i mir Njegovoj ple* rajevu, srušio kuću, dok su Kneževići ostali ^ez krova nad glavom i noćivelikih prosvećenih saveznih drža* meni toj duši! va na zapadu izvršeno je istorijsko Živeo narod Srba. Hrvata i Slo? vaju kao cigani pod ogradama. — U Podgori, Popovićima (srez Visoko) iz­ delo oslobođenja i ujedinjenja Sr* venaca! bačena je iz kuće udova Dragičević ba, Hrvata i Slovenaca u veliku naAleksandar s. r. 5 djece, a onda su age Ćošići i rodnu državu. Slijede potpisi sviju ministara. sa Arzuhaldžija srušili njenu kuću I sad se siromašna udovica sa svojom nejačađi potuca od vrata do vrata; težaci je izdržavaju da sa svojom dječicom ne umre od gladi. — Na Palima se dogodio skoro isti slučaj udovici Joki ,,Ruše i pale seljačke domove". Bukeri, kojoj su žandari oduzeli pood nekoga, ko je neutralan, to čovjeka Pod ovim naslovom donijela je za­ sijane njive i livade koje je prigrobio zapanjuje. „Slobodna Tribuna" je do­ grebačka „Slobodna Tribuna® članak, sebi bogati aga Memić iz Sarajeva; sadašnjim svojim pisanjem pokazala, neki dan je iz'šao na Pale sa svojim u kojem c tira pisanje sarajevskog da ide zlatnom sredinom između hrvat­ društvom, svi naoružani, i dok su „Težačkog Pokreta" i „Beogradskog Dnevnika". Pročitajte još jednom taj skog i srpskog šovinizma i da propo­ radnici kosili s.jeno dotle su age pekli vijeda nacijonalno jugoslavenstvo. Pre­ janje i šenlučili iz pušaka a jadna naslov, malo stanite i dobro se zami­ ma tomu, od nje se moglo očekivati, slite na što potsjeća! Kad uhvate raz­ udovica Buke;a sa djecom je jecala i bojnici jednog nevinog čovjeka, svežu da će i u socijalnim pitanjima biti na plakala gledajući kako im se Ijeb iz ga povale i počnu ga klati, on se , sredini i da će reći: Duh vremena usta otima. Ovo nekoliko slučaja, između tolikih jadnik trza i koprca. Dođe neko sa zahtijeva, da se agrarno pitanje riješi strane, vidi to njegovo koprcanje i i mora se riješiti, ali pod izlikom koji su nam poznati, biće do.oljno da agrara ne treba otimati ono, što ne pokažu svu strahovitu ozbiljnost bli­ povikne: „Čudne li drskosti kod toga spada nikad pod udar agrarne reforme. skih dana ko.i su pripravljeni za te­ Čovjeka! Ne da se s mirom ni zaklati! Između ovog povika i gornjeg naslova Ona to ne č ni nego se priključuje žake od strane radikalsko demokratboljševičkom pokretu onih težaka, koji nema nikakve razlike. Kad bi taj povik sko-begovske vlade. izašao iz usta jednog razbojnika, ne svoj boljševizam provode samo na U istom broju ima dopis iz Viso­ zemlji Zašto to ona čini ? Ili iz ne­ bi se čovjek ni čudio, ali kad potječe koga, potpisanog između ostalih i od mu!« Vozom su krenuli i Članovi kralj, kuće, gotovo svi ministri, o? daslanstva i predstavnici štampe. Na cijelom putu dočekivale su voz ogromne mase svijeta, odajući poš? Ijednju počast svom Kralju Muče? niku i Osloboditelju. Naročito je impozantan doček bio u Mladenov* cu. Tu je lijes Kraljev stavljen na automobil i praćen seljacima Kos? majcima na konjima od vezen u Topole, do zadužbine u Oplencu. Ogromno mnoštvo Šumadinaca priredilo je Velikom Pokojniku podušje. Nakon opijela spušten je lijes u grobnicu po seljacima iz Vi* ševca, rodnog mjesta Karađorđa. Članovi Kraljevske kuće i vlade povratili su se zatim u Beograd. Proklamacija Kralja Aleksandra. „Begovsko carstvo. dobro biti, pređemo ii ješ nekoliko PODLISTAK.; klanaeca sretno i nezamijećeni. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Osmjehuje nam se i pokazuje ru­ kom. da i mj uđemo unutra. Skidosmo torbe s leđa, sjedosmo jedan kraj drugoga i tu nakon toliko sati počesmo razgovarati. Bilo je upra* vo pet sati izjutra i ssunce već oba­ sjava vrhunce okolnih brda, što su eto dolje pod nama. Kurd je potpuno zadovoljan. Nekoliko putu ponavlja riječ »harošo« (ruski ■ dobro). Tu malo pojedo* smo i zapa’ smo po cigaretu. Kurd zahtijeva, da tiho govorimo, a ja i njemu a Grku dokazujem, da je to nesmisao, jer sam bio duboko trvje^ ren, da snno mi ovdje u brdima izvan svake opasnosti. Tvrdio sam, da bi boljševčki vojnik morari imati dnevno jedan milion rubalja plaće, pa da on ide u ova brda i drži ovdje stražu. Poznavao sam dobro »tova* r’šća«. a da bih mogao vjerovati, da će on biiti tobko svijestan, discipli­ niran i požrtvovan, pa da ide u ova prokleta brda i hvata; nas bjegunce i opasnog Kurda. Ali Kurd je opre­ zan, on ne vjeruje »boljševiku«, os* irrjehuje se i t\Td\ da je boljševik onasan i da je bolje biti oprezan. Ipak nas umiruje i tvrdi, da će sve | | ј , i ‘ ! | ■ j ' i | I I ' : Neprestano se penjasmo više i više. Poslije podne počeh osjeća* ti umor i bol u nogama. Tabani su mi gorili od neprestanog hoda, a i san me poče savlađivati. Već se polagano razgovaramo i kad smo u uvali, pušimo. Proklinjemo ova brda, što se prostiru kao sedla sve u jednom pravcu i tek što se ispe? lijemo na jedno, pojavljuje se dru* go još veće, a što je najgore, ino* ramo se neprestano snuštati s jedno? ga dole u uvalu i opet se penjati na drugo. Oko četiri sata poslije pod* ne bijasmo tako visoko u planina* ma. da već gazimo po inju, a nad nama i u gudurama nalazimo ne* rastopljenog snijega. S jedne nam planine pokazuje Kurd u daljinu i mi vidjesmo u ravnini neko žele? nilo i kao srebrene niti bijele pru? ge. Reče nam, da je to Ashabad i smijući se dodade, da se više ne trebamo bojati boljševičkih straža. Ali nam napomenu, da smo sada u većoj opasnosti, jer možemo na? basati na »đigite«, gorske odmet? nike, hajduke Tekine i Kurde. .Meni je bilo sve jedno. Već sam tu u planinama i neka se dogodi šta mu drago. Drugo mi ne pre* ostaje, nego se pomiriti sa svojom sudbinom i biti pripravan na naj* gore. Naš nam jc kalauz postao simpatičan i mi osjećamo neko tek osjetljivo povjerenje u njega. Po* . I ; ! I ‘ i I • ; , Број 325 Broj 6 težaka muslimana i u tom dopisu čitamo: „Žalosni i sramotni sporazum g. PaSića sa bosanskim begovima počeo se sprovoditi. Sve osude, odluke pa i ceduljice kotarskih predstojnika po­ stale su pravovaljane, a žandari kao izvršna vlast dužni su da ih spro^bđe — pa to i krvi koštalo Tako naređuje paša Deftedarević. To nam daje ustav koji je ozako­ nio beglučku uredbu od 12. maja o g. i provedbenu naredbu kojom se ima 51 000 beglučara sa zemlje proćerati Ustav koji nam uspostavlja šerijatske sudije. Ustav koji nam ostavlja stare granice Bosne i Hercegovine. Jest, taj radikalski-begovski Ustav, koji je svojim rođenjem rodio mnogo nakarade a za težake i jednu kugu koja se zove: beglučka uredba. I dočekasmo da beg (H. Salih Nišić iz Sarajeva) kaže do 5 dana po do nošenju Ustava svome kmetu (Kosti Ostojiću iz Sovrla srez Visoko): Do Vidova-dana bilo je kako vi hoćete a od Vidova-dana mora biti kako mi hoćemo. Hanuma Hazurhalđija veli svojim kmeticama: vaše je vlaško prošlo, I grdeći kralja dodaje, da je on od Vi­ dovdana prestao vladati, i vi se ne imate u Šta drugo uzdati. (Nastaviće se). i Белопољска убистваТ : । ! i I i 1 ; . ! Муслиманска беда. Рђави чиновници. Убијена четири трговца. Један наш сарадник раз^варао je са Смајом Фервовићем, трговцем из Бијелог Поља, који je ов>хдана дошао у Скопље. Од ослобођења na све до данас Бијело Поље се налази у најгорем стању. Стање нас муслимана сасвим je јадно и бедно Кад je одступила аустријска војска, нас су муслимаие опљачкали до голе душе, a колико нас je изгинуло то сам Бог зна. Остали смо без коре хлеба, na смо устали да радимо и да зарадимо. Али узаман. Нас Црногорци и no неки мештани непрестано убијају. Нико о томе не води рачуна. Ишли смо у Београд и плакали се влади, и молили смо да нам се промени чиновништво. Ви знате у нас су чиновници Црногорци. Они највише муте и плету. Бивши секретар бијелопољског округа Томица Чукић и његова дружина налазе се пред судом у Пљевљима и одговарају за велеиздају. Овакви чи- *) Овај чланак преносимо из78. бр „Привредног Гласника", који излази у Скопљу, надајући се, да г. цензор неће имати разлога, да узапћује бар оно, 1UTO у Скопљу није узапћено što je put postajao sve tezi i trud* Jk a sada nam se čine poput malih niji, češće smo počivah i Kurd je brežuljaka. uvijek rado zamećao razgovor. Iz ovog me naslađivanja prenu Pripovijedao nam je o ovim plani* zov Kurda. S radošću na licu sa* nama, o granici Perzije i o Englezi? ma i njihovim pograničnim straža* općuje nam, da smo sada na gra? nici i da se na ovoj planini dijele ma. snjegovi. Na desnu se stranu topi Nekoliko puta izadosmo na pla* i voda teče na rusku teritoriju, a ninske ravnice, na kojima je iežao ovamo na lijevu u Perziju. Ovdje snijeg. Ogrijan suncem bio je vla* na ovoj visini, u snijegu i oblacima žan i mokar, ali se pred večer oh* oprostili se napokon s ruskim bolj? lađi i opet zamrzne. Tako pređo? šcvicima. Zahvalih im sc na social? smo dvije planine i počesmo se pe* nom preporodu i uspjehu, kojim su njati na treću, za čijim vrhuncima eto dostigli, da čovjek mora kao ne opažasmo druge, više. Kurd nam divlja zvijer bježati preko ovih za* reče, da je ova planina najveća i oblačnih planina, ne želi li biti sli* da ona služi granicom između Ru* jepim i bezvoljnim robom njiho? sije i Perzije. Uspinjanje bijaše vim i želi li spasiti svoj život i doći preteško i vratolomno, ali mi na* živ u svoju domovinu. Zaista je pregosmo posljedne sile i kao da postignut rekord u razrušavanju ne smo tek krenuli na put s takvom samo carističkog režima nego i lahkoćom i radošću pucasmo uz go* građanskih prava i svih kulturnih ru. Ovo jc penjanje trajalo više od tečevina. Ljudski se um toliko sto* tri sata. U polovici brda već jc sni* Ijeća trudio, dok se čovječanstvo jeg. a kako je pred večer, osjeća* dočekalo željeznica, parobroda i mo hladovinu i lahku studen. Evo drugih prometnih i saobraćajnih još 50 100 metara i već snio na sredstava, a evo apsolutni prijatelj vrhuncu. Držeći se za kamenje i apsolutne slobode ličnosti, holjše* grane nekog kržljavog đrveta, što vik*komuništa, goni čovjeka kao jedino raste po obroncima ovih vi? otrovana gorsku zvijer, da u vra? sokih planina uspeh se na sami vr tolomnim planinama traži spasa iz hunac. Posljedni traci sunca blago njihova raja. U dubini duše i pu* osvjetljuju bijeli snijeg, i pred o* nim glasom prokleh nosioce ovak* čim a puče nepregledna bijela гау* vog novog života, koji se ničim nc nica, dok uokolo u tamnom modri* j razlikuju od paklenog terora ne* Ju tamo pod nama strše vrhunci o* ј svjesne i (»trovane mase. nih gora, koje nam se činjahu tako : Nastaviće se). visokim, kad smo sc uz njih penja# �Број 325 Broj „ПРАВДА“ - „PRAVDA" новници штите своје рођаке који су vinstvu bilo već govora o njegovoj убице, и док су они ту, никада код grubijanštini, koju ispoljuje prema нас неће бити мира и реда. strankama, ali on nije ništa otesa* Последњи догађај je најбољи докаа niji ni prema svojim pretpostavljen о безбедности у нашем крају. nima. Tako je prilikom isplate od* 30. априла ове године, четири тр- štete za bivša kmetovska selišta, говца пошла су из Бијелог Поља у koja se je neki dan obavljala, pro* Сарајево: Аљо Мушовић, Катум бег vocirao upravo skandal. Prema ХајдарпашиКЈонус Ћеранић и Ахмед svome šefu istupio je bez ikakova Хасанаџевић. С њима су се упутили razloga s takom vchemencijom, da и неки Петар из Церова и његов брат su se prisutni morali zgražati. из Крушева. Ha путу ка Пријепољу, Svojim radom i svojim propusti* у близини коњске општине код села ma te neshvatljivom sitničavošću Бара, Петар je опалио из брзометке on je skrivio, da odšteta za agrar на своје сапутнике, a то je урадио nije već davno likvidirana. и његов брат. Одмах су пали на место Kako čujemo, podnesen je pred* Аљо и Касум бег. Друга двојица, pa- log nadležnom ministru, da se ovaj њени, успели су да дођу до села nesposobni i nepodesni činovnik Бара и ту су подлегли ранама. Upe makne i zamijeni čovjekom, koji će него што су испустили душу причали odgovarati tom položaju. Bilo bi u су сељацима да су их убили Петар interesu same službe i u interesu и љегов брат. Жандари из недаку- renomea našeg činovništva, da se to ске општине видели су Петра и ње- što prije izvrši. гова друга кад су прошли у друштву »Tajanstveno ubojstvo. »Več. са убијеним трговцима. pod tim naslovom donosi u Kao што je обичај, a и нужда, Pošta« svom broju d 19. o. mj., da su u путници трговци не носе само своје planini Slamoji kod Priboja nađeni nape, него и туђе, 'да би измирили Iješevi Ise Bešlića, Rame Gibovića своје поверенике. И четири убијена iz Međuriječja, srez Višegrad, te трговца су имали много новаца, али Muje Dedovića i Sulje Mandala iz се не зна колико. Нарочито су имали Crnugovića, srez pribojski. »Pošta« много новаца Аљо и Касум бег. Сав veli, da su oni krenuli 12. ov. mj. им je новац, наравно, опљачкан. kao vodiči patrole u potjeru za od* Сад je овако, a кад гора зазелени metnicima, te da su se odijelili od биће још теже. Никуд из куНе неће patrofe i na nepoznat način poginu* се моћи човек маћи. Само брзе и енер- li. To je zavaravanje javnosti, jer гичне мере могу помоћи овоме на- se zna, da je patrola spomenute i паћеном крају. uzela sobom, te pred džamijom u Дајући места овим редовима на- Mcđurječju povezala ih i poubi* шега сарадника, обраћамо пажњу ' jala. Prema tome to nije nikakovo надлежнима да je крајље време да I tajanstveno ubojstvo, nego.......... се једном учине немогућним оваки (ne smijemo reći, jer se bojimo зулуми. Качаци су качаци, na се они ccnzurove crvene olovke). звали овако или онако, они су ван закона, и мора им се дохакати Bilješke. »Novi kurs« nosi naslov bilješka u 35. broju »Naroda«, organa poznatih šićardžija i potporaša, koji su nesre­ đene prilike u zemlji za vrijeme pre­ vrata iskoristili u svoje lične svrhe. Bilješka glasi: »Rešenjem Ministarstva Trgovine i Industrije VI. br. 3754. od 29. jula 1921. odlučeno je da bezi koji će sada pri­ miti znatne sume novaca od odelenja za otkup kmetova učestvuju u nacionalizaciii raznih preduzeća. To je re­ menje već dostavljeno našoj pokrajin­ skoj vladi i ona je već razaslala cirkular na razne banke i druga predu­ zeća da vode račun o ovome rešenju Ministarstva Trgovine i da učine »kon­ kretne predloge« u pogledu naciona­ lizacija. Nije bilo dosta g. Pašiću što je na­ činio poznati sporazum s Musliman­ skom Organizacijom ko.im su izdani interesi bosanskih težaka nego se vlada očinski brine i da nacionaliza­ cije ne prođu bez cara i šićara po begove. Do sada su se nacionalizacije pro­ vodile kako gde. Najviše su se ipak njima koristili radikali. Ali se barem do sada njje zvanično-odozgor niko preporučivao. Sada se počelo i to da radi. Za što se niko ni kod ministar stva ni kod vlade ne seti da se naionalizacije provede u korist širokih slojeva naroda, što bi bilo najpraved­ nije, nego baš be^i zaslužiše prvenstvo pred licem našeg Premijera?« Čovjek se s amo može Čuditi cinizmu »Narodovih« gosa, koji su ugrabili mjesta u ravnateljstvima sviju naciona­ liziranih poduzeća u Bosni i Hercego vini, koji su džabe dobivali dionice, samo da bi tuđem kapitalu mogli dati »nacionalni« i »patriotski« cimer, kad ovako drsko napadaju Ministarstvo trg. i ind, što je naredilo, da posjed­ nici mogu novcem dobivenim kao od­ štetu za agrar sudjelovati u naciona­ lizaciji trgovačkih i industrijskih po­ duzeća. Ne udaraju oni na vladu ni iz kakovih principijelnih razloga, nego samo za to, jer se boje, da će se tako možda »Narodovim« gavanima oduzeti krava muzara. Čudo od činovnika u Agrarnoj direkciji. U računarski odsjek Ag* rarne direkcije postavljen je neka* kav Mirosavljević za šefa. Svojom nervozom i nespretnošću on samo otežava posao, tc smeta i druge, da vrše svoju dužnost. U našem je no* Sukob između Engleske i Francu* ske u istončom pitanju. Na zad* njim sjednicama Vrhovnog savjeta izbio je sukob između Engleske i Francuske u istočnom pitanju. En* gleska je angažirana na Istoku, jer ima naravni put u Indiju po suhu. Njezini su eksponenti na tom putu Grci, koji su, kako izgleda zaprije* čili preporod turskog carstva iz An* gore. Panhelenistički nacionalizam ništa ne može bolje rasplamtjeti, nego englesko obećanje Carigrada, kojega oni imaju zauzeti engleskim novcem i oružjem. Francuski su m« teresi potpuno oprečni engleskima, Po mirovnom ugovoru Francuska je dobila mandat nad Sirijom t. j. po* krajinom između Eufrata i Arapske pustinje, koja broji oko 2 milijona žitelja. Ova je pokrajina radi ne* razvijene industrije od velike važ* nosti za franceski izvoz. Tu bi se Francuska lako obranila od turskih kemalista, ali joj je to puno teže učiniti od Engleza. Gotovo je sva opkoljena engleskim interesnim kompleksom, koji bi brzo frances* ku koloniju gospodarski apsorbi* rao. Kako idilički odnosi vladaju između Engleza i Francuza,uajbo* lje dokazuje slučaj Emir Feys Ja. kojega je francuski general Gou* rand izagnao kao buntovnika . iz Damaska. Fevsal je pobjegao u London, gdje su ga dočekali s naj* većim počastima, pa je sada na pu* tu u Bagdad, da postane oneretni kralj Mezopotamije. Njegov jc otac kralj u Hedžasu, a brat u Transjor* daniji dakle samo dobro susjed* stvo za Francusku, koje grozi da će razrušiti njenu sirsku koloniju. Grčka sprema aneksiju teritorija okupirana u Anatoliji. Engleske no* vine primaju informacije iz Smir* ne, da je grčka vlada prote Ja ju* risdikciju helenskog komesara Smirne nad svim teritorijem okupi­ ranim po grčkim četama. Evropski krugovi Smirne smatraju ovu odlu* ku teškom i punom posljedica. U svoje vreme komesar Smirne ime* novan je pristankom velesila, ali njegova vlast bila je ograničena na smirnski okrug prama sevreskom ugovoru. Svojevoljno prekoračenje ove granice sa strane grčke vlade londonske agencije tumače kao na­ kanu aneksije čitava teritorija oku* pirana po Grcima, naime preko trećine čitave Anatolije. Vojničke operacije započete po* ! kad jc bilo spremljeno za ekspedi* četkom prošle sedmice opet su o* ranje, pa smo morali prirediti dru* bustavljene. a da se Čete utvrde u go izdanje bez zaplijenjenog tek* novim pozicijama. Po informacija* sta. Današnji broj zakasnio je radi ma iz Carigrada vojska Kemal*pa* še okupljena je u okolici Angore, toga, jer jučer cio dan nisu radile gdje sc izgrađuju obranbeni polo* štamparije radi pogreba Njeg. Ve? žaji. Grci tvrde, da je Kemalova ličanstva Kralja. vojska u raspadu i da na stotine Penzioniranje odbijenih oficira. vojnika prilazi Grcima ostavljajući Od gradskog poglavarstva u Sara Kemalove linije. Druge vijesti vele, jevu primili smo ovo: Ministarstvo da Grci ne raspolažu velikim poja* vojno i mornarice je pod F. A. bro* čanjima i da će se KemaLpaša po* jem 26.985 naredilo: vući u unutarnjost zemlje podijeliv* Da oni aktivni oficiri predašnje ši vojsku u više grupa sposobnih da a *u. vojske, koji su riješenjima vode četnički rat. mojim odbijeni od prijema, podne* su molbe preko armijskih oblasti radi stavljanja u stanje pokoja. Uz ovu molbu treba da priloži uvjere* nje pokrajinske vlade« da je držav* ljanin naše države; oni, koji po u* Bolest kralja Aleksandra. Mini* govoru o miru imaju pravo opcije, starstvo za inostrana djela primilo ne mogu sada podnositi molbe dok je izvještaj iz Pariza, po kojem je rok opcije ne istekne. xMolbe treba da podnesu oni ofi* stanje Njegovog Veličanstva Kra* lija krenulo znatno na bolje tokom ciri, koji su prilikom prevrata bili aktivni oficiri, podrazumijevajući današnjega dana. Službeno sc demantuje vijest ne* tu lokalnu službu i armeštand. Stoga svaki treba da označi stra* kih pariških listova, koju su đoni* jeli i neki ovdašnji listovi, đa je nu šematizma 1918. godine, a ako izvršena operacija na Kralju Alek* je posle izlaska šematizma aktivi* sandru. Ta vijest je potpuno neos* ran ili unaprijeđen, da navede broj i stranu personalnog lista. novana. Osim ovoga svaki da priloži ma* Žalobna sjednica parlamenta. i tični list, koji će poslužiti za izda* U subotu, 20. o. mj. držana je sjed­ vanje uvjerenja. nica parlamenta, na kojoj je predsjed­ Zabrana zabava, sviranja i uopće nik Ribar saopćio službeni akti vlade svih svečanosti radi Kraljeve smr* o smrti Kraljev j i o nastupu na preti traje do uključivo 25. ov. mj. Ovo stolje Nj V Kralja Aleksandra. Tom vrijedi i za privatne zabave. je prilikom predsjednik držao lijep govor o Pokojnom Kralju i predložio Upisivanje u veliku gimnaziju. da se Kralj Petar nazove Velikim i U veliku gimnaziju sarajevsku upi* Osloboditeljem, što skupština jedno­ šivaće se đaci 1. -3. IX. o. g. od glasno usvaja. Isto tako usvaja, da se 9- 12 sati. Ko dođe poslie 3. sep* Kralju Osloboditelju podigne veliki tembra, upisaće se samo s dozvo* spomenik u Beogradu. lom pokrajinske uprave. Zatim se usvaja, da Skupština Đaci, koji se upisuju u I. razred, pošalje Kralju Aleksandru depešu kao treba da donesu: 1. svjedočanstvo kondolenciju povodom smrti roditelja o svršenoj osnovnoj školi, 2. krsni Mu. (rodni) list, da su navršili 10. a ni* U pogledu zakletve novog Kralja jesu prevršili 15. godinu života i 3. odlučeno je, da se ona odgodi do po­ liječničku svjedodžbu. vratka Kraljeva u domovinu. Koji đaci dolaze iz druge sred* Žalost u Sarajevu. — U znak nje škole, dosta jc. da donesu poš* Ijednju godišnju svjedodžbu. Samo žalosti za Kraljem Osloboditeljem bile takva svjedodžba treba da ima ot* su jučer u Sarajevu sve radnje za­ pusnu klauzulu, da se može primi* tvorene, cio je posao mirovao, a leti u drugu srednju školu. pršanje crnih zastava i svečano crno Popravni i naknadni ispiti kao i ruho naroda odavale su duboku žalost ispiti privatista obaviće se 1.—3. za Velikim Pokojnikom septembra. Pismeni dio tih ispita U pravoslavnoj crkvi služena je u jutro liturgija uz sudjelovanje počinje 1. septembra u 8 sati. Stoga treba da se učenici, koji misle te »Sloge«, a poslije toga držao je slovo o pokojnom Kralju prota Jovan Pro- j ispite polagati, prijave u direkciji tić. U katoličkoj crkvi odslužena je I gimnazije 31. avgusta. Prijamni i vanredni ispiti će se služba, gdje je otpjevan »Miserere« uz pratnju »Trebevića«. Poslije toga bila j polagati, pošto se gornji ispiti svr^ je služba u jevre skim hramovima, a 1 še, dakle 5. septembra. Prijave za te ispite primaju se 1. 4. septem* u 12 i po sati sakupila se je ogromna bra. množina muslimana pred Begovom Upisivanje djece. Upisivanje džamijom, gdje je proučena na arap­ djece u nar. osn. škole u Sarajevu skom jez.ku dova za život Njeg Vel. obaviće se 29., 30. i 31. avgusta o. Kralja Aleksandra. U 5 i po sati ispaljen je prvi to­ g. Djecu prima i upisuje upravitelj škole u svojoj pisarni od 9 12 pri* povski hitac u znak, da se rada sa­ jc podne i od 3 5 sati popodne. hranjuje Veliki Pokojnik. Gotovo pred U prvu (na Bendbaši), drugu sami mrak ispaljen je i zadnji hitac, (Vojvode Stepe obala), četvrtu (Su* koji je navještavao. da je Kralj već lejmanova ulica) i šestu (Zvonimi­ pokopan. rova obala) upisivaće sc samo mu* Naš posl. klub protiv nasilja u ška: u treću (Fabrika čikma ulica) Sandžaku. Danas smo dobili tele* petu (^Marijin Dvor) i osmu (Glav* fonsku vijest iz Beograda, da je na stanica) muška i ženska: a u prekjučer naš poslanički klub pre* sedmu (Kečina ulica) i devetu (Sta* dao vladi predstavku u pogledu na* ri muzeum) samo ženska djeca. silja nad muslimanima u Sandžaku. U četvrtu školu upisivaće se za Zatražene su najenergičnije mjere sada samo jevrejska djeca. Nasta* protiv izgrednika, koje bi imala is* va počinje tačno 1 septembra o. g. pitati naročita komisija, u kojoj bi u osam sati prije podne. bilo i nekoliko muslimanskih nar. Upisivan ie i ispiti u velikoj realci poslanika. Sarajevskoj. Upisivanje traje od 1. Odlična posjeta. Veliki prijatelj do 4. septembra, svaki dan od 8 do našeg naroda, znameniti njemački 11 sati: svi popravni, godišnji, nak* publicista g. Herman Wendel, koji nadni i prijamni ispiti biće 1. sep* jc u subotu prispio u Sarajevo, po* tembra u 8 sati. Prijave za prijam* sjetio je jučer u 3 i po sata našeg ne ispite najkasnije do 27. o. m^. urednika u redakciji i zadržao se (pismeno ili osobno). kojih 40 minuta. Kako vrlo dobro Upisivanje u trgovačku školu poznaje naše prilike, on se je go* I obaviće se 1., 2. i 3. septembra o. g. tovo za svaku sitnicu interesirao. I od 8 do 12 sati prije podne. Na 3. Naročito je bilo dosta govora o sentembra dijeliće se knjige širo* Sandžaku i Makedoniji, o nacional* masnim učenicima, ako donesu list nom i vjerskom stajalištu naše or* siromaštva i to u koliko knjiga još ganizacije, o obrazovanju musi, ! imade. Tih će sc dana obaviti i sve ženskinja i si. G. Wendel otputo* I vi ste ispita (popravni, diferencijal* vao je danas izjutra u Mostar, a ni). Đaci, koji prviput dolaze u ovu otale će u Dubrovnik. školu, moraju doći s roditeljima i Naš list. Prošli broj našeg lista ; doni jeti zadnju školsku svjedodžbu. zakasnio jc radi toga, jer je prvo ■ krštenicu ili rodni list. Redovita na* izdanje bilo zaplijenjeno u času. I stava počinje 5. septembra. Domaće vijesti. Politički pregled. । , i । i I Страна 3 Strada �Broj 325 Број ПРЛВДА* — PRAVDA ‘гппа 4 Страна Javna zahvala. Upisivanje učenica u Žensku preparandiju izvršiće se 1., 2. i 3. Prije 5—6 mjeseci je ovdje dodije­ IX. o. g. od 8 12 sati prije podne. I I. godište smije sc primiti naj? ljen kao zapovjednik postaje žand. više 40 učenica, koje su svršile ni? narednik gosp. Su bara i odmah, od žu srednju, trgovačku ili višu na? dana njegova dolaska, mogao se je rodnu školu, a primaju sc po uspje? osjetiti u čitavom području ove po­ hu i vladanju najprije one, koje u staje utjecaj njegove spretnosti i nesvjedodžbi, kojom se upisuju imadu Pitanje u vladanju i naukama vrlo dobar nar. post. Stiepe Kobasice na ministra za ! pristranosti u podržavanju javne bezuspjeh, pa onda redom one, koje su bjednosti. Agr. reformu. u tom slabije zadovoljile. Za kratko vrijeme njegova boravka U Bosni i Hercegovini još uvijek ima muI 'čenice, koje nemaju ocjene u I slimana. kojima je ostao po koji dunum zemuspjelo mu je, da svakom čestitom ženskom ručnom radu, moraju se podvrći prijamnom ispitu iz toga j ђје. Socijalna pravda traži, da se i to odu- stanovniku osigura ličnu i imovnu bez: 'zrne od njih, jer zemlja treba da pripada predmeta. bjednost, koja je prije njega mnogima ko je pravoslavni. Budući da su Uz školsko svjedočanstvo mora? i' onom bila ugrožena. Mračne tipove i noćne zemljoradnici dosad odnosili lovor-vijence ju učenice doprinijeti i krštenicu ili I ha rangu irajući otimačine, te tako predobiii rodni list, a *lede zdravstvenoga seljake uza se, to prijeti opasnost, da mene liske je tako okupio, da još nikome nije bio narušen kućni mir niti uči­ stanja izdaće im nakon upisa uvje? i neće na budućim izborima imati ko da birenjc školski liječnik (liječnica). njena poljska šteta ili krađa, na čemu Dne 4. IX. biće oglašeno, koje su ra. Stoga sam slobodan g. ministru staviti mu svi seljani, a naročito muslimani, ova pitanja: učenice primljene. u svakoj prilici izriču priznanje i za­ 1. Je li voljan izdati stroga naređenja, da U ostala se godišta upisuju u is? to vri jeme uz bivše učenice ovoga nijedan musliman ne smije imati ni pedlja hvalnost zavoda samo one. koje se mogu sa? i zemlje? Uvažujući njegove zasluge za osi2. Jc li voljan odobriti svaku uzurpaciju me u Sarajevu izdržavati. I guranje javne bezbjednosti, potpisani Popravni će sc ispiti obaviti L. beg:. zemljd onim pravoslavnim težacima, i osjećaju svojom dužnošću, da nared­ koji se budu obvezali, da će na budućim iz2 i 3. IX., a popravni ispit zrelosti berima glasati za me? niku g. Šubari izreknu javno svoje počima 5. IX. u 16 sati. Sjetite se „Gajreta!" Trešeljak. 3. Je li voljan narediti g. Feifaliku, da oI bustavi isplatu odštete za agr^r. jer. postoji , opravdana bojazan, da biše begovi i age dobivenim novcem mogli opet kupiti zem1 lje? I 4. Kako g. ministar može deložacije uzuratora dovesti u sklad s pravnim shvaćanar. posl H. Kurbegovića na g. | njem? Izvolite g. ministre... itd. Ministra šume I ruda o besplatnom Stjcpo Kobasica, davanju drva malovarošanima. nar. posl. Širite ,,Pravdu“ Pitanje U 41. članu Ustava predviđeno je, da će se zakonom urediti, na koji će način dobivati besplatno građevno drvo malovarošani, koji se među ostalim bave i zemljoradnjom. Kako će, o tom nema sumnje, proći duže vremena, dok skupština bude mogla dospjeti, da pretrese ovo vrlo važno i hitno pi­ tanje, a već danas ima malih varošica, koje ne mogu dalje čekati na zakonsko reguhsanje malovaroškog meremata, jer stanovnici tih varošica, kao prim­ jerice Donji i Gornji Vakuf, ne mogu već ove zime prezimiti to sam slo­ bodan stoga staviti gospodinu ministru ova pitanja: 1) Je li mu poznato, da malovaro­ šani kao djelomični zemljoradnici imaju jednu neosporno hitnu potrebu, da se riješi što prije pitanje njihova me­ remata? 2) Šta misli odrediti, da malovaro­ šani podmire svoje potrebe prije, nego se ova stvar reguliše onako, kako je to član 41. ustava predvidio? Pošto ne zasjeda skupština, molim pismeni odgovor. Primite, g. ministre, i ovom zgodom uvjerenje mog odličnog štovanja. Donji Vakuf, 1/. kolovoza 1921. Hamid Krbegović, narodni poslanik (Iz Tuzle). ; Josip Šebalj, preglednik financijske kon­ trole u Tuzli poslao je »ultimatum« redak­ ciji jednog lista- da mu »u roku, od 10 dana ;ime dopisatelja očituje«, jer da će inače »op­ tužnicu okružnom sudu predložiti«. Kad smo tu strašnu prijetnju pročitali, zaključili smo, đa je g. šebalj omatuhio, pa se ne sjeća .žrtava- koje sa mu »padale«. Mi na pr. zna­ mo za jedam slučaj- gdje je jedan trgovac »pao« g. Šebalju 5 kg Šećera dok je dobio dozvolu za maloprodaju duhana, a znamo ii za drugi slučaj, kada je njegova gospođa supruga pod pelerinom u »cekeru« (zemblIju) donijela oveću količinu »crventaša« jed­ nom trgovcu da ih »oboji«. Onom prvom slučaju naš svijet kaže »padanje«, a ovom drugom »šverc«, pa se čudimo, kako se g. šebalj smije toliko prijetiti i kostrušjti, osim ako je od matuhluka postao zaboravan. Mi bismo mu savjetovali- neka prije nego što »optužnicu predloži« vidj sam sa sobom račun i nastoji se sjetiti još kojeg slučaja. Tako bi imao više argumenata za progon redakcije, koja se usudi napasti tako če­ stita državnog službenika. Ako se »ne sje­ ća« ni spomenutih slučajeva, mi ćemo mu ih i bez »ultimatuma« na prostu molbu, op- ј roštenu od takse »padanja« objasniti- jer i nama je u interesu d» sud ovu stvar raspra- | vi, a ne novine. Tutuadžija. priznanje i zahvalnost. Čitluk k M. 20/VJI1. 1921. Muhamedaga Kajtaz Fazlibegov? Mujaga Omeragić, Fazlibeg Kajtaz. MemiŠaga Omeragić, Hamidaga MHavić, Salihaga Čevro, Alija Omeragić. zatim narodnim poslanicima dn Đžafeni Kulenoviću, Huseinu Aliću, Fehimu Kurbegovića i Nuriji Pozdercu; trgov. tvrtci Brunner Jakov i sinevi, a na<ročito njenom direktoru, te ban­ karskoj radnji Veselinović i Pavlović — „Koloniali*4 hrv. trg. d. d. u Zagrebu; Rašid cf. šaćiragiću, pristavu u Žepču, Iliji Kovačeviću pristavu u Kuvesdinu, Huseinu Kulenoviću, čin. poreznog ureda u Zenici, Mi­ hajlu Matiću, čin. Srpske Banke u Novoj Gradišci i Mujagi Bahtijareviću, bank. čin. u Cazinu. Zahvaljujemo se našim dra­ gim Krupskim građanima, koji nam usmeno ili pismeno izraziše svoje saučešće i koji nam još i danas svojim plemenitim i utješljivim riječima liječe te­ ške boli roditeljskog srca za vrijednim i nezaboravnim rahmetlijom. U B. Krupi, 10.VIII. 1921. Za porodicu: Omerbeg Kulenovli trgovac i posjednik. Policijska direkcija za Bosnu i Herc. Broj 30269/21. Sarajevo, dne 8. augusta 194,1. Javna zahvala. Tužni i žalosni zbog ubistva sina Oglas. Mustaibega Policijska direkcija potrebuje za svoju konjicu godišnje 65.000 kg prešanoga sijena, koje bi se imalo iiferovati sva­ koga mjeseca po 5000 kg. Reflektanti neka Šalju pismene po­ nude na ekonomatsko odjelenje poli­ cijske direkcije, koje ujedno daje u tom pogledu pobliže informacije (soba broj 27-28). Policijski direktor: u. z. 277 Neferovlć. ovim se putem zahvaljujemo svim prijateljima, koji nam izraziše tom prigodom svoje saučešće, i koji su nam dali prvu utjehu u neizmjernoj tuzi za našim neprežaljenim sinom, ne­ vinom žrtvom razbojničke ruke. Naročitu hvalu iskazujemo građanstvu u Kulen-Vakufu, koje je pokazalo osobitu usrdnost, D ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD I CD ■ CD ’ Balhan-Haiiatlohuma PAMUK sa bademima i sa i bez oraha, roba izvrsna, pakovano u sanducima od 4 kg, 1, i kg uz najpovoljnije cijene nudi ~ Upredeni bijeli br. 6/42 Tira plavkasta i bijela br. 6/40 Mul bijeli br 3/12. Mafiz, kao i sve ostale vrsti dobije se jeftino kod flrifović Tahir — Tuzla. 1 Д. Romano — Zagreb Jurišićeva br. 6. — Telefon br. 3—98. a CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD B Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000.000 —. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — JzvrŠuje burzovne naloge najkulantnije. Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dioniž>a glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Prižuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge,—Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje 'srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M, O. Štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/64c3e7bb2548b021afb1e3a60a2399dc.pdf 366cb3a65bdd6b5980fe4e6a22a106b2 PDF Text Text —XRIMA u GOTUvU PLAĆENA. Pojedini broj K, 2tzlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za nasu državu godišnje K 2()0.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119 Broj 88 (326) Sarajevo, četvrtak, 25. augusta 1921. (20. Zil hidže 1339.) Memorandum muslimanskog kluba radi pokolja u Sandžaku. Jučer u podne dobili smo od našeg poslaničkog kluba iz Beograda ovu telefonsku depešu: Ministri Spaho i Karamehmedović predali su predsjedniku ministarskog savjeta g. Pašiću i ministru unutrašnjih djela g. Pribičeviću u ime Jugosl. muslim. kluba opširan memorandum radi pokolja u Sandžaku. U memorandumu se traži: da se svi oni, za koje postoji sumnja, da su bilo posredno bilo neposredno su­ djelovali u pokoljima muslimana, pozovu na krivičnu odgovor­ nost, stave u sudski pritvor bez obzira na položaj, koji zauzi­ maju; oni četnici, za koje postoji sumnja, da su u ovom pokolju sudjelovali, da se odmah rasture i razoružaju,* te da se održa­ vanje reda povjeri žandarima drugih krajeva i redovnoj vojsci; da se oni politički činovnici i žandarmerijski oficiri, koji su svo­ jim pasivnim držanjem skrivili, da nedužno musi, stanovništvo nije dobilo državne zaštite protiv zločincima, odmah smjene i da se na njihova mjesta postave energičniji, pravednji i sposobniji oficiri i činovnici, te da se pošalje parlamentarna anketa ili ko­ misija, koja će uz sudjelovanje poslanika na licu mjesta istražiti sve krivce pokolja; da se svim oštećenim dadne iz državnih sred­ stava pravedna naknada. Ovoj su se akciji pridružili musi, poslanici iz Južne Srbije i traže, da se rad ankete proširi i na pećki, prizrenski, kosovski i mitrovički okrug. Ministarski savjet raspravljaće po svoj prilici još danas o ovoj stvari. Musi, je klub nastojao, da za ovu stvar zainteresuje i ostale klubove većine. Klub ostaje na okupu u Beogradu, dok se ovo životno pi­ tanje ne riješi. Uoči nove školske godine. sti, nego prosto za to, jer to traži od nas i vrijeme i potrebe života, gdje moramo svi jednim korakom da stupamo, ier inače nastaje pore? mećenje. nastaje zapreka i za one. koji posrću, što nc drže koraka, a i za one, koji drže taj korak. Eto ta pojava, taj silni broj naše djece, dorasle i za srednju i za os? novnu školu, što ostaje posve osje? čeni od prosvjete, baca nas u brigu, i treba da nas baca u brigu, da nam ne da spavati. A broj njihov neće se smanjivati dokle god mi budemo mirno spavali, dok nas ne počne be? sanica moriti. Zar nije žalosna i teška pojava, kad imađe osnovnih škola sa po 30, 40 ili po 50 kuća muslimanskih u svom području a djece njihove u školi jedva po 10 na broj? Za što je to? Za to, što se o tom ne vodi bri? ga ni agitacija, kad već nemamo ili kad se ne provađa zakon o prisil? nom polasku škole. Prisilan zakon, n, pr. za vojnu dužnost, za plaća? nje poreza itd. umjestan jc, ali mu nema mjesta za prosvjetu, jer vese? lo srce kudilju prede, a teško da će prosvjeta moći onako uzgojno djelovati ondje, gdje i otac i djeca proklinju vlasti, što ih primoravaju globom i zatvorom u školu, ali i tog se zadnjeg sredstva svi narodi i dr? žave laćaju i tako šire prosvjetu i preporadaju svijet, jer drukčije ne može. Naravno i k nama je došao taj zakon, samo je šepav i ne provađa se kako treba a do novog savršeni? jeg zakona o prisilnom polasku ško? le teško da će doći u kratko vrije? me s jednostavnog razloga, što je danas gotovo nemoguće podizati nove školske zgrade. Stoga smo da? kle prisiljeni zasada iskorištavati svaki i najmanji prostor u postoje? ćim školama, da se što vise djece u njih smjesti. U drugom redu tre? ! | ' j 1 < ' Godina IIL ba da pojedine općine izlaze vladi u susret i tako, da možda u svom području nađu i prirede kakvu sta? ru zgradu za školu, pa da se tako nove škole podižu. Ali u nas gotovo sve spava. Niti se ko brine, da se što više djece u? piše u postojeće škole, niti nove ni? ču. Uopće u nas ima krajeva, ima čaršija, ima sijela i razgovora, gdje se nikad ni riječ ne progovori u školi i o prosvjeti. Dobro je primje? tio jedan prijatej na sijelu u jednoj ovakoj sredini. Eto, veli, govorismo i o krastavicama, i o tikvama i patli? džanima, kakvi su u koga, šta im je naudilo i t. d., a znamo, kaže, da je njihov vijek do prvoga mraza; a? ma dajte, braćo, da reknemo koju i o našoj djeci: koliko ih je u koga, kakvi su, u kojim su godinama, je? su Ii prispjeli za nauku, jesmo li od? lučili štogod o njihovoj budućnosti. Krasta viče smo i patlidžane okopa? vali. plijevili i zaljevali. a šta čini? mo za ono, što nam je najdraže? Na ove riječi, veli naš prijatelj, o? bično »mukom muče age Udbinja? ni«. Žalosno! Ovu našu rak^ranu, ovaj nemar za nauku ne treba više suzbijati o? bičnim frazama: »treba da učimo« i općenitim, agitacijama »dajte, bra? ćo, djecu u školu«, nego za ovu ak? čiju treba organizacije. Ljudi prvi, pozvani, treba da uzmu u pretres svaku pojedinu kuću kakve su pri? like u njoj, ima Ii u njoj dijete do? raslo za školu, je li upisano, pitati roditelje, za što to nijesu učinili i smjesta na posao, da ga odmah vodi i t. d. Tako pojedinu kuću, po? jedino dijete uzeti na oko a ne ob? ratno: govoriti skupovima, da do pojedinca i ne donre riječ. Mislim, da bi trebalo organizovati akciju za ovaj rad, pa da se istom onda mo? že nadati željenom uspjehu. Za koji dan otvoriće se tnnogo? joj ima da bori i s tim neprijateljem brojna vrata naših prosvjetnih hra? i svojim — s oskudicom. Za to se mova i pohrlite u njihove dvorane sama od sebe pokazuje jedna veli? naša mladež odmorena preko dvo? ka, jedna neotkloniva dužnost nas . Ruše i pale seljačke domove". mjesečnih školskih praznika s pri? sviju, da toga neprijatelja naše no? (Svršetak). kupljenom novom snagom za ozbh vt generacije uklanjamo s puta, da Ogorčeni težaci nisu mogli podno­ ■ piše nar. poslanik zemljorad. stranke ljan i težak rad rad duševni. Sto joj ne smeta u njezinu mladom ži? je težaku proljeće^ to je našoj škoh votu, a u svetom radu za svoju bu? siti povreda svoga Kralja i progona Jovo Popović: »Vlast su u Bosni dobili u svoje skoj mladeži jesenski mjesec sep? dućnost, gdje će biti od koristi sebi siromašnih beglučara Dragičevića — tembar. I kako se težak raduje bla? i svom narodu. Sveta nam je dakle te nije čudo što su iz ogorčenja neki ruke opet oni, koji su 1914. i 1915. gom proljeću, kada će upregnuti dužnost, da notpomažemo svoju dan oborili begovu kulu i bez inte­ pokazali da se u odnosu prema se­ svoje vočiće da zaore izležanu ledi? mladež, da pohitamo »Gajretu« u resa vratili milo za drago, zato što ljaku — specijalno prema Srbinu se­ ljaku — rukovode samo svojom nu, tako treba da se raduje i naša pomoć prinosom svake ruke. I kad je beg oborio kmetsku kuću. mržnjom. To su oni isti neljudi što su Ali što bezi ruše kmetske kuće to mladež, kad ulazi na početku škoh toj dužnosti svojoj udovoljimo, on? oni su bezi ali seljake iavno šibali i mučili, to su i oni ske godine u školu, da novom sna? da možemo bezbrižno gledati svoj nije kažnjivo gom počne primati novo, dosad ne? posao s uvjerenjem, da će naša mla? kada je hiljade težaka oborilo njegov isti neljudi koji su izdavali naredbe da čuveno, znanje, da tako svoj duh dež doći na kraju školske godine čardak, onda vlast koja je u rukama se Srbima seljacima za hranu daje zob a ostalim pšenica. To su oni isti, Što raznih Tefterdarevića progoni i apsi bogati i obrazuje, a srce plemeni. s obilnim plodovima. su izdavali javne pohvale našim tira­ Mi nemamo straha, da će se naši Nas baca u brigu jedna druga po? težake. nima I mučiteljima. Omer i Meho Dedić proćerani su mladi težaci pokolebati u svom teš? i java u našem socijalnom životu. Mi Godina 1921. razvija se u znaku no kom radu, mi se posve pouzdajemo ; govorimo o našoj mladoj generaci? bez ikakove presude sa kmetovskog u njihovu dobru volju, da će s Bo? ji. koja se školuje, govorimo o na? selišta pred rat. Kotarski ured osu­ I vih progona našega seljaka, Seljaku žjom pomoću savladavati trud, ko? soj mladeži, koja je već zabrodila đuje a Agrarna Direkcija potvrđuje da ■ oduzimaju njegovu zemlju, gone ga iz ji ih čeka, da će opet na kraju ove strujom nauke ili će tek ove godine se zemlja kmetima uruči i ta se pre­ I kuće, ruše mu kuću. U najbližoj bligodine izaći pobjedioci i donijeti udariti tim smijerom, ali mi treba suda ne izvršuje samo za to što je ■ zini Sarajeva, u blizini Travnika, u bli­ zini Visokoga izbačene su seljačke posvojim roditeljima dokaz, da trud, da se upitamo: koliko je te naše u korist kmeta. koji su ulagali školske godine, nije mladeži, da, koliko je ima prama Mnogo smo podnosili za vreme I rodice iz kuća i kuće odmah porušene. onoj brojnoj mladeži, koja je uda? I Osmanlija, te za vreme Švabe, žalosno Žandarmi i vojska asistii ili su dok se bio uzaludan. Da, mi se posve sigurno pouzda? rila posve drugim smijerom? A tre? je da ovo podnosimo u vlastitoj Otadž­ ■ to vršilo. Kada sam u petak 14. jula i t. g. otišao kod predsjednika bos. vlade vamo u snagu i dobru volju našeg ba da se upitamo za to: koliki je i bini. kakav je taj omjer mladeži na na? podmlatka! Ali isto tako treba da Najteže dane iz 1914. godne, zahva­ • g. Đurđeviča i rekao mu da nije ni budemo svjesni i sviju poteškoća, ukama i mladeži bez nauke u nas ljujući radikalima i demokratima po- I lepo ni čovječanski što se tako radi, odgovorio je on da za to ništa nezn ., koje našoj mladeži smetaju norma? specijalno muslimana, a kakav je u vređuju isti žuckori«. jer to naređuju ministri. Pa kako mogu drugih naših sunarodnjaka? A mi lan rad u školi. To su u prvom redu Iz ovoga se vidi da su progonjeni teškoće života. Nije baš lahka stvar kad bi i sami bili, trebalo bi nasto? i bespravni jednako i Srbi, kao i Hr­ , ministri izdavati takva nečovječna nani igračka savladavati svakidašnje jati, da se neprestano broj onih na vati, te Muslimani seljaci. To neka ’ ređenja? Kako se može dizati sa zemlje i seljak usred leta pred sabiranje letine? odlomke same nauke i dolaziti u nauk ama povećava, a broj onih dru? upamte plemenski haikači! , Kako mu se može rušiti kuća7* Dali školu spreman; nije to jednostavna gih smanjuje. Pogotovo to treba da ministri istodobno izdaju naređenje, da U „Beogradskom Dnevniku" od 21. činimo obzirući se na našu braću stvar i kad je mladić sit i odjeven, jula o. g. pak čitamo ove retke što ih se taj seljak kome se oduzima zemlja drugih vjera ne od kakve zavidno? a koliko ih ima, da se u nauci svo? „Begovsko carstvo". �sa svojom porodicom kolonizira na drugom zemljištu, da mu se pribavi drugi način zarade? 5ta radi ministar za agrarnu reformu i ministar za so cijalnu politiku? Gde su ti, što su ne­ prestano isticali da socijalna pravda traži da se pomognu bosanski begovi i age? Zar ta ista socijalna pravda ne postoji, kada je reč o bos. seljaku? Bosna je puna elektriciteta. Gonjenje i izazizivanje seljačkoga reda neće ga ublažiti ni smanjiti. Samo pametna ministarsk i naređen ja i mnogo bolja uprava nego je sadanja mogu sprečiti oluju«. Ovako ti listovi. A mi i ovom zgo­ dom pitamo: Poslije svega ovog* nije li opravdanija politika okupljanja svih onih koji pate na cijelom teriioriju, od po­ litike plemenskog okupljanja i plemen­ skog rata šovinista srpskih i separa­ tista hrvatskih? Jeste li pročitali, braćo muslimani? Osobito pitam one, koji su na svojoj koži Okusili sve grozote agrarnog bolj­ ševizma, one, koji su osim kmetovske zemlje izgubili sve naseljene begluke, osim toga još i svaku njivicu, na ko­ joj jedan težak radi preko deset go­ dina, pa čak i one zemlje, koie ste vi svoj-om rukom obrađivali i svojim zno­ jem topili' Ovu treću vrstu otetih ze­ malja, prema sporazumu vlade i mu­ slimanskog kluba, treba danas vratiti, i radi toga vidite, šta pišu, šta viču?’ Vidite, s kime naš klub ima da se bori i s kakvim elementima posla ima. Težaci dobivaju 5 i po milijuna dunuma kmetovske zemlje besplatno, do­ bivaju preko milijun i po dunuma beglučke zemlje također besplatno i osim svega toga daje im se pravo, da kupe po faktičnoj vrijednosti onu zemlju, koju preko 10 godina obrađuju. Samo im se veli: ne dirajte u slobodan po­ sjed, ali oni i to otimlju. Vlast ih iz­ goni sa te zemlje, i gledajte, šta pišu i kako ih pomažu i oni, od kojih se čovjek ne bi ni nadao, kao Što ie na pr. »Slobodna Tribuna«! Nemojte se kameniti od Čuda, nemojte se ni uz­ rujavati, sačuvajte svoju prisebnost i budite strpljivi! Jer, hvala Bogu, ima i ljudi, koji drukčije misle; ima ih osobito u Beogradu, na kormilu ove države. Ti ljudi imaju i srca i pravdoljubivosti. Njihova se riječ čuje i poštiva. S tim ljudima je naš klub pravio spo­ razum i izliječio mnoge rane, koje su I ; I i I i i 1 ! . I , nam se zadale od prevrata ovamo. »S obodna Tribuna« veli: »Radikali su bogatim begovima dali 1200 mili­ juna« i t. d- A iedan ministar — Srbi­ janac u plenarnoj sjednici konstituante veli: »Ta svota ne predstavlja ni jednogodišnji prihod sa oduzetih zemalja«. Bogati begovi! Koga »Slo­ bodna Tribuna« nazivlje bogatim be­ govima? Zar ono 11 hiljada porodica, koje su od prevrata ovamo prodale i ženski nakit i kućni namještaj, i ku­ hinjsko posuđe, i košulju sa sebe skinuli i na pazar odnijeli, te tako spali na prosjački štap? Jesu li to bogati begovi? »SI. Tribuna« veli: »Deložirana je siromašna porodica Kneževića, a onda je obijesni aga Jelko, koji ima toliko kuća u Sarajevu . . . Kneževići ostali bez krova ... i t. d " Sramota za »SI. Tr.«, da udara ovaku pljusku istini u lice! Alija Jelko nije nikakav obijesni aga, nego m rni težak, čiji žuljevi na rukama dovt Ijno pokazuju, da sobom obrađuje svoju vlastitu zemlju. On nema nijedne kuće ni u Sarajevu ni nigđe osim onu na selu, koju su mu Kneževići bili oteli, a Knežević ima svoju vlastitu kuću na drugom mjestu, osim toga on nije nikako težak, nego željeznički službenik. U jesen 1919. g. posijao je pšenicu i drugo žito, u proIječe slijedeće godine posadio povrće. 8. marta 1920. g. dođu Kneževiću sa 17. plugova i zaoru i žito i povrće, iskrče šljive i sasijeku šumu i uva e se u kuću i istjeraju Jelka i njegovu djecu. Jelko se je godinu i po dana sa svoji m djecom sklonio u Sara evo i potucao se od nemila do nedraga. Čitavo ovo vrijeme parnica se vodi, sud rješava u korist Jelke, agr direk­ cija potvrđuje to riješenje, koje ide na ministarstvo. Ali zbog rezervatnih naredaba Srškića i drugih, koje proteži­ raju otimače, ne izvršuje se osuda. Najposhje stupanjem musi, kluba u vladu ta se stvar uzima ozbiljno u obzir i uzurpatori se deložiraju. I to je za »SI. Tr.« »begovsko carstvo«. Ne ćemo duljiti ni navoditi one druge slučajeve, koje „SI. Trč nabraja. Samo ćemo reći to, da je kod svih tih slučajeva zemlja čisto vlasništvo onih, koje se sad uvode u posjed. Te zemlje nemaju nikakve veze sa agr. reformom. Za svaki taj slučaj imaju sudske pre­ sude i izričita naređenia ministarstva za agr. reformu i ministarstva unut. djela, da se uzurpatori deložiraju. Pisma muslimanskom težaku o zadrugarstvu. Sastavio po raznim vrelima i vlastitom iskustvu Ajanović Abas (Nastavak). Pokrajinskoj upravi za Bosnu i seljačke zadruge za zajmo« Hercegovinu podnese se ovakav ' vc j štednju s neograniČ€i podnesak; Raduša, dne 5. augusta 1921. nim jamstvom u Raduši, »Osnutak »Jugoslavenske I kotar Tešanj«. PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Poslije kratkog odmora na ovoj planini krenusmo dalje i odmah se počesmo spuštati. Dakle već smo u Perziji. Bio sam veseo i radostan, što sam napokon poslije šest godina za granicama Rusije. Ne osjećah ni najmanjeg umora i lagano kao ptica stupao sam dalje Već se počelo smrkavati. Dolje u uvali dodosmo u jednu pećinu i tu sjedosmo. Kurd nam reče, da ćemo ovdje spavati i da ćemo sjutra nastaviti put. 0 azih, da je u ovoj pećini i prije vatra ložena i pomislih, da je ovo Kurdovo svratiste, kad se on nalazi u ovakvim ekspedicijama preko ovih planina. Brzo nakupismo suharaka. Kurd donese od nekuda vode i mi skuhasmo čaj. Dobro pojedosmo, napismo se čaja i zapalismo cigarete. Kurd ne puši i on odmah leže tu kraj vatre i zaspa kao zaklan. Nas dva takodjer osjećasmo umor, ali nam ni na kraj pameti ne dolazi, da legnemo. — Bojimo se ipak i riješismo i ovu noć ne spavati. Opet smo varili čaj, pušili i razgovarali, dok nam se napokon vatra ne ugasi. Počesmo drijemati, ali se držasmo i odupirasmo snu, koliko ie to moguće bilo Kurd spava kao ubijen Grk mi picdloži da i mi malo legnemo i da jedan bdije Број 326 Broj „ПРАВДА" — „PRAVDA" Страна 2 Strana I dok drugi spava. Tako provedosmo noć. i U cik zore probudi se naš provod­ nik. Opet skuhasmo čaj, nešto malo pojedosmo i krenusmo dalje. Putovanje bijaše kao i jučer, samo bez i najmanjeg straha. Razgovaramo, dovi­ kujemo se, upozoravamo jedan dru­ i goga na ovo ili ono i tako brže pro­ | lazi vri eme. Prolazimo prekrasnim 1 romantičnim pred,elima. Klisure, brda, uvale i manje dolinice ovdje su pri­ i rodom tako ukusno i idealno umjei tmčki položen, da sam se toliko puta i morao zaustaviti i promatrati. Iskreno sam žalio, što je ova ljepota prirode . ovdje i što se ljudi ne mogu njome nasladjivati. ' Naše spuštanje s ovih planina i pe­ i njanje na manje, da se opet spustimo još niže, trajaše do tri sata poslije . podne. Išli smo polagano, često smo i se zaustavljali, pušili ili sjedili kraj i potočića, koj h je ovdje u gorskim i uvalama mnogo. Ali još ne vidimo nikoga, ne opažamo nikakvih znakova da tu negdje u blizini žive ljudi. Tek smo nekoliko puta presijecali druge puteljke, po čemu sam sudio, da ovu­ da ljudi češće prolaze. Oko šest sati poslije podne ispesmo se na jedno prekrasno brdo. Nije i onako kamenito kao prijašnja i po njegovu cvatu kao krv lijepi crveni tulipani. Ali kad podigoh glavu i po­ gledah naprijed, opazih tamo dolje pod nama prostranu ravnicu, tu i tamo prekidanu malim zelenilom obraslim , j I i ! | I ! i | I I ' ] I i • ! , I | i 1 dan primjerak zapisnika konstitui­ Kotarskom uredu Te š a n j. I raj uče skupštine. 5. Zadruga pridrži sebi i pohrani Na temelju naredbe Pokrajinske ' uprave za Bosnu i Hercegovinu od I na sigurnom mjestu: jedan primje* 27. jula 1921. broj 115.185/21 II—I 1 rak pravila i jedan primjerak zapi* čast nam je p. n. do znanja staviti, snika konstituirajuće skupštine. Molba za upis zadruge u trgovač* da su seljani sela Raduše danas os* ' ki register napravi se ovako: novali pod tvrtkom: »Jugoslaven* ska seljačka zadruga za zajmove i Jugoslavenska seljačka zadruga za štednju s neograničenim jamstvom zajmove i štednju s neograničenim jamstvom u Raduši. u RaduM« svoju zadruga, te prila* dne, 11. avgusta 1921. zemo jedan zapisnik osnivajuće skupštine i četiri primjerka pravi* ' Molba za upis zadruge i la. Ravnanja radi izvješćujemo, da I članova ravnateljstva u tr* smo predali molbu okružnom sudu ' govački register za upis naše tvrtke u trgovački re­ Okružnom sudu gistar, tc čim to uslijedi, otpočeće* Banja Luka. mo s poslovanjem. Glasom priležećeg zapisnika pri* Predsjednik: Abdulah Brkić v. г. hvaćena su na osnovnoj skupštini Član ravnateljstva: Šaban Joldić v. dne 5. avgusta 1921. pravila »Jugo* r Blagajnik: Tevfik Galijašević v.r. slavenske seljačke zadruge za zaj* move i štednju s neograničenim Prilog: I zapisnik osnivajuće skupštine, 4 । jamstvom u Raduši« i time je za* druga na temelju izmjena trgovac* komada pravila«. Gornji se podnesak pošalje nad« ■ kog zakona osnovata. Molimo upis tvrtke u trgovački ležnom kotarskom uredu, a sad se ' registar za društvene tvrtke i za od* ovim redom obavi rođenje propisanih objava u službe* Protokolacija Zadruge. nom listu, tc za upis i objavu po za­ 1. Svi članovi ravnateljstva imaju konu propisanog dijela pravila. jednog dana zajedno otići kotar* Nadalje molimo za upis u trgo* skom sudu i tamo se, na za to od* vački registar i za propisanu obja* ređenoj tiskanici »Izjava« vlastoru* vu i članova ravnateljstva rečene eno potpisati, i to upravo onako, tvrtke, koji su na osnovnoj skupšti­ kako će se svaki od njih kod zadru* ni statutarno izabrani i to: ge, odnosno u ime zadruge potpi* 1. Abdulah Brkić, težak iz Radu* šivati. Ta izjava ima se odmah še kao predsjednik, sastaviti u tri primjerka, od kojih 2. šaban Joldić, težak iz Raduše će se dva primjerka poslati okruž* kao podpredsjednik, nom sudu, kao prilozi k molbi za 3. Salih Bejtić, težak iz Raduše protokolaciju zadruge, a jedan Sa* i kao član ravnateljstva, vezu. 4. Galijašević Zeir, težak iz Ra* 2. Okružnom sudu, kao trgovac* ! duše kao član ravnateljstva, kom sudu, pošalje se neposredno 5. Muhamed Smailhodžić, težak molba za upis zadruge i članova rav* 1 iz Raduše kao član ravnateljstva i nateljstva u trgovački registar. Toj 6. Tevfik Galijašević, bankovni knjigovođa iz Tešnja kao blagajnik. molbi ima se priložiti: a) Jedan primjerak zapisnika : Ujedno javljamo, da su u nadzor* konstituirajuće skupštine. no vijeće izabrani ovi zadrugari: h) Jedan primjerak pravila, koja , Hasan eff. Midžić, bankovni rav* su kod skupštine od zadrugara pot* natelj iz Tešnja, Džemalbcg Ajano* pisana; vić, Osman Kerić, Salih Berberović d) Dva primjerka »Izjave« člano* i Mustafa Mulabećirović, svi težaci va ravnateljstva s njihovim vlasto iz Raduše. Napokon napred spo* ručnim potpisima, koji imaju hiti menuti blagajnik Tevfik Galijaše* ovjerovljeni kod suda. vić izabrat jc ujedno i kao pošlo* d) Poseban alfabetskim redom sa* voda naše zadruge. stavljen imenik svih članova zadru* Ovoj molbi prilažemo: gc. a) Jedan primjerak zapisnika os* Ovu molbu za protokolaciju za* nivajuće skupštine, druge imaju potpisati svi članovi b) Jedan primjerak pravila, usvo* ravnateljstva pred kotarskim su* jen na osnivajućoj skupštini, dom. koji će odmah te potpise ovje* c) Alfabctski imenik članova za* roviti, a to nek učine skupa prilikom druge, koji su popisani također i ovjero vi jenja potpisa na »Izjavi«. na zapisniku skupštine, tc koji su 4. Savez jugoslavenskih seljačkih i danas članovi zadruge i zadruga u Sarajevu ima izvijestiti d) Dva primjerka »Izjave«, u ko* zadruge, da je okružnom sudu pred* joj su članovi ravnateljstva potpi* ložio molbu za protokolaciju zadru* sali se na način, na koji će zadrugu ge i za protokolaciju članova rav* potpisivati. nateljstva, a tom izvještaju se pri* ; Konačno molimo, da se uz rije* loži: jedan primjerak pravila i je* ' šenje ove molbe jedan primjerak i brežuljcima Na desno i na lijevo u ravnici primjećujemo kuće, a na nji­ vama oko njih hajvane i ljude. Neiz | reciva bijaše naša radost, mi bijasmo i u našoj radosti naivni kao mala dje­ ca. Obasusmo Kurda stotinama pita­ nja, ne očekujući na mnoga odgovor, nego tek onako pitasmo, da tim damo oduška onom unutarnjem osjećaju Ta ne bijaše to tako maleno i neznatno za nas! Mi se kutarisali od boljševika, prošla ona grozna opasnost, što je I ova dva dana i dvije noći lebdila nad nama i mi snio eto sada tu u blizini ljudi, koji će nas primiti kao nesretne izbjeglice i strance ljude, koji mole za zaštitu i pomoć. Kurd nam pokazuje na ono selo na lijevo. Ono je poređe i pol< ženo je na malom brežuljku, ispod koga leće veći potok. »Tamo su«, reče, „Englezi i za sat ćemo b ti u selu". Pođosmo odmah dalje. Činilo mi se, da smo se za pet minuta spustili s ovog brda, a faktički smo išli više od dvadeset minuta. Evo nas napokon u ravnici i koracamo li­ jepim širokim noljskim putem. U sre­ dini polja zaustavi nas naš kalauz i tražijaše od nas potvrdu, da nas je sretno doveo do engleskih straža. N uspjesmo se ni obazrijeti, kad opazismo, kako izjaha iz sela pet konja­ nika u vojničkim uniformama i jašu k nama. Kurd nam reče, da su to EngJezi. Ja mu napisah potvrdu, u kojoj saopćih onom Perzijancu u Ashabadu, da nas je njegov provodnik zdrave i žive doveo do engleskih I straža i da smo u svakom pogledu ; bili zadovoljni s njim. ЛДој mu suput­ nik dade kao dar jedne gaće i ko­ šulju, a ja neimajući toga dadoh mu j dva srebrna carska rublja. Kurd sve ' primi sa zahvalnošću, strpa u njedra i stajaše tu kraj nas Čekali smo one konjanike Kad dojahaše do nas, sjahaše i dvo• jica priđoše k nama. Jedan imađaše na rukavima tri širita i kako sam ka­ snije saznao, to je bio narednik. Nijesu to bili Englezi nego Indusi, engleski vojnici iz-Indije Ovaj nas narednik upita, da li smo Austrijanci zarobljenici. Govorio je ruski i vidilo se, da je on ove dvije tri riječi s ve­ likim trudom naučio. Nekako se sporazumjesmo. Oni prebr^še Kurda i kad kod njega ništa ne nađoše, otpustiše ga mirno i bez kakva objašnjivanj Kurd je svoju pušku ostavio tamo u • jednoj uvali i sada se s nama rukova ■ i odmah okrenu put onog sela, što I nam osta tamo na desnoj strani. Mi pođosmo put sela, iz koga je došla ova patro’a Narednik ide s nama pješice. Promatra nas, osmjehuje se, a ja iskrivIjujem ruske riječi i nastojihi, da mu razjasnim, da smo mi pobjegli iz Rusije i da smo podanici savezničkih država. On sluša i gleda nas onim dobrim prijatnim pogledom, kakav sretate samo u Indusa, milih i dcbnh i ljudi, kako sam ih kasnije upoznao. । I i ! I (Nastaviće se). �Број 326 Rroj »izjave ravnateljstva« nama po* vrati. Abdulah Brkić v. r., Saban Joldić v. r? Salih Bcjtić v. r., Uzcir Galijaše* vić v. r., Muhamed Smailhodžić v. r. Tevfik Galijašević v. r. Prilozi: 1 kom. zapisnika osnivajućc skup­ štine, 1 primjerak pravila, 1 kom. alfab. imenika, 2 kom. »Izjave potpisa«. Imenik izgleda ovako: Imenik članova Jugoslavenske seljačke za* druge u Raduši. Tek. broj. Ime i prezime Mjesto 1. Ajanović Džemalbeg Raduša 2. Ajanović Hainzalija « 3. Ajanović Samibeg « 4. Berberović Salih « 5. Brkić Abdulah « 6. Galijašević Uzcir « 7. Galijašević Jusuf « 8. Dcljkić Ahmet « 9. i t. d. Jedan ovakav imenik, kako je to naprijed spomenuto, pošalje se ok* ružnom sudu, jedan Savezu i jedan ostane kod zadruge. Daljnje napu* tkc u postupanju s »Imenikom« do* bit će Zadruga od Saveza. »Izjava potpisa ravnateljstva« iz* gleda ovako: Jugoslavenska seljačka zadruga u Raduši. Članovi ravnateljstva i blagjnik ove zadruge potpisuju: kog daljnjeg člana ravnateljstva biljeguje sc s 1 dinarom. Ovim su naputci za osnutak jed* ne zadruge u cijelosti završeni. Daljnje odredbe doći će od Save* za, odnosno bit će poslovođa poz* vat na blagajnički tečaj. Apelujemo na svakog onog, koji uvidi, da hi sc negdje mogla po u ovim naputcima izloženim uvjeti* ma za osnutak zadruge osnovati za* druga, neka odmah pristupi poslu. Pišite Savezu, on će Vam poslati besplatno pravila, tiskanice, zapis* nike i eventualno izaslanika. Osni* vajuća skupština može biti po o* vim naputcima od svakog obavlje* na, a Savczov izaslanik može i kaš* nje doći, kad nastupi put u tome kraju, gdje je zadruga osnovata. Sa* mo se po sebi razumije, da će za* druga dobiti od Saveza i prije to* ga sve direktive pismeno. Veliki »a* datci stoje pred Savezom, a on ih neće moći riješiti bez suradnje sva* kog prijatelja našeg napredka. O* voj ideji mora se podvrći i intele* genat u čakširama, pantolama, fesu i ahmediji, jer ako nijesmo gospo* darski jaki, nemožemo biti jaki ni kulturno ni politički. Na gospodar* skom polju ne smije biti cijepanja. Adresa Saveza jest ovaka: Središ* nji savez Jugoslavenskih seljačkih zadruga u Sarajevu. U budućim brojevima upoznat će* mo javnost i sa samim savezom i njegovom svrhom, te osnovom nje* gova rada. 1 , . i j Naši dopisi. Avtovac (Gacko), 24. juna 1921. 18 . juna o. g., 41 subotu, kad je dan naloga u Gacku, vraćali su se sa na­ loga iz Gacka knezovi i muhtari preko Avtovca kući. Tom je prilikom knez Mrdak Bjeković iz sela Gareve, dovezavši se u fijakeru s nekoliko dru­ gova, svratio se u trafiku invalida Sulje Hasanbegovića, gdje su se svi podmirili duhanom. Otale su krenuli radnji Hasanage Hasanbegovića. Knez je iskočio iz fijakera i s batinom i s revolverom u ruci uljegao u radnju 1 tražeći nekoliko pakli duhana. Iako je kod Sulje kupio duhana, koliko je trebao, te iako je znao, da Hasanaga ne drži duhana, a na to ga je i Ha­ sanaga opetovano upozorio, on je ipak s nekom žestinom zahtijevao duhan, i Kad mu ovaj nije mogao udovoljiti I želji, knez je jadnog Hasanagu lupio batinom po glavi, tako da mu je prema kasnijem liječničkom nalazu napravio Ova se izjava u dva primjerka ranu 1 i po cm. duboku i 2 cm ši­ kod kotarskog suda ovjerovi, do* roku. Ni s tim se nije ovaj delija za­ čim se kod zadruge pohrani treći, dovoljio, nego je sveudilj lupao po kojeg ne treba ovjeroviti. Čim ok* : Hasanagi i počeo prijetiti revolverom. ružni suđ povrati jedan od poslata Na sreću je revolver bio prazan i tako mu dva gornja ovjerovljena prim* nije Hasanaga glavom platio. Pri tom ; jerka, imade se taj primjerak po* je, naravno, psovao Hasanagi oca, slati Savezu. majku i sve, što je muslimanima naj- ; Biljegovni propisi za podneske svetije. seljačkih zadruga na zemaljske ob* Zatim je knez nastavio put psujući ■ lasti jesu ovi: i nazivajući muslimane svakom sor­ I. Na podnesak pokrajinskoj up* tom. ravi putem nadležne političke vla* Radi ovakovih zlikovačkih napadaja ■ sti 2 dinara, a na svaka pravila po moraju muslimani trgovci posve rano, 50 para. Zapisnik osnovne skupšti* oko 4 sata po podne, zatvarati svoje ' ne mora se također biljegovati bi* radnje. Ijegom od 50 para. O pomenutom slučaju Hasanaga je II. Molba okružnom sudu za pro* podnio prijavu žandarmerijskoj straži, tokolaciju zadruge i za protokola* ali ova je vrlo površno ispitala doga­ čiju članova ravnateljstva: đaj i kneza pustila na slobodi, da nas ! a) Na molbu 1 dinar, i nadalje izaziva vrijeđajući i psujući, 1 b) Za protokolaciju zadruge 1 D, te šaljući nas u Aziju. c) Za protokolaciju svih članova Iznosimo ovaj slučaj ponajviše radi 1 ravnateljstva 1 dinar, toga, jer je Hasanaga jedan od naj- . d) Za skupni oglas na sudskoj ta* ' uglednijih građana i jer nikad nikomu j bli o protokolaciji zadruge i svih ■ nije ništa na Žao učinio. Šta više, on članova ravnateljstva ukupno 2 di* se je najviše i za vrijeme rata, a i 1 nara, uvijek zauzimao za Srbe i pomagao i e) Na svaki prilog molbe, t. j. na ih. — Od nadležnih vlasti zahtijevamo, i zapisnik konstituirajuće skupštine, da jedanput stanu na kraj ovim bar- i na ovjerovljeni propis naredbe ze* barskim izazivanjima, jer je čaša već maljske vlade o odobrenju konsti* prepuna i ne može se više trpiti« tuirajuće skupštine, na svaki pri* Gačanin musliman. mjerak pravila, na imenik članova i na svafci primjerak izjave članova ravnateljstva o njihovim potpisima po 50 pira. Osim loga pošalje se okružnom sudu za oglas u službenim novina* ma o protokolaciji zadruge i člano* va ravnateljstva ukupno 100 dina* ra, a za biljeg na taj oglas 5 dinara. Za ovjerovljenje potpisa prvog elana ravnateljstva biljeguje se 2 dinara, a za ovjeren je potpisa sva* Страна 3 Strana „ПРАВДА“ - „PRAVDA41 što izlaze u Sarajevu, obećala su u početku svog izlaženja, da će svojim pisanjem djelovati i na moralni uz­ goj širokih slojeva našeg naroda i nastojati, da se uklone poroci iz na­ šeg društvenog Života. Među najstrašnije poroke bez svake sumnje spadaju seksualni ekscesi za­ puštene i neodgojene mladeži. I umje­ sto, da se ti bar ograniče, ako se već ne mogu potpuno iskorijeniti, pomenuta dva lista iznošenjem najgadnijih slučajeva te vrsti, upravo protivno dje­ luju na mladež, nego što bi možda i sami željeli. Kad naša razuzdana mladež čita o spolnim općenjima djece međusobno, pa sa životinjama i slično, to djeluje na njenu neobuzdanu i usijanu ma­ štu, ona sanja i stvara sebi slike 0 tome, te čeka prvu zgodu, da to i iskusi. Kad već nemamo naročitih sudova za to, ovaj se pojav vrlo delikatne naravi ne bi smio iznositi širokim ma­ sama, njegove bi slučajeve mogao samo »Policajni Vijesnik« registrirati. Šarlatanstvo Krste ; , Cicvarlća. Govoreći o nedosljednosti i šarlatanstvu K. Cicvarića, beogr. „Novosti" % svom 6Q. broju među ostalim navode i ovo: Na ta pitanja vrlo je teško dati od­ govora, jer se g. Krsta Cicvarić ne može više uhvatiti (s oproštenjem!) ni za rep ni za glavu. Jer čovek, koji je do juče hvalio srbofilstvo Hamdije Karamehmedovića ne može valjda za nekoliko sati da promeni toliko svoje mišljenje 0 njemu i da napiše danas: »Mehmed Spaho i Hamdija Karamehmedović, oni koji su sokolili au­ strijsku vojsku pri njenom pohodu na Srbiju 1914-, oni danas ministruju u Beogradu, a nama naprednim Šumadincima zabranjuje se da možemo slobodno ispovedati svoja politička uverenja, nama se preti zatvorom, robijom i ubistvom!« A čovek, koji radi na narodnom jedinstvu ne može valjda 0 Srbima muslimanske veroispovesti i o Vcjvođanima ovako pisati »Okolnost da u našem političkom životu mogu igrati izvesnu važnu ulo­ gu dojučerašnji madžaroni (vojvođan­ ski radikaii) i okolnost da je u beo­ gradskoj vladi danas predstavljena i muslimanska begovska fukara, dok u istoj vladi odsustvuju najbolji i najslobodoumniji šumadijski patriote — to je jedna užasna, jedna vapijuća anomalija!* Je li to čovek naprednih ideja, čo­ vek, kome pre svega mora stajati na duši kako plemenska tako građanska ravnopravnost ? Mi smo doduše već davno prekinuli svaku polemiku s ovim abnormalnim čovjekom, ali ipak prenosimo ovu na­ pomenu „Novosti41 kao potvrdu isprav­ nosti našeg stajališta. : j | | I ii I I I I Kemal-paši, ovo: »Ti ćeš spasiti nesretni puk Smirne, Trakije i Bahkesira, Čiji je Život i čast okaljana po Grcima, pa će Tvoje ime biti zlatnim slovima upisano u historiji.« Ismet paša dao je demisiju na časti šefa glavnog štaba turskog. Za za­ mjenika mu je postavljen Fevzi-paša, predsjednik Vijeća i ministar narodne obrane. Za ministra narodne obrane biće privremeno određen Rifat-paša, dosadašnji ministar unutr. »Times« javlja također, da je nova grčka ofenziva otpočela i da Mustafa Kemal-paša uzmiče. Nu ne zna se, ili on ne može ili neće da ratuje. Grci hoće da privremeno zaposjednu An­ goru, a nada sve žele, da razore želj. liniju i domognu se drvenog građev­ nog materijala. Izgleda, da su sigurne vijesti, koje javljaju, dd se naciona­ listička vlada povlači na Cesareu. Kao Što je to već javljeno, glavne turske sile još nisu odlučno potučene, ali su slabo opskrbljene municijom. Grčka je vojska puno bolje naoružana i jača nego to Kemaliste i misle S početka su kemalisti mislili, da je protuofen­ ziva protiv Grka moguća; oni su bili na lijevom krilu polučili i uspjehe, ali su se morali povući, jer su im Grci bili probili centrum. Turci stavljaju svoje nade u zimu, jer se pretpostavlja, da Grci nisu dorasli naporima, koje iziskuje prezimljenje na Angorskoj vi­ soravni. »Jug. List.« od 24. o mj. ima ove informacije: Atena, 23. avgusta. Po zadnjim službenim izvještajima grčke čete neprekidno’-napreduju i već su prekora­ čile rijeku Sagariju, te zaposjele grad Polakli. Sada se spremaju Grci da zauzmu Gordizu. Po vijestima iz Ca­ rigrada Kemal paša neće napustiti An­ goru bez velike bitke. Pariz, 23. avgusta. Agencija Havas javlja iz Carigrada, da je u Angoru stigla sovjetska vojna komisija pod komandom jednog generala Taj dolazak značajan je u toliko, što je Lenjin prilikom imenovanja Mustafe Kemalpaše vrhovnim komandantom nacijonalističke vojske ovomu poslao brzojavku, kojom ga uvjerava, da će Turcima pružiti obećanu pomoć i da će u tu svrhu k njemu odaslati jednu misiju. London, 23 avgusta Agencija Reuter doznaje iz dobro informisanog izvora u Carigradu, da je sovjetska vlada odaslala u Trapezunt dvije torpiljarke, koje će od sada ploviti pod turskom zastavom. Poziv predsjednika Hardinga na Washingtonsku konferencu. Pred­ Politički pregled. Grčko-turski rat »Journal de Debats od 18. 0. mj. donosi ove informacije: zgleda, da je nova grčka ofen­ ziva pobjedonosno otpočela. Grčki komunike od 14. 0. mj. veli: Napredovanje u pravcu prema Angori nastavlja se brzo, a da neprijatelj i ne pruža ozbilma otpora. Naše napredovanje doseglo je 70 km iza Eski-Sehera. Službeni komunikej od 15. ov. mj. govori opširnije 0 situaciji: Napredovanje grčkih trupa na­ stavlja se normalno. Linija BukluLivrislisar- Langarios-Kišili zapo­ sjednuta je po Grcima. Grčke novine komentirajući te re­ zultate ocjenjuju novu ofenzivu posve jednostrano. U pogledu Kemalista »J. de D.« javlja, da je Vel. narodna skupština u Angori imala izvanrednu sjednicu, tokom koie je Mustafa Kemal-paša držao govor, kojemu se je mnogo povlađivalo- Nakon zahvale kolegama on je rekao: »Nijednog časa ja nisam izgu­ bio nadu, da ćemo uništiti neprijatelja Moralni uzgoj naroda i naše i s Vašom pomoći ja ovoga časa ponovinstvo. Ne mislimo ovaj čas treti­ činjem ispunjavati dužnosti svoje nove rati tu temu, namjera nam je samo funkcije, te ću ih i ispuniti.« Serif-bey, da skrenemo pažnju naše javnosti ’ potpredsjednik grupe Narodne obrane, na jednu pojavu, koja zaslužuje naj- ' uzvratio je na taj govor, izrazivši naj­ , oštriju osudu. Dva informativna lista, | prije svoje potpuno povjerenje Mustafa Bilješke. ' I i 1 I i , t j | ’ i . । ' j I sjednik Harding primio je na svoj pro­ vizorni upit 0 održanju washingtonske konference od svih država odgovor, da pristaju na rješavanje problema 0 razoružanju, te pitanja Tihi g oceana i dalekog Istoka. Sada je uputio engle­ skoj, francuskoj, talijanskoj, japanskoj i kitajskoj vladi definitivan poziv ovo­ ga sadržaja: »Predsjednik Udruženih Država du­ boko je ganut srdačnim odgovorom na njegov poticaj, da se sazove inter­ nacionalna konferenca za ograničenje neoružanja i s tim u vezi za riješenje pitanja Tihoga oceana i problema da­ lekog Istoka. Svaki produktivni rad izdiže pod gospodarskim teretima, koji su već postali preteški za socijalnu pravdu, a za sigurnost mira bilo bi vrlo neproduktivno, kada ne bismo htjeli na putu razoružanja poći napred. Ogromni izdaci, koji dolaze od natje­ canja u naoružanju priječe nacionalni napredak i nacionalnu sreću. Izvan­ redni izdaci ove vrste nisu samo go­ spodarski neopravdani, nego su trajna opasnost za svjetski mir. Čini se, da nemamo razloga raču­ nati, da će porast ovih izdataka pre­ stali, doklegod najveće interesirane vlasti ne nadju zgodnu bazu za spo­ razum, koji će osigurati ovo ograni­ čenje. Mi mislimo, da je sada došao čas za sve vlasti, da direktno progo­ vore 0 tom predmetu na jednoj konferenci. Koliko je prirodno, da će u toku diskusije 0 ograničenju naoru­ žanja pitanje 0 ograničenju pomorskog naoružanja stajati na prvom mjestu, mislili smo s druge strane, da ne bi bilo zgodno, kad bi se isključilo pi­ tanje drugih vrsta naoružanja i kad se ne bi proučile sve mjere, s pomoću kojih bismo mogli olakšati financijalne terete države. Možda ćemo doći do uvjerenja, da je potrebno formuliraj �Stiana 4 Страна ПРЛВДА predloge, na osnovu koji bi se u in­ vili, danas smo dobili pouzdanu teresu čovječanstva dala organizirati vijest, da su još i ovi zaglavili: djelotvorna kontrola nad novim meto­ Mula Ibrahim Pačariz, imam, dama ratovanja. Medjutim posve je I Hadži Abaz Baličevac, Ramo Mujasno, da na cijelom svijetu ne bi bilo dovoljno jake garancije za mir, kada i jezinović, Bećir Klještorac i Musvijet ne bi pokazao prave želje za rat Kompirović, svi iz Bardareva, ograničenje naoružanja ne bi imao ni- j srez milješevski, okrug prijepoljski. kakova izgleda u uspjeh, kada ta želja Poznata četa došla je u nedje­ za mir ne bi našla izražaja u stalnom lju, 21. ov. mj., u 11 sati noći, nastojanju, da se isključe sve diference izazvala ove ljude iz njihovih i da se nadje baza za sporazum, ko­ liko se to tiče temeljnih načela i nji­ kuća, odvela ih u potok i zvjer­ hove primjene. Vlada Udruženih Država ski poklala. želi od svega srca, da se s pomoću Tako je dosad sigurno utvrđe­ izmjene misli riješi pitanje Tihoga no, da je 21 život muslimanski oceana i dalekoga istoka. pao žrtvom zločinačkog djelovanja. Američka vlada nema namjere, da saopći stanovište, koje će zastupati I još nas g. Pribičević uvje­ prigodom pretresanja pitanja o Tihom rava u svoju pravdoljubivost i oceanu i dalekom Istoku. Ona najme : pokazuje naređenja !! ! ne želi, da prije formalne konference dodje do debata, nego želi da oficijel- 1 Muslimani, osnivajte zem­ na izmjena misli bude vodjena u duhu ј ljoradničke zadruge, jer je prijateljstva i srdačnoga dostojanstva. Cilj konačne odluke bit će, da se od- । jedini spas našeg težaka u zadru­ strane sve zapreke. Konferenca, na ■ gama, jer će zadruge provesti koju vladu Udruženih Država poziva : kulturni i poljoprivredni preporod vlade Velike Britanije, Francuske, Ita­ našeg sela, jer bez bogatog i kul­ lije, Japana i Kitaja započet će 11. no- : turnog sela nema ni bogate ni vembra u Washingtonu«. Domaće vijesti. Pokolji se u Sandžaku na­ stavljaju. Osim onih 16 žr­ tava nasilničkog djelovanja ko- I mita i žandarma, za koje smo u | pretprošlom broju našeg lista ja- j Broj 326 Број °RAVDA I prima«. Jučer smo se telefonski obra­ tili na tamošnji naš odbor, i dobili j smo odgovor, da nije istina, da su , oni povratili list, te se čude, što ga I ne dobivaju Na znanje g. direktoru I pošta I Upisivanje u Školu. Upisivanje I učenica u muslimansku višu djevo­ jačku školu sa produžnim tečajem biće 31. augusta i 1. i 3. seotembra, a pre­ davanje će početi 5. septembra. Iza toga dana primaće se učenice u školu ; samo u tom slučaju, ako imaju doz­ volu od uprave zavoda ili važan raz; log za zakašnjenje. Iza 15. septembra ' neće se niko više primiti u školu. U vježbaonici ženske preparan­ dije upisivaće se djeca 1., 2. i 3. septembra o. g. od 8—12 sati. U pojediI nim razredima upisaće se 40 učenica. Redovna nastava počinje 5. septem­ bra o. g. Takse za vodu, kanalizaciju, odi voz smetlja, osvjetljenje stepenica i ■ čišćenje dimnjaka plaćaju — kako j javlja Stanbeni ured za grad Sarajevo kao i do sada vlasnici kuća, a oni onda ubiru uplaćene pristojbe srazmjerno od svojih kirajdžija. Izdavanje veleprodaja soli u za­ kulturne varoši, a ni države. Sve kup. Uprava Drž. Monopola raspisala upute i najizdašnije potpore daje ■ je ofertslnu licitaciju o davanju velibesplatno: „Središnji savez ju­ koprodaja soli u zakup u B. i H. za dvije godine t. j. od 1 januara 1922. goslavenskih selj. zadruga do 31. decembra 1923. Ponude se u osnutku u Sarajevu". i imaju podnijeti do okt 5. 1921. Nemarnost mostarske pošte. — i Upravi Drž. Monopola u Beogradu. Prije nekoliko dana primili smo jedan . Interesenti za ovaj zakup mogu dobiti primjerak našeg lista, što je bio adre­ štampane uslove kod Direkcije du­ siran Kot. Odboru J. M. 0- u Mostaru, hanske režije u Sarajevu, u sobi broj: natrag s primjedbom na pascu »ne 1 14 svakim danom osim sveca i nedjele. Opet je Nova radnja. Ovih je dana otvo­ rena jedna posve nova radionica, mo­ derna stolarska radnja, a vlasnik joj je izuČeni moderni stolar Kasim Džanović. On imade u toj svojoj radnji 10 radnika sve muslimana, i djecu na zanat primio je samo muslimansku. Nije ovo obična stolarska radnja, nego posve moderna radionica, koja od drveta izrađuje sve. Što se može producirati. Novost je u toj radnji i te, što će od sitnih komada drveta izrađivati stvari potrebne za škole kao ienire, pernice, trokute i za kućnu potrebu razne to­ karske predmete. Radnja je s elek­ tričnim pogonom smještena u Azabagića kući u Toromanovoj ulici. Ova je nova radnja izradila za kratko vri­ jeme divan i moderan namještaj za »Cajretovu« banku, pa je svakom naj­ toplije preporučujemo. Školski pribor, kao i sve školske potrebštine, knjige itd. dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Daniel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ulica 19. Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno; pakovanje se ne računa. Sjetite se „Gajreta!" Ko želi kupiti beglučke zemlje neka se obrati na Osmanbega Hadži^egoviča Bugojno. prispio godinama u kućanstvu upotrebljavani nenaknadivi. prav* Schichi-sa’pun sa znakom: „Jelen". Jelen sapun Je potpuno Čist. posjeduje najveću tzda'nos' kod pranja i dobiva se u poznatoj nredrM- <ч k’-aHicti u komadima od 1 : kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbert Vita Levi, Sarajevo, Despica ul, 1. Bal han-Rahatlohuma PAMUK sa bademima i sa i bez oraha, roba izvrsna, pakovano u sanducima od 4 kg, 1, i T kg uz najpovoljnije cijene nudi ““ - • -- ■ Upredeni bijeli br. 6 42 Tira plavkasta i bijela br. 6 40 Mul bijeli br. 3 12. Mafiz, kao i sve ostale vrsti dobije se jeftino kod flrifović TahiF Naučnika Daniel i A. Kajon ------ Sarajevo -■ Kralja Petra ulica 19. Juriš ćeva br. 6 — Telefon br. 3 — 98. pGLASIVANJE <-j u novinama obavlja pouzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV iz bolje kuće traži knjižara i papirnica A. Romano — Zagreb Tuzla i® Ф * , zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul. 31. Telefon 21 — 65. Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000' 104 . Ulošci preko K 25,000.000 —. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Hancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/aac2ae00daa41ebd00aab37379552192.pdf 8681873d47ccbd54a2b14a8119f72a04 PDF Text Text Pojedini broj K 2*— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. лАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСДИМаНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 89 (327) Sarajevo, subota, 27. augusta 1921. 122. Zil hidže 1339.) Problem južne Srbije. I onome, komu pobliže nisu po? znati odnošaji u Makedoniji i u Sandžaku, nego ko samo prati piša? nje naše štamne, jasno je, da su ta? mosnje prilike neodržive. Uznemi? rivanje mirnog građanstva po ka? đacima i državnim organima, koji imaju nalog, da ih progone; korup? čija među činovništvom, slabe ko? munikacije, pomanjkanje sanitet? skih i prosvjetnih zavoda, vjerske zadjevice i trvenja • sve to čini, te je problem ovih krajeva uza svu svoju kompliciranost još zamrse? niji. I ako je to pitanje već od uje? din jenja na dnevnom redu, i ako o? no i suviše zadaje briga i poteško? ea vladi, još do dana današnjega ni? je učinjen ni jedan ozbiljan korak, da se nađe riješen je toga pitanja. U mjesto toga vlada se je zadovo? ljavala, da u časovima, kada pita? nje izbije u malo jačoj mjeri i kad se posljedice neriješenja njegova pokažu u formi, koja ne samo da ne može da služi našoj državi na čast, nego joj i direktno ubija ug? led, dakle u takovim časovima vla? da na brzu ruku, bez dubljeg studi? ja i ispitivanja, lati se mjera, koje apsolutno neće donijeti željenog uspjeha. Izdavanje objava, povećavanje /andarmerijskog kadera, raspisiva? nje ucjena na kačake, povisivanje nlaća upravnim činovnicima u tim krajevima i slično tomu nije dovolj? no da definitivno riješe ovo pita? nje. Rado priznajemo, da je vlada i suviše zaposlena tekućim poslovi­ ma čisto političke prirode, pa nema dovoljno vremena, da ovom proble? mu posveti svu ptrebnu pažnju. Ali cijelo držanje njeno daje nam po? voda, da sumnjamo, ima li ona u? opće volju, da ovo pitanje defini? tivno riješi ili bar počne s priprava? ma za njegovo definitivno riješe? nje. Kako rekosmo, problem je i su? više kompliciran. Ne radi se tu o pokrajini, koja ima homogeno sta? novništvo. Tu su tri naroda nasta? njena: Srbi, Turci i Arnauti, koji su ušli u naš državni sklop s različi? tim historijskim nasleđem, s potpu? no oprečnim narodnim osebinama I kulturom, a što je najvažnije, i s posebnim aspiracijama za buduć? nost. Kad se to ima na umu. jasno je, da vlada mora sebi staviti u za? daću, da sve one opreke, koje do? vode do ovih žalosnih pojava, iz? gladi, da stvori mogućnost za mi? ran život i razvoj tamošnjeg pu? čanstva, da upravne i sve druge vlasti postupaju s njima jednako kao i s ostalim građanima ove dr? žavc, da pribavi nužno rešpektova? nje zakona, da zaštiti ličnu i imo? vinsku bezbjednost od presizanja fanatizovanih pravoslavnih masa i različnih banda, koje pod firmom gonjenja odmetnika iskali uju svoju mržnju i bijes nad muslimanskim stanovništvom. Da se uspostavi jednom red i mir u Makedoniji i Sandžaku, država mo­ ra da kod cijelog tamošnjeg pučanstva pobudi ljubav i privrženost prema državi. Nasilnim putem to se neće mk^d postignuti. Mogu se progoniti svi nezadovoljnici, mogu se učiniti sve represalije na tamošnje pučanstvo, ali to ga neće prisiliti, da * e prikloni dr­ žavnoj ideji, nego će ga odvraćati još više od nje. Da narod preobrazi svoje I ; ’ । i | ' < 1 ! ! j ' ' ' osjećanje, svoje vjerovanje i svoje aspiracije, mora najprije preobraziti svoju dušu. A to neće nikada biti, ako on osjeća ugroženost svoje egzisten­ cije. Narod će se ondajuš više zavući u se i tražiti sve moguće načine, da ukloni i da >e osvrti onima, koji mu tu egzistenciju ugrožavaju, pa makar to bila i suma uržava. Državna bi vlada trebala u ovakovim prilikama da primjenjuje, da tako rečem, pedagoške motode. Kao što na­ stavnik ne može učenike prisiliti, da posvete svoju pažnju predmetu, koji on obrađuje, tako ne može ni država prisiliti građane svoje, da je oni ljube. 1 kao što će pravi pedagog udesiti predmet predavanja tako, da bude Što ugodniji i što prijemijiviji dušama učenika, pa kao što će takav pedagog otkloniti sve one vanjske uzroke, koji bi mogli da dadu povoda odvraćanju pažnje učeničke od predmeta, tako i država, ako hoće da ima lojalne i vjerne građane, mora svojim aparatom, institucijama i taktom prikazati se ta­ mošnjem naiod i prijateljem, mora po­ buditi u njemu osjeća’, da je to nje gova država, da se ona za nj brine i da je njego/ opstanak u t j državi osiguran, mora ukloniti -ve O’e po­ greške uprave i drug-h nadleštava, koje danomice izazivaju neraspolože­ nje prema sistemu, a onda naravno i prema samoj države A tih pogrešaka ima si’a jedna. U prvom redu dolazi tu upravni aparat, koji bi se morao temeljito prečistiti. Štogod je bilo ološa u činovničkom kaderu, koji se je htio na br/u ruku obogat ti, to je otišlo u upravne čino­ vnike u Makedoncu i Sandžak. Stoga nije ni čudo, da korupcija upravo kul­ minira tamo, a bezbjednost da uopće nije nikom os gurana. Žandarmi se rekrutuju iz pljačkaša i prema musli­ manima historičkom mržnjom zadoje­ nih indiv-idua, koji svoju službu upo­ trebljavaju samo u to, da tu S'.oju mržnju na njima izlijevaju. Neoprosti­ vi grijeh učinila je vlada time, što je dozvolila, da se organizuju privatne čete za progon odmetnika. Ne samo, da je time učinjen vrlo rgjav prese­ dan, nego je i vlada sama sebi dala lošu svjedodžbu, da nije u stanju dr­ žati red i mir bez pomoći privatnika. Da se ta pogreška ispravi trebalo bi zabaciti zloglasni radikaisko-demokratski ključ ^:7, a mjesto njega usvojiti princip, da se tamo namještaju samo spremni, ispravni i objektivni činovnici i iz drugih pokrajina, bez obzira na to, kojoj partiji pripadaju. Uporedo s tim Žandarmerijski bi se kader trebao popuniti redovitom v jskum pod vodstvom čestitih, objektiv­ nih i pouzdamh oficira, a s-e koje kakove Pećance i >1. komite najstroŽije kazniti za dosadašnja zlodjela, kako bi se dao primjer drug ma, da ne idu njihovim putem Druga velika pogreška je^t u tome, da se nejednako postupa s građanima. Zapostavljanje muslimana, a privilegisanje pravoslavnih u svakom pravcu daje opravdana povoda vjerovanju, da je naša kraljevina pravoslavna država i da su muslimani građani drugoga reda, da su pravoslavni gospodari, a muslimani raja, koja ima slušati' i pokoravati se ovima. Odgovorni faktori naime i suviše stoje pod utjecajem masa, koje drže, da je sad došlo vri­ jeme, kada se oni mogu svojim sugra­ đanima muslimanima osvećivati radi stoljetnog robovanja Turcima. Ti bi se faktori morali uzdignuti iznad nivoa i shvatanja masa i jednako postupati prema svima građanima Vierska bi se intok rancija morala i i iz škola i iz svih ureda istrijebili, te tako omogućiti, da se i muslimani mogu koristiti blagodatima, što ih država daje svojim građanima. Dosad toga nije bilo, naročito u školama, gd e netrpeljivosti vjerskoj ni plemenskoj ' uopće ne bi smjelo biti m;esta. Ovo ne li b'le teške promjene i one bi se brzo mogle provesti, a nji­ hovim provedeniem .^tvorili bi se uglovi j za konsolidiranje tamo njih pr.lika. Kad bi se one provel-, i to » e na papiru nego na d.elu, nestalo bi najglavniji uzroka nezadovoljstvu, ne bi ; više bilo odmetnika i ne bi b lo povoda, Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119 Godina 111. • da se razvijaju kod Turaka i Arnauta centrifuRalne težnje, niti bi bugarska i arnatska propaganda mogle da uspi­ jevaju. Ostane li pak pri staromy I razumljivo je, da je onda opasnost od turske i arnautske iridente neizbježiva. ' Kako smo obaviješteni iz Beograda, ' vlada je u glavnom pristala na zahtjeve našeg poslaničkog kluba, koji je u : svom memorandumu iznio najpreče i prve zahtjeve u tom pogledu, pa se uzdamo, da neće ostati samo kod obećanja ili možda kod samo najnuž­ niji m era, nego će se dublje zahvatiti u cijeli problem i pos’epeno ga riješiti i na zadovoljstvo tamošnjeg naroda a i korisno po samu državu. Vidjećemo^ Naše narodno prosvjećivanje. O potrebi narodnog pro^vjeć v.mja toliko se govorilo i pisalo kod na<, a i danas se nep»estan > covori i piše; nu još uvi pk se ne vidi ni iz daleka dovoljno razumijevanja z? ov , za naš opstanak iako važno čitanje, kod i našeg građanina, a još mame go' tavo nikako — kod seljaka. Tomu j- nije samo jedan razlog, nego ih je ; više. Ponajpiije, po mom mišljemu, je : udoban, primitivan i lagodan život, I koji su provodili naši stari, prešao u ! našljedstvo s malim ^hkama i na i naš današnji svijet, te i pored м dana : u dan sve to većih i većih potreba ј njegova prosvjećivanja ne može se on i ni danas da oprosti s tim mirazom i ! zaboravi ono zlatno doba, kad se mc। glo i bez škola lijepo živjeti. Pored te i toj sličnih, da tako ka­ žem naslijeđenih, nepogoda za ;rijem prosvjete dolazi još na našu nesreću pred četjri i po decenija i režim, koji je puno skrivio, da se islamski elemenat u Herceg-Bosni ne pridigne pnsvielno bar toiiko, koliko i suplemenjaci drugih vjeraispovijesti. Škole, koje su najjači faktor za prosvjetno pridizanje jednog naroda, otvarale su se u selima u velikom nerazmjeru prema broju življa naravn i na štetu muslimana, iako se to formalno isticalo kao ključ. Jasno je, da se u ono doba otimao i knez sa svo im seliacima otvaranju škole isto kao i muhtar sa svojima s prostog razloga, jer neće novotarija, zbog kojih mora koju krajcaru više poreza da plati, a di­ jete, mjesto za stadom, plug m ili drljačom, mora u školu Nadalje naš svijet do skora nije mogao zamisliti, da mjesto tuđina u kancelariju može doći i njegovo čobanče Pa i u no­ vije doba, kad se počelo i naših malo više viđati po državnim i privatnim uredima, ne vidi jadni naš svijet to­ liko koristi od svojih sinova, koliko drugi. N/.ša inteligencija, koje i onako ima vrlo malo, nije narodnainteligencija. Ona se odmetnula u varoši, u centre težeći za boljim i udobnijim životom umjesto da se kao „pametna i zrela* još većma približi narodu, iz kojeg je nikla; prouči njega i- njegov život, uoči nedostatke kao i odlike njegove, pa na temelju toga udesi plan, kako da mu pomogne, kako da ukloni ne­ dostatke, a na njegove odlike nakalemi još nešto dobra i lijepa, to se ona stidi, što uopće potječe iz takve sredine — »divlje i nekulturne« za nju. 1 još bi se tuga puno imalo nabrojiti, .što stoji na putu našeg prosviećivanja, ali i ovo, što je istaknuto, a naročito posljednje — nehaj inteli­ gencije za svoj vlastiti narod — do­ I i i i 1 ; ; ; ; | I I । i i ■ j ■ i ; । voljno je uočiti i što prije uklanjati, ako mislimo dobro sami sebi, ako mislimo, da sa manje žuljeva i znoja prinosimo ustima bolji zalogaj, ako mislimo, da u dogledno vrijeme ne uzvršimo najniže i najteže službe Da ne imadne odmah crne slike pred očima o nama onaj, koji se bude prvi put ili vrlo rijetko obazirao na pitanje našeg prosvjećivanja i vrlo malo razmišljao o njemu, treba da zna, da je u mnogo čemu kod nas danas bolje nego prije, ali smo još uvijek zato daleko od onog, gdje smo mogli i trebali biti. A ^ad da se zapi­ tamo, ide li to prosvjećivanje možda za tim, da mjesto običnim građaninom ili seljakom postanemo gospodinom, da mjesto kukuruze lomimo pogaču, da mjesto narodnih haljina obučemo »ancug«? Ili šta se to od nas traži, a šta nam prosvjeta podaje? Na sve bi ovo odgovorili: Od nas se traži ra­ zumijevanje svega; Što se dešava u našem životu i kod nas; traži se pra­ vilno prosuđivanje događa a; traži se od nas, da poznajemo samoga sebe, svoje potrebe i potrebe ostalih oko nas i t. d., pa kad se dotlen dovinemo, onda tek može biti riječi o napretku, našem u prosvjetnom pravcu. A da se dovinemo potrebne pro­ svjetne visine, trebamo i sredstava za to. Najbolje i najsigurnije sredstvo je za to: knjiga, od koje se mi toliko tuđimo »Nije knjiga za nas, ni naši je stari nijesu čitali, pa su živjeli«,, običan je odgovor kod našeg svijeta, kad ga upozoriš na veliku i nepro­ cjenjivu korist od knjiga. Razumije se, knjiga nema nikakve koristi za onoga, koji je ne zna čitati, a živi je prijatelj za onoga, koji to zna, koji umije da se zadubi u nju i da razmišlja o tom, šta je pročitao i saznao iz nje. Knjiga to može dati više nego ikakav prija­ telj, iz nje se nauči više, тпого više, nego iz običnih razgovora; rijetko se možeš sastati s nekim, koji toliko stvari bolje i više zna, nego ona. Druga i prijatelja možeš čuti jedamput ili dvaput da ti priča o nečemu, a knjiga uvijek, kadgod zaviriš u nju. Ona će te sjetiti mnogo Čega, šfo si vidio, slušao ili iskusio, zapamtićeš mnogo toga, što je za te novo i ne­ poznato. Treba dakle to najsigurnije sredstvo i najbolji vodič u Životu omiliti našem svijetu, jer kao što od vje­ štine plivanja zavisi Često puta čovje­ kov život, tako se i knjiga nađe čo­ vjeku na pomoći ma i u najtežem času. �Стпана 2 Strana „ПрАВДА* — „PRAVDA* Ovogodišnji hak s begl. zemalja. , nadu na jednak način kako i deset? godišnji zakupnici iz čl. 7. Beglučke Uredbe. 2. Od davanja naknade izuzeti su bez obzira na trajanje odnosa i ob? rađivači begluka, koji spadaju pod udar čl. 4 Beglučke Uredbe (čl. 4. Provedbene Naredbe k Beglučkoj I ’redbi). 3. Jednako su izuzeti i oni sluča­ jevi, gdje obrađivač begluka spada pod udar revizije iz čl. 5 beglučke Uredbe od .12. V. 1921., pri čemu se upozorujc na okolnost, da je mo? gućnost revizije po čl. 5 nove beg? lučke Uredbe od 12JV. 1921. mno? gt»uža nego li što je bila po čl. 4 prijašnje Beglučke Uredbe od 14./I1. 1920. Dalje ^c upoznaje, da bivši kmet, deložiran iza 1.1 1921 niie više općenito izuzet od dužnosti poda? vanja, kako ranije prema čl. 2 U? redbe od 22. VIL 1919., nego jedino u slučaju, ako spada pod udar čl. 5 Beglučke Uredbe od 12. V. 1921. Ako dakle ne spada pod taj udar, trebaće i takav iza 1. I. 1922. deloži? rani bivši kmet, da odlaže hak. Ako vlasnik dotičnog begluka za? traži hak. a utuženi obrađivač pri? govori, da spada u koju od katego? ri j a spomenutih gore pod 1 3). i? made se postupak o haku da odio? ži. ako je obrađivač prema čl. 22. Provedbene Naredbe k beglučkoj I redbi podnio propisanu prijavu prigovorenog odnosa. Ako takva prijava uopće nije podnesena ili a? ko se pravomoćno ustanvi. da spor? no zemljište ne spada pod udar ag? rarne reforme, ima se obustaviti i dalinji postupak o haku, a tužitelja treba uputiti na put građanske par? be. jer je dotično zemljište spalo pod sudbenu kompetenciju, čim se je pravomoćno ustanovilo,’da ne spada pod udar agrarne reforme. Obrađivači beglučkih zemalja, koie spadaju pod udar čl. 7, 10. ili 13 Beglučke Uredbe, imađu pod svaki uvjet da odlažu naknadu prema niže navedenom propisu. (Nastaviće se). Kako je nastala čitava zbrka u o? vom pitanju, pa se jedni uredi ni? jesu znali snaći, a drugi nisu htjeli da izvršavaju dosadaš? njih naredaba u pitanju pobi# ranja haka sa beglučkih zemalja, to se je neki dan održala konferen? čija između predstavnika upravnih i agrarnih vlasti, da pretrese ovo pitanje i da dadne tačne i precizne upute kotarskim uredima i isposta? vama, kako se imaju držati u ovom pitanju. Mi ćemo te upute, koje je Agr. direkcija u Sarajevu pod brojem 23675/21. razaslala kot. uredima, ov? dje ukratko prikazati, kako bi se posjednici takovih zemalja znali ra? vnati U pogledu vlasti, koje su nadlež? ne rješavati sporove o zakupnini (baku) sa beglučkih zemalja važe o? vc odredbe: Za godinu 1921. nastaje znatna promjena u kompetenciji za suđe? nje po baku sa beglučkih zemalja, te je novom beglučkom Uredbom od 12. V. 1921. stvorena nova situ? acija. Jasna su sada kriterija, prema kojima izvjesni begluci spadaju pod udar agrarne reforme, a za sva os? tala beglučka zemljišta određuje čl 16 te Uredbe, da spadaju pod sudbenu kompetenciju. Prema tome imade sada da vri? jedi kao načelo: za beglučka zem­ ljišta spomenuta u čl. 1 beglučke U? redbe gd 12. V. 1921., te koja spa? daju no čl. 15 i 16 u nadležnost agrarnih vlasti, imade se podnositi i tužba radi odlaganja haka (zakup? nine) kod kot. predstojnika kao de? legata Ministarstva Agrarne Refor? me (prema čl. 5 Uredbe od 22. VIT. 1919. o pobiranju priroda). Sve os? tale beglučke zemlje spadaju pod nadležnost redovnih sudova, te će s toga trebati kod ovih podnositi tužbe radi odlaganja otpadajućeg haka. Ko ima da odlaže hak. određuju ovi propisi: Izuzeti su od podavanja naknade: 1. Obrađivači begluka, koji spadaju pod udar čl. 2. beglučke Uredbe od 12. V. 1921.. a u tom se pravcu predpostavlja: a) da jc begluk naseljen, b) da taj kmetstvu slični odnos (od? nos priorca, pridržnika, prisjevnika i si.) traje 16 godina računajući od 25. II. 1919. unatrag, c) da nije ugo? voreno vrijeme trajanja toga odno? sa i d) da je egzistencija dotične po? rodice vezana za taj begluk. Ako ne postoje s v i gore stavi je? ni uvjeti, a predleži bar uvjet pod lit b) (desptgodšnje travnje odno­ sa) treba obrađivač da odlaže nak? P O D L 1 S TAK. Mustafa: Jz mojih uspomena. Naši dopisi. Visoko, 21. Vili 1921. Dne 17. VIII. u srijedu u neposred­ noj blizini grada, u takozvanom Vareškom polju, napao je Aliju Halilovića Cvjetković Strajina, sin Milanov, oko S sati poslije podne ni kriva ni dužna. Alina su djeca čuvala krave u gore spomenutom polju, pa pošto se i Cvjetkovićevi kukuruzi nalaze u is­ I mi sutra biti sprovedeni u jedan manji grad, gdje se nalazi štab bataliona, u čijem smo rajonu mi prešli granicu. Ovo se maio seoce zove Džiristan a sutra ćemo ići u grad Bašgiran. (Nastavak). Evo nas u selu. Male iz gnjile i slame izlijeplj ne kućice postrojene su u dva reda duž ulice. Perzijanci i Perzijanke stoje pred svojim kućama i gledaju u nas. Mi prođosmo kroz selo i dadosmo pred jednu kuću, na kojoj se bijaše na visokom temretu zastava, b'jelo platno, a na njemu perz jski grb: lav držeći sablju u prednjoj nozi, a iza leđa mu uzlazi sunce To je bila per­ zijska carinarnica i iz kuće i .ade mlad, elegantno obučen u evropsko odijelo Perzijanac. Na fJancuskom nas jeziku upita, da li govorimo francuski ili en­ gleski. M j suputnik Grk zna nešla francuski, te otpoče među njima raz­ govor. Indusi stoje kraj nas, a Perzi­ janac čioovnik od vremena do vre­ mena tumači nešto Indu^u narednika. Sve se sretno svrši Činovnik nam pregleda torbe, a onda se s njim oprostimo. Odosmo u kuću, gd e ie stanovala ova straža. Tu nam dadoše mesne konzerve, šećera i Čaja Donesoše nam svakom po dvije čiste voj­ ničke deke i mi se tu s njima na­ mjestimo. Grk mi reče, da je onom Perzijancu činovniku sve razjasnio, iko smo i šta smo, a on mu je na ti odgovorio, da je sve u redu i da ćemo i i . I ! i I I i i ■ i ' Sarti u Turkestanu. Koliko li se puta uvjerih o isti? nitosti one prekrasne naše narodne poslovice: Čovjek snuje, a Bog od? ređuje. Kroz šest me godina baca? šc sudbina od nemila do nedraga. Jednoć sam u nesretnim kasarnama zarobljeničkih tabora, u onoj uduš? ljivoj, i duši i tijelu nepodnosi? voj atmosferi, dok me opet sudbi? na ne izvede u krasne sibirske pra? šume, koje se dižu k nebesima, gdje sam slobodan u purodi i sje? dim pod tamno?zcleni:J’ cedrom, tim prekrasnim drvetom dalekog i hladnog Sjevera. Tu u s.’noći spo? minjem svoju milu Hercegovinu i one naše hašče i beharajuće bade? me, trešnje i jabuke. I ovdje u o? vom snatrcnju ne zaboravlja sudbi? na na me. Opet me vodi u gndo? ve, bolnice i vojne kasarne. Napo? kon nakon šest godina i/vuh ova moja neumoljena pratilica nacrtati konačni plan i put moga povratka u tako žuđenu domovin i. Put bija? še trnovit, užasan i očajan. I vri? jerne ciče zime i najžešćih sibirskih mrazova, na pola gladan i umoran krećem na put iz Istočne Sibinje, a kroz bukljajuči plamen epidcinv ie pjegavog tifusa i u vječnom stra? hu. da me ne prepoznaju beljševi? tom polju, on je našao za shodno, da iskali svoj divlji gnjev na Aliji. Ugle­ davši ovoga krave na sred njive gdje pasu, pošao ih je tjerati sa Aline vla­ stite njive i sa njive H. Čtfrnila Šahinovića. i ako nijesu ni bile krave u blizini njegovih kukuruza. Potjeravši krave, počeo je grditi i psovati Abji najviše islamske svetinje: Boga. Sveca Muhameda, balinsku mater, i vikati, da će njemu i uopće muslimanima on i njegovi istomišljenici vaditi dušu na noktima i da će nas prstima klati. Alija je pošao da vrati krave, pošto uopće nijesu nikakova zijana učinile, a Cvjetković je pograbio dva kamena u ruke i nož, te je opet počeo pso­ vati i grditi. Na to su svjedoci: Alija Čurt, Sulejman Ćurt i dr. Alija se je povratio u svoj vlastiti mlin, pošto je predusreo, da mu na­ padač ne otjera krave. Nije potrajalo dugo, on je izišao iz mlina, da vidi, gdje su mu djeca sa kravama, a na­ padač je opet ponovno napao vičući, da je ovo Velika Srbija i psujući mu opet najviše islamske svetinje i pri jeteći, da će ga opet prstima klati. Da je ovo istina, svjedok je Ilija Savić, koji je baš bio s njim u mlinu. U isto doba su prispjela troja kola iz Visokog, u jednima je bio žandarm Franjo Blažević, te pošto je vidio, da je napadač bio oboružan nožem i ka­ menjem. izišao je iz kola i pošao put njega. Ne znamo, je li mu oteo nož ili nije, samo je Aliji rekao, da istog napadača mora tužiti. Sjutradan je Alija prolazio pokraj birtije spomenutog napadača na putu u mlin, kad najedamput iz birtije izađe državni policajac Obren Crnogorac i njega zaustavi, te pošto ga je ispitao, reče mu: „Znaćeš ti za me4, i opso­ vao mu Boga Kad ga je zapitao, šta je pisao u svoj zapisnik, on ga je maršnuo. Prigodom ispitivanji po policajcu pred birtijom napadačevom, izletio je iz iste otac napadača Milan Cvjetković, sudski glasnik, te poletio put Alije i zgrabio ga za ječermu, psujući mu i prijeteći, da će ga noktima i prstima derati. Vikao je: »Vidjećeš ti i uopće vi svi! Mi ćemo vas klati prstima i noktima«. Da je ovo sve istina, svjedok je Meho Plješevčić, koji je išao s Alijom u društvu, te kad je na nj Milan na­ valio, onda je policajac isfog Mehu maršnuo, da ne gleda. Ovo se zbiva u sred bijela dana u gradu i u neposrednoj blizini grada. Zaista s? ovakovi škandili, kojima su muslimani našeg kotara izvrgnuti, ne mogu više snositi. Pozivamo upravne vlasti, da poduzmu najenergičnije mjere protiv ovakovih napasnika, i inače ćemo i mi biti prisiljeni, da se branimo onako, kako znamo V i s o č a n i n. ci. Dane i mjesece provodim u va? genima i po stanicama Sibirije. U? rala i Evropske Rusije. Grozno je i strašno spominjati i oživljavati u uspomenama ono sve, što mi bi su? đeno vidjeti i doživjeti u zemlji, gdje već četvrtu godinu vlada anar? hija i raznosi se bura najočajhije borbe. Tko nije vidio ogromne gra? dove bez i najmanjeg prlznaka ži? vota, tko nije vidio ona ispijena mrtvačka lica izmučenih i tjelesno i duševno ljudi, koji gladuju već drugu ili treću godinu, a bez nade u bolju i ljepšu budućnost, tko ni? je sjedio na omanjoj željezničkoj stanici i po dva i tri dana bez hljc? ba i drva očekujući lokomotivu, dok se ne vrati popravljena i s u^Ije? потп, tko ovo i ovome slično nije doživio, taj ne zna i ne može osje? titi onaj užas i očaj, šta čovjeka O? buhvaćaju i po nervima kao ogrom? nim čekićem udaraju. Bijaše sve to strašno i užasno, ali i o ovim se u? žasima može reći onom: .Gdje je sreća tu je i nesreća; Gdje nesreća, tu i sreće ima. Nekadašnja pastorčad carskog veličanstva danas slobodno dižu glave i udaraju temelju svojoj Ijep? soj buđunćosti. Radnik i siromah pregledaše, vidješe i osjetiše, da bi i oni mogli biti srećni, siti i odje? veni, samo kad bi bilo pravde na svijetu i više ljubavi među ljudi? ma. A što je u istinu najpohvalnije u današnjih gospodara Rusije, to Bpoi 327 Broj Bilješke. Narodno pozorište. Ova kultur? na ustanova, za koju se je već da? viio prije rata osjećala potreba u Sarajevu i koje je osnutak još po? kojni bosanski sabor bio zaključio, ostvarena jc prije gotovo dvije go? dine Nu već u prvom početku ona je pokazala izvjesnu anemiju. Nje? zin se Geburtsfchler sastoji u tom, što je osnovana u zlatno doba pro? tekcije i »mučeništva«. Kao što sva? ko djelo nosi biljeg epohe, u kojoj jc nastalo, tako je i naše kazalište (ili kako se to službeno zove pozo? rište) opterećeno tim biljegom. Na upravu kazališta postavljen je sred? njoškolski profesor, kojega se čije? la kvalifikacija za taj položaj sasto? ii u tome, što je Srbin i patriota. A koga je Bog obdario tim sposobno? stima, taj se mirne duše može sta? viti o bok svima onima, koje su ov? laštenc, da se s ponosom deklarira? ju sa »Madchen fur alles«. Takovi пс trebaju, da se ističu ni poznava? njem kazališne ni dramatske um? jetnosti, ne trebaju da imaju ni up? ravničke sposobnosti ni ma šta dru? go. Ta, ko bi još danas, u doba slo? bode i demokracije, mislio na to?! Da bi vladala potpuna harmoni? ja, trebalo je slici naći priliku. Za dramaturga postavljen je svršeni (ili nesvršeni?) srednjoškolac, koji je vješt čitanju i pisanju, i to ćirili? ccm i latinicom, koji ic već u gim? naziji pročitao nekoliko drama, ko? ji posve tačno zna, da je drama vrst poezije, koja se izražava dialogom i koji je u Prnjavoru ili u Trebinju (nejse već) imao priliku da vidi, ka? ko se »izigravaju« drame, tc koji je još ođ nazad 10 godina redovito posjećivao sve predstave, što bi ih pojedine putujuće glumačke druži? ne priređivale u Sarajevu. Napokon on je pročitao i Skerlića i ima ga »u malom prstu«, prevodio je Šo? pcnhauera i još neke. Neki su cje? pidlačari doduše držali, đa to ipak nije dovoljno za jednog recimo dr? matrga, jer su čuli, da se u kultur? nim zemljama traži za to fakultet? ska sprema, poznavan je 2 3 moder? na jezika i samostalna djela dra? matska. Stoga su se nosili mišlju, da našeg »dramaturga« pošalju malo u Pariz na tebdil?havu, ne bi li nam Francuzi istesali makar osrednjeg palanačkog dramaturga. Ali se opet popišmanili. The, koješta! Život je i onako kratak, pa da se momak muči besposlicama?! Može on nama i ovakav, kakav je, valjati. Tako je temelj udaren, vlada se jc pobrinula za pare, a upravitelj za glumce i za - bezbeli — glumice. je ono njihovo neumorno dokazi? vanje ruskom pravoslavnm građa? ninu, da su svi njegovi susjedi ino? vjerci i drugog plemena ljudi isto tako ljudi kao i oni pravoslavni i imaju i moraju imati ista prava u žvotu kao i oni, Rusi. Istina građa? ni današnje Rusije mnogo trpe ma? ferijalno i u drugom pogledu, svi su gotovo goli, bosi, a uzroka je ovo? me stanju stotinu i tisuću. Ovakve su i ovima slične misli u mojoj glavi, dok nas lokomotiva stenjući i uzdišući dubokim i teš? kim uzdisajima nosi preko neprv? glcđnih ravnica Orenhurgskog kra? ja. Minusmo i Arapsko more, gdje na stanici »Araljskoje morje« ki; pismo divne svježe ribe i kavij;j> ra. Putujemo dalje i evo lokomo tiva oprezno prevlaci naš vlak pre? ko drvenog, provizornog mosta, jer eno tamo podalje u dubinama rije ke leži oboreni željezni most, pro kleta posljedica građanskog rala i međusobne bratoubilačke b^rbe Yeć drugi dan naime putujemo pn . djelima, gdje se odigraše strašni i očajni bojevi među Boljševicu m : orenburgskim kozacima. (Nastavićo se). Sjetite se „Gajreta!" �Број 327 Broj I to je nakon dugih puteŠestvija »nabavljeno«, kao i garderoba. Po# Počela su i prikazivanja. Ali se od# mah pokaže prokleta smola, smola na sve strane: i u publici, i u kri# tici, i u upravi i u glumcima, pa od nckle udarila i u glumice, ama svu# gdje pa eto ti. Bježi u provinciju, bježi u Dubrovnik, tamo valjda nc# ćt biti smole. A ona prokleta svu# kud za kazalištem, baš ko vila za Halilom. Nezgoda je to. Valja naći izlaz. Popraviti i adaptirati zgradu. Do# bro. Uzeti nove redatelje i rdda# tel jice. Assez bien! Upotpuniti gar# dcrobu i repertoar. 1 to. Pa i gluma# čki kader upotpuniti. Reklama u »Nar. Jedinstvu« veli: »Među glum# cima ima i veoma mladih. Ima i* dvojica početnika, sasvim mladih ljudi (možda ni sa punih dvadeset godina)«. Takova reklama može u Sarajevu da pali i da imadne efek# ta. Naravno. Dakle sve u redu. S vježbanjem komada počelo se već 15. dv. mj. U oktobru započinje se# zona sa naravno »Zulumća# rem« dra Vlade, a onda slijedi bezbeli blaženi i uvijek u nas mo# derni »Kir Jani a« i si. Samo baca u brigu pitanje: Kako će se držati ta prokleta, »gurmanska«, nekulturna i t. d. publika i sitničavi kritičari? Ako i opet budu nezadovoljni, ne znam, šta da se radi? Pitija bi iamačno, kako je glupa, na to pitanje dala ovaj odgovor: Od .“lave riba smrdi. A g. upravitelj zna nar. pjesmu »Zidanje Skadra«: Dok se ne uzida ljudska žrtva pod bede# me, sve će se, što neimari danas sa# zidaju, noćas porušiti. Jesu li gg. up# ravitelj i dramaturg spremni na o# vakove žrtve? Kulturni niveau „Hrv. Sloge4*. — »Hrv. Sloga« u nekoliko svojih zad­ njih brojeva počela je pod rubrikom »Novinari i političari« iznositi slike i nekojih naših narodnih poslanika. Svi oni, koji imaju u sebi i trun džentelmenstva, koji se uopće broje među odgojene ljude, davno su već prestali reagirati na prostačke napadaje deriščadi oko »Hrv. SI.«, pa bismo i mi preko toga prešli, ali hoćemo da is­ taknemo još jednu odliku tog listića: Nije im dosta blatiti lično i političko •.poštenje ljudi od ugleda i položaja, nego su pošli zadirati i u familijarni život i pisati o hanumama njihovim. Ovo prevazilazi drskost i nevaspitanost i četjadi oko »Hrv. Sloge«! firčho-tursM rđ. Boj kod Gordiuma. Iz Pariza jav­ ljaju: Kao što „Radio" iz Carigrada izvješćuje, zadnje vijesti, koje dolaze iz Anatoliie, potvrđuju, da je glavni -d'o kemalističkih bojnih sila sukobio se s grčkom vojskom kod Gordiuma, gdje je na bojnoj liniji od 40 km ot­ počeo boj. Ova se fronta proteže od Jeni Кеуа prema jugu ^do Salatskog, sjeverno od Gordiuma. Kad su grčke trupe s velikom mukom i uz velike gubitke prešle preko Sakana-Sou-a, pokušale su, da lijevo krilo neprijate­ lja ustuknu Turci imaju izvanredno čvrsto izgrađene položaje, iz kojih se tvrdokorno brane od Grka. Iz vijesti carigradskog dopisnika „Exchange telegraphe-a" proizlazi, da kemalistički otpor stalno raste. Drži se, da su turske nacionalističke trupe dobile pojačanja iz Kavkaza i .Cicilije. * „Journal de Debats" od 20. o. mj. donosi: Mustafa Kemal paša preuževši vrhovno zapovjedništvo vojske upravio je svojim vojnicima dugu proklama­ ciju, gdje priznaje težinu situacije, ali poziva vojsku, da ipak ima pouzdanje. „Nakon zadnje bitke, koju je bro­ jem jači neprijatelj uz vrlo teške gu­ bitke dobio, naša je vojska zauzela ove položaje ne izgubivši ništa od svoje borbene snage. Ovoga se časa neprijatelj, koji je udaljen od svoje operacione baze, nalazi prtd našim četama, spreman da ispuni svoju zadaku do kraja." Kemal-paša potvrđuje svoju spremnost, da izvede formalnu volju narodne skupštine za uništenjem neprijatelja. Turski se otpor živo organizira. Prema vijestima grčkih novina, upravo se u Angori formira nova armija. 3040.000 ljudi, dovedenih sa Kavkaza na grčku frontu. „ПРАВДА* - „PRAVDA" Angorski komunike od 18 augusta javlja ponovno zauzeće. Altuntaša po odielu turskog konjaništva Naprotiv brzojav iž Atene, l^)ji je prispio u London, navješćuje, da su grčke trupe samo 75 km udaljene od Angore. „Neue Freie Presse“ donosi vijest pod naslovom: „G ci demantiju za­ uzeće Altuntaša" ovo: Atena, 19 VIII. Štampa je jako uzbuđena saznavši za zadnji angorski kom inike, koji go­ vori o zauzeću Altuntaša po Turcima, koji leži kojih 100 km iza grčke fronte. Uostalom, to je bar šesti puta, što kemalisti javljaju o zauzeću toga mjesta. Politički pregled. Sjednica ministarskog savjeta. Beograd, 25. avgusta. Sinoć je bila sjednica ministarskog savjeta koja jc trajala od 5 do 9 sati. Odobreni su krediti pojedinim ministarstvi# ma, naročito ministarstvu socijalne politike za izdržavanje i smještava# nje baranjskih izbjeglica. Ministar finansija izvijestio jc da je završen pretres novog budžeta. Određen je posebni komitet ministara, koji će pretresati budžet prije nego što bu# de predan državnom finansijskom odboru. Po tomu se prešlo na raspravu o događajima u Sandžaku i u Južnoj Srbiji. Ministri Dr. Spaho i Dr. Ka# ramehmedovć predložili su da se u ove krajeve odašalje naročita an# ketna komisija, koja će istražiti te događaje, i o njima podnijeti izvje# štaj. Taj je prcdlog usvojen. Na koncu je određeno posebno odaslanstvo ministarskog savjeta, koje će otići u Pariz, da se pokloni Njegovom Veličanstvu Kralju A# leksandru. U odaslanstvo su ušli ministar finansija Dr. Kumanudi, ministar saobraćaja Uzunović, mi# nistar trgovine i industrije Dr. Spa# ho i ministar poljoprivrede Pucelj. Akcija g. St P»otića, Za vrijeme svoga bavljenja u Hrvatskoj g. Stojan Protić je željen samo da se izbliže upozna s pojedinim hrvatskim politi­ čarima i da dobije njihovo tačno gle­ dište na današnju situaciju. Kako saz­ najemo susret g. Protića s tim ljudi­ ma imao je čisto informativan karak­ ter, a nikako se ne može pridati drugi značaj. On nije vodio nikakve pregovore, niti je sklapao kakav sporazum. G. Protić uskoro pokreće svoj list, koji će zauzeti opozicioni : tav prema radikalno-demokratskom bloku. Hoće li g. Protić ući u parlamenat, nije još poznato, jer sve zavisi od toga, hoće li on uspeti da u Narodnu Skup­ štinu uđu stranke, koje su se do da­ nas uzdržavale da to učine Nu svi su izgledi da se na političkom hori­ zontu pomalja potrebitost g. Stojana Protića, koji u Radikalnoj Stranci predstavlja uvi,ek jedan veliki autori­ tet, a gdje ima pojava, koje nagoveštavaju krizu jačeg obima. Sporazum između Enver#paše i Kemahpaše. Prema vijestima iz Ca# rigrada postignut je sporazum iz# medu Enver#paše i Kemal#paše. — Prema tome sporazumu Enver#paša imao bi -doći u Anatoliju sa svojom armijom iz Tartare. irska nezavisnos . Listovi javljaju iz Dublina, da je Dejl Ejren odlučio, da sazove predstavnike svih klasa irskog naroda, da formulišu svoje gle­ dište o riješenju irskoga piianja Pitanje na gospodina Ministra Saobraćaja. Kotarska Ispostava u Čapljini upra­ vila je Dervišu Ibrulju odluku od 5. VII 1921. broj 2069, a tiče se rušenja njihovih dućančića. Ta odluka glasi: „Direkcija Državnih Željeznica u Sa­ rajevu od 2l- 4. 1921. pod brojem 7303 II od 1921. umolila je ovu ispo­ stavu, da poduzme sve nužne korake, da se što prije uklone sve daščare (dućani), koje se nalaze kraj rampe odnosno ceste do željezničke stanice i to onako kako je već pod broiem 13.617:20 rečeno i koje vam je riješenje od ove ispostave dostavljeno sukcezivno jednu za drugom, tako da ' do konca septembra o. g. nestane 1 svake te daščare i trgovine pokraj željezničke ograde. • • ‘Direkcija opravdava taj zahtjev ti­ I me, što su sve daščare izvrgnute opa­ snosti požara uslijed vrcanj* varnica. te da sve osim onih četiri pokraj rampe leže na željezničkom zemljištu, a nijedan od interesenata neće da potpiše ugovor, koji je ona priposlala. Što se osobito onih četiri tiče, one i smetaju prometu preko rampe, — Direkcija traži apsolutno odstranjenje, j tim više, što će se ograda dignuti i I time daščare same po sebi padaju. Saopštavajući vam ovo, dajem vam rok do konca septembra da daščare sve uklonite, jer će se u protivnom slučaju na 20./9. 19*1. prisilno na vaš trošak odstraniti. Do tog vremena neka se svaki za dućan pobrine. — Ograda će se po­ četi na 1. septembra dizati i do 29/9. I dovršiti. Svaki neka već sada počme j sebi dućan tražiti i kako bi mu bilo i : lakše daščare ukloniti. Ni u kojem slučaju se neće uzeti u ! obzir, ako bude u daščari robe kad se :ste budu dizale i svakom se već ! sada napominje, da za štetu ne odgo­ vara niti ova ispostava, a niti općin­ 1 ski ured u Čapljini, jer imate dosta ' vremena do 10 9. ov. god. Ova će se odluka na 20.9. 1921 smatrsti punovažnom i izvršivom. Upravitelj ispostave: P a p i ć.“ Prema tome, ako je Direkcija voljna te daščare ostaviti pod ugovorom, koji i se tiče najamnine, otpala bi bojazan ' od požara, kao i taj navod, da dašča­ re smetaju prometu. Daščare pripa­ ! daju petnaestorici kućnih domaćina, koji uzdržavaju svoju čeljad samo od I ove zarade, te bi u slučaju njihova odstranjenja došla u pitanje egzisten­ i cija njihove mnogobrojne čeljadi. Stoga sam slobodan, Gospodine Mi­ , nistre, staviti na Vas sljedeća pitanja: 1 .) Je li Vam poznata gornja odluka i željezničke direkcije u Sarajevu, koja I je putem kot. ispostave u Čapljini po­ ! sjednicima spomenntih daščara uru­ čena? I 2 ) Jeste li voljan, Gospodine Mini­ stre, obustaviti deložiranje ovih siro­ mašnih građana i rušenje njihovih I daščara, koje bi imalo otpočeti 19. i i dovršiti se 20 9. Pošto Skupština ne zasjeda, molim i pismeni odgovor. Primite, Gospodine Ministre, i ovom zgodom znak moga odličnog pošto­ I vanja. । Mostar, 12. avgusta 1921. g. Salih ''aljić, narodni poslanik. Domaće vijesti. Dolaznk nar. poslanika, Većina naših nar poslanika, koji su bili u Beogradu radi sprovoda i radi zadnjih nasilja nad muslimanima u Sandžaku, doputovali su kućama. Istupio iz kluba. Narodni poslanik g. dr DŽaferbeg Kulenović najavio je neki dan svoj istup iz poslaničkog Jug. musi, kluba. Klub je na zadnjoj svojoj sjednici primio taj istup na znanje. U komisiju zi ispitivanje doga­ đaja u Sandžaku ušla su ova gg. nar. poslanici: Od Jug. musi, kluba dr. Halidbeg Hrasnica, od radikala Milorad Vujičič i od demokrata Košta Timotijević. Komisija bi se ovih dana imala zaputiti u Priboj. Imenovanje. Kako »Narodno Je# dinstvo« br. 172. od 25. o. mj. jav# lja, pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu imenovala jc mualima Tahir ef. Pozđerovića iz Goražde pravim učiteljem vjere u definitiv# nom svojstvu, te mu povjerila na# stavu u islamskoj nauci o vjeri u trgovačkoj, u 1. i II. dječačkoj, te u djevojačkoj narodnoj osnovnoj školi u Trebinju. Zagrebačko gradsko vijeće ras­ pušteno je rudi toga, jer nije htjelo spremiti deputaciju na pogreb Kralja i jer je agitiralo kod drugih gr. općina u Hrvatskoj, da i one toga ne čine. Manjina je ipak poslala svoje izaslan­ stvo, a dr. A. Pavelić je radi toga istupio iz Hrv. Zajednice. Страна 3 Strana Politički položaj u Beogradu os# tao je nepromijenjen. Pošto je po# stignut načelni sporazum između Radikalskog i Demokratskog kluba glede programa rada ministarskog savjeta i Narodne skupštine, osta# jc, kako listovi tvrde, jedina pote# škoda sporazum u pitanju raspodje# lc portfelja. Ovo pitanje će doći na dnevni red u najskorije vrijeme. Početak nastave na Okružnoj medresi u Sarajevu. V.#m. centr. uprava nam javlja: Pošto se izvo# de poravci i proširenja na konvik# tu. Okr. medrese u Sarajevu, to će nastava na tom zavodu otpočeti 15. sept. o. g. U I. razr. primiče se 20 novih pi# tomaca, između kojih će najsiro# masniji uživati sve besplatno, osim odijela i obuće. Imućniji će plaćati djelomične, a bogatiji faktične tro# škove za svoje izdržavanje, dok svi bez razlike trebaju sobom ponijeti po nekoliko pari rublja i bar po jc# dno odi jelo. Molbe, vidirane po mjesnim kot. v. m. povjerenstvima, treba izravno poslati na Ulema#Medžlis i to naj# kašnje do 10. septembra o. g. i pri# ložiti im slijedeće dokumente: 1. Li# jecničku svjedodžbu o potpunom duševnom i tjelesnom zdravlju mo# litclja; 2. Svjedodžbu nadležne op# čine o imovinskim prilikama; 3. Rodni list, iz kojeg će se vidjeti, da molitelj nije prekoračio 14. g. ži# vota i 4. Svjedodžbu o svršenoj osn. .školi. Svi roditelji bez razlike podvr# gnuće se prijamnom ispitu, koji će st 15. i 16. sept. obaviti i to iz sli# jedećih predmeta: 1. Iz kiraeta: raz# govjetno učenje iz Kurana: 2. Iz sm.shrv. jezika: pravilno čitanje i pisanje latinicom (ćirilicom), ražu# mijevanic pročitanog, glavne vrsti riječi i dijelove proste rečenice i 3. Iz matematike: okretno računanje usmeno i pismeno, cijelim, jedno# imenim i višeimenim brojevima. Matura u velikoj gimnaziji. Pred# ispiti za ispit zrelosti u velikoj gim# naziji obaviće se 19. septembra. Kandidati treba da se prijave (us# meno ili pismeno) najkasnije 17. septembra. Pismeni ispit zrelosti irajače 20. do 23., a usmeni će ispit biti 24. septembra. Početak školske godine u Muškoj preparandiji i Višoj narodnoj dje# čačkoj školi u Derventi. Zbog po# pravaka u šk. zgradi, otpočeće šk. g. 1921. 22. za I. godište Muške pre# parandije u Derventi 10. sept. a za П.. III. i IV. god. Preparandije IV. godište Narodne više dječačke ško# le 4. sept. Imena učenika, kojima su podijeljena mjesta u konviktu po# menutih zavoda objaviće se ovih dana u službenom listu. Oni, čija se imena tako objave, neka otputuju u Derventu ne čekajući na zvanič# no rijeŠenje svoje molbe. Ko prispijc u Derventu prije na# prijed navedena roka, moraće se za stan i hranu pobrinuti sam iz svo# jih sredstava. Teferič ratnih invalida. Kako smo p. n. općinstvo obavijestili Udruže# nje ratnih invalida Oblasni od# bor u Sarajevu odgodio je zakaza# ni teferič radi smrti blagopokojnog Nj. V. Kralja Petra I. na dan 28. avgusta o. g. te da će se isti na taj dan obdržavatt. Teferič će se održati u Gaju nad Hridom, na koji se p. n. građanstvo najuljudnije poziva. Iz Glavnog sekretarijata „Đač kog Doma VisokoŠkolacau u Z grebu. Dobrovoljni prinosi, koji su dosada stigli za „Đački Dom“, poslani su većim dijelom iz vlastite inicijative, dok Akcijoni Komitet nije sa svoje strane nikakovih okružnica slao. Me­ đutim A. K. kani u najkraćem roku organizirati sistematsku akciju sabi­ ranja u svim dijelovima naše domo vine. Da to mogne što uspješnjje pro­ vesti, potrebno je, da se iz svakog mjesta jave dobrovoljno agilne osobe, koje cžtvaju ugled u svoioj okolini, te koje bi preuzele povjereništvo sa­ birne akcije za svoje mjesto i okolinu, Sabirače se na različite načine i to na sabirnearke, priređivanjem zabava,: I koncerata, plesova, predavanja, kaza- �Stiana 4 Страна „ПРАВДА* — lisnih predstava, sakupljanjem pomoću žara i t d. Sve upute d je Glavni sekretarijat D. D. V , Zagreb — Sve­ učilište. — Apeliramo dakle na sve rodoljube, koji su voljni bio na koji način pripomoći studentima oko izgradnje njihova doma, da se što prije obrate na Centralni Sekretarijat u Za­ grebu, i zatraže potrebne unuta. Spe­ cijalno molimo učitelje i svećenike, da oni preuzmu vodstvo sabirne akcije u svojim mjestima. U svim gradovima i većim mjestima najbolje bi bilo orga­ nizirati jedan odbor od nekoliko lica za sakupljanje dobrovoljnih prinosa Taj bi odbor bio u vezi sa Gen. sekr. u Zagrebu, koji pi mu slao upute i inicijativu za različite priiedbe. B.-h kolo jahača „Regent Alek« sander* odgodilo je radi smrii Nj V. svoj 5. i b sastanak i to tako, ua će se 5. sastanak održati ne na 21. ov. mjeseca nego na 28. ov. mj., a 6.. koji je ujedno i zadnji ove godine, biće na 4. sespembra. Premda su sve dosadanje trke bile vrlo interesantne i pru- i i i i Broj 327 Број dRAVDA“ pa publiku upozoravamo osobito na ovaj sastanak, koji će biti 4 septembra. Rok upisa je za ovu trku 1. septembra kod Komandanta Žandarmerijske Bri­ gade pukovnika Mitrovića ili kod di­ rektora državne Ergele Ibrahima Hadžiomerovića. i samo to, da će konji poći od državne | pastuharne oko 11 sati prije podne pa onda preko Dolca, Rajlovca, SemiI zovca, Vlaškova i Podlugova u Visoko, a ostale na Kiseljak i s Kiseljaka preko Kobilje glave, Blažuja i llidže na trka­ lište u Butmir. Ovo je staza od 80 ki­ lometara pa će biti interesantna kako obzirom na izdrživost konja, tako i jahača. Nagrada za ovu trku je prvom 20.000 kruna, drugom 4.000 kruna a I trećem 2000 krune. Kako se čuje, već su se za ovu trku prijavili od naših športista sa svojim konjima d rektor državne Ergele Ibrahim Hadžiomerović, potporučnik Dervišbeg Ćengić i Seadbeg Kulović, koji ( će svoje konje osobno jahati, a za ovu trku opaža se veliki interes i među oficirima, kao i među |ostalim građanstvom. Publika će se moći kla­ diti i na ove konje, jer će ih imati priliku viditi. Pošto su trke ove vrsti upravo ne­ kako miraz Bosanaca to ima nade, da Detaljni program ove trke će se naknadno objaviti, a za sada se znade će se javiti mnogo trkača iz Bosne, žile publici i Ijubiteljim i ovoga najljepšega športa sve ono, što su očekival i, ipak će ova dva zadnja sastanka biti na interesantnija, jer se neprestano javlja sve više konja iz Beograda, Za­ greba i Subotice, tako daće „Schwindlerin** kapetana Žeste, dosadašnja jpObjediteljica našega trkališta, imati u ova dva sastanka uz Kandaka još i drugih ozbiljnih konkurenata, a »Opoš« Dervišbega Čingića, dosadanji pobjeditelj na preponama, imaće da se okuša sa ozbiljnim takmacem »Kotoiem« i drugim. No najinteresantniji biće sa­ stanak zadnji na 4. sept, jer će toga dana osim uobičajenih trka u Butmiru biti i daljnja trka državne Ergele. Ovu trku daje Uprava Ergele samo za konje oždrebljene i odgojene u B. i H._ da time pruži priliku domaćim konjogojcima, da i oni mogu reflektirati na jednu oveću nagradu i da time po­ digne uspavani duh b.-h. konjogojaca za omiljeli konjski šport. 1 ; i 1 i Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad# hama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes* platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Školski pribor, kao i sve školske potrebštine, knjige itd. dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Daniel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra 1 ulica 19. Narudžbe iz vana izvrŠuju se brzo i tačno; pakovanje se ne računa. ŠiRITE ,,PRAVDU“. Za održati uvijek zdrave zube jest; ELIDA-pasta jer je od mjerodavnih autoriteta zubne medicine kao najbolja priznata. Odlična znanstveno iskušanih sastavina čine ELIDA-pastu za ono što jest: Najbolje sredstvo и111111Ш1111111||||Ш111111!111111|||||||||||||||||||ПШШ1Ј|||||||||1Ш za zube. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Д|ђег! Vita LbvL Sarajevo, Despiđa ul M šEvi, štahori, stjEnice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja iskušana i posvuda 1 hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12'—, za štakore K 16*—, za žohare ruse i Švabe K 20'—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K ' 15*—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10'— i K 20—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5'— i 12’—. Mast i za uši na blagu K 5*— i 12’—. Prašak proti mrava K 10’— i 20‘—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. JUnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. SSF* Preprodavaocima popusti Balken-Rahatlokuma i Oglašujte u „Pravdi" ф & ф Ф •£ $ t Ф jO j& Ф # i® I Naučnika | | I $ # g Daniel i A. Kajon ф * •Si и ' — Sarajevo = » ф Kralja Petra ulica 19. u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni koja čini trajno veselje ? Samo Suttnerova ura I Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete bili zadovoljni! Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebstine kao škare, t.oževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. sve dobro i jeftino I Tražite cijenik od tvrtke flrifović Taliir — Tuzla iz bolje kuće traži knjižara i papirnica £ Oglašivanje URA! sa bademima i sa i bez oraha, roba izvrsna, pakovano u sanducima od 4 kg, 1, i 4 kg uz najpovoljnije cijene nudi ~ -— I ' I H. Sottner o Ljiljani hi 706. BLOCKNER-OV zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul. 31. Telefon 21—65. :: 3 Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000’ . Ulošci preko K 25,000,000 —. Pričuve preko K4,000.000 - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.] u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1о,ооо.ооо kruna. Ptičuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banha, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN ■■■■■.............. Odgovorni urednik: Lbrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. II । .. .................... ■ ■ ■■■■■■ ■■■!............ ... ....................................... štamparija D. i A. Kajon. Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d97c13c8aca03272fd34635dbb641fcf.pdf 20ab6f803f257bf02d96b84d8a24d1f2 PDF Text Text POSiARfNA U GOTuvU FlACF'JA. Pojedini broj К 2-— izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralj* Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Г. ^IO ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 90 (328) Sarajevo, utorak, 30. augusta 1921; (25. Zil hidže 1339.) Kuda ovo vodi? Ko vas je nagovorio na ovaj korak, koji može ne samo da iza? zove gubitak penzije, nego i aps? Da, g. baj? faliče, onaj isti aps u koji su vaši švapski i crno?žuti uljezi g. 1914. trpali Srbe. G. rajfali? če, ne šalite se glavom nego o d m a sprova? dajte ministarska rjc? : šenja. 1 to danas!... ' St. Kobasica. Mentalitet znatnog dijela pravo? slavnih masa, koji se je stvarao u stoljetnoj podložnosti prema Tur? skoj i bivšoj Austrougarskoj, a koji se očituje u tome, da se treba svetiti, da treba uništiti sve ono, : što se ne krsti sa tri prsta, te koji I smatra, da je našim narodnim i dr? žavnim ujedinjenjem nadošao čas, kada će nosioci tog mentaliteta po> stati apsolutnim gospodarima u dr? žavi i sve druge elemente u njoj podvrgnuti svom ćejfu, našao je svog najizrazitijeg predstavnika u osobi Đorđe Čokofila. U svom spi? onskom, megalomanskom i proze? litskom patriotskom bjcsnjl.u,.,Qn је^ kaljao, denuncirao i mlatio sve i , svakoga, samo ako nije čistokrvni pravoslavni. Na njeg se doduše ne bi trebalo danas obazirati, jer je on lično za našu javnost mrtav. Ali otrovno sjeme, koje je dvije godine sijao, 1 palo je na plodno tlo. Njegova ide? ologija još i danas živi i to ne samo u svijetu masa, nego se ona i odoz? gor ostvaruje. Žrtvom te abnormal? ne pđjave ponajvše su, naravno, či? novnici. Svakidašnji su pojavi kod nas, da se pojedini čokorilovci poČ? nu u novinstvu ili na ulici buniti proti jednom inače potpuno ispra? vnu, čestitu i savjesnu činovniku, jedino poradi toga, jer nije pravo? slavni Srbin ili jer neće da bude pu? kim oruđem u rukama čarsije. Srpski narodni poslanici, bez razli? ke pripadao on radikalnoj, zemljo? radničkoj ili demokratskoj partiji, čine presiju na vladu sve dotle, dok se ovom jadnom čovjeku ni krivu ni dužnu ne skrha vrat. I tako se u nas nakon prevrata ne samo ubi? jaju cgsistcncijc, nego naš činov nički aparat sve iz dana u dan sla? bi gubeći najspremnije, najpravič? nije i najobjektivnije činovnike. Pod izlikom, da treba goniti cr? no?žute: čistiti gubu iz torine — kako se to žargonom »Srpske Zo? rc« i njene nasljednice »Srpske Ri? ječi« veli uspjelo je ovim u naj? punijem simslu riječi destruktivnim elementima, koji su za se patenti? rali patriotizam i državotvorstvo, baciti iz naše upravo ne samo vrlo čestite i ispravne činovnike druge narodnosti, koji su se kod nas bili već ili posve ili napola nacionalizi? rali, nego i naše rođene sinove, ko? ji im nisu konvenirali i koji nijesu htjeli da slijepo slušaju pravoslav? nu čaršiju. Nas bi predaleko odvelo, kad'bi? smo počeli nabrajati sve ove slu? čajeve Njih je toliko, da bismo o? vaj cijeli članak mogli samo nji? hovim imenima potpuniti. Mi če? ino se za ilustraciju poslužiti samo sa par primjera, koji se upravo sa? da odigravaju pred našim očima. »Srpska Riječ« je u zadnje vrije? me uzela na nišan poglavito agrar? nog direktora Fajfalika, direktora željeznica Gertnera i direktora po? šta i brzojava Dekanica. Protiv njih se iznose tako lažne denuncijacije, da se čovjeku upravo gadi na njih i odgovarati. Pišući ove retke mi već unaprijed to izjavljujemo da? leko smo od toga, da lično branimo ove činovnike. Neke od njih uopće i ne znamo, a kamo li, da bismo stajali s njima u kakovoj vezi, pa da ih radi toga branimo. Ovo, što govorimo, poteklo je iz čiste prav? doljubivosti i želje, da se učini kraj anarhiji i uplitanju čaršije u upra? vne poslove, koje sve to više uzi? ma maha, i kojemu nažalost i na? rodni poslanici podliježu, kako se to najbolje vidi iz na čelu članka ci? tiranog pasusa jedne bilješke, koju je napisao nar. posl. Stijepo Koba? sica. Dr. Antun Fajfalik je doduše podrijetlom Nijemac, ali boraveći preko 30 god. u državnoj službi u našoj užoj domovini on je tako u? poznao naše prilike i stekao toli? ku spremu u agrarnim stvarima, da, je i studije o tom pitanju pisao. Za vrijeme prevrata, kad su denunci? jacije i grogpni stranaca zaredali. on je bio šprčinan, da napusti našu državnu službu, ali ga novoustroje? no ministarstvo za agrarnu reformu kao najboljeg stručnjaka u agrar? nim stvarima zadržava i na teme? Iju ugovora, koga doduše današnja vlada neće da izvršava u cijelossti, postavlja za agrarnog direktora. Svoje veliko poznavanje i spremu u tom pitanju on stavlja najpriprav? nije službi i njemu uspijeva organi? zovati agrarnu direkciju, koja pored svih svojih nedotupavosti ipak naj? bolje funkcionira u čitavoj Kralje? vini. Kad je najteži posao gotov, e sad se našao još neko, ko kompeti? ra na položaj agrarnog direktora. 1 tako počinje paljba, koju rukovo? di glavom Stj. Kobasica. G. Gertner je opet svojom spre? mom i ustrajnim radom doveo naše željeznice u takav red, da je sao? braćaj mogao potpuno normalno funkcionirati. E, ali Gertner ima peh: nije pravoslavni Srbin, ima u sebi ponosa i odvažnosti, da ne da, da mu čaršija komandira i da pod njegovom upravom »patriote« prave skandale. I sudio se jednog patriotu baciti iz službe radi tako? va skandala i ovaj sad haranguira javnost protiv Gertnera. G. Dekanić nije stranac, on je naš čovjek, koji je šta više bio pro? ganjan za vrijeme rata, ali na svoju nesreću niic ni on pravoslavni. Za vrlo kratko vrijeme uspio je neu? inornim i požrtvovnim radom od vojnih poštarnica učiniti civilne, i? zobraziti podmladak i upotpuniti činovništvo, njemački i mađarski saobraćajni jezik istisnuti i uvesti hrvatski. E, ali se i njemu našla ma? hana. Po nalogu ministarstva di? rekcija je dijelila jubilarne marke, i ako je g. Dekanić tražio, da to preuzme samo ministarstvo. Neko? ji »patriote« nisu dobili maraka i udri po Dekanicu, da je činio zlo«« porabe. On traži od ministarstva istragu, ali ovo ne nalazi za potreb? no da je vodi. Tuži »Srpsku Zoru« i »Srpsku Riječ« sudu radi kleveta, sud odredi ročište, ali se tuženici ne odazivaju, nego i dalje kleveću i haranguiraju. Kako izgleda posao i i ! : . ‘ I ! ; | ; ! | i ј , ; I Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina 111. vrši i da primjeni zakon i na sa? mog njega. Tako je svim mogućim sredstvima (javno i potajno) napa? dao na bivšeg sruskog načelnika Dr. Čvorišćeca, na sudije Lesića i Ome? rovića, a u najnovije vrijeme i na sadašnjeg sreskog načelnika štam? buka. Ma da smo o svim tim doga? đajima svojevremeno taćno oba? vještavani, mi nijesmo ništa od tog dosad iznosili u svom listu, jer nam program nalaže, da radimo na je? dinstvu i slozi a ne na razdvajanju našeg naroda, i jer smo se sve do? sad ipak nadali, da će mjerodavni jednom upoznati žepačkog »patrio? tu« i prestati da mu iz dana u dan. nasjedaju, ali postupak vlasti, što ga. zapazismo pri smjenjivnju Stam? buka i postavljanju na njegovo mje? sto policijskog komesara na sara? jevskoj želj. stanici Milosavljevića^ sili nas. da barem ovo potonje iz? nesemo i na javnost, da bi se vidje? lo, šta je sve moguće da se dogodi pod današnjim sistemom, koji za činovnika ne traži druge kvalifika? čije, nego da je pismen i patriota, a patriotom smatra samo Srbina pravoslavne vjere, ne gledajući pri tom ni na njegovo političko uvjere? nje. Da je to tako, najbolji je do? kaz eto baš ovaj slučaj. Smjenjuje se akademski obrazovani Štambuk, a na njegovo mjesto postavlja Mi? losavljević sa 2 razreda srednje ško? le i bivši pisar kod evidencije kata^ stra u Vlašenici i još kako? Proti tome su svi katolici i muslimani že? pačkog sreza, a traži ga jedino spo? menuti »patriota« Čokorilovac. Šta mislite, čijem se zahtjevu udovolja? va? Na izričitu želju cijelog naro? da obazire se samo u toliko, što im se obeća izaći u susret i stvar se privremeno odgodi, a nakon krat? kog vremena opet izbije isto ono. što se obećalo ukloniti. Šta se drugo može iz tog zaključiti, nego da je mjerodavniji za dcmokratsko?radi? kalsku vladu jedan (2okorilovac ne? go svi katolici i muslimani žepač? kog sreza? Pita li se pri tom još i za razlog, čovjek ne može drugo da odgovori, nego da je to stoga, što je on Srbin pravoslavni, a spored? na je stvar, kakav će upravni činov? nik biti novoimenovani Milosavlje? vić, za kojega još i pozitivno znade? mo, da je i denuncirao kotarskog predstojnika Molnara, u Tešnju. Imajući sve to u vidu čovjek se mora da s bolom u duši pita, dokle će ovo ovako trajati i kuda sve to • 'НР im je uspio, jer kako čujemo g. Dekanić je suspendiran. I dok se sad vodi hajka u javno? sti, dotle drugi s drugih strana vo? de podzemne spletke protiv ostalih činovnika. Radi karakteristike na? veščemo samo jedan vrlo markan? tan slučaj. Od oslobođenja neprc? stano se trubi, da je naša država demokratska t. j. da je sam narod došao do riječi i da se želje narodne moraju uvažavati u svakom sluča? ju. Ali dok se to samo govori, dotle Se uprav protivno radi. U žepačkom srezu živi n. pr. oko 8000 katolika, 6000 muslimana i nepune 200() pra? voslavnih, pa bi dakle izgledalo; kad bi se htjelo na želje narodne obazirati, da bi trebalo u prvom re? du gledati, šta hoće i žele katolici toga sreza, jer je njih najviše, a po? gotovo šta traže i zahtijevaju kato? lici i muslimani zajedno: jer skupa predstavljaju oko 88% stanovništva žepačkog sreza. A što se događa? Ovdje nećemo narbajati sve. što se događalo u vrijeme preokreta i kasnije neko vrijeme, jer to se dade još nekako i shvatiti, kad se uzmu u obzir op? ćenite ondašnje prilike, ali čovje? ku zaista mora da pamet stane, kad se samo i pomisli, šta se u tom sre? zu danas događa i to ne po želji niti j^pih 12% pravoslavnih nego^samo, jer to hoće jedan jedini pravoslav? ni, a protiv jasno i izričito izražene volje svih muslimana i katolika. Moglo bi se pomisliti, da to mora biti neka uvažena ličnost, koja od vladinih stranaka (demokratske ili radikalne) i da je razumljivo, ako vodstvo istih uvažava želje svojih pristaša, al eto čuda! Nije to ni de? mokrata ni radikal, već nosilac pro? pale Čokorilove liste u travničkom okrugu. Eto taj vam čovjek vlada žepačkim srezom. On je za neme# na narodnog vijeća, u načelu po se? bi izabranog odbora, preuzeo u ruke žepačku aprovizaciju, njom uprav? ljao i radio, .šta je htio, ne polažući nikom računa. On te aprovizacije ne predaje ni po raspuštanju na? rodnog vijeća, a vlast ništa ne pre? duzima ni onda, kad gotovo cijeli narod žepačkog sreza traži, da vlast jednom stane u kraj raznim nje? govim zloupotrebama, kako u toj aprovizaciji tako i u veleprodaji duhana. Njemu nije dosta, da i da? nas narodni novac uložen u aprovi? zaci i u upotrebljava u svoju trgovi? nu i da s naroda kožu guli, nego sc baca i na svakog činovnika, koji se usudi da ispravno svoju službu Ovogodišnji hak s begl. zemalja. (Svršetak). Šta se odlaže i ko odlaže naknadu u naravi, a ko u novcu? Na koji način i kako će se odla? ga ti hak, vidi se iz ovoga: Zakupnina (hak) odlaže se po do? sa danjem, zakonitom uobičajenom ili ugovorenom ključu podavanja. Pitanje, da li se ima da odlaže hak u naravi ili da se obračuna u nov? cu, riješeno je već u čl. 13 Prethod? nih Odredaba odnosno u čl. 6 U? redbe od 22. VII. 1919., jer je pro? pis toga člana preuzet i u naredbu Ministarstva za Agrarnu Reformu br. 11607/20 (Raspis Agrarne Direk? čije br. 7845 ad 20). Prema tim pro? pisima odlaže sc hak sa beglučkih ziratnih zemalja, ako prema pred? njim propisima spadaju pod nad? j i • ■ ležnost agrarnih vlasti, samo u n o v c u, i to na temelju obračuna, koji će se dolje pobliže razjasniti, a u naravi samo, ako su obe stranke u tom pogledu sporazumne, a to sve dotle, dok se odnosni od nošaj ne razriješi na način predvi­ đen u čl. 12 Begluoke I redbe od 12. V. 1921. Za b e g I u č k e ograde u Her? cegovini. koje spadaju pod udar <T 7, al. 2 beglučke Uredbe, daje se i ove godine zakupnim po dosada? njem ugovoru ili običaju. Ova se zakupnina ne može da reluira u novcu po paušalu, jer takav za og? rade ponajviše nije ni propisan, a zakupnina nije ni ugovorena ni uo? bičajena u kakvom alikvotnom di? �Страна 2 Strana Број 328 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* jelu priroda, već se je davala obično izvjesna svota novaca i izvjesna količina poljoprivrednih produka* ta: masla, janjaca, tovara drva i slično. Ovi propisi glede plaćdhja nak* nade u novcu vrijede samo u po* gledu onih begluka, koji spadaju pod udar Agrarne reforme, a ne va* že u pogledu onih zemalja, koje padaju pod sudbenu kompetenciju. Način obračunavanja u novcu. Za obračunavanje naknade u novcu potrebno je prema naredbi Mini­ starstva za Agrarnu Reformu br. 11607/20 (Raspis Agrarne Direkcije br. 7845/20 ad) po dotičnoj tužbi us< ta no viti slijedeće: 1. Vrst produkta na dotičnoj beglučkoj zemlji. 2. Vi* sinu najnižih tržnih cijena tome produktu od vremena žetve do osu* de. 3. Relucione cijene za dotični produkt prigodom desetinske pau* šalacije. 4. Visinu jednostavnog de* setinskog paušala. 5. Kvotu poda* vanja za dotični produkt u dotiče nom kotaru (V, Ц, Ц i t. d.. pri če* mu se ne smije pustiti s vida, da se je ta Ч, 12. 1 i đavla nakon odbitka desetine, dakle od T®!) Na temelju ovih podataka tre* bace onda pomnožiti jednostavni desetinski paušal sa dotične parcele sa kvotom podavanja, t. j. sa 3 kod tretine, sa 4.5 kod polovine, sa 2.25 kod četvrtine i t. d. Ovaj produkt opet treba umnožiti sa faktorom, koji pokazuje. za koliko su puta nekadašnje tržne ci'ene više <d svojedobnih relucionih cijena pri* godom paušalacije. Primjerice se traži hak od pšenice. Paušal je 10 K, kvota podavanja tretina. reluci* ona cijena za pšenicu bila je prigo* dom paušalacije 16 filira po kilo* i , . ■ ' , j ' ' ; 1 gramu, današnje najniže tržne čije* ne od žetve do osude su 8 K po ki* logramu; otpada juda naknada se do* biva, ako se paušal od 10 K umno* ži sa kvotom 3 30. a ovaj produkat opet umnoži sa 50 1500 K (jer je sadanja cijena od 8 K. 50 puta veća od one od 16 filira prigodom pau* šalacije). Razumije se. da je zemljoradnik dužan naknaditi vlasniku i desetin* ski paušal (u sada propisanoj visini) i sve druge javne dažbine, koje otpadaju na dotičnu zemlju. Pitanje uzurpacija. Sto se tiče uzurpiranih bcglučkih zemalja, tre* ha razlikovati, da li dotični begluk spada ili ne spada pod udar Beg* lučke Uredbe. Ako spada, treba u pogledu tražene naknade postupa* ti po prednjim uputama, ako pako ne spada, trebace uputiti tužitelja, da građanskim parbenim putem zatraži pripadajuću mu potpunu od* štetu za protupravno obrađivanje no uzurpatoru. Završne primjedbe. Kotarski sc uredi (ispostave) upozoravaju, da prednji propisi važe samo za go* dinu 1921. Glede godine 1920. ne smije se puštati s vida, da je beg* lučka Uredba od 14.11. 1920. bila na snazi do obnarodovanja nove beglučke Uredbe od 12.V. 1921.. i da je krug onih, koji su po čl. 2, a osobito čl. 4 stare beglučke Ured* be bili izuzeti od dužnosti davanja haka, mnogo veći od onih, koji su izuzeti po novoj Uredbi. Ko je pako lani po lanjskim propisima bio izu* zet od dužnosti plaćanja naknade. ne može se naravski ove godine naknadno da tuži za lanjski hak po novim propisima. „Rat u Južnoj Srbiji." — Plod nesposobne uprave. — Pod ovim je naslovom »Balkan« od Kvasac, koji ie ona zamesila još pre 27. Vili, donio Članak, koga dolje dono­ dve i po godine u tim krajevima, dosimo u cijelosti i na koga ćemo se u neo nam je sada jednu vrstu građan­ idućem broju osvrnuti. Članak glasi: skog rata. Mali uzroci donelisu ogrom­ ne i kobne posledice. »U Sandžaku je planula jedna vrsta građanskog rata. Širi se sve dalje prema Odmetnik Husejn BoŠković iz San­ Kosovu ikrajnim delovima Južne Srbije. džaka bio je ispočetka veran sin naTo nisu više obične odmetničke borbe. ј šega naroda ispravan građanin ove 1 samo službeno saopštenje Ministar­ naše države Učinila ga je odmetnikom stva Unutrašnjih Dela priznaje, da je naša nesposobna uprava. Gnusni parŽandarmerija svuda tučena. Ona niie I tizani pod ..demokratskom*' firmom, dovoljna, i ako je tamo, bez sumnje, zloupotrebijujući jednu varvarsku i ima dosta! Nužna je i vojna pomoć. anarhističku agrarnu „reformu14, na­ Situaci;a na tome bojištu, dakle, nije pravili su od Boškovića, kučića i po­ ni malo povoljna. sjednika, jedn m potezom pera beskuć­ Ovi su događaji veoma žalosni i oni nika i desperatera. On, naše gore list, unose u svu našu javnost uznemirenje planuo je gnevom osvete, odmetnuo i ogorčenje. Ogorčenje nije upravljeno sc, i sada vrši strahote. Sad gine po samo prema odmetnicima i pobunjeni­ tim krajevima nevino srpsko stanov­ cima. već kud i kamo više prema na­ ništvo, ginu toliki žandarmi, kojima je šoj žalosnoj i nesposobnoj upravi. već i ž'VOt dojadio kamo li služenje PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Napokon ostade za nama sta* nica -Emba« i mi stupismo u ple* meniti i topli Turkestan. Otvorili smo vrata vagona. Milo i nježno proljetno sunce cjeliva svojim u* godnim, toplim tracima prirodu, koja se je istom probudila. Kraj pruge vidimo nepregledne poljane, kako su obrasle prvom proljetnom travom, a iz ovog nježnog svjetlo* zelenila podižu se krvavoscrveni i žuti tulipani i drugo raznobojno cvijeće. Veličanstvena li je priro* da. kad se budi iz zimskog sna i odpočinka! U našem je vagonu isto tako u* godno i prijatno. Putujem sa tatar* skom i kirgovskom inteligencijom, koja eto ide u glavni grad Turkes* tana Taškent, da bude budiocem, organizatorom i ' ogom urođenika Turkestana, muslimanskog naroda Sarta. IJ vagonu su učitelji, učiteljice glumačka družina, urednici nm ina, politički organizatori i svi jesne i spremne zanatlije. Skupili su se u Kazanji i na poziv braće iz Tašken* ta krenuše na put. Sve su to mladi ljudi, puni energije, volje i ljubavi. A kako su svi ozbiljni i svi jesni . | I i ' | ! i I ' | j i ' i 1 1 i | 1 I | ' : ' ' I i I • državi, a ginuče i vojnici. Bošto je su­ gestija zla velika i njegova zarazna moć naročito u ovo bolesno nervozno doba brza i jaka, to se požar sve više širi, i sad imamo nepotreban rat sa masom, kad nismo umeli ili nismo hteli pridobiti i odobrovoljavati poje­ dince. Sad bi trebalo staviti pušku u ruke g. Svet. Pribićevića i poslati ga u prve redove onih jadnih žandarma u Sandžaku da dade primer lične hrab­ rosti i opravda dobijeni orden Legije Časti, kad po ujedinjenju, kao Ministar Unutr. Dela, nije davao primer, kako valja državi unutra praviti prijatelje a ne neprijatelje. Što je on sa svojim ludim partizanima u početku tako rđavo zamesio, sad moramo svi mi da kucamo i da patimo od jednoga zla, bez kojega smo sasvim mogli biti. Krv koja se proliva po našem lepom srpskom jugu, da Bog da sručila se na glave naših partizana, naših partizanskik vlasti, koje svojim neveštim i brutalnim postupcima, u samom po­ četku ophođenja sa ovim našim usled ratnih nevolja lako uvredljivim svetom, stvaraju odmetnike, osvetnike, ubice, desperatere, gotove da lagum stave i pod sobe i pod ceo globus, kad ih i državna vlast, ponekad i samo društvo, vređa i goni na božiju pravdu. Uzroci su ovome zlu tako ružni i toliko poznati — a oni još traju da je teško ne pominjati ih, ne groziti se nad njima, kad u isto vrijeme mo­ ramo da se borimo i sa njihovim po­ sljedicama. Još nismo izgubili vjeru, da će tih uzroka nestati, i zato se sada, radi dobra cjeline, moramo odlučno boriti sa posljedicama. U Sandžaku i na Kosovu mora se odmah vaspostaviti red, po svaku cjenu. Odmetnici su prevršili mjeru, i prekršili su i božiju, i ljudsku. Ognjem i mačem valja ih istrebiti. Ako u Južnoj Srbiji ima i tuđinskih agenata i ostataka tuđinske varvarske vladavi­ ne, koji hoće da tamo miniraju naš život i mir, onda ih u ime civilizacije i slobode treba istrebiti ilr otjerati u Aziju. Ko bi se god za njih sada za­ uzimao. smatrajmo ga kao našeg na­ rodnog i državnog neprijatelja, pa sve kad bi to bili i gospoda ministri Spaho i Karamehmedović. Nikakve komisije ne smeju se tamo slati. Dosta je bilo tih sentimentalno blesavih komisija, tih kriminalnih poslaničkih interven­ cija, tih izdajničkih partiskiji lovljenja u mutnome, gdje se davi srpski živalj na našem jugu, a cvetaju njegovi krvnici i jataci ovih na vlasti i u posla­ ničkim klubovima. Sad imaju reč vojska i žandarmerija, naša slavna vojska i naša dična žandarmerija, koje stalno imaju tu neprijatnu dužnost da krvlju ispravljaju pogreške naše ne­ sposobne uprave i naših nesavesnih političara partizana, demagoga i korupcionista. Ako bi Kraljevska Vlada ' svega onoga, što ih čeka i što se od koć cvatući gradovi, a koje uništi njih traži! veliki vojskovođe Aleksandar Ma* Mnogo smo govorili o svemu i i cedonski na svom pobjedničkom i svačemu. Radovahu se, kad bi ih putu na Istok. Tu su opet po Tur* ja upitao o njihovu životu i naro* kestanu ruševine gradova i dvora* • du. Vidio sam im na licu sretno za* ca, što podlegoše i padoše žrtvom dovoljstvo, što se ja interesiram i međusobnim borbama raznih ple* । prošlošću njihova naroda i pitam o menskih poglavica. Osobito prekra* planovima za budućnost. Oni opet sne i veličanstvene uspomene iz pro* sa svoje strane pitaju o nama u Bo* šlosti Sarta nadoh u gradu Samar* ' sni i Hercegovini i o svemu, što mi kandu, nekadašnjoj prijestolnici ( imamo i radimo. Danas nalazim u svemogućeg Džingis Hana i njego* svom dnevniku kao najznačajniju va unuka Tamerlan Hana. O tome primjedbu i izvadak iz naših razgo* ću govoriti posebno, jer u istinu vora njihovo mišljenje i shvaćanje veličina i djela ove vladalačke poro* u Turskoj. Uz male razlike svi bi* diče zaslužuju, da se opširnije spo* jahu ovog mišljenja: Turski je na* menu. ♦ rod jedan od onih naroda, kome sudbina dosudi teške dane. Kao Sarti geografski naseljavaju zapadnu muslimani oni ž.ale Tursku i iz srca Aziju i to njezinu sredinu u ovim joj žele, da se održi i u budućnosti razmjerima: Od Kaspijskog mora širi­ bude samostalnom, sretnom i bo* nom na nekoliko stotina kilometara i gatom. Ali oni ne očekuju ništa od uzduž perzijske granice sa južne strane I Turske. Sami kuju svoju sreću i sve tamo do Lemipalatinskih stepa, budućnost ljepšu. Panislamizam gdje obitavaju Kirgizi. Na ovom se shvaćaju ne politički nego prosto prostoru od nekoliko tisuća kvadrat­ , po osnovi i tumačen ju bratske du* nih kilometara nalaze Hiva i Buhara, ševne uzajamnosti i ljubavi među pa Gladna stepa (tako prozvana radi muslimanskim narodima, kako to svoje neplodnosti), a do nje dalje cen­ i i Kuran nalaže, tralni Turkestan sa plodnom i boga­ i Iz razgovora s ovim ljudima sa* tom ferganom sve tamo do Pamirskih | znadoh mnogo o muslimanima Sa* klanaca i granica Afganistana i Kine. ' tima, koji su prasjedioci Turkesta* Na sjeveru i sjeveroistoku graniči Tur­ na. I to je ogranak velikog mongol* kestan sa Orenburškim krajem i za­ skog naroda, koji od davnih davni* padnom Sibirijom. Računa se, da Sarta na boravi u ovim predjelima. Da* ima do dvadeset i pet miliona. Imali nas u Turkestanu pokazuju Sarti na su nekada svoju visoku kulturu i bili i mjesta, gdje su po predaji bili nc* veoma napredni i bogati, ali nova ev­ učinila tu pogrešku da i u ovome kri; tičnom času počne i opet ošljariti, 1 bojeći se da joj koji poslanički klub ne podnese nož pod grlo, onda neka i zna, da će razjareni narod podneti nož pod grlo tome poslaničkom klubu i i zagrljen sa vojskom i žandarmerijom i umjeti napraviti red i mir na našem jugu i otuda istrebiti sve naše narod। ne i državne neprijatelje. Dok se tamo ne povrati normalno ; stanje, mi ćemo se uzdržati od osude i pravih krivaca, koji se nalaze na čelu naše uprave. Doći će oni na red, jer je javno mišljenje na njih ništa manje kivnonego na buntovnike i odmetnike«. Новинарски конгрес у Сплиту. I ' ! ' ' ! ■ ' ! , j i , | : ; • I i ; ; [ i ! 27. о. мј. у 11 и no сати приспјели су новинари из цијеле Југославије, те изасланици чехословачких новинара у Сплит, да тамо одрже свој конгрес. С неописивим весељем дочекало их je грађанство Сплита, a испред опћине их je поздравио добродошлицом професор Барац. Предсједник новинарског друштва Душан Николајевић му се je срдачно захвалио, na je поворка отпратила кроз град госте у приватне станове. гђе ће бити смјештени. Гистионичарско друштво приредило je новинарима у хотел Централу свечан ручак, гђд их je Мате Јанков, предсј. гост. друштва поздравио, a г. Николајевић му одздравио. У лијепом фоајеу опкинског казалишта отпочсо je конгрес у 4 сата посл. подне. Ту je госте поздравио предсј. одбора за дочек г. В. Кисић, истакавши нарочито радост, што види чехословачку браћу. Кад je споменуо смрт Њ. В. Краља, уставши на ноге сви су кликнули: „Слава!14 Ha предлог предсј. Ннколајевића буде г. Јурај Бианкиии биран почасним предсједником. Проф. Барац поздрављајућм конгрес изриче нарочиту радост, што je Сплит почашћен овим конгресом. Иза владина делегата r. Каталинића говори Чех др. Сватск о потреби ужих веза између југославенске и чешке штампе. Његово je разлагање попраћено бурним повлађивањем. Коначно г. Бианкини изриче радост, што види загрљене 1угославене и Чехословаке, те жели, да се iuto скорије у нашем ‘колу нађу и 6paha Руси. Настаје клицање Русији. Још су говорили Рус Криљћуко и Словак Павлоук. У 7 сати био je теферич на Марјану, a у недјељу je био излет у околицу. У понедјељак се je наставио конгрес. ; ŠIRITE „PRAVDU4. ropska kultura i stoljeća potisnuše i izbrfsaše kod Sarta njihovu veličinu u prošlosti, i oni se danas broje među zaostale narode. Sigurno krivnja za ovo leži na bivšem carskom ruskom režimu i onim svim nepravdama, koje dugi niz godina podnašahu Sarti od carskih činovnika i tuđinske vlada­ vine. Sami su po sebi Sarti veoma marljivi, miroljubivi i štedljivi, kao i svi drugi istočni narodi, koje tudinci pokoriše i učiniše od njih roblje. Dugo su se Sarti odupirali ruskoj invaziji, ali podlegoše, jer ne imađahu moder­ nog i savremenog oružja, a i brojno carske ruske vojske bijahu silnije i jače. Sam je Turkestan ona sretna ze­ mlja, onaj blaženi kraj, gdje se vrlo mnogo sije pirinač i obrađuje pamuk, gdje se u veliko goji svilena buba i dobiva stotine vagona najbolje i naj­ ljepše svile. Osim toga se u Turkestanu u ogromnim razmjeiima obra­ đuje vinova loza i svake se godine iz Turkestana izvozilo tisuće vagona suhog grožđa, čereza i drugog suhog voća kao: jabuka, Šljiva, višanja, kru­ šaka i urjuka. Urjuk je neka vrsta malih šeftehja, koje po turkenstanskim baščama u izobiliu rastu i odli­ kuju se neobičnom slašću i tečnošću. (Nastaviće se). Sjetite se ,,Gajreta!“ �Bpoj 328 Broj Iz naše organizacije. Zemaljska skupština J. M. 0. Predsjedništvo J. M. O. zaklju­ čilo je, da se zemaljska skupština naše organizacije održi dana 6 Страна 3 Strana „ПРАВДА* - „PRAVDA*4 . oktobra o. g. u Sarajevu, u prostorijama Islam­ ske čitaonice (J. M. Klub). U pogledu delegata na ovu , skupštinu vrijedi zaključak C. 0. od 15./VII. 1921., koji glasi: „Broj delegata za zem. skup­ štinu određuje se prema broju glasova, koji je u tom kotaru pao za našu organizaciju prili­ kom izbora za Konstituantu. i Da ne bude suviše troškova, delegati mogu imati punomoći | i imaju pravo na onoliko gla­ sova, koliko puta po 1000 gla­ sova imade u tom kotaru. Ostaci preko 500 računaju se kao puna hiljada, a kotarevi, u kojima nije palo ni 500 glasova za organizaciju, mogu poslati po jednog delegata. Delegate će odrediti kot. skupštine, a kot. i ispostavni odbori javiće C. Odboru imena delegata i izdati im punomoći. Ako izabrani delegati dadnu punomoć kome drugom od delegata, onda tu punomoć treba da ovjeri kot. ili ispostavni mjesni odbor". Već u listu objavljeni zaključak radnog odbora u pogledu eko­ nomske ankete poslanički je klub prihvatio t. j. da će se držati sjutradan iza zem. skupštine, kako je to oglašeno u bajramskom broju „Pravde". Beograd, 25. VIII. 1921. Tajnik: Predsjednik: H. Alić. Maglajlić, s. r. na Таке Јонеску примио je сарадника Дктит Журнала**. Новинар je запитао министра о становишту Румуњске према источном проблему, Jedan zanimljiv slučaj. Po na- a нарочито према питању морских 3em Krivičnom Zakonu ima se kaz­ тјеснаца. ТакеЈонеску je међу осталим одговорио и ово: Питање je niti svako ko prisvaja titule koje mu Цариграда и морских тјеснаца пиne pripadaju. Po našim zakonima ne тање onhe и овропске или, боље •važi ni jedan akt na kome se neko казано, свјетске политике, a никако potpiše drukčije nego potpisom kojim није локално питање, које се има •se uvek potpisuje ili potpisom na koji ријешити између два или три интеnema prava. сента. У румуњском je интересу, да Postavlja se sada pitanje, je li pu­ морски тјеснаци остану слободни и novažna proklamacija koja je objav­ да с тога разлога њихова окупација ljena u vanrednom broju »Službenih буде у јакој руци, да они, који би Novina« od 21. ov. mj. na kojoj među можда добили жељу, да се опет доimenima ostalih ministara, stoji i ovo: »dr. Ivan Pucelj«. Jer ako ne vrijedi могну тјеснаца, буду увјерени, да je свако такво подузеће већ унапријед ovaj potpis, onda se i proklamacija онемогукено. Ja нисам никада чуо, mora nanovo objaviti. A ako vrijedi, onda znači — pošto g. Pucelj nije да Грчка, с којом ми подржавамо врло добре одношаје, намјерава да promovisan ni na kakvom univerzitetu окупира Цариград без приволе ве— daje prosto službenim putem ukaza ликих сила. Режим у морским тјеpriznato da slovenački majstori imaju снацима, како je уређен севреским prema našima rang doktora. Pa razume se! Davno je već poznato уговором, добио je с наше стране da je Slovenačka u pogledu materi­ одобрење. Међутим бих ja ипак хтио подсјетити, да смо ми своједобно jalne kulture daleko odmakla. Dobro, 3' хтијевали, да заступник Румуњске ali zašto je onda u „Služcenim Novinama‘* ta titula uskraćena g. Roškaru, у комисији за тјеснаце добије два koji bez sumnje, stoji ispred naših i гласа мјесто једнога. Уз ову резепvodeničara tako isto daleko kao g. ву не видим никакова разлога, да се мијења режим, како га предвиђа Pucelj ispred naših kasapa? . .. севрески уговор. У посљедње се вријемс говорило много о некој војничкој акцији Румуњске на истоку. Сигурно je, да би Румуњска радо прихватила позив, кад би била noзвана да судјелује у посади, која Prosvjed naše vlade protiv ma­ осигурава морске тјеснац na начин, džarskih zuluma u Baranji. Osim како су то учиниле и друге власти. protesta, koji je naša vlada uputila Такав захтјев међутим Румуњска vrhovnom vijeću protiv madžarski zu­ досада није ни са једне стране доluma, što ih Horthvevci vrše nad na­ била. šim stanovništvom u okupiranim kra­ Rusija se kuša približiti Poljskoj. jevima Baranje i Baje, danas je naša Prema izvještajima iz Varšave posjevlada uputila jedan me'morandum, u 11 će Krasin prigodom svojega puta iz kojem nabraja madžarske zločine. Taj Moskve u London i Varšavu, te će je memorandum sastavljen na osnovu tom prilikom konferisati o gospodar­ izvještaja, što ga je ministar nutarnjih poslova podnio ministarskom savjetu. skim odnosima između Rusuije i Poljske. Nemiri u Indiji. „Beri Tagblatt" Економски преговори c Италијом. У сриједу у ноћи стигао je javlja iz Pariza: Kako Radio telegram овамо yaht „Зара“ са талијанско- izvješćuje, brzojavka podkralja Indije југославенском комисијом, која има javlja o nemirima u okolini Mulabara. да ријеши питање риболова на Ја- lamo je odio policije od kojih 3000 драну. Делегати разгледали су добра ljudi bij napadnut, pri čemu su zaкод Вране. У њихову je поузст дао povjedajući oficir i narednik bili ubi­ цивилни комесар Морони објед, на jeni. Odmah su poslana pojačanja. Od којему je присуствовао г. Крекић, neka 2 mjeseca živo rade nacijonaliзаступник опћине и заступници вој- stički agitatori među sektom Mullaha, koja broji oko 1 milijun pristaša. них и цивилних власти. Orom су приликом одржали говоре г. комесар Gornji se je slučaj zbio prilikom po­ Морони, др. Крстељ, предсједник ју- kušaja, da se ti agitatori pohvataju. „N. FT. P.“ od 25. 8. donosi iz Lon­ гославенске делегације, конте Тости dona vijest, prema kojoj je položaj ди Валминута, предсједник талијанu južnoj Indiji vrlo ozbiljan. Govori ске делегације и г. Крекик. „Јутро“ јавља из Рима: Југосла- se o otvorenom ustanku. Željezničke венски и талијански експерти, који su linije prekinute, pošta opljačkana, су на конференцији у Задру рас- a u većim mjestima mase' preuzele vladu u svoje ruke. Ustaše idu plja­ прављали о риболова, начелно су čkajući i razarajući od mjesta do •се споразумели. Риболов he бити mjests. на обим обалама обију држава слободан, само ће у неко вријеме у години риболов у извјесној морској околици бити резервиран обалној држави. Vjlesti o vojničkoj situaciji u Bilješke. Politički pregled. Grčko-turski rat. Румуњи и питање Цариграда. Maloj Aziji vrlo su konfuzne. Tako Румуљски министар иностраних nje­ se „Timesu* javlja iz Smirne, da je [ i i ' napredovanje grčkih trupa bilo potre­ bno, aii da ipak general Papulas još nije prešao Sangarios. Turski komunike od 22. o. mj. iz­ vješćuje, da se na zapadnom ratištu neprijateljske kolonije približuju tur­ skim položajima. Kad su turske trupe na sektoru Afiun-Kara-Hisaru suzbile neprijatelja, koji se je tamo nalazio, ušle su one u Čobanlor. Na fronti pek Čala grčki je napadaj odbijen. Anatolska Agencija ovlaštena je. da demantuje informacije, koje vele, da je Angora bila tri puta bombardovana od grčkih aeroplana. Ni jedan se grČk! aeroplan nije vidio iznad Angore. Rat u Maloj Aziji. Službeni ratni izvještaj iz Smirne od 23. o. mj. jav­ lja: Grčka vojska se je na obim oba­ lama rijeke Zakarije sukobila sa glav­ nim odredima neprijatelja južno od Ghenk Zu istočno od pritoka Zakarije. Turci su se utvrdili u odječku Bruse od Biležika Jenikoja. U odsjeku Karakbi došlo je do nove akcije. Ponuda Kemal-paše kurdskim plemenima. Kao što „Intransigeant** iz Carigrada izvješćuje, jedna je mi­ sija, sastavljena od članova narodne skupštine otišla u kurdski vilajet. Mustafa Kemal-paša ima namjeru, da ponudi priznanje samostalnosti Turkestana kurdskim plemenima kao na­ knadu za vojnu pomoć protiv Grka. Tobožnji mirovni pokušaj Tevfik-paše. „Intransigeant** s rezervom | i | ! na državni. (Mašallah! — Primjedba šlag, naučnika). Isti list donosi o akciji g. Stojana Protića ovo: G. Protić nalazi, da pred­ stavnici budućeg hrv bloka pokazuju mnogo dobre volje za zajednički rad i dosta optimistički gleda na daljnji razvoj svoje akcije. On smatra, da da­ našnji odnosi prema Hrvatskoj nisu normalni i da treba poći putem kom­ promisa, kako bi se Što prije došlo do izlaza iz ove situacije. Apstrahujući od toga, kako će definitivno stano­ vište prema reviziji ustava zauzeti hrv. blok, g. Protić će bezuslovno tra­ žiti reviziju, naročito u pogledu uprav­ nih oblasti. Po mišljenju g. Protića, Radićeva će grupa pristati na monar­ histički oblik vladavine i da će i ona učestvovati u vladi. Postupak jednog lugara. Avdija Kadrović iz Sarajeva, Krka ulica br. 4., otišao je udrva u četvrtak uz do? zvolu vlasti, koju posjeduje. Nu istoga je iz lične mržnje pri? javio lugar Bogosavljević, da je u nedozvoljenoj šumi sjekao drva, te je isti osuđen na 5 dana zatvora ili 400 K globe za 1 tovar drva. Lugar Bogosavljević mu je pso? vao »sveca« i govorio da je ovo Sr? bija. a nije Turska. Pozivamo nad? ležne faktore, da poduče ovog de? liju, kako se postupa s mirnim i čestitim građanima. Predavanje o uzgajanju zanati, podmlatka, o osnivanju šegrtskog doma i zanati, štedionice, održače vrijedni naš inžinjer i prijatelj za? natl. podmlatka, gosp. Hajdar ef. Čckro, dne 1. septembra, u četvr? tak u 8 sati na veče u prostorija? ma Musi. radn. i zanati, udruž. Hur? rijjet (Gornji Tabaci 5). Pozivaju se svi članovi društva, a i svi, koje interesiraju gornje te? me, da predavanje u što većem bro? Kraljevo zdravlje. Kako nam pri ju posjete. Za društvo »Hurrijjet«: Odbor. zaključku redakcije lista javljaju iz Beograda, operacija na našem kralju Skupština profesorskog društva. je sretno ispala. Temperatura pada. Redovna skupština profesorskog Ministar Spaho ne ide u Pariz. društva (sekcija Sarajevo) držače Svojedobno smo javili, da će g. mini­ se u nedjelju 11. septembra o. g. star Spaho ići u Pariz u izaslanstvu u 10 sati u zgradi velike gimnazije vlade, da pozdravi novog kralja. Kako sa ovim dnevnim redom: 1. Biranje predsjedništva skupštine (§ 54 рга? se zdravlje kraljevo popravlja, nadati se je, da će ubrzo moći povratiti se vila), 2. Izvještaj odbora, 3. Izvje? u domovinu, pa onda tako otpada i štaj nadzornog odbora, 4. Apsolu? torij odboru, 5. Predloži odbora, 6. ovo poslanstvo. Neistinit komunikej o komisiji Predloži članova (Ove predloge va? lja barem 3 dana pred skupštinu pi? za Sandžak. „Riječ« je u svom broju od 26. o. mj. donijela bajagi službeni smeno saopćiti odboru), 7. Biranje članova odbora, koji su kockom is? i komunike ministarstva unutrašnjih ' tupili (§§ 55. i 15), i 4 zamjenika, 8. ' djela, koji veli, da je vlada odustala 1 Biranje nadzornog odbora (3 čla? I od slanja komisije u Sandžak, koja na). bi imala ispitati zadnje dogođaje tamo. ј ' Danas smo dobili autentičnu vijest, Zemljoradničke zadruge. Orga? i da je taj komunike lažan, i da će nizator zadruga g. Ajanovie Abas komisija najdalje iza prvog budućeg na poziv težaka iz Donje Zgošće, ' mjeseca krenuti tamo. Mjesto Milorada kotar Visoko, održao je na 26. o. i Vujičića ispred radikala ići će nar. mj. iza džume tamo jedno uspjelo poslanik Filipović. predavanje o zadrugarstvu. Težaci 1 Parlamentarni položaj. Iz posla­ su jednoglasno zaključili i osnovali ničkih se krugova saznaje, kako je nakon pomno saslušanog predava? predsjednik narodne skupštine dr. Ri­ nja svoju »Jugoslavensku seljačku zadrugu u Donjoj Zgošći«. Prisutni 1 bar izjavio pred nekim Svojim drugo­ težaci i iz drugih sela izrazili su že? I vima, da se redoviti nastavak rada u iju, da se i u njihovim selima za? ' narodnoj skupštini može očekivati u druge osnuju, pa im je to i obećato. drugoj polovici mjeseca oktobra. Do toga vremena radiće samo odbori. Ako Tako isto doznajemo, da će se kroz bi stanje zdravlja dopustilo kralju, da kratko vriieme i u Kaknju osno« vati ovakova zadrga, a i druga mie? se prije vrati u domovinu, onda bi se sta traže od Saveza upute i izasla? narodna skupština sazvala na izvan­ nike, čemu ovaj, naravno, odmah i rednu sjednicu, da kralju pred njom položi ustavom propisanu zakletvu, udovoljava. Novoj zadrugi želimo sretan početak, a pozivamo i druga ali iza te bi se sjednice rad skupštine sela širom naše domovine, da se ponovno odgodio. ugledaju u vrijedne Zgoščane. Mirosavljević smijenjen Kako nam Uplata post, naputnica u di? iz Beograda javljaju, zloglasni je Mi­ narima. U smislu odpisa ministar? rosavljević, o kome smo svaki dan pisali smijenjen, a na njegovo mjesto stva pošta i telegrafa od 17. t. mj. dolazi Beneš, čiji je ukaz Ministar za br. 49525 obustavlja se počam od 1. septembra t. g. uplata poštan? agrarnu reformu jučer potpisao. Tako skih naputica u krunama, te od to? ima nade, da će se isplata odštete, ga dana vrijednost naputnica i nji? koju je Mirosavljević ometao, vršiti hova uplata ima se izračunavati sa? brže nego dosad. mo u dinarima. . Najnovije vijesti iz Beograda. donosi vijest svoga carigradskog do­ pisnika, prema kojoj je veliki vezir Tevfik-paša vrhovnim komesarima Franceske Pelleu i Engleske predložio uslove za zaključak časnoga mira izmedju Turske i Grčke. Domaće vijesti. Beograd, 29./V11I. Današnja »Pravda« javlja: Pošto su stigla znatna poja­ čanja vojske žandarmeriji u Sandžak, koja je progonila odmetnike, to je vlada odredila, da se povuku čete Koste Pećanca i Markovića. (Jedva jednom! Pr. Ur.). »Epoha« javlja, da se pristupa ener­ gičnoj reorganizaciji činovništva u juž­ noj Srbiji, jer je dosadašnje činovništvo više pazilo na svoj interes, nego Kontumacija pasa. Pošto je zvanično ustanovljen bijes medju psima, to se sa današnjim danom odredjuje kontumacija pasa na 3 mjeseca. Svaki pas, koji se bez brnjice uhvati na ulici, biće odmah bez obzira, da li j£ na njeg plaćena psetarina ili ne, da li ima marku ili ne uhvaćen i od­ mah uništen. Osim toga odgovaraće vlasnik pred nadleštvom radi prekr­ šaja propisa. �Strana 4 Страна Broj 328 Број „ПР.^ВДА* — „PRAVDA* Muslimani, osnivajte zem­ j novi vidici, koji još nigdje nijesu izneseni, pruža nam se pogled u onu ljoradničke zadruge, jer je jedini spas našeg težaka u zadru­ divsku borbu, koju mi s nejednakom snagom vodimo na Jadranu. O tom gama, jer će zadruge provesti pitanju kod nas se na ovaj način kulturni i poljoprivredni preporod uopće nije pisalo. Knjižicu izdaje Junašeg svla, jer bez bogatog i kul­ goslavenski akademski kiub »J. Ja nušić«, Zagreb, Univerza, kao prvi turnog sela nema ni bogate ni kulturne varoši, a ni države. Sve svezak svoie Narodnoombranbene knjižnice. Knjižica stoji 10 K. upute i najizdašnije potpore eaje besplatno: „Središnji savez ju­ Muslimani i muslimanke goslavenskih selj. zadruga u osnutku u Sarajevu«. grada Sarajeva! Rasprodaja. Iza umrlog HuseinSjet te se vašega age Hadžiomerovića prodavače se jav­ nom dražbom u D. trgovkama na 6. septembra 1921. u 9 sati p p. i to: kao finije čohne čakŠire, fermeni itd. Školski pribor, kao i sve školske potrebštine. knjige itd. dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Daniel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ulica 19. Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i taČno; pakovanje se ne računa. Knjige i novine. Johan Rojer. „ŽIVOT* (Astrid Riss). Roman iz norveškog života Na­ kladom „Novo Doba“ u Splitu 1921. । Cijena 20 K. Naručuje se kod admi­ nistracije spomenutog lista. Војег da­ nas uživa glas najboljeg modernog romanopisca u Norveškoj,a „ŽIVOT* se smatra njegovim najboljim djelom. i Zanimljiv je u svakom pogledu i opis milieu-a (norveških fjordovi), i realno i opažanje tragičnosti u živottu, kao i psihološko crtanje karaktera. Prof. 8 Osterman: Borba o Jadran i i o Baroš Ovih dana izašla je iz štampe najavljena knjižica poznatog našeg dubokog poznavaoca jadranskog ; problema, koji je u svojim dosadaš­ njim radnjama: »Italija i Jugoslavija na Jadranu« i »Rijeka i Jugoslavija« pokazao jasnim crtama svu pogibao našeg položaja prema Italiji. Ova ras­ prava sistematski pokazuje sve na­ čine i metode talijanske borbe, kao i sve načine naše narodne obrane. U toj se knjižici iznose novi momenti i ,.M e rhameta ‘! . j • | , | I I Rudarski odsjek Ministarstva šuma ------ i rudnika u Sarajevu, zzzzr OGLASI Broj: 127.707/21. U .PRAVDI* Sarajevo, dne 28. aug. 1921. Oglas. imaju najbolji uspjeh. „Pravda* je najrašireniji muslimanski listu našoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р r a v d ia Rudarski odsjek Ministarstva šuma Molim onoga, koji je zamijenio i rudnika u Sarajevu. . u agrarnom uredu moj kišobran, da j mi ga vrati. Biću mu zahvalan. Broj: 127.702/21. Ilija Damjanović agrarni ured. Svima posjednicima u B.iH. Sarajevo, dne 26. aug. 1921. Oglas. Rudarski odsjek ministarstva šuma i rudnika u Sarajevu izdaće ovim pu­ tem natječaja dobavu od Pošto u pogledu isplate agrarnih 20 vagona 1 a rešetane i zdrave zobi novaca kolaju razne glasine, i pošto u jednoj ili u više partija, ali ne ispod doznajemo, da neki privatnici i nov5 vagona. čani zavodi rade na tome, da dobiju punomoći od posjednika u pogledu Cjelokupna količina zobi ima da se isplate agrarnih novaca, to se sma­ dobavi sukcesivno u roku od 6 ne­ tramo dužnim, da sve posjednike upodjelja računajući od dana zaključka. zorimo, da nikome ne daju punomoći ' Cijene imadu se staviti postavno glede isplate agrarnih novaca, pa tra- . b. h. vagon Bos. Brod. žili to privatnici ili novčani zavodi, Biljegovnu pristojbu po skali II. i sve dotlen, dok posjedničko udruženje ili. 1 °/0 poslovni obrtni porez i l°/0 ne izda drugu izjavu, kako se u poza potrošačke zadruge ima dobavljač gledu isplate novaca imade postupati. po zakonu da snosi sam. Osjećamo potrebu, da na to upozorimo Propisno biljegovane i zapečaćene sve posjednike tim više, što se je do­ ponude sa znakom: gađalo, da su novci kod isplaćivanja »Ponuda na .. . vagona zobi«. rente dolazili i u nepozvane ruke. imaju se najkasnije do 25. septembra Sarajevo, 27. augusta 1921. 1921., 10 sati prije podne, potpisanom Predsjedništvo odsjeku da predlože. Posjedničkog udruženja Šef rudarskog odsjeka: za B. i H. u Sarajevu: u z. R. Solejmanpašić, v. r. Atif ef. Sočo, v. r. 282 Inž. Milošević, v. r. Izjava. Rudarski odsjek u Sarajevu izdaće putem natjecanja dobavu od 30 va­ gona brašna u jednoj ili više partija ali ne ispod 5 vagona, i to svega: 7 vagona brašna za pecivo, 7 vagona brašna za kuhanje, 16 vagona krušnog brašna. Cjelokupna količina brašna ima se da dobavi najdulje do 31. oktobra 1921. Piazne vreće dostaviće se do­ tičnom liferantu ili mlinu franko na raspolaganje. Dobavljač ima u ponudi da naglasi, od kojeg mlina kani da brašno dobavi. Biljegovanu pristojbu po skali 11. i III., poreza na poslovni obrt i 1°/o poreza za potrošačke zadruge, ima po zakonu da snosi dobavljač sam. Propisno biljegovane i zapečaćene ponude sa oznakom »Ponuda na ... vagona brašna«, imaju se najkasnije do 30. septembra 1921. 10 sati prije podne potpisanom odsjeku da pred­ lože. Šef rudarskog odsjeka: u z. 90 Inž. Milošević, v. r. p В CD В CD I CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ CD ■ O PAMUK Upredeni bijeli br. (i/42 Tira plavkasta i bijela br. 6/40 Mul bijeli br 3/12. Mafiz, kao i sve ostale vrsti dobije se jeftino kod Д. Romano — Zagreb Jurišićeva br. 6. — Telefon br. 3—89■ CD ICDlCDiCDiCDlCD iCDiCD iCDi Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000.000'—. 104 Pričuve preko K4.000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i tango vinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica; Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. - Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite- — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve Životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đ. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/afb043b82476939338ccd8b7d635fe0e.pdf 71075075a66fdfccab22249f54120bdf PDF Text Text Pojedini broj К 2'— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 1U0.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. i ЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАНИЈЕ. Broj 91 (329) Telefon br. 842. čekovni račun pošt. štedionice 1119 Sarajevo, četvrtak, 1. septembra 1921. (27. Zil hidže 1339.) Nepotrebno izazivanje trzavica °d P°£etka "ašeg zajedničkog rX 7ar č,as.i2bijaiu pojedine na* tr/// '’k0Je U narodu staraju ,zal?une- Te su trzavice često ale i vrlo kobne posljedice. Da ne spominjemo agrarnu reformu, koja je stvorila pravi haos kod nas, i druge dosta je navesti samo lanjsko popisi­ vanje stoke, koje je u Hrvatskoj izazvalo čitav revolt u širokim slojevima seljačkoga svijeta i prigodom kojega je i krv potekla, Ove su naredbe u najviše slučajeva plod nepromišljenog radikalizma poje­ dinaca i pojedinih ureda, koji bi htjeli preko noći preobraziti cjelokupni naš dosadašnji život prema svome ćejfu, ne gledajući pri tom na faktične pri­ like kod nas, na raspoloženje svijeta « na praktičnu provedbu tih naredaba. Ovakovim se naredbama čine samo nepotrebni eksperimenti i nakon ne­ uspjeha njihova vlada je primorana, da ih opoziva, preinačuje i dotjerava’ U zadnje se je vrijeme počela i u provinciji primjenjivati naredba o za­ tvaranju radnja preko dana. Svi se dobro sjećamo, koliko je neraspolo­ ženje izazvala naredba, da nedjeljom moraju biti zatvorene sve, pa i nehnšćanske radnje. Protesti sa svih strana I ogorčenje medu poslovnim svijetom prisililo je vladu, da preinači naredbu u toliko, da muslimani mogu svetkovati petak, a jevreji subotu. I još se ni s tim nije izašlo poipuno na čistac, jer se još i danas događaju u pojedinim krajevima i pojedinim miestima zloupotrebe sa strane pol. vlasti, a evo danas novih trzavica. Iz poje­ dinih mjesta Bosne i Hercegovine stižu nam ogorčene pritužbe i orotesti pro­ tiv vladine odredbe, da se dućani smiju držati otvorenim samo od 8 do 12 sati prije podne i od 2 do 6 sati pos). podne. Dok se ta odredba za veće gradove, gdje trgovci obično imaju svoje na­ mještenike, kojima se mora osigurati samo osamsatno radno vrijeme, dade nekako i razumjeti, dotle ona nema apsolutno nikakova smisla ni razloga u malim provincijalnim varošicama, gdje vlasnici radnja ujedno i poslu­ žuju u njima. Pored toga, što se ovom naredbom strašno ograničava sloboda poslovnog svijeta i što se tako naglo uvodi jedna novotarija za naš svijet, ova naredba oštećuje naš trgovački svijet u mate­ rijalnom pogledu. Poznato je, da se u našim malim mjestima većina građanskog stanovn štva bavi poljoprivredom A kako ovi moraju izjutra rano poći na posao i kasno se u večer povrate, to im je nemoguće podmiriti svoje potrebe, jer se radnje otvaraju istom u 8 sati izjutra, kad su oni već na poslu, a u večer, kad se ovi povraćaju s posla, radnje su opet zatvorene. Kolikogod priznajemo, da je po­ trebno zaštititi trgovačke namještenike od izrabljivanja sa strane poslodavaca, kolikogod priznajemo potrebu, da se i poslovno vri.eme naših trgovaca re­ gulira po uzoru drugih kulturnih ze­ malja, mi pak ne razumijemo ovu naglost i ovakovo generalno naređenje koje ni najmanje neće da vodi ra^ čuna o našim prilikama, o našim obi­ čajima i o našim potrebama. Stoga se opravdano nadamo, da će i Trgovačka i obrtnička komora u Sarajevu i Trgovačko društvo poduzeti nužne korake kod mjerodavnih fak­ tora, da se ova naredba preinači u duhu i prema potrebama naših posebnih prilika. Ne može se zamisliti veća pogreška, nego što je čin?. naše vlasti, kad hoće regulirati život i prilike dekretima i fermanima, koji ni u koliko ne vode brigu o posebnim prilikama, za koje se opi stvaraju. Ako se hoće, da se jednom konsoliduju naše unutarnje prilike, ako se hoće da osigura normalan razvoj našeg ekonomskog života, onda je prijeko potrebno, da se prije izdavanja takovih odredaba cijelo pitanje, odnosno cijeli kompleks pitanja, koji je s ovim u vezi, dobro prouči zainteresovani faktori konsultiraju, i onda šalju fermani. Priroda nigdje ne po­ znaje naglih skokova, pa ni u ovom pogledu. Svaki takav skok nailazi na reakciju i donosi kobne posljedice. Dajte se jednom Vi, koji vedrite i oblačite, opametite, i nemojte odozgor stvarati nepotrebne trzavice i pometnje među jadnim svijetom, koji teško čeka, da može mirno i bar s nekom sigurnošću početi živjeti i poslovati. Poštedite nas od ovakovih svakidašnj.h napasti. i ј • I j ’ I j | 1 i I | ! i I j ' i | I Izmotavanja S. Salihagića. U 311. broju našega lista prika* zali smo, kako se Suljaga Salihagić služi upravo demagoškim sredstvi* ina, da prikaže neupućenom svije* tu, kako je on mandat položio radi nezadovoljstva s riješenjem agrar* nog pitanja. On je u 80. broju »Do? movine« od 8. avg. pokušao u član* ku »fravdašima mjesto odgovo* ra« da obeskrijepi naše navode i tom se prilikom služio takovim pro* stim lažima i klevetama protiv na* šeg poslaničkog kluba, da uza sve to, što Suljagi ne posvećujemo ap* solutno nikakove važnosti, mora* mo na njih reagirati. Tvrdnja, da su poslanici J. M. O. u punome svome klubu, a u ime сјс lokupnog muslimanskog elementa, izrazili njemu potpuno povjerenje, i lažna je i smiješna. Lažna radi to ga, jer to nisu učinili nikad ni po* jedini naši poslanici a kamo li cijeli klub, niti bi to mogli kao političkom protivniku dati. Ako Suljaga srna* tra. da povjerenje znači želja nekih ili ako hoće i većine članova kluba, da mjesto Stjepe Kobasice dođe Suljaga Salihagić, onda mu mi nismo krivi, što je tako djetinjasto naivan. Smiješna je tvrdnja radi tuga, jer se nikad u svijetu nije ču* lo, da poslanik protivničke organi* zaci je, koju je on i te kako grdio, traži povjerenje od predstavnika te iste organizacije. Ako Suljaga mi* sli, da je naš svijet toliko naivan, ; pa da mu on može podmetnuti i ov u bedastoću pod fakat, onda sc | jako vara. I j ( । | i j Na hvalisanje Suljagino, kako njemu mandat služi za postignuće političkih ideala, i na gadnu insinuaciju, da je našim poslanicima bio idealom man­ dat, nije vrijedno ni osvrćati se. Ali na jednu njegovu samohvalu potrebno se je ipak osvrnuti. On tvrdi, da je s nekim svojim drugovima bio posti­ gao to, da se 6. i 7. član bivše beglučke uredbe izbaci i da su naši po­ Godina III. „Drugu tvrdnju, o Janjićevu brzo­ slanici to oborili i porušili. Kao honetni ljudi rado ćemo priznati, da je javu, još je lakše oboriti, jer je još veća i oč'glednija — neisti a. Svaki, Protić uistinu bio ukinuo te Članove, ali ih je odmah nakon pada Protićeva kau parlamentarne priLke samo malo I bineta g. min. Krizman stavio na snagu upućeniji čovjek zna, da nar. poslani­ svojim brzojavnim naređenjem, te od ka ne može niko prisiliti da položi ' toga svega Suljagina zauzimanja po- mandat — ako to neće.--------- — I sjednici nisu vidjeli ama baš ni zehru Naprotiv, meni vodstvo radikalne koristi. Jug. musi, klubu p šio je za stranke nije dozvoljavalo da položim , rukom bar to, da najpogubniji i naj- mandat, kada sam ga dva puta stav­ I štetniji po posjednike 7. član te uredoe ljao na raspolaganje. Ali o tome ću ■ potpuno i definitivno ukine. i poslije govoriti opširnijeNa bestidne laži ovog uglavljenog Pravdin „gjeneral“ tvrdi pored sveI šuckora (vidi spis kot. ureda u Kotor I ga toga, da me je sekretar Janjić po, Varoši o njegovu sakupljanju i slanju । zvao depešom, po nalogu radikalnog I šuckora u Banju Luku, te javljanju, ' kluba „da položim mandat jer ne vrda će ovi prispjeti u B. L., pa neka , šim poslaničke dužnosti** i obećava — i im se priredi doček), da u vodstvu i ako ustreba — iznijeti i original toga i organizacije sjede stari Švabinovci, I brzojava. ; Frankovci i frdekteri, nećemo ni od­ Na ovu konkretnu i decidiranu iz­ govarati, jer svako, ko poznaje vođe javu odgovaram ovo: j J. M. O. i jednog Suljagu Salihagića, 1. Nije Ltina, da me je ikada brzo­ I koga je »Bos. Post« u zvijezde kovala ! radi njegova »patriotskog« rada za javno ili na drugi način pozvao Dr. Janjić ma na kakav posao. i prisajed njenje Bosne Madžarskoj, vidi, 2. Nije istina da je uopšte došao u ј koliko je tu bestidne laži i klevete, i Ako Suljaga želi, mi ćemo mu servi­ Beč brzojav „da položim mandat, jer rati i za ovo dokaze. On veli: ne vršim poslaničke dužnosti *. »U Beč sam otišao radi dovršenja Pozivam pisca onoga članka, neka ' studija ne samo znanjem i odobrenjem iznese takav brzojav! 1 vodstva radikalne stranke, nego li i Ako ga iznese (ali naravski istinit!) i sa znanjem i odobravanjem vogja primam da je sve ono istina, što je o ’ Pravdaške organizacije —«. meni napisao u članku. Osim toga oOvo, molim, piše zreo čovjek, poli- I bećajem evo javno i pod potpisom, da : tičar od zanata, narodni poslanik itd. ’ ne ću više nikada kandidovati, da se Ne piše to nikakovo dijete. Jok I Su- • ne ću uopšte više baviti politikom i i ljaga Salihagić, član radikalne stranke da ću — neuzubillah — stupiti kao I i radikalnog kluba, žestoki protivnik i prosti vojnik, pod Pravdaški hainmilI J. M. 0. i njena poslaničkog kluba, letski barjak/ kojima on u izbornom proglasu veli, Na ova izmotavanja neka odgovore da su ne manji protivnici muslimana od demokrata i si, dolazi tražiti odo­ • fakta: U uvodu pisma, što ga je Suljaga brenje od Jugosl. muslimanskog kluba, , da smije ići u Beć nastaviti studije! ' upravio g. Pašiću i kojega je prepiše 1 Zaista. Dificile est satiram non scri- I Рз za slao svojim ahbabima širom Bosne i i Hercegovine, veli Suljaga ovo: ■ bere! Da dokaže, kako nije znao za rijeGospodine predsjedniče! | šenje agrarnog pitanja prije polaganja Ja sam pozvan u ovdašn e naše mandata, služi se jednom sofisterijom. ’ diplomatsko zastupstvo, gdje mi je , Veb, da nije znao u martu za to, jer saopš ena Vaša depeša, da putu­ ' je tad bio u Beču, nego veli: jem u Beograd ili oa položim »Ostao sam tada do konca a pmandat. Ja sam odmah odgovorio •rila, kada sam bio pozvan [ činovniku koji mi je tu depešu sai radi glasanja o ustavu u n a- j opštio, da polažem mandat pa evo uz i čelu u Beogradu. 0 sadržaju preovo pismo šaljem i ostavku na po! govora mti mi je ko šta javljao, niti j slaničkom mandatu/ me je zvao, da pomažem mu u kojem To su, molim, vlastite riječi Suljapravcu. Pravdalo je vodstvo to u ostalom krilo i od svojih bližih pri­ gine! Obratili smo se i na g. dra Janjića, staša, pa i onda kada je sporazum sekretara Skupštine i rad*ka!skog klu­ bio postignut«. Dakle, ako nije znao baš u martu, ba, da nam pošalje original brzojava, koji je bio upravljen Suljagi. G. Jaa on je sigurno znao u aprilu, kada je — kako sam priznaje — došao u I njić nije više — nažalost — imao Beograd, gdje je mogao i trebao to : originala brzojava, ali nam je poslao doznati od svog radikalnog poslani­ , ovu izjavu: čkog kluba, odnosno od Pašića i dr. Dragi H . . .! radikala. Nu pretpostavimo mogućnost, Mogu Ti saopštitl glede Sulejmana da mu to klub njegov nije mogao ili I Salihagića ovo: prije konačnog glasanije htio saopćiti. Ali mu je zato član : nja o Ustavu ja sam ga pozvao po našeg kluba, nar. posl. H. A., dao u I naređenju predsednika radikalne parskupštinskoj sali sjednica tekst uredbe ! tije telegrafskim putem, da odmah i naredbe sjedeći dva dana prije gla­ dođe iz Beča vršiti svoju poslaničku sanja o ustavu u načelu u klupama dužnost. U protivnom slučaju ima se „Jugoslavenskog kluba“. Tada ga je zahvaliti na mandatu. Pošto nije g. šta više ovaj izvijestio i o spornim Salihagić došao, to je položio poslatačkama, za koje se još mora naći I nički mandat. Takove su brzojave dokompromisna redakeja. Dakle, Sulja­ | bili i ostali članovi radikalnog i dega je ipak u aprilu znao o riješenju • mokratskog kluba i sada, kada smo agrarnog pitanja isto Onoliko, koliko ; donosili zakon o zaštiti države sa poti član »vi našeg posl. kluba, A da je ! pisom gosp. Pašića i Davidovića. razmak vremenski između aprila i ju­ Beograd, 24. avgusta 1921. na ipak dosta velik, da se ne može pretpostaviti, da bi Suljaga radi ovaTvoj odani koga riješenja agrara odlučio položiti Dr Voj. Janjić, s. r. mandat, jasno je svakome. Dakle, Suljaga, ko ima pravo? Ko Suljaga nastoji oboriti našu tvrdnju, da je on položio mandat na zahtjev ! je lagao? - Jesi Ii sad spreman na radikalnog kluba, koji je od njeg tra­ ! obećane konsekvencije, samo uz prižio, ili da dođe vršiti poslaničku du­ , mjedbu, da za Te nejma mjesta u na­ šim redovima, sve kađ bi nas molio. žnost ili da položi mandat. Pustićemo njega da govori: Zasad ovoliko. �Страна 2 Stran« Број 329 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* Ne treba izvrtati. Ona strahopiskarala, što potpisaše »Izjavu,« nije im se čudit, jer su jedni lično, a drugih oci ili braća zaslađivali se na banketu džabalučinom. Ali čudi me, da onu »Izjavu« pot­ Bileća 27. augusta 1921. pisaše čak i oni, koji su javno kritiko­ va!! i osuđivali rečeni trošak Iz širo-, Na izjavu „Strahopiskaralft*4. tinjske općinske kase. U broju 84. »Domovine« nađe se U »Izjavi« kažu, da nemaju sa do­ nekoliko strahopiskarala Bilećana, te pisnikom »tobožnim« Bilećaninom ni­ na izašli članak u »Pravdi« broju 82. šta zajedničkog, a držim i uvjeren sam, ogradsklm rribicama u interesu »bratske da je svaki sretan, ko s onim strahosloge«, dadoše izjavu, kako je u Bileći plskaralima nema ništa zajedničkog. sve u najboljem redu. Što gospoda sa svojim potpisima Dabi se ušutjelo na ovu izjavu, ne iziđu javno kad de fakte znaše za u kojoj nije baš Bog zna šta rečeno, neke, koji je pljačkao, braću ubijao, to bi se drage volje učinilo, ali radi te ko im je grdnu ranu zadao od na­ javnosti hoću sada tačno, da gradske zad 2 i po god.? prilike ocrtam, jer sam bilećanin i baš Znate šaputati, pa dajte jednom i za se nalazim u sredini Bileće, te imam hater istine, a za bolje nas sviju, jav­ pravo, da kao građanin rečem svoj sud. no rec.te! Što se tiče posjete gosp. generala, Što se tiče, da bih ja u Vaše ime i meni kao i drugim milo je bilo, da vehkodu no dijelio pohvale i ukore nas posjeti i upozna naše prilike, te bilećkim glavnim faktorima, reći ću sam se i ja veselio priređenom banketu, Vam ovo: jer sam bio potpunog uverenja, da Čovještvo mi nalaže, da rečem naša siromašna općinska kasa nema, u javnosti sud o onim, koji su bilećki a niti može, podnijeti jedan luksuzni glavni faktori, a osobito o gosp. sreviši izdatak. Bio sam uvjeren, da će skom načalniku i gosp. poručniku gosp. gradonačelnik sa ostalim priređiLuburiću, koji su narodu Bilećkom, vačina podnijeti taj izdatak sami, jer koliko su im prilike dozvoljavale uči­ 30 izabranika »kita cvijeća« Bilećka po nili mnogo, pa zbilja su ovi i zaslužili 300 K i banket plaćen. Ja kao i druhvalu i priznanje. Ne daj Bože, da bih gi pitamo se i čudimo se, odakle ja u ime strahopiskarala falu im izri­ općinskoj kasi novci za luksuz. Novaca cao. A vi ste strahopiskarela u onoj nema, da bi se vodovod popravio, elek­ Vašoj izjavi, ako znadete, rekli da ovim trično svjetlo dogradilo, ceste uredile, ljudima ne priznajete nikakvo priznajedina škola popravila, državna poli­ 1 nje niti hvalu. cija platila, potrebni nužnici napravili, Evo Vam sad ovo, a ako bude poa što je najglavnije, da bi se s’romaš- i trebno, ja ću se opet javiti, jer sam nim općinskim službenicima egzistenpun, a sad znadite, da sam u Bileći i čija osigurala. Svima Bilećanima je da sam glavom i bradom. poznato, da se Sve ovo navedeno od op­ Bilećanin ćinsko vijeća tražilo, a odgovor je bio »nemamo novaca niti da platimo općin­ ske službenike«. Zar se ne sjećaju strahopiskarala, da je lanjske godine kupljena milostinja po gradu za popra­ vak vodovoda ili pravo reći za napunjenje rezervuara, te se mukom 3000 K Evo prilike, g. Stijepo! Neki dan skupilo od građana, a zato jer je općintvrdi Stijepo Kobasica, da se je dr. ska kasa siromašna, .nema prihoda, i Spaho pobrinuo za se, da najprije pa je svakako žalosno, da za luksuz dobije odštetu za kmetovska seli­ ima novaca, a za pomoć siromašnom šta. Dra Spahe nema ovdje, da mu narodu nema? on na ovo odgovori, ali mu mi u ime dra Spahe dajemo časnu riječ, Moguće, da ih imade, koji misle, da je nekom krivo, što je gosp. generalu da će mu on pokloniti cijelu od* štetu za fond radikalne partije, sa* banket priređen. Ali svaki se u tome vara. Ja sam uvjeren, da bi za doček mo uz uvjet, da Kobasica dadne onakvom jednom zaslužnom čovjeku fondu naše organizacije ciglih 50 dinara kao revanš. Bujrum, g. Sti­ svaki Bilećanin žrtvovao mnogo, da što bolje bude u našoj Bileći primljen jepo! naš i naše bratske krvi čovjek, koji Ne razumijemo, kako može ag* je mnogo pndonio za oslobođeni i rarna direkcija produljiti rok za ujedinjeni narod, ali svakako je žalo­ prijavu zahtjeva na beglučke zem* sno od gospode priređivača, da su lje, koji je rok određen provedbe* utjecište našli u općinskoj kasi. nom naredbom za beglučku uredbu Čudnovato, da se u izjavi ništa ne od 12. maja 1921. Ova je naredba spomenu čistoća gradskih ulica i jedipotpisana 10. juna, a izašla je 17. nog nužnika. Trebalo bi samo zaviriti juna, a čl. 22. njezin glasi ovako: u one pritužbe gosp. žandar, poručni»Ko hoće da stavi zahtjev na beg* ka, pa će one pr.tužbe svoj sud reći. lučku zemlju iz jednog od pomenu* Naši dopisi. Korak, Sto ga je poduzeo na§ poslanički klub glede sandžačkih događaja, mnoge beogradske novine izvrću i tumače na taj način, kao da mi uzimamo u zašt tu kačake i njihove jatake. Tendencija je vrlo prozirna: hoće da ubiju efekat našeg koraka, i prikazujući sve muslimane u Sandžaku kao antidržavne elemente, hoće da opravdaju i ona nasilja, koja su po­ činjena nad nedužnim muslimanima, jer vele, da je pravoslavni elemenat u opasnosti od razbojničkih napadaja svih muslimana, iz Čega slijedi, da su i muslimanska djeca i žene tazboinici, radi čega ih treba sve utamamti. »Balkan« u svom članku »Rat u juž­ noj Srbiji«, koga smo u prošlom broju donijeli, veli, da su antidržavni svi oni, koji tamošnje muslimane uzimaju u zaštitu pa makar to biti i musliman­ ski poslanic’ iz Bosne i njihovi m nistri Karamehmedović i Spaho. Ali pred svima je odnijela rekord »Poli­ tika«, koja pod naslovom »Cinizam muslimanskog kluba« piše slijedeće: .Ali će svet još više biti revolt ran kada sazna kakvo su ciničko držanje zauzeli muslimanski narodni poslanici koji ni do saja nisu tajili svoje sim­ patije za razne Boškoviće, Mehoniće i njihove jatake. Izveštavani uvek brže nego iko o svemu što se dole događa, musliman­ ski poslanici su pohitali da oni prvi dignu galamu kukajući kako preli opasnost muslimanskom življu! 1 nji­ hov je cinizam ovoga nula išao dotle, da su zahtevdli čak jednu parlamen­ tarnu među partijsku komisiju koja će ot ći da izvidi štete pričinjene u mu­ slimanskim selima. Je li gospodi muslimanskim posla­ nicima i m nistrima palo na um da traže međupartijsku komisiju i anketu onda kada je Boškovićeva družina, izvršila ovaj grozan pokolj na Javoru, deklariraiući se otvoreno i jasno pro­ tiv države i kada je odmah posle to­ ga našla utočišta u muslimanskim se­ lima? Jesu li mrdnuli prstom da skre­ nu pažnju muslimanskom življu — kome nameće svoje šefstvo — u ka­ kvu opasnost srl^a primajući odmet­ nike i pomažući ih? Jesu li se uzbu­ dili kada su iz dana u dan stizale vesti o najgroznijim ubijanjima Srba, o nesigurnosti koja iz dana u dan sve više raste i o nemoći redovnih vlasti da otmetnicima stanu na put? Jesu li uspeli da intervenišu za rmiran muslimanski svet* onda kada su se odmetnici, ispred poterg sakrivali u hareme i pod f e r egje bula? Držanje musl manskih poslanika iz Bosne i Hercegovine načinilo je najgori utisak i otkrilo je i z- , vesne stvari koje su se do sa­ ’ da samo slutile." | Kako »Politika veli, naši poslanici nijesu ni dosad tajili svoje simpatije za razne Boškoviće, Mehoniće i nji­ * hove jatake. Nema ništa lakše nego podvaliti nekome antidržavnost. pa izvesti iz toga zaključak, da ga treba kao veleizdajnika kazniti. Osobito kad u nečijoj glavi nema ni traga zapad­ noj kulturi, a u srcu ni trunka osje­ ćaja pravednosti, nego je i glava i srce zadojeno onom balkanskom uobraženošću o svojoj brutalnoj sili, kao što je to slučaj kod pisaca »Politike« i »Balkana«, onda je prirodno da prema tom menalitetu treba i musi, posla nike proglasiti izdajicama, »Politika« veli da je, da musi, poslanici kukaju, kako prijeti opasnost muslimanskom življu. A nije li ciničnije, kad vi ku­ kate, kako prijeti opasnost pravoslav­ nom življu, koje ima u ruci i vlast i oružje i sve ono, čime može oboriti svoga protivnika?! Zašto bježite od parlamentarne ko­ misije? Bojite se valjda, da obiektivni ljudi na licu mesta ne vide istinitost > same stvari. Već to izbjegavanje je dokaz, da kod vas, gospodo oko „Po­ litike" i .Balkana" Čuvstvo praved­ nosti i ob.ektivnosti nije još ni niklo, a kamo li da se razvilo kao kod kul­ turnih ljudi. Ko nema oraha u džepu, ne treba se bojati, da ne zazveče. Kad je bio govor, da se odašalje par­ lamentarna komisija na državno imanje »Belje«, da ispita tamošnje zloporabe, svi ste aplaudirali. A sad se protivite tomu, ^а objektivne oči pogledaju, šta se zoiva u Sandžaku i kako se tamo zlorabi državna vlast. Svi odobrajemo proganjanje kačaka i njihovih jataka. Svima nam je ova država mila i draga i svi želimo, da se u njoj prilike što prije srede. Neka se zakon o zaštiti države najstrcžije primijeni ond e, gdje se za to uvidi potreba. Ali je razlika između nas i vas, gospodo oko »Balkana« i »Poli­ tike« u tome, što mi tražimo, da se kažnjavaju oni, koji su skrivili, a vi odobrajete silovanje žena, ubijanje I djece, pljačkanje kuća i t. d. Šta znači i izvesti pet ljudi iz džamije i odvesti ih u šumu te poklati kao janjce? Je ; li to zakon? Je li to način kažnja­ vanja? Vaša je namjera da prikažete, kako je cijeli muslimanski elemenat proti države. Ah time nećete ništa postići. Pravo je na našoj strani, jer mi tra­ žimo, da se krivci kazne, a da se ne­ dužni ostave na miru. Sjetite se „Gajreta!" ’ । I ‘ PODLISTAK. glavi, da ih se danas računa među najfanat Čnije narode Istoka. Carski činovnici uz asistenciju popova i kozaka tako otrovaše Sarte, da ovi u dubini svoje duše zamrziše Ruse i rus<i narod i uvukoše se u svoj- kišlake (k šlak na sartskom jeZ'ku znači selo, se<>ce) i upravo kine­ skim zidom ogradiše sebe i svoj život od inovieraca. Zato u Turkestanu i nema sela sa izmiješanim stanovni­ štvom, a gotovo i svi gradovi imam dva djela: novi dio ih ruski i stari dio grada ih sartski. 1 rijetko se sve do danas opaža, da bi se Sare našelio u ruskom dijelu grada. U Ashabadu mi pripovijedaše o ovim odnošauma jedan ugiedni ruski građanin i spomenu, da je neko vrijeme u svom kraju upravliao kao generalgubernator naš zemljak (nedavno preminuli u našoj domovini kao izbjeglica iz Rusije) gosp. general Subotić On je u Turkestanu lijepo, demokratski i čovječno postupao sa Sartima. Ali ga carski činovnici i svećenici oklevetaše u Petrogradu i on bi maknut sa general-guvernerskog mjesta i umirov­ ljen bez prava na nošenje generalguvernerske uniforme i čina. Sartska mržnja i fanatizam, a potpirivani fa natičnim govorima tamnih hodža, do­ đoše do siepena, da je Često dolazilo do pokolji i ustanaka. U Taškentu, tom divnom i lijepom gradu u zelenilu voćnjaka i livada, upoznah još bolje Sarte i njihov na­ čin života. Sve po poznanstvu i s pđ- | moću ovih mojih prijatelja Tatara zađoh i u sartske kuće i u njihovo dru­ | štvo. Nikada neću zaboraviti one prve i dojmove, koji ovladaše sa mnom, kad se oćutih u sartskoj čaršiji i pred nji­ I hovim aščinicama, čajhanama i duća­ nima! Tek tu osjetih, da sam ipak za ovih šest godina među Rusima zabo­ 1 ravio na našu bosansku Čaršiju, naše i aščinice i na naše ćefenke i šadrvane. A tu u Taškentu tako sve oživi j u meni, u mom ci elom organizmu, i da sam neko vrijeme stajao kao ni­ ; jem i ukopan, razbijajući u misbma • taj osjećaj, što eto sada vlada cijelim ‘ mojim bićem. Ne vjerujem svojim očirna! Ta zar je to moguće? 1 vide moje oči malu tepu u Mostaru i baščaršiju u Sarajevu, a osobito mi iskrsnu slika sarajevskog imareta sa ašči­ ј nicama i bakalskim dućanima. Sve je I to ovdje daleko na Istoku u ovom i mđom Taškentu i u njegovoj čaršiii i iskupljeno i smješteno. Iz aščinice mi­ rišu pilav i halva, na maslu cvrče će­ vapčići i ćufieta, a uz Odžak stoji zasunanih rukava aščija Sart. I samo njegovo okruglo lice i čudnovato postriženi brkovi, pa još k tome onaj plosnati zaruk, odaju, da to nije onaj naš Memišaga ili Omerčauš recimo iz Doboja ili l'rebinja. A dućani i trgovci isto kao i kod nas. Sjede Sarti na svojim ćefencima, puše nargilu i njih nekoliko na okupu eglenišu i pretre­ saju dnevne novosti i dogođaje. U du­ ćanima nagomilana roba : uz nekoliko rukoveti gajtana visi osušena bamja, Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Meni se učinilo, a tako i jest, da bi Turkestan bio га em na zemlji, kad bi ruski carski Činovnici mjesto batina i nepravda donijeli Sartima moderne plugove i sve drugo savremeno i mo­ derno gospodarsko oruđe, a mjesto poHcajskth is ravnika (komesara) isto toLko dobrih i spremnih agronoma, inžinjera i gospodarsk h instruktora. Ovu moju mi<ao potvrdi kašlje činjenica, kad s*m naime putujući preko Turkrstana < pazio u blizini željezn čke stanice „Bajram Ali«, prek<asnu i divnu oazu. To je imanje carice m<.jke Nikolaja li. Uz prekrasne pašnjake, livade i plodonosna polja nalaze se divni voćn aci i cijela prostranstva šume, crnogorice i bjelogor.ee. Ovako je mogao izgledati cijeli Turkes.an, da se htjelo naučiti i izubraziti Sa»te. Ah zavali u Turkestan ne dođoše prijatelji ili recimo ljudi nego nekoliko pohlepnika i ofukarivših plemića, za­ ogrnuti milošću Peirograda i njegova dvora, te ovi razbojnici u ljudskoj koži opljačkaše Sarte i njihov kraj, postadoše m lionerima, a Turkestan njihovim kmetovskim selištem. A najveće zlo, koje ovi ljudi prouzročiše, jest u tom, što Sarti poslije ovog svega postadoše tako fanatični i tvrdo- i 1 i j ! . j i i I [ i ’ i 1 { I I ■ ; ' ! 1 ! ; Bilješke. ; I . I : ! ; ј ; i ' i I a tamo opet kraj dinja i lubenica leže motike, pale, krasne i kazani. Pustih se sa jednim Sartom u razgovor i kad on vidje, s kim ima posla, pogleda me prijateljski i doviknu preko puta u čajhanu, od kuda nam skoro u čajniku donesoše vruću vodu, a moj trgovac izvadi iz jedne kutije čaj i za­ vari. ispred nas prođe Sart i viče »buza taze« ! Bože moj, kako mi ovo sve gođaše i kako se osjećah sretan i zadovoljan I U tuđini, nekoliko tisuća kilometara daleko od domovine, a eto sve kao u domovini, kao doma. Od ovoga Sarta saznah, da ima u Taškentu vrlo mnogo turskih oficira, koji se ovdje kupe iz cijele Rusije, da onda krenu u svoju domovinu. Reče mi Sart, a o tom sam se i sam kasnije uvjerio, da su ovi turski oficiri organizirali i otvorili razne Škole, u kojimu su sami predavali sartskoj djeci razne predmete. To su bili inteligentniji turski častnici, koji su kao muslimani osjećali sa Sartima, a kad boljševici dadoše slobodu bivšim za­ robljenicima, ovi se oficiri baciše na polje kulturnog rada medu Sartima. Ovaj rad turskih oficira bijaše s jedne strane odmjenom za ona, što Sarti pomagahu ovim časnicima za vrijeme carskog strogog režima, a s druge strane i dobro proračunan korak k zbiženju i uzajamnom povjerenju među Osmanlijama i Sartima. (Nastavićo se). �Број 32^ Broj tili razloga, treba da to prijavi ko? tarskom uredu, u čijoj sc oblasti nalazi dotično zemljište i t o n a j* dalje u roku od tri m j c s e? ca računajući od dana, kad ova naredba stane na sna* g u.« Iz ovoga je jasno, da je naredba stala na snagu 17. juna, a da tro* mjesečni rok ističe 17. septembra. Kako smo informisani, g. Lujo No* vak je valjda na zahtjev Stijepc Kobasice, koji je u tom pogledu upravio i pitanje na ministra za agr. reformu, svojevoljno produžio taj rok do 1. decembra. Ovo je ipak previše! Kad sebi je* dan činovnik uzurpira pravo da mi* jenja zakon, onda se ne treba ču* diti njegovim, ostalim postupcima. Kategorički zahtjevamo, da g. ministar za agrar, reformu pozove -ovog uzurpatora na odgovornost i zapriječi njegove samovolje! Politički pregled. Nemiri u južnoj Indiji. Položaj se u đistriktu Malabar u Indiji pogor* šava, kao što to javlja iz Bombaja »Exchange Telegraphe«. 2—3.000 kvadratnih milja obuhvata podru* čje ustanka, Cijeni se, da je skoro 1000 ljudi zaglavilo.. Ozbiljni boje* vi razvili su se između ustaša, koji se cijene na 1000 ljudi, i vladinih trupa. Prema depeši Indijskog biroa u Kalkuti položaj je postao kritičan Na hiljade ustaša masiraju prema Kal* kuti. Sve žene i djeca su u gradskim vojarnama sklonjena. Vlasti su tra* žile, da sc odmah pošalju ratni bro* dovi prama Kalkuti. Guverner od Madrasa stupio je u vezu sa zapo­ vjednikom mornarice, koji je od* mah poslao jedan ratni brod prema Kalkuti. Čini se, da će trebati mno* go nedjelja, dok se red opet mogne zavesti. Mnogobrojni gradovi tra­ že hitnu pomoć. Grčko-turski rat. Javljaju iz Carigrada, da su Turci, na frontu kod Bruse, zauzeli varoši Biledžik i Jenikej. Operacije turskih četa razvijaju se u smjeru prema Karakeju. Londonski listovi javljaju iz Atene, da je varoš Eskišeher usled požara, potpuno razrušenaUzmak Grka. Službeni izvještaj vlade u Angori javlja, da su turske čete zaposjele položaje grčke u od* sjeku Afiun-Kara H sar. Grci su bili prisiljeni, da se povuku prema KarasAslandaru. Prema vijestima iz, Carigrada, bile su grčke čete na rijeci Sakariii sa velikim gubitcima suzbijene. Ovdje se je odigrao 5* dnevni boj. Grci su se morali, pro­ ganjani od turskog konjaništva, po* vući prema Eski*Šeheru. Primjećuje se, da u zadnje vrije* me ubpće ne dolaze službeni ko* munikeji grčke vrhovne vojne ko* mande’ i taj se mir prikazuje uzne* miru jućiiii. S druge strane javlja se, da će kralj Konstantin morati radi bole* sti ostati u EskbŠehcru. Grčki službeni komunike od 23. avgusta. Nakon dugog marša s ob* je strane rijeke Sakari'e i uzduž Slane pustare, naša jc vojska došla u dodir sa glavnim neprijateljskim silama sjeverno od Gevksa (Dok* su?) istočne pritoke Sakariie. Domaće vijesti. Propaganda fide u našoj Držav­ noj Bolnici u Sarajevu. Prije dva­ tri dana saopći nam jedan prijatelj izvan uredništva, koji je ovih dana bio u Maglaju, jednu stvar, nad ko­ jom se upravo moramo da zgražamo. Na 20. jula naime o. g. povratila se iz ovdašnje naše Državne Bolnice na­ trag kući u Maglaj Paša Karabegović, curica od kojih 4—5 godina, kći ta­ mošnjeg kahvedžije Mustafe Karabegovića. Mala je prije po prilici 2— 3 mjeseca pala kod kuće niz merdevine i slomila ruku, a i usljed ospica je ostala falična u jedno oko, te joj otac nije znao drugo, već po liječničkom Страна 3 Strana Д1РАВДА“ - „PRAVDA" savjetu s njom u Državnu Bolnicu u Sarajevo. No čim se je mala Paša povratila kući, roditelji odmah primjetiše ne­ kakvo čudnovato ponašanje, dijete se za tako kratko vrijeme prosto pro­ mijenilo, pa kao da nije ono prijašnje dijete, a 9sobito pri sjedanju za sohu, kojom se prilikom sve nešto ko tuđilo i nije htjelo s ostalom čeljadi za sofru kao prije. A kad je mati Pašina jed­ nom prilikom opazila, gdje se mala Paša i krsti, onda je i ocu i materi joj bilo već potpuno jasno, da je ona tim duhom u našoj Državnoj Bolnici zadojena, što je mala Paša kasnije priznala i ispričala im, da ih je svemu tome učila u Bolnici nekakva časna sestra Marija. Ovo je otvorena prodagande fide u jednom našem državnom zavodu, čim se vrata toga zavoda od nas musli­ mana prosto zatvaraju, tako da se mi njime ne ćemo moći posluživati ni koristiti bez opasnosti i bez štete po našu vjeru sve dotle, dok se te pri­ like u rečenoj bolnici ne poprave, pa s toga odlučno tražimo, da se o ovome odmah povedu najstrožiji izvidi, te ovakove propagatorke izbace iz bol­ nice i strogo kazne. Jedva jednom postavljen je ovih dana g. Scjfudin Arifhodžić za di* rektora duhanske tvornice u Sara* jevu. Svojevremeno smo javili, ko* like su poteškoće drugi pravili za tG imenovanje. Drago nam je. da se je ovo pitanje privelo kraju. Spomenik Nj. V. Kralju Petru. Kako čitamo u jučerašnjim novina* ma, predstavnici gradske ^pćine u Sarajevu votirali su jedan milion kruna u svrhu gradnje spomenika Nj. V. Kralju Petru. Odgovor našeg odg. urednika g. Jeftiću na njegov odgovor u prek* jučerašnjoj »V. P.« donijećemo u slijedećem broju našeg lista, jer ni* je mogao da uđe u ovaj broj radi obilja gradiva. Komisija za Ispitivanje događaja u Sandžaku kreće, kako smo obavi­ ješteni s autentične strane, u iduću nedjelju. Mjesto K. Timotijevića po svoj prilici ispred demokrata sudjeiovaće g. Rafailović, nar. posl. Zemljoradnički kredit. Iz Beo* grada javljaju: U ministarstvu po* Ijonrivrede izvršena je revizija u* redbe o zemljoradničkom kreditu od 120 miljona dinara. Ova jc rc* vizija učinjena na zahtjev svih po* vjereništava ministarstva poljopri* vred u zemlji. Učinjena je ovakova podjela: 20 milijona dinara je od* ređeno za davanje pomoći postra* dalim od požara ili nolave; 50 mi* lijona dinara za zemljoradnike, ko* ji su organizovani u zadrugama: 50 miliona dinara za pozajmice neor* ganizovanim zemljoradnicima. U uredbi su učinjene i još nekoje izmjene. Uputstva pri unisivanju u srednie бко1е. Na početku školske godine potrebno je dati đačkim rodireljima i starateljima ova uputstva: 1. Između gimnazije i realke nema u prva tri razreda nikakve razlike. Stoga za dalje dačko školovanje sve­ jedno je, da li đak uči ta tri razreda u gimnaziji ili realci, u I. razred neka se đaci upisu u, gdje hoće, a u II. i III. razred u onu školu (gimnaziju ili realku), u kojoj su prošle školske godine učili. 2. Od IV. razr. gimnazija se dijeli u 2 odielenja, humanističko i realno-gimnazijsko. Đaci humanističkog odjelenja počinju učiti latinski jezik u IV. raz­ redu a grčki u V. razredu i ta dva jezika uče kroz čitavu gornju gimna­ ziju. Đaci realno-gimnazjskog odjelenja uče u IV. razredu njemački, u V. raz­ redu počinju učiti latinski jezik, a grčkog jezika ne uče nikako. Prema tome đaci, koji su svršili III. razred gimnazije, treba da pri upisu u IV razred izjave, u koje odjelenje žele, da li u humanističko ili realno-gimnazijsko. Đaci, koji su svršili tll. razred realke, a koće da nastave humanisti­ čko odjelenje, treba da se upiše u IV. razred gimnazije. 3. U V. razredu se dijeli realka u dva odjelenja: realno i realno-gimnazijsko. Đaci, koji su svršili IV. razred realke, treba pri upisu u V. razred da izjave, u koje će odjelenje, da li u realno ili u realno-gimnazijsko. Apsolvonti ’ IV. razreda gimnazije (realno-gimnaz’jskog odjelenja) mogu također nasta­ viti u V. razredu realno odjelenje, sa­ mo u tom slučaju treba da se upišu u realci. Besplatna mjesta u konviktu derventske preparandije U zv ničnom dijelu „Narodnog Jedinstva" biće ovih dana tri puta izastopce odštampana imena onih učenika Preparandije i i Više Djevojačke Škole u Derventi, koji su dobili besplatna mjesta u konviktu. Ovijem upozoravamo sve interesante, da prate brojeve „Narodnog Jedinstva", koji će ovih dana izići, kako bi se mogli ravnati. Stočarska izložba u Križevcima, i Riješenjem Ministarstva Saobraća* I ja od 13. avgusta 1921. broj 27.140 I odobren je podvoz u pola cijene i svima učesnicima na izložbu stoke u Hrvatskoj i to: Sarajevo—Nov* ska Križevci te Banja Luka—Su* nja Novska Križevci i natrag preko Zagreba. Posjetioci ove iz* ložbe пекл dobro čuvaju karte, ko* je cijele plate do Križevaca, jer će im iste karte vrijediti za natrag ba* dava. Polazak na izložbu je 10. sep* tembra sa vlakom iz Sarajeva u 23 sata, priključak na taj vlak 11. sep* tembra iz Broda u 12 sati i 22 mi* nute, a iz Novske u 16.40 sati. Na 12. septembra je izložba stoke u Sv. Ivanu Žahnom, na 13. septembra pregledavanje stočarskih zadruga, staja i ostalog seljačkog uređenja, 14. septembra veliki godišnji sajam u Križevcima te pregledavanje га* tarske škole, »izlet u okolna sela, 15. septembra nagrađivanje stoke u Vrbovcu i 16. septembra povratak preko Zagreba kući. — Preporuču* jemo našim težacima, da se poslu* že ovom pogodnošću i posjete ovu iI izložbu. „. „ Vjenčanje. Naš prijatelj gosp. Hajrudin Prolić, poštanski upravitelj u Kiseljaku, vjenčao se 19. ov. mj. sa gospođicom Arzuminom Resič. — Mladom paru želimo svaku sreću u novom bračnom životu। j ; : , i | I ■ i I i I i i ; | | I i I | | i , i Školski pribor, kao i sve školske | potrebštine, knjige itd, dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Da* niel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ulica 19. — Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno; pakovanje sc ne računa. Gajretov glasnik. , i | | , । i 1 i ' i ' i j U beogradskoj štampi nastupa | preokret u pitanju događaja u San* džaku, osim »Politike«, koja još u* ' vijek piše u istom duhu kao i do- j sad, tražeći progone protiv musli* mana i okrivljujući naš poslanički Klub, da je jatak odmetnicima. »Pravda« od 30. avgusta veli ovo: i Povodom muslimanskog odmeta* I nja od vlasti u južnim krajevima, | važno je upozoriti na izvjesne po* jave, koje bi te događaje rasvijet* lile, a nadležnim dale izvjesne upu* te. Muslimani Južne Srbije bili su pod utjecajem raznih političkih a* gitacija. Tome je utjecaju najviše pomoglo gloženje sa pravoslavnim. I to je ostalo sve do danas. S tijem valja ozbiljno računati. Mi smo i ranije tražili, da se pri* stupi našem nacionalnom i držav* nom sređivanju. Stoga je apsolutno i potrebno, da ministri i poslanici J. M. O. obiđu što češće taj svijet, da , ga obavijeste i uvjere, da je on ra* i vnopravan član naše državne za* jednice. Država ni jedno od ovih obećanja nije ispunila. U prvom redu va* ljalo je misliti na kulturne potrebe ' ovih krajeva, na ojacanje saobraća* ja. Naš Sandžak ie na pr. kraj, gdje . nema puteva. a bogat je u svemu, I ali je odsječen od ostalih krajeva ј države. Sad bi vlada trebala da pri­ stupi izgradnji puteva između No* I vog Pazara i Sjenice i Novog Paza* i ra i Prijenolja i drugih mjesta. Od oslobđcnja tamo su činovnici* i ma obično namještani Crnogorci. i ' ' | cake. Samo ako se reorganizuje či* novništvo, nove će mjere imati us* pjeh i moći će se govoriti o sredi* vanju prilika. »Politika«, vjerna svome kleveta* nju, nabacuje insinunaciju, da su bosanski muslimani utjecali na ne* mire u Sandžaku veleći: Kad se ima na urnu, da se nemiri dešavaju u krajevima, koji su oslobođeni 1912. god. pa sve do 1913. dakle u pred­ ratno vrijeme, dok nisu granice pre* ma Bosni i Hercegovini bile otvore* ne, nije bilo nemira. Oni su još od prijašnjih vremena prema muslimanima rđavo raspo* loženi, a pored toga i korumptivni. Sada jc na dnevnom redu to pita* nje. ■ »Pokret« od 20. avgusta pak piše o Sandžaku ovo: Ovi nemiri u Sandžaku bili su o* pomena za našu vladu, da uzme u ozbiljan pretres prilike u ovim na* šim krajevima. Kako su mnogi uvjerenja, krivniu za zadnje događa­ je nosi tamošnje činovništva koje je koruntivno i nedoraslo svog po* ležaja. Dosada činovništvo samo je ucjenjivalo tamošnje stanovništvo te time pogoršalo položaj i otjera* lo mnoge mirne muslimane u ka* Razmještaj đaka po konviktima. Uprava Gajreta primila je za ovu šk. godinu u svoje konvikte mnogo veći broj pitomaca, nego što je to bilo predviđeno. Kako je za nekoje kon­ vikte bilo mnogo molioca, naročito za sarajevski i mostarski, to se veČini nije moglo udovoljiti, te su primljeni u konvikte u Bihaću, Banjoj Luci, za koja je mjesta bilo malo molioca U sarajevski muški konvikt primljeno je 100 pitomaca, sarajevski ženski konvikt 16, mostarski muški konvikt 128, mostarski ženski konvikt 28. Bihać 60, Banja Luka 40, Tuzla 41. Ukupno je primljeno u sve Gajretove konvikte 413 pitomaca i pitomica. To jest 162 pitomca više, nego li je bilo pri koncu minule Šk. godine. U sporazumu sa Reis-el-U!emom Gajretova uprava imenovala je za konvikte posebne alime. koji će pet­ kom voditi pitomce u džamiju i odr­ žavati dva put mjesečno poučna vjer­ ska predavanja. Gajretove stipendije. Uprava Gaj­ reta podijelila je za ovu Šk. godinn do sada 33 stipendije u iznosu od K 82,000 —. Učenicima, koji su nanovo molili konviktska mjesta, a u njihovim mjestima nalaze se srednie škole, od­ bor je preporučio, da nastave nauke u svom mjestu, a ako su nužni pomo­ ći i ne dobiju stipendije od druge stra­ ne, to će im Gajret podijeliti stipendiju. Šegrtski Dom. Svaki član Gajreto­ va odbora preuzeo je na se zadaću, da nađe zgradu, gde bi bilo smješteno -.0—50 pitomaca šegrta, dok odbor ne dobije od Vakufa zatraženu zgradu za ovaj dom Dosada je Gajretov odbor predbilježio 65 šegrta za Šegrtski Dom. Opskrba u novcu i u naravi. Kako su druga kultuina drušrva već ranije uobičajila, da od imućnijih pitomaca, odnosno njihovih skrbnika naplaćuje opskrbninu, to je Gajeret isto učinio. Cijela opskrba za ovu godinu iznosi 1.200 K. Pitomcima, kojih se skrbnici bave ratarstvom, odredio je odbor da ovi doprinesu Gajretu u naravi žita i drugih namirnica. Knjige i novine. »Sarajevski Kompas«, vrlo po* trebna i dobra knjiga, izašao je sa ovim sadržajem: Sarajevo (kratak opis za turiste), Istorija Sarajeva, Stanovništvo Sarajeva, Sudski pra* znici, Biljegovne takse. Općinske daće, Poštanske, telegrafske i tele* fonske takse. Željezničke tarife. Tarifa za baždarenje vaga. Fijaker* ska i hamalska tarifa. Beriva držav* nih službenika. Spisak policijskih karaula, Nova imena ulica. Grad* ska općina. Državna nadleštva. Na* stavni zavodi. Vjerska nadleštva i zavodi. Nadleštva stranih država. Ostala javna nadleštva. Novčani �Stiana 4 'тпана Broj 329 Број „ПРЛВДА* — .»RAVDA* zvodi i osiguravajuća društva, In? dustrijska i velika trgovačka podu? zcća, t rgovačke i zanatlijske rad? nje, Ljekari, Zubari, Advokati, ln? žinjcri, arhitekti i geometri. Na­ rodni poslanici iz Sarajeva, Novine, Društva, Dodatak i Registar. Kod činovnika, učitelja, Ijekara itd. navedena je i adresa njihovog privatnog stana. Kod trgovaca i za? natlija adresa radnje, a kod većine njih i privatni stan, broj telefona, račun pošt. štedionice itd. Uredio i izdao: Novica Terzič, činovnik trgovačke komore u Sara? jevu. Cijena 10 dinara (uz pouzeće 2 dinara skuplje). U Sarajevu se može dobiti u svim knjižarama i kod izdavača u trgov. komori, a iz provincije prima narudžbe »Sara? jevski Kom pos«, Sarajevo. Najtoplije preporučujemo ovu knjigu! Rasprodaja. Iza umrlog Huseinage Hadžiomerovića prodavače se jav­ nom dražbom u D. trgovkama na 6. I jer je jedini spas našeg težaka u za? drugama, jer će zadruge provesti I septembra 1921 u 9 sati p. p. i to: kulturni i poljoprivredni preporod i kao finije č hne čakšire, fermeni itd. MUSLIMANI, OSNIVAJTE I ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, I našeg sela, jer bez bogatog i kul» I turnog sela nema ni bogate ni kub turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplat? no: »Središnji savez jugo? slavenskih seljačkih za? druga u osnutku u Šaraje? i i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ Oglašujte u „Pravdi" M ševi, štakori, stjenice i žohari V u«. OgiAŠIVANJE A u «1 r u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni a BLOCKNERfOV zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul. 31. Telefon 21—65. :: Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". Generalno oglasno zastupstvo za preko IO tu- i inozemnih listova ■■■■■■■■■ Kao jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12’—, za štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20’—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 1y—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— i K 20’—, prašak I za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, i mast za uši na glavi K 5’— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak i proti mrava K 10’— i 20’—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. JOnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! I i ј ј brat Svima posjednicima uB iH. Izjava. Pošto u pogledu isplate agrarnih novaca kolaju razne glasine, i pošto doznajemo, da neki privatnici i nov­ čani zavodi rade na tome, da dobiju punomoći od posjednika u pogledu isplate agrarnih novaca, to se sma­ tramo dužnim, da sve posjednike upo­ zorimo, da nikome ne daju punomoći glede isplate agrarnih novaca, pa tra­ žili to privatnici ili novčani zavodi, sve dotlen, dok posjedničko udruženje ne izda drugu izjavu, kako se u po­ gledu isplate novaca imade postupati. Osjećamo potrebu, da na to upozorimo sve posjednike tim više, što se je do­ gađalo, da su novci kod isplaćivanja rente dolazili i u nepozvane ruke. Sarajevo, 27. augusta 1921. ’ Predsjedništvo Posjedničkog udruženja za B. i H. u Sarajevu:: R. Sulejmanpašić, v- г. Atif ef. Sočo, V. г. bratu podobni, bez razlike. treba da su naši zubi. Nema Ijepog čovjeka i osobe bez Ijepih . ubi a Ijtpih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: E L 1 D A - p a $ i c z a * z u b e. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Qlbert Vita loi, Sarajevo, Despića ul. 1 Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. — — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne rjaloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ HancElar i ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZIV Agrarna i Koniercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo ....... - - — г Podružnica: Brčko Dionička glavnica K 20,000.000.— PREUZIMA ek<e na ukamaćenje na štćdovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. OBAVIJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih bur­ zovnih transakcija. —-............. —--— , ts Pričuve K 8,000.000.— FINANCIRA trgovačka i industrijalna po­ duzeća. V B 8 I isplate na svim mjestima Kraljevine Me Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica; Ljubljana. Podružnice: Borovije, Brežice, Celje, Celovec, Gorica, Maribor, Piuj, Split i Trst Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K 45,000.000 Prima uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije Obavlja sve bankovne I mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantnije. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje i prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsti po dnevnom tečaju. Financira erarične dobave. ggf Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. “ЗИ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000.000 --. 104 Pričuve preko K 4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e7055321108a634518f7f4b60c40a1df.pdf a5fe146685ecb577d9e187a6f558de26 PDF Text Text PRAVDA Г^СИЛО југославенске муслиманске организације. Broj 92 (330) Pojedini broj К 2'— izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 20U—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Sarajevo, subota, 3. septembra 1921. (29. Zil hidže 1339.) padanje ruske carevine riješilo je katol. crkvu jedne velike opasno* sti i stavilo joj u izgled mogućnost ve pokušali su diskreditirati našu dr­ obilnog osvajanja katol. propagan# dt na istoku. U Vatikanu se pnpre# žavu prema vani 1 prikazati je kao nesposobnu za život. Na sva usta tru­ mio jedan opsežan plan za katol. bilo se je, daje nezadovoljstvo toliko, propagandu širom cijele Rusije. Ali ove velike nade ubrzo udari* da ogromna većina naroda jedva čeka še na otpor od strane poljskog sve* državni slom. Obilnim odzivom za ovaj zajam najbolje će se demantirati ćenstva i Venizelosovih uspjeha u diplomaciji. Malo iza toga poljsko te lažne glasine i najbolje će se do­ kumentirati naša ljubav prema državi. svećenstvo popustilo je u svom ot* poru i postalo mekše, a Venizelos Trebamo cijelom svijetu da pokažemo, i kuliko nam nasrću kži dobro domo­ pade. Pad Vcnizelosov prouzroko* vine, i onda kad se na pojedine po­ i vao je veliku radost i u Vatikanu i greške režima tužimo i tražimo njihov I u službenim talij. krugovima. Ali sc j situacija promijeni: Smirna, koja je popravak. ’ bila obećana Italiji, dopade Grčku. Ovim će se zajmom, kako naprijed ' Konstantin nastavi Venizelosovu rekosmo, doskočiti nedostatcima u ko­ politiku: Engleska u Anadolu osi* munikacijama, koji su vrlo često bili , gura pobjedu Grcima i sad se na* uzrokom, da se nutarnje političke । meće pitanje predavanja Carigra# prilike u zemlji nisu mogle konsoli­ da Grčkoj. dirati. Ekonomski razvoj zemlje naime Dakle opasnost Rusije i pravo* u velike ovisi o dobrim saobraćajnim slavlja pomolja se u drugoj formi, sredstvima. Kako politika sve više i i Novi križari, došli iz Moskve ili iz više gubi karakter nacionalni, plemen­ । Atene, to je svejedno, i jedni i dru* ski, vjerski i si, a sve to više posta­ 1 gi teže za tim, da na Sv. Sofiju pri# vlja se na čisto gospodarsku bazu, to i biju krst, koji će biti simbol pobje* je van svake sumnje, da će izgrad­ i de istočne, a ne zapadne crkve. I njom i popravkom saobraćajnih sred­ Aako će Rim dočekati uskrsnuće Bi# stava biti uklonjeni i mnogi uzroci Wanta, starog takmaca Rima. Pobje# političkih trzavica u zemlji. ! donosno pravoslavlje, kad bude sa Upisivanje je već otpočelo 1. ovog I svojim starim sjajem ponovno us* mjeseca i rezultati, koii su nam dosada i postavljeno na vratima Azije, ras# stigli ne samo da zadovoljavaju, nego i prostraniće se po samoj Aziji i u# upravo iznenađuju. Ne samo, da se u | ništiti će onaj položaj, kojeg su ka# cijeloj državi osjeća živo mteresova- i tolički misioneri teškom mukom nje za nj, nego naši ljudi i u Americi stekli. Lijepi se je san Vatikana od 1917. rasplinuo. U ovom konfliktu i u Švickrskoj i drugdje upravo se jagme, da što više upišu ovog zajma. između katol. i pravosl. crkve na is* toku, vrlo je interesantna uloga, Bosna, a naročito muslimani Bosne koju igra Engleska, odnosno angli# i Hercegovine, nijesu nikad zaostajali kanska crkva. Odmah u početku o* za drugim dijelovima naše države, kad ve borbe opaža se djelatnost engle# je trebalo, da se i djelotvorno pokaže privrženost i ljubav prema državi. sog svećenstva, koje se svom silom zalaže za Grčke aspiracije. U 1920. Znajući to, mi nismo ni časa sumnjali grčki privremeni patrijarha ide u da će sav naš imućniji svijet pohrliti London i počinje pregvore sa viso# i pridonijeti ono, što od njega patnkim engleskim klerom. Slučajno ga otska i građanska dužnost iziskuje. zadesi smrt u Londonu i Engleska Ne moraju se upisivati bogzna kako njegovo mrtvo tijelo prenosi na visoke svote; država se ie pobrinula, da i najniži slojevi naroda, naši mali svojo ratnoj lađi iz Londona u Ca# ljudi, mogu sudjelovati kupivši bar rigrad. Kroz zadnjih šest mjeseci visoko englesko svećenstvo dopisu# koju obveznicu ovog zajma. je se sa Patrijarhatom u Carigradu i izrazuje mu tople simpatije. Pa# trijarhat odgovara izrazujući dubo* ku zahvalnost na te simpatije. Koncem jula englesko svećenstvo upućuje grčkom konsulu u Londonu Kada je ruska revolucija učinila jedan memorandum, koji se zakiju* kraj carističkom režimu, veselje u čuje ovako: »Jedino grčke čete mogu poraziti Vatikanu bilo je veliko. U tom je Vatikan vidio konac vjerskog au# Turke i spasiti kršćanske narode. toriteta ruskog cara, koji je kao vr# Mi se ne možemo načuditi, kako hovni starješina istočne crkve, za# Velike Sile mogu kušati da spriječe đavao toliko brige rimskoj' crkvi. pobjedonosno prodiranje Grka. Mi Osobito sc je Sveta Stolica uznemi# vas uvjeravamo, g. konsule, da će Grčka u ovom oslobodilačkom ra# rila u ratu, kada su Engleska i Fran# i tu protiv Turaka uvijek naći mo* cuska službeno priznale Rusiji pra# ralnu potporu kod anglikanske cr# vo na Carigrad. Pad carizma i ras­ ! kve.« Državni zajam. Nigdje se jače nisu osjetile posije dlce rata kao u saobraćajnim sred­ stvima, koja su najviše i bila upotre­ bljavana u vojne i druge svrhe za vrijeme rata. Znajući važnost njihovu, neprijatelji su svaki put, kad bi mo­ rali napustiti naše krajeve, učinile sve, što su mogli, da ta saobraćajna sredsva ili unište ili, ako im to nije mo­ guće, da ih bar toliko oštete, da po­ stanu neuporabljiva. S jedne strane to, a s druge strane okolnost, da su svi naši krajevi još i prije rata bili slabo vezani komunika­ cijama, a naročito imali jako slabe veze sa velikim svjetskim prometnim prugama, bilo je uzrokom, da naš iz­ voz nije mogao biti obilan i s razmje­ ran produktivnoj snazi naše zemlje. Upravo poradi toga, što je izvoz zapinjao i što je vršen s velikim pote­ škoćama, i vrijednost naše novčanice morala je iz dana u dan padati. Imajući to pred očima a u namjeri, da se taj nedostatak ukloni, naše je ministarstvo financija odluč lo, da na­ pravi jedan unutarnji zajam od din. 500,000.000, kako bi namaklo nužna sredstva za izgradnju novih željeznica i i željezničkih objekata te popravilo stare. Zajam bi se dakle imao upotri­ jebiti isključivo u investicione svrhe, a garancija je, da će se toga strogo dfžati, ta, što će potrošnja njegova stajati pod kontrolom naročite komi­ sije, koju će izabrati naša narodna skupština. Prema tome je potpuno jasno, da će uloženi novac biti pot­ puno sigurno uložen. Kol kogod je taj zajam prijeka po­ treba državna i kolikogod se sama po sebi nameće patriotska dužnost, da svaki građanin učestvuje pri tom svojim upisom, to ipak ne samo da ne zahtjeva ni od koga žrtava, ne­ go šta više daje priliku svakome, da najpovoljnije plasira svoj kapital. Sa 7% kamata ne može se ni u koii drugi potpuno siguran posao uložiti kapital. Nu ovaj zajam ima i svoje političko j značenje. Razni neprijatelji naše drža- i Istočno pitanje i crkva. Carigrad, 20- avgusta. Maurice Pernot piše u »Journal des Debats« pod gornjim naslovom slijedeće: I Nije nikakva tajna, da se Sveta i Stolica (papa) živo interesira za sudbinu Carigrada i da želi, da ovaj grad ostane Turcima, a ne Grcima, pa ma to bilo u ne znam kome ob# liku i pod ma kojim uvjetima. Raz# lozi za to nijesu svakom jasni. Godina III. Međutim Sir Daviš, nar. poslanik i lični prijatelj g. L. Georgca upu# ćuje grčkoj patrijaršiji jedno pismo, kojeg je cenzura engleska zabranila da se publicira u Carigradu. On u tom pismu nagoviješća jednu ener# gičnu akciju, da se zasijedanje Dru# štva Naroda prenese iz Ženeve u Carigrad. Grčka patrijaršija ne ni# ječe to pismo, ali ne zna se, šta je odgovorila na njega. fz svega se toga može zaključiti, da je Engleska poduzela, i to potaj# no, opsežne mjere, da cijeli Istok I stavi pod svoju hegemoniju. Za anglikansku je crkvu glavno to, da I istočne kršćane spasi ispod musli# I manskog jarma, i tim ujedno da i spriječi širenje katol. propagande. Za engleske političare pako glavno je to, da grčka crkva dobije onaj položaj, što ga je izgubila ruska cr# kva i da sc mogu poslužiti grčkom crkvom, kao što se služe grčkom vojskom. Sad nam je razumljivo, zašto Va* fikan želi, da u Carigradu ostanu Turci, koji su uostalom prema vjer* i skim razmiricama prilično indife# i rentni, a prema kršćanima dosta j tolerantni. Treba primjetiti, da su ] se muslimanska nasilja u Anadolu . uvijek odnosila na pravoslavne, a i katolici su uvijek ostali pošteđeni. Grci u Carigradu javno govore, i kako rimska crkva štiti Turke mu# . slimane, i na taj način grde i na# padaju katol. crkvu. Mora se pri# znati, da katol. crkva ima pravo. Ona je bila sigurna i bez ikakve bri# ge, kada su Turci bili u Jerusolimu, gdje su uvijek pravoslavni izazivali katolike. Zato Vatikan drži, da je neophodno potrebno, da Turci o# stanu u Carigradu, gdje grčko pra* ! voslavlje ne bi trpilo katoličke vje# re, koju je Islam toliko vjekova to# lerirao. Ali ima nešto, što zaborav# 1 jaju Grci, kod kojih se je vjera, na# čija i politika stopila u jedno. A to je, da sva ova akcija, koja je upe# rena protiv katolicizma, u isto je vrijeme uperena i protiv Francu# ske. To je upereno protiv francu# ske cilizacije i njenih škola, koje o# davno postoje po svima većim gra# dovima Male Azije. Za to neka se Grci ne čude, ako se Francuzi soli# darišu u svojim osjećajima sa ka# toličkom crkvom. I^RET'1 □ □ □ □ IMuslimanskatrgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionižka glavnica 1o.ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. P ičuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. 4 Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Trgovačka banka, — Sarajevo. - Interurban . _ _Petra _ _ ulica _ _ _Z _prizemno, _ _ _ _lijevo. _ _ _- _Brzojavi _ _ _ :— ММГг ■■ИИИИНИИМИ ——— ———telefon: ZN �Стпана 2 Stnin« Број 330 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* Naše narodno prosvjećivanje. II. sjednik Mjesnog Odbora naše organi­ zacije u Krupi, g. Pašalić naziva se ■ »muslimanskom« listu »Našoj Pravdi« kmetoderom. Kad bi to Čokorlio činio u svojoj »Srpskoj Zori« ili Ko­ basica u »Srp. Riječi«, lako bi bilo razumjeti. Ali kad to čini g. ing. Čelić u svojoj »N. P.«, onda ... onda mu mi samo možemo da čestitamo, da je konačno našao društvo, kuda uistinu i spada. Uostalom, ne treba smetnuti s uma, da je »N. P.« u početku svog izlaženja naglasila, da ona neće cijepati redove J. M. O. I ona to obećanje konsekventno ispunjava. Pali joj snaga i moralna kuraž, da cijepa, pa se je s toga, da ostane dosljedna svom ka­ rakteru, dala na rovanje i potkopavanje organizacije, ne bi li makar kuga imala uza se. bi dakle očevi radi vlastite svoje koristi i koristi svojih, morali na* stojati, da im kako muška tako I ženska djeca nauče čitati i pisati, jer pismena majka — pismena i djeca? Svako ima jednako pravo na ži* vot; ne gleda se, kakva je ko pori* jekla. koje je vjere, nacije, staleža i t d., nego samo ko je svjesniji, sposobniji, prosvjetno jači, za toga će i život biti lakši i bolji. Takav je u životu neovisan, on je slobodan, kao što i narod, ako je napredan, može i mora biti slobodan, jer sa* mo neprosvijećena lako je svlada* ti. Tuđinac dobro zna, da mu nije opasan narod, koji ne poznaje da* našnje prilike i potrebe, zakone i uredbe, koji ne poznaje pravne, ekonomske i društvene odnose, pa makar i u najprimitivnijem obliku. Jedan narod, ma koliko on bio bro* jem jak, ako je prosvjetno neraz* vijen, robovaće jednoj šačici na* prednih; ali ako je prosvjetno pro* buđen i razvijen, velik je i ostaće slobodan i nezavisan, pa makar ga ne bilo više od nekoliko stotina. Ta, čuli smo bar, ako nijesmo svi vi* djeli, za krajeve po Aziji, Africi i drugim kontinentima svijeta, na kojima žive milijoni i milijoni ne* prosvijećenih urođenika služeći kao teeleća marva šačici prosvije* ćenih Evropljana. A zašto, svakom će biti jasno? To je svijet, koji ho* će i danas da žive životom svojih pređa, pa i pored svih teških zah* tjeva, koje stavlja život na svako* ga. on sc nije, a niti mari promije* niti. Ljudstvo se množi i rasprostire te gleda da čak i u najzabačeniji zakutak zemlje dopre težeći za lak* šim životom, pa ako je domaći za* ostaliji, ovaj će da živi na račun njegov sve dotle, dok se i domaći ne osvijesti i uvidi, da samo pro* svjetom oboružan može danas da se bori sa tuđinccm i očuva pravo na rođeni komad zemlje, samosta* lan razvitak na njoj i sačuva u se* bi ono, što ga čini članom njegove zajednice. Đa ne bude sudbina naša slična sudbini afričkih urođenika i pored svega toga, što živimo u Evropi, središtu kulture, moramo se svoj* ski zauzeti i liječiti našu prosvjet* nu zaostalost. A prvi bi korak na tom putu bila briga za odgajanjem valjana podmlatka, koji mora biti slobodan od svih naših mana i gri* ješaka, koji će se u životnoj borbi i kulturnoj utakmici održati kao pobjednik, tc koji će što prije da dosnije u redove, koji bi i nas spa* dali, da su se naši stari na vrijeme sjetili i pošli tuda. Pa kad smo svijesni tc istine, tre* ba da i započnemo ponajprije sa onim, što je najpreče, da se posti* gne željeni cilj, treba da započne* mo sa širenjem pismenosti. Kako stojimo u ovome pogledu, vidjećc* mo najbolje, ako nas usporedimo sa drugim zemljama. U Rumunj* skoj n. pr. dolazi na svaku stotinu žitelja 64 nepismena, u Rusiji 61, u Bugarskoj 47, u Austriji 33, u Ita* liji kao i Grčkoj 30, u Belgiji 8, u Francuskoj 3, u Nizozemskoj kao i u Engleskoj po 1: u Švicarskoj na svaku hiljadu žitelja dolazi samo 5 nepismenih, u Švedskoj samo 3, u Danskoj samo 2, a u Njemačkoj dolazi na svako deset hiljada sta* novnika tek 2 nepismena. Iz ovoga sc vidi, da je naša zemlja daleko zaostala od svih ostalih. Pomislite n pr. ogromnu razliku između nas i Njemačke. Između svakih 10.000 stanovnika u Njemačkoj su samo 2, koji ne znaju čitati i pisati, a u nas 8.800. Tako eto stojimo prema drugim narodima, a sad da vidimo kako u pitanju nepismenosti stoji* mo među sobom. Najpismeniji na* ši krajevi jesu: Sarajevsko okružje sa 18 pismenih od 100, mostarsko sa 15%, a najnepismeniji su: bihać ko okružje sa 94%, travničko sa 90% nepismenih. To je od okružja, a od kotareva su najnepismeniji: cazinski (98%), ključki (97%), ma* glajski (96%) i fojnički (95%), dok su najpismeniji: trebinjski (20%), bijeljinski (19%), derventski (17%) i žepački (16%). Pismenost je kod nas kao i svag* dje veća u gradovima nego u seli* ma, a to je stoga, što seljaci manje cijene školu od građana, a i što je u gradovima bolja prilika za školo* vanje nego na selima. Sela ima u Bosni i Hercegovini sva sila, gdje nema ni jednog pismena čovjeka. Pa radi samog datuma u pozivci, mora i sam načelnik sela da izgubi dan. dok nađe pismena čovjeka neg* dje u drugom selu, da mu pročita^ ročište. Pa nije ni čudo, što seljake toliko nas’eda prcvarama raznih^ lihvara i kajiŠara. To je slika naše niske pismenosti J bez razlike snola. a tek kad bismo ! ove usporedili, vidjeli bismo kako broj pismenih muškaraca daleko nadmašuje broj pismenih ženskih. Naš domaći svijet ne polaže goto* vo nikakovu važnost na pismenost ženskinja, a poradi čega je baš i nepismenost muških tolika. Pisme* na majka nauči sama svoju djecu čitati i pisati bez škole, dok otac po vas dan zaposlen i izmučen ra* dom. ne dospijeva ih tomu naučiti, pa ako po nesreći nema u blizini škole, djeca obično u velikoj većini i slučajeva ostaju nepismena. Stoga i Ovdašnja „Naša Pravda* donijela je u svom prošlom broju pod bučnim naslovom „Naši uspjesi* i s podna­ slovom „Triumf dr. DŽafera Kulenovića. — Svi izbornici u Krajini proti rodstva J. M O.“ — dopis iz B. Krupe bajagi od Mjesnog odbora J. M. O. Budući da je ovim dopisom dota­ knuto jedno vrlo delikatno pitanje, o kome po zaključku centralnog odbora naše organizacije ima da odluči Ze­ maljska skupština organizacije, to se mi nećemo ni upuštati u suštinu toga pitanja. Namjera nam je ovde, da samo ispravimo nekoje lažne tvrdnje u tom dopisu, koje imaju vrlo gadnu ten­ denciju. Prije svega nije istina, da dopis po­ tječe od mjesnog odbora, jer je C. 0. prije mjesec dana dobio od Mjtsnog odbora iz Krupe dopis, potpisan po predsjedniku, u kome se tačno opi­ suje cijela stvar i zahtjeva od C. O., da poduzme nužne korake radi ove harangue protiv vodstva J. M. O., koju je poveo tamošnji prislušnik Filip Čondrić I đak Ahmet Krupić, a kojoj je nar. posl. g. dr. Kulenović kumo­ vao. Mi nećemo da kvalifikujemo ni po­ stupak g. dra Kulenovića, koji je haranguirao i dopustio onakove povike i insinuacije sa strane neobaviještenog ili krivo obaviještenog svijeta protiv svojih bivših kolega, s kojima je za­ jedno radio sve do pred mjesec i po dana. Samo moramo ispraviti jednu netačnost. Tvrdi se, da je g. dr. Kulenović najavio svoj istup iz kluba još za vrijeme pregovora s radikalima i demokratima za stupanje našeg kluba u vladu. To je potpuno netaćno. Za vrijeme pregovora g. Kulenović nije ni bio u Beogradu, nego je došao, kad su oni bi i gotovi, i .om prilikom izjavio: da ne može glasati za ustav, a ako to klub od njeg zahtijeva, da je spreman položiti mandat. Klub je nje­ govo lojalno držanje honorirao dozvolom, da ne mora glasati za ustav i tako je g. Kulenović i dalje ostao članom kluba, sve dok ga predsjed­ ništvo kluba nije pozvalo od kuće na vršenje dužnosti. To je bilo — ne va­ ramo li se — pred mjesec i po ili pred dva mjeseca dana. Tad je g. Kulenović najavio svoi istup iz kluba. Da su svi izbornici u Krajni protiv J. M. O., u to valjda ni g. ing Čelić ne vjeruje i držimo, da bi bilo srniješno na to odgovarati. Jedna druga stvar upada u oči Češtiti i ugledni krupski građanin, pred­ PODLISTAK. žene nijesu onako slobodne u svojim postupcima kao Ruskinje. Sarti imatu i po više žena, a isto kao i Tatari i Kirgizi p’aća u za svoie žene kaline. Vjerskih i drugih škola onako uređe­ nih kao kod Tatara nemaju, a oni, koji se posvećuju vjerskim nuukama, odlaze u Kazanj u tatarska Škole. Ta­ kođer nemaju ni modernih zanatli a. U svemu kao mi u Bosni, a mogu reći, da smo od njih u mnogom 1 bolje stali. Jedina je mahana ovog lijepog Turkestana, a osobito grada Tašker ta, da u njemu vlada viečna malarija. Na urođenike ona ne djeluje onom si­ lom kao na strance i doseljenike. Vrlo često ova malarija tako jako oslabi Čovjeka, da mnogi od n>e i umiru. A uzrok su ovoj malariji oni rnnogo bro П’ umjetni potočići, kojima je raz­ vedena voda pp s * irn baščama i bosUnlucima. a u < voj se zeleni uz po­ točiće zadžavaju mil oni malaričnih komaraca. Šta sve nisu poduzimale razne san ta^ne organizacije, da se od ovog zla izbave, ali do danas se nije došlo do pozitivnih rezultata. ! ' S«rti u Turkestanu. I U Taškentu se prekrasn > odmorih. 1 Odmor še se i duša i tijelo p slije petmjesečnog napornog i s najvećim i teškoćama skopčanog putovanja Ra­ ! čunam po dnevniku i vidim, da sam od NiŽnje-Udnika u istočnoj Sibiriji pa preko Samare na Moskvu i natrag na Samaru i Taškent prevalio 7971 km. A to nije ni polovina onoga, što . i stalni ćadb, koji bi po želji stranaka I sastavio zapisnik o pogodbi, a zatim još imam pred sobom. se s ovim zapisnikom išlo hodži, gdje Sarti me i Tatari u Taškentu tako ! bi se odmah i vjenčanje obavilo. Prije lijepo paze i susreću, te se ja i ne I je ovaj pazar bio veoma živahan, obiodlučujem tako brzo krenuti na daljnji pu». Svaki dan mi pokazuju nešto ' lan i u modi, ali je kasnije malo po malo izašao iz mode, tako da sada novo i do sada nepoznato. U starom mi gradu pokaz^še jednu staru zgradu gotovo i ne postoji. — han. To je ogromna kućetina sa Zanimljiva je svojom originalnošću isto tako velikom avlijorn, a vjerna sartska araba, kojih toliko nađoh na slika naših i osanskih hanova, samo dvorištu ovog hana, a kojih inače vi­ što ima na drugoj strani avlije jednu dite i susrećete po cijelom Turkestanu oveću sobu, u kojoj su uokolo visoke i Zakaspijskom Kraju. To su obična i Široke seć je. Saznadon od mojih teretna kola po formi kao naša dvoprijatelja, da su do rata u ovom hanu kolica, samo su kola u ove sartske odsjedali Kirgizi i Sarti, koji bi iz uda­ »arbe« tri-četiri puta veća, a imaju u ljenih sela i stepa dolazili u Taškent, promjeru najmanje dva metra. U ova da obave razne poslove i nakupuju kola Sarti zaprežu deve ili konje, a nužne stvari, a prodadu svoj haivan, ove životinje imaju na leđima malo vunu i druge domaće proizvode. Tada sedlo, na kome za vrijeme vožnje ili bi oni doveli sa sobom i svoje d eprrvažanja robe jaše kočijaš i upravlja. vojke i drugo ženskinje, pa bi se u Kad sam pitao jednog Sarta, zašto su ovoj sobi te Ženske kao na izložbi ova kola ovako ogromna, on se ospokazivale ljudima i mladim momcima, mjehnu i razjasni mi, da u Turke­ koji bi ih kupovali, ako bi im se svi­ stanu drukčije i ne može biti. Cijeli djele i ako bi se u cijeni pogodili. je Turkestan pjeskovit, te bi mala Rastum Čiše mi, da je ovaj način uda- kola radi tereta na arabi preduboko vanja bio donekle i nvždan, jer mnoge zapadala u pijesak i konj bi jedva djevojke u nevjerojatno udaljenim kramogao da izvuče kola iz pijeska. A jevima turkestanskih ravnica ne bi ovako ova velika kola manje ili go­ m< gle tako lako naći mušteriju. Tu tovo nikako ne zapadaju, i tako se lakše kreću. Kola su nezgrapna i nesu se izlagale djevojke od četrnaest godina a i udovice i pušćenice. Naj- lijepa, i u istinu se čovjek ne može više se plaćalo za djevojke, a siroma­ uzdržati a da se ne nasmije, kad na šniji Sarti kupovahu udovice i pušće- ulici opazi ovu grdosiju i Sarta na nice, prema tome, da li je i sam udo­ sedlu nesretnog konja ili orijaške deve. vac i s nejakom djecom ili je siroma­ (Nastavićo se). šan i bez sermije. Tu je u hanu bio Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). U Taškentu bi mi potpuno jasno, zašto se turski nacionalisti onako spri ja teljiše s b iljševicima. Boljševici faktički razvezaše ruke do sada svezamin muslimanskim narodima ruske imperije, a u ovom Osmanlije vide veliku uslugu, koju im uči riše boljševici, jer će bezuslovno u budućnosti Osman’iie imati veliku i moralnu i materijalnu pomoć od ovih istočnih muslimansk'h nadoda Ovo je jedna od mnogih dodirnih i spojnih tačaka među boljševicima i turskim nacionalistima. A Sarti su zahvalni i jednim i drugim, jer u njihovu radu vide dobro za se. U starom savskom Taškentu nađoh mnogo znamenitih dŽamiia i grobova njihovih najuglednijih ljudi. Još je u tom starom gradu mnogo što šta ne­ uređeno, ali će to Sarti uz pripomoć Tatara i svojih inteligentnijih ljudi popraviti i nadoknaditi. Sartske su kuće građene kao i naše sa onim velikim avlirskim vratima i povećom, ograde nom visokim zidom avlijom- Njihove se žene kriju, bez svake su naobrazbe kao i naše, i tek sada počinju Sarti davati svoju žensku djecu u nove i moderne škole. Sarti su veoma strogi u svom mišljenju o ženama i činilo se, kao da su i ponosni, što njihove 1 I • । i i ■ : i ‘ i ‘ j j ј 1 J I 1 i : , i , Jriumf dr. Dž. Kulenovića“. novinarski kongres u Splitu. i | ; i : i i ' i ■ ' ! j i I I | 1 Dana 31. augusta nastavljeno je zasijedanje kongresa, na kojem je rije­ šeno mnogo pitanja, koja interesuju novinare, kao kolektivni ugovor sa radnicima, željezničke karte, sloboda štampe i t. d. Prvobitno je stvorena rezolucija, u kojoj se zahtijeva patpuna sloboda Štampe. Odbor je predlagao, da se izrazi zahvala svima onim ko­ legama zastupnicima u konstituanti, koji su se za slobodu štampe zauzi­ mali, i negodovanje onima, koji su tu svoju dužnost propustili. Takvoj rezo­ luciji se usprotiviše poslanici g. Sijepo Kobasica i g. Većeslav Vilder, prije­ teći rascjepom, na što odbor zaključi, da se rezolucija svede samo na pi­ tanje slobode štampe, tražeći, da se ukinu dosadašnji austro-mađarski za­ koni o štampi. Odbor je na tu iz­ mjenu rezolucije, nakon duge disku­ sije u plenumu, pristao, zadovoljivši se time, da sam oštro osudi držanje nekih kolega poslanika u konstitu­ anti. Time je kongres završio. Na koncu je predsjednik g. Nikolajević toplim riječima izrazio zahvalu Splitu i gra­ đanstvu na prekrasnom dočeku. Učesnici kongresa bili su isti dan po podne u Omišu, a u večer bio komers na Bačvicama. MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, jer je jedini spas našeg težaka u za* drugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kul* turnog sela nema ni bogate ni kul* turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplat* no: »Središnji savez jugo* slavenskih seljačkih za* druga u osnutku u Saraje* v u«. i �Број 330 Broj ПРАВДА PRAVDA" Iz naše organizacije. Страна 3 Strana zultat takova književnog odgoja? Je­ dnostranost. Tako Vam je, g. Jeftlću, i s drama­ turgom. Vi niste pozvani, da stvarate književna djela. Vaša je dužnost, da M. Erzberger ubijen. Erzberger. Predsjedništvo J. M. 0. zaklju­ nije palo ni 500 glasova za ocjenjujete i dajete tačnu interpreta­ nekadašnji vatreni pangerman, koji ciju pojedinim djelima. Da bi ste toj čilo je, da se zemaljska skupština organizaciju, mogu poslati po dužnosti mogli udovoljavati, nužna je je zahtijevao rat protiv antante do naše organizacije održi dana jednog delegata. Delegate će šira sistematska obrazovanost, koja istrage, nakon sloma Rusije promi? odrediti kot. skupštine, a kot. sama sobom donosi i nužnu objektiv­ jenio je svoje držanje i počeo djelo? 6. oktobra o. g. u pacifističkom smijeru. On je i ispostavni odbori javiće C. nost i neku kontrolu nad samim so­ vati u Sarajevu, u prostorijama Islam­ nakon rata potpisao i versajski ugo? bom. Vi te obrazovanosti nemate, pa Odboru imena delegata i izdati ske čitaonice 0. M. Klub). vor, te se brinuo za njegovo strikt? niti ste sad dobar dramaturg, im punomoći. Ako izabrani de­ stoga no provođenje. Radi toga su pan? niti ćete kad biti. U pogledu delegata na ovu legati dadnu punomoć kome germani i zamrzili na nj, te je tako Vi imate još jednu manu. 1 to veskupštinu vrijedi zaključak C. 0. drugom od delegata, onda tu i liku manu! Vi ste uobraženi. Jest. Vi Erzberger ovih dana pao žrtvom te od 15./VII. 1921., koji glasi: punomoć treba da ovjeri kot ste uobraženi. Ako ne uviđate, pročitajte mržnje. „Broj delegata za zem. skup­ pored drugog i svoj odgovor na moju ili ispostavni mjesni odbor“. Čarkanje s Arnautima na granici. Vi tu vebte: A ja sam knji­ štinu određuje se prema broju Prema stiglim izvještajima Arnauti poti­ Već u listu objavljeni zaključak bilješku. Jeste li Vi svijesni domašaja cani Ta’ijanima neprestaju napavati na glasova, koji je u tom kotaru radnog odbora u pogledu eko­ ževnik. tih riječi? Književnik! Znate li Vi, mladi naše pr*dstraže i upadati na naš teripao za našu organizaciju prili­ nomske ankete poslanički je klub čovječe, da su mnogi pravi književnici torii. Iz Podgorice lavljaju, da su prek­ kom izbora za Konstituantu. prihvatio t. j. da će se držati stvarali djela trajne literarne, klasične sinoć oko 6 sati Arnauti naše predDa ne bude suviše troškova, sjutradan iza zem. skupštine, kako vrijednosti, pa se još nisu usuđivali straže na položaju kod Velest ka oba­ delegati mogu imati punomoći je to oglašeno u bajramskom nazivati književnicima? Vi ne samo da suti kroz četvrt sata živom pušČanom niste ušli u literarnu historiju, nego vatrom. Na Sreću je s naše strane i imaju pravo na onoliko gla­ broju „Pravde". Vas — da tako kažem — još niko i samo jedan vojnik lakše ranjen. sova, koliko puta po 1000 gla­ ne zna. Pročitati nekoliko djela i onda Beograd, 25JVIII. 1921. Namiri u Indiji. Kod Sirura u južnosova imade u tom kotaru. Ostaci pisati feljtone, zagladiti kosu na p ePredsjednik: smčku, dignuti nos i prezreno gledati zapadnoj Indiji ubili su Motlahi više preko 500 računaju se kao puna Tajnik: — ne znači biti književnik, pa bijelih žena i djece. Usprkos sviju hiljada, a kotarevi, u kojima H. Alić. Maglaj li ć, s. r. svijet makar Vi imali i »radost stvaranja.« mjera, koje je preduzela vlada ustanak Jer volja za stvaranjem ne znači i u ovim krajevima sve više se Širi. ispitaju i objektivno ocijene svi rezul­ sposobnost za stvaranje. tati jednog djela, koje je on učinio, Vi nazivate mene skribentom. To je potpuno je pravo. Ali svi mi, koji smo uostalom stvar ukusa, odgoja i obra­ s veseljem pozdravili osnutak našeg zovanosti. Ali baš to, pa onda prezi­ pozorišta i koji smo Željno očekivali Odžak, 28./V1I1. 1921. Vijesti o vojničkoj situaciji još su ranje, ah, ne preziranje nego mržnja, Sram ga bilo! Pišu nam iz Odža? njegove rezultate, bolno smo se razo­ jer Vi niste duševno tako hiperpotea- uvijek konfuzne. ka: Ovdje je od više godina žup? čarali. Tih rezultata nema i nakon tni, da biste ih mogli prezirati — da­ Grčki glavni Štab objavio je 26. aug. nikom g. Anton Mohorić, koji je dvije godine Vašeg rada, a ispitivati i kle mržnja i možda podcjenjivanje jedan dugačak komunike, koji daje objektivno ocjenjivati ono, čega nema, BaŠagićevih i Bjelavčevih djela najbo­ svojim ispravnim držanjem zado? pregled vojničke situacije do 23. aug. nemoguće je. To baš i jest lje govore o Vašoj umišljenosti. Zaista bio naklonost i simpatije ne samo priznaćete, Evo glavnih navoda 19. aug. turska ono, što mi je uz Želju, da se uklone šteta, što Vam se nije dotakla duše kod svog katoličkog svijeta, nego i uzroci, koje sam tu naveo, dalo po­ navala u Tulubunaru bila je suzbijena, kod muslimana, koji ga, cijeneći o? voda, da pišem o ovoj našoj kultur- ona lijepa latinska: Modestij adules- 20. aug. nova navala — novi neuspjeh Cvntiam ornati Vi ste drukčije mlad turski. 21. Grci su okupirali Čat i Buluvo njegovo odlično svojstvo, biraju noj ustanovi. dječko, pa bi Vam to jako lijepo pri­ voden, 70 km. istočno od Ofium-Karaza potpredsjednika svoje čitaonice. Gospodin Jevtić buni se protiv fa­ stajalo. On konsekventno djeluje u smislu hisara. 23. obje su se vojske sukobile one: »Dobar pastir jer što kaže i? kulteta. Veli: formula, kojom se svijet Vi ste se u odgovoru i zaletili. Re južno od rijeke Keuk, desne pritoke nom ...« On iskreno propovijeda spasava od gluposti: to je fakulteti To frain »Ali, ja govorim jednoj pećini« Sangariosa. ljubav prema bližnjem, a to i sam je doduše originalan sud. Ali da li je neurnjestan je U našem vilajetu s pe­ Vijesti, koje su poznije, tvrde, da se čini. Stoga se njega često viđa u isto tako tačan, to je drugo pitanje. ćinom govore samo budale. Ja za Vas je boj počeo razvijati u prilog Grka. U svima kulturnim zemljama, o koji­ to ne tvrdim. Bože sačuvajl Ta, kako razgovoru sa muslimanima, a to S turske strane naprotiv uvjeravaju, nikako ne ide u glavu Mati Grebe? ma g. Jevtić govori s toliko ponosa, biste inače bili dramaturg Narodnog da će se boj svršiti porazom Grka. postoji pravilo, da se za sva viša nareviću, trgovcu i krčmaru. On, pozorišta?! Nego još nešto. Bilo je Međut m s fronte kod Bruse Inforkoji je propao u III. razredu gimna? zvanja traži i neka viša formalna ljudi, koji su, kad im je to trebalo, i zije, ne može da razumije župnika, obrazovanost, koja se na koncu konca s pećinom govorili. Kad je Ali-baba macioni biro iz Nihometije ja lja okukako se može družiti s nekrštenim ipak dobiva samo u — fakultetu. Ne — oprostite, on je »turčin«! — rekao: paciiu BiledŽika i Jeni-Keja po turskoj dušama. To ga je peklo, dok nije u velim nipošto, da je svako, ko ima Sezame, otvori se! — pećina se je vojsci. Operacija se razvija u smjeru Kara-Keja. julu ove godine podnio tužbu bi? fakultetsku spremu, već eo ipso po­ otvorila. Gledajte, di odgonetnete ovu Prema brzojavu iz Atene »Exchange skupskom namjesniku preč. g. Ha? desan za svaku višu javnu funkciju. alegoriju. Mogla bi Vam kad u životu droviću, koji je tada boravio u O? I Ali fakultet je ipak jedan objektivni i trebati! Vi se bar nalazite, po rođe­ Telegraph«-u izbio je požar u Eskidžaku: da kazni g. Mohorića, kriterium za prosuđivanje obrazova­ nom priznanju, pred jednom pećinom. Šekeru, gdje je vel. generalni kvartir što se druži s muslimani? nosti. Badava je, g. Jevtiću, uvjeravati Treba znati naći »ključ« od te pe­ kralja Konstantina, i morao je pokarati najveći dio grada. Grčki službeni komu­ ni a! Što mu je rekao g. Hadrović i o protivnom. Istina se ne može nate­ ćine. nike iz Smirne od 26. aug. glasi: Nepri­ što će poduzeti proti g. Mohorića, zati onako, kako kome konvenira. Pravo Vi imate, g. Jevtiću, kad ve­ Čini mi se, g. Jevtiću, davi dovoljno nas se ne tiče, ali nas se tiče sram? lite: Sve zavisi od toga, kako se jatelj je pripravio dugu liniju utvrda, ni postupak ovog fanatika, čiji je ne znate ni zadaće dramaturga. Vi gleda i ko gleda. Samo ste zabo­ koja počinje od sastavka rijeke Pursaotac sav imetak, što ga je stekao i velite: Dramaturški posao je, prije ravili reći, da to zavisi i od toga, Ka i Sakarije kod starog Gard ja, idući njemu ostavio, stekao u glavnom s svega, jedan književnički posao. U šta se gleda. Može doći iz gore div­ prema jugu istočnom obalom Sakarije nama muslimanima. A kad to i ne osnovu drame je glavni elemenat ljak, koji je vrlo talentiran i koji zna, do Etreksa, zatim prema istoku do bi bilo i kad bi s odžačkim musli? osjećanje. A ko će osjećanje, pje­ kako se gleda, ali niie imao priliku, Emberlia, uzduž sjeverne obale rijeke manima bio u svađi, gornja bi tužba sničke vizije i sukobe strasti tumačiti, da vidi — recimo — kuću. 1 uzaludno Geuka i Kadradži. Na mnogim tačkama iza ove linije, bila za svaku osudu. Ta ne živimo ako ne onaj, koji ih sam doživljuje i je svo njegovo zidanje kuće, kad on mi sada u srednjem vijeku, kad su proživljuje? Da Ii profesor književno­ ne zna, kako izgleda kuća. Talenat koja je duga 80 km, naLzi se druga se liudi zbog vjere proganjali i u? sti ili književnik? Onaj ko je naučio Vama niko ne poriče. Ali vi ste po­ linija. Neprijetelj se je utvrdio na isto­ bijali! To bi gazda Mato, valjda, da analizuje osjećanje ili onaj koji ga zvan«, da razvijete svoju d elatnost na čnoj obali Sakarije, sjeverno od Gorhtio. Srami se, gazda Mato, svog i sAm stvara? Reprodtktor osjećanja posve zaparloženom tlu. Da novo gra­ dija na visinama Akdusen InkirmakKiosleik. Napredujući južno od Sakarije postupka tim više, što se geriraš ili njegov stvaralac? dite. A Vi još niste nikad ž vjeli u Pojam „književnički posao" vrlo je naša je vojska okupirala neprijateljske kao intelektualni liberalac i u dru? miljeu, u kom već postoji ustanova, štvu ne držiš do vjere. Srami se i za rastegljiv. Književnikom u običnom koja se u Sarajevu otvara i kojoj Vi pozicije, koje su bile pomaknute napri­ to, što toliko gorljivo mrziš nas mu? smislu riječi smatramo onoga, ko imate biti srcem. Znam, da Vas to jed južno od rijeke Geuka i Kadradži. slimanc, koji ti nijesmo ni čim dali stvara književna djela. Ali se punim boli. Istina vrlo Često boli. Ali šta Naše lijevo krilo, prešavši rijeku pravom može književnikom smatrati i povoda za to! Geuk, jučer u večer zapos elo je pozi­ ćete? Priznajte svoju manu. To će biti Muslimani će ovo dobro zapam? svaki onaj, da tako kažem — pasivni prvi korak naprijed. Drukčije se Ska­ cije na gorskom lancu sjeverno od te titi i svoj postupak prema njemu u? književnik, koji ima razumijevanja i dar ne sazida. rijeke. U noći je neprijetelj poduzeo interesa za knj ževna djela, te je spo­ desiti. Krivo ste, g. Jeftiću, shvatili ono, žestoku navalu, koja je lako suzbijena. soban, da o njima rasađuje, da ih Južno od Kadradži izbačeni nepri­ što sam rekao za mlade glumce. Ni kritizira. I takovu djelatnost smatramo sam ja protiv podmlatka. Bože saču­ jateljski položaji nak-m b tke zauzeti „književnim poslom*. G. Jevtić, izgle­ vaj! Nego sam samo htio reći g. Pa- su u noći se je neprijetelj* povukao da, da drži suviše mnogo do osjeća­ sa svoje glavne pozicije, sjeverno od lavestri, da to nije trebalo u svihu nja kod dramaturga. Ako je to glavna rijeke. reklame i popularisanja naročito isti* kvalifikacija za dramaturga, onda bi cati. Gosp. B. Jevtiću. Pojedinosti grčkog poraza na naše mlade zaljubljene kevice bile Mladi čovječe, Vi ste i zajedljiv. Sakariju. Havas javlja: Posljednje vi­ najpodesnije za dramaturge. Analogno Ja sam u 327. broju „Pravde" na­ Očiti lapsus u pogledu »Zulumćara« jesti iz Male Azije donose ove poje­ tome najbolji bi profesori književnosti pisao bilješku o sarajevskom narod­ dižete na veliki bubanj. Ja bih Vama dinosti o grčkom porazu na Sakariju: bili književnici. Dopuštam, da bi to nom pozorištu, pa kako svak zna, da mogao isto tako predbaciti radi »Ap- Lijevo grčko krilo, koje je pokušalo sam ja odgovorni urednik, a to uosta­ uistinu bili najbolji profesori knj’žerilskih kiša«, koje Vi spominjete, kad tursku vojsku razbiti na Sakariju, bovnosti, ali samo onda, ako su oni ulom i u listu piše, nijesam držao, da je riječ o drami. Ali ja toga ne činim. ri’o se je cijeli dan s turskim ušanjedno naučili, da analiziraju osjećaje, trebam tu bilješku i potpisati, lako 0 »Kir-Janji« bi se dalo puno go­ čenim odjelima, kojima je uspjelo, da da ih kritički rasuđuju. Inače bi ta­ nisam uopće spominjao g. Jevtića, on voriti. a o njegovom prikazivanju u suzbiju Grke. Grčka vojska, koja je kovi profesori stvarali od đaka samo se je ipak osjećao dužnim, da punim nadri-pjesnike. Svaki naime književnik Sarajevu naročito. — Chacun ž son : pod odlučnim navalama Turaka mo­ imenom odgovori na tu bilješku, te rala uzmicati, bila je prisiljena, da se ima već svoj stalan smijer, on ima gout. da i mene pozove, da i ja izađem Vi ste završili napomenom, da s ■ povuče u Slanu pustinju, gdje su dvije svoj, ukus, svoj način gledanja na punim imenom, lako se ja držim one anonimnim skribentima razgovarate grčke divizije potpuno zaglavile. De­ književne pojave, pa makar njegova latinske „nom ina sunt odiosa", ipak samo Šaljivo. Meni se Čini, da je to sno je krdo potpuno nesposobno za inteligencija bila ne znam kako viso ­ ću za ljubav g. Jevtića i ja izaći sa kretanje. ovaj put bio »galgenhumor.« ka, on suviše stoji pod dojmom svoga svojim imenom, da moja anonimnost I. Muhić. K tomu pridolazi i vijest, da su vlastitog književnog stvaranja, dakle ne bi uznemirivala g. dramaturga Grci, koji već deset dana nisu ni ko­ je subjektivan. A da je svaki subjeŠto velite, daje u kulturnom svijetu rak napredovali, odgodili (?) napredo­ ktivizam jednostran, to neće, mislim, običaj, da se o javnom radu jednog vanje. ni g. Jevtić sporiti. Kakav bi bio re­ Čovjeka govori istom onda, kad se Politički pregled. Zemaljska skupština J. M. 0. Naši dopisi. Grčko-turski rat. Bilješke. ŠIRITE ,,PRAVDU“. �Strana 4 Broj 330 Број .ПРАВДА* — PRAVDA* 'тпана Domaće vijesti. Kraljev dolazak Prema posljed­ njem izvještaju iz Pariza Kralju je bolje i oćtkuje se, da će se kroz 14 dana povratiti u Beograd. Kralj će u prijestolnici biti na naj­ svečaniji način dočekan i tom prili­ kom državna žalost za jeddn dan biće prekinuta. Kralj će potpisati tada vel ka una­ pređenja u vojsci, odlikovanja i dati izvjesna pnmilovanja. Naročite deputacije d ći će u Beo­ grad, da očekuju Kralja. Uprava Gajreta stavlja publici do znanja, da dosadanji inkasant Halid Bujak Gajreta. niti kakav novac santu izdaće inkasira nje. nije više u službi kod je ovlašten ubirati bilo za Gajret, a novom inkase naročito ovlaštenje za Zabava u Bugojnu, koju priređuje muslimanska omladina i kuja je radi kraljeve smrti bila odgođena, davače se 4. septembra s istim programom. Podjeli države na oblasti, Mini­ starski savjet je riješio, da se na idu­ ćim ministarskim sjednicama prikupi materijal za izradbu zakona o admi­ nistrativnoj podjeli zemlje, zakona o uredjenju državnog savjeta i glavne kontrole, o uredjenju vrhovne centralne Imenovanja i premještenja. (Iz uprave. Pošto ovi projekti prođu kroz ministarski savjet, podnijet će se za­ službenog lista.) Ministar narod* noga zdravlja imenovao je defini* konodavnom odboru kao najhitniji. tivnog dnevničara Edhema Šahina* Zakonodavni odbor. 2. septembra gica pravim asistentom u XI. či* održat će se sjednica četvrte sekcije novnom razredu kod Državne bob I zakonodavnog odbora, koja ima da niče u Sarajevu. pretrese zakone i uredbe miniatarstva pravde, vjera, vojnog, predsjedništva Ipak jednom! Mi smo već u par ministarskog savjeta i ministarstva navrata pisali o Vukmiroviću, koji vanjskih poslova. Ovaj odsiek još nije je kao mještanin u Bos. Novom či* odredio dnevni red za svoj sastanak. nio silne nepravde muslimanima. Dne 5. septembra u sati održat će Ministarstvo je konačno ipak uvi* se sjednice petog odsjeka zakonodav­ djelo, da je ovaj delija u Novom nog odbora, koji tretira pitanja saobra­ neodrživ, te ga je premjestilo. , ćaja, građevina, poljoprivrede, šuma i »Nar. Jed.« od 31. ov. mj. donosi: agrarne politike. Za ovu sjednicu V. Ministarstvo unutrašnjih djela pre* odsjeka utvrđen je ovaj dnevni red: mjestilo je polit, pristava I. razre­ Izvještaj predsjednika o predloženim da u kotarskom uredu u Bos. No* uredbama i predlog predsjednika o na­ vom Dušana Vukmirovića kotar* činu rada i postupanja. skoj ispostavi u Bos. Brodu, povje* rivši mu unravu toga ureda«. Plaćanje neposrednih poreza. U pogledu poreznog razreda važe ove Muslimanska čitaonica »Brat* promjene dosadašnjih zakonskih stvo« u Sarajevu. Privremeni odbor odredaba: Katastarski poreski os* Musi, čitaonice »Bratstvo« u Saraje# novi za desetinski paušal, porez po vu saziva ovim glavnu skupštinu vrijednosti zemljišta i zgrada pođi* članova ove čitaonice, koja će se žu se na vrijednost četverostrukog držati 10. septembra 1921. u 9 sati : a poreski osnovi za danak od šum* poslije podne u čitaoničkim prosto* ' skog zemljišta na vrijednost dva* rijama, Bajramagina ul. br. 6, sa sli* deseterostrukog produkta. Za re* jedećim dnevnim redom: 1. Pozdrav duciranje tako podignutih osnova predsjednika privremenog odbora; za porez po vrijednosti zgrada vri* 2. Izvještaj o radu privremenoga jede odredbe čl. 144. finansijskog odbora, te o odobrenju društvenih zakona za 1920. i 1921. god. Porčz statuta; 3. Izbor glavnog i nadzor* od vrijednosti zgrada naplačivaće nogo dbora; 4. Predloži i eventuali* se van zatvorenih ušorenih mjesta je. — Za privremeni odbor: Pred* u poljoprivrednom gospodarstvu sjednik Muharem Eskedžić v. r., samo kod kuća za stanovanje. Ta* kve kuće, koje se istovremeno dje* tajnik Halid Kreševljaković v. r. Pozdrav iz lomično upotrebljavaju i za stano* vanje i poljoprivredno gospodar* stvo, biće podložne porezu samo srazmjerno onom dijelu, koji služi za stanovanje. Porcska obaveza kućne areje, dvorišta i obrađenih bašta do 1000 kv. metara ostaje ne* taknuta. Od ovako odmjerenih po* reza na zemljište i zgrade naplaći* vaće se i dalje postojeći državni nameti i prirezi. Odredbe finansij* skog zakona 1920. i 1921. god. o prirezu na porez od gruntovnog osiguranja kamata, stalnih beriva i tečevine ostaju nepromijenjene. Posjednici kuća, koje se izdaju pod kiriju, koji ne bi ispravno i tačno prijavili kućnu kiriju, pored kazne* nih posljedica po postojećim po* reskim zakonima gube pravo, da sudskim putem traže veću najam* ninu od one, koju su prijavili po* reznoj vlasti. Poslodavci jamče od dana, kad se objavi ova odredba za uplatu poreza i prireza, kome su podložne prinadležnosti njihovih namještenika, za svakog namjeste* nika, koji jc kod njih u radu više od jednog mjeseca dana. Oni su ov* lašteni, da od prinadležnosti usta* vc porez prilikom isplate. Ubrane iznose moraju predati sa naroči* tim iskazom u dva primjerka naj* kasnije 14 dana po izmaku svakog % godišta. U protivnom slučaju može porcska vlast posegnuti za jamstvom službodavca, ako porez ne plati dotle sam namještenik. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« hama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes« platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Liubbana br. 706. Školski pribor, kao i sve školske potrebštine, knjige itd., dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Da* niel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ulica 19. — Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno; pakovanje se ne računa. Oglašujte u „Pravdi ” starog □□□□□отооаасзад Muslimani i muslimanki grada Sarajeva, sjetite st vašega „MERHAMETA'\ Agrarna Direkcija za Bos. 1 Herc« JBroj: 23680/921. Sarajevo, dne 31. aug. 1921, Suvlšnost паИ Intimne!|в pri likvidaciji taitovsMb odnoii. Oglas. Premda je Oglasom 23747 od 16. ov. mj. potanko objavljeno, kojim na­ činom se mogu da postignu avansi na naknade, ipak se dnevno dešava slučaj, da se za pojedine stranke preduzimaju različite intervencije u pravcu, da se preko reda udovolji pojedinim molbama. Pošto je svako uvaženje koje molbe izvan reda, kojim je stigla, posve ne­ moguće i isključeno, a povrh toga otpočeti će i opća likvidacija u zemlji odmah, čim stigne zatraženi kredit za provođenje likvidacije, upozoravaju se stranke ponovno, da se kane svake intervencije, koja je prema izloženome samo suvišna i bezuspje na. Agrarni Direktor: Feifalik. (1 — 3) p&oGQBoaoao9oioioio PAMUK Upredeni bijeli br. 6/42 Tira plavkasta i bijela br. 6/40 Mul bijeli br. 3/12. MhHz, kao i sve ostale vrsti dobije se jeftino kod A. Romano — Zagreb Jurišićeva br. 6. — Telefon br. 3 — 89. ■ CDiCDaCDBCDBCDiCDiCDSCDiCDa doba Jest stalno dobar i uvjek priznat, pravi Schicht-sapun sa znakom: „Jelen" koji rljeSava svaku domaćicu muke i brige oko pranja. Dobiva se u рмпМ.™ isvrHnom kva'itHu u k -madimo od ’Л kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbEPt Vita Uli, SarajEBO, Despića ul. 1. Hrvatska Poljodjelska Banka DIONIČARSKO DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Dionička gtćvnica K 2o,ooo.ooo.~ Pričuva K 15,050.000.—. Ulošci preko 29.000.000.—. Centrala: Zagreb. Podružnice: Rijeka i Sarajevo. Ispostave: Bribir-Vino dol, Čabar, Hreljin. Prima aloSke na knjižice i na tekući račun te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. Bavi ве ■ \im poslovima, koji zasijecaju u bankovnu atruku. Kupuje dobra u svrhu parcelacije, a pre­ uzima i komisionalno prodavanje takovih bilo u djelovima. „Odjel robcu prodaje eve gospo­ darske strojeve i potreb&tine. koja čini trajno veselje ? Samo Suttnerova ura I Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj Cijeni — i vi ćete biti zadovoljni I Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebstine kao škare, oževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. sve dobro i jeftino I Tražite cijenik od tvrtke H. Sottner n Linhljaiil broj 706 Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni' ka glavnica K 20,000 000’— Ulošci preko K 25,(00,003'—. 104 Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran.-Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O« Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ea1597ff7a347f7d7ddde208cb858b8e.pdf 796c650eac30b76e19d89a3403a6799d PDF Text Text PO« \RtNA п GOTuvu HLACFNA Pojedini broj K 2*— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čet o/ni račun post, štedionice 1119 Broj 93 (331) Sarajevo, utorak, 6. septembra 1921. (2. Muharema 1340.) Dogadjaji u Sandžaku i naša organizacija. () nasiljima i zlostavljanjima mu# slimana u aSndžaku sa »strane ta? mošnjcg pravoslavnog stnovništva i upravnih organa rni smo već ne? koliko puta pisali. Naš poslanički klub nakon mnogobrojnih interven? čija i predstavki uspio jc. da prisili vladu, da se tamo izašalje jedna parlamentarna komisija, koja će ispitati te događaje i odrediti mje? re, koje su nužne da se jednom uči? ni kraj onim grozotama, o kojima svaki dan čitamo u novinama. Da se posebno danas bavimo o? vim pitanjem dalo nam je povoda držanje jednog dijela beogradske štampe, a naročito pisanje »Politi? ke« i »Demokratije«. Već nekoliko dana trubi se u našem novinstvu, kako će »Politika« iznijeti materi? jal, kojim će se utvrditi da mi ima? ino veze sa kačacima, šta više, da je u Sarajevu njihova centrala. Mi se nismo htjeli na te drske klevete i proste laži osvrtati sve dotle, dok nismo dobili sve brojeve »Politike«, u kojima je izašao taj »materijal«. Evo toga materijala: naš se posla? nički klub neprestano zauzima za kačake, mi smo uvijek prvi infor? misani o događajima u južnoj Srbi? ji, uvijek registriramo tačno te do? gađaje; željezničar Jusuf Sirćo po? mogao je Boškoviću da prerušen dođe čak i u Sarajevo: u redakciju je »Pravde« dolazio nekakav četnik musliman, koji je tražio, da mu se kažu imena onih muslimanskih že? na. koje su bile obeščašćene. Vidite, to Vam je onaj strašni materijal, koga su i sarajevske no? vine navijestale i javljale, da je ot? kriven u Sarajevu odbor, koji je po? magao kačake. Što se tiče zauzimanja našeg po? slaničkog kluba za kačake, držimo, da ne bismo trebali ni riječi potro? siti. Već toliko puta smo jasno, bi? stro i otvoreno izjavili, da se i mi slažemo s gonjenjem kačaka. To smo pogotovu mogli učiniti? jer je poznato, da među kačacima ima isto toliko pravoslavnih koliko i musli? mana, te da od njih stradaju isto toliko muslimani koliko i pravosla? vni. U svima svojim akcijama, što smo h kod vlade i inače poduzimali, mi smo jasno kazali, da tražimo, da sc dokinu zloupotrebe i nasilja sa strane državnih organa, koji su po? zvani, da drži red i mir u zemlji. Dok se mi borimo protiv toga, da se pojedinci ili skupine pravoslav« nog žiteljstva osvećuju na musli« manima, i dok tražimo da se i to? me stane u kraj, dotle mi nc mo? ' ; j | | j I žemo da dovoljno osudimo vlasti, 1 koje same čine nasilja nad građa? ‘ nima, pa makar oni bili j muslima? ! ni. 1 tenor našeg pisanja i sastoji ; se u tome. Ko ovo izvrće u branje? i nje kačaka, taj vrši jednu nemoral? nu rabotu podvaljivanja i kleveta? nja. Da mi dobivamo brže i tačnije vi? jesti o tim pokoljima nad nevinim muslimanima (jest nevinim, mi to ponavljamo i podvlačimo, pa 1 makar i »Politika« i »Srpska Riječ« j pukle od jeđa!) nego druge novine jasno je, jer muslimani iz Sandžaka ; i Makedonije nigdje ne nailaze na ! razumijevanje i potporu kao kod I nas, koji smo im ne samo radi vje? : ге bliži nego i jer smo slobodni od šovinističkih i partizanskih natru? ha. Registriramo tačno sve te čine za to, da upozorimo našu javnost, a naročito da upozorimo odgovorne faktore na te užase, da biše se jed? nom sjetili svoje dužnosti i napra? vili red. Uostalom nismo sami mi j oni, koji to registriramo, to čak ге> [ gistrira i svo hrvatsko novinstvo, < koje nema tamo apsolutno nikako? 1 vih aspiracija, ni interesa. To regi? strira i svo objektivno beogradsko I novinstvo. »Pokretu« i »Novosti? I ma« ne može se sigurno podmetnu? I ti. da simpatizira s kačacima i da s njima ima veze, pa ovi listovi ne samo što registriraju pojedine slu čajeve, nego i pišu objektivne član? kt o uzrocima tih nemilih pojava i iznose, predloge, koji su gotovo po­ sve identični s našim, kako će se taj I problem jednom skinuti s dnevnog reda. Pokret je prije nekoliko da na šta više prenio gotovo u cijelo? j sti i naš uvodni članka »Problem ' Južne Srbije« bez ikakova komenta? ra, dakle su složni s nama. »Politika« tvrdi, da jc željezničar Jusuf Sirćo iz Višegrada doveo »Bo? škovića« preobučena u Sarajevo. Kako smo tačno informisani to jc laž najprostije vrsti. Sirćo je nc sa 1 mo ispravan državni namještenik, nego ako hoćete i suviše revan, a da bi na to mogao i pomisliti, a kamo li učiniti. Uostalom, zašto se ne po? vede istraga o tom, pa ako je to Sir ćo uistinu učinio, zašto se ne pozo? ve na odgovornost? Jest, to se ne može dokazati, pa sc i ne čini. Lak? šc jc bacati radi toga generalne ob jede na bosanske muslimane na te? melju lažnih denuncijacija, koje či? nc zavidni individui, koji vreba ju na mjesto Sirćino. Nu vrhunac drskosti i laži napra? vila jc »Politika« tvrdnjom, da je u našu redakciju dolazio nekakav četnik musliman tražeći imena u? beščašćenih muslimanki. Kad bi on došao mi bismo mu to vrlo rado servirali, kao što smo ta imena i bili iznijeli u zapljenjenom uvodnom članku neki dan. Da priuštimo »Po? litici« priliku, da dokaže istinitost svoje tvrdnje, nudimo joj 10.000 Di? nara, da jc dokaže. Jedini četnik, koji je nama u redakciju dolazio, jest Zija Urh > «<■ iz Bjeiopolja, ko? jega jc g. okr. načelnik za Šaralo, dr. Nikolić, bio preporučio ministar? stvu policije, da mu se povjeri ob? Godina 111. | razovanje čete za gonjenje odmet? nika. Ministarstvo ga jc otpremilo | okr. načelniku Ceroviću, a ovaj ga odbio, jer bajggi nema kredita za ; to, budući da je sav izdao Kosti Pe? ćancu. Ovakovim drskim i gnjusnim la? žima nećete nam, gospodo od »P<* litike«, »Demokratije« i »Srp. Rije? či« začepiti usta. Mi smo svijesni svoje dužnosti i prema državi i prema sandžackim i makedonskim I muslimanima i mi ćemo toj dužno? ‘ sti udovoljavati uza sve to, što nas i sc radi toga naziva antidržavnim. ! To neka zapamte svi klevetnici i lazovi! Potreba muslimanskog novčanog zavoda u Skopliu. Budući da do danas nije niko na? , skopljansku pijacu izvode veoma pisao ni jednu riječ o potrebi jed? rentabilne kalkulacije i zaslužuju noga muslimanskoga novčanoga za? ■ ogromne svote novca. voda u Skoplju, to je umjesno i od , Od bankovnih zavoda nalaze se potrebe, da se o osnivanju toga za? ovdje filijala Narodne banke, fi ­ voda nešto i u javnosti progovori i lijala Zemaljske banke, filijala Zv da se upoznaju naši bosanski musli? ratne Banke, filijala Jugoslavenske manski bankarski krugovi, a i naša Trgovačke Banke, filijala Izvozne tamošnja šira javnost: kakve su tr? Banke, filijala Srpske banke, Banka govačke prilike u Skoplju uopće, a Vardar, a u izgledu ju da će se i specijalno kakve su trgovačke pri? još nekoje osnovati, jer im adu mje? like ovdašnjih muslimana i kakav šta. . jc teren za osnivanje jednoga mu? Trgovina je sa valutama većim slimanskoga novčanoga zavoda i ka? dijelom u rukama sarafa. Sa sarafi? kav bi bio rad takvoga jednog za? ma rade isključivo manji trgovci i voda. zanačije, ali vjerojatno da njihov Poznato je, da jc Skoplje veoma rad nije ni trajan za to, što jc ne? živo trgovačko mjesto. Ko pozna solidan. To bi bio ukratko opći prikaz tr­ ovdašnje prilike t. j. prilike u Ma? kedoniji, tome je jasno, da je to govačkih prilika u Skoplju. Među? tako. Momentano je Skoplje i kul? tim naše Muslimanske bankarske turni i financijsko?ekonomski cen? krugove interesiraće specijalno tr? tar jugo?istočnoga dijela naše otadž? govačke prilike ovdašnjih muslima? bine, a sigurno je, da će i u buduć? na. Za to hoćemo da skrenemo paž? nosti ostati. Skoplje jc glavna pi? nju u tome pogledu. Pri tome mogu jaca za sve varoši i sva seli ovih odmah na početku reći, da su ovda? krajeva, jer se u Skoplju сп groš !§nji muslimani u trgovini dovoljno roba kupuje, prodaje i preprodaje, zastupljeni, ali žalosno je, da nema? .Skoplje je centar uvoza i izvoza za ju nijednog novčanog zavoda. O po? ove krajeve. Sva roba, koja se za trebi jednog takovog zavoda u ove krajeve uveze preko Soluna .Skoplju, mislim, da nije potrebno carini sc u Skoplju i za tim je ov? ni govoriti. Dosta je reći, da nema dašnji trgovci liferuju dalje. Da se ni jednoga i ako je u Skoplju polo? bolje prikaže veličina rada skopljan? vica stanovništva muslimana, me? iske pijace, dovoljno je navesti, da du kojima imade dosta dobrih i tr? jc mjesečni prihod skopljanske ca? govaca i zanatlija. Dakle nisu Iju? rinarnice bio u jednom ud prošlih di od nerada. mjeseci sedam miliona dinara, a i Ovde se nameće pitanje: Pa za ostali mjeseci ne zaostaju za ovim. što ovdašnji muslimani nemaju ni? Dakle trgovina je velika, pa za kakovih ni društava ni ustanova, to imade i dovoljan broj trgovaca. pa ni bankovnih zavoda? Po mome Medu tima ističe se nekoliko ve? skromnom mišljenju razlog je taj, likih i jakih firmi. Karakteristčno što nemaju ljudi sposobnih za os? 'је kod ovih firmi, da svaka imade nivanje i vođenje ovakvih i sličnih svoju ili centralu ili filijalu u Sol u? zavoda i ustanova. Sva je njihova nu i tako sravnjujući solunsku i inteligencija napustila ove krajeve Muslimanska trgouačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve Goo.ooo kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. —Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZM �Страна 2 Strana Број 331 Broj „ПРАВДА* —- „PRAVDA" • još u 1912. godini zajedno sa eva kuacijom turskih vojnih i civilnih vlasti. Ostali su ljudi, koji su se pomirili sa sudbinom i ostali su Iju di od rada. Među ovima je ostalo i nekoliko jakih i starih trgovačkih firmi kao: Bcćir Emm, Šahin Idriz, Bećir Sulejman, Mustafa Aguš. Ah* med Sulejman, Ramiz Ekrem, Nuri Husni, i t. d. Ovo su veoma pozna te firme u ovim krajevima i ovo su firme grosiste i one su baš često izrazile želju, a izražaju još uvijek, da se otvori jedan bosanski musli­ manski novčani zavod za to, jer ga oni nisu u stanju samostalno otvo* riti. Istina kapital bi mogli dati. Ali u pogledu davanja kapitala stranci ma oni su veoma oprezni. Oni iz* ražavaju želju, da se otvori jedan bosanski muslimanski novčani za* ! ' 1 i i I 1 1 i i i vod, a oni čim vide, da je zavod tu. oni će ga svojski prihvatiti. Za dokaz ovih navoda u izgledu je, da će poslati jedan apel u formi jedne molbe ravnateljstvima naših novčanih zavoda u Sarajevu i za* moliti ista, da makar jedan od bo siisnkih musliman, novčanih zavoda otvori svoju filijalu u Skoplju. S obzirom na gore izloženo i oslanjajući se na njihove izjave i njihova obećanja, bilo bi od velike potrebe za ovaj muslimanski svijet, a i od velike koristi a zavod, da otvori svoju filijalu u Skoplju. Ovoliko do znanja na prvom mje* stu Muslimanskoj Centralnoj Banci. Muslimanskoj Trgovačkoj ban* ci i Gajret banci u Sarajevu, a po tom i ostaloj čitalačkoj publici, koja će se interesirati za ovaj zavod. | I | 1 i • 1 Iz naše organizacije. Zemaljska skupština J. M. O. nije palo ni 500 glasova za organizaciju, mogu poslati po jednog delegata. Delegate će odrediti kot. skupštine, a kot. i ispostavili odbori javiće C. Odboru imena delegata i izdati im punomoći. Ako izabrani de­ legati dadnu punomoć kome drugom od delegata, onda tu punomoć treba da ovjeri kot. ili ispostavili mjesni odbor“ Već u listu objavljeni zaključak radnog odbora u pogledu ekonomske ankete poslanički je klub prihvatio t. j. da će se držati sjutradan iza zem. skupštine, kako je to oglašeno u bajramskom broju ,,Pravde“. Beograd, 25. VIII. 1921. Tajnik: Predsjednik: H. Alić. Maglaj li ć, s. r. Predsjedništvo J. M. 0. zaklju­ čilo je, da se zemaljska skupština naše organizacije održi dana 6. oktobra o. g. u Sarajevu, u prostorijama Islam­ ske čitaonice (J. M. Klub). U pogledu delegata na ovu skupštinu vrijedi zaključak C. 0. od 15. VII. 1921., koji glasi: „Broj delegata za zem. skup­ štinu određuje se prema broju glasova, koji je u tom kotaru pao za našu organizaciju prili­ kom izbora za Konstituantu. Da ne bude suviše troškova, delegati mogu imati punomoći i imaju pravo na onoliko gla­ sova, koliko puta po 1000 gla­ sova im ade u tom kotaru. Ostaci preko 500 računaju se kao puna hiljada, a kotarevi, u kojima Grcko-turski rat. povlače natrag na rijeku Zakriju. Operacije razvijaju se povoljno po Grke. Atena, 1. sept. Poslije ogorčenih Pariz, 1. septembra. Kako »Temps« javlja iz Carigrada, naredila je vlada sedmodnevn«h borba na dobro utvru Angori opću mobilizacju svih Ludi đenim visinama sjeverne obale r jeke od 20—45 godine. Osim toga uveden I Guka i Katrandi, počeo se neprijatelj je ratni corez od 50 procenata na sve na cijelom frontu povlačiti u sjeveroprirodnine, kao i na onu hranu, koja > istočnom pravcu. Grčka vojska progoni dolazi u trgovinu. Ovo će služiti za neprijatelja i doprla je na 80 kim. do prehranu vojske. Sve pošiljke živeža pred samu Angoru. iz inostranstva biće bez iznimke za Bitka kod Sangariosa. Vijesti o plijenjene, ako su upotrebljive za voj­ bojevima u Maloj Aziji ne mogu bi* sku. Osim toga je svaka obitelj po­ ti kontradiktorni je nego što su. Mo* zvana, da navede točan broj i težinu žda se boj nastavlja i da svaka svoga nakita. Vijesti iz Atene kažu, stranka javljajući o svojoj pobjedi da svi izvjestitelji suglasno tvrde, da 'ima pravo za onaj čas i za ono mje* je otpor Turaka slomljen i da se Turci sto. PODLISTAK. Mustafa: I Iz mojih uspomena. (Nastavak). Isto tako je primitivno i gospodar­ sko oruđe kao pale, motike, plugovi i t. d Sve onako p> starinskome: jednostavno, prosto, jadno i čemerno. Na ulicama Taškenta, a osobito u starom Taškentu kao i u svim gra­ dovima po Turkestanu, često čovjek vidi, kako žena, sva umotana u feredžu i s pečom na 1 cu, jaše г.л ma­ garcu, a pred njom ili uz nju koraca Sart Tc je sigurno negdje bio sa že­ nom u selu ili izvan građa u bostaniucima na radnji, te se eto vraća kući u grad. Primj^tio sam, da Sarti, kada na ulici susreću žene, obaraju glave preda se ili se okreću na drugu stianu. I dok su ovako strori u pogledu svo­ jih žena, dotle rado, a osobito mlađi, gledaju na ruske žene. Koliko sam puta b o u njihovim kućama, a ipak ne opazih niti na prozoru žensku glavu. Upravo se spremah na odlazak iz Taškenta, kad dobih poziv od jedne učiteljice Tatarke, s kojom sam doputovao u Taškcnt. Zvala me k sebi na Čaj. Rado se odazvah njezinu pozivu, a i da joj se zahva* lim, za one usluge, koje mi jc uči* nila za vrijeme putovanja. ! : . I i ' { i t , , ! I i Mi smo naime putujući od Sama* rc do Taškenta, a to je putovanje trajalo dvadeset i četiri dana, mo* rali sami sebi variti u vagonu. Taj su posao obavljale naše suputnice žene, a mi smo opet muškarci na stanicama kupovali meso i ostalo ili cijepali drva. Dakle požurih svo je spremanje, jer je vlak već bio sastavljen na stanici i mogao je svaki čas krenuti. Odoh k ovoj go* spođi i ne malo se začudih, kad kod nje nađoh tri Sartke. To su bile mlađe žene i govorahu prilično do* bro i tačno ruski. Vidio sam da su plemenite, u razgovoru onako tihe i mirne kao i naše žene, a uistinu prave ljepotice. Jedna je bila uda* ta za mladog Sarta učitelja, koji mi reče, da će ako Bog da, skoro i kod njih Sarta biti sve dobro i da će se i oni podići. Bio jc oduševljen za sve, što je lijepo i dobro u kul* turnih naroda, a ne imađaše riječi, kojima hi nahvalio Tatare, koji su eto tako prosvijećeni i napredni, Prdložih mu, da pođemo na stani* cu, jer s ovim vlakom, s kojim ja odlazim, odlazi mnogo turskih ofi* čira. S radošću se ovaj plemeniti i predobri čovjek odazva mom pozi* vu, nešto reče ženi, i mi se oprosti* smo. Na stanici bijaše živahno i vese* lo. Stotine Sarta i njihove djece sto* jc oko vlaka, s kojim odlaze turski oficiri i vojnici. Stariji i otmeniji Sarti grle i ljube oficire, zahvaljuju : • , ! I ' ' ! j Slijedeći brzojav iz Carigrada od 29. augusta prikazu jc • c jelokupnu opcraciјu ovako: Boj je bjesnio na cijeloj froti San gariosa; obadvije ratujuće stranke javljaju o svojim pobjedama. Prc* ma tome nemože se ni očekivati, da se dadne definitivan rezultat boje va. Vojničke se operacije prikazuju u ovim trima fazama: 1. Dok jc grčka vojska groznica vo organizirala liniju Eski-Šchcr Afiun Kara llisat i kraj oko Si vri* Hisara, nacionalističke su se trupe povukle na desnu obalu rijeke San* gariosa, gdje su pripremale ozbiljan otpor. 19. augusta grčke su trupe počele marširati naprijed i bez veli* kog otpora zaposjele lijevu obalu /San gariosa. 2. Nacionalistička jc vojska po većala svoj pritisak na oba krila grčka, prema sjeveru do Belidžika i na jugu do Afiun Kara llisara. Na* cionalistički komunikeji javljaju po* stepeno ponovno zapovijedanje Bu luvadena i Čobanlara, što potvrdu je i grčki komunike od 24. avgusta. 3. Glavne turske sile skupile su se na desnoj obali Sangariosa i njego* vc pritoke G6k*Sua. Grčke trupe poduzimaju dvostruko kretanje, ra* zvijajući se kod Gori ja na sjeveru i po Slanoj Pustari na jugu od San* gariosa. Takav je današnji položaj. Prc* ma zadnzim vijestima, grčka raz* vojna kolona, koja po planu Нау* mana napreduje, susrela je turske sile u okolici Bozdaga i zaustavila se. Dakle grčka je vojska prisiljena da prihvati bitku u dvije različite grupe, koje su rastavljene gorjem Bozdag i Ginejez. Uspjeh naciona* lističke vojske nad jednom od ovih grupa mogao bi biti povodom uzma* ku druge grupe; i ! I i ' I Vijest datirana u Smirni 30. avg. navješćuje, da se rat jednako na stavlja, da su grčke sile zaustavljc ne pred turskim lini jama kod San gariosa. Turci su dobili pojačanja |iz Kavkaza i Cilicije, da su još mo bilizirali 12.000 ljudi u kotaru Ada liji i na Sangariosa raspolažu sa 60.1)00 ustaša. 1 na jednoj i na drugoj strani ve? liki su gubici. Sta vele Turci. Kemalistički ko* munike o velikoj bitci, koje smo fa* ze opisali gore, govori, da se je ta bitka svršila u njihovu korist. Da bi im se to vjerovalo, vele, da su Grci evakuirali Eskhšchcr a požar grada, kou jc javljen prije dva da na, samo jc čin represalija. I vo službenog komunikeja od 30; avg.: Zadnje vijesti iz umitrašnjo sti utvrđuju neuspjeh Grka, koji počinju evakuirati EskbŠehcr. Oni su u očaju zapalili grad. Komunike glavnog turskog štaba Našom navalom nanijeli smo nepri* jatclju vrlo ozbil jne gubitke i ostva* rili svoj taktički plan. Neprijatelj manifestira* svoj poraz neprekid* nim paljenjem mjesta. Odio naših trupa »Osveta«, kojim zapovjeda Refik, nanio je kod Kara*Murscla grcima gubitak od 200 ljudi. Taj jc odio pokazao hrabrost okupirajući utvrđene neprijateljske pozicije. Pučki ustanak kod kemalista. Ke* nudistička je vlada poduzela dikta^ torske mjere, uočivši situaciju da* našnju. Pučki ustanak ljudi od 20 45 god. bio je dekretiran. U isto je vrijeme nar. skupština u Angori odredila ratni porez, koji se sastoji u 400% prirezu na sve vrsti poreza, u korist vojske. Napokon sve će vrsti životnih na­ mirnica, koje izvana dolaze, biti za* plijenjene. U pomoć gladnima. Apel predstavnika muslimana Tatara gbtdujuće Rusije svima mu­ slimanima cijeloga svijeta. Braćo muslimani! U cijelom istočnom dijelu evropske Rusije bijesni nikad neviđena glad. Milioni ljudi potpuno su lišeni sred­ stava za život. Rusija ne može da očekuje pomoć iz svojih drugih obla­ sti, jer je u cijeloj zemlji žetva bila nedovoljna; uz to je zemlja potpuno razorena uslijed četverogodišnjeg svjet­ skog rata, revolucije i trogodišnjih građanskih ratova. I milioni nesretnika osuđenih na smrt od gladi ostavili su svoje do­ move i gospodarstva i bježe iz mjesta rođenja tražeći hljeba. No sve je uza- : lud. Oni polaze za hljebom sa svojim 1 familijama i hajvanom stotine i hiljade i kilometara pješice, tako da im sva marva ode za hranu, nu svugdje oni i nailaze na spaljena polja, usahle iz| vore i pusta sela, koja su napuštena • od isto tako gladnih, kao što su i oni Kolera i druge epidemije, neizbježivi saputnici gladi, prate ih na cijelome putu i svaki dan odnose desetke hiliada žrtava i mrtvim njihovim tijeI lima pokrivaju one drumove, po ko• jima se kreću gomile gladnih. , Ljudski jezik nema načina, da iz; nese ono, što se danas događa u Ru- I im se za njihovo dobro i žele im svaku sreću i da sretno prispiju u 1 svoju domovinu. Dječaci glasno plaču za svojim učiteljima, a u is= j tinu bijaše dirljivo pogledati, kako j turski podpukovnik, već sijed čov* ' jek, ide od dječaka do dječaka,*sva* kog pogladi po glavi i poljubi u če* lo, a u sama suze liju i trune se po ; prosjedoj bradi. Napokon se opro* I stismo, vlak krenu, a Sarti mašući | svojim svilenim i raznobojnim rub* cima dovikuju posljednje: »Allah amanet« a djeca iz stotina grla vi* ču »amin«! | Ja sam u vagonu sa nekoliko ofi* : čira. Rekoše mi, da će gledati, da | se tako probiju Mustafi KemaLpa* | šj, kamo su se dobrovoljno javili. Kad od mene saznadošc, da sam ja musliman iz Bosne, obradovaše se i razgovarasmo o svemu i svačemu. i Na prvoj stanici jedan od njih is* ' koči iz vagona i vrati se nakon ne* | koliko minuta a s njim i jedan voj* i nik. Vlak krenu dalje. Ovaj vojnik I gleda u me, a svi prisutni šute i gledaju u nas. Napokon mc oslovi I i upita me: odakle sam. Reče mi, da jc i on iz Bosne, da je bio u Ru* šiji u suzanjstvu, a sada eto odlazi u Anadol, da stupi u dobrovoljačku vojsku Kemal paše. Vidio sam na njemu, da jc žrtva boljševičke pro* pagande, koju su ovi vodili po za* robljeničkim lagerima. Reče mi, da jc iz Foče i da ima u Foči ženu i dvoje djece. Napomenuh mu, da I će ova djeca bez njega propasti, ! da jc on dužan vratiti se svojoj I djeci i ženi. Suze mu zablistaše u očima, ali ipak odlučno reče, da ide za stvar, koja mu je sveti ja nego i žena i djeca. UShćesmo, a kad on izađe iz vagona, stište mi ruku i re* će: »Znam, da je bolje to, što ti eto idćš u domovinu, a meni eto nije suđeno«. Vlak juri dalje i dalje. Za nama ostaju seoca, livade i voćnjaci, a s obje strane pruge pukla neprc* gledna mjestimice valovita ravnica. I ' daljini tu i tamo zelene se voć njaci oko sartskih kišlaka, dok o pet po nekoliko sati ne vidimo ni­ šta osim pješčanu pustinju. Mjesti miče susrećemo i poveće brežuljke, a drugi dan cijelo prije podne pu tovasmo između visokih i krševitih brda. Po kišlacima i baščama uz prugu opažamo Sarte, kako kopaju ili sjede u hladu i razgovaraju. Nji hovc su kuće po kišlacima građene od gline i primitivno pripravljene cigle. Obično su ravna krova, na kome Sarti sa svojom obitelji pred večer sjede, a ljeti i spavaju. Kuće su malene s jednim malim i jedno* stavnim prozorom, a rijetko na ko* joj opazih dimnjak, dok poširi ot vor nad vratima bijaše sav crn i začađen od dima. i ' | t • I | I | (Nastavićo se). i ŠIRITE „PRAVDU4. �Број 331 Broj šiji, a najmračnija fantazija ne može da predstavi užase tih muka Pri takovoj nesreći i takovu udesu, koji je obuhvatio cijelu zemlju, samo bi opsežna pomoć sa strane mogla spasiti stanovnike Rusije od sveopće propasti. Narodi i vlade cijele Evrope i Ame­ rike već su počeli da pokazuju uz­ budljivu usrdnost i one hitaju da po­ mognu svojoj braći, koja propadaju. Svugdje se obrazuju odbori, koji na sve načine pozivaju svoje građane, da priteku u pomoć i već su poslane prve, pošiljke namirnica i ljekarija. 1 mi smo duboko ganuti takvim poletom čovjekoljublja i čovječanske solidarnosti, koja se pojavljuje u ci­ jeloj Evropi i Americi. Nu nas duboko vrijeđa ona nemarnost, koja se pri­ mjećuje u muslimanskim krajevima. Do danas mi još nismo čuli, da se je i jedan komitet za pomoć obrazovao ma u jednoj muslimanskoj zemlji i nismo čitali poziv za to ni u jednom muslimanskom listu. Braćo muslimani! Vi ne možete i ne smijete da ostanete neosjetljivi prema užasnoj smrti od gladi dese­ taka miiiona ljudi, ljudi, koji su isto tako ljudi kao i vi. Znajući propise naše vjere i milo­ srđe muslimana prema patnjama bli­ žnjih, mi ne možemo povjerovati, da ćete vi ostati neosjetljivi pred tako­ vim jednim užasom. Mi pripisujemo vašu šutnju i nerad prosto tome, da nijeste bili obaviješteni. Uvjereni smo, da kad već budete obaviješteni, da ćete pohrliti nama u pomoć sa onim •istim osjećajima humanosti i solidar­ nosti, što !h pokaza Evropa i Ame­ rika. Braćo muslimani! Mi bismo mogli obratiti se na vaše čuvstvo vjerske solidarnosti, istaknuvši, da od 30 mi­ iiona gladujućih ima 9 miiiona musli­ mana i da cijelim pokrajinama, kao što su na pr. Kazanjska i Bašmirska republika, gdje su naseljeni u većini muslimani, prijeti potpuna propast. Ali mi ne želimo da unosimo rasni i religiozni momenat u jedno djelo čiste humanosti. Narodi Evrope i Ame­ rike ne pitaju za vjeroispovijest onih, kojima su pohitali da pomognu. 1 mi smo uvjereni, da i vi nećete za to pi­ tati, nego da će vaša pomoć biti upravljena svima gladujućim bez razli­ ke narodnosti i vjere. Braćo muslimani? Organizujte od­ mah odbore za pomoć u velikim mu­ slimanskim gradovima, počnite sabi­ rali priloge, pišite članke u Vašim no­ vinama, opisujte naš neiskazano teški položaj i stupite u vezu sa Odborima pomoći u Parizu, Londonu i Rimu. Mi smo uvjereni, da ćete vi naći neophodnu pomoć i odobravanje kod vlada onih zemalja, čiji ste vi građani. Naša delegacija spremna je, da vam da potrebna obaviještenja o obrazo­ vanju komiteta, kupljenju priloga, do­ laženju u vezu s američkim i evrop­ skim odborima i uopće da vam da sva obavještenja, koja imaju vezu sa sakupljanjem pomoći gladujućima. Predsjednik delegacije: Sabrij Maksudov. Članovi delegacije: Gajaz Ishakov, ’Fuad Tuktarov. Molimo sve listove, koji imaju pret­ platnike medu muslimanima, da preštampaju ovaj apel. Adresa delegacije: Hotel Victoria — Palače, 6, rue Blaise Desgoffe, Pariš. (Iz »Obščeje djelo« od 28./VIH. o g.) Страна 3 Strana „ПРАВДА“ - „PRAVDA" jemu su predane naše kot. pripomoćne zaklade na milost i nemilost. Da ukloni one, koji bi mu mogli smetati, počeo je otpuštati sve savjesne i spo­ sobne činovnike iz zaklade, a namje­ štati samo one, koji će biti slijepo oru­ đe u njegovim rukama. Za potkrepu toga iznosimo dva slučaja. Junuz Fetahagić, apsolvent trgovačke škole, čestit i savjestan čovjek, bio je namješten za Činovnika kot. pripomoćne zaklade u Trebinju. Vlada odnosno g. Đurić, bez ikakva razloga otkazuje ovom i postavlja nekog kalajdžiju Dušana Ku­ nića na njegovo mjesto. Kalajdžija, ko kalajdžija, nema bezbeli ni osnovne škole, ali on valja za g. Durića, Slično je i sa g. Konjhodžićem u Ljubuškom. — Pa lijepo idemo bidućnosti u susret. Bar će kalajdžija znati kalajisati Đurićeve belaje u zakladama: PitanjB narodnog poslanika Semsudina$arajPća na gospodina ministra unutrašnjih djela o nesigurnosti muslimana u Bijelom Polju. Gospodine ministrel O rđavom stanju muslimana u Bi­ jelom Polju i okrugu bjelopoljskom doznao sam slijedeće: a) Na 19. juna o. g ubila je četa pod vodstvom Radoša Gjukića pet muslimana u selu Pećarsko od osme* riče njih, koji su bili pošli zajedno iz Bijelog Polja po trgovačkom poslu u Skoplje, a trojici je uspjefo, da se bijegem spasu od smrti. Rečena Četa izaslana je, da hvata komite (kačake), a ona je eto izvršila raz­ bojstvo nad mirnim građanima put­ nicima i umorila pet ljudi, a da za to nije ni pred sud stavljena. b) Na 26. juna o. g. ubijen je sreski pisar (Srbijanac) iz sela Šahovića, a ubili su ga, kako je opće poznato, Crnogorci. Ali vlast, mjesto da prave krivce progoni, spopala je petnaest muslimana iz grada Bijelo Polje, koji za toništa ne znaju, i str­ pala ih u zatvor, da na njima tor­ turu provodi, što se je opažalo po krvavim hlačama, kad su ih kroz čaršiju vodili iz zatvora na ispitivanje. c) Organi, koji po selima istražuju i ljude, da vide jesu li kod kuća, ako 1 ih nađu doma, stavljaju ih pod »ćutek« : i grozno muče, a ako ih ne nadu, obje- : gjuju ih da su otišli komitama. I ljudi j ne znaju više, gdje bi smjeli da i mirno bo га ve, pa bijegaju po oko­ i lici, da ih samo ne muče, a eventual­ no i ne pobiju organi, kao oni u Pećarskom, što pod a) navedoh Ove zle pojave u miniaturi su samo karakteristika onoga sistema o progo­ ; nima mnslimana u Južnoj Srbiji, koji I zavode eto i niži tamošnji Vaši organi, makar i bez Vašega znanja, koji ne samo da se ne staraju za ličnu slo­ bodu i slobodu kretanja musli­ ' mana državljana, koja je po Usta­ } vu za svakoga u naš oj državi i z a ga ra nt o va n a, nego eto i direktna I nasilja i ubojstva na njima provode i I sprečavaju ih tijem, da se nikudj ma­ ’ knuti ne smiju. Koliko to loše djeluje na zastoj trgovine i općenitu skupoću, o tom neću ovdje da govorim, kao ni o tome, kakav loš dojam pružaju ova­ kve pojave svakome o unutrašnjem poretku u našoj državi. Iz ovih razloga, slobodan sam sta­ viti gospodinu ministru slijedeća pi­ tanja: e 1 .) Jeste li obaviješteni o gornjim nasiljima, koja se na muslimanima provađaju, i ako nijeste, što mislite poduzeti proti svojim odgovornim ! činovnicima iz Bijelog Polja, koji Vas I nijesu o tome obavijestili? Prozelitizam jedne učiteljice. Žen­ 2 .) Šta mislite poduzeti, da z.a gore ski odio Ferijalne kolonije Državne spomenuta nasilja muslimani državljani zaštite za djecu bio je ljetos ц Neveiz okruga bjelopolskog dobiju zado­ sinju pod upravom gorljive hrišćanke, voljštinu? učiteljice Čonić. U I. i II. odjelu je bilo 3 .) Jeste li voljni sve moguće mjere mulimanskih djevojčica, koje ’a učite­ što brže poduzeti, da prestanu na­ ljica nagonila, da zajedno s krš anskim ' silja nad muslimanima kako ovog, djevojčicama mole pred spavanje ovu i tako i drugih okruga, u kojima se molitvu: „Krsti, Bože, ovo mjesto, gdje ; pojavljuju? ja spijem, da spijem, da nikakvo zlo Molim pismeni odgovor. ne snijem. Krst me čuvo do ponoći, Izvolite gospodine ministre i ovom a anđeo od ponoći, Arkanđeo do svijeta prilikom primiti izraz mog poštovanja. Gospod Bog dovijeka. Amin! Beograd, 23. augusta 1921. god. Puštamo ovo bez ikakva komentara, Šemsudln Sarajlić, nar. posl. upozoravajući samo nato Državnu zaš­ titu djece! U kalujdžijskoj eri. U našoj javno­ sti bilo je već govora o g. Durića, ko­ Bilješke. Sjetite se „Gajreta!" Politički pregled. Ministarska sjednica. Prekjučer je održana sjednica ministarskog sa# vjeta. Riješeno je- da se imadu iz# bori za okruge održati po cijeloj zemlij 15. oktobra. Iza toga izvijestio je g. Fašić o položaju u Baranji i o preduzetim mjerama za poštivanje ugovora o miru i o obezb jeden ju naše granice j do Donjeg Miholjca na Dravi i Ki# | sega na Dunavu. Pročitan je i izvještaj naše dele# gacije u Ligi Naroda, pa su u tom pogledu stvorene nanovo naročite instrukcije za naše delegate. Gledi# ste jc naše vlade da se očuva inte# gritet Albanije, ali se mora bezuv# jetno obezbjediti i naša granica kod Prizrena i u okolici Drina. Okupacija luke Baroš po jugosla# venskoj vojsci. Talijanske novine javljaju, da će jugoslavenske čete o# i kopirati luku Baroš. Okupaciju bi imala provesti savska divizija pod komandom Milana Turkoviča. Bugarski tajni dogovori sa Kemalistima o podjeli Trakije. Usprkos svih demantija bugarske vla­ de, da ne posije nikakve tajne veze s Angorom saznaje se iz vjerodostoj­ nog izvora da je general u miru Mar- I kov, koji je vodio diplomatske agende ' Bugarske u Carigradu, bio nedavno u Carigradu i da je tamo imao neko­ liko razgovora sa bivšim turskim časnicima, naročito sa načelnikom ge­ neralnog štaba Egi pašom, s kojim je । diskutovao o podjeli Tracije između Bugarske i Turske. Ta misija generala Markova najbolje dokazuje, da sofijska vlada ne prestaje sa svojom namišlju da pokopa mir na Balkanu. Buna u Indiji. Po vijestima cn# gleskih vlasti u Malabari položaj se nije poboljšao. Ustaše su razdijelje# ■ ni u skupine od 5000 ljudi. Kod Ti# rurangadi došlo jc do pravog boja između redovite englesko#indijske vojske i jedne takove grupe, koja se je bila dobro ušančila. Njihova na# vala bila jc od vojske odbijena Us# tašc su opskrbljene modernim bom# bama najnovijeg tipa. Misli se, da I su ih dobili iz Afganistana i Turske. . Engleske vlasti poslale su k ustaša# ma jednog muslimana parlamentar# ca sa veoma popustljivim predloži# i ma. među ostalima i sa općom am# nestijom. Predloži su odbijeni, a da , nijesu bili ni saslušani. I u predjelu Punjabu proširio se ustanak međa . muslimanima, te uzimlje • ve veće I dimenzije. Mada je poslala redovi# tu vojsku u glavne gradove Punjabu. ; Sukobi na austrijsko#madžaiskoj granici. »N. \V. Tagblatt« javlja, da su mdažarski ustaše sa oklopnim vlakom prešli k.»đ San Getharda na austrijsko zemljište. Došlo je do sukoba sa austrijskom žandarme# rijom. Kako su se ovi sukobi odi# | grali u blizini jugoslavenske granice, nekoji ustaše su prešli na naš tc# ritorij. ali su odmah bili razoružani. Madžari traže jedan dio Slova# čke. »Slovenski Denik« javlja da je Madžarska zatražila od konferen# : čije ambasadora u Parizu promjenu ; madžarsko#čchoslovačkc granice, • po kojoj bi se jedan dio Slovačke i sa gradovima Košiće i Bratislave us# , tupio Madžarskoj. Bivši car Vilim. Švicarske novine javljaju da jc rascar Vilim utekao ! iz Holandije aeroplanom. ........ ■......... --............ - , ma i kojemu budi ponovno izreče# na najljepša hvala za to. Srdačno pozdravljam g. ministra dra Vjeko# slava Kukovca i iskreno mu zahva# Ijujem za njegovu potporu g. mini# stru i pokrajinskom namjesniku I# vanu JIribiyu«. Zatim sc sjeća ju# načkoga Kralja Petra Velikog Os­ loboditelja i poziva, da se pozdravi novi naš kralj Aleksandar, a onda poziva g. min. Spahu. da otvori sa# jam. G. ministar Spaho sc je iskreno zahvalio na pozdravu i veliki sajam otvorio ovim vrlo zanimljivim go# vorom: »Vrlo šam zahvalan gospodi pri# ređivačinra, što su mi povjerili ča# snu dužnost otvorenja prvog veli# kog sajma u našoj slobodnoj i uje# dinjenoj državi. 1' gospodarskom životu svih naprednih naroda veli­ ku ulogu igraju takovi sajmovi, koji jimaju zadaću, da trgovački i kon# sumentski svijet upoznaju sa svima produktima bilo opće industrije, bi# lo njenih posebnih grana. Dok slični sajmovi u drugim dr# žavama imaju u prvom redu zada# ću. da pribave što veći broj kupa# ca iz drugih država i da na taj na# čin povećaju i otvore nove izvore za prodaju i izmjenu svojih proizs voda, nasuprot današnji veliki sa# jam ima povrh toga i zadaću, da sc u gospodarskom pogledu medusob# no pobliže upoznamo. Jako jc ža# losna, ali istinita činjenica, da se, iako slavimo treću obljetnicu našeg ujedinjenja, na svima poljima, pa i na gospodarskom, slabo medu so# bom poznajemo. Ovaj veliki sajam ‘ prvi takove vrsti u našoj državi daje nam pregledu u sliku proiz# voda jednoga od ekonomski najna# prednijih krajeva naše države«. U daljnjem je govoru osvrnuo se g. ministar na ekonomsku i financi# jalnu važnost velikog sajma, izra# zivši nadu, da ćemo tim sajmom povećati interesovanje za intenziv# rijom produkcijom, pa da ćemo ti# me popraviti valutu. G. ministar je konačno izrazio veselje i čestitao priređivačima na dobro uspjelom sajmu ,a za tim je proglasio sajam otvorenim. Nakon toga je govorio ministar sćc. politike g. dr. Kukovec, a svi# ranjeni državne himne bilo je sve# čano otvorenje završeno. I zraku je plovio aeroplan. Iza toga je g. ministar s pratnjom pregledao po# ■jedine paviljone. S velikim zanima­ njem je pregledao sve odjeljke svi# ju grana i struka. Naši dopisi. Ševarlije (kot. Maglaj), 24 8. Prije par mjeseci pozove kotarski ured u Maglaju kotarsko vijeće i ugle­ dne ljude kotara i vijećaše, gdje je potrebno, da se sagrade škole po se­ lima. Bude zaključeno, da se otvore škole u Sevarlijama. Paklenici, Bočini i Krivaji. Iz svakog tog mjesta pokloniše ljudi zemljišta i zavede se u za­ pisnik. Što se još moglo pomoći, kao dovoz materijala, drveta, kamena, pi­ jeska i sve radne sile obećaše dati. Taj je zapisn k predložen zem. vladi na odobrenje. Vlada opet nije ništa učinila. Traži opet neki zaključak, i da se obvežu opet za istu stvar. Glupost. Šta treba vlada, ako želi prosvjećivati narod praviti ovakove zapreke otva­ ranju škola? Zašto nije odmah odo­ brila zaključak vijeća i odredila, da se počne s radom? Ovakovim postup­ kom vlada samo zavlači otvaranje škola i hoće, da ubije volju za školom kod naših seljaka, koji su — kako se to iz gornjeg zaključka vidi — bili pripravni sve pridonijeti, da jednom dobiju školu. 3. ov. mj. u 10 sati prije podne Mi razumijemo, kad vlada veli, da oborio je oficijelno i na svečan na# nejma dovoljno sredstava, da sama čin ministar trgovine i industrje, gradi škole, ali kad joj se sve stavi dr. Mehmed Spaho ljubljanski ve# i na raspolaganje, onda svi razlozi ot­ liki sajam. padaju i vlada je morala odmah pri­ Najprije jc predsjednik, glavnog stupiti radu, pa bismo mogli još po­ odbora Ljubljanskog velikog sajma četkom ove šk. god. imati svoje 3 pozdravio mnogobrojne goste i ra# škole. Bi i vlada tako postupala, da zložio iscrpno svrhu ovog sajma. su ova sela pravoslavna? Onda je nastavio: »Prije svega čast Ljubljana, 4. septembra. ini je iskreno pozdraviti gospodina ministra trgovine i industrije, dra Ministar trgovine i industrije đr. Mehmeda Spahu, koji je blagoizvo# Spaho izjavio je, nakon više od trilio preuzeti protektorat našeg saj# satnog pregledavanja velikog sajma, Ministar dr. Spaho na ljubljanskom UBlesajmu. �„ПРАВДА‘ — PRAVDA*Broj 331 Rpoj Strana 4 Јтрана jednom ovdašnjem dopisniku, da je utisak, koji jc dobio n d sve iščeki­ vanje veoma ugodan, te da je bio iz­ nenađen svim, Što je tu vidio. Rekao je, da su naša b^ća Slovenci na polju industrije mnogo napredniji od svih nas ostalih, i da je ta zemlja najnapredniji kraj naše države. Tehni­ čka izvedba i aranžman izvanredno su dobri. Vidio sam i u drugim kra­ jevima jednake priredbe, ali moram iskreno priznati, da ova priredba za­ služuje više nego ime »veliki sajam«. Ne mogu dovoljno da zahvalim na prijaznosti i srdačnosti prijema, te ne nalazim pravih riječi, da opišem ovu prijaznost. Isti sam utisak dobio i u T ržiću i u Kranju, gdje sam također b o naj­ ugodnije iznenađen onim, što sam sve vidio. Osobito sjajan prijem bio je u Kranju U Tržiću imao sam prilike vidjeti fabriku cipela, koja se je od male radionice razvila do velikog po­ duzeća. Na pitanje o uspjehu, što ga ima očekivati veliki sajam, odgovorio je dr. Spaho, da očekuje, da će sajam biti dobro posjećen iz svih krajeva naše države. Reklama je ovoga puta bila nršto previše skromna Druge godine trebaće pojačati reklamu. Us­ prkos toga očekuje ministar veliki uspjeh toga prvog velikog sajma. On je kao ministar trgovine i indu­ strije i kao bivši tajnik trgovačko obrtničke komore u Sarajevu, imao prilike da dobro pregleda naše indu­ strijske, trgovačke i obrtničke prilike, ali ipak ga je danas iznenadilo, kako su se u našoj državi razvile pojedine grane obrta, industrije i trgovine. On očekuje posjet iz svih krajeva zemlje, jer je danas vidio prilikom otvoren.a sajma seljaka iz Srbije i Bosne. Mi­ nistar je zaključio, da je već imao prilike kod otvorenja sajma u svom govoru, da se zahvali na srdačnom prijemu, ali moli i ovom prilikom da se izrazi njegova hvala braći Sloven­ cima na srdačnom dočeku. Naglasio je osobito zanimanje za sve grane u našoj trgovini i industriji, a naročito za krasno priređeni prvi veliki sajam u Ljubljani. štvenim prostorijama (Bendbaša br. 4) svaki dan od 2 i po do 4 sata po podne. Donijeti treba potvrdu školske uprave, da je dotični đak upisan i> potvrdu od muhtara, da je siromašan. J. E. Fiiipović, predsjednik. ili ne. Treba samo priložiti molbi sve j Čen datum, kada ističe, onda se to odnosi direktno na dotičnog pret- ; potrebne dokumente, koji su tamo ' platnika. Inače ono nema vrijednosti. ; navedeni, pa će avans brzo biti do­ U edba o suzbijanju skupoće ži- I značen. votnih namirnica i ne avjesne spe- Đačka menza zatvorena za muslimanske đake. Nama se musli­ kuhcije. Gorniu »Uredbu« izdao je manima uvijek predbacuje neko sepa­ Ministar Socijalne Politike, koja je riranje i odvajanje od svoje braće oglašena u 159. broju Službenih No­ drugih vjera. Ali kad se pogleda rad vina od 20 jula 1921., dotično u Zborniku Zakona i Naredaba broj 49. [ naših vlasti, koje svaki put, je li to samo na našu štetu, ne samo da po­ od 24.8. 1921. dupiru to separiranje, nego ga i vrše U uredbi se veli, da će se snabdje- | i to ondje, gdje to nikako ne bi smjelo vati stanovništvo Kraljevine životnim biti, onda se istoin vidi, gdje leži naj- . namirnicama u dovoljnoj količini i po Slavniji uzrok separiranju. umjerenim cijenama, te sc navodi, što i Kad se je lanjske godine otvarala se sve ima razumijevati pod životnim namirnicama, hrana, odjeća, obuća, | đačka menza, onda se je našla izlika, da se ne prima u nju muslimane, u osvjetijenie i sapun, kao i mate ijal za izradnovih predmeta. Nadalje se na- i tom, da se jelo ne može za muslima­ ne kuhati, a ono, Što ga dobivaju vodi, da će se podupirati i na novo ostali đaci, da nije prigotovljeno pre­ osnivati potrošačke zadruge, da će se posredovati kod drugih Ministarstva . ma vjerskim propisima muslimana. Na ovaj odgovor, koji može samo oko olakšanja prometa životnih na- i I mirnica i sprečavati nagomilavanje i naivčine zadovoljiti, imamo da ovo namirnicama po magacinima (skladi- ’ primjetimo: Đačka je manza osnovana I štima), da će se davati potrošačkim ! još prije rata i u njoj su su musli­ mani đaci prehranjivali. Kad se je I zemljoradničkim zadrugama po mo­ moglo prije udesiti kuhanje hrane gućnosti beskamatne zajmove. tako, da je mogu jesti i muslimani, Onda se određuje,, da se moraju označiti vidljivo cijene namirnica; da : zašto to sada ne bi moglo? Moglo bi • je svaki prodavač dužan izkgati na- j se, ali se neće, jer je vladi preče, da I mirnice nabavljene radi prodaje i da ' od 136 đaka, koji tamo jedu, bude ; je svako nagomilavanje zabranjeno, . oko 100 pravoslavnih smješteno, a onaj ostatak da dadne katolicima i I da je zabranjeno plaćanje veće cijene Židovima Umjesto hrane daje se mu­ namirnicama, nego što je određeno, slimanskim đacima 200 K mjesečno te je zabranjen svaki postupak, koji ide za poskuplji* anjem namirnica. I Stipendije, ^ta može siromašni đak sa K dnevno? Ne može za to kupiti Prekršaji označeni u „Uredbi" kazniće : ni suha hljeba. se globom do 200.000 K i zatvorom i Čudi nas, da je i presvijetli g. reisdo Šest mjeseci. Ta je Uredba naknadno prategnuta ! el-ulema bio u ovom pitanju i suviše ' i na stočnu hranu riješenjem Minist. . skrapulozan. te lanjsko svoje odobre­ ! Socijal. Politike od 25. 8. 1921. broi j nje, da se mogu tamo muslimani pre­ hranjivati, ove godine povukao. To 4401, koja je oglašena u 190. broju nas pogotovo čudi, kad je poznato, j Službenih Novina od 29. 8. 1921. To je bilo od prijeko možde, jer ' da se več iz razloga štednje ne tioši u menzi svinjska nego bilinska mast 1 neki spekulanti sada kupaju i nago­ milavaju sijeno, da ga poslije uz vi- ! (kunerol). Kad se može dozvoliti, da pitomci I soku cijenu predaju. Ishrana našega težaka biće ove godine kao možda } jednog konvikta »Pi osvjetina« dobi­ nikada prije otešćana, jer je cijena i vaju u menzi hranu, zašto se trideseproljetos marvi bila po 1 kg žive te- ' tonci muslimanskih đaka na ovaj na­ čin direktno onemogućava školovanje? žine oko 16 K., a kukuruza oko 4 K., I Ne isprave li pozvani svoje pogre­ sad je cijena marvi pala na 8 K., a kukuruza skočila na 8 K, te će odsele i ške u tom pogledu, prijeti opasnost naš težak morati četiri puta više i za egzistenciju tridesetka naših đaka. marve prodati za nabavu kukuruza, I Sa svoje strane kategorički zahtjevapa ako moradne još uz to kupovati ! mo, da se već jednom prestanu pra­ po 6 ili 8 K po kg. za pre- ' viti smetnje muslimanima u prosvjet­ Kraljevo zdravlje. Iz Pariza sc ja? sijeno hranu marve, onda predstoji našem ' nom naoretku. vlja, da se je stanje zdravlja Nje? težaku Invalidska superreviziona preneminovna propast i totalno govog Veličanstva Kralja Aleksan? osiromašanje. gledba. Udruženje ratnih invalida, dra popravilo, i da može izlaziti u Predujam na odštetu. Kako smo oblasni odbor Sarajevo, saopštava svo­ šetnju. Prekjučer je pošao na izlet jim članovima, da će se počam od u Versailles i tamo dugo sjedio u . s više strana obaviješteni, mnogi ad- I 6.;IX. o. g. svakim utorkom i četvrt­ vokati iraže od pojedinih posjednika ; versaillskom parku. ; 1О0/о od avansa za svoju intervenciju. I kom u 8 sati vršiti prgledba u ambuNaš list neće izaći u četvrtak, 8. i Isto tako nekoje banke pozivaju po- j latoriju logora »Regenta Aleksandra« ov. mj., radi blagdana .Male Gospe, ; sjednike i diju im predujmove uz vrlo ( sve dok se ne svrši. Zato se upozoravaju svi ratni inva­ koji štamparija svetkuje. visoke kamatnjake na svote, koje lidi, koji su žalbu predali, da istoj imaju dobiti za odštetu. Pretplatnicima raci ravna nj a. Upozoravamo posjednike, da ne na- ј prisustvuju. List se obustavlja svakome bez razli­ „Е1-Kamerove" Stipendije. Musli­ sijedaju ovakovim špekulantima. Kako ke odmah, čim pretplata isteče, pa se iz oglasa agrarne direkcije, koje mansko društvo »El-Kamer« podijeliće stoga neka svako uredno podmiruje ove školske godine više Stipendija si­ svoj dug — Mnogi su pretplatnici I smo donijeli u prošlim brojevima na­ šeg lista, a koji i danas donosimo na romašnim đacima islamske vjere iz krivo shvatili odštampane riječi na Sarajeva, koji pohađaju osnovnu školu. četvrtoj strani, vidi, molbe se rješavaju pascu »Vaša pretplata ističe« Za ob­ onim redom, kako dolaze direkciji bez 1 Natjecatelji trebaju do 20. o. mj. pre­ jašnjenje moramo reći ovo: Na svima obzira na to, da li se one zagovaraju i dati pismene ili usmene molbe u dru­ pascima to stoji, i samo ako je o z n a- Obznana. Zakletva rezervnih oficira u Sarajevu obavljaće se dne 9. sept. 1921. kod komande vojnog okruga obitavaju, pozivaju se, da se istoga dana u 8 sati kod komandanta voj­ nog okruga u Sarajevu. (Logor Re­ genta Aleksandra) na jedno-dnevnu vježbu prijave, gdje će zakletvu po­ ložiti. Pošto se pozivi radi kratkog roka ne mogu dostaviti, neka se ova Ob­ znana kao poziv smatra. Gradsko poglavarstvo. Kotarsko vakufsko-menrifsko po­ vjerenstvo u Bos. Novom. Broj 312 21. Bos. Novi, dne 30. VIII. 1921. Natječaj. Na ovdašnjoj ujedinjenoj muškoj i ženskoj mektebi-ibtidaiji imade se po­ puniti mjesto l. mualima sa mjesečnim berivima od K 1200. Molitelji, koji žele za to mjesto kompetovati, imadu svoje molbe najzad do 15. septembra 1921. ovom povje­ renstvu predati. Uz molbenicu imadu priklopiti svoj rodni list, te svjedočbu zrelosti odnosno svjedočbu o mualimskom osposobljenju. Prvenstvo imadu Hafizi. Poslije ovog roka prispjele molbe neće se uzeti u obzir. Predsjednik: H Osmanbeg Kapetanović. v. r. Agrarna Direkcija za Bos i Herc. Broj: 23680.921. Sarajevo, dne 31. aug. 1921. Suvišnost svake intervencije pri likvidaciji hmerovshlh odnosa. Oglas. Domaće vijesti. ' j ' 1 i i Premda je Oglasom 23747 od 16. ov. mj. potanko objavljeno, kojim na­ činom se mogu da postignu avansi na naknade, ipak se dnevno dešava slučaj, da se za pojedine stranke preduzimaju različite intervencije u pravcu, da se preko reda udovolji pojedinim molbama. Pošto je svako uvaženje koje molbe izvan reda, kojim je stigla, posve nemoguće i isključeno, a povrh toga otpočeti će i opća likvidacija u zemlji odmah, čim stigne zatraženi kredit za provođenje likvidacije, upozoravaju se stranke ponovno, da se kane svake intervencije, koja je prema izloženome, samo suvišna i bezuspje na. Agrarni Direktor: (1 — 3) Feifalik. Zalijevajte i kupujte; E L I D A - p a s f u ИШИ11тИ1НШП1Ш1Ш1Ш1НШ11т1Ш1Ш11111ииШН1!«11111111111Ш1И11Ш1Ш za zube jer je najbolja i ima sve odlike, koje straže od dobre paste. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Hlbert Vita Leui, Sarajevo, Despića ul. 1 Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni* ka glavnica K 20,000.000' —. Ulošci preko K 25,000.000'—• Pričuve preko K 4,000.000. 104 Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote, — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE "" Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. ............. 1 1 Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. „ Ц '' Štamparija D. i A, Ka jun, Sarajevo, J � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2a6d28b225ce4cd03fd5aecc38aca72a.pdf 02de006a6beaa13f8807dfb0b4139add PDF Text Text PO*, ^RfNA U GOTovv PLAĆENA. Pojedini broj K 2 — PRAVDA ГЛАЦИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Izlazi subotom, utorkom 1 četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Sarajevo, subota, 10. septembra 1921. (2. Muharema 1340.) Broj 94 (332) ' Zdravstvu], divna Dalmacijo! Treba biti pjesnik i umjetnik, pa tek onda se latiti pera i progovoriti o dojmovima što ih pruža putova* nje kroz biserszemlju, kao što jc naša divna pokrajina Dalmacija. Ja ne spadaju u odabranike muza i sto* ga ne mogu da govorim ni o veli* čanstvenosti plavog Jadrana, ni o krasotama dalmatinskih draga i za* Ijcva; to prepuštam pozvanima, a ja ću da koju reknem o nečem isto tako divnom i uzvišenom: o pučan* stvu Dalmacije i njegovim krasnim osobinama. Krivo čini onaj, ko Dalmaciju su* đi po njenim malobrojnim sinovi* ma, što svoj svagdanji kruh traže izvan njenih granica. Nju treba su* diti na izvoru: doći u nju pa joj dje* cu gledati u s v o j o j sredini, liše* nu svega, što joj je strano i naka* lemljeno. Tako čineći doći ćete do sasvim drugog suda i shvatanja, jer ćete pored praktičnosti otkriti i druge dobre strane dalmatinskog karaktera, koje su dostojne i div* ljenja i sljedovanja. Kad biste našeg Bošnju doveli na domak dalmatinskih krševa, on bi se smijao tvrdnji, da ta golijet rađa grožđem i maslinom: ta ko bi bio tako lud, da lomi divlji krš i na* nosi zemlju, da može usaditi lozu ili bajam, rogač ili maslinu! Dalma* tincu je pak to sasvim naravna stvar: on cijeni svoju snagu i ener* giju pa stoga je i u stanju, da krš pretvori u vrt i iskoristi blagodat sunca, što tako divno i veselo sja u ovoj zemlji rada i ustrajnosti. Ova bitna razlika vidi se i u svemu dru* gome: u čistoj i urednoj dalmatin* skoj kućici, koju bi naš seljak sma* trao gospodskom; u ukusnoj i čistoj svagdanjoj nošnji, koju bi naš čo* vjek smatrao svečanom i varoškom; u držanju i razgovoru, koji je na višem stupnju od našeg građanskog i t. d. Osobito mi je zapela za oko srdačnost i gostoljubivost, koju su* srećete na svakom koraku, kako kod inteligenta, tako i kod pripro* stog seljanina: svi te susreću kao mila gosta i draga brata, natječući se, ko će ti više ugoditi i što bolje te zadovoljiti. Jstaknuću samo je* dan karakterističan primjer. Pri do* ručku u Trogiru pristupa nam jedan starac iz Kaštela i moli - da više ne jedemo. Jedan ga pita za razja* šnjenje, a on će sasvim prostoduš: no: »Ma znate, i mi smo priredili lijep ručak, pa bismo željeli, da i kod nas mognete štogod založiti. Nemojte se ljutiti: ja ne mislim ni* šta zla«... Kud biste ljepšu sliku gostoprim* stva! Sad koju o političkoj i narodnoj svijesti Dalmatinaca. Približujemo se Šibeniku, prvom mjestu, u koje izlazimo na svom putu u glavni grad kršne Dalmacije. Na obali masa svijeta, koja pozdravlja kapama i rupcima. Zatim gromki poklici t pjesma »Oj Slovcni« ... Hrvatski će sc karakter grada odraziti u pozdravu općinskog predstavnika, šapućemo između se i nagađamo sc, hoće li odzdraviti Srbin ili Slovenac. Jest da! Šibenik pozdravlja naj* prije j u g o s 1 a v c n s k i. a zatim široko slavenski, sveslavenski. Čvor rasječen, pa je i odzdrav lagan, a kad je progovorio jedan češki no* vinar, oduševljenju i poklicima »Na* zdar« ne bijaše ni kraja ni konca. Ovaki pozdravi redali su duž cijele obale: nigdje ni traga kakvoj razlici između srpstva i hrvatstva, svagdje samo široko i duboko, prefinjeno i osjeća no jugoslavenstvo, osto* njeno na istančanost slavenske uza* jamnosti i velikog bratstva, bez us* kih spona plemenske surevnjivosti. Oduševljenoj odi Slavenstvu, što ju je u Splitu izgovorio nestor našeg novinarstva, starina Bijankini, od* vraćeno je na Hvaru još odušcvije^ nijim pozdravom Jugoslavenskoj Misli, koja tamo ne zna za »n e* kakvo srpstvo i nekakvo hr* vatstvo« i koja je došla do tako sil* nog izražaja, da joj sc na Jelsi mo* rao pokloniti čak i jedan Stijepo Kobasica! I on je skinuo kapu pred širokogrudim jugoslavenstvom ovog ubavog hrvatskog gradića, što sc kiti više srpskim nego li hrvatskim zastavama, pa jc izrazio želju, da se za ovim lijepim primjerom proću* ćenog narodnog jedinstva povede i pitoma Šumadija, kiteći sc hrvat* • skom trobojkom! Eto tako je zamamna i privlaČiva snaga i veličina dalmatinskog jugo* slavenstva. Divim Ti se čarna i • čarobna Dalmacijo! Držim, da će sliku ovog visokog i prefinjenog osjećanja Dalmacije vrlo dobro karakterisati i razgovor, što sam ga u Trogiru vodio sa jed* nim starcem seljakom, pa ću da ga ovdje prepričam. Vraćajući sc iz općinske sobe, u kojoj se čuvaju ratne trofeje junačkih TгogU ranki (kaciga i bodež talijanskog vojnika i talijanska zastava, koja se je kratko vrijeme vijala nad našim Trogirom) upitah svog starca*sa* putnika: »Ima Ii u Trogiru Srba ili su stanovnici samo Hrvati?« Srba nema, svi smo Hrvati, t Ama to je isto: svi smo jedno, | svi smo Jugoslaveni. Zadivila me ova bistrina starca* j seljaka, pa htjedoh da dobijem još i jedan originalan odgovor. Stoga od* stranih našeg druga profesora i starcu stavih pitanje: »A smeta li Ti štogod moja kapa?« Šta bi mi smetala? I vi ste iz Bosne naša braća. Vjera svakom svoja. Da me jc takog mati rodila i ja bih bio Turčin. Vi ste dobri, vi ste isto što i mi. Eto tako mi odgovori Mario Ze* lalija, pa je li onda čudo, što sam svoj odzdrav u Trogiru namijenio samo svijesnom težaku Jugosla* venu? Je li čudo, što ga iznosim kao uzoran primjer našim težacima ka* toiičke i pravoslavne vjere, po ko* jem bi se trebali ravnati prema svo* joj braći muslimanima? Jer samo s ovim i ovakim osjećanjima može* mo ići naprijed i očekivati bolju i sretniju budućnost. Samo je isprav* no ovako shvatanje narodnog je* dinstva i samo se ovakom vjerskom trpeljivošću može izgraditi sloga i jedinstvo braće iste krvi i istog ple* mena. Samo tako! Pozdravljam Te, Mario Zelalija!.. Pozdravljam i Tebe, kršna i div* na jugoslavenska Dalmacijo i molim Te samo jedno: nastavi tim putem i pusti iz zagrljaja veći broj svojih umnih sinova, da i u našu sredinu unesu širinu Tvog po* gleda, dubinu Tvog čuvstva i vedri* nu Tvog poleta. Pusti te sokole, jer su nama potrebniji nego Ii Tebi, ko* ja si već svijesna i u kojoj oni ne* maju dovoljno polja za obradu. Pu* sti ih među nas, da krče i udare čvrst temelj narodnoj zgradi; pusti ih i žrtvuj hvali i slavi historije, ako im već ne bude suđeno, da uberu lovorike sadašnjice. Pusti ih i zdravstvu], pitoma i krasna Dalmacijo. Pusti ih!... Sakib Korkut. Sarajevo, 10. srptembra. U svako doba i u svakom društvu pojavljivale su se nezdrave pojave, kojima je vrlo često uzrokom bo’esna ambicija pojedinaca. Ni naša organicija nije pošteđena od tih pojava. Već odmah nakon postavljanja kandidatskih lista za izbore počelo se je to osjećati. Svi oni, koji su imali ambi­ ciju, da budu istaknuti, a nije ih skupština primila, počeli su snovati neke planove i tražiti prvu priliku, kada bi mogli s njima otvoreno istu­ piti. Ta se je prilika pružila ulaskom našeg poslaničkog kluba u vladu. To je povećalo broj ovih nezadovoljnika i time, što klub nije mogao postaviti na više položaje sve one, koji su na to kompetirali. I oni su istupili »viribus unitis«. Pokrenuli su i svoj organ, »Našu Pravdu«, koja je u početku iz­ laska nabavila, da neće cijepati redove organizacije, nego da će lojalnom i Godina III. objektivnom kritikom pratiti rad vod­ stva. lako je već u svom početku ta akcija izgledala vrlo sumnjiva, iako smo znali, šta je uzrok i kakav je cilj njezin, mi joj nismo posvećivali nikakve pažnje. Držali smo, da hoće ljudi da se malo i oni čuju, da se i oni proslave, pa im nismo htjeli kva­ riti veselje. Nu pisanje toga listića u zadnje vrijeme biva sve ciničnije, agre­ sivnije i bezobzirnije, da ne upotrije­ bimo drugi doličniji mu izraz. Sad je čaša strpljenja već prevršena i mi že­ limo, da s tom pojavom ozbiljno га čistimo. j »Naša Pravda« neprestano se nazii va organom J. M. O. i hoće, da je i i drugi tako smatraju. E to nije jednoj stavna stvari Tu treba biti na čistu Svako društvo ima svoju disciplinu, ona vlada i u našim redovima i ona se mora pod svaku cijenu održati. Svako, ko hoće da se smatra članom organizacije, mora se toj disciplini podvrgavati. Da li se je pokretač — ili pokretači — »N. P.« držao te dis­ cipline? Od koga je tražio privolu, da smije pokrenuti organ, koji hoće da se smatra glasilom orgarizaci.e? Nije apsolutno ni od koga. Takove korake poduzimaju samo disidenti jedne pai tije i oni onda sa maticom stranke prekidaju, oni se ne smatraju sastav nim dijelom njezinim. Je li taj običa koji vlada u cijelom svijetu, poznat g Čeliću? Ako je to njemu poznato^ s kakovim pravom i s kakovim obra­ zom poziva u zadnjem broju Ai. P. • svoje pristaše i istomišljenike, »da odmah pristupe ubdržavanju kotarskih skupština i biranju delegata za (našu op. pisca) zemaljsku skupštinu? Ona;, ko je pristaša — ako se već neko dotle može poniziti — ing. Ćelića, ta nije pristaša J. M. O. i takovom, n? ravno, nema mjesta na zemaljskoj skupštini. U oficijelnim činima stranke mogu učestvovati samo članovi stranke, a uslov je, da se neko sma­ tra članom, taj, da se podvrgava dis­ ciplini njenoj. To je bar jasno. Drskost se g. ing. Ćelića vidi i u tom, što on svaki čas, čim mu se z^ to pruži prilika, upravlja nelo pitanja i neke prijetnje vodstvu organizacije i njegovim članovima u vladi. Ne ve­ limo time, da je naše vodstvo nepc vredivo,neprikosnoveno, ali se pitamo: u ime koga on to čini i prema kome to on čim? Pitanja: A gdje su naši ministri, šta rade naši ministri, hoće Ii naši ministri to i to — simptomatični su to više, što se pozitivno zna da je »Naša Pravda« samo filijala »Hrv. Sloge«, što se g. Celić bor: protiv tih istih ministara i protiv tog istog vodstva, što ih u svom »leib! journalu« otvoreno naziva izdajicama ; plaćenicima itd. Ta se drskost još očitije ispoijava i u hvalisanju toga šarlatana. Nije to i smio učiniti u »N. P.«, nego — zar ' „da se vlasi ne dosjete® — u centrali Muslimanslia trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica; Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o.ooo.ooo kruna. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ HancElariia: Kralja Petra ulica Z prizemna,lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN �Страна 2 Strana „Hrv. Slozi* veli za odašiljanje komi­ sije u Sandžak: »1 ovo je valjda u Či­ njeno pod pritiskom »Naše Pravde« i izbornika — jer je J. M. O. došla među dvije unakrsne vatre«. Tu su zaista preslabi izrazi drskost, cinizam i si.; tu bi se moralo pose­ gnuti u riječnik našeg običnog čo­ vjeka, da se dolično karakterizira ovo nadimanje žabe, koja se je metamorfozirala u »indžilira«. Da dadne ozbiljniju masku svom krtičjem poslu, te da bolje upali kod neobaviještenog svijeta, lansira vijesti i po drugim hrvatskim novinama, da njegova akcija ide paralelno sa akci­ jom članova tzv. Spahine grupe. U koliko još postoji to diferensiranje u poslan Čkom klubu možemo evo javno j otvoreno reći, da nema ni jednoga člana našeg poslaničkog kluba, koji ima ma išta zajedničkoga s »N. P.« i sam g. Kulenović se je odriče, iako mu je pravila upravo barnumsku reklamu. Svi su.na-'i poslanici svijesni toga, da oni ne smiju ni jedan korak poduzeti, koji bi išao za tim, da Čvrste redove naše organizacije pokoleba. Ovoliko smo imali reći radi ravnanja našim članovima, da ne bi nesjeli intrigama i rovarenju „N. Pravde/ Grčko-turski rat. Vojnička situacija. (Havas). Carigrad, 2. scpt. Započeti bojevi nastavljaju se na obalama rijeke Sokarije i na rijekama Gok*Su i Katrandž: Prema informacijama iz turskoga vrela, dobivši nova pojačanja Grci su na 29. aug. poduzeli glavnu nava* lu u pet pravaca. 1. Na sjeveru i na istoku od Baz* ljika protiv desnog kemalističkog krila; 2. Od Bcjlik Kepri protiv tačke, gdje se sastaju desno krilo i centar kemalista. 3. Iz oblasti Etrek*Veja i Jildiza na tačku, gdje se spajaju centar i lijevo krilo kemalističko, napokon na jugu, na obalama rijeka Gok* Sua i Katrandži protiv lijevog krL la kemalističkog. Prve tri grčke kolone polučile su nekoliko lokalnih uspjeha, ali im ni* jc pošlo za rukom da preinače glav* nu situaciju na kemalističkoj fronti. Međutim onim grčkim kolonama, koje su na jugu operirale, uspjelo je da napreduju kod fnđirli, prodru jevši do Giizeldže Kale s namjerom da suzbiju krajnje lijevo krilo ne* prijateljsko, ali prenijevši sile više na istok, kemalisti su osujetili grčki plan, koji je išao za tim. da ih op= koli, i učvrstili su se na drugoj pra* vilnijoj liniji. Prema priznanju samih Grka, nji* hovi su gubici vrlo znatni. PODLISTAK. Mustafa: iz mojih uspomena. (Nastavak). Treći dan rano izjutra stigosmo Turkestanu i Zakaspijskom Kraju u Samarkand, drugi po veličini grad u Turkestanu. Tu na stanici sazna* dosmo žalosnu vijest, da ćemo mo? rati nekoliko dana čekati, jer nema goriva za lokomotivu. Spominjem uzgred, da su na cijeloj pruzi po lokomotive udešene za loženje naL tom, koja se u izobilju dobiva iz obilnih i jakih vrela u Baku i po ck jelom Kavkazu. Ali sada je Baku odrezan od boljševičkih vladavina, i azribajdžanska vlada malo ili go? tovo nikako ne prodaje boljševici* ;pa naftu. Boljševici veliki proce? pat lokomotiva loženjem naftom nreudesiše u loženje s drvima i ug* Ijenom, ali toga je u Turkestanu veoma malo i zato vlakovi ovako teško i neuredno kreću. Pomirismo se i s ovim, a ja od* mah pođoh u grad, da vidim one znamenite i historičke spomenike, o kojima su mi toliko pripovijedali u Taškentu i toplo mi preporuči* vali. da na svaki način ostanem u Samarkandu i razgledam osobito stari grad i njegovu okolicu. Već sam ulaz u grad odmah od kolodvora očarava svojom Ijepo* Број 332 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA” Pitanje i i i i i . i I , . . I i i ' , i I , ! I i i • i i ; i ’ . ' ! 1 I • I | i ‘ : 1 .) Kanite li izdati stroge naloge na žandarmerjjske stanice, kako se imaju ponašati pri istrazi, a da ne povrijede najprimitivnija građanska prava? 2 .) šta kanite poduzeti proti ovih žandarma, koji su na ovakav način vodili istragu proti Hakija B^oviću i koji su ga mučili. Pošto Skupština ne z^sijeda, molim j ( pismeni odgovor. Primite, gospodine ministre, i ovom prilikom uvjerenje moga odličnog po­ štovanja. : Mostar, 12. augusta 1921. Salih Baljić. i narodni poslanik. na gosp. Ministra Unutrašnjih Dela 29. VII. o. g. c 17 sati сјф sn žandari Pero Ćrnogor c. redov i Sjetan Presen, podnarednk iz Žand^merijske stanice u Blagaju u selo Vranjevićć (1 sata daleko od Blagaja) u kući Bećirage Begovića, posjednika i trgovca, i sina mu Hakije. Neko im je prijavio da Hakija Begov ić imade puš|<y, pa su spomenuti žandari došli i $yc ali Ma­ kiju u lance i odveli u Blagaj. Uz put ga je žandar Pero Crnogorac psovao i prijetio mu riječima: „Vaš i austr. jaram nad nama je 500 godina, ovo je Velika Srbija, mi ćemo cd Vas (misli muslimane) rezati meso ko od krmadi i bacati u đubre.« Lti ga je Crnogorac svezao lancima za krevet, bockao bajunetom po vratu, samo da Čokorilovštlna „Srpske Riječi". iznudi priznanje, da Hakija imade Čokorilo se je povampirio i pojavio oružje. Ovih muka spasio ga je drugi se opet u osobi Stijepe Kobasice, koji žandar, Stefan Presen, koji je navalio pušta u svojoj „S. R.“, da se iznose na Crnogorca i zapretio mu. da ne naigadnije denuncijacije protiv naših smije muč ti uhapšenika. Hakra Begonajboljih ljudi. Tako je i u broju od vič ie tri puta gonjen iz Blagaja u 5. o. mj. donijela dopis iz B Krupe, Vranjeviće uza stranu, Crnogorac ga kojim se nastoji okaljati karakter Muje usput nagonio na draču bosih nogu, hamedbega Ibrahimpašića. pr kazujući gušio za vrat i trgao ovratnik, samo ga kao šuckora. Austrijanca, frankovca da prizna, gdje je sakrio oružje. Žani si, čime već obiluje bogati riječnik dari su prebrali kuću, a da nijesu Čokorilovaca. Povoda tomu, dala je pokazali nikakvo p smeno riješenje intervencija Muhamedbegova kod vlasti, istražne vlasti, natjerali u strah kućnu da se dozvoli, da se skromno, bez čeljad, te nijesu našli n kakvog oružja. ikakova veselja i zabave, održi u Binit: puške tičarice (flobert), koju im haću trka, koja je bila prije već zakaje Hakija odmah uručio, čim su bili zana na 17 augusta, i na koju je bila došli. Nije im bilo to dosta, nego su došla sva sila svijeta iz cijelog bihaću subotu u 13 sati uzeli žandari i kog okružja. Na pritisak mase, koja Bećira Begovića i iz Blagaja poveli u Vranjeviće i to putem naokolo, koji je je bila vrlo mnogo u priredbu potrošila, Muhamedbcg je poduzeo tu indug šest sati mjesto pravim putem. tervenciju, i čim nije trka biladozvokoji traje sat, da vode istragu na licu Ijna, odmah je svojim uplivom uspio, mjesta. Ispitivali su svjedoke, i koji da rasturi svijet, koji je htio pošto su god u prilog Hakije Begovića govopoto držati trku. rili, psovali su ih najpogrdnijim rijeČima. Tako su najprostije psovali i Najprostija je laž, da je 1914. Muvrieđali Aliju Abada, Mejru, ženu Muje hamedbeg huškao svjetinu proiiv Srba, Čoiića. bolesnu u prisutnosti glavara a najbolji je dokaz za to činjenica, da N k le PuljIČa, muktara Ibre Luiića i je u svom govoru, koga je morao Ahmeta Čumurije. pod pritiskom mase i tadašnje drža­ vne vlasti držati, tako zaobišao uopće Da bi žandari prestali mučiti, molili Srbiju i Srbe, da je dobio prijekor od su Bećiraga i Hakija Begović, da im vlasti, što se je »osmanlijski izvukao« dozvole, da kupe pušku, ako im je i nije rekao ono, što se je od njeg baš stalo, da u njih nađu oružja. Kad tražilo. im nikako nije bilo moguće otkriti ma Muhamedbeg nije dao prilog za do­ kakvo oružje, skrenuli su istragu drugim ček srpske vojske zato, što bi se plašio, putem. Ispitivali su naime o uvredi Njegovog Veličanstva Kralja, koju je jer je on sam tražio, da se o njegovu radu povede istraga i ako je Šta kriv, navodno Hakija begović počinio. 1 ta neka se kazni. Istraga je dokazala istraga n je polučila željenoga uspjeha, potpunu ■ njegovu nevinost. On je dao te su žandari Pero Crnogorac i nared­ prilog za to, jer je uvijek želio i ra­ nik Simić bijesni prijetili se Bećiragi i dio na bratstvu i slozi oba plemena i Hakiji Begović, da će oni sve kapita­ sve^ triju vjera. liste uništiti. Iz Vranjevića su pošli u Čovjek se zbilja ne može načuditi, Blagajne su u 2 sata (po ponoći) osta- i vili pred kasarnom Beć ragu i Hakiju | kako se može ovoliko navaljivati na čovjeka, što ie molio vlast, do dozvoli Begovića. Tako su žandari dovršili trku bez ikakva karaktera zabave, svoju istragu. pogotovo kad je sličnu trku priređi­ Stoga sam slobodan zapitati ’Vas. Gospodine Ministre: 1 valo i »Kolo jahača Regenta Aleksan- j tom i krasotom. To je lijepa aleja, gdje u sjeni divljih kestena osjeća« te onu hladnu i lahku prijatnost a svjetlo zelenilo kestenovih listova ugodno djeluje na oči. Išao sam go« tovo cijeli sat između bašča i oma* njih kućica uz cestu, dok napokon ne stupih u novi grad ili kako ovdje govore ruski Samarkand. Tu je od* mah pri ulazu na desnoj strani og* roman i prekrasan park, koji je sa* da nešto zapušten, ali ipak dobro sačuvati. Samarkand je jedan od najsretnijih gradova boljševičke dr žave. Tu su slučajno komesari bili većinom pošteniji i savjesniji Iju* di, te nc dozvolišc ono besmisleno uništavanje svojine pojed и i države. Dok u Taškentu dozvoliše isjeći cijele aleje i parkove, jer u zimi ne bijaše drva, dotle samar; kandski komesari nađoše način, kako će pribaviti drva sovjetskim i organizacijama i stanovništvu. Novi se Samarkand odlikuje lije* i pim širokim i popatošenim ulica* ' ma, širokim trotoarima i čistim ka* i rr.enim, većipom jednospratnim, ku* čama. A sve jc ovo u divnom žele* nilu bašča i voćnjaka. Na glavnom j trgu pred sabornom crkvom ugle* I dah prekrasan spomenik, koji bolj* ј ševici podigoše na uspomenu palim i junacima za slobodu u revoluciji. 1 Spomenik jc i umjetnički veoma li* I jep i dobar, a simboliki pun osje? čaja i ljubavi k slobodi, prosvjeti i Bilješke. pravdi. Na prednjoj su strani zla* tom urezane slijedeće riječi: Vi padoste žrtvom u borbi kobnoj Ljubeći beskonačno svoj narod, Vi dadoste sve, što mogoste dati I život i ljubav i slobodu. Još su u spomeniku urezane dvi* je željezne daske. Na jednoj su pre krasno isklesani inteligent i radnik kako preko nakovnja pružaju ruku vojniku svom bratu i oslobodiocu. Druga daska prikazuje Sarte, kako duboko pod zemljom kopaju nesret* ni i iznemogli, a nad njima iza plani* na uzlazi sunce slobode i pravde, koga prvi traci očaravaju nesretne Sarte i oni kao slijepci podižu svo* je ruke naprama ovom suncu, no* vom svom životu i ljepšoj budućno sti. Na četvrtoj su strani isto tako zlatom urezane u prozi slijedeće poginusmo vjerujući u ideale revo* lucijc i slobode«. Uistinu dostojna uspomena ostaje potomstvu s ovim spomenikom, koji će dugi niz godi* na spominjati sve one junake, koji ne požališe svoje živote, samo da oslobode narod od cara despota. Od ovog spomenika vodi lijepa i čista ulica sve za novi Samarkand, gdje nado vezuje stara aleja, a za nekoliko minuta vide moje oči kroz granje neke crne tamne ruše* vine i mnogo, mnogo zbitih kao u jednu hrjni kuća i kućica, a sve to tek jedva zamjetno proviruje kroz zelenilo drveća. Osjećao sam u du* ši neki osobiti nemir i dobro se sje* , । • ; 1 ј l j dra« neki dan u Sarajevu. I dok po­ tonjoj trki niko ni riječi nije prigovoгјр, bihaćkoj se prigovara. Ovakovlm ispadima samo se |iri razdor i nesloga među narod opi, jeoji ne samo da ne služi narodnom jedln stvu, nego ga sve to više potkopava Nije pamet od prijatelja praviti neprijatelja; pamet je od neprijatelja stvoriti prijatelja ’ Kako Sire laži ? Ko to ne zna. neka prati našu dnevnu Štanjpp. Po znati virtuoz u laganju Stijepo Koba­ sica, kojega smo laži već toliko put« ftktima utvrdili, izmislio je, da je mi­ nistar Spaho pohitao, da prvi primi odštetu za agrar. Mi smo mu ispred dra Spahe ponudili sve ono, što je Spaho dobio i što će dobisi jtr svak zna, da Spaho nema niti je imao ni pedlja zemlje — za fond radikaln* partije, <amo da on dadne za naSu organizaciju 50 D. On je naravno mu­ kom mučio na ovo. Ali to nije ništa smetalo ovdašnju pačavru Šerifovn „Domuzovinu*. da i ona donese tu vijest. A beogradske novine, kako su u svemu površne, tako su prihvatile i ovu laž za istinu i sad pune stupce o tom, kako se je dr. Spaho pobrinuo za se i prvi dobio odštetu za agrar. 1 tako će sad čitav Beograd i Srbija, a i drugi krajevi vjerovati, da su se na­ ši poslanici i ministri borili samo za svoje džepove. Pa će se ipak neko usuditi da us­ tvrdi, da naše novinstvo ne podiže moral u narodu?! Mali raznosači novina. Ođ jedno • ga sarajevskog učitelja, primamo ov? ‘ retke: „Juče sam čuo na ulici među dvjema ženama ovaj razgovor: „Gdje si bila?” B.: „Vodila sam dijete u školu, da ga upišem*. A-: „I moj je Salko išao jednu godinu u školu, pa ga više ne dam. U školu kad ide, ni­ i šta mi ne donosi, a evo ima dva mje­ ; seca kako prodaje novine i bukadar i mi para donosi«. 1 koliko tih malih Sslka, Jova, Iva i Avrama ima u Sarajevu, da prodaju i dnevne novine? Kako je ta „trgovina** i među roditeljima našega siromašnog naroda eto na dobru glasu biće ih još i tako će mnogi dječak zbog te pri­ vremene zarade uopće izgubiti svoju buduću egsistenciju. Ti se raznosači novina i kvare. Obično su to djeca bez dobra kućnog odgoja, pa poslije od njih samo skitalice, dangube, a onda nastaju od njih druga zla. Pa i same novine, daju prilike tim dječacima, da se kvare. Eno ga pro­ daje jednu sarajevsku novinu I glasno kroz čaršiju reklamira: „Pokolj mu slimana u Sandžaku Г Znadu li go­ spoda koji daju povoda ovakim uzvi­ cima, da djeca njima bune duhove Znadu li, da ni najmanje to djeci nije ' , [ : | | ćam, da je to bio onaj osobiti osje* čaj, koji se u čovjeku pobuđuje, kad se približuje k nečemu prašta* rome, historičkomc. Napokon se pojavljuju one originalne sartske kućice i dućančići. Vidim Sarte ka* lajdžije, kovače,, zerzevačije i druge zanatlije. Rade marljivo, spr. tno i brzo, dok je još hladovina. Za njihovjm oniskim dućančićima opazih na desnbi strani u zelenilu visoku okruglu kulu. Zausta ih se i upitah jednoga Sarta. šta je ono tamo? On mi reče, da je to grobnica Tamurlan Hana. Skrenuh iz glavne aleje i krez uske sartske sokačiće dođoh pred grobnifu. pred kojom je velika široka sofa sa nekoliko vrba. Veličajan je pogkd na ovu grobnicu, remek-djelo stare kul­ ture i minulih stoljeća. Nekada je ova dragocjenost bila kao sunce ovdje na zemlji među ovim sartskim potleuŠicama, koje kao iz pieteta sklanjaju svoje glave pred slavnom uspomenom onoga, Što bi povjereno ovoj grobnici, da sačuva potomstvu i svemu čovje­ čanstvu i pripovijeda slavu i dobra djela onih, koji u njoj legoše na vječni ođpočinak. (Nastaviću se). I | i | i | 1 Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega t,MERHAMETAM. �Број 332 Broj lijepo, da se zaranije uče svakim iza­ zivanjima među masom. Drugi se upravo geozno dere kroz čaršiju n. pr. sa kakvim nemoralnim natpisom neke i neke novine i ozbiIjni se svijet u čudu pita, ima li iko, da ovome stane na kraj. On lijepo stavlja u dužnost direkciji ovdašnje policije, đa se uopće djeci zabrani raznošenje novina, a odraslim da se zabrani svako vikanje i reklamisanje kako je to i u drugim većim gradovima u nas i na strani. ’ I । 1 Zabrana pjevanja i sviranja. Policajna vlast zabranila je radi državne korote do dalje odredbe svako svi­ ranje i pjevanje u baščama, kao i pje­ vanje u lokalima. Оча naredba je ušla već jučer u snagu. i Tuže nam se invalidi fz Banje ! Luke, da su ih kod pregledavanja na I 4. augusta predledali nestručnjaci. Naro­ I čito su loše prošli reumatični invalidi, ! ier im gg. liječnici nisu posvećivali nikakvu pažnju. Ovakvim bolestima potrebno je dulje i temeljito pregleđanje, no bi bilo nužno, da se svi oni, koji pa reumi boluju, podvrgnu ponovnoj pregledbi. Domaće vijesti. Atentat n» ministra dr. Spahu. Kraj ceste između Celja i Ljubljane, I kuda je imao proći dr. Spaho s kra­ I ljevskim namjesnikom za Sloveniju, dr. Hribarem, bili su — prema vije­ stima, što ih iz Ljubljane dobismo danas — komuniste stavili 14 kg. eksp loziva sa paklenim strojem. To je otkrio jedan žandarmerijski narednik i tako .spriječio ovaj atentat. Kako „Jutro" javlja, već je uhvaćen i aten­ tator, koji priznaje djelo. Sreća je bila, te se je dr. Spaho upravo pred pola­ zak odlučio, da putuje željeznicom. Sjednica Min Savjeta. Na juče­ Jučer je dr. Spaho sretno prispio, rašnjoj sjednici Min. Savj. raspravljan nakon dvodnevnog bavljenja u Za­ je zakon o administrativnoj podjeli grebu, u Beograd. zemlje, o državnom savjetu i o cen­ Naši poslanici, koji su članovi po­ tralnoj vladi. Zaključeno je, da sc broj ministara smanji na 12. Ministar­ jedinih sekcija Zakonodavnog odbora, neka se odmah zapute u Beograd, jer stvo nar. zdravlja biće priključeno soc. politici, pošte i brzojavi saobraćaju ili i sekcije rade punom parom. Ministri — rezervni kapetani I. trgovini i t. d. klase, đ. Krsta Miletić, ministar saOdgovor Irske Engleskoj. Irski dr. Henrich Krizman, miniodgovor, koji je 4. sept. bio objav? obraćaja, šuma i ruda i g. dr. Mehmed Ijen, veli, da narod irske ne priznaš star Spaho, ministar za trgovinu i je. nikakvu dobrovoljnu uniju s En? industriju unapređeni su za rezervne gleskom i postavlja se na temeljno kapetane prve klase. Sva trojica su prirodno pravo, da sam za se slo? oni ministri, koji pripadaju vojsci. — budno bira, kako će svoju nacional? Min. nar. zdravlja, dr. Hamdija Karanu sudbinu udesiti. Irci su se u og? mehmedović imenovan je sanitetskim romnoj većini izjavili za samostal? kapetanom l. klase. Politički pregled. nost svoje republike i tu odluku vi? še puta potvrdili. Engleska postupa, kao da je Irska s njom vezana ta? kovom Unijom, koja zabranjuje svako odcjepljenje. Držeći se tako? va nazora, engleska se vlada i par? lamenat služe pravom, da u Irskoj vladaju i daju joj zakone, i to u to? likoj mjeri, da svakog irskog građa? nina, koji odbija od sebe podaničku dužnost, ubijaju ili zatvaraju. U irskom se odgovoru veli dalje, da Irci odbijaju engleske predloge, koji su im 20. jula predani, jer ti predloži ne znače poziv Irskoj, đa pristupi u slobodno izabranu zajed? niču slobodnih naroda britskog car? stva. Britski dominiji ne štite se od engleskog gospodstva ustavom pri? znatim pravom, koji bi im jedna? kost položaja i apsolutnu slobodu naprama engleskoj kontroli davalo, nego hiljadama milja, koje ih od Engleske rastavljaju. Irska ne bi i? mala garancije ni u udaljenosti ni u pravu. Ona bi bila umjetno pođi? jeljena u dvije države, od kojih bi svaka utjecaj druge potkopavala 1 obje bi bile podvrgnute vojničkoj i gospodarskoj kontroli Engleske. Konačno u odgovoru se veli, da Ircima mora biti dopušteno, da gla? vne historičke i geografske činjeni? ce posmatraj s irskog stanovišta. Oni bi bili sporazmni, da neutralni i nezainteresovani suci između Irske i Engleske odluče. Irci će se samo onda oprijeti, ako biše Englezi pri? jetili time, da će svoje stanovište si? lom poduprijeti. Prijetnje sa silom moraju biti isključene, kako bi se omogućilo, da se punomoćnici sa? stanu, koji ne smiju nikakovim us? lovima biti priječeni, nego samo či? njenicama. Opunomoćnici moraju biti voljni, da riješe sporne tačke ne apelom na silu, nego imajući pred očima načela, da mora vladati me? đusobni sporazum. Trci predlažu načelo: Jedna vlada s privolom o? nih, kojima se vlada. To je načelo jedina podloga za vijećanje engles? kih i irskih zastupnika. Na toj je podlozi Irska pripravna, da odmah odredi svoje punomoćnike. pomoć na ri­ jezera, vlade. Patriotska je dužnost svih građana, da upisuju državni zajam! I ( ' | . kuta izostao je od ovog broja radi obilja gradiva. Olakšice za dobivanje avansa, [ Usljed povišenih biliegovnih pristojbi za izdavanje gruntovnih izvadaka nastala je nemogućnost, da se zemljo­ posjednici služe sa zakonu predviđe­ nom mogućnosti dobivanja avansa na račun oštete za kmetovska selišta. Dešava se, da jedan gruntovni izvadak stoji 120—140 K. Najgore je ondje, gdje je više suvlasnika, a puno kmetovskih selišta pa prema tome i izvađaka. Ustanovljeno je da imade slu­ čajeva gdje zemljoposjednik može, da dobije 10.000- 12.000 kruna avansa, a mora da plati 4.000—6.000 kruna. Ovakav postupak nije ništa drugo ne­ go otimačina. Kod i onako malo ošte­ te oduzimati za biljegovne pristojbe ovako velike sume novaca ne može dovesti nikako u sklad sa pravičnošću. Svi poslovi oko likvidacije trebali bi da su prosti od svake pristojbe. Po našem mišljenju nebi ni trebali gruntovni izvadci kod molbi za avans, ne­ go bi bilo dostatno da se molbi priKlopi sumarni iskaz evidencije katas­ tra, a gruntovne oblasti, da potvrde da li ima tereta ili ne i na koje dije­ love i da li su dijelovi vlasnika ili suvlasnika označeni u sumarnom is­ kazu tačno. Ovo bi bio i brži i jefti­ niji postupak, a vlasti bi sa većom lahkoćom i brzinom uredovale. Do sada su zemljoposjednici pljač­ kani i guljeni od nahuškanih masa, a sada ako pri ovome ostane biće pljačkanje od državnih vlasti. S toga je naš poslanik Fehim Kurbegović upravio brzojavni upit na mi­ nistarstvo finansija, da se ovi poslovi oproste od svih pristojbi ili da se procedura na gore spomenuti način olakša. Zemljoposjednicima na znanje. Po? I , ; ; Eksport suvih šljiva, koji je — kako . je općenito poznato — jedan od naj­ važnijih naših izvoznih artikla, nije mogao biti u tolikoj mjeri kultivisan, u koliko se to odnosi na vrst i koli­ činu naših šljiva. Glavna krivnja le­ ■ žaše u tome, što se je moglo oprav­ ! danoj želji sjeverno- i zapadnoevrop­ skih veletrgovaca, i to iz razloga ne­ stašice etivaža tek djelomično udovo­ ljiti, a da bi mogli ovu robu trajne kakvoće, zdravu i u sandučiće zapakovanu svojim maloprodavaocima nuditi na prodaju. Vodeći računa o ovoj nestašici, po- j dig’a je »Bosna«, dioničarsko društvo za iskorišćavanje voća i industriiu konzerva, u Sijekovcu kod Bos. Broda etivažu na osnovi najnovijih mašinerij- j skih i kemičkih otkrića. U ovom podu­ i zeću etivirane suhe šljive ne samo da su savršeno sterilizovane, pa stoga za ljudski užitak po volji za dulje vrijeme konzervisane, nego i prekrivene za oko tako rekuči ugodnim, Ijepim sjajem. I Ovo, kao i oprema ploda u sandu­ cima. koji posao ni najmanje ne upliviše na rezultat prije toga obavljene sterilizacije, odgovaraju osnovn'm za­ i htjevima kupaca u inostranstvu. Velečina etivaže, kao i povoljna si­ tuacija na križoputu normalnih i uskotračnih željeznica, te neposredan polo­ žaj uz Savu omogućuju pokriće svake kvantitativne potrebe suvih Šljiva. Gospodarstvo. Izvještaj o novinarskom kougresu od našeg gl. urednika g. Kor- što su mnogi kot. sudovi zatezali sa izdavanjem gruntovnih izvadaka zemljoposjednicima, koji ih trebaju radi prilaganja molbi za isplatu seli? šta i time im se onemogućavalo da se pripomognu, stoga je nar. posl. Fe? CN. Fr. Pr.) him Kurbegović intervenirao kod pravosudnog odjeljenja zem. vlade. Francesko4urski sporazum. Day? Pravosudno odjeljenje uvaživši Ii Express?u« javljaju iz Carigrada, sve razloge izdalo je dvije hitne da će se uskoro potpisati francusko? naredbe na kot. sudove gdje im se turska konvencija i da se nekoliko j nalaže da u ovim slučajevima izdaju francuskih zarobljenika, koji su os? svaki dan za uredovnih sati gr. iz? lobođeni, spremaju, da se ukrcaju vatke i đa se reŠavaju kao stvari hit? na lađe. ne naravi. Za svako zatezanje ili Mirlditi dobivaju pomoć. Alban­ nekorektnost, usljed učinjenjc pri? ska plemena u Skadarskoj Malesiji tužbe biće dotični organ pozvan na koja su potpuno solidarna sa miridit- najstrožiju odgovornost. skom republikom, pošla su u Miriditima. Sad se vode borbe jeci Rijoli, u okolini skadarskog između ustaša i trupa tiranske Страна 3 Strana „ПРАВДА" - „PRAVDA* ■ । : ; i I * SrfdnjošboIsRe stipendije. Pokrajinska Uprava za Bosnu i Her­ cegovinu podijelila je za školsku go­ dinu 1921.122. ove stipendije đacima | siednjih škola musi, vjere : (7000 4. U Velikoj Realnoj Gimnaziji u Banjoj Luci: Zjajo Rasim 2.000 K. Mehmeda? gić Tajib 2.400 K. Torić Halil 2.400 K, Pezić Hakija 1.200 K, Maglajlić Ekrem 2.400 K, Moralić Hajrudin 1.000 K. Alihodžić Asim 1.000 K, Šatrić Šefik 1.000 K, Baručija Nazif 1.000 K, Skopljak Asim l.OOO K, Zja? jo Ibrahim 2.000 K, Beširević Murat 2.000 K, Babić Ibrahim 2ЈХИ) K, Ba? bič Muhamed 2.400 K, Alagić Said 2.400 K, Beširević Husein 2.400 K, Filipović Ibrahim 2.400 K, Filipović Omer 1.600 K, Filipović Safet 2.000 K, Filipović Husref 1.200 K, Ćevro ' Saćir 2.400 K. 5. U Velikoj Realnoj Gimnaziji u Tuzli: Rustanbegović Mustafa 2.400 K. Mulalić Ibrahim 2.400 K. Bešlagić JŠefik 2.400 K, Berbić Osman 2.400 1. U Velikoj Gimnaziji u Sirajevu : K, Muftić Hazim 2.4СХ) K, Aganović Nurudin 2.400 K, Efendić Hašim DŽonlagić Čamila 2.000 K., Ruždić 2.400 K. Mulabećirović Mehmedali? Muhamed 1.000 K, Bisić Mehmed 1.000 K, Ahić Naših 2.400 K, Kulović i ja 2.000 K, Hađžimehmedovie Izet Mujo 3000 K. Kulović Salko 3.000 K, 2.000 K. Tihić Ahmet 1.60O K, Hif? ziefendić Ćazim 2.000 K. Tirić Dže? HaliloviĆ Hašim 2.000 K, Kadić Muha­ mal 2.400 K, Muratbcgović Husein med 1.000 K. Čengič H’lmo 2 000 K, Čohadžić Hasan 1 000 K, Glibić Hafa 2.400 K, Omersoftić Alija 2.400 K. 1.000 K, Imamovič Nezir 2.400 K, Džinić Muradif 2.400 K, Džamdžić ČohadŽ ć Mesud 2.000 K Sočić Ibra- tRasim 2.00 K, Bajraktarević Meh? med 2.400 K, Šakić Safet 2.400 K. him 3.000 K, Balagija Abduselam Krdžalić Hakija 2.400 K, Obralić 3.000 K, Prohić Husein 1.500 K, KaAbdulganija 1.600 K, Delibegović rahasanović Abida 1.000 K, Čamo RaMujo 2.400 K, Mazalović Ibrahim sim 3.000 K. Idrizbegović Ekrem 3.000 K, Sarajlić Mustafa 3.000 K, Samić 2.000 K, Fejzagić Abduselam 2.400 K, Fafizović Sadik 1.000 K, Sehić lb? Nurko 3.000 K, Hadžialić Safet 2.400 rahim 2.400 K, Čaušević Sadik 2.400 K, Smailbegović Rizah ЗлОО K, Hakruna. sandedić Šefket 1.000 K, Hrelja Mu* hamed 3.000 K, Beganović Almasa 3.000 K, Sultanović Abđul-Aziz 3.000 K, Akšamija Ahmed 3 000 K, Brankoković Ahmed 2.400 K, Ajanović Ragib 2.000 K, Rezaković Mustafa 3.000 K, Mulabdić Nedžib 2.400 K, Limić Teufik 3.000 K, Limić Rešad 2.000 K, Đuvić Ahmed 2.000 K, Tanović Ulfeta 3.000 K, Vukotić Kalima 3.000 K, Kamić Šamija 3.000 K, Behmen Mu­ hamed 3.000 K, Dervišić Smaii 3.000 K, Ekić Sejfulah 2.000 K. 2. U Velikoj Reaki u Sarajevu. Šamić Midhat 1.000 K, Dubravić Hilmija 1.000 K, Čokić Ćamil 3.000 K, ZildŽić Ata 1.000 K, Fazlibegović Asim 3.000 K, Hasandedić Šemsudin 1.000 K, Tihić Salih 2,000 K. a HadŽizukić Hamid 3.000 K. 3. U Velikoj Gimnaziji u Mostaru: Koiarević Ragib 3.000 K, Kolaković Paketni saobraćaj s Mađarskom. Hajrija 1.603 K, Fazlagić Velija 2.000 K, U smislu otpisa ministarstva pošta Hunjić Jusuf 3.000 K, Bostandžić Agan i telegrafa br. 53291 od 31. avg. t. g. 3.000 K, Sarajlić Alija 2.000 K, Kapezapočeo je počam od l. sept. t. g. i tanović Osman 2.400 K, Defterdarević i direktni paketni saobraćj s Mađar? Aziz 3 000 K, Salković Husein 3.000 K. i skom. Alihodžić DŽemal 3.000 K, Kurtović Paketi se primaju do 20 kila, a po Fejzo 3.000 K, Kapidžić Sabit 3.000 K, vrijednosti do 1000 franaka dinara). Bašagić Husnifa 3.000 K. Kosović Der­ viš 3.000 K, Pašič Sulejman 1.000 K. Trebović Šefko 2.000 K, Burina Ragib 2.400 K, Resulbegović Muhamed 3 000 K, Rizvanbegović Omer 3.000 K, Rizvanbegović Cemal 3.000 K, Rizvanbegović Zineta 2Л00 K, NikSić Mustafa 3.000 K, Tanović Tahir 2.000 K, Tanović Mehmed 2 000 K, Tanović Вајго 2.000 K, Zametka Atif 3000 K, Begić Husein 3.00J K, Kapetanović-Gavran Hifzija 3000 K, Kapetanović Džemil 3.000 K, Alagić Hasan 2.000 K, Ibruh Ibrahim 3.000 K, Čampara Omer 3.000 K, Dilberović Asim 1.600 K, Hasanbegović Kasifn 3.000 K, Krvavac Uzeir 2.000 K, Pašić ^afet 3.000 K, Pašić Munib 2.000 K, Pašić Salko 2.000 K, Tanović Edhem 2.000 K, Nametak Abdurahman 1 000 K, Mursel Ekrem 1.000 K, Lakišić Ibrahim 1.600 K. Brkić Zejina 1.200 K. Ćurić Hajrudin 1.000 K, Čišić Hasan 1.600 K. Drljević Mustafa 1.200 K, Deronja Mehmed 1.000 K, Aiikalfić Fazlija. 1.000 K, Balić Šefkija 1.200 K, Selimbegović Šefkija 1.200 K, Hujdur Ćamil 1 000 K, Karamehmedović Sabrija 3000 K. Konjhodžić Šaćir 1.200 K, Mahić Mu­ hamed 3.000 K, Muminagić Hasan 3.000 K, Tančica Ibrahim 3.000 K, Vukovac Hasan 3.000 K, Dizdarević Abdulah 3.000 K, Gujić Mustafa 3.000 K, Hajdarović Abduiah 3.000 K, Mujezinović Hasan 3.00“ K, Sadiković Muharem 3.06 K, Zuhrić Alija 3.000 K, Dizdar Hamid 3.000 K, Golubić Meh­ med 3.000 K, Burina Safet 3.000 K, Pezo Mustafa 3.000 K, Karamehmedović Mustafa 3.000 K, BuzaUko Edhem 3.000 K, Koso Šaar 3 000 K, Dilić Sajto 3.000 K. Kapidžić Hamdija 3.000 K, Tanović i Junuz 3.000 K, Čerkić Mustafa 1.600 K, ; 6. U Velikoj Gimnaziji u Bihaću: Tatarović Omer 2.400 K, Kesero vić Osman 2.400 K, Omanović Esad 2.000 K, Mustedanagić Mahmuđ 2.000 K, Kulenović Kapetanović Hu? sein 2.400 K, Kulenović Smaii 1.600 K, Krupić?Kapetanović Mehmed 1.000 K. Čehajić Enver 2.400 K, Baj? butović Kulenović Ahmed 2.400 K, Bahtijaragić Bahtijaraga 2.400 K, Vajzović Muharem 2.409 K, Zjakić Husein 1.000 K, Hodžić Omer 2.000 K, Mehičić Mehmed 2.400 K. Kule? nović Jakub 2.00(1 K. Kulenović Ha? kija 2.400 K. 7. U Nižoj Gimnaziji u Lijevnu: Jeleč Adem 600 K, Borić Muha? rem 600 K, Lemo Hamid 600 K, Zelj? ković Zejir 1.600 K. Radaslić Mah mud 1.600 K. 8. U Nižoj Gimnaziji u Derventi: Čeliković Sulcjman 2.400 K, Sma? jilbegović Fethulah 2.400 K, Krajiš? nik Alija 1.000 K. Saračević Hasan 2.000 К.^ 9. U Nižoj Gimnaziji u Prijedoru: Pašalić Sefik 2.000 kruna. 10. U Nižoj Gimnaziji u Brčkom: Rustanbegović Osman 2.000 K. 11. U Nižoj Gimnaziji u Gacku: Babović Rešid 1.600 K. �Strana 4 Стпанз ПРДНДА* — Broj 332 Број QRAV'OA* Ministarstvo Finansija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. 7°lo državni investicioni zajam g. 1921. u iznosu od Din. 500,000.000. POZIV NA UPIS Ministar Finansija Kraljevine Srba, Hrvata I DBr. 7941 uzakonjene članom i Slovenaca, na temelju Uredbe od 27IV1. 1921. | poziva na upis 130 Ustava П državnog investicionog zajma 1921. u nominal. iznosu od Din. 500,000.000. Ovaj je zajam investicioni i upotrebiće se isključivo u svrhu općega dobra kao: opravke, dopravke, i proširenja že­ ljezničkog saobraćaja, "podizanja novih, i dovršenja započetih željezničkih pruga, uređenja i podizanja pristaništa, puteva, drumova i t. d. Nominalni iznos zajma je Din. 500,000.000, izdat al pari, u komadima po Din. 100, 500, 1.000, 5.000 i 10.000, u 50.000 serija po 100 brojeva, a kamate su 7% godišnje, koje se isplaćuju dekurzivno bez ikakovih odbitaka, u polu­ godišnjim kuponima, i to 15. marta i 15. septembra svake godine kod svih javnih blagajnica i ovlašćenih novčanih za­ voda, bez ikakvih odbitaka poreza, biljega i taksa. Prvi kupon dospjeva 15. marta 1922. Za vrijeme od 10 godina ovaj se zajam ne može konvertirati, ni u tom roku kamatna stopa smanjiti. U slučaju da se zajam nakon 10 godina konventira, ima se sopstvenicima obveznica ponuditi isplata u nominalnim iznosu. Zajam je amortizacioni i izdaje se na 50 godina. Amor­ tizacija počinje 4. godine nakon emisije, i vrši se jedanput godišnje kod Generalne Direkcije Državnih Dugova, izvlače­ njem ili otkupom, po uređenom amortizacionom planu, koji je na obveznici utisnut. Zajam je obezbjeđen hipotekom, a potrebna suma za anuitet (kamate i amortizaciju) unosiće se svake godine u budžet, a za pokriće služiće u prvom redu dohodak dotičnog investicionog objekta. Kuponi zastaravaju za 5 godina nakon dospjeća, a iz­ vučene obveznice 30 godina nakon izvlačenja. Zajam će biti kotiran na svim domaćim burzama. Obveznice ovog zajma ravnopravne su sa ostalim držav­ nim obveznicama; uživaju pupilarnu sigurnost, mogu se po­ lagati kao kaucije, upotrijebiti za fondove, zadužbine, depo­ zite, kod svih javnih blagajna i privatnih poduzeća. Obveznice mogu se lombardovati kod Narodne Banke Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i njenih filijala, prema zakonskim propisima. , Obveznice i kuponi ovog zajma oslobodjeni su svakog sadanjeg i budućeg poreza i prireza, kako državnih tako i ostalih (oblasnih, okružnih, sreskih i općinskih) kao i svih taksa i dažbina u Kraljevini. Upis će se vršiti od 1. do 30. septembra 1921. kod svih novčanih zavoda Kraljevine Srba, Hrvata i Slove­ naca, po gore spomenutim uslovima (za svakih 100 Din. obveznice Din. 100’—u gotovom). Za kontrolu upotrebe ovog zajma izabraće se jedan parlamentarni odbor. Po utrošku celoga zajma podneće Ministar Finansija Narodnoj Skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca iz­ vještaj o cjelokupnoj upotrebi njegovoj Beograd, meseca jula 1921. Ministar Finansija Agrarna Direkcija za Bos, i Herc. Dr. Košta Kumanudi v. r. MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, Broj: 23680 921. jer je jedini spas našeg težaka u zas Sarajevo, dne 31. aug. 1921. drugama, jer će zadruge provesti D 3 CD B CD B CD ■ CD П CD 0 CD 8 CD ■ CD ■ CD Suvisnost Л intErvencije pri kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kuL UkvldacHI JnnETovshih odnosa. turnog sela nema ni bogate ni kub I i sva gamad mora poginuti, ako upotri- ! turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplab I jebite moja najbolja iskušana i posvuda Premda je Oglasom 23747 od 16. no: »Središnji savez jugo« ov. mj. potanko objavljeno, kojim na­ I hvaljena sredstva kao: protiv poljskih slavenskih seljačkih z a« i kućnih miševa K 12' — , za štakore K činom se mogu da postignu avansi druga u osnutku u Šarajes na naknade, ipak se dnevr.o dešava 16*—, za žohare ruse i Švabe K 20*—. v u«. Oglašujte u „Pravdi" Miševi, štakori, stjenice i žohari Oglas. slučaj, da se za pojedine stranke preduzimaju različite intervencije u pravcu, da se preko reda udovolji pojedinim molbama. Pošto je svako uvaženje koje molbe izvan reda, kojim je stigla, posve ne­ moguće i isključeno, a povrh toga otpočeti će i opća likvidacija u zemlji odmah, čim stigne zatraženi kredit za provođenje likvidacije, upozoravaju se stranke ponovno, da se kane svake intervencije, koja je prema izloženome samo suvišna i bezuspje na. Agrarni Direktor: (3—3) I — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15 —. Za moljce po K 10 i 20, prašak i za buhe po K 10*— i K 20'—, prašak ' za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, i mast za uši na glavi K 5’—i 12'—.Mast I I za uši na blagu K 5*— i 12'—. Prašak proti mrava K 10'— i 20*—. Razašilje pouzećem Zavod za eks■ port M. J U n k e r, Z a g r e b br. 16. i I Petrinjska ul. br. 3. 131. i Feifalik. MF’ Preprodavaocima popusti _ / 0GLASIVANJE « u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ui. 31. :; Telefon 21—65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova Hrvatska Poljodjelska Banka DIONIČARSKO DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Dionička glavnica K 2o.ooo.ooo.Pričuva K 15,050.000.—. Ulošci preko 29.000.000.—. Centrala: Zagreb. Podružnice: Rijeka i Sarajevo. Ispostave: Bribir-Vinodol, Čabar, Hreljin. Prima »loSke na knjižice i na tekući raćnn te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. Bavi se ■vim poslovima, koji zasijecaju u bankovna struku. Kupuje dobra u svrha parcelacije, a pre­ uzima i komisionalno prodavanje takovih bilo u djelovima. „Odjel robe" prodaje sve gospo­ darske strojeve i potrebčtine. ICDSCDBCDBCDBCDIICDOCDHCDBCDB Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000' . Ulošci preko K 25,000 000—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajem. Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3d48c919fb00ffb50c68da31e4c9591a.pdf c43de59a3e29b4cfa76da10ebe79c805 PDF Text Text PO* A1UNA U GOTOVU PL ATENA. Pojedini broj Ц, 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ureduje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 95 (333) Čekovni račun post štedionice ll 1Q Sarajevo, utorak, 13. septembra 1921. (5. Muharema 1340.) Novinarski kongres u Splitu. ib Prvi kongres JugosL Novinar­ skog Udruženja, što je prošle hefte držan u gostoljubivom glavnom gradu Dalmacije, ima osobito značenje. On nije bio samo manifestacija staleške svijesti naših novinara, nego je - za­ slugom svijesnih Dalmatinaca — do­ bio karakter sjajne manifestacije na­ rodnog jedinstva i slavenske uzajam­ nosti. Rodoljubivost i patriotski žar, kojim su kipili gradovi i ubave palan­ ke kršne Dalmacije, u čijem krilu naiđosmo na tako topao i bratski pri­ jem, otvoriše nam nove vidike i jake podstreke u radu za veliku i, u Dal­ maciji tako razvijenu, svijest o jedin­ stvu naroda. Pohod u ovu rodoljubivu pokrajinu značiće dakle i jedan velik korak u razvoju naše štampe, jer će samo kamena srca ostati besćutna na onaj spontani ižljev jugoslavenskog žara; koji tako divno grije rodoljubiva srca kako dalmatieskog građanina ta­ ko isto i njenog mukotrpnog seljaka. Učinili bismo jedno veliko svetogrđe, kad bismo na rad kongresa prešli pri­ je nego li opišemo veličanstveni do­ ček, što ga je Dalmacija priredila svo­ jim gostima iz široke Jugoslavije No isto tako osjećamo i svu težinu ovog zadatka, jer ne znamo ni kako da to prikažemo, ni odakle da počnemo. Da govorimo o Splitu i njegovim mani­ festacijama, učinićemo krivo Hvaru, Jelsi, Trogiru i ostalim mjestima, koja nam s istim žarom otvoriše dragocje­ nu riznicu svog plemenitog gostoprim­ stva i bratske ljubavi. Da opisujemo krasote prošlosti, učinićemo krivo div­ noj sadašnjosti; da uđemo u detalje nagrdićemo skladnu cjelinu, koja nam je svima dočarala bajne slike iz hi­ ljadu i jedne noći. Biće dakle najpri­ kladnije, da se divimo svemu i nije­ mim poklonom odamo počast svi­ ma, koji nam pružiše ovaj divni uži­ tak bratskog zagrljaja i prirediše baj­ no snatrenje, koje nam je dočaralo svu zamamnost i veličinu naše velike i krasne Domovine. Čast ti, Dalmacijo; duboki vam naklon braćo Dalmatinci! Sam kongres tekao je vrlo glatko i dosta stvarno. Izuzam malo burnije rasprave o rezolucijama glede slobode štampe, nije bilo skoro nikakvih upa­ dica. Prva je sjednica bila manifestaciona. U ime priređivačkog odbora po­ zdravio je goste kolega K i s i ć toplom besjedom, u kojoj je naglasio važnost saveza sa braćom Česima, koji treba da se kod nas osjećaju kao u svom domu. Ostalu braću pozpravlja kao Jugoslavene, koji su Dalmaciji jednako mili i koja ih srdačno pozdravlja i ra­ di toga, što će im se ovom zgodom pružiti prilika, da upoznaju „ovo naše more i primorje, na kojem je buduć­ nost naše države«, U daljnjem izvađanju podvukao je vrlo snažno eko­ nomsku važnost Dalmacije i završio i ' pozdravom predstavniku pokrajinske uprave i delegatima općina. Predsjednik Udruženja N i kolaj ević sjetio se je toplim riječima Kralja ; Oslobodioca (Slava mu I) istaknuvši I da su jugoslavenski novinari — do­ šavši u Sphl osjetili, đa ovamo tre- ‘ ba da dođu svi oni, koji se kolebaju i ne vjeruju u pobjedu našeg rasnog ideala, jer će ovdje ojačati svoju volju i postići vjeru u nasu konačnu po­ bjedu. Svršio je predlogom, da pred­ sjedateljem prve sjednice bude don Jure Bijankini. (Burno odobravanje.) Zatim su govorili: predstavnik pokra­ jinske uprave g. Dr. K a t a 1 i n i ć, na­ glasivši veliku ulogu štampe; predstav­ nik gradske općine g. prof. Barač, izjavivši veselje Splita radi ove počasti i naglasivši, da je ovaj najhrvatskiji grad davno prebrodio krizu o pitanju । srpstva, hrvatstva i slovenstva. Njego­ ve riječi „Split, koji je najhrvatskiji grad, osjeća jednako srpski kao Beo­ grad i jednako slovenski kao Ljublja- ■ na“ izazvale su buru oduševljenja i ; pljeskanja. Završio je apelom, da bi । naša štampa pridonijela izravnanju opreka u narodu i odgajala ga u spa- i janju svih dobrih narodnih osebina 4 kao izrazu otmjenosti i viteštva, kojim smo se oduvijek odlikovali. (Buran aplauz) Zatim je uzeo riječ predsjed­ nik sindikata čehoslovačke štampe g. Dr. Svatek, da se vrlo dirljivim slo­ vom sjeti pok. kralja Petra i pozdravi Njegova dostojnog nasljednika, a onda se je zahvalio na pozdravima i pro­ govorio o zajednici interesa našeg i čehoslovačkog naroda, zagovarajući konvenciju naših pera, kao što su na­ še države sklopile konvenciju mačeva. Iza njeg je govorio g. Bijankini nahvalivši na izboru, hvaleći pomoć Čeha i izrazivši želju, da dočeka u Splitu i kongres svih slavenskih no­ vinara. Ruski publicista K limenko zahvaljuje na manifestaciji za njegovu domaju i želi, da velika ideja slaven­ ske solidarnosti što skorije urodi že­ ljenim plodom. Posljednji je govorio slovački novinar g. Pavlou diveći se Dalmaciji i zahvaljujući joj na brat­ skoj susretljivosti. Na drugoj sjednici (od poneJeljka) ustanovljeno je, da je na kongresu prisutno 66 novinara sa 167 glasova i to od sekcije Zagreb 61. Ljubljana 49, Subotica 27, Beograd 22, i Sara­ jevo 8. Usvaia se predlog g. Vinavera, da se rezolucijom izrazi dubo­ ka bol radi katastrofe, koja je uslijed gladi zadesila ruski narod i pozovu svi novinari, da što izdašnije podupru akciju za sakupljanje priloga za glad­ nu bratsku Rusiju. Zatim je tajnik Radosavljević čitao svoj izvještaj, o kojem se je razvila dalja rasprava, pa pošto je označen krnjim i nepot­ punim, zaključeno je, da se ustupi po- ebnoj komisiji. Iza toga je na predsog predsjednika usvojen ovaj pozdrav Iralju : »U tuzi cijeloga naroda za vlakaocem, koji je uvijek osjećao težnje dstorije, učestvuju punim srcem i puinim uvjerenjem jugoslavenski novinari Monarh, koji je tako sjajno pokazao, da se može biti i državnik i skrupu­ lozni poštovalac građanskih sloboda, ostaće uvijek znamenit, i mi, jugosla­ venski novinari, molimo Vaše Veli­ čanstvo, da primi naše najdublje saučešće i našu nepokolebljivu odanost kao i našu tvrdu želju, da Vaše Veli­ čanstvo što prije ozdravi i da sin Pe­ tra Osloboditelja ide i nadalje stopa parna svoga Oca“. U nastavku sjndnice po podne podnešen je izvještaj komisiji o radu taj­ ništva te izvještaji pojedinih sekcija. Razvila se opširna rasprava i na kon­ cu velikom većinom prihvaćena Korkut-Kovačevićeva rezolucija, kojom se bivši sekretar Udruženja g. P i j a d e stavlja pred časni sud beogradske sek­ cije radi toga, što je iskrivljeno Štam­ pao društvena pravila i u prvom broju »Novinara« iznio još i drugih netačnosti. Iza tog je blagajnik podnio svoj izvještaj, koji je primljen na znanje. Čeh Vavžinek govorio je o važno­ sti novinarskih kongresa i isporučio pozdrav Praga, a onda su izabrane razne sekcije i sjednicu odložena! U posljednjoj sjednici od srijede sa­ slušan je referat kolege Ekara o ko­ lektivnom ugovoru između novinara i vlasnika listova i nakon manje dis­ kusije u cijelosti prihvaćen njegov nacrt ugovora. Izrečena mu je i zapis­ nička hvala. O penzionom fondu re­ ferirao je kolega K o v a č i ć, te je pri­ hvaćen njegov predlog, po kojem centralna uprava ima dužnost, da po­ radi o tom. kako bi se ovo pitanje uredilo uz sudjelovanje države isto kao u Čehoslovačkoj. Isto je tako prihvaćen Kcvačićev predlog, da glede bolesničkog fonda svaka sekcija stupi u vezu sa Okružnim Blagajnama. Usvojen je i njegov predlog. da se izrada nacrta novih pravila prepusti novoj centralnoj upravi. Zatim sr pre­ šlo na izbor nove uprave, pa je usvo­ jen predlog kol. Bo^nemise, da do izmjene statuta ostane stara uprava. Upražnjena dva mjesta popunjena su Hafnerom i Jelencom, sekretarom je izabran g Momir Nikolić, a ostavka S. Korkuta nije primljena na znanje. Usvojen je predlog kol. Šafrane ka o povišenju članarine, zaključeno da se prečisti afera kolege Komađinića sa predsjednikom nar. skupštine gosp. drom Ribarom i donešena odluka, ko u buduće može doći na kongres. Dalje je usvojena rezolucija Kobasica-Vildera, kojom se od vlade traži što brže donešenje zakona o zaštiti autorskog prava. Najinteresantniju ie sliku pružio kongres prilikom rasprave o vladinom gušenju štampe. Posebni odbor pred­ i ■ i ' i i I j ; i I I ' I i ! I I i • i . Godina Ili. ložio je dvije rezolucije: jednom se zahvaljuje nar. poslanicima novinarima, koji su zagovarali stajalište Novinar­ ske Konstituante, a kude ол>, koji su bili mlaki u tom pitanju, a drugom se osuđuje drakonsko plijenjenje novina. Proti prvoj rezoluciji ustali su oštro gg. Kobasica i Vilder i izazvali oštre prijekore, naročito od Slovenca Smodeja, koji je inače vrlo hladan i objektivan. Pored sve uzrujanosti ipak je odbor pristao, da povuče prvu rezoluciju, pa je tako jednoglasno prihvaćena samo druga rezolucija, koja glasi: »Jugoslavenski novinari sa svojeprve redovne skupštine u Splitu г. ajo d r j e š i t i j e protestu je protiv gušenja slobodeštampei traže.. da se dio Ustava, koji govori o štampi. najtačnije održava; da se smjesta obustavi svako nejednako cenzurisanje, gaženje, proganjanje, plijenjenje i zabrana izlaženja slobodne štampe sa strane administrativnih i političkih vlasti protiv izričitih ustanova Ustava. Ujedno traže, da se smjesta ukine va­ ljanost austrijskih i madžarskih reak­ cionarnih zakona o štampi, koji danas služe kao sredstvo za njeno gušenje, nejednako plijenjenje, zabranji'anje i proganjanje. Traže, da se što prije donese jedan moderan zajednički zakon o štampi, po kojem će biti mierodavan Forum u kvalifikovanju pi­ sanja štampe jedino i isključivo samo slobodni i nezavisni sud, a ni u ko­ jem slučaju administrativna ili poli­ tička vlast. Do donošenja pak toga zakona traže, da Narodna Skupština,, uz potrebne izmjene u liberalnom duhu., smjesta protegne srbijanski zakon o štampi, u formi jednog pravilnika, na cijelu državu kao mjerilo jedinstvenog postupk u cijeloj zemlji«. S ovim u savezu prihvaćena su na predlog Kovačevića i ova dva zaključka. 1. Pošto je Ustavom predviđeno donašanie novog zakona o štampi, za­ ključuje glavna skupština J N. U., da se pozove vlada, da kod sastavljanja osnove ovakovog zakona sazove an­ ketu novinara i uzme u obzir njihoveželje i predloge. 2. Glavna skupština J. N. U. zaklju' Čuje: 1. da se pozovu svi časni su­ dovi sekcija, da najenergičnije postu­ paju protiv onih novinara, koji zlo upotrebljuju javnu riječ i u težim slu­ čajevima da ih se isključi iz udruženja . — 2. da isto tako istupe protiv onih novinara i listova, koji vrijeđaju autor­ sko pravo i bez navoda izvora preštampavaju članke i posebne infor­ macije drugih listova. Konačno je pretresen predlogo bes­ platnim želj. kartama i zaključeno, da se stupi u dodir sa Udruženjem Čehosl. Novinara radi sklapanja konvencije između njihovog i našeg udruženja. Time je kongres završen uz toplu zai hvalu gradu Splitu i Dalmaciji. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune, i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite- — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice, ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Z1V �Страна 2 Strana jeta. koje sa zebnjom u srcu očekuju gladnu zimu i proljeće, uposli« Opasnost od nezaposlenosti. Ogromni potrošci svih fabrikata i pomanjkanje radnih sila za vrijeme velikog svjetskog rata stvorili su da­ našnju. bajoslovnu skupoću svih potrebština za život. A ta ista skupoća nagnala je veliku množinu potrošača, da svoje potrebe smanji na minimum, a nekojih da se opet posve odreče i proglasi ih luksuzom, koji sebi mogu priuštiti samo ratni i drugi bogataši. Smanjivanje potreba, a prema tome i potrošnje, imalo je kao nužnu poslje­ dicu redukciju u proizvađanju, jer je opće poznato, da kapitalisti, odnosno ■abrikanti produciraju samo dotle i u tolikoj mierh dok im se to obilno isplaćuje. Čim to prestane, om ili obu­ stavljaju ili smanjuju proizvodnju. Naravna pošljedica toga jest otpuštanje radnika, koji su upućeni jedino na to vrelo prihoda. Uposlenost u tim podu­ zećima bila je vrelo njihove egzistencije; obustavom rada presahlo je to vrelo, odakle radnici dobivaju sredstva za uzdržavanje sebe i svoje familije, ■ostaju bez mogućnosti za uposlenost, pa po tom i za zaradu i padaju u groznu materijalnu bijedu. Svakim danom možemo Čitati, kako pojedine fabrike u Americi, Engleskoj u drugim industrijskim državama obustavljaju ili smanjuju rad i otpuštaju radnike. Na taj su način ostale stotine hiljada pa i miiioni neuposlenog radništva. Da se ti brojevi srnanje poduzimaju pojedine države razli­ čite mjere: zabranjuju pridclazak radnog svijeta iz drugih zemalja, naređuje prisilno održavanje rada u tvornicama, daju im potpore iz državnih sredstrva rtd. Val ovoga svjetskoga zla zahvatio je i našu zemlju 1 ako smo mi poglavito ratarska zemlja, ipak se je i kod nas bila počela razvijati industrija i znatan dio naroda nalazio je zaradu u industr jskim poduzećima. S jedne strane općenita kriza u industriji, o kojoj smo u početku govorili, a s druge nehaj i nesposobnost naše vlade učinili su, da je i u ovoj kod nas mladcu grani privrede nastao potpuni ili djelomični zastoj, te su tako i mase našeg radničkog svijeta# ili ostale nezaposlene ili su pak u strahu, da to budu. K tomu je pridošla i okolnost, da je sila jedna ruskih izbjeglica došla u našu zemlju i zaposjela sva mjesta, gdje su mogli naši radnici da se za­ posle. U zadaje vrijeme su počeli stizati izbjeglice i iz Baranje, pa se i oni namještaju u različita poduzeća. Sva opasnost ovoga zla još se ne ispoljava u cijeloj svojoj jakosti poradi toga, jer znatan dio radništva može naći zaradu u poljoprivredi dok traje ljeto i jesen. Ali kako će to trajati još vrlo kratko vrijeme, jer se sve [ ) i • . ■ i . i : ! . j i ; | i 1 ' < | i ■ ' | i ' I ' ' 1 ' I . ' • PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Uistinu s dubokim poštovanjem u mi­ slima stupih pred ulaz u avliju. To su lijepo i ukusno podignuta kamena vrata u obliku rimskih triumfainih vrata. Nad njima je preko cijele ši­ rine velika mramorna, bijela kao snijeg, ploča, na kojoj su izrezana arap­ ska slova s takom tačnošću, umjet­ ničkom vještinom i lijepim ukusom, da se svatko mora začuditi i upitati sama sebe zar su ljudi mogli ovako šta učiniti s onim primitivnim halatom i pred toliko stotina godinu? A još više porožava ona divna pozlata, koja eto na kiši, vjetru i suncu izdrža stotine godine i danas izgleda, kao da je prije dva tri dana postavljena. Slova upravo gore na suncu, a oko daske je i po cijelim vratima lijepa i isto tako stara mozaika, složena u čarob­ nim figurama i uresima istočne fan­ tazije i ukusa. Mozaika je u pet boja, koje su tako lijepo, ukusno i umjet­ nički složene, da upravo miluju oko. Prevladavaju tamno-modra, plava, žuta i bijela boja, dok je crvena rjeđa. A ova je mozaika navučena na nevje­ rojatno tvrdoj cigli, koja je rezana u kvadratnim ili deltoidskim formama. S vrata je lijep pogled na avliju pred samim ulazom u grobnicu Avlija je Број 338 Broj ЛРАВДЛ* — „PRAVDA** I . * ' | i ■ više približuje zima, kada prestaju sve radnje na polju, to se strah od ove opasnosti sve više osjeća, a po­ treba, da se predusretne tome zlu, sve to imperativnije nameće se. Izgleda, da naša vlada rije svjesna, odnosno nije još uočila cijelu opasnost toga zla. pa za to ne poduzima još ništa. kako bi se predu svelo tomu. Čini se, da vlada drži, da je ona ispunila svoju dužnost i otklonula svu opas­ nost po zemlju te jednom za uvijek riješila radničko pitanje time, što je izdala zakon za zaštitu države. On će biti hamajlija od sviju opasnosti. Nu ako ona tako rezonu je, onda se ljuto vara Time su doduše posliedice ko* munističkog rada sad za sad uklonje­ ne. ali uzroci, radi kojih je komuni­ zam mogao u našoj zemlji uhvatiti korijen i razviti se, tirhe se ne ukla­ njaju. Treba uvijek imati na umu činje­ nicu, da su pristaše komunizma po­ najviše rekrutovani iz radničkih slo­ jeva. A ii slojevi nisu mogli teoretskim putem, dakle iz osvjedočenja dospjeti u komunističke redove. Njihovo ne­ zadovoljstvo s materijalnim položajem, u koji su radi ratnih posljedica do­ spjeli, izrabili su teorijom komunizma fanatizirani agitatori, spekul nti i ra­ zličiti drugi razvratni elementi i us­ pjelo im je utuvili tom svijetu u gla­ vu, da je komunizam upravo onaj Eldorado, u kome teče med i mlijeko i u kojem će oni moći sretno živjeti bez velikih napora, koje sadašnji nji­ hov život i društveno ustrojstvo za­ htijevaju. Oni su uspjeli uvjeriti rad­ nički svijet, da su svi ostali građan­ ski staleži neprijatelji radništva i da su oni krivi njegovoj bijedi. Ovdje treba vlast zagrabiti i sa« vjesno početi da liječi. Ne samo da ne smije davati povoda povećanju i proširenju nezadovoljstva nego tres ha u granicama mogućnosti nasto# jati da ukloni i uzroke dosadašnjeg nezadovoljstva. Ako pogledamo ono, što je dosad ućinjemo, vidjećemo, da je nedo« statno, površno i besavjesno uči« njeno. Tako zvana nacionalizacija industrijskih i trgovačkih poduzeća izazvala je toliko trzavica, da su mnoga poduzeća došla na rub pro« pasti. V drugim jc opet radi nesu gurnosti, što će s njima biti, morao da nastane zastoj. Treća radi ne« dovoljne zaštite sa strane države moraju obustaviti proizvodnju, jer ne mogu da izdrže konkurenciju sličnih poduzeća u inostranstvu. () ovome bi svemu morali mje? rodavni faktori da povedu ozbiljnu brigu, te da hitnim mjerama orno« gućc, kako bi se mase radnog svi« isto rako ukusno uređena, a na sre­ dini je šadrvan od bijelog čistog ka­ mena živca. Oko avlije je zid nešto porušen i poharan vremenom i nepo­ godama. Kad stupih u avliju izađe mi u su­ sret sartski »muha« (boda), čuvarove grobnice, istočnim me dostojanstvom pozdravi i odmah mi poče tumačiti historijat ove grobnice i upozoravati me na razne natpise i pojedine dije­ love na vanjskoj strani grobnice. Na dasci je nad avlinskim vratima ispi­ sana mala posveta i opomena potom­ stvu, da ovu grobnicu dade postaviti još za svog života veliki i Bogom milovani zaštitnik i čuvar muslimana Tamurlan Han, koji je bio otac i majka sirotinji i uvrijeđenim. Nijjer čini Гаmurlan Han, da se u ovoj grobnici sahrane njegovi najbliži potomci i rod­ bina muškog koljena, a također i nje­ gov vjeroučitelj i neki ministri’ Л završuje ovaj lijepi i puni plemenitosti natpis riječima Neka Allah blagoslovi ovo mjesto, rahmetJijama bude pra­ vedan i milostiv sudi ja na kijamet danu, a potomstvo čuva od zla i rđavih djela. Sama je grobnica u promjeru po prilici 25 30 metara, a nad njom se uzdiže visoka okrugla kula, koja .se završuje ogromnom kubbom. Sve je ovo sagrađeno od crvene cigle. Cijela je kula ukrašena mozaikom Po istočnoj Perziji. Sjutra dan u ranu zoru krenusmo u pratnji trojice pograničnih окопје- lc i osigurale zaradu, uzdržavanje. potrebnu za Merhum Smailbeg Bukvica. 1872. 1921. Oproštaj. Dragi kolega! Nijesi bio heroj sa bojnog polja, da Ti pišem hvalospjev sa te strane, ali si bio heroj u svojoj službi i u radu za narodno dobro i napredak svoje domovino, pa Ti po­ svećujem ovo nekoliko mršavih re­ daka kao oproštajne slovo. Još od lani si osjećao slabost u svom zdrav­ lju. pa ipak tada nijesi tražio dopu­ sta za odmor, nego si. i uza sve svoje oslabljenje, neprekidno radio i radio, dok nijesi već do kraja oslabio i po nesreći prije 40 dana, dobivši upalu porebrice i pluća, podlegao toj bolje­ tici, i sa svojom smrću ožalostio nas. svoje kolege, a ucvilio svoje stare i dobre roditelje i* vrijednu braću, sve svoje znance i prijatelje! Svi Te žalimo i oplakujemo, jer si bio vrijedan, valjan, dobrodušan, dru­ štven i prema svakom dobar i prija­ zan, a narodnoj stvari dušom i tije­ lom odan; u svojoj službi revan i preko mjere marljiv, obziran i dosto­ janstven; dosljedan, pronicav i opre­ zan u svemu, i sav od dobrote i ple­ menitosti. Neka Svemogući Bog podijeli Tvo­ joj dobroj duši rajsko naselje, a Tvo­ jim roditeljima i braći, te svima pri­ jateljima i dostarima utjehu u uspo­ meni na Tebe’ Počivaj u miru! « Rodio se je u g. 1872. u Rogatici od plemenitih roditelja i u uglednoj porodici Bukvica, starih spahija i ko ijenovića od oca. ucviljenog H. Ahmedbega Bukvice, bivšeg gradskog načelnika, a dobra mu majka potieče od glasovite porodice Škalja. Prvi odgoj i osnovnu školu svr« šio jc u Rogatici, svom rodnom mjestu, god. 1888. Zatim je nastavio nauke u Sarajevu, te jc 5 6 godina pohađao atmejelansku. Drveni ju i kuršumliju medresu, gdje se jc izo« hrazio u arapskom i turskom jezi« ku i svršio početne ilmijjenske na« ukc, te postigao lijepu sposobnost u islamskim vjerskim znanostima, pri čemu jc pokazao svoj talenat i u svom marljivom učenju uvijek je bio u prvima među drugovima, tc ovako dobro spremljen za višu na« obrazbu prešao je u g. 1890. na na« ukc u šer. sudačku školu, gdje je jednako marljivo učio i g. 1894. sa odličnim uspjehom ovaj zavod’svr# šio, tc se posvetio šeriat$ko«sudač« koj službi pri koncu iste godine i bio imenovan šer vježbenikom kod šer. suda u Sarajevu i u ovom 1 ' i ; i ; i i : ( : i I nih žandara put mjesta, u kome se nalaze štab i zapovjednik ovog po­ graničnog rajona. Put nas vodaše cijelo prije podne uvaiom medu gorskim lancima Tu proticaše čisti gorski potok i mi ga nekoliko puta prelažasino. Naši su pratioci Turkmeni u engleskoj službi. Izvrsno su obučeni, jašu na dobrim i jakim konjima, a naoružani su modernim revolverima i izvr­ snim engleskim puškama, u koje se odjednoČ meće magazin sa deset patrona. Kad su Englezi odmah po prevratu u Rusiji okupirah cijelu istočnu Perziju, ovi su sinovi pograničnih gora i planina dobrovoljno stupili u englesku vojnu službu i iz njih je bila formirana pogranična žandarmerijska konjica. Oni stupiše u ovu službu, jer h Englezi izvrsno plaćaju i u svemu ih dobro potpomažu, a s druge ih strane šiljaše na ovaj posao siro­ maštvo i oskudica. Ovdje uz granicu nema ni plodnih polja, niti lijepih pašnjaka. Brda su gola i krševita i nijesu u stanju da dadu stanovnicima sredstva za opstanak. Ja r moj suputnik Grk jašemo na erarnim mazgarna, a Turkmeni su s nama veoma Ijubeznj i pr jazni. U jed­ nom gorskom klani u opazismo s obje strane puta dva-tri stabla, na čijim grančicama bijaše navezano sva sila raznobojnih krpica. 'I u odmah iza sta­ bala vidjesmo oko desetak kabura, a na jednom bijahu i bašluch Po ovom kaburu bijaše namećano mnogo ro­ gova od divljih ovnova. Rogovi su I svojstvu ostao godinu i II mjeseci. I te položivši s vrlo dobrim uspje hom šer. sudački ispit, bio je ime 1 no van g. 1896. šer. sucem u Sara jevu u X. dn. r.. gdje se je i oženio kćerkom tadanjeg vrh. šer. sudije I i njegova zemljaka, učenog i glaso« vitog merhum II. Nurudin ef. Ha« fizovića. I' g. ]9(X). bio jc po potrebi i službe premješten šer. sudu u Fo« i ču. te u g. 1902. promaknut u IX. ' dn. razred. I Foči je služio preko / godina i ovdje je ostavio lijepe uspomene iza sebe, jer jc tu bilo sve onako po starinsku, zapušteno, pa jc valjalo raditi, neumorno raditi. i on je baš ovdje najviše poka zao. šta može učiniti jedan šer. su« dac zas voj narod, kada ima dobru volju i kada hoće. Šer. sud i vakuf« ske stvari zatekao j u velikom ne« redu, pa jc trebalo velike strpljivo . sti i marljivosti, da se to sve do« vede u red. tim više što jc tamoš« nji svijet onda kao graničari j bio nepristupačan reformi i dosta siromašan za veće izdatke, bez čc« ga je teško bilo dati se na uspješan posao. Njega to nije prestrašilo. On je počeo, sve malo po malo, pa jc najprije šer. sud doveo u zavi= dan red, složivši sve spise* i sasta« vivši sve uručbcne zapisnike i in« deksc za sve godine od 1878.’do i 1900.. jer nije bilo ni jednog, pa je u uredovanju zadavalo velike po« teškoće. Iт isto doba počeo jc i sa ; sređivanjem vakufskih poslova, tc je sve vakufe doveo u divan red i prešao na uređenje vjerskih obje« kata, džamija i mekteba, i u ovom imao ogroman uspjeh, jer je sve bilo napola ili do kraja porušeno, pa ie on svojom vještinom kao predsjednik vakuf, povjerenstva, i pomoću naroda, koji se je osvje« dočio o njegovoj plemenitosti, sve popravio, što je bilo ruševno i za« pušteno, a nanovo sagradio više džamija i mekteba, tc bio glavni postrekač kod podizanja novčanog zavoda i mnogo radio za »Gajret«, kojem jc bio i članom utemeljite« licm. Iz Foče je bio premješten u Tešanj g. 1996. i tamo uz burno do« ba narodne borbe za vjersku auto« nomiiu bio podupirač iste i revan radnik u svakom dobrom poslu za svoj narod i domovinu. G. 1910. bilo inu je povjereno prvo mjesto šer. sudije u Sarajevu, pa je ovdje upravo herojskom silom i izvanred« nom marljivošću ovu tešku svoju [ veliki i po nekoliko puta savijeni. Na samom bašiuku nad glavom bijahu [ privezani veliki i lijepo s komadom i lubanje odsječeni rogovi. Odmah tu uz ' ovaj mezarluk protiče potočić i mi ■ sjahasmo, da se malo odmorimo Ja zamolih jednog iz naše pratnje, da 1 mi razjasni, šta znače one krpice na I grančicama stabala i rogovi na mezaru s bašlucima ? Turkmen razumije ćuski i tumači mi, da je ovu harem jednog sela, što je tu za ovim brdom Perzijanci obično i najčešće zakopa­ : vaju svoje mrtvace kraj puta, da se svaki prolaznik može pomoliti za rahmet njihove duše. One krpice privc | zuju ljudi, koji donesu mejita i ovdje klanjaju džennazu. Računa se kao ve­ liki sevab, kad poslije dženaze čovjek otkine od svojih haljina komadić krpe ’ i priveže za grančice ovih stabala. A tamo, gdje su rogovi po mezaru i na bašiuku, tu je zakopan seoski hodža ј »mulla«. Po ovim okolnim brdima ima vrlo mnogo divokoza i divljih ovnova i kad koji seljak ubije ovna, sevab mu je, ako rogove odnose na hodŽin meza r. (Nastaviće se). Upisuite 7% državni zajam, jer koliko je god u interesu Investicija, od kojih ćete Imati samo vi i korist, toliko je siguran prh plod od 7 и vaša direktna korist. �Bp&j 33.3 Broj službu vršio sve do nazad 2 mje* seca, kada je shrvan i obnemogao bio pošao na dopust, da se odmori i po nesreći obolio, te dne 10. o. mj. u subotu u 9 i četvrt svoju pleme* nitu dušu ispustio i preselio se na bolji svijet! Rahmet mu duši’. G 1910 promaknut je u VIII. d. т.. a u god. 1913. u VII. d. razred, te je za osobite zasluge bio odlikovan ordenom sv. Save III. stepena. Bio je radenim članom mjesnog va­ kufsko mearif. povjerenstva, gđe je u •vakuf, poslovima korisno surađivao, a sudjelovao je kod vlade u svima an­ ketama, gdje se je radilo o kakim šeriatsko-pravnim pitanjima i u tom lijepo poslužio. Proljetos se je zdogovarao samnom, da izradimo vrlo potrebni šer. postupnik za šer. sudove i bili smo to ugovorili raditi zimus u dugim noćima, ali eto ga smrt ugrabi. a.Bog zna, neću ni ja dugo! Kao član upravnog odbora našeg udruženja bio je vrlo savjestan drug. Ostavio je iza sebe ucviljenu suprugu, oba roditelja, te braću Mustajbega, umirovljenog šer. sudiju i dr. Abdulahbega, gradskog liječnika u Brčkom, lako je bio učevan i dobro načitan, te poznavao arapski-turski i njemački, iz skromnosti, nije se u javnosti isticao, niti o kakim temama pisao, a iza sebe je ostavio mnogo bilježaka iz šeriatsko-pravne znanosti. Posjedavao je krasnu knjižnicu i marljivo je čitao. Metla rahmet ejlesun! H. A. Bušatlić. Kad su proti tom aktu ulagali utok, on je jednostavno odgovarao seos* kom kot. uredu, da mu više bih bes* poslića (utoka) ne šal je. Tako je o* duzet oružni list Aliji Kikanoviću, Ibrahhnu Jusi ću, oba iz (krika opć. i jubačc i Mustafi Mujabašiću iz Pasaca. Ovi su ljudi posjedovali do* zvolu na oružje od prije 15—20 go* dina, nijesu uopće radnici, a komu* ništi pogotovo, nego vrlo vrijedni članovi naše organizacije. Rekli su im, da Ljubačc i Pasci spadaju u komunizmom zaražene općine i da se iz tih općina ne može nikome dati dozvola za nošenje oružja, ali je Grudić ipak dao poznatom ko* munisti, za kojeg se je utvrdilo, da je svoju pušku dao pobunjenim ko* munistima knezu Kovačeviću iz Ljubača. Na taj način Grudić je podmirio svoje zbirove oružjem među kojima ima 'i vrlo opasnih zlikovaca i ubojica. Mnoga lola i baraba danas nosi oružje, a čestiti i ispravni ljudi odbijaju se. Iznoseći ovo upozorujemo okruž* no načelstvo u Tuzli, da odmah pro* vede revizi ju oružnih listova i po* dijeli čestitim ljudima, a oduzme od lola i baraba, koji ni po zakonu nemaju pravo niti bi im se smjelo u interesu javnog reda dozvoliti no* šenje oružja. Mi se potpunim pra* vom nadamo, da će se ovo uvažiti tim prije, što cijenimo sadanjeg o* kružnog načelnika kao potpuno is= pravna i nepristrana-činovnika i u* pravnika. ' । | i | i : ' ! . j i i . ; Grčko-turski rat. Bilješke. Hizmećarska rabota. »Domovina« je u svom zadnjem broju počela donositi jednu bljezgariju nekakva piskarala iz TaŠlihana o hrvatskoj prošlosti i hrvatskoj državi, kojom bi htjela okaljati hrvatsku prošlost i prikazati, da Hrvati nisu nikad i* mali svoje države. Pročitavši ovo, pade nam na um ona strašna i već gotovo posve za* hora vijena svađa između Hrvata i Srba u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošloga stoljeća i kasni* je. kad su Hrvati negirali Srbe, a Srbi Hrvate; kad se je bezobzircc i s jedne i s druge strane nastojalo, da se što više okaljaju i ponize na* še podvojene narodne prošlosti i da se stvori još veći jaz među zava* đcnoin braćom. I danas, kad se sva* ki čestiti Hrvat i Srbin s bolom u duši sjeća tog bratskog inada, kad nastoji zaboraviti tu našu tužnu prošlost, danas dakle hizmećarska »Domovina« podgrijava to pitanje i hoće da otvara rane, koje su već gotovo zacijelile. I još čime? Kojekakovim lažima. Pričanjem razgovora s rahm. Meh* inedbegom Kapetanovićcm. Zašto taj razgovor nije neznani delija iz» nio za života Mehmedbegova, pa da se može kontrolirati? Lako je sad podmetati sve, što se hoće. K tomu citira iz cijelog sklopa razlaga* uja izvađene ulomke, kojih jamac* no nije ni razumio. I tome slično. Gadi nam se o ovoj raboti niskih i prodanih duša i misliti više, a ka* шо li pisati o njoj. »Srpskoj Riječi« »S. R.« nas na­ ziva advokatima odmetnika i tvrdi, da su više nasilja počinili muslimani u južnim krajevima nad pravoslavnim, nego ovi nad muslimanima. Ujedno nas poziva, da iznesemo sve slučajeve nasilja. , Mi smo iznijeli već toliku silu slu­ čajeva i prije, a najnovije smo sluča­ jeve tako vjerno nabrojili neki dan u zaplijenjenom čLnku. Mi ćemo ih i opet iznijeti, samo neka nam »S R.« zagarantuje, da će nas g. drž. odvjet­ nik poštediti. Uostalom, naš narod kaže: Džaba je gluhu šaptati, a slijepu namigivati! Naši dopisi. Tuzla, 9. septembra 1921. Pitanje oružnih listova. Poslije komunističkih progona u .okolici Tuzle Grudić je oduzeo mnogim muslimanima bespravno oružje, ko* je su po više godina posjedovali. Страна 3 Strana „ПРАВДА* - „PRAVDA" Neuspjeh grčke ofenzive. I ■ ; j , | i ’ . ! ; , [ ■ । ' j ■ I »Ikdam« od 5. ov. mj. donosi ovaj prikaz grčke ofenzive: Grčka ofenziva, koja je započela 25 Vili, u području Sakarije, sve do danas traje. Ovaj 12-dnevni dugi i krvavi boj razvija se povoljno po nas. Opskrbljeni svakim ratnim materijalom i uz pomoć svih. Grci se ozbiljno sukobiše kod Saka­ rije s Turcima. Boreći se za spas do­ movine, naša je vojska sa svojim neumornim i vrijednim zapovjednicima pokazala još jednom neprijatelju. da je snažna i da će se boriti do ko­ načne potjede. Ne znamo, kakav će biti konac ove ofenzive. Promatrajući razvoj rata za ovih 12 dana, smijemo tvrditi, da grčka vojska neće moći prodira.i naprijed. Papulos, zapovjednik grčke vojske, rekao je, da mu nije namjera osvajati gradove, nego uništiti tursku vojsku. Zato je pokušao, da je desnim krilom kod Sakarije' opkoli i odjednom uni­ šti. Gičke čete, koje su krenule od Tuzli-Čola i kojima je bila svrha, da opašu naše lijevo krilo, naidoše na otpor, kakvom se nisu nadali. Tu je rat otpočeo. Kad su se Grci uvjerili, da im ta akcija neće uspjeti, pokušaše raširivši svoje desho krilo prema Is­ toku, da opašu Turke s leda, ali im ni to nije uspjelo. Kako se iz našeg službenog izvjeStaja od 2 o. mj. vidi, na lijevom krilu vlada mir. Prema tome se je grčki plan izjalovio. Naše se je lijevo krilo bilo povuklo još početkom ove ofenzive, pa se je stoga i centrum morao povući prema istoku od Saharije. Izjavu mjesnog odbora i seoskih Na fronti su mala čarkanja i bom­ odbora Bos. Krupe o toku skupsti bardiranja. Potpisan: Papulos. ; Jedna poznija depeša javlja, da je i na g. Dra Kulenovića. kao ni izjavu 1 napredovanje počelo 4. o. mj., izvo­ I g. Pašalića, predsjednika mjesnog odbora naše organizacije u B. Kru* deći glavni pritisak na desno tursko krilo. pi, kojima se demantuje izvještaj I Izjava Mustafe Kemala. »Naše Pravde«, ne iznosimo radi to* ! M. Kemal paša dao je dopisniku • ga, jer ne bismo željeli, da se cijela Associatet Press-e ovu izjavu: stvar još više komplicira i izazivaju Mi smo čvrsto odlučili, da protje­ veće trzavec u našim redovima. Mi ramo Grke iz Anatolije, pa morali se smo uostalom već u prošlim broje* mi za to boriti i više godina. »Turska 1 vima našeg lista cijelu stvar osvi* Turcima!«, to je deviza, koja je negda jetlili i sveli je na pravu mjeru, pa bila doktrina najoduševljenijih unio­ i bi daljnja polemika bila izlišna, po* nista, a to je deviza i današnjih na­ j gotovo kad nas od zemaljske skup* cionalista. Mi smo odlučili, da nasta­ I štine organizacije dijele tek dvije vimo rat za obranu naših prava. Istotri nedjelje. Skupština će cijeli spor rija nam pruža primjera, da je rat I pretresti i zauzeti stanovište o njem. trajao cijeli vijek. Tačno je, da osveStoga molimo naš mjesni odbor ćena domovina plaća djela rata. kao i seoske odbore, te g. predsjed* Što se tiče Tracije, istočni dio njen I nika Pašalića, da ovo uvaže i saće* I čini nerazdjeljivi dio našeg zaleđa ! kaju zemaljsku skupšnnu. Ustreba i s turskom većinom. Za j li nakon toga, mi ćemo te izjave ra* ' pa ; ostatke Tracije mi ćemo drage volje do donijeti. I Uredništvo. primiti plebiscit. Carigrad je naš; mi Riješenje svećeničkog pitanja. smo pripravni, da prihvatimo tran­ ! Javljaju iz Beograda: Prilikom konfe­ sakciju tjesnaca i Mramornog mora rencije ministra sa predstavnicima arpod uvjetom, da sigurnost gl. grada i hijerejskog sabora pravoslavne crkve, ! bude fearantovana. lako ja oplakujem strahote rata, 1 na kojoj je došlo do sporazuma o • ' ali to bi bila za nas potpuna propast I riješenju sveštemčkog pitanja, vlada je izvijestila poglavare katoličke i ти, kada bismo položili oružje bez boja. Mi ne aspiriramo na republiku i mi I slimanske vjere u zemlji, da će tako­ đer i njihovom sveštenstvu osigurati । smo više nego ikada složni i njihova prava kao i pravoslavnom J. a. D. И. sept. ' sveštenstvu. I Zauzeće Angore ne potvrđuje se Proglas invalida SHS. Na kongre* ■ iz Carigrada. Carigrad, 7. septembra. Buka o su ratnih invalida sviju naših po* krajina, koji je držan 4.. 5. i 6. ov. zauzeću Angore ne potvrđuje se sinoć u političkim krugovima Napro­ mj. u Beogradu, usvojen je proglas. tiv drži se, da je grčka fronta Sta­ . kojim se javlja, da su se invalidi iz cionirana i nadodaje se. da pojačanja i svih dijelova naše države ujedinili. svježih četa kemalističke vojske nisu ; kako bi se zajednički borili za svoje interese. još šupila u akciju i još nisu mogla ! intervenirati. Na kongresu iz Bosne i Hercego* vine bili su: Alija I hiđžagić i Đuro Carigrad, 7. septembra. Prema ' ovamo prispjelim vijestima, otpor Ke­ : Babić iz Sarajeva, Marko Margetić malista u dolini Sakarija nastavlja se t iz Banje Luke. Lazar Tomić iz Mo* • s izvanrednom žestinom, naslanjajući stara, Ante Matić iz Travnika, Ibro se na gorski lanac Hilekdag, Haldaga, i Alibegović iz Bihaća. Đigdag i Ardejag. Školski pribor, kao i sve školske Sadašnja grčka fronta obuhvata boj­ potrebŠtine, knjige itd., dobije se uz nu liniju, koja polazi od Gordila, pro­ i veoma jeftine cijene u knjižari Da* ; lazi istočnim obroncima Haldaga i niel i A. Kajon. Sarajevo, Kralja ! svr^^a kod Đuzeldže-Kaie. Ovaj novi Petra ulica 19. Narudžbe iz vana rasporeda] bojne linije ima svrhu'da • izvršuju se brzo i točno; pakovanje zapriječi pokušaje opkoljenja po Gr­ ■ se ne računa. cima. ' U dobro informiranim turskim kru­ govima drži se, da pojačanja nacio­ nalistička, koja su poslana iz Sivasa i Erzeruma, pridolaze neprekidno na ratište. I Sve ća preboljeti rasle, nego strašno ропј/.евји Trešeljak. Domaće vijesti. sa strane ministra vojnog. 1 a ja moram аа>1 . salutirati i stajati ,habt acht“ pre<i doktorom i Spahono! Avđo Hasanbegović- Priposlano.*) Minist ir dr. H Karamehmedović prispio je jučer u 1 sat po podne na nekoliko dana dopusta. Gospodinu, koga se tiče. Slovensko novinstvo o ministru ■ dru. Spahi. »Slovenski Narod« od 2. i o. mj. javljajući dolazak dra Spahe j veli o njemu ovo: Ministar trgovine otvoriće ljubljanske veliki zajam. S ; njime putuju tri načelnika ministarstva. ; Min. Spaho namjerava prigodom svog ; boravka u Ljubljani u pratnji načel­ nika ovdašnjeg odjeljenja ministarstva trgovine g. dr. R. Marna razgledati I industrijska poduzeća u Sloveniji. Mi­ ; I nistar dr. Spaho je po zanimanju taj I nik Trg. i obrtničke komore u Sara­ jevu. U sarajevskoj je komori bio Oduševljenje za rat u Anatoliji. Angora, 30. augusta. Prošli dan je tajnik već od početka njena ustanov­ . iz vojničke bolnice pobjeglo 40 ranje- ‘ ljenja. Gospodin Ministar slovi kao l izvrstan stručnjak i tačan poznavalac i nika. Nakon istrage ustanovilo se, da su svi sa povezanim ranama uskočili gospodarskih potreba. Slovenska trgo­ ■ u jedan vlak, koji je vozio vojsku na*, vina, industrija o obrt s velikim zado­ voljstvom i srdačnom radošću poz­ front i da se nalaze na ratištu dravljaju dolazak ministra trgovine u (Agencija Anatoli). i Sloveniju Naš narod, naročito naši Zauzeće Angore? trgovački i obrtnički krugovi s oštrenim veseljem pozdravljaju činjenicu, Iz Smirne se javlja Agenciji Reuter: Angora zauzeta po Grcima. Boj, koji ; da se je minstar trgovine drage volje je trajao više od 10 dana, bio je vrlo • odazvao pozivu priređivača Ljublj. zaj­ ogorčen. Na obje strane bilo je veli- I ma i da dolazi lično otvarati važnu, opsežno zasnovami priredbu, koja je ! kih gubitaka. Turci, i ako su brojčano ' prva svoje vrsti u domovini. Za naš 1 slabiji, opirali su se do zadnjeg časa i učinili su nekoliko pokušaja, da gospodarski razvaj i naše gospodarske potrebe od najveće je praktične važ­ Grke zbace s položaja, koje su za­ nosti, da naše prilike osobno upoznaju uzeli. Svuda se je borilo prsa o prsa. • oni, koji su na četu stručnim mini­ Grčke su se trupe tukle odlučno i ; starstvima. Gospodin min. trgovine i dokazale su veliku otpornost. Prvih ! njegovim stručnim suradnicima u ministr. trgovine povodom njihova do­ dana bitke, dok je otpor bio velik, laska izričemo srdačnu dobrodošlim. Grci su jurišem zauzimali položaje. Naša je iskrena želja, da se svakog L т Položaj je kemalističke vojske neI izvjestan Zadnji grčki službeni komu- j časa svoga boravka među nama u i nike od. З./Х. ne javlja zauzeća glav- Sloveniji osjećaju kao među svojim i među braćom. i nog grada Kemalista. On navodi samo: ' ' I i i i I ; i ■ i Moj prijatelju, dobro znadeš, da je Tvoje dijete iznijelo iz moje 'ku* ćc stvari, od kojih si mi Ti osobno donio na vrata jedan dio i predao mi ih. rekavši, đa ćeš i dalje nasto* jati iznaći mi ostatak stvari. Ja sam tebi za hatur sve čekao, dok Tvoja djeca nisu počela u zadnje vrijeme već otvoreno iznositi i zabavljati se irojim stvarima. Ti dobro znaš, da je meni Tvoje dijete odnijelo stvari u vrijednosti od 3000 K. vratio si mi u vrijednosti od IBOO K. Imam sve dokaze, pa neću pustiti, da mi to pogine, dok imam od koga napla* Sad Ti, gospodine, neću ime iz* j nijeti u javnost. Ako ne htjedneš da I se nagodimo predaću stvar sudu. 1 Promisli kroz 20 dana. Luftija Uštović. *) Za stvari pod ovom rubrikom : uredništvo ne odgovara. ? Rasprodaja! BOGATA KNJIŽNICA umrlog profesora i pravnika Abdullah ef. Tregije rasprođavače se slobodnom javnom dražbom u petak, dne 16. septem­ bra 1921. u auli f'egove Džamije u Sarajevu. Početak draz.be u 9 sati prije podne. Pošto je rahmetiija bio svjetski naobražena osoba, to mu je knjižnica izvanredno bogata, te se s toga sva­ kom interentu toplo preporučuje. �Broj 333 Број „ПРАВДА" — PRAVDA* Strana 4 Страна Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo ■ ■ ■ Podružnica: Brčko ----- Dionička glavnica K 20,000.000.— PREUZIMA na Štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. na ukamaćenje OBAVLJA kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih bur­ zovnih transakcija. ..-.-Trsas-;— — Pričuve K 8,000.000.— FINANCIRA trgovačka i industrijalna duzeća. V B S I Isplate na svim mjestima KraljevlneMe Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. — Vrši sve druge bankarske poslove. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni< ka glavnica K 20,000.000’—. Ulošci preko K 25,000.000 —, Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjvžice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 1*4 ® Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE j POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Ministarstvo Finansija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. 7% državni investicioni zajam g. 1921. u iznosu od Din. 500,000.000. POZIV NA UPIS Ministar Finansija Kraljevine Srba, Hrvata | DBr. 7941 uzakonjene članom i Slovenaca, na temelju Uredbe od 27V1. 1921. | poziva na upis 130 Ustava П državnog investicionog zajma I3Z1. u nominal. iznosu od Din. 500,000.000. Ovaj je zajam investicioni i upotrebiće se isključivo u svrhu općega dobra kao: opravke, dopravke, i proširenja že­ ljezničkog saobraćaja, nodizanja novih, i dovršenja započetih željezničkih pruga, uređenja i podizanja pristaništa, puteva, drumova i t. d. Nominalni iznos zajma je Din. 500,000.000, izdat al pari, u komadima po Din. 100, 500, 1.000, 5.000 i 10.000, u 50.000 serija po 1OO brojeva, a kamate su 7°/0 godišnje, koje se isplaćuju dekurzivno bez ikakovih odbitaka, u polu­ godišnjim kuponima, i to 15. marta i 15. septembra svake godine kod svih javnih blagajnica i ovlašćenih novčanih za­ voda, bez ikakvih odbitaka poreza, biljega i taksa. Prvi kupon dospjeva 15. marta 1922. Za vrijeme od 10 godina ovaj se zajam ne može konvertirati, ni u tom roku kamatna stopa smanjiti. U slučaju da se zajam nakon 10 godina konventira, ima se sopstvenicima obveznica ponuditi isplata u nominalnom iznosu. Zajam je amortizacioni i izdaje se na 50 godina. Amor­ tizacija počinje 4. godine nakon emisije, i vrši se jedanput godišnje kod Generalne Direkcije Državnih Dugova, izvlače­ njem ili otkupom, po uređenom amortizacionom planu, koji je na obveznici utisnut. Zajam je obezbjeden hipotekom, a potrebna suma za anuitet (kamate i amortizaciju) unosiće se svake godine u budžet, a za pokriće služiće u prvom redu dohodak dotičnog investicionog objekta. Kuponi zastaravaju za 5 godina nakon dospjeća, a iz­ vučene obveznice 30 godina nakon izvlačenja. Zajam će biti kotiran na svim domaćim burzama. Obveznice ovog zajma ravnopravne su sa ostalim držav­ nim obveznicama; uživaju pupilarnu sigurnost, mogu se po­ lagati kao kaucije, upotrijebiti za fondove, zadužbine, depo­ zite, kod svih javnih blagajna i privatnih poduzeća. Obveznice mogu se lombardovati kod Narodne Banke Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i njenih filijala, prema zakonskim propisima. Obveznice i kuponi ovog zajma oslobodjeni su svakog sadanjeg i budućeg poreza i prireza, kako državnih tako i ostalih (oblasnih, okružnih, sreskih i općinskih) kao i svih taksa i dažbina u Kraljevini. Upis će se vršiti od 1. do 30. septembra 1921. kod svih novčanih zavoda Kraljevine Srba, Hrvata i Slove­ naca, po gore spomenutim uslovima (za svakih 100 Din. obveznice Din. 100'—u gotovom). Za kontrolu upotrebe ovog zajma izabraće se jedan parlamentarni odbor. Po utrošku celoga zajma podneće Ministar Finansija Narodnoj Skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca iz­ vještaj o cjelokupnoj upotrebi njegovoj Beograd, meseca jula 1921 Ministar Finansija Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O, Dr. Košta Kumanudi v. r. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b5e355f1b868758cad0d0c18a23a77c7.pdf 7ee102f7dbe369120a16c2030a80bdbf PDF Text Text PO«, ARINA u GOTOVU PLAĆENA. .. of Kasumović Muderis н Ahmed Hamd! ef. Kasum Konjic VDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 96 (334) Pojedini broj K, 2‘— izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun pošt. štedionice 1119 Sarajevo, četvrtak, 15. septembra 1921. (7. Muharema 1340.) Hrvatsko pitanje. Pri rješavanju ustavnog pitanja učinjena je kardinalna pogreška ti? me, što se je ono riješilo bez obzi? ranja, potpunim ignoriranjem hr? vatskog stanovišta. Doduše, mora se priznati, malo čudno zvuči, kad se čuje, da u zajedničkoj državi Sr? ba, Hrvata i Slovenaca postoji po? scbno hrvatsko pitanje i stanovište. Ali ono jfe tu. i s njime st^mora ra? čunati. Kad se je u zanosu i oduševljen nju narodnoga i državnog ujedinjen nja postavljao temelj naše kraljevi? ne, držali smo, da će se preći preko svih sitnih i krupnih stvari, koje su nas u prošlosti rastavljale i da će se obzirnim i postepenim izgrađivan njem državne zgrade potpuno za? trpati jaz između pojedinih dijelom va naroda, te tako osigurati jedin? stven narodni razvitak u budućno? sti. Tako se je mislilo onemogućiti i sve one elemente, kojih je bilo u sva tri dijela naroda, a kojima nije u volji naše narodno jedinstvo. Ali radikalizam u provađanju pojedinih mjera, strančarska i lična zagrižlji? vost, bezobzirnost i neopreznost u upravi učinile su, a još i danas čine tako grube pogreške, da je nakon onako lijepog sna o bratstvu i je? dinstvu u’ znatnom dijelu naroda zavladalo potpuno razočaranje. To su razočaranje i nezadovoljstvo ras? pirivali i oni elementi, kojima ne leži na srcu dobro naše države, pa se je tako kod ogromnog dijela Hr? vata, a i kod znatnog dijela Slove? nača stvorilo uvjerenje, da to nije jednako njihova kao i srpska drža? va, odnosno da oni nisu ravnoprav? ni građani njeni kao i Srbi. Tomu su pridonijeli vrlo mnogo i srpski hegemonisti, kojih ima prilično mnogo, što i sam g. Krsto Marić neki dan priznaje u beogradskim »Novostima«, a o čem se možemo i na svakom koraku osvjedočiti. Kao eklatantan primjer za to neka po? služi ovo mišljenje jednog uglednog demokratskog političara i. aktivnog ministra. Kad je g. Drinković dao pred glasanje ustava u načelu iz? javu ispred Narodnog kluba, prišao je taj ministar jednom stranačkom drugu i rekao mu po prilici ovo: »Vidiš li ti onu drskost?! Onako se govori ovdje. A šta biše oni radili, da su Hrvati nas oslobodili, pa se mi sastali u Zagrebu u skupštini? Mi bismo bili sretni, da nam pošte? de život i puste nas u miru« Ova misao, ovo shvaćanje našeg narod? nog ujedinjenja kod jednog unita? riste par exelance tako je simpto? matično, tako puno govori i tako se jasno u njemu odražava mentalitet ljudi na kormilu naše države, da se ono ne smije tako olako u^eti. , Suviše razvijena plemenska osjeta | ljivost karakteristika je cijelog na? ; šeg naroda, pa nije nikakovo čudo, ' što se je kod Hrvata pojavila boja? zan od srpske hegemonije, koja bi mogla ugroziti hrvatsku narodnu bit. I tu je kod ovakova raspoložen nja čitavih masa bio ne samo Ra? diću, nego i još gorem demagogu, potpuno osiguran uspjeh. Radiće? vim uspjehom na izborima, pa nje? ! govom metamorfozom u republi kanca cijelo je pitanje postalo još kompliciranijim i još više odaljilo Hrvate od Srba, koji imaju duboko poštovanje i ljubav prema svojoj zaslužnoj narodnoj dinastiji iza ko? je je monarhizam conditio sine qua non. Radićevo ovakovo držanje bilo je memento i onim srpskim političa? rima, koji su uvijek željeli spora? zunusa Hrvatima, pa su se i oni osim Protića — morali odreći svog stajališta o sporazmu te se prilago? điti Pašić?Pribičevićevoj politici. Ne samo široki slojevi srpskoga dijela naroda, nego i ozbiljni političari smatrali su Radićevo republikan stvo kao izljev mržnje na srpstvo, čija je sloboda i pobjeda u velikom svjetskom ratu kao i u prijašnjim ratovima, usko vezana uz dinastiju Karađorđevića. Zaludu je svo uvje? ravanje Radićevo, da je to netačno; široki to slojevi instinktivno osje? ćaj i to se ne da nikakvim uvjeta? v anjem iskorijeniti. Nesudjelovanje Radićeve partije u radu Ustavotvorne skupštine da? lo je opravdana povoda vjerovanju, da on misli i na ilegalnu borbu. To je vjerovanje utvrđivano još i raz? ličitim izvještajima o spremanju na bunu, o neplaćanju poreza, o suste? zanju vojnih obveznika, da nastupe vojnu dužnost i t. d., što su ih ba? j novi, odnosno komesari slali cen? : tralnoj vladi, da biše time napra? j vili reklamu svojim velikim »držav? ničkim« sposobnostima i da biše o? pravdali mjere, koje su poduzimali u Hrvatskoj.. Nu kolikugod je pogrešku poči? nio Radić neulaskom u konstituan? tu, isto su toliku pogrešku počinili i odgovorni srpski faktori, koji nisu htjeli ni sa onim umjerenim hrvat? skim partijama, koje su iskreno že? Ijele sporazum, pregovarati. Izgo? vor njihov, da sporazum s ovim manjim partijama ne bi značio spo? razum sa Hrvatima, jer ga Radić nc bi priznavao, potpuno je neo? pravdan. Radić je uvijek tvrdio i opravdavao svoju abstinenciju od rada u konstituanti time, da Srbi • niti hoće niti rade za sporazum, pa ' da je napravljen sporazum s Na? i rodnim i Jugoslavenskim klubom, | Godina III. taj bi njegov argumenat otpao i on sniku »Jut. Lista« nakon svog po? bi ili^ bio prisiljen, da i sam ide u vratka iz Hrvatske, kuda je išao da skupštinu i sudjeluje pri stvaranju vidi, kakovo je raspoloženje naro? ustava ili bi u masama izgubio po? da, nema izgleda, da bi se moglo pularnost i pristaše. Ovako je nje? pristupiti reviziji ustava, dok on ne govo stanovište dobilo satisfakciju stupi na snagu i dok se ne vidi nje? i od radikalno?demokratske vladine gova životna sposobnost. Hoće li većine. prevladati Pašićevo ili Protićevo Tako je ustav izglasan bez Hrva? stajalište među radikalima, ovisi ta, i on se je počeo gdjegdje —- pa naravno u prvom redu od toga, ho* makar i naopako primjenjivati. će li se s Hrvatima i Slovencima 1 Irvati se nigdje ne opiru. Radić sto? moći naći baza za sporazuman rad jičkim mirom i hladnokrvnošću i da li će sc moći obrazovati parla? promatra i čeka. Hrvatska, tako mentarna većina, koja bi bila spo? važan faktor u našem nacionalnom, sobna za život. Kako se svaki dan političkom i gospodarskom životu, može vidjeti i čuti, napetost je me? ne sudjeluje u državnim poslovima. đu radikalima i demokratima toli? Ona je pasivna. Ili ako to nije, a ka, da radikale još samo strah ono bar učestvuje tek onako preko od neizvjesnosti, što će biti onda, volje, istom koliko je najnužnije. ' kad se prekine s demokratima, drži Nezadovoljstvo sc očituje u javno? i u zajednici s njima. To se vidi ne sti, ali ono nigdje ne izbija u obliku samo iz pisanja radikalne štampe i revolta. Sve je mirno, Čeka svoje razgovora s radikalima, nego se to vidi i iz samih pregovora s demo* vrijeme. A to se opaža, i te kako opaža, i kratima. Kad bi se napokon svi ti klanci unutra kod nas, a to opaža i strani jadikovci prebrodili, onda istom na? svijet, i prijatelji i neprijatelji naši. staje pitanje radnog programa. Slo? Vide, da nisu konsolidovane naše žiti sve i naj dijametralni je nazore unutranje prilike. Zato naš kredit o pojedinim pitanjima u jedan pro? na strani iz dana u dan pada, zato gram, trebalo bi zaist nadčovječne je naša novčanica spala na najniži snage i vještine. kurs, na kom je dosad ikad bila. Tako nam sc cijeli ovaj problem Trijezan, širokogrudan i širokih prikazuje u obliku jednog cirkulus pogleda političar, g. Stojan Protić, ritiosusa. T uspije li Proti ču naći osjeća to. On ćuti, da je krajnji čas, njegovu sretnu soluciju, te naći na? da sc prestane s dosadanj om politi? čin, da se hrvatsko pitanje skine s kom i da se nađe izlaz- Sondiravši dnevnog reda, on će učiniti djelo, najprije teren i vidjevši raspolože? kojim će zadužiti narod i domovinu nje Hrvata, on stupa u akciju. Po? više nego što su ih zadužili svi naši kreće sad list svoj »Radikal«, drži političari i državnici od oslobode? skupštine u svom izbornom okrugu, nja do danas. On će nam time osi? izdaje proglas na narod. Prelazi iz gurati domaći mir, za kojim već ta? pasivnog promatranja i kritikova? ko dugo i tako vruće čeznemo. nja na djelo. H. Ajanović. I loće li mu uspjeti da nađe izlaz? Zavisi od toga, hoće Ii sc stvo? riti hrvatski blok, hoće li on pristu? piti surađivanju u državnim pošlo? vima, hoće li u radikalnoj stranci prevladati Protićevo ili Pašićevo stajalište, te napokon hoće li se Jedna od najlošijih značajki našeg moći naći platforma za zajednički : naroda jest denuncijanstvo. koje su rad ovih uistinu heterogenih eleme? tuđi režimi nakalemil«, a koje — kako izgleda — i današnja naša vlada ne nata. Kako se vidi, tu je nekoliko ne? samo da trpi, nego i honorira. Za malu kakovu svađu ili spor sa poznanica, i dok se one ne riješe, ne može se ni dati definitivan od? komšijom rada se u našeg svijeta os­ vetnička misao i on se služi svim govor na gornje pitanje. Stvaranju hrvatskog bloka još sredstvima, pa i nepoštenim, da na­ najviše smeta držanje Jugosl. kluba škodi svom protivniku. Tako se je (Korošca). koji nije voljan da pri? kod nas razvilo denuncijanstvo do hvati Radićevo stanovište i stupi krajnjeg stepena. Svaki dan čitamo u pod njegov skut. Nar. klub i prava? javnosti i slušamo u razgovorima, ši već su se pomirili s tim. Da li će kako je neko denuncirao nekoga sad se ipak Jugosl. klub odlučiti za stu? radi ovoga sad radi onoga. Odmah po oslobođenju najviše su panje u blok, ovisiće o tom, da li će Protićeva akcija inače biti osigura? se tim služili pravoslavni i denunci­ na. Hrvatski bi blok pristupio su? rali su muslimane i katolike, da psuju radnji u vladi tek onda, kad bi se kralja, da govore protiv države i si. usvojila u program rada i tačka o Vlasti su vjerovale ovim u najviše reviziji ustava. Nu, prema izjavi, slučajeva potpuno lažnim denuncija­ koju je dr. Laza Marković, glavni cijama i potezale radi toga denunci­ urednik »Samouprave«, dao dopi? rane na odgovornost. Na taj su način Kada će se ovome jednom stati na kraj? Muslimanska trgovačka i obrtničha banka za Basnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Prižuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute 1 vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. 4 Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN �Страна 2 Strana stotine našega svijeta odležale po ne­ Gospodin Ministar Saobraćaja, svojim djelje, a katkad i mjesece u zatvoru • riješenjem od 28. avgusta M. S 28.718. ni krivi ni dužni. odobrio je u pola cijene vožnju Od kako je izašao zakon o zaštiti ,■ na državnim željeznicama i brodovima države, te su denuncijacije još više ' Članovima Profesor^ Društva i njiho­ učestale. Svaki dan dobivamo iz raz- ' vim porodicama, koji Žele učestvovati ličit’h mjesta naše domovine proteste , na kongresu. Učesnici kongresa i izleta, po svr­ protiv toga. Sad je neki »patriota« šenom kongresu, iz Zagreba ц Ljub­ prijavio nekoga, da je psovao kralja, sad da je govorio protiv države, sad I ljanu kupjće cijelu kartu, koja će im da posjeduje bez dozvole oružje, sad 1 važiti i za povratak, ako uvjerenjem kongresa dokažu, da su učestvovali da je komunista itd. Nu najgore je pri tom, da se i pot- । ла istom. Povlastica će važiti od 20. puno anonimno denuncira. Vlasti i • septembra do 1. oktobra zaključno. Sve željezničke direkcija za riječne takovim denuncijacijama daju važnosi brodarstvo obaviještene su o ovoj po­ i progone nevin svijet. Vrlo su česti slučajevi, da i poje- ( vlastici. Gospodin Ministar Prosvjete rije­ dini organi vlasti denunciraju građane. Neki dan nam je došao u uredništvo šenjem svojim od 31. avgusta ove brat Muje Bureka iz Kijeva, kot. Sa­ godine S. N. Br. 12.864 odobrio je rajevo, te se tuži, da mu je brat za­ članovima Profesorskog Društva, koji tvoren od suda na prijavu lugara idu u Zagreb na kongres, odsustvo od Petrovića, da je on bajagi rekao: 20. septembra do 2. oktobra. Dnevni red kongresa: 1. Ot­ »treba srušiti ovu vladu«, a u stvari je Mujo govorio protiv lugara, koji varanje kongresa 2. Pregled puno­ nepravedno dijeli drva. Žandari su I moći delegata. 3. Konstituisanje kon­ jadnog Muju strpali u zatvor i kot. ; gresa. 4. Izvještaj o radu Glavne ured ga je držao 3 dana u zatvoru, uprave (čl. 28. tačka a) Pravila). 5. a da ga nije ni preslušao. Istom na Pretres nacrta Poslovnika Profesors­ intervenciju jednog našeg poslanika kog Društva (čl. 19. tačka zadnja). bio je predan drž. odvjetništvu i pu­ 6. Predavanja: a) Srednja škola i šten na slobodu. izbor zanimanja — Dr. Dane TrbojeČemu nam je onda ustav, čemu su 1 vić iz Zagreba. nam zakoni, kad ih se niko ne drži? I b) Obuka fizike i fizikalne zbirke Zašto vlasti daju uopće kakovu ; Dušan Jakšić iz Karlovca, važnost anonimnim denuncijacijama ? c) 0 nastavi crtanja — Vlastimir Zašto ne kazne osjetljivo sve lažne | Petrović iz Aranđelovca. denuncijante? Kada će jednom mini­ 7. Predloži Glavne Uprave i poje­ starstvo izdati stroge naredbe potčidinih članova (čl. 28. tačka b). njenim organima, kako će se u ova- i 8. izbor novih članova Glavne Upra­ kovim slučajevima držati ? ve (čl. 15.) 9. Određivanje mjesta za III. kongres (čl. 288.10. Pregledanje škola i prosvjetno kulturnih ustanova u Zagrebu. 11. Izlet u Ljubljanu. Za Upravni Odbor Predsjednik: Kongres profesorskog društva. Marković. Drugi kongres ujedinjenog Prof. društva održaće se ove godine u Zagrebu i to 25., 26. i 27. septembra Prema čl. 31. i 32. pravila prof. Društva, svaki pododbor (zbor) bira i delegata, ako pododbor ima do 5 čla­ nova, 2 delegata ako ima do 10 Članova, a poslije na svakih deset članova po 1 delegata. U današnjim skupim i teškim prilikama ne može se tražiti ni od jednog profesora, da kao delegat putuje na svoj trošak na kongres, a bilo bi dobro, da Što veći broj pododbora bude zastupan na kongresu i da u koliko je moguće više delegata naše sekcija dođe u Zagreb. S toga umoljavamo sve pod­ odbore, da odmah nominiraju svoje delegata i nama da ih jave. Umoljava­ mo kolege, da za troškove svojih delegata između sebe skupe što više, a sekcija će dati svima potporu, koju će razdijeliti na jednake dijelove, čim sazna broj delegata. Svaki delegat mora imati sa sobom punomoć svoga pododbora. ■ Organizacija centralne uprave. Kako smo već javili, broj će se • ministarstava smanjiti na 12 i to , tako, da će ministarstvo agrarne ' reforme biti pripojeno min. poljo? • i J I I . PODLISTAK.; Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Uzalud bijaše moje nastojanje detaljnije nešto saznati o shvaća? nju ovog sevaba. Turkmen ne zna ništa više nego samo to, da se tako ovdje drži i vjeruje. Nekako pred akšam dođosmo na? pokon u grad Bašgiran. To je mali gradić valjda od tisuću stanovnika. L lice se prepune. Engleski vojnici, Purzijanci, Turkmeni i Kurdi, sve je to izmiješano i oko dućana ku? pujc i pogađa se. Mi jašimo kroz sokake i ja onako mimoletom opa? /ih, kako svaka odrasla ženska ima Ziikrita usta. Svi gledaju na nas 1 našu pratnju. Iz njihova razgovora razumijevam samo riječ »austrk. Prođosino ulice i evo nas pred ve? likim vojničkim logorom. Na jed? noj kućici opazismo englesku za? stavu, a naši nam pratioci rekoše, da sjašemo i pješice idemo pred o? nu kućicu. Pred ulazom u avliju šeće Indus vojnik držeći pušku na ramenu. Zaustavi nas i nešto doviknu. Od? mah iz avlije dođe Indus podoficir i čim nas vide, pokaza nam, da uni? đemo. Opet nas zaustavi pred ula? zom u sobu i .sam uniđe unutra. Na? Број 334 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA- 1 I i ’ i j | I ■ ' . | - i , * i privrede i voda, ministarstvo nar. zdravlja min. soc. politike, minist. vjera ministarstvu pravde, a mini? Starstvo pošta i brzojava ministar? stvu saobraćaja. Možda će se potp* nje priključiti mjesto saobraćaju trgovini, jer je saobraćaj i onako preopterećen, a rasor trgovine pri? lično malen. Pored toga će se prema ustavu uvesti ustanova državnih podtajnik ka, koji će samostalno voditi svoje resore i koji će moći prisustvovati i ministarskim sjednicama, kad se budu tretirala pitanja iz njihova resora. kon dvije?tri minute evo ga opet i pokaza nam, da uđemo u sobu. Na? ša pratnja osta u avliji. Oćutismo se U običnoj sobici, na sredini koje stoji sto, a za njim sjede tri engleska oficira i jedna dama. Jedan od oficira ustade i pri? mi pismeno saopćenje od pogranić? ne straže, kod koje smo mi sinoć prenoćili. Ovaj oficir bijaše kapetan gosp. Blekcr, zapovjednik ovog pogranič? nog rajona. Vrlo je ljubazan, sim? patičan i dobar. Progovori čistim ruskim jezikom i upita nas: tko smo i što smo? Ja mu vojnički rekoh, da sam oficir i da sam bio u savez? ničkim trupama u Sibiriji, gdje sam pri evakuaciji pao u boljševičko ropstvo i od tuda pobjegao. Doku? mentima mu potvrdih istinitost mojih navoda. Gosp. kapetan reče nešto onim oficirima, što su za sto? lom sjedili. Oni odmah ustadoše, i nakon što se sa mnom rukovao sam kapetan, pružiše mi i oni svoje ru, ke i mi sc predstavismo jedan dru? gome. S mojim suputnikom Grkom bi nešto sasma drugo. Pošto on nije niti ratni zarobljenik niti ratni iz? bjeglica, njega predadoše perzij? skim vlastima. Takav je ugovor bio između engleskih vojnih vlasti i perzijske vlade. Mene gosp. komandant ostavi kod sebe i mi se počesmo rogova? rali. Predstavile me i onoj dami. Oni će zastupati ministre za nji hovc odsutnosti sa svim pravima i dužnostima kao odgovorni ministri. Imadu pravo govoriti u Narodnoj Skupštini kao i miunistri. Provede Maglaj, 8. septembra 1921. no vrijeme u tom zvanju računa im Likvidacija kmetovskih odnosa se u godine službe. U svakom se ministarstvu postavlja po jedan u Maglaju. Jadi i nevolje naših kuglavni načelnik, koji vrši nadzor I kavmh i agrarnom reformom ubijenih nad svim odjelima. Svaki ministar I i osiromašenih zemljoposjednika, pomoći će ustanoviti, ako to nade po 1 sjedničkih udovica i ucviljene siro­ trebnim. svojom uredbom lični ka? čadi posjedničke dotužile su svakom, hinet. Tom se kabinetu ne mogu kogod pošteno misli i osjeća i ko zna i hoće da zna, šta je socijalna pravda, povjeriti službeni poslovi ministar siva, nego samo lična koresponden? te pored neljudi, koji bi i danas finan­ ca ministra. Službene ličnosti kabb cijsku likvidaciju kmetovskih odnosa neta postavlja ministar. Oni nisu i uz onaj mizerni iznos, koji je utvrđen, aktivni činovnici, a nagradu im od? htjeli bar zavlačenjem da ometu, nađe ređujc ministar po odobrenju mini? se i ljudi, koji posjedničkoj sirotinji u starskog savjeta. Ovaj zakonski susret izlaze. Na svagdanje pomagajsanje raskupredlog, kao i predlog o državnom savjetu i upravnom sudištu uzeće ćenih posjednika iz Maglaja iz kotara zakonodavni odbor u pretres 20. o. maglajskog i ovdje su nedavno zapo­ čele predradnje za spomenutu finan­ mj. Kako se vidi, ovim se je htjelo cijsku likvidaciju, u koju je svrhu smanjiti broj ministara, ali je on Agrarna Direkcija u Sarajevu i jednog uistinu povećan. Pored toga dvoj? svog činovnika ovamo izaslala, da ovaj beno je. da U ćc se moći pojedini, opsežni i komplicirani posao što prije naročito novi resori, razvijati obavi, a kako u ovu svrhu Direkciji onako, kako to zahtijeva savreme? s višeg mjesta nije pružen još nikakav kredit, ni u tome pogledu nijesu ov­ ni naš život. Naši dopisi. dašnji posjednici oklijevali, nego Čim je ovamo izaslanik Agrarne Direkcije izbio, odmah su mu izašli u susret i dali mu nekoliko pismenih mladića da mu u lom poslu pomažu. Formulari A i C su već prije neko­ liko dana bili gotovi, na formularu B se radi, s nekim samcima su i ras­ prave provedene i zapisnici sastav­ ljeni i Direkciji na isplatu poslati, te dok se s drugima dalje rasprave vode i zapisnici sastavljaju, već prvima poš­ tanskom štedionicom pare izbijaju. Da se bijeda i nevolja naših kukav­ nih posjednika, posjednica i ucviljene siročadi posjedničke širom Bosne i Hercegovine bar u nekoliko ublaži i početak ovin prešnih predradnja što više omogući, dobro bi bilo, da se naši posjednici i u drugim mjestima sa svoje strane pobrinu za saradnju pri toj likvidaciji, čim u koje mjesto delegat Agrarne Direkcije izbije, jer bi se stvar i suviše otegla, ako bi se oslonili na samog agrarnog izaslanika, odnosno na mjesno činovništvo, koje je i onako tekućim poslovima pri­ lično opterećeno. H. H. Iz Sandžaka i Makedonije. USTUK NA KLEVETE. Beogradska »Pravda« u broju od 27. augusta i zagrebačke »Novosti« istog datuma donijele su tendencioznu vijest, da sam ja prilikom jednog go­ vora u džamiji izrekao riječi: »Držte se, muslimani, još mjesec dana; uskoro će ovamo Kjemalpaša sa oslobodilač­ kom vojskom«. Ova je vijest isisana iz prsta i nije ništa drugo nego naj­ prostija kleveta i besavjesna podvala ljudi, koji su se pobojali odgovornosti za svoje čine, pa se eto utiču i ovak# prozirnim trikovima. Ja kroz zadnja tri-četiri mjeseca nljesam uopće držao niti vaza, niti kakva govora, ni u džamiji ni izvan džamije, a lažnost te vijesti vidi se i po tom, što me niko nije tužio ni oblastima ni kojem članu anketne ko­ misije, koja je ovih dana bila u Prijepolju i završila svoj rad. Kad bih znao, gdje je izvor ove klevete, pre­ dao bih klevetnika nadležnom sudu; ovako mu poručujem: ako je čovjek s dostojanstvom, nek se javi punim imenom, pa da se okom u oko po­ gledamo. PrijepoJje, 11. septembra 1921. Bilješke. Ero novih dokaza za pokolje u Sandžaku. »srpska Riječ« nas poziva, da joj iznesemo dokaze, da je pravoslavs no pučanstvo činilo nasilja nad muslimanima. Njen redaktoP sigur? no ima vrlo slabu memoriju, pa se ne sjeća stotina i hiljada primjera. M Hašimbegović, okružni muftija. To je Engleskinja, koja je više od dvadeset godina živjela u Taškentu i davala satove engleskog jezika. U zadnje su je vrijeme počeli proga? njati boljševici i ona se riješila na bjegstvo. I što može učiniti samo kći Albiona, ona je umakla u ove planine sama sa kalauzom Kurdom. Po njezinom je pripovijedanju ovaj kalauz još ograbio i doveo u peći? nu, gdje su bili gorski razbojnici Perzijanci. Mislila je, da je izgubi je? na. I na njezino veliko čudo ovi se gorski odmetnici pokazaše prema njoj, slaboj ženskoj, pravim džen? tehnenirna. Kalauz je ostavio i po? bjegao. Pošto je cijeli dan padala kiša i ona prokisla do kože, razboj? nici su izašli iz pećine, da se ona preobuče, a kasnije joj skuhaše čaj, dadoše hljeba i posdiše svoja dva gunja, da mirno spava. Sjutra dan su joj doveli drugog kalauza i za? grozili su mu se, da ćc ga ubiti, ako ovu damu živu i zdravu ne dovede u Bašgiran. Tako je ona sretno u? makla boljševicima i došla do svo? jih zemljaka. Ona govori izvrsno ruski i nekoliko puta ponovi, da o? na nikada neće zaboraviti na ple? menitost onih razbojnika tamo u planinama. Tako nam u razgovoru prođe vrlo brzo vrijeme. ^Već smo i večerali i pili ča j. Serviralo se i častilo kao u boljoj gostionici u Evropi. Napokon sc digosmo od stola. Gosp. kapetan napisa nešto i dozvav vojnika na? ! > { ; , | ; I | 1 । | । redi mu nešto na indijskom jeziku i dade mu cedulju, a meni reče, da me šalje na konak k jednom pod? poručniku muslimanu, indijskom princu. Ispričava sc, da ine kod se? bc ne može ukonačiti, jer nema ni mjesta ni postelje. Zahvalih mu sc na svemu i oprostih se s njim i nje? govim društvom. Već se potpuno smračilo i gusti crni mrak obavije sve svojom tc.š? kom crnom koprenom. Tu i tamo no logoru mrcaju vojničke svetilj? ke, čuje se hrzanje pripetih konja i razgovor uz vatru sjedećih Indusa vojnika. Ja idem za vojnikom, a on mirno ide pređa rnnom i nosi fenjer u ruci. Prođosmo logor i zađosmo u ulice i sokake. Dućani su već dav? no zatvoreni i na ulici nema ni žive duše. Udosmo u jednu avliju i ja tu opazih svjetlo u sobama i u ku? hinji. Na avliji nas dočekaše sluge a moj pratioc zagovori s jednim iz? među njih. (Nasfaviće se). Upisuite 7% državni zajam, jer koliko | je god u Interesu Investicija, i od kojih ćete imati samo vi | korist, toliko je siguran pri­ | plod od 7% važa direktna korist. I �Rpoj 334 Broj „ПРАВДА* - „PRAVDA* Sto smo ih mi registrovali, a što su ih i beogradske novine donosile. Ili je pak g. Kobasica cijelo ovo vrije* me od oslobođenja do danas prc* spavao? Da ne navodimo starih primjera, mi ćemo joj servirati evo nova dva slučaja. Četnici zloglasnog Kostc Pećanca oteli su u Rašidaginoj op* čini, srez sjenički, od Hajre Kahro* vica šest volova, pa ga zatim mre? varili, iskopali mu oći i ubili ga. To jc bilo 22. avgusta o. g. Isti su ti banditi na 27 avgusta u istoj toj op* čini zahtijevali od predsjednika općine Nure Mcšića, da im dadne konje za jahanje. Ovaj jc izdao na* ređenje i konji su im pokupljeni i stavljeni na raspologanje. U mo* mentu, kad jc općinski pisar izašao iz općinskog ureda, ti su banditi u po ureda usmrtili predsjednika Nu* ru Mešića. Ovom prilikom moramo nešto naročito naglasiti. Kolikogod su slučajevi nasilja nad muslimanima sa strane pravoslavnog žiteljstva česti, i kolikogod se i oni moraju o* suditi najžešće, to nam je upravo nepojmljivo i mi nemamo dovoljno riječi, kojima bismo osudili u* pravne organe, koji isto tako vrše nasilja nad mu* slimanima. Pećančeve bandite mi moramo smatrati isto tako dr* žavnimo rganima, jer ih je samo mi* nistarstvo unutr. djela uzelo za go* njen je kocaka, jer ih ono izdržava i jer rade po njegovim napucima. Karakteristično je, da i »Srp. Ri* ječ« i »Politika« uvijek zabasuruju ovo, na što mi postavljamo upravo težište svojih osuda. O toku istrage, koju vodi parla* mentarna komisija u Sandžaku mi nećemo zasad ništa pisati, jer ne* ćemo da se uplićemo u nju i jer ne želimo prejudicirati njenom ispadu. Uzgred napominjemo, da je ko* misija dosad obašla Priboj, Prije* polje, Plevlje i Brodarevo. Pismo g. dr Spahe. Ministar g. Mogu Vas uvjeriti Gospodine Mini­ stre, da sam tačno irformisan o ovom događaju, a ima i svjedok očigledac g. Rašid Halidović, pandur opštine pasjanske* No na zdravlje! I ovaki će činovnici uspostaviti i držati red i mir u tim jadnim krajevima?! Politički pregled. Iz naše organizacije. Zemaljska skupština J. M. O. Predsjedništvo J. M. O. zaklju­ čilo je, da se zemaljska skupština htjeve Iraca, a danas donosimo suš­ naše organizacije održi dana tinu odgovora, što ga je Lloyd George i 6. oktobra o. 9. poslao De Valeri, predstavniku irskom. Načelo vladavine, koja se osniva na u Sarajevu, u prostorijama Islam­ volji naroda, sačinjava osnovku konske čitaonice (J. M. Klub). stitucionalnog razvitka Engleske, ali U pogledu delegata na ovu ne možemo prihvatiti kao temelj prak­ tične konferencije jednu interpretaciju skupštinu vrijedi zaključak C. O. ovog načela, koja bi nas obavezivala od 15?VII. 1921., koji glasi: da prihvatimo svaki zahtjev, koji biste „Broj delegata za zem. skup­ mogli postaviti, i koji bi mogao da štinu određuje se prema broju dovede i do proklamacije republike i do odricanja krune. Konferencija na . glasova, koji je u tom kotaru takovoj bazi je nemoguća. Kada bi se pao za našu organizaciju prili­ na taj način aplikovao princip vlada- ; kom izbora za Konstituantu. vine po volji naroda, bila bi porušena [ Da ne bude suviše troškova, državna zdanja i cjelokupnost sviju delegati mogu imati punomoći demokratskih država, a civilizovani svijet bi bio natjeran na starinsku i imaju pravo na onoliko gla­ plemensku podjelu. Mi smo Vas na­ sova, koliko puta po 1000 gla­ protiv pozvali da uzmete u pretres sova im ade u tom kotaru. Ostaci naše predloge. Ne treba da ni malo preko 500 računaju se kao puna sumnjate u zamašitost i iskrenost na­ hiljada, a kotarevi, u kojima ših namjera. U diskusiji s nama Vi ' možete zatražiti garancije u svim onim : nije palo ni 500 glasova za pitanjima, koja bi mogla po Vašem organizaciju, mogu poslati po mišljenju da ograniče slobodu Iraca. jednog delegata. Delegate će Obzirom na to engleska vlada mora odrediti kot. skupštine, a kot. da od Vas zatraži da joj stavite do i ispostavni odbori javiće C. znanja na stvaran način, jeste li skloni Odboru imena delegata i izdati učestvovati u jednoj konferenciji, da se nađe najbolji način, kako bi se im punomoći. Ako izabrani de­ održalo udruženje između Irske i en­ legati dadnu punomoć kome gleske državne zajednice. Mi se na­ drugom od delegata, onda tu damo, da ćete nam dati afirmativan punomoć treba da ovjeri kot. odgovor. ili ispostavni mjesni odbor“. Predpostavljam da bi se konferen­ cija mogla održati u Invernessu na Već u listu objavljeni zaključak 20. o. mj. radnog odbora u pogledu eko­ nomske ankete poslanički je klub prihvatio t. j. da će se držati Najnovije telefonske vijesti sjutradan iza zem. skupštine, kako iz Beograda. je to oglašeno u bajramskom Jučer je bila sjednica Ministarskog broju „Pravde". Savjeta, na kojoj je bilo govora o noti Beograd, 25. VIII. 1921. saveznika, kojom se traži, da povu­ čemo čete na granicu trianinskog ugo­ Tajnik: Predsjednik: vora prema Madžarskoj. Magla j lić, s. r. — Francuski komesar u Carigradu 1 H. Alić. Odgovor Engleske na z^hljeve Iraca. Mi smo neki dan objavili za­ dr. Spaho upravio je beogradskoj »Pravdi« pismov koje je ona doniiela u broju od 10. ov. mj. Mi to pismo prenosimo u cijelosti: »Gospodine direktore, Vi ste da* nas donijeli u svom listu na prvom mestu izvadak iz sarajevske »Do* movine«, u kome se među ostalim veli, da od siromašnih posednika nije nitko dobio avansa, već da smo ga dobili ja, dr. Hrasnica i Defter* darević. Ovo je tvrđenje u koliko se mene tiče posve neistinito i ten* denciozno, jer ja ne samo da nije* sam primio ništa u ime odštete za oduzete zemlje, već nemam ništa u to ime ni primiti. Ja uopće nemam ni komadića zemlje. Koliko je meni poznato ni druga dvojica mojih prijatelja nijesu pri* mili ništa. Spreman sam, da sve ono. Što sam primio ili što imam da primim sta* vim na raspoloženje onome, ko mi dokaže, da sam i jednu paru primio. Primite g. direktore i Ovom zgodom uverenje o mom odličnom štovanju. Beograd, 9. sept. Dr. Mehmed Spa* ho, ministar trgovine i industrije.« Našavši se lija »Domovina« ovako u stupici, liže ono, što je pobljuvala i veli, da ona i nije tvrdila za dra M. Spahu, nego za njegova brata. Nu i tvrdnja, da je brat dra Spahe dobio najprvi avans od odštete, pot­ puno je neistinita. I on, kao i dr. Hrasnica i Defterdarevič bili su samo pozvati od Agr. Dir, kao i svi drugi posjednici iz njihovih kvartova, da podnesu zahtjeve za odštetu. I tu nije trebalo niti je činjena apsolutno ni­ kakva protekcija. Kako se ureduje u'južnoj Srbiji? I Demokratski nar. poslanik Ranuš Osmanović upravio je min. unutr. djela jedno pitanje, gdje se među ostalim navodi i ovo: Gospodine Ministre i Na dan 16. avgusta ove god. u srezu Gilanskom desio se je jedao vrlo ne­ ugodan slučaj. Toga dana naime pisar Gilanskog sreza, g Miloš Albijanić, pozvao je na neko saslušanje g. g. Ismaila Mustafića i Čazima Alimovića, oba iz sela Vlaštice, opština pasjan ska, srez giljanski. Prilikom saslušanja, a bez ikakvog razloga g. pisar je •te predstavnicima vlasti. Komisija je otputovala za Sjenicu, gdje će također održati konferenciju. — »Politika« donosi tendecioznu de­ pešu, kao da je komisija tobože utvr­ dila krivnju muslimana, što ne odgo­ vara istini. I | 1 ■ । i i . ! istukao g. Ismaila Mustafića na i I najgrublji način. tražio je od nas, da primimo još 4000 vrangelovih vojnika na radove oko željezničkih pruga. Međutim je bilo govora o gradnji naših željezničkih pruga, pa je ministar trgovine i indu­ strije g. Dr. Spaho tražio, da se na­ stavi gradnja pruge Bos. Krupa—Bi­ hać. Obećano je i uzeto u izgled, da se čim prije nađu sredstva, da se ova pruga dovrši. . — Predsjednik Ministarskog Savjeta referisao je o sporazumu s Rumunj­ skom u saobraćajnim pitanjima. — Potpisani su ukazi o imenovanju i unapređenju činovnika ministarstva spoljnih poslova. Među imenovanim nalaze se i trojica muslimana. — Govoreno je o rješavanju alban­ skog pitanja u Londonu. — Ministar prosvjete i unutrašnjih djela podnio je na potpis nekoliko ukaza iz svog resorta. Među tima se nalazi i ukaz o penzionisanju pribojskog srpskog načelnika. — Ministar za agrarnu reformu re­ ferisao je o agrarnim nemirima u Dal­ maciji, koji se zaoštravaju, jer sudovi ne priznavaju Prethodnih odredaba o razrješenju kolonatskog odnošaia. U vezi s tim je već ranije odobren kredit za plaćanje rente. S tim u savezu tražio je ministar Dr. Soaho, da se i u Bosni i Hercegovini čim prije likviduje ostatak rente za 1919. i. renta za 1921. godinu te zaostali hak 1918. pa će o ovome pitanju biti danas uža konferencija ministara financija, trgo­ vine i industrije, agrarne reforme, šuma i ruda te zamjenika ministra pravde. - Jučerašnja beogr. „Pravda" donosi depešu iz Prijepolja, daje anketna komisija stigla u Brodarevo, gdje je održala konferenciju s uglednim gradanima pravoslavnim i muslimanima Domaće vijesti. Posljednja opomena našim dužnicima. — Ovim još jednoć potsjećamo naše dužnike, da će mu im od 1. oktobra o. g obu­ staviti slanje lista, ako do toga dana ne podmire duga. Administracija. Otvorenje džamije u Kotorskom, Страна 3 Strana Školski pribor, kao i sve školske potrebštine, knjige itd., dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Da^ niel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ulica 19. — Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno; pakovanje se ne računa. Gospodarstvo. Zanatsko-indusirljska i poljopri­ vredna izložba u Sarajevu. Srpska Trgovačko-Zanatlijska Omladina uz sudjelovanje svih privrednih društava i preduzeća u zemlji, priređuje na 24. do 27. septembra o. g. u Sarajevu (palača Gradske opštine) izložbu, na kojoj će biti izloženi svi naši zanatski, industrijski, poljoprivredni i kućni produkti. Ovom izložbom omogućuje se konzumentima da nađu zgodna vrela za svoje potrebe, producentima da nađu mušterije, a napokon da se i jedni i drugi međusobno upoznaju, što je od eminentne koristi, kako za naše producente-izlagače tako i za trošeću publiku. Obzirom da je vrijeme za prijavu za izlaganje na izmaku, u interesu je producenata, da se čim р№е prijave Priređivačkom Odboru Zanatsko-industrijske i poljoprivredne izložbe u Sarajevu, Jelića ul. 28. ili uredu trgo­ vačke i obrtničke komore, gde će ta­ kođer dobiti potanje podatke o izložbi. Popust za vožnju na izložbu. — Gospodin Ministar Saobraćaja odobrio je podvoz u pola cijene za sve po­ sjetioce i izlagače u „Zanatskoj Indu­ strijskoj i Poljoprivrednoj izložbi za Bosnu i Hercegovinu*. Isto tako odredio je popust od 50 posto od normalne tarife za prevoz izložbenih predmeta pod uslovima. koji važe za njih. Povlastica će važiti od 20. do 30 septembra 1921. god za sve putnike i mješovite vozove. Izlagači i posjetioci Izložbe kupiće na polaznoj stanici cijelu kartu, koja će im važiti i za povratak, ako uvje­ renjem Uprave Izložbe dokažu, da su bili na Izložbi. Ušteda. Min. Financija je ukinuo prinadležnost u duhanu svima direk­ torima, načelnicima i šefovima kabi­ neta. Na ovome je ušteda 360.000 d. godišnje. Analogno ovoj naredbi i novi je di­ rektor naše duhanske tvornice g. Arifhodžić ukinuo je dosad vrlo mnogo praktikovanu zamjenu običnih cigareta za »ekstrafilung« privilegovanima, pa će se i tako uštediti najmanje pola miliona. Kako se vidi, ipak se kreće. Makar u dvanaesti čas počelo se je sa šted­ njom. Bože s hajrom! Zemljoradničke komore. Ministar­ stvo poljoprivrede i voda završilo je ovih dana rad na izradbi uredbe o osnivanju zemljoradničkih komora Zabrana uvoza šljiva i pekmeza u Čehoslovačku. Naša uža savezni* koju su tamošnji muslimani svojim ! ca Čehoslovačka, s kojom činimo Malu Antantu, zabranila je ovih troškom od kamena sagradili, biće u dana uvoz šljiva i pekmeza i tako petak, 23. ov. mjeseca ovom našem vrlo važnom izvoznom Vjenčanje. Naš prijatelj g. Tahir artiklu zatvorila jednu pijacu, gdje Šaran iz Trebinja vjenčao se ovih je on nalazio dosad lijepu prođu. dana sa milovidnom gđicom Zarifom Mi ne znamo, kakvom će mjerom Elezović, sestrom g. Hamdije Elezo- odgovoriti naša vlada na ovu nelo* vića, učitelja trg. škole u Trebinju. — jalnu mjeru saveznice, ali držimo, Mladencima želimo svaku sreću i dug da ne smijemo ostati skrštenih ru* život. Bilo sretno I ku. Čehoslovačka naime izvozi vrlo Matura u ovdašnjoj gimnaziji. mnogo tekstilne industrije, piva, Vijest o maturi u ovdašnjoj gimnaziji, eksploziva itd. u našu zemlju. Ne saopćena prije nekoliko dana, ispravlja bi li naša vlada mogla saveznici vra* se ovako: Predispiti će se obaviti 3. titi milo za drago?! okt Pismeni će ispit zrelosti biti 4. okt. i slijedećih dana, a usmeni 8. i ' 9. okt. Kandidati treba da se prijave naj­ kasnije 2. oktobra. Knjige i novine. Prijavljenje šegrta. Pozivaju se svi oni poslodavci, koji nisu svojih šegrta prijavili potpisanom uredu, da to bezodvlačno, a najdulje kroz 8 dana, kod povjerenika pokrajinske uprave za grad Sarajevo (gradska vijećnica soba broj 11.) prijava. — Ko se ovome pozivu ne odazovu, biće kažnjen novčanom kaznom u iz­ nosu od 100—2000 K., odnosno zat­ vorom u trajanju od 1 -20 dana. Nov priv edni list. Inicijativom karlovačkih privrednika osnovan je Izdavački konzorcij ekonomista, koji počevši od 15. o. mj. izdaje u Kar­ lovcu nov privredni list „Ekonomistu". — List je potpuno vanstranačan i ne­ će biti lokalnog karaktera, već redigovan na širokoj ekonomsko-socijalnoj osnovci. List „Ekonomista" uredjuje redakcioni odbor, a direktorom mu je publicista LjubomirSt. Kosier. �Strana 4 Стоана MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, jer je jedini spcs našeg težaka u za= drugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kuh turnog sela nema ni bogate ni kuk turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplat« no: »S r e d i Š n j i savez j u g o* slavenskih seljačkih z а^ druga u osnutku u Šaraj e« V U<. Broj 334 Број „ПРАВДА* — ,pRAVDAa Miševi, štakori, stjenice i žohari Sjetite se „Gajreta!" Oglašujte u „Pravdi" 1 1 , j ! Rasprodaja ? Oglašivanje BOGATA KNJIŽNICA ________________ ____________________ : Muslimani i muslimanke : | grada Sarajeva ( sjetite se vašega .Merhameta*. | umrlog pro- i fesora i pravnika Abdullah ef. PreŠlje rasprodavate se slobodnom javnom dražbom u petak, dne 16 septem- bra 1921. u auli Begove Džamije u Sarajevu. Početak dražbe u 9 sati prije podne. Pošto je rahmetlija bio svjetski na- j obražena osoba, to mu je knjižnica I izvanredno bogata, te se s toga sva- i kom interentu toplo preporučuje. i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12'—, za štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe K 20*—. — Osobito jaka tinktura za stjenice K 15 —. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10*— i K 20 —, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12'—. Prašak proti mrava K 10’— i 20'—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. Jtlnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul. 31. Telefon 21—65. Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i .inozemnih listova Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni« ka glavnica K 20,000.000'—. Ulošci preko K 25,000.000 —. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. io4 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Ministarstvo Finansija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. 7% državni investicioni zajam g.1921. u iznosu od Din. 500,000.000. POZIV NA UPIS Ministar Finansija Kraljevine Srba, Hrvata I DBr. 7941 uzakonjene članom i Slovenaca, na temelju Uredbe od 27 VI. 1921. | poziva na upis 130 Ustava П državnog investicionog zajma 19Z1. u nominal. iznosu od Din. 500,000.000. Ovaj je zajam investicioni i upotrebiće se isključivo u svrhu općega dobra kao: opravke, dopravke, i proširenja že­ ljezničkog saobraćaja, podizanja novih, i dovršenja započetih željezničkih pruga, uređenja i podizanja pristaništa, puteva, drumova i t. d. Nominalni iznos zajma je Din. 500,000.000, izdat al pari, u komadima po Din. 100, 500, 1.000, 5.000 i 10.000, u 50.000 serija po 100 brojeva, a kamate su 7°o godišnje, koje se isplaćuju dekurzivno bez ikakovih odbitaka, u polu­ godišnjim kuponima, i to 15. marta i 15. septembra svake godine kod svih javnih blagajnica i ovlašćenih novčanih za­ voda, bez ikakvih odbitaka poreza, biljega i taksa. Prvi kupon dospjeva 15. marta 1922. Za vrijeme od 10 godina ovaj se zajam ne može konvertirati, ni u tom roku kamatna stopa smanjiti. U slučaju da se zajam nakon 10 godina konventira, ima se sopstvenicima obveznica ponuditi isplata u nominalnom iznosu. Zajam je amortizacioni i izdaje se na 50 godina^ Amor­ tizacija počinje 4. godine nakon emisije, i vrši se jedanput godišnje kod Generalne Direkcije Državnih Dugova, izvlače­ njem ili otkupom, po uređenom amortizacionom planu, koji je na obveznici utisnut Zajam je obezbjeđen hipotekom, a potrebna suma za anuitet (kamate i amortizaciju) unosiće se svake godine u budžet, a za pokriće služiće u prvom redu dohodak dotičnog investicionog objekta. Kuponi zastaravaju za 5 godina nakon dospjeća, a iz­ vučene obveznice 30 godina nakon izvlačenja. Zajam će biti kotiran na svim domaćim burzama. Obveznice ovog zajma ravnopravne su sa ostalim držav­ nim obveznicama; uživaju pupilarnu sigurnost, mogu se po­ lagati kao kaucije, upotrijebiti za fondove, zadužbine, depo­ zite, kod svih javnih blagajna i privatnih poduzeća. Obveznice mogu se lombardovati kod Narodne Banke Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i njenih filijala, prema zakonskim propisima. Obveznice i kuponi ovog zajma oslobodjeni su svakog sadanjeg i budućeg poreza i prireza, kako državnih tako i ostalih (oblasnih, okružnih, sreskih i općinskih) kao i svih taksa i dažbina u Kraljevini. Upis će se vršiti od 1. do 30. septembra 1921. Po utrošku celoga zajma podneće Ministar Finansija kod svih novčanih zavoda Kraljevine Srba, Hrvata i Slove­ naca, po gore spomenutim usiovima (za svakih 100 Din. Narodnoj Skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca iz­ obveznice Din. 100*—u gotovom). vještaj o cjelokupnoj upotrebi njegovoj Za kontrolu upotrebe ovog zajma izabraće se jedan Beograd, meseca jula 1921. parlamentarni odbor. Ministar Finansija Dr. Košta Kumanudi v. r. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1c16269c20debe417283d817b4fb507e.pdf 4635046a3566dffa462c877f788c3771 PDF Text Text РГК.МММ* U GOTOvU PLACFNA Pojedini broj К 2'Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 97 (335) Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119 Sarajevo, subota, 17. septembra 1921. (13. Muharema 1340.) Ko sije plemensku mržnju i razdor? U nas se mnogo govori o separati­ stima, koji rade protiv našeg narod­ nog i državnog jedinstva. Protiv ovakovih elemenata predviđene su mjere i u ustavu. U 13. i K8. članu novog ustava predviđa se zabrana raspačavanja svih štampanih spisa, koji svo­ jim pisanjem izazivaju vjersku i ple­ mensku mržnju. To je sve lijepo i potrebno. Ali kako se to da dovesti u sklad sa sijanjem.plemenske i vjerske mržnje, koje vrše državni organi?’ Pa još gdje? U našim državnim prosvje­ tnim zavodima. Mi stoiimo na stanovištu, da škola mora biti pošteđena od dnevne poli­ tike. pa uvijek, kad pišemo o njoj, nastojimo da se ne uplićemo u njenu »autonomiju«. Ali pojave, koje se u zadnje vrijeme pokazuju, prevršile su čašu strpljenja i mi moramo, kao objektivan i plemenskim šovinizmom nezaslijepljen organ da rečemo svoju: da osudimo te pojave i da tražimo njihovo odstranjenje. To činimo u in­ teresu narodnog jedinstva i zdravog razvoja naše narodne prosvjete. Neposredan povod za ovo pisanje dalo nam je uvođene St. Stanojevića »Istorija srpskoga naroda« kao udžbe­ nik za 4. razred naših -srednjih škola. Osim mnogih drugih skroz tendencijožnih i čisto propagandističkih sta­ vova ovog pamfleta, u njemu se na­ laze i ovakovi: »Ali posle velikih na­ pora i žrtava, što ih je podneo tamo­ šnji narod (govor je o Bosni i Herce­ govini, op. uredn) u borbi za slobodu, berlinski je kongres (1878) predao ove dve srpske pokrajine na milost i nemilost Austriji.« (str. 78.) — .»Stre­ peći od Srba i bojeći se da oni ne rade protiv njenih državnih interesa, austrijska je vlada počela u Bosni stvarati Hrvate od tamošnjeg kato­ ličkog stanovništva i pomagati ih u borbi brotiv Srba.« »Ove su srp­ ske zemlje date Austrougarskoj na privremenu upravu . ..« (str. 79). Kad se ovakovi šovinistički izljevi čitaju u jednom propagandističkom političkom pamfletu, onda oni ni naj­ manje ne uznemiruju niti revoltiraju. Ali kad se to čita u udžbeniku istorije, koga su ministarstvo prosvjete u Beogradu i šef prosvjete u Bosni od­ redili za 4. razr. srednje škole i kojim se učenici i katoličke i muslimanske i pravoslavne vjere moraju služiti za obuku u historiji, onda se ne može naći dovoljno riječi za osudu ovakovog grubog ataka na nacionalni osje­ ćaj Hrvata u B6sni i Hercegovini. Tvrditi, da su Bosna i Hercegovina samo srpske zemlje, može samo šovenistički idiot, koji ne poznaje i ne priznaje historičkih činjenica. Tvrditi, da je hrvatstvo stvorila u Bosni Au­ strija, može doduše Čokorilo u »Srp­ skoj Zori« i njegov discipulus Kobasica , ; | i I i i u »Srpskoj Riječi«, ali da to čini je­ dan vajni historičar, k tomu profesor univerze, to je unikum. Nu dok se to može u političkoj agitaciji i u zna­ nosti nekako ipodnositi, dotle vladin čin, kojim je uvela taj pamflet kao udžbenik u škole, koje pohađaju i Hrvati, ne samo da se ne može podnositi, nego on stvara zlu krv, on revoltira i najmirnijeg čovjeka, koji ima malo objektivnosti u sebi. Kako se može dovesti u sklad s pedagoškim principima okolnost, da će učenici, koji su u krvi i kućnom odgoju ponijeli u školu osjećaj i svijest, da su Hrvati i da su starosjedi­ oci u ovim zemljama, čitajući ovakove laži, koje će im i sam nastavnik mo­ rati servirati i interpretirati ih, po svoj prilici doći u sumnju, da su oni renegati, otpadnici srpskoga naroda, koje je Austrija odrodila i učinila Hr­ vatima? Jesu li o ovom atentatu na ponos i svijest našeg omladinca raz­ mišljali besavjesni gromovnici, koji su to odredili? Mi smo u patriotizam, privrženost narodnom jedinstvu i objektivnost g. Krsmanovića dosad uvijek vjerovali, ali kad smo uzeli u ruke ovu knjigu, n»še -je uvjerenje pokolebano i mi po­ činjemo sumnjati, da li između pro­ svjetne politike g. Grđića i g. Krsma­ novića ima ikakove razlike. Kako smo obaviješteni, profesori Hrvati držali su sastanak i zaključili apelovati na profesorsko udruženje, da poduzme korake, kako bi se ovaj pamflet izbacio iz škole, da ne truje mlada srca naše idealne omladine plemenskom i vjerskom mržnjom. Među omladinom osjeća se također pokret, da bojkotom, a eventualno i čim drugim prisili odgovorne, da smje­ sta isprave ovu grdnu pogrešku. Sa svoje strane najenergičnije pro­ testiramo protiv ovog nepedagoškog, antinacionalnog i antidržavnog čina prosvjetnih organa i kategorički za­ htijevamo, da se odmah ova pogreška ispravi. Sjednica poslaničkog kluba. Budući da su na dnevnom redu vrlo važne stvari, potrebno je, da svi poslanici budu prisutni u Beogradu. Stoga sazivljein sjed­ nicu kluba za nedjelju, 25. ov. nij. u 10 sati izjutra i molim sve poslanike naše organizacije, da nefaljeno dođu na tu sjednicu. U Sarajevu, 15. IX. 1921. Predsjednik kluba: Maglajlić, s. r. Godina 111. Besmislene i bezideine trzavice. Odnosi među glavnim strankama sadanje vladine koalicije postaju sve zamršen ji. Drugostepena štampa i jedne i druge stranke postaje sve žučljivija, a čarkanje tako bezobzirno, da se ovom svađom, s vremena na vrijeme, mo­ raju da pozabave i vodeći organi obiju partija. S radikalske se strane osobito ističu beogradski »Balkan« i mitrovačka »Srbičv^ koji su puni navala naročito na »bistra unutarnjih djela, g. Pribićevića, a s demokratske strane vode paljbu »nezavisni« organ Krste Cicvarića „Beogradski Dnevnik", ko­ jem sekundira beogradska >Pravda«. Kako rekosmo, u tom dvoboju uzmu iiječ i glavni stranački organi pa ne će bit; na odmet, ako u tom pravcu ci­ tiramo nekoliko izvadaka. »Demo krati ja« je u jednom broju donijela i ove stavove: »Balkan«, koji je prešao sve granice dopuštenoga i moralnoga u svojim klevetama protiv g. Sv. Pribićevića i ćele demokratske stranke, kao i ostali drugostepeni i trećestepeni organi radikalski sistemat­ ski, izvesno po datom migu od jedne grupe radikala, tendencio­ zno napadaju radg. Pripičevića u cilju, da ga predstave kao čoveka koji je od štete po državne interese. Za ža­ ljenje je i osudu, što jedan deo rađikalske štampe, inspirisan od onih koji priželjkuju ministarstvo unutr. dela, vodi besomučnu i nemoralnu kampa­ nju protiv g. Prbićevića i demokrata u dane sadašnje teške situacije. Ta nesvesna štampa jako se vara ako veruje da se demokratska stranka, stranka najjača, može odstraniti iz uprave državom. A tako isto ta nesvesna štampa, orudje nekolicine partizana i željnih vlasti, jako se vara, ako misli da će poljuljati poziciju g. Pribićevića u stranci". Interesantno je, da se tim recima našla pogođena i sama radikalska »Samouprava«, pa je odvratila između ostalog i ovim riječima; »Demokratija« prelazi ćutke preko činjenice, da demokratski listovi »Pravda«, »Dnevnik«, »Epoha«, a donekle i »Po­ litika«, iz dana u dan napadaju radikale i radikalne prvake, u raznim formama, i pod raznim izgovorima. Napadi su katkada đirekto odvratni i upereni protiv ličnosti radikalnih vodja. Neki su, kao oni u »Dnevniku«, in­ spirisan i, drugi su zanat, a treći se vrše s vremena na vreme, radi dodvorenja. Pored svih tih sistematskih napada, mi smo ćutali, zadovoljava­ jući se kratkim demantima. »Demo­ kratima« je takodje ćutala, nemajući nikad vremena, da svoje prijatelje uputi na korektnost. Sad, kad se kritikuje unutarnja politika g. Pribičevića, »Demokratija« nalazi da će najbolje odbraniti g. Pribićevića ako počne grditi i klevetati radikalne mi- . nistre unutrašnjih dela. Takav način i odbrane je na štetu g. Pr bičevića. Mi ■ pak odlučno odbijamo tvrdjenje »Demokratije« i o partizanstvu radikalnih : ministara unutrašnjih dela. i o njiho; vom tobožnjem neradu u pogledu ! javne bezbednosti u Južnoj Srbiji. Da ne bismo otvarali ikakvu polemiku, mi ■ se zadovol avamo ovom kratkom izjai vom, ne mogući da predjemo ćutke preko jedne tako neumesne i deplasi­ rane optužbe. U odgovoru »Demokratija« ima još jedno mesto koje mora­ mo dotaknemo. Tu se kaže da neki radikali zarad vlasti (I!) žele da se rasturi sedanja koalicija jer bi onda, ' veli »Demokratija«, radikaP imali u svojim rukama ministarstvo unutraš­ njih dela« Ako ovo skroz neozbiljno 1 shvatanje »Demokratije^ obrnemo, izilazi da demokrati podržavaju sadanju koaliciju samo zbog min starat va unu­ trašnjih dela, i da u toj kmJicji samo demokrati imaju vlast! Kad se s ovih redaka skinu diplo­ matske rukavice i bez Cifraste forme I promotri sama suština stvari, jasno I je kao na dlanu, da među ovim dvje­ ma glavnim strankama ne vladaju najidealniji odnosi. Naprotiv, ovi ner­ vozni gestovi odaju silan napor, koj jim se radi zajedničke ugroženosti - suspreže gorčina i bijes, koji kljuj čaju i na jednoj i na drugoj strani. No što prešućuju vodeći organi ovih ■ stranaka, otkrivaju listovi, koji mogu i da slobodnije govore i o strankama i o pojedinim političarima. Mi ovdje ne ; ćemo govoriti o tim optužbama, nego i ćemo da se osvrnemo na suštinu I spora, koji hoće da zadrma ovom ko­ alicijom. Kolikogod se taj spor farbao zvuč­ nom firmom brige i nastojanja okoučvršćenja države, on je u stvari briga za stranački prestiž i ljubomorna utak­ mica oko - pojedinih resora u dr­ žavnoj upravi. Šljedstveno; on je više ličan, nego li stvaran i principijelan. Ova konstatacija može biti i oštra i neprijatna, no ona je tačna, pa stoga i umjesna i potrebna. Evo joj i malog obrazloženja. Kad bi se demokrati i radikali principijelno razilazili, recimo u pitanju unutarnje politike, zar bi se kritičari g. Pribićevića ustezali iznijeti svoje načelno gledište o toj politici i predložiti principe, po kojima bi trebalo voditi tu politiku? Mi razumi­ jemo držanje g. Protića i njegovih pri­ stalica, jer imaju i jasan suprotan pravac u tom pitanju, no ne razumi­ jemo, i ne možemo razumjeti onih, koji plješću g. Pašiću i uza sve to prigovaraju g- Pribićeviću. To je , jedan absurd i ništa drugo. 1 stoga mi, da pravo kažemo, ne i razumijemo ni »Demokratije« ni »Saj mouprave«, ni »Beogr. Dnevnika« ni i »Balkana«, jer ih — po svemu, što se Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica; Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Hanrplarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijem. - Srzojapi: Trgngačha banha, Sarajevo. ■ interurban telefon: Zli �Страна 2 Strana je dosad radilo ne luči ideja i stvaran razlog, već je po srijedi samo kapric i lična simpatija, odnosno anti­ patija. Drukčije je sa strujama u radikal­ nom poslaničkom klubu, o kojima ćemo progovoriti u kojem od idućih brojeva. Sedmici odmorni dan? Nakon 4?godišnjeg klanja i ubi? janja nastao je mir. Jedna od naj? glavnijih zadaća vremena bila je svakako ta, da se što više i bolje o? i sigura budućnost širokih masa na* rodnih radništva, koje je najvi­ še podnijelo žrtava i stradanja u i teme svjetskom mrcvarenju i ka' sapljenju. Njihovi su domovi bili i najopustjeliji. njihova su djeca bila najzapuštenija, a njihove porodice I uopće naj zanemarenije. Da se to upravo nesnosno i neodrživo stanje širokih masa narodnih popravi, da i im se njihova u velikom klanju i u* bijanju otvrdnula srca i zatupjeli osjećaji povrate domovini i dru? štvu, morale su sve države uzeti u? češća u ovome i poraditi, kako bi se to sve sredilo, kako bi se što pri; i je zaboravilo na strašno doba kla ' nja i ubijanja i pošlo pravcem rada • i reda. To se je moglo učiniti jedino ! ako sc nađe puta i načina, kako bi se počelo jedinstveno raditi na od? I stranjenju svih socijalnih mana dru; štva, koje su osobito za vrijeme ra? ta upravo postostručene. Pariška mirovna konferencija u godini 1919.. kad je ugledala veliku i i ogromnu grobnicu ljudstva, poče? ; la je sa istraživanjem uzroka tog i ljudskog klanja i ubijanja, tc pošto je uočila strašne posljedice toga, i došla je do zaključka, da je tome svemu kriva socijalna nepravda i I potiskivanje socijalno slabijih. Ona ■ je obrazovala posebnu komisiju, ' koja je imala proučiti internacio? ■ nalno radničko zakonodavstvo. Na? i kon proučavanja odredila je, da sve I države učesnice na toj konferen? I čiji imaju organizovati državne u? rede za zaštitu radničkih prava, u? stanovi I a je Međunarodnu Organi? zaci ju Rada, koja je sastavni dio ■ Društva Naroda, a koju sačinjava: 1. Generlna Konferencija pred? I stavnika svih članova, koja se ima I i godišnje jedamput sastajati: 2. Međunarodni Biro Rada, koji ! je stalni i izvršni organ Konferen? : j čije. Peti princip, koji je uglavljen na i i pariškoj konferenciji bio je: Svaki radnik ima pravo na ne? djeljni odmor. Ako odmor nije I moguć u nedjelju, onda se radniku i ima priznati jedan dru^i dan u tjednuPrigodom sklapanja Versaljskog *) Primili smo ovu stvar od pri? jstelja izvan uredništva i rado joj dajemo mjesta PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Nakon malđ pauze meni predio? žiše, da 4iđem u sobu, dok se oni svi. njih šestero, razbježaše nekuda, a ja ostadoh sam s jednim vojni? kom, koji me ovamo dopratio. Ni? jesam mogao s njima razgovarati, jer su oni Indusi i nc znaju nikakav jezik osim svoj materinski. Nije dugo trajalo, kad evo i princa. Vi? sok. mlađ čovjek, lijepih gustih br? kova i crnih kao trnjina očiju. Kret? nje su mu elegantne, a stas vitak. Obučen je u uniformu engleskih in? dijskih trupa, a na glavi mu je po vojnički zaviti visoki turban- Po? klonismo se jedan drugome i on me engleski upita, da li ja govorim cn gleski. Dok me ovo pitao, primi od vojnika pismo, koje mu je g. kape? tan poslao. Čini mi se, nije do kraja ni dočitao, a licu mu se razveseli, pogleda me i pruži mi obje ruke. Razumijeh ga. da mi reče »biradcr musliman«. Izgrlismo sc i izljubi srno. On je sav sretan i zadovoljan. Nešto naređuje slugama, okreće sc k meni i smije se. Kad ostadosmo sami, ponudi mi. da sjedem Sjede i sam. ali evo nesreće mi ne mo? ženio jedan s drugim razgovarati. On se nešto sjeti, dozva jednog slu? Број 335 Broj „ПРАВДА“ — „PRAVDA44 . i , ' ; I , ; . ' Ugovora uglavljen je XIII. dio, ko? ji govori o uzrocima ratova i do? nosi zaključke, kako hi sc ti uzro? ci odstranili. I ’ tom dijelu Ugovo? ra o miru stoji, da su se Visoke Strane Ugovornice nadahnute osje? ćanjem pravde i čovječnosti kao i željom, da osiguraju trajan svjet? ski mir. i svjesne da se takav mir može osnovati samo na društvenoj pravdi i da neusvajanje od strane koje bilo države jednog režima ra? da odista čovječnog ometa i napo? rc drugih država, voljnih da u svo? jim zemljama poprave stanje rad? nika, složile u slijedećem: »Pošto postoje i takovi uslovi ra? da, koji za veliki broj lica povlače nepravdu, bijedu i oskudicu, što stvara takova nezadovoljstva, da su mir i opća harmonija dovedeni u opasnost, i pošto je prešno da se ti uslovi poprave, osniva se stalna organizacija, kojoj sc Sfivlja u duž? nost: Da ustanovljuje, izglasava i pri? mjenjuje u svim državama medu? narodne zakone o radu, koji treba, obazirući sc na razlike u klimi, o? bičajima i navikama, da teže što je moguće većoj jednolikosti u cijelom svijetu, da svojini nastavama, an? kutama i svojom propagandom po? pravi stanje radnika u cijelom svi? jetu. Prva Međunarodna Konferen? čija, koja se je obdržala u godini 1919-. a na kojoj je bilo zastupano 36 država pretvorila je kako sve druge principe Pariške Mirovne Konferencije tako i gore navedeni u zaključak. Naša država kao član Društva Naroda bila je također obvezana u tome prvcu poraditi. Uredbom od 12. septembra 1919. usvojila je glavnu odluku Vašingtonske kon? ferencije i odredila da: ne može radno vrijeme premašiti osam sati dnevno ili 48 sati nedjeljno. Ta je uredba jednom drugom, koja je izašla ove godine još nadopunjena, da se u manjim radnjama može iz? nimno dozvoliti 10?satno radno vri? jeme na dan. Gore citiranom uredbom nije na? značeno tačno, koji bi dan u sed? miči imao biti sedmični odmorni dan općeniti, a to svakako s obzi? rom na razne običaje pojedinih po* krajina, ne htiedavši s tim izazvati (bar ne u početku provođenja te »novosti«), trzavice među pojedi? nim konfesijama i narodima, koji gu i nešto mu naredi. Za malo vre? mena dođe k nama u sobu mlad dječak Perzijanac. On govori lijepo ruski i ja preko njega počeh razgo? varati sa svojim gostiteljem. Prvo, što mi prevede dječak, bijaše ispri? ka, da mu oprostim, sto me ovako siromaški prima, jer da je i on mu? safir ovdje na granici- Čisto istoč? nim načinom i samo istoku pozna? tim komplimentima princ izražuje svoju radost, da može pod svoj krov primiti brata muslimana. I ja mu se sa svoje strane zahvaljujem na njegovoj dobroti i prijaznosti i uvjeravam ga, da ovo njegovo go? stoprimstvo neću nikada zabora? viti. Nije prošlo ni pola sata, meni predložiše da idem u hammam. Za? čudih se, kad u banji vidjeh moder? nu kacu i parni kofao?peć. 'fu bi ja? hu bijeli čisti čašafi, mirisan safun, britve, kcfica i uopće sve, što je nužno za toaletu. Obrijali sc i oku? pah i nemalo se začudih, kad tu ла stolici opazih svileno rublje, a pod stolicom meke sobne cipele. Sve ie do sitnice predviđeno i tu doneše? no. Kada izađoh iz banje, dočeka me jedan sluga i zaogrnu noćnim kaputom. U sobi princ već čuka, a na sto? hi ju serviran čaj, bomboni i neko konzervirano voće Pili smo čaj, pušili i razgovarali. Dječak Perzija? nac vrlo vješto i brzo prevađa moje riječi i po odgovorima prinčevim, ja I ! i , I 1 I i I . ' • i i | i j ' ! ’ | I : ; I | i ; | I su različiti kako po svojoj kulturi nc ustanove »svetom vodicom« tako, može sc reći, i po svojim obi? prerano je još govoriti o nedjelji čajima. Prepustili su to pojedinim kao općem sedmičnom odmornom pokrajinskim upravama, da svaka danu. Za primjer, da je to za naše prilike to pitanje riješi naprama želji i Obi? u opće nemoguće provesti, navešćemo čajima tamošnjega stanovništva. Naša pokrajinska uprava donije? ovdje jednu vrlo karakterističnu sliku, la je u tome pogledu jednu narod? naših prilika. Jedan kotarski ured, bu u Februaru 1920.. po kojoj sc za koji se je bio stavio na stanovište, da sedmični odmorni dan određuje ne? treba slaviti nedjelju bez razlike svak, djelja za sve vjeroispovijesti. Ova ma kojoj konfesiji pripadao, počevši naredba, koja je kako sc vidi izljev sa najenergičnijim mjerama provoditi onoga žutoga ijeda. kojeg je duš? to, dao je povoda jednom zaguljenom manin u nas svi ju kroz decenije u* | bratu Srbinu-radikalu. inače odborniku lijevao, nije ni Čudo da je ostala sa* Majstorske Organizacije, da je tih dana mo na papiru i da se nije do danas? u subotu idući kroz ulice, u kojima njega dana mogla provesti. Ova su samo muslimanski dućani, sav us­ nam naredba najbolje dokazuje, da hićen i radostan na sav glas po ne­ sve ono, što se donese za sve a bez koliko puta opetovao usklik: »Turci pitanja sviju, ne vrijedi i nc može moraju sada nedjelom zatvarati«. vrijediti za sve. Svi slojevi narod? »Nema više petka!« i t. d. i šta se je ni. koji su raznoliki po svojoj kub dogodilo. Muslimani, koji su bili za­ turi, po svojim običajima i osjeća? ključili kao elemenat reda i mira, da jima. moraju u ovakovim momen? se bar privremeno pokore ovom na­ tima doći do riječi i njih sviju mo? ređenju gospodina sreskoga, uvjereni, ra sc čuti riječ, ako hoćemo da sve da će se to poslije ukinuti, nisu te naredbe nc budu samo mrtvo slovo nedjelje kao ni budućih nedjelja niti na papiru. To je jedna opomena, i jedan od njih zatvorili svoje radnje. koja mora biti na umu sivma oni? ' Nisu, usprkos svih strogih naloga i svega zgražanja. To je i naravno- Te­ ma. koji vedre i oblače. Uredbom od 21. maja t. g. ustro? ror samo izaziva otpor. U nekim pako mjestima, gdje je kod jeni su državni uredi za zaštitu radničkih prava t. zv. Inspekcije nadležnih prevladalo mišljenje, da tre­ Rada. Kako ie ovim uredima po? ba svako svoje da slavi, obdržao se vjereno i stavljeno u dužnost pro? je čitav niz raznih protestnih skup­ vođen ie svih zakona i naredaba u ština i donešene su rezolucije i pro­ pogledu zaštite socijalno slabijih, svjedi, protiv toga srednjovjekovnog to su ovi uredi imali provesti i go? naređenja. Vrlo je značajno, da su re pomenutu Uredbu od 12. sent. ove skupštine obdržavali samo naša 1920.. a koja se je imala provoditi braća Srbi, većinom preko svojih Srp­ s obzirom na gore pomenutu na­ skih Trgovačkih Udruženja, dočim redbu zemaljske vlade od 10. fe? Hrvati i hrvatska udruženja nisu se bruara 1920. 1 započelo se je. Ali tome protivila 1 opravdavali su pra­ vedna naređenja, da svak slavi svoje. niic išlo. Muslimani, a i drugi nehrišeani Ta činjenica dovoljno nam dokazuje, izrazili su svoje negodovanje nad da neki posebni motivi vode našu braću Srbe na ove korake. provedenjem te Uredbe. Ovo negodovanje muslimana, Radi toga, ako će se u ovoj državi koii sc smatraju u svojoj slobodnoj uistinu provoditi ravnopravnost, koja i ujedinjenoj otadžbini ravnopravni je Ustavom garantovana, mora se ili građani sa svima ostalima, a koja odrediti jedan sedmični odmorni dan, im je ravnopravnost i ustavom osi? koji ne pada na blagdan pojedinih gurana i zajamčena opravdano vjeroispovjesti, a koji bi imao biti oje iz jednostavnog razloga, što im bligatan za sve bez razlike vjere, ili sc hoće da nametne jedan čisto kr? da se svakoj vjeroispovjesti odredi za šćanski blagdan za odmorni dan. sedmični odmorni dan blagdan dotične Suvišno je tvrditi i dokazivati, da vjeroispovjesti. Ovo potonje je još prak­ se tu ne radi o hrišćanskom blag? tičnije u toliko, što bi trebalo da se danu, već o sedmičnom odmornom svakog dana u sedmici mogu namiri­ danu, koii je u cijelom svijetu uzet vati potrebe, a što će osobito dobro doći našem seljaku, koji blagdanima za sedmični odmorni dan itd. Sve je to suvišno i iluzorno ori ovim silazi u varoš, da se toga dana pod­ našim zaista žalosnim prilikama, u miri i ne moradne drugog dana sila­ koiima se sada nalazimo i ovim ziti i ostavljati svoj posao. Kad potpisnice Versaljskoga Ugovora vječitim trzavicama i borbama, ko? ie imaju čisto religiozni karakter. nisu predviđele nedjelju za sveopći U vriieme. kada sc na muslimane odmorni dan, već prepustile, da se to diže vika i hajka radi njihovog or? reguliše prema »običajima i navika­ ganizovania na konfesionalnoj ba? ma« pojedinih naroda, onda mislimo, zi, okrivljuiući ih radi njihove vjer? da ni neko drugi neće valjda prisilja­ ske nesnošljivosti i »separatizma«, vati nekoga da priznaje njegove praz­ a ovamo u isto vrijeme oni isti haj? nike — čisto vjerske praznike - za Ibeddin kaci, »osveštuju« svoje čisto kultur? svoje. se uvjerih, da dječak i vrlo tačno prevađa. Princ vrlo učtivo pita o mojoj domovini i rodbini, interesi? ra se mojom sudbinom i uvjerava me i tješi, da je sada sve dobro i da ću ja već za mjesec dva dana biti među mojim milim i dragim i da ću ih sve zateći žive i zdrave. 1 on meni pripovijeda, da on ima oca i braću i da stanuju i glavnom gra? du Beludžistana u Kvetti, gdje se je rodio i odgojio. Njemu je tek 35 godina i tek je započeo vojničku karijeru u ckspedicionim trupamaBio je na bagdadskoj fronti, a sada ju dodijeljen pograničnoj žandar; meriji ekspedicionog korpusa. Do? bar je musliman i vrlo velik nacio? nalista Indus. Sloboda Indiju nje? gov je ideal. O Indiji je govorio s takvim zanosom, da ga je bilo mili? na gledati i slušati. Sam je sebe tje? šio time, da ću se ja sam lično uvje? riti, kako je njegov narod Indusi plemenit, pošten i valjan, a kako je sama Indija tako mila, lijepa i bo? gata, da joj nema para na zemalj? skoj kugli. Ja sc sjetih nekih stiho? va, kojima naš pjesnik Bašagić sla? vi Indiju. Dječak mu ove stihove prevede, a l ludadad I lan ustade i zagrli me! Djećko mi reče, da princ u meni сје!шс tog našeg pjesnika i izražava mu zahvalnost za toli mi? Ie riječi o Indiji, njegovoj domovi? ni. Moradoh mu napisati tekst onih nekoliko stihova, a on napisa prije? vod po tumačenju dječaka Perzu i ' ! I I ! I ■ janca. Tako ja provedoh drugu noć u Perziji, tamo daleko pod gorama i obroncima visokog Hindukuša. U Bašgiranu ostadoh četrnaest dana. Čekao sam riješenje od gene? ralnog štaba iz Mešeda. U to vrije? me cijeli dan šetah po ulicama o? vog gradića, promatrah život i obi? čaju Perzijanaca. Cijelo prije pod? ne bijah sam, jer je moj ugostitelj odlazio na zanimanje ili je bio u ekspediciji po granici. Poslije pod? nu odpočivasmo od vrućine, a kad bi pred večer zahladilo, išli smo iz? van grada na malu -poljanu i tu i? grali nogomet i druge razne vojnič? kc igre. U ovim zabavama i igrama sud jelovahu i oficiri i vojnici, a ne? koliko je puta bio s nama i sam ko? mandant g. kapetan. Perzijanci žive jadno i čemerno. 1 sam grad i ulice i dućani izgledaju isto onako, kako je to u nas bilo prije dvadeset godina. Samo je o? pet sve originalno i ima na sebi one istočne osebinc. Kuće su im od gline i lošeg crijepa, jer ovdje u okolo nc? ma nigdje šume niti drveća. Grad je siromašan i malen, te u njemu prevladava sirotinja. Perzijanci su strašno zaostali, primitivni, nečisti i nekulturni. Ženske sc ne kriju i hodaju po čaršiji onako u kratkim do koljena suknjama. Na nogama nose obično kožne papuče sa viso? kom petom ili prosto hodaju bose. (Nastavieo se), �Број 335 Broj „ПРАВДА" - „PAVDA" Pošt. štedionica u Sarajevu za 7% drž. invest zajam Shvaćajući veliku važnost na jav? nu subskripciju predanog 7% dr? žavnog investicionog zajma poštan? ska je štedionica povela akciju, da kod upisa ovog našeg unutrašnjeg zajma mogu sudjelovati i najširi slojevi našega naroda i oni mali štediše, koji su svoju imovinu ula? gali na štedne knjižice poštanske štedionice. U tu svrhu razaslala je štedionica svim podređenim po? štanskim uredima, to jest u Bosni. Hercegovini i Dalmaciji potrebite upute i tiskanice, da se tako ovaj zajam može upisati u svakom mje? stu. u kojem se nalazi poštanski u? red, a time će najbolje upis prodri? jeti u sve slojeve našega naroda. Stranka, koja želi upisati stanoviti iznos zajma, obrati se najbližem poštanskom uredu, kod kojega će odmah dobiti upisnu prijavnicu, koju sama ispuni i preda činovni? ku poštanskog ureda. Poštanski će ured na to ispostaviti položnicu na upisani iznos u krunama i predati potvrdu stranci, na temelju koje će se onda stranci putem istog post, ureda dostaviti privremena potvr? da, odnosno definitivne obligacije. Ovu potvrdu valja stoga brižljivo čuvati. Uplata ma koje upisne svo? te nije skopčana sa nikakvim ^roš? kovima. Osim toga je poštanska štedioni? ea razaslala svim svojim vlasnicima konti po jednu upisnu prijavnicu sa uputama. Vlasnik konta ispuni u? pisnu prijavnicu, istavi na upisani iznos ček sa svoga konta, te ovo dvoje pošalje izravno štedionici. Manipulacija ovog upisa je prosta Naši dopisi Odžak, 4. sept. 1921. I’ilipović Ilija, upravitelj kotar? ske ispostave u Odžaku. O njemu smo opširnije pisali u 6. broju »Pravde« od 18. januara 1921. god. i između ostalog naveli, da je iz puke mržnje i na lažnu prijavu u? hapsio Medu Hodžića, koji je ka? snijc predan državnom odvjetni« štvu i pritvoren u istažni zatvor u Banjaluci. Nakon višemjesečnog lc? žanja u zatvoru i svestranih izviđa državno je odvjetništvo obustavilo postupak i odustalo od progona, jer se nije mogla ustanoviti krivnja i prijava je kao lažna i ničim doka? zana odbijena i zabačena. Medo Hodžić je pušten iz zatvora i kako čujemo podnio je tužbu proti Fili? poviću i Ismetu Ramiću radi lažne prijave i denuncijacije, zbog koje je na pravdi tolike mjesece odležao u zatvoru, te radi naknade trosko? va prouzročeih s njihove strane. Na ovu ćemo se stvar još koji put osvrnuti; jer ona za nas ne zna? či familijarnu stvar Hodžić?Mchić porodice, nego jednu vrlo važnu i ozbiljnu stvar, koja nije baš tako nedužna, kako je zamišljaju neki koritaši i ulizice potpisani na izja? vi u »Hrv. Slogi« od 22. februara 1922. broj 41. Bilješke Na KobasiČine ispade proti mu­ slimanima u Sandžaku imamo izjaviti slijedeće: Mi smo ustali proti plja­ čkanju i ubojstvima, što su ih počinili »četnici« i pomagači tobožnjeg »vojvode« Pećanca pa smo zatražili stroge izvide. Laž je prve vrsti, da je g. Pribićević »pao u pogrešku i popustio pod terorom dra Spahe«, već je istina, daje ministarski saviet udovoljio kategoričkom zahtjevu na­ šeg posaničkog kluba i pristao na izaslanstvo međustranačke komisije, u kojoj je i delegat radikalskog posla­ ničkog kluba. Ta komisija nije još svršila svog posla, pa je prema tomu lažna i vijest k I e r i k a I n e beogradske »Po­ litike« o tobožnjoj krivici musliman­ skog življa. Komisija i sad ispituje tamošnje stanje, a mi smo uvjereni, da će njen izvještaj demantovati i »Politiku« i — »Seku Dašu«, koja je vlasnike I od svake pristojbe ! konta. , Štedni uložitelji mogu upisati za? jam. ako otkaz, koji se nalazi u knjižici, ispune na upisani iznos i potpišu, te isti zajedno sa knjižicom predadu najbližem poštanskom u? redu ili izravno pošalju poštanskoj štedionici. Upisati se mogu svote samo okruglo na 1<K> dinara. Poštanska če štedionica vlasnici? ma konta i štednih knjižica odmah nakon otpisa upisane svote od kon? ta, poslati ili privremenu potvrdu na upisani iznos ili po želji upisio? ca pohraniti upisane zajmove kod svoje blagajnice, u kojem će se slučaju upisiocima izdati rentovna knjižica. Pohrana je prosta od pri? i stojbe, te se poštanska štedionica stara oko odobrenja kuponskih ka? । mata i kasnijih unovčenja. ; Po ovom se vidi, da je poštanska štedionica u svemu išla širem sloju našega naroda na ruku, a na ovom jc sada, da svu svoju raspoloživu imovinu upotrebi za upis ovoga na? šeg aajma, koji služi u prvom redu uređenju saobraćajnih prilika u na? soj kraljevini. Poštanski će uredi svim upisioci? ma u pogledu upisa ići na ruku, te ih u svemu uputiti. Osim toga jc poštanska štedioni? ca poduzela korake, da i svi namje? štenici državnih nadleštava mogu sudjelovati kod upisa ovog zajma, a upisani če iznos otplatiti u ma? njim mjesečnim obrocima bez ika? kovih zateznih kamata. Poštanska štedionica. ko pas muhu zgrabila ovu tendencijoznu vijest svoje beogradske kolegice. Mi se ne žurimo, niti ćemo se razmetati fabriciranim vijestima; doći će vrijeme, u to smo više nego uvjereni, kad ćemo s izvještajem komisije u ruci oprovrgnuti lažne napise »Srpske Riječi« i ušutkati glagoljivu Kobasicu. Što nas »Srpska Riječ« naziva ad­ vokatima sandžačkih muslimana, nije nam nimalo krivo: branimo poštenu stvar i nimalo se radi toga ne sti­ dimo. Stidili bismo se donijeti vijest, kao što to čini »Seka Daša«, da su muslimanska djeca nakon smrti pok. kralja javno pogrđivali njegovo ime i dapače pogrdnim imenima kaljali da­ našnjeg kralja Aleksandra, jer i malo dijete zna, da u Priboju muslimani ne smiju ni mrdnuti, a kamo li bi im djeca smjela javno demonstrirati. Ovake smicalice danas ne pale, gospodo hajdučki advokati I Prošla su vre­ mena ona, i možete biti uvjereni, da se više ne će nikad vratiti. Kad smo već kod Priboja i »muslimanske kri­ vice« pitamo dubrovačkog gospara; Šta znači činjenica, da pribojski sreski načelnik ide u penziju? Zašto šu­ tite na objektivan izvještaj informacionog lista »Večernje Pošte«, gdje je PećanČeva četa prikazana kao obična pljačkaška i razbojnička četa ? To nam objasnite, nezvani advokati! .... Na proračunatu podvalu onih oko »Srpske Riječi«, da smo advokati Boškovića i Mehonjića, ponavljamo još jednom, da mi ne branimo ni kačaka ni njihovih jataka; ali smo odlučno protivni, da red uspostavljaju Pećančevi pljačkaši, kad bi ih štitio ne g. Kobasica, već i sam g. Nikola Pašić. Oni moraju pred sud, kao i svi zli­ kovci, koji pale i otimaju. Hrvatsko novinstvo o ministru od 9. ov. mj. donosi pod naslovom Ministar dr. M. Spaho u Zagrebu“: „ Posljedna dva dana boravio je u Zagrebu ministar za trgo­ vinu i industriju g. dr. M eh med Spaho. Na povratku iz Ljubljane, gdje je prisustvovao otvorenju ljubljanskoga velesajma, svratio se u Zagreb, da stupi u kontakt sa našim trgovačkim, obrtničkim i industrijskim krugovima i da razgleda naša industrijska podu­ zeća. G. ministar je pratnji predstav­ nika naše industrije posjetio sva veća poduzeća i bio je ugodno iznenadjen naprednim modernim načinom poslo­ vanja i organizacije naše industrije, čemu je dao opetovano i izraza. Po­ sjetio je i glavne naše privrednistitucije: trg. obrt, komoru, savez industrijalaca i savez obrtnika i trgo­ Spahi. „Obzor vaca, gdje se je upoznao lično sa Ši­ rim krugom naših privrednika. Tu je imao g. ministar prilike da vidi po­ štovanje i simpatije, koje prema njemu lično imaju hrvatski privredni krugovi kao stručnom poznavaocu privrednih pitanja i kao čovjeku zapadne kul­ ture, koji ima potpuno razumjevanje za naporedak i procvat trgovine i industrije u državi. Posjet g. ministra Spahe ostavio je ugodan dojam u Zagrebu, a i sam ministar ostavio je Zagreb s vrlo ugodnim utiscima". „U eri agrarnih isplata" naslov je uvodniku prošlog broja »Domovi­ ne«. I ako mi sa zasluženim prezirom prelazimo preko drljanja njena, ovaj put ipak moramo da se osvrnemo na nj. Tvrdi se tu, da vodstvo J. M. 0. ne vodi brigu o plasiranju kapitala, što će ga posjednici dobiti za agrar. Čovjek se nad ovakovom podvalom mora zaista snebivati. Saziv ekonom­ ske ankete početkom oktobra, koji je već toliko puta u »Pravdi« objavljen, naredba ministra trgovine, da se ima kod socijalizacije trgovačkih i industrijalnih poduzeća osigurati učestvo­ vanje posjednicima, opširni članci »Naša ekonomska organizacija«, »Pla­ siranje odštete za agrar«, »Riješenje agrarnog pitanja« itd., koji su izašli u »Pravdi« već davno prije, nego je to Šerifu i Avdi i na um palo — tako jasno pobijaju ovu tvrdnju, da ne tre­ bamo ni jedne riječi više u to trošiti. Što se tamo tvrdi, da je promašeno pravo vrijeme, jer su se pojavile ne­ podopštine, nije istina. Avansi, što se sad dobivaju, dolaze u ruke onih, koji trebaju sad odmah novac ili radi uz­ državanja, dakle da podmire neodgo­ dive životne potrebe, ili pak onih, koji bi htjeli da za vrijeme ove je­ senje sezone nešto rade. Prvi, kadgod bi dobili novac, potro­ šili bi ga u isplatu dugova i u pri­ jeke životne potrebe i takav se novac ne može uzeti uopće u kombinaciju pri organizovanju kapitala. Drugi, na­ ime oni, koji ga trebaju za sezonske poslove, a to je većinom trgovački svijet, ne će ni kasnije u što drugo ulagati, nego u proširenje svojih po­ slova. Prema tome nužne mjere nisu još propuštene. Treba naročito ovdje istaknuti jedan pasus toga članka, koji veli: »Osiromašjeli muslimanski svijet budućih generacija spoticaće se uvijek kad god bude ukazivao na svoje siromaštvo o taj fakat, da je država isplatila za ri­ ješenje agrarnog pitanja pod teš­ kim prilikama zamašnu svotu muslimanima«. Isporedite sad to s onim huškanjem »Domovine« na vodstvo J. M. 0., da nije isposlovalo onoliku svotu novaca, koja se je još davno i rije mogla do­ biti, pa ćete dobiti pravu sliku do­ sljednosti tih demagoga. Bosna i Hercegovina zaostale su Iza si/ih pokrajina u upisivanju 7°/0 državnog unutrašnjeg zajma. Zar nas ne peče savjest radi toga? Zar ne ćemo pohitati svi, da za vremena operemo ovu strašnu ljagu sa sebe? Politički pregled Proglas g. Stojana Protića. Ju­ čer je u »Balkanu« izašao proglas g. Stojana Protića i dra Momčila Ivanića, u kojem javljaju, da će od 15. okto­ bra početi izlaziti njihov organ »Radikal«. Pravac će lista biti program radikalne stranke, kako je redigovan u decembru proš:e godine i kako je objašnjen člancima pokretača »Radikala«. U proglasu se kritikuje rad radikalnog poslaničkog kluba, koji je svojim šurovanjem sa demokratima doveo zemlju u strašnu reakciju i bezglavlje, radi kojeg zemlja sve više de u provaliju. Protić podvrgava kritici Ustav naše kraljevine i zastupa njegovu prešnu reviziju. Dalje se obara na mjere proti komunistima pa poziva radikale, da se prenu makar u zadnji čas i pođu »starim putem narodne i slobodo­ umne stranke«, koja treba da bude Страна 3 Strana »stožer svih istinskih, slobodoumnih i narodnih elemenata, pa da s njime u bratskom sporazumu i bratskoj slozi zasnuje nov život države, mladu kraljevinu našu izvuče iz blata reakcionarnosti, upravnog rastrojstva, finan­ cijskog nereda i rasipanja, te je po­ vede putem napretka i slobode«. Po­ kretači »Radikala«, tražeći potporu, ne odvajaju Srbe od Hrvata i Slove­ naca i vele, da ne će praviti razlike između sastavaka latinicom i ćirilicom, nego ih štampati prema zahtjevu pošiljača. Mi ćemo se na ovaj proglas još jednom Osvrnuti i usporediti ga sa proglasom g. Pašića, što ga je ovih dana upravio mjesnim organizacijama radikalne stranke. Događaji u zapadnoj Mađarskoj Prema trijanonskom ugovoru imala je Mađarska evakuirati zapadnu Mađar­ sku, tzv. Burgenland, u kojem je ve­ ćina njemačkog žiteljstva, a onda ima vrlo mnogo Hrvata (VVasserkroaten) i nešto Mađara. U sporazumu sa pred­ stavnikom savezničkih sila Njemačka je Astriji bila poslala upravne činovnike i žanđarme, da preuzmu upravu u tim krajevima. Nu Šovinistički i jogunasti Mađari, naviknuti na favoriziranje, koje im je antanta ukazala i povodom ispražnjenja Baranje po našoj vojsci, u momentu, kada su trebali evakui­ rati te krajeve i predati ih Austriji po­ gazili su trijanonski ugovor, nagomi­ lali tamo oko 100 000 svoje vojske te tako otpočeli rat s austrijskim žanda­ rima. Tako ne samo, da Burgenland nije evakuiran, nego su mađarske čete na mnogo mjesta prešle austrijsku granicu. Kako Austrija nema vojske, te kako se uopće nije spremila za to, ona se nalazi u vrlo teškom položaju. Kance­ lar Schober radi toga moli interven­ ciju od savezničkih vlasti, koje su odmah u Pešti poduzele korak, ali se na te korake Mađarska i ne osvrće, nego nastavlja svoju akciju, znajući, da saveznici nemaju raspoloživih oru­ žanih sila. Prema najnovijim vijestima nije na­ mjera Mađarske, da samo zadrži Bur­ genland, nego još da s pomoću au­ strijskih legitimista prodre u Austriju, te tako opet uspostavi Austro-Ugarsku s kojim Habsburgovcem na čelu. U Londonu i Parizu vijećaju o ovim događajima, i kako izgleda nisu skloni da posreduje Mala Antanta nego biše željeli, da to učini Italija, koja bi svo­ jom vojskom zaposjela Burgenland. Ovi događaji ne mogu biti bez in­ teresa po našu državu, pa je i naša vladu poduzela potrebne mjere. Pripreme za prekid grčko-turskog rata. Veliki vezir Teofik paša bio je primljen od Sultana, s koiim je opširno razgovarao o situaciji. Veliki vezir je odmah poslao poslije ovog razgovora razne instrukcije turskom poslaniku u Londonu. Pretpostavljaše da engleska prestonica počinje da biva centar za vođenje pregovora o miru. Grčko-turski rat. Carigrad, 8. sept. Grčka je ofen­ ziva potpuno zaustavljena- Javlja se o velikom nezadovoljstvu među grčkim četama, šta više i o pobuni. Vojnici traže, da budu odmah repatrirani, jer je obećani pohod na Angoru priznat kao nemoguć. S druge štrane nacionalistička voj­ ska, uza sva primljena pojačanja, čini se, da nije sposobna u ovaj čas na protuofenzivu, pa i da progoni grčku vojsku, ako se ona bude na uzmaku tukla, kao što je moguće. Turci se ograničuju na manje pothvate konja­ ništva, za koje oni vele, da su od ve­ likog učinka i u stanju, da ubiju mo­ ral potištenog neprijatelja. Vijesti »Agencija Anotoli«. An­ gora, 8. sep. Sa ratišta smo danas dobili slijedeći izvještaj: Na desnom je krilu neprijatejj usljed naše protu­ ofenzive pretrpio poraz i morao se je povući. U ovom okršaju izbrojali smo 500 mrtvih Grka. Na lijevom krilu su također poduzeli protuofenzivu i na­ kon dugih i žestokih bojeva unišli smo u neprijateljske položaje. Osvojeni su streljački jarci u tri linije i svi su nađeni puni bomba. Ovdje je nepri­ jatelj dao 200 mrtvih. Osim teških i lakih mašinskih pušaka došlo nam je �Strana 4 Стоана „ПРАВДА“ — Zatim su iznijeli svoje želje i pri- i Muslimansko zanatlijsko udruženje tužbe, te tražili, da im se kod nadlež I »Fadilet«: predsjednik Atif Kadenić«. nih vlasti izađe u susret. Je li to moguće? Jedan nam pri­ jatelj, koji je došao iz SI. Broda, priča Zemaljska skupština J. M. 0. ovu zaista nevjerojatnu stvar: Željez­ Predsjedništvo J. M. 0. zaklju­ nički manipulanti u SI. Brodu Brkljačilo je, da sc zemaljska skupština i čić i Imrović išli su se tužiti ministru Pribičeviću radi zapostavljanja. On im naše organizacije održi dana je navodno kazao, da su svi Hrvati protudržavni i nepouzdani elementi, 6. oktobra o. g. u Sarajevu, u prostorijama Islam­ pa ih se za to ne smije postavljati na važnija mjesta. — Upravo prema ske čitaonice (J. M. Klub). intencijama sastavljača zakona o za­ U pogledu delegata na ovu štiti države! u ruke bombi i pušaka, kojih količina još nije poznata. Ofenziva naša traje i u drugim dielovima ove fronte. Da­ nas pomoću aeroplana ustanovili smo da se jedna neprijateljska kolona po­ vlači u neredu prema zapadu. Angora, 8. Šef generalnog štaba Fevzi paša, prispio je ovamo sa ratišta i dao je novinarima slijedeću iz­ javu : »Dolazim sa fronte. Vidio sam ratni položaj iz blizine. Neprijatelj je iscrpio svu silu za daljnje napadaje. Nije da­ leko čas naše pobjede. (»Vakat« od 10. septembra.) Grci spremni na popuštanje. Grčka novina »Neopolos« donosi, da je grčka vlada iz obzira prema pomirliivim savjetima Lloyd Georgea, odlučila, da se zadovolji strateškim ispravkom maloazijske granice. Oni bi popustili u povlačenju suhczemmh granica u Maloj Aziji, zato bi tražili za se južnu obalu Marmarskog mora osim Dardanela Tako bi oni osigurali pomorski saobraćaj između evropske Grčke i njihova posjeda u Maloj Aziji. Prema ovom drugom zahtjevu Grčke, regbi da Engleska ne bi bila najbolje raspoložena. j ! I j f ; j , i | j J Najnovije telefonske vijesti iz Beograda. Na jučerašnjoj sjednici ministarskog savjeta raspravljano je o izbornom zakonu. ZakliuČeno je, da se izborni zakon za konstiluantu s nekim manjim izmjenama predloži zakonodavnom odboru. Raspoređai izbornih okruga ostaje isti, ustanova o kvalifikovanim nar. poslanicima prihvaćena je većinom glasova savjeta. U pogledu skrutinija nije se moglo ništa definitivno zaključiti Između dva sistema zašute ma­ njine birače se jedan. Nu izgleda, da će se ipak usvojiti onaj, prema kome se neće uzimati u obzir one liste, koje nemaju ni koliČnika. Dosadašnji izbo­ rni sistem i suviše je pogodovao ma­ njinama na štetu većina. Rasprava o mjerama, koje se imaju poduzeti protiv padanja naše valute, nastaviće se na današnjoj sjednici ministarskog savjeta, koja počinje u 10 sati. j i i • ' ; ' ' ; ■ skupštinu vrijedi zaključak C. 0. ' od 15. VII. 1921., koji glasi: „Broj delegata za zem. skup- I stinu određuje se prema hroju i glasova, koji je u tom kotaru ! pao za našu organizaciju prili- I kom izbora za Konstituantu. Da ne bude suviše troškova, i delegati mogu imati punomoći I i imaju pravo na onoliko gla- । sova, koliko puta po 1000 gla­ sova imade u tom kotaru. Ostaci preko 500 računaju se kao puna hiljada, a kotarevi; u kojima nije palo ni 500 glasova za organizaciju, mogu poslati po jednog delegata. Delegate će odrediti kot. skupštine, a kot. i ispostavili odbori javiće C. I Odboru imena delegata i izdati ' im punomoći. Ako izabrani de- j legati dadnu punomoć kome drugom od delegata, onda tu I punomoć treba da ovjeri kot. ili ispostavni mjesni odbor“. Već u listu objavljeni zaključak radnog odbora u pogledu eko- I nomske ankete poslanički je klub I prihvatio t. j. da će se držati sjutradan iza zem. skupštine, kako je to oglašeno u bajramskom I broju „Pravde*. Beograd, 25. Vili. 1921. Tajnik: Predsjednik: H. Alić. Maglajlić, s. r. Naši poslanici među izbornici­ i | • i Gospodarstvo. Unapređenja 1 premještenja. »Na­ rodno Jedinstvo« donosi, da je šef odjeljenja za trgovinu, obrt i industriju u Sarajevu g. Ismetbeg Gavran-Kapetanović unaprijeđen u V. čin. razred; kancelista u odjelenju za prosvjetu i vjere, g. Tajib Pašić. premješten je u Rogaticu. ■ I i 1 Napadaj pravoslavnih na musli­ mane, Od mjesnog odbora naše or­ ganizacije iz Ljubinja dobili smo ovaj : brzojav: »5. septembra Bećir i Salko i Burek pokušavši odstraniti, da im se šuma ne siječe, bili su napadnuti od I mnoštva pravoslavnih iz Kapavice, te ' teško tjelesno ozlijeđeni. pjesni odbor«. Tražimo od vlasti, da smjesta po­ vede istragu o ovom slučaju i krivce privede egsemplarnoj kazni. Smrt na željezničkim tračnicama. 1 Javljaju iz Prijedora, da je tamo prek­ jučer šumsko-industrijski vlak na ot­ vorenoj rampi pregazio Avdu Sarajlića, koji je sa kolima naletio na trač­ nice. Vlak je zdrobio Sarajlića, ubio mu oba konja i razmrskao kola. Zadržanih 20%. Generalni inspek­ torat ministar-tva finansija završio je 1 rad na prikupljanju priznanica od raz- ' nih novčanih zavoda i banaka od za- i držanih 20 od sto kruna prilikom I markiranja. Sada se u generalnom in- i spektoratu vrše pripreme za isplatu tih 20 od sto. Cijena Čekova Na temelju naredjena Minist. pošta i telegrafa od 20. aug. 1921. br. 17. 331 iznosi počevši od 1. sept. 1921. prodajna cijena če­ kova 60 h. (15 para) po komadu, a čekovnih svezaka od. 50 komada 30 K (7 5 D), u čomu je već uračunata biljegovina od 16 h. (4 pare) po ko­ madu. Filipović Jakub-Ešref javlja svojim cijenjenim mušterijama i prijateljima, da je prenio svoju pisarnu iz- Jeftanovića ulice u Musalu ulicu kod Zatvaranje muslimanskih radnja i „Hotel Sarajeva" na bivšem Tenisnedjeljom u Випјој Luci. Iz Banje platzu kod Cirkustrga, gdje mu se i Luke dobili smo ovaj brzojav: skladište uglja i drva kao i prevozna »Banja Luka. 14./IX. 1921. 13. broj sredstva trgovačke robe nalaze. Broj »Naše Pravde« vrvi pogrdama na okružnika Todorovića radi zatvaranja ■ telefona ostaje 435. Školski pribor, kao i sve školske | musi manskih radnja nedjeljom. U in- i teresu istine izjavljujem, da je dotična | potrebštine, knjige itd., dobije se uz bilješka skroz neistinita, jer se musli- 1 veoma jeftine cijene u knjižari Das manske radnje otvaraju petkom do i niel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja ј p dne, a nedjeljom cijeli dan. Uredbu j Petra ulica 19. — Narudžbe iz vana । o radnom vremenu provodi inspekcija izvršuju se brzo i tačno: pakovanje 1 rada, a ne okružni načelnik-, — Za se ne računa. Iz naše organizacije. Domaće vijesti. ma. — 8. ov. mj. održao je nar. posl. H. Ajanović pouzdanički sastanak u Prnjavoru, komu je prsutvovdo osim brojnog građanstva i nešto seljačkog svijeta. Poslanik je u najglavnijim potezima ocrtao političke prilike u našoj zemlji uopće i rad našeg poslaničkog kluba napose. Prisutni su članovi naše orga­ nizacije velikom pozornošću raslušali izlaganje, tražili nužna obavještenja i odobriti rad poslaničkog kluba. Broj 335 Број °RAVDAa Nužda i za'o iskusne domaćice uči Za popravak naše valute. Financijsko-ekonomski komitet ministara održao 13. o. mj. sjednicu, na kojoj je donio vrlo važne zaključke o izvozu i uvozu. Pošto je u posljednje vrije­ me carina na naše izvozne artikle bila uzrokom padu izvoza, a uslijed toga nagomilanju robe oredjene za izvoz, to je pouzročilo takav pad naše valute kakav još nije bio zabilježen ni na domaćim ni na stranim burzama. Stoga je financijsko-ekonomski komitet da­ nas vijećao o ovim vrlo važnim okol­ nostima i donio jednoglasno riješenje, da se na velik broj artikla potpuno ukine carina, a na neke znatno sma­ nji. Osim toga je riješeno, da se ukine zabrana uvoza žitarica, a recipročno dozvoli izvoz mliva. da bi se na taj način uposlili naši mlinovi, koji su u posljednje vrijeme od*li bez posla. Ova rješenja financijsko-ekonomskog ko­ miteta ministara bit će poslana na odobrenje zakonodavnom odboru, a odobrenjem ovoga stupit će odmah na snagu U ministarskim krugovima se tvrdi, da će ova mjera bez sumnje biti od važnosti i uplivisati na pobolj­ šanje naše valute. Ovo bi bila prva mjera vlade, kojoj bi imale si editi još i druge u cilju saniranja naše valute. „Orijent*, bos, uvozno i izvozno d. d. u Sarajevu. Uz sudjelovanje Musi. Centralne banke i Hrv. Centr banke u Sarajevu osnovano je gornje društvo, koje je već počelo djelovati Kapital iznosi 10 mil. K. Prodaja Vakufskih dobara. Mini­ starstvo Financija otpočelo je proda­ vati nepokretna vakufska imanja da bi stvoiilo nove novčane izvore. Interesira nas doznati, zašto se i naš rijaset ne povodi za ovim prim­ jerom Turaka. Treseljak. Dok Ajanović ,,u znoja lica svoga piše član­ ke uvodnjake", meni нато radi svojih neko­ rektnosti iz državne službe otpušteni činovnici donose gotove uvodnike na potpis i objeioda- пјеије. St, Kobasica. Štamparska pogreška. „Srpska Riječ* nas moli, da donesemo is­ pravak njene štamparske pogreške u jučera­ šnjem uvodnika Ondje, gdje ee govori o slovljeuja i metanisanja Potioreka. zaboravnošću njena blentavog direktora došlo je iine dra Spahe, a trebalo je da dođe ime njena prisnog* prijatelja Šerif ef. ТДРЕТДК i ВЕШДТЕН preuzima sve vrsti tapetarskih poslova uz umjerenu i solidnu cijenu. — Posao tačan i solidan. MILflN LIPMIH TEREZIlfl 36. š t e d i t i upotrebljavaju za veliko kao 1 svako drugo pranje u kud 1 kuhinji, samo priznati pravi Schicht-sapun sa znakom: „Jelen" koji se dobiva svuda u komadima od ’/i kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Slbert Vita Ledi, Sarajevo, Despica ul, 1. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni' ka glavnica K 20,000.000’—. Ulošci preko K 25,000,000' 104 . Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svske vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đ. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/15f20a23e0e9d2daf93d3114bb8983b9.pdf 152a8e1233b7fb418920a8176e86bd74 PDF Text Text u gotovjj placema ун Pojedini broj K 2'— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakcioni odbor. °retp'ata: za našu državu godišnje K 20t>.—, na poie godine K luO.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 98 (336) Čekovni račun post, štedionice 1119 Sarajevo, utorak, 20. septembra 1921. (16. Muharema I340j Naša zemaljska skupština. ,Jedan od najglavnijih postulata raz­ voja savremenoga života jest demokratizam, koji naročito u političkom životu mora biti osnovom svih akcija i svih ustanova. U partijsko-političkom životu demokratizam znači učešće naj­ širih slojeva u postavljanju ciljeva i smijerova partijske politike i konhola nad izvršavanjem njihovim. Prihvativši odmah pri svom osnutku demokratski princip, naša ga je orga­ nizacija u cijelom svom ustrojstvu provela do krajnjih konsekvencija. Tako je u ustanovi zemaljske skup­ štine, u njenim pravima i moći, dana narodu potpuna mogućnost i vlast, da donosi presude o prošlom radu vod­ stva partije i da određuje budući sm­ jer političkom radu njegovu. Kako je već objavljeno, naša će se zemaljska skupština držati 6. oktobra o. g. u Sarajevu. I ako nas od toga dana dijeli par nedjelja, mi ipak osje­ ćamo dužnost, da već danas upozo­ rimo na njenu važnost, te da uopće učinimo nekoliko napomena, o kojima svi naši članovi trebaju dobro da pro­ mozgaju i da dcdu s potpuno jasnim, prečišćenim i opredijeljenim mišljenjem. Nužda, koja je prisilila sve musli­ mane Bosne i Hercegovine, da bace sva razilaženja u kulturnom, socijal­ nom, naconalnom i dr. naziranju i da diferensiranje pa toj podlozi odgode za druga, bolja vremena, ta nužda još i danas postoji i ona još uvijek kate­ goričkim imperativom nalaže, da se ona divna sloga svih muslimana, koja se je onako veličanstveno na izborima za ustavotvornu skupštinu manifesti­ rala, te onako sjajnu pobjedu osigu­ rala, mora pod svaku cijenu održati. Naša sloga — to je naša snaga, i dok smo složni možemo da reprezentiramo bar neku silu; pocijepani ne značimo ništa, apsolutno ništa. Imajući to u vidu, moramo poći na skupštinu prečišćenih i prekaljenih osjećaja, 1 šeni svih ličnih animoziteta, oslobođeni od nacionalnog šovinizma i kulturne intolerancije, te spremni, da se razumijemo i sporazumimo. Ba­ cimo na stranu sve predrasude i po­ tajne, više puta vrlo neplemenite i ružne namjere, koje su u najviše slu­ čajeva nastale nesporazumom ili utje­ cajem neprijatelja sviju nas. Agitacija s različitih strana kuša da unese u naše redove zbrku i razdor. Ona vrlo Često neznatne i neizbjeŽive pogreške vodstva potencira i prika­ zuje ih kao neku izdaju. Svi su ljudi grijeŠni, pa je lako moguće, da je i vodstvo u svom teškom i punom od­ govornosti radu počinilo i koju pogre­ šku. Ali kad se sve sasluša, objasne i predoče prilike, u kojima je ta even­ tualna pogreška učinjena, onda će se istom moči stvoriti pravi sud 0 njoj. i i I i I ’ I । i I Nije jedini faktoi, koji odlučuje o us­ pjehu neke akcije, volja pojedinca ili skupine, pa ni sposobnost njihova; tu su po srijedi još mnogi drugi faktori, a u prvom redu okolina i prilike, u kojima se ta akcija razvija. 1 prije nego što se donese sud o nekom djelu, treba uočiti sve te faktore, koji su utje­ cali na njegovo stvaranje. Drukčije nije sud objektivan* on je nepravedan. Pokažu li se pogreške, koje su se mogle izbjeći, ali su nastale samo krivnjom ili pojedinca ili skupine, pa makar to bilo čsamo vodstvo, potegnimo ga na odgovornost i kaznimo prema zesluzi. Nu pri tom imajmo uvijek u vidu cjelinu organizacije. Pojedinac ne znači ništa, kad se radi o cjelini; on se za njen spas mora da žrtvuje. Ali svaki onaj, koji traži takovu žrtvu, treba prije toga da se dobro promisli, da se postavi na sta­ novište grešnika i upita se: bi li ja u njegovim prilikama počinio istu po­ grešku? Mnogo se priča o odstupanju, „ga­ ženju* i „izdaji* programa sa strane vodstva. Oni, koji to zlonamjerno is­ tiču, nemaju ni pojma, prvo, što će to reći program političke partije, a drugo oni ne znaju, šta znači u- politici iz­ vršavati i držati se programa. U sva­ kom se partijskom programu fiksira maksimum Želja i konačna međa par­ tije u politici. Cijeli program izvesti ne može apsolutno ni jedna partija, ne samo u jednom određenom raz­ doblju, nego uopće. Zar treba bolji primjer nego što je komunistička par­ tija u Rusiji? Ona se je dočepala sve vlasti u Rusiji, lišila se je svih protiv­ nika i moralnih i društvenih obveza, pa ipak nije u cijelosti. izvela svoj program. Pa radikalna stranka kod nas, koja već preko pola vijeka po­ stoji, koja ima potpuno ustaljen pra­ vac, veliku i sjajnu prošlost za sobom, koja je 4 puta jača po brojnoj snazi od nas, koja ima sve potrebne veze i pomoći i t d., pa ni ona nije ni iz­ daleka izvršila svoj program. Odakle se onda može tražiti od vodstva naše organizacije, da izved naš program u cijelosti? Mi smo gore istakli, kako se pri djelovanju nekog pojedinca ili skupine mora uzeti obzir na različite faktore, koji utječu na njihov rad. Svaki rea­ lan čovjek, koji život promatra i vidi -onako, kakav je on uistinu, a ne za­ mišlja svoje želje i ideje gotovim či­ njenicama, zna, da se uopće cijeli žižot sastoji iz kompromisa. Pa ako je i vodstvo naše organizacije moralo da čini kompromise, ako je htjelo da po­ stigne svojim radom ma kakve pozi­ tivne rezultate, onda je jasno, da je moralo činiti u nečem ustupke, da bi tako prisililo i protivnu stranu, da ' ' j i i I ■ ; i ! I . I isto učini, kako bi se dpšlo do neke sredine, koja može biti prihvatljiva i za jednu i za drugu stranu Izdaja to nije nikakva, jer je svako dužan da u danom vremenu i danim prilikama učini najviše, š^O se dade učiniti; ono što nadilazi megovu moć, nije nikad dužan činiti. Onoga, što nije tad mogao učiniti, ne znači, da se je odrekao: on je to odgodio za bolja vremena i za povoljnije prilike. Što ne svršiš danas, svršićeš sjutra; što ne svrši jedno pokoljenje, svršiće drugo. Takav je ljudski udes! Bilo je sporova, bilo je i istupanja iz vodstva. Ali kako je vodstvo bilo svijesno, da ne smije ni jedan korak učiniti, koji bi mogao izazvati razdor u organizaciji, nego se je podvrglo disciplini njenoj i čeka strpljivo pravori ek najvećeg njena foruma zemaljske skupštine, tako i svaki član naše organizacije treba, da podvrgne Uodma IH. I svoju ličnu volju 'zaptu društva, pa I svoje eventualne želje i pritužbe iz­ nese preci taj i-ti forum, da on o nji­ ma odluči. Svako rovarenje neka pres'ane. Ako se pojedinac neće tomu pokoriti, on prestaje biti član naše zajednice i njemu nije mjesta među i nama. Radni Odbor razaslao-je cirkulare pojedinim kotarskim i mjesnim odbo­ rima, te povjerenicima u cijelo zemlji, kojim ih poziva, da izaberu delegate za skupštine i daje naputke, kako se oni imaju birati. Na mjesnim je od­ borima, da to što pri e i savjesnije I obave, kako bi došla do izražaja I prava, nepatvorena volja naroda, ko­ joj ćemo se svi morali da pokorimo, te kako bi se naša sv jest i naša sloga opet manifestirale onako, kao I što je to dosad bilo. Bilo s hajrom' Mora se i dalje ovako!... ' I I i 1 I i I I ! Zadnji točak u radikalskom po? slaničkom klubu, kojem to ništa ne smeta da bude tumač osjećaja bo« sanske radikalije, dubrovački gos? par Stijepo Kobasica, žestoko se džilita na našu oorganizaciju, pa joj je i u subotujem broju u ob« liku posljednje opomene posve? tio uvodnik »Može li se tako da lje?« Kad ne bismo znali, da je taj članak odraz mišljenja jedne čitave koterije koritaša i badavadžija, što se je svojom drskoćom i pehlivan; lukom probila na upravu ovdašnje radikalne partije, mi bismo se slat; ko smijali ovom glupom kostruše; nju i još drskijem obmanjivanju neupućene javnosti. Ovako im mo# ramo posvetiti ozbiljnu pažnju i jednom za uvijek pokazati granicu, do koje smije ići njihova drskost i njihova uobraženostt. Pretpostavljajući, da je Bosna njihova prćija, dubrovački se gos= par tuži na zapostavljenost radi« kala n našoj pokrajinskoj pravi pa veli: »Kad je J. M. O. stupila u vla? du, ona je postavila u pogledu Bo? sne strahovite uslove. Ali tre* balo je vladi njihova 23 glasa za Ustav i moral o se popustiti. Mi smo teška srca i u interesu dr; žave morali da gutamo ovu tešku pilulu, koja nam je još u g r 1 u«-. Vjerujemo, da je i prilična ravno; pravnost ne pilula, nego grdna kost u nezasitnim raljama tašlihanskih gotovana i sićardžija, no ipak se čudimo njihovoj maloumnosti, ko jom otkrivaju svu amoralnost svo« jih išta ha i špekulantskih težnja za iskorišcivanjem službenih polo? žaja u lične svrhe i familijarne inte? rese. Ljudi, koji su dali jednog JeU tanovića (15 hiljada provizije na I intervenciju P r i n c i p " v и rata), jednog Šolu (drvo za Italiju), jed* I nogAndrića (sve moguće provizije pri »nacionalizacijama«)« pa Mi« I lana Srškića. koji je svom bratu ma« riufakturisti davao izvbzniče na ku« j kuruz, ti i taki ljudi, niti mogu, niti smiju govoriti o kakovoj zapostave Ijcnosti. Njima je dosta to. što mo« gu biti nužni i što se ne gone. O piluli u grlu može govoriti svak živ, samo ne oni iz »Srpske Riječi«, čiji je Srškić pri sastavu svoje vlade onako ogavno izigrao našu organi« zaciju, pa joj mjesto četiri resora dao mafiš. Ta sorta ima samo da šuti i. kako već rekosmo, možebiti sretna, što je puštena u miru i pokoju.. Još jedna podlost izbija iz gor? njih redaka. Trebalo vladi 23 glasa za Ustav, pa se moralo popustiti Danas nema te potrebe, misli Ko? basica ^ijegovo društvo, pa bi sto# ga našoj organizaciji trebalo dati pakrački dekret. »Dok trebaš, moj si; kad ne trebaš, u kraj, nepozna? ti!« Nije prvi put, da Kobasica iz# laži sa ovom »mudrom« taktikom. On je to načelo izložio i u poseb nom članku što je štampan u beodradskim »Novostima« i smrt no se blamirao. Odobrila mu samo »patriotična« skupina brodolomaca oko »Domovine« i svršen posao. Ostali mu se svijet samo podsmje« hivao. No on ne shvaća tog pod smjeha, pa se eto opet kiti tim ma« kijavelističkim cvijetom- Nek mu je na čast. Samo jedno nek ne sme« će s uma: mi nijesmo Šerifi Amautovići i veliko je pitanje, ko će Muslimanskn trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pdžuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavija sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. 4 Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Zli �Стпана 2 Strana izaći jaci za slučaj, da se ispuni plan o raspisu naknadnih izbora. Jaučući što naša organizacija ima četiri povjereništva, gospar dodaje: Na našu nesreću J. M. O. ima u kabinetu dva svoja člana i oni danas drmaju 13 o s? n o m. Oni drže u pripravnosti ostavku, kao kebu iza pasa. Niko nikada nije svoje drzavotvorstvo (zovimo ga tako!)skupljc prodao od njih. Niko nikada nije svoje stu­ panje u vladu toliko partijski isko? ristio koliko su to oni uradili«. 1 a? ko drobi ovaj dubrovački gospar a ne pada mu ni na um. da tu svoju tvrdnju i dokaže. On zna samo to, da mi imamo četiri povjerenišva, a što smo najjača partija u našoj po? krajini, to se ni malo ne tiče ovog parlamentarca. Što nam prema sna? zi pripada predsjedništvo i što naši povjerenici uživaju opće po­ vjerenje svih, izuzam šačice šićar? džija oko »Srpske Riječi«, to za Kobasicu ne znači ništa. Njemu se i njegovima hoće vlasti pa misle da će tako i »da bidne«! Ali bos po? sla. Prohujala su ona zlatna vreme na i gospoda se moraju snalazitiHoćeš nećeš valja se pokoravati diktatu parlamentarizma i pru­ žati se prema jorganu. Dosta je bilo apsolutizma i ćeifa; valja se priu? čavati redu i zakonu, dragi Koba? sica.... Očešavši se po stoti put o Arif? hodžića, potkadivši Medi i Jeli Ru? kara, osudivši ne znamo po koji put kaznu, kojom je udarena samovo? Ra i neposlušnost Mirosa vi je vica, Kobasica nam podvaljuje tenden? čiju, da pojačavamo duh Austrije, koji je sve veći »jer nema jake ruke, da ga luni po njušci«. On to i pob kreni ju je« veli doslovno: »Faj? falik i Gertnerova crno?žuta švap= ska banda žari i pali po srpskoj Bosni, osjećajući moćnu zaštitu J. M. O.« Treba h nam odbijati ovu pod? valu? '1 reba. jer bi Kobasičina drskost mo4a priječi i onu granicu, pa ćemo da mu zavežemo predugu , iczjčinu. Stoga konstatujemo ova fakta: Fajfalik i Gertncr prošli su | cenzuru triju srpskih vlada: i vhv dc Narodnog vijeća, i Solinu i Srš? , kićevu oligarhiju. Ako pri tom ima kakve krivice nose je gornji paten­ tirani rodoljubi. Na ove resore naši ljudi nemaju ni sad nikakve inge? rencijc pa prema tome Kobasica prska blatom ne nas. nego svoje ljude. To jc, istina, vrlo nisko i podlo, ali i shvatljivo, jer g. Gjur gjević ima i savjesti i dostojanstva, pa se ne da pod komandu prakti cara ala Janković kojim rastu za? zubice za položajem nesretnog Ni jemca Fajfalika. To može ljutiti Kobasicu, može unervoziti Janko? vića, ali kampanja ne može pomoći ni jednom ni drugom, jer mi sas? vim drugim aršmom mjerimo »uni? verzalne« sposobnosti ovih karije­ rista bez kvalifikacije. Pošto ne znamo koje zameračio na Gertne? rovu stolicu, ne možemo sc izjaviti o toj kombinaciji. Dok se raspita? mo, osvijetlićemo i tu kandida? turu....... „Naša je unutrašnja politika u ru* kama Ibrahimbega Tefterdarevića. 1 tim je sve rečeno“ veli g. Kobasica. Sve baš nije, ali jest dosta. Rečeno je na primjer, da se sad počinie Štovati zakon, da nestade protekcija, da je suzbijena korupcija, da se uspostavlja autoritet oblasti i t d “ To doduše j nije isključiva zasluga g- Tefterdarevi­ , ća. jer ga u tom izdašno pomažu ra: dikali Gjurgjevič, Nikolić, Vulović i drugi, ali ima i njegova dijela, i nje- ' gova truda i napora. . i i i ' j j | i ' 1 Mi to pozitivno znamo, g. Kobas'ca; mi to cijenimo i čuvamo, pa možeš biti uvjeren da ćeš, nastaviš li paljbu, dugo čekati uspjeh te paljbe. 1 ti i tvoji štćenici. I stoga na tvoju pošljednju opomenu odgovaramo: Ako je preča država od part'je, a red i zakon cd protekc-je, onda pozvani na koje upravljaš svoj mogu imat« samo jedan odgovor; „Mora se i dalje ova­ ko, glagoljive i nepromišljene KtbasiceU . . i 1 I j i | I 1 Naše narodno prosvjećivanje. i Posljedn i puta iznesene brojke o na­ počeo se njima služiti i time znatno šoj nepismenosti ni iz daleka ne daju olakšao život. onako crnu sliku našeg kulturnog si­ Otišli b'smo predaleko, kad bismo romaštva. kao što bi ie dali, kad bi­ išli da iznosimo i nabra amo sve naše smo uzeli na oko i čitav život naš, a mane, nehaj prema prosvjeti uo će, a naročito Život našeg seoskog, a i siro­ prema školi naročito, nego je krajnie mašnijeg gradskog svijeta. Primitivnost vrijeme i prijeka p treba, da već jedniegova u svemu iasno govori, da se nom otvorimo oči i da krenemo istaj svijet nije umio i nije znao da , traženim prosvjetnim putem u susret posluži na najjednostavnijim kultur- ; boliem t naprednijem životu svom. nim tekovinama, koie mu je susjed ј Poznata je stvar, da je svaki podesno i lijevo već davno upoznao i jedinac najnolji prijatelj sama sebe, te PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Na glavama imaju samo jemenije. Ali opazih, da i djevojčice od deset godina pa i žene i djevojke zakri? vaju jemenijom usta, kad opaze u blizini muškarca. Rekoše mi, da to znači, da se one kriju i da su musli? manke. U ovom gradiću su Perzijanci pristaše obaju mezheba- Sije su kud i kamo fanatičniji i iz dna duše mr? zc svoje sugrađane sunijc. Upravo je ramazan, ali šiije ne poste i ne? kako jc čudnovato kad na ulici su? sretnete starca ođ šezdeset godina, obojeni su mu knom brada, brkovi i glava, a u rukama drži hljeb i s najvećim apetitom jede ili sav us? hićen sjedi na ćefenku i tegli miri? sa vi dim iz čarobne nargile. I oni govore, da su muslim.'ini, samo je u njih prvi hazreti Alija i njegov sin Husein. kasnije VIII. imam. Razgo? varao sam višu puta sa ovim ljudi? ma i oni mi pripovijedahu o svom shvaćanju islama. Oni na primjer govore: »La i lahe illallah, ja Ali jjun alijjallah«, ili »lišhedu en la i lahe illallah ve cšhedu enne Alijjcn ab? duhu vc resuluhu«. Namaz klanjaju isto kao i mi, sa? mo oni nikada ne meću čelo na Bpoi 336 Broj „ПРАВДА“ — „PRAVDA* , ! I I j I j i ! , ' zumliu ili na čilim. Svaki šiija nosi sa sobom malu okruglu kamenu pio? cicu, veličine kao naš bivši srebreni novac od dvije krune, i kad hoće đi klanja, postavi ovu pločicu na mjesto, kamo će po prilici položiti čelo, kad pane na seđždu. Još se o? ni ne okreću naprama kibli, nego sc postave licem naprama gradu Mešcdu. Taj je grad u istočnom u? glu Perzije, a tamo je mezar hazreti I luseina, VIII. imama, koga Pcrzi? janci slave i štuju kao učitelja i no? sioca Islama i božjih zapovijedi. Ja sam kasnije bio i u ovom gradu, te ću o ovom progovoriti, kad do? dem u ovaj grad u svom opisu. Slučajno sam bio svjedok vjer? skog fanatizma, koga ima u dovolj? noj mjeri i kod sunija Perzijanaca. Kuća, u kojoj sam ja stanovao kod mog dobrotvora princa, bijaše u? pravo naprotiv perzijske mjesne žandarske postaje Žandarmerija jc lijepo obučena u bijelu uniformu. Na glavama imaju krznene kape, neštp kao turske, a na nogama lah? ke i ukusno načinjene opanke. Ko? mandantom im je beg Pcrzijanac, kuji je ujedno i zapovjednik mje? sla i glavni sudac i kadija i uopće sva vlast u ovom gradu. On je ovu dužnost kupio ođ centralne vlade i sada upravlja i vlada, kako sam na? đc za munašib i nužno. Kako je га? mazan, a u žandarmeriji služe veći? nom sunijc, to im jednog dana po? dari zapovjednik ovcu, da je zako* i I . 1 I I I I i I ' j I i i I ; I I da je prema tome i dužnost, odnosno potreba svakog tog pojedinca, da se za život i svoju borbu Što bolje pripremi i naoruža sticanjem naobrazbe, s ,pomoću koje će sc najlakše i najbolje podići, kako moralno tako i materijalno. Oni pak, koji se nazivaju roditeljima, nose ujedno i dužnost, da se kao najbliži i najpreči pobrinu za valjan odgoj i naobrazbu svoje djece, kako bi sc ona danas-sjutra mogla u životu snaći i u nj?govoj borbi izdr­ žati. Na žalost, roditelja svijesnih i brižnih za budućnost svoje djece ima kad nas vrlo malo; većina ih je tako­ vih. koji pravu naobrazbu, uvjetovanu dobrim uzgojem i za život potrebnim znanjem, stečenim u školi ne cijene dovoljno, ili je smatraju gospoštinom — potrebom samo imućnih A zašto? Da Ii je tomu uzrok neznan e, kon­ zervativnost ili šta drugo? Bilo štagod, ali je vrijeme, da se na takove rodi­ telje djeluje u pravcu prosvjetnom i to pomoću svih faktora, koji mogu imati na njih upliva. Ali prije nego se pode djelu, treba se uvjeriti, koji slojevi kod nas iziskuju najviše po­ zornosti, na koie bi sc imalo u prvom redu usredočiti djelovanje onih, kojima leži na srcu dobro i napredak našeg svijeta. To su u prvom redu većinom seljaci i radnici, a bome i građani, dakle svijet, koii je i onako osuđen na stradanje, koji je u materijalnoj bijedi, kojoj se redovito pridružuje i duševna zakržljavost^a što im za uvijek onemogućuje, da se pridignu i poprave svoj mizerni položaj. TeSke i 1 žalosne posljedice toga ne trpe samo i naša djeca i bližnji, nego i okolira naša, društvo, pa i država, jer od na­ | pretka naše djece zavisi moralna, a i 1 §vaka druga vrijednost kasnijih nam pokoljenja. Čim je veći broj takovih i njima sličnih, tim je veća pogibelj za nas, jer neprosvijećenost i siroma­ štvo ubija svaki idealni polet. Toliko je u nas prirodnog bogatstva, a mi pored svega toga gledamo, kako bezbroj mladih, zdravih grana na na­ šem narodnom stablu ostaje neoplemenjen, kako propada materijalno i ' moralno, pa kako zbog toga ostaje otvoreno široko polje u modernom i naprednom poljodjelstvu, trgovini i industriji drugima, a mi im — neprosvjećeni svojim znojem i trudom pomažemo, da na naš račun stiču milijone. Stoga je sveta dužnost sviju, kojima leži na srcu dobro i sreća našeg na­ roda, a tim i domovine, da se što više zainteresuju za uzgojno-prosvjetno pitanje našeg naroda. Ta dužnost ide u prvom redu inteligenciji, do sada u ovom radu dosta nemarnoj i hladnoj. Ona treba da šrtvuje nešto od komo­ diteta, da se ne tuđi i ne udaljuje od sredine, iz koje je nikla, nego neka joj se što češće i što više približi, kako bi svjetlo prosvjete doprlo i do posjeduje sirotinjske kolibe, a tim do onih, koji nijesu krivi, što ne znaju i ne umiju, nemogu i nemaju, Škole kod nas. Kultura vidi u školi pomagalo, da se utemelji forma života,, koji ižis? kuje njegove potrebe; ona je najjači faktor za širenje kulture i usavrši? van-je ljudskih sposobnosti za život. Ona, razumijese, ne fabricira odmah u svemu za život sposobne ljude, ali je njena zasluga, da usavršavanjem ljudskih sposobnosti udara temelj, na kojem kasnije vlastitim razvojem u životu postaje suvremen i mo? deran čovjek. Kako je god negda bi? lo krivo mišljenje, da jakost drža? ve i njena naroda leži u broju to? pova i utvrda, tako bi isto bilo po? grešno samo po broju škola cijeniti kulturnu vrijednost jednoga naro? da i države, nego po tom, da li taj broj škola odgovara i udovoljava kulturnim i gospodarskim potreba? ma svoga naroda. Potrebno jc da se malo pozaba? vimo ovim pitanjem kod nas! Stoga ćemo da svratimo pogled na broj škola u našoj kraljevini prema podacima ministarstva prosvjete lanjske i preklanjske godine. Ukupan broj osnovnih škola u cijeloj ujedinjenoj kraljevini izno? Iju za iftara. Ja sam slučajno sje? dio pred vratima naše kuće i vidim, kako sc u avliji vesele žandari i spremaju sc, da zakolju ovcu. Po? vališe jc naprama kibli i jedan is? pied njih prevuče nožem preko bi? jelog vrata nevine životinje. Poteče rumena, topla krv, a ovca trza no? gama i udara glavom o zemlju. Žan? darm narednik pristupi k ovci i poZ če nešto pipati u prerezanom grlu. Najednoć ga stade huka, poče vi? kati i okrvavljenom rukom grožaše onom žandaru, što jc malo prije za? klao ovcu. Ovaj stajaše kao uko? pan, doP drugi žandari opipavahu vrat i k. njom glave potvrđivahu svom naredniku, da on ima pravo. Strogi narednik posla jednog žan? dara i za deset minuta eto i koinan? danta. Svi se ukočise i stadoše mir? no, a komandant svojom rukom o? pipa prerezani vrat već davno iz? dahnule ovce. Uspravi sc i poče vikati na onog nesretnog žandara. Vidim, da je ovaj nešto skrivio, ali ne razmijeni perzijski i nikako ne mogu shvatiti, o čemu- se radi- Na? jednoć ode onaj nesretni žandar u kuću i donesu oko dva metra dugu klupu, kojoj jedna noga bijaše kra? ća a jedna dulja. U drugoj ruci dr? žaše bič ođ remenja. Žandari sc po? staviše u red pred klupom, a onaj nesretnik skidu košulju i leže na klupu, tako da su inu noge bile na onoj strani, na kojoj je kraća no? ga klupe. Sve se ovo dogodilo na I : sio je školske god. .1919720- 5974 (prema 5610 u godini 1918./19.). Broj nastavnika iznosio je 12458 (prema 11064 u godini 1918. i J919.)1 a broj učenica 800-868 (prđ^' 658.87ć> u prethodnoj godini), \ Po pokrajinama broj osnovnih škola, nastavnika i đaka bio je ova? ko raspoređen u godini 1919./20..: Bosna i Hercegovina: 470, 1095, 53.989 (prema 426„ 1016,, 48.909 u prethodnoj godini); Vojvodina: 616. 895, 42.976 (nrema 607.887). ।, , | i 10930); Dalmacija 535, 917, 57 823 (prema 489, 799, 52596); SlovenaČka: 753, 624 3, 170.0 2 (prema: 649, 2258, 152.022); Hrvatska i Slavonija- 1682, 3263, 235 008 (prema: 1642, 3300, I 221.504); Crna Gora : 264, 426, 20735 (prema. 236, 350, 15.431); i Srbija. ! 1654, 3183, 220.155 (prema 1328, 2545, 145.570 u godini 1909./10.; 1011, ’ 3940, 90.128 u godini 1899J1900). Cjelokupam broj gimnazija, čiir je porast prema školskoj god. 1018/19 bio srednji, u godini 1919/20. iznosio je 134, sa 2656 nastavnika i 55.482 učenika (U prethodnoj godini 120 gimnazija sa 2053 nastavnika i 47.675 komandu, a isto tako na zapovijed poče jedan žandar mlatiti bičem o? nog nesretnika. Nabrojio sam pe? deset udaraca. Udarila je krv ispod kože, a nesretni žandar ne odaje ni glasa od sebe. Doncsošc lamu (kan? tu) vode i poliše ga po leđima. Je? dva jc ustao i teturajući i previja? juui sc od boli odnese klupu na nje? zino staro mjesto. Komandant još nešto naredi i ode iz dvorišta. I žandari se razidoše, a jedan dođe pred vrata na ulicu. Ja pristupili k njemu i upitah ga, zašto se ono do? godilo, a on mi razjasni, da je onaj žandar krivo zaklao ovcu. Nije pre? rezao nekakvu žilu i sada oni kao »bak muslimani« ne smiju jesti ono meso. Žandar je bio zato kažnjen. Sada će dovesti drugu ovcu, a me? su će ođ one razdijeliti šiijima širo? tinji i Rusima izbjeglicama. Još mi reče, da će onom žandaru biti odbi? t jeno od plaće koliko jc komandant dao za onu ovcu- Tako se tragično svršiše priprave za iftar. (Nastaviće se). j ! Bosna i Hercegovina ( I zaostale su iza svih pokrajina u upisivanju : | 7°l0 državnog unutrašnjeg zajma. Zar nas ' ne peče savjest radi toga? Zar ne ćemo | pohitati svi, da za vremena operemo ovu I strašnu ljagu ta sebe? i �Број 336 Broj „ПРАВ/1А* - „РАУРА* učerfka. Najveći priraštaj i učenika i nastavnika bio je u Srbiji). Po pokraji­ nama broj gimnazija, nastavnika i učenika iznosio j :e Bosna i Hercegovina: 12,183,3446; Vojvodina: 13, 186, 3347; Dalmacija: Hrvatska i Slavonija 34, 608, 12243, 5,94, 1819; Slovenačka:13, 229.4347; Crna Gora: 7, 123, 3133; i Srbija: 50, 1233, 26.'47 (prema 46, 728, 20 797 u godini 1918.119, 20, 354. 8858 u godini 1909/10.; 17, 3z3, 4132 u go­ dini 1899/1900.) Realki je bilo svega 5 sa 138 na­ stavnika i 3154 učenika. Od toga broja na Vojvodinu dolazi 1 realka sa 15 nastavnika i 396 učenika; na Slovenačku 2 Tealke sa 50 nastavnika i, 1209 učenika; i na Srbiju 2 realke sa 64 nastavnika i 1549 učenika. (Srbija je u 1909./10. imala svega jednu realku sa 20 nastavnika i 337 učenjka.) Broj učiteljskih škola dostigao je 32, sa 433 nastavnika i 5603 učenika. Od toga broja na Dalmaciju dolazi 2 škole. 28 nastavnika i 291 učenik; na Vojvodinu 5, 26, 282 (u prethodnoj godini Vojvodina je imala samo jednu učiteljsku školu sa 9 nasiavmka i 64 učenika); na Bosnu i Hercegovinu 4, 52, 453; na Slovenačku 6, 71, 823; na Hrvatsku i Slavoniju 7, 95. П51; na Cfnu Goru 1, 4, 574; i na Srbiju 7, 157, 20z9 (1899—1900, godine Srbija je imala svega 2 učiteljske škole sa 23 nastavnika i 209 učenik?., a godine 1909—10. broj učiteljskih škola тц Srbiji ^орео se na 4 sa 62 nastavnika i 585 učenika) se tiče takozvanih građanskih škola, kojih u Srbiji i Crnoj Gori sada nije bilo (bilo ih je 1900. 17 sa 40 nastavnika i 734 učenika) njih je u cijeloj zemlji bilo svega 52 sa 335 nastavnika i 4892 učenika. Po pokraji­ nama raspored je bio ovaj: Bosna i Hercegovina; 1, 8, 192; Vojvodina: 14, 73, 1301; Dalmacija: 7, 32, 469; Slovenačka: 8, 48, 1028; Hrvatska i Sla­ vonija: 22, 174, lOOi.. Broj trgovačkih škola, koji je’ prema ■prethodnim godinama u znatnom po­ većanju, iznosio je školske g. 1919^0. svega 22, sa 272 nastavnika i 3910 učenika. Crna Gora nema trgo­ vačke škole, a tako isto ni Dalmacija. Ostale su bile ovako rasporede ie: Bosna i Hercegovina: 8, 104, 1696; Vojvodina: 4 36, 273; SlovenaČka: 5, 63, 470; Hrvatska: 4, 49, 879; i Srbija 1, 20, 592. Od ostalih škola treba spomenuti, da je školske g. 1919 20. postojala u Zagrebu Veterinarska škola sa 4 na­ stavnika i 62 učenika. Zatim opet u Zagrebu Visoka tehnička škola sa 30 nastavnika i 325 učenika. Imali smo tri nacionalne škole (dvije u dalma­ tinskom primorju i jednu u hrvatskom primorju) sa ukupno 36 nastavnika i 458 učenika. Ovome broju škola treba dodati i čisto djevojačke škole, kojih školske g. 1919/20, nije bilo ni u Srbiji ni u Crnoj Gori. Njihov broj (naročito ih mnogo ima u Vojvodini, 21, u Slovenačkoj, 14) iznosi 62, sa SI8 nasta­ vnica i 10.625 učenica. Što se tiče univerziteta, stanje je ■Školske g. 1919—1920. bilo ovako: Univerzitet u Beogradu imao je 127 profesora i 7250 slušalaca. (Velika Škola 1900 godine imala je svega 58 profesora i 415 slušalaca, a 1910, 92 profesora i 904 slušaoca); Univerzitet u Zagrebu: 133 profesora sa 3249 slušalaca; Univerzitet u Ljubljani: 73 profesora i 769 slušalaca; pravni fa­ kultet u Subotici 10 profesora i 106 učenika; flozofski fakultet u Skoplju: 10 profesora i 37 učenika Prema gornjim brojkama vidimo, da u prvom redu broj osnovnih škola kod nas nc odgovara ni iz da# leka onom broju, koji bi bio potre# ban, da se u dogledno vrijeme po# pravi užasna slika naše nepisme# kama, pod kojim djeluje, mogao za 5. Demisija starog i izbor novog (koju iznesosmo u jednom opće dobro muslimana da učini. Moli, od prošlih brojeva našeg lista), a u Centralnog i Radnog Odbora; da svi prionemo za rad oko svog una­ 6. Predloži i eventualija. kojoj se vjerno odražava naša opća pređenja i da se prođemo bespos'ica kulturna zaostalost. Osnova je ško* i rđavih poslova. Ne maknemo li se lc jedini i najbolji lijek, kojim ćemo moći da popravimo gornju sliku i Impozantna skupština naše organi­ naprijed, vrijeme će nas sviju prega­ naš narod nripravimo za lakši i brži zacije u Gor. Rahiću kraj Brčkog. ziti, рб će onda naš vapaj biti uza­ ludan. Zato svak na posao, nauku i prijem svega što je dobro i napred# Dne 11. septembra o. g. posjetili su no. Sa ovako niska i prema općoj naše mjesto naši odlični prvaci i nar. za druge korisne radove, te pomažimo nepismenosti nerazm jerna broja os# poslanici gg. Maglajiić i Vilović. Dva i jedan drugome, pa ćemo ispuniti naj­ novnih škola i nastavnika u njima dana ranije po svim okolnim musli­ veće islamske i državljanske dužnosti. ometa se i otešćava rad i onih, koje manskim selima munjevitom brzinom I njegov je govor popraćen burnim posto je i tobože rade. Prirodna i ra# raširila se vijest, da u ovaj kraj do­ odobravanjem i klicanjem. Iza toga je mufti ef. odgovarao na zumljiva posljedica toga: prenatr laze željkovani gosti, da svoje izbor­ panost, neću reći u svima, ali u ve# nike izvijeste o svom poslaničkom neka pitanja skupštinara, te se svima na strplj’enju zahvalio i, zaželivši im ćini njih, što daje očekivan negativ radu kroz ovo devet mjeseci. van rezultat uzaludan trud škole Stoga je, iako doba sušenja šljiva, svaku sreću i napredak, sa svima se i učitelja. Da posluži osnovna ško# ! na dan skupštine pohrlio mnogi svijet : najusrdnije oprostio. Na koncu se muderis ef. obojici, la za prosvjetno pridižanje naroda, i iz sela: Rašljana, Maoče, Vilina Sela, država je pozvana u koliko poje# ; Šatorovića, Ripina Brda, Palanke, Ogra- I kao i Čitavom klubu na njihovom dinci nijesu svijesni, da učini sa ! đenovca, Vukelja, Ćoseta, Brke, Broda ‘ trudu i radu zahvalio, te je na taj svoje strane što više može, da obli# i Gor. Rahića, da rođenim očima vide način ova impozantna skupština za­ Musliman Jugoslaven, gatnom nastavom, za svu djecu, od* svog odličnog starinu muftiju i da ro­ vršena. raslu za školu, bez razlike vjere i ; đenim ušima čuju, što je za dobro i spola, prisili i omot? ući zgod. od* I napredak bos.-herc. muslimana ura­ redbama nego do sada, što brojnije ( đeno. i urednije pohađanie škole. Konac# U mjesnoj čitaonici slegao se mnogi no mnogo stoji ako ne i najviše i svijet, koga je još više van čitaonice, do samog učitelja. S kakovom on ; u predsoblju i po stepenicama, stajalo , je seljaka na otpor. Zemalj­ voljom i ljubavi radi u školi. On jc 1 i sve se više naprijed potiskivao, da | skaHuškan vlada i Agrarna direkcija u Sara­ radnik i države i naroda, pa bi tre# je koju stopu bliže muftiji, kako bi ! jevu izdale su naredbu kotarskim balo da se dostojno cijeni vrijed# ga čim bolje vidio i čuo, kad govori. I uredima, da ovogodišnji hak s uzur­ nost njegova rada, te da se praved# Najednom nasta tišina, kad pred- : piranih zemalja moraiu dati u naravi. no i nagradi. Njegova jc služba iš# sjednik čitaonice kratkim govorom is­ Kotarski su uredi počeli to provoditi i tina idealna, ali od toga se nc živi, pred članova pozdravi dičn^ goste, | seljaci mirno daju hak, Međutim zemljo­ nego on. mora biti financijski obez# ocrtavši u nekoliko poteza njihov i radnički poslanici, da predobiju Se­ bijeden, a njegov pravni i socijalni i ostalih naših poslanika rad za boljitak j ljačke mase, huškaju ih na otpor. U kao i politički položaj uređen u du# I i sreću muslimana u našoj otadžbini. 1 tom se naročito ist (o demagog i mk hu modernog dnistVa, hi 9Д < Iza toga ih jezgrovitim riječima oslovi • lijunaš Vasilj Popović. koji je u te-još s većom ljubavlju prionuo uz | muderis ef. Ibratiimbegović, potpred­ slićkoj fabrici nagrnuo milione. On orsvoj rad u osnovnoj školi. sjednik jnje§nog odbora J. M. Q u ’ ganizuje neke bande, šalje kotarskom Tek na drugom su mjestu ostale J Brčkom, koji također ižtieše pohvalan j prestojniku u Tešoju naloge, da se srednje i više škole kojima jc za- : rad mufti ef. i Muslimanskog kluba U ! mora obustaviti pobiranje haka i pri­ daća, da steeno temeljno znanje u I Konstituuntk te Svoj govor završi sa: jeti, da će se seljaci pobuniti. osnovnoj školi dopune i prošire i „Dobro nam đošli!“, što svi učesnici Pozivamo pokrajinsko namjesništvo? time osposobe pojedince za oda# ! kliknušeda zaprijeti buntovničko djelovanje brani poziv. Ovih sc škola kod nas. j Klicanje zamijeni duboka tišina, kad ovog demagoga i primjeni i na nj za­ kako se vidi iz gornje statistike, sa# i se podiže simpatični vođa muslimana kon o zaštiti države, jer ne učinili to mo u razmaku jedne godine dosta I Herceg-Bosne, starina Maglajlić i svo­ pokrajinsko namjesmštvo, ponoviće se povećalo. Ovdje sc ne ćemo puno jim zvonkim glasom poče ocrtavati lanjski događaji u Tesliću, gdje je do­ □Stavljati, ali ćemo samo primije# sve napore i gigantsku borbu musli­ šlo do formalnog sukoba između dr­ niti, da malo tko kod nas računa mana u Bosni i Hercegovini, koju su žavne vlasti i po Popoviću nahuška­ s dječjim i individualnim sposob# vodili za izvojštenje političke slobode | nog radništva. nostima kad ga daje u školu što je i ravnopravnosti sa drugim vjeroispo­ Ortaci u laganju. Kada smo „Do­ znak da također slabo razmišljamo vijestima, od sloma Austro-Ugarske o njegovoj budućnosti. Oslobodili pa do izbora i ulaza naših poslanika movinu” i »Srpsku Riječ«, koje se smo se doduše navike ili običaja, da u Ustavotvornu Skupštinu. Hvali Bogu, natječu u denunciranju naših istaknu­ prenosimo zanimanje s oca na si# što su se bližim upoznavanjem s mu­ tijih ljudi, uhvatili u laži i dokazali, na (učiteljevo dijete, hodžino, popo# slimanskim poslanicima kod mnogih da g. dr. Spaho nije primio nikakve vo mora biti također učitelj, hodža srpskih političara rasplinule predra­ odštete za agrar i da u opće nema poj) i t. d.)„ ali jc bezbroj slučajeva, sude o bos-herceg, muslimanima: da zemlje, onda su obadvije drugarice u da dijete u poodrasloj dobi, pored oni ne vole ovu našu državu i da laganju prevrnute list, pa tvidile : ako svega što je išlo u školu ili na zanat, imaju protudržavne aspiracije! Prepo­ nije primio dr. Spaho, jest njegov brat nije naučilo ništa, te jc takav bada# ručuje slogu, rad i popravljanje svoj Fehim. Mi to nismo htieli, više ni deali „Domovina* jednako povadžija ili nesvršćni studenat na braći, a naročito ističe potrebu odgoia i mantovati klepava tu svoju laž i nudi još i ne­ teret i smetnju države i društva. i školovanja našega podmlatka, te osni- 1 kakve oklade, ne bi li naivni svijet Kod nas je n. pr.. i dan danas obi# I vanja zemljoradničkih zadruga, u ko- | vjerovao nim lažima Mi se ne čaj da mnogi roditelji djecu, ako su jima je napredak, sreća i spas na'eg i kladimo s njež ljudima koji se igraju s tu­ u školi slabo napredovala, silom ša# težake. Osobito savjetuje lijepu pažnju i đim poštenjem, ali evo jasno tvrdimo, Iju u preparandiju ili akademiju. sa našom braćom ostalih vjera. Ističe je i ta tvrdnja i „Domovine* i To je međutim veliko zlo, jer baš i saradnju našeg poslaničkog kluba sa da „Srpske Riječi* o nekom avansu za ove škole trebaju da imaju dobar ostalim državotvornim strankama u agrar, što ga je tobož primio g. Fehim materijal, da naš narod dobije vrs# pogledu donošenja ustava i veli, da je Spaho — potpuno neistinita. N i g. ne učitelje i savjesne i spretne tr# državni temelj udaren i da će ubrzo Fehim Spaho nije primio za govce. Napose u trgovačku akade# sav život narodni krenuli nabolje. svoju zemlju ni pare kakve miju valja slati dobre i od naravi Bilo sa srećom! Muftijin je govor najniti će je ikada primiti, ier okretne đake, ako želimo imati pod# pozornije saslušan, a kad ga je zavr­ odštete, nema ni pedlja kmetovske zemlje. Eto mlađak, koji će biti kadar preuzeti u šio, svi mu najtoplije zahvališe i grm- dokle su dotjerali ovi denuncijanti. Pa svoje ruke i uzdržati vodstvo našeg nuše: Živio! kako će onda pošten čovjek s tako­ bankarstva, industrije i trgovineZa tim uzima riječ naš vrli posla­ Ako budemo od naših najboljih nik Osman ef Vilović i ukratko iz­ vom sortom polemisati! Šta sve uzrujava pravoslavne đaka pravili samo birokrate i uče nosi rad i težnju našeg troimenog na­ njake, a samo od loših đaka trgov# roda na ostvarenju naših svetih ideala: radikale? Jučerašnja »Srpska Riječ« piše, kako muslimani u Sandžaku iza­ ce, to o našem ekonomskom prepo# * oslobođenja i ujedinjenja, koji su ak rodu neće biti ni govora. Istina mi I tom od 1. decembra 1918. g. privedeni zivaju svojim držanjem pravoslavne trebamo valjanih činovnika kao i I u djelo, a đonešenim ustavom udareni i da je to izazivanje uzrok, Što mu­ čen jaka, ali uz to nc smijemo za* | temelji našoj općoj kući: Kraljevini slimane na svakom koraku progone. boraviti i spretnih trgovaca i vrs# Srba, Hrvata i S'ovenaca. Iznos« rad A znate li u čemu se sastoji to iza­ nih zanačija, koji, osim što će obez# našega kluba za ulazak u g. PaŠićevu zivanje? Pravoslavni se revoltiraju bijediti sebe, ujedno poraditi i oko vladu i uvjete, pod kojima se je s ra- s toga, što su neki muslimanski trgo­ toga, da naša trgovina i industrija dikalima i demokratimo paktiralo. Po­ vci u Prijepolju na svojim dućanskim uznapreduje i postane samostalna, tanje tumači one tačka sporazuma, firmama metnuli pored ćirilice i lati­ nicu. Pa da čovjeku pamet ne stane! koje su nama muslimanima suština a nc bude više ovisna o tuđinu. Svijesni vrijednosti i zamašitosti egzistencije, te one odjeljke i članove Zar u našoj državi nijesu jednako­ škole uputimo u njih promišljeno ustava, kojim smo najvećma tangiran*, pravne i ćirilici i latinica? Ako su svoju djecu, pa da budemo pravi ro# pa su naše Želje i usvojene: sloboda uzroci klanju i progonima muslimana ditclji, brižni skrbnici i dobri ro# vjere, ravnopravnost pred zakonom, ovakove šovenske mušice bosanskih radikala i njihovih prišipetlji u San­ ustanova šer. sudova, upravljanje vjerdoljubi. I nosti, Bilješke. | i / Iz naše organizacije. DNEVNI RED: 1. Izvještaj o radu C. O. i poslaničRadni odbor na svojoj sjednici I kog kluba; i 2. Rasprava o dosadašnjem radu 1 držanoj 14. ov. mj. odredio jeza Ze­ određenje pravca budućem radu ; maljsku skupštinu naše organizacije, 3. Izvještaj o financijskom stanju koja će se držati 6. oktobra ove go­ i organizacije: 4. Izmjena Statuta; dine u Sarajevu, ovaj Dnevni red Zemaljske skupštine J M O. Страна 3 Strana sko-prosvjetnim poslovima i imetkom na autonomnom temelju, veza sa hilafetom, isplata odštete za likvidiranje agrarnih odnosa, nezavisnost sud'ja i t. d. Veli, da je neosnovan prigovor, da su naši poslanici muslimane pro­ dali, jer što je za ovo kratko vrijeme kriza, natezanja i sporazumijevanja postignuto, rađeno je dobrom namje­ rom, velikim naporom I nesebičnom ljubavlju. Stoga moli, da se tako ne misli, jer je to gri'eh, kad svako, ko ima oči,, vidi i zna, da je naš posla­ nički klub sve uradio, što je u prili­ džaku, onda zbogom država. Ja gdje li osta toliko izvikano narodno jedin­ stvo I .. . I Sjetite se □ I Ј1ЈШД“ 1 �ЛР^ВДА" — Strana 4 Страна Politički pregled. Zanjedanje Narodne Skupš ine Danas će predsjednik ministarskog savjeta g. Pašić konferisati o saziva­ nju Naredne Skupštine, koja se ima sazvati radi polaganja prisege Njeg. Vel. Kralja Aleksandra. Skupština bi imala sastati između 2b i 30. o. mj , te će se držati najmanje dvije sjedni­ ce, da se pored kraljeve zakletve ri­ ješe i nekoje hitne zakonske osnove, koje je vlada predložila. „Crnogorska v1ad? organizira napadaj iz Alban je Iz dobro infor­ miranih se krugova saznaje, da »crno­ gorska vlada« u Italiji radi vrlo akt.vno na organizaciji jednog napadaja na nas iz. Albanije. Svi crnogorski od; m'etnici iz Gaete, Forli i ostalih gra­ dova u Ita'iji dobili su potpunu opre­ mu i ostale potrebne stvar, da preko Bari pođu u Albaniju. Jedan dio, oko 100 ljudi već je u Albaniji. Ostale 300 do 400 biti će prebačene doskor , jer im talijanska vlada Čini sve mo­ guće oiakšice u svakom pogledu. Ova je grupa sporazumna s tiranskom vla­ dom i spremna je, da izazove nerede na pograničn j liniji. Pošto ove Čete stupe u akciju »crnogorska vlada» bi imala uputiti memorandum saveznič­ kim vlast<ma i tražiti, da se crno­ gorsko pitanje iznese pred Savez Na­ doda i riješava zajedno s albanskim pitanjem. Grčko-turski rat. Dok Grci u svo­ mu zvaničnom komumkeju od 7. o. prikazuje tok bitke na rijeci Zakariji u ružičastim bojara ko da je pobjeda na njihovoj strani, dotlen brzojavi iz Carigrada, Sn. rne, pa čak i iz Atene potvrđuju, da je bitka na Zakariji za­ vršena u korist Turaka. »Ex«hange Telegraph Сотрапу« objel danjuje jedan brzo av iz Carigrada, koji go­ vori sasvim diukčiie U njem se veli, da su Grci za vrijeme bitke izgubili 18 hiljada Ijud. Turska je armij i za­ držala sve svoje položaje, a Grci su započeli uzmak. Prema drugom brzo­ javu iz Carigrada, iziavio je turski ministar za narodnu obranu Riza paša, da su grčke navale za vrijeme bitke koja je trajala četrnaest dana na ri­ jeci Zakariji posve odbijene, a Grču ; i I * I I I 1 su pretrpjeli krvave gubitke. On je sam pregladao položaje, te se uvjerio, da je grčka navala totalno propala. On tvrdi, da je prva faza velike bitke završena punim uspjehom Turaka. Turci mogu posve mirno da očekuju novu borbu. Sve da Grci i ne spremaju uzmaka, nego da su zadržali osvojene položaje, uspjeh, koji su postigli nakon Četmaestdnevne bitke uz cijenu tako velikih gub taka ne može se prema načinu ratovanja, koje se vodi u Maloj Aziji, nikako nazvati uspjehom. Gajretov glasnik. . Gajretova uprava razašlala je ovih dana na sve pododbore i povjerenike cirkular za Što obil uje darove u na­ ravi našim konviktima Jesen je već nastupila i gotovo sve žito več je pod krovom. Odbor se je već prije obratio pododborima i povjerenicima i apeli­ rao na njihov patriotizam, ali dosad još nema očekivanog rezultata. Gajretovom glavnim odboru nijesu potrebna pisma priznanja i hvale; on bi se mnogo više radovao, kad bi ga prijatelji pomagali radom. Od riječi nema koristi, i svi bi đaci poskapali od g adi, kad bi sve ostalu na riječi, S druge strane opet ni gl.vni odbor pored svega rada ne bi mogao uspjeti bez rada prijatelja Gajreta u zemlji. Ove godine će biti izdaci Gajreta zrog sve veće skupoće puno veći, nego je prddvideno. Izdržati se može samo ako svi prionemo za rad. Odborničko i povjereničko mjesto Gajretovo nije samo čast, nego prije svega dužnost, i to te<ka dužnoOt. Ko ne misli da vrši tu dužnos., bolje je neka se odreče mjesta i ustupi ga onom, ko hoće da rodi. U odborima i pođodoorima treba da jedan drugog potiče, a ne da se oslanja jedan na drugog. Bez ovakvog shvatanja dužnosti, Gajret neće moči udovoljiti teškom i ve­ likom zadatku, koji se na nj polaže. Toga treba da je svjestan svaki mu­ sliman. Po događanjem radu u tom pogledu glavni oJb>r bi pao u očajnost, da se ne nada, da će ga u zadnjem čašu pomoći prijatelji i sve sile upregnuti, da što više sakupe hrane. Stoga se obraća ponovo na pododbore i povje­ renike sa molbom, da odmah sve sile upregnu i organizuju sakupljanje hrane za konvikte. U svako seio treba da pode makar po jedan čovjek iz mjesta i da od kuće do kuće sakuplja pa makar po jedan ili dva kg. žita. Neka se ne žali trud! Neka se ne oslanja niko ni na kog. Svaki treba da radi. Odbor će objelodanjivati u novinama radove i zasluge pojedinih pododbora i povjerenika, pa neka cio musliman­ ski svijet zna, koliko ko doprinosi fajde muslimanskoj zajednici. Gajret, braćo! | i : Domaće vijesti. Pripravni tečaj u šerijatskoj su- | đačkoj školi u S rajevu Da se I , , i I I ' . I ! muslimanima iz Sandžaka i drugih krajeva Južne Srbije pruži prilika za obrazovanje s' oga podmlatka u šerijatsko-pravnim znanog ima. mi smo u svoje doba potaknu’i pitanje, dđ se u našoj šerijatskoj sudačkoj školi otvori pripravni tečaj za mladiće iz južnih krajeva, koji su ranije učili u medresi ili kojem drugom zavodu, kako bi nakon godinu mogli po ožiti prijamni ispit za redovnog pitomca u šerijatskoj sudačkoj školi. Kako saznajemo, Ministarstvo Vjera je odobrilo osniva nje ovoga tečaja, te će ovih dana biti pozvani mladići iz tih krajeva, koji imaju potrebnu predopremu, da se upišu u ovaj tečaj. Za siromašne pitomce ovog tečaja odobren je i peteban kredit, pa će imati besplatan stan i potpunu opskrbu u zavodu. j ■ : j । i i Podoficirska Škola. U |V. podofi! cirsku škoIu u Zagrebu primiče se i ove godine do 500 pitomaca Molbe za I prijem u ovu školu treba poslati do 25. oktobra o. g. Uvjeti primanja u ovu školu mogu se saznati u Grad­ skom Poglavarstvu u Sarajevu soba | broj 77. Dar „Hurtjetu". Gradsko Pogla­ varstvo u Bijel ini darovalo je ovdaš­ njem islam>kom zanatlijskom i rad­ ničkom društvu »Hurijetu« sekciji za namještanje i potpomaganje šegrta i svotu od 1.000 K, a Ibiahim Hakalo iz Mostara 100 K, na čemu se odbor društva nojtoplije zahvaljuje. Kao Broj 336 Bpof PRAVDA* brat Trešeljak. Sit Cataldže. Na početka »vjetekog rata bio вагл veliki dnkmnnin Šiba, a prijatelj Švaba i Mađara; to snađe Šerif, a i*to mi nioio рпатјоаоош I okružnik Milller, kojem sam sakupljao po KotorVaroAa i dovodio u Banju Lnkn dobrovoljce protiv Srbije pod carskim (crno- žutim) barjakom. Suljaga Šaliftdgić de Ćataldia. Posto ovaj moj patriotski rad proti Srha nije bio honoriran kao Ato sam očekivao, preobratio eam se n saklet' g neprijatelja Auntro Ugarske, te eam kao inžinier-pornčnik praveći cestu n bjeljinakom kotaru nastojao, što eam više mo­ gao, da je oštetim. 1 fakat je, kojeg mi ne mo­ že niko oprovrci, da ваш ja prema avojim. skromnim silama doprinio rušenju kuće Karla Uaheburga, ali aato eam sebi kuću ispravio. Suljaga Salihagić, grad, poduzetnik. ♦ Državni me je prevrat zatekao u Beču i ja sam došavži u Bosnu bio od straha živ promrd, da mo Srbi ne pozovu na odgovornost zbog mog patnot-kog rada u 1914. godini, pa еап^ čim je Prilićević osnovno demokratsku stranku. n\ukao se među demokrate, da ве dekujem od progona. Sulejman Salihagić, demokrata. Nije prošlo puno vremena, a demokrati me izgu tirade, a i moja savjest postade nemirna m.đn njima susrećući se dnevno s ljudima, koji su ee u 1914. U austro ngutskom patriotizmu, kao i ja odlikovali, pa da budem sigurniji pri­ skočim u rađikale. Sulejman Salihagić, radikal. * Dok je Pašić bio u Parizu, a Protić vodio među radikalima glavnu riječ, pa kako je na početku narodnog ujedinjenja bio zaokupljen važnim državnim poslovima nije dospio, da promatra svoju novu okolinu, hajde de, dalo se je živjeti među radikalima. Ali kako se Pašić. taj stari lisac, povrati iz Pariza i pre­ uze vodstvo radikalne stranke pa baci svoje pronicavo oko na svoje novo društvo, zapazi? mene, postadoh mu podozriv, te me promatra neko vrijeme i vrag bi ga znao šta je u meni ! zapazio, uli činjenica je, da mu вс nisam svi| đao. pa me najuri iz radikalskog kluba i Stranke, te sam sada Sulejman Salihagić, polit, hermafrodit. I I Sad no znam kud bi. Od svih političara po karakteru ^erif mi jo najsimpatičniji, ali в njim ne mogu, jer on danas metaniše radikalima. po programu JMO. bila bi mi najsimpatičnija, ali pošto i ova etraoka stoji u paktu i Sa rađikalima i sa demokratima, ne rnegu ni međe njih, stoga mi ne prometuje drugo, nego osno­ vati novu stranku, pa makar i na CataldŽi. Suljaga Salihagić-Catadža. ŠiRITE ,,PRAVDU“. bratu llllllllllllllllllllllllllinffiHllllllllllinillllllllllllllilllllllllllllllinillll^ podobni, bn razlike, treba da su naši zubi. Nema ijepog čovjeka i osobe bez Ijepih ^jbi a Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: E L I D A - p a s f e za zube. 1Н111111111!|||11111111!1111!1111111111111|1111111111111111111111|1111!1111Ш11111111111Н1111111111111111111111111111111!111111111111|111111111111!!1 Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbert Vita Leui. Sarajevo, Despića ul 1 Državni činovnik administrative traži zaposlenje po podne u kakvom uredu ili bircu Ponude na upravu lista. ТШШ i DEHORHTES preuzima sve vrsti tapetarskih poslova uz umjerenu i solidnu cijenu. — Posao :: tačan i solidan. Мњам LIFN1K ТЕШШ 36. M ševi, štakori, stjenke i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri4 jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12’—, za štakore K ; 16*—, za žohare ruse i Švabe posebno i jake vrsti K 25*—. Osobito jaka tinktura za stjenice-K 1у -. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10'— i K 20—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na i glavi K 5'— i 12*—. Mast za uši i na blagu K 5'— i 12*—. Prašak proti ' mrava K 10'— i 20*—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. JOnker, Zagreb br. 16. ■ Petrinjska ul. br. 3. 131. I SS®** Preprodavaocima popusti | ’ : Agenturno-Komisiona i špediciona radnja Šerif Šeherćehajić i brat u Jajcu Preporuča se p. n. trgovcima i poduzećima za sve u ovu struku zasijecajuče poslove. :: | ! _ Bavi se i trgovinom sa zemaljskim proizvodima u ko­ misiju i za vlastiti račun. ____ ___ :• Obavlja sve p »slove i narudžbe najbrže i najkulantnije. Prima zastupstva prvoklasnih firma i poduzeća. 1—4 Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionik ka glavnica K 20,000 000 —. Ulošci preko K 25,000 000 i<>4 Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu sveke vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3bb876031783af30e57a9251866527c5.pdf 344751ffd2266adbfa1e42338b558ceb PDF Text Text pojedini broj K 2‘— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 1U0.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufsko) palači. Telefon br. 842. ГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak, 22. septembra 1921 ^ogođaji pred anketom. ika s nar. posl. g. dr H Hrasnicom, članom an­ ketne komisije za Sandžak. dr. Hrasnica Poljani Vidićem, za koga javno Iju? preko Beograda di u Sjenici i Dugoj Poljani tvrde, ic sudjelovao u da se je uputio u mjesecu julu o. g- Ml ispitivanje ’ M^džaku, te Wo. da bi inu M. se je rado Mi mi evo do? eiolim Vas lije? su tačne vijesti ;ike« i sarajevske јмс vele, da je ko? wnju musliman? u sandžačkim do? ■^istinite i posve mi vijesti u? đa otklonim ■ lu-om-j'Nkc ljutio, što je ^F'.ijcsN jl^^c i meni impu? lasam sc i ja osvjc? pivoj krivnji musli? lam tim povodom a? uslimane, da se toga ' ' B MM; Г h Г'-||н'.н;. Гг’ ’ Мћа su sastanci? ~ ш »IM V Klh iza hali and- ogi B ?i ' \ ri n ,zh ’ 4 r‘1 ч ;■ B ■ B ;. к : i u. . ■ /• a ■ ' ' B ■|i • Bi ju si i; lia. Bćctc I ius/ Biću u!.! (Л c B 1 s-stav !Ш ■■■!' I B) se ĆU|C. UJ u UVI; I Н"ч' | ^^ovića ima i рга\oslavni. ^МчЧс naravno činile nedjela. ^Rišc na štetu pravoslavnih. I Bio često nijesu sledile ni mm Bpnane. Jr Zadnji događaji na Kovaču, Ja? u voru i Bijeloj Stijeni dali su povo? pda, da su vlasti počele upotreblja vati takove mjere, koje su prdma? šile svoj cilj a prouzrokovale još I veći kaos u tim krajevima, te se enože reći, da ic time samo sipano ■dje u vatru. Vlasti su poslale četu ■koste Pečanca u te krajeve, koja ■jj počinila razna nedjela u srezu Fpribojskom. prijepoljskom, sjenič? ; kom i stavičkom. U Priboju došlo : je na javni sastanak pred anketu 1 medu ostalima i 15 muslimanskih žena, koje su javno rekle, da su od četnika Koste Pečanca gole skinu? i te, opljačkane i silovane. Sličnih pri? I mjera smo imali i na ostalim mje? r ^таДако da sve to izgleda, da je I » po jednom kalupu. karakterističan je slučaj također .pandurskim podnarednikom, ko? /^ndirom žandr., stanici u Dugoj sa predsjednikom općine Duga Po? ljana Sclimom Jusufovićem i ima? mom dugopoljanskim Šućrom Ho? džićem iz Sjenice u Dugu Poljanu, a sutra dan našli su i imama i pred? sjednika ubijene u blizini podna? rednikova konja, dok predsjedni? kova konja uopće nije bilo, jer ga je — kako ljudi vele nakon po? činjenog umorstva odjahao podna? rednik Vidić. Taj isti Vidić poči? nio je iza toga još jedno umorstvo na sajmištu u Šeremetovćima dru? gog augusta nad Smajom Kamosi? ćaninom, te je po Sulejmanu Mah? mutoviću iz Raške poručio, novopa? zarsk. agama i bezima, da će ih sva? kog pojedinog ubiti, ako ne uhvate ( Husejina Boškovića. Taj isti pod? , narednik, koga je prije 7 dana Su? lcjman Mahmutović u Raškoj vi? dio, nije zatvoren radi svojih ne? jela, a policijski pisar u Sjenici, koji bajagi vodi istragu glede ubij? stva Jusufovića i Hodžića iz Duge -Poljane^ veli; da Viđie* uenut- i* div ne zna, gdje je. Slično je i sa jednim drugim or? ganom javne bezbjednosti,, naime RadoŠem Bukićem iz Bijelog Polja. Recite mi, molim Vas, gosp. poslanice, štagod pobliže o djelova? nju čete zloglasnog Koste Pečanca. O grozotama, koje je činila ta če? ta, mogle bi se cijele knjige napi? sati. Ja o tome imam silu jednu ma? terijala, ali za ilustraciju dovoljno je, da navedem, što su počinile sa? mo u jemnom srezu. Na sastanku od 15. o. mj. u Novom Pazaru pred anketom iskazano je ovo: Zenun Sadović, predsjednik općine Riba? rić navodi: Ja sam predsjednik od maja ove godine. Iz moje je općine svega 6 odmetnika. U selu ima 15 pravoslavnih kuća, ostalo su mu? slimaskc. Od oslobođenja poginulo je u toj ovćini 5 Srba, a 30 musli? mana, među ovima dvije žene i troje djece. Kako sam ja odskora predsjednik, ne mogu sve reći drugi će vam ostalo kazati. Ra? gib Rizvanović iz iste općine veli, da je Košta Pcčanac došao sa svo? jom vojskom, opkolio selo Starce? viće i u zoru navalio na nj. Ljude je izvodio iz kuće iz postelja, te bi ih poredao po pet zajedno i poubi? jao. Nakon toga opljačkali su cijelo selo, iz sela su uzeli 7 konja. Zašto je to Košta činio, ne zna. Do 100.000 banki (milijun dinara) odneseno im je tom prilikom. Kostina bi četa ušla u kuću i pucala na ljude u ha? liinama, pa su tako i djeca ginula. Ostalo ie do 300 siročadi u tom selu. leđno su dijete nogama pog^ žili. Tome nadoda je predsjednik op? štinc, da su žandari lanjske godine tražili oružje i tukli muslimane, a Smajl Rahmanović iz iste općine, iz sela Starčcvića potvrđuje navo? de Rizvanovića, te veli, da su tako zaglavila 24 čovjeka, dvije žene i troje djece. U tom su selu ostala samo četiri čovjeka. Nedjcljko Dobrosavljcvić iz rabaračke općine veli, da je u to vrijeme služio u voj? sci, da mu je kuća sva rasturena, ali jda mu niko nije ubijen. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 (18. Muharema 1340.1 Inspektor javne bezbjednosti g. Cerović, koji je poslan, da rukovodi akciju protiv odmetnika, tvrdio je kasnije, da se je u toj općini sta? novništvo opiralo oružjem Pećan? čevyn četama, te da je tako izginuo navedeni svijet. Međutim na moje pitanje, da li je kogod i od čete Pe? ćančeve poginuo ili bar bio ranjen, kad se je stanovništvo oružjem o> prlo, odgovorio mi je inspektor, da' nije niko ni poginuo ni bio ranjen. Iz foga se vidi, koliko je ova tvrd? nja vjerodostojna. Za bolje razumi? jevanjc rada i mentaliteta gosp. Ce? rovića treba navesti iskaze musli? mana u Novom Pazaru, od kojih najugledniji jednoglasno tvrde, da im je on doslovno rekao ovo: »Vi ste 500 godina carevali i silovali, i mi hoćemo, da vršimo osvetu, kako mi znamo.« Gosp. poslanice, jesu li tačne vijesti, da muslimansko stanovniš? tvo Sandžaka podupire i krije od? metnike? Takovo mišljenje prevladava kod tamošnjih policijskih vlasti i pravo? slavne javnosti, te je to uzrokom, da se muslimani smatraju nepouz? danim, pa im se radi toga i oružje oduzima, dok se u isto doba daje njihovim pravoslavnim susjedima, ■ Kako i Jovan Vasiljević iz rasan? ' vehf -da pravoslavni imaju u tom kraju tri ili četiri puške, a da ih muslimani nikako nemaju. () tom sam se i drugdje uvjerio. Naravno je, da odmetnici mora? ju imati jatake, jer se inače ne bi i mogli držati, ali ja ni jesam mogao ; dobiti utisak, da isključivo musli? mani istaku ju odmetnicima, jer u i plevaljskom pirtvoru sjedi pod I sumnjom jatakovanja 9 ljudi, od ' kojih su 3 pravoslavna a 6 musli? f mana. Isto tako imade u pribojskom I pritvoru 4 pravoslavna pod sum? ■ njom jatakovanja. Prema tome ima? i de jataka i među muslimanima i ■ među pravoslavnima, što donosi I sam teren, u kome se hajduci kreću. Ne mogu nikako vjerovati, da su odmetnici Bošković i drugi nosioci kakovih ideja, pa da bi se tamošnje musliman sk o sta n ov n i š tvo moglo čemu nadati od njih i radi toga ih podupirati, nego su to odmetnici kao i svi drugi, koji su ma skoga uzroka počinili kakovo nedjelo i odmetnuli se u goru, đa se sklonu od vlasti. Ja sam ovo javno na sastan? cima rekao i upozorio na to, da je u interesu stanovništva tih kaieva i države samo, da tih odmetnika što pri je nestane, te da stanovništvo u tom nravcu pođunte vlast. I ’ koliko se može govorit o pasi? vitetu tamošnjeg seoskog stanovni? štva. može ovaj da potječe ne is? ključivo odatle, što bi ono htjelo iatđkovati odmetnicima nego iz ori? rode same, u kojoj živi i slabosti vlasti, jer mi je sreski načelnik u Priboju rekao, da ie on đo nedavna u čitavom srezu imao samo 14 žan? darma. Da Ii su zlikovci, koji su poči? nili ta nedjela, pozvani na odgovor nost i svrgnuti sa svojih položaja? Meni niie ni jedan slučaj poznat, da su ti zlikovci pozvani na ođgo? vornost, a po gotovo da se je po? kušalo da do kože opljačkani ljudi budu odštećeni. Što mislite, gosp. poslanice, kakove će mjere poduzeti vlada i šta će tražiti Jugoslavenski musi, klub od vlade protiv ovih zliko? vaca? Godina lll. . Moje je mišljenje, da sc mora I tražiti, da sc zlikovci bezuvjetno ' moraju maknuti sa svojih položaja, i pozvati na odgovornost i ekzem? plarno kazniti, a opljačkanom na? f rodu mora 4država namiriti štetu। U pogledu mjera, koje vlada uopće ' mora poduzeti radi konsolidiranja i tamošnjih prilika, anketa je izlo? žila u svom izvještaju ministarstvu svoje mišljenje, s kojim se ja nara? vno slažem. Da se opće stanje popravi, te da se pojača javna lična i imovinska bezbjednost, nužno je ovo: L Treba uspostaviti komunika? cionc veze, koje bi omogućavale re? do van promet i tako podigle mate? rijalno stanje tamošnjeg svijeta; 2. Nužno je otvarati što više os? novnih i drugih škola, kako bi se prosvjetne prilike popravile; 3. U svima okružnim i sreskim mjestima, gdje su smještena držav# na nadleštva, treba podignuti do? stojne zgrade, kako narod ne bi prema ruševnosti zgrada zaključi? vap, da je sadašnje stanje privre meno; 4. Treba pojačati organe javne bezbjednosti i to tako, da tamo do? du najsposobniji i najobjektivniji činovnici, žandarmi i njihovi zapo? vjednici, tc da se ovim organima dnltnr nafOčttt Tnložaji i duhotci. Sumo se tako može kod tamošnjeg građanstva pobuditi povjerenje prema tim organima, kojega danas uopće nema; 5- Morale bi se poduzeti mjere, kojima bi se poljoprivreda i domu čil industrija podigla, kako bi se svijet uposlio i našao zarade; 6. Ministarstvo bi moralo izdati stroga naređenja svima organima, da moraju svojim postupkom i ra dom uklonuti zavadu medu musli­ manima i pravoslavnima. U tom cilju oni bi trebali potpuno jednako postupati prema svima građanima i tumačiti narodu, đa su muslimani i pravoslavni braća po jeziku i krvi, te da ih samo vjera dijeli. U tom bi pravcu naročito mnogo učinilo učiteljstvo i svećenstvo obiju vjera. Oni, koji sc budu ogriješili o ova naređenja, trebali bi biti strogo ka? žnjeni i bačeni iz službe: 7- Treba najhitnije nastojati, đa se pojača državna vlast, koja mora biti stroga ali i pravedna. Ona ne smije nikada i ni u jednoj priliki nijednog građanina staviti van za­ kona, a dužna je svakog prisiliti, da se zakonu pokorava. U Prijepo? Iju, Plevlju, Novom Pazaru i dru gim većim mjestima treba pojačati vojne garnizone, kako bi narod stekao uvjerenje o snazi države. Isto tako i žandarmerija treba da se pojača brojno i kvalitativno i starješinski kadar da bude upu ćen, da vodi računa o svakom pG? kretu svojih vojnika, kako bi se iz? bjegle nepravde, koje ovi po ovim brdovitim i slabo naseljenim kras jevima mogu da učine građanima. Ovako pojačana žandarmerija bili bi u stanju da odgovori svojoj duž? nosti i tada bi prestala potreba, da sc narod ovoga kraja naoružava za čuvanje javne bezbjednosti, te neće dolaziti do toga, đa građani jedne vjeroispovijesti dobiju oružje, a drugi ne, te to stvara nezadovolj” stva. Primjetili smo da organi policija ske vlasti građanima, koji im se žale na nepravde, ne primaju protoko? lamo tužbe, već ih upućuju, nam? čito u slučaju kad se djelo izviđa �„ПРАВДА" — „PRAVDA" Стпана 2 Strana ' trebno odmah agrarne odnose pra? vično ispraviti. Iz fakta, što to nije do sada učinjeno, mnogi drže, da su i i razni poremećaji u ovdašnjem | društvu nastali, pa da dijelom u to? me treba tražiti uzroke javnoj ne? j sigurnosti. Kako iz Vašeg razlaganja, gosp. ; poslanice, proizlazi, anketa nije • imala nikakove egsekutivne vlasti. Nije, jer ovo zapravo i nije bila n ikakova parlamentarna anketa, ko? । ja bi bila birana od skupštine, nego | tek vladina komisija, sastavljena od ! narodnih poslanika većine. Naša je i dužnost bila, da ispitamo zadnje ta? | mošnje događaje i njihove uzroke, te da vladi podnesemo prcdloge. i Na vlastima je dalje, da one ispi? taj u sve pojedinosti ovih događaja i krivce privedu zasluženoj kazni. Kakav je dojam na Vas napra? vilo iskazivanje pojedinih stanova nika? Jesu li potpuno slobodno i otvoreno smjeli iznositi sve zu? kime? ' Na više sam mjesta čuo. da iqi je . bilo prijetnja, da ne smiju sve iz? nositi. Mnogi se boje posljedica i za ono. što su pred komisijom iska? 1 zali. Terora ima vrlo mnogo. po privatnoj tužbi, da im donese napisane tužbe, a kako ovim nije moguće to učiniti zato, što u ovim krajevima ima vrlo malo pismenih ljudi uopće, a advokata još manje. to smatramo., da je nužno izdati naređenje svima vlastima, da sva? ka u krugu svoje nadležnosti, svaku prijavljenu nepravdu stavi u pro? tokol (gdje treba po zakonu taksu za tužbu naplatiti da naplati i da? iji rad po zakonu produži. Ovako radeći ojačala bi se vjera u vlast, jer kad vlast ovako neće da radi, a građaninu nema ko da na piše tužbu onda on stiče uvjere? nje, da ne može da dođe do pravne zaštite i prirodno je, što se razvi? jaju osjećaji za samovlisno nami? renje. Ovdje s m a t г a m o z a p o? t г e b n o naglasiti, da je n u? ž n o po svima do sada uči? njenim nedjelima uzeti t u ž b e o d g r a đ an a i prema sva? k’ me, koii seozakon ogriješio,postupati po zakonu, jer, kao što smo rekli, nužno je ovo učiniti, da bi se ojačala vjera građana u zaštitu državnu i i moć zakona. 9. Naposljetku nalazimo daje po= Prozelitizam jodne učiteljice. povijesti onu citiranu molitvu i to jedI nom prilikom, kad su se međusobnim pričanjima uplašila i nijesu smjela da I spavaju u krevetima«. G. O. A. B. nadalje tvrdi, »da za citiranu molitvu nikad nije čuo u Ne i vesip’U i ako je svaki dan dolazio u koloniju i zadržavao se s nastavnici; ma i s djecom i da je za tu molitvu čuo tek onda, kad je jednom prilikom . za vrijeme trajanja kolonije došao u Mostar, gdje su kolale glasine o toj molitvi«. J <š tvrdi g. O. A B., »da , muslimanska djeca nijesu u opće znala • (a musi’manske djevojčice!*, šta nji­ hove drugarice mole«, a priznaje, »da su, kako sama (valjda same!) pr.čaju, tek čule »nekakovu moliivu!« Po našim informacijama gospođa je Čonić sastavila spomenutu molitvu i j naredila ili rekla ili preporučila, kako god hoćete, gosp. B.» ženskoj djeci u ' onoj baraci, kojom je ona upravljala, da ju prije spavanja mole, a među ovom djecom bilo je nekoliko musli­ manki iz !. čete i dvije iz II. čete. Mi niiesmo ni tvrdili, da je gospođa Čoi rić baš uzela za ruku muslimanske ■ djevojčice i »stida« ih, da mole neke kršćanske molitve, nego smo naveli । samo onu citiranu molitvu, koju je ! gospoda Čonić djevojčicama sastavila, a znademo, da nije ni bilo potrebe.da • se na to s le, jer je nevine djevojčice lako na to navesti. Ako je gospođa Na onu našu bilješku u jednom od prošl h brojeva »»Pravde« dobili smo dva cdkovora, i to jedan od same te učite­ ljice, a drugi od predsjednika fcriialne kolonije г. Omera A. Balka Ona poriče taj događaj i prikazuje stvar u posve drukčijem svjetlu. Ona veli: »Nije istina, da sam muslimanske djevojčice u Nevesinjskoj koloniji, niti igda nagonila, da uče mol tvu: »Krsti Bože mjesto ovo. « Na piotiv, na tuž­ bu malih muslimanki, da im se neke rugahu pri njihovoj molitvi, ja sam pri­ sustvovala reda radi, pohvalila ih i zabranila im, da im iko smeta pri mo­ litvi Više, nego uvjerenja sam, da si ni jedno dijete ne može potužiti na me ni u kim smis u, jer moia ljubav prema svima bila je ista. »Bezimenom« gospodinu hko je rol ko stalo, da moj ugleo ocrni, nvka dokaže faktima svoje tvrdnje. Mostar, 17. septembra 1921.« Vera Čonič upraviteljica 1 djev. škole. Osim ovog njezina odgovora iznosi­ mo i odgovor g. O A B-, predsjedni­ ka odbora za »Ferijalnu Koloniju u Nevesinju 192 « da se vidi i to; u kakvu su skladu ova dva odgovora: G. O. A B. poriče, »da je gospođa Čonič si la (!) muslimansku djecu, da mole neke kršćanske moLtve i navodi, da je gđa učiteljica preporučila samo djeci katoličke i pravoslavne vjerois­ PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Kroz ovih četrnaest dana dovolj? no upoznali Pcrzijance u Bašgiranu. U gradu je oko tisuću ili dvije sta? novnika, a nema niti škole niti bol? niče niti Ijekara. Gradom upravlja beg »Rais« i ima u kancelariji jed? neg pisara, koji bezočno prima mi? to i vara nesretne ljude, koji imaju kakva posla kod »raisa«. (Baš kao da je u Jugoslaviji učio zanat. — Opaska si. naučnika) Nema tu gradskog poglavarstva niti načelni? ka. Samo su kancelarija »raisa« i carinara predstavnici nekakve vla? sti u ovom gradiću. Po ulicama i so? kalima skitaju se djeca na pola go? la i bosa, krastava i do ušiju nečista, Nitko se nizašto ne brine niti misli o čemu drugome, osim kako će za? raditi koji novčić ili gdje će ručati. I do danas mi nije jasno, kako ovi nesretni ljudi mogu u ovakvoj nuž? dl i bijedi uopće postojati? Tu u ovoj kotlini Žive bez škole i mekteba, bež ljekarne i liječnika, bez novina i knj ga i pod komandom bega samodršca, koji po svojoj volji i uviJavnosti vlada i vrši volju svijetlog šaha Nijesam mogao s Perzijancima ovdje razgovarati, jer mi je to posa­ vjetovao moj prijatelj i ugostitelj princ. | j । | | ■ j i | , I j • | Radilo se o tome, da Englezi ne posumn;aju, da mi štogovor.mo Perzijancima, koji su nezadovoljni, što su ih Englezi i ako samo privremeno okupirali. Ja sam uvijek u društvu mog prijatelja i drugih Indusa oficira i dani prolaze nezamjetno jedan za drugim. Za ovih četrnaest dana moga bo­ ravka u Bašgiranu dovedoše mnogo izbjeglica iz Rusije. To bijahu Česi, Poljaci (bivši austrijski zarobljenici^ pak mnogo ruskih oficira i vojnika, koji pobjegoše od boljševika iz Rusije. Neke odmah otpremiše dalje u Mešed, a nekoliko Ermena vratiše natrag preko granice. Englezi ne vjerovahu E'-menima, jer su ovi prebjegli na stranu boljševika, kad su pri ustanku uZakaspijskom kraju pomagali engleske čett ruskub ustašama bjelogvardejcima. Teško bijaše gledati i slušati nesretne ljude, koji pobjegoše od boljševika, a sada ih eto gone natrag i predaju na milost i nemilost onome, pred či’im su zulumom oni pobjegli. Život je cio samo borba a I uđi su tek neznatne figure. Tako. bijaše u Bašgiranu iz dana u dan, dok i meni ne dođe doz­ vola, da krenem u Mešed, odakle ću biti da'je otpremljen preko čitave istočne Perzije, zapadnog ugla Afga­ nistana, na granici Beludžistana, gdje dolazi željznica iz Indije. Na teretnim kolima krenuh iz Bašgirana. Sa mnom je Indits poručnik, koji je dobio dvomjesečni dopust i odlazi u Indiju. Upro^tih se s prijate­ ljima i mojim gostiteljein Radža Hudad- krajinske , Čonić preporučila tu molitvu samo svjetla, ier suB djeci katoličke i pravoslavne vjere, stavn.ička hcaM i kako Vi to tvrdite, g. B., odakle 6—7 elemenat godišnja Fata rahm. Hasana Čeh ća, ovim i sličnime ; uč. II. razr. tu molitvicu zna te ju ! svojom rukom našemu izvjestitelju godati, koje тИ na pripomoć, napisa. Mala je Fata, kad je došla na^В i trag u Mostar, počela da moli Čonić- odsjek. Dakle. vidijB I kinu ferijalnu molitvu, našto joj se je ; majka i sp repa stil a. Fata je spavala u neš'G. u baraci gđe Čonić! nikakvi ", K||| Ema Ibre Bostandžića, svršila II. r. gospodu Ču.BB 1 jatornija djevojčica, zna također ovu ovoj »mulitVl^B molitvicu, makar to sada krije, kako je do nje došla, ali rezuhat ovog feri- ; ispravno, kadB jalnog vaspitanja u Vašoj koloniji, g. . Vama dobro poz] ne postoji«, a B., jest taj, da ju otac više ni u školu da su tu i ne da, »jer mu se je dijete povlašilo.« lička i pravW|B| Gosp. Baliću, Vi ste doznali za^moje I litvu, koju je sočinila gospođa Gonič, dok ste još u Nevesinju bili i rogoI borili ste zajedno sa g. Salihom Hadžimahmutovićem, šk. upraviteljem pred učiteljima nemuslimanima. Svakako da se istraj^B ste znali, da tu molitvu mole sva žen­ ne bi li jos ^В ska dječica bez razl ke vjere u Conićna javu. B| kinoj baraci ili »najblaže rečeno, da Van s istini^ se molitva moli u prisutnosti i na uši bila! muslimanskih djevojčica, a ne imadoste niti volje niti smjelosti, da to spri­ ječite. Zašto? To nam je nejasno! — Šta više, od Vas su prvoga doznali za tu molitvu neki učitelji nemushniani još u Nevesinju, te je prema udat sh^^B tom neumjesna isprika, da ste za citiraru molitvu čuli tek u Mostaru. ■ Nelogično je svakako i ono, što tvrdite, da muslimanska djeca (djevoj­ Unutrašnjih Del^B <1 ч i ku ž a n d a r m t • п|Ви| čice!) nijesu znala, šta mole njihove m ća nad Bećirom^B diugarice, a u isti čas velite, da su mu Makijom. U lB|||| tek čula nekakovu molitvu, kako sa­ sei.o ..Hiodern' ■“ ure^B ma (djeca) pričaju, a mala Ćehićka i Sim ća, te je ovih d^B te kako moli ferijalnu molitvu! Kako su dakle muslimanska djeca (djevoj­ ga proti njemu c^^B stavi enih vh.sj. JB čice) čula (t j. slušala) tu molitvu, ruĆavk I иГшгЈс.^В kako druga djeca mole, držimo, da je i<tr;un JB sada jasno. Nećete valjda ustvrditi još i to, da su naša nevina dječica čula (t. j. doznala za) nekakovu molitvu tek naredni« S mić^B u Mostaru kao i Vi i da je gospođa slimanima i muslirm^^B Čonić katoličke i pravoslavne djevoj­ traživao niti pitao svB čice jedno po jedno vukla na stranu Simić gonio star ga 1B i pamtila svakomu u uho tu molitvu, ćoj žegi na BlagajskuB ! da ne čuju muslimanke, i naredila im naokolo, da vidi usdB I da svako dijete (i katoličko i pravoLjubicu i kako je ■'slavno) u sebi moh pri e spavanja, da da su mu ostale ^B i opet ne čuju muslimanke. po rukama i kakiB j Kako smo izviješteni, »Državna zavrat i vezao ga za^B j štita djece« vodi istragu o ovoj stvari I ali se odlučno protivimo, da Vi tu isćeg zlikovca. IspitiуД ■ tragu vodite. Kad nijeste Vi to na vriOsman i Salko ! jeme kao predsjednik »Ferijalne kolokoji nijesu iiil'j^B’ * л • ; - •’ - 'I I- nije u Nevesinju« zapriječili, (pogotovo kako svjedoci CM bi se to od Vas kao od dobra musli­ i Mujo Č”lič, Fat^K^ mana, kako Vas bar svijet poznaje, gović, niti su pilani, кД očekivalo), gdje ćete Vi sada voditi dža Mrmo i Murat Čol istragu i protiv sebe! Bilo, kako mu drago, budnim ćemo djeli Hakiju, kako ga i 1 okom pratiti tok stvari. Nećemo do­ vezana iz Vranjevića u j zvoliti, da se na račun patr otizma san Pelo, koji je sreo J ' odrode i prevjere naša dječica. U ov.u Od ove istrage ne oJB I bi stvar trebao i prosvjetni odsjek Pometan rezultat kao Ц ■ ^вV n ^В aв I I Hanom. Dao mi je nekoliko pisama, da ih predam njegovu ocu i još ne' kim njegovim prijateljima, kad dođem u Kvetu, glavni grad Beludžistana. Dva dana putovasmo starom i na pola već kišama i vremenom razruše­ nom vojničkom cestom, koju su sa­ gradile ruske vojničke vlasti. Rusija je naime držala sjeverni dio Perziie kao sferu svojih interesa u Perziji i do revolucije je držala u ovim kraje­ vima svoje vojničke odjele. Poslije revolucije Rusi napustiše Perziju, a vrijeme i perzijska nemarnost učiniše svoje, i ovaj veliki vo,nički drum raznesoše kiše i razruši vrijeme. Gleda­ jući razrušenu cestu i one puste voj­ ničke kasarne po uvalama : na vr' huncima oko gorskih klanaca i nehtiiući premišl ah o bivšoj veličini i moći velike ruske imperije, o čijoj slavi i veličini eto i ovdje za gorama Kavkaza i Hindukuša prolazniku pripovijedaju ove zapuštene ruševine. Uz put prolazimo kroz manja sela, koja se obično pojavljuju tamo, gdje se među brdima prostire polje ili rav­ nicu orošava kakav potočić. Sela su siromašna i životare u najvećoj bijedi. Izgleda, da Žive isključivo od stočar­ stva. Djeca gotovo gola i većinom bosa dočekuju naša kola i mole mi­ lostinju, dok se žene i odrasli mu­ škarci na nas i ne obaziru. Zamjeću­ jem, da su u ovim krajevima Ženske divna stasa, klasične ljepote i pravil­ nosti lica i tijela. Kroz cijelu istočnu i Perziju ne vidjeh niti jednu Perzijan- ' j ' ! ' I : rvj'ravrrhj ^јти. Л Osobito mv Svoiom .'.cl;,' u v;-.. Ju K ■ „• srno ca.i po j оИ|||||^ vrjj hjep. uređen nj j -k.h ■ a. n iz'nije^nni 'Perz ijanci, kini, Kurdi i Čvrke/i- vM ovdi gorskih plemena sa i daje ovu neopisivu ljeW vidim po u’icami i pazai^B.. KoČani. 1 muško jp i žensko^B idtalne ljepote. U Kočam Сека^И dana, jer ćemo do Mešeda ри^Иsa vojničkim transportom, kome iB zapovjednika naznačiše mog. supuP nika Indusa, poručnika. Cijeli dan ho­ dam po gradu, razgovaram sa Perzi­ jancima i pitam za sve, što me inte­ resira. Svi trgovci govore dobro ruski i ja ođ jednoga saznah mnogo zanim­ ljivih stvari. I ne čekajući mojih pi­ tanja, tumači mi ovaj Perzijanac, daj je svemu zlu kriva teheranska vlada, koja se apsolutno ne brine niti za državu niti za narod. VlAda se onako, kako je to bilo pred trista godina. Sva vlast u gradovima i po selima pripada »raisima«, gubernatorima, koji su obično begovi, i ovu dužnost i mjesto kupuju od centralne vlade ili od generalnog gubernatora u Mešedu. (Nastavite se). -—- -------- Sjetite se „GajretaJ; �„ПРАВДА* - „PAVDA" „Atenfatomanija*. Pod tim naslo­ telja Engleske. Prestolonasljednik izjav­ ljuje, da je cjelokupno tursko ministar­ vom piše »Domovina« u svom zad­ stvo potpuno osvjedočeno o tome, da njem broju o našoj vijesti u pogledu Ve'ika Britanija jedinim potezom ruke atentata na dra M. Spahu i hoće da može zaustaviti zločinački grčki fana­ je pri.<aže kao neko slavljenje dra tizam u Maloj Aziji. On daje izraz Spahe. в ' в svoga osvjedočenja, da će se f-ngleska Imamo tome primjetiti samo ovo: Vijest o atentatu donijeli su svi za­ opet povratiti politici Disraelisa, koja a grebački, beogradski i velika većina se na međusobnim interesima britan­ — bar informativnih — sarajevsk'h skoga i islamskoga svijeta osniva. I listova. Mi je nismo htjeli odmah doPrestolonasljednik veli, da će savez­ Njegova ; nijeti, jer nismo u nju — da iskreno nim silama biti moguće, da iz svoga rečemo — vjerovali ni mi, a ni dr. današnjega držanja stroge neutralnosti Spalio. Istom kad ta vijest ni okle prema Grcima i Turcima istupe, kako • iB • nije demantovana, a sve su je ostale bi posredstvom između dviju država B^ novine donijele, mi smo je prenijeti, poslužile. U slučaju, da Grčka ponovno upitavši prije toga g. ministra, je li zaključke vrhovnog vijeća zabaci kao njemu išta o tome poznato. On nam u martu ove godine, to će biti moguće |S0S В^ в je odgovorio, da je o tome čuo istom da se britanska izjava o dovršenju ■ u Zagrebu od dra Denišlića, te da mu neprijateljstava protegne na Turke, _ 'Ј ' je kasnije, kad je već stigao u Beo­ budući da su se ovi izjavili, da pri­ grad, javio kraljevski namjesnik iz hvaćaju mirovne uslove, koji su osno­ V Ljubljane, da je atentator uistinu uh­ vani na pravednosti. Turska sama В vaćen, ali je sam pridodao, da on u čaka prilike, da sklopi mir i započne to ne vjeruje. 1 naša bilješka u doma- I sa reparacijama. Ovaj bi mir cijelom В* ćim vijestima, koja nije pisana krup­ muslimanskom svijetu donio umirenje. JHKogl a nim slovima, kako to »Domovina« lažno tvrdi, bila je tako sastavljena, В da se je iz nje jasno moglo vidjeti, da se cijelom slučaju ne pripisuje ap­ zaostale su iza svih pokrajina u upisivanju solutno nikakova važnost. 7°/0 državnog unutrašnjeg zajma. Zar nas Interesantno je. da se ni »Domo­ ^ZKlobođenja, vina« ni njena beogradska družica, ne peče savjest radi toga? Zar ne ćemo iz koje ona prenosi tu vijest, nije ni­ pohitati svi, da za vremena operemo ovu kad našla pobuđenom, da posveti pa­ strašnu ljagu sa sebe? žnju vijestima o tome drugih novina, niti je protiv atentatomanije pisala išta в onda, kad su se javljale bajoslovne vijesti o kojekakvim komplotima pro­ к В tiv drugih ministara. »Daily Express« piše doslovno: В »Nastojanje, da se zauzme Angora lU uistinu se je svršilo potpunom nesre­ ćom za Grke. Njihovi su gubici ogromni. 1||||и Uzprkos protivnih brzojava ovaj po­ raz Grka Turci duguju samo svojoj Carigradski komplot. vojničkoj sposobnosti, jer u pogledu Prije 10 dana javili smo o otkriću ’ broja vojnika i matrijala oni su neiz­ kemalističke zavjere u Carigradu, koja । mjerno zaostali za Grcima, koji su je bila uperena protiv antante i nje- I raspolagali pojačanjima, kojih Turci Bh nih visokih komesara, engleskom fran- ; nisu nikako imali«. Iz Atene se javlja, da će kraljevskim - JiVl p°stuPanie cuskom, talijanskom i šefu grčke dekretom biti pozvani pod zastave > ЈГВЛ*^ Kim se name- misije. Ovi su imali biti prve žrtve. Zatim se javlja, da je Vijeće viso- i mladići godišta 1922., kao i svi muš­ B kih komesara u Carigrada zaključilo, ’ karci ispod 40. g., koji su primili da zahteva zatvaranje brata turskog | grčko pripadništvo od god. 1921. ■ Оуе zadnje riječi, ako je vijest točna ministra vanjskih posala. Radi toga malo iznenađuju. Šta se ima razumije­ zahtjeva ministarski savjet misli, da vati pod riječima, „muškarci, koji su dermsionira, ali će Izet-paša odgovo­ primili grčko pripadnistvo od g. 1921/' riti na nj. Jesu li to stanovnici iz oblasti Smirne K Ove se vijesti moraju uzeti s rezer­ i po grčkoj vojsci okupiranih terito­ Kg^ vom. Stvar nije tako opasna, da bi rija? To bi u ovom slučaiu bila služ­ trebalo izazivati demisiju otomanskog bena potvrda jedne mjere, koju su već kabineta. predsiavnici antante, u aprilu ove god. J. d. D. prima od svog dopisnika: Carigrad 13. IX. Oikrića sadržana u , proglasili protivnom ljudskim pravima. komunikeu generala Haringtona iza- i (J. de. D. 17 IX.) « ovoj si vaii. a ш: zvala su duboko i opće začuđenje. | Turski komunike l.ki niti s naći iom isListaosumnjičenih predana otomanskom i Carigrad, 14. sept. Kemalistički ko­ Krednika Simića niti s ministru rata po engleskom poslanstvu munike od 12. o. mj. potvrđuje uzmi­ 4 K Simić p tšteđen oJ zanije unijela mnogo svijetla, jer većina canje grčke vojske javljeno sinoć. <»* ^kSimiću tre^a izbiti iz imena označuje potpuno nepoznate Grci se provlače u neredu na svima a t;:_ > k?";ci individue. linijama, ostavljajuć svoje ranjenike i ^ { • а' K nego j. da st t; Opazilo se je, da demarš generala materijal, naročito auta a- ,/ Kvaca, h.: ikAi; rcc^ Haringtona ima vezu sa zaustavljanjem Turci su uništi! 2 divizije postav­ ne bi sam domo grčke ofenzive; uvećavanje kemalističljene na jake položaje u Bejbk-Kopri Bi. Hlagajci sa znali i kih uspjeha u Anatoliji i glasine o da pokrivaju uzmak. Komunike se a zapraUti a hlim ministarskoj krizi nemaju temelja. ovako svršava: Bitka od 21 dan na brzo p'O^lcdmi u Maurice Pernot. Sahariji svršila se je potpunom po­ ||||||O i zahkti mu srebjedom naše vojske. (Havas). Engleska f ota u Carigradu. B u, gdje mu?- Je Brzojav veli, da je u Carigrad pris­ Teški gubici Grka u Maloj Aziji. ggBBSK a rs tv o. pjela engleska flota, koja se sastoji od Turska brzojavna vijest javlja, da ■' ,^F osianiku игм\ uu 5 superdreadnougt, dva križara i je Grčka vojska izgubila u Maloj -S. R. \ šio se zacontra torDiljarki pod zapovjedništvom Aziji 18 000 ljudi, i da je morala na admirala Robeeka. ^F.đane kao vjeran i lojasvoje prijašnje položaje uzmaći. Službeni komunike engl. generala koji se je zakleo na N. F. P., 17. sept označuje svrhu ^organizacije, koja je posve je pravo, jer imala izvršiti komplot ovako: 1. pro­ ' \-Ke i odane građane braniti vocirati revoluciju u Carigradu, 2. preu­ P^^oji zlorabe položaj i brukaju zeti i razdijeliti turski ratni material, javu i upravni aparat. koji stoji pod paskom vojnih vlasti saveznika, 3. da izazove nezadovoljstvo | Izvještaj o putu i skupštinama ј medu engleskim trupama, 4. da umori . dr. M. Spahe u Krajini, koje je s ; neke više oficire savezničkih sila. Lista u ovaj komplot upletenih lica još nekim poslanicima držao ovih dana, nije mogao radi obilna materija ući u predana je turskim vlastima, koje su BLaži »Domovine«. »Domovina« je dužne, da predaju pomenuta lica u ovaj broj, pa ćemo ga u idućim broju donijeti. roku od 7 dana. ■rdila, da je sa dr. Spahom primio i Proces će votiti saveznički tribunal Hrasnica odštetu za agrar. Kako Merhum Asim Pašić. U četvrtak' B dr. Hrasnica bio dosad u Sandžaku, (sud). Zapovjednik savezničke vojske 15. o. mj. po podne bio je Asim Pa­ pa nismo mogli s njime govoriti, ni- I računa na narod, da će se održati sišić u lovu sa svojim prijateljima na fsmo ništa htjeli ni tvrditi za nj. Dr. ! gurnost i mir, u protivnom slučaju Bivolju Brdu, svom selu, gdje se je Hrasnica je jučer došao iz Sandžaka, ; poduzeće se sve mjere po saveznim rodio i odgojio. Nesretnim slučajem pa smo se tačno informirali, te evo i I vlastima. (Havas). odape puška i pogodi ga u ruku u za njeg tvrdimo: Ako »Domovina« času, kad je preskočio preko jedne Povjerenje Turaka u Englesku. dokaže, da je dr. H. Hrasnica primio ograde. Pružena mu je prva pomoć i Izjave turskog prestolo­ ^iedan heler u ime odštete za agrar, povezana ruka, ali usprkos toga iste­ nasljednika. ^B^pj ispred njeg nudimo cijelu tu kla je silna krv, te je već iznemogao pogodbu, da ona fondu naše »Morning Post« objavljuje razgo­ nakon jednoga sata prevežen u bol­ organizacije u protivnom slučaju dadne vor svoga carigradskog izvjestioca sa i nicu u Mostar i predan Ijekarskoj samo 100 K: turskim prestolonasljednikom, koga i njezi. Ljekari su u Mostaru izjavili, da izvjestilac označuje kao velikog prija- | se rana zatrovala, te da ga treba otČik, lažovi jedni 1 Simića. narod­ FPit na goijih Deia i F je i в K в Bosna i Hercegovina ■ д ' &в Grčko-turski rat. Politički pregled. в и в 1 Aв в в Domaće vijesti. Bilješke Страна 3 Strana , premiti u Sarajeva, da mu se ampu­ tira ruka. U subotu na veče krenuo je rahmetli Asim u pratnji svojih ro­ đaka u Sarajevo, te je na putu u že­ ljeznici ispustio svoju plemenitu du5u. Asim je bio . po zanatu obućarski majstor, poznat kao dobar i savjestan radnik, i zato mu je radnja dobro napredovala. Bio je član odbora musi, zanati, udruženja »Ittihad« i »Saveza profes. zanati, udruženja« u Mostaru, nadalje član »Hrvoja«, »Gajreta«, »Na­ pretka«, »Hrv. Glazbe« i drugih humaniiarnih društava. Nada sve je bio odličan član i pristaša Jugosl. Musi. Organizacije. Svakomu mio i drag i od svakoga rado susretan, odlikovao se je rahmetli Asim vrlo lijepom na­ ravi, a resile su ga vrline i manire, na kojima su mogli zavidjeti i ško­ lovani ljudi. Dijete odlične obitelji Pašića sa Bivolja Brda, sačuvao je u svemu znakove otmenosti i rijetke velikodušnosti. Asimova tragična smrt iznenadila je sav grad Mostar i sve Dubrave. Svako ga neizmjerno žali, a ponaj­ više njegova žena i njegova braća Neka ga dragi AHah nadari svim dženetskim ljepotama i podijeli mjesto u firdevsi ala. Rahmetullahi alejhi, rahmeten vasiaten! Sikanaclje muslimana u zanat ' skoj školi. Tuže nam se neki naši i prijatelji, kako đake muslimane šikaniraju pri upisivanju u ovdašnju za­ natsku školu. Direktor te škole, Švabo I Steinmetz, zapinje za svaku sitnicu, samo da ih kako bilo odbije od Škole. Ako đak ima propisane godine, onda ga direktor meće pod vagu, da mu iz­ mjeri visinu, kao kod voiske, i ako I samo centimetar fali, odmah vraća. To se još nije čulo, da je i visina propi­ sana. Osim toga ovaj direktor i inače šikanira muslimane đake. On mih trpa samo na kolarski zanat, a u druge im ne da A kad se teškom intervencijom isposluje kome odbijenom muslimanu upis u školu, onda direktor Steinmetz nad njim lomi šiap. da se neće ni on ni njegov majstor o njemu brinuti, pa п^к rade šta znaju. On onda ovo na­ ziva balkaniziranje škole. Mladići za muzičku školu. Kome­ sar sar. gradske općine iavlja nam, da. se primaju mladići za vojnu muzičku školu. Radi pob'iže informacije neka se aspiranti obraćaju na gosp. načel­ nika muzike Bos. div. oblasti. Namještanje šegrta. Ovdašnje is­ lamsko radničko i zanatlijsko društvo* „Hurijet*4 sekcija za namještanje i pot­ pomaganje šegrta tuži nam se, da mu se u zadnje vrijeme sve češće javljaju djeca iz provincije, koja traže namještenje u koji zanat. Pošto još do da­ nas nema Šegrtskog doma, gdje bi društvo tu neopskrbljenu djecu moglo skloniti, pozivaju se svi oni, koji bi bili voljni primiti koje od te djece na zanat sa cjelom opskrbom, da to jave na adresu: »Hurrijet« u Sarajevo. Sva djeca, koja su kod »Hirrijeta« prijavljena, svršila su osnovnu školu. Pozivhju se svi invalidi i ratne udove, ako već nisu upisani kao članovi u Invalidsko Udruženje, da se u što kraćem roku za upis prijave: za Sarajevo grad i okolicu Oblasnom Odboru, gradska vijećnica, 11. kat, soba br. 70 15. Iz provincije dotičnim ok­ ružnim odborima i sreskim, gdje po­ stoje, a gdje se iz materijalnih poteš­ koća još nisu mogli osnovati, to će se u najkraćem roku uspostaviti. Drugovi i zabrinute udove! Upisujte se, jer bol nam je jedna i jedna te ista I nam je borba, jedan te isti put vodi nas u budućnost. Stisnuti u jednu čvrstu organizaciju, i ako bijedni, stva­ ramo bedem čvrst i otporan za našu borbu. Naš invalidski zakon je već u izradbi! Ako smo jednodušni, jedno tijelo, moći ćemo braniti naša prava, naš krov, a ako ostanemo mlitavi, raštrkani, jači će nas izrabljivati, naša prava biće bez obrane, naš plač biće plač do samrti. Ujedno se pozivate, da svaki inva­ lid i ratna udova odmah podnese pri­ tužbu, ako ne prima redovito svoju mirovinu ili im se ista iz nepoznatih razloga obustavila; molbu bez biljega sa tačnim navodima (zadnja isplata i koliko r), zatim tačnu adresu, i ako ne prima dodatak na skupoću, to u posebnoj molbi priložiti i predati in­ validskoj organizaciji (odborima), gdje takove ne postoje, to preko svoga Okružnog Odbora. �ПРАВЦА* — Strana 4 Стоана Priposlano.*) Gospodinu Mehmedu DautbegoHću siud. ing. agr. u D. Vakuf. Na Vaše Priposlano u 184. broju »Srpske R'ječi« ne bi se ni osvrnuo, jer sa lašcem i denuncijantom kao što je poznati »Meho Suljagić«, meni je ispod časti svaku polemiku voditi, ali budući »S R.« čitaju i oni, koji ne poznaju niti mene niti Vas, te bi mogli posumnjati, da ima štogod i istine u Vašem Priposianom, toga radi Vam na isto odgovaram slijedeće: Što tvrdite, da sam ja iza oslobo­ đenja pristajao za Srbima građanima, to baš najprostije lažete, jerbo cijeli Vakuf zna, da su u moju trg. kancelariju iza oslobođenja dolazili najug edniji Srbi građani i članovi Nar. Vijeća, a ako su što za mnom govo­ rili, to neka im služi na čast, a upozorujem Vas i na moje Otvoreno Pi­ smo od 23./ХП. 1018. u »Jednakosti« broj 8. na g. popa Jovana J Obradovića, ondašnjeg predsjednika Narodnog Vijeća iz D. Vakufa, u koje su se vri­ jeme i malo bolji junaci od Vas sakri­ vali u mišice rupe. Ja nisam imao fizične snage, pa da sam se na istu oslonio, ali sam imao tu snagu, jer sam zastupao uvijek istinu, a znajući, *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. da sam uvijek, koliko su mi moje sile dopuštale, svakome pomogao bez raz­ like vjeroispovijesti, pa i Vama, gospo­ dine denuncijantu, a u znanju nisam nikom nikad na žao učinio, pa me je ta snaga držala i onda, a drži me i danas. Što tvrdite, da je 90°/o musliman­ skog elementa proti meni, ja Vas po­ zivam, ako iznesete 10 (deset) potpisa nezavisnih kućnih starješina musli­ mana (u našem mjestu mislim da ima oko 300 kuća muslimanskih), pripra­ van sam odmah položiti čast gradskog načelnika, a moj ovogodišnji funkcio­ nalni doplatak V^ma uručiti, makar da mali dio naknadite za potrošene očeve sufurine. Za Vašu tvrdnju, da sam ja radio, da se što više upiše austr. ratnih zaj­ mova, izjavljujem Vam, da sam proti sebi izazvao najviši gnjev i neraspo­ loženje ondašnjeg upravitelja kot. is­ postave Krausa, što sam kod upisi­ vanja IV. ratnog zajma predobio opć. vijeće, da upišu samo 12.000 K mjesto 30.000, kako je htjeo pomenuti upra­ vitelj Kraus, a koliko je upisao ratnog zajma Vaš g. otac, i to sve u gotovu isplatio? Što tvrdite za bakar, da ih ima, koji poznaju svoje stvari u moioj kući, iz­ javljujem Vam, ako ikakva vjerodo­ stojna osoba prepozna stvar u mojoj kući, koju Vam stavljam na raspola­ ganje, poklanjam Vam moj cijeli ba­ kar, pa u koju svrhu hoćete ga okre­ nuti, makar i u seferine. rozdrav iz °RAV3A Što se tiče kantarije za kupljene za cijeloge šljive u god. 1920., zato Vam nisam sve svojeW dužan odgovarati, jer Vi niste nikakav ovdašnjih Л kontrolni organ, ali Vas ipak upuću­ pamet sta® jem na spis kot. ispostave od 9./Vili. mogao na® 1921. broj 320 prez i tamo ćete vi­ što ste Vi Л bila istina,® djeti, šta je s tom kantarijom. Što tvrdite, da sam naplatio samo li podla 1® Sa laJ® za poludnevno putovanje u Bu­ gojno 200 K, i to ste grdno slagao, kome i r® jerbo smo bili svi od 7 sati u jutru da ic la^^M do 7 sati u večer, pa smo morali ili rom, a sale 2 noći nočiti u Bugojnu ili uzeti kola, Riječi-', рп® koja su nas cijeli dan čekala, a 12 km Ismenu, a ™ .'čast, to ću žj je iz D. Vakufa do Bugojna. Što tvrdite, da sam ja predvodio ju obranim^] de . utaciju pred g. okružnog načelnika D. Va Perkovića, i to lažete (a da sam i predvodio, ne bi se toga stidio), nego kada sam došao na stanicu, zatekao sam u želj. kupeu koi g. okr. načel­ nika gg. Hamdibega Kurbegovića, nar. poslanika, Ibrahimbega Bukvića, muderisa, i opć. vijećnike: Alibega Miralema i Hamdibega Kuzića, te smo se zbilja žalili na nepravedni postupak MUSI ondašnjeg upravitelia ispostave gosp. ZEMLJO^ KovaČev’ća proti gospođici učiteljici jer je jedi’j Kamili Zaplota. drugama, ] Što istoj podmećete nemoral, to ja kulturni ii sa gnušanjem prelazim preko Vaše našeg seli tvrdnje, a Vi ćete imati već priliku turnog sol da zato odgovarate, ali se samo ču­ turne va I dim, da Vi kao žalosni musliman i najizdasS »akademičar«, »plemić« i »kavalier«, Ino: »Sre mogli ste onako istupiti proti jedne slaven&£ nezaštićene žene, koja Vam nije druga u nikada ništa na Žao učinila, koja je Ivu«. starog doba Jesi stalno dobar i uvjek priznat, pravi Schic Schicht sa znakom: ,Jelen'r koji riješava svaku domaćicu muke i brige oko pranja. Dobiva se u poznatom izvrstnom kvalitetu u komadima od '/j kile. 1G2 Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllberf Vita Levi, Sarajevo, Despića ul, 1. Državni činovnik administrative traži zaposlenje po podne u kakvom uredu ili birou Ponude na upravu lista. AgEnturno-homisiira i špediciona radnja Oglas" Šerif Šeherćehajić i brat u Jajcu u Preporuča se p. n. trgovcima i poduzećima za sve u ovu struku zasijecajuće poslove. TAPETAR i DEKORATER BIO« Bavi se i trgovinom sa zemaljskim proizvodima u ko- preuzima sve vrsti tapetarskih poslova uz umjerenu i solidnu cijenu. — Posao tačan i solidan. :: Oglašuj zav^^^H , Zagreb, Ju® Telefoni mRiju i za vlasthi račun. Obavlja sve poslove i narudžbe najbrže i najkulantnije. Generalno oglasno ! Prima zastupstva prvoklasnih firma i poduzeća. МППМ [1PHIB - TEHEZlia 36. za preko 10 tu- i inozeri 1—4 Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovi dioničarsko društvo u Sarajevu Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Ca Potpuno uplaćena dioni< ka glavnica K 20,000.000’—. Ulošci preko K 25,000 00 Pričuve preko K 4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna PriZuve Goo.ooo kruna Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka. Šaraj evo. - Interu rban telefon: Odgovorni urednik: Ibruimn Muhić. Vla&mk: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A« Kajon, Sarajevo. i � https://kolekcije.nub.ba/files/original/314abc6705e6d0fb78c70a3c2b693c7b.pdf 6ff91645bc7e589638ceb6681fa1924b PDF Text Text PO<I GOTtivU PLA^FV A U Pojedini broi K 2 — Ж-, «*** * Izlazi aiibctc^, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. л. ■ Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Sarajevo, subota, 24. septembra 1921. (20. Muharema 1340.1 ki problem.’’ .om izvještaja međustranačke komisije o ta? mošnjim prilikama. I. razne k u. Stavljajući svoj zahtjev, o odaši? ljanju ankete, mi smo znali i pre? и tom dosjećali, da će nas radi toga izvje? moguće. sni listovi uzeti na nišan, jer sa iz? ‘ kojom je vjesnom tendencijom prate svaki naš korak i u svakom našem činu ■' i рга\ ii traže dlaku u jajetu. Ni jesmo se ni ■^ ! \rlo prevarili. Klerikalna »Politika« osu? ■ unutar Ia je na nas i na sandžačke musli? Д^сСс riješiti ni mane upravo bubnjarsku vatru: naš i>korišćuic klub štiti kačakc i odmetnike; san? džački muslimani »poklaše« gdje? ИтЈстЈс/помu. god stigoše kojeg Srbina, popališe i p o t c j e n j u ј e sela, oplijeniše čitave krajeve itd. hoće da stoji Skoro svaki broj donio je novu sen? ■ da, kad joj to zaciju, a kulmen jc te »savjesnosti« ■;orisno. Ovaki i »objektivnosti« u depeši kojom samo štetiti sc javlja da jc izvidima istražne ko? govoreći o misije ustanovljena tačnost »Poli? >. _ ■uskom jat ako. tikinih« alarmantnih izvještaja. A Srbi s pravom šta je na stvari? Informacija jednog člana komisije, kako ju je donijela ■Fbnost ili pri. sama jučeranja »Politika«, stubo? ■oja joj ni malo kom obara sve njeno pisanje i sve ||||||||^ i ugled. njene »vjerodostojne« informacije!. Mi smo znali da će stvar ovako ■ din ispasti; mi smo bili uvjereni, da san? ■ c<!i. ■mcrlojalnog di^ džački gavran nije onako crn kad­ ■.-instva. Inače bi što je to predstavljala »istinoljubiva Va nepotrebna dis> i pozerska »Politika«, pa smo stoga ■'.udn.miu sand/ač; vrlo veseli, što možemo đokumen? klub ne bi naime tarno uglaviti ovu njenu blamažu. ‘.'V ■»ribvatiti gledišta o? Anketa je došla do sasvim drugih IjHlM tmpe -već bi se zaključaka, od kojih ću danas spo? •; iješenje to< pro? menuti ponaj važniji! On je u služ? ^Krupan kako po sa? benom izvještaju označen ovim ri? • ■čama, tako i po za? jecima: »Pravoslavni i muslimani »SnERi. kao problem sa predstavljaju dvije krvavo zavade? ■mi natruhom, mogao ne strane. Objašnjenje za ovakvo JRsamo u blizoj već i da? stanje nalazi sc u — mentalitetu o? t^^uiosti. Njegovom se rije? vog naroda koji je vjekovima iz? ■jra dakle pristupiti i žurno rađivan. Dubok je jaz između pra? voslavnih i muslimana iskopan za ■g; mala pogrješka mogla ^^edo gle dne posljedice po vrijeme turske uprave, pa se otuda /■>j prilika u čitavoj jed? i sada muslimani od pravoslavnih Ирспој pokrajini. Ja naro? smatraju kao Turci, a pravoslavni H^Eačim riječ »p ograni č? od muslimana đaurima. Vrlo je ma? UK ona u sadanjim prilika? lo trezvenih ljudi, koji su svjesni istine, da su i pravoslavni i musli? ■sobito značenje. mani jedan i isti narod podijeljen ■e komotno napisati članak u dvije vjere«. ■ržavnom raspoloženju mu? To je eto glavni uzrok spora, koji ■rnskog življa u Sandžaku, ne treba presušiti. Kako? Nije baš te? *^.nogo truda ni za štampanje ška stvar. Treba poučiti »Politiku« Roznih izvještaja, u kojima i — njene izvjestitelje, da ne govo? tori o nevinoj krvi tamošnjih rc o sandžačkim muslimanima i — ____ иГако je pisati i o »drskosti« Srbima; treba im ulit u glavu, da se JTascg poslaničkom kluba i podvalji? to dvoje nc smije lučiti, i moći će vati mu tendencije, o kojima on se polako naprijed. No dok »Poli? nije nikad ni sanjao. Sve je to lako tika« i njeni dopisnici ne budu svje? i komotno, no veliko je pitanje: je sni, da su makar i nesvjesno li to pošteno i po državu korisno? u taboru sredovječnog klerikalizma, I je li to dopustivo u ovakim teškim dotle će ići teško.... prilikama. B e o g г a d, 20. sept Sakib Korkut, nar. posl. *) Izašlo u beogr. »Novostima«. E .■ Godina III. Triumfalni put dr. Jpahe u Krajini. Radi Kraljeve smrti morao je mi? nistar dr. M. Spaho odgoditi svoj put u Krajinu, te ga je istom 18. o. mj. mogao da izvrši. Krenuvši iz Beograda u subotu, 17. ov. mj., u 6 sati u večer brzim vozom, stigao je oko ponoći u SI. Brod, gdje mu se je pridružio nar. posl. I J. Ajanović, te su obojicaina? stavili put prema Sunji. Odatle su krenuli 18. o. mj. u 7 sati izjutra preko Hrv. i Bos. Kostajnice u Bos. Novi, kamo su prispjeli u 8lA sati. Iako im je bio dolazak iznenadan, Novljani su prirođenom finoćom, susretljivošću i otvorenim veseljem dočekali svoje poslanike. U Bos. Novom. Nakon posjeta, koje je odlično građanstvo i činovništvo učinilo g. ministru, poslanici su obašli i raz? gledali lijepi Novi, posjetili pred? sjednika Kot. Odbora J. M. O. g. Topića, te se u sati zaputili u prostorije Omladinski klub, gdje je bila već zakazana skupština. Gotovo sve građanstvo musli? mansko i ogromna množina seljaš? tva iz novske okolice sakupila se u veliku dvoranu i dupkom je napu? Burno pozdravljen ulazi dr. Spaho s H. Ajanovićcm i odborom organizacije u Novom u salu i za? uzima u pročelju priređena mjesta. Svijet neprestano hrli i puni hod? nike pred salom. Član M. J. Odbora, g. Muhamed? beg Cerić, ustaje i otvara sjednicu, pozdravlja ministra Spahu i posl. Ajanovića, te im izriče srdačnu do? brodošlicu. Moli dra Spahu, da iz? vijesti skupštinu o pol. situaciji i radu našeg posl. kluba. Min. dr. Spaho, burno aklamiran sa svih strana, ustaje i zahvaljuje se na toplim riječima g. Cerića. Go? vori o uzrocima, koji su nas prisi? lili na stvaranje organizacije, o za? htjevima, koje smo postavili kao svoj program, te o borbi, koju smo morali izdržati do izbora za Usta? i votvornu Skupštinu i koja nam je * osigurala onako sjajan uspjeh na tim izborima. Prikazuje političku situaciju u zemlji nakon izbora uopće, a naročito u Skupštini. Is? crpljivo prikazuje rad posl. kluba u Skupštini, borbu protiv poslovni? ka, naročito s obzirom na broj gla? sova, koji je potreban za donaša? ! nje Ustava. Izlaže naše nastojanje, da dođe do sporazuma između srp skih i hrvatskih stranaka, te da proturimo u Ustav naše autonomi? stičko stajalište o unutarnjem ure? đenju države, koje se osniva na či> sto praktičnim motivima. Prikazuje . štetu, koju srno morali trpiti radi i toga, jer nismo učestvovali u vladi. I , Bili smo svugdje zapostavljeni; na? šim se potrebama i željama nije ' nigdje izlazilo u susret: bili smo gonjeni i omalovažavani i prikraći? vani. Iznosi detalje pregovora s ra? dikalima i demokratima i konačni sporazum, kojim smo s jedne stra * ne uspjeli, da u Ustav uđu i mnoga naša gledišta, a s druge strane, da se isprave mnoge nepravde, koje su nam za vrijeme 2?godišnjc apsti? nencije od vlasti nanesene. Ako se glavni zahtjev o unutarnjem urede? nju nije mogao u Ustav uvrstiti, a. ono je — ako i ne onako, kako smo se bili sporazumili - inak garantom vana kompaktnost muslimana. Ri? ješavanjem agrarnog pitanja, koje •nas doduše nc zadovoljava, ali se bolje nije moglo postići, skinuto je jedno teško breme, pa se možemo posvetiti izvođenju drugih točaka programa: rad za seljaštvo, trgov? ce i obrtnike. Apelira, da se redovi organiza? čije ne cijepaju. Ako vodstvo nije honoriralo povjerenje, dalo mu na izborima, neka se povjeri drugima, ali organizacija mora biti pošte đena. Kad je dr. Spaho završio svoj t gov<:.- nastal;■ jc urnebesno klica? nje»Živio« i dugi aplauz. Nar. posl. H Ajanović govori op­ širnije o pojedinim tačkama spo? razuma, naročito o točkama, koje govore o agraru. Poziva težake da osnivaju zemljoradničke zadruge, tumači njihovu svrhu i prikazuje koristi od njih. Poziva članove org. da izvrše svoje dužnosti prema or? ganu »Pravdi«, te da ne nasjedaju različitim elementima, koji ruju re? dovc naše organizacije. „ Hadži Osmanbeg Kapetanovih zahvaljuje se na pažnji, koju im jc gosp. ministar ukazao svojom po? sjetom, te ispred cijele skupštine izražava potpuno odobravanje ra? da našeg posl. kluba. Težaci iznose pritužbe protiv u? prave, koja im čini neprilike u po? gledu drvarenja, oduzima šume, na koje imaju servitutna prava i pre« daje ih raznim trg. firmama na eks? ploataciju. Posjednici se tuže, kako agr. vla; sti nc riješavaju agrarnih sporova, niti se drže naredaba u pogledu od laganja haka. Trgovci i obrtnici se tuže na kaos, koji jc stvoren uredbom o zatva? ranju radnja nedjeljom i radnim danima od 12—2 sata. Cjelokupno građanstvo i seljak tvo mole, da im se isposluje pomoć radi štete nastale poplavom i to na taj način, da se poveća novčana pripomoć i snize porezi za ovu godinu. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. dj u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod, — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulicaZprizemno,lijevo.-Brzojavi:Trgov^^ 205 �Страна 2 Strana Број 338 Broj „ПРАВДА" — „PRAVDA" pred alternativom: ili postići ono. U 7 i po sati bila je zakazana kon. 1 ferencija u krasnim prostorijama hr- 1 što se dade postići ili pregaziti sve , vatskog društva »Krajišnika', koje je i stupiti u opoziciju.. Konačno mi s naročitom pripravnošću ustupilo svoje smo odgodili taj zahtjev i radili na , prostorije za konferenciju. Prostrana tom, da što više ostalih naših za* sala za priređivanje zabava s lijep m htjeva bude uvršteno u Ustav. balkonom bila je krcata pristaša i pri­ Vjersko * prosvjetna autonomija, jatelja naše organizacije. kompaktnost muslimana, ustanova U 8 sati otvara Muhamcdbeg Ibrašerijatskih sudova, proporcionalni himpašić, predsjednik mjesnog odbora izborni sistem i mnogi drugi važni naše organizacije u Bihaću, konferen­ naši zahtjevi bili su prihvaćeni. Ra* ciju, pozdravlja g. ministra dra Spahu zumljivo je, da u Ustavu, koji nije Putem uz Unu, u Otoci i drugim i posl. Ajanovića, zahvaljuje im se na djelo jedne stranke, nego djelo mjestima, pozdravljao je narod posla­ kompromisa 4 stranaka, nije ostva* pažnji i kliče: Dobro nam došli! nike iskrenim veseljem, a u Krupi ih ren cijeli naš program, nego samo Ministar dr. Sp?ho zahvaljuje se na je masa naroda svih triju vjera s kot. toplim riječima predsjednika i žali, što jedan dio, kao što je razumljivo, da predstojnikom g. Topolijem na čelu smo i mi u omjeru prema svojoj ga je smrt ljubljenog našeg vladara dočekala i pozdravila oduševljenim brojnoj snazi morali u koječem po* spriječila, te nije mogao već najavljeni klicanjem. Tu je g. ministar primio put prije izvršiti. Govori o našem na­ puštati, a naročito u agrarnom pi* deputaciiu krupskih trgovaca, koji su tanju, čije nas riješenje ne zado* rodnom ujedinjenju, spominje zvanična mu iznijeli svoje pritužbe i želje u voljava. Nu da to nije nikakova akta, kojim se je zagarantovala rav­ pogledu zatvaranja radnja. U Krupi se »izdaja« programa, kako to neki nopravnost i jednakost svima građa­ je pridružio gg. Spahi i Ajanoviću i tvrde, jasno je već po tome, jer ni nima ove države, ali kojih mi doskora nar. poslanik Pozderac, te su sva tri kudikamo veće partije nisu mogle nismo osjetili. Govori o našoj borbi poslanika krenula u Bihać. ostvariti tako reći preko noći svo* do izbora. Demokratizam naše države Krasan put divlje romantičnom do- ' učinio je, da je volja narodna došla jih programa. Stoga on najodluč* linom Une začaravao je. Gledajući ' kud izbora do pravog i potpunog iz­ nije odbija ovakove prigovore i prekinute radove na pruzi, koja bi ! ražaja, a rad svih naših odbora i svih klevete o izdaji programa i o proda* imala srce Krajine — Bihać — da i naših pristaša donio je onako sjajnu • van ju. Vlada još nije ispunila svo* spoji s ostalim svijetom i koja je go- ) pobjedu na izborima, koja je iznena- , jih obveza prema nama, pa je već tovo bila dovršena, čovjek se u čudu . dila one. koji o nama nisu htjeli da | i radi tosa naša saradnja u vladi pita: Zar tako malo ima interesa naša potrebna. vode računa, nego su nas omalovažavlada za ovaj krasni kraj naše domo- ’ vali i prikraćivali. 28. novembra pro­ Izjavljuje spremnost cijelog po* vine, pa ntće da neznatne svote još i šle godine otvorio je od i našem na­ slaničkog kluba, da se podvrgne odred', da bi se ova tako važna željez- । rodu, on je postao svijestan svoje volji naroda i pokori njegovoj pre* nica siavila na raspolaganje siroma­ sudi. Redovi organizacije moraju snage, koja se osniva na njegovoj šnom narodu? ostati netaknuti, a vodstvo, ako ne slozi, a ujedno pokazao oJluču ućima, U Bihaću, odmah iza unskog mosta, I da moraju voditi ozbiljna računa o valja, može se izmijeniti. Kao što poredala se ogromna masa naroda I pravima, željama, interesima i raspo- ' ste vi za nas bacali za vrijeme pro* svih vjera i činovništvo. te s ntstrp- | loženju i muslimanskog dijela naroda. I slih izbora kuglice, tako možemo i mi doći u zadnje redove i kao obič* ljenjem iščekivala dolazak ministra, i Dvogodišnjim isključenjem od vlasti, ne pristaše glasati za one, koje vi Kad je u 4 sata po podne prispio dr. j pa skoro i iz Privremenog Narodnog budete odredili. Spaho s poslanicima gg. Ajanovićem 1 Predstavništva, jer smo bili tamo samo i Pozdercem, zaorili su poklici: Živio! - ja i dr. Hrasnica, muslimani su bili Zemaljska je skupština pred na* Doček je b o radi usrdnosti Bišćana ; na svakom koraku prikraćivani i piema, pa odlučite, kako nalazite, da upravo ganutljiv. Praćeni ogr mnom trpili ogromne štete. Ispad izbora u je najbolje i za sve muslimane naj* povorkom naroda krenuli su poslanici i Sandžaku i Makedoniji nas je razoča­ korisnije. (Burno povlađivanje i u prostorije „lttihada“, gdje su se | rao, jer smo držali, da će i tamo muposlići: Živio! Mi imamo potpuno malo odmorili i popili crnu kafu, a ; sl mani poći u izbore složni i dobiti i povjerenje u Vas!) onoliki broj svojih poslanika, koliki ; onda — da se udovolji želii naroda Dr. Osmanbeg Kulenović čita s im pripada prema njihovoj brojnoj i papirića: Biću kratak i iskren. Ni* :— pošao je dr. Spaho u avbju med­ rese, gd e je progovorio sakupljenom snazi, pa da ćemo onda moči zajed­ sam član, ali sam glasovao za J. M. nički raditi za interese svih muslimana | O. Nadali smo se, da će te ispuniti narodu. Zahvalio se na lijepom do­ u našoj kraljevini. Nu na žalost ni i svoja obećanja. Nijeste nas izvije* čeku, te izvijestio o svom zauzimanju oni, koji su b li izabrani, nisu bili* ! stili, zašto ste glasali za ustav Pa* u ministarskom savjetuKza dogradnju spremni, da s nama zajednički rade. unske željeznice i obećao, da će se i šića. Naročito bihaćki poslanici, ko* u buduće zauzimati, da ova velevažna Govori o različitom shvaćanju je smo mi birali kao Hrvate i kao pruga, ko om bi Bosna dobila izlaz na I unutarnjeg uređenja države, cen* autonomiste. (Larma, prekidanje more, a ponosna Krajina bila spojena tralističkom i autonomističkom, ko* govornika.) Hvalite se, da je agrar sa Dalmacjom i ostalim dijelovima je se je već u borbi za reviziju po* dobro riješen a ovamo pojedinci ne naše države, bude što prije dogotov­ slovnika jasno ispoljilo; prikazuje mogu doći ni do one milostinje, što ljena i predana prometu. Budući da omjer stranaka u skupštini i naše : imaju dobiti. Sta ste uradili za ho* je od dugog puta umaran, to ne može i nastojanje, da proturimo svoje gle* dže? Ima li iko da bijednije živi da govori o drugim stvarima, nego će dište u tom pitanju u Ustav. To na* od hodža? Jedino ste nešta koristili več' ras držali konferenciju s prista- I še gledište nije rezultat nikakova svijetu svojim intervencijama. Hva* žarna J. M. 0. teoretskog zaključivanja niti se ba* la vam na tom ! Za stupanje u vladu Zahvalni narod ptpratio je govor ' žira na kakovim histeričnim ili dr* niti ste tražili niti dobili od naroda dra Spahe klicanjem odobravanja. žavopravnim argumentima, njega ovlaštenje. Učinili ste ono, što rS Deputacija trgovaca i obrtn ka urno- ' je diktirala potreba što bolje upra* sami piste htjeli. Simpatičnija mu lila je g. ministra, da je primi, što je ve. Istom onda, kad više nije bilo je grupa dra Spahe. Zašto o dolasku on rado i učinio, te saslušao njihove ! nikakove nade da bi naše gledište niste obavijestili pravovremeno, pa Želje. moslo pobijediti ini smo se našli da i druga strana, koja se s Vama ne slaže, može prisustvovati konfc* renciji? Nar. posl. H. Ajanović odgovara na sve prigovore g. Kulcnovića. U pogledu ovlaštenja, da li smiju gla* sati za Ustav i stupiti u vladu, veli, da poslanik niti smije davati niti uzimati obveza za svoj rad pi^jja principima pa r 1 a m en tari z i i G. ministar Spaho i Ajanović sa* slušali su sve te pritužbe, pobilje* žili i obećali, da će se pobrinuti, da se te nepravde uklone. Građanstvo je priredilo poslani* cima svečan ručak, kom je prisu* stvovalo više najuglednijih građa? na, a zatim su se poslanici opros* tili i krenuli praćeni burnim klica? njem u Bihać. U Bihaću PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Po selima i malim gradovima nema apsolutno nikakvih državnih mekteba i škoia, nema bolnica ni liječnika, nema apottka ni lijekova. »Zat > i vidite po ulici toliko prosjaka, bogalja, ćelave djece i ćoravih ljudi« ... napomire mi ovaj pošteni Perzijanac. Tako je u Bašgiranu, Kočani i Mešedu, a takova je cijela istočna Per­ zija. I u istinu sada mogu mirne duše reći o istočnoj Perziji, da je ovo val da najnesretnija zemlja na svijetu. Sta­ novništvo se može po procentima, da se ne pogriješi, ovako razdijeliti: 95% prosjaci i sirotinja, 4% životareći zanačije, trgovčići i maloposjednici, a 1% bogataši, »raisi« i njihova rodbina ili Štićenici njihovi: trgovci i veleposjednici. Kao karakterističan primjer vlas* ti u istočnoj Perziji navešću slučaj, koji ini se dogodio u Kočani. Ku* pio sam u jednog trgovca nekoliko svilenih perzijskih rubaca i platio sam 18 kruna (kran kao naša kru* na). Neki mi Rus, sin jednog tr* govca Rusa ovdje u Kočani, reče, da sam strašno preplatio i da me trgovac prevario. Ali ovome se da* dc pomoći, jer po perzijskom za* konu ja imam pravo donijeti trgov* I . I I : I i | 1 i | | j | , cu robu i on mi mora dati novac natrag. Roba mora biti neoštećena i u onom stanju, kakvu sam iznio iz dućana, a rok za povratak traje tri dana. Odosmo dakle skupa k onom trgovcu i predložismo mu, da uzme rupce natrag. Trgovac neće ni da čuje i mi odosmo »raisu« i potu* žismo se na trgovca. Rais nas uis* tinu vrlo lijepo primi i sasluša, a zatim posla žandara, da dovede trgovca. Trgovac dokazuje, da sam se ja s njim pogađao, da me on nije prevario i da rupci za ovu cijenu nijesu skupi. Rais ga mirno sasluša, a onda izreče osudu: da ja vratim trgovcu njegove rupce, a on meni 16 krana. Dva krana otpadaju na kasu za presudu. Trgovac plaća globu 36 krana i prima svoje rupce natrag. Tu se odmah sve i učinilo i mi.se razidosmo. Rus mi reče, da i ona moja dva krana i onih 36 kra* na globe neće u državnu kasu, nego u džep »raisa«, jer jc on ovu duž* nost kupio od teheranske vlade 1 prema tome svi prihodi idu u nje* gov džep. Može se doduše svatko potužiti za nepravednu i preveliku osudu, ali dok ta stvar bude ispi* tana, proći će mnogo mutne vode, a dotičnik će udariti na tisuću be* Inja U Kočani se opaža veliki upliv Ru* sa. 'Ги su zgrade bivših velikih ru* skih trgovačkih kuća, kao zastup* sivo petrolejskih izvora firme No* bel, zatim zastupstvo trgovine sa ■ ‘ ■ fl Л Л ■ ' ■ л ■ ■ s 11 % Д и w < JI ■ ■ ■' ■ , I ■ i.' U' >>1 < 11 ’С1' ie ' 1 . ’ ■ I )iik ' Sar;'ćc\ učinjeno za težake, tu nicima dao ovlaštenje. . - Pašiuu\ iKav ITigovanO uentj-alnou odbora, u kivmM ml puk>vieu poslanika. M | čajem društva Karavana, zgrada zijanea i Imkisa, gleda И ka \ ajiiumi iz ИННИИ| Rusko*Azijatske Banke i mnogih \ ' drugih manjih poduzeća. Perzijan* licu U očima, mi; čitaš ј ci sada žale, što su otišli Rusi a do* vjerojatno-,Ti ogavnu итиИ’ šli Englezi. S Rusima su, govore, da je naime sam Bog stvoio 1^И ' kud i kamo bolje prolazili i ljepše : samo zato, da dođu ovamo : jer i vladaju nad nedostojn ’ ^l* se vladali. I sam sam se uvjerio,, da i su Englezi na Istoku upravo ogav* i sposobnim. .Li s-im se prvi^H i ni i užasni. Po čitavoj istočnoj Fer* ' stao s njima u istočnoj ISMB ziji samo moderni grabež i eksploa* I imao sam s njima posla čcti'jB^ z. | taci ja. Mirno i bez protesta moraju I seca po Perziji i Indiji, muni Hčn^ ; gledati nesretni Pcrzijanci kako I nijesu gotovo ništa na žao učinili, transporti, sastojeći se od nekoliko I ali mi duboko u duši leži mržnja stotina deva, izvlače iz Perzije dra* I protiv njih, a samo zato, jer su oni gocjcnc perzijske ćilime, na stotine • ovakovi na Istoku i onako užasno kila opijuma, divnu perzijsku vunu* I i ponižujući postupaju s istočnim ; rudu, pak pšenicu i druge domaće I narodima. I Pcrzijanci ovo dobro osjetiše, produkte, a što jc najužasnijc: sto* j : tinc sanduka napunjenih srebrenim i to vide na svakom koraku, ali su novcem »tumanima« i »gadirima«. ' nemoćni a vlada u Teheranu igrač* U Perziji nije naime bilo papirna* ka u engleskim rukama. Mnogi tog novca,, nego tek sada, od kako ini Pcrzijanci rekoše, da bi sto se Englezi umiješaše u poslove Per* puta rade viđeli Ruse u Perziji, ne* zije, izdaje nekakva anglo*pcrzij* go Engleze. Ali zavali, posije boja ska banka perzijski novac, koji En* koplje u trnje. glezi turaju među narod a izvlače Napokon krenu transport i mi srebrene tumanc i kranc. A što je na našim kolima. Kiridžije su Per* najteže i najviše vrijeđa svakoga zijanci i na dvije stotine mazgi go* Perzijanca, to je držanje Engleza ne vunu, ćilime, opijum i prazne la* naprama njima i uopće naprama me, bačve i druge predmete. Šest svim narodima Istoka, kako sam to- smo dana putovali prekrasnom i kasnije vidio pa i na samom sebi ; veoma plodnom ravnicom, što se osjetio. Englez na Istoku nema po* bez prekida pruža od Kočani do gleda za istočnog čovjeka. On će Mešeda. Noćivali smo po perzij* pogladiti psa ili mačku, nježnim će I skim hanovima, koji se ni u čemu pogledom pogledati konja ili ma* ' ne razlikuju od naših hanova, osim garca, nasmijaćc se majmunu ili pa* . što su još nečistiji i u još većem pagaju, ali čovjeka Jstočnjaka, Per* ' neredu �„ПРАВДА" - „PAVDA" Број 333 Broj je napuštena ideja Trumbićeve Ju* goslavije. Dr. Spaho odgovara na sva ta pitanja, što skupština prima s odo* bravanjem. Upravitelj vodovoda Z. Džev* lan ustaje na to izriče ispred skup* štipe povjerenje vodstvu J. M. O. i i zauzimanju za * ^krvse. Г ■ ■ i kliče: Živio Džafer! — Skupsti* nari se. dižu i nastaje mala gužva, ali nije došlo ni do kakovih inči* denata. Posjetivši srpsko društvo »Javor« poslanici su pošli u hotel, gdje im je građanstvo priredilo lijepu ve* ceru, a sjutradan oprostivši se sa građanstvom i činovništvom, nasta* vili su poslanici u društvu s članom J. M. O. r. Muhamcdbegom BišČe* vicem put u Cazin. (Nastaviće se). avu Deliću •F^šc Br jc još ■ govoriti, ■fnislili. ■pio jc na* prip. ^Вск. čus* i ■ ■svojih r-b V god. na ■ premješ* Enti u svoj* ’ip. zaklade, dinama služ* Bitcij zakla* , upravitelja su neke po* ^godine, bi M i sa Pet* ■ u istragu. ■ ■Lvdića ■r odvjet* Fake sumnje jc odmah ЦК li) mmvus: ■v 13 mjeseci ■dužan на šcs* ediadi zbog li* ■- dobi niti pla* Brijem u službu. Fi usmenih molbi nja do sada bi* /'ЗиКто' , da. ■ ЈКМГ ■’ namjestio, ■Ж se namjesti »za učinjene bilećkom ^^ničarom kod kot. u* rventi ili drugđe. mu je, da Avdić nema ■difikacijc. Čovjeka, koji Шн službi oko 15 god., ^pclj kot. prip. zaklade Г na potpuno zadovolj* ■ na jedan put Dclić ■esposobnim. Žalosno, Rvdić svoju službu sav je* [ najbolje svjedoči od bi* kn a roda (odbora dobro* ■vene onštine, svih.kne* рга svjedodžba, u kojoj ■ se Zem.. vlada moli, da. ovoga (Av* dića) nagradi, jer je za vrijeme ra* ta srpskom narodu veoma mnogo koristio. I danas ovakvog jednog zaslužnog radnika za volju Sava Dclića upropastiti zbilja bilo bi za* lesno. Prije nekoliko dana pisali smo o jednom slučaju u Trcbinju. Mjc* sto upravitelja kot. p.. zaklade za* posjeo jc jedan kalajdžija skroz ne* sposoban bez ikakve kvalifikacije Čovjek nesposoban za kancelariju, jer nema niti notpune osnovne бко* le. Kalajdžija Dušan Kunić, koji je prije rata u istom Trcbinju radio kalajdžijski zanat, a do nazad 3 go* dine radio na cestama, danas jc zapremio mjesto upravitelja za* klade. I ovakvo« jednog neznalicu dr* žati zato, što jc Dušan, a Bećirc, Junuse, sposobne, bez ikakvih po* greški, otpuštati, šta to znači? Da će se ova pogreška popraviti i u Delićev tefter, sa ostalim po* greškama mu upisati koie su već kod državnog odvjetništva (ili će brzo, ako nijesu, biti predane), to smo potpuno uvjereni. Samo bi mo* lili gosp. načelnika poljoprivrednog odjeljenja, da ovoj stvari više paž* nje posveti, te ni kriva ni dužna čovjeka čim prije ponovno u službu namjesti. I uopće kod zadnjih imenovanja upravitelja kot. prip. zaklada uči* njena je velika pogriješka. Oni, koji su zaslužni, sposobni i stariji ime* novani su u XI. ili X. činov. razred, a oni, koji su miljenici Šavovi, pa makar i neznali ništa i mlađi od drugih u VIII. i IX. č. raz. Doznali smo ela se je jedan či* novnik odmah zahvalio onaj čas, kada je pročitao imenovanje kalaj* džije i kada je vidio kako ga njego* vc starješinebez razloga zapostav* ljaju. Jedan od najspremnijih či* novnika k. z. p., koji spreman i za puno veći ooziv, čovjek koji jc mnogo radio na nacionalnom i pro* svjetnom polju, koji je zaista stra* dao, a ni s koje strane nije dobio priznanje a kamoli pomoći — zapo* stavlja se. Držimo i pravedno bi bilo, da se podvrgnu kontroli zadnja imenova* nja kod kot. pripomoćnih zaklada. O ovoj ćemo se stvari drugi put opširnije pozabaviti, a sad ima ri* ječ gosp. načelnik poljoprivrednog odjeljenja. Iz naše organizacije. Svima mjesnim i hot. odborima, te povjerenstvima u zemlji "Kako je to u stranačkom organu bPiavdi« već objavljeno, predsjedni­ štvo je naše organizacije sazvalo zefcaljsku glavnu skupštinu za 6. okcobra »e godine u Sarajevu, u prostorijama "amske čitaonice (J. M. klub). Budući da je krajnie vrijeme, da se ozbiljno počnemo pripremati za ovu vrlo važnu skupštinu, na kojoj će naš Centralni Odbor i poslanički klub J. M. O. položiti račun o dosadašnjem radu svom, te na kojoj će se ispitati dosadašnji pravac naše politike i dati smijernice budućem radu i politici naših poslanika, to ovijem upozora­ vamo sve odbore i povjerenstva, da striktno provedu sve pripreme. Stoga neka se odmah u duhu na^ih Statuta i po mogućnosti uz sudje­ lovanje jednog člana kotarskog od­ bora izaberu u pojedinim selima je­ sti ma) delegati za kotarske skupštine; neka se što prije sastanu te skupštine i odrede delegate za zemaljsku skup­ štinu. Upozorujemo, da je C. 0. na zad­ njem svom zasijsdanju od 15./V11. o. g. preinačio odredbe Statuta u pogledu delegata za zemaljsku skupštinu. Taj zaključak glasi: »Broj delegata za zemaljsku skup­ štinu određuje se prema broju glasova, koji je u tom kotaru pao za našu or­ ganizaciju prilikom izbora za Konstituantu. Da ne bude suviše troškova, delegati mogu imati punomoći i imaju pravo na onoliko glasova, koliko puta po 1000 glasova imade u tom kotaru. Ostaci preko 500 računaju se kao puna hiljada, a kotarevi, u kojima nije palo ni 500 glasova za organizaciju, mogu poslati po jednog delegata. De­ legate će odrediti kot skupštine, a kot. i ispostavni odbori javiće Centr. Odboru imena delegata i izdati im punomoći. Ako izabrani delegati dadnu Страна 3 Strana punomoć kome drugom od delegata, građanin Pero Jojić kupio je prije nekoliko mjeseci kuću, uselio u nju, onda tu punomoć treba da ovjeri kot. ali na jednom dolaze organi Zdunićevi ili ispostavni mjesni odbor«. s nalogom, da Jojića izbace, jer da je Već u listu objavljeni zaključak rad­ nog odbora u pogledu ekonomske ta kuća rekvirirana. Na to se ispriječi, ankete poslanički je klub prihvatio, Jojić s nekoliko komšija odvrativši t. j. da će držati sjutradan iza zem. Zdunićevim organima, da on neda kuće skupštine, kako je to oglašeno u taj- i Zdunićevi organi odoše natrag odakle su i došli a Jojić ostade u svojoj kući, ramskom broju »Pravde«. i danas u njoj sjedi. Sad uporediti Broj glasova, koji je pao za našu kad se Pero sili opre, onda upravni organizaciju kod izbora, može se naći organ Zdunić uzmiče; a kad se berver kod kotarskog ureda, u koliko on nije poznat već pojedinim odborima. A ako sili opre, onda ga Zdunić baca u se ni kod kot ureda ne može usta­ zatvor. Značajno je ovdje još i to, što noviti, neka se svaki pojedini odbor su i Serveru povlađivali isti komšije Srbi, koji i Peri, da ne da svoje kuće, obrati na C. O., pa će mu to ovaj ali isti glasovi zvuče Zduniću drukčije, javiti. Kako će ova skupština ispasti, da kad brane muslimane. li ćemo održati našu dosadašnju snagu Visoki građanin, koji nam ispripo­ i jedinstvenost, te kako će se naša vijeda ovaj slučaj; naročito nas za­ politika u budućnosti razvijati, ovisiće moli, da istaknemo, kako su se Srbi od delegata, koje vi ovamo pošaljete. građani gotovo više zauzimali za pra­ A kakovi će delegati b ti, najviše ovisi vednu obranu starice Šehovićke, što o tom. kako će energično raditi koji je na muslimane ugodno djelovalo. odbor i kakovu će direktivu dobiti delegati od kotarskih skupština. Za sve ono, što ne bi bilo jasno, | neka se odbori obrate na C. O. Dnevni je red skupštine ovaj: 1. Izvještaj o radu C. O. i poslanič­ kog kluba; Akcija g. Stojani Protića. 20. o. 2. Rasprava o dosadašnjem radu i mj. vratio se s puta iz Vojvodine g. određenje pravca budućem radu; Stojan Protić s g. drom Momčilom 3. Izvještaj o financijskom stanju Ivanićem. Oni su posjetili Novi Sad, organizacije: Suboticu i Sombor. Tamo su došli u 4. Izmjena štatuta; 5. Demisija starog i izbor novog douir s ve ikim brojem namglednijih članova raoikalne stranke. Prema iz­ Centralnog i Radnog Odbora: javama g. Protića, on je vrlo zadovo­ 6. Predloži i eventualija. ljan svojim putem po Vojvodini Gosp. Pozivajući vas sve na ozbiljan i energičan posao, šaljemo vam mahsus Protić će sada nekoliko dana ostati u Beogradu, a zatim će se uputiti u selam. Kruševac i Niš, da tamo dođe u do­ Radni Odbor. dir sa svojim izbornicima. Prava akc ja g. Protića započeće 15. oktobra, kada bude izašao prvi broj njegova lista ,,Radikala“. Poslije povratka iz Kruševca i Niša ostaće g. Protić ne­ koliko dana u Beogradu, da uredi sve Visoko, 22. IX. 1921. potrebno za organizaciju svojega lista Jedna stambena afera. Pišu nam i za svoju političku akciju, a zatim će po svoj prilici još prije 15. oktobra iz Visokog: Server Šehović u Visokom proveo je ljeto na selu, a za to vp- i otputovati u Zagreb, da tamo dođe u jeme ustupio je svoj stan u Visokom : doticaj ponovno s političarima hrvat­ direktoru banke g. Geizlu. Kad je Še- . skog opozicionog bloka. hović spetljao sa sela, Geizl još nije Glavni odbor radikalne stranke bio našao stana, ali doskora je isprt- ; prema Protićevoj akciji. 20. o. mj. ljao i Server se useli u svoj stan sa ' poslije podne do kasno u večer glavni svojom majkom. Ali gdje ima dobrih : odbor radikalne stranke držao je sjed­ ljudi, kao što je to bio ovdje Server nicu, na kojoj je došlo do burnih pri­ Šehović, učinivši dobrotu jednom čo- । zora. Raspravljalo se 0 pitanju, kako vjeku, ima i takih, koji bez nužde ne ! će se klub držati prema akciji g Pro­ zaziru ni od si.’e, da ugađaju svom tića. Dok su neki tražili, da se klub ćeifu i probiraju stanove ko mehke energično ogradi rd Protićeve akcije, kruške. Adjunkt Pavičić stanovao je i drugi su bili mišljenja, da se još malo je u kući, u kojoj je stanovao nekada I pričeka, dok se raščiste prilike. Spo­ bivši predstojnik u Visokom Zimanjić i razumjeli su se, da treba pod svaku 12 godina, i taj stan Pavičić sada ne i cijenu nastojati, kako bi se održalo begeniše nego se kapricira na stan i jedinstvo radikalne stranke. Cijepanje Servera Šehovića i majke mu On je se ne smije nikako dopustiti. Tako se po odlasku Geizla rekvirirao Šehovića ; ne će ništa poduzeti protiv g. Protića. kuću. 1 uzalud je Šehović protestirao, | kod predstojnika Zdunića, da njegova j kuća nije kuća koja se izdaje pod • kiriju, nego je samo dobrotom bila ustupljena za vrijeme njegova bora­ Nismo dobili novih vijesti o uzmi­ vka na selu jednom čovjeku koji nije canju grčke vojske. Kao što smo jučer imao stana. Uzalud sve priružbe, pred­ javili, njen uzmak d »sad nije velik. stojnik Zdun'ć osuđuje i 12 policajaca On ne iznosi ni 10 kilometara prema najvećem napredovanju. Grčke se trupe izbacuje staricu ženu od 70 godina iz vlastite joj kuće i useljava Ađjunkta sada nalaze iza linija Sanganos Ne PaviČića na zgražanje cijeloga gra­ zna se, hoće li se moči tu održati; đanstva. Da, na zgražanje cijeloga agencija Reuter označuje vjerojatnim, građanstva, jer ovakvog pravednog da će se uzmicanje nastaviti do Eskiprotesta i narodnog gnjeva nije možda Šehera. još ni jedan upravnik doživio, što je Grčki glavni štab publicira dugačak doživio prekjučer u Visokom kotarski komunike, datiran 12. septembra, koji predstojnik Zdunić i njegov adjunkt ! sadržava melankolično dozivanje pro­ Pavičić, jer cijelo građanstvo i to ne i šle slave. Zasad on konstatira, da su se Gici, nakon što su se učvrstili u pravoslavni zgrnuli su se u velikoj augustu na desnoj obali Sangariosa, množini i javno protestovaii protiv mogli u septembru povući na lijevu nasilnog izbacivanja starice žene iz I obalu, a da nisu bili uznemirivani. svoje vlastite kuće. Rezultat svega Prema tome izgleda, da je grČkotoga je taj, da je sada starica žena : turski konflikt na pragu nove faze. na cesti, a sin joj Server u zatvoru, I List „Athinaiki'* tvrdi, da je obusta­ što se tobože opirao policiji. No ima ' vom vojničkih operacija vlada odlu­ nešto još groznije, čim se odlikovaše i čila, da riješi pitanje Male Azije di­ upravni organi u Visokom. Staricu je i plomatskim putemženu porazio ovaj slučaj, pa je sva ; Ova informacija, iako nije sa služ­ satrvena i bolesna leži od ovog teškog ; bene strane potvrđena, nije ništa manje udarca za nju. Stariji joj sin ide i moli I vjerojatna. liječnika da dođe i da je pregleda, da I Ponovna grčka ofenziva? mu dadne svedodčbu o stanju njezina ,,Daily Telegraph“ saznaje iz Smirne, zdravlja, doktor dolazi i pregledaje, ali i izjavljuje, da joj ne može dati svje- ' da su grčke pripreme za ponovnu dodžbe, jer ne smije od predstojnika. 1 ofenzivu započele. Pojačanja svaki dan On se obraća drugom doktoru, ali ovaj pridolaze na frontu. Mustafa Kemalpaša također razvija izvanredno ve­ ne smije ni da dođe bolesnici da je preg’eda. Je li se to igdje čulo, da liku djelatnost. Gotovo cijelo pučan­ liječnik uskraćuje pomoć bolesnika? stvo Angore, koje bi moglo poslužiti Užasnol A predstojniku Zduniću na- obrani grada, razumijevajući tu i žene, pomenućemo još ovaj slučaj: Visočki počelo se je novačiti (rekrutovati). Politički pregled. Naši dopisi. Grčko-turski rat. �Broj Strana 4 Стоана Prokopi su svuda prosječeni položaji su pripravljeni za Čete u svrhu očajne obrane. Zauzeće ovih p Cicija stajalo bi ogromnih žrtava; da bi dobila brzi priključak, grčka bi voj<ka morala opkoliti neprijatelja i prisiliti ga, ili da se povučr ili da se preda Ali to bi moglo biti tek onda, kad Grci dobiju svoja glavna pojačanja. (J. d. D. 18/IX) . ; | | Domaće vijesti. Ispravak dra. Hrasnice. Gospo­ dine Uredniče! U mom razgovoru s Vama objelodanjenom u Vašem listu broj 99 (337) od 22. septembra 1921. potkrala se je jedna pogreška kao da sam ja lično govorio sa g< spodinom inšpektorom Cerovićom i da mi je on saopćio, da se je stanovništvo u Starčevićima oprlo oružjem navali Pećančevih četa, pa da je stoga iz­ ginulo 24 osobe. Ovo ne odgovara pravom stanju stvari, ie ja nijesam lično govorio sa gosp. Cerovićem, koga nije ni bilo u Sandžaku kad se je tamo komisija nalazila, nego sam go­ vorio o toj stvari sa gosp. načelnikom okruga Raškog, te mi je ovaj rekao jednom pnbkom, da su oni u Star­ čevićima izginuli stoga, što su se nala­ zili u sredini vatre kad se je vodila borba između odmetnika i čeimka Koste Pećanca. Molim da se ovo u narednom broju ispravi. Sarajevo dne 22. sept. 1921. S. poštovanj m Dr. Krasnica. Patriotsko dijelo n šeg El-Kamera. Na svojoj sjednici od 20. ovoga mjeseca naše je vrijedno i požrtvovno društvo El-Kamer podijelilo 48 đaka osnovnih škola muslimaske vjere Sti­ pendije i to svakom co 60 K mjesečno. Ovo plemenito djelo novi je dokaz patriotskog rada El-kamerova, koji sve to više raširuje pol e svoje djelat­ nosti i time zaslužuje svaku hvalu i priznanje. U ime siromašnih naših mališana, kojima će ove Stipendije znatno po­ moći, mi se naitoplije zahvaljujemo agilnom i požrtvovnom odboru. Anketa o suzbijanju skupoće Kod Pokrajinske Uprave održavaće se dne 23. septembra o. g. u petak u 17 sati u svečanoj dvorani zemaljske vlade anketa o suzbijanju skupoće. Na toj konferenciji raspravljaće se o mjerama koje bi se imale poduzeti proti naglom i nenadanom porastu cijena, dotično koje bi mjere bile u stanju usporiti porast, zatim kako imade postupati ured za suzbijanje skupoće i lihve kod policijske direk­ cije, dok ne bude uspostavljen općin­ ski sud za suzbijanje skupoće kod utvrđivanja cijena životnim namirnicima i robi, naime koja se stopa zarade ima da prizna grosistima i detajlistima, kako valja obračunavati stranu valutu i koje bi se kautele imale odrediti kod ispitivan a isprav­ nosti donešenih faktura; te konačno što bi valjale učiniti, da se moment^lnoj oskudici nekih artikala i špeku­ laciji pojedinih trgovaca i bmk«vnih zavoda sa kupljenom robom doskoči. Nagrade na izložbe. Gradsko po­ glavarstvo votiralo je u svihu una­ pređenja povrćarstva i stočarstva u Sarajevu i okolici slijedeće novčane nagrade i to: 1. Za najbolje kolekcije svježeg povrća jednu nagradu od 150 dinara, 5 nagrada po 30 dinara i 10 nagrada po 10 dinara. 2. Za mljekar­ ske proizvode i to: svježe miljeko, kiselo mlijeko, jednu nagradu od 150 dinara, 5 nagrada od 30 dinara i 10 nagrada po 10 dinara. Školski pribor, kao i sve školske potrebštine, knjige itd., dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Da= niel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ulica 19. — Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno; pakovanje se ne računa. Gospodarstvo. naše Uredba o zaštiti valute Poslednje dvije konferencije, koje je pod predsjedanjem ministra financija dra. Kumandija održao financijalni savjet uz sudjeljv nje predstavnika banaka, trgovačkih i industrijskih krugova iz Zagreba, bile su vio burne, jer su m šljenja bila različita. Trgo­ vački predstavnici tvrdo su stajali na svom prvob.tnom stanovništvu, da se nad trgovinom deviza i valuta postavi kontrola u kakovom god obliku, jer nalaze, da su nesavjesne špekulacije, koje su se uslijed slobodne trgovine devizama i valutama mogle odigrati, glavni faktor strahovitom padu dinara. Medjutim zastupnici su banaka, podu­ prti jednim djelom industrijalaca uporno tražili, da se ostavi potpuno slobodna trgovina devizama i valutama smat­ rajući to kao jedini spas za poboljšanje dinara. Zatim su nekoji bankovni predstavnici oštro ustali protiv odgadjanja isplate dugova naših trgovaca u inozemsvu, jer bi nam to jako ubilo kredit. Osim toga govorilo se i o dr­ žanju direktora jedne velike banke (koja svojem direktoru i osoblju daje veće dividcnte nego što ih je u stanju da daje Narodna Banka), koji je ulo­ žio sve sile da se spriječi donešenje uredbe i koji je odricao kompetenciju našim najsposobnijim ljudima na polju financija, trgovine i industrije, a koji su njega samoga učinili bankarom i doveli na položaj direktora banke. — Poslije duže diskusije napokon je primljena uredba, ministar finan­ cija ju je potpisao i odmah se pris­ tupilo izradbi pravilnika. Prema novoj uredbi predvidjen je broj banaka, koje će moći vršiti trgovinu devizama i va­ lutama, a to će biti one domaće i strane banke, koje imadu više od 5 milijuna uplaćenog kapitala. Pravo kontrole imati će posebni odbor, sas­ tavljen od predstavnika ministarstva financija i Narodne Banke. Izvršit će se revizija burza i oduzeti pravo rada Ano’ svim onima, kojima to pravo novom uredbom i pravilnikom ne će biti pređvidjeno. Ukinut će se povlašteni bur­ zovni s* nzali, poslati Pokrajnskoj Upravi za Bosnu i Hercegovinu. Prvenstvo imadu oni, koji su od zemljoradničkih zadruga pre­ poručeni/ Gajretov glasnik. Uprava Gajreta preporučuje najtop­ lije muslimanskom težačkom svijetu ove škole, koje će trajati za vrijeme zimskih mjeseci, t. j. u ono doba, kada naš težački svijet b. Uprava Gajreta dobila je od Pok­ rajinske Up ave za Bosnu i Herce­ govinu dopis o otvaranju zimske poljoprivredne škole u Butmiru, Modriču i L’vnu slijedećeg sadržaja: Saopštava Vam se, da Poljoprivredno Odjelenje Pokrajinske Uprave otvara u Butmiru (Hiđa), Modriču i Livnu 1. novembra 1921. zimske petmiestčne poljoprivredne škole, u kojima će pr davanje trajati < d 1. novembra do konca marta 1922. godine. U škole će se primati po 20 težačkih sinova, koji su svršili osnovnu školu, a nijesu mlađi od 15 godina. Učenici internisti imaju u školi besplatan stan i hranu. Osim ovih (internista) primiče se ne­ koliko izvaniih (externista). Svaki uče­ nik mora sobom ponijeti najmanje 2 para rublja, 2 para odijela i obuću. Molbenice za ova mjesta sa krsnim ili rodnim listom, sv edočanstvom os­ novne škcle i liječničkom svjedožbom, treba najdalje do 10. oktobra t g. O. . 1 a ■ će nam biti Bosn zaostale su- IDDst< □U g-________ '_____________________ HerazdEriPB haiiGuli- ” osle za cipele Kuća od 3 do 4 sobe, kuhinjom i baštom traži se za kupiti. Ko ima, neka «e javi u Upravi I sta. ТДРЕТм И ševi, štakori, stjenke i žohari MILOM LIPNI i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12'—, za Štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe posebno jake vrsti K 25'—. Osobito jaka tinktura za stjenke K 1>*—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— i ■ K 20—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5*— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5*— i 12'—. Prašak proti mrava K 10‘— i 20'—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. J 0 n k e r, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. preuzimali skih pos« i solidnu Л tačanl u novinama^M uzdano staro BLOCKNEJ zavod za Л Zagreb, JurjS Telefon 2j Generalno oglasno za preko 10 tu- i inozei Preprodavaocima popust! Zahtjevajte i kupujte- E L I D A - p a s t u za zube jer je najbolja i ima soe odlike, koje se traže od dobre paste. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Olbent Vita Uvi, Sarajevo. Despiđa ul 1 IM Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni'ka glavnica K 20,000.000’—. Ulošci preko K 25,000 000’—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na, uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D, i A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ea2df819fc4f468262ebe9ce9622394f.pdf 36b2c48c76059d34dc171173e77e38db PDF Text Text \i v a т т АТууц H.AGENK Pojedini broj K 2‘— Iz! zi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200. -, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842- ЈУГОСЛАВЕИСПЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Čekovni račun post, štedionice 1119 Sarajevo, utorak, 27. septembra 1921. (23. Muharema 1340.) [ndžački problem * „□dom izvještaja međustranačke komisije o ta= mošnjim prilikama. II. ; buka«. Jasno je onda i to, da je taka I samovoljna akcija morala udariti na ' reakciju, kojoj su otvorena samo dva ; puta: intervencija i autoritet državne । vlasti, ili revolt i vlastita obrana. Prvog I nije bilo, pa je onda sasvim razumljivo, . što smo stavljeni pred drugu alterna’ tivu, koja je odušila u kačakluku i tamo uobičajenom hajdukovanju. Izgledaće na prvi mah, da ja cvim ; branim kačake. Ne, ni dao Bog! Ja ' BF । ulazim u objektivno raščinjanje činje■^ । nica i njihovih posljedica i hoću samo i to, da uprem prstom u suštinu stvari , i dopunim jednu termalnu prazninu koV ■ j misijskog izvještaja. To je nužno već »^^jfl^riti i radi toga, što je ovu prazninu »Poliк ! tika« nesavjesno iskoristila u svoje । svrhe, pa i u najnovijem izvještaju j govori samo o »pravoslavno-muslia manskim razmiricama iz prošlosti, koje dsnoAsu se °d vremena austrijske okupa'čko. сЧе J°$ v‘$e zaoštrile uslijed — muslimanskog nasilja nad Srbima«. »Po­ е°' litika« dakle ne će da zbori o doga­ đajima, koji su se zbili koncem 1918. i prvom polovinom 1919., a ipak se ti događaji ne smiju gubiti iz vida i, kad se pravi pregled, treba uz nedjela za vrijeme austrijske okupacije uočiti i sve pljačke, sva nasilja i sve pogi­ bije, koje je u prvim danima oslobo­ đenja pretrpio muslimanski živalj u tim krajevima. To mjerilo valja držati u vidu čak i pri prosuđivanju odmeto ■eksport i ništva jednog Boškovića. Nije naime ■ voje • jtciTsk • tek slučaj, da je tragediji ovoga od­ metnika ovdašnji »Balkan« posvetio jedan topao članak, nazvavši ga gor­ ■г skim carem i — Žrtvom nebratskog ■Г sud: postupka od strane pravoslavnih. OtBT Valja u ostalom napomenuti i to ■г;<а1 ’ u m-'i delikt ■p. tamo ; , mushda se i u samom izvještaju istražne , ■b n od strane komisije nalaze ovi stanovi: »Mi smo ■na i m . ■ iza toga imali prilike, da čujemo za jezovite . v n o š ć u doslučajeve na Kovaču, Javoru, Raškoj i drugim mestima, gde su zločini uči­ muslimana ponjeni prema pravoslavnim, a nama je ЖИлуас za sva beza- govoreno od iste strane i o strašnim K njima vršena u ime delima, izvršenim za vreme okupacije. ■de i narodnog osloTako isto i muslimani su nam prika­ Mk pak konstatuje, da zali teška nedela, izvršena prema nji­ |г fimošnju njasu oznama u Brodojevu, srezu pribojskom, .‘iž’lturnom i veli, da je okrugu plevaljskom, prijepoljskom i Jie«, rečeno je eo ipso raškom tako, da je ovo kazivanje Pnj;ravda i oslobođenje predstavljalo jednu tužnu i krvavu fco na odmazdu i lični sliku zavađene braće«. Kako se vidi, ■T^m ćejfu i »od čikomisija spominje mnogo mjesta, u kojima su muslimani pojeli poparu, a kad se uvaži činjenica, da na njihov ^■riju članaka prenosimo z memorandum iz polovine 1919. mini­ ■■an stranačkog dnevnika »N ostarstvo nije poduzelo nikakvih kora­ kojemu su počeli izlaziti u uj 21. o. mj. Donijećemo ih re- ka, onda još više odskače sva nedotupavost i nedoraslost ljudi, na čijim [kojim su izašli u tom listu, je slabašnim leđima stajala javna bez■se u Beogradu prate osobitom bednost u ovom zlosretnom kraju naše inficira irane po■ilifikovan, Fn .-'ravni javriubiia- ■ V к к V ■ ■ ■ '■ V i I I ! I I • I i i I i domovine. Ovom prilikom valja mi se radi bolje potkrepe, poslužiti još jednim odlomkom komisijskog izvještaja, u kojem stoje ove riječi: »Narod nam se je žalio i na ovdašnje činovničke i organe javne bezbednosti i iznosio nam slučajeve nepravde koja mu je činjena od strane pojedinih organa koji su, po svaćanju naroda, tolerirani ako treba da za svoj nepravilni rad odgovaraju. Naročito nam je pri prolazu kroz pomenuta mesta skrenuta pažnja na pomoćne organe javne bezbednosti koji su poznati pod imenom vojnika Koste Pecane a. Rečeno nam je na konferencijama, da oni nijesu štede’i imovinu građana (da su razgrablj ivali istu), da nisu štedeli ni život građana u me-stima. kroz koja su prolazila... pa nam je dolazilo i nekoliko Žena muslimanki i žalile nam se da su ih ti organi silovali i naložili im da se pred njima skinu i ostaju gole«. U izvještaju se istiše i to, da su ti organi »Činili nepravde muslimanskom življu, pa i u b i s tv a, pa je tom prilikom naročito pomenut Radoš Đukić i žandarrn Vidić, za kojeg nam je govoreno, da je lično ubijao muslimane i da zato ni n'a odgovor nije pozvat«. Eto na i tim takim stupovima počiva ! javna bezbjednost u tim krajevima, pa ! je li onda imalo začudno, ako se • javljaju Mehonići i Boškcvići, da po I staroj navici, svojstvenoj i tamošnjim pravoslavnim i muslimanima, ureduju i na svoj način i sobom pribavljaju zaI dovoljenje za ubijene rođake i obeš- ■ . K^va< i ! i ' j i | I i I | ■ : | I 1 ' । Godina Ш. čašćene žene i djevojke’ Ovoj pojavi mora se dakle posvetiti puna pažnja, černištvo trijebiti uklanjanjem njegovih uzroka, a narod umiriti ne samo stro­ gim, već i potpuno objektivnim mje­ rama predostrožnosti i ljubavlju prema svima podjednako. 0 tom ću govoriti posebno, a danas završavam solidarišući se sa potpuno umjesnim i prijeko potrebnim predlogom komisije, koji glasi: »Neophodno je potrebno poja­ čati organe javne bezbednosti u ovim krajevima. Smatramo dalje, da je nužno slati u ove krajeve ne samo dovoljno kvalifikovane činovnike, nego i one, koje smatramo za naše najbolje činovnike, jer samo ako tako hudemo radili, uspećemo Ja ti činovnici odgovore svojoj teškoj dužnosti i da kod ovdašnjih građana probude poverenje prema državnoj vlasti, koje na žalost po našem opa­ žanja nije dovoljno razvijeno, i to se nesumnjivo štetno odaziva po bezbednost ovog kraja«. Dosad gluho ministarstvo unutraš­ njih djela treba da dobro čuje ovaj predlog komisije, jer o njem u velikoj mjeri ovisi pravilan tok stvari u tim krajevima. Cekaćemo dakle njegove skore odluke, ali nećemo pristati na polumjere, niti ćemo dozvoliti da ovaj predlog komisije zadesi sudbina, koja je zadesila trijezne i patriotične članke g. Cemovića i drugih prijatelja reda i mira u našoj otadžbini. Beograd, 20, sept. Sakib Korkut, nar. posl. Triumfalni put dr. Spahe u Krajini U Cazinu. 19.0. m. u 8 sati izjutra krenuli su poslanici i g. Biščević u Cazin. Na putu su se zaustavili u Ostrošcu, razgledali po negdašnjem okružniku Berksu re­ novirane ruševine staroga grada i razgovorivši se s ostrkžačkim imamom. Tačno u 10*15 prispjeli su u ponos Krajine — Cazin, gdje su ih predstav­ nici svih općina i sela i ogromna mno­ žina cazinskog naroda dočekali. U 10'45 sati prije podno sakupilo se je toliko svijeta, da je velika međresanska avlija bila kao žibica puna. Predsjednik kotarskog odbora otvara skupštinu, pozdravlja ministra g. dra Spahu i zahvaljuje mu, što je počastio Cazin svojom posjetom. (Burno: Živio!) Dr. Spaho zahvaljuje se na pozdra­ vu i na ovako sjajnom odzivu naših članova. Ispričava se, što nije mogao prije doći. Moli, da prisutni saopće ovdje čuveno i onima, koji iz bilo ko­ jih razloga nisu mogli doći. Zatim prelazi na prikaz prilika, u kojima se je razvijala naša organiza­ cija. Spominje naše zahtjeve i borbu za jednakost i ravnopravnost predza- konom i državnim vlastima. Ignorira­ nje sa strane vlasti naše organizacije. Demokratski princip, prema kome na­ rod odlučuje o državi i o sebi, omo­ gućio je našu pobjedu kod prošlih iz­ bora. Naš je svijet nakon toga digao glavu, osjetio samosvijest i već time se je naš položaj popravio. Govori op­ širno o radu poslaničkog kluba, o spo­ razumu s vladom, o donošenju ustava i našem učestvovanju pri tom, o omje­ ru stranaka u parlamentu, i t. d. Kako u parlamentarnoj državi odlučuje broj­ na snaga pojedinih partija, to naš klub koji ima tek dvadesetinu cjelokupnog broja poslanika, nije mogao naravno ispuniti svoj program u cijelosti, nego je nastojao prema svojim silama i pri­ likama da ispuni onoliko, koliko se najviše može. S autonomijom Bosne nije se moglo nikako prodreti, pa smo se morali zadovoljiti makar s kompaktnošću muslimana, koju smo mo­ rali ne samo iz vjerskih nego i iz po­ litičkih razloga osigurati, kako ne bi­ smo bili razdrobljeni. Od toga je na­ ročito velika opasnost prijetila ovim krajevima, pa smo uspjeli, i ako ne pimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu tredišnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. - Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ ^Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lij evo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZW �potpuno, a ono bar pi'Kčno, da se ot­ kloni ta opasnost- S time smo se po­ mirili istom onda, kad s.no vidjeli, da će i bez nas, pa i protiv nas biti do­ nesen ustav. Ne može nam biti svejedno, ko pri­ mjenjuje zakone, jer smo za dvogo­ dišnje opozicije vidjeli, kako se oni uvijek okreću protiv nas, pa smo radi toga primili naše dužnost, da sudje­ lujemo i u vlasti. Isti: a je. da je opo­ zicija uvijek imponirala i da je uvijek komotnija, ali onaj, ko hoće realna ra­ da i uspjeha, taj mora aktivno učestvo­ vati u radu vlade. Koga nije na djelu, nije ga ni na dijelu. Ja sam vam prikazao naš rad, pa Vi sudite je li on dobar ili nije. Odbi­ ja klevete radi izdaje i prodaje, radi koje nas objeduju oni, koji žele raz­ dor u našim redovima, kako biše mo­ gli u mutnu loviti. Sud zemaljske skupštihe, koja će se držati 6. oktobra, može po nas biti i nepovoljan, ali mi ćemo mu se drage volje pokoriti i po­ vući konsekvencije, samo da naši re­ dovi ostanu nepocijepani. (Buran apla­ uz: Živio B Po tom uzima rijeć g. bilježnik cazinske općine, te izriče ispred sakup­ ljenog naroda potpuno povjerenje po­ slaničkom klubu i zahvaljuje mu se na požrtvovnom radu. Zatim pita, za­ što je dr. Džafer Kulenović istupio iz kluba. Posi. Miljković u duljem govoru na­ dopunjuje izvještaj o radu poslaničkog kluba, te odgovara na pitanje o g. dru Kulenoviću. Skupština jednoglasno osuđuje dr­ žanje g. Kulenovića. Iz naroda se čuje glas: ;>Što delija ne dođe među nas. pa da mu mi damo povjerenje?’ Pra­ vi se pametniji i pošteniji nego njego­ va 23 druga!« Načelnik Murat ef. Toromanović ustaje i izriče povjerenje poslanicima. Veseli se dolasku ministra Spahe i zahvaljuje mu. Mi u Vama gledamo svog vođu i branioca. Molim Vas, da dobrim zakonima zaštitite naše inte­ rese. Pojedinci, ako misle razbiti našu slogu, varaju se. Mi čvrsto stojimo uz Vas Evo predstavnika čitavog kotara cazinskog- Je li ovako? (Jest, jest.) Dr. Spaho se zahvaljuje. Govori o zemljoradničkim zadrugama, o prikraćivanju imama. Što ga je činio Grđić. Posl. Ajanović govori opširnije o zadrugarstvu, te poziva težake, da osni­ vaju zadruge. Apeluje da se list širi i pretplata šalje. Zatim su pojedini seljaci i građani iznijeli svoje pritužbe i želje, te se odmah prešlo na izbor delegata za ze­ maljsku skupštinu. Nakon toga je predsjednik zaključio skupštinu, za­ hvalio se poslanicima na posjeti i za­ želio im sretan put. Disciplinovanost i svijest naših cazinjana upravo je divljenja vrijedna. Za cijelog trajanja skupštine vladao je potpuni red i tišina, te nije došlo ni do najmanje upadice. Nakon ručka oprostili su se posla' nici s milim svojim cazinjanima i obei ćali, da će ih opet prvom pr.likom po­ sjetiti, te su u ГЗО sati po podne kre■ nuli u Krupu. Ubavo mjestance, sa lijepom i dosta očuvanom gradinom uz Unu dobilo je svečani izgled. Kako je dolazak nešto zakasnio, na licima ogromnih masa seoskog i varoškog svijeta, či­ talo se je nestrpljenje, koje se je pre­ tvorilo u otvoreno i iskreno veselje, kad su iz auta u 2 i po sata izašli poslanici gg. dr. Spaho. Ajanović. Milj­ ković i Pozderac, te član našeg C. 0, g. Muhamedbeg Bišćević. Klicanju »Živjeli« nije bilo kraja. Praćeni ogromnom masoni svijeta poslanici su se zaputili u mehtebiibtidaiju, gdje je bilo sve već spremijeno za skupštinu. U prisustvu izaslanika pol. vlasti, g. predstojnika Topahja, otvara pred­ sjednik mj. odb. organizacije, g. Husnijaga PaŠalić, skupštinu, pozdravlja dra Spahu i druge poslanike, te im se zahvaljuje, što su se odazvali pozivu mj. odbora, da dođu održati skupštinu. Moli g. min. Spahu, da izvijesti sku­ pštinu o radu poslaničkog kluba. Dr. Spaho u dugom, jezgrovitom i savršeno elegantnom govoru prikazao je političke prilike u našoj državi od oslobođenja do danas. Suvislim izla­ ganjem prikazao je najglavnije mo­ mente iz života naše organizacije i njene borbe za jednakost muslimana s ostalim građanima. Kronološkim re­ dom iznio je rad poslaničkog kluba sve tamo od izbora, koji su nam pri­ bavili ugled i respekt. pa do dana današnjeg. Napose zadržao se je kod borbe za izmjenu skupštinskog po­ slovnika, nastojanja, da se pridobiju srbijanske stranke, bez kojih skupšti­ na ne može raditi, da usvoje naše stanovište o decentraiističkom (auto­ nomističkom) uređenju države. Osvrće se . na programe pojedinih partija s obzirom na to pitanje i neumoljivom logikom dokazuje, da se s našim sta­ novištem u ovakovim prilikama apso­ lutno nije moglo prodrti, te da* smo bili na raskršću: ili prihvatiti ono, što možemo dobiti, ili nastaviti borbu, ko­ joj ne znamo niti možemo predvidjeti ni konca ni konačnog rezultata. Pri­ kazuje pregovore s rađikalima i de­ mokratima i iznosi tačke sporazuma, koje su ušle u ustav i koje vlada ima privesti u djeio Obrazlaže potre­ bu učešća u vladi, jer se samo tako mogu postizavati realni uspjesi u po­ litičkom radu. Realna politika uvijek je značila i znači kompromisnu poli­ tiku, a čim je kompromis po srijedi, odmah obje ugovarajuće stranke mo­ raju popuštati. Tako je i naš poslani­ čki klub popustio u nekim zahtjevima. kako bi iznudio popuštanje druge strane u drugim zahtjevima. Politiku, koja ima za princip »ili sve ili ništa«, može da vodi pojedinac, koji sam sebi odgovara i ko ne mora da vodi ra­ čuna, o onome, u čije ime radi, ali kad se radi o interesima širokih slojeva, k tomu silno nastradalih slojeva, onda je takova politika apsurdna. Mi smo svijesni svojih djela i od­ govornosti i pred Bogom i pred na­ rodom, pa se za to i ne plašimo na­ rodnog suda. Upravo radi toga i jesmo sazvali zemaljsku skupštinu, gdje će narod potpuno slobodno, bez ikakovih obzira i obaveza, moći da prosudi naš rad i izreče svoj sud o njem. Jedno Vas molimo, da imadnete na umu uvijek cjelinu organizacije, te da nedopustite njeno cijepanje. Ne val a li vodstvo, zamijenite ga drudim, za koje vi držite, da će znati i moći bolje vo­ diti politiku i raditi za Vas. (Urnebe­ sno: Živio!) Posl. H. Ajanović nadovezujući na izvještaj dra Spahe govori o riješe nju agrarnog pitanja, koje je dosad puno oduzimalo vremena i truda posl. klu­ bu, te navješćuje, da će J. M. 0 od­ sad posvetiti veću pažnju težačkim, trgovačkim i obrtničkim interesima. Prikazuje svrhu i korist zemljorad. zadruga i poziva težake, da ih osni­ vaju. Naročito apelira na imame, da o tome porade. Za tim pobija kievete, koje su se naročito u Krupi širile o »izdaji« programa i »prodaji« musli­ manskih interesa po poslaničkom klu­ bu. Student Ahmet Krupić veli, da on govori ispred mjesnog odbora (upadanje: Nisi uopće Član odbora!) Obara se na predsjednika Pašalića. Protestira, što ga je neko denuncirao, da je ka­ nio prirediti demonstracije prigodom dolaska nar. poslanika. On to nikad nije ni sanjao. — Govori, da je poJ| slanički klub nekonsekventan, da nije držao programa ni obećanja, š« je narodu na izborima dao. Tvrdi, dX je nelegalna skupština, jer poziva na’ nju nije potpisao tajnik. H. Pašalić dovikuje mu, da on nije ni član odbora. Težak Osman Selimović veli, da mnogi dolaze u selu i tamo mute. Dr. Spaho u pomirljivom tonu po- | živa na slogu i moli, da se mirno j raspravlja. Osvrće se na tvrdnje Kru- i pića i pobija ih redom. Težak Čamad Džaid veli, da je te- 1 žaka više nego aga i bega, pa treba । njima posvećivati - veću pažnju. Via- | dari i gospoda se uvijek svađaju, pa tu miješaju i narod. Narod se ne mrzi međusobno. Treba sloga među Srbima i Hrvatima. Imam Fazlić veli: Čast Džaferu Ku­ lenoviću, ali jedan prema 2 3 nikad ne može izmoći. Kako bi se moglo I vjerovati, da je sam on pošten i da je pravo radio, a ostala sva 23 da su sinoćnu ljepoticu. I nijesam se preva­ rio. Kočije krenuše sa dvorišta, prođe mimo prva i u njoj opazih Perzijance. Pomoli se i druga i ja kroz prozor zatvorene kočije opazih sinoćnju lje­ poticu. Nije imala peče na licu, niti je spustila, kad se kočija uporedi sa mnom. Bijelo lice božanske ljepote ugledaše moje oči. Divne usne nekako ozbiljno ali nježno i očaravajući složene, pravilan perzijski nos, ali one crne krupne oči poraziše mene i ja stajah kao ukopan. Ljepotica je gle­ dala mirno i ja u njezinim očima pot­ puno javno vidjeh: duševni mir, jedva osjetljivu bol i slatku čežnju za nečim nepoznatim ali žuđenim i milim. Guste kao čarobna koprena crne trepavice sakriše one divne oči, ja još zamjetih kao crnim murećefom a najboljim majstorom izvite obrve i kočija odveze divnu sliku one ljepotice. Ni danas ne iščezava iz moje pameti uspomena one krasne Perzijanke, koja je više nego sigurno u onaj momenat mislila o svojoj zloj sreći i u duši plakala nad svojom sudbinom, nad sudbinom nevoljnice i poslušne robinje, vjernog sluge svoga gospodara. Sigurno je ona mlada žena onog bogatog Perzijanca, koji je bio očaran njezinom ljepotom, a moguće je i prisilio njezine rodi­ telje, da mu je dadu. Govorio sam o ovom sa našim kočijašem i po njego­ vim odgovorima mogoh povjerovati u mogućnost mojih kombinacija. 1 mi krenusmo iz ovog hana. Pu­ tujemo još uvijek ovom prekrasnom ravnicom. S obje strane ceste prostiru se vrlo dobro obrađene njive, na ko­ jima se žute žita ili već procvali opijum, ili kako ga Perzijanci nazivaju »tirjak«. Prolazimo i kraj sela, koja su ovdje dosta česta. Nekako poslije podne sjedim kraj našeg kočijaša i mi razgovaramo o raznom, indus poručnik spava, a kočijaš mi upravo pripovijeda o Mešedu, u koji ćemo za dva dana stići. Hvali Mešed i tumači mi, kako je tamo zakopan hazreti Husejin, koga šiije štuju kao svoga sveca. Nad njegovim je grobom sa­ građena džamija, koja ima dvije og­ romne kubbe, pokrivene čistim zlatom. Ta se džamija zove »best«, a u njoj je sahranjen i slavni perzijski pjesnik Firdusi. Slušam ponovno pripovijedanje raz­ govorljivog kočijaša, kad on zamijeti kraj puta oveći kamen i pokaza mi prstom na njega. Kad mu potvrdih, da sam vidio više ovako velikih ka­ menova na ovoj cesti od Kočani, on mi ozbiljno i nekako sa strahom .is­ priča, da se ovo kamenje ide poklo­ niti grobu hazreti Husejina i da ću ja vidjeti oko »besta« svu silu još većeg kamenja, koje dođe na zijaret iz svih brda Perzije. Slušao sam ga i premi­ šljao o njegovu vjerovanju. Slučajno ugledah na putu mali kamenčić i smi­ jući se upitah ga, da li i ovaj kamen putuje na zijaret u Mešed. Kočijaš izvali oči, lice mu postade upravo go­ ropadno i ne rekavši niti jedinu riječ, okrenu mi leđa i ne progovori sa U Krupi i i I 1 ; I ; PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Neki čudni osjećaj obuzimaše me, kad sam gazio po onim prekrasnim i u nas tako hvaljenim i cijenjenim perzijskim ćilimima, koji se eto ovdje prostiru na pod od gline i puni su prašine i raznovrsne gamadi. Ja sam rade spavao u sijenu na kolima, jer ne mogoh nikako zaspati od nečistoće i gamadi u sobi. Nikada neću zaboraviti jedan slu­ čajni susretaj u jednom hanu, u kome zanoć smo. Mi smo došli u taj han nekako pred ahšam, a malo kasnije stgoše dvije kočije, koje dolaze iz Mešeda i na putu su u Kočan. Iz jedne kočije izadoše tri muškarca Perzijanca, a iz druge dvije dame i djevojčica od 8 10 godina Kasnije nam naš koči­ jaš reče, da je to stigao brat »raisa« iz Kočani i da su to njegove žene. Ja i poručnik Indus hladovali smo na sofi pred našom sobom, a oni Perzijanci i dame večeraše pred svojom sobom i dugo se razgovarahu. Dame su sakrivene u /areve, ali ja slučajno opazih lice jedne, kad je pridigla peču i njezina mi se ljepota zapečati u pa­ meti. Sjutradan podranih i dok se i naša kola i one kočije spremahu na odlazak, ja izađoh pred hanska vrata, nadajući se, da ću još jednoć vidjeti Број 33? Broi „ПРАВДА* — „PRAVDA** Страна 2 Strana { 1 . • I i , ј | I | • i i i ; izdala narod. To ne može biti. Spaho i je bacao ministarsku stolicu, pa mu I ni sad nije bilo staio do nje. Mlađi temperamentniji ljudi, zado| jeni ekskluzivnim srpstvom ili eks' kluzivnim hrvatstvom upadaju, kliču I dr. Kulenoviću i odobravaju njegov rad. Interesantno je, da se : obistinila ona francuska^j ! koja veli, da se krajnjoj« ; radikalni Srbin Pečeni« ; Hrvat A. Krupić na^H' u boi bi protiv v^fl Tnieno i o/.biljn^B 'Triu.H v н: s!o-ii. ('i.'ibui; K« • ЈВ V - в skо međi^F^ . V nij? s N brzj kh je ga od klubu svc^H. To je točne Dr. SpahW na lijepom S da mu ne zl Ajanovićem ic grad. Praćeni odlazi d^M Л Воа.Д ’.i većer^H govoru vrijeme, уеИ Beograd, od ne V /Т I1 м ■ rr.a u ,vaku e i evo nas već ро^И Koliko [rcooh љ na ulicama, sirotinja, ostalo kao i u Kočani. I^W grada i dugo se još vozasr^^B logor, koji su sagradili EngJB ustavismo se pred jednom kuje ja saznah, da za dva dana kre nički transport, karavana i da ću i ja krenuti s ovim tom. Karavana će putovati tada ćemo doći do prve stanice na granici Beludžistana^^B Sve mi ovo u kratko saopć^B tant komandanta divizije i vM| pero, da o tome saopći komarJe transporta. Ja sam još u Bašg« saznao, da je iz Mešeda do gt^B 1 Beludžistana sagrađena velika i da između Mešeda i željezničke pl ge postoji automobilski saobraćaj. B koh dakle ovom oficiru, da sam ofl i da imam pravo da molim, da n otprave na automobilu, jer da će b za me prenaporan put sa karavaj^ (Nastaviće se). �„ПРАВДА* - „PAVDA“ Број 339 Broj Cn?ia 3 Strana Londonski dopisnik »Tempsa« doPoslanik Ajanović ispričava ministra pokazala nepokolebivo povjerenje u . znaje iz pouzdanog vrela, da grčki svoje vodstvo i čvrstu volju, da očuva ’ Spahu, koji je zvaniČnim poslom za­ redove organizacije netaknutim uza svo ; priječen, da prisustvuje današnjoj im- ' vladini krugovi žele, da se što prije završi rat u Maloj Aziji. Venizelisti i pozantnoj skupštini, te izručuje njegov rovarenje nekih elemenata. Konstantinisti došii su do uvjerenja, selam skupštini. (Živio dr. Spaho!) da bj najbolje bilo, kad bi se AnatoZatim govori o stradanju muslimana za dvije godine naše potpune apsti- : Ilja predala Turskoj, a kad bi Grcima nencije od vlasti. Napominje prošle iz- 1 za Smirnu i druga mjesta sa grčkom bore, koji su našem svijetu ulili mno- ! većinom bile dane stanovite garancije. go ponosa i kuraži, a ujedno protiv- j Grci se nadaju, da će im antanta za Piše: Ajanović Abas. nicima pokazali, da se s muslimanima žrtve, ,koje su oni pretrpjeli tokom 4da će skorih dana biti sab) ostale privredno zadruge kao: ovoga rata, dati neku odštetu. Za mora i te kako račuoati. Govori o Skajuca skupština »Središgospodarske, vinogradarske,, voćarske, zemljoradničkim zadrugama i držav- j Carigrad i morska tijesna traže kon­ duhanarske i t d. ^jugoslavenskih seljačkih nom kreditu za njih pa poziva na I trolu Engleske, Francuske i Italije. a mi muslimani nemamo c) druge fizičke i pravne osobe, koje osnivanje. Najodlučnije odbija pri­ Agencija Havas javlja iz Carigrada, Itako važne zadrugarske se zanimaju za zadrugarstvo. te ga govore, da su narodni poslanici izi- i da su Grci na liniji Mihali—Dark/Od svakog kulturnog nastoje promicati, no broj ovakovih grali i iznevjerili se programu. Na ze- ! meni—Sivri opkoljeni i da je njihov a jedno veliko breme članova određuje za svaku poslovnu maJjskoj skuoštini će se pružiti naro­ položaj očajan. Turski general Nure!. da sam obećao u godinu redovita skupština. du mogućnost da izreče svoj sud o 1 d;n-paša obrazovao je novu vojsku, muslimanskom te0 primanju i isključivanju Članova dosadašnjoj politici kluba. Tog se suda i koja ide na Brussu. 5tvu« to progoriiti u odlučuje ravnateljstvo. Čian saveza ne poslanici neplaše, oni su spremni na i ia o »Pravda« Savezu može biti u isto vrijeme članom koje konzekvencije. Jedino moli, da svi ra- • jfka u kratko prikadruge ovakove ili slične ustanove, koje dimo kako bi organizacija ostala po- * ;vrhu i cilj ove naše nijesu u ovome savezu. šteđena od trzavica. (Živio!) Svaki član saveza dužan je slijedeće: Zatim skupština usvaja dvije rezo- i na gospodina Ministra Finansija. - napominjem, da je lucije, jednu, da se od vlade traži iz- i a) pismeno izjaviti, da pristaje na Kako Vam je sigurno poznato, ljetos » amoupravna ustagradnja vicinalne željeznice, koja bi | pravila saveza i da im se u svemu je u cijeloj sjevernoj-Bosni, a naročito ftdaću, provesti podvrgava, te potpisati pristupnicu, Tešanj spajala s prugom Teslić-Do- u Bos. Novom, poplava nanijela tamoš­ urnu evoluciju kojom se obvezuje na solidarno jam­ boj, .te da se u Tešnju osnuje niža njem narodu ogromne štetu. Prema Home glavna je srednja ili trgovačka škola. stvo u donjem smislu: procjeni službene komisije, koja je bila 7 At javnyzaiam b) kod pristupa u savez jednom sa Skupština usvaja predlog E. Aja­ i suviše skrupulozna, ta štetu iznos: bi seljačke svakda uplatit 5 Dinara od svakog novića da se na budućoj zemaljskoj preko 1,000.000 Din , a faktična Šteta □ja i druge upisanog poslovnog dijela u ime skupštini traži, da se u program or­ daleko nadmašuje ovu svotu. članove г Je upisnine; ganizacije uvrsti tačka o reviziji ustava Znatnom dijelu naroda ovom je a i unaprec) upisati najmanje jedan poslovni u smislu našeg programa. štetom egzistencija ozbiljno ugrožna, terijalne indio, koji iznosi 100 Dinara; Po tom su težaci iznijeli poslani-ч drugom je dijelu naroda poremećen, ciju, gospod) jamčiti solidarno za obveze sa­ cima svoje žalbe i molbe i molili su i ekonomski život. Država je istina vo^vanje i veza solidarno sa deseterostrukim izno­ da se zauzme kod vlasti za njih, te | tirala 1,000.000 Din. prve pomoći ali za ciiez?rsku som upisanih poslovnih dijelova; je konačno biran novi mjesni odbor, . jelu Bosnu, od koje je svote otpalo na a u koji su većinom ušli prijašnji od- ' B. Novi samo 50.000 Din. Nu ta svota e) u svemu najsavjesnije Širiti in ­ sabra : bornici s Ademagom Mešićom na čelu. . ni izdaleka nije mogla ublažiti neop­ terese ovoga saveza i potpomagati Treba hodnu potrebu. Stoga bi bilo potrebno, njegov napredak Predsjednik je Đonlagić zahvalio se u e narodi na ovako lijepom odzivu te za- 1 da se osim prve pomoći dadne najnuž­ Zadruge kao članovi saveza osim ii mn' ovog dužne su još: ključio impozantnu skupštinu, koja je nijim još veća pomoć, a ujedno da se ik i priprošla bez ikakovih upadica. olakša bijeda time, što bi se najnuž­ f) doprinositi za troškove saveza dstvene) nijim potpuno oprostili, a manje nuž­ svake godine prema odluci njegove tuguje u nim snizili državni porezi i nameti. glavne skupštine; sa Stoga sam slobodan, Gospodine Mi­ g) bezuslovno se podvrgavati svim 'jsnos. nistre, staviti Vam ovo pitanje; revizijama i staviti savezovu revizoru ’čko/ л Jeste li voljnji izdati naređenje, sve potrebne podatke na raspolaganje; -ig0" %drža! da se poplavom postradalim krajeh) na zahtjev saveza slati istom ornom Radlkali i Demokrati. Nikako da . vima, a naročiti Bos. Novom gdje je redovno svoje izvještaje i zaključne Jje kočenjem g0se učvrsti i , osigura zajednički rad . poplava najstrašnije harala, oproste račune, kao i ostale spise i podatke ovih najvećih dviiu partija u našem odnosno snize državni porezi i nameti? koji budu savezu potrebni: Jićivanje (priboj) parlamentu. Pregovori koji se vode Budući da skupština ne zasjeda, * i) držati se točno svojih pravila, a i potreba među koja se ne mogu bez pravila saveza i između njih mjesto da se dovrše, oni [ molim pismen odgovor. :stono.snim ulai se jos više razvode u tančine, a niizvolite, g. Ministre, i ovom prilikom ni preinačiti ni nadopuniti; ’’*ak na tekući j) držati i širiti listove, kolendare i \ kako da se kraju privedu. Ovih se i primiti uvjerenje o mom odličnom trebite im vedana pojavio i Protić sa svojim proštovanju. knjige, što će ih savez izdavati; k) ulagati novac plodnosno jedino ' glasom, pa možda i to daje povoda U Sarajevu, 3.'IX. 1921. jedničke nabave ; sve većim diferencijama u perspektivi kod saveza. Hainzalija Ajanović, tina. kao strojeva, ; zajedničkog rada ovih dviju partija. U nar. poslanik. Prava članova jesu ova: umjetnih gnojiva, ranajnovije doba dao je odbor radi­ a) sudjelovati, predlagati i glasovati talih potrebština za kalne partije svojim delegatima upute na glavnim skupštinama i sastancima i zapregovoresdemokratskom strankom. petroleja, vune, saveza; sr,d.) i t. d-, a isto b) birati i biti biran u ravnateljstvo Otkrivena namjera atentata na рГ . 'jedničke prodaje i ostale odbore saveza. Zadruge kao kralja. Beogradska »Pravda« saznaje 1<а um- д tražeći za sve članovi saveza imadu osim toga još iz Pariza, da je francuska policija otPometi blaženoupokojnom kralju i’ tame) ' uvjete; ova prava: 1 krila jedan namjeravam atentat na a ј nip i daje u podzakup Petru 1. Na 40. dan poslije smrti c) nabavljati putem saveza gospodar ­ I našeg kralja. Atentat je bio zasnovan e ^sređuje ovakove po­ održan je prošle subote 24. o. mj. ske potrebštine i prodavati gospodar­ i da se izvede na francusko-talijanskoj pomen pokojnom našem kralju Petru pa >e; ske proizvode; i granici ili u našoj državi i to na putu Zadrugare u naprednije 1. u svim crkvama i jevrejskim bogo­ d) tražiti od saveza, da po svojim iz Beograda do Vinkovaca u Slavozemlje na pouku; moljama. U džamiji nije taj pomen organima pregledava svake godine j n0’£&fuje kod svih navedenih i učinjen po riješenju Rijaseta još pri­ njihova poslovanja i da im kod svake rivrednih poslova, kao i kod likom kraljeve smrti, jer te vrste bo­ potrebe daje upute i savjete; 'а zanatlijskog ili poljopriv goslužja u ustanovama Islama nema. e) služiti se veresijom kod saveza ili obija tražeći mu rada i zaTaj su dan obustavljeni svi poslovi u njegovim posredovanjem u granicama, u ------inozem, Ju tuzemstvu, bilo -uredima, u trgovinama i nastava u ško­ Mustafa Kjemal-paša je dao zapokoje bude odredilo ravnateljstvo; :1’^ju svrhu može savez vršiti lama. f) koristiti se uslugama i posredo­ ■ vjed Galib-paši, zapovjedniku južne i Opremanja osoba u prekomorNeistinit atentat. Nekoji su listovi vanjem saveza u svim prilikama, gdje i vojske da poduzme ofenzivu. Na taj Пје kao i povratka njihova u donijeli vijest, kako je na ministra g. ! način, postaje turska ofenziva opća. to njihov interes traži. i Prima uloške na Štednju, (Bosfor.) i dra Spahu pucano kod Kostajnice, kad Posebne ustanove Saveza. rty tekući račun i organizuje (Hronos). Prema izvještaju grčka i se vraćao sa svoga puta po Krajini. ^Xdnu štednju prema pobližim Članovi ravnateljstva, čla­ Dopisnicima »Epohe« i »Obzora« izja­ ratna lađa je zaplijenila na Crnom vama ravnateljstva. novi nadzornog odbora, kao i vio je g. dr. Spaho. da mu o tome ; moru turski parobrod natovaren mu­ službu juće osoblje Saveza, Članom saveza može biti: nije ništa poznato. nicijom ne može se lično kod Saveza a) seljačke zadruge, koje su osno­ Otvorenje zanatsko - industrlske Kako javljaju iz Bruse tamo se je (Nastaviče se). vane po sustavu Raiffeisenovu; za d rž i ti. i sastalo vrhovno ratno vijeće pod | i poljoprivredne izložbe. U subotu, predsjedništvom kralja Konstantina, 24. o. mj- otvorena je ova izložba u koje je vijećalo o ozbiljnom polo- 1 zgradi gradske vijećnice. Goste je po­ žaju, nastalom usljed zadnje turske zdravio predsjednik piiređivačkog od­ ! ofenzive. O toku vijećanja ne saznaje ; bora, naš stari znanac i radnik na j se ništa. (Vakat.) privrednom polju, poljoprivredni nadsavjetnik g. Havelka. Na to je pokraU Piru i Solun su prispjeli mno ­ đika skupština J M. O. u TeZatim uzima riječ nar. posl. H. Alić, gobrojni ranjenici koji pričaju o po­ ; jinski namjesnik g. Đurđević vrlo liГи. 23. ov. mj. bila je u Tešnju im­ osvrće se na naš rad prije izbora, te teškoćama ratovanja u Maloj Aziji. : jepim govorom otvorio izložbu. Izložba pozantna skupština naše organizacije. rad poslanika u Ustavotvornoj skup­ Pučanstvu je zabranjen pristup k ra- I je uspjela u svakom pogledu. Na njoj 1 ako je taj dan bilo otvorenje dža­ štini. Prikazuje omjer i snošaj poje­ sudjeluje lijep broj naših ljudi, naro­ I njenicima. mije u Kotorskom, kuda je sila jedna dinih stranaka u Skupštini. Navodi uz­ čito zanatlija. Mi ćemo u Idućem broju svijeta otišla, ipak se je u grad sleglo Vrhovni zapovjednik Mustafa Kjeroke, zašto se je morao odgoditi za­ opširnije progovoriti o ovoj lijepo pri­ preko 2000 naših pristaša, da čuju htjev za autonomističkim uređenjem | mal-paša izdao je slijedeću zapovjed: ređenoj izložbi, a našemu svijetu pre' »Od pola noći dana 14. (1 5.) septemsvoje poslanike Ajanovića i Alića, koji države. Duže se zadržava kod hrvat­ ; poručujemo, da ne propuste posjesu naročito iz Sarajeva došli na skup­ ske politike naročito kod Radića, te , bra u cijeloj Anatoliji proglašuje se 1 titi je. štinu. konstatuje da je i njegovo držanje vri­ ! opća mobilizacija. Da mognemo uni­ Nakon dovršene džume, otvara pred­ štiti, poraženu neprijateljsku vojsku Jedna dužnost. Treba da se svale jedilo nama, da više svojih zahtjeva sjednik Mjesnog Odbora g. Zijabeg proturimo u Ustav. Govori o spora­ ■ do zadnjega čovjeka. Ova će mobili­ i sjeti ovih dana jedne svoje dužnosti Đonlagic skupštinu, javlja dnevni red zacija vrijediti i prema potrebi pozito je upis 7 postotni državni zajam, zumu našeg poslaničkog kluba s de­ njezin, te pozdravlja prisutne poslanike. Još samo nekoliko dana ima do zadnjeg mokratima i radikalima, u kome seje . vaće se stanovita godišta. Uprava vodilo računa o svima staležima. Kad i »Narodne obrane« će određivati koja 5 roka za upis nvog zajma. Za to treba' Tajnik kotarskog odbora Abas Ajada se svak požuri da udovolji ovoj je poslanik završio svoj govor, zaorilo i godišta imaju nastupiti u vojsku i dović čita izvještaj o radu kotarskog i dodijelivaće ih gdje treba. I svojoj dužnost; je burno: Živio: nobora, koji s*e jednoglasčo usvaja. Tako je dr. Spaho prošao ovaj dio naše ponosne i čestite Krajne, svugdje je usrdno dočekivan, slavljem i burno aklamiran. Krajina je i ovom prilikom Središnji Savez Jugosi. Seljačkih Zadruga ^лла PitanjE Politički pregled. Domaće vijesti. Grčko-turski rat. Iz naše organizacije �Koncerat Broj 330 Број „ПРЛВДА* — PRAVDA Strana 4 Стзана Kubanskih Protiv alkohola Kozaka. Ovaj koncerat bijaše jedna rijetkost umjetničkog uživanja u Sarajevu. Mali zbor 15—20 izvrsnih pjevača sa svojim dirigentom Sokoiov-om na čelu zadi­ vio je ne samo jasnoćom organa nego i izvađanjem mjestimic nježnih pjesama punih osjećaja, a mjestimice jakih i potresnih momenata. U produkcijama obilnog programa slušatelji vidješe i osjetiše puno toga iz velikog slaven­ skog svijeta, iz prostrane i veljke duše naše braće Rusa, njihovi savršeni or­ gani i majstorsko izvađanje čuvstve­ nih pjesama prenese nas na.’bajne^valove Volge i uvede u originalan narodni ples kavkaskih naroda. Slušatelji, kojih bi’aše puna kuća do zadnje stolice, nagrađivahu svaku tačku programa živim pleskanjem. Osobito priznjanje zasluauje zborovođa Sokolov, a toliko se isto pokazaše i soliste: Benecki (tenor), Griškacevo (bariton), Koronin i Troicki. Zbor putuje u Mostar, Dubro­ vnik i Split. Našu već ranije zavedenu rubriku pod gornjim naslovom otvaramo po­ novno s današnjim brojem, prožeti uvjerenjem, da time kao javni organ ispunjavamo jednu svoju dužnost: upoznavanje našeg svijeta sa zlom, koje mu na svakom koraku donosi nesretno piće — alkohol. Ovom prilikom molimo sve naše inteligente, aktivne radnike na polju trezvenosti, za stalnu saradnju u ovoj rubrici. Piće i bubrezi. Samovolja vatrogasnog koman­ danta. Prekjučer je ovdašnja firma Spaho i Kašmo htjela, da u svojoj radnji u SaraČima iskrca nekoliko kanti petroleja, ali je to zabranio ovdašnji vatrogasni komandant g. Alija Lutvo. Mi tomu postupku g. komandanta ne bi nikako prigovorili, čak bi mu to priznali kao savjesno vršenje slc'be, kad bi u njega bio jednak arŠin za svakoga. Ali na žalost nije tako. Spaho i Kašmo imaju stovarište pe­ troleja izvan grada, a u radnju donesu dnevnu potrebu, gdje imaju još i solidno zidan podrum. G. komandant zabranjuje njima, dok odmah za ledima ove radnje u Aleksandrovoj ulici mogu drugi u mnogo slabijim zgradama, da drže i veće količine petro­ leja, a g. komandant ni mukajet. Mi smo na svoje oči vidjeli, gdje se dan prije pred jednom takovom radnjom istovaruje petrolej, a da to niko ne sprečava. Čak u srcu čaršije u starinskoj zgradi može se i pretakati petrolej iz buradi u kante i tu držati vagonom, a da to ne smeta g. komandantu, jer vlasnici tih radnja po svom političkom ubjeđenju spadaju onoj partiji, za kojom klipše njegova Domovina . Njega kao Serifova sate­ lita bode u oči na onoj firmi ime Spaho, pa hoće da šikanira. Ali neka Ali efendija upamti, da ne će zauvijek ostati komesarijat u našoj općini i da će se — kad li tad li — provesti izbori. A neka bude uvjeren, da se u našoj oslobođenoj otadžbini ne će više nikada provoditi općinski izbori po mađarskim metodama, kako ih je nje­ gov goso Šerif efendija proveo sa svo­ jim protektorima Potiorekom i baronotn Collasom 1913. godine. , , I । j | । ; । j . | I . : 1 Školski pribor, kao i sve školske potrebštinc, knjige itd., dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Da? niel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ulica 19. — Narudžbe iz van a izvršuju se brzo i tačno; pakovanje se ne računa. Najopasnije štetočine ljudskog roda su alkoholna pića — bila ona u obliku piva, vina ili rakije. U najjačem Čo­ vjeku satiru snagu i zdravlje; ugase u njemu i pošljednju iskru one božan­ ske vatre, koja treba svakome u duši da tinja . . i ponizi ga tako, da je gori i od najgore životinje. Bolest, muka, sirotinja, bijeda, sramota, oča­ janje, grijeh i zločin su njihovi vjerni pratioci, a kletva potomstva ili pro­ pasti uništenje*čitavih porodica i ple­ mena njihovo obično djelo. U nizu raznih bolesti, koje piće izaživa, ističe se i nekoliko vrsta bubrežnih bolesti, O njima se do sada malo govorilo i znalo osim među Ijekarima — i ako su tako česte i opasne, da ljudima velike jade zadaju. S toga će dobro biti, da i u tome pravcu uđemo u trag našem zakletom neprijatelju — piću, ne bi li se kako od njega odbranili. Jamačno već mnogi od nas znaju, da su bubrezi neka vrsta cjedila našega tijela. Glavna im je zadaća, da ga oslobode od onih sastojina, koje se poslije prerade ili upravo sagorije­ vanja hrane u ćelijama zadrže i gomi­ laju - od prilike isto onako, kao što se u peći nagomila pepeo, ako ga s vremena na vrijeme iznosimo. Razu­ mije se, da bi već samo to nagomilavanje nepotrebnih sastojaka smetalo pravilnim obavama našega tijela i izazvalo u njemu neobične pojave — kao Što bi najposlije i nagomilan pepeo zagušio vatru u peći. A kad još do­ damo. da su ti zaostali s a s? u isti mah i žestoki otrovi, onda ćemo lasno uvidjeti, da od njih može biti opasnosti po naše tijelo i zdravlje. Njih se đak? lc valja što prije oprostiti, a posao oko toga vrše bubrezi. Krvlju i so? kovima se ti otrovi iz ćelija ispla? ču i izluže, a iz krvi i sokova pro? cijede ih bubrezi u obliku mokraće, koju onda čovjek s vremena navri? jeme — »pušta«. Gdje bubrezi tu svoju zadaću pravilno vrše, tu ti otrovi ne ostaju u tijelu, a gdje se ta važna radnja ma na koji način poremeti ili sasvim omete, tu može doći do ozbiljnih posljedica i po zdravlje i po život. Veliki neprijatelj redu i radu u bubrezima jc svakako alkoholno piće. Zato se vrlo često dešava, da pijanci i neumjereni ljudi dopanu Opet je 1 koje bolesti bubrega, od koje poslije dugo boluju pa obično i umru. Ka ko do toga dođe, pokazuje ovo nekoliko primjera. Već bi za bubrege bio neobičan i naporan posao, ako bi e o v j e k iz dana u dan za dva ili tri p u ta vi š e kakve (obične ili k i s i vode m lijek a, s u r u tko itd.) u sebe p r i m a o, n e g o š t o ni u j c p o? t r c b n o. Zato u takom slučaju i ne mokri dvaput ili triput na dan kao obično; zato i ne pomokri sve? ga za 24 sata 12(10 do 1500 gr. mo­ kraće, nego ga svaki čas »tera« tako da »mokri mi oko«. Sva ta ve? lika količina točnosti, ili bar naj? veći dio njen mora kroz bubrege proći mora se kroz njih procije? diti a to jc za njih posao, koji bi ih ubrzo toliko zamorio i izmirio, da bi vremenom morali izdati, ma? lakša ti i u svojoj radnji popustiti. A čim bi oni popustili ili izdali, po? pustilo bi. naravno, i ono isplakanje otrova iz tijela i došlo bi do ozbilj? nijih pojava. Zato .se takove bolesti često javljaju kod pijanaca, a na? ročito kod pravih pivopija. Među njima ih ima i takvih, koji n. pr. iz dana u dan popiju po 10, 15 i više oka piva, pa tom silnom točnosti ubrzo zamore svoje bubrege u toli­ ko, da moraju oboljeti. Za bubrege jc još opasnije, ako čovjek redovno, ili po katkad ali poviše - pije piće, koje još nije sasvim »sazrelo«, t. j. piće, koje ili nije »prevrilo«, nego još »reska«, ili se još nije »ukrtilo«, da »pjenu sje? čc«. ili »na kvasac« i »džibru miri? še«, i t. d. kao što je n. pr. »mla­ do pivo«, »novo vino« i skoropeka rakija. S takvim pićem unosi čo? vjek u svoje tijelo pored one velike količine t e č n o s t i, još i neke đ г u ge s a s t o j k c, koji draže bubrege, pa time u njima izaziva jače i življe lučenje mokraće, te ih mori, slabi i upra? i pašću je. To je tako prosta i obična | pojava, da ju je gotovo svaki od i nas sam na sebi iskusio. Zar ih jc malo među nama, koji su n. pr. od I »mlada piva, od »nova vina« ilu^d mnogo pođ imenom Hlilkli i;!- . 1 mi ; iU;|k IH HH' ; ) ' 14 Л ■ ■ ' ’ ■' nje krvi i proinctiij^B-*’ zima vreth^nom i/ sa promjenama i J kad ozbiljnije i A li na j već —j ћ o 1 kao glavni alkoholnih pića. C organima čovjtjB brcziiim. Ibgfl itiilv ' . s lokupan4 i sposobr postepen« slije baš sljedbe i| ^PŠirene^ Plh’ J dakle I i - •Л 11 i i ко u figenturnc-homisiona i špud vd 1 ^ahl Šerif Seherćehajić i brat TI c Preporuča se p. n. trgovcima i poduzećirm u ovu struku zasijecajuće poslov, Bavi se i trgovinom sa zemaljskim proizvj misijuH za vlastiti račun. Obavlja sve poslove i narudžbe najbrže i najk " Prima zastupstva prvoklasnih firma i poduzeća p r i s p i o godinama u kućanstvu upotrebljavani nenaknadlvi pravi Schicht »rakije iz džbanja« stradali: — koji su poslije lake jedne pijanke mno­ go ili teško mokrili; bolove i grčeve imali, pa po gdjekad i koju ozbilj? iiiju pojavu zapazili? A koliko je njih, koji su to predvidjeli? Ima ljudi koji rado piju zaen n j c n a i z a m i r i s a n a pića — pr. razne nasađene rakije a baš te vrste pića škode bubrezima. 'Takvih pića ima i kod chicnt^sa pun Schicht 7h sa znakom: ^Jelen". sapun je p tpuno čist posjeduje najveću izdašnost kod pranja i dobiva se u poznatoj predratno; k*a'ifdi u komadima od kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Jlbert Vita Levi, Sarajevo, Despića u], 1. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu J dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina.Л Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000-—. Ulošci preko K 25,000.000-—. Pričuve preko K4.000.000, - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. —. OBAVLJA SVE Odgovorni urednik; Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7eaeb96c8ac2d5c6ed89ce8425153b84.pdf c202f9b1ef6e23f85cd65b69bffd3a98 PDF Text Text —* \RTNA U GOTOVU PLAĆENA Pojedini broj K 2*— [zfazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. глла Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 *2 (340) Sarajevo, četvrtak, 29. septembra 1921. (25. Muharema 1340.) fJandžački problem. komplicirana; ne promatra li se obje; ktivno, bez pristranosti i bez predra: suda, postaje i jest sasvim jasna i povodom izvještaja međustranačke komisije o ta. 1 jednostavna: suština joj je u tom, što j se Islamom nije izmijenila prkošljiva t mošnjim prilikama. : nota našeg narodnog karaktera. Ta№ ■ mošnji musliman, kao i onaj u Bosni, ^eli se u šestom šnji popovi i mualimi opterećeni su ! zadržao je ponos i gordost, koja mu fte narod ovoga jednom, sad nesavremenom, ide­ ne da, da prigne šiju, drži se starog da u toj zavanašeg pravila, da pritisnuto jače, sve ologijom borbe za srpsku slobodu a ' javnoj ne- jednu stranu, a čuvanja skršenog stanja to više skače. Dodajte još činjenicu, bi svako da je od komšije u Crnoj Gori pris drugu stranu. Kao eksponenti dviju suprotnih struja, oni u sebi nose žive ■ hvatio i načelo, da se ne posveti, ko .. Vi dio d(>upečatke sasvim prirodnih pošljedica i se ne osveti i — eto vam riješenja Кте, da ti stava, u kojem su se dosad nalazili, I sandžačke nevolje. Eto vam i ključa, pa se hoće nadčovječne snage, da se kojim ćete lahko otvoriti sve sedam zatomi i osjećaj izvjesne osvete, a brava na kapiji, koja vodi njegovom nježnom slavenskom srcu i njegovoj kamo li osjećaj sadanje nađmoćnosti ljubavi. Sila će dakle u Sandžaku onih, koji su iz te borbe izašli kao udariti samo, na silu, nož na nož, a pobjednici. Današnje pak stanje traži buktinja na buktinju. Tamo treba obzir i ne trpi takvog manifestiranja bratskog razumijevanja za gorde, ali ni u daleko staloženijim krajevima i ruda nego li što je Sandžak, koji nažalest istodobno i mehke, slavenske auše; h mus i treba bratstva i ljubavi, pa ja kriv, zna i za krvnu o s v e t u, pa je s toga potrebno učiniti jak gest i dosa- 1 ako se na taj način u vrlo kratkom 1 vremenu ne postigne zamjeran i vedanje borce postaviti na drugu koju liniju. Ja znam, da to za njih znači | leban uspjeh, i nacionalni i državni, a ° *i neku vrst nezahvalnosti i degradacije, i Vaspitanje Sandžaka treba dakle po­ vjeriti vedrim i velebnim duhovima, znam da je upravnicima neugodno zagristi u ovu zaista kiselu jabuku, koji će se moći uzdignuti nad sićušnost lokalnog patriotizma i koji ne će no računajući sa jakim patriotskim W * njir^'esti, a osjećajem tih razboritih boraca, držim, htjeti da znaju za ono, Što je bilo u ■ ve koji to ne da ih ova prijeko potrebna operacija prošlosti, već povesti oba elementa to" tr'ožije kazne ne bi toliko boljela jer je diktuje i jednoj zajedničkoj meti čistoj od predL u ovih kiajeva, hladan razbor i interes, veliki interes I rasuda i vedroj, kao što može biti vefTklanjanjem iz napaćene nam otadžbine. Specijalno i ' dra samo budućnost jednog plemeni­ naročito baš interes kraja, za koji -ju tog i viteškog naroda. Nikakve sile i tlačenja, nikakve konfesionalne prise oni nekoć toliko izlagali. , stranosti i protežiranja; ništa, što će Mi u Sandžaku stojimo pred dva pozlijediti i stare rane, a kamo li nove teška problema: treba u njemu što I otvarati! Eto to je kulturno-prosvjetni K ‘‘ ' 10ga °vai prije zavesti vjeru naroda u zakonsku zadatak naše uprave, jedini način, kozaštitu ličnosti i imovine, imamo dakle । jim će se postignuti ono, što predlažu Иг jedan čisto administrativni zadatak, i članovi istražne komisije. — što je još teže i, po mom mišljenju, Novo školstvo, novi učitelji; nova mnogo važnije — treba obje konfeera, novi popovi i novi imami! Sadasijske grupe jednog te istog naroda njih ljudi ne treba poučavati jer su primaknuti i priljubiti državi, čija su im greške plod odgoja i izgrađenog oni potpuno ravnopravna djeca. Pi­ ,i mentaliteta, koji se ne može lahko is­ tanje je: kako? gg§g||W 1: " '' ’-vako praviti. Njih treba premjestiti, da se u Dva su pravca, koji ne trpe kom­ V promisa. Jedni misle, a ta se je me­ toda nažalost i praktikovala, da se ta ISHI к ; ( asimilacija može izvesti sredstvom BL sile i upokorenja: kriv metod, koji je kuhuriioeto doveo do tog, da oba elementa L• .Ју :,aši?a može, isbježe od kuće i traže spasa u šumi! . i namazati. ..li nikada i Opće prilike. Preostaje dakle samo drugi metod: se, ako mie sasvim zaRazvitak političkih prilika u zemlji, metod obzira i podjednake lju­ dotjerati da radi i kao a osobito riješenje agrarnog pitanja, bavi, na kojem stoji naš klub i svi T ^stema, ali se od njena zatim nesigurnost za budućnost mogli trezniji poznavaoci tamošnjih zamrše­ možc lražiti, 113 je donih prilika. Ovaj se metod mnogima bi uplivisati kod nas muslimana, da obavlki ono, što obavlja čini nespojiv sa državnim ugledom: 1 se medju našim svijetom porodi opasna i modernijeg simisao iseljivanja. Kogod je pratio čemu tepati onima, Čiji je zaštitnik • ie i sa tim narcT jem. oboren u prašinu; čemu obzir prema : razvitak političkih prilika zadnjih de­ |||||M moći izmijeniti tccenija, znade, da su i mnogo manji ljudima, koji su stajali u suprotnom odiše cijel: sadan i uzroci više puta izazivali pokret za taboru? Tako vele i tako rade. No « i.i/.oca, iseljivanjem, premda su ovakovi po­ glavno je pitanje: Kako uspjevaju? je'i ;а preko аоЛ. i kreti štetni ne samo po pojedince i Ko gleda na rezultat tog rada i nje­ ^JBI^aparat — kao domaći — po nas, koji u zemlji ostajemo, nego gov uspjeh, mora reći, da je minima ­ Ee onim, što treba daše iskorijeni: nosi pečat nekog provincijalizma lan i da ne vodi ni narodnom ni dr­ žavnom dobru. *) Ova je osnova izrađena prije dvije to je vezano na tradiciju, sa kojom A u čemu leži uzrok tog neuspjeha? godine, pa je prema želji pisca izvan tadašnjim prilikama treba odlučno redakcije donosimo bez izmjena. Stvar, jednostrano gledana, i teška i kinu ti. I tamošnji učitelji i tamo­ I i 1 ж И V ■ BMto к I I 1 1 1 | I I , Godina 111. novoj sredini srede i stalože, a na njihovo mjesto odaslati odabrane sile, prvoklasne i stručnom spremom i ši­ rokim narodnim pogledom, koji ne zna za konfesijske razlike i koji je upio, istinski utio, svu velebnost na­ rodne izreke: brat je mio, koje vjere bio, ako bratski radi i postupa. Ja tako shvatam misionerski zadatak činovništva i kulturno-prosvjetnih radnika, o kojem tako toplo i lijepo govore čla­ novi istražne komisije. Još jedan razlog govori za reformu u gornjem pravcu: neuređenost tamo­ šnjih škola i nesavjesnost mnogih uČitelja u vršenju njihove dužnosti. Ja ću za ilustraciju tog stanja da nave­ dem samo jedan primjer. Po kaziva­ nju članova istražne komisije u jed­ nom tamošnjem mjestu postoji škola sa tri nastavnika a jednom učionom tako, da se gospoda učitelji izmjenjuju u nastavi tek svaki — treći dan! Na­ staje sad pitanje: čijom se krivicom dešavaju ovakve anomalije; da li je po srijedi nesavjesno izvješćivanje školskoga nadzornika ili aljkavost re­ ferenta u ministarstvu prosvjete? Bilo jedno ili drugo, bilo oboje zajedno, stoji fakat, da se uzaludno rasipa na­ rodni novac i izigrava jedan vitalni državni interes u tim krajevima. Kad smo već na ovoj nemiloj konstataciji, koju podvrgava kritici čak i jedna »Politika«, ne će biti zgorega, ako is­ taknem, da tamošnji učitelji vrše mno­ ge druge dužnosti, koje nemaju ni­ kakva saveza sa njihovim prosvjetnokulturnim radom. Oni su čak i agra­ rni povjerenici ... Svemu tomu stanju valja radikalno učiniti kraj i prosvjetnu misiju povje­ riti potpuno kvalifikovanim silama, koje — to naročito podvlačim — mo­ raju biti iznad mjesnih zadjevica i tr­ zavica u ovom nekulturnom i zaosta­ lom kraju naše otadžbine. Beograd, 21. sept. Sakib Korkut, Financijsho - ekonomska organizacija. •> i po cijeli islamski svijet, pa čak i po našu državu. Opravdana je dakle bo­ jazan, da bi današnje prilike u zemlji, skopčane s ovako radikalnim promijenama u agrarnim i drugim ekonom­ skim pitanjima, mogle prouzročiti ne samo ekonomsko nazadovanje nas muslimana, nego i izazvati iseljenički pokret u do sada još ne upamćenim razmjerima. Da se predusretne kako eventualnom pokretu za iseljivanjem tako i našem radi riješenja agrarnog pitanja pred­ stojećem ekonomskom oslabljivanju. nužno je stvoriti jednu jaku financijalno-gospodarsku organizaciju, koja bi kako svojim financijalno-gospodarskim radom i organiziranjem, tako i Rlimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu edišnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o.ooo.ooo kruna. • — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. + Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 �Страна 2 Strana s tim skopčanom propagandom u eko­ nomskom pogledu, jedina bila kadra ne samo nas oko sebe okupiti i odr­ žati, nego i naš današnji važni ekonomski položaj još i učvrstiti, te oja­ čati tako, da bi se s nama muslima­ nima bezuvjetno moralo računati. Prije prelaza na samu ovu orga­ nizaciju valja istaknuti još neke okolnosti, Trgovina. Mi muslimani odlikujemo se velikim sposobnostima za trgovce, jer smo od prirode nadareni trgovač­ kim talentom. Ali osim ovih svojih prirodjenih sposobnosti za trgovinu, imaju muslimani-trgovci još i drugih prednosti, koje im olakšavaju konku­ renciju s nemuslimanima-trgovcima, a to su u prvom redu štedljivost, zatim vrlo mali kućni i representacioni troškovi, te jednostavan način života, koji potiču baš iz propisa same vjere. Muslimanu-trgovcu naime nije potrebno trošiti na skupe toalete svoje supruge. ne treba s njom briljirati po balovima i koncertima, ne treba promenirati uz glazbu i korso, nema dakle razioga trošiti niti u luksuzne niti u representacione svrhe, što nemuslimana kon­ kurenta, a osobito početnika, dosta tišti. A uz jednostavan lično i kućni život otpadaju muslimanu-trgovcu još i mnogi blagdani, radi kojih nemusliman-konkurent dosta gubi. Muslimani su se doduše i dosada dosta bavili trgovinom, tako da je trgovina u Bosni i Hercegovini većinom u našim rukama, ali i tu je trgovinu nužno organizirati i postaviti na daleko širu 1 moderniju bazu. Muslimani trgovci n. pr. nisu dosada — osim malih iznimaka — izravno importiraii i exportirali robu, nego su ije kupovali od posrednika, tako da su ovi posrednici, koji su skoro isključivo nemuslimani, veći dio zarade turali u svoj džep. Nužno je dakle dovesti trgovce muslimane u izravnu svezu sa svjetskim tržištima. Industrija. Premda dobri trgovci, nismo dosada mi muslimani sudjelo­ vali pri osnivanju industrije i moder­ nih obrta. Krivi će biti poglavito odnošaji. koji su prije u tom pravcu u bivšoj monarhiji vladali. Medjutim su se ovi odnošaji radi preokreta teme­ ljito promijenili, jer smo se riješili jake konkurencije bivših industrijskih područja bivše monarhije, te postali samostalno carinsko područje. Kako se kod nas industrijajoš u povojima nalazi, ima opravdanih izgleda, da će se in­ dustrija u veliko osnivati, a i od države subvencionirana biti. Treba ba­ citi samo pogled na naše bogatstvo sirovina, ruda, šuma, mineralnih vode i t. d.. koje same nukaju na osnivanje industrije. Tvornice šećera i šećernih fabrikata, koža i kožnih fabrikata, pa­ pira i papirnih fabrikata, šibica, kon­ zervi od voća, mesa, mlijeka i t. d., mliječnih proizvoda, vunenih fabrikata. Број 340 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* I I ; ' , i , I i I | ' ; : | PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). »Vrlo dobro, odgovori odrešito ađutant, »ali mi imamo vrlo malo auto­ mobila i vi ćete morati čekati ovdje u Mešedu pet mjeseci, dok na vas dođe red. a ovako možete za 42 dana biti na željezničkoj pruzi, a zatim ste za četiri dana u Kvetti. U ostalom, vaša volja, izvolite o tome govoriti sa gosp. generalom . Ne znadijah, šta da mu odgovorim. (Jn mirno šeće po sobi, kao da se radi o nečem neznatnom, a ne o 40dnevnoj torturi po pustinjama istočne Perzije. Iza male pauze pristupi k meni i reče mi’ da oni i svoje oficire i voj­ nike otpremaju sa karavanom, samo ako nijesu bolesni. Reče mi, da će sa ' ovom karavanom otputovati tri Evropejca Čeha, koji su pobjegli iz Rusije | i došli k njima u Perziju. Ne znajući, šta da počnem, a držeći se one: ko^a je moliti, nije ga srditi, pristadoh na . njegov predlog i zamolih ga, da me pošalje onamo, gdje su ti Cesi. Na rastanku mi reče, da ću ja kao savez­ nički oficir dobili jednu devu, da mogu jahati, dok će oni Česi ići pješke, jer । su oni bivši austrijski zarobljenici, U jednoj baraci nađoh moje buduće suputnike, s kojima ću toliko i dobra i j ćebeta i užarija, željezarske, drvarske i staklarske struke, gradjevnog mate­ rijala i pokućstva, transportnih sred­ stava, огифа, električnog pribora, tka­ nina i t. d. kemičkih proizvoda, ciglane i mlinovi, tvornice za preradjivanje lana i konoplja i t. d. čekaju na svoj osnutak, jer su njihovi produkti po­ trebni i nama i našim susjedima u blizom Orientu. I tu treba, da se mi muslimani čvrsto prihvatimo rada i to tim prije, što smo mi kao trgovci i bivši zemljo­ posjednici pozvani, da osnivamo indu­ striju, jer samo ona industrija prospe­ rira, koja leži u rukama trgovaca i stručnjaka, a jer postoji opasnost, da se muslimani kao nevješti odmah ne snadju i dospiju u tudjeruke, potrebna je i tu organizacija, koja bi ovo osni­ vanje industrije po muslimanima ru­ kovodila. Obrt. Mali obrt u Bosni i Hercego­ vini koncentrisan je u rukama muslimana-obrtnika, jer je od 43.000 obrt­ nika skoro 50v 0 (20.000) obrtnika muslimana. Medjutim ovi obrtnici ne će u današnjim prilikama moći kon­ kurirati obrtnicima, koji se služe te­ čevinama moderne tehnike. Za to je nužno, da se muslimanske obrtničke radnje preudese prema duhu vremena, pa da se i obrtnici muslimani služe modernom tehnikom u svom poslu. Naprotiv bi bilo potrebno, da se novi obrt muslimanski, koji će se stvarati, osniva samo u onim granama obrta, koje su korisne i s dobrim izgledima za povoljan razvitak u budućnosti, da bi muslimani obrtnici mogli konku­ renciji odoliti. Poljoprivreda. Osobito su brojni muslimani, koji se bave obradjivanjem zemlje, a posebno voćarstvom, tako da su 2 3 cjelokupne produkcije u našim rukama. Da se poljoprivrednici i te­ žaci muslimani uzmognu sačuvati, da svoju zemlju ne dadu iz svojih ruku drugome, potrebno je poraditi u prvom redu, da se osnuju poljoprivredne za­ druge, a zatim da se uzme nekoliko putujućih činovnika, koji će organizi­ rati seljačke zadruge i ljude upućivati u svemu, a posebice u gojenju voćaka, da ljepši i bolji plod donesu, da ne budu muslimani producenti izručeni lihvarima i gulikožama, koji od njih njihove produkte uz bagatelne cijene kupuju, dok im fabrikate uz visoke cijene na vrat natovare. Veći posjedi će usprkos agrarne reforme ostati u velikoj većini u ru­ kama muslimana i tu je nužno doći im u susret, organizirati ih i podupri­ jeti, jer će inače u kratkom roku ovi posedi makinacijama raznih agenata muslimanima iz ruku biti izbijeni. Ovdje bi se dalo udruženjem većih posljednika i boljih težaka osnovati više šećerana i tvornica špirita na za­ družnoj bazi, tako da pojednici imaju veći dio udjeia u svojim rukama, a i zla doživjeti i podnijeti. Jedan bijaše doktor prava, drugi magistar farma­ cije. oba bivši oficiri, a treći stolar, obični vojnik, ali vrlo miran i inteli­ gentan čovjek. Iskreno mi se obradovaše, a isto i ja njima. Slijedeći dan dobismo dozvolu i mi odosmo da pregledamo grad. Česi već ; nekoliko dana borave u Mešedu i čuli ; su od raznih ljudi mnogo najzanim­ ljivijih stvari o ovom gradu. Znati- i željni i sretni, da ćemo moći sve to sada lijepo razgledati, primičemo se gradskim vratima. S nama ide Indus ' vojnik kao konvoj (vojnički stražar). Pred samim gradskim vratima ugle- I dasmo nekoliko derviša. Odjeveni su u neko fanrastičko odijelo, a na gla­ vama imaju visoke crne turbane. Svi , u jedan glas pjevahu neku pjesmu, 1 držeći glavu uzdignutu k nebu i sa zatvorenim očima. Pred njihovim no- i gama ležaše prostrt mali čilim, na koji im prolaznici bacaju novac. Slušasmo | njihovo pjevanje, u kome se osjeća duh nekog religioznog nadahnuća i 1 molitve. Opazih, da se neki i po odi- i jelu sudeći bogatiji i ugledniji Perzi- I janci zaustavljaju i slušaju pjevanje ove skupine derviša, a zatim im daju 1 svoj »kram« ili »gađir« i odlaze dalje ' svojim putem. Mi pođosmo u grad i u jednom iz­ logu ugledasmo razglednice, razne i slike iz perzijske mitologije, a tu među i njima i portret pokojnog crnogorskog kralja Nikole. Knjižaru držaše neki Ermenin i mi tu kupismo nekoliko imaju iza sebe jako zaledje u svojim zavodima, zadrugama i drugim gospo­ darskim organizacijama. Novčani su zavodi jedan od naj­ važnijih faktora današnjeg modernog privrednog života, te su od prijeke potrebe, ne samo za pojedinca ili po­ jedina plemena ili pojedine skupine, nego i za samu državu. Da država bude neovisna o inozemnim bankama i financierima, daje pojedinim svojim bankama povlastice (privilegije), jer samo onaj narod se može razvijati i napredovati, koji je financijalno i ek nomske neovisan. Financijalne i nomske oeovisnosti p novčanih zavoda nema ljaju i kupe velike ka velikim organizacij. nim osobljem i t? industriju, obrt i državna bilanca nč se valuta poboljša. Ona pak držav ono pleme, koje ne zavoda, ovisno je državama ili ple financierima. bez svojih stan i u pocli<J vlastitu inđ stanju saj vine i sv mora sx inozemst: vlastite/ u inoz kav ? čini mora financ: u švojS da, koj financii pove godi ujedno sami svoje produkte najbolje unovčuju obradjujući na svojoj zemlji produkte potrebne za ove tvornice kao repicu, kukuruz, krumpir i t. d. Stočarstvo je i vrlo unosna grana gospodarstva a i u našoj zemlji radi velikih i jeftinih državnih ispaša vrlo pogodno za razvitak, samo bi trebalo uputiti naše muslimane-težake, gospo­ dare i stočare, kako da ga razviju što brže. Ovdje bi se takodjer osnivanjem modernih mljekara i stočarskih za­ druga ljude pobudilo na intenzivniji i moderniji rad. Organizacija. I 1 1 i ! I 1 i 1 ■ I i ј i ! I I 1 ј I Da se okupi, pridignu i sačuvaju Muslimani, potreban je i novac i orga­ nizacija, a za ovu naročito organiza­ tora, koji će je provađati. Usljed provadjanje, agrarne reforme dobiće muslimani velike svote novaca na raspolaganje a dobiće od nas taj novac baš oni elementi, koji nisu vješti baratati s novcem, jer u trgovinu nisu upućeni, a niti u kakav drugi produktivan posao. Bojati se je, da se ovi ljudi neće znati prihvatiti posla, kad taj novac dobiju, a u koliko se koji prihvati, da će nasjesti kojekakvim agentimaf koji će ga krivim informacijama navesti na posao loš, te bi se tako moglo dogoditi, da muslimanski elemenat, koji je u oVoj zemlji bio najbogatiji, postane najsiromašniji. Kako je medjutim danas muslimanski elemenat od svih triju elemenata najjači, čija imovina predstavlja veliku vrijednost, jer ne samo Što posjeduje zemlju, nego posjeduje i kuće, budući da je većinom u gradovima naseljen, to svakako pripada muslimanskom elementu, da u Bosni u pogledu industrije, trgovine i obrta vodi prvu i glavnu riječ. Muslimanski elemenat mora i vodiče Ovu riječ, bude li za vremena provedena njegova financij­ sko-ekonomska organizacija i uspje li toj organizaciji čvrstim vezama oko sebe svijet okupiti. Ovu pak organiza­ ciju ne mogu provesti političke stran­ ke. jer bi iz partajskih razloga pravile neprilika jedna drugoj i pobijale jedna drugu, nego naprotiv ovu organizaciju može provesti samo jedna ustanova, koja stoji van sviju stranaka i u opće van svake politike baveći se isključivo svojim gospodarsko-privrednim radom, a to je jedan veliki novčani zavod I za to je potrebno, da se u Bosne i Hercegovini osnuje jedan veliki nov­ čani zavod za cijelu Kraljevni Srba, Hrvata i Slovenaca pod imenom Jugoslavenska muslimanska centralna banka Kraljevinu SHS. Jedino ova i ovakova ustanova mogla bi predusresti ekonomsko padanje muslimana i provesti ekonomsku organizaciju muslimana na svakom polju, sačuvati ih i održati ih, da ne podlegnu konkurenciji drugih, koji i I : | i I B ma od Turs nije pblaJ razvoj vlasti je uvijek p državama i Turska je n rod treba, , stva i seb''C stupak doD^ se druge d’ zine unutar!' v Turska treba davati nove lc nja svemu j imala vlastiti tog kapitala. Ovo se sv pojedini eleme fesiju, a nar mane u drža’-’ nača. Naši s-j razglednica. U dućanu slučajno bijaše I halve za jeda" njegov sin i on nam ponudi svoju us­ strancima dao za dva. lugu, da nas provede po gradu, po- j se toliko puta osvjedoč kaže nam, šta je zanimljivije i zna­ ski trgovci trguju kao menitije u Mešedu. Sa zahvalnošću I ski jevreji, zahtijevajuć cijenu, a kad se s nj primismo njegovu ponudu i nakon što smo prošli nekoliko ulica i sokaka , onda vam daju za peti^ dođosmo u bezistan, gdje su najveće ' kako su vam malo p! Preko dva sata pregk. radnje i gdje je nagomilano svo bo­ gatstvo ovog grada. Cijeli je bezistan j stan i okolne ulice i pokrit ogromnim i visokim svodom, i pođosmo da pogled tajinstveni »best«. a sastoji se iz dviju pravih i križajuDok smo prolazili^ ćih jedna drugu ulica. Svagdje je ј uzorna čistoća, dućani su razdijeljeni | bližavali se l< bestu,^* Ermenin predaju, koj^J^ danas po esnafima Sad pregledamo cijeli povijeda o bestu i njihovoj gradn, niz dućana, u kojima se prodaju naj­ Ovdje se u Mešedu pred nekoliko ljepši tekinski, čerkeski i perzijski ćilimi. Sad smo opet pred dućanima, u ! tina godina odigrao boj između staša hazreti Husejina i pristaša J kojima prodaju limari raznovrsno po­ hamed alejhisselama. U tor^,-^' suđe, vaze i druge predmete ovog za­ nata. I tako dalje slijede dućani za . poginuo i sam hazreti HusC^j dućanima, trgovina za trgovinom, a . šiije pobijedili. Na mjestu po ulici vrvi sva sila svjetine. Osobiti | paše svoga svetitelja, pu nad njegovim mezarom veličansmiris meda i šećera osjetismo kad se približismo dućanima, gdje se prodaju , grobnicu, a uz nju sagradiše velilp i pripravljaju istočni slatkiši. Na tisuću ; lijepu džamiju. Grad Mešed postat raznih načina i u isto toliko oblika je | ćabom šiija, a ujedno i glavnim mje-4 stom istočne Perzije. Uz grobnicu tu sva sila slatkarija i ja opazih, da se pred ovim dućanima najviše za- ) hazreti Husejina sagradiše još jednu ustavlja mlađi svijet i djeca, i mi ku- ' i tu zakopaše zvijezdu Perzije, slav­ nog i znamenitog pjesnika Firdusiju. pismo halve i rahatlokuma. Tu se Nad njihovim grobovima podigoše viY osvjedočismo, da Perzijanci trguju is­ točnim načinom i po metodi, samo na | soke kule, čije kubbe pokriše suhinf zlatom. istoku uobičajenoj. Mi naime kupismo (Nastavić© se). za dva krana halve, a jedan Perzijanac malo kasnije za jedan kran. I mi , vidjesmo, da trgovac daje ovom svom sugrađaninu dva puta više te iste ; ŠiRITE „PRAVDU �Број naše vlade, mi ćemo se brzo uvjc< riti, da kod nje ovaj egoistički mo* tiv gotovo prevladava. I dok to ima smisla i razloga za prve godine nas Šeg državnog života, kad nam uis­ tinu Fali dosta stručnih činovnika, dotle postoji za budućnost jedna direktno opasnost, da ću nam to* liku visoke škole izliferovati masu inteligencije, da će nastati tolika hiperprodukcija, tc ćemo dobiti in* teligentni proletarijat. i dok je ta pogreška nastala nc toliko krivnjom same inteligencije, dotle ima jedna druga ogromna po* greška, kojoj je ponajviše kriva sa* ma inteligencija. Naime ona se je i svojim životom i mislima i osje* ćajhna u tolikoj mjeri udaljila od naroda, iz koga je nikla, da gotovo nikako i nc postoje veze između nje i naroda. To se odalcćivanjc naročito osjeća kod muslimanske inteligencije. Mi smo odmah rekli, da k r i v* n j a leži na inteligenciji ponajviše, a to će reći, da je ima i na dru? gim faktorima. Tu je u prvom redu sam karakter i da tako rečemo iz* vor obrazovanosti. Dok je u najno* vije doba naš narod spadao pod sferu istočne kulture, dotle jc og* romna većina naše mlade inteli­ gencije obrazovana u duhu i iz vrela zapadne kulture. Odatle i po* tječe velika poteškoća za našu in* tcligenciju. đa nađe zgodnu sredi* nit, zgodan način, kako će se izgla* diti te ogromne razlike u odgoju i kulturi. Zapadna je kultura kod in* I tcligenciju stvorila nesamo clruk* i čije navike i običaje, nego je pre* i okrenula stubokom i najopćenitije 1 nazore o životu i svijetu. I koliko- , god se to pitanje pričinjalo neznat* i nim. ono je ipak tako važno i tako i presudno za naš cjelokupni razvoj, da se mi svaki čas i na svakom ko* raku o njeg spotičemo. Stoga naj* veću pogrešku čine oni. koji poput noja turaju glavu u pijesak pred ovim faktom. Konzervativnost širokih slojeva muslimanskog dijela naroda još je uvijek toliko jako, da ne da, da se ti slojevi slijepo povedu za inteli* gencijom. Inteligencija je pak zadojena drugim idealima i drugim shvaća* njem, za koje nc može naći ražu* mijevanja među širokim slojevima, a koji ih sc opet nc može odreći, te jc tako silom prilika dobra većina postala izolovana. kao repa bez ko* rijena. Tako kod nas postoji spor izme đu inteligencije i narodnih masa. Moramo napamenuti. da nas ko nc bi krivo razumio, da se ovo ni* kako se nc smije uzeti generalno na svu inteligenciju, nego samo za je­ dan dio, jer je jedan dobar dio već davno uvidio tu pogrešku i putem kompromisa našao platformu za rad u narodu i sa narodom. Ko je promatrao rad i onog dru* gog dijela inteligencije, koji neće kompromisa, mogao je jasno vi­ djeti i kod njih znake uviđanja, da se moraju prikučiti narodu, ako hoće da uspješno djeluju među njim. Mi ćemo ovdje navesti samo nekoliko dokaza za to. Kad se je odmah nakon oslobođenja osnova* la u Sarajevu »Rađena«, u kojoj jc ! bio i lijep broj muslimanske inte* i morale bi ići za tim, da cjelokupni ligencije. mnogi su odmah uvidjeli, da sc pod ovako općom firmom ne razvoj harmonički. skladno tuce, to će reći, da su pojedini dijelovi može polučiti nikakav uspjeh, pa ne isprsuju previše naprijed, a da I su stoga bili prisiljeni, da osnuju m ušli m a n s k u »Radenu« za i drugi ne zaostaju previše natrag. Međutim ako pogledamo naš do । rad među muslimanima. Kasnije, । sadašnji prosvjetni razvitak, mi kad se je osnovala demokratska I ćemo zapaziti odmah na prvi po gled jednu abnormalnost: dok su ogromne mase naroda ostale i bez najelementarni je prosvjete, dok njima šta više ni danas nije dana Među drugim pitanjima, koja su na­ ni mogućnost, da je stiču, dotle su stala ostvarenjem naše nacionalne dr­ pojedinci postigli takav stepen o* žave, a čije je brzo riješenje bilo od brazovanosti, da se u mnogoćem velikoga ut'caja u našem daljnem go­ mogu mirne đu$£ mjeriti s inteli* gencijom najprosvjeucnijih naroda. spodarskom životu - bilo je i valut­ no pitanje. Ovomu se pitanju na ža­ Mi znademo, đa svaku vladu pri lost nije pravovremeno posvećivalo ni otvaranju škola i uopće pri širenju toliko pažnje, koliko se posvećivalo obrazovanosti vode pored opće Inu puno manje važnim pitanjima, bar s manih i socijalnih također i ego* istični motivi, t. j. svaka vlada na­ one sirane, s koje bi morala da usli­ stoji, da stvori toliki broj obrazom jedi i s koje bi imalo ujecaja. U koli­ vanih pojedinaca, da može iz njih ko su po koji put i pravljeni pokušaji, nesmetano popunjavati činovnički ostali su skoro svaki put neriješeni i nedovršeni Da je to tako, najbolje kader. Ako dublje promotrimo rad resima, dočim da Ondje ima musli­ manski zavod ili da imademo veliki muslimanski zavod, koji bi mogao po­ kriti potrebe cijele zemlje i rasplesti mrežu svojih filijala po cijeloj zemlji, ne bi se to moglo dogoditi, jer bi ovakav izbornik-musliman, na kojeg se od jednog inovjernog zavoda čini ! presija, došao svom zavodu i rekao | kako stvar stoji, pa bi mu se lahko pomoglo. Naši su dakle savjernici po ; provinciji radi naše slabe ekonomske organizacije prepušteni na milost i ne milost uplivima, koji dolaze sa пеmuslimanske strane i koji mogu nama biti na našu štetu. Mnogo je za to i u političkom pogledu nužnija ekonom­ Bk • ska organizacija i od same političke, B jer politička organizacija bez ekonom­ ske nema vrijednosti ili barem ne do­ lazi do potpune vrijednosti. B Jugoslavenska Muslimanska Orga­ В^ nizacija morala bi s toga raditi na I Bt 1 • ■"1 ;! 1 ■ 1 i' tome, da stvori jedan veliki novčani zavod, a kako već postoji »Musliman­ ska Centralna banka«, to ne bi even­ tualno niti trebalo stvarati novog za нг voda, nego bi se mogao ovaj već postojeći preuzeti i reorganizirati. J. M. 0. dobila je sada Vakuf u svoje ruke, a kako je Vakuf glavni dioničar, B a osim toga većina dioničara članovi su J. M. 0. to bi bilo vrlo lahko pre■ В dobiti »Muslimansku Centralnu banku«. “ Bl Ako ipak J M. 0. neće da preuzima »Muslimansku Centralnu banku«, onda >da neka osnuje jedan novi veliki zavod, koji bi se eventualno kasnije mogao ujediniti sa »Muslimanskom Central­ nom bankom«, te bi na taj način predstavljao jedan lijep kapital. BL Ovaj zavod mogao bi sebi potražiti zaleđe u sebi srodnim zavodima, koji rade po prilici s istom klfentelom, a uživaju svjetski glas i uoliv kao što ih se može lako u Engleskoj ili Americi naći, a ujedno bi mogao i otva. bf rati odmah filijale i po Makedoniji, te .№ Turskoj. Osnutkom ovogo zavoda ne bi mi ■ВВ- ■ r ' ‘ imali nakanu dijeliti se od naše braće 9 katolika i pravoslavnih, a ne bi nam uplivima i [u se ta nakana nikako mogla pripisivati V za to, što bi mi svom zavodu dali muslimansko ime, budući da se i na­ ša braća katolici i pravoslavni — premda smo jedan narod — organi­ zmu svaki pod svojim imenom i na koji idu za svoj način. Mi se moramo organizovati na ovaj način i na ovoj bazi, jer imademo ■■ В^ - ■ opravdane nade, da ćemo na ovaj na­ оо provinciji čin uliti povjerenje u mnogog našeg ^Lirani i n-mamo konservativnijeg muslimana, da nam ' služe kao uposvoj novac, svoje veliko blago, koje da su izbori za sada mrtvo i neupotrebljeno po san­ “a u žepačkom koducima leži, povjeri, dočim je sigurno, m tamo nemaju svog da ga on inače jednoj drugoj ustanovi pa i nikakove ekonomne bi nikada povjerio. [e, te su potpuno ovisni trna, koje mogu na njih Kada bi mi jednoć naš kapital ovako organizirali i dostigli našu braću IBr i7y°«^u uPravnic| ne c ziskih institucija katolike i pravoslavne u tom pogledu, jlti na svoje duž- onda bi lahko poradili na tome, da ’ut Prlb^ • da glasuju se svi ti zavodi u jedan veliki zavod ■žak, naročita * prijetnju, ujedine, jer bi i bolja braća bili, kad j ras. bi nam se jednoć kese pomiješale, F tom dijelu puaik musli. samo treba da smo svi pravi brat je­ ■like popravke. pr „џМа dan drugome, jer »Složna braća nove dvore grade, a nesložna i stare pro­ daju«. ■ta ne zantje’ Brtve, jer je Љ ■den i ne ost#« •• • ■ rade i napinju se iz petnih žila, da svaka narodnost što više svoje suplemenjake, pa Čak i svaka vjera svoje savjernike na ekonomskom polju pridigne i osigura, i što jače organizira, Svaki dan možemo čitati u novinama, kako se u našoj državi dnevno osni­ vaju velika poduzeća, provadjaju ve­ like povišice kapitala kod postojećih poduzeća, osnivaju nove tvornice i preuzimaju već postojeće od drugih državljama stranih država osnovane. IteJ’a ipak premda se industrija tako dnevno organizuje u našoj I ' i ! I j ' В^. м :s ■ в к .в ■ к BF BF к P *, . в в hlЛшо.obodj Ц kraj1 a. Ig jpćim svom inte- ■MLigencija i narod I ||||l| н в в g B в ■ в ■ В^11 ■ 1 ‘ •1 ■ ■ '» V 1 »kili slojeva naru ^Ontaliji. gdje prvi mogu da uđo Bnj&vaju i naj rafiniranijim kultur* niin zahtjevima, dok drugi žive za* pušteno i u potpunoj tami, sjetimo su napokon i svih industrijskih dr žava, gdje su razlike između kapi* talista i radničkih slojeva tako vclike, da se uopće mirnim i normah nih putom ne mogu ni približno dovesti u sklad, pa ćemo se odmah uvjeriti u istinitost gornje tvrdnju. I država kao najsavršeniji oblik društva i svi slojevi i struje u njoj stranka »Budućnost« sc izdvaja kao posebni m u s 1 i m a n s k i list, a pred izbore pokreće se »M u s I i* m unski l'cžak« i osniva Mu* s I i in a n s k a težačka stranka. Nu najočitiji dokaz za to uviđanje dao nam ju jedan od najnaprednijih i najinteligentnijih muslimana, kad je obrazložio isto tako naprednu, inteligentnu i usto vrlo agilnu mir slirnanu. da ne može biti biran u »Gajrctov« odbor jer nosi š e š i r. Molimo, da nas niko krivo ne ra* žurnije. Iznošenjem ovoga mi niti želimo koga osuđivati niti želimo za sc izbijali kakav politički kapi# tal. Mi samo to konstatujemo, kao dobar znak popravka, komu se kao patriote, kojima jc više stalo do uspjeha ideje nego do forme i na* čina, kako se do njena ostvarenja dolazi, od srca veselimo. Skogagod stanovišta posmatrala naša inteligencija muslimanski dio naroda, ona mu je dužna pomoći. Polazi li s isključivo humanog sta* novišta, ona jc dužna svome bratu, kao dijelu ljudske zajednice po* moći da se pridigne: polazi li s na* cionalnog gledišta, isto ga je tako dužna podupirati kao dio narodne zajednice, kojidoduše nije još pot* puno svijestan toga zajedništva, ali ga treba podignuti na taj stepen razvoja, da može doći do tc svijesti; polazi li sa stanovišta koga kultur* nog ili političkog smjera, mora ga isto tako pomoći, da može shvatiti opravdanost i korist toga pravca. Jednom riječi, za izolovanje inte* ligencije od naroda nema nikakva, apsolutno nikakova opravdanja. Neshvaćanje i skepsa, kojom naš narod redovito prati početak sva* kog podhvata i svakog rada, ne mo* Žc biti za to isprika, kao ni to što ч on brzo ne zagri’ava za nešto. Ircba poznavati dušu naroda. Ne znamo tačno, a kako u zabitnom se* ocetu pišemo ove retke ne možemo to ni kontrolirati, ali nam se sve čini da Tolstoj u svom »Uskrsnu* ću« na jednom mjestu veli po pri* lici ovo: Od naroda, za koji radi' mo i za koji sve žrtvujemo- nc mo* Žemo tražiti, da se zagrije za naš rad i da nas u njem podupire sve dotle, dok ga ne dovedemo na ta* kav stupanj razvoja, kakav mi Že­ limo i kakav će mu omogućiti, da se osvjedoči o potrebi i koristi toga radaS time inteligencija naša treba da bude na čistu, pa je odmah i kompromis lagan, a i mnoga ražo* čaranja uklonjena. Uvidi li to ona i počne li odmah prema tome od* ređivati svoj smjer rada, uspjeh je siguran. Naš je svijet pokazao og* romnu požrtvovnost i volju u radu za našu političku organizaciju, on će jc pokazati i u svima drugim smjerovima rada. Treba ga samo razumjeti, pa će se odmah moći i sporazumjeti. Л da i kog širokih slojeva na* • oda prevladava uvjerenje o og* nimnoj šteti, što lijepi broj inteli* gcncijc stoji po strani, možemo se na svakom koraku osvjedočiti. Agresivni istup nekolicine inteli* genata odmah nakon oslobođenja izazvao je prirodnu reakciju kod naroda, ali danas ju to sve iščezlo. Rad oko »Gajreta«, koji vodi go* tovo isključivo liberalna inteligen* čija, a koji pomažu i najširi slojevi naroda i ako ne u dovoljnoj mje* ri. najbolje dokazuje, da se ipak (lađe naći zlatna sredina kao plah forma za rad sviju. Promislimo o ovome i pohitajmo na posao, dok ima vremena! Naša valuta. "'Ш I Страпа 3 Strana „ПРАВДА" - „PAVDA" 340 Broj i ■ i I ' ; , I nam svjedoči činjenica, da smo mi bili skoro jedini od t zv. »nasljednih dr­ žava«, koji smo morali najdulje sno­ sili sve posljedice nespretnog eksperimentisanja žigovanja i prebiljegovanja, te koji skoro sve do danas u je­ dinstvenoj našoj državi — imamo dvovrsno novčano područje. Ovakim načinom vođena naša finansijska politika — morala je ići poste­ penom devalviraniu naše novčanice i ako za to nije bilo uzroka. Tako smo srljali današnjem katastrofalnom padu i tek se sada uviđaju loše posljedice �na inozemnom novčanom tržištu po­ digla vrijednost mađarske krune za i trostruko, štampanje nota moglo bi se i u iznimnim slučajevima sa ograničei nom sumom dozvoliti i to samo onda, i kada bi to bilo isključivo upotrebljeno , u investicione svrhe dakle u jednu i produktivnu potrošnju. Kod nas međutim ne stoji stvar ta­ ko, jer sudeći po novinskim izvodima I najavljenoga budžeta imamo mi I vrlo malo takovih produktivnih trošnji. Svemu ovom pridolazi još nesavesna špekulacija domaćih i stranih špekuianata Domaći špekulanti kupuju u velikoj mjeri t. zv. zdravu valutu i I zlato i kriomčare je za inozemstvo i i na taj način oduzimaju mogućnost uz povoljne uvjčte pokrivanja potreba do, maćim solidnim trgovcima u svrhu nai bave potrebnih uvoznih artikala. Izno| som strane valute iz vlastite države ispražnjuje se vlastito tržište valuta, a , istodobno sile se domaći trgovci na 1 kupnju na stranim iržištima, što vodi novčanoj potražnji strane valute, i po­ nudi domaće novčanice, a ovo je od I lošeg ubeaja na domaću novčanicu. Strani špekulanti kupuju kod nas preko svojih t. zv. poslovnih prijatelja i zdravu valutu, koristeći se pc voljnim diferencijama u tečaju i na taj način j forsiraju potražnju strane valute, što je na štetu domaće novčanice. Za ova , kovim spekulacijama prikrivaju se ' često puta i politički momenti želeći na taj način oboriti vrijednost do­ maće novčanice i na taj način provoI cicati socijalne trzavice. Po svemu ovom sudeći mi u do­ gledno vrijeme nećemo kraj svih pod­ uzetih mjera moći računati na kakovo osobito jačanje naše valute i budimo zadovoljni ako onemogućimo daljnji pad i ako ju popravimo na nedavnu visinu. Da bi se ovo omogućilo, potrebno je u prvom redu obustaviti štampanje banknota, nastojati ako ne postignuti budžetnu ravnotežnost a ono bar srna njiti deficit u jednu naravnu propor­ ciju, povećati i o mogućih redovan izvoz, zabraniti uvoz svih nepotrebnih artikala i povećati produktivnost. Pooštreni nadzor nad poslovanjem sa valutama i koncentracije trgovine s njima na što manji broj banaka imaće uspjeha, ako se još pored toga postig­ ne notiranje naše novčanice na stra­ nim burzama. Istodobno imalo bi do­ sta ujecaja na popravak naše novča­ nice, ako bi se na stranim burzama poslužila i vlastitim agentima, koji bi eventualno u izvjesnim momentima za državni račun poslužili t zv. bur: zovnim trikovima i na taj način para­ lizirali akciju stranih spekulanata. A. h učinjenih propusta i nastoji se svim sredstvima onemogućiti daljnji pad na­ še novčanice, kad već nije moguće po­ dignuli vrijednost njenu. Po ujedinjenju bili su kod nas vrlo povoljni uvjeti povećanja uporabne i prometne vrijednosti kako dinarske lako i jugoslavenske krunske novča­ nice. S jedne strane prirodno bogat­ stvo samih zemalja, a s druge strane politički uspjesi Kraljevine Srbije kao pobjednice u evropskom ratu - tre­ bali su biti iskorišćeni. Pogotovo ovim potonjim mogli smo uspješno podignuti vrijednost dinarske novčanice, a to tim više, što je danas bjelodano, da veliku vrijednost antantinih novčanica ne daju samo zlatni Mokovi i uvećana produktivna aktiv­ nost nego također i zgodno ’ poli­ tičko iskorištavanje pobjedničkog po­ ložaja. Međutim mi ne samo, da se time nijesmo znali koristiti, nego je još i naša komisijska politika i unutar dr­ žavnih granica Činila grješke i tako makar i nesvjesno uništavala vrijedosl naše novčanice. Nekoliko nave­ denih zapažanja dovoljni su. da se o tome uvjerimo. Učinjena razmjera krunskih novča­ nica za dinarske u relaciji 4:1 od strane države oborila je vrijednost naše novčanice, jer ju je sama vlast legitimirala kao bezvrijednu. Oduzimanjem 20", pri markiranju novčanica utjecalo je vrlo nepovolj­ no ni široke slojeve, jer se je lime gubila vjera u snagu države, što je opet imalo za pošljedicu prikrivanje i poskupljenje zlatne monote. Unutrašnje političko stanje, koje je partijskim borbama apsoibovalo sve raspoložive energije, odvratilo nas je od stvaranja jače produktivne aktiv­ nost;. Na taj način smo povećavali uvoz i onih artikala, kojih nijesmo ni trebali, a s druge strane nijesmo bili u stanju preurediti za izvoz ni onih dobara, kojim naša zemlja obiluje. Ti­ me smo uvećavali pasivnost naše i onako pasivne trgovinske bilance, što • također išlo na štetu naše novčanice Pored ovoga oteščavala je izvoz­ ne poslove loša saobraćajna i carin­ ska politika. Jedan od najglavnijih uzroka padu naše novčanice jest u lošem vođenju državnog gospodarstva, a naročito u budžetu, koji svršava sa ogromnim deficitom, te za čije se pokriće redov­ no uzimaju pozajmice kod emisione banke. Ovim načinom uvećava se inuucija banknota, a od kakvog je to ulicaja na vrijednost novcima — naj­ bolje se je vidjelo, kod Njemačke Aurtr :e i Mađarske. Ova potonja nedav­ no je obustavila štampanje nota i po­ stigla je, da se je u kratkom vremenu U eri pokrštavanja muslimana. Svima nam je još u živoj uspome­ ni ona silna ogorčenost bosansko-hercegovačkih muslimana, kad je Štadler po uputama Rima pokrstio nekoliko muslimanske dječice, te po kojeg Ci­ ganina. Šerif je zašao u narod s ogor­ čenim protestom proti tih pokrštenja narod mu je dao povjerenje najviše radi ovg. Naše je novinstvo ustalo najodlučnije protiv toga, a »Musavat« pisao je u tom smislu ratoborne član­ ke, koji su bili većim dijelom zaplije­ njeni. Stijepo Kobasica u »Srpskoj Riječi« proslavio se je pišući protestne članke protiv Štadlera i vlade. Dapače tada »Srpska Riječ« pretekla i »Musavat u protestima donoseći klišeje i fotografije Štadlerovih pisama. Mislili smo, da su ove nemile pojave Štadlerovom smrću kod nas skinute s dne­ vnog reda; nadali smo se, da živimo u danima vjerske snošljivosti, ali na žalost mi smo muslimani još uvijek izvrgnuti križarskim vojnama. Mjesto rimskog štadlera dobili smo pravo slavnog Štadlera, ali tim opasnijeg i podmuklijeg. Nije mi namjera, da o ovoj stvari pišem onako žestoko, kako bi morao kao musliman, nije mi namjera, da samu stvar u detalje raspravim, nego hoću samo mirno i hladno da копstaiujem fakta. Nije badava na lanj­ skoj proslavi Vidovdana, šio je dapače i u službenom Narodnom Jedinstvu« bila objavljena, valjda da se sačuva potomstvu blesavluk naše tadanje Врој 340 Bro) „ПРАРДА* — .PRAVDA’ Страна 4 Strana ! * : i i I ! i I i ■ ; i I . I i j ■ ! i I ; i . । ; ј I ! | ; i I ■ I i i i ■ i i ' i j I i 1 vlasti, govorio profesor Bogoslovije, i sad se ne sjećam, kako mu je ime, I da je pravoslavna vjera narodna vjera, I da je pravoslavna crkva narodna crkva i da je tako postalo naravnim, što je pravoslavno, to je i srpsko, odnosno, što je srpsko, da je pravoslavno, te da nije daleko vrijeme, da će i zalu­ tala djeca primiti jedino spasavajuću »narodnu« vjeru u državi Srba. Hrvata i Slovenaca-pravoslavlje. Kad je ovako jedan profesor na službenoj proslavi, u kojoj su učestvovale sve vjere, mo­ gao govoriti, šta li onda on radi, kad dobije fursat^ šta li rade onda drugi pravoslavni Štadleri? Eto u tešanjskom kotaru odmah prilikom prevrata da u seljaci subaši Danijalaginice Ibrišagića, tada zvanom Salkiću Salki, čardak i beglučku ze- ■ miju oko čardaka u selu Pojeznoj pod uvjetom, da prijeđe na pravoslavlje. Čovjek bio subaša i sad najedamput vidio se bez kruha, a ovamo rnu se daje imetak, pa zbilja prelazi na pravoslavlje i sad nije više Salkić Salko sin Ahn, nego Je Dušan Savić sin Alin. Koliko je učešća u tom imao pop pojeŽnjanski, na žalost nismo mo- ' I gli saznati. Iza ovog slijedi drugi slučaj. Žandar ј Ramiz Mujić bio je dodijeljen u Ma I kedoniju i Crnu Goru na službovanje | i vidjevši, da ne može napredovati 1 kao musliman, vidjevši, kako je i on sam morao u Makedoniji i Crnoj Gori i progoniti muslimane, odluči preći na i pravoslavlje, jer je vidio,da je ta vjera kvalifikacija i garancija za brzi avanzman. Još se je tu uplela i jedna Crnogorka, a i pop Savo llić umiješao svoje prste, ie na 18. 0. mj. slavila je pravoslavna crkva veliko slavlje, krstio je muslimana radikal pop Savo llić uz asistenciju drugog popa radikala Steve Dušaniča iz Pribinića, a da ni demokratski popovi ne zaostanu za radikalskim popovima u službi crkve i kršćanske vjerske snošljivosti, doletio je i pop Košta Angjelić iz Gojakovca, da i on svojom prisutnoŠću uveliča »sveti čin« pokrštenja. Interesantno je, da se ova sva tri popa prave velikim prijateljima muslimana, a ovamo uz veliko slavlje krste muslimana i od Ramiza Mujića prave sada Miroslava Vujića. Pitam tu gg., kako bi njima bilo, da mi pođe­ mo cd Miroslava praviti Ramiza? Bili oni bili mirni, kao što su bili taj dan muslimani grada Tešrja? Da ne bude i ta dva slučaja malo majci crkvi, pobrinula su se ova tri popa, da privedu i novu dušu u krilo pravoslavlja nekog Ahmetovića Sulejmana iz Prijedora, sada zapirača u Tesliću. Ja rabi, kako li su mu mjesto visokog željezničkog činovnika obećali, kad su žandaru obećali, da će postati narednik i tako se moći vjenčati, pa su si­ gurno i ovom nešto morali obećati. Eto ta tri primjera, a ima ih u Bosni sigurno više, najbolje orisavaju, kakve su kod nas prilike. Jednom se daje tuda zgrada i zemlja, da promjeni svoju vjeru i vlast to odobrava, Pitamo nadležne, je su li voljni oduzeti čardak i zemljište iz otmičarskih ruku i povratiti ga sopstveniku? Ako nijesu nadležni voljni to učiniti, onda će sami muslimani svoju reći u tome pogledu. Za drugi slučaj pitam gosp. Ministra Vojnog i Unutrašnjih djela, jesu li voljni sada zvanog Miroslava Vujića. žandarma u l'ešnju, iz službe otpustiti, jer ko svoju vjeru promjeni, taj ne može ni vjeran biti u službi. Ovim je činom prekršeno i jasno slovo zakona, koji veli, da se žandarm ne smije oženiti, dok ne postigne ćin narednika. Čujemo, da su pravoslavna bratija ovom Novici obećali ishoditi unapređenje za narednika. Ali iz fakta, da se je on oženio prije nego je postao narednik, jasno je njegovo kršenje zakona i mi tražimo, da se preko tog slučaja ne prijeđe mirno. Ovi slučajevi ne bi bili tako jaki, kad bi oni bili usamljene pojave. Ali oni to nisu. Oni su karika u lancu sistematskog kristijaniziranja. Sjetimo se samo govora potpukovnika Kušakovića na UskrN u Banjoj Luci, za koji ministar vojni još ni danas nije dao odgovora nar. poslaniku Ajanoviću, za što ga je ovaj i usmeno i pismeno nekoliko puta urgirao. Sjeti­ mo se slučaja pokrštenja lanjske godine u državnom sirotištu itd. Neka nas niko krivo ne razumije, Mi niti hoćemo a niti možemo zaprijeČiti prelaženje iz jedne vjere u drugu, Ali ovdje se radi ponajviše o službenim organima i ustanovama koje vrše pokrštavanje i mi to nećemo i ne smijemo da gledamo mirne duše. Hidajet. Naši dopisi. Mostar, 25. sep. 1921. Na temelju osude okruŽ kao prizivnog suda u Mostaru, a u smislu nove beglučke uredbe od 12 V. 1921., kojom je poništena zloglasna Srškićeva ure­ dba o zaštiti uzurpatora, kotar, sud u Mostaru na 2. o. mj. deložirao je Ristu Kajgu sa posjeda Saliha i Alage Hasanagića u Hodbini, što su ga Risto i sinovi mu odmah poslije oslobođe­ nja nasilnim putem oteli Braći Hasanagićima. Prigodom deložacije bilo se sakupilo veliko mnoštvo seljana s na­ mjerom, da ddožiranje zapriječe. Ener­ gičnom držanju sudskog izaslanika i oružničke patrole imade sa zahvaliti, da je deložacija nesmetano provedena. Ovogodišnji plod ovoga zemljišta stavljen je pod zapljenu, jer pripada vlasnicima zemlje. Usprkos tomu uzurpatori su u razdoblju od 2. 12. ov. mj. sav preostali plod csim grožđa i voća pokrali. Ali po zemljoradničkim agitatorima Risti Pičeti i Dušanu Papiću nahuškani seljaci nijesu nikako mogli shvatiti, da bi zakon mogao dati pravo jedno­ me muslimanu, jer su oni kroz ove tri godine odgojeni u tom duhu, da stoje iznad zakona, te se bili orgazirali, da Hasanagićima zapriječe berbu grožđa u vinogradima, što se na re­ čenom zemljištu nalaze. Doznavši Hasanagiči pravovremeno za njihovu nakanu, o kojoj su ga obavijestili l.azo Lučić, glavar iz. Hodbine i Vaso Laketić, koji je pred Čamilom i Osmanagom Ramićem rekao, da Hasanagići neće bez velikoga jada grožđa obrali.j zatražili su oružmčku asistenciju, im ;e i data. fl I fl в д | pao. Svi оИ ■ agić pГ si . < - -: i Л лВ Varcar Kod nas se je desio slučaj dne sati na večer. Udje Čavka, krojač i druB| Čavka udarili bez ika. s na nasci lu^icnoL «l.i llu-ciiD.i /јсп). K.i kojom je .i - ko I> a . ■ ■ a ■ u <!., ™ za ikoje • nosi ib< n malo , , ta -■'•r^. (> . preg i U:ce i redo*.. u jr n.)OglcG ■ do zakljuuk:' ’ . , ■ samo zato, rac, a žrtva . bestu^ . fona navešč.du’ uanas Skoro je ?stu 1 n) -OVOJ gradj sliman Osin 5edu Pred nekoliko •Jostioni, boJ »zmeđu M našto ih je ('sejina i pristaša vada, na konci™- u tomzčm « koji je kavdu z;^1 Husrvati 4« stran jun i zatvoiAl65^ bvVe Pavo Čavka) uwJeUa> peta nar* ren ie Hnžbie i veličans г ’diše velne ; dana. Za ovaj slučaj bi mu... Posta^ smjesta zatvoren, oružje bi mTJ^- 1 oduzelo i radi nedozvoljenog n< 4 Šenja politički kažnjen i radi teške tjelesne ozlede hio bi sudski pro­ gonjen. Mi dolazimo do još jednog za^ sljučka, da je uzrok ovom nejedna kom i pristranom uredovan ju naših političkih i sudskih vlasti u tom. Šio su ori’ani tih, vlasti sve s ruda г katoličke vjere. Mi molimo više vlasti, da posvete više pažnje na šem kotaru. gl �CipaHa 5 Strana — »KRAVUA’ Б^ој 340 Broj I kad se unatoč toga izlazi s tvrdnjom, da između tzv. grupe dra Spahe i iz­ među dra DŽ Kulenovića »nema ni­ kakvih nesuglasica«, onda se ta drs­ kost nc može drukčije razumjeti, nego Kad je kmet musliman, a aga kao avaranje našega svijeta i zavo­ pravoslavni. (Ili kako nekvalifiko- đenje u bludnju. vani sreski načelnik, a bivši raču­ Nu ta drskost prelazi već u prostanarski asistent Krstić rješava ag­ štvo, u nitkovluko, kad se jedno šu­ rarne sporove?) Mi smo već neko­ plje blebetalo drzne da ustvrdi za tzv. liko puta pisali o ovom dahiji i nje- i grupu dra Spahe, da je »i z i g r a n a govom proganjanju muslimana. Ali o i prevarena od grupe dra Karameovom, o čem danas govorimo, nadma­ hmedovića«. Kolikogod nastojimo, da šio je Krstić i sama sebe. U Vlaseni- se održimo na visini razboritih i hla■taLima muslimanska kmetovska dnih ljudi, mi nemožemo da ostanemo ' Vlasništvo polovice dovoljno hladnokrvni prema ovakoВ^У^Вк "‘i!'(;i kupio vom preuzetnom derištu, koje sebi uzu-rpira pravo, da grupi narodnih poslaniko, među kojima ima i 9 akademski naobrazovanih ljudi, dadne pljusku u lice, tvrdeći, da su se dali odredaba agra- prevariti i izigrati. Da li je bio izdajnički rad dra Karamehmedovića i Korkuta, 0 tome će zemaljska skupština reći svoju, ali već unaprijed uvjeravamo svakoga, da zlikovačkim napadajima na vodstvo ■L organizacije i pojedine njegove članove neće ta derišta postići, što žele. Grčko-turski rat. Bilješke. K - |кв II B Ko stradava? »Srpska Riječ« trubi, da u Sandžaku i južnoj Srbiji strada­ vaju više pravoslavni nego muslimani. Neka joj na to odgovori »Balkan« od Mrl В’ ' j j । j i mo ovo : K. Mitro vic a, 19. septembra. — I Noću između 14. i 15. ov. mj. jedna ! grupa odmetnika od dvadeset ljudi Ra oteli su Šabanu Smailuiz Brotia sreza Dreničkog jednog konja, jednu kobilu i ostalu stoku pa iste otjerali u pravcu sreza Istočkog. Tu istu noć takode deset odmetnika , Kraljevo zdravlje. Posljednih se ušli su u kuću Sadri Jetuleiz dana i u našoj i u stranoj štampi Bošnjaka, opljačkali ga, pa se potom javljalo, da se je zdravlje kralja Alek­ u nepoznatom pravcu izgubili sandra pogoršalo. Francuski i Tali­ Vlasti su naredile potjeru za ovom janski listovi govorili su o ponovnom bandom odmetnika, ali je potjera pogoršanju kraljeva zdravlja, i napo­ ostala bez uspjeha, jer su odmetnici menuli, da je to pogoršanje po saop­ zaturili svoj trag i izgubili se neznano ćenju našeg poslanstva u Parizu nas­ ИГр^’ đinih gdje. Sutra ćemo objaviti naknadni tupilo uslijed lake prehlade, ali da njihova izvještaj. nije opasno i da se je kralj već pridi■ ije musli- 1 gao iz postelje. Povodom tih uzne­ Požar u Plevlju. — Prekjuče je Kaga ili semirujućih vijesti, naša je vlada brzoRP^emo da do temelja izgorjela kuća A d e m a ’«vP9 upitala dra Dragutina Jankovića, Smajlovića. Uzrok paljevini je neFćost i slične rL pOspat Istraga se vpdi, ministra dvora, rizu kod kralja, te je dobila od njega Ubijeri hajduk. — Ucijenjeni Ra Pravda.' odgovor, da se kralf Aleksandar po­ hajduk Aleksa Antić iz Debelja ^^ria našu lako oporavlja i da njegovo zdravlje sreza Novo-varoškog ubijen je 1 5. ov nije u opasnosti ni od kakve nove mj. U srezu Zlatiborskom. od strane komplikacije ni oboljenja. žandarma Iz sreza. Dakle: Sve žrtve pljačke muslimani, SJEDNICA CENTR ODBORA J. a jedan hajduk ubijen i taj pravo­ M. O. Kako nas predsjednik naše slavni. ■ Z1 nоmе , ' ! | I I Grčki se kralj vraća u Atenu, što je u vezi sa grčkim težnjama za mi­ rom. Prilike, u kojima se nalazi grčka vojska, očajne su. Vidi se i po odluci vlade, što kani dosada zaposjednuto zemljište da proglasi anektiranim. Međutim prema izvještajima, što ih prima inostrana štampa, glavna sila grčke vojske potpunoma je opkoljena između Mihalića, Sari-Keja i Sivri-Hisara- Jake turske sile s teškom arti­ ljerijom neprestano pridolaze prema ovim tačkama. Grci očajno naštoje da izbjegnu ovome opkoljenju. Općenito se drži, da je rat ušao u odlučnu fazu i da danas već ne može biti govora 0 tome, da bi Grci mogli stvoriti novu frontu između Eški-Šehira i Seid-Gaza. Turske čete u pravcu Ismetskoga poluotoka zauzele su Mihalić, te se već spojile s onim četama, koje su zauzele Sivri-Hisar. Tako bi bio neprijatelju "odsječen uzmak na zapad. U ofenzivi će doskora početi su­ djelovati nova jedna vojska, koja je formirana u Bolu-u, i s kojom zapo­ vijeda Nurudin paša, vjerojatno će su­ djelovati u operacijama prema Bruzi. Ta‘ vojska naročito je bogato opskrb­ ljena teškim topništvom. Kako »Times-u« javlja njegov do­ pisnik iz Smirne, grčka vojska se je povukla liniju 40 km. pred EskiŠeherom. " кВГ Domaće vijesti. ■ Иг ИрB i j' * - .. к, в > в B 4 ~ da у ' у sкi I A ” P. govor. - двп/abune i stvaranju politi^rJBKta među muslimanima, kad ^upravo ona spiritus movens cijele e rabote i kad se njena egzistencija tome osniva. smo već u svoje vrijeme kon^Bvali, da sa shvaćanjem i akcijom ^■r. Dž. Kulenovića nema ni jedna K grupa našeg poslaničkog kluba Bolutno nikakove veze, te da se Bime ni jedan naš poslanik ne slaže. Novim pitomcima Niže vojne akademije, koji treba da stupe u prvu godinu tridesetog septembra ove godine, odlaže se nastup za 31. oktobra 0. g. — Komesar za sar. gradsku općinu: Dr. Novadt. „El-Kamerov“ teferič. U petak, 30. septembra 1921. biće El-Kamerov teferič, uz sudjelovanje vojničke mu­ zike, u Koševi kod Ćurčića vile kraj vode, u korist siromašnih đaka osn. škola u Sarajevu. — Osim domaćih igara i raznih natjecanja, skopčanih sa lijepim nagfadama, biće obilata tombola i vučenje loza, gdje se za 1 dinar može dobiti K 1000, a da i ne spominjemo druge šaljive stvari kao: magareća pošta, mačiji marifet, morska panorama, fotograf a la mi­ nut, zrakoplov i t. d. Obilat izbor raz­ nih domaćih slatkih i slanih jela, raznog voća, turska kahva, razne zahlade sa i bez alkohola. Ulaz besplatan. Početak u 10 sati. Milodari primaju se sa zahvalnošću. U slučaju ružna vremena, teferič će se održavati u društvenim prostorijama, na Bendbaši 4. Šegrtska škola. Odbor društva »Hurrijjet« šalje nam ovu objavu: Na dopis Pokr. Uprave za B. i H. broj 140.331 'О.Р. od 14.'IX. 0. g., a zakIjučkom odb. sjednice od 22/IX. 21. stavljamo do znanja svima zanačijamamajstorima, kod kojih su namješteni naši štićenici, da će upis u Šegrtsku školu biti od 2°. do uključivo 30. sep­ tembra i da škola počinje 1. oktobra ove godine. Upozorujemo naročito gg- majstore, da, prema naređenju Pokr. Uprave broj 52.195 O.P., svaki šegrt mo­ ra pohađati Šegrtsku školu, te molimo, da djecu redovno šalju u školu. I i : . i | I | : ' , . | I i I i I i’A sarajevsku gradsku op, I organizacije g. Maglajlić brzojavno obavješćuje, sjednica C. O. sazvana je prema Statutima za 4 oktobra o. g. Članovi su pismeno p »zvani, da toga dana nefaljeno dođu u Sarajevo. в ?iitiku grupe nar zast Bk 'Hi nar. zastudhe nema nik.,^F 'i su oni mišlje[L -'-d J. M. 0. niji ^c’'-o i njegova Keba poduzDrevarenj »ut Priboj- ^vića B ', naročitoat0 »•^tcnc, izvcj odiKtom dijelu pug. dr. etike popravke, SVaki bslobodi i odgodi od Rmog kraja. 1'4 želja i Bta ne zahtj^ nije se Brtve, jer je ф kluba Bleji i ne oštrenje je u: | da se priređivački odbor osjetio po­ nukan, da je produlji do nedjelje, 2. oktobra. Petak, 30. 0. mj., određen je I isključivo za ženskinje s tom namje* rom, da se olakša posjeta musliman­ skom ženskinju. I Naš opširniji izvještaj 0 izložbi nije zbog obilja gradiva mogao doći u ovaj I broj. Politički pregled. Muslimanski klub. 27. 0. mj. prije podne od 10 do 12 sati držao je sje­ dnicu Muslimanski Klub. Ova je sje­ dnica trebala da bude vrlo važna po daljnju politiku musi, kluba, ali pošto svi članovi nisu bili prisutni, to je rješavano 0 čisto unutrašnjim stvarima kluba. Vođena je diskusija 0 klubskim sekcijama. G. Kurbegović referisao je o radu klubskih članova u pojedinim odborima. Ministri gg. Spaho i Karamehmedović referisali su 0 njihovom radu. Iduća sjednica bila je zakazana za 4 sata po podne. Na njoj su izabrane pojedine klubske sekcije. Razoružanje Mađarske Prema izvještaju čehoslovačkog presbiroa, idućih dana sastat će se Beneš i Banfy. Raspravljat će se ’o zapadnoj Mađar­ skoj. 24. 0. mj. je kancelar Šober imao konferenciju sa predstavnicima Fran­ cuske, Engleske i Italije na kojoj je pretresano pitanje zapadne Mađarske. Prema izvještajima iz antantinih krugova, francuska vlada je riješila, da se provede potpuno razoružanje Mađarske, koja ometa mir u srednjoj Evropi. Doznačen kredit za provedbu agrarnih uredaba. Kako smo obavi­ ješteni s pouzdane strane, doznačen je sa strane Ministarstva za agrarnu reformu Agrarnoj direkciji u Sarajevu kredit od 1,000.000 D za provađanje uredaba 0 likvidaciji kmetskih odnošaja i postupanju s beglučkom zem­ ljom u Bosni i Hercegovini- Tako će ovaj posao moći da se nesmetano obavlja. Osnutak musi, zanati, kreditne Štedionice. U ponedjeljak, 26. sept. 1921.. obdržavana je konferencija pred­ stavnika više zanatlijskih društava i tom je prigodom osnovana Musi. Zanatlijska Kreditna Zadruga s 0. j. sa sjedištem u Sarajevu. Osim toga su stvoreni vrlo važni zaključci 0 orga­ nizaciji muslimana zanatlija i sitnih privrednika, koja se ima u najskorije vrijeme provesti. Provedenje ove organizecije preuzeo je »Hurrijjet« za sarajevsko, travničko i mostarsko ok­ ružje, »Fadilet« u B. Luci za banja­ lučko i bihaćko, te »Senaat« u Tuzli za tuzlansko okružje. Pomenuta dru­ štva obratiće se na sve muslimane zanatlije i prijatelje našeg obrta, da pristupe u organizaciju, kao i da osni­ vaju štedionice. Mi sa svoje strane najsrdačnije po­ zdravljamo ovaj lijepi i korisni korak naših svijesnih zanatlija i želimo im dobar uspjeh, a u jednom od nared­ nih brojeva zabavićemo se opširnije ovim našim tako važnim pitanjem. Sa izložbe. — Na našu zanatskoindustrijsku izložbu tolika je navala, j ; I činu. Primamo od mahaljana iz VII. gradskog kotara sarajevskog ovu pritužbu: »Jedan od najzapuštenijih dijelova Sarajeva je gornji dio VII. gradskoga kotara, (ulica Brijeg, Bjelovica, Okrugla i Begovac), za koji se niko ne brine — osim sekutora, koj’i nas ni­ kad ne mimoiđe, kad pobire općinske daće. Prije po godine dali su svi stanov­ nici gornje mahale molbu na općinu, da im se uvede električno svijetlo, pošto je uvedeno i u sve obližnje ulice, ali od općine dobiše samo I iјеро obećanje i stvar se s tim svršila, premda su saznali od upra­ vitelja elektrane na Hridu, da sada ima’dovoljno električne snage naraspolaganju. Osim toga kaldrme su strašno izrovane, da čovjek može u pomrčini i vrat slomiti, a što je naj­ opasnije bistrički potok, nije nikako ograđen, počevči od željezničkog mosta u Bistriku. Prije !par godina je jedan čovjek pao u potok, gdje ie i ostao ležeći, a prošle zime su 3 konja pod tovarom zaglavili u tom potoku, a s toga Što potok nije ograđen. Svraćamo pažnju našoj općini na gornju opravdanu pritužbu. Hurrijjetov veliki jesenski teferič ; 1 : i ' : ; I j biće dne 30. septembra 0. g. u petak u Bijeloj bašči kod Medreseta, uz su­ djelovanje društvenog tamb. zbora sa bogatim i biranim rasporedom. Obi-’ lan bife, p e č e n j e b e st i 1 j a, janjci na ražnju i t. d. Početak tačno u 1 h p. p. Ulaznina dobrovoljni prilogu korist Hurrijjetova šegrtskog fonda. — Pobliže u plakatima. Bogata zakuska na izložbi. Pri­ likom posjete muslimanskih gospođa na industrijsko-obrtničkoj izložbi biće u petak, 30. ov. mj., poslije podne bogata zakuska isključivo za musli­ manske gospođe u paviljonu Budimira Ljuštine. kralj, dvorskog dobavljača. Pripreme i poslugu najfinijih kolača, slatkiša i ostalih zerzevata vodiće gospođa Jelena Ljuština. Dr. Goldfarb, Čukovica ul. 10 vratio se sa puta. (Liječenje sa umjetnim sunčanim svjetlom.) �Strana 6 Страна Bro; 340 Боо« „ПРАВДА* — PRAVDA* Trešeljak. čara po ambiciji, a novinara po zani­ manju, odlučio je, da izradu ovog ženijalnog plana povjeri uredniku »N. Sjajna karijera. »Naša Pravda« P «, te da ga u isto doba predloži za u broju od 21. rujna 1921. veli o po­ Nobelovu nagradu, samo ne znamo litičkoj situaciji: Svi znaci govore, da | još, koje struke. Čestitamo! se već primiču zadnji časovi vladinog Ko nađe, dobiće nagradu. No­ parlamentarnog bloka i izgleda da će j radikali još tako zgodno prekinuti sa I seći izvještaj o skupštini J. M. 0. iz. Tešnja u Sarajevu, izgubiia sam ne­ svojim saveznicima, da će oni bez oklijevanja ući u cijelosti u novu vladu, i kako jednu »0« na putu između Vranduka i Kakanja. Ko nađe, neka dok će demokratska stranka i Jugo­ slavenska Muslimanska Organizacija, ■ je donese u uredništvo, pa će dobiti kojima je Pašić i onako među njiho- | veliku nagradu. »Večernja Pošta«. vim izbornicima ugled ubio, ako još zavremena se ne snađu biti će stav­ ljene pred gotov čin, te kod sastava nove vlade neće uopće moći učestvo- . preuzima sve vrsti tapetarvati.« skih poslova uz umjerenu Kako čujemo g. Protić, čim je pro- I i solidnu cijenu. — Posao čitao ove ženijalne kombinacije i pro­ tačan i solidan. ročanstva našeg nadobudnog poete po rođenju, inžinjera po struci, a politi­ LIPNIH ТЕНЕ2ПД 36. TAPETAR i DEKORATER Rudarski odsjek Ministarstva šuma i rudnika u Sarajevu. Broj: 145.945 Sarajevo, dne 27./1Х. 21. Oglas Rudarski odsjek u Sarajevu izdate putem natjecanja dobavu od 30 vaguna brašna i jednog vaguna pšenične kru­ pice (griza) u jednoj ili više partija, ali ne ispod 5 vaguna i to: 1 vagun pšenične krupice (griza) 7 vaguna brašna za pecivo, 7 vaguna brašna za kuhanje i 16 vaguna brašna za kruh. Cjelokupna količina orašna ima da se dobavi najkasnija do 31. oktobra 1921. Prazne vreće dostavite se dotič­ nom liferantu ili mlinu frano na ras­ polaganje. Dobavljač ima u ponudi da naglasi od kojek mlina kani da brašno nabavi. Biljegovne pristojbe od 1 1/2 %, 1 % porez za poslovni promet i 1 %. prinos za potrošačke zadruge ima po zakonu da snosi sam dobavljačSa 20 dinara biljegovane i zai^ čaćene ponude sa znakom »Ponuda na .... i ■ Za održati avijeh zdrave zube jest: ELIDA - pasta jer je od mjerodavnih autoriteta zubne medicine kao najbolja primata. Odlična svojstva znanstveno iskušanih sastavina čine ELIDA-pastu za ono što jest: Najbolje sredstvo za zube. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbert Vita LevI, Sarajevo. Despića ul. i Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i H dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tu Potpuno uplaćena dioni< ka glavnica K 20,000.000’ . Ulošci preh Pričuve preko K4.000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbo® 104 Uzima u pohranu svake vrste, vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite^ burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa d’ OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPO Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu, d. d Prema zaključku 1. izvanredne glavne skupštine našeg zavoda obdržavane dne 29. maja 1921. pripada starim -dioničarima (t. j. onim od I. i II. emisije) pravo opcije na po „Prvoj hrvatskoj štedio­ nici u Zagrebu" preuzete dionice 111. emisije proporcionalno prema posjedu njihovivih dionica t. jna svakih pet (5) dionica 1. i 11. emisije mogu stari dioničari optirati 3. Potpuna protivvrijednost za dionice imade se odmah prigod prava opcije u gotovom položiti. 4. Za svakih K 100’— nona svaku dionicu imade se pol K 6 50 za kamate, dakle u j po komadu. 4 dionice ili. emisije 5. O uplatama izdati Ć privremene potvrde (međutimril dobro sačuvati, jer će se kj povrat tih potvrda nove diore uz slijedeće uvjete: 1. Pravo opcije mora se izvršiti do uklju­ čivo 31. oktobra 1921. i to samo kod same Muslimanske Centralne Banke za B. i H., d. d. u Sarajevu ili kod njezinih^ podružnica u Banjaluci, Brčkom, Bugojnu, Čapljini, Prije­ 6. Dionice, na koje ne 1921. izvršeno pravo opere: tačke 3. gore navedenog zf fl na upis svakom muslimane 1X1. do 1.ХП. 192i„ što će posebno oglašeno. doru, Travniku i Tuzli. 2. Prigodom izvršenja prava opcije imaju se predložiti dionice ili medutimnice I. i 11. emisije radi označenja, da je pravo opcije izvršeno. 299 1—5 Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Sarajevo, dne 27. IX. 1921 Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O, Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Herceg, u Sarajevu. Štamparija D, i A, Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5b93d0bf04e1ce6138a120cbc21913af.pdf b0d1ac04ad7fdfbbdd86beff07a185e3 PDF Text Text r nr>«~\RTNA П nOTOVH PLAĆENA pr Pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 1*0.—; za inozemstvo K 250-—. Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ^UIO ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, subota, 1. oktobra 1921. (27. Muharema Čekovni račun post, štedionice 1119 340.) Ciodina ili za gradnju — cesti, ali narod kuluči , vci ovog bezdušnog lenčarenja po policijskim oblastima, premda mu sandžačkim uredima. od toga nema nikakovc koristi. Da se sad pozabavimo naporne# Ja se nadam, da će ovaj izvještaj nom komisije o agrarnoj reformi. svodom izvještaja međustranačke komisije o ta; otvoriti oči ljudima koji vode mini# I uvodu svog izvještaja, pod toč# mošnjim prilikama. starstvo saobraćaja, pa ću da pre# ' koin3, komisija konstatuje ovo: IV. đem na još jedan prijedlog komi# ' »Od oslobođenja na ovamo, od# ganju čovjeku , ja. Interesantan je naročito ovaj' sije- U petoj taćci tog izvještaja ko# nos između muslimana i pravoslav# krivicu za I stavak izvještaja, kojim se vladi misija skreće pažnju vlade, da u ; nih pogoršan je i ekonomskim prili# mo mini# preporučuje izgradnja ceste Sano# ! nekim tamošnjim krajevima po# ' kama, koje su se znatno izmijenile prosvje# viči Belo Polje, koja nc bi mnogo ’ stoji u svom začetku »razvijena do# na štetu muslimanskog življa izvo# e kakvih, stajala i radi koje onda »ne bi imali maca industrija«, pa naročito is# i Penjem agrarne reforme«. Izvještaj vorim. taj teški fakt, da se jednoj okružnoj tiču potrebu, da se posveti veća 1 je škrt u opisu tog izmjenjenog sta# varoši, Belom Polju, nc može ni s pažnja čilim arskoj školi u Sjenici. nja i ništa više o tom ne govori, pa koje strane pristupiti drukčije nego Dalje ističu potrebu, da nadležno : je onda tim značajniji predlog komi# arod na konjima!« Konačno komisija ministarstvo »preko okružnih i sre# 1 sije o saniranju tog stanja, koji gla# i kul# predlaže prešnu izgradnju puta Be# skih ekonoma preduzme energične : si doslovce: »Naposlctku nalazimo ^rimi# lo Polje—Prijepolje, kojim bi se ' mjere, da se prirodno blago ovog I da je potrebno odmah agrarne od# ur# oživio čitavi ovaj potpuno zabačeni , kraja što više iskorisiti na dobro nose — pravilno raspraviti. 1 fakat, naroda, a naročito da se što prije I Što to nije dosada učinjeno, mnogi okrug. Eto tako stoje saobraćajne prili# razvije voćarstvo, jer mi smo sa drže da su i razni poremećaji u on# te= kć Sandžaka, pa je li onda čudno# žaljenjem konstatovali da u tom i dašnjem društvu nastali, pa da di# vato što tamo ide sve polako i nao# pravcu, iako postoje sreski i okru# I jelom u tome treba tražiti uzroke • pako? Kako stoji sa aktivnošću or# žni ekonomi, nije ništa urađeno, a I javnoj nesigurnosti«. Od koga je, gana tog ministarstva. Da mi se ne može se vrlo mnogo uraditi, naro# i dobro je imati i ovoliko priznanja! bi pripisah pristranost, poslužiću čito u napreci pomenutom pravcu i Jer kad jedna međustranačka ko# nm se citatom iz »Politike«, koja jc u i u pravcu poboljšanja rase stoke, i misija konstatira da treba pravilno broju od 21. ov. mj. donijela i ove koje u ovim krajevima ima mnogo, ■ raspraviti tamošnje agrarne ođno# i m# stavove: »Sve građevinske sekcije ali malo blagorođene, jer nigdje ni# i se, onda Je to neoboriv dokumenata pri# u Sandžaku imaju pun broj činov# ; smo vidjeli nikakvo lijepo priplod# , da je črčkanjc pomoćnika g. Stcve Zem# nika,*i to 15 njih na broju, a ni# i no grlo.« Komisija ovako završuje Vukosavljevića prešlo dopustive ^tivnijim jedan most nije tamo podignut i i tu tačku svog pretiloga: »Jednom i granice, i da je njegovo razmetanje trsi tovar# nijedan drum popravljen. Sta više, i rječju mi smatrama da u ovom i sa tapijama štetno i samoj državi. i kola izra: te građevinske sekcije, na kraju pravcu nadležno ministarstvo treba Hoće li šta koristiti ovaj tuš komi# Ovako sta# budžetske godine, vraćaju državi neprekidno da radi, ako se hoće da sije? Ja vjerujem da hoće, i stoga isumnjivo kao uštedbu sve kredite, koji su bili , narod ovoga kraja privredno ojača. , neću da ponavljam one strasne jade .tim hi se u ovom kraju-uz pojavtt : гпс volje, Što ii? muči tamošnji mu# rho i priv# namijenjeni za popravku drumom” ta ovoga kra# val...« U tom »Pol itik inom« napisu blagostanja otvorilo polje rada i na 1 slimanski živalj. Mećem tačku na a računa za ima i vrlo duhovito objašnjenje svim ostalim stranama, što bi se i to tužno poglavlje o bratskoj - ne# [anske. Po ovakog nesavjesnog držanja tog či# i nesumnjivo lijepo odazvalo i na ja# uviđavnosti-.. Li u stanju novništva, pa ću da ga citiram. »Po# I vnu bezbjednost« No drugi nek otvore oči! U tom pravcu nema se šta dodati ino« itd. lirika« veli doslovno: > Kad se ovih I Beograd. 22. IX. 1921. jstalost dana bude ponovno povela riječ o !-i objasniti. Potreba je samo stroga Г predla# budžetu i o okresavanju izdataka na i istraga, kojom će se ustanoviti kri# Sakib Korkut. a ja ovo: činovništvo. svi 'e ministri grak# ie dalje, nuti da im je nemoguće bez činov# odmah sa# nika raditi- U tome će smjesta naći ruga raškog potporu i kod narodnih poslanika, ia dođe u bliži čijom su intervencijom svi ti činov# m i trgovačkim nici i ponameštanh. Ovoj duhovi# Odmah, čim je ustav donesen, protivna ovakovom rješenju našeg hadžbinc«, kako bi toj kritici nemam šta nadodati, već ustavotvorna se je skupština pret# ustavnog pitanja, kakovo je postig# o mogućnosti, da ću ju nadopuniti ovim značajnim vorila u zakonodavnu, a ustavni nuto vidovdanskim ustavom, pa bi ) pridigne. »Iz iz# događajem. Proljetos sam u druš# odbor u zakonodavni, koji ima pro# najpravičnije bilo, da sc konsulti# o bi, veli dalje ko# tvu sa dvojicom kolega išao u Pri# učiti sve dosadašnje privremene za# ra narod, neka reče, odobrava 11 ili ni od Uvca prođu# jepolje na jedan zbor. Kad dođo# kone, koji su u formi uredaba re# i ne odobrava takovo rješenje. To bi f do Prijepolja. U smo u stanicu Uvac. zatekosmo ne# gulisali nakon rata nastale promje# I bilo po mišljenju jednih pogotovo :eba poduzeti nužne koliko uglednika iz Priboja i dva ne u državnom životu, odnosno u opravdano, jer gotovo ni jedna par^ •ut Priboj—Prijepolje, naoružana građanina, koji su išli društvenim odnošajima, te izraditi tija nije na prošlim izborima izašla <ak, naročito na inje# pred našim kolima. Šta rade ovi projekte najvažnjih zakona i sve to i s otvorenim kartama i narodu ja# '»tene, izvede ispod ljudi? upitah jednog prijatelja, a predložiti zakonodavnoj skupštini. I sno i otvoreno rekla, kakovo dr# tom dijelu puta nisu on mi odgovori da je to zvanična Prema propisima izbornog zakona žavno uređenje ona hoće. I one like popravke, pa da pratnja, određena za našu sigur# za ustavotvornu skupštinu zakono# i partije, koje su se gerirale, da imaju lobodi i odgovori po# nost. Kad smo krenuli iz Priboja za davni bi rad konstiuante mogao . i potpuno i precizno mišljenje o tom. inog kraja- Izvedba o# Prijepolje ta je pratnja udvostru# trajati najdulje dvije godine, a na# pitanju, nisu narodu ni najglavnijih ta nc zahtjeva velike čena: te policijski pisar, te žan# kon toga bi se morali odmah ras# kontura državnog uređenja iznije# •tve, jer je dijelom taj darm uz nas, te žandarske patrole pisati izbori za novo narodno pred# 1 Je, a kamo li da su mu predočili i 'đcn i ne ostpmogo na raznim dijelovima puta, a povrh stavništvo. pojedinosti. Cijela se je izborna bude svega još i više naoružanih seljaka. Mu ima puno nervoznih i pojedi# ! borba vodila u znaku krilatica: dje Pa koliko stoji ova mjera sigurno# nača i partija, kojima su te dvije i centralizam, decentralizam, unita# sti? pitah svog suputnika. »Panduri godine suviše duge, pa s toga for­ ј rizam, autonomizam, federalizam, i žandarmi vrše to po zvaničnoj du# siraju, da bi se novi izbori još tokom konfederalizam itd., ali pod tim je žnosti, a ostali —k u I u č e, narav# ove jeseni raspisali. Različni su motivi njihovi. Jedni svako razum i evo drugo, te se no samo siromašniji svijet«. Eto tako vam je to. Kuluk je »ukinut« drže, da je velika većina naroda i ni narod nije mogao snaći. Indžački problem Novi izbori? ha i oMičha banka za Bosnu i Hercegovinu (Id.) u Sarajevu Pupilarno siguran zavod. a 1o.ooo.ooo kruna Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik Pričuve Goo.coo kruna m poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće je ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje ćTsrećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Pd ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. 205 _______________________________________________________________________________________________________________________________________________________ iarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, 8агајвио. - Interurban telefon: Ш | �Страна 2 Strana Opozicionalnc su partije razvile žestoku i bezobzirnu agitaciju me? đu narodom protiv današnje vlade i partija, koje sačinjavaju njenu ve? činu. Opće ekonomske i financi? jalne neprilike, s kojima se država mora da bori, izrabljuju one u svr? hu širenja nezadovoljstva među masama protiv današnje vlade, ko? ja je po njihovom pričanju, nespo? sobna da vodi državne posloveSvađu među demokratima i radi? kalima Protić izrabljuje, Nczado? voljstvo Vojvođana s Pribićevićem i Protić ćc jamačno iskoristiti, a na? vještenjem modernog zakonodav? stva u zemljoradničkom smislu, ka? ko to čitamo u njegovom proglasu. izgleda, da će ne samo žemljorad? ničke, nego i bosanske radikale pri? vući svojoj akciji. Prihvativši u svoj program reviziju ustava i spo? razuman rad s Hrvatima, on je stvorio most između Beograda i Zagreba i nije isključeno, da će sporazum sa hrvatskim blokom us? koro bita gotova stvar. Kad se sve ovo ima pred očima, onda je zahtjev Protićev, da se odmah imaju raspisati izbori, ra? zumljiv. Da li bi rezultat njihov za? dovoljio g. Protića, to je drugo pi? tanje. ; i I 1 i 1 S druge strane opet rad vlade daje nam naslućivati, da ni ona ne drži isključenom mogućnost, da bi se u vrlo kratko vrijeme moglo poći na izbore, To nam najbolje potvrđuje fakat, da je neki dan vlada raspravila kao Jedan od najhitnijih — izborni zakon, i sprovela ga zakonodavnom odboru. Toj hitnji, kako izgleda, leži uzrok u radikalsko-demokratskom sporu. Ne mogne Ii se on izgladiti, te ne mogne li se na nikakav drugi način obrazovati vladina većina, koja bi bila sposobna za dulji parlamentami rad, ništa drugo ne preostaje, nego apelovati na narod, da on po­ novno reče svoju. Podrobljenost parlamentarnih partija, od kojih ni dvije najjače ne mogu same za se da čine većinu parla­ menta, uveliko koči rad. Stoga bi ra­ dikalna partija htjela, da se novim izbornim zakonom ne pogoduje ma­ njinama, kako je to uistinu bio slučaj kod prošlih izbora, pa se stoga prema novom izbornom zakonu, o kome smo neki dan opširnije javili, neće kod budućih izbora ni uzimati u obzir one liste, koje nisu postigle ni količnika. Čim su se počele pronositi glasine o novim izborima, postao je i partij­ ski život življi. Kongresi različitih partija, agitaciona putovanja itd. u pu­ nom su jeku. Nekoje partije, koje su za prošlih izbora propale, ponovno se javljaju- Tako demokratska partija u Bosni misli opet na pokretanje svoga organa. Izbijaju i nove partije. Grupe intelektualaca oko »Slobodne Tribune« ‘ ( ! i I i I ' I ■ i | . i I ; i »Nove Evrope« odlučile su da akti­ vno učestvuju u politici, pa će, kako se govori, i »Slobodna Tribuna« po stati dnevnikom i poprimiti konkretnije obilježje stranačkog organa. Druga grupa intelektualaca, većinom članova bivše Jugoslovenske demokratske lige, koja se kupi oko »N. Evrope« istupiće također na budućim izborima kao samostalna po itička stranka. Malo je čudnovato, da ove grupe istupaju svaka za se, i ako ih ništa drugo ne dijeli osim forma vladavine (monarhizam »Slobodne Tribune« i republikanizam »Nove Evrope«). Naše je mišljenje, da novi izbori ne bi ništa pridonijeli konsolidovanju nu­ tarnjih prilika u našoj državi. Oni bi samo ojačali u narodu poziciju dema­ goških stranaka, koje bi iskoristile narodno neraspoloženje protiv vlade u svoje stranačke svrhe. 0 tome će naravno imati da donese odluku zakonodavna skupština, koja se sastaje 20. oktobra. Kakavgod ona zaključak donijela, mi nemamo uzroka uznemirivanju. Svijest naših pristaša, da organizacija mora ostati na okupu i pošteđena od svakog cijepanja, te povjerenje prema vodstvu, koje su­ srećemo na svakom koraku, dovoljan je razlog, da s potpunim pouzdanjem gledamo u razvoj budućih političkih događaja. Sve makinacije, laži i kle­ vete, koje su naši neprijatelji sipali među narod protiv organizacije ili protiv vodstva, ostale su bez ploda. Naš ih ie narod prezro i s gnjušanjem prešao preko njih. Stoga mi borbu za izbore i protiv izbora možemo prilično hladnokrvno da promatramo. pi. bilo zviždanja. Neka navede samo jedan takav slučaj i neka ga makar samo jedan čovjek potvrdi, dajemo još časnu riječ, da ćemo sve njene dosadašnje laži priznati za istinu. Dosljedna svom podvaljivanju i ! iskrivljivan ju lažno tvrdi, da je dru Spahi bilo »vruće pod nogama«, da je pojeo dobru tafru« itd-, a da se i to iz izvještaja našeg vidi- To su u svojini priviđenjima mogli da o? paze jedino vidoviti Šerif i Avdo. O kakovu atentatu mi nismo ni riječi donijeli, nego samo u pret? prošlom broju demantovali prema ! dugim listovima vijest »Epohe«. 1 ako je kao aktivni ministar ! imao pravo na to, dr. Spaho nije 1 vodio nikakova žandarma, nego I mu ga je samo na povratku iz No? 1 vog sam od sebe dao sreski načel? . nik do Sunje. Da Šerifu Zubanu raste zazubice za automobilom, pa da se radi toga I srdi, što ne može on mjesto dra ! Spahe voziti se u autu, razumljivo I nam jc. I nek se srdi! I treba da se I srdi! O kako je komična srdžba ne? ■ moćnih! Čudo neviđeno. Iako se već dav? no počelo govoriti, da jc naša kra? Ijevina zemlja svih mogućih i ne? mogućih mogućnosti, ipak smo dr? žali, da ima bar nešto, što je kod nas nemoguće, lako smo svaki dan mogli gledati, kako se naš upravni aparat upravo sistematski ruši, po? stavljajući mu na špicove nespo? sobne, nekvalifikovane »patriote« i »mučenike«, ipak nismo mogli vje? rovati- da jedan javni organ može napadati ministra i njegova refe? I renta za to, što nisu svrgnuli s po? I ložaja jednog ispravnog, spremnog i čestitog činovnika, kako bi napra? vili m jesto jednom »mučeniku«, ko? joga jc sva sprema u tom, što je srpsko?pravoslavni, što je h^tri? I ota« i što zna čitati i pisati. »Srpska Riječ« u broju od 29. o. mj. napada načelnika u ministar? i stvu unutrašnjih djela g. O. Ha? I džića, što nije odmah bez daljnje? »ga postavio nekakova mučenika H. I Kouevića za kot- predstojnika u Prnjavoru i poziva ministra Pribi? ćevića, da to izvrši. Mi smo daleko I i od pomisli, da branimo g. načel? ' nikaHadžića, jer znamo, da on ne treba ničije obrane: mi smo daleko i od toga da napadamo g. H. Ko? i čevića. Mi ga ne znamo. Ali ono, 1 što nas ovdje interesira, jest poja? va, svakidašnja pojava, da se na ! sve ispravne činovnike, koji nisu pristaše tašlihanske mafije, naj? i prije povede bezobzirna i bez? I brazna kampanja novinama, a on? da preko različitih Kobasica i Peča? nača ishode svrgnuća njihova. Mo? tivi su ove perfidne akcije najgad? . I ! I I Bilješke. i ! ! । ! I | 1 ( Mjesto odgovora. »Videlu«, koje je donijelo i »Domovini«, koja je preštampala članak »Bosna nije srpska« javljamo tužnu i žalosnu vijest da je pokrajinska uprava povukla napadnuti udžbenik i time sama dala satisfakciju — nama. Uzgred samo pripominjemo, da mi nismo u svom članku ni tvrdili, da Bosna nije srpska- mi smo us? tvrdili, da Bosna i Hercegovina ni? su »samo srpske zemlje«. Onaj, ko razumije srpski ili hrvatski zna, što to znači. Gg. Spaho i Karamehmcdović sa svojom »Pravdom« »zloupotreblja? vatiće strpljenje srpskoga naroda« sve dotle, dok se iz cijelog držav. aparata ne uklone pogreške i ano? malije, koje priječe konsolidovanje prilika u zemlji. »Dr. Spaho u Krajini. »Domovi? na« u svom zadnjem broju prostač? I ki laže, da je na putu dra Spahe 1 po Krajini, naročito u Bihaću i Kru? PODLISTAK. | Mustafa: Iz mojih uspomena. i (Nastavak). Kroz stoljeća dolažahu Perzijanci na zijaret u Mešed, ostavljajući drago­ cjene darove u grobnicama i džamiji, te se danas govori i računa, da je ovdje nagomilano neizrecivo i nepro­ cjenjivo blago, koje se ne da ni za­ misliti, jer Perzijanci ne dozvoljavaju nikome osim pravovjernom šiiji pri­ stupiti ne samo u džamiju ili grob­ nice, nego ni u blizinu ovog svetog mjesta. Nekih sto metara uokolo besta zagrađuju teški željezni lanci sve ulice i sokake, koji vode na trg, na kome je sagrađen best. Mi se zaustavismo pred ovim lancima i iz ove udaljeno­ sti promatrasmo ovu veličanstvenu uspomenu iz davnih vremena, koju slavi i obožava nekoliko miliona ljudi. Građevina je prestara, ali vrlo dobro sačuvana i do danas održana u naj­ većoj čistoći i najljepšem redu. Kule su nad grobnicama visoke valjda 6 do 8 metara, a zlatne kubbe na njima mogu imati po prilici 4—5 metara. Zidovi su i džamije i grobnica ukra­ šeni perzijskom ornamentikom. Dok mi s najvećom znatiželjnošću promatramo ovo remek-djelo stare kulture i dok naše misli s najvećom čežnjom sanjaju o tajinstvenoj unu­ Број 341 Broj „ПРАВДА* — ..PRAVDA" I , 1 ' I ■ , 1 I trašnjosti besta, pristupi k nama Perzijanac, koji đođe od grobnice i započe s nama razgovarati. Znali smo, da mu nije stalo do razgovora s nama, nego da se u glavnom radi o tome, da mi ne bi po neznanju stupili na­ šim »poganim nogama i tijelom« na sveto tlo besta. Ja pokušah, da raz­ nim dovama i ajetima dokažem ovom Perzijancu, da sam i ja musliman i da mi kao muslimanu dozvoli, da pregledam best. Ništa ne pomogoše moje dove, Perzijanac ne htjede ni da čuje. Reče mi kratko i jasno, da samo pravovjerni šiija ima pristup u best Zaustavismo se pred jednim duća­ nom, kupismo raznih sitnica i ja tom prilikom upitah ovog trgovca, da li su Rusi pucali na best. Gn mi s nekim strahom potvrdi, da su pucali, a pri tom prouči nekakvu molitvu. Uzesmo robu i oprostismo se s usrdnim Ermeninom, koji nas je više od tri sata vodio po gradu. Povrnusmo se u svoiu baraku, gdje je već čekao narednik Indus i saopći nam, da odmah po­ đemo s njim i primimo sve, što će nam trebati, jer već sutra rano u šest sati odlazi karavana iz Mešeda. Otišli smo u magazine, gdje nam dadoše odijela, helmete, cipele i sve drugo, što je potrebno vojniku. Pri­ mili smo i deke i ceradne vreće, u kojima se zavezuje sve, kad se kreće na put i tovari na deve. Kad smo primali hranu, nemalo se začudih, kako Česi dobiše slaninu, razne konzerve od voća, izvrstan sir, mesne konzerve . ' I : ! I I i ' i 1 . ; i bijeli hljeb, a meni dadoše nekoliko kila bijelog brašna, pola kila masla i nekoliko mliječnih konzervi. S Indusima se ne mogosmo dogovoriti o ovoj razlici i ja odoh engleskom časniku i saopćih mu o ovome. On pogleda na cedulje, koje smo dobili u kancelariji i reče mi, da sam ja kao musliman dobio indijsku vojničku porčiju, a Česima je kao kršćanima data engleska porcija. Ja nijesam znao, šta da radim s brašnom i maslom, za koje nijesam imao niti posudu. Molio sam, da i meni dadu englesku porciju, ali se ovo nije dalo izmijeniti nego tek u gradu Turbatu, kamo ćemo stići nakon pet dana. Ja poklonih moje brašno i maslo Indusu naredniku, jer su Česi imali svega toga i previše i oni mi obećaše, da ćemo sve bratski dijeliti. U ranu nas zoru probudiše, da se pripravimo na put- Sve lijepo složismo i kad smo bili gotovi, dovede nam kiridžija tri deve. Na dvije natovarismo svoje stvari, hranu i drva, a jedna bijaše za me, da mogu jahati, kad zaželim. Otišli smo na zborno mjesto u polje za vojničkim logorom. Tu ugledaše moje oči stotine natova­ renih deva, svu silu vojnika i kiridžija. U Mešedu stanuju dva puka i sada odlazi s ovom karavanom mnogo voj­ nika na dopust i njihovi ih drugovi prate i naređuju im, da pozdrave nji­ hovu rodbinu i znance ili da im do­ nesu iz Indije ovo ili ono. nije egoističke naravi: hoće se osi? gurati položaj i sinekure nesposob? nim pristašama, koji svojom spre? mom ne bi nikad došli na te po? ložajc. Zamislite sebi taj cinizam, kad jedan javni organ opravdava po? stavljanje jednog čovjeka na tako odgovoran položaj time, što je ovaj bio proganjan od Austrije, što je jc 150 tašlihanlija potpisalo njeg vu molbu za namještenje, »da se Koccviću u znak narodnog pri; nja dade dostojna nagrada^ nije činovničko ministarstva, kak »ovaj »»skromnisc s tim, da b sreskog načelni vor i da mu se godine«. Ovo je u za evo drugi slučaj' ložaja kvalifikox nici- kako bi nesposobnim nije zatapks čem pred« ču i nav losavlje\ cijanta^ se dos ju »S krene buk г staše tc m mi na pra » šalji vd; je bilo đf? hnuti«. Je šiji, kako je niz Alifak Kako su li bost, gonili prizna svoju njegov prija dis priupitati — E, v^ pet, poč — H — E, 1 — Hel — Ima^ — Hele, h — E bio je — Hele, hele? — Pa učinilo tjeran do direka, naj hnuo.« Mora da i u red ima ljudi ovog kov Tačno u šest sati mandant transporta n kapetan i onako kao za vagonom, ovdje za devom, a uz njilTTrć kiridžije i vojnici. Ja sje devi. Čini mi se, kao da peo na omanji toranj, s more deva i ljudi, tamo podalje grad Meš juće kubfce, obasjane jutarnj dok d mal nj M k nama, vana zaustavila. �Број 341 Broj Страна 3 Strana „ПРАВДА* - MPAVDA“ gali, kako je dr. Spaho najprvi do­ bio odštetu za agrar, pa su tu svoju laž proturili i u beogradske listove. Kada je dr, Spaho u Beogradu demantovao, onda su i Oni počeli »curikati«, pa — kako oni vele — lojalno priznali, da doduše nije dr. Spaho primio odštete, ali jest njegov brat Fehim. Kada smo mi dokazali, da je i to laž, onda su opet malo veći ko­ rak »curiknuli«, pa izjavili: Pa ako bijesu primili ni dr. Spaho ni njegov ftrat Fehim, jest Fehimova žena. —• 1 bad^cada bi se našao kakav dokolan da »Domovini« viče: ” Bog zna, bi a. zanati, udruže? »iničkom sastan? Kstoriiama Musi. Muženia Hurijct /^j^ktobra 1921- 0 tF Fcžjc, atlijc, I prc? Bzali? ^aju, ■ svo? Ktli ja Rdjeg laroda pg or? ki) K^našcm pri? ■ Bmju. Zabosnovali ^puitnu štedi? Krcegovinu sa dištem u Sara? mjestima, ^^^raku pri? ; u ne po ИР^ jedim >. ako -vncr.K'ju zi\c > našcii zanati. i KU.ključili smo. tla o? ^institucijama, t. j. or? Keg zanati- i obrt, sta? Bred ostalog glavni cilj, Bnašeg zanati, i obrtKadi toga će ova naša Ktitucija sa jednim ve? ft svoje dobiti podupirati L? zanati, i obrtn. insti? I će voditi brigu o obra? Beg zanati, i obrtn. pod? krojače, da se u što kra? lnije musi, šegrtski dom ■ecu cijele Bosne i Her? F dakle sve muslimane [lc obrtnike i njihove КМКВммВКНВВа ? ^rau JKBFovaj ael naših vri? Kija, tc mu rado da? И, preporučujući svoj nu se obilno odazovu. Ured. HL RAVDU“ ministra šuma i rudnika nar. posl. Hamidu Kurbegoviću u pogledu drvarenja. Ne temelju Vašega pismenog upita stavljenog na mene 17. avg. ov. god. putem Predsjedništva Nar. Skupštine, dostavljam Vam prepis naređenja, koje sam izdao kao provizornu odredbu na temelju ustanove člana 41. Ustava Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. Primite, gosp. poslaniče, izraz moga osobitog poštovanja. Ministar Šuma i Rudnika: Dr. H. Krizman, s. r. Ministarstvo šuma i rudnika Kralj. S.H.S. Glavna Šumarska Direkcija. I zanatlijka Reoionica-^ мк Odgovor Br. 19096. Beograd, 21. sept. 1921. Provizorno regulisanje drva­ renja zemljoradnika i onih, koji se nuzgredno bave zem­ ljoradnjom u smislu člana 41. Ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Šumarskom Odsjeku Ministarstva Šuma i Rudnika Sarajevo. Na temelju ustanove člana 41. Ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slo­ venaca odredlće Zakon o Šumama uslove, pod kojima se zemljoradnici i oni, koji se nuzgred bave zemljorad­ njom mogu koristiti sječom drva za građu i ogrijev kao i ispašom stoke u državnim i samoupravnim šumama. Za vrijeme, dok se ovaj zakon iz­ radi i po Narodnoj Skupštini primi, ovlašćujem Šumarski Odsjek, da onoj kategoriji zemljoradnika, koji stanuju po manjim varošima, te po sada postrojećim propisima ne uživaju pravo služnosti na drva i ispašu, izda prema njihovoj finansijskoj snazi besplatno, uz snižene cijene, odnosno uz naplatu takse po tarifi za vlastitu potrebu potrobito ogrijevno i građevno drvo u najvišoj vrijednosti do 5-000 kruna iz obližnjih državnih šuma. U slučaju, da ^predmet molbe prelazi gornju vrijednost, to se imdde molba predložiti Ministarstvu. Pozivam Šumarski Odsjek, da izda­ vanje ovakovih drva svrši još pravo­ vremeno tokom ove jeseni tako, da se ovi zemljoradnici još prije nastupa zime mogu snabdjeti potrebitim ogrijevnim i građevnim drvetom. Ministar Šuma i Rudnika: Dr. H, Krizman s. r. Grčko-turski rat. Kako se javlja grčka je viada saopštila engleskom poslaniku u Atini svoje uslove i gotovost da pod tim uslovima zaključi mir sa Kemalistima. Sovjetska pomoć Angori. Turski listovi javljaju, da su turski pomorski oficiri i vojnici određeni da prime dva sumarena i tri ruska ratna parabroda, koje su boljševici ustupili angorskoj vladi, otputovali za ruska pristaništa. Diplomatska akcija Kemal Paše »Elefteros Tipos« donosi: »Na ža­ lost vlada grčka je napustila diplo­ matsko polje našim neprijateljima. Ke­ mal koji je ne samo jedan vrlo spo­ soban vojnik nego i vrlo vrijedan dip­ lomata iskorišćava i našu nehatnost i antipatije koje se pothranjuju protiv nas. A*hmed Muhtar, koga Kemal šalje u Ženevu da obrani njegovu stvar, to je čovjek fine pameti a govorništvo mu je prožeto od sofizama i zamaka. On će, može biti, naći jednog savez­ nika u ovoj instituciji koji se mogao zapaziti tamo prilikom diskutovanja albanskog pitanja koliko je stršilo raspoloženje protiv nas. A mi stojimo skrštenih ruku.« J. d. D. od 24. o. mj. piše: DelegaIčija Grka u Parizu objavila je presi n/rlo dugu notu, u kojoj kaže, da je grčka vojska dosegnuvši svoj cilj počela izvoditi strategički uzmak. Komunike gl. grčkog kvartira od 19. i 20 sept. veli: Grčka je vojska okupirala 20. sept. liniju gora Kartoba, Jalginli-Kisil-tepe i visina Jeni kej. Povlačenje je izvođeno bez smetnje sa strane neprijatelja. Neprijateljske sile, koje su prema pričanju zarobljenika sastavljene od jedne infanterijske divizije, detaširene sa fronte kod Sangariosa jedne slabije i Čampara iz Dervente, muderizi iz Gračanice, Modrica i Brčkog, pro? fesor Sukri ef. Alagić i podpredsj. kot. v.?m. povj. Smail ef. Halepović iz Dervente, te izaslanik musi, potpi društva »Gajret« Sulejman ef- Ha? I znadarević i mnogi drugi alimi i uglednici. divizije, koja je s juga, i od triju kavalerijskih divizija, napredovale su prema Džifieleru iza naših spojnica u pravu prema Dorileju i Alpi-keju. Naše su čete prisilile neprijatelja, da se povuče prema jugu. Uzmicanje Grka nije još završeno, a grčko-turski sukob stupa u dip­ lomatsku fazu. Usprkos demantija iz iz Atene vrlo je vjerojatno, da će us­ koro Gunaris otputovati u London, gdje će se sastati s Lloydom Georgeom i Lordom Curzonom. On će saveznicima saopćiti uvjete, pod kojima bi Grci sklopili mir s kemalistima. ; ; I i I Vojnički položaj. Carigrad, 24. sept. Okupacija SivriHisara po kemalističkim trupama utvr­ đena je. Ona može biti od vrlo teških posljedica za uzmak grčke vojske, jer je Sivri-Hisar važna strateška tačka, gdje se sastaju putevi iz Sakarije, prema Eski-Šeheru i Afiun Karahisaru. Ako su, kao što izgleda, trupe koje operiraju u kraju oko Sivri-Hisara, jake, može se očekivati pokušaj djelo­ mičnog opkoljenja grčke vojske, koja se nalazi južno od željeznice. Svakako ovaj manevar kemalista ima svrhu, da prisili Grke, da napuste brdni sistem na južnoj obali Sakarije, gdje se je ušančilo desno krilo grčko. Isto se tako javlja, da su vrlo jake nacionalističke sile, koje su branile Mihaličdžik, prešavši u ofenzivu, spus­ tile se do rijeke Pursaka pa im je uspjelo da pređu na dva mjesta rijeku, te da tako ugroze krajnje lijevo krilo grčko. Položaj je Grka dakle vrlo težak, jer je svaka uspješna ofenziva oteščana u istočnom kraju linije Sivri-Hisar-Sari-Keja. U takovim prilikama grčka se voj­ ska, pritisnuta sa dvije strane, nalazi pred alternativom, da povede zadnji boj, kako bi se oslobodila ugroženog položaja ili pak da se povuče na li­ niju Eski-Šeher-Seid-Gazi. Ova se pošljedna mogućnost poka­ zuje puno vjerojatnijom. (Havas.) Osvojenje Eski-Šehera. »Jugos. List« prima iz Londona ovu vijest: Prema izvještaju »Daily Telegrapha« bitka je kod Eski-Šehera završena potpunim porazom Grka. Turske su trup- pobjednosno ušle u varoš. Sve vijesti potvrđuju glasove da se grčke trupe u Maloj Aziji nalaze u očajnom stanju i da su potpuno demoralizovane. Dvije grčke divizije izgubile su u borbama cjelokupnu svoju artileriju i odsječene su od grčke glavne armije te su većim dijelom zarobljene. U ovim su posljednjim borbama. Grci izgubili preko 25.000 ljudi. Demonstracija u Ateni. Iz Atene javljaju, da je tamo zavladalo opće nezadovoljstvo radi loših vijesti sa ra­ tišta. Jučer su vojnici, koji su ležali u ovdašnjim bolnicama i trebali da se vrate na front, priredili burne demon­ stracije kličući: »Dolje rat?« Vojska je morala izaći da učini red. Uslijed loših vijesti pada neprestano grčka drahma. Atena, 29. septembra. Zvanični iz­ vještaj od 28. o mj. glasi: Sve vijesti koje dolaze iz Angore o pobjedama Turaka nad Grcima kod Eski-Šehera neistinite su. Naši dopisi Otvorenje džamije u Kotorskom. U petak 23. sept. o. g„ izvršilo se otvorenje novosagrađene džamije u Kotorskom, kot. Derventa. Kako je bio prekrasan dan, ovo? me su otvorenju pohrlili mnogo? brojni muslimani ne samo iz o? kolice, već ćak iz m a g 1 a j s k o g, g r a d a č k o g pa i b r č a n s k o g i t u z 1 a n s kog kotara. Nepre? gledni niz kola punih muslimana, dolazio je sa svih strana u ubavo Kotorsko, a mnogo je bilo i konja? nika. Tako se u Kotorsko sleglo do 5000 muslimana, a Kotorani su sve učinili- da goste dočekaju i ugosteIzmeđu ostalih ovom otvorenju su prisustvovali banjalučki muftija g. Muhamed ef- Kurt, umirovljeni vrhovni šeriatski sudija II. Hasan cf. Hadžiefcndić iz Gračanice, na? rodni posIanikSejid Alibeg Filipo? vic iz Sarajeva šeriatske sudije iz Dervente i Doboja, politički pristav Na Jedan sahat pred podne sakupio se silan svijet pred džamijom, na što je mutevelija džamiju otvorio, koja se brzo napunila prisutnim uglednicima, dok se silan svijet slegao po dvorištu i cesti ispred i oko džamija. Hutbu je proučio hatib iz Kotorskog Hašim ef. mirović, a džumu je kla­ njao muftija M. ef. Kurt. Iza džumme je sakupljenom narodu lijep prigodan vazu-nasihat kazao mufti-ef., kojeg je ogromna masa naroda s velikim zanimanjem saslušala. Iza važu-nasihata govorio je izaslanik »Gajreta« Haznadarević, apelujući na prisutne muslimane, da potpomognu ovo islam­ sko društvo sa upisom u članstvo i dobrovoljnim prilozima, te je našao lijepa odziva. Novosagrađena džamija je vrlo li­ jepa i solidno sagrađena zgrada sa vitom munarom, te je pravi ures uba­ vog sela Kotorsko. Džamiju su sagra­ dili sami muslimani iz Kotorskog svo­ jim prinosima u novcu, materijalu i radu, te im može poslužiti na diku i ponos. Ovom prilikom ne mogu a da ne istaknem jednu grdnu pogrešku i ko­ torskih muslimana i državnih i naših vjersko-prosvjetnih autonomnih vlasti. Naime selo Kotorsko broji preko 1200 skoro isključivo islamskog žiteljstva, a da do danas nije imalo ni narod­ ne osnovne škole, pa ni m e kt eb i-i b t i d a i j e. Ovo je zaista ža­ losno i prežalosno, pa za to pozivamo naš prosvjetni odsjek pokrajinske uprave, da čim prije ovu pogrešku is­ pravi, a muslimane sela Kotorska mo­ limo, da se svojski zauzmu i porade na otvorenju osnovne škole i da ni u tu svrhu ne žale truda ni materijalnih žrtava, da naskoro dobiju i osnovnu školu, te i sa te strane obraz osvjet­ laju. S. Domaće vijesti. ! ! i | 1 i i ' ; i I ' 1 ' Poslanički klub naše organizacije držače ovdje svoju sjednicu u pone­ djeljak, 3. ov. mj. izjutra, a kao što smo već javili, sjednica Centralnog Odbora biće u utorak popodne. Umro Antun Stražlčić. Prekjučer je umro u 58. godini Antun Stražičić. urednik »Jugoslavenskog Lista«. Po­ kojnik je bio novinar od rane mlado­ sti i uzimao također učešća u raznim političkim akcijama predratnih dalmafinskih političara. Njegov rad među nama, poslije oslobođenja, bio je is­ ključivo u službi misli narodnog jedinstva. Uvodni članci »Jug. Lista«, kad su bili iz njegova pera, odisali su uvijek iskrenom i dubokom ljubavlju za naš cijeli narod, bez razlike imena i vjere. Neka mu je laka zemlja! Prodaja mlijeka u gradskoj mlje­ kari. Obavješćuje se p. n. općinstvo, da može od 1. oktobra o. g. dobivati ne samo puno mlijeko sa 2U -3% masti, nego i pasterizovano u gradskoj tržnici uz cijenu od 10 K po litri. Ko želi dostavu u kuću gornjeg mlijeka, platiće 50 helera po litru više. Narudžbe za mlijeko primaju se u podrumu gradske tržnice. Knjige i novine. Fr. Oppenheimer Država U srpj sko-hrvatskom prijevodu izašlo je i čuveno djelo velikog sociologa Oppen■ heimera: Država. S velikim poznava­ njem društvene dinamike prikazuje I nam umni pisac, koji spada medju i najveće savremene sociologe, postanak, i razvitak, biće i svrhu države, a povrh i toga daje nam i prognozu daljnjeg razvitka njezinog. No kako svjetska historija nije do sada bila ništa drugo do historija država, daje nam pomenuto djelo i ključ za razumjevanje istorije. Valjani i savjesni prijevod iz­ dala je naknadna knjižara Đorđa Ćelapa u Zagrebu, stoji Din. 9.—ili K. 36.—, a dobiva se u svim knjžarama Jugo­ slavije. �„ПРАРДА* — „PRAVDA" Стсана 4 Strana Trešeljak Poziv na skupštinu J. M O. Požto se „Naša Pravda" puno stara za pristaše naše organizacije, te ih poziva da doda na ekupStinu, to joj se evo sahvalno revanširamo Pozivamo 'sve pristaše ing. M. Čelića, da kompletno dođu na našu sknpštinu. doček je sve pripravljeno; kišobran je već gotov, a u koliko bi preostalo još prostora, biće popunjen j . i j | ostalim krticama. Povodom neukusnog oglasa u ovdašnjoj .Našoj Pravdi- od 26. rujna, kojim se objav­ ljuje, da Korkut i Karamohmedović „hoće Voliku Srbijo" i da „varaju паб narod" izjavlju­ jem ovo: Niti sam taj oglas naručio, niti ću ga platiti. Sitne duše oko tog listića pozivam, da budu stvarnije, a ako im to nije moguće, onda ih molim, da najamničku službu vrše u tekstu lista, mjesto da na račun adininistratora štampaju neukusne i frivolne oglase. ’ I ' 1 Sakib Korkut. Priposlano.*) Otvoreno pismo gosp. Dušanu Đeriču advokatskom koncipijentu u Tuzli. broju 145. »Srpske Riječi« od 21. U jula 1921. izišao je dopis pod oznakom »Raboš« a potpisan po »Tuzlak-u, u kojem se dopisnik dotiče i moga javnog djelovanja za vrijeme prijašnje uprave te ironizirajući pravi iz istog zaključke, koji ne samo vrijeđaju moja patriotska čuvstva, nego me objeduju i zločinom nevjernosti prama Nj. V. našemu Kralju, domovini i na­ šemu narodu. Kao pošten čovjek, koji drži i do svoje rijeci, a kamo li do zakletve, te kao javni činovnik vršio sam svoju službu i za prijašnje uprave a vršim i danas pošteno i savjesno, te se radi toga ne stidim ni Vas, go­ spodine dopisniče, a ni ikoga drugog, jer sam svijestan, da sam vazda svoju službu pošteno vršio, uvijek gledao, da narodu bez razlike vjere i narod­ nosti koliko sam umio i mogao koristim. Tu nedavno radi gore spomenutih i sličnih ispada obratio sam se na svoju nadležnu vlast i zamolio, da se u svima kotarevima, u kojima sam do sada služio, putem javnosti, a i preko seoskih starješina višekratno pozove sav narod dotičnih kotareva bez razlike vjere i stranke, da svaki, kome sam ma i najmanju nepravdu učinio ili uvredu nanio, da me kod nadležnog suda tuži. Pošto sam u posjedu vaše karte, g. Đeriču, od 7. jula 1921.. upravljene na gosp. Antu Tadića, veletrgovca u Tuzli, kojom se Vi priz­ najete piscem dopisa iz Tuzle, izašlog u broju 145. »Srpske Riječi« od 21. jula 1921., siavljam Vum gornje do znanja, te pozivam i Vas, ako su Vam moja kakova djela na štetu našega naroda poznata, a za koja imate do­ kaza, da me kod nadležnog suda tu­ žite. Pošto je u broju 170. »Srpske Riječi« od 23. augusta 1921. ponovno izašao dopis iz Tuzle potpisan po »Tuzlaku«, u kojem se dopisnik obara na me, i na moga brata djelovanje u početku svjetskoga rata, te se isti ne­ N u ž d a ! zato iskusne Schicht domaćice u c i upolrebljavćju 23 jedilo protiv moje volje i da sam ja već u svom kratkom vremenu svoga službovanja na ovome mjestu posla­ nički klub već nekoliko puta molio^ da se kod nadležnog Ministarstva zauzme, da moje sadašnje dužnosti . riješi, jer mi moj patriotizam ne do­ pušta, da moja ličnost daje povoda nezadovoljstvu makar i jednog vrlo neznatnog dijela- srpskog plemena i jer ne volim, da se i kome namečem^^j Pošto svi moji dosadašni pokušaji d^№ sada nijesir imali željenog uspjeha. pošto mislim, da Vi, g. Đeriču, i отШ, nekoliko ljubimaca moga predŠM^iiUf” mene n- moUlc nvс 1ДЛМ. ispravnim zaključcima iz neistinitih premisa tako daleko zaliječe, da mene i moga brata okrivljuje i za sva stra­ danja Srba u kladanjskom kotaru, kao što i radi 35 obješenih Srba, istoga kotara, i ako to i svako dijete kladanjsko zna, da to nije istina. Pošto je i ovaj dopis potpisan po »Tuzlak-u«, kao i onaj u 145. broju to sumnjam, da ste Vi, g. Đcriću, također pisac i ovoga dopisa, te pošto imam namjeru, da Vas radi Vaših kleveta i ispada na moju čast i patriotizam kod nad­ ležnog suda tužim i da Vam pružim priliku, da svoje napadaje na mjero­ davnom mjestu dokažete, molim Vas, da mi bilo putem javnosti ili privatno obznanite da li je moja sumnja oprav­ dana ili ne. G- Deriću, Vi djhro znate, da sam ja zalaganjem poslaničkog kluba Jugoslavenske Muslimanske Or­ ganizacije imenovan okružnim načel­ nikom tuzlanskog okruga i to proti svoje volje. Ako ne vjerujete, pitajte predsjednika poslaničkog kluba Hadži Ibrahim Hafiz ef. Maglajlića i članove spomenutog poslaničkog kluba Osman ef. Vilovića i Abmetagu Kovačevića. Pošto je poslanički klub Jugoslavenske Muslimanske Organizacije u vladinom bloku, koji potpomaže i stranka, kojoj Vi pripadate, nepojmljivo mi je kakvi razlozi Vas kao dobra patriotu vode, da moj ugled kao okružnog načelnika i kao eksponenta stranke vladinog bloka u srpskom dijelu našega naroda pokušavate ubijati, premda znate, da je to na štetu naše uprave i države. Ja Vam prije spomenuh, da je moje imenovanje okružnim načelnikom usli­ veliko - musliman, to VaM e Muslimanske ■ И e d Ш kao i svako drugo pranje u kući I kuhinji, samo priznati pravi Schichl-sapun sa znakom: „Jelen" koji se dobiva svuda u komadima cd ’/4 kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbert Vita Lcvi, Sarajevo, Despića ul, 1. Agrarna i Komercialna Banka za Bosnu i Hercegovinu, a . .......... - —— ..... —• Podružnica: Brčko -------- Dionička glavnica K 20,000.000.PREUZIMA OBAVLJA na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a isplaćuje bez ikakovih otkaza. kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svih bur­ zovnih transakcija. sloge Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih , i kućnih miševa K 12'—, za štakore K 16’—, za Žohare ruse i Švabe posebno jake vrsti K 25'—. Osobito jaka tink- I tura za stjenice K 15'—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10'— i K 20‘—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5'— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5'— i 12’—. Prašak proti mrava K 10'— i 20’—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. Jiinker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popusti *58^2 Pričuve FINANCIRA trgovačka i industrijalna pr* duzeća. isplate na svim тје^И Hrvata i Slovenaca teW Vrši sve druge banki Oglašujte ul ilgentii№hc№№a i špediclona radnja Šerif Šeherćehajić i brat u Jajcu u novinama oj uzdano stari Preporuča se p. n. trgovcima i poduzećima za sve _u ovu struku zasijecajuće poslove. blockne; Bavi se i trgovinom sa zemaljskim proizvodima u ko- misiju i za vlastiti račun. :: zavod za о?Ј Zagreb, Jurjee Telefon .■ :: Obavlja sve poslove i narudžbe najbrže i najkulantnije. Generalno opasno Prima zastupstva prvoklasnih firma i poduzeća. _______ 4_4 Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i 11 dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, 1 Potpuno uplaćena dioni< ka glavnica K 20,000.000 -. Ulošci pr 104 Pričuve preko K 4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i пајо^1И„ Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. burzovne naloge najkulantnije. - Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE >daovomi urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNI Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O, štamparija 1). i A, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6110d83787c97964d73c030ef1785009.pdf 5ba277084a70679a4cd9a6bd2168f320 PDF Text Text PO*.XR1NA U GOTuvu PLAĆENA. Pojedini broj K. 2Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.— za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСНлО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Sarajevo, utorak, 4. oktobra 1921. (31, Muharema 1340.) Broj 104 (342) Zemaljska skupština delegata I. M. 0. držače se 6. o. mj. u 9 sati izjutra u prostori­ jama Kluba Jugosl. Musi. Organizacije (Islamska Čitaonica) na Bendbaši s poznatim dnevnim redom. Sandžački problem. Nekoliko misli povodom izvještaja međustranačke mošnjim prilikama. Došli smo do zaključnog predioga komisije, ali prije toga moram da upozorim još na jednu prazninn u tom izvještaju. Tiče se sandžačkog sud­ stva, o kojem komisija nije ni riječi progovorila. Ipak je ono takovo, da je baš o njemu trebalo povesti ozbi­ ljna računa. Ja ću, da budem kratak, iznijeti samo neke napomene. Tamo nije rijetkost, da ljudi čame u pri­ tvoru po tri, po šest, po deset i više mjeseci. Kako je to moguće? Sasvim »jednostavna« stvar: ne mogu se vo­ diti rasprave, jer nije potpun sudski senat. Bilo je slučajeva, da su ljudi mjesece ležali i radi toga, što su se odmetnuli njihovi tužitelji. Ima sudova, u kojima je samo jedna kvalifikovana sila, a u zadnje se doba moglo čitati i pritužaba radi mjestimičnog nagom Гlavanja nepotrebnih sila samo stoga, što ljudi imaju svoje zaštitnike Ima još sličnih primjera, no i ovo je do­ statno za ilustraciju, kako se — ne bi smjelo raditi. Da sad pređem na izvještaj. »Sa onim što je rečeno (pod tačkom 1 do 6) treba najhitnije nastati da se pojača državna vlast, koja mora biti stroga i — pravedna. Ona ne smije nikada ni u jednoj prilici ni jednog građanina staviti van zakona, ali treba da je dužna i sposobna svakog potčiniti zakonu. U ovom cilju, pored onoga što smo kazali da je nužno učiniti, govoreći o organima javne bezbednosti, smatramo da je potrebno u Prijepolju, Plevlju, Novom Pazaru i drugim većim mjestima u Sandžaku imati jače vojne garnizone, jer na­ rod ovoga kraja, koji je neprosvjećen a pri tome i sa drugih razloga sklon da vjeruje u slabost naše uprave, treba da stekne uvjerenje da nije tako. Isto tako i žandarmerija treba da se po­ jača i brojno i kvalitativno, a starješinski kadar da bude upućen, da vodi računa o svakom pokretu svojih voj­ nika, kako bi se izbjegle nepravde, koje oni po ovim brdovitim i slabo naseljenim krajevima mogu da učine građanima. Ovako pojačana žandarme­ rija bila bi u stanju, da odgovori svo­ joj dužnosti i tada bi prestala potreba, da se narod ovoga kraja naoružava za čuvanje javne bezbjednosti, te neće dolaziti do toga, da građani jedne komisije o tas vjeroispovijesti dobiju oružje, a drugi I ne, što stvara nezadovoljstva.« Zadnja rečenica ovog odlomka zaI služuje osobitu pažnju, pa ću da je malo ilustriram. Prije nego li će u Priboj uljeći pljačkaši Koste Pećanca, sada svrgnuti sreski načelnik okuplja muslimane i grdi ih radi veze sa Bo| škovićem. Oni taj prigovor odbijaju । kao neosnovan i, da ga uvjere, stav­ ljaju mu se na raspolaganje, da pod komandom žandarskih oficira progone tog odmetnika. Mjesto da im udovolji. । sreski načelnik odgovara, da ih za I slučaj kakvih događaja, neće štititi i sutra dan — naoružava pravoslavne težake, da Pećančevi četnici mognu lakše provoditi svoje pljačke i ubijstva Kako će onda muslimani imati vjere ' u državne organe i bi li bilo ikakvo čudo, da se je u tim krajevima, radi ovako pristranog i nepromišljenog koraka, pojavila kakva nova četa od। metnika? Pristranost u dijeljenju oru­ žja i oružnih listova ima i drugih zlih pošljedica. Ona ugrožava egsistenciju muslimanskih brđana, jer nemaju i čime da zaštite svoje blago od zvje­ radi, da. i ne govorim o tom, što se takom pristranošću njihovi domovi i životi izlažu slobodnoj i nesmetanoj navali pljačkaša-odmetnika, koji su usljed ovih oblasnih mjera, koje se primjenjuju isključivo proti muslima­ nima, sigurni i slobodni u navali na njihova naselja. J.a nijesam pristaša kakvog oružanja ni građanskog, a kamo li seoskog stanovništva, no dok se i tamo ne postavi dovoljna straža sigurnosti, apsolutno je potrebno ču­ vati razmjer i ravnotežu u oboružanosti obaju elemenata tim prije što jedna nekulturna sredina ne može shvatiti granica, do kojih se smije kretati. Sa ovih razloga apsolutno je potrebno, da se sadanje dozvole za nošenje oružja podvrgnu strogoj i objektivnoj reviziji i oružje ostavi sa­ mo onima, koji pružaju apsolutnu ga­ ranciju, da neće zlorabiti oblasnog po­ vjerenja. Da sad čujemo šta kaže komisija o gospoštini i birokratizmu tamoš­ njih organa vlasti. »Primjetili smo da organi policijske vlasti građanima, koji im se žale na nepravde, ne pri­ maju protokolarne tužbe, već ih upu­ ćuju — naročito u slučaju, kad se 1 djelo izviđa po privatnoj tužbi — da im donese napisane tužbe. Kako ovii ma nije moguće to učiniti, jer u ovim krajevima ima vrlo malo pismenih I ljudi uopće a advokata još manje, to ! smatramo da je nužno izdati naredej nje svima vlastima, da svaka u krugu I svoje nadležnosti svaku prijavljenu nepravdu na protokol uzme i dal i i rad po zakonu produži. Ovako radeći, oja­ čala bi se vjera u vlast, jer kad vlast ovako ne će da radi, a građanima j nema ko da napiše tužbu, onda on ! stiče uvjerenje, da ne može da dođe ! do pravne zaštite i prirodno je što se razvijaju osjećaji za samovlasno nai mirenje. Ne treba kakve dovitljivosti, pa da se u gornjim riječima komisije otkrije strahovita osuda dosadanjeg upravnog sistema u Sandžaku; ne treba mnogo mozga, pa da se iz njih uvidi pravi izvor zla, radi kojeg pati sveukupno tamošftje stanovništvo. No komisija je pošla i korak dalje, pa predlaže, da se tom zlu stane radi­ kalno na put i veli: »Ovde smatramo za potrebno naglasiti, da je nužno po svima do sada učinjenim nedjelima, uzeti tužbe od građana i prema sva­ kome koji se o zakon ogriješio postupiti po zakonu, jer kao što smo rekli, nužno je ovo učiniti da bi se ojačala vjera građana u zaštitu drža­ vnu i moć zakona«. Inače obzirna komisija našla je za . potrebno, da prvi dio ovog predioga — poterta. To je i po mom mišlienju najznačajniji stavak u cijelom izvještaju, pa ga stoga ostavljam bez ko­ mentara, jer bi mu on umanjio efekat. Stavak sam po sebi govori... * I ' i 1 . I I j 1 ' 1 , i Godina III. terij za hladno i razborito prosuđiva­ nje stanja svojih sunarodnjaka Islam­ ske vjere. Te stranke nijesu bile u stanju, da privuku u svoje krilo ni nas, bosansko-hercegovačke muslima­ ne, a kamo li će da uspiju među sandžaklijama, koji se — naročito na­ kon Skandaloznog postupanja uprav­ nih i drugih organa vlasti — i više tuđe od pravoslavnih, i više zebu od njihovih partija. Govorimo sasvim otvoreno: odakle će g. Vukosavljević predstavljati Sandžak, kad nema ni­ kakva osjećaja za nevolje i patnje njegova muslimanskog stanovništva? Ama, on neprestano govori, da ne pravi nikakve razlike u tom pogledu? reći će mi koji objektivni demokrata iz Šumadije. Sve je to lijepo, sve je to tako — kad bi uistinu bilo tako! Ali stvar stoji drukčije, pa stim faktom treba i računati. Treba stvar gledati kakva je u istini; ne treba biti naj­ prije strančar pa tek onda rodoljub; ne treba ići kojekakvim uzaludnim vijugama pa će se jasno uvidjeti, da Sandžak može priljubiti ovoj državi najprije i najlakše, najsolidnije i bez ikakvih poteškoća — Jugosl. Musi. Organizacija. Svi drugi putevi idu stranputicom, svi su teški i nepro­ hodni. Hoćete li i mjerodavnu potkrjepu za ovu moju tezu? Pružam je u iz­ vještaju, što ga je — nakon moje skupštine u Prijepolju — podnio miпistarskom savjetu pokojni Drašković. On je tom prilikom, na temelju zvaničnih izvještaja, s ushitom izjavio: »Ako je cilj J. M. O. ono, što je i kako je prikazao g. Korkut u Prije­ polju, onda ioj treba otvoriti ne samo vrata Sandžaka, već joj prokrčiti put čak do Soluna!« Draškovića više nema među živima, no ko od živih više voli otadžbinu nego li partiju, taj će iz njegovih riječi crpiti jednu potpuno ispravnu pouku i proći se ćorava i po državu štetna nastojanja, da ba­ cajući klipove našoj patriotskoj akciji u tim uzburkanim krajevima naše otadžbine, vrši Sizifov posao i samo —< osporava sanaciju teških prilika u torrJ kraju. fl To je eto moj konačni predlog po-’ vodom izvještaja istražne komisije, pa ko ima uši, neka čuje; ko ima daleko­ vidne oči, neka bar ovaj put ne za­ žmiri. Ne će onda biti zakašnjelog kajanja. Beograd, 23. IX. 1921. god. Završujući ovaj osvrt imam da od­ govorim i na jedan prigovor, što je : povodom zadnjih nemilih događaja u Sandžahu, stavljen vodstvu naše or­ ganizacije. Stanoviti listovi, kritikujući naše zauzimanje za sandžačke musli­ mane, prigovorili su nam: zašto ne zađemo među tamošnje muslimane i zaš.o ih ne priljubimo državi? Prije svega moram naglasiti, da su ti isti listovi stalno biii proti našem »nezvanom« miješanju u tamošnje prilike. Oni Sandžak smatraju interesnom sferom svojih partija i Ijubomomo su odbijali svako naše nastojanje, da vršimo kakav bilo uticaj na tamošnje muslimane. Nijesu tako po­ stupali samo ti listovi. I šefovi njiho­ vih partija diielili su isto mišljenje, Sakib Korkut. pa nijesu htjeli ni čuti o tom, da je naša organizacija jedini politički faktor, koji može imati prirodna oslona među tamošnjim muslimanima, jedina njihova prirodna reprezentacija. Druge Vršite svoju građansku 1 patri­ su im partije tuđe i po svom mentalitetu i po metodima, koje u- otsku dužnost i upisn.jte potrebljuju prema os'etljivoj psihi tamošnjeg muslimanskog stanovništva. One ne razumiju te psihe, sve. kad i ne bi bile pod utjecajem svojih tamošnjih lokalnih veličina, kojima fali kri­ Muslimani? i I I I i I 7 državni zajam. Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve Goo.ooo kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge.— Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZIV �Страна 2 Strana Sarajevo, 3. oktobra 1921. Kako čitamo u novinama, odbor sa izmjenu poslovnika održaće ovih dana sjednicu, na kojoj će se pre­ tresati prcdlog, da se upražnjeni mandati komunističkih poslanika ne popunjavaju, kako to izborni za; kon za ustavni< -пш skupštinu pro? pišuje, izborom novih poslanika, već da se ta mjesta popune kandi? đatima s ostaim lista i to prema broju glasova, koji je pao za te li; ste na prošlim izborima. Iskreno da rečemo, mi tim vije; stima ne vjerujemo. Ne vjerujemo u prvom redu radi toga, jer znamo, da to pitanje nema rješavati odbor za izmjenu poslovnika. Taj je od? bor izabran samo za to, da izradi novi poslovnik za zakonodavnu skupštinu i čim to svrši, njegova funkcija prestaje. Rješavanje toga pitanja bilo bi presizanje odbora za izradu poslovnika u tuđu kom? potenciju- a to neće valjda ni skup? ština dozvoliti. Nu i kad to ne bi bilo, nego kad bi se javljalo, da će kompetentni forum rješavati to pi; tanje, mi ne vjerujemo da bi i taj forum imao toliko drskosti, da čini jedan grubi atak na parlamcntari; zimi i na izborni zakon, na temelju koga su birani poslanici za ovu skupštinu. Cl. 86. II. alin- toga iz? bornoga zakona izrijekom veli ovo: • »Ako su sva lica iz te liste iscrp; „ПРАВДА“ — „PRAVDA" ' lje na, ili ako ih nema dovoljno, da nu gu dopuniti sva poslanička nije? sta, onda će se prazna poslanička niesta popuniti novim naknadnim ; izborom u dotičnom izbornom mje? stu, koji se mora izvršiti u roku od mjesec dana. Naknadni izbori vrše i se na dan određen Kraljevim Uka* ' zoni.« Poništenjem komunističkih man? data. kojim su ujedno i njihove kan? didatske liste poništene, upražnje? no je 5<8 poslaničkih mandata, koji se prema jasnom slovu zakona ino? raju popuniti novim izborom. Nu kako ima mnogo demokratskih i ra? dikalskih jštahlija, koji biše htje i pošto;poto da se ovom pljačkom posluže i da je iskoriste samo za se, to se sada nastoji, da se mimoiđe I zakon, te da se narodu protiv nje? govc volje nametnu za predstavnik kc ljudi, koji ne biše nikad mogli redovnim i zakonitim putem dobiti I njegovo povjerenje. U ime demokratskog i parlament i tarnog principa, koji je ustavom ga; ! rantovan. mi prosvjedujemo i pro; tiv pomisli, da se ovako grubo gazi jasno slovo zakona, te zahtjevamo, da se što prije raspišu izbori za po? punjenje poništenih mandata i tako dadne narodu priliku, da slobodno — prema svojoj uviđavnosti dadne i povjerenje onima, koji ćc ga zastu? I pati i predstavliau'. Muslimani bježe iz državne službe. Muslimani državni službenici tuže se na svoje šefove pravoslavne vjere, koje je era prevrata popela na ona mjesta, na koja po svojoj kvalifikaciji ne bi mogli nikada doći i po kojoj ne bi dotjerali dalje od onbaša. Naši uprav­ nici neprestano proprovjedaju na pa­ piru jednakost i princip sposobnosti kod namještanja i unapređenjačinovnika a na djelu su pravi balkanci, koji su uz to zadojeni slijepom vjerskom mržnjom. Niko se ne trpi, ko se sa tri prsta ne krsti. Danas nije potrebna ona prava kvalifikacija nego krsni list, da si srpsko-pravoslavne vjere. Sovom kvalifikacijom sposoban si za zvanje od podvornika do ministra, a svi drugi robovi, nepouzdani i antidržavni, koji su osuđeni, da snose i podnose, evetaju i peketaju, te neka Bogu zahvale, što im je još glava zdrava i živa. U našoj mladoj državi nije sam zlo­ glasni Košta Pečanac, koji po musli­ manskim kućama i kopčezima traži kačake, koji ispred zuluma listom pobjegoše u goru. Pećanac ne štedeći rza i obraza ubija pali i robi, koji je nekada kao hajduk od obijest' po gradovima i selima pod iječijom zaštitom radio, da napravi poderne Užice. I Ko ovako misli, vara se. Borba je gorka i slatko. Plaćati porez malom i džanom a ne tražiti svoja prava, to neće da trpe ni Crnci u kolonijama. I dok tako radi Pećanac u Sandžaku protiv muslimanskog građanstva, dotle u nas ima šefova sa gore spomenutim kvalifikacijama, koji bi željeli nadma­ šiti u svojoj vjerskoj gorljivosti i K. Pečanca progoneći muslimane. Oni to naravno čine u drugoj formi. Da se boje razumijemo, evo dokaza: Jedan mlad musliman sa begovskim imenom, pošto su mu oteli zemelju, moli kotarski ured u M., da ga primi za pisara, samo da ne skapa od gladi, pošto je bila zima, kad nije vrijeme od posla, za koji bi on bio sposoban. Kancelist u ime kot. predstojnika pre­ poručuje molbu, da se ovaj odbija, pešto ie beg, jer bi mogao M. J. 0. odavati tajne, kojoj dotični u or.o vrijeme nije ni pripadao, nego baš obratno demokratima. Ovo je riješenje prije pročitano na gazdinskom dućanu nego Stoje sprem­ ljeno kud treba. Muslimanima se u današnjoj eri ne smije povjeriti važnija mjesta, ne radi toga, što bi bili nesposobni, nego zato, j . i i I I 1 j I . I Da su muslimani u službi odani i pouzdani, to im priznaje svaki u pra­ vom smislu kva’ifikovani Srbin i Hrvat. Samo ne priznaju oni Pećančeva men­ taliteta. što im nije kvalifikacija — srpsko pravoslavne vjere. Muslimani uopće ne traže puno, ne­ go samo ono pravo, što svaki građa­ nin treba da ima: zaštitu imetka, vjere rza i obraza i slobodu rada. Musliman državni službenik ne može dobiti ni ono, što mu po pravu spa­ da, kao nuždan dopust, potpora ili nagrada, redovito unapređenje i t. d, doklegod su na kormilu ovakovi šefovi Pećančeva mentaliteta. Prirodni zakon, red i pravda ne trpi zuluma, a zulumćari su uzrok, da i država i narod propadaju. Ko je pri­ jatelj naroda i države, taj će nastojati, da rastjera i onemogući ove nesposobe siledžije, koje ne mogu nikoga trpiti, ko je sposobniji od njih, ko ljubi red, rad i pravdu i koji hoće da održi naš upravni aparat na visini, koju on mora imati, ako hoće da ne nastupi anarhija, kakova vlada u Sandžaku i Make­ doniji. Različitim zulumima naši se ljudi gone u penziju i još više optu­ žuju kao antidržavni jedino stoga, što su muslimani, a bez ikakova dokaza. Kad se ovako s muslimanima po­ stupa i kad se to sistematski provodi, onda opravdano sumnjamo, da naši »patriotski« pretpostavljeni činovnici imaju tajno naređenje, da rastjeraju muslimane iz državne službe. Ovih će dana, kako čujemo, nekoliko mlađih muslimana, istupiti iz državne službe i pobjeći ispred zuluma. Mi trebamo sposobnih ljudi a oso­ bito neovisnih, ali zato trebamo ove ljude prema njihovoj sposobnosti osi­ gurati, da ne budu nikom muktač. U to ime pozivamo sve imoćnije muslimane i svoje Islamske institucije na jedan zdogovor, kako bi svoje ljude zaposlili, koji će moći neovisno svoju sposobnost razviti u korist islamske zajednice. U ovoj stvari ne smijemo oklijevati nego se ugledajmo u svoie sugrađane drugih vjera. Sposobna čovjeka lahko je uvesti i uputiti u posao kod dobrih strukovnjaka. Nadamo se, ako nam je stalo do opstanka i napredka, da će ovaj naš predlog naići na odobravanje. Musliman činovnik. Iz naše organizacije. Kot. skupština u Tuzli. Jučer se jeobđržavala kotarska skupština naše organizacije, koja je bila dobro posjećena i kojoj su prisustvovali delegati iz svih sela prostranog na? šeg kotara. Na skuštini je izvjestio g. Maglajlić kao narodni poslanik o radu poslanika naše organazacije, čije je izlaganje s najvećim mirom saslušano i jednoglasno odobren . do ja košu ji rad naših narod, posla; nika. Kad je g. Maglajlić pri kraju ■ izvještaja rekao, da ipak neki ljudi govore, kako su ih njihovi zastup; nici, a naročito on (Maglajlić) pro? ' dali, razlegao se dvoranom jedno; ' dušan odgovor: »Sram ih bilo! Mi to. ne daj Bože, niti velimo, niti u to možemo vjerovati!« Iza toga je tajnik Zahirović izvjestio o radu odbora u minuloj godini, a pošto jc blagajnik bolestan, izvještaj o sta? nju blagajne suspendira se s tim, da se izvjesti na prvoj redovitoj sjednici. Poslije toga izabrano je 8 delegata za zem. skupštinu i ko; tarski odbor za iduću godinu od 15 lica kako slijedi: Predsjed.: II. Ha; fiz Ibrahim ef. Maglajlić, podpred? sjednik: Džemal ef. Muharemagić, tajnik: Muhamed ef. Zahirović. bh; gajnik: Muhamedaga Nalić, odbor; nici bez funkcije: Nurija Nakić iz Gor. Tuzle, Sulejman ef. Bakrić iz Seone, Mustafa Salkičić iz Pasaca, Đulejman Mchić iz Lukavca, Jusuf Gazetić iz Prekosavića, Mustafa cf. Okanović iz Poljica, Abdija Zukić iz Treštenicc, Ahmetaga Kovacević iz Lukavca. Abdulah ef. Džum? hur iz Tuzle, Hafiz Ahmed cf. Džumhur iz Tuzle, Hafiz Ahmed cf. Redžcbašić iz Tuzle i Ibrahim ef. Čokić iz Tuzle. Iza toga se je raspravljalo o raz? nim predlozima. Skupština je pro? tekla vrlo mirno i dostojanstveno, pa se nadamo, da će i zemaljska skupština porušiti želje i nade ne; prijatelja naše organizacije. Posmatrač. Skupština J. M. O. u Derventi i Bos. Kobašu. U petak 30. o. mj., bila je kotarska skupština naše or? ganizacije u Derventi, kojoj su po? red brojnog građanstva prisustvo; vali i izaslanici pojedinih sela dervkotara. Nakon pozdrava predsjed? nika mj. odbora g. O. Osmanbcgo; vica pročitao je zamjenik tajnika izvještaj o radu Kot- odbora, koji je bio primljen na znanje i odboru podijeljen apsolutorij. Potom je izabran novi Kot. od; bor i delegat (g. O. Osmanbegović) za zemaljsku skupštinu, a onda su narodni poslanici M. Kapetanović i H. Ajanović izvijestili skupštinu o radu poslaničkog kluba, koji je bio s odobravanjem primljen. 1. ov. mj. održao je posl. H. A ja; nović skupštinu u Bos. Kobašu, ko; joj su prisustvovali gotovo svi od; rasli građani muslimani B. Kobaša. Nakon što jc posl- pozdravio nredsj. Mj. Odbora, g. Hamidbeg Kapeta; nović, uzeo je ovaj riječ i u podo? Ijem govoru ocrtao rad posl. kluba od početk^ do danas. Skupštinari su s velikim interesom suslušali posla; nika. izrazili povjerenje i iznijeli različite pritužbe. Obje su skupštine vrlo dobro us; pjele i proste bez i jedne upadice. Konferencije J. M. O. u Trebinju. Nar. poslanik V. Sadović, održao je u Trebinju dva pouzdanička sastan? ka. na kojima jc prikazao rad musi, posl. kluba od početka do danasOpazilo se, da prisutni nijesu bili obavješteni o mnogim stvarima, koje su na tim sastancima razjaš; njene. Sadović je nastavio svoj put u Bilcću. Bilješke. Zabadanje trna u zdravu nogu. »Srpska Riječ« ne može a da se u svakom broju ne očeše o muslimane. Tako u jučerašnjem broju govoreći o upisu državnog zajma veli i ovo: ».... a naša braća Hrvati i mu­ slimani većim delom oglušili su kao i vazda gdese spominje ime srpsko.« Mi doduše još ne znamo rezultat upisa, ali koliko smo obaviješteni i koliko smo vidjeli na svoje rođene oči, muslimani su svugdje razmjerno ekonomskoj svojoj snazi sudjelovali kod upisa jednako kao i pravoslavni. Ovom prilikom naročito hoćemo da upozorimo na jednu okolnost. Musli­ manima je državna vlast za ove 3 godine nakon ujedinjenja samo odu­ zimala i tražila od njih, dok je pra­ voslavnima dosad ili u vidu izvoznica ili različitih koncesija ne­ Број 342 Broj prestano davala. Stoga nije nikakovo čudo, da su muslimani ekonomski oslabljeni i iscrpljeni. Ali uza sve to, naš je muslimanski svijet rado upisi­ vao i upisuje državni zajam u onolikoj mjeri, koliko mu je to moguće. On se ne izgovara, kao što to čine pravoslavni u Vojvodini, ekonomsko najjačoj pokrajini, »da ne da ovakovim činovnicima zajma«. On se i ne izvlači, kao što to čine neki pravo­ slavni. U Derventi je jedan pravosla­ vni, kad ga je sreski načelnik pozvao ! na upis, dao samo 100 D, iako je mi­ lijunaš, a kad je izašao iz ureda ča­ stio je prijatelje, jer »je jevtino pro­ šao.« U interesu renomea naše države i u interesu što boljeg uspjeha mi ne­ ćemo da iznosimo drugih »stvarčica«, ali ako nas »S. R.« bude tegljila za jezik, mi ćemo morati da izađemo otvoreno s cijelim materijalom. Politički pregled. Revolucija u Grčkoj radi ne­ uspjeha. London, 29. rujna. (BO ( »Morning Post« prima vijest od svojega posebnog dopisnika iz Atene, da je uslijed posvemašnjog sloma na malo­ azijskoj fronti Grčka danas na domaku ozbljnih događaja. U Ateni i okolici je proglašen prijeki sud, ali uza sve to revolucionarni pokret preotimlje sve više maha. Svi brzojavi, koji polaze u inozemstvo podvrgnuti su najstružoj cenzuri. Najnovije vijesti sbojišta opi­ suju situaciju' kao posvema izgubljenu. Pola grčkoga generalnoga štaba i go­ tovo cijelo grčko topništo palo je Turcima u ruke. Burgenland i Albanija. Konferen­ cija Ambasadora nastavila je juče prije podne da pretresa pitanje Burgenlanda ; i Albanije. U pitanju Burgenlanda. kon­ ferencija je primila na znanje notu mađarske vlade, u kojoj Mađari nagoviještavaju blizak sporazum s Austrijom, i odlučila, da se ostavi rok od 8 dana za sklapanje sporazuma. U pitanju Albanije, nije se još došlo do sporazuma. Italija je tražila za slučaj oružane intervencije i povrede granica Albanije, mandat od Lige Naroda, za svoiu intervenciju. Engleska je pristala na korekturu granice od 1913. god. u korist naše države. ј Naša država i Čeho-slovaČka ! ‘ prema Mađarskoj. Povodom akcije 1 dra Beneša u zapadnomarđarskom pi­ tanju, i povodom njegovog sastanka sa Banfijem u Brnu, politički krugovi su uvjereni da dr. Beneš radi u pot­ punom sporazumu sa Kraljevinom Srba, Hrvata i Slovenaca. Nijedan ko­ rak u češkoj spoljnoj politici, koji je učinjen i koji se poduzima prema Mađarskoj, ne nastaje prije, dok se u svakom pitanju ne postigne potpuna saglasnost s ministarstvom spoljnih poslova u Beogradu. Ako bi izravni sporazum dra Beneša i Banfija donio stvarnih uspjeha, u što se dosada malo vjeruje, onda bi se na ovaj isti način riješavala i sva sporna pitanja između Mađarske i Čehoslovačke, odnosno Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Grčko-turski rat. Carigrad, 29. septembra. Prema službenom komunikeju iz Angore grčka je armija progonjena do Eski Šehira i da su morale grčke čete da povuku svoje straže. Turska konjica operira u raznim skupinama protiv neprijateljcke vojske. Atena, 29. septembra. Zvanični iz­ vještaj od 28. pr. mj. saopštava da su sve vijesti iz Angore o velikoj borbi pred Eski Šehirom, koja da se je svr­ šila s porazom Grka neistinite. (Naro­ čiti izvještaj atenskoga dopisnoga ureda)- Domaće vijesti. Lična vijest. U nedjelju, 2. o. mj. prispio je u Sarajevo g. min. dr. Spaho radi zem. skupštine naše organizacije. Izjava g. Hasana Miljkovića. — U 198. broju »S. R.« od 1. okt. 1921. izašao je dopis navodno iz V. Kladuše s naslovom »Ko je Hasan Miljković r« �Spoj 342 Broj Страна 3 Strana „ПРАВДА" - „PAVDA“ Pošto je dotični dopis skroz lažan direkcije prema nekojim željezničkim potčinovnicima, koji su nevino optui nepotpisan, zbog; toga sve laži i pod­ Ženi zbog komunizma i otpušteni iz vale u njemu iznešene, evo ponovno sa najvećim gnušanjem odbijam, a one državne službe. Tom su zgodom izni­ jeli g. ministru nekorektno ponašanje će se i kod suda ustanoviti, jer sam nekih pretpostavljenih Činovnika proti još prije par mjeseci putem javnosti sve ovo pobio i ujedno predao tužbu svojih potčlnjenih kao i uplitanie Želj. policijskih komesara, koji provociraju sudu proti redakcije »S. R.« Dopisniku, koji se ne smije potpi­ želj. službenike i miješaju se onamo, sati na ono, što piše, dovikujem, da kuda ne spadaju. Gospodin je ministar poslanicima je prosti klevetnik, pa ako je povri­ jeđen i ako ima petlju, neka se i on obećao, da će djelima da pokaže i is­ posluži sudom. Ako i sam ne sumnja pravi sve nepravde nanešene pojediu svoje laži, neka se onda ne krije dinim otpuštenim želj. službenicima. za leđa redakcije, koja možda hoti­ Državni dugovi. »Nar. Jed.« od 1. mično nasjeda ovakim bljezgarijama. o. mj. donosi: »U prvom ekspozeju u Hasan M i I j k o v i ć, finansijskom odboru, g. ministar finar. poslanik. nansija je iznio i dugove naše Kralje­ ispravak. U pretprošlom broju na­ vine. Ti su dugovi, prema pokrajina­ šeg lista u izvještaju sa skupštine iz ma, slijedeći: Hrvatska i Slavonija 12 Težnja potkrala se je štamparska po­ miliojna dinara; Bosna i Hercegovina 6,446.044 dinara i 75 para; Slovenija greška u govoru poslanika Alića Tu stoji, da je držanje Radićevo »vrije­ i 25,270 000 Švajcarskih franaka; Daldilo, da više svojih zahtjeva proturimo i macija 1.538.149 dinara i 25 para. Vojni dugovi naše Kraljevine u u Ustav«, a treba da stoji »priječilo Francuskoj i Britaniji iznose 937 mii tako dalje«. lijona franaka; u sjev. amer. Sjedinje­ Likvidacija agrarnih odnošaja. nim Državama 62 milijona franaka; a Kako smo već javili, stigao je napo­ u prirodi do 1 milijarde. Svi naši voj­ kon agrarnoj direkciji kredit za pro- ni dugovi iznose do 2 milijarde. vađanje likvidacije i za uređenje okUnutrašnji dug naše Kraljevine iz­ iužnih agr. ureda. Doznali smo od nosi 225 milijona dinara. Do 25 juna agrarne direkcije, da su otpremljeni iduće godine ima se u Bosni i Herce­ formulari i naputci kot. uredima s na­ govini isplatiti begovima (kurziv naš. logom, da se sve predradnje kod ko­ Op. Uredn.) za agrar 65 milijona di­ tara i gruntovnice svrše u roku od nara.« 20 dana. Za to će vrijeme biti obu­ Čudimo se, da i službeni organ na­ stavljeno izdavanje privatnih izvadaka še pokrajinske uprave ovako tenden­ i potvrda kod evidencije, jer će se ciozno trpa i siromašne posjednike daljnji posao obavljati isključivo na pod naziv »begovi«. Kad bi to činila tenielju ureda radi (ех offo) dobavlje- zaguljena »Srpska Riječ«, ne bismo se nih podataka. ni osvrtali, ali ovako, kad to čini list, Nadati se je, da će isplata sada biti koji se izdržava i novcem tih posje­ brzo svršena. dnika, onda je to drskost. Nadodaje se, da je u sarajevskom Produljen rok za upisivanje kotaru, gdje je Agrarna direkcija mo­ gla neposredno sa svojim činovnicima državnog zajma. Na zahtjev mnogih privrednika i građana ministarstvo firaditi, posao za sve zemljovlasnike u nansija produžilo je upisivanje zajma punom toku. Isto tako se sada organizuje bez i do 15. oktobra. Prema dosadanjim izodugovlačenja aparat kod okružnih | vještajima upisana je približna svota, koja odgovara projektu ministarstva agr. ureda. Primanje tužbi, koje se imaju predati do 18. oktobra, na te­ financija. Kad se definitivno završi melju beglučke uredbe na kot. urede ' posao oko nutarnjeg zajma, krenuće naročita delegacija u Englesku u cilju — u toku je. Drago nam je konstatirati, da su sklapanja spoljnog zajma. napokon odstranjene sve zapreke, koje Obveznice austrijskog zajma su dosada stajale na putu, da se pro­ Ministar financija riješenjem od 19. vedu agrarne uredbe od 12. maja ove sept. odobrio je, da naši državljani, godine. koji u određenom roku nisu popisali i žigosali svoje obveznice predratnih O vatrogasnom komandantu zajmova bivše austro-ugarske monar­ Kada »Domovina« ne može na naše stvarne kritike da reagira onako, kako hije, da to mogu naknadno učiniti do treba, onda gleda, da stvar skrene na 15. okt. zaključno. Ovaj se rok neće posve drugu stranu. Tako je i s nje­ više produživati, stoga se docnije pod­ nijete žalbe neće uzimati u obzir. zinim odgovorom na našu nek dašnju Obveznice sa molbom treba uputiti noticu o samovolji vatrogasnog ko­ Generalnoj direkciji državnih dugova mandanta. Nama je u onoj notici bilo u Beogradu glavno, da skrenemo pažnju na pri­ Iz Narodnog Pozorišta.*) Preprastran ost vatrogasnog komandanta. vke u Narodnom Pozorištu vršene su »Domovina« na to ne reagira, nego je planovima i pod nadzorom poznatog prešla na posve drugo polje. Mi se ne miješamo u tuđe trgovačke poslove, sarajevskog arhitekta g. Karla Paržik a. G. Paržik je učinio sve, što je samo nuzgred moramo konstatovati ležalo u njegovoj moći, da od nepra­ opet jednu laž »Domovine«, naime onu, što je podvalila o nekakvu Spa- ktične dvorane bivšeg Društvenog Doma stvori jednu pozorišnu dvoranu, hinu dugu Muslimanskoj Centralnoj koja će biti i prilično akustična i udo­ Banci od ništa manje nego 4,500.000 Kruna. »Domovina« uvijek ima običaj, bna za posjetioce. Zahvaljujući njego­ da ne kaže potpuno ime, kako bi vom budnom nadgledanju, dvorana i mogla posiije lakše »curiknutia. Ako pozornica izrađene su prema njegose dakle tu radi o Hamdiji Spahi, na vim planovima, po kojima je nešto kojega bi se po samoj stvari imala ublažena oštrina i stilizirana kačiperta »Domovinina« tvrdnja da odnosi, nost ranije dvorane, a pozornica do­ bila dovoljno dubine za razvijanje onda je to — laž. Hamdija uopće scene i mogućnost operiranja perspe­ nema nikakva duga Muslimanskoj ktivom. Centralnoj Banci, čak ima i izvjesnog Planove i nadgled nad novom elek­ potraživanja premda bi za njeg bila čast, kad bi imao toliki kredit. U os­ tričnom instalacijom na pozornici i centralnim loženjem u zgradi izvršio talom bi preporučili »Domovini«, da najprije pomete ispred svojih vrata i je g. Vojislav Žakula, građevinski neka preporuči vatrogasnom koman­ nadsavjetnik. dantu, da očisti račune o aprovizacij*) Rado donosimo ovu vijest našeg skim beznim vrećama i -• prikazama kazališta, ako nas je ono dosad go­ iz Društvenog doma. tovo redovito — bagatelisalo, ne ša­ Za otpuštene željezničke Čino­ ljući nam nikakovih podataka o pri­ vnike. Naši narodni poslanici g. g. premama za ovu sezonu. Ako je to Hrasnica, F. Kurbegović i S. Baljić radi naše kritike dosadašnjeg rada bili su 30- IX. kod gosp. ministra sa­ kazališne uprave, onda — onda nas samo čudi ovakovo shvaćanje gg. obraćaja Uzunovića i pritužili mu se upravitelja i dramaturga. na neopravdani postupak sarajevske K a o ^EI-Kamerov" teferič nije se mo­ ' gao održati u prošli petak, jer je bio u isto doba »Hurijetov« teferič, pače se stoga ovaj davati u idući petak, 7. o. mj, na istom mjestu i s istim pro­ gramom. Zar još i oni?! Na 26/9. zavadilo se dvoje djece muslimansko i jevrejsko na ulici između zgrade pokrajinske vlade i želj. direkcije. Svako je moglo imati oko 12 godina. Dok su se oni na ulici čupali naidje 17 godišnji mo­ mak Atanasije Bošković, dak 5. razr. gimnazije i prišavši mališanima opali svom snagom šamar muslimanskom djetetu. Dječak nato od boli udarca nepozvanog junaka pocrne plakati i pitati ga, skojim ga pravom šamara i za što isto ne učini u blizini stojećem njegovu protivniku. Na to mu Boško­ vić opsuje turskog Boga i čušne ga. Dječak u plaću zaviče: »Kako smijete Vi psovati Boga? Znate li, da se Bog ne smije psovati? Ja ću Vas policiji prijaviti!« i poleti tražiti policaja. Pri­ javivši stvar policaju, ovaj ih obojicu odvede na karaulu. Pošto je mali mu­ sliman predveo na karulu i svjedoke, znatiželjni smo kakovom li će kaznom kazniti čika Ilija vaspitanog deliju — srednjoškolca. Idemo da vidimo. Vođenje poštanskih blagajničkih knjiga u dinarskoj moneti. Umo­ ljavamo cj. naslov, da obzirom na javni interes izvoli u svoj cij. list uvr­ stiti da se od 1. oktobra ov. godine uvađa kod svih pošt. i telegrafskih ureda vođjenje blagajničkih knjiga i računa u dinarskoj moneti. Toga radi svako označenje vrijednosti na pošt. pošiljkama ima biti samo u dinarima i parama označeno i to jedan napram četiri odnosno Četiri naprama jedan. Za sada čine iznimku samo poštanske čekovne i štedioničke uplate i isplate, na koje će se do daljnje odredbe još u krunskoj moneti obavljati. Direkcija pošte i telegrafa: Josifović. Gospodarstvo. Protest privrednih krugova proti trasi Beograd—Kotor. Po polusluž­ benom komunikeju i vijestima trebao bi željeznički spoj Beograd—Jadran ići dolinom Drine i Tare u Boku Ko­ torsku. Na ovaj način ta pruga ne bi doticala niti Sarajevo niti ikoje važnije mjesto, a išla bi kroz pusti, zapuštni kraj, koji se ni za 100 godina ne će podići na onu visinu, na kojoj se na­ lazi Sarajevo. Zato su bosanski pri­ vredni krugovi uočili silnu važnost ove željeznice i značaj, koji bi mogli imati za Sarajevo i njegov ekonomski procvat riješili da povedu akciju pro­ tiv mimoilaženja Sarajeva, koji bi iz­ gubio svaku važnost, kada ova željez­ nica ne bi prolazila kroz njega. Do­ skora će svi privredni krugovi ove pokrajine a naročito Sarajlije u tom smislu održati jedno savjetovanje na kojem bi ova inicijativa zauzela kon­ kretni oblik. Javna zahvala. i I Prilikom smrti neprežaljenog nam sina - ■— brata Smaila, izraziše nam mnogi prijatelji i znanci saučešće (taziju), što usmeno, što pismeno, i pružiše nam u najtežim časovima prija­ teljsku utjehu. Odgovarati i zahvaliti se pojedince nije moguće. Ovom pri­ likom i na ovaj način srdačno se svima zahvaljujemo. Neka je osobita hvala načelniku sudskog odjela g. Simiću, kao i gospodi sudcima vrhovnog i okružnog suda, koji našeg rahmetliju ispratiše i iskazaše mu zadnju počast od kuće do Begove džamije. Dugujemo također veliku zahvalnost gg. vrhov­ nim šer. sudcima Midžiću, Mutapčiću i Ali ef. Prohiću, kao i svim rahmetlijinim kolegama šer. suda, koji nam ' dadoše tople utjehe i koji ispratiše rahmetliju sve do kabura. Nezaborav­ brat bratu М1Ш111111111111П111ШП1(11111Н1Ш podobni, bez razlike, treba da su naši zubi. Nema Ijepog čovjeka i osobe bez Ijepih ^abi Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: ELIDA-paste za zube. llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllilillllllllllllllHIIIIM Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu AlbBPt Vita Leui, Sarajevo, Despica ul. 1 i nu zahvalnost dugujemo rahmetlijinom (ičnom prijatelju bađenagi uglednom trgovcu g. Ahmedagi Kumašinu, koi je sve, što je potrebno za đenazu । mejita, sam pripravio i sve potrebn| obavio. Na koncu se braći sarajlijam« najsrdačnije zahvaljujemo, koji onakc mnogourojno ispratiše rahmetliju do kabura i koji nam svojim saučešćerru dadoše dobre utjehe. " H. Ahmedbeg Bukvica, otac 1 Musta dr. Abdullah, braća. Školski pribor, kao i sve školske potrebštine, knjige itd., dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Da* niel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ulica 19. — Narudžbe iz van; izvršuju se brzo i tačno; pakovanj« se ne računa. Fina terpentinska 1—8 krema za elegantni svij Dobiva se svagdje. Proizvodnja: „Slavia", tvornica k mičkih proizvoda d. Zagreb, Ilica 213. Hot gaftuf -mBarifsho povjerenstoo. Konjic, Broj 223.121. Konjic, dne 29. sept. 1921. Natječaj, ( Kod potpisanog kot. vak.-mearifsko; povjerenstva, a na mektebi-ibtidaiji u Seonici kraj (Jstrožca imade se odmah popuniti mjesto I. mualllma, koji će ujedno vršiti dužnost imama i vjeroučitelja. Početna godišnja plaća iznosi 12.040 kruna i to: od vakufa 5040 K, od naJ roda 6000 K, kao imam 500 K i vjo roučitelj 500 K, te stan i dvije bašj u naravi. Osim toga imaće i državni imamsk doplatak na skupoću. Reflektanti imadu prspisno biljego vane molbe sa svjedočbama o svrše nim naukama i dosadanjem službo vanju poslati ovome povjereostvu naj kasnij’e do 20. oktobra o. g. Kot. vak.-mear. povjerenstvo, Kc Predsjednik: 309-1-3 Hafiz Ahmedt Hamdi Kasu me Trgovina feso^ daje na znanje cijenjenim mušterij da je prispjela veća količina u raznim veličinama i farbama. Cijene vrlo umjerene, tako, da sti duzina 800 kruna. — Od istog kvaliJ teta robe mogu se dobiti i patentirani (postavljeni) fesovi, koje će mo davati - po komadu sa kitom 120 kruna. Šaljemo samo uz pouzeće na veliko dok zaliha traje. 307 1-2 Ibpahimagn Vranić i Sin Sarajeva. ТПРЕТДК i ПЕН0НДТЕ4 preuzima sve vrsti tapetarskih poslova uz umjerenu i solidnu cijenu. — Posao :: tačan i solidan. :: M1LAN LIPNIH - ТЕШПД 36.1 �Стоана 4 Strana Booi 341 Broi „ПРАРДА* — „PRAVDA* Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu, d. d., u Sarajevu. Prema zaključku l. izvanredne glavne skupštine našeg zavoda, obdržavane dne 29. maja 1921. pripada starim dioničarima (t. j. onim od I. i II. emisije) pravo opcije na po „Prvoj hrvatskoj štedio­ nici u Zagrebu" preuzete dionice 111. emisije proporcionalno prema posjedu njihovivih dio­ nica t. j. na svakih pet (5) dionica 1. i 11. emisije mogu stari dioničari optirati 4 dionice ili. emisije uz slijedeće uvjete: 1. Pravo opcije mora se izvršiti do uklju­ čivo 31. oktobra 1921. i to samo kod same Muslimanske Centralne Banke za B. i H., d. d. u Sarajevu ili kod njezinih podružnica u Banjaluci, Brčkom, Bugojnu, Čapljini, Prije­ doru, Travniku i Tuzli. 2. Prigodom izvršenja prava opcije imaju se predložiti dionice ili međutimnice 1. i 11. emisije radi označenja, da je pravo opcije izvršeno. 299 1—5 3. Potpuna protuvrijednost za sve optirane dionice imade se odmah prigodom izvršenja prava opcije u gotovom položiti. 4 Za svakih K 100’— nominale t. j. za svaku dionicu imade se položiti K 130— i K 6 50 za kamate, dakle ukupno K 136’50 po komadu. 5. 0 uplatama izdati će upisna mjesta privremene potvrde (međutimnice), koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz povrat tih potvrda nove dionice izručiti. 6. Dionice, na koje ne' bude do 3’.X. 1921. izvršeno pravo opcije, biće u smislu tačke 3. gore navedenog zaključka prepuštene na upis svakom muslimanu za vrijeme od 1 XI. do 1.ХП. 1921,, što će biti za vremena posebno oglašeno. Sarajevo, dne 27.IX, 1921. Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Herceg, u Sarajevu. Zadružna gospodarska Banka d. d. u Ljubljani otvorila je svoju Privremeno: Horoščeva ul. br. 15, I. hat Podružnicu u Sarajevu. Brzojavna adresa: Gospobanka. Telefon Dionički kapital i rezerve K So.ooo ooo Ulošci preko K 2oo.ooo.ooo Žiro konto kod Narodne Banke Kraljevine S H. S. — Poštanski čekovni račun br. 1264. Podružnice: Bled, Gjakovo, Maribor, Sombor, Split, Šibenik. l ^Afilijacije: Gospod, banka d. d. Novi Sad, Sveopća Zanati. Banka d. d. u Zagrebu i njezina podružnica u Karlovcu. Bavi se svim bankovnim poslovima. Prima novac na štednju i otvara tekuće račune, te podjeljuje zajmove uz najpovoljnije uvjete. — Kupuje strani novac, devize, zlato i vri­ jednosne papire uz najpovoljniji dnevni tečaj. Izdaje kreditna pisma i otvara akreditive. — Obavlja isplate, prima i šalje novac na sve strane svijeta. Ima izravne veze sa svim mjestima u Kraljevini i sa svim većim gradovima u inozemstvu, naročito sa Amerikom i Australijom. Daje besplatno informacije u svim bankovnim i gospodarskim stvarima. Upozoruje osobito na direktnu i brzu vezu sa središtem žitne trgovine Somborom Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionb ka glavnica K 20,000.000'—. Ulošci preko K 25,000.000’—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran.-Prima uloške na uložne knjižice i na tekući.račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. - Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — 104 ’ZLJA SVE Kot skups naše organizacr--------------------posjećena i ko.Ibrahim Muhić. delegati iz svih BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a0b1ee3eaa54e3a57c8919206173593b.pdf fbdc1f000a1d4f87bb0f948d5a6f08a6 PDF Text Text POŠTARINA1 U GOTOVU PLAĆENA. Pojedini broj K 2 ~~ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje 'K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo 1 uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛА јУГОСЛАВЕНСКЕ муслимаиске организације. Broj 105 (343) Sarajevo, četvrtak, 6. oktobra 1921. (2. Safera 1340.) Sudbonosan dan. A od Srba sopstvenika, Učiniše izmećare. 6. oktobra ove godine jedan je od najvažnijih dana u životu naše organizacije. Toga će se dana manifestirati snaga i solidnost nas še organizacije, toga će dana progovoriti narod kroz usta svojih opunomoćnika i izreći svoj sud o dosadašnjem radu svojih poslani« ka i uopće vodstva organizacije, te će dati direktivu budućem radu i budućem smijeru naše politike. ( Ugroženi u svojoj egsistenciji bosansko«hercegovački su muslb mani prije 2 i po godine stvorili u svojoj organizaciji jaku falangu, koja je sposobna, da odoli svima udarcima, koji bi mogli u budućno« sti zadesiti muslimanski elementi. Vidljivih uspjeha rada naše orga« nizacije ima toliko, da ne držimo potrebnim ni isticati ih ovdje, jer ih svak, ko priznaje činjenice, zna. Onima, koji u svojoj zaslijepljen nosti ne vide i neće da vide ni ono, što svaki okat čovjek vidi, ne držimo potrebnim ni predočavati ih. Jedno drugo pitanje treba ovdje naročito istaknuti. Da li su oni razlozi, koji su prisilili muslimane na stvaranje ovakove organizacije, prestali i je li nadošlo vrijeme, kad bi se smjeli cijepati redovi organ nizacije, i to još iz razloga drugotne važnosti? Mi nećemo davati od« govora na to pitanje; njega će dati delegati pojedinih kotarskih od« bora naše organizacije na današnjoj skupštini. Mi nećemo ovdje stvarati nikakovih presedana, niti ćemo nastojati da stvorimo ovakovo ili onakovo mišljenje i raspoloženje kod onih, koji imaju o svemu ovomu da odluče. Mi samo hoćemo da ovdje is« taknemo naročitu važnost današnje skupštine i da upozorimo na odgo« vornost, koju nose delegati kotarskih skupština za svoj rad i odluku u zemaljskoj skupštini. Te njihove odluke biće od sudbonosne važno« sti za sve muslimane Bosne i Hercegovine, koji su u njih uprli svoje Oči i s pouzdanjem u njihovu uviđavnost. patriotizam i r^boritost očekuju rezultat te skupštine. ( I mi skupa sa svom braćom Širom Bosne i Hercegovine apeluje« mo na sve delegate, da dobro otvore oči, tačno odmjere sve argumen« te i okolnosti, te da uvijek i pri svakoj odluci imaju u vidu samo i jedino interese svih muslimana i da tek onda stvaraju svoj sud. Mo« limo ih, da ne nasijedaju različitim smicalicama naših neprijatelja, koji nastoje pocijepati naše redove, kako biše mogli udovoljiti svojim ple« menskim, vjerskim, partijskim, a vrlo često i čisto egoističkim рго« htjevima. Čvrsto vjerujući, da će se naši delegati uzdignuti iznad svih sitnih zadjevica, ličnih animoziteta i si., te da će svojim odlukama omogu« ćiti, da organizacija ostane onako jaka i čvrsta, kakova je dosad bila« mi ih svesrdno pozdrvljamo i želimo, da njihov rad bude od hajra po cijeli islamski dio našeg naroda. BILO SRETNO ! Ni to nije bilo dosta, Potomcima zlog Orhana; No Evropi htešc dati i Svog Proroka i Sultana. i I ! ! Sta su Srbi prepatili, Potvrđuje istorija; Jezovite strave tu su ... Patnje raje... bes dahija! I I ' I Mnogi sili podlegoše, Tužnom Bosnom ponajviše Rim jc jedne zaklonio, Drugi čalmu Tursku sviše. ' , I I Ali jedan jezik osta LT narodu sa tri vere; Ni jatagan nije mogo, Da narodni jezik spere. ’ Od Timoka do Jadrana, Svud se srpski zbori; Na jeziku materinskom Tu se srpska pesma ori. Poziv u hrišćanstvo. Poznata affaira famoznog p.«pu« kovnika Kušakovića u Banjoj Luci našla je kolegijalnog odziva u oso« bi nekakvog Dunavskog, također potpukovnika iz Prištine. Taj novi »prorok« hrišćanske vere objeloda« nio je u 12. broju »Velike Srbije« od 27./9. 1921. jednu pjesmicu, te da poštena javnost i cijela kulturna Evropa vidi i čuje, čime se bave o« ficiri, i to viši oficiri Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, prenosi« mo tu pjesmicu u cjelosti. Ona glasi: »U plamenu krsne sveće. S narodom napaćenim Čarnojević u svet ode; Jer za Srbe pod Turcima Nije bilo trun slobode!.-. Ukaljaše Turci crkve, Sve u slavu svog Korana; Mnoge Srbe poturčiše, Pod zamahom jatagana! — Otimahu Turci zemlju, Pa stvoriše agalare: Poturčeni! Čujte gusle . •. Tankih struna bolnu jeku, Praoci vam kroz njih šalju Sa Kosova mača zveku !... . Pretci zovu, trgnite se, Nametnuto odbacujte, Čalme dole sa Koranom Evanđelje sveto čujte !... / 1 Prenite se poturčeni! Jer su vaši pretci pali. Slobodni ste, za krst časni... Slobodni ste. krst vam fa 1 i! *.. Vratite se staroj veri, Hajte crkvi pred raspeće; Naćićete oteto vam, U plamenu krsne sveće ...« Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119 Godina 111. Dok se u svim državama na svijetu oficiri bave ozbiljnim studijem voj« nih znanosti i vještina, dotle eto na« ši oficiri vrše misionersku dužnost, bave se prozelitskom rabotom. Mjesto, da bi se taj novi »prorok« Dunavski bavio strategijskim i vojnođehničkim pitanjima, mjesto da misli, kako bi se naše sa svih srtana neprijateljima ugrožene gra« niče osigurale, on riga takve bljuvo« tinc, da bi to bilo previše i za sred« nji vijek. Zar to nije žalosno?!... Pitamo g. Ministra Vojnog i Мог« naricc, hoće li već jedamput stati na kraj takvim izazovima svojih pot« činjenih oficira i energično zahtije« vamo, da se povede strogi postu« pak proti p.«puk. Dunavskom, jer inače nećemo dozvoliti, da se na takvi infamni način vrijeđaju vjer« ski osjećaji preko jedan i po miliju« na muslimana naše države. Hoće li se proti ovakovih zliko« vaca, koji se kriju u uniformu ofi« cirsku. primjenjivati slovo ustava, koji zabranjuje sijanje vjerske i ple« meriške mržnje? Hoće li se jednom maknuti vojni ministar i povesti ozbiljnu istragu protiv Kušakovića, Dunavskog i drugih drznika, koji ovako grubo izazivaju muslimane ? Kada ćete, g- ministre, već jednom, nakon 4«mjesečnog čekanja, dati odgovor g. posl. Ajanovićn na pita« n je o KušukoviCevoj Hoćcto li pustiti, da se ota zaraza i Juljc širi, a da musliman počne vojsku smatrati ustanovom, koja ozbiljno ugrožava njegovu vjerii? Zar nije dosta krsnih slava pojedinih puko« va, koje ste htjeli nametnuti i onim pukovima, u kojima slvžc muslima« ni? Mi ćemo se na ove pojave još jednom opširnije osvrnuti. Ecrasons Г imfamie. Thomas Carble, umni Englez, za ista je tačno konstatovao, da bučni patriotizam ima hajdučke i pljaka« ške primjese. Naročito u nas u Bo« sni ovaj je patriotizam vezan s he« lenskom metafizikom, koja se ma« nifestuje tolikom psihičnom rastroje nošću i tolikom ekscentričnošću. Piscu ovih redaka nije na umu, da citira »patriotske« izvoznice, krađu američke robe (namjenj. sirotinji), razne koncesije, niti će se osvrtati na bestidne podvale J. M. organi« zacji’ da je u vezi sa kačacima, kao ni na idiotske članke »Srpske Rije« či« (primjerice »O tempora, o mo« res«, »Starosjedioci oko »Pravde« i t. d.) nego jedino reflektuje na ar« gotski članak, pomenutog lista od 14. septembra 1921. br. 185- »Pro« svjetne prilike u Krajini«. Tu se pokraj ordinarnih laži sve« , moćnom podlošću i opštom gnjuso« , bom denunciraju najagilnija i naj« , konciliantnija dva učitelja na BosKrajini: gg. Bećir Tatlić, upravitelj osnov. škole u Bos. Otoci, i Fejzul« lah Čavkić, učitelj u B. Krupi. Čud« no je! Ko su autori te bestidnosti? Posjednici austrijskih ordena, neka« danje grata persona bivše uprave . a.«u. (kao nadzornik g. Gajić), te । braća komunista (kao učitelj Suče« | vić) i t. d- Uostalom, da je g. Tatlić pravi i narodni učitelj i da se nijenikad ogriješio niti o služ« bene dužnosti niti o nacionalne, kao : takov nije ni uživao naklonost vla« sti bivše uprave, a da sadaš. narod; na i idealna nasjeda svemoćnoj po« dlosti destruktivnih elemenata, kao što su gg. autori članka »Prosvjet« ne prilike u Krajini«, i suviše jc ci« tirati. Za neke stavove g. Tatlić je Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,QOO.ooo kruna. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 KancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačha banha, Sarajevo. - Interurban telefon: Zlff | �Страна 2 Strana „ПРАВДА* — već tužio, i besramni i notorni la* zbliženja i izjednačenja naših društ­ venih i gradjanskih odnosa medju zovi odgovaraće pred disciplinarnim svima bez razlike vjere i plemena. senatom i sudu Kako je on rijetkih U tom svom radu i predan ideji na­ sposobnosti i svjestan građanin svo? je otadžbine, najbolje će dokument rodnog jedinstva osnovao je ovdje i votati njegova djela: osnivanje ze* društvo »Klub Preporod«, kojem je u mljoradničkih zadruga, antialkohal* , glavnom svrha, da stopivši sva naša nih. gombalaćkih i prosvjetnih dru* gradjanska društva ujedno, djeluje | na narodnom prosvjećivanju u smislu stava nesama u kotaru Bos. Krupt, nego gdje je god bio namješten kao jedinstva i u duhu savremene društ­ venosti i tolerancije; ali na žalost! Baš učitelj, to su fakta, koja osvjetljuju u času kad je naš novoosnovani klub sliku časnog i vri jednog g. Tatlića. otpočeo đa djeluje, premjesti se njegov Također i gosp. Čavkie može da sc ponosi svojom prošlošću, jer je osnivač, naš nezaboravljeni gosp. on kao ccnsor samo služio na opštu Redžić u Bužim, a na njegovo mjesto korist onih, koje su vlasti progoni* u St. Majdan došao nam je sadanji učitelj Rakić, za kojeg smo mislili da le. a da je bilo pritužaba proti njega to je jasno kraj ovako^h podlaca. i će po dužnosti jednog uzgojitelja ra- , diti takodjer na društveno jedinstveJedina pritužba krupskih Srba protiv gosp. Čavkića je ta. da je on ' nom polju i da će i on po njegovom I kolegi, g. Redžiću zasnovani naš klub musliman i da ne može poslije smrti pok. Hačcvića kao takav po* u svakoj prigodi pomagati. Nu prevari- ' smo se, jer u prvim danima upozna- I stati upraviteljem Škole u Bos. Kru* smo u njem miljenika dubrovačke ! pi. I Zem. Mada u Sarajevu toj je kobasice i čovjeka nadahnuta razvrat- | pritužbi udovoljela »iz razloga vjer* nim idejama kojekakvih šovinističkih | skog kl juča«- To se desilo i g. Čovkić idijota. Namirisavši, da je u našem kao čestit i vrijedan bio je zadovo* novoosnovanom klubu zastupana jed- : Ijan. da mu za starješinu postavu nako latinica kao i ć rilica, hrvatski mlađeg kolegu g. Zagorcakao i srpsk1, da je njego a društvena | Tako su dakle napadnuta dva vrijedna učitelja barbarski i bizan* . za Tava kombinirana iz hrv. kao i srp. ; tricolora. pridruži se odmah ekstremi tinski sve od onih ljudi, koji su slu* srp. i musi. Čitaonice — nekolicini | Žili svakome i svakom sistemu pro* nezrelih gromovnika, zlatnih lančića i vokaterski, oni su sad upregli sve sile, da lažima i podvalama isposlu* . debelih trbuha, kojom angožova ze- i stoku ofenzivu protiv našeg narodnog ju sebi naklonost vlasti, a da obore one. koji su koncizni i korektni, te I kluba. Potpomognut ovim mračnjacima | nije se žacao ova- nastavnik, nazivati služe na čast vlasti, i naroda. Pisac ovih redaka sc sjeća, kad se I nas članove kluba »crno žutni ele­ manifestovala krađa narodne imo* i mentom«! »frankovcima«, a naročito • ore. koji se osjećaju Hrvatima, jer za ' vine, kad je bio odmjerivan patrio* rizam. narodnost i građanska svi* , njeg uopće hrvatstvo ne postoji, a | hrvatski jezik je za njeg manje sla- ј jest po monopolu grabežljivih ele* venski, nego i sam madžarski jezik. menata. da je savjetovao, da valja Da li je to lijepo od jednog nastav­ ne fizički nego moralno graditi na* rodno jedinstvo, i da sc mora biti , nika i učitelja kako srpske tako i progresan i tolerantan i vjerski i hrvatske mladeži, koji je dužan da plemenski Sve kompromisima a ni* ; jednako snosi i tretira sve sinove jedne majke? Velim, da nije, a to po­ šta terorom. Ali sve je to bilo uza* lako uvidja i njegova ekstrema iz lud. sva eksperimentalna fiziologia gubi sc: sve teorije i hipoteze otpa* , srp. i musi. Čitaonice, koja i ako ' kasno prozrje tu njegovu Čokorilovdaju, jer je moć denuncije i mono* polisanog nacionalizma i patrioti* ; štinu pa mu zato širom ledja okreću. Isti oni, koji mu nekad na svaki mig j zrna osobito reatabilna. G. TatUć i Cavkić zaista su vri* i serviraše fijaker i konje na česte nje- . jedni i mogu se time samo ponositi, 1 gove »Luxusreise«, ignoriraju ga danas ' kad ih ljudi kukavnog karaktera i I riječima »Nema džaba fijakera«, a on ' pljačkaške prirode napadaju, a sje* I da se osveti bar muslimanima počinje ih izazivati. Tako je 7. o, m. kad je i tiče se one francuske izreke: Neka na ovdašnjoj džamiji zaučila salla propadne sve- što je besramno! rahmetli S. Kamberu pustio školsku Modestus. djecu da kod otvorenih prozora pje­ vaju najvišim tonom, a sam da bi za­ glušio glas mujezina, pljeskao je ru­ kama dirigirajući na prozoru, tako : silno, da se je zbilja glas mujezina veoma slabo, gotovo nikako razabirao, Stari Majdan, 10. sept. 1921. buduć je škola u neposrednoj blizini Razlika izmedju nastavnika — džamije. Lanjske godine imali smo u St. Maj­ Što je na božić lanjske godine u S. danu učitelja S. Redžića, koji se osim Mostu dovodio i muslim. djecu da svog uspješnog rada oko odgoja naše pjevaju »Ide Božić planinom, pokrije dječice, istakao naročito i u r?du oko i se slaninom« nije nam ni malo čudno, Naši dopisi. PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak). Pošli smo dalje, a komandant karavane poče s nama razgovarat’. On je indijski musliman i veoma se obra­ dovao, kad je saznao, da sam i ja musliman. Govori nam, da karavana ima sedam stotina deva, a da je deset deva određeno kao bolnica. Na ovim su devama natovarene postelje-no­ siljke i ako bi se ko razbolio u putu, biće donešen na ovim nosiljkama do prve veće stanice, gdje ima bolnica. S karavanom ide i liječnik. Karavana je tako organizirana, da svaki kiridži a ima pet deva, na koje on pazi, tovari ih i rastovara, hrani i čisti, a svakih pet kiridžija imaju nad sobom starješinu podnarednika, koji opet pazi, da kiridžije vrše svoj posao u redu. Nad svakih pedeset podnared­ nika zapovijeda jedan narednik, koji je opet podčinjen i odgovoran za sve samo komandantu transporta, koji mora biti oficir. Mi ćemo putovati 5 dana do grada Turbata, gdje će biti promijenjen ci­ jeli transport i mi ćemo krenuti dalje na put sa novim transportom deva i kiridžija. Karavane se broje na korove i Englezi imađahu u ono doba pet __ korova deva. Zanimljivo je, da u kaposjeuena „ј nema ženskih deva i cijela je delegati iz ss j 1 : , , ! i I ! । I ћрој 343 Broj PRAVDA" ier tamošnji muslimani od vajkada su svjesni, da nema džaba fijakera. Ali da slična izazivanja Čini ovdje u Maj­ danu gdje su Ra mus,imani gotovo na rukama dočekali, prelazi svaku drskost i bezobrazluk. Eto se jedva poslije godinu dana, pogovara, da će on otići u Zagreb na viši pedagoški tečaj, a to nam ulija nadu da ćemo ovog deliju i KobasiČina ’ > Aforismenschreibera« iz naše sredine istisnuti. S druge strane veseli nas, da ćc on u višem pedagoš­ kom tečaju doći do uvjerenja, da pra­ vila savremenog odgajanja djece ne dozvoljavaju učiti djecu kojekakvim blezgarijama i nadripjesmama kao što su: »Oče Č'ća da me ženi« i »Imala baba jedno mom inče; daj mi ga, babo, daj« i t. d. u čemu on povjerenu mu dječicu najradije podučava. Završujem Želeći Vam sretan put, dragi R^kiću, Čuli se a nevidjeli se I Želimo Vam, da u pedagoškom tečaju postanete sposoban i savjest n na­ rodni prosvjetitelj, a da zaboravite na razvratne ideje Čokorilo—Kobasice. Da u malo ne zaboravih reći Vam, da za uvijek zaboravite na Majdanske »frei« fijakere. KlubaŠ. Brčko, 1. oktobra 1921Pokušaj pljačke. Pišu nam iz Brč* ke. Nije nam čudo, što još i danas seljaci napadaju na tuđe dobro, jer im je dugo vremena govoreno, ze* mlja je vaša, uzmite gdje samo mo* zete, nego sc u taj posao dao i ad* vokat dr. Cebalo u Brčkom, a evo kako: (i. Suljaga Mujanović ima svoj begluk u selu D. Rahić od po prilici 5 do 6 stotina dunuma zem* lje. Taj je bc^luk Suljaga dijelom iskupovao, dijelom istrampao i o* bradu je ga ispred sebe preko 20 godina. Posadio je prije kojih 10 godina bašču šljivik sobom i sve o svom trošku i gajio. Tu on ima i izlaznu kuću i sve, što je nužno za jedno malo gospodarstvo. Živio ju sa okolnim seljacima vrlo dobro i uvijek ih je potpomagan sve do oslobođenja. Iza toga šapnuše naši bivši upravnici sreza seljacima, ka* ■ko svima, i Suljaginu, neka samo otmu, što mogu, zemlja je njihova. Kako u drugih tako i u Suljagu uzurpiraše seljaci skoro svu zemlju, kojemu osta jedino ba* šća i kuća. Ove godine rodio Šulja* gin šljivik. pa se seljacima prohtje* lo i šljiva, treba rakiju peći- Šulja* ga ipak bojeći se napadaja ode sre* skom načelniku i zamoli odluku, da može nesmetano svoj šljivik brati, koju je odmah i dobio. Nu seljaci odoše advokatu dr. Cebalu i tuže Suljagu za smetanje posjeda i traže, da oni šljivik oberu. Dr. Cebalo primi im tužbu, kako se go* vorka, pod uvjetom, ako im ispo* sluje, da šljive podijele na pola. Isti advokat preda tužbu kod suda karavana sastavljena od samaca deva. drugu. Kad kiridžija želi, đa mu deva Tada sam saznao, da Englezi imaju sjedne, potegne je za konepac. Deva velika gojilišta deva u Indiji. Dezu i je tako osjetljiva u nosu, da se od­ uvršćuju u transport, kada ona navrši mah pokorava želji kiridžije i spušta svoju tridesetu godinu, i da je deva svoje teško tijelo na tlo, da se natonajljepša i u svojoj najboljoj snazi, । vari ili da ko na nju uzjaše. Vidio kada navršuje svoju pedesetu godinu. sam, kako se jedna deva otrgnula i Ove deve u našem transportu bijahu pet ljudi nema snage, da sklonu nje­ pravi orijaši, a na njih tovare tako zin vrat i privežu joj kanafu za onaj malo, da smo se upravo čudili. Za­ komadić u nosu. Čudnovato je, kad nimljivo je i to, da deva ima vrlo se deva otrgne, da ona sklanja sama nježan i slab želudac. Njezin želudac glavu, ako uspije kiridžiji i on joj pre­ nije u stanju preraditi zrno pšenice i baci konopac preko glave. ono onako cijelo i neiskorišćeno iz­ Tako promatrah život karavane, lazi u njezinu kalu. Pošto Englezi koja se vukla sad ravnicom, sad opet hrane deve samo Čistom pšenicom, to preko brežuljaka ili kroz uvale Moj je melju na osobite mline i istuku je je kiridžija mlad, 18-godišnji Indus, kao naš bungur. Isto tako mrve suhu musliman iz bombajskog okruga. I on djetelinu i sitno režu ječmenu slamu. je naučio nešto farsitski i mi išaretima Nijesam nikada mogao niti pomisliti, i sa ono nekoliko farsitskih riječi raz­ da ovakav kolos ima ovako nježan i govaramo jedan s drugim Ja upotreb osjetljiv želudac. ljavim i one riječi, koje od turskog U karavani nijesu deve privezane vremena ostadoše u našem jeziku, pa jedna za drugu. Iskustvo je naučilo se sjećah nekih arapskih riječi, koje čovjeka, kako će što lakše upravljati sam nekada učio u gimnaziji, zatim ovim gorostasom i njegovu tvrdogla­ prekrajah na engleski one njemačke vost i orijašku snagu pokoriti svojoj | riječi, koje su slične engleskim, — i volji. Deva nema na svojoj glavi oglav, ovom čitavom smjesom tolikih jezika nego u nje proćeraju kroz mekotu tumačim ja Muhamedu, gdje je Bosna, nosnice šiljati komadić željeza ili dr- ! kakav je moj narod, gdje sam dosada veta, koji izgleda kao patrona iz voj­ bio i kuda se opet vraćam. I na meje ničke puške, samo Što na drugoj strani veliko začuđenje, Muhamed me potima kuglicu, kuja ostaje na nutarnjoj | puno razumije, koji put rne opet nestrani nosnoj. Za ovaj se komadić pri- ' Što pita ili mi pripovijeda o Indiji i veže komadić četvrtinu metra duge o njegovom rodnom mjestu Bombaju, tanke ali čvrste kanafe, pa se nado- 1 koji je »bećaras« (indijski vrlo velik) vezuje tri do četiri metra dugi kono­ I i baut hubas« (vrlo lijep). Muhamed pac, kojim se privezuje jedna deva za I je po svom ponašanju, držanju i go­ : ' | i j sucu g. dr. M. Ikiću, koji tužbu pri* mi i odredi raspravu na licu mjesta. Suljaga uzme također advokata dr. Kudrnačeka.tc se zapute na lice mjesta. Raspravljalo se i prepiralo, te na koncu dr. Ikie reče, da sc šiji* ve brati ne smiju ni od jedne stran* ke, a on će u Brčkom osudu izdati. Nakon nekoliko dana izdaje osudu dr. Ikić, da seljaci beru šljive, na koju osudu zastupnik Suljagin dr. Kudrnaček uloži u tok na okružnu oblast. Suljaga ode ponovno sres* kom načelniku i umoli za interven* čiju. Sreski načelnik izdaje ponov* no odluku Suljagi, da je on u pravu i da bašču herc, pa ako ustreba, da će dati žandare. Nato dr. Cebalo brzojavlja na agrarnu direkciju u Sarajevo i moli intervenciju, a di* rekcija daje nalog okružnom agrar* nom referentu g. Stojiću, da stvar ispita. Dolazi g. Stojić. te sc uputi sa Suljagom i advokatima na lice mjesta. Pošto sc jc tačno osvjedo* čio, da sc tu radi o običnoj otima* čini, dade potpuno pravo Suljagi, da svoju bašču bere, a seljacima za* prijeti, da nc smiju istoga u njego* vu posjedu smetati. Vidjevši selja* ci, da su ostali kratkih rukava, ra* zidošc se kućama, dapače ne dado* ^с više ni kola svomu advokatu dru Cebalu. Ovakovih primjera bilo je još kod Reizovića u Goricama i kod Sime Mandžije u Dubravama i ovdje je bio zastupnik seljaka drCebalo, nu svuda je već g. Stojić red uspostavio. Kod nas u Brčkom, iako ima rat* nih invalida i udovica, ne ima ni jedan musliman duhanske dozvole. Primjerice Emin Gluide vrlo soli* dan i miran trgovac, koji je uvijek imao duhansku dozvolu, molio je toliko puta, ali je uvijek bio odbi* jen, dok istu dozvolu, da nc sporni* njemo druge, imade milijoner Ko* janić, tc drugi bogati trgovci. Da li bi i ovdje ključ trebao? Rod zakonodavnog odboraZakonodavni je odbor zadniih dana održao više sjednica, te je na njima pretresao izvještaje pojedinih sekcija. Kao najhitnije pretresane su uredbe o izvoznim carinama prema izvještaju prve sekcije toga odbora, te su sa ne­ kim izmjenama primljene. Valja istak­ nuti, da zakonodavni odbor prema čl. 130. ustava imade pravo, da o jed­ nom dijelu uredaba, koje su podne­ sene ministarstvima u roku od 1. mjeseca po stupanju ustava na snagu odluči, da li će ih osnažiti da važe i dalje kao zakon ili će ih izmjeniti, a može da ih i ukine. Tako je bilo i sa ovim uredbama. Na isti način pretreseni su i izvještaji pete sekcije u uredbama, koje se odnose na ministar­ stva, pošta i brzojava, ministarstvo voru pravi i vjerni sin Indije. U očima mu vidiš dobrotu i plemenitost duše i misli, vrlo je pristojan i miran, a dobar kao dobar dan. Već drugi dan našeg puta on dozvoljava Česima, da i oni nekoliko jašu na devama. Put je naporan i težak, a preći pješice 25—п5 kilometara nije nikakva šala niti lakoća ovdje na istoku i u ljetno doba. Muhamed mi je predan i dušom i tijelom. On je saopćio svim musli­ manima u našoj karavani, da na nje­ govoj devi jaše musliman oficir, te cijelo vrijeme dolazi sad jedan sad drugi, da me vidi, a moj me Muha­ med moli, da proučim koju suru ili dovu, da se njegovi prijatelji uvjere, kako sam ja dobar musliman. Vidio sam u njegovim dobrim očima, kako je on sretan, što ja umijem ovako dobro učiti i kako ponosno gleda na svoje drugove, što on ima priliku ne­ prestano biti sa mnom. Ali za malo ja ne izgubih svu na­ klonost, simpatiju i ljubav moga Mu­ hameda. Mala neopreznost bijaše u stanju uništiti sav upliv i moj dobar glas i kod Muhameda i kod ostalih muslimana. Bilo je to poslije podne i mi svi jahasmo na devama. Sunce pošteno žeže i nas mori žeđa. Baš sam se bio napio vode, kad me moj prijatelj i suputnik advokat Čeh za­ moli, da mu malo vode dam. On pritjera svoju devu bliže k mojoj i ja mu dađoh moju vojničku flašu, đa se napije. Dok je on pio, začuh ja glas moga Muhameda. On mi išaretom, oči- �Ciparta 3 Strana Бриј 343 Broj ma i riječima govori, zašto sam dao svoju ilašu »kafiru«, da pije iz nje? Govori mi, da »kafir« ^»hinziz hurdi« (jede svinjetinu) i da je meni kao mu­ slimanu haram piti iz ove flaše. Bio sam u neugodnu položaju i ne znadijah, šta da mu odgovorim. Debatirati s njime i tumačiti mu, da nije baš iako, kako on govori, ne bi imalo ni­ kakva smisla, niti bi mu j’a to sve mogao rastumačiti. Rekoh mu, da je sevab žedna napojiti. Muhamed me po­ gleda svojim dobrim očima, ali stvar riješismo po njegovoj želji. Ja se odrekoh moje flaše, jer je ona već »pogana«, a Muhamed meni podari svoju I još k tome lijepu Čašu, samo da se ja ne miješam s njima, »kafirima«. Tako prolazi dan za danom. Već me cijela karavana poznaje, i kada pred večer stignemo na stan cu, gdje Ćemo se odmarati i prenoćiti, odmah dolaze po me moji Indusi muslimani i zovu me k sebi na večeru. Tu uz vatru na poljani a pod vedrim nebom istoka mi sjedimo i obično govorimo o muslimanstvu i političkoj situaciji, u kojoj se oćutiše muslimani cijelog svijeta poslije velikog svjetskog rata. I ovi plemeniti, primitivni i bez svake naobrazbe ljudi zrelo prosuđuju, da će odzvoniti politici zavojevanja kolonija i pokorovanja svome gospodstvu drugih, kulturom i razvojem slabijih na­ roda. Iz razgovora s ovim ljudima sa­ znah, da se u Perziji, Afganistanu, Beludžistanu i Indiji vodi velika proapganđa protiv gospodstva Engleza, Muslimani! *) A koliko je molbi došlo Pokra­ jinskoj Upravi, da se tu i tu otvori nova škola, pa su mnoge ostale »va­ pijući glas«.... Primjedba Uredništva. prenatrpan molbama za podjeljivan nje avansa, uvjeren sam, da ne mo« že ni spavati od misli, kako će to« like molbe riješiti i obećani avans doznačiti. Izdaje dapače i objave, da će se molbe rješavati onim re« . dom, kako stignu, da su uzaludne sve intervencije i osobna dolaženja. Molbe će se rješavati onim redom kako stižu, veli g. Faifalik. Posjeda nici ti silni i siti gavani čekaju i će# kaju na sitne i krupne dinare, koje i će im doznačiti g. Faifalik. Mnogi , već viču, a osobito udove i siročad: 1 hljeba, hljeba, gospodaru! — a Fai« falik odgovara objavom: »Čekaj, dok dođeš na red, dobićeš hljeba, : ako ne sad, a ono u decembru«. Podijelio bi naš direktor vrlo ra« I do sve što bi imao, ali kasa nije u njeg, novci su negdje u banki, kos joj je bivši Mirosavljević zaprijetio, da bez njegova znanja ne smiju da« ti ni pare, pa sigurno se čeka, ma« kar da i nije više g. Mirosavljević uz Faifalika, na njegov mig, jer ve« le, da je onim činovnicima dotične : banke još onda strah u kosti zatje« rao: Nije kriv tomu Faifalik, što se ; ovako s isplatom zateže, jer i nad njim ima puno pozvanih i nepozvan nih starijih, a najslavniji je g. St. Kobasica. Nije potrebe sada ispla * ćivati posjednicima, jer je još to« pio, drva ne treba za peći, u bašči ima još ponešto povrća, još ne ima i mraza. Treba najprije, da se svrši sezona prometa žitom, šljivama, vo« ćem, marvom, treba najprije, da se sve proda i preproda, pa će isplata ! uslijediti, jer šta će im sada ta ispla« ta, kad je kila pšenice 10 12 K, bo# lje je u decembru da kupe po 15 K. ' Onda ti posjednici ne će imati ni# i kakova posla, mogu da idu i kupu# ; ju, što im treba za ishranu, ta on# da će biti magazini puni u »pravih patriota«. Čemu da se sad muče s j parama i glavu razbijaju kojeka# kovim pretrgama i preprodajom, to je stvar drugih, koji će to bolje zna« ti i umjeti. Pa i banka, u kojoj do« značeni novac leži, treba da kakav promet učini, pozajmila je mnogi« ' ma, kasa je prazna, jesen je, pa će joj u decembru vratiti, a onda će I ona poslati g. Faifaliku i on će, ve« ledušno isplaćivati i doznačivati po« tomcima doseljenih azijata, unuci« ma Sokolovića, Kulinovića, Tvrtko« vica, Barića, Filipovića i kako se ti svi zovu na «ić i «vić. I dići će se tada Kobasice, pa makar i suhe, jer su u to doba već suhe, .pa će i one progovoriti i doviknuti: »Ej ti. Fah faliče, crnožuti, zar i danas dijeliš Turcima, ko što si im dijelio za po« I kojne Austrije, ti crnožuti, pokaza« ćemo ti vrata, samo ako nas ne po« I jedu u ovoj dugoj zimi! < I tada će se veseliti naš g. Faifalik« da je mogao dobaciti milostinju, biće mu i zahvala a bit će i kletvi i prijetnja, a on će samo sažimali ramenima i dovikivati: što sam mo« gao, uči;♦> sam, požurite se samo da štogod hrane kupite, jer sad vam je najnužnije, na polju je snijeg, a ne zlatna pšenica«. Ali udovoljiti ; Propagiraju svi: i turski nacionalisti, | i ruski boljševici, i perzijski, afganij stanski i indijski nacionalisti i revolu­ cionara. Sve se ovo udružilo u jedan komplot, a jedina im je svima zavjetna misao: osloboditi Istok od engleskog iga. Peti dan oko podne stigosmo u gra­ dić Turbat, gdje smo ostali dva dana. Malo se okrijepismo i očistismo. Ja kod zapovjednika ovog garnizona uredih, da i meni daje englesku porciju. i Glavno se meni radilo o tome, da i ja dobijem bijeli hljeb, slatke voćne : konzerve i izvrsni švicarski sir A da I je hrana ovako razdijeljena na engle­ I sku i indijsku, uzrok je taj, što In­ dusi muslimani i pristaše drugih vjera ' Smatraju grijehom jesti sve, što je na­ । činila ruka nevjernika, po njihovu za­ , konu i običaju. Toliko mi se puta j dogodilo, da sam uz kakav potočić | zamolio Indusa vojnika ili kiridžiju, i da mi posudi svoju čašu, da se napi­ jem. On mi nipošto ne da čašu u тсц^е ruke, nego mi predlaže, da ja sklopim ruke, a on će mi naliti vode > i tako ću se napiti. Svi Indusi nose sa sobom svoje posuđe za kuhanje i kada karavana odsjedne na konak, i izgleda, kao da je na tom mjestu neko | veliko selo. Iz Turbata krenusmo po noći s no­ ; vom karavanom f novom vojničkom pratnjom. Više ne ćemo putovati po danu, jer su nastale velike vrućine, a ; mi zašli u najvruće predjele istočne i Perzije. Mi smo već privikli ovom no­ madskom i kiridžiiskom životu. Na devi sjedimo kao na divanu, slobodno skačemo s nje ili se opet na hodu penjemo preko njezina vrata na sedlo, samo da se karavana ne zaustavlja. Predjeli postaju iz dana u dan pustiji, a priroda siromašnija i vodom i zelenilom. Samo se vidi na svakom koraku, da se u brdima istočne Perzije krije neprocjenjivo prirodno bogatstvo. Susrećemo cijele gorske lance, koji su crveni kao krv i jasno se vidi, da je ovdje željezna ruda izvrsnog kvaliteta, Tako smo vidjeli ogromne naslage mjedne, bakrene, olovne i Željezne rude. Sve ovo bogatstvo leži neiskorišćeno i nedirnuto i čeka kulturnog, marljivog i strpljivog radnika. Od Turbata do Kaina putovasmo takoder pet dana. I ove dane prove duh lako i veselo. Zanima me putovanje s karavanom, interesantan mi je njezin život, te ne osjećam ni tjelesnog ni duševnog umora. Svaki dan računamo, koliko nam je još dana ostalo i koliko smo već milja prevalili. Dok, smo se odmarali u Kainu i pripravljali za odlazak, stigoše tu večer automobili iz Mešeda. Dođe nekih deset automobila, a u njima bijahu bivši austrijski zarobl|tnici sa svojim ženama, koje su uzeli sa sobom, kad su prebjegli u Perziju. Bijahu to Ij’udi raznog društvenog položaja, moralnog odgoja i duševnog razvića. Vidio sam, kako su bili dočekani i šta se sve one noći dogodilo, kad se bivši zarobljenici i bez naobrazbe ljudi izopi- jaše i zaboraviše svoje isto tako u piću i na laku ruku nađene i uzete žene iz Rusije. Tu u Perziji posumnjah i u ono jedino, što se pr.pisu e s tolikim naglasivan em samo Eng’:zima i njihovoj naciji. Mislim dženteH menstvo i viteški postupak sa žen­ skima. Tada ja s pravom oosum- ah i u onu bajku, o kojoj pisahu, kad ie »Titanik« potonuo, i kako su tad i Englezi ubijali sve muškarce, koji н se u pan ci bacali preko ženskih i djece. Pisalo se tada, da su se eri pokazali takvim džentlemenima, da su rade sami našli smrt u valovima oce­ ana, samo da u čamce za spasavaive ukrcaju što više žena i djece. Evo za­ što posumnjati u to englesko džentel menstvo i poštovanje žene. Dok oni ovako dočekuju goste i u automobi­ lima voze ove žene, većinom već sa dna života uzete, dotle s nama s ka­ ravanom putuje jedna žena Induskinja. To je jedina ženska među nas pet stotina muškarsca. Stara je preko 80 godina. Njezina su dva jedina sina, poginula na bagdadskom frontu i ona je sada išla, da vidi bar njihov grob. Odsječena su joj oba krila i ona se skršena i osamljena vraća u svoj Hindustan, da u tuzi i suzama dočeka svoje pošljednje dane. I ovako otpraviše engleski »džentelmeni« ovu ne­ sretnu staricu, koje su dva sina, dva sokola siva, poginuli pod zastavom Velike Britanije i prolili svoju pleme­ nitu krv za slavu i sjaj britanske krune. (Nastavit će se.) saobraćaja, te su neke osnažene, a neke ukinute. Veću su raspravu u zakonodavnom odboru prouzrokovale uredbe ministarstva za agrarnu re­ formu, jer prema članu 130. ustava zadnji stav zakonodavni odbor nije nadležan, da o tim uredbama odlu­ čuje. Ove uredbe prema istom propisu važe od dana proglašenja ustava kao zakon, a mogu se mijenjati jedino redovnim zakonodavnim putem, a ne kraćom procedurom preko zakonodav­ nog odbora. Međutim je ministarstvo za agrarnu reformu sve svoje uredbe poslalo zakonodavnom odboru na re­ viziju. Pošto u tom ministarstvu imade uredaba, koje se odnose na čisto ad­ ministrativne stvari, peta je sekcija u svome izvještaju predložila, da se u redbe ovoga ministarstva podjele u dvoje i to: Da se za one uredbe, koje se tiču agrarnih odnosa, konstatuje, da ih zakonodavni odbor ne može niti u pretres uzimati a niti mijenjati, dočim da se one druge uzmu u pre­ tres. Opozicija je tražila, da se sve uredbe, pretresu u zakonodavnom. Naš poslanik Fehim Kurbegnvić a tako i ministar za Agrarnu reformu Miletić stali su na gledište izvještaja, te su na taj način isključeni iz pretresa i uredbe koje se tiču agrarnih odnosa u Bosni i Herćegovini, a one admini­ strativne naravi biće pretresene. Prema tomu su kako uredba o likvidaciji kmetskih odnosa tako beglučka sa provedbenom naredbom postale zako­ nom. Sada će dolaziti i dalje pred za­ konodavni odbor izvještaji drugih sek­ cija, te će se o njima nastaviti pretres na 10. o. mj. Vlada je pndložla preko podpredsjednika skupštine zakonodav­ nom odboru dva zakonska nacrta i to onaj o centralnoj upravi kao i o di- , žavnom savjetu sa administrativnim I sudovima Za pregiedbu ovih zakonskih pred- : loga izabran je pododbor od 9 lica, i koji je već održao dvije sjednice i pre- , tresao zakonski pred log o centralnoj upravi. U glavnom je sa neznatnim izmjenama usvojen vladin nacrt. Odlučeno je: da se ministarstvo na­ rodnog zdravlja odijeli od ministarstva za socijalnu politiku, a da se mini­ starstvo pošta i telegrafa spoji sa mi­ nistarstvom saobraćaja. Ministarstvo vjere se spaja sa ministarstvom pravde. Predviđaju se državni podsekretari kod pojedinih ministarstva. Za Izvjestioca izabran je Dr. Žerjav. Na 8. o. mj. ovaj će pododbor nastaviti svoje sjed­ nice i pretresaće zak. n^crt o' držav­ nom savje u i administrativnim sudo­ vima. Za izvjestitelja je izabran Fehim I Kurbegović. Kad ovi zakonski predloži I prođu kroz zakonodavni odbor, dolaze pred skupštinu i ona ih prema Članu 135. ustava prima ili odbacuje u ci­ jelosti uz izjavu svojih predstavnika. Ne vodi se o njima pretres u skup­ štini. 2^3 mjeseca u godini redovito, a u I os'alim mjesecima istom katkad poVršite svoju građansku i patri­ 1 a više puta ostavi ga u kući, da m J bajagi pomogne u radu, da su i otsku dužnost i upisujte opakim labavim slanjem djece u školu 7°|o punili svoju dužnost. Takva dužnost • takvo slanje djece u školu nije ni­ kakav čestit posao. U nauci ni jedan sat, ni jedan dan, a kamo li više njih, ne smije proći uzalud, ne smije pro­ pasti. Sto se u nauci izgubilo danas, više se ne nalazi. A to naš svijet neće da uvaži. Za to se kod neke naše djece po školama opaža slab naprePoslali ste svoju djecu u školu. Time j đaku nauci, mala fajda od škoste učinili jednu svoju vrlo važnu du­ I le, a kako neće, kada naša djeca u žnost. Bez škole i bez nauke, bez pro­ I znatnijem broju u pojedinim školama svijećenosti nijesmo nikud pristali, A 1 po više dana u mjesecu izostaje bez istom naša djeca! Bez škola bi zaista opravdana uzroka od škole, od nauke. ostala siročad gola. Koliko ih ima, pa se skitaju, a jadni Prijašnjih godina sam u ovoj istoj im roditelji za to ili ne znaju ili ne našoj »Pravdi« ružio i grdio, molio i mare, a jedno i drugo na njihovu sra­ kumio, da naš narod što više šalje motu i žalost. djecu u Škole. Danas hvala Bogu mogu Eto to, dragi roditelji naše djece, mirne duše da nas i pohvalim. Ko­ hoću da vam u prvom redu kažem. liko se čujp, u ovoj školskoj godini Kad ste poslali svoje dijete u školu, upisan je zamjerao broj muslimanske barem ga s voljom sa ozbiljnim nijdjece. Ima u nas dosta mjesta, da jetom šaljite redovito svaki nema ni jednog djeteta, da se ove je­ dan u školu, osim ako je bolesno seni skita po ulicama i čaršiji. ili gdjekad vrlo nužno u kući. Onda Iz više mjesta učitelji javljaju na­ ćete istom osjetiti, kaku i koliku vri­ šoj Pokrajinskoj Upravi: škole pre­ jednost dadoste svome evladu. A ovako, pune, tijesne školske zgrad\ i da kako,to dosada neki čine, vrlo slabu treba još učitelja itd*) Na pr. samo ili nikakvu brigu ne vode o svome Sarajevo, koje ono lanjske godine sa porodu i njegovoj budućnosti, poslije školskom statistikom čisto izružismo, se kaju i kajaće se, dok su živi i oni i djeca. Učitelj. uporedajući ga s običnim kasabicama, danas drukčije shvaća svoju dužnost prema svojoj djeci. Naročito se to ugodno osjeća baš kod muslimana. Na pr. u samoj jednoj Školi (ruždiji), gdje se prijašnjih godina školovalo 100 do 150 djece, danas tu školu pohađa preko 450 muslimanske djece. Ovaki se napredak opaža ove godine i po mnogim drugim našim mjestima. To su radosne pojave. Sada mi je želja, da se ovd;e malo o toj našoj školskoj djeci porazgovorimo. Nije sav posao učinjen, ako smo : Siromah Faifalik. Direktor agr. upisali dijete u školu. Ima tu još po- . direkcije u Sarajevu zaista je saža# sla i brige. Ovdje ću u prvom redu ljenja vrijedan. Htio bi siromah istaknuti jednu vrlo veliku manu na­ svakom ugoditi, a ovamo, niko s njim nije zadovoljan od najvećeg šega naroda. Mnogi naime misle, kad veleposjednika pa sve do g. Đokića su upisali dijete u školu i slali ga po de Ilijaš. Trudi se i radi, znoji se državni zajam. —- - - - - - "— Roditeljima naie djece. I Sjetite se 8 I „«ЕТГ i □ □ Bilješke. : 1 | i ' i I 1 j j i I i . , I i ■ ; i i I i , ! i i ! • i ' i �Strana 4 Страна neće moći nikomu, svak će se tužiti na njeg, jedni da im je malo ispo* slovao i dao. a drugi opet, kako smi­ je šta »turcima« dati: dosta je da im se samo obeća, pa neka u nadi i nadalje polako žive- ta nek su za* dovoljni, i što su živi. A naši će po* slanici i opet uzimati u zaštitu g. Faifalika, govoreći i tješeći naše ag* rarce: »Biće, samo sabur. Siromah Faifalik ne može sam ništa učiniti, mi ćemo već tražiti od našeg Niko; le, pa će valjda i Nikola već jednom reći pogladivši se po svojoj bijeloj bradi: »Isplatite već jednom te ku* kavce, nek se nahrane!« ab. U eri pokrštavanja. Mi smo već u nekoliko navrata pisali o pojedi* nim slučajevima, iz kojih se jasno vidi, da se nastoji i sa službene i sa privatne strane, kako bi se što više muslimana privelo u novu »je* dinospasavajuću« pravoslavnu vje* ru. Ovdje ćemo progovoriti o držav* nom sirotištu u Foči, u koje je smješteno stotinjak djece, i to go* tovo isključivo muslimanske. U* mjesto, da se na ovakovom jednom zavodu namjesti bar jedan musli* man. koji bi nadzirao odgoj mu* slimanske mladeži, uprava kao i posluga povjerena je isključivo pravoslavnima, koji niti imaju ni* ti mogu imati smisla za uzgoj naše djece u islamskom duhu. Kad se to ima u vidu, lako je ra* zumjeti onda, da već danas djeca i ne znaju, da su muslimani- a svet* kuju sve pravoslavne praznike. U cijelom nizu ovih slučajeva mi vi* dimo samo jedan sistem, prema komu se im ade u prvom redu uklo* niti religiozni osjećaj kod musli* mana, kojima je suđeno, da budu u državnim ustanovama, kako biše onda mogli lako privesti u krilo pravoslavlja. Vara se »Domovina«, kad misli, da bi se jednim zahtjevom kod vla* sti moglo sve ovo ukloniti. Cijeli pravoslavni elemenat nosi se tom zavjetnom mišlju, da muslimane »povrati u djedovsku vjeru«. Kaz* niti jednog ili dvojicu, pa i više zli* kovača ne znači promijeniti pravo* slavni mentalitet, koji je zavladao u nas u cijelom javnom životu. To se može samo dugim odgojem is* korijeniti. Jedna omaška »Jugosl. lista«. U inače toplom i s puno simpatije prema našoj organizaciji pisanom uvodniku, kolege u »Jugosl. Listu« učinile su jednu omašku tvrdeći za nas: »Bili su potpuno reprezentova* ni u svima ondašnjim narodnim vi* iećima i u narodnoj vladi^. U Nar. Vij. bili smo doduše, iako nesraz* mjerno reprezentovani, ali u na* rodnoj vladi samo nekoliko dana, jer je dr. Spaho morao napustiti položaj povjerenika pošta i brzo ja* va i preuzeti ministarstvo šuma i ruda. Nu ni tu nije mogao ostati, jer nije mogao podnijeti, da vlada, u kojoj i on sjedi, čini onako grdne nepravde muslimanima, te je pod* nio ostavku na položaju odn aL nakon mjesec i po dana. Od to do* ba, pa do sadašnjeg ulaska u vla* du, muslimani nijesu imali apso* lutno nikakova učešća u vlasti. »Domovina« u broju od 29. sept. piše, da je »Fehim Spaho najprvi od svih bos. herc, posjednika primio ag­ rarne novce svvoje žene«. — U broju od 4. o. mi. piše: »Prije nijesmo rekli za ženu, jer nismn rada da i žene povlačimo u novinar­ sku polemiku, ali eto nas »Pravda« natjera i na to«. — Kad laže, barem da zapamti, šta je prije na pet dana pisala! Zar da samo naši daći gladuju? (Upit na gosp. ministra prosvjete glede dotacije za visokoškolske Stipendije u Bosni i Hercegovini). U lanjskoj godini dobila je naša po­ krajinska vlada za gornju svrhu tri i po mi ijona kruna, koji je iznos nak­ nadnim kreditom povećan za- daljnji milijon kruna. Tom kukavnom svotom vlada je jedva izašla na kraj, dijeleći stipendije tako, da je maksimum iznosio tek 10.000 kruna, 'l'irn izno­ som đaci su silno kuburili, da i ne ПрДлЗА* govorim o njihovoj duševnoj boli, ko lU su trpjeli radi toga, što su njih.\Ve kolege, koji su uživali stipendiju tralne uprave, do biva i četiri pi. veći iznos potpore. Ove godine na&? vlada raspolaže tek sa sedam dva-' naestina proračunske dotacije od tri i po milijona kruna, kojim bi izno­ som morala podmiriti nesamo potrebe lanjskih već i novih svojih stipendi­ sta, kojih je prilično veliki broj. Pro­ računska joj dotacija dakle ne dotječe ni svojim obimom, da i ne govorim o silnoj valutnoj razlici između sadanje i lanjske naše krune. Uredbom od 20. jula ove godine broj 2163 propisano je izjednače­ nje stipendija centralne vlade i pokrajinskih uprava, no mjesto da se taj propis uredbe odrazi na naknad­ nim kreditima, koji bi se dali pokra­ jinskim upravama, ministarstvo je jed­ nim kašnjim referatskim riješe— njem stavilo uredbu izvan snage i odredilo da 'svc ostane po staro m. Tim fiješenjem nesamo da se i dalje produžuje ona s t r a* šna nepravda, po kojoj đaci iz krunskog područja bez ikakva opravdana razloga — dobivaju ono* liko kruna, koliko njihove kolege iz dinarskog područja dibivaju dina*, ra, nego se naši đaca dovode u di* rektno kritičan položaj, da primjerice u Pragu skapaju od gladi ili napuste svoje studije, dok se ne saniraju naše valutarne neprilike. Valja mi pripomenuti i to, da su u ovoj godini m n o g os t r u k o p o* Bro: 343 Hooi ; | ; Nova faza grčko-turskog rata Vojnički položaj Grka u Maloj Aziji dobiva karakter velike zabri* nutosti. Ne samo da se nastavlja hitan uzmak grčke vojske, koji nije djelo pobjedonosnih trupa, koje su .sač'- , ipicijaiivti'iT operacijama, no?b\. kako nije sigurno, da će se on'i p ći potpuno izvesti bez teških gub’j, v a. Službeni atenski komuni* ke je javio, da su se 21. septembra grčke čete smjestile na svoje defi* nitivne položaje v po prilici 50 km. istočno od Eski*Šehera, ali telegraf* ski izvještaji iz Carigrada i Ango* re javljaju, da su kemalističke sile zauzele visine Kirgiz*Vaga, koje su samo tridesetak kilometara od Es* ki*Šehera. a vijesti neprekidno kola* ju, da su turski nacionalisti u nepo* srednom kontaktu s ulazima u ovaj grad. Ako se obistine ove glasine, onda su sc linije, koje su imale sa* činjavati stalne položaje, određene za zaustavak grčkog povlačenja, već polagano prešle. Grci imaju ili pospješiti svoj uzmak prema sje* veru, a to bi ih prisililo,*' da puste neprijatelju u ruke veliku množinu materijala- ili sc pak oduprijeti i okušati sreću najljućeg boja, dakle eventualnost, koja se nc prikazuje u povoljnom stanju za njih. Ne uzimajuć za sigurno i službe* no utvrđene vijesti, koje nastoje prikazati i lijevo i desno krilo grčke v i š e n e školske takse na zavodi* vojske kao ugrožena, da budu opko* ma u Pragu, a i po drugim m jesti* 'ljena i uništena, može se smatrati, ma. Stoga obzirom na sve gornje da je njihova pozicija ozbiljna, te da jc daleko od realnosti opis po* okolnosti pitam g. ministra: I. Koliki jc ukupni iznos stipen* ložaja, što ga daje s puno pojedi* dija. što ih je ove godine podijelila nosti grčki glavni štab. Ništa nije naravnije, nego što se hoće da rca* centralna vlada, 2. koliki je maksimum pojedinih tih gira na dojam, što ga jc izazvao konačni neuspjeh bitke, koja je po* stipendija, 3. na koje su pokrajine date te duzeta sa sigurnošću u brzu i pot* punu pobjedu, te ova sistematska stipendije i u kolikom iznosu, 4. kako sc opravdava povlačenje objašnjavanja događaja opravdava* uredbe broj 2163 i čime se objašnja* ju se nadasve brigama o unutarnjoj va strašna nepravda, da stipendije politici. Možda se grčki narod još studenata jednog te istog stranog uvijek odaje lakim iluzijama rade učilišta — samo zato, što su oni iz nego da pogleda zbilji u oči i da raznih krajeva jedne te iste domo* konstatira konac velikih nada, koje vine stoje u razmjeru jedan pra* je on stavljao u vojničku sposob* nost kralja jConstantina, ali to ne bi ma četiri, i 5. kani li g. ministar odmah is* promijenilo toka događaja ni u praviti tu strašnu nepravdu, pa na* kolko. G. Gunaris dobro razlaže, soj pokrajinskoj upravi staviti na da je trebalo nakon pobjede na raspolaganje toliki kredit, kolikim Sakariji obustaviti operacije i ne će ona moći nesamo podnmiriti napredovati dalje, jer je vojni cilj svoje visokoškolske potrebe prema bio postignut, te je preostajalo sa* lanjskoj ukupnoj svoti, već i stipen* mo da se organizira teritorij, što je dije povisiti na onaj iznos; koji okupiran u granicama unaprijed o* daje centralna vlada svojim stipen* značenim, ali niko neće biti budala, tc se dati prevariti ovakovim raz* distima? () prešnom i pravilnom riješenju laganjem nakon svršenog čina. A* ovog pitanja zavisi sudbina naših tonska je vlada lijepo i dobro oz* đaka, pa stoga tražim, da mi se na načila svome vojničkome pothvatu ovaj upit odgovori i p r e š n o i d e* cilj: zauzeće Angore i uništenje kemalističke vojske- Dakle, Ango* c i d i r a n o. Primite g. ministre i ovom prili* га nije zauzeta, a kemalistička voj* kom izraz moga osobitoga pošto* ska tako malo uništena, da ona ne prestaje uznemirivati grčku vojsku vanja. na uzmaku i da ozbilno smeta nje* Beogra d, 25. sept. 1921. no kretanje. Izgleda, da je istina Sakib Korkut, u pravoj sredini između grčkih i nar. poslanik. turskih vijesti: Grci nisu dosad pretrpjeli pravu veliku nesrću; nji* Iz naše organizacije. hov se neuspjeh označuje nemoguć* Na 30 IX. posjetio je naš poslanik nošću, u kojoj nisu mogli izdržati Husejn Alić svoj izborni kotar Sanski svoju ofenzivu. Ali ništa do danas Most i održao je brojno posjećenu ne dokazuje, da su kemalisti, iako skupštinu, na kojoj je nakon njegova su umakli smrvljen ju, sami sa svo* opširnijeg govora izraženo potpuno je strane poduzeli ofenzivu, koja bi povjerenje našem poslaničkom klubu. bila podesna da poluči odluku o Isti dan krenuo je nar. posl. Alić terenu. Puki je slučaj, da su kema* oko 6 sati p. p. i u Stari Majdan, gdje liste doista ponovno zauzeli Eski* je našao punu čitaonicu građanstva, keje ga je vanredno usrdno dočekalo, Šeher i da mogu nastaviti operacije pa mu je nakon izvještaja o radu na­ zapadno od ovoga grada, radi čega šeg kluba izraženo potpuno povjerenje je situacija za Grke dobila ч istinu i građanstvo ga je zamolilo, da uspo­ tragičan karakter. stavi ispostavu u Starom Majdanu, Ali ako se boj svrši bez vojničke što im je poslanik i obećao. odluke, pita se, kako će se moći iz* Sutra dan, na 1/Х., nastavio je svoj vući iz škripca, u koju se je sama put nar. posl. Alić u Ključ, gdje je također naišao na opće zadovoljstvo svojom nepametnom politikom na* svih građana i seljaka. U 4 sata je tjerala atenska vlada. Kad g. CTu* zakazana skupština, na kojoj se je naris razlaže, da sc grčka okupacija opažao veliki broj seljaka, pa nakon proteže sada od Biledžika do Afi* njegova iscrpljenog izvještaja o radu posl. kluba, izraženo nam je potpuno jum?Karahisara i da se sada radi povjerenje, o čem smo obavješteni i o tome, da sc organizira ovo po* brzojavno od našeg mjesnog odbora dručje, kako bi se osigurao poredak u Ključu. Iza toga su mu učesnici izrazili svoje s minimumom sila i žrtava, to će reći- da sc čisto i prosto anektira želje i pritužbe. Na 2/Х. ostavio je nar. posl. Alić on računa, kao da su kemalisti svoje izborne kotarevc, o kojima nosi primorani prisustvovati tome, da najljepše utiske. se podvrgnu grčkom osvojenju, ko* je nije nikako sigurno. To nije slu* čaj i Grci uznemirivani neprija* teljem morali bi upotpuniti voj* ničke sile, kojima bi mogli održati okupirana područja kao i one, koje su morali imati, da ih osvoje. Ne mogu se razložno tražiti takove žrtve od jedne zemlje, koja tako dugo snosi mobilizaciju i koja se koprca u izvanredno teškoj finan* cijalnoj situaciji. Grčka, kao i Tur* ska, trebaju stalno riješenje, a ovo sc može postići samo pravednim izravnanjem, budući da ga sila o* ružja nije mogla odrediti. Sve glasine, koje se odnose na eventualno posredovanje, bilo an* tantnih sila, bilo — što jc uostalom nevjerojatno — Društva naroda, bi* lu su demantovane i sigurno je, da do danas nikakav korak u korist intervencije nije učinjen. To nipo* što ne znači, da se jc u Ateni osta* lo inaktivno i da se tamo ne nastoji poduzeti diplomatska sredstva, ko* ja bi najbolje odgovarala prilika* ma. Ali mora sc primjetiti, da Grci, oklijevajući priznati svoj neuspjeh, nijesu još pregorili zahtjev na »vr* lo znatne uspjehe«, kako se je izra* zio g. Gunaris, kao naknadu za žrtve, koje su morali pretrpjeti u ratu u Anatoliji. Tako dugo, dok atenska vlada izgleda više zaokup* Ijcna spašavanjem prestiža i popu* larnosti kralja Konstantina. nego da osigura zemlji pravedan i trajan mir, prema takovu stanju stvari po* sredovanje nc bi imalo nikakova izgleda za uspjeh, jer turski nacio* nalisti, smatrajući se sa svoje stra* nc kao pobjednici, neće ništa popu* štiti od svojih prvotnih zahtjeva, koji se sastoje, kako je poznato, u povratku Smirnc i istočne Traci je pod osmanlijsku vlast. Izgleda, da se u izvjesnim grčkim krugovima misli, da se potraži ri* jesenje izim posredstva sila i izim svakog direktnog pregovaranja s Angorom, izravnanjem sa Carigrad* skom vladom, koju bi na ovaj način htjeli učiniti, da definitivno zauzme prevlast u carstvu nad revolucio* narnom vladom u Angori.Račun bi bio upravo ingeniozan, kad bi u is* tinu carigradska vlada raspolagala potrebnim autoritetom, da bi mogla suvereno djelovati u carstvu i kada ne bi sve aktivne sile bile u rukama Mustafa Kemal paše. Kako danas stvari stoje, Carigrad će teško moći uspostaviti red. koji bi nacionalisti spremni bili da potpišu. Naš dopisnik iz Londona javio nam jc. da u grčkim krugovima ovoga gl. grada — kako venizelis* tičkim tako i rojalističkim — pre* tjerano se hvali uređenje, koje bi prepustilo Angoru Turcima s na* ročitim garancijama za Smirnu i primorska mjesta, gdje stanuje grčki elemenat i koji bi s druge strane osigurali naročiti položaj Grčkoj u tjesnacima i u samom Са* rigradu. Nije to prvi puta, da se prave iluzije za uređenje stvari, ka* ko bi Grci postali gospodari admi* nistracijc u Carigradu pod suita* novom suverenošću i naravno pod indirektnom kontrolom Velike Bri* tanije, ali Turci nikad neće pristati na to, a naročito će antanta gledati u tom nepodobnost, koju ne će mo* ći opravdati nikakva diplomatska formula, pa ona bila ne znam kako suptilna. Nema drugog izlaza iz ovog kon* flikta, nego revizija Scvreskog ugo* vora na pametnoj i pravičnoj os* novi. Radi toga trebaju i Grci i Turci da sc iskreno postave pred istinitu situaciju i da povedu racu* na o nemogućnosti i za jedne i za druge, da pribave odluku oružanom silom, kao razlogu za nastavak ra* ta. Umjerenost je u politici dokaz moralne snage i shvaćanja realno* sti: Ona se nameće ovaj čas i aten* skoj Konstantinovoj vladi kao i re* volucionarnoj vladi u Angori, ako Grčka hoće da spasi bar nešto od Vcnizelosovc pobjede i ako sc Tur* ska hoće da se rekonstituira na trajnoj osnovi. »Le Temps«, 27. sept �Број 343 Broj Politički pregled. Sporazum radikala i demokrata o zakonodavnom radu. Na 2. ov. mj. održali su svoje sjednice glavni od* bori radikalskc i demokratske stran* kc. Glavni odbor demokratske stran ke pretresao je još jednom odnose s radikalima i raspravljao o zahtje* vu radikala, da treba postići spora* zum samo u zakonodavnom radu, a sve drugo odgoditi. Demokrati stali su na stanovište, da bi u interesu što sigurnijeg rada na sređivanju priliv ka i donošenju zakona trebalo, da se svi sporovi izravnaju, da sc stvo* ri čvrsta veza između ardikala i do* mokrata. Na toj su sjednici dane direktive demokratskim delegatima za pregovore, kako će se držati kod pregovora s radikalskim delegati* ma. Glavni odbor rad. stranke na* stavio je diskusiju o zakonodavnom radu i utvrđeni su glavni principi zakona o administrativnoj podjeli zemlje, o samoupravnim vlastima i ministarskoj odgovornosti. Ministar za konstituantu već jc prikupio ma* terijal za sve zakone i pristupio nji* hovoj izradbi, tako da će oni biti podnijeti narodnoj skupštini već za prvih sjednica. „ПРАВДА* ~ »PAVDA« došću oni, koji su podnijeli tolike žrtve. U ovom dijelu govora list vidi svršetak peripetije u vojničkom i poli­ tičkom pogledu. Aneksija zaposjednute teritorije treba da bude prva dužnost vlade, u tome leži njena politika. Ovim list tumači i držanja vlade, koja nepristaje na mediaciji saveznika. Grčka se borila, pobjedila i sada je obezbijedila granice oslobodjene teritorije. Još je potrebna jedna formalna naredba o prisajedinjenju novih oblasti kraljevine Grčke. Angorska vojska na granici Mesopotamije. — »Times« javlja iz Ca­ rigrada, da kemalisti koncentrišu jake sile na granici Mesopotamije u cilju, da ohrabre autonomistički pokret Kurda. Protić i R^ić. Nakon svoga putovanja po Vojvo­ dini i kruševačkom okrugu Protić je odlučio, da posjeti Zagreb i da se sa­ stane s predstavnicima hrvatskog bloka. Kakav će karakter imati ovaj posjet Protićev, ne može se unaprijed reći, ali kako svi izgledi govore — novi će sastanak Protića s hrvatskom opozi­ cijom uroditi konkretnijim rezultatima, već radi toga, jer je Protić vidio u glavnom raspoloženje naroda prema svojoj akciji i zna, da ima za sobom zaleđe ne samo u većini radikalnog Ostavka min. dra Kumanudija. kluba nego i u narodu. Mi ćemo ovdje prenijeti najglavnije Povodom vijesti koju donose izvje* stavove iz razgovora, što ga je imao sni beogradski listovi dći će g. dr. suradnik „Jut. lista" s jednim ugled­ Košta Kumanudi podnijeti ostavku nim narodnim poslanikom radičevcem. na svoj položaj, g. ministar finansi* »Mogu Vam reći, da je za nasvijast ja izjavljuje, da nema namjere da o Protićevou dolasku u prvom redu demisionira. On je dobio jednogla* sno povjerenje od vladinog odbora značila to, da je Protić i na sjednisvoje stranke- Kao ministar u jed* camaglavnoga odbora radikalne stranke i na svom putu u unutrašnjost Srbije noj parlamentarnoj državi ne mo* uspio da nadje toliko odziva za svoju že pasti po želji izvjesnih krugova koncepciju, te je njegova pozicija i iliprivatnih lica već jedino ako mu prema javnosti znatno ojačala. Protić skupština izglasa nepovjerenje. (Iz sigurno dolazi u Zagreb da nas iz vješti kabineta ministra finansija). o svojoj akciji i to o uspjehu, koji je Konferencija s čehoslovačkim mi* očit. Da je radikalna stranka a limine nistrom financija. Kako javljaju osudila njegovu osnovu za reviziju »Narodni Listy«, uskoro bit će odr* ustava, Protićev dolazak u Zagreb bi žana konferencija čehoslovačkog bio suvišan. ministra financija sa zastupnicima — U koliko su istinite vijesti o de­ Jugoslavije. Ova konferencija bavit misiji vlade, mi u Zagrebu ne znamo će se u prvom redu pitanjem valu* ništa potanje. Ali — kako danas stvari te, uređenjem pitanja međusobnih stoje — postoje i onako samo dvije predratnih dugova, te izmjenom ju* mogućnosti — ili će QV2, vlada pasti goslavenskih markiranih banknota, ili će se hrvatsko-srpskf spor zaoštriti koje se nalaze u Čehoslovačkoj itd. tako, da na hrvatskoj strani ne će biti Kemalisti i Fejsal. Prema izvje­ moguća uopće nijedna stranka, koja štaju dopisnika »Timcsa« u Čari* bi mogla preuzeti odgovornost za ikakve gradu izvjesni znaci govore, da se pregovore. Protić je sa našim pred­ kemalisti sile da utvrde svoje, po* sjednikom Stjepanom Radićem bio žicije na fronti Mezopotamije s više dana u Rimskim Toplicama. Pridvostrukom namjerom: da razbiju bliženje dogodilo se polako, — ali Kurde iz južnog Turkestana, ko* dobra volja na obje strane pomogla ji teže za autonomijom i da pota* je toliko, da danas već možemo govo­ knu ustanak protiv kralja Fejsala riti o kooperaciji svih opozicionalnlh u Mesopotamiji. elemenata. ‘»Jutarnji List« bio je sa­ U tu jc svrhu turski komandant svim točno informiran, daje naš pred­ uvjet za svaku akciju taj, da se da­ na mezopotamskoj fronti Niabde našnji režim, naročito u Hrvatskoj, paša skupio silu od 4000 ljudi i na* promijeni, da vlada odstupi J da se stoji da predobije i Kurde i Arape raspišu izbori. Ovo je potrebno već za svoju stvar. zato, što je sada zaista kucnuo dva­ naesti čas — ozbiljan pokušaj Protićev može biti ujedno samo posljednji po­ kušaj. Kad bi vlastodršci pošli putem »Aprćs nous ie dćluge (iza nas potop) Grčki izvještaj. Atena, 3. oktob. onda sa nas, koji predstavljamo hrvat­ Jedan odred neprijateljske konjice ski narod u ogromnoj većini, pada prodro je u grčke položaje i bacio u svaka odgovornost. zrak 6 tračnica željezničke pruge AliNama je danas oteščana svaka 'agi­ gan-Kurafija. Linija je popravljena. Na tacija. No mogu Vas uvjeriti, da se­ ciieloj fronti vlada mir. ljačka stranka, ako ne po svojim or­ Govor Mustafe Kemala. Mustafa ganizacijama, a ono sigurno po du­ Kemal paša držao je 1. o. mj. govor, ševnim pristašama, izvan granica Ba­ u kojemu je referisao o posljednjim novine raste i razvija se silno. U vojnim operacijama i o položaju, koji Bosni, među muslimanima (?! Op. uredn.) je po njima nastao. Medju ostalim je u Dalmaciji među pukom mi imamo kazao ne ćemo odložili oružje, dok ne u pogledu naših autonomističkih za­ će biti naša prava priznata i zagaranhtjeva ogroman broj sumišljenika. tovana. Lloyd George kazao je 16. — Naše je načelo, davojujemo mir­ augusta u donjoj kući, da se vojni , nim i legalnim putem. Oni, koji nam uspjesi moraju poštivati. Nadamo se, spočitavaju apstinenciju, neka znadu, da će danas, kad smo mi pobjednici ' da je hrvatska seljačka stranka bila LIoyd George držati svoju riječ i ne svijesna svoje velike odgovornosti i će je mijenjati, kao što se je položaj da nije mogla raditi drugačije. Glede u Maloj Aziji promijenio u našu korist. našeg odnošaja prema srbijanskim Ciljevi grčke politike u Maloj strankama možemo reći, da tu nismo Aziji. List »Katamerini« od 29. sept. i ostali u apstinenciji — bili smo u Beogradu i pregovarali; ako su se piše: Poslanica, koju je kralj uputio dvije najjače srpske stranke složile u vojsci, ima ne samo vojnički, već i blok, koji je doveo do današnjeg sta­ politički karakter. Dosadašnja politika nja, to mi nismo krivi. Proti nama vo­ vlade nije mogla imati drugi cilj od cilja ove poslanice. Oslobodjene oblasti juje se klevetama — uzmite samo po­ sljednji slučaj. U Zagreb došla su neće se više ustupiti. Djelo koje je braća Buxton, dva Engleza, koji su se grčka vojska ispunila, dovoljno je za interesirali za hrvatske prilike. Bili ovaj cilj. Prema tome kraljev govor su po englesku rezervirani, gledali su .mogli bi da prime sa naročitom ra­ Grčko-turski rat. 1 bilježili, ne kazujući Što misle. A na to sve došle su prijetnje, da njih (braću Buxton) treba poticajno istje­ rati, a nas proskribirati, Što tražimo veze u inozemstvu — dakle kod En­ gleza, koji su naši saveznici! Tužno mora da stoji politika stranaka, koje se hvataju ovakovih sredstava! — Mi čekamo. Najskorije vrijeme mora donijeti odluku. Na to već sili i vanjski položaj. Naše seljaštvo naša je snaga — ono je uz nas, sluša nas i čeka jed­ nako mirno kao i mi. Poslije Protićeva boravka u Zagrebu, mi ćemo moći narodu reći, na čemu smo. Uči­ nili smo sve, što je moguće — stoji sad do Srbijanaca, da pokažu, je li kod njih doista sazrelo mišljenje, da ovako dalje ne ide.« Domaće vijesti. Kraljevo zdravlje. Javlja se iz Pariza, da se Nj. Vel. Kralj Aleksan­ dar oporavio i da bi naskoro mogao poduzeti put u domovinu. U krugo­ vima blizima vladi vjeruje se, da će se Nj. Vel. Kralj Aleksandar povratiti u Beograd dne 10, o. mj. U slučaju, da Kralj ne* dođe do ovog datuma, onda će ministar predsjednik Pašić uputiti Kralju u Pariz opširan ekspoze o unutarnjem i vanjskom položaju. Lična vijest. Ministar narodnog zdravlja g. dr. H. Karamehmedo* vic prispio jc jučer brzim vozom, što dolazi u 1 sat po podne, ova* mo u Sarajevo radi zemaljske skupštine J. M- O. Osnutak novih zadruga. Pišu nam iz Brčkog, da je koncem prošlog mje­ seca boravio tamo izaslanik »Sredi­ šnjeg saveza jug. selj. zadruga u os­ nutku« g. Ajanović Abas, da provede zadrugarskif organizaciju toga kotara. Živa riječ izaslanika djelovala je medu našim težaštvom, te se je odmah pri­ stupilo osnutku 5 zadruga pod tvrt­ kom »Jugoslavenska seljačka zadruga« posebno za Palanku, Rahiće, Maoču, Vražiće i Čelići. Novim zadrugama že­ limo uspješan rad, te se nadamo, da će se ugledati i ostali kotarevi u Brčko. „Osvitanje“, udruženje muslimanki, koje je dobilo na sarajevskoj izložbi zlatnu kolajnu za svoje radove, otpo­ čelo je opet svoj rad nakon dvomje­ sečnog odmora. Naše muslimansko ženskinje dobiva ovim priliku, da se uputi u šivaćoj školi ovoga društva u krojenju, šivanju i vezu. Zato prepo­ ručujemo muslimankama, da se ko­ riste ovom školom, jer bi bila šteta propustiti ovu priliku. Udruženje šeriatskih sudaca i vježbenika za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu zakazuje održavanje svoje prve glavne skupštine na dan 23. ok­ tobra 1921. u nedjelju u 10 sati u prostorijama šeriatskog suda u Sara­ jevu sa ovim dnevnim redom: 1. Otva­ ranje skupštine po predsjedniku; 2. Čitanje izvješća o radu odbora po tainiku; 3. Blagajničko isvješće o prihodu i razhodu; 4. Popunjenje upravnog oobora i suda časti sa zamjenicima i 5. Eventualije. Po društvenim pravilima § 15. glav­ na skupština zaklučuje valjano, kad je nazočno barem članova inače se odgađa i zakazuje druga, koja zaklju­ čuje, bezobzirno na broj prisutnih ili zastupanih članova. Člana može za­ stupati samo član društva uz puno­ moć, a jedan član može zastupati više ih. Povlastica u vožnji na željeznici za učesnike sknpštine Središnjeg saveza jugosl. selj. zadruga. Na molbu saveza i na intervenciju našeg posl. kluba gZMinistar Saobraćaja svo­ jim riješenjem od 15. sept 1921. br. 30.814 odobrio je povlasticu u pola cijene na svima b.-h. željezni­ cama i pruzi Doberljin—Sunja—Bos. Brod za učesnike-zadrugare konstituirajuće skupštine »Središnjeg saveza jugoslavenskih seljačkih zadruga u Sa­ rajevu«. Učesnici skupštine kupiće na polaznoj stanici cijelu kartu, koja će im vrijediti i za povratak, ako uvje­ renjem Predsjedništva skupštine do­ kažu, da su bili na istoj. Povlastica važiće tri dana prije i tri dana posije skupštine. Upozorujemo one. koji će ovoj skupštini prisustvovati, na ovu pogodnost, te primjećujemo, da će se Страна 5 Strana i kroz koji dan odrediti dan održanja i skupštine, kako smo obaviješteni. Bilo I sretno! Stanovništvo Jugoslavije. Prema podacima statističke direkcije bilo je dne 1. februara ovo stanje pučanstva u državi: 1. Srbija (Sjeverna i Južna): muških 2,020.457, ženskih 2,136.683, svega I 4,157.140. 2. Crna Gora: muških ! 86.596, ženskih 56.364, svega 172.960. i 3. Bosna i Hercegovina: muških 952.677, žen. 923 866, svega 1,876.543 I 4. Dalmacija: muških 194.925, ženskih i 151.421, svega 301.346. 5. Hrvatska i I Slavonija: muških 1,162.600, ženskih | 1,329.251, svega 2,591.860. 6. Medjumurje: muških 47.968, žen. 48.977, svega 96.945. 7. Ostrvo Krk: muških 9.831, žen. 11.088, svega 20.910. 8. Slovenačka: muških 505.645, ženskih 552,819, svega 20.910, svega 1,056.464. 9. Banat: muških 235.868, žen. 245.951 svega 480.819. 10. Bačka: muških 407.971, žen. 427.825, svega 835 79b. Svega: muških 5,676.547, ženskih 5,914.245, ukupno 11,590.792. Ovdje još nije uračunano stanovništvo oku­ pirane Dalmacije, te nekih drugih manjih krajeva, gdje ili nije proveden popis ili još nisu poslani izvještaji Donosimo ove podatke, i ako — iskreno da rečemo — sumnjama u ispravnost njihova. Pogotovo, kod se j. toliko zatezalo s objelodanjeni re­ zultata popisa, i kod znamo, da su taj važni posao ponajviše obavljati — ruski vojnici. Kad dobijemo detaljne podatke, osvrnućemo se opširnije na sam popis. Musi, čitaonice »Preporod« i »Bratstvo« priređuju svoj zajedni* čki tcfcrič u Bijeloj bašči, više Me* dreseta u petak, 7. ov. mj., uz su* djelovanje voj. glazbe i tambur, zbora društva »Hurrijet« sa bira* nim rasporedom. Početak u 1 sat, svršetak u 9 sati. Umoljava se p. n. građanstvo za što mnogobrojniji posjet obzirom na to, da 20% prihoda ide u korist sirot. fonda »Milost«. Nova zadruga u Bužtmu. Svjesni naši krajiški seljani iz Bužima i okol­ nih sela na čelu s pravim narodnim prosvjetiteljima-učiteljima Bećir eff. Tatlićem, kao predsjednikom Otočke za­ druge, te tamošnjim učiteljem Sulejmanom Redžićem, osnovali su svoju »Jugoslavensku seljačku zadrugu u Bužimu« 16. septembra 1921. Mladoj zadrugi želimo svaku sreću u njenom budućem poslovanju I Miče se, ide se naprijed. Ured za suzbijanje skupoće. Ovaj ured češće kažnjava trgovce i bakale zbog pretjerivanja skupoće. Ne bi li taj ured svratio svoju pažnju ta­ kođer i seljacima, koji brašno prodaju na Baščaršiji. Njihove su cijene redo­ vito iznad maksimalnih cijena, za koje se bakali kažnjavaju, kad ih preko­ rače. Seljaci kroje cijene svome brašnu po miloj volji i oni su izvan dosega ureda za suzbijanje skupoće, a to ne bi smjelo biti. Isto tako seljaci kroje cijenu svojim drvima po svojoj volji. Već sada u ranu jesen oni zacijene obični tovar drva po 70 K, Organi ureda za suzbi­ janje skupoće to sve vide i čuju, ali ne ureduju, oni samo naše bakale prijavljuju. A šta će od nas učiniti bezdušnost seljaka zimus, kad studen stisne, kad sada cijene tovar drva po 70 K? Svraćamo pažnju ovog ureda na naše prilike, da jednim aršinom sve mjere. Upis zajma kod Musi. Centr. banke. Neki dan je »Srp. Riječ« do* nijela, da se muslimani ne odaziva* ju svojoj dužnosti za upis držav* nog zajma. Mi smo joj u prošlom broju dali doličan odgovor, a danas iznosimo svotu, koja je upisana sa* mo kod jednog muslimanskog nov* čanog zavoda. Kod Musi, centr. ban* kc do danas je upisano 1,973.600 K državnog zajma. Mi ćemo kasnije iznijeti rezultat upisa i kod ostalih zavoda. Interesantno je, da »S. R.« sama sebe pobija u svom broju od juče govoreći o rezultatu upisa u Gra* čanici. Ona veli doslovno ovo: Najbogatiji građanin ovoga ko* tara po imenu Stanko Ivanišević, koji je višestruki milioner, nije u* pisao ni pare, kada je agitacijoni odbor, predvođen prvi puta po sa* �343 mom kot. predstojniku, dolazio k njegovoj kući, on je zatvorio kuć? na vrata, drugi put je isti odbor predvođen potpisanim, te ga je u njegovoj radnji našao i svrhu svo? ga dolaska mu predočio. Taj go? spodin, koji je na žalost i Srbin, šta nam je odgovorio? Ja nemam novaca za zajam, niti ću ga dati, ja sam davao dok je trebalo, t. j. da? vao Austriji nekoliko hiljada. Upitan, pa zašto neće da dade za našu mladu ujedinjenu državu, a za Austriju je mogao davati, odgo? vorio je isti gospodin: zato što od naše države, od preokreta do danas nisam nikakve fajde ni selameta vi? dio. Napomenuti mi je da je isti za vrijeme rata bio interniran od austro?ugarških vlasti, te je i jedno pismo od njega nađeno, samo sada nc znam gdje se nalazi, kako je pi? sao predstojniku Sedmaku, da ga oslobodi interniranja, jerd a je on od uvijek bio veliki prijatelj Au? strije. Drugi na redu je Stanko Trifko? vic, trgovac, koji je prema svome imetku vrijednom pola miliona i to na silu upisao 100 dinara. Taj je čovjek do danas povukao nekoliko koncesija dobivši špirita, sode i dr. i danas traži jedan beskamatni za? jam od 160.000 K. To je najveći pa? triota na riječima, taj isti Trifković je na dan pokopa Njegova Veličan? stva Kralja Petra, dao svoju radnju otvoriti i prodavao je duhan i dru? ge predmete. Molim Vas, gospodi? ne urednice, dozvolite mi da osudi javnost ove ljude, kakvi su patriote bili za vrijeme Austrije a kakvi su danas. Službeni komunike J. M O. od 4. ov. mj : Jučer. 3. ov. m;., poslani­ I I 1 I i Školski pribor, kao i sve školske potrebštine, knjige itd., dobije se uz veoma jeftine cijene u knjižari Da? niel i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ulica 19. — Narudžbe iz vana izvršuju sc brzo i tačno; pakovanje se ne račuiTa. I । I | Gajretov glasnik. Iz našeg pozorišta. 'TlefeiMi 't*. Naše šljive i Češko Slovačka. — Ovih dana su izašli članci u našem novinstvu, da je Čehoslovačka zabranila uvoz šljive, čime je u prvom redu bila pogođena naša država, iz koje se ovaj artikl u većoj količini izvozi Dakako da su naše novine ustale protiv takvih mjera sa strane bratske države. Međutim čehoslovački konzulat u Beogradu oprovrgao je tu vijest u čitavome njezinom opsegu, pa smo držali, da je vijest o zabrani bila lansirana od nekih nesolidnih trgovaca, koji su htjeli njome da sruše prodajnu cijenu producentima. Da nije posve tako, vidimo iz pra­ ške »Tribune«, koja konstatuje, da Čehoslovačka nije zabranila uvoz šljiva iz Jugoslavije, već samo pekmez* od šljiva, što da je opravdano domaćom hiperprodukcijom. Odbor za izvanju trgovinu odlučio ie, da će poraditi na tome, da se pitanje uvoza šljivine marmelade iz Jugoslavije također po­ voljno riješi. Iz ovoga se priznanja »Tribune« vidi, da je zabrana bila već gotova, tek se sada polako trubi na uzmak. Čini se, da i Čehoslovačka nije puno sretnija od Jugoslavije, što se tiče »vodećih privrednih krugova«. Akcija za sakupljanje hrane. — Apel Glavnog odbora na sve pododbore i povjerenike za sakupljanje hrane urodio je dobrim plodom. Danomice prispijevaju izvještaji o uspjehu sakupljanja, te traže od Glavnog odbora, da im pošalje u tu svrhu po 10, 20, 40 i 60 praznih vreća. Ovim putem apelujemo na sve pododbore i povje­ renike, da sami u svom vlastitom dje­ lokrugu skupe ili pozajme potrebne vreće, pošto je Glavni odbor dosa­ da razaslao vreće onima, koji su ih prvi zatražili. Vreće, koje se po­ zajme, neka se posebno obilježe, od kojega su povjerenika (pododbora), a Glavni odbor će ih povratiti čim žito prispije. žene bludnice. Država i opština su za tu porodicu izdali (u obliku pot? pore, izdržavanja u zatvoru, troš? kova oko suđenja i t. d.) oko 5 mi? liona dinara. Pijanstvo i duševne bolesti. Jedan od najčuvenijh današnjih Ijekara za duševne bolesti — Krae? pelin - držao je jedne god. u Lje? Karskom Društvu u Minhenu pre? davanje »O alkoholu u Minhenu«, i iznio je tom prilikom ove po? datke. Od 1373 bolesnika, koji su god. 1905. primljeni na kliniku za duševne bolesti, bilo je 30% muš? kih i 56% ženskih pijanica. 40% tih pijanica pilo je pored piva i rakijuOsim toga naglasio je, da pivo za? tupljuje i izaziva t.zv. pijanačku ma? loumnost, i da sprema zemljište za t. zv. progresivnu paralizu jednu od najstrašnijih oblika živčanih bo? lesti. Te bolesti nema u narodima, koji nc piju. Naročito pivo utiče na osobe, koje su jednom - ma kad — bile zaražene frenjkom (sifilisom)... Tuđe poslovice i izreke o pijanstvu. Gospodarstvo. 1 1 i I । i I čki klub J. M. 0. održao je svoju I sjednicu i pretresao izvještao o svo­ me radu za C. 0. i zemaljsku skup­ štinu delagata. Centralni se je Odbor danas sastao i raspravljao o tačkama . dnevnoga reda za zem. skupštinu. , Ujedno je izabrao odbor, koji ima iz­ raditi nacrt izmjena u statutu partije, koji će nacrt biti predložen zemaljskoj I skupštini. Sjutra, 5. ov. mi., u 9 sati izjutra sastaje se C. 0. ponovno, da raspra­ vlja o političkoj situaciji. j Fabrika stakla u Paraćinu izvje­ štava svoje klijente, da će v sijed vrlo 1 mnogih porudžbina izradu poručenog i stakla vršiti samo po redu prijave. I Repertoar našeg pozorišta. — Domaći pisci: Begović: Stana Bijučić, Biskupova sinovica, Cvjet? na cesta, Pred ispit zrelosti: Bojić: Kraljeva jesen: Vojno^ć: Ekvino? cij, Smrt majke Jugovića, Dubrova? ćka trilogija (II. dio): Glisić: Podva? la; Dimović: Vojvoda Momčilo: I? vakić: Inoče:* Jovanović: Naši šino? vi: Kočić: Jazavac pred sudom: Ko? sor: Požar strasti; Krleža: Kraljevo; Nusić: Protekcija. Svet, Običan čo? vek, Put oko sveta, Knez Ivo od Semberije, Tako je moralo biti: O? davić: Hej Slove ni: Ogrizović: Ha* sanaginica: Petrović: Pljusak, Čvor; Popović Sterija: Kir Janja. Zla žena, Rodoljubci; Predić: Golgota; Sre? mac: Zona Zanfirova; Stanković: Koštana; Šantić: Hasanaginica; Se? noa: Kako vam drago: TresićTavi? čić: Katarina Zrinjska; Tucić: Gol? gota, 'fruli dom; Ćorović: Zulumćar, On, Adembeg; Čankar: Događa j^ u .cntflorijanskoj dolini; Cvctić: Nc? manja. P o p u 1 a r n i k o m adi: V eseli? nović: Dido; Okrugić: Šokica: Tot? Deskašev: Seoska lola; Sremac: Iv? kova slava; Frajdenrajh: Graničar; Šenoa: Zlatarevo zlato: Koma? d i s p j c v a n i c m: Pribislav i Bo# žana; Na roselu; Suđaje. Ostali slovenski pisci: \ndrejcv: Dani našeg Života; Arci? Nišuv I iubomors: Gogolj: Zcnid? ba,Revizor: Gorki: Na dnu; Zapolp Protiv alkohola. ska: Njih četvero; Končinski: Kri? za smrti; Mcrcžkovski: Pavao I.; Ostrovski: Bez krivice kriv, Bura; Riškov: Zmija djevojka. Državni stan; Sumbatov?Južin: Sokoli i ga? vrani; Surgučev: Jesenje violine; Tolstoj: Živi leš; Čchov: Soba br. 6, Vještica, Medvjed. Strani pisci: Bernsten: Krad? ljivac, Izrael; Brije: Blanseta; Di? ma?otac: Veliki Kin; Dima?sin: Go? spodin Alfons; Ečegari: U dolini; E? kaf: Papa Lc Bonar; Gete: Faust (I. dio), Egmont; Goldoni: Mirandoli? na: Guckov: Urici Akosta; Haupt? man: Domovina: Ibsen: Nora; Luj: Napuštena; Molicr: Uobraženibo? lesnik, Skapcnovc podvale, Žorž Dandcn: Molnar: Đavo; Mopasan: Gospođica Fifi; Praga: Kriza; Ro? stan: Orlić: Sardu: Prisni prijatelji, Siprijcna, Otadžbina; Sofokle: An? tigona; Strindberg: Otac, Gospođi? ca Julija, Verovnik; Suderman: Za? vičaj; Šcnher: Đavolja žena; Siler: Razbojnici; Šo: Cezar i Kleopatra, Ljekar u dilemi. Zanat gospođe I orn; šekspir: San ljetuje noći, O? telo, Mletački trgovac; Uajld: Salo? ma; FIer=Kajave: Boridanov maga? rac; Her?Kroaze: Povratak, —------------------------------------------- . I I i i I I ’ 1 | , I Ako ljekar, učitelj ili vaspitač i pri današnjem stanju nauke trpi ili čak savjetuje, da se piju alkoholna pića, on vara i vrši zločin. (Masa? rik). Tko pije piće. (Franc. narod, poslovica. Eto vrelo, eto vođe divne Da umorno srdašce živne. Branko Radičević. Vrhunac svoje otrovne snage do? stiže rakija, kad u njoj ima kakvih mirisavih ili smrdljivih jedinjenja (t. zv. eteričnih ulja), pa bila to smrdljiva soma, ili mirisavi anason i pelenjača. SondercgerPijanačko drhtanje. Otrov alkohola djejstvuje vrlo če? sto na mozak i organe njegove — živce. 'Го sc vidi već po promjena? ma, koje se javljaju u mislima, osje? ćajima i pokretima pijana čovjeka. S početka je to djejstvo prolazno čovjek se ubrzo rastrijezni i povrati — ali dugom upotrebom alkohola može da ostane i stalno. Tako sc n. pr.. kod pijanica i ljudi, koji rc? dovno piju, često javlja t. zv. pija? načko drhtanje, naročito ruku. O? bole i malakšu živci, koji upravljaju kretanjem, pa sc mišići sami sobom — i protiv naše volje - grčevito stežu i opružaju. Zato pijančeva ruka neprestano drhti, a naročito kad što prihvaća. Gdjekad tako ja? ko, da ne može čestito imena pot? pisati, ili punu kašiku i čašu usti? ma prinijeti a da nešto ne prospePo sebi se razumije, da tako nepo? uzdana ruka nije ni za drugi posao sposobna. Uticaj pića na začet plodDa sc riješi pitanje, valja li trud? na žena da pije, i kako piće utiče na začet plod, Ijekari su činili opite na životinjama. Davali su skotnim životinjskim ženkama piće (pivo, vino, rakiju), pa su onda upoređi? vali njihove mladunče s mladunci? ma skotnih ženka, koje nisu pile. I razlika je bila velika. Ženke kunića (pitomih zečeva), koje su za vrije? me skotnosti dnbijale alkoholno pi? ćc, okotile su mladunče, koji su prosječno 79.0 gr. teški bili, a koji su prosječno dnevno 7.13 gr. teži postojali. A ženke is.te vrste, koje za vrijeme svoje skotnosti nisu pile nikako alkoholno piće, okotile su zečiće sa prosječno 87.9 gr. težine i 9.46 gr. daljeg dnevnog prirasta. Kako piće goji. Poznato je, đa alkohol u nekim izvjesnim prilikama i goji. Naročito sc to može reći za pivo, i mnogi »ši? šavko« je taki od piva postao. — Samo što mu ta gojaznost od alko? hola nije ona prava, zdrava jedrina, nego jednostrano nagomilavanje sala upravo bolesno pretvaranje tjelesnih ćelija?radnica u masne ćc? lijefneradnice. Osobama, koje se od alkohola ugoje, to se onda i poz? najc. Lice im je, istina, puno, ali blijedo i kao nađuveno. Po gdjekada je modro i pod? buhlo, a ispod očiju se naprave či? tave kesice. Hod i pokreti tromi, a izraz lica tup i mrtav. Pa i pored sve gojaznosti niti su zdraviji, ni otporniji. Zaduvaju se i znoje, čim brže koraknu. Šta im onda vri? jedi takva gojaznost? Potomci jedne pijanice. Pijanstvo satire ne samo onog tko u tuzlanski konvikt više đaka, nego inu se oda, ne.co i potomstvo nje? što se može smjestiti, to su nastale govo. Od pijanih roditelja rađaju poteškoće, koje se moraju što prije se slabunjava, bolestna, sumahnuta djeca i moralne propalice. Koliko se ukloniti. Radi toga odlučio je odbor, i da proširi tuzlanski konvikt, te je ta- : pijanstvo starijih može na djeci os? । mošnji agilni Gajretov pododbor otpo- vetiti, pokazuje ovaj užasan pri? | čeo pregovore sa kotar, vakufskim mjer. povjerenstvom u Tuzli, koje bi ustu­ Na izmaku 18. a početkom 19. vi? pilo jednu kuću, sada praznu, za kon- jeka živjela je u Engleskoj neka že? vik‘ke prostorije, a Gajret bi je po­ na. koja je bila kao pijanica i skit? pravio i proširio. Na taj način bio bi nica svagdje poznata. Od nje sc mnogim đacima, koji se pate po gradu, vremenom izrodilo 824 osobe. I šta olakšan život. Ako bi bilo dovoljno je od njih sviju bilo, nc zna se, ali mjesta u novom domu, Gajretov će sc tačno zna za sudbinu njih 709. odbor primti još 20 šegrta, koji izu­ Od njih je bilo vanbračne djece čavaju moderne zanate. luli, javnih bludnica 181. prosjaka I_________________________________ 188, zločinaca 76, medu kojima i 7 U četvrt, koljenu su goto? ŠIRITE „PRAVDU«. ubojica. vo svi muškarci bili zločinci, a sve Ko pije i ko ne pije. Po računu engleskih društava za osiguranje čovječjeg života izlazi, đa ljudi, koji ne piju alkoholna pi? ća, prosječno 6 godina duže žive, nego oni, koji piju. Radnici, koji ne piju alkohol (vino, rakiju, pivo i t. d ), boluju godišnje prosječno sa? ino 0.75 (tri četvrti) nedjelje, a om, koji piju, 2.7 nedjelja. Ljudima, koji ne piju, daju engleska osiguravaju? ća društva 10-15% rabata pri osi? guranju života, i opet su u dobitkuIsto tako rade neka društva za osiguranje života i u Njemačkoj. i 1 I I i I MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, I jer je jedini spas našeg težaka u za? drugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kul? turnog sela nema ni bogate ni kul? turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore dajte besplat? no: »Središnji savez jugo? slavenskih seljačkih za? druga u osnutku u Sara je* v u«. Knjige i novine. Milan Karanović. „Kvaternikova revolucija u Hrvatskoj Krajini“. Od 7- do 13. oktobra ove godine navršuje se upravo 50 godina cd znamenitog revolucionarnog pokreta, koji je poznat u istoriu pod imenom »Rakovička buna« i mučeničke smrti Kvaternika, Bacha, Rakijaša i njihovih drugova, kojima grobovi nijesu ozna­ čeni ni najskromnijim spomenicima. Za tu priliku štampa se brošura pod imenom: »Kvaternikova revo­ lucija u Hrvatskoj Krajini.« Brošura će iznositi oko dva štam­ pana arka i stajat će 8 kruna (2 di­ nara). * , Pisac brošure Milan Karanović bio je u prilikama, da prikupi do danas neobjavljeni ma'erijal o ustanku od učesnika ustanka prije 10 godina. Polovica čistoga dobitka od prodavane brošure ustupa za podizanje spomenika Kvaterniku i drugovima. Narudžbe treba slati na adresu: Tiskara Kuzina Rožmamć, Zagreb Frankopanska ul. 1 4. Umoljavaju se knjižare i trafike, da do 1. oktobra jave коНко od prilike primjeraka tiebaju Njima se daje 25°'o popusta. Proširenje Gajretova konvikta u Tuzli. Kako je Clavni odbor primio | Kratak pedagoško?didaktički pri? । i ' i I i i I ručnik. Pod gornjim naslovom iza? ći će ovih dana jedno djelo iz pera našeg vrijednog pedagoga, pisca kritika g. Ljudevita Dvornikovića. Djelo je plod njegovih predavanja u prošlogodišnjem Mualimsko?uči? tcljskom tečaju, a sastavljeno ’C na psihološkim osnovima, dobro srni? sijeno i lijepo raspoređeno. Naša naučna književnost uopće, a ove vrsti napose, vrlo je oskudna, pa će ovo djelo dobro doći svakom, ko sc bavi uzgojem djece i mladeži, naročito pak nastavnicima po pro? fesiji, ti prvom redu našim muali? mirna. G. Dvorniković kao dugogodišnji profesor pedagogije na našim uči? �.ПРДВЛА* b'poi 343 Pioj teljskim školama svojim bogatim iskustvom, svojom spremom i du# bokim poznavnjem ove struke, ni# malo nije žalio truda, volje i mara, da ovo njegovo najnovije djelo bu * dc u svakom pogledu dotjerano ka# ko bi poslužilo kao praktična knjiga nastavnicima i uzgojiteljima uopće. Zato se isto unaprijed najtoplije preporučuje i svraća pozornost na prvom mjestu našim mualimima i drugim našim učiteljima narodnih osnovnih škola, kojima će ovo vri * jedno djelo dobro doći, da svoje stručno znanje prošire i na osnovu moderne didaktike u praksi provo * dc. Cijena će biti vrlo neznatna, —* po prilici 5 dinara po komadu " a moči će se dobiti u knjižari J. Stuc# | ničke u Sarajevu, kod samog pisca, a mualimi mogu se obratiti i na od * bor svoga udruženja. - Učitelj- I ; j ! Pismo bijelinshih posjedniha o plasiranju odštete.’ čuvamo, da njome osiguramo sebi i Pitanje otkupa kmetovskih selišta još odavna je bilo kod nas jedno go­ svojim potomcima primjernu’eksistenruće pitanje. Prilikom zasijedanja biv­ ciju; posebno opet kao muslimanski dio naroda ne izgubimo u našoj novoj šeg bosanskog sabora, kada se je držali položaj, koji nam pripada, a imalo odlučiti, hoće li se ono riješiti obligatnim ili fakultativnim otkupom, koji samo kao ekonomski snažna cje­ lina možemo uzdržati. Treba dakle, postalo je ono još zamašnije i važnije. Niko ne može poreći, da i mi posjed­ da nađemo način, kako, [da protuvri­ nici nismo .želili još i davno, da se jednost, koju ćemo kao otkup naših bivših kmetovskih selišta dobiti, naj­ ‘ovo pitanje nekako riješi; ali smo tada bili postavljeni još pred jedno sigurnije sačuvano i najkorisnije ulo­ žimo i tako učinimo, da ona i na novo pitanje, a to je: šta bi bilo s dalje ostane potpuna vrijednost jed­ novcem, koji bismo u tom slučaju naka onoj, koju gubimo ili, možda za dobili i da li se taj novac ne bi među nas kao cjelinu još i veća. nama rasplinuo, a da od n,ega mi svi skupa ni kao cjelina ni kao po­ O ovome pitanju nije se kod nas jedinci ne bismo velike hasne vidjeli? dosad povelajavna riječ, nije se o tome Obligatni’otkup nije u glavnom iz tih gotovo ništa raspravilo, a trebalo je razloga tada ni proveden. Trebalo je, i to još davno učiniti. Neka bi Bog dao, da se priberemo i da se spremimo i I da nam se ovaj propuštaj ne osveti organizujemo, da protuvrijednost, koju kasnije. temo za naše zemlje dobiti, opet na Mi smo ovdje mišljenja, da je skrajneki način sačuvamo i tako osigura­ nje vrijeme, da o ovome progovorimo mo i sebi i svome potomstvu pri­ i da se o ovom pitanju i odlučimo. stojnu eksistenciju, a svima opet na­ Stoga i upravljamo ove retke svima ma kao muslimanima u Bosni i Her­ prijateljima s molbom, da ovu stvar u cegovini isti ili još bolji ekonomski svome krugu ozbiljno u pretres uzmu. položaj za budućnost. Ne vjerujemo, Ovih se dana sastaje prilikom ze­ da rat nije pomeo svaki zajednički maljske skupštine Jugoslavenske Mu­ ekonomski rad i nastojanje, da se do slimanske Organizacije i ekonomska an­ sada ne bi našao neki'način,-da se keta, u kojoj će se svakako i o ovome to sve kako treba postigne. pitanju morati povesti riječ i stvoriti Danas smo stavljeni u tome po­ neki zaključci. Da li smo mi ovo pi­ gledu pred gotovu činjenicu, pa nam tanje među sobom makar svaki za se stoga s njom valja i računati. Pitanje dosad dobro promislili i proučili i ho­ otkupa kmetovskih selišta riješeno je ćemo li moći o njemu ovom prilikom sada i proti naše volje, a mi za to stvoriti valjane i iskrene zaključke? imamo dobiti odštetu dijelom u goto­ S druge strane, smijeme li ovo pita­ vom novcu, a dijelom u državnim nje u opće i časa dalje odgađati, pa obligacijama — dakle vrijednosnim tako možda ostaviti neriješeno u nepapirima — koje će država perio­ dogled i sami sebe osuditi na sigurnu dično otkupljivati i isplaćivati. Sto­ propast? jimo stoga danas opet pred jednim Mi, bivši posjednici kmetovskih se­ takovim pitanjem istim kao za vri­ lišta ovdje a Bjelini svi bez razlike jeme zasijedanja bosanskog sabora, mislimo, da se ovo naše životno pi­ samo u toliko manje povoljnim okol­ tanje ne smije ni u kojem slučaju nostima, što se sada ove isplate neće dalje da odgađa, i da je ova ekonom­ izvršiti ni na jedanput, niti gotovim ska anketa najbolja prilika, da se Ono novcem. Ona bojazan je dakle stoga svestrano pretrese i odmah donesu danas mnogo veća i treba, da se sada valjani zaključci, te istodobno pređe tome pitanju s puno više brige i mara na posao. Mi smo mišljenja, da veći posvetimo. Treba, da se promislimo i dio kapitala i od gotovine, koju imamo nađemo način, kako, da našu imo­ primiti, a po gotovo sve obligacije, vinu, koju su nam djedovi i očevi treba da se uloži u osnutak jednog namrli i pomoću koje smo zauzimali velikog novčanog i privrednog zavoda vidan položaj u državi i narodu sana dionice, koji bi tada bio jedan od najjačih zavoda ove vrste u našoj dr­ *) Ovakova su pisma bjelinski po­ žavi. Naša ekonomska snaga ne samo sjednici razaslali po cijeloj Bosni i Her­ što tada gubitkom bivših kmet, selišta cegovini, pa mu i mi rado dajemo mjesta. ne bi bila oslabljena, nego bi postala „PRAVDA* Страна 7 još puno veća i jača i mogla bi se još i dalje da razvija. Jedan Ovakav jak zavod mogao bi i morao svoje poslove i djelovanje za kratko vri­ jeme silno razgraniti podizanjem trgo­ vine i industrije, u kojoj bi svi mu­ slimani nalazili zarade, bio bi u sta­ nju pomagati razna naša udruženja kao i pojedince, da na svoju ruku i za svoj račun također razvijaju dje­ lovanje, od čega bi opet u glavnom crpili koristi svi muslimani bez raz­ like. Pitanje je sada, da li postoje ikakovi stvarni razlozi proti ovakove or­ ganizacije našeg kapitala? Po našem mišljenju, takovi razlozi u opće ne postoje, naprotiv svi go­ vore toliko ubjedljivo u prilog tome, da bi bilo suvišno na dugo to doka­ zivati. Šta uopće može učiniti svaki pojedinac sa svojim obligacijama, koje će dobiti? Pitanje je danas, hoće li ih uopće gdje moći i s koliko postotaka vrijednosti založiti, da na njih novac dobije, pa da onda njim radi? Ako se one budu ovako pojedincu nudile u zalog i na prodaju, prirodna će biti posljedica, da će im kurs već radi same velike ponude biti veoma nizak, daleko niži, nego se to dade danas i zamisliti. Mogu već radi samoga toga, da postanu gotovo posve bezvrijedni papiri. A sa ono malo, što se ima Trešeljak. Iz starih teftera. „God. 1905, u Broda na Savi obdrži opo­ zicija skupStina. Rezultat bi; poštom prestavku poslati na ministarstvo. Tu prestavka napisa advokat đr. Nikola Đarđević. Opozicija Sknpi 110 forinti, koje ponlašo po šerifa Arnautoviću, da preda advokata, Što jim napisa prestavku. God. 190«. u decembru Dervišbegu Miralemu kaza dr. Đarđević, da nije njemu plaćeno ništa za pomenuta prestavku. Tako se otkri, da je Šerif to sto i deset forinti eakrio“. (Iz dnevnika r. Alibega Firđuea). p ii CD B CD B CDS CDD CD8 CD 1 CD 8 CD D CD Lovačka garnitura od 2 puške, 2 ribarska štapa i cijelog potrebnog raznog lovačkog pribora prodaje se samo kompletno za 15.000 kruna. — | Vidjeti od 14 i po do 15 sati svakog dana u Korošec-Kadračić 9—1. | ! | , | uskoro u gotovom isplatiti, zar će se i moći poduzimati u današnjim prilika- 1 ma kakovi ozbiljni poslovi? mjižara, papirnica štamparija D. i a. Hajon Organizacijom kapitala, kako ga mi zamišljamo, treba, da ove obligacije uopće pojedince ne dođu na tržište ili samo u vrlo maloj mjeri. Time će Kralja Petra ulica. njihova vrijednost biti veća i ostati stabilnija. , . Svi dioničari ovakovog jednog veli­ kog zavoda — razumije se to samo Preporučuje sve školske po sebi — da bi mogli u ovakovom zavodu prema potrebama dobivati kre­ potrebštine. dite u najgorem slučaju barem do vi­ sine iznosa svojih dionica, ako bi htjeli sami za se kakove poslove raditi ili Naručbe iz provincije inače trebali gotovinu, pa i sa te strane obavljaju se najkulantnije. nema nitko razloga zadržati svoje obligacije ili ih inače drukčije upo­ Pakovanje se ne računa. trijebiti. Molimo Vas stoga, da se u Vašoj okolini sa ostalim prijateljima o ovoj stvari sporazumijete, te Vaše delegate 1 za zemaljsku skupštinu J. M. 0. u tome uputite i date im potrebna ovla­ i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ štenja, da se o ovom pitanju prilikom jebite moja najbolja iskušana i posvuda zasijedanja ekonomske ankete valjani hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12'—, za štakore K zaključci donesu. H. Salihbegović. 1 16’—, za Žohare ruse i Švabe posebno . jake vrsti K 25’—•. Osobito jaka tinkH. Pašlć. 1 tura za stjenice K 15’—. Za moljce po I K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— I i K 20'—, prašak za uši u odijelu, i rublju K 10 i K 20, mast za uši na | glavi K 5'— i 12’—. Mast za uši Svima prijateljima, rođacima i mom­ i na blagu K 5'— i 12'—. Prašak proti mrava K 10’— I 20'— cima, koji mi prigodom ženidbe moga Razašilje pouzećem Zavod za eksbrata Hakije čestitaše, bilo usmeno port M. Jtinker, Zagreb br. 16. bilo pismeno, ovijem putem najsrdač­ ' Petrinjska ul. br. 3. 131. nije se zahvaljujem. Preprodavaocima popusti U Banjoj Luci, 4. oktobra 1921. Sarajevo, Miševi, štahori, stjenice i žohari Javna zahvala. Hamdibeg Džinić. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000' W4 Ulošci preko K 25,000.000 —. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran.-Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE a na BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. �1 Бпој 343 Broi „ПРАРДА" — „PRAVDA" Стоана 8 Strana Pozdrav iz starog doba Jesi stalno dobar i uvjek primat, pravi Schicht-sapun sa znakom: „Jelen" koji riješava svaku domaćicu muke I brige oko pranja. Dobiva se u poznatom izvrstnom kvalitetu u komadima od kile. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu fllbert Vita Levi, Sarajevo, Despica ul, 1. Javna zahvala. Oglas. Prilikom smrti neprežaljenog nam sina — brata Smaila, izraziše nam mnogi prijatelji i znanci saučešće (taziju), što usmeno, što pismeno, i pruŽiŠe nam u najtežim časovima prija­ teljsku utjehu. Odgovarati i zahvaliti se pojedince nije moguće. Ovom pri­ likom i na ovaj način srdačno se svima zahvaljujemo. Neka je osobita hvala načelniku sudskog odjela g. Simiću, kao i gospodi sudcima vrhovnog i okružnog suda, koji našeg rahmetliju ispratiše i iskazaše mu zadnju počast od kuće do Begove džamije. Dugujemo također veliku zahvalnost gg. vrhov­ nim šer. sudcima Midžiću, Mutapčiću i Ali ef. Prohiću, kao i svim rahmetlijinim kolegama šer. suda, koji nam dadoše tople utjehe i koji ispratiše rahmetliju sve do kabura. Nezaborav­ nu zahvalnost dugujemo rahmetlijinom ličnom prijatelju bađenagi uglednom trgovcu g. Ahmedagi Kumašinu, koji je sve, što je potrebno za đenazu i mejita, sam pripravio i sye potrebno obavio. Na koncu se braći Sarajlijama najsrdačnije zahvaljujemo, koji onako mnogourojno ispratiše rahmetliju do kabura i koji nam svojim saučešćem dadoše dobre utjehe. Fđfiriha stabla u Paraćinu obnovljena je i počela izradu svako­ vrsne staklarije, osim ravnog (prozor­ skog) stakla, čija će izrada docnije doći. Prima porudžbine i izvršuje ih od­ mah. Vagonsku robu izrađuje i po poslatoj mustri. Pri porudžbini polaže se polovina vrijednosti, a ostatak pri prijemu robe. 310-1-5 TAPETAR i DEKORATER preuzima sve vrsti tapetarskih poslova uz umjerenu i solidnu cijenu. — Posao :: :: tačan i solidan. miLflH LIPNIR - ТЕНЕ2ПД 36. pGtAŠlVANJE -| H. Ahmedbeg Bukvica, otac Musta i dr. Abdullah, braća. u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni rBLOCKNER-OV zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul. 31. Telefon 21—65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu-i inozemnih listova Hot. pabuf -niEarHsha povlErenstup, Konjic. Broj 223./21. Konjic, dne 29. sept. 1921. Natječaj. nim naukama i dosadanjem službo­ vanju poslati ovome povjereostvu naj­ kasnije do 20. oktobra o. g. Kot. vak.-mear. povjerenstvo, Konjic 309-2-3 Predsjednik: HafizAhmedi Hamdl Kasumović. Kod potpisanog kot. vak.-mearifskog povjerenstva, a na mektebi-ibtidaiji u Seonici kraj Ostrožca imade se odmah popuniti mjesto I. muallima, koji će ujedno vršiti dužnost imama i vjeroučitelja. Početna godišnja plaća iznosi 12.040 kruna i to: od vakufa 5040 K, od na­ roda 6000 K, kao imam 500 K i vje­ roučitelj 500 K, te stan i dvije bašče u naravi. Osim toga imaće i državni imamski doplatak na skupoću. Reflektanti imadu prspisno biljegovane molbe sa svjedočbama o svrše­ Trgovina fesova daje na znanje cijenjenim mušterijamay da je prispjela veća količina fesova u raznim veličinama i farbama. Cijene vrlo umjerene, tako, da stoji1 duzina 800 kruna. — Od istog kvali. teta robe mogu se dobiti i patentirani I (postavljeni) fesovi, koje će mo davati I - po komadu sa kitom 120 kruna. - ! Šaljemo samo uz pouzeće na veliko dok zaliha traje. 307-2-2 Islamaga Vranić i Mn, багајем. Hrvatska Poljodjelska Banka dioničarsko društvo, podružnica u sarajevu. Dionička glavnica K 2o,ooo.ooo. Pričuva K 15,050.000.—. Ulošci preko 29.000.000.—. Centrala. Zagreb. Podružnice: Rijeka i Sarajevo. Ispostave: Bribir-Vinodol, Čabar, Hreljin. Prima uloške na knjižice i na tekući račun te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. Bavi se svim poslovima, koji zasijecaju u bankovnu struka. Kupuje dobra u svrhu parcelacije, a pre­ uzima i komisionalno prodavanje takovih bilo u djelovima. „Odjel robe" prodaje sve gospo­ darske strojeve i potrebštino. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu, d. d„ u Sarajevu. Prema zaključku I. izvanredne glavne skupštine našeg zavoda, obdržavane dne 29. maja 1921. pripada starim dioničarima (t. j. onim od I. i H. emisije) pravo opcije na po „Prvoj hrvatskoj štedio­ nici u Zagrebu" preuzete dionice 111. emisije i proporcionalno prema posjedu njihovivih dio­ nica t. j. na svakih pet (5) dionica 1. i 11. emisije mogu stari dioničari optirati 4 dionice i!!. emisije uz slijedeće uvjete: 1. Pravo opcije mora se izvršiti do uklju­ čivo 31. oktobra 1921. i to samo kod same Muslimanske Centralne Banke za B. i H., d. d. u Sarajevu ili kod njezinih^podružnica u Banjaluci, Brčkom, Bugojnu, Čapljini, Prije­ doru, Travniku i Tuzli. 2. Prigodom izvršenja prava opcije imaju se predložiti dionice ili međutimnice 1. i 11. emisije radi označenja, da je pravo opcije izvršeno. 299 3—5 Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. 3. Potpuna protivvrijednost za sve optirane dionice imade se odmah prigodom izvršenja prava opcije u gotovom položiti. 4. Za svakih K 100’— nominale t. j. za svaku dionicu imade se položiti K 130.— i K 6 50 za kamate, dakle ukupno K 136’50 po komadu. 5. O uplatama izdati će upisna mjesta privremene potvrde (međutimnice), koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz povrat tih potvrda nove dionice izručiti. 6. Dionice, na koje ne bude do 3>.X. 1921. izvršeno pravo opcije, biće u smislu tačke 3. gore navedenog zaključka prepuštene na upis svakom muslimanu za vrijeme od 1.Х1. do 1.ХН. 1921., što će biti za vremena posebno oglašeno. Sarajevo, dne 27. IX. 1921. Vlasnik: Centralni Odbor J- M. O, Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Herceg, u Sarajevu. štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/de5fc6981e5023251821364d618490b3.pdf 1b3ee33be6efa706d86abc43bd2c74c5 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVU PLAĆENA. pojedini broj K 2-— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.-: za inozemstvo K 2Д0.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМА«СКЕ ОРГАНИЗАШЦЕ. Broj 106 (344) Sarajevo, subota, 8. oktobra 1921. (4. Safera 1340.) čekovni račun post štedionice 1119 Godina III. Haša zemaljska skupština. SJAJNA MANIFESTACIJA NAŠE SNAGE I NAŠE JEDINSTVENOSTI. PREDSTAVNICI MUSLIMANA BOSNE I HERCEGO; VINE JEDNODUŠNI U ČUVANJU SVOJE ORGANIZACIJE I NJENA PROGRAMA. — POVJERENJE POSLANIČKOM KLUBU. — NEPRIJATELJI ORGANIZACIJE RAZOČARANI SJAJNIM REZULTATOM SKUPŠTINE. Ono, što smo pouzdano očekivali Musić, Ramo Musić, Alija KljuČanin; otvara skupštinu, pozdravlja ‘delegate tim ciljem, preko svoga predstavni; i što smo svi vruće željeli, ispunilo Bijeljina: Hasanbeg Salihbegović, Hi-., i apelira na njih, da mirno saslušaju ka dao i svoju izjavu. Većina u se je. Velebna skupština kotarskih fzibeg Đumišić; Brčko: Abdul-Gani ef. izvještaj’ o radu poslaničkog kluba i skupštini prisutnih poslanika nije delegata J. M. O., koje je narod htjela da prihvati ovaj opravdani poslao, da u njegovo ime izreknu Ibrahimbegović, Rašid Ibrahimović, centralnog odbora, a onda slobodno zahtjev odmah u početku skupštin; Salko Ikanović, Imšir Omazić; Gračaprema svome najboljem uvjerenju iz ­ sud o dosadašnjem radu naših po; skog rada, već istom nakon verifi; slanika i da dadnu direktivu budu; nica: Mehmedalibeg Kapetanović, Ah- reknu sud o njemu i stvore dalnje kacije poslaničkih mandata i pola; ćoj našoj politici, eklatantan je do; metaga Širbegović, Hafiz Mehmed De- odluke. Moli, da se pri tome imaju ganja zakletve. Da je ta skupštinska kaz žive svijesti naših članova, da vedžić; Maglaj; Uzejrbeg Uzejrbe- pred očima samo interesi muslimana. većina "uspjela da osujeti promjenu organizacija mora ostati cjelokupna. poslovnika prije polaganja zaklet; Nu ona je raspršila i posljednje na; gović, Began Karahusić; Sarajevo: Poziva tajnika, da pročita izvještaj.. ve, kriva je bila u tom i odsutnost Nar. posl. Husejin Alić, tajnik or ­ Osman ef. Sokolović, Ahmetaga Humade onih, koji su različitim smicali; najjače grupe poslanika iz Hrvatske čama i klevetama htjeli, da poko; šin, Uzejraga H. Hasanović, Edhemaga ganizacije, čita ovaj i Slavonije. Stojeći pred ovakovom lebaju povjerenje naših članova u Đulizar, Zajimbeg Glođo; Rogatica: situacijom, naš je klub, da ne bi Izvještaj za zemaljsku skupštinu. vodstvo J. M. O. Jednodušnost, ko; Galib ef. Hafizović, Osmanaga Akšanaši poslanici bili isključeni od sa; jom je narod preko svojih puno; mija, Ragibaga Čapljić; Goražde: RaIza naše posljednje zemaljske radnje u skupštini riješio, da i naši moćnika izrazio vodstvu povjere; poslanici polože zakletvu. Taku od; skupštine, koju smo održali 21. okt. šidkadić Ibrahimaga i Belija Muhamed; nje, jasan je znak, da izdajnička ra; luku je mogao klub donijeti to pri? 1920., i na kojoj smo izabrali kan; bota mračnih elemenata nije našla Visoko: Ćamii ef. Mujagić, Salih Ima­ didate za narodne poslanike u us; je, sto je ona bila i u skladu sa plodno tle, da je narod prozro nji; mović, Mehaga H. Numanović, Osman­ tavotvornu skupštinu, pošlo nam je programom naše stranke. bove namjere i s indignacijom pre; beg Nejmarlija, Šemsi ef. Zečević, Ibra- za rukom neumornim radom svih Revizija privremenog poslovnika šao preko njih. mjesnih odbora kao i svih ostalih nije donijela onih rezultata, koje him H. Šehović, Mujo Babić, Hašim Prekjučerašnja i jučerašnja prijatelja i članova naše organiza; smo mi od nje očekivali, a naročito skupština još je povećala našu sna; Dlakić, Selim ef. Merdan, Jusuf ef. čije, da za naše liste na izborima od , nije prihvaćen naš zahtjev, da ustav gu i još više pobudila interes člano; Tataragić; Čajnice: Mustajbeg Batotić, 28. novembra 1920., dobijemo onaj I treba da bude donesen kvalifiko; va za organizaciju. Ona nam je svi; Ragib ef. Memišević; Foča: Husejnbeg broj glasova, koji odgovara snazi i vanom većinom glasova. ma dala novih podstreka za borbu Zulfikarpašić; Hasan ef. Tataragić, Ab­ naše organizacije. Ovi izbori đoni; Uporedo s ovim otpočeli su i rad, ona nam je ulila novih nada jeli su nam uspjeh dvogodišnjeg i razgovori o obrazovanju nove vla; dulah ef. Mulić, Husejnaga • Bajraktaza našu bolju budućnost. teškog rada oko osnivanja i prova; dc, koja je imala glavni zadatak, Ko je gledao onu razboritost, o; rević; Fojnica: H. Ibrahim Kehić, Ham- danja naše organizacije. Naša je da omogući donošenje ustava. Na; danost i svijest delegata, s kojima di ef. Čobadžić, Abdulatif ef. Sikirić, grupa dobila u B. i H. najveći broj kon savjetovanja sa predstavnicim su raspravljana sva naša pitanja, Ibrahim ef. Dupavac, Muhamed Kolar, — 24 mandata. Tako smo svima O; svih grupa u skupštini, vladar je tomu je bilo jasno, da je tu čvrsta Smajo Miljevina; Višegrad: Hafiz Ra­ nim, koji do tog časa nijesu htjeli povjerio sastav vlade gosp. N. Pa ;i nepoklebljiva volja i odlučnost, da vjeruju, da je naša org. jedini šiću, koji je i naš klub pozivao, da da redovi organizacije moraju pod šid ef. Tvrtković; Srebrenica: Selmano- predstavnik muslimana B. i H., do; sarađuje u vladi i kod donošenja svaku cijenu biti očuvani, da orga; vić Ali efendija; Travnik: Avdibeg kazali, koliku su nam nepravdu u; ustava. Razgovori, koje su pred; Omer ef. Атnizacija u dosadašnjem opsegu i Ibrahimpašić, H. činili, što su nam u dotadanjem stavnici našeg kluba vodili sa gosp. dosadašnjem duhu mora nastaviti nautović, Ibrahim ef. Musić; Glamoč: Priv. Nar. Predst. dali samo 2 po; Pašićem, naišli su odmah u početku svoj rad. slanička mjesta. na velike poteškoće, jer smo mi Džemal Kršljak; Jajce; Ibrahimbeg AUpravo je bilo ganutljivo slušati ganović; Livno: Omer Čehić; Prozor: Ovaj sjajni uspjeh izbora imao tražili, da naša država bude urede; apele gotovo svih delegata, da se je najpovoljniji utjecaj i na opće na s autonomijama pokrajina, a o; sve zadjevice i razmirice moraju Ibrahimaga Osmanović; Varcar Vakuf: raspoloženje naših pristaša, te je u vom su se zahtjevu odlučno proti; izravnati, jer je to želja svih naših Smajlbeg Kulenović, Kapetanović Der- njima probudio svijest, da su i oni vile obadvije najjače grupe u skup; članova, jer to hoće svi čestiti i pra; višbeg; Zehiaa: Salihbeg Omerspahić, ravnopravni građani kao i ostali i štini: radikali i demokrati. vi muslimani čitave Bosne Herce; Cogo Muhamed ef.; Žepče: Neziraga da imadu pravo, da traže od drža; 1. januara o. g. obrazovao je g. govine. ve sve ono. što ona svima svojim Pašić vladu sastavljenu samo iz Nalić; Bugojno: Muhamedbeg SulejTi su apeli imali odziva. Brat; državljanima daje. Ova dva momen; radikala‘i demokrata, a mi smo sa; skom predustretljivošću i ljubavlju manpašić; G. Vakuf: Hamid Kurbego- ta toliko su važna, da potpuno na; zvali centralni odbor na savjetova; riješena su sva tekuća pitanja i go; vić; D. Vakuf: Asimbeg Miralem ; građuju veliki trud svih onih, koji nje o ovom pitanju. Centralni od; fovo jednodušno određen pravac Mostar: H. Husejn ef. Pužić, Muha­ su radili oko osnivanja naše org. bor se je sastao 30. (decembra 1920. budućem našem radu. i riješio, da se izjava u referatu Dr. Ustavotvorna skupština sastala se med ef. Butum, Hajdar ef. Čolič, OmeIako su teške prilike, u kojima ži; raga Salaković; Gacko: Ćosaga Mu- je u Beogradu 12. dec. 1920- Naši Spahe na prošloj zemaljskoj skup; poslanici obrazovali su i u skupsti; štini o unutarnjem uređenju drža; vimo, iako su bili ogromni troškovi, Ijanin; Konjic; M. Alija Hadžić (opuno­ ni poseban klub, pa su se odmah ve, koju je skupština jednoglasno iako je sezona najvećeg posla, od; ziv na skupštinu bio je sjajan: on moćen) Sulejman ef. Sokolović, Mu- u početku privremeno konstituisali, prihvatila, mora smatrati sastavnim je nadmašio i naša očekivanja. Taj haremaga Alikadić; Ljubinje: Hamdija postavivši na čelo kluba dotadanjeg dijelom našeg programa, ma da ni; je odziv bio takav, da je nadmašio Serdarević; Ljubuški: Jusuf ef. Tan- predsjednika i oba podpredsjedni; je u program formlno unesena. Po; i ona za zemaljsku skupštinu od pro; čica, Hasanaga Gujić; Nevesinje: Meh- ka centr. odbora gg. Maglajlića, Dr. stavivši se na ovo gledište, Central; šle godine, čiji se rezultati danas medbeg Bašagić; Čapljina: Bećiraga Hrasnicu i Dr. Karamchmedovića. ni je odbor dao poslaničkom klubu PremJ zakonu o izborima narod; uputstva kako se ima držati. U tim vide. Puno je veći broj kotareva bio ove godine zastupan nego li Kudra; Trebinje: Zaimaga H. Agović; nih poslanika bila je vlada ovlaste; uputstvima stoji i ovo: »Korak našeg lanjske godine, što se vidi iz spiska Bihać: Muhamedbeg Ibrahimpašić i na, da u sporazumu sa odborom za poslaničkog kluba u pitanju izmjene izborni zakon izradi i privremeni privremenog poslovnika vrlo je zgodna kotarskih delegata J. M. 0. Redžep ef. Selimović; Cazin: Aiaga Skupštini su prisustvovali ovi dele­ gati iz pojedinih kotareva: Banja Luka: Hamdibeg Džinić i Hamzaga Husedžinović; Bos. Gradiška: Mustafa Z. Hodžić; B. Novi: Muhamedbeg Cerić; Derventa: Osmanbeg Osmanbegovič; Prijedor: Alibeg Kapetanović; Tešanj: Ajanović Abas, H. Sulejman ef. Užičanin; Doboj: Mehmeđaga H. Mujagić; Tuzla: Husejnaga H. Mehmedović, Ibrahimbeg Morankić, ibra* im ef. Imamović, H. Fehim ef. Salihbegović, Muhamed ef. Zahirović, Džema! ef. Muharemagić, Ahmetbeg Sijerčić, Mujaga HadŽiefendić, Abdulah ef. Džu m h u r, Mujaga Cero; Vlasenica: Ragib ef. Kadić, Bećir Hadžić; Zvornik: Ha kibegKlempić, H. Redžo Salihović, Dedo Muhamedagić, Suljaga Hadžić, Murat Bešlagić, Arifaga Sulejmanagić (sa tri punomoći); Petrovac: Muhamedbeg Kulenović-Haračlija; Kulen Vakuf: Hasan­ aga Saračević; Ključ: Osman Beganović, Filipović Muharembeg (sa 2 punomoći); B. Krupa: Husejnaga Pašalić, Krupić Ahmet i Krupić Derviš te Bajro Dizdarević. K tomu su skupštini prisu­ stvovala sve 24 poslanika i 11 čla­ nova Centralnog Odbora, te 6 gostiju iz Sandžaka. Kad je lijepa dvorana Jugosl. Musi. Kluba (prije Islamske Čitaonice) bila dupkom puna delegata, i kada su bile pregledane punomoći, u 9 i 3/4 sata izjutra ustaje dični starina, predsjed­ nik naše organizacije, g. Maglajlić poslovnik za ustavotvornu skupsti; nu. Vlada se je koristila ovim ov; laštenjem, te su naši poslanici, kad su došli u skupštinu, zatekli priv. poslovnik, koji je sadržavao mno; ge odredbe, koje se nijesu slagale ni sa zadatkom ustavotvorne skup., a ni sa raznim deklaracijama zva; ničnog karaktera, kojima je pripre; mano ujedinjenje našega naroda u ovu državu. Pored mnogih drugih odredaba, koje su ograničavale slo; bodu govora, ovaj je poslovnik na; ročito sadržavao i odredbu o duž; nosti poslanika, da polože zakletvu, zatim da je za donošenje ustava dovoljna većina od polovine više jedan od ukupnog broja poslanika. Naš je klub stoga smatrao svojom dužnosti, da traži izmjenu poslov« nika, te je u tom smislu sa drugim grupama, koje su također išle za baza za daljnje djelovanje kluba na izmirenju dvaju za sada ukršten h nazora o svrsi i uspješnom radu konstituante. Stoga je centralni odbor uvjeren, da će se ovaj umjereni stav našeg kluba pravilno shvatiti na obo strane, pa da će njegova posredujući uloga biti prihvaćena i upotrebljen: kao najzgodnije ishodište za popust­ ljiv i uzajaman rad svih patriotskih elemenata, kako na jednoj tako i n drugoj strani. Nikad nije bilo, a dana naročito nema mjesta ekstremnim na­ zorima o uređenju naše mlade kra­ ljevine, pa je usljed toga centralni odbor mišljenja, da nema razloga ni povoda kakvom mijenjanju dosada­ šnjeg političkog stava naše organiza­ cije. Zbližavanje nam je oduvijek bilo glavni pokretač & svim akcijama, a jedinstvo države i zadovoljstvo svih plemena našeg jedinstvenog naroda �Strana 2 Страпа I НП?А8ДА* — ^RAVĐA* Broj 344 Spol glavni i vrhovni cilj, Naše zadovoljstvo I čl. 2. Uredbe o agr. reformi, a osta­ Iza zasijedanja sastanka centr. ’ našljednika od 24. dec. 1918., koju su kao narodnog dijela uvjetovano je za­ tak razdijeliti među zemljoradnike odbora od 18. februara 1921. posl. j potpisali svi Članovi tadašnje vlade, dovoljstvom cjeline. je klub nastojao svim silama, da u koji nemaju zemlje i među posjednike, predstavnici obadviju grupa, iz kojih koji zbog razrešenja kmetovskih odustavu države ostvari što više ta? । je i današnja vlada sastavljene. Da bi Sljedstveno ovom stajalištu naš će nošaja ostapu bez zemlje, a žele je poslanički klub sarađivati samo u ta- I čaka našega programa. Kad je do? • se već sada ustanovila točna baza za obrađivati. Pri ovoj razdiobi treba is­ šao do osvjedočenja, da se u utsa? I izračunavanje te naknade, tražimo, da kvoj parlamentarnoj većini i sudjelo­ ključiti uzurpatore prema Čl. 23. pret­ votvornoj skupštini ne može stvo? , se kao vrijednost oduzetih zemalja pod vati samo u takvoj vladi, koja će se hodnih odredaba agr reforme. U koliko kmetskim odnošajem uzme ova vrijedoslanjati na grupe, u kojima su za- j riti takova kombinacija političkih ne bude dovoljno zemlje od velikih grupa, koja bi omogućila donošenje : nost, koja je prilikom procjene za stupana sva tri plemena našeg jedin­ posjeda, treba gore spomenutim zemljo­ stvenog naroda. Bićemo sretni, ako i ustava s pokrajinskim uređajem na? ' zemljišni porez g. 1916. u katastar šp države, klub jc držeći se zaključ? ' unešena. I agrarni odbor Privr. ’Nar. radnicima i posjednicima dati državne nam se pruži prilika, da na ovaj na­ čin uzmemo aktivna učešća u solidnoj ' ka centr. odbora ispitivao, da li bi zemlje. Predst. bio je sklon, kad je pretresao izgradnji naše kraljevine i sa svoje ( stranke, koje su tada sačinjavale ovo pitanje, da uzme onu vrijednost Naređenja o povraćanju begl. zem­ vladu, bile voljne, da nam ustavom smo strane spremni na sve, što bi od za bazu. S obzirom na potpunu de­ lje njihovim vlasnicima treba odmah nas tražio interes države i našega na- I garantuje kompaktnost muslimana valvaciju krune i dinara trebalo bi izdati, tako da se i ova mjera sigurno u R. i H. svaku krunu ondašnje vrijednosti ra­ roda. U to ime dajemo našem posla­ provede do gore određenoga toka. Istom kad je klub dobio uvjere? ničkom klubu potpuno povjerenje i čunati sa najmanje 6 dinara, pri čemu Član 17., koji govori o prelaženju nje, da su i radikalna i demokrat? čvrsto smo uvjereni, da će hladan bi onim sopstvenicima -zemlje, koji se većih šumskih posjeda u državnu svo­ ska stranka voljne, da ovaj naš ’ budu žalili na ovdašnju procjenu, trerazbor nadvladati sve strasti i tako jinu, treba objasniti i točno odrediti našem klubu pružiti priliku, da izvrši zahtjev usvoje, odlučio je većinom, i balo dati mogućnost revizije. Nakna­ veličinu tih posjeda, a glede ostalih koju je odredio cent. odbor, da mo? ovu historijsku misiju« dnu treba isplatiti sopstvenicima u go­ dozvoliti slobodno raspolaganje. že odgoditi ostvarenje pokrajin? tovu i u državnim obligacijama, koje Kad su se naši poslanici iza za? Vakufske šume ne potpadaju ni pod skog uređenja države i nastojati, nose 6°/e interesa. Manjim vlasnicima siječanja cent. odb. vratili u Beo? kakvo ograničenje. da druge tačke programa unese u । treba čitavu naknadu isplatiti u gotovu, grad, nastavili su pregovore s oba? 3. Da se saniraju vakufsko mearifustav ili drugim putem privede u a većim samo primjereni dio. dvije grupe, koje su obrazovale vla? ske financije u B. i H.: djelo. U tom cilju je poslanički klub du i nastojali svim mogućim sred? Vlada treba da se pobrine, da a) davanjem naknade za vakufske fiksirao zahtjeve, koje ibi trebalo stvima. da ove dvije grupe usvoje se Narodna banka obveže, da će objekte, koji su zbog ratnih operacija podnijeti vladi gosp. Pašića. Ti su naše gledište o unutarnjem urede? na ove obligacije davati najma­ oštećeni ili porušeni, a napose nak­ zahtjevi glasili ovako: t nju države i da ga unesu u ustav. nje 8O°jo — ne lombardne kredite naditi za olovo, koje je bivša vojna Ovi su se razgovori ponovili neko? ' njihove nominalne vrijednosti uz svoj G. Nikoli Pašiću. uprava sa džamija skinula; liko puta, ali su se uvijek razbili ' svagdanji kamatnjak. b) davanjem naknade za ono, što predsjedniku vlade, na ovom načelnom pitanju. Beograd. su B. i H., a napose muslimani, iz U onim krajevima, gdje su sopstveKlub nije propustio niti jedno 1 budžeta minist. vjera u razmjeru pre­ Želeći produžiti razgovor o našem nici dosele gradili kmetovima zgrade, parlamentarno sredstvo, da pređo? ma drugim vjerama manje primili; treba dati posebnu naknadu za ove učešću u vladi, slobodni smo da Vam bije najjače stranke u skupštini za saopćimo uslove, pod kojima bismo | objekte. c) ukidanjem ograničenja u raspola­ ovo svoje gledište, te je u tom prav? bili spremni da učestvujemo u vladi i ganju s vakufskim zgradama, naročito Za kmetovske zemlje u gradskim cu radio i u sporazumu s onim gru? da glasujemo za nacrt ustava vlade, s poslovnim, te povišenjem kirija za općinama, kupalištima, industrijskim parna u skupštini, koje zauzimaju ! kojoj ste Vi predsjednik. ove zgrade i zemljišta, koje država mjestima i u njihovoj neposrednoj slično gledište u pitanju unutarnjeg Ove ćemo uslove podijeliti u 2 grupe; pod zakup drži. blizini treba dati ili dvostruku naknadu državnog uređenja. Kao što je poz? u one, koji treba da uđu u sam ustav 4. Da se ukine uredba o privreme­ ili dopustiti, da se ovakova zemljišta nato, naš je klub u sporazumu sa i one, koje vlada treba da izvrši. noj upravi vakufa u južnoj Srbiji, te dijele na pola između vlasnika i Narodnim i Koroščevim klubom i uredi ovo pitanje novom uredbom, kmeta. 1. nakon razgovora s gosp. Stojanom koja ce se osnivati na načelu biranja Uporedno s ovim treba omogućiti, Mi želimo, da u ustav uđu slijedeće Protićem dao izjavu gosp. Pašiću, organa, koje će upravljati vjerskim i da se vlasnik sa kmetom glede nakodredbe: da za podlogu pregovora prihvaća vakufskim poslovima, analogno Statutu | nade izravna, pa stoga treba ukinuti nacrt ustava Stojana Protića. Pašić 1. Odredbe o vjerama u duhu na­ za B. i H. naredbu, koja to zabranjuje. < je taj zajednički korak odbio. šega nacrta ustava. 5. Kao višu garanciju, da će se iz­ Uvjerivši se, da se ni radikali ni 2. Odredbe o obvezatnoj nastavi Kmetovi, koji s obzirom na broj vršiti naši zahtjevi pod točkom 3. i 4. demokrati nijesu dali nikako sklo? vjeronauke u osnovnim i srednjim članova svoje porodice i na kvalitetu tražimo, da se sadašnji činovnici u nuti, da prihvate naše gledište o u? školama. zemlje u onom kraju dobiju previše musi, odjelenju ministarstva vjera iz­ nutarnjem uređenju države, a da se 3. Odredbe o ustanovi šerijatskih zemlje, dužni su da višak, koji ne mijene u sporazumu s nama. ni u skupštini prema razmjeru stra? | sudova. mogu sa svojim članovima porodice 6. Da se u vojsci poštuju prema naka ne bi mogla stvoriti većina« , 4. 0 suzbijanju alkoholizma na taj obrađivati, ostupe za svrhe agrarne muslimanskim vojnicima svi vjerski koju traži poslovnik, a koja bi mo? I način, da se svakoj samoupravnoj je­ reforme. propisi, 'te da se vojni imami postav­ gla donijeti ustav s onakvim urede? ' dinici da pravo, da zabrani ili ograniči 2. Da vlada riješi beglučko pitanje ljaju u sporazumu s vrhavnom du­ njem države, koje odgovara našem potrošnju alkohola ili da može odre­ u B. i H. po načelima o razdiobi ve­ hovnom vlasti muslimana, a da se programu, poslanički je klub rije? j đivati visoke poreze na sve vrste al­ likih posjeda, te u skladu s ovim dosadašnja imenovanja ovih imana šio, da ponovno sazove centralni odbor, i koholnih pića. načelima staviti odmah izvan snage podvrgnu reviziji, jer su oni postav­ da ga izvijesti o svemu, što je ura? 5. 0 zaštiti svojine. dosadanje uredbe o beglucima i po­ ljeni protiv predloga nadležne duhov­ dio, te da od njega potraži nova 6. 0 proporcionalnom izbornom pravu biranju prihoda sa begl. zemalja, te o I ne vlasti; uputstva. kako za narodno predstavništvo tako i svim ograničenjima glede otuđivanja 7. Da se naknade sve štete, koje Centr. odb. je na svojim sjedni? I za samoupravna tijela. i opterećivanja zemalja i šuma ove smo za vrijeme rata i prevrata pre­ čama od 18. februara o. g., nakon ! 11. vrste. Uzurpirane male i srednje po­ trpjeli, napose da se dade što prije, dugog savjetovanja dao našim po? sjede do površine označene u čl. 2. Još prije glasovanja o ustavu i a svakako do gornjega roka iz bu­ slanicima nova uputstva, da po svojoj [ Uredbe o zabranj otuđivanja i optere­ načelu u plenarnoj sjednici skupštine džeta minist. obnove stanovnicima ist. uviđavnosti samostalno nastavi vođe­ ćivanja zemljišnih vel. posjeda od 21. želimo, da vlada ispravi sve one ne­ kotareva B, i H. izdašnija pomoć za nje naše politike, a taktiku udosi tako, pravde, koje su muslimanima nane- I jula 1919., treba sopstvenicima do obnovu porušenih domova i upropaškako će najsigurnije ostvariti naše za­ gornjega roka u slobodan posjed po­ šene od ujedinjenja do danas. ćenih radnja. Zatim da se naknadi htjeve. Na ovom je zasijedanju prevratiti. Od velikih uzurpiranih posjeda, šteta malodobnicima, koju su pretr­ tresen položaj sandžačko-makedonskih I Da se to postigne, tražimo: pjeli time, što su za njihov deponokoji premašuju spomenutu površinu 1. Da vlada odmah riješi pitanje o muslimana i način popunjavanja naše i treba najprije dopustiti vlasniku, da vani novac upisivani ratni zajmovi bez zemaljske vlzde, te poslaničkom klubu i naknadi za oduzeta kmetovska selišta njihova pristanka. u duhu proklamacije Nj. V. prestolo- i izluči onaj dio, na koji ima pravo po prepuštena inicijativa. PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak.) Za majku ovih heroja ne nađoše »džentelmeni« niti jedno mjesto u automobilu, a za histerične stare žene u bijelim suknjama i bluzama imađahu i ekstra automobile. Vidio sam naime, kako su dali automobil jednoj histerično] staroj Poljakinji, samo da može stići svoga ljubavnika bivšeg austrijskog nadporučnika, koji je prije nekoliko dana krenuo na put. Ovako tamo daleko na Isteku postupaju Englezi i pokazuju svoje džentelmenstvo. Za staru Induskinju, majku dvaju ju­ naka. oni ne nađoše ništa bolje, nego da se Četrdeset i dva dana pati s karavanom kroz pustinje istočne Perzije, sama ženska glava među nekoliko sto­ tina muškaraca vojnika i kiridžija. A za žene bijele rase, pa makar i iz polusvijeta i sa dna života oni imaju i automobile i vozove i vagone prvog razreda, pa čak i palaču »King Eduard Se raj« u KvetU, glavnom gradu Beludžiđtana. Ove žene oni naime ukonačlše u Kvetti u palači, u kojoj je odsijedao kralj Eduard, kada je posjetio BeludŽistan. Tako j$ nađoh na istoku Engleze bez srca i osjećaja, pa čak i bez visokog moralnog i duševnog odgoja. Hladni materijalizam, do gluposti dotjerana umišljenosti drski cinizam, 1 I 1 ' j j i ■ , ; , ■ I 1 to su svojstva kulturtregera na Istoku. Pa zar je čudo, kada mi se i onaj najprimitivniji Perzijanac i In.dus tužaka na ove svoje tlačitelje i eksploatatore? Siromašna je Istočna Perzija, ali će biti tisuću puta siromašnija, ako dulje vremena ostanu u njoj Englezi. Mi putujemo već petnaest dana i ostadoše za nama gradovi Turbat, Džumin, Kain i Berdžant. Prevalili smo više od pet stotina kilometara i nama, počinje biti dosadno. Karavana nas više ne zanimaše, izmorismo se od neprestanog putovanja, a i kraj, kojim smo prolazili, sličaše više pustinji nego naseljenim predjelima. Udariše još veće vrućine i mi po danu gotovo umirasmo od silne žege i neugasive žeđe. Pomalo nestaje slatke vode i mi već na nekoliko mjesta našeg odmora moradosmo piti slanu vodu. Osobito se napatismo, kada smo kroz deset dana putovali užasnom pješčanom pu­ stinjom između Šuspa i Hurmuka. Tu samo na jednom mjestu nađosmo slatku vodu, inače smo morali piti slanu vodu, koja je bila toliko slana, kao kad bi se u jednom litru vode rastopilo pola kile soli. U ovoj pustinji ne vidjesmo ni trave ni kakvih životinja. Vr.ućina prelazaše preko šezdeset i pet stupnjeva, a najgori nam bijaše onaj vrući vjetar poslije podne Tada srno obično ležali pod čadorima i mo­ rali zamotavati lice u maramu, da nas ovaj vrući vjetar ne pali i ne prži. ■Jedinom nam utjehom u ovim strašnim mukama bijaše, da ćemo u Hur- 1 i | j i ; i | I I muku naći slatku vodu, da tu već nastaju gore i da smo već na vratima Afganistana. U Hurmuku već stoje čete, koje su sformirane od Afganistanaca, urođenika južnog Afganistana, koji Englezi pokoriše baš u ono doba, kad su sa Evropom ašikovali i zava­ ravali svijet lijepom krilaticom: slo­ bodom i samoodređenjem naroda! ; još jučer nestalo, a danas danuje? mo kod dvadeset metara dubokih i bunarova koje su Englezi iskopali. ! Voda je tako slana, da se ne može ; piti niti kad bi je uzvarili i ohladili. ■ Bijaše vrlo mnogo slučajeva udara ' sunčanog, a mnogi po nekoliko pu? ta ležahu u nesvijesti: Ovaj dan zapisah u svoj dnevnik kao pravi kijamet?dan na svom četrdeset? Tu ću se ja u pustinji oprostiti sa dnevnom putovanju. nesretnim i prepuštenim samom sebi i svojoj sudbini, perzijskim narodom. Zato na večer nastade pravo i Nesretna si i prokleta istočna Perzijo, neopisivo veselje. Kao ispod zem? jer za tebe niko ne mari, niti se ko lje podiže se i probudi cijela kara* brine za one nesretnike, tvoje stanov­ vana. I ako do skrajnosti oslablje? nike, koji te ne napuštaju, nego tu u ni i iznemogli ipak se brzo i veselo siromaštvu, jadu i čemeru čekajući spremamo na put. Danas ćemo ci? svanuće novog ljepšeg života. 1 kad jelu noć putovati i moramo preva? bi se moj glas mogao uslišali, ja bih liti trideset i pet engleskih milja. u ime sirotinje u istočnoj Perziji za­ U noći ćemo preći perzijsku gra? molio svaku evropsku državu, da per­ niču i putovati četiri dana teritori? zijskog šaha protjera iz svoje dr­ jem afganistanskog emira. Rekoše žave (dođe li on u nju) i reče nam, da ćemo u Hurmuku naći af? mu: »Idi u Teheran i brini se za svoj ganske čete, koje su Englezi sfor? nesretni narod, koji je najsiromašniji mirali iz južnih pokrajina Afgani? i najnazadniji na cijelom svijetu«. stana, i s najvećom znatiželjnošću očekivah, kad ću vidjeti Afgance i Afganistan i Afganistanci. vlastitim se očima uvjeriti, da li su Šesti dan našega putovanja od onakvi, kako o njima govore i Ta? Šuspa do Hurmuka bijaše najočaj? tari i indijski muslimani. Perzijan? nije i najgrozniji. Danovali smo ci iz dna duše mrze Afgance. Gla? u moru pijeska, u nepreglednoj i vni je uzrok vjerska razlika. Afga? ravnoj kao dlan pješčanoj pustinji. nistanci su sunije i oni Perzijance Petnaest sati ležaše nepomično ci? nazivaju »jalan musliman«. Rekoše jela karavana izložena nevjerojat? mi sami Afganistanci, da su Pcrzi? noj sunčanoj žegi. Nitko se nc mi? janci »islam murdar« (izdajice išla? čaše niti tko pomišljaše na jelo, a ma). najgora bijaše žeđa. Vođe nam je (Nastaviće se). �Број 344 Broj 8. Da se izjednače svi propisi o po­ moći invalida, udovica i siročadi palih vojnika u čitavoj državi. 9. da se podrgnu reviziji znatno po­ višene cijene monopolskih artikala kao i nameta i prireza na izravne poreze. 10. Da vlada pristane, da se izašalje parlamentarna anketa, sastav­ ljena od predstavnika svih grupa, u Južnu Srbiju, da ispita i istraži uzroke i krivce pokolja, koji su izvršeni na muslimanima. 11. Da se popuni bos. vlada i okru­ žna načelstva u B. i H. po ključu po­ slanika iz B. i H., koji pomažu vladu i da se podvrgnu reviziji sve neprav­ de, koje su učinjene muslimanima dr­ žavnim činovnicima u B. i H. * * * Ako vlada primi ove naše uslove, spremni smo da uzmemo u pretres vladino gledište o unutarnjem držav­ nom uređenju uz uvjet, da se očuva kompaktnost teritorija, koji su od mu­ slimana nastanjeni«. Kad su ovi zahtjevi u pismenoj prestavci predani vladi, dobio je naš klub odgovor, da sc na teme? Iju ove predstavke može pregova? rati. Ubrzo su potom povedeni pre? govori između predstavnika našeg kluba i predstavnika radikalne i de? mokratske stranke (odnosno vlade, u kojoj su do tada samo ove dvije stranke bile zastupane). Pregovori su vođeni oko tri nedjelje dana, a najviše su zapinjali u traženju spo* razuma za rješavanje agrarnog pi? tanja. O toku pregovora bio je naš klub stalno obaviještavan i davao je ne? prestano upute svojim pregovara? čima, koji su vazda naglašavali, da najveću važnost daju pravodobnom izvršenju sporazuma. Na koncu je do­ šlo do sporazuma, koji je, u koli­ ko se tiče agrarnog pitanja, izražen u poznatim uredbama i naredbama, koje su objavljene u našem listu, a što se tiče ostalih pitanja, unesen u ustav ili već izvršen aktima vlade. Prigodom primanja ovoga spora? žurna sa vladom bila su u klubu dva mišljenja: jedno, da je spora? zum povoljan, a politički pravac kooperacije s radikalnom i demok? ratskom strankom koristan za in? terese bos.?herc. muslimana; drugo je mišljenje bilo, da niti je spora? zum povoljan, a niti pravac politike za nas koristan. Klub se podijelio gotovo po pola. U manjini su ostali gotovo isti oni poslanici, koji su i kasnije, pri koncu debate o ustavu, dali svoje odvojeno mišljenje. Nu uza svu razliku u mišljenju i što se tiče sporazuma i političkog pravcaneki članovi manjine, predviđajući veće opasnosti za naše interese, ako bi vlada s kojom drugom parlamen? tarnom grupom sklopila sporazum, odlučili su se, da se priključe većini i omoguće joj, da stvori većinu od 2/3 klubskih članova. Kad se je stvo? rila ova većina, manjina je pristala, da će i ona glasati za ustav i orno? gućiti, da cio muslimanski klub iz? vrši svoju obavezu prema vladi. Je? dan od članova J. M. Kluba nije htio na ovo pristati i klub mu je, da bi spriječio cijepanje u redovima svoje stranke, dozvolio, da bude odsutan, ako njegov glas ne bi bio neophodno nuždan za donošenje ustava. Kako ovo pošljednje nije bio slučaj, to on nije ni bio pri ko? načnom glasanju ustava. Nakon što se je postigao spora? zum s vladom, određeni su gg. Dr. M. Spaho i Dr. Karamehmedović da budu predstavnici musi, kluba u vladi. To je bilo koncem marta. Oni su odmah počeli sa drugim čla? novima vlade, a neprestano u dođi? ru i zdogovoru sa ostalim članovi? ma kluba, da izrađuju agrarne ured? be i provađaju ostale tačke spora? žurna. Izrađivanje agrarnih ureda? ba i provedbene naredbe nailazilo je na mnogobrojne poteškoće i jed? va sc postiglo, da se te uredbe šank? cionišu na dan glasanja ustava u generalnoj debati (12. maja 1921). I izvršivanje drugih tačaka našega sporazuma nailazilo je radi oklije? vanja nadležnih ministara na razne zapreke. Naši ministri bili su stoga više puta prisiljeni, da opomenama u sjednicama ministarskog savjeta pa i demisijama prisiljavaju svoje drugove u kabinetu na izvršavanje sporazuma. „ПРАВДА" — .PRAVDA* Napokon je pošlo za rukom, da se ubosansku vladu postave na će? tiri važna odjeljenja za povjereni? ke četvorica muslimana, da se u tuzlanskom okrugu postavi za ok? ružnog načelnika jedan član naše organizacije, da se u muslimanskom odjeljenju ministarstva vjera posta? vi za načelnika čovjek našeg po? vjerenja. Time kao i postavljanjem drugih muslimanlskih činovnika na istaknute položaje nastojao je naš klub, da stvori preduvjete za kori? stan sitni rad za naš narod, kao i garanciju, da će se i u ovoj našoj pokrajini upravljati po pravu i za? konu, jednako za svakoga, pa da i i musliman građanin i težak osjeti, da živi u svojoj državi i da i za njega bude zaštite, kao i za njego? ve sugrađane drugih vjera. U specijalnoj kao i generalnoj de? bati o ustavu govorili su mnogi na? ši poslanici o pojedinim dijelovima ustava, što je poznato iz pisanja našega lista. I u ustavnom odboru radilo se, radilo se je mnog više, i nastojalo se je, da se, štiteći opće interese cijelog naroda i države, za? štite i neki posebni naši musliman? ski interesi. Možemo s veseljem konstatovati, da je našem klubu uspjelo, da sc u ustavu prizna i osi? gura bezuslovna ravnopravnost islama sa drugim vjerama, autono? mna uprava vakufskih dobara; dije­ ljenje državne pomoći za vjerske svrhe prema brojnoj snazi sljedbe? nika, veza sa vrhovnim vjerskim poglavarem i institucija šeriatskih sudova, protiv koje je bilo mnogo prigovara u ustavnom odboru i u skupštini. Interesi vakufa uzeti su u zaštitu na razne načine: 1) uvrštavanjem vakufskih kmetovskih selišta u naj? bolje plaćenu prvu kategoriju de? gresivne ljestvice u agrarnoj ured? bi; 2) Novom stanbenom uredbom; 3) u izgled stavljenom državnom pomoći za saniranje vakufskih fi? nancija. Pri izrađivanju agrarnih uredaba klub je svraćao osobitu pažnju na to, da se što je moguće bolje zašti? te interesi malih zemljoposjednika, čija je egzistencija bila u najvećoj mjeri ugrožena. Degresivnom ska? lom, koja je kod velikih posjedni? ka napravila mnogo neraspoloženje, zaštićeni su mali posjednici od pro? pasti, dok su veliki posjednici obzi? rom na veličinu njihovih posjeda i? pak dobili prilične svote, koji ne bi | nikako dobili, da je agrarni za- ; kon izrađivala demokratska stran? । ka sa zemljoradničkom ili ma s kojom drugom strankom u skupštini bez naše organizacije. Uspjeh našega kluba u agrarnom pitanju ne vidi se samo iz otkupne svote od 255 milijuna dinara za kmetovske zemlje, nego i u tom, što je tačno zakonom određeno, da se sav posao oko otkupa kmetova mo? ra izvršiti kroz godinu dana. I pita? nje begl. zemalja znatno je pobolj? šano u interesu posjednika, koji su većinom muslimani, na taj način, što su u novoj beglučkoj uredbi po? vraćena na slobodno raspolaganje posjedniku ona zemljišta, koja jed? na težačka familija ne obrađuje pu? nih deset godina, što je za zemlje, koje su davate pod zakup preko deset godina, osiguran otkup po pravoj cijeni, što je tačno definira? no, što su kmetovskim slične zem? lje, što je za ovu vrstu zemalja osi? gurana dva puta veća otkupna ci? jena nego za kmetovske zemlje, što su sporovi o drugim vrstama zem? lje oduzeti političkim vlastima i do? vedeni pred sudove i što se sa ova? kim zemljama može slobodno ra? spolagati, što se sa četvrtarskim vi? nogradima neće postupati kao sa zemljama, sličnim kmetovskim itd. Mnogi ističu nedostatke ovakovog riješenja. I mi znamo za te nedo? statke, što se najbolje može vidjeti, kad se usporede zahtjevi našega kluba i izdane uredbe; mi znamo, da ovakovo riješenje nije ni pra? vodno, ali smo uvjereni, da se bo? lje riješenje ni sada ni u budućno? sti nije moglo isnoslovati. Pri riješavanju agrarnog pitanja naš je klub bio svjestan svoje sna? ge i svoje uloge u ustavotvornoj skupštini i znao je, da ie ovo poš? Ijeđnji čas, da se agrarno pitanje riješi i u ovolikoj mjeri povoljno po interese musi, posjednika. Mi nijesmo htjeli propustiti ove zgode za riješavanje agrarnog pitanja ni radi toga, što smo htjeli, da ga već jednom nestane, na da se vođe is? lamskog elementa mognu ozbiljnije posvetiti brizi i staranju oko una? predenja interesa musi, težaka i gradskog siromanšog zanatlijskog i trgovačkog stanovništva, koje je deset puta mnogobrojnije od po? sjedničkog. Sav islamski elemenat B. i H. založio se je, da spasi ugro? žene interese posjednika; on ih je u mogućoj mjeri i zaštitio. Kako pri početku rada oko spo? razuma, tako je i pri svršetku ra? da oko ustava i neposredno pred glasanje o ustavu kao cjelini, došlo u našem klubu do podvojenosti mi? šljenja. Gotovo oni isti poslanici, koji su u početku smatrali sporazum nepovoljnim i politički pravac ne? podesnim, smatrali su, da sporazum nije potpuno izvršen i zaključili su, da to konstatuju u skupštini i da u znak nezadovoljstva g. Dr. Spaho dade demisiju na svom ministar? skom položaju. Zadnji povod ovoj podvojenosti mišljenja u klubu bio je član 135. ustava, kojim je odrede? no, da se oblasti na teritoriji B. i U. imaju obrazovati u granicama o? ve pokrajine. Obje grupe u klubu pristajalo su u principu na potreb? nc granične korekture, obje su že? Ijele, da te korekture budu što ma? nje. Jedna grupa i to veća, zadovo? ljila se jc vladinom stilizacijom je? dno stoga, što joj je stavljeno u ob? liku ultimatuma, kad je gosp. Pa? šić bio ponovno počeo pregovarati sa zemljoradnicima, a drugo stoga, što opasnost izdvajanja ili pripaja? nja pojedinih srezova obzirom na konzervativnost svega naroda ne smatra velikom. Druga je grupa smatrala, da zadnja alinea čl. 135» koja govori o spajanju i razdvaja? nju pojedinih općina i srezova, mo? žc da potpuno izigra prvu alineju, u kojoj jc izražen preduvjet naše? ga sporazuma sa vladom: naime kompaktnost muslimana u B. i E Većina kluba zadovoljivši se sa vladinom stilizacijom čl. 135. usta? va i konstatovavši, da je sporazum sa vladom u glavnim tačkama izvr? šen, dotično upućen na povoljno iz? vršavanje, nije imala povoda, da pred samo glasanje o ustavu kom? plicira političku situaciju demisijom ministra Dr. Karamehmedovića. Pri glasanju o ustavu kao cjelini glasale su obje grupe »za«. Obrazlo? ženje za to dala je manjina u skup? stini govorom gosp. Dr. Spahe, koji je poznat iz našega lista, a u našem klubu svojim zaključkom, koji je u zapisniku klubskih sjednica zapisan i glasi ovako: »lako smatramo, da predložena sti­ lizacija čl. 135. Ustava ne odgovara uslovu našeg sporazuma, da se usta­ vom garantuje kompaktnost musli­ mana u B. i H., te iako smo uvjereni, da vlada nije privela u djelo većeg dijela ostalih tačaka našeg sporazuma do ugovorenog roka, opet se nećemo odvojiti kod glasanja o Ustavu od ostalih drugova u klubu; jer želimo da očuvamo redove organizacije i da otklonimo sve kobne posljedice, koje bi mogle nastati od našeg drukčijeg držanja. Ovom svom gledištu daćemo izraza i u Ustavotvornoj skupštini. Pošto smo i ranije uviđali i upozo­ ravali, da naš sporazum neće biti iz­ vršen, otklanjamo od sebe svaku od­ govornost i tražimo, da se u najkraće vrijeme sazove zem. skupština orga­ nizacije, koja će zauzeti stanovište prema našem podijeljenom prosuđi­ vanju pol. prilika. Ministar Spaho podnijeće danas ostavku«. (Beograd, 26. juna 1921.) Nakon izglasanja ustava i pola? ganja zakletve podnio je i ministar Dr. Karamehmedović svoju ostav? ku. Ovo jc učinio u sporazumu sa klubskom većinom, koja jc uvažila njegove lične razloge, a osim toga bila i mišljenja da centr. odbor i glavna skupština stranke mogu lak? še odrediti budući politički smjer organizacije, kad im nc budu sme? tali lični obziri. Predsjednik vlade gosp. Pašić ni? je do zasijedanja centralnog odbo? ra uvažio ostavke naših ministara, jer se i on, kao i radikalna i demo? CrpaHd 3 Strana । kratska stranka, nadao, da će musi, klub i dalje surađivati sa vladom । odnosno sa strankama, koje su u i njoj zastupane. Većina članova iz obje grupe musi. I kluba bili su toga istoga mišljenja, ali nijesu mogle da idu dalje istim po­ litičkim pravcem, dok se otako važnom pitanju ne sdogovore sa drugim prestavnicima, naše organizacije a u prvom redu sa centralnim odborom. Centralni odbor se je sastao 15., 16. i 17. jula 1921. u Sarajevu, pa se je između obe grupe stvorio sporazum, kako se to vidi i iz komunikeja, koji glasi: »On je u prvom redu uzeo u pre­ tres izvještaj poslaničkog kluba o radu od posljednjeg sastanka i u vezi stime smatrao svojom glavnom zadaćom, da izgladi spor, koji je u klubu nastao i o kojem je u javnosti bilo govora. I ako su opreke bile znatne, međusob­ nim popuštanjem obiju grupa uspjelo je, da se izgladi spor i da klub nastavi suradnju u sadašnjoj vladi. Ujedno je zaključeno, da će se na redovitoj glav­ noj skupštini organizacije, koja će se sastati početkom oktobra ove godine, prosuditi dosadašnji i odrediti budući politički pravac poslaničkog kluba i preraditi statut stranke, Jnaročito u po­ gledu sastava Centralnog odbora. Cenralni odbor pretresao je i pitanje lista »Pravde«, te je zaključio, da se udo­ volji molbi glavnog urednika g. Korkuta, da do zemljske skupštine ode na dopust, a da se redakcija povjeri sa­ dašnjem zamjeniku glavnog urednika gosp. Dž. Sulejmanpašiću uz sudjelo­ vanje gg. narodnih poslanika Ajanovića i Sadovića.« Slijedeći upustva centri, odbora od 15/7. o. g. poslanički je klub produ­ žio saradnju u vladi i nastojao, da se nastavi i ubrza izvršavanje onih ta­ čaka našega sporazuma, koje nijesu bile još izvršene i da rad vlade bude što pravedniji prema nama i našim pristašama. Naši predstavnici u vladi trudili su se da u ovom pravcu što više učine. Skupštinski rad, koji je bio prekinut do 20. okt. o. g., morao se je iznenada nastaviti zbog terori­ stičkog rada komunističke organiza­ cije, koji se je sve jače pokazivao, i koji je našao najvidnijed izražaja u pokušanom atentatu na Prijestolona­ sljednika i u izvršenom atentatu na bivšeg ministra unutarnjih djela M. Draškovića, Pod dojmom ovih vidnih dokaza o namjerama komunista, vlada je predložila, a skupština primila zakon o zaštiti države. Postojala je na­ mjera, da se u ovaj zakon pored od­ redaba o suzbijanju terorističkog rada komunista unesu mnoge nejasne od­ redbe o suzbijanju antidržavne agita­ cije i o raseljivanju i onih odmetni­ čkih porodica, za koje nije bilo dokaza, da su bilo kojim putem poma­ gale odmetnike. Na zahtjev naših predstavnika u vladi, vlada je pristala, da se sve ove odredbe iz zakona is­ puste, pa je i naš klub mogao da ovakav zakon prihvati. U tom smislu data je deklaracija našeg kluba, koja je izašla u našem listu »Pravdi«. Početkom augusta o. g. dogodili su se žalosni događaji u Sandžaku, u ko­ jima su mnogobrojni muslimani, ni krivi ni dužni, od naročito poslanih četnika bili poubijani, opljačkani i obezčašćeni. O tim dogođajima bilo je mnogo govora u našem listu. Čim smo čuli za ove žalosne događaje, naši su ministri energično istupili i tražili, da se pokoljima učini kraj i da se krivci pozovu na odgovornost. Malo zatim, sastao se je i naš poslanički klub, pa je vladi predao memorandum, u ko­ je tražio: da se svi oni, za koje po­ stoji sumnja, da su bilo posredno bilo neposredno sudjelovali u pokoljima muslimana, pozovu na krivičnu od­ govornost, stave u sudski pritvor bez obzira na položaj, koji zauzimaju; oni četnici, za koje postoji sumnja, da su u ovom pokolju sudjelovali, da se odmah rasture i razoružaju, te da se održavanje reda povjeri žandarima drugih krajeva i redovnoj vojsci; da se oni politički činovnici i žand. ofi­ ciri, koji su svojim pasivnim drža­ njem skrivili, da nedužno musliman­ sko stanovništvo nije dobilo državne zaštite protiv zločincima, odmah smi­ jene i da se na njihova mjesta po­ stave energičniji, pravedniji i sposo­ bniji oficiri i činovnici, te da se pošalje parlamentarna anketa ili komi; 1 ;' / i / A ч 1 X �šija. koja će uz sudjelovanje poslanika ' kojoj je od našeg kluba učestvovao na licu mjesta istražiti sve krivce po­ I gosp. Dr. Hrasnica. Rezultat istražne komisije priopćio je Dr. Hrasnica u kolja; da se svim oštećenim dadne iz svom intervjuu, što je izašao u našem državnih sredstava pravedna naknada. listu »Pravdi«, a podnešen je pismeni Ovoj su se akciji pridružili musli­ referat ministarstvu unutr. djela, koji manski poslanici iz južne Srbije i tra­ žili, da se rad ankete proširi i na su potpisali svi Članovi komisije. Re­ pećki, prizrenski. kosovski i mitroferat je na dispoziciji, a njegovo će vački okrug. se izvršavanje tražiti, čim se ministri Vlada je u glavnom prihvatila sve vrate sa glavne skupštine u Beograd. ove naše zahtjeve, te je u Sandžak odaslana i naročita pari, komisija, u (Nastaviće se). Službeni ^omunihE q zem. s&upštiniLILO,odfi.o mj. U prisutnosti od 125 kotarskih delegata J. M. 0., od kojih je 119 s legitimnom punomoći, a 6 sa ospo­ renom, otpočelo je zasijedanje zemalj­ ske skupštine u 93Д sata iz jutra. Nakon otvorenja i pozdrava pred­ sjednika Maglajčića, pročitao je tajnik Alić opsežan izvještaj o radu posl. kluba i C. 0. U dugoj diskusiji, koja je potrajala do 17$ sata po p. iznijeli su gotovo svi delegati svoja mišljenja, a naročiti odbor, koji je biran, da sti­ lizira odluku skupštine o tom izvje­ štaju. podnio je u poslijepodnevnom nastavku zasijedanja (3 sata po p.) rezoluciju, koja je primljena sa 102 protiv 4 (među njima 2 bez legitimne punomoći) glasa. Rezolucija glasi: 1 ako su naši poslanisi svojim dr­ žanjem u Ustav, skupštini pokazali ljubav svoju i svojih birača prema dr­ žavi i pridonijeli svoju najveću žrtvu za konsolidovanje prilika u državi, skupština konstatuje, da ovo držanje nije dovoljno honorirano i da spora­ zumom, što ga je naš klub utanačio s ostalim vladinim grupama, nijesu is­ pravljene sve nepravde, koje su na­ nesene u poŠIjeduje dvije godine mu­ slimanima, i skupština konstatira, da ni ovaj ovakav sporazum nije do da­ nas izvršen. Skupština prima na znanje u cije­ losti izvještaj C. 6., izriče provjerenje posl. klubu, postupak n. pr. g. Dz. K. Žali i apelira na njeg, da ne daje po­ ■ 1 । • I I voda cijepanju, te da se ponovno po­ novno povrati u klub J.M.O. i uz suradnju ostalih svoiih drugova nastoji postignuti ono, što se nije moglo po­ stići dosadašnjim radom. Nadalje skupština konstatira, da i sva g. g. nar. poslanici kao i sama skupština, stoje čvršto na programatičkom stanovištu organ o nutarnjem uređenju države. Posl. klub imade dalnji rad nasta­ viti i sve sile i dopuštena sredstva uložiti, da vlada što prije izvrši u ci­ jelosti preuzete obveze prema musli­ manima. Posl. klub imade sve buđuče važ­ nije i sudbonosnije odluk u pol. ori­ jentaciji b.-h. muslimana prepustiti C. 0. u duhu Statuta i programa J. M. 0. G. g. Selimović i Ibrahimpašić odo­ bravaju postupak dra Kulenovića i u duhu zapisnička bihaćka skupština daju mu potpuno povjerenje. Potom je iznio blagajnik g. Sarajlić izvještaj o financijalnom stanju organizacije, te su doneseni zaključci, kako će se popraviti financ. položaj organizacije. iza toga je pretresen štatut organi­ zacije i u njemu za učinjene znatnije izmjene, kako bi organizacija bolje funkcionirala i kako bi bila veća kon­ trola nad radom posl. kluba. Zasjedanje se odgađa do sjutra u 9 sati s dnevnim redom: izbor novog C. 0. i eventualija. Kako se ruši jedinstvo? Upit na ministra prosvjete glede ankete za izjednačenje nastavnog plana za srednje i osnovne Škole. Od januara do jula 1919. zasije? odnose, pa stoga pitam g. mini? dala je ovdje anketa, kojoj je bis stra: a zadaća, da izjednači plan nasta­ 1 .) Koliko je istine na toj ver? ve u osnovnim i srednjim školama ziji, 2 .) ako je istinita, šta je poduze? cijele države. U toj su anketi bili zastupnici svih naših pokrajina, do? to proti onima, koji su taj elabo? bri stručnjaci, sa čijim je radom rat izgubili, i 3 . ako ta verzija nije istinita, šta bio potpuno zadovoljan tadanji ministar prosvjete g. Davidović, pa je onda uzrok, da se dosad nije je nekima od njih izdjejstvovao čak pristupilo izvođenju tako prešnih i odlikovanje za taj uspješni i ko? zaključaka te ankete; odnosno šta risni rad- Oni su u cijelosti izvr? je vodilo to ministarstvo, da u tu šili povjereni im zadatak i podni? svrhu sazove novu komisiju struč? jeli elaborat, o kojem su zatraže? njaka, koja je sastavljena samo od na, i dobivena, povoljna mišljenja srbijanskih profesora? Pošto ne radi Skupština, zadovo? profesorskih zborova i učiteljskih društava. No do danas ne bi ni? ljavam se i pismenim odgovorom kakve praktične koristi od tog ra? na gornja pitanja uz napomenu, da da: nastava neisamo da nije pot? je ovaj zastoj urodio vrlo nemilim puno ujedinjena, već se dapače od nesporazumom radi nekih nastav? tog cilja još i udaljuje. U oslobo? nih knjiga, čiji su odlomci povrije? đenim naime krajevima, gdje je dili ponos Hrvata u našoj pokra? ona bila prilično ujednačena, raz? jini. Primite g. ministre i ovom prili? vi ja se sad — u tri oprečna pravca. Kod nas u Bosni pronosi se glas, kom izraz mog osobitog postova? da je ovaj štetni zastoj nastao ra? nja. Beograd, 25. septembra 1921. god. di toga, što je nevodno u ministar­ Sakib Korkut, stvu zagubljen izvještaj spo? nar- poslanik. menute ankete i spisi koji se na to U abort, Turci I« i si. On je baš i či­ nio sve, što je mogao, da muslimani­ ma naškodi i da nas zavadi s pravoslavima, jer je poznata stvar, da su Vlasenica, 4./Х. 1921. muslimani oduvijek u ovom kotaru živjeli u slozi i ljubavi s pravoslav­ Osjetivši, da se ljulja stolica kot, nima, sve dok nije došao na čelo predstojnika Krstića, »Srpska Riječ« kotara Krstić, koji je u muslimanima u svom 196. broju od 29. septembra poljuljao svaku vjeru u pravdu i jed­ počela je hvaliti rad tog Krstića i iz­ nakost. nositi njegove »rasluge« za sređivanje prilika u vlaseničkom kotaru i stišaMuslimani kod Krstića ne mogu naći vanju zavade među muslimanima i zaštite protiv pokvarenih i demagogi­ pravoslavnim. Tom je prilikom napala jom demoraliziranih elemenata. Nu do­ i uglednog našeg građanina Ragibagu pisniku je i to malo; on bi još želio, Kadića. da nas samo pokolje i kosu sa glave počupa, naravno kad bismo mirno pod­ Koliko su istiniti navodi dopisnika nosili. »S. R.«, vidi se najbolje iz toga, što je g. Krstić sobom prisustvovao de­ Dopisnik pita, šta hoće Ragib i Femonstracijama protiv muslimana, u , hro, htljući tako prikazati, kao da sve ’/ojima se je vikalo: »U Aziju, Turci! I tužbe protiv Krstića potječu samo od Naši dopisi. Брсј 344 Broj „PRAVBA* — „ПРАВДА* Strana 4 Стргна i dosad svu silu zapreka za putovanje. njih dvojice. Nu gospoda se varaju, kad tako misle. Ova su dvojica vrijed- ; Traženo je, da donesu «uverenje» od nih građana istupali samo na želju i | vojne komande, da su udovoljili svo­ jim vojničkim obvezama, i to usprkos pritužbu svih muslimana ovoga ko­ tomu, što ima naredba, da se đacima tara, a nikad iz ličnih motiva. odlaže rok službe do 24. godine života. Poznato je, da g. Krstić ima na vladi jako zaleđe, jer ga je demokrata Šola Tražilo se «uverenje», da su podmi­ i postavio za kot. pretstojnika, i ako i reni svi porezi za cijelu godinu, i ako se zna, da gotovo redovito studenti kao račun, asistent nije za to imao imaju roditelje, koji snose poreze, pa kvalifikacije. No i to je učinjeno uz oni u opće nisu porezni obveznici, a i uvjet, da Krstić položi U. prav, ispit u roku od 2 god. Taj je ispit Krstić kad bi bili, njihov posjed ostaje u dr­ žavi, oni ga ne nose sobom. Nu još položio pred zloglasnim Srškićem ito neposredno pred izbore i od Srškića je jedna nepravda pri tom. Poznato je, bio imenovan sreskim načelnikom II. da početak školske godine ne pada klase, stekavši tako »ravničku diplo­ na novu kalendarsku godinu, dokle moraju biti podmireni svi porezi. mu« od Srškića. Danas opet rođak mu, zemljoradnik Tim novim poteškoćama ministar­ Simo i poznato tandrkalo Risto Đostvo prosvjete usrećilo je siromašne kić kod dolaska na vlastitom automo­ studente još i ovim: «Da se uzmognu bilu na svoje komunističke agitacije učenici, koji su naumili u inostranstvu — redovito su gosti g. Sreskog, tešu nastaviti škole, pravovremeno snab­ mu obećali, da će postati jednoć i nji­ djeti sa potrebnim dokazima, odredilo hovim komesarom. je ministarstvo unutrašnjih djela, da đaci srednjih škola i studenti univer­ Lako je tada pojmiti, da takva sila ziteta bez razlike narodnosti, koji hoće može da vedri i oblači pa i svoje pod­ da se školuju van naše države, ne mo­ ređene činovnike naročito muslimane gu dobiti vangranični pasoš bez pret­ da suspendira. hodnog odobrenja ministarstva prosvjeBivši predsjednik vlade g. dr. Sršte». U nas sve mjesto nabolje ide kić kad je dolazio k nama u svrhu nagore I agitacije, obećao je kompanjonu g. Krstića, poznatom »garda popu« Stevi Drugi dan, 7/X. nastavi jena je rasprava Todoroviću dati 500 m3 državne šume u 9% s. protiv sukrivaca atentata na kao pripomoć za gradnju crkve, koja ministra Draškovića: Čolakovlća, Alijase pravi bez dozvole na muslimanskom gića i drugova. Prisustvovalo je mnogo zemljištu. Crkva je istina sagrađena više svijeta nego jučer. Počinje pre­ narodnim novcem, a ovih 500 m3 valjda slušavanje Čolakovića, kojeg je straje trebala biti nagrada partijskim lju­ žar samog uveo. Čolaković, malo blijed, dima Krstiću i Todoroviću. Kako im izjavljuje, da je razumio optužnicu, ali Srškić zbog hitnje nije dao nikakva da se ne osjeća krivim, jer da je vršio službenog akta o toj šumi, na njihovo samo svoju dužnost i da je vršeći nju potraživanje, šumski upravitelj Bambez svoje krivnje došao u sukob sa bulović nije htio da zna o tome ništa. zakonima, koji vrijede u današnjem Zato oni sada Bambulovića ocrniše na društvu. Zatim pripovijeda o svom Vladi. Vlada naravno pošalje svoga studiju i kako je do prevrata bio jednog višeg Činovnika, da to ispita i oduševljeni Jugoslaven, ali da je danas znate Ii, šta se sve zbilo?I G. Bamkomunista, jer je danas gore nego bulović je ostao prav, a g. sreskom prije prevrata, a buržoazija neće da ostalo je samo toliko, da ga prijatelj pomogne narodu, samo da ne Šteti pop još kriva brani u „Srpskoj Riječi. svojim interesima. Vlaseničanin. Jedino boj protiv buržoazije na svim linijama, veli, može da dovede do no­ vog života. Taj boj se vodi odgajan­ jem proletarijata, štampom, tehničkom spremom i putem nasilne borbe. Rad komunističke partije iza »Obznane« Najnovije patriote. — Beogradska ;posve je zastao i samo »Obznana« je »Politika« od 4. o. mj. donosi u jed­ i potakla, da se došlo do osnivanja ornom dopisu iz Sarajeva, u kojem po iganizacija nasilne borbe. Veli, da su on i njegovi drugovi znali, da dolazak svom starom običaju grdi muslimane, ministra Draškovića u Delnice znači i ovu interesantnu reklamu za Mađar­ odsudni momenat Hercigonja je dao sku Agrarnu Banku: incijativu, da oni izvrše atentat, ali »Da nije u Sarajevu ovo nekoliko i njega samog nije htio lično da angačestitih ljudi u Agrarnoj Banci, po žuje. oduševljenju i patriotizmu sarajevskog Bilješke. Tašlihana i raznih Saloma, Danona, Kajona i ostalih ratnih gazdaša, — mogao bi g. Kumanudi još čitavu go­ dinu da produži rok za upisivanje našeg unutrašnjeg zajma, pa opet ne bi bilo nikakve vajde«. Čitajući ovo, mi smo u prvi mah pomislili, da su se direktori ove banke Geza Stux i Ladislaus de Takacs ro­ dili negdje u okolici Gacka i da su u uskoj rodbinskoj vezi s poznatom gatačkom dinastijom, a da je sjedište matice Agrarne banke — poznate Peštanske Komercijalne Banke — u naj­ manju ruku negdje u Čačku ili Nikšiću. Ono »nekoliko čestitih ljudi u Ag­ rarnoj banci« trebali bi međutim — kad su toliko patriotični — da sklone svoju maticu, PeŠtansku Komercijalnu Banku, neka isplati one mnogobrojne milijune uloga, što su ih naši držav­ ljani uložili kod njezine filijale u No­ vom Sadu. Mi smo uvjereni, da bi u tom slučaju mnogo od tih isplaćenih uloga bilo upotrebljeno za potpisivanje državnog zajma. Evo polja za patrio­ tični rad tih najnovijih »Politikinih patriota«. Sad znamo, ko je inspirator onih ogavnih napadaja na muslimane u beogradskoj »Politici«, i s toga se na njih i ne osvrćemo. S organima, koje pomaže Peštanska Komercijalna banka, najjači zavod Horthijev, ne ćemo da imamo posla. A »Politika« će opet reći, da su muslimani i svi ostali nepravoslavni — a sada valjda i nemađarski — elementi antidržavni, a če­ stiti ljudi u mađarskoj Agrarnoj Banci da su patriote. Na upit predsjednika: Je li uspjeh atentata odgovara vašem projektu?« odgovara Čolaković potiho: »Pa da!« Potvrđuje da je u zapisniku iskazao: »Ja žalim, da je čovjeku oduzet život, :ali kad to traže viši interesi, nema se što žaliti.« Predsjednik ga pita: »Dakle vi niste ništa krivi?* a on mu odgo­ vara: »Osjećam samo da sam svjesno vršio svoju dužnost i uviđam, da sam došao u sukob sa kaznenim zakonom, koji vrijedi u današnjem društvu«. Brzo iza toga je rasprava prekinuta i odgođena za ponedeljak. Nove poteškoće za akademičare. □ Kako je bezglavost svuda zavladala u našoj upravi, tako je u studentskom pitanju. Đaci, koji se moraju školovati izvan granica naše domovine, imali su „Hrvatska Sloga" ne može da ne zabada. Tako u današjem broju go­ voreći o Ustavu veli: «Dok Ustav bu­ de onakav, kakva su ga narodu narinuli, što lukavstvom, a što opet mi­ tom, (slučaj s predstavnicima J. M. 0.) ne može biti govora, i t d. Mi smo već nekoliko puta pobili onu drs­ ku i ciničnu klevetu pokvarenih, sit­ nih dušica oko «Hrvatske Sloge». Zar popravak pogrešaka, grdnih pogrešaka koje su muslimanima nanešene, znači mito ? «Hrvatska Sloga» najmanje ima pravo da o tom govori, kad je i ona svojim pisanjem direktno huškala pro­ tiv posjednika, te kad je zagovarala, da se posjednicima besplatno otmu to­ like zemlje. Ako nas bude ovako bez­ obrazno «Hrvatska Sloga» i dalje iza­ zivalo, mi ćemo početi malo drukčije reagirati. □□ □ Sjetite se u GAJRETA �Број 344 Broj Страна 5 Strana „ПРАВДА" - „PAVDA" Angorska vlada pustila francuske zaroblenike. Francuska je vlada po­ Politički pregled. sredovanjem svojega delegata Franklina Bouillona u Angori postigla, da će vlada Kemal paše odmah pustiti sve francuske zarobljenike. Rad u zakonodavnom odboru. Beograd, 5. oktobra 1921. Danas prije Mustafa Kemal gazija i maršal. podne održala je sjednicu druga sek­ cija zakonodavnog odbora, kojoj je Anadolska telegrafska agencija nedavno predsjedao g. Ljuba Jovanović. Sekre­ je iz Angore objavila da je angorska narodna skupština dala prilikom po­ tar Trandafilović pročitao je akt pred­ sjednika zakonodavnog odbora od 29. sljednjeg povratka u Angoru Kemal paši naziv »Pobjedilac« i titulu »mar­ septembra, koji se odnosi na uredbu o izmjenama i dopunama u zakonu o šal«. * općinama od 25. jula 1921. g. i na Tom prilikom je vođa angorskog riješenje ministarskog savjeta, kojim se odredjuje načelno državna pomoć nacionalističkog pokreta održao je,dan od 250 dinara općinskim djelovodja- govor, u kome je zahvalio narodnoj skupštini na časti, koju mu ie učinila. ma. Nakon duže diskuzije riješeno je, da se ove uredbe imaiu smatrati kao Braneći politiku svoje vlade, Kemal je rekao, da je neophodno, da se uči­ pravovremeno podnesene. ni jednom kraj intrigama hrišćanskih Pretres ove uredbe odložen je, dok elemenata, koji kuju zavjere protiv se svi članovi ne upoznaju s njome, bezbijednosti zemlje. »Grčka vojska se pa će sve uredbe, koje se tiču izmje­ vara, rekao je, Kemal ako misli, da će na i dopuna zakona, u koliko se od­ moći da nas natjera, da se okanemo nose na beogradsku općinu biti jednosvojih zakonitih prava. Međutim mi ne vremeno riješavane s time, da je nad­ želimo rat. Mi hoćemo mir i mi smo ležan za rješavanje zakonodavni odbor, gotovi za mir. ' Odmah poslije govora a ne narodna skupština. U trećem Kemalova narodna je skupština uzačlanu uredjeno je, da svih šest admi­ konila smrtnu presudu, koju je izjekao nistrativnih okruga Crne Gore: cetin­ prijeki sud nad nekim muslimanima, ski, andrijevački, pođgorički, barski, koji su bili optuženi radi veleizdaje. nikšički i kolašinski sačinjavaju jedan samoupravni okrug sa sjedištem na Kemal u Ak-Šeheru. Javljaju, de Cetinju. Od sadašnjih šest okruga bit [ Kemal sprema, da ode u Ak-Šeher, u će izborni srezovi u ovom samouprav­ predjel Kara-Hisara. Pripisuje se velika nom okrugu. Zatim se prešlo na od­ važnost ovoj namjeri. Turski listovi jeljenje za Sloveniju. Usvaja se na­ govore opširno o južnom ratištu Keredba vlade za Sloveniju o ustanov­ malove vojske. ljenju političkog komesarijata u Mari­ boru sa većim izmjenama. Sjednica ie završena u 12 sati. Iduća će se odr­ žati sutra u 9 i pol prije podne. Beograd, 5. oktobra 1921. Danas poslije podne odbor za poslovnik na­ Lična vijest. Ministar narodnog stavio je svoj rad. Pretresao je drugi zdravlja g. dr. Hamdija Karamehmei treći odjeljak predloženog poslovni­ dović otputovao je danas u Beograd. ka, u kojima se govori o konstitui­ ranju skupštine, verifikacionog odbora Poleničke članke s „N. Pravdom« i o biranju skupštinskih odbora. nije pisao gospodin S. Korkut, pa su Usvojen je svuda izborni sistem ve­ stoga i napadaji ne njegovu ličnost ćine. Najveća diskusija vodila se osni­ ne samo neopravdani nego i na posve vanju odbora za vanjske poslove. To krivu adresu upravljeni. pitanje ostalo je neriješeno. Odbor Pašić otputovao u inozemstvo. sutra nastavlja svoj rad. Na 5. oktobra u večer 9 sati otpu­ G. Protić u Zagrebu. 6. o. mj. u tovao je u pratnji svoje kćerke simjutru u šest sati stigao je u Zagreb plonskim ekspresom za Pariz g. Ni-, g. Stojan Protić u pratnji dra Momčila kola Pašić, da pohodi kralju Aleksan­ Ivanića. Tokom prije podneva posjetio je g. Protić vođe hrvatskog opozicio­ dra i da ga informira o vanjskoj i nu­ nog bloka. Na veče je održao konfe­ tarnjoj situaciji zemlje. G. Pašić će iz Pariza poći u kupalište Evisanle Rains. renciju sa vođama hrv. bloka. Svi akademičari, koji ove godine Mađarska „evakuiše“ Vojnička evakuacija druge zone zapadne Ma­ žele da Studiraju u Zagrebu mogu dobiti besplatne informacije za sve za­ đarske počela je 3. o. m. Na zahtjev grebačke visoke škole, kod Jugosla­ međusavezničke komisije ostalo je u Šopronju oko 100 žandarma ne ras­ venskog akademskog kluba »Jurislav Janušić», Zagreb, Univerza. Svi oni položenju ovoj komisiji. pojedinci, koji žele da sudjeluju u na­ prednom smjeru oko prosvjete narod­ nog i socijalnog rada, neka se upišu čim stignu u Zagreb u klub, koji je već decenije djelovao na Rijeci i oko­ Novi uspjeh Turaka. Rim, 5. listo­ lici dok je sada prenesao svoje djelo­ pada. Prema vijestima iz Carigrada vanje i na ostalu Jugoslaviju. razvija se vojnička djelatnost kemaLikvidacija ureda za suzbijanje lista poglavito na lijevome krilu. Pod skupoće kod Policijske direkcije izpritiskom posljednih navala morali su Grci ponovno povući i isprazniti Čai- vršiće se čim se konstituiše novom uredbom predviđeni općinski sud, o bolevu. Po mišljenju stručnjaka, mokojem smo jučer izvijestili. Kako to ratće se Grci još dalje povući. Proklamacija grčke vlade. Cari­ nije pitanje nego od nekoliko dana, grad, 4. oktobra. Prema vijesti iz Atene ta će se likvidacija izvršiti u najkra­ ćem vremenu. grčka će vlada u najskorije vrijeme izdati proklamaciju, u kojoj se naglaИстрагаради атентата. Истрага suje, da je Grčka spremna započeti sa o атентату на садашњег Краља mirovnim pregovorima. U [proklamaciji Александра, бике скоро довршена. izjavljuje se, da se odmah obustavlja Окривљених има око 180 и љихови mobilizacija grčke vojske. бранитељи предали су писмену предTurski vojni izvještaj. Službeni ставку, да се њихови клијенти преvojni izvještaj od 2. o. mj. glasi: Naše даду што пре судским властима на čete su napale Grke na fronti istočno суђење. У скором времену, сви ће бити предани првостепеном суду, od Eskišehera. Grčke su se čete mo­ I где ће им се изрећи осуда. rale povući prema istoku. ! Domaće vijesti. Rasprava protiv Alijaglća i dru­ gova. Prvi dan rasprave. Prekjučer je pred zagrebačkim sudbenim stolom za­ počela rasprava protiv ubojice mini­ stra Milorada Draškovića Alije Alijagića i protiv njegovih ortaka Čolakovića, Lopandića, Petrovića, Maringovića i Ivanovića. Rasprava se vodi u veli­ koj dvorani sudbenog stola. Dvorana je gotovo prazna. Broj publike je ogra­ ničen ulaznicama, koje se izdaju uz veliki oprez. Za vrijeme rasprave sva se vrata sudnice zatvaraju. Na desnoj strani partera ima Šest osoba, među njima se ističe jedan visoki jaki Bo­ sanac. To je otac optuženoga [Lopandića. U novinarskim ložama nalaze se dva novinara, dva stenografa novin­ skog ureda i jedan crtač. Na jednoj se optuženičkoj klupi smjestilo svih šest optuženika. Svi se drže apatično. Na licima im nema nikakovih refleksa. Alija Alijazić gotovo drijema. Sumoran, i nehajan i pospan kao ramazansko ! podne. Mali Ivanović, slušač beograd- i skog filozofskog fakulteta, mršav i | sitan, pokazuje još najviše interesa. On prati s nekim izvjesnim interesom pokrete suda i obranej Zanimaju ga veliki prozori sudnice. Lopandić je go­ rostasan i nepokretan. Njegova fizonomija zadivljuje nemogućnošću svake emocije. Izgleda kao veliki i jaki br.at, dobroćudan, golem. Njegove su oči dobroćudno pospane i žmire kao u sita gazde. Nikakva traga na njemu, da predosjeća kakvu opasnost. Čolaković je njegov antipod. Njegove su usne neprestano tako složene, kao da iz njih bez prekida teče jedna bijesna I psovka. Marinković je visok i suh ге। datelj na javnim skupštinama. On šuti, ali bi mogao da i grdno viče i da I bude žučljiv. Petrović je tako mlad, j da je mladost jedina karakteristika ' njegove glave. Sjede posve mirno, go­ tovo nepomično. U 8 sati i 26 časaka ulazi senat u dvoranu. Predsjedničko mjesto zapo­ sjeda predsjednik sudbenog stola dr. Aleksandr Vaić. Kraj njega redom votanti gg. Valjavac, Maričić, dr. Jovan i dr. Marijašević. Zatim votant-zamjel nik dr. Urbiha, a onda perovođe Branko i Stražičić i Dragomir Zorović. Javnu ; optužbu zastupa đr. Slaviša Korbler, a optuženike brane đr. Walter (Čolaković, Lompadić, Petrović) dr. Ivo Politeo (Alijagić. Marinković) i dr. Vla■ dimir Vidmar (Ivanović). Uzimaju se generalija. Označena su tačno u optuž­ nici. Prelazi se na čitanje optužnice, koja je u »Riječi« cijela objelodanjena. Za vrijeme čitanja u sudnici vlada pot­ puna tišina. U 9 sati 30 časaka pre­ kida se čitanje i određuje pauza od četvrt sata. U 11 sati svršeno je Či- ’ tanje optužnice, pa predsjednik pre­ kida raspravu i određuje nastavak za sutra u 8 sati 30 časaka. Grčko-turski rat Mjere protiv Albaneža i poziv vojnih obveznika. Vlada je usvojila predlog nekolicine ministara, da se obezbedjenje granica mora što prije izvesti i da se toga radi ministru voj­ nom stave na raspoloženje potrebni krediti Što se tiče poziva na vježbu nekih klasa, posle saslušanja stručnih refe­ rata, ministarski savjet je ostavio mi­ nistru vojnom, da joj podnese projekat o eventualnom sazivu, koji ni u kom slučaju ne treba da obuhvati više od nekoliko pukova, i to samo ako se za to pokažu ozbiljni razlozi. Na kakav veći saziv vojnih obveznika na vježbu u vladi se ne pomišlja. Rasprava proti atentatora Čo1akovića i drugova. 6. ov. mj. počima glavna rasprava proti Rodoljubu Čolakoviću i drugovima radi atentata na pok. ministra Milorada Draškovića. Državno odvjetništvo tuži Rodoljuba Čolakovića, 21 god. starog, Aliju Alijagića, 26. god., Dimitrija Lopandića, 23 god. Nikolu Petrovića, 23 god., Stevu Ivanovića, 20 god. i Nebojšu Marinkovića, 21 god. radi zločina proti otečestva, vladara i ustava § 87. a k. z. zatim radi zločina pokušanog i po­ tajnog umorstva označenog u §§., 134. i 135. tačka 1 k. z. te zločina potaj­ nog i naručenog umorstva označenog u §§ 134. i 135. točka 1. i 3. k. z. Raspravi predsjeda predsjednik sud­ benog stola dr. Aleksandar Vaić, a kao votanti fungiraju Slavoje Valjave, Roko Maričić, Vladimir Jovan i Milan pl. Marjašević, zamjenik dr. Viktor Urbicha. Perovodje Branko I. Stražičić i Dragomir Zorović. Optužbu zastupa državni odvjetnik dr. Kdrbler. Brani­ telji — dr. Radivoj Walter za Čolakovića, Lopandića i Petrovića, dr. Dinko Polileo za Alijagića i Marinko­ vića i dr. Vidmani za Ivanovića. Na raspravu je dozvoljen pristup samo uz dozvolu, podijeljenu od suca istražitelja Gjermanovića. Svečano otvorenje narodnog pozorišta biće, kako čujemo, 22. ov. mj. Upis zajma. — Prema dosadaš­ njim prikupljenim podatcima u Beo­ gradu je do 1. ov. m. upisano oko 62 milijona dinara novoga zajma, a u ostalim dijelovima Srbije preko 45 miliona. Još nisu stigli podaci iz svih krajeva Srbije, da bi se znala tačna suma uz piša. Isto tako nema tačnih podataka iz ostalih krajeva zemlje. Zagreb je, prema prispjelim izvještaji­ ma, upisao Bosna 14 miliona, Hrvat­ ska i Slavonija (bez Zapreba) 14 mil., Dalmacija 3 miliona. Obezbjedjenje valute za robu iz Inozemstva. Generalna direkcija ca­ rina izdala je naredjenje svim carinar­ nicama po pokrajinama, po kojem se ne će tražiti uvjerenje o obezbjedjenju valute na robu, koja je bila tovarena ili se nalazila na putu uinostranstvo na dan stupanja na snagu novog pravil­ nika o devizama i valutama. Kao do­ kaz kod toga postupka služit će tovarni list u smislu člana 16. pravilnika. Hajdučija u Prizrenu. Na dan 27 pr. mj. osam nepoznatih odmetnika na putu selo Orčab—Crni Lug, srez podrimski, sreli su i opljačkali Hamzu Bajrama iz Crnog Luga, Memeda Kolarovića iz Orahovca, Ibraima Musliju iz Skaratnike, svi iz sreza poorimskog, i tom im prilikom odnijeli tri konja sa espapom za 6600 dinara gotovog novca, pa pobjegli u srez drenički. Upućene su potjere. Rezultata nije bilo nikakvoga. — Noću između 25. i 26. o. mj. na putu Prizren-Vlasina, srez šar-planinski, ubijen je iz puške Salih Hajdar iz Zura. Po svemu iz­ gleda, da su ovo ubistvo izvršili haj­ duci. Гајрет, organ društva »Gajret“. Kulturno-beletristički časopis, god. VIII. broj 1. Vlasnik: Gajret, urednik: Šukrija Kurtović. Ovih dana izašao je ovaj list sa slijedećim sadržajem: Naša pesma. Gajretov list. Hajjamove rubaije. Misli Narodnog pozorišta. Повратак. Zanatlijske kreditne štedionice. Beg Rustan. iz hrama sanja. Jedno pismo ustanačkih glavara. Zaštita Dece. Šegrtsko pitanje. Pabirci iz prošlosti Bosne. Bo­ sanci Muslimani kao javni radnici u Turskhj. »Gajretov« rad od god. 1914. do danas. — Književne bilješke. Iz uredništva. Zapisnik XV. »Gajretove« glavne skupštine. Izvještaj rada glav­ I nog odbora »Gajreta« za god. 1920./21. Iskaz prispjelih darova i priloga od glavne skupštine 1920J21. j | i ŠIRITE „PRAVDU". Muslimanske trgovačka i obrtnička banka za Basnu i Hercegovinu (U) u Sarajevu | Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionižka glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ KancElarija: Wja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ... tih i �finoi 344 „ПРАРДА* — „PRAVDA* Стпана 4 Strana Protiv alkohole. Šta čeka djecu pijanaca. Alkohol zatire i začetak u majči* noj utrobi. Evo tome dva užasna primjera. Potpuno zdrava, lijepo razvijena i krupna djevojka od zdravih roditelja uda se u svojoj 19. godini za nekog pijanca, i rodi sn jim petero djece. Od njih je bilo: prvo rahitično (s krivim, razmekšanim kostima), drugo ble* savo, treće sakato, četvrto norma!« no, lai je ubrzo umrlo od zapaljen nja mozga, a peto mrtvo«rođeno i sa četiri prsta na rukama i nogama. Druga neka djevojka, kći nekog pijanca, uda se opet za pijanca, i rodi s njime 22 djece. Od njih je 17«živo«rođeno, a 5 mrtvo. Od ži* vorođenih ostalo je samo 6. a sva druga pomrla su od zapaljen ja moz; ga — i to sve prije 11 mjeseci svo« ga života. Nicanje zuba i alkohol. Đa pijani roditelji rađaju slabi* ju djecu, to je već poznato. Koli* ko pijanstvo roditelja utiče i na ni? canje zuba u prvoj godini, pokazu­ ju ovi brojevi: Od 1000 djece u 8. mjesecu još nisu imali ni jednog zuba: od roditelja, koji ništa nisu pili 215 « « « su umjereno pili 339 « « pijanaca .... 423 Piće i radna snaga. I opitima i iskustvom je dokaza« no, da se radna snaga brže gubi, as ko radnik pije — ma i umjereno. S toga će jedan isti radnik na jed* nom istom poslu mnogo manje u« raditi kad pije, nego kad ne pije. Taj gubitak radne snage podrži ne« I ko vrijeme, pa se opet vrati na I svoju prvobitnu mjeru, ali to traje poduže. Ako je na pr. radnik u ne« ' djelju ili koji praznik pio, ne izda* I je mu posao sutrašnjeg dana. S to« . ga je staro iskustvo među radnici« 1 ma, da je poslije praznika najlošiji I dan što se posla tiče. Idiotizam (blesavost) i piće. Poznato je, da pijanehroditelji ra« i daju djecu sa raznim živčanim i i duševnim nedostatcima i bolesti* ma, n. pr. sa padavicom, blesavo« I šću (idiotijom) i t. d. I baš ova po* i sljednja bolest javlja se vrlo često kao nasljestvo roditelja*pijanaca. To je dokazano i tačnom statisti* kom. Po podacima dra Becola u Švajcarskoj je najviše idiota među osobama, koje su začete za vrijeme mesojeda ili za vrijeme berbe — dakle baš u ono doba godine, kad se najviše pije. Piće i živčane bolesti. Svi Ijekari novijeg vremna slažu se u tome, da jc alkohol vrlo često uzrok raznim oblicima živčanih bo* lesti, ada ih — kad već postoje — jako pogoršava. Izaziva naklonost za nervozu, a može biti i uzrok ve* likoj bolesti (nadavici, epilepsiji). Ako ta bolest već postoji, javljaće se kod pijanca u mnogo težim obli« cima i sa mnogo sudbonosnijim po« sljedicama. Pijanci često boluju i od histerije, a često se kod njih ra* zvijaju i živčane bolesti u obliku »strave« i nameti i vih predstava. MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, jer je jedini spas našeg težaka u za« drugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kul* turnog sela nema ni bogate ni kul* turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplat* no: »Središnji savez jugo* slavenskih seljačkih za« druga u osnutku u Sara je« v u«. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". Oglašujte u „Pravdi" TrešeSjak. Stara školu. O Mika Pavlović poznat je i ugledan trgo­ vac ’požarevački. Inače, čovek etere Škole. Zato • jo, valjda, opisao ал 750 hiljada dinara novog državnog zajma. A zate je očigledno u svoj ' testamenat, u kojem je puno raznih legata, ' uneo i odredbu o jednom naročitom legatu na koji nismo naišli ni u jednom testamenta do. sad. • ■ j I G. Pavlović je svojim testamentom zave&tac sto hiljada dinara onom srpskom ministru, koji prvi zavede batine u Srbiji. G Pavlović se tek od rata na ovamo uverio, koliko је istinita ona narodna, du je batina iz raja izašla. (Politika od 4. ov. mj.) Oglas. ! Fabrika stabla u Paraćinu obnovljena je i počela izradu svako­ vrsne staklarije, osim ravnog (prozor­ i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ skog) stakla, čija će izrada docnije jebite moja najbolja iskušana i posvuda doći. hvaljena sredstva kao: protiv poljskih Prima porudžbine i izvršuje ih od­ i kućnih miševa K 12'—, za štakore K mah. Vagonsku robu izrađuje i po 16’—, za žohare ruse i Švabe posebno poslatoj mustri. jake vrsti K 25’—. Osobito jaka tinkPri porudžbini polaže se polovina tura za stjenice K 15’—. Za moljce po K IO i 20, prašak za buhe po K 10’— . vrijednosti, a ostatak pri prijemu robe. 310-1-5 i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na I glavi K 5’— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak proti preuzima sve vrsti tapetarmrava K 10'— i 20’—. skih poslova uz umjerenu Razašilje pouzećem Zavod za eks­ i solidnu cijenu. — Posao port M. Jtlnker, Zagreb br. 16. :: tačan i solidan. :: Petrinjska ul. br. 3. 131. Miševi, štakori, stjenice i žohari ТШШ i ОЕШТО MILO LIPHIH-ШЕШа 3G, Preprodavaocima popusti Zadružna gospodarska Banka d. d. u Ljubljani I otvorila je svoju PrivrEmeno: Hnrcščcva Bi- br. 15, I. bat Podružnicu u Sarajevu. Brzojavna adresa: Eospobanks. Telefon br. S, Dionički kaoital i rezerve K bo.ooc ©oo. Ulošci preko K 2oo.ooo.ooo. Žiro konto kod Narod e Banke Kraijsvine S H. S. — Poštanski čekovni račun br. 1264. Podružnice: Bled, Gjakovo, Mavibo«, Sombor, SpHt, Šibenik. &fđijacMe: Gospod, banka d. Novi Sad, Sveopća Zanati. Banka d. d. u Zagrebu 1 njezina podružnica u Kariovcu. Bavi se svim bankovnim poslovima. £ Prima novac na štednju i otvara tekuće račune, te podjeljuje zajmove uz najpovoljnije uvjete. — Kupuje strani novac, devize, zlato i vri­ jednosne papire uz najpovoljniji dnevni tečaj. — Izdaje kreditna pisma i otvara akreditive. — Obavlja isplate, prima i šalje novac na sve strane svijeta Ima izravne veze t>a svim mjestima u Kraljevini i sa svim većim gradovima u inozemstvu, naročito sa Amerikom i Australijom. Daje besplatno informacije u svim bankovnim i gospodarskim stvarima. Upozoruje osobito na direktnu i brzu vezu sa središtem žitne trgovine — Somborom. a Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni« ka glavnica K 20,000.000 -. Ulošci preko K 25,000.000'—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE .^tna s',-»ovom! urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/af022a84e36cf12a30d6c7172ed50be8.pdf a2bebd6f8b8f50b5799cc43b96a17a89 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVU PLAMENA. Pojedini broj K. 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200,—, na pola godine K 100.— ; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 107 (345) Sarajevo, utorak, 11. oktobra 1921. (7. Safera 1340.) čekovni račun post, štedionice 1119 Godina III. Naša zemaljska skupština. SJAJNA MANIFESTACIJA NAŠE SNAGE I NAŠE JEDINSTVENOSTI. — PREDSTAVNICI MUSLIMANA BOSNE I HERCEGOVINE JEDNODUŠNI U ČUVANJU SVOJE ORGANIZACIJE I NJENA PROGRAMA. — POVJERENJE POSLANIČKOM KLUBU. — NEPRIJATELJI ORGANIZACIJE RAZOČARANI SJAJNIM REZULTATOM SKUPŠTINE. Kad je izvještajno radu posl. klu* ba i centralnog odbora bio pročitan, predsjednik Maglajlić stavlja na pretres II. tačku dnevnoga reda Debata o izvještaju i budući pravac rada. PEvi uzima riječ Muhamedbeg Ibrahimpašić i predlaže, da se prije prelaza na debatu sasluša i dr. Dž. Kulenović, koji je — kako je poznaš to — istupio iz kluba J. M. O. i od? vojio se od svojih drugova. Dr. Dž. Kulenović uzima riječ i reflektira na stavak u izvještaju, koji govori, o tome, da se on nije sa? glasio sa sporazumom posl. kluba s vladom. Pregovorima on nije prisu* stvovao. Ističe, kako smo prije spo* razuma bili svi složni u tome, da se mora ostati na programatičnom sta* novištu, t. j. tražiti pokrajinske au* tonomije sa saborima. Držeći se te tačke programa, on nije mogao na* pustiti decentralistiČKO uređenje države i glasati za centralistično. On je uvijek smatrao, da je zadaća konstituante glavna i jedina, da do* nese ustav, a sva su se druga pita* nja i agrar i vjersko^prosvjetna au* tonomija. mogla odgoditi. I Centralni Odobr u svom januar* skom zasijedanju naglasio je, da je tačka programa o unutarnjem ure* donju najvažnija. Tad je zaključe* no, da sc klub može dati u prego* vore s drugim grupama samo onda, ako na to pristane dvotrećinska vc? čina kluba, a da surađivati može na izgradnji samo takova nacrta usta* va, koji će biti donesen sporazum* no sa predstavnicima sva tri pleme* na. C. O. je ujedno zaključio, da klub mora o svom koraku obavije* štiti i one grupe, koje su imale slič* no stanovište o unutarnjem urede* nju. Klub je smio popuštati samo u sporednim tačkama programa, a u načelnim nikako, ili samo onda, ako bi se sve stranke saglasile. Sve su parlamentarne stranke ostale na načelnom stanovištu, samo je mu* slimanski klub držao, da treba spa* šavati, što se da spasiti. Odmah nakon zasijedanja C. O. poslani su delegati za pregovore u Beograd. On je otišao u Bihać, a na* kon 3 dana dobio brzojav, da ide u Beograd, gdje mu je dr. Hrasnica dao uvjete postavljene radikalima i demokratima za ulaz u vladu. Nje* mu nije ništa drugo preostalo nego pristati ili ograditi se. On je odmah izjavio, da na te uvjete ne može pri* (Nastavak.) I stati, a da će konačnu odluku o da« je ostala konsekventna, a j svom držanju kasnije stvoriti. Radi »Pravda« to nije učinila, nego je ne? i toga nije htio ni surađivati u usta* lojalno prekinula obvezu. Govori o votvornom odboru, kamo je bio is* skupštinama dra Spahe u Krajini i i pred kluba delegiran. On je izjavio, veli da ga sc je napadalo. Kad je I da bi tamo išao samo u tom slučaju, čitao izvješće u »Pravdi«, zgražao se i da sarađuje na našem nacrtu usta* je. Žali, da je bio i on kavalir. Da* I va, koji traži autonomističku urede* nas izjavljuje, da je pri starom; da nje države, radi čega je on jedino sc u klub neće povratiti, da jc vo? , u organizaciju i pristupio. ljan raditi na programu J. M. O. Poslije, kada je već sporazum bio Neka mu skupština izreče povjere? sklopljen, uvjerio se je, da osam* nje ili nepovjerenje; on neće raditi Ijen ne može ništa učiniti ni preo* po tuđem uvjerenju. Nije advokat, krenuti odluku kluba, pa je stoga da brani nečije mišljenje protiv klubu podnio svoju pismenu ostav* svog uvjerenja. Ne smije i neće od* ku. Ta ostavka na mandatu nije pri* stupiti od programa. (Nekoliko gla? hvaćena, već je donesen klubski za* I sova: Živio!) I ključak, koji on ne bi htio iznositi. ! Hifzibeg Đumišić. Kao delegat bi? Taj zaključak ga je zadovoljio, jer jeljinskog kotara, hoću da izrazim ga nije ni u čemu vezao, što bi se svoje mišljenje o izvješću central* kosilo s njegovim uvjerenjem. Pri* nog odbora i poslaničkog kluba i da hvatio ga je i iz razloga toga, jer bi I sc osvrnem i na izvode dr. Kuleno? inače nastao razdor u klubu i orga* vica. Iz iscrpljivog izvješća centr. nizaciji, pošto su mu i krajiški po* odbora razabire se, da je klub mu* slanici i dr. Spaho i Ajanović rekli, slimanskih poslanika u granicama da bi u slučaju, da on položi man* I mogućnosti i prema prilikama u ko* dat, i oni to isto učinili. Držao je i juna je razvijao svoju djelatnost, u* to, da sporazum nije Sveto Pismo, i činio sve. da se položaj muslimana đa on može biti i raskinut. Za to se B. i H. poboljšao i da one žalosne i zadržao u klubu u nadi, da ćemo se teške prilike, koje su nas dovele go? opet sastati na onom stanovištu, tovo u očaj, popravi i ublaži. na kome smo birani u skupštinu. Лј Ko je samo zalazio u posl- klub J. toj su ga nadi naročito utvrđivala M. O. i izbliza posmatrao rad nje? dva momenta — dvije demisije na* gov, mogao je opaziti i uvjeriti sc, ših ministara. Prigodom prve demi* da se ti ljudi toliko zauzimaju, da sije bio je oduševljen, da kidamo s nam se olakša u ovoj našoj državi, vladom. Nu klub se je zadovoljio pa im se s toga mora taj trud pri* samo obećanjima sa strane vlade. LI znati i zahvaliti im na tolikom sa? to su nastupili bajramski praznici i moprijegornom trudu i zauzimanju. otišli smo kućama- Prije odlaska Istup dra Kulenovića cijepa naše izjavio je, da ne će doći na glasanje redove i time slabi našu snagu. Mi o ustavu. Bio je pozvat 2 put sa stra* pak želimo pod svaku cijenu odr* ne kluba, da dođe u Beograd. Do? žati slogu i jedinstvenost muslima? šao je u klub i doznao, da su nastale na. Kad jq dr. Kulenović vidio, da 2 grupe, đa je jedna grupa glasovala ne može sudjelovati u radu s osta* za čl. 135. ustava, a druga da nije. lim svojim drugovima, trebao je po? Vidjevši, da se je tako i zadnja vući konsekvencije i napustiti man? tačka napustila, nije više htio biti dat. Stoga žalim, što klub nije pri* članom kluba i iz istoga istupio. U* hvatio njegovu ostavku. slijed toga održao je skupštinu u Dr. Trumbić, jaka ličnost, ostao Bužimu i dobio potpuno povjerenje i jc u parlamentu i brani otvoreno naroda, a isto tako i skupštinu u svoje stanovište. Bio je ismijavan i Krupi i kavalirski sc držao prema nije ništa mogao postići. I dr. Kule? ostalim drugovima. Kasnije je do? nović je mogao otvoreno istupiti za šao na Kraljev pogreb, kada je po , svoje stanovište, ali bi to ostalo bez posl. Hadžikadiću od kluba pozvan, ikakva ploda, pa je stoga trebao ne* da se izjavi, spada li u klub i da li se odvajati se od ostalih drugova. smatra članom J. M. O. Odgovorio Ako ostanemo zajedno možemo je, da se smatra članom J. M. O., ali puno postići. Trebamo promatrati kluba ne. Osvrće se na napadaj »Tri? rad poslanika sa dva gledišta: prvo, umf dra Dž. Kulenovića«, i sporni? koliko su oni uspjeli svojim radom, nje odgovor u »N. Pravdi«, kojeg a drugo, šta su oni željeli i nastojali ova nije htjela prema dogovru s A? da postignu. Ja čvrsto vjerujem, da janovićem odmah štampati, već ga ■ više ne bismo mogli učiniti, da smo je istom danas donijela. »N. Prav? mi svi bili tamo. Trebamo imati na umu, da ni naši nar. poslanici ne mogu postignuti sve, što hoće. Ipak znači veliki uspjeh, imati u ministarstvu svoja 2 predstavnika, koji nam služe kao ponos, k tomu još imati u zemaljskoj vladi 4 svoja čovjeka, pa mjesto zloglasnog Gru? dića gledati Defterdarevića itd. Nepravedno bi bilo navaljivati na nar. posl. i predbacivati im, da ni* jesu ništa za svoj narod učinili, kad sc očito vide plodovi njihova rada. Oni su se pokazali dostojni našeg povjerenja, pa im sc stoga zahvalju* jem za njihov trud i ukazujem im potpuno povjerenje. Živjeli! (Bur* no: Živili, živili, živili! frenetičan a? plauz). Ujedno apeliram na pleme* nitost. na islamski harnijet dra Ku? lenovića, da ne daje povoda cijepa* nju naših redova, pa stoga neka o* stane skupa sa svojim drugovima, ili ak’o to ne može, onda neka položi mandat-« Predsjednik podjeljuje riječ Mu* hamedbegu Ibrahimpašiću, koji veli: Draga braćo, čuli smo izvještaj na ših poslanika, čuli smo Kulenovića, čuli smo predgovornika, da je musi, klub mnogo učinio. Ja velim, da je mnogo tražio, ali je sve popustio. Popustio je ono naše glavno načelo, od kojeg smo mnogo očekivali. Vo? ram izraziti žalost, da naši poslanici nisu našli za shodno održati ovo, što danas održajemo. naime skup* stinu. Bez zdogovora s narodom ni* su smjeli unići u vladu, pa stoga ne mogu taj korak da odobrim ispred kotara bihaćkog. Dr. Kulenović, koji jc vršio samo želju svoga naroda, ostao je konsekventan, što mu pri? znajem. (Nekoliko glasova: Živio!) Čuju se riječi od mnogih, da je nuž? no očuvati kompaktnost nas musli* mana. I ja želim, da tako ostanemo. Ne želim, da se brata razdiru i čije? paju. Zar je pravo, đa čitava islam* ska zajednica trpi radi nekoliko ljudi? To će nas tući dovijeka. Nc* ka ostane kompaktnost naše organi? zacije, ali se mora respekt zvati vo? lja naroda. Želim da naša organiza* čija i dalje ostane čitava. Mujaga Komadina: U prošloj go? dini bilo je zaključeno na glavnoj skupštini, da tražimo autonomiju. Isprva u centralnom odboru bio je samo dr. Karamchmcdović centrali? sta. pa jc izjavio, da je to dobro za muslimane. On je to otvoreno rc* kao, pa ga ja stoga i poštujem. Svi su se drugi izjavili za autonomiju. Došlo se je u Beograd, i on se je držao svog načela, ali su i drugi u? Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. dj u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interniran telefon: Zm �Strana 2 Стоана Predlaže, da se odobri rad naših Ijegli u vladu. U Hercegovinu su do? sli naši poslanici, pa smo ih pitali, poslanika, te da se u tom smislu na­ kako su riješili agrarno pitanje. Oni pravi i jedna rezolucija. Čita koncept su rekli, da su dobili 255,000.000 di? jedne rezolucije. nara. Mi snio ih pitali: Šta će biti, Min. Dr. Spaho: Ovo je predlog ako Vas Pašić izigra? Oni su nam I jedne rezolucije. Kako ima i kako će obećali, da neće glasati za ustav, i biti različitih predloga, ja mislim, da bi ako Pašić nc izvrši obećanje. Ja sam I bilo najbolje, da izaberete jedan odbor tražio, da mi to pismeno potvrde, • od 6 lica koji će redigovati sve te što su oni i učinili- Mi smo im brzo* predloge i podnijeti ih u obliku rezo­ javili u Beograd, da nc smiju glasati lucije skupštini na pretres. On ne misli i da ne možemo odobriti rad. jer sad govoriti, jer drži, da najprije tre­ smo htjeli kompaktnost. Stoga mo? baju delegati da iznesu svoja mišljenja, lim, da se u buduće bira centr. od* a poslanici mogu kasnije dati svoje bor iz naroda i da u njem ne bude I obražlaženja. poslanika. Kakvu smo korist imali S. Korkut: drži, da nije zgodno, da od stupanja u vladu naših poslani* I poslanici čekaju sa svojim odgovorima, ka? Ništa. jer oni neće kasnije imati pravoga Hajdar Čolić: Želim, da ostane? I efekta. Pošto drži, da je pitame rezomo kao i dosada u bratskoj zajed? । lucije o izvještaju vrlo važno, predlaže nici. Ja nc mogu da osudim nar. odhor od 12 delegata i 3 poslanika, posl. Kulenovića, da jc na krivom pošto bi bilo teško u tako velikom putu. Kad bih ga ja osudio, ipak mu odboru raditi, mogli bi oni izabrati uži neki odobravaju. Ne mogu da osu? odbor za konačno redigovanje rezodim ni 23 poslanika, da su hotimič? zolucije. no učinili pogrešku. Malo mi je pred Dr. Spaho : drži, da poslanici ne očima mutno, kad pomislim, da smo trebaju uopće pri tom sudjelovati, ne­ 2 godine bili u opoziciji, te kakove ka delegati samostalno o svemu od­ smo posljedice od toga snosili. Mo? luče. že se vidjeti, da sc je malo popra* | Muderis Ibrahimbegović. kao de­ vilo stanje, ali još i danas nam se ј •svugdje ukazuju velike teškoće. Ne , legat kotara brčanskog veli, da su mu mogu udarati na one, koji su nas , birači pri izboru za delegata dali na­ doveli do ovoga, jer su radili prema | log, da zastupa mišljenje, da naša or­ najboljoj volji i namjeri za naš isl- I ganizacija mora ostati cjelokupna. Do­ dio naroda, a u koliko im nije us? 1 sadašnji rad naših poslanika potpuno pjelo, krivica leži na onom, ko ima j da odobrim, takav sam nalog dobio. Poznavajući prilike, u kojima se nala­ snagu u ruci. Mi smo u teškom položaju. Prije su ' protiv nama bili Srbi, a sad su i Hr- 1 vati. Drago mi je, što vidim u bos. I vladi 4 naša čovjeka, ali žalim, da su u svojoj moći prikraćeni. U ovom vi- I dim pogrešku naših poslanika, što se | za njih dovoljno ne zauzimaju. Tuži ! se na okr. agr. povjerenika, tuži se i žali, što nije ni jedan musliman po­ stavljen za agr. povjerenika. I ako ne mogu, da potpuno odobrim rad naših poslanika, ipak želim, da ostanemo u zajednici. Abaz Ajanović: Mi delegati iz Tešnja dobili smo od kot. skupštine ova uputstva: idite u Sarajevo, pa nastojie, da se bezuvjetno sloga održi: da ne bude nadglasivanja, da ne bude ličnih zadjevica. Centralni nam je odbor podnio op­ širan izvještaj, te žalim, da ga nijemo mogli prije nekoliko dana dobiti na uvid. Htjeli bismo odrediti stalan pra­ vac našoj politici. Bilo je ovdje govor­ nika, koji odobravaju dosadašnji pra­ vac naše politike, kao što ih je bilo i takovih koji se ne slažu s njima. Ja tražim ispred tešanskih muslimana, da se sloga mora bezuvjatno održati. Mo­ ramo uvijek stupati rame o rame, a vodstvo mora biti u neprestanom do­ ticaju s narodom, kako bi se njegova politika temeljila na željama i intere­ sima narodnim. zimo, gdje su se naša 24 poslanika našla u skupini od 419 drugih, znamo, da su preslabi. Stoga ja potpuno odo­ bravam njihov dosadašnji rad i pravac politike i dajem im neograničeno po­ vjerenje. Redžep ef Selimović: Poznato Vam je, da sam ja uvijek tražio slogu među muslimanima. To je dosad i bilo. Ne bih želio da se nesloga unosi u narod, naglasujući ono, što nam je ona donijela. Preporučuje, da u centr. odboru tuđe više članova, koji nisu poslanici. Žali se, da imami nedobivaju jednak dodatak na skupoći kao sveštenici drugih vjera. Osmanbeg Osmanbegović moli poslanike, da ne unese u diskusiju međusobna lična objašnjavanja, a na­ ročito da se ne osvrću na lične stvari u govoru posl. Kulenovića, jer bi to moglo škoditi zložnom radu, koji nam je neophodno potrebom. Hasan Saračević tuži se, da je dosad slabo brige posvećivano težaku. Zagovara slogu i iskazuje povjerenje klubu. Selim Čopara tuži se, da nije ništa učinjeno za težake: porezi su ostali isti, naredba za suzbijanje skupoće tišti težake naročito. Kudgod sam išao svuda su mi rekli, da se mora čuvati sloga. PODLISTAK. , Šuspu i sada se vraća u Hurumk. Nekako oko ponoća zađosmo ' među brežuljke, a pred zoru bija? smo među brdima i u gorskim klan? cima. Svi se veselimo, jer smo pre? valili dvije trećine puta, a što je najvažnije nećemo više susretati pješčane pustinje i slanu vodu. O? vaj dan i slijedeća dva putujemo I gorovitim predjelima. Nailazimo na stada ovaca, omanja sela i pastirske I naseobine. To je dakle Afganistan I a ovi mirni, ozbiljni i puni nekog I dostojanstva ljudi to su Afgani? tsanci, »najčistiji muslimani« (tako ih nazivlju Tatari i indijski musli? mani) i najljući neprijatelji Engle? I za. Već na prvi pogled Afganistanci i imponiraju svojom ozbiljnošću i tvrdim karakterom svakome, tko se ! s njima susreta. Visok, prav stas, pravilne crte lica, ozbiljne crne oči i i ona1’ pogled sokola odaju pravi tip sina gora i planina, borca, koji do danas ne dopusti da tuđinac za? vlada njegovom domovinom. I da nijesu bili predviđeni viši interesi, Englezi nikada nc bi prošli ovim drumom, dok ne bi zavladali cije­ lim Afganistanom i ubili pošljed? njeg Afganca. Po svemu se vidi, da i su Albanci kulturniji i napredniji od Pcrzijanaca u istočnoj Perziji. I Kuće su im sazidane kao i u nas u Hercegovini vide se avlije i avlinska vrata. Uz kuće sc zelene voć? i njaci, a za voćnjacima se prostiru Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak.) <\fgamstanci naime nikako nc mogu oprostiti Perzijancima i nji* hovoj vladi, što su za vrijeme ovog velikog svjetskog rata onako slože* nih ruka mirno gledali, kako Rusi i Englezi kroz njihovu perzijsku te* ritoriju šalju svoje ćete na tursko zaleđe. Afganistanci su duboko uv? jcrcni, da u Aziji Turska ne bi bi? Ia poražena, da nije bilo Perzijana? ca ili da su ovi pritekli Turskoj u pomoć i zapriječili Broj 345 Број „ПРАВДА* — PRAVDA* prodiranje En­ gleza s juga a Rusa sa sjevera. Ova se afganistanska mržnja još jače povećala od kako turski naciona? listi zajedno sa boljševicima osvo? jiše važnije pozicije u prestonici afganistanskog emira, u gradu Ka? bulu. Propagandom, agitacijom, novcem i pomoću velikih darova u oružju i municiji kemalisti i bolj? ševici osvojiše simpatije Afgani? st a nača i danas Afganistan listom stoji na strani kemalista i boljševi? ka a protiv Engleza. K tomu jc do? prinio i neumorni rad indijskih muslimana, koji moradoše pred cn gleskim proganjanjem tražiti uto? čiste u Afganistanu. Ovo sve ja saznajem od jednog Afganca ofi? čira, koji jc po nekom poslu bio u Htfzibeg Đumišić odbija prigovor, da za težake nije ništa učinila organizacija. U bijelinskom je kotaru zauzimanjem naše organizacije muslimanskim težacima podijeljeno $000 dunuma zemlje. Trebali bi mjesni odbori da budu aktivniji, a ne očekivati sve 1 samo od poslaničkog kluba. ! j , i | Ćosaga Pašić i Dž Tanović iznose I strašna stradanja muslimana u gatačI kom kotaru, naročito radi toga, jer su I svi glasali za listu J. M. O. kod pro­ šlih izbora, pa su upravo na dan iz! bora bili izvrgnuti najvećim strada­ njima. žali se, što ih hercegovački po­ slanici nisu posjetili. ) I ' j Posl. S. Baljić ispričava svoj nedo­ lazak obzirom, da bi radi toga mogli tamošnji muslimani biti izvrgnuti ve­ ćim progonima, a da kasnije nije došao uzrok je zaposlenost na sve strane. U pogledu navedenih slučajeva na­ vodi, da je intervenisao i kod sara­ jevske vlade i kod ministra unutraš­ njih djela. Ministarstvo ne može krivce da progoni, jer se muslimani ustručavaju imenovati ih. Ćosaga Pašić iznosi svoja strada| nja i paljevine, koje je na njegovu imetku učinilo pravoslavno žiteljstvo. Zaimbeg Glođo pita, kako je stalo s agrarnom reformom. i I i I I I I । | i I । I ! ' * i ! ! Posl. Ajanović reagira na izvode dra Kulenovića, kojima je on i lično i kao urednik »Pravde tangiran. Poživa se na prisutne delegate iz Krajine, da niti on a niti dr. Spaho nisu potezali pitanje dra Kulenovića nigdje sve dotle, dok nisu prijatelji dra Ku­ lenovića ili zahtjevali to ili provocirali, da se je moralo dati nužno objašnjenje, koje je uvijek bilo puno kolegijalne obazrivosti. Kao urednik »Pravde« nije ni jećinu riječ iznio o dru Kulenoviću, dok nije izjava i dopis iz Krupe, kojih je izlazak u »N. Pravdi« njegovim posredovanjem zadržan, sa znanjem i privolom dra Kulenovića objavljenja. »Pravda« kao stranački organ morala je reagirati na grube klevete uperene na vodstvo organizacije. Ni kasnije utanačenje s urednikom »N. Pravde« nije prekršio dok »N. Pravda« nije počela napadati dra Karamehmedovića i Korkuta. Ministar dr. Spaho: lako je izvje­ štaj centralnog odbora dovoljno opširan, ipak dozvolite, da progovorim samo nekoliko riječi i dopunim i obja­ snim ono, što je u diskusiji isticano. Ja priznajem, da se klub nije potpuno držao našeg programatskog stanoništa o uređenju države, koje je prihvaćeno i precizirano na lanjskoj zemaljskoj skupštini. Do konca januara ove godine vodili su se pregovori između našeg kluba i vlade, koji su se uvijek prekidali radi toga, jer vlada nije htjela nikako prihvatiti naše stanovište. Kad I lijepo obrađene njive i zeleni lugo? vi. U selu ne dočekuje na pola go? I la sirotinja niti tko prosi milosti? nju. Seljaci, seljanke i djeca nude na prodaju jaja, piliće, mlijeko i maslo, a mlade djevojke predlažu svoje ručne radove: lijepi vez i ra? znosvjetne marame i navlake na ja­ stuke. Po svemu se vidi, da ovaj narod ima smisla za život, da je trudoljubiv i svijestan. Pred selom, u toru i na polju vidite svu silu blaga: ovaca, krava i konja. I po I marvi i njezinoj čistoći i ugojeno? sti možete suditi, da ovdje živi na? rod, koji se trudi i koji ne očekuje od sudbine, da mu ona pomqgne, nego koji sam kuje svoju sudbinu‘ Osobito na nas čini ovo sve tako velik dojam, jer već cijeli mjesec ne vidješe naše oči ništa drugo neI go sirotinju, nečistoću nered i najbjednije životarenje nesretnih Pcrzijanaca. U Hurumku ostadosmo dva dana. Za me su odmah saznali i pozvaše me k sebi na objed i razgovor. Sve se pak moralo kriti, jer s ovim afganistanskim četama bijaše i jedna četa indijske vojske i to Indusa nemuslimana. Kako mi rekoše Afganistanci, ovi su Indusi samo zato ovdje, da budno paze, šta se radi i o čemu se govori u Hurumku i među Afganistancima. Ali ovi to dobro znadu i ne daju se iako navući na tanak led. Mene je osobito poražavalo po­ štenje Afganistanaca. Sa mnom su ; i I i I smo stekli uvjerenje, da svoje gledište o unutarnjem uređenju države ne mo­ žemo proturiti, onda smo bili stavljeni pred alternativu: ili dozvoliti, da se ustav donese bez nas, pa i protiv nas, ili da u ustav unesemo bar ono, što se može. Ustav bi bio donesen i bez nas. Uoči glasanja o ustavu Zemljo­ radnici su predali g. Pašiću memoran­ dum, u kome su tražili samo da se opozovu naše agrarne uredbe, pa će odmah glasati za ustav. Ja sam spadao među one, koji su branili naše programatsko stanovište, šta više ja sam išao tako daleko, da se povuku i najkranje konsekvencije radi odbijanja našeg zahtjeva. Ali kad se je većina u klubu postavila na sta­ novište, da se mora spasiti bar ono, šco se dade spasili, ja sam osjećao isto ono, što i Vi svi osjećate i čemu ste danas dali izraza u svojim govo­ rima, naime, da se sloga i jedinstveuost moraju čuvati. Neslaganje i cije­ panje u klubu dovelo bi neminovno do rascjepa u organizaciji, a šta bi to značilo, Čuli ste. U uvodu izvještaja gdje je opisan uspjeh izbora od 28. novembra prošle godine, kojim je svi­ jest našega naroda probuđena, ponos i odvažnost podignuta, jer se je i naš čovjek počeo smatrati ravnopravnim građaninom s ostalom svojom braćom drugih vjera. I medu naše protivnike pro­ drlo je uvjerenje, da se prema nama mora drukčije postupati. Naš se seljak da­ nas drukčije gleda i saslušava sa stra­ ne vlasti. Nije više ono, što je prije bio. On to dobro osjeća i stoga cijeni organizaciju. Ja ne ću dugo da bra­ nim držanje našeg kluba. Samo Vam to moram, gospodo, reći, da smo se prigodom cijelog svog rada više puta nalazili u takovu duševnom raspoloženju, da bih volio, da se uopće i nisam nalazio tamo na ovako tešku položaju i u ovako kritičnom vremenu. U klubu se je našla većina za ovo stanovište, pa je bila dužnost svih članova manjine, da se pokore većini. Prigovara nam se, da smo napu­ stili program. Ja Vas pitam, gospodo: Jesu li radikali i demokrati ostvarili potpuno sv®j program? Radikali su obećavali i tražili Srbiju, a mi imamo danas Kraljevinu S. H. S. Demokrati su tražili Jugoslaviju, pa su se i jedni i drugi našli na sredini. U jednoj ve­ ćini od 2^0 članova mogu li 24 posla­ nika prodrijeti potpuno sa svojim pro­ gramom? Mi smo mogli poći i drugim putem; mogli smo ići u opoziciju i ostati u njoj i 5 godina. Ali jekod nas prevladalo oportunističko uvjerenje, jer stvarne uspjehe ni jedna stranka ne može imati bez kompromisa, a gdje je kompromisa, tu je i popuštanja. Samo stranke, koje same mogu d$ sačinjavaju parlamentarnu većinu, mo­ gu ostvariti cijeli svoj program. Ali stranka od 24 poslanika među 420 ne može to nikad i nigdje postići. bili tako povjerljivi i otvoreni, da sam ih često puta zaustavljao, da ne govore toli otkrito o svemu, što leži na nji­ hovu srcu. Tu sam od ovih ljudi sa­ znao cijelu stvar Afganistana i njegova položaja u ovoj današnjoj situaciji na Istoku. Afganistan po svom geograf­ skom položaju nikako nije mogao stu­ piti u borbu za vrijeme velikog svjetkoga ratp. Sa sjevora ugrožavaše Af­ ganistan Perzija, koja je sagradila željezničku prugu sve do granica Af­ ganistana, do tvrđave Kušva. S juga opkoljuju Afganistan indijski susjedi i moćna engleska vojska, a na za­ padu prekidaju svezu s Osmanlijama nevjerni i podmitljivi Perzijanci. Afga­ nistanci su svi listom sunije i opko­ ljeni ovakvim susjedima, oni tim više žude sa savezom sa halifatom i sunitskom državom Turskom. U početku rata u Kabul, glavni grad Afganistana, dođoše poslanstva i voj­ ničke misije Rusije, Engleske, Turske, Njemačke i Austrije. Svi su se borili da predobiju Afganistan na svoju stra­ nu. Rusi i Englezi znali su dobro, da Afganistan neće nikada s njima skupa poći protiv Turske, ali su se bojali, da ovdje u Afganistanu Turci i Nijemci ne zapale požar, koji bi mogao za­ hvatiti Beluđžistan i Indiju na Jugu, a Zakaspijski kraj i Turkestan na sjeveru. (Nastaviće se). ŠIRITE „PRAVDU4. �Б . vj ,.45 Jrvj Crpena 3 Strana — „РХАУЗА Nu za to mi ipak nijesmo napustili | G. Sakib Korkut prigovara rezolu­ svoje gledište, mi smo samo odgodili ciji i traži, da se ponovno stav po zahtjev za njegbvim ostvarenjem. To stav čita. Manjkava je, jer u njoj nije sam ja istakao i u svom govoru, što i označena direktiva budućem • radu sam ga držao u skupštini pred gla­ kluba. S druge strane posvećuje se u sanje o ustavu. njoj dug pasus g. dru Dž. Kulenoviću, Vaša je stvar, kakav ćete sud i od­ a nije rečeno, što će se dogoditi, ako luku u pogledu našeg dosadašnjeg i se dr. Kulenović ne pokori zaključku budućeg rada dati. Mi smo dužni da skupštine. Traži, da rezolucija bude i Vam kažemo, što smo radili i zašto jasnija, pa predlaže da se povrati od­ smo tako radili. Vi možete reći, da to, boru na nadopunu i preradu. što smo radili, i ne valja; mi nećemo G. Ajanović Abas odgovara, da zamjerati Vašem sudu, kakavgod on ostaje kod rezolucije u cijelosti, a da bio. Samo budite uvjereni, da smo bili se eventualno dade stilistički popraviti. uvijek svijesni svoje dužnosti, koja je G. Korkut ostaje pri tome, da se proisticala iz povjerenja, što ste nam rezolucija mora redigovati, jer smo u ga poklonili. Ni mi nijesmo potpuno izvještaju naglasili, da smo autono­ zadovoljni, pa smo se spremni i uklo­ miju odgodili. niti s ovih položaja, na kojima smo Dr. Spaho naglašava, da poslanici danas, ako vi to želite, Kad budete ne trebaju i ne smiju utjecati na do­ donosili svoju odluku, ne vodite se nošenje rezolucije. Ona može biti i ličnim raspoloženjem, sudite onako, manjkava, ali skupština je tu, da ona kako držite daje najbolje i kaku Vam samostalno rekne svoju. je za tv narod direktivu dao, pa ka­ G. A. Ajanović ponovno naglašava kovu god onda donesete, mi ćemo joj ispred sebe i drugova, s kojima je se pokoriti. Mi, koji se danas nalazimo sastavljao rezoluciju, da ona mora na ćelu, tu smo samo Vašim povje­ ostati nepromijenjena. renjem, i ako Vi želite, mi ćemo se Dr. Spaho: U interesu jedinstva povući i u zadnjim redovima ispunja­ moramo pozdraviti ljude, koji su se vati one dužnosti, koje od nas sloga mogli i u takovoj rezoluciji složiti; pa i interes muslimana zahtijevaju. (Bur­ se s njim možemo i moramo saglasiti no i dugotrajno: Živio! — Iskrenim i (Živio!) toplim govorom duboko ganuti skupPredsjednik Maglajlić stavlja na štinari dugo aplaudiraju, a u nekih glasanje rezoluciju i pita, prima li se težaka vidjele su se i suze radosnice ona u cjelosti. (Gotovo svi skupštiu očima.) nari: prima!) Nakon toga se prelazi na izbor od­ G. Korkut traži diskusiju o rezo­ bora za redigovanje rezolucije, u koji su luciji. ušli od okruga sarajevs. (gg. Osman So­ G. Kulenović: Prigodom glasanja kolović i Hasanbeg Šahinpašić), tuz­ rezolucije nije se ustanovilo, ko je lanskog (gg. Hifzibeg Đumišić i M. ef. pravi delegat. Glasanje o odlučnim 2ahirović), te bihaćkog gg. (Hasan Sastvarima ne može se ovako obavljati. račević i Redžep efendija Selimović) Mora se poimenično glasati. Jedan je a od travničkog (g. Avdibeg Sulejgospodin delegat tražio riječ, ali je manpaš-ić), banjalučkog (g, Abas Aja­ nije dobio. nović) i mostarskog (g. Muhamed ef. G. Hajdar Čolić: Mi smo prije Butum) Sjednica se zatim prekida u podne dosta dugo o svemu rasprav­ l1/« sat po podne, a nastavlja se u ljali i izabrali ljude, koji će sastaviti 3 sata. rezoluciju i donijeti nam je. Drži stoga, U poslijepodnevnom nastavku sje­ da je svaka daljnja diskusija suvišna. dnice (3V2 s.) podnešeno je izvješće o G. M. Zahirović drži, da je rezolucija financijalnom stanju organizacije. nedostatna, jer nije u njoj dana dire­ ktiva posl. kluba. Poslanik Šemsudin Šaraj Ii ć referiše o novčanom stanju organizacije, G. M. Cerić: Nije mi svrha kriti­ iz kojega se vide rezultati za prošlih zirati rad poslanika Kao delegat iz •deset mjeseci o. g. kako slijedi: Bos. Novog dobio sam nalog, da mo­ Ukupni prihod organizacije i lista ram učiniti sve, kako bi se sloga o»Pravde« iznosio je oko 520.000 K, a držala u našim redovima i da odobrim rashod oko 528.000 K; početno bla­ rad naših poslanika, i ako nismo pot­ gajničko stanje umanjilo se od 70.000 puno zadovoljni s dosadašnjim uspje­ na 64.000 K. Imalo bi se isplatiti za sima toga rada. Ne sumnjamo u sa­ štampanje lista, razne vrednote i pi- vjest i volju naših poslanika. O rezo­ sarničke troškove, za povrat pozaj­ luciji bih imao reći samo ovo: Nesloga mica i t. d. još oko 160.000, koji će se je potekla iz kluba istupom dr. Kulemanjak do kraja godine povisiti od novića. Bilo bi potrebno, da ovu stvar prilike na 210.000 K, ako bi u J. M. riješimo. Trebalo bi pozvati dra KuleO. ostali isti dosadašnji prosječni od­ novića, da se izjasni, je li voljan po­ nosi piihoda i rashoda. Da su pod­ vratiti se u klub ili nije. Ne bi bilo mirene sve potrebe, iznosili bi troškovi lijepo osuditi njegov postupak, i ako organizacije za vrijeme od januara do ga ne odobravamo. Stoga apeliram konca septembra oko 688.000 K, a za na nj, da se povrati u klub. čitavu godinu oko 900.000 K. Od či­ Ahmet Kruplć: Neću kritički ana­ tavog iznosa rashoda otpada na izda­ lizirati izvještaj centr. odbora, nego vanje lista »Pravde«, redakciju i ad­ hoću da rečem o radu kluba, koji je ministraciju dvije trećine, t. j. oko neugodno djelovao na Krupljane. Mi 600 00O K. Predstojeći manjak od pre­ legalni delegati Krupe dajemo povje­ ko 200.000 K mogao bi se lahko pod­ renje Kulenoviću, a osuđujemo rad miriti, ako bi mjesni odbori ubrali i klubski. poslali članarine kako treba i ako bi G. Muhamedbeg Ibrahimpašić pretplatnici udovoljili svojoj dužnosti izjavljuje, da na temelju zaključaka potpuno pretplatom za list Inaše vrlo biračke skupštine izjavljuje povjerenje su slaoi izgledi za dobro funkclonisadru Kulenoviću. nje organizacije bez dovoljne materi­ Redžep ef. Selimović veli, da bi jalne snage. kao član odbora za redigovanje rezo­ Nakon saslušanja izvještaja o finan­ cijama J. M. O. predlaže bijeljinski lucije morao glasati za rezoluciju ali ga zaključak biračke skupštine veže i delegat g. Hifzibeg Đumišić, da po­ sjednici od naplaćivanog agrarnog odobrava postupak dra Kulenovića. Dr. Kulenović drži, da ima spornih novca daruju organizaciji 1% i da se mandata, pa je trebao verifikacioni odbor na taj način srede kako treba finan­ biti izabran od same skupštine, a ne cije organizacije. od C. O. Dr. Halidbeg Hrasnlca misli da G. Osman Sokolović: Mi vidimo, predlog g. Đumišića ne bi trebalo uda je rezolucija sastavljena po želji svojiti, nego treba, da skupština ape­ svih delegata. Gospoda, koja mogu lira na naše kotarske odbore, neka uredno ubiru i šalju članarinu, a po­ raditi s klubom, neka ostanu. Nejma tu teoretisanja. Predlaže, da se izbaci sjednici, ako mogu, neka daruju za iz rezolucije pasus o dru Kulenoviću, organizaciju prema svome budžetu, jer je to interna stvar kluba. koliko im je moguće. Prelazi se na poimenično glasanje, Delegat Osmanbeg Osmanbegović pri čemu padaju 102 glasa za rezo­ napominje, kako bi bilo nužno, da luciju, a 4 protiv, glasilo stranke piše o tome i što više (Nastaviće se). propagira sređenju financijalnog pita­ nja organizacije. Skupština jednoglasno usvaja pre­ Muslimani i muslimanki dlog g. dra Krasnice i OsmanbegOvjća. Nakon toga ulazi u salu odbor za grada Sarajeva, sjetite st redigovanje rezolucije, koju ispred od­ bora podnosi g. Abas Ajanović: vašega „MERHAMETA". (Rezolucija je iznešena u prošlom broju našeg lista. Ur.) Naša ekonomska organiza­ cija — esnovana. Jednoglasnim zaključkom ekonom­ ske ankete, koja se održala 7. ov. mj. u Sarajevu udareni su temelji našoj ekonomskoj organizaciji, jedin-^ stvenoj za svu zemlju. Najglavnija* odredba kao pravac rada privreme­ nom odboru do konstituirajuće glavne skupštine sastoji se u tome, da organizuje povjereništva i kotarske pri­ vremene odbore po zemlji, da pripravi u načelu odobrena pravila i da populariše u narodu ideju ekonomske or­ ganizacije. U privremeni (izvršni) odbor iza­ brani su ova g. g. Mehmed ef. Jalovčić, poljoprivredni referent iz Konjica, direktor banke Husein Omanović, poslovođa Saveza jug. zemlj. zadruga Abas Ajanović, narodni poslanik Šemsudin Šaraj I ić, direktor duhan, tvornice Sejfo Arifhodžić, podtaj­ nik trg. i obrt, komore Osman ef. Sokolović, direktor islam, štampa­ rije Abdurezak Bjelevac i velepo­ sjed. Muhamedbeg Suiejmanpašić. — U prvoj sjednici konstituisao se odbor ovako. Za predsjednika je iza­ bran Šemsudin Šaraj I i ć; za pot­ predsjednika Husein Omanović i za tajnika Abdurezak Bjelevac. Opširnije izvjećće o ekonomskoj anketi donijećemo iza završetka izvje­ štaja glavne skupštine J. M. 0. „Srpskoj Riječi". Ovaj se rudnik nalazi u sjevero­ zapadnom dijelu Bosne. Po referatu stručnjaka, engleskih i francuskih rudarskih inžinira, to je kvantitativno jedan od najvećih maj­ dana gvožđa, a po kvalitetu jedan od najboljih u Evropi. Kad se majdan moderno instalira može da daje do 1000 vagona dnevno, 75°/0 čistog gvožđa. Vrijednost je procijenjena na 25 milijarda francuskih franaka. Jedan od engleskih inžinira ponu­ dio je bio pokojnom Draškoviću da, za početak, uloži sa svojim društvom, radi eksploatacije 250 milijuna frana­ ka, sa obavezom da to docnije poveća do milijarde. Država i društvo bi di­ jelili dobit na pola. Zna se da je pok. Drašković to odbio, jer je htjeo da se eksploatacija toga rudnika vrši doma­ ćim kapitalom. Kao što se vidi »Omnium Serbe« ide na to da izvrši jednu besprimjernu prevaru: ono ne ulaže više od 120 milijuna franaka, ne rizikuje ništa i drži svoju centralu u Parizu, a po­ sredno dokopava se najvećih izvora našeg bogastva ... Hoće li biti pametnih i trezvenih koji će apaške namjere ove družine za vremena uvidjeti i učiniti sve da se oni osujete? (»Republika« od 6.Х.) Ko o čemu, Stijepo o J. M. O. »Srp. Riječ« govoreći u svom broju od 8, ov. mj. o rezultatu naše zemalj­ ske skupštine pored mnogih neostva­ renih proročanstava i netačnosti, tvrdi, da u Bosni najviše nepravdi trpe radikali Srbi i u potkrepu toga navodi slučajeve Jovana Mrde i Jele Bukare. Mi smo već nekoliko puta rasvijetlili ove slučajeve i dokazali, koliko su takove tvrdnje netačne. Sad napomi­ njemo samo to, da ovi uzurpatori još i danas drže zemlje beglučke, na koju nemaju nikakova prava. Šjor Stjepo daje izraza i svojim pu­ stim željicama. da mi istupimo iz vla­ de, kad nije izvršen sporazum. Znamo, da ga naše sudjelovanje u vladi boli, pa i radi toga, kad inače ne bismo imali drugih razloga, mi nećemo da istupamo iz vlade, te da tako ugađa­ mo ćeifu raznih Kobasica. U pogledu dr. Dž. Kulenovića ima­ mo je podsjetiti na analogiju slučaja sa g. Protićem. Zašto radikalna par­ tija ne obračuna sa g. Protićem? Mi ovo pitanje postavljamo, i ako znamo, da nam »S. R.« ne smije i ne može dati nikckova odgovora. To samo is­ tičemo radi toga, da je upozorimo, neka mete ispred svojih vrata. «Srpska Riječ» otvorila je svoje stupce pokvarenim i razornim elemen­ tima, koji nastoje oblatiti moju čast. Kad sam u predzadnjem broju «Pravde» pozvao dopisnika, da izađe s otvo­ renim imenom, «S. R.» mi je ponudila, da će dvojici mojih povjerenika staviti na uvid podatke i ime pisca onih gad­ nih kleveta protiv mene. I ako sam znao, ko je pisac, jer sam već jednom predao «Srpsku Riječ» sudu radi kleveta, te je određeno i ročište za 19. ov. mj., ja sam ipak s gg. narodnim poslanicima H. Kurbegovićem i N. Pozdercem otišao u redak­ ciju i vidio svojim očima imena drznika, koji su preuzeli dužnost, da me ocrne u očima svijeta, koji me ne poznaJa se ne plašim suda, niti mi treba skrivati se za poslanički mandat. Ako dopisnik smije, neka me tuži sudu, a ovaj neka traži od skupštine moje iz­ ručenje, pa će se tako ustanoviti sve one ordinarne neistine, koje mi se podmeću. Mene jedino čudi, da uredništvo jed- i nog lista, koji hoće da se priznaje ' ozbiljnim, može ovako lakomisleno nasijedati besavjesnirr. individuima, kao što su jedan Đuro Zatezalo, Jovo Rašeta i slični, koji iz lične osvete, što sam kao narodni poslanik razotkrio sav njihov razorni rad, te uspio, da prvi bude maknut iz Kladuše, šire u javnost onako niske i podle neistine o meni. Obračunavati u javnosti s onima, koji nemaju ni toliko građanske kuStojan Protić u Zagrebu. Jučer je raži, da izađu otvoreno sa svojim g. Stojan Protić stigao u Zagreb. S njim imenom, ne držim ni potrebnim ni do­ je došao i narodni zastupnik dr. Mom­ ličnim. Stoga sam ponovno «S. R.» čilo Ivanić, koji je od prvih nastupa predao sudu, gdje će imati priliku, da vlade Nikole Pašića istupao protiv reak­ zajedno sa svojim dopisnikom nastupi cionarnih, antiliberalnih pothvata vla­ dokaz istine. dinih stranaka u konstituanti. U Sarajevu, 10. oktobra 1921. G. Protić je došao u Zagreb, da stupi u kontakt s predstavnicima hrvatskoga Hasan Miljković, naroda, pošto je među svojim izbor­ nar posl. nicima razložio, u kakvi su položaj radikali s demokratima doveli ne samo Srbe, nego i cijelu državu. Sastavši se s predstavnicima ogrome većine Hr­ vata, koji su danas okupljeni u hrvat­ skom bloku, raspravljalo se o načinu, „Omnium Serbe\ što se god više kako da se riješi kriza, u koju je ušla čitava država, pošto nije došlo do spo­ čita ponuda društva »Omnium-Serbe«, razuma između Hrvata i Srba za ure­ sve se jasnije uviđa Šta ova kompa­ đaje države. Kako je g. Protiću stalo nija hoće. Podizanje oružne fabrike do mira i reda u državi, kako mu je je, manje više, sporedna stvar. Za na srcu želja za napretkom ne samo dobit s te strane društvo i ne vezuje bog zna kakve nade. U tom pogledu, Srba, već i Hrvata, to je on razumio zahtjev Hrvata, koji hoće, da u me­ ono je, po svemu sudeći, gotovo da đunarodnim granicama države mogu čini izvjesne ustupke. Ali, u naknadu razviti svoju snagu i urediti se na za to traži: 1 .) eksploataciju jednog ugljenog po propisima beogradske musale, nego po željama hrvatskoga naroda. G. Pro­ majdana u Sloveniji; 2 .) jedan veliki kompleks šuma u tić je od prvoga svoga istupa protiv Bosni (za izradu kundaka, točkova(?) Pribićevićeve politike uviđao, da se hiIjadugodišnji narodni razvoj Hrvata ne itd. i 3 .) eksploataciju rudnika Ljubija. da pregaziti, te da se protiv volje na- Politički pregled. Bilješke. �Bnoi 345 Broi „ПРАРДА* — „PRAVDA* Стпана 4 Strana odne ne može vladati i da se narodur ne može naturiti dekretom ono, što koja usijana glava zamisli. S toga je bilo moguće s njim raspraviti sva ona pitanja, koja su postala kamenom smutnje za iskreno uređivanje odnosa između Srba i Hrvata. Kako Protić računa ne samo s unu­ tarnjim prilikama, no i s vanjskim, lakše je bilo u razgovoru dolaziti do razumijevanja, jer mu je bilo iz svega jasno, da se u tom pravcu raspravlja i u hrvatskom bloku, te da i on jed­ nako uzima obzir na sve, što se do­ gađa u nutarnjoj i vanjskoj politici. Osobito razvoj vanjske politike s oso­ bitim obzirom na srednju Evropu pot­ puno je suglasno ocjenjivan na jednoj i drugoj strani, koje su o tom razgo­ varale. („Hrvat“, 7. X.). Napredovanje turske vojske. Zvaničan izvještaj iz Angore javlja: Turske trupe napale su Grke isočno cd EskiŠehera. Turske trupe zauzele su Kelskin (?) sjevero-zapadno od Eski-Šehera. Iz Carigrada javljaju, da turske tru­ pe nastavljaju napredovanje i nastu­ paju u pravcu Pazarđika i da su sa­ svim opkolile Eski-Šeher. Domaće vijesti. Lična vijest. Ministar g. dr. Hamdija Karamehmedović nije još otputo­ vao u Beograd, kako smo to bili u subotnjem broju javili. On je naglo obolio, pa će sigurno ostati par dana ovdje.| Ministar dr. Mehmed Spaho ot­ . ! , , i ćanja tamošnjih naših seljana o važ­ nosti zadrugarstva za naš poljopri­ vredni razvitak, opažena je sloga se­ ljana pravoslavnih i muslimana, jer se je i par pravoslavnih upisalo u novu zadrugu. Bilo sretno, a našem Savezu čestitamo na agilnosti. Intrige jednog Madžara. Pišu nam *z Bileća: Zaim Zukić kancelista kod kotarskog ureda je jedan veoma spre­ man i sposoban činovnik, tako da či­ tav kotarski ured zavisi o njemu. Biv­ ši njegov pretpostavljeni zloglasni prestojnik Živković sa njegovim ađutantom Hoffmannom, marvenim Ijekarom, a inače jednim zadrtim Madžarom, tako su ga bili uzeli na nišan, da su ga, kako čujemo, bili strpali i pod dis­ ciplinarnu istragu. Nakon odlaska Živkovića iz Bileća bio se je madžaron Hoffmann po svom starom običaju ulaskao i novom prnstojniku Stevanoviću, ali ne bi mu udugo, jer pametan i iskustan čovjek uvidio je u brzo, da su sve prijave protiv Zukića bile iz­ mišljene (valjda za to što je Zaim). Sadašnii kotarski upravitelj gosp. Uglješa Radojčić kao ispravan činovnik potpuno se je uvjerio o nevinosti g. Zukića, te bi trebalo i Pokrajinsko Namjesništvo, da ni kriva ni dužna čovjeka, koji je zapostavljen za volju jednog madžarona ispravi pogrešku. O marvenom Ijekaru Huffmannu će­ mo se drugi put dok dobijemo o njemu tačne podatke, opširnije pozabaviti. Otvorenje sarajevskog narodnog pozorišta. Na svečano otvorenje će doći odaslanici iz cijele kraljevine i ministar prosvjete g. Svetozar Pribičević sa na­ čelnikom umjetničkog odjeljenja g. Branislavom Nušićem. putovao je jučer rano izjutra u VišeAnafalbetski tečajevi u »Hurrijgrad, Goraždu, Rogaticu i Foču, da jetu«. U ovom našem društvu otvoobađe svoja izborna mjesta. S mini­ riće se Anafalbetski tečaj posebno za strom su otputovala i gg. narodni po­ odrasle i djecu dne 15. o. mj. u pro­ slanici Omerović i Hadžikadić. storijama Musi. radn. i zanati, udru­ Neka se ispravi. U spisku dele­ ženja Hurrijjet u Sarajevu. Umoljavaju se, da sad svi nepismeni gata, što smo ga objelodanili u pro­ muslimani zanačije i šegrti upute, da šlom broju, potkrale su nam se neke se upišu u ove tečajeve, a i ostali pogreške, pa molimo, da se isprave: analfabete se mogu upisati. — Upisuje Sarajevo: Ahmetaga Kumašin se svaki dan od i sati na večer u (mjesto Humašin: Ibrahim Dupavac, kancelariji spomenutog društva (Gornji Muhamed Kolar, Smajo Milavica (po­ Tabaci). grešno uneseni kao aelcgati Fojnice). Petrovac: Ibrahimbeg ŠinigdžićNarodnosna statistika naše kra­ Kulenović (mjesto Muhamedbeg Kuleljevine. U našoj državi imade 9,737.208, nović-Haračlija). to jest 84% Slavena. Od toga ih je Goražda: Mustajbeg Sijerčić(mje­ 8,524319 srpskoga Ili hrvatskoga ma­ sto Ibrahim ef. Rašidkadić, koji je bio terinskoga jezika; a 1,022.441 sloveiznenada spriječen da dođe) i Bešlija načkoga; drugih Slavena imade 190.481. Muhamed; Od Neslavena imade: Prozor: Ibrahimaga Omanović; Nijemaca .................. 508.474 B. Krupa: H. Husnijaga Pašalić Mađara....................... 494.163 (mjesto Husejnaga Pašalić). Arnauta....................... 479.084 Također je prigodom preloma slog Rumunja.......................... 175.315 slučajno pomiješan, te je došao nasta­ Talijana....................... 9.585 vak rasprave protiv atentatora Alijaostalih narodnosti . . 186.930 gića i drugova pod «Nove poteškoće Mađara imade u Bačkoj (306.225), u akademičarima«, što molimo da se । Banatu (97 087) i u Hrvatskoj (68.370), ispravi. Njemaca u Hrvatskoj (122.190), u BaOsnutak nove zadruge. Na 9. o. | natu (109.717) u Bačkoj (213.800) i u mj. organizator zadruga g. Ajanović I Sloveniji (39.631); Arnauta u Jnžnoj Srbiji i manje u Crnoj Gori (16.672). Abas osnovao je Jugoslavensku se­ Po ovome se vidi da u nušoj Kra­ ljačku zadrugu u Mokrojnogi® kotar Visoko uz pripomoć učitelja g. Tahir li Ijevini imade samo 16* 0 tuđih narodeff. Konjhodžića. Pored dobrog shva­ I nosti, koje ni u jednoj pokrajini ne žive kompaktno. Po tom se vidi kako sn imali krivo oni koji su, u svojoj neobaviještenosti, tvrdili da je naša država narodnosna država sa velikim odstotkom Neslavena. Statistikom je utvrđeno pravo stanje. Invalidima i ratnim udovama Molbe za odijela imaju se podnijeti Oblasnom Odboru Udruženja Ratnih Invalida u Sarajevo, kako je putem novina saopšteno. Pravo imaju samo siromašni, koji u molbi imaju navesti posjeduje li pokretnog ili nepokretnog imetka, ima li svoju kuću ili stoji pod kiriju, je li oženjen, ima li djece, čim se bavi, gdje je rođen, nadležan (kotar). Privremeni invalidi nemaju pravo na odijelo dok se ne odluči procenat nji­ hove nesposobnosti. Nestašica stočne hrane uslijed nerodice i suše tako je osjetna, da se ukazala prijeka potreba, da se preduzmu nužne mjere, kako bi se tomu zlu doskočilo. S druge strane bacila se legija špekulanafa na kupovanje stočne hrane, tako da opasnost Još veće nestašice neposredno predstoji. Iz ovih ovih razloga izdala je Pokrajin­ ska uprava strogi nalog svim admini­ strativnim vlastima, da strogo bdiju nad ovim zabranjenim makinacijama, te da upozoravaju seljake na štednju. Ujedno su preduzete sve mjere, da se svima onim, koji su potrebni, izdaje lisnjak (šumsko granje). Kako saznajemo, bavi se Pokrajinska uprava idejom, da za­ brani izvoz stočne hrane iz naše pokrajine. Knjige i novine. Ivan TrtanJ: Mučenici. Na uspo­ menu hrvatskih banova. — Složio sam i u štampu dao tragediju za mladež na uspomenu smrti Zrinjskih i Frankopana pod gornjim naslovom. Mislim, da će dobro doći školama, a i drugim pojedincima za proslavu te narodne svečanosti, koja je određena i po bos.hercegovačkoj vladi. Već je u nekim školama sa uspjehom prikazivana. Znam, da ima velikih tragedija o ovoj -sudbini ovih hrvatskih banova, ali baš zato sam ja sastavio ovaj kratki dramski prikaz, da se može i u školi i po ostaloj mladeži predstav­ ljati. Nastojao sam, da sav povijesni čin u glavnom prikažem sa najglavnijim osobama. Uz tragediju donosim i kratki »go­ vor«, da za dan proslave (30./IV. svake godine) bude pri ruci i onome, koji inače nema drugih knjiga o tim dvje­ ma hrvatskim dinastijama. Knjižicu ću izdati o svom trošku, pa molim, da se prijavi, ko želi knjigu imati. Cijenu još ne znam, ali neću ni helera dobitka iskati. Koliko bude sta­ jala mene, po to ću je i prodavati. Mostar (Hotel Bristol), 25. aug. 1921. Ivan Trtanj. Priposlano.*) Otvoreno pismo lažnom anonimnom denuncijantu u Maglaju. Nijesam se mogao blaže u adresi izraziti, jer to potpuno zaslužuješ, kadu u »Srpskoj Riječi« od 5. ov. mj. u broja 201. izlijevaš mržnju proti moje osobe lažnim navodima. Pošten čovjek javno potpisuje što napiše, a Ti nesmjede, jer si uvjeren^ da laž pišeš i kriješ se za leđa uredništva. Predaću stvar u ruke pravde, i tamo ćeš se osvjedočiti da si neistinu, govorio. Isto pismo poslao sam i uredništvu »Srpske Riječi«, ali sam uvjeren, da neće smjeti da ga objelodani. Maglaj, 9. oktobra 1921. Mujezinović Ahmed. *) Za stvari pod ovom rubrikom .uredništvo ne odgovara. MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, jer je jedini spas našeg težaka u zas drugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kub turnog sela nema ni bogate ni kub turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplab no: »Središnji savez jugo? slavenskih seljačkih z as druga u osnutku u S a r a j est v u«. ...................................................................................... Natječaj. Za sarajevski muški i ženski Gajretov konvikt petrebno je svaki drugi dan 150—160 kilograma pečenog hljeba. Brašno daje uprava ovdašnjeg muškog konvikta. Od pekara zahtijeva se da hljeb bude dobro pečen i da odgovara svojoj mjeri. Reflektanti neka se ob­ rate na Glavni odbor Gajreta i pod­ nesu svoje uvjete. Rok 15. oktobra tekuće godine. Sarajevo, 9. oktobra 1921. Glavni odbor Gajreta. TAPETAR i DEKDRATEH preuzima sve vrsti tapetarskih poslova uz umjerenu i solidnu cijenu. — Posao :: tačan i solidan. :: М1Ш EIPBIH - ТЕВЕ21И зв, I ---------------------- ———— PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica: Ljubljana. Podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica, Maribor, Pluj, Split i Trst Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K 45,000.000 Prima uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4°/0 NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije. Obavlja sve bankovne 1 mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantnije. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje 1 prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsti po dnevnom tečaju. Financira erarlčne dobave. SJU" Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. ""3KI Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000’—. Ulošci preko K 25,000.000’—. io4 Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Štamparija D. i A. Kajo^, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5d6909b4d36331d9ebfd163784bbdb8f.pdf d93fcff5e5f69166c2cc00ae94e8e358 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVU PLAĆENA. Pojedini broj K 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 108 (346) Sarajevo, četvrtak, 13. oktobra 1921. (9. Safera 1340.) čekovni račun post štedionice 1119 Godina III. Naša zemaljska skupštine. SJAJNA MANIFESTACIJA NAŠE SNAGE I NAŠE JEDINSTVENOSTI. PREDSTAVNICI MUSLIMANA BOSNE I HERCEGOVE NE JEDNODUŠNI U ČUVANJU SVOJE ORGANIZACIJE I NJENA PROGRAMA. POVJERENJE POSLANIČKOM KLUBU. — NEPRIJATELJI ORGANIZACIJE RAZOČARANI SJAJNIM REZULTATOM SKUPŠTINE. (Nastavak.) Revizija statuta organizacije. Posl. H. Kurbegovlć, kao referent ispred C. O., govori o potrebi revizije štatuta, te veli, da se ona u glavnom tiče ustrojstva Centralnog i Radnog odbora, te odnošaja poslaničkog kluba prema ovima i konačno načina biranja delegata za zemaljsku skupštinu. Kod čl. 1., gdje se govori o opsegu djelovanja organizacije, nadodaje se, da se ono proteže na sve krajeve dr­ žave. U 2. čl., gdje se govori o načelima, koja su izražena u programu, dodaje se »i skupštinskih rezolucija«. Kod 5. čl. povisuje se članarina na 1, 2, 4, 8 i 20 D. godišnje. Kod 10. čl, gdje se govori o seo­ skim skupštinama, pravo će glasa imati »samo aktivni članovi, koji pla­ ćaju članarinu« itd. U pasus, koji govori o prisustvovanju jednog izaslanika kot odbora na seoskim. skupštinama, umeće se »po mogućnosti«. Kod 11. čl., koji govori o kotarskoj skupštini, određuje se, da ovim skup­ štinama mogu prisustvovati i članovi sa sela. Kod toga se je člana razvila življa diskusija. Posl. A. Kovačević tražio je, da seljaci bezuslovno imaju pravo prisu­ stvovati skupštini, kako bi se što više uputili u rad organizacije i proširili društvenu obrazovanost. Posl. H. Ajanović dokazuje, kako to nije povoljno upravo po težake, jer će oni skupštinama radi udalje­ nosti uvijek prisustvovati u srazmjerno manjem broju nego građanstvo, pa će ih građanstvo moći uvijek nadglasa­ vati, jer je ovima uvijek lakše doći na skupštinu. Seljaštvo bi se moglo pripustiti kot. skupštinama, kao i gra­ đanstvo, samo onda, ako bi se tim skupštinama oduzela kompetencija stvaranja odluka, pa se prenijela na jedno vijeće, u kojem bi bili s raz­ mjerno zastupani svi delegati mjesnih odbora. G. Zijabeg Đonlagić predlaže, da se prihvati predlog posl. A. Kovačevića, kad je to želja težaštva. Predlog se us/aja većinom glasova. , I ! i ! ! Kod Čl. 12. tačno je precizirano kada je kotarska skupština sposobna za stvaranje zaključaka. I kod člana 13., koji govori o dje­ lovanju okružne skupštine, razvila se je življa debata. G. A. Ajanović traž', da okružna skupština samostalno postavlja kandidacionu listu za svoje okružje, a da zemaljska skupština samo odobri ta­ kovu listu. G. S. Korkut obrazlaže, kako je to u jedinstvenoj partiji nemoguće, te predlaže, da se okružnoj skupštini ostavi pravo, da stavlja predlog o kandidatima, a zemaljska skupština da ima donijeti o tome konačnu od­ luku. Ovaj se prijedlog g- Korkuta gotovo jednoglasno usvaju. Kod 14. člana, koji govori o dele­ gatima za zemaljsku skupštinu, usvaja se zaključak centr. odbora, koji je pfuveđeđ kod birtrnja; Г skupštinu i koji je poznat iz »Pravde«. Tu se ujedno određuje, da je zem. skupština sposobna za stvaranje pu­ novažnih zaključaka, kad su prisutne dvije trećine svih kotarskih delegata. U pogledu sastava Centr. Odbota (čl. 20.) g. A. Ajanović predlaže, da zemaljska skupština bira 12 članova, a poslanički klub nominira 6 poslanika. Posl. g. Korhut protivi se tomu i traži, klub da bude ipak jače zastupan u Centr. Odboru. On je uopće protiv toga, da se pravi razlika iz­ među poslanika člana centr. odbora i neposlanika Čl. centr. odbora. Ako je' poslanik dobio povjerenje naroda, te ako snosi svu odgovornost za po­ litički rad organizacije, onda je pravo, da mu se dadne i učešće pri stva­ ranju odluka o tome radu. G. Uzejraga Hadžihasanović po­ dupire predlog A. Ajanovića i traži, da se ograniči dosadašnji preveliki utjecaj poslanika u Centr. Odboru. Posl. dr. Hrasnica obrazlaže, kako bi nepravedno i nepametno bilo odu­ zimati ma i jednom poslaniku moguć­ nost, da sudjeluje kod stvaranja od­ luka o držanju i političkom pravcu 7.,X. u 9 sati nastavlja se skup­ Organizacije. Za poslanike redovito se uzimaju najjači ljudi u partiji. Oni ština, te nakon što su se delegati po­ poznaju političke prilike puno bolje jedinih okružja složili u novim člano­ nego oni članovi C. 0., koji nisu po­ vima C. 0. iz pojedinih okruga pre­ slanici, pa se ne može nikako složiti lazi se na s tim, da se poslanicima uskraćuje izbor članova Centralnog Odbora. pravo, da sudjeluju kod stvaranja od­ Gotovo jednodušno bili su za poje­ luka u Centr. Odboru, pogotovo, kad dina okružja birani ovi članovi: on i lično odgovara za politički rad. Banjaluka (članovi): 1. Zijabeg DonOn ne traži, da poslanici i maju većinu lagić, Tešanj, 2. Hamdibeg Džinić, Ba­ u C. 0- Može se odrediti, koliki god nja Luka, 3. Omeraga Uđuvarlić, Derhoćete broj članova C. 0., da bi se venta; (njihovi zamjenici): LMehmedposlanicima tako oduzela mogućnost aga H. Mujagić, Doboj, 2. Hamzaga majoriziranja. Husedinović, Banja Luka, 3. Mustafa G. Z. Đonlagić vali, da se nema i Zuhdi Hodžić, Bos. Gradiška. razloga bojati, da biše poslanici ma- ! Bihać (članovi): 1. Suljaga Hadžić, jorizirali neposlanike. On mora lojalno Pećigrad, 2. Muharembeg Filipović, priznati, da su u dosadašnjem radu Ključ, 3. Redžep ef. Selimović, Bihać, poslanici uvijek pripravno prepuštali 4. Hasan Saračević, Kulen Vakuf; (nji­ konačnu odluku o svima spornim pi­ hovi zamjenici); 1. Muhamedbeg BiŠtanjima neposlanicima članovima C. O. čević, Bihać, 2. Mehmed Šahinović, Konačno se jednoglasno usvaja pred­ Bužim, 3. Alaga Muhamedagić, Cazin, log Centr. Odbora, da svako okružje I 4 Sm-u’ Đizdarević, Krupa. bira onoliko čianov? u Centr. Odbor, Mosiur planovi): 1. Mujaga Komakoliko’ je dobilo poslanika na izbo­ djna, Mostar, 2. Muharemaga Alikadić, rima. G. M. Zahirović traži da u C. 0. I OstroŽac, 3. Džemil Tanović, Gacko; (njihovi zamjenici): 1: Sućribeg Resulbude iz svakog okružja po jedan begović, Trebinje, 2. Bećirbeg Pašić, hodža i po jedan težak. Omer ef Čehić protivi se tome i i Nevesinje, 3. Smail ef. Serdarević, Ljubinje; veli, da je to nepotrebno i štetno. U Sarajevo (članovi): 1. Hasanbeg koga narod bude imao povjerenje, Šahinpašić, Rogatica, 2. Muhamed ef. neka ga odredi, pa ma on pripadao Ahić, Visoko, 3. Hafiz Rašid Tvrtkone znam kome staležu. vić, VIšegrad, 4 Hasan ef. Tataragić, Posl. A. Kovačević potpuno se Foča, 5. Mustajbeg Batutić, Čajniče; slaže s izvodima predgovornika. (njihovi zamjenici): 1. Zaimaga KaPredlog se g. Zahizovića zabacuje. rahmet, 2. Abdulah ef. Sikirić. 3. MuNanovo je predviđen u štatutu časni stafaga Hadžić, 4. Salih ef. Muftić, 5. sud za rješavanje ličnih sporova iz­ Ibrahimbeg Sijerčić. Tuzla (članovi) 1. među pojedinih članova organizacije. Dr. Abdullah beg Bukvica. Brčko, 2. Posl. S. Korkut predlaže, da se novi Hasanbeg Salihbegović, Bjelina, 3. Haizbori svih odbora obave do nove go­ kibeg Klempić, Zvornik, 4. Ragib ef. dine prema preudešenim Statutima, Kadić, Vlasenica, 5. Uzejrbeg Uzejirbekako ne bi bilo zbrke radi različita gović, Maglaj, 6. Mujaga Muftić, Granačina biranja dosadašnjih odbora. Ovaj se predlog nakon kraće de­ Čanica. (Njihovi zamjenici) 1. Mustajbeg Čemerlić, Janja, 1. Ali ef. Selimanagić, bate jednoglasno usvaja. Srebrenica, 3. Mujaga Hrustenović, 4. Time je bila završena rasprava o Hafiz Ahmed ef. Muftić, Gradačac, 5. reviziji štatuta, pa pošto je odmaklo Muderis Abdulgani ef. Ibrahimbegović, vrijeme podpredsjednik Dr. Hrasnica Brčko, 6. Džemal Muharemagić, Tuzla. uz pristanak skupštine prekida skup­ Travnik (članovi): 1. Fahribeg Tesštinu za sjutra, 7./Х. u 9 sati izjutra keredzić, Travnik; 2. Muhamedbeg s dnevnim redom: 1. izbor novog Centralnog i 2. R^l- ј SulejmanpaŠić; 3. Nezir ef. Nalić, Žepče. (Zamjenici): 1, Omer ef. Čehić nog odbora, te 3. eventualija. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o.ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice, ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Zli �Strana 2 Страна .ПРАВДА« — „PRAVDA* Skupština usvaja ovaj predlog nakon Lljevno; 2* Ibrahimbeg Aganović, Je­ kraće diskusije i povjerava izvršenje zero; 3 Omerspahić Salih. Radni odbor: 1. Fehim Spaho, 2. I toga zaključka novom radnom odboru G. Abdulah Malić moli poslanički Edhem Mulabdić, 3. Sejfo Arifhodžić, 4. Osman Sokolović, 5. Abas Ajanović, ј klub, da zatraži oJ centr. vlade pomoć istočnim krajevima ,'B. i H., naročito 6. Ismetbeg Kapetanović, 7. Atif ef. fočanskom i Čajničkom kotaru, koji su Sočo, 8. Muhamed ef. Mujagić. za vrijeme rata radi evakuacija i ratNakon izbora ovih odbora prelazi se । nih operacija potpuno uništeni ekona eventualije. nomski. G. Muhamedbeg Sulejmanpašić Skupština prihvaća i određuje, da apelira na skupštinare da rade, kako bi muslimani bojkotovali nekoje advo­ I poslanički klub odmah pristupi tome. Posl. S. Korkut predlaže, pošto se kate i nar. posl., koji su svojim radom i je dan organizacije morao odgoditi radi pokazali se kao žestoki muslimanski i kraljeve smrti, da se ovaj što skorije neprijatelji. Zatim stavlja upit u po­ obdrži, te da poslanici tom prilikom gledu nacionalizovanja zemaljske 1 održe skupštine u pojedinim mjestima. banke. Usvaja se. Predsjednik Maglajlić odgovara, I G. Hifzibeg Dumišić ističe ovako da će o tome pitanju raspravljati naša .sjajnu manifestaciju naše svijesti, koja ekonomska anketa1 se i na skupštini evo očituje, te veli, G. A. Ajanović obrazlaže potrebu organizovanja našeg težaka u zemljo­ I da bi bilo štetno, kad bi i g. Kuleno1 vić ostao po strani. Stoga želi, da se radničke zadruge, kojih je u zadnje on povrati u svoj klub, a u protivnom doba oko 30 osnovano. i slučaju, da skupština zauzme o tome Skupština usvaja to kao hitnu po­ stanovnište. trebu i stavlja vodstvu u dužnost, da . j Bro; 346 Boo! Pri rastanku sa gg. čitateljima. U drugoj polovici trećeg godišta i odlažem pero kao glavni urednik »Pravde« i predajem ga novom pouz­ daniku Centralnog Odbora, gosp. H. i Ajanoviću. 1 drago mi je i žao, što se | je provela ova izmjena. Drago stoga, što će g, Ajanović, kao | kvalifikovaniji, nadopuniti ono, što je meni manjkalo i list usavršiti tako, da u svakom pogledu udovolji zahtje­ ’ vima, koji se na njeg stavljaju. | Žao stoga, što mi se je - radi po­ ziva na drugom polju rada — dijeliti ; od svog mezimčeta i velikog broja gg. 1 suradnika i ♦čitatelja, koji su »Pravdi« poklanjali toliko 'pažnje i povjerenja. Žao i stoga, što je s »Pravdom« usko | vezan dobar komad mog života, pun snatrenja i nepokolebive vjere u po­ bjedu ideaia naše organizacije, ali i i pun teških briga i obilat znatnim bro­ I 1 PODLISTAK. I I Sarajevo, 8. oktobra 1921. Sakib Korkut. Iz Sandžaka i Makedonije. Iz Priboja primamo ovu tužbu, te priopćujući je tražimo, da se krivci Posl. Sakib Korkut predlaže ovaj ' pozovu na odgovornost i egzemplarno ovome pitanju posveti naročitu pažnju. kazne. I zaključak: Hajdar ef. Čolić tuži se na okr. »Ovdje u srezu pribojskom već je «GIavna skupština poziva sve po- . započela i ekonomska agitacija u pot­ agr. povjerenika Turinu, koji ne po­ i slanike, da se podvrgnu njezinim za- ! punom jeku protiv muslimenskih trgo­ stupa s muslimanima jednako kao vaca i esnafa, tako da se je već po­ I ključcima ili da polože mandat». s ostalim. čelo otvoreno po čaršiji u nedjelju To se usvaja. Hamdibeg Džinić govori o nelo- i seljaku, kako muslimanskom tako i U pogledu »Naše Pravde» zaključe­ pravoslavnom, zabranjivati, da dolazi, jalnom držanju radikalne i demokratske । no je, da Centralni Odbor izreče, da te da ma šta prodaje. Namjera je te štampe prema nama. Iznosi slučajeve «N. P.» nema ništa zajedničkog s or­ niske organizacije, da spriječi kupo­ toga, a naročito ističe pjesmu. »Poziv u | ganizacijom. vanje kod muslimana u nedjelju, kako Hriščanstvo« što je izašla u »Velikoj biše seljaci dolazili u petak, kada je Za verificiranje zapisnika biraju se pararni dan, i kada su muslimanske Srbiji«. Traži od poslanika, da kod j gg. Edhem eff. Mulabdić i Hifzibeg radnje zatvorene. Seljaci kako pravo­ vodstva radikalne i demokratske stranke Dumišić. slavni tako i muslimani protive se zahtijevaju, da se zabrane onako žučPredsjednik Maglajlić zahvaljuje se олоти, i kažu, da im pravoslavni, ko­ Ijivi napadaji na nas sa strane njihove jih ima samo četiri radnje, u petak delegatima na odzivu i trudu, apeluje Štampe. prodaju mnogo skuplje, nego što biše na njih, da naše pristaše u svojim komogli da kupe u ostalim danima. Osmanbeg Osmanbegović govori tarevima izvijeste o toku skupštine, da Tako je 9. o. mj. u nedjelju pred­ o potrebi otvaranja novih osnovnih rade za stranački organ «Pravdu«, te sjednik ovdašnje općine Jovan Karaškola, te moli poslanike, da se svima zaključuje skupštinu. nić zašao po čaršiji i kogagod je tresilama zalaže kod vlade za to. Iznosi Ushićeni sjajnim uspjehom skupštifio, da je ma išta donio da proda, on slučajeve, gdje vrlo velika muslimanska ,■ ne, skupštinari burno pozdravljaju mu- je zabranio i oduzeo mu produkt kao plijen u opštinu. Za primjer nasela nemaju škole, uza sve, to što je . predsjednika sa «Živio Maglajiić?», a vešćemo slučaj: Htio kupiti nešta paveć dugo godine traže. potom «Žlvjela naša sloga!» sulja Šukrija Hadži Hamzić. Ovaj je G Muhamed Zahirovlć pita, šta Tako je naše zborovanje proteklo delija došao i htio da zaplijeni spome­ su naši poslanici, koji su ujedno čla­ sjajno, u bratskom skladu i bez ikak­ nutom pasulj, no kada ga je Šukrija opomenuo da ne da pasulja, jer u novi vak.-mearif. saborskog odbora, vih upadica, tako su već time demantopi smislu nema nikakve uredbe, niti učinili na polju vjersko-prosvjetne au­ I tovane sve lažne glasine o neskladu je ma od kog nadleštva izdato nare­ tonomije. i u našim redovima, a delegati su po­ đenje, da se ne smije u nedjelju ku­ nijeli kućama najugodnije dojmove i Posl. g. S. Korkut odgovara na to povati, ovaj je ipak htio, da onako čvrstu volju zarad. bez ikakva riješenja zaplijeni i iz rad­ pitanje, te stavlja pređi og, da se u (Svršetak). nje odnese pasulj. Šukrija mu nije »Pravdi« povede javna diskusija o ovom htio udovoljiti njegovoj samovolji, koju važnom pitanju, te da se traži od ulema | je predsjednik htio na ovaj nezako­ medžlisa, da ovaj sazove jednu vjerskoniti i drzak napad provesti u njegovoj prosvetnu anketu. sopstvenoj radnji. Pošto se nije htio Sjetite se „Gajreta!" { : i ' jem gorkih časova, koji su neminovna pošljedica stava, što je zauziman u burnim danima naše borbe za — Prava Čovjeka. Stoga, rastajući se sa »Pravdom«, ne rastajem se i ne mogu se rastati sa njenom tradicijom, u koji je uzidan velik dio moje energije, iz­ dašno honoriran i pažnjom gg. čita­ telja i uspjesima, koji se sve više i opažaju. U tom je i velika nagrada za moj skromni rad i brižljivo nastojanje, da »Pravda« ispuni svoj zadatak. Dugo sam vremena bio izvrgnut žučnim navalama protivnika, često puta bez ikakve krivice. No ne žalim radi toga i bez ikakve gorčine u srcu kličem: »Allaha emanet, dragi moji saradnici i čitatelji«. okaniti zapljene, Šukrija mu je kazao da ovo nije nikakav šverc i da nije kačak, pa da stoga imade predsjednik pismeno šta hoće izvršiti, te ga upo­ zorio, da ga ne napada u radnji i da izađe napolje iz radnje. Ovaj je heroj odmah poletio na Šukriju s pogrdnim psovkama, te se latio i džepa, gdje mu je stajao revolver, s namerom, da mu oduzme život. Njega su jedva pri­ sutni ljudi iz ove opasne situacije u njegovoj radnji spasili. Šukrija je pre­ dao nadležnoj vlasti tužbu, pa ćemo vidjeti,- hoće li se ovaj napasnik po zasluzi kazniti. — Među mu­ slimanskim svijetom radi ovakih stal­ nih napadaja vlada veliko ogorčenje, te je gotovo svaka nada izgubljena. S toga molimo Vas, gospodine uredniče, da mjerodavne upozorite na sva nepravedna šikaniranja i progone, ko­ jih već trpjeti ne možemo. Ovaj delija isto je sa revolverom napao i Čamila Hamzića pred istraž­ nom komisijom i već je sreskoj vlasti sa svjedocima ovaj čin prijavljen. Mi smo za pazarni dan tražili, da ne bude, kada su musi, radnje zatvo­ rene u petak, već kada su obadviju vjera radnje otvorene u jedan ma koji dan. Izgleda, da je ova naša tužba u nekoj arhivi zastala, te Vas i za ovo molimo, da mjerodavne upozorite te da se i ovo jedamput riješi, jer što je rada, to je pazarnim danom. Muslimani! Širite „Pravdu*4, jer je to jedini list, koji brani vaše interese. li zadržati svoju nezavisnost. Sla* svom početku bio Enver paša kod 1 u zaleđu svih operacija protiv Af* bija je jjartija, koja simpatizira sa Osmanlija. Nadir I lan je ujedno i ganistana. Položaj jc za Engleze Rusima, a najslabija jc stranka, ko* vrlo dobar političar i veoma pro* takav, da vlastitim očima gledaju, Mustafa: ja sc prijateljski odnosi k Englezi* zirljiv čovjek. On zna i vidi, da slo* kako im sc na istoku sprema smrtni Vođa je narodnes trankc Na* j bodi i samostalnosti Afganistana udarac, a oni ga ne mogu i ne smiju Iz mojih uspomena. ma. dir Han, vrhovni zapovjednik afga* ni najmanje nijesu opasni današnji da sprječavaju. Jedino im preostaje (Nastavak.) nistanske vojske. On je veliki nc* gospodari Rusije i zato da može pri* I utvrđivati svoju granicu naprama mati od njih sve moguće, što bi mu Afganistanu i držati sc dok ne pla* Iza ruskog prevrata i raspada ruske , prijatelj Engleza, a najveći prijatelj pomoglo i koristilo protiv silnih nc Indija. Iz Kabula vodi gorski države ostadoše Englezi sami. I Turci j ideje istočne federacije musliman* Engleza. Komesar je Suric podigao tjesnac Hajbarski u Indiju. Ovim i Nijemci odoše, jer i njihove države | skih država. Današnji emir Aman* allah Han i nekoliko poglavica ple* j ogromnu radio stanicu u Kabulu a tjcsnacom prodriješe u Indiju Alek* biše poražene. Ali se u 1919. pojaviše mena, koja žive uzduž granice In* u ono vrijeme pripravljaše i velik sanđar Veliki, Tamurlan Han i dru* u Kabulu boljševici i turski naciona­ dije polažu svu nadu u moćnu en* aerodrom za afganistansku vazduš* gc vojskovođe, ali u ono doba oni listi. koji nastoje pobuniti Afganistan glesku vojsku, koja bi im pritekla nu flotu. Suric bi rado prenio sre* imađahu veliku vojsku a Hajbarski protiv Engleza. U Kabulu se zaveza dište nolitičke agitacije iz Tašken? klanac ne bijaše onako utvrđen, pravo vrzino kolo. Englezi bijahu pre- u pomoć ako bi Nadir Han otvo* reno istupio na stranu boljševika i ta u Kabul, jer jc Taškent predale* kako ga danas utvrdiše i još uvijek dobili bivšeg emira Habibullaha, koji kemalista. ko i premaleni su rezultati koji su utvrđuju Englezi. Ta vrata od In* se bojao boljševičke agitacije i vjero­ vrijeme moga boravka u Af* postignuti u Indiji, gdje dođoše dije danas su tako utvrđena, da u vao u englesku moć- U to vrijeme ganistanu u Kabulu boravljaše tur* boljševički agitatori preko zaoblač* Indiju ne može proniknuti nitko, o* spada i putovanje Habibu lahovo u sko poslanstvo pod vodstvom biv* nih gora Pamira i 'kroz Afganistan sim tko nema teško topništvo i ve* Indiju, gdje je bio sjajno dočekan i liku množinu aeroplana. šeg zapovjednika turske mornarice i Bcludžistan. obasut dragocjenim darovima. Ali taj posjet bi i njegovim smrtnim prigo­ i vrhovnog zapovjednika u Siriji i To vrlo dobro znaju Afganistan* Boljševičke ideje i misli nemaju Arabiji Džemal paše i boljševičko nikakva uspjeha u Afganistanu, kao ci, kemaliste i komesar Suric. Zato vorom. Svoje prijateljstvo s Englezima poslanstvo pod vodstvom komesara što ga nijesu imale niti u Turkesta* oni i nc objavljuju otvorenu borbu plati Habibullah glavom. Za Engleze Surica. Džemal paša ima veliki u* nu niti u Perziji među musliman* Englezima nego tajno dovažaju o* ovo bijaše casus belli i otpoče borba. pliv na Afganistance, kojima napo* skim narodima. Ali poziv, da sc u* ružje i municiju i badava daju po* Turski nacionalisti i boljševici proraminje, da ne napuštaju svog halifu nište tuđinci i neprijatelji islama i graničnim plemenima po Beludži* čunaše, da u borbi s Englezima neće u borbi s Englezima i da ne umno* da se protjera iz svih musliman* stanu i Indiji. Osim toga su u Af* moći izdržati i da će Afganistan mo­ žavaju redove neprijatelja islama. skih zemalja, prima se svagdje u ganistanu skoncentrisani svi Indusi rati na koncu kapitulirati, te okrenuše I boljševički komesar Suric ima ve* Afganistanu s najvećom radošću. nezadovoljnici i izagnani od En* cijelu stvar tako, da je došlo do iz­ liki uspjeh. On dovaža preko Kuš* Samo se po sebi razumije, da se pod gleza iz svoje domovine. Oni sada mirenja, a kao zadovoljštinu dobiše ve raznu robu a glavno municiju i ovim tudincima i neprijateljima is* organiziraju cijelu vojsku agitato* Englezi, da je Habibullahov sin Amantopove, što u bescijcnje ili upravo lama razumijevaju Englezi. Ovi o* ra, koji prodiru u Indiju i tumače aliah Han bio izabran za emira. Afganistanci uopće, a stanovnici badava poklan ja vodama pojedinih vo sve vrlo dobro vide i osjećaju, Indusima, da se dignu protiv engle* Kabula osobito, dijele se na tri po* plemena. ali su slabi, da stanu tome na nut. skog gospodstva. Vođe su ovog po* litičke partije. Najjača je narodna Nadir Han je muž, koji je veoma Jedino bi mogli objaviti rat Afga* kreta Indusi nemusliman Mahen* stranka, koja ne simpatizira niti s obljubljen i vrlo štovan. Upravo je nistanu, ali bi u tom slučaju mogla dra Parta i musliman Barakatallah. boljševicima niti sa Englezima i že* narodnim herojem, kao što je u planuti buna u Indiji i Beludžistanu, (Nastaviće se). �BpUj ć,46 -Fuj Bilješke. „Demokratija" i bezi. U svome broju od 4. ov. mj. »Demokratija« .govoreći o nehaju vojvođanskih garda pri upisu državnog zajma, veli i ovo: »Njeni milionari zaostaše za ovdašnjim đacima, baš kao bosanski 'begovi za beogradskim čistačima ulica. A ravni bezima pokazaše se nove spahije i paralije, krštene i nekrštene, Bosne ponosne«. To veli ona ista »Demokratija«, čije su gose upotrebili sva sredstva, što su im stajala na raspolaganju, da pot­ puno unište materijalno bege, da ih dotjeraju na prosjački štap, da mo­ raju postelju ispod sebe i haljine sa sebe prodavati, kako bi mogli na­ baviti sebi i svojoj nejaČadi suhu koru hljeba. I danas ta ista »Demokratija« ima obraza, da se čudi i da ruglu iz­ vrgava te žrtve njene i njenih gosa naopake politike. »Okle zlato, koji kruha nema?!« Nepopravljivi lažac Stjepo nije mogao, a da i u jučerašnjem broju svoga klepetala ne napadne na is­ pravnog činovnika g. Arifhodžića. iako je svima pušačima, pa sigurno i dubrovačkoj kobasici, poznato, da su artikli sarajevske duhanske tvornice već davno prije g. Arifhodžića bili ispod svake kritike, i ako je svakom poznato, da sarajevska tvornica raz­ mjerno najviše producira Specijaliteta 1 drugih boljih vrsta, pa da radi toga sav bolji materijal upotrijebi za njih, čega je naravna pošljedica, da mora najslabiji duhan upotrebljavati zaostale vrsti duhana i cigareta, on ipak drsko napada g. Arifhodžića i njemu to upi­ suje u grijeh. To je g. Kobasica iztom sada opazio, jer je dosad protekcijom pušio [samo »ekstrafiillung«, pa nije ni znao, što ostala raja puši. G. Arifhodžić ukinuo je te privilegije sva­ kom, pa i raznim kobasicama. Sposobnost se g. Arifhodžića vidi najbolje iz uzornog reda, kakav je zavladao, otkad je primio upravu tvor­ nice. Stoga nećemo na ovakove ble­ save klevete ni reagirati. Pofez na poslovni promet. СграНа 3 Strana „ЕгАјбДА* — „гХАVGA‘ zeća obvezana na javno polaganje računa (industrijska, tvornička, obrtnička i slična poduzeća) — uključivo i društva sa ograničenim jamstvom, koja su i inače po trgovačkom zakonu dužna voditi trg. knjige. II. Po obrascu malo a. vode pako tu knjigu: sve slobodne profesije, intelektualci (odvjetnici, inženjeri, liječ­ nici, zubari, učitelji glazbe, učitelji plesa, veterinari, primalje itd.) i sve one trgovačke radnje, koje nisu sudbeno protukolirane i ne vode trg. knjige. Kako se ove knjige imaju vo­ diti, zaključivati i t. d. točno određuje »Pravilnik« čl. 10. Porez se ima platiti na kraju svakog tromjesečja, a naj­ dulje za slijedećih 30 dana kod nad­ ležnog — prema mjestu stal. obitavališta porezovnikovog, poreznog ureda. Tiskanice knjige obavljenog prometa mogu se za sada dobiti kod poreznog ureda i kod općinskog poglavarstva-grad. poreznog ureda uz cijenu od 4 K. Ako neko u odredenom roku ne podnese prijavu ili ne i plati pravovremeno ovaj u cilju, da državu, kriv je za prikrivanje u srnislu ove uredbe. Za izbjegazanje plačanja poreza na poslovni promet kriv je onaj, koji svijesno i namjerno u knjizi, prijavi, žalbi ili odgovoru na pitanja nadležne vlasti dade neistinite navode ili što namjerno prešuti u čiju, da potpuno ili djelomice spriječi pravilno odmjeravanje ili postigne neza­ konito oslobođenje ovog poreza. Za prikrivanje i izbjegavanje kriv je i za­ stupnik, kao i podgovarač i saučesnik, a ovi se propusti kažnjavaju u smislu čl. 13. »Uredbe« peto do dvadesetorostrukim iznosom poreza, za koliko je država oštećena ili bila iz­ ložena oštećenju, a svaki opetovani slučaj kažnjava se najvišom novčanom kaznom. Lica, za koja se ustanovi da ne postupaju po ovoj »Uredbi« ma iz kog drugog uzroka, kazne se pored plaćanja redovnog poreza novčano do 500 dinara. Ako poreski platac ne dopusti poreskim vlastima pregled ili kontrolu u smislu čl. 11 stav. 1. »Uredbe« i sva lica, koja na zahtjev poreskih vlasti neće da dadu tražene podatke, kazne se novčano do 5000 dinara, u koliko ta krivica ne podleži oštrijoj kazni u smislu kog drugog zakona. Ko se ne odazove pozivu, na­ logu ili zahtjevu poreskih vlasti u po­ gledu formalnog vršenja odredaba ove uredbe, a izostanak ne bi opravdao, kaznće se istupno novčanom kaz­ nom od 2000 dinara. Ove se kazne mogu ponovno izreći za isti slučaj poslije svake bezuspješne opomene. U pogltdu podnešenja prijava po onim porezovnicima, koji porez plaćaju pau­ šalno, kao i rok do kog te prijave imaju podnijeti sa nužnim odredbama izdaće se oglas naknadno. 1 ova je uredba kao i ostale pred­ ložena zakonodavnom odboru, koji je još nije usvojio. Naši poslanici, koji su jučer otputovali u Beograd, da sarađuju u zakonod. odboru, povešće akciju prema zaključku našega kluba, da se odredbe ove uredbe ublaže i da se mali trgovci i zanatlije oslobode vođenja iskaza o prometu: Danom 1. oktobra t. g. stupa na snagu Uredba o porezu na po­ slovni promet, koja je zajedno s pravilnikom oglašena u »Služb. Novina­ ma«. Ovaj porez dužni su u smislu člana Još imate samo par dana, da 4. Uredbe da plaćaju pravna i fizička lica, koja se po poslu ili pozivu bave obavite patriotsku dužnost prema samostalnom djelatnošću, upravljenom svojoj državi, a ujedno da naj­ na sticanje prihoda i to, ako tom djeplodonosnije uložite svoj novac letnošću vrše: 1. promet preko otvo­ upisom renih radnja u zemlji i 2. promet bez otvorenih radnja, a oni Ili njihovi za­ stupnici imaju stalno sjedište ili se Stoga, ko to već nije učinio, zadržavaju u zemlji. Osim toga podneka odmah učini. leži porezu na poslovni promet i svaki pojedini slučaj obavljenog prometa stvari uz naknadu, koji izvrše u zemlji sva ostala pravna i fiziČna lica bez min. financija g. nar. poslaniku obzira na zanimanje, kada naknada Veliji Sadovlću. odnosno vrijednost premašuje 20.000 K. Slučajevi oprosta od poreza taksativno Gospodine Poslaniče. Na pitanje su nabrojeni u člaku 8 Uredbe točka Vaše koje ste mi uputili 25. ov. mes. 1—16. Porez na poslovni promet plaća o predmetu isplate izgorelih pošiljaka se u smislu člana 10. Uredbe ili: 1. na državnoj pošti čast mi je izvestiti Na temelju knjige obavljenog prometa Vas, da je taj predmet Gospodin Mi­ ili prijava, i 2. paušalno po vrijednosti nistar Pošta i Telegrafa poslao 10. pokretnih tjelesnih ekonomskih do bara | jula tek. god. Direkciji Državnog Praodnosno izvjesnih stvari i usluga. Za­ vobranioštva sa zahtevom, da se iz­ tim promet na osnovu lova i ribolova, nese Stalnom Pravničkom Odboru na kao i sav promet ostalih porezu podmišljenje. vrženih stvari i usluga na sitno, koji Sazvana je sednica toga Odbora za se uz dozvolu vrši prodavanjem ili 14. juli, ali se usled odsustva većeg obavljanjem po kućama ili ulicama, broja članova nije mogla održati. paušalom koji se ustanovljuje spora­ Naknadno je sazvana sednica za zumno sa poreznim platcem ili ocjenji­ 18. ov. mesec na kojoj je Odbor dao vanjem, a iznosi l°/0 cjelokupno prim­ traženo mišljenje i predmet je sa tim mišlienjem vraćen Gospodinu Ministru ljene naklade. Lica koja plaćaju taj porez prama tački 1. dužna su da Pošta i Telegrafa 21. ov. mesec pod vode počam od 1. oktobra t. g. knjigu Br. 4923. Izvolite, Gospodine Poslaniče, primiti obavljenog prometa po obrazcu veliko A. ili malo-a. I. Po obrascu vel i ko uverenje moga poštovanje Ministar finansija, A. imaju tu knjigu voditi: sve Dr. Kumanudi. sudbene protokolirane tvrtke i podu­ Muslimani! državnog zajma. Odgovor Knjige i novine. Grčko-turski rat. | Carigrad, 6. X. Zadnje vijesti iz An­ gore javljaju dalnja napredovanja tur­ ske vojske. Uslijed zadnjih pobjeda vlada u cijeloj Anatoliji oduševljenje za nastavak rata sve dotle, dok zadnji neprijateljski vojnik ne napusti tursko zemljište. Refetpaša, komesar narodne obrane u Velikoj narodno skupštini održao je 4. o. mj. govor, u kojem je među osta­ lim rekao ovo: «Braćo i drugovi! Slavimo pobjedu, koju izvojevasmo nad neprijateljem našom hrabrom vojskom. Čestitam Vam svima pobjedu. Vjerujte, da je ovo najteži udarac za neprijatelja. Za vrijeme, kada nam oduzeže sve, čim bi se mogli braniti od napadaja, udariše na nas sa svih strana da unište jedinu muslimansku samo­ stalnu državu. Ali naš mirni narod vidivši neprijatelja pred pragom, ustade i boreći se dvije godine usprkos svih poteškoća pokaza Grcima, a i cijelom svijetu, da je vrijedan slobode. Nama nije u oku ničija samostal­ nost i nikome ne želimo nepravde. Ali zato ako je nama ko želi nanijeti, borimo se i borićemo se do zadnjega. Ratujemo za slobodu, za obranu kuć­ nog praga i uzdamo se u Boga, da ćemo pobijediti. Drugovi! Rat još nije dovršen. Još imade neprijatelj u rukama naše lijepe gradove: Brusu, Smirnu, Afijun-Karahisar i druge. U ovim mjestima svi mu­ slimani, koji još žive, trpe mnogo. U tim mjestima nečuje se ezan. Budimo i nadalje složni a doći će Čas, kad će neprijatelj morat prtljati iz naše otadž­ bine« Atina, 8. okt. Gunaris je otputovao u London, da nađe bazu za pregovore, jer svi ovdašnji listovi potvrđuju Opa­ snost situacije. Rat kod Afijun Karahisara traje. Gubitci sa obe strane su ogromni. (»Terdžuman«). . | , i ’ i , i ! i i I • Domaće vijesti. Osnutak nove zadruge. Vrijedni težaci u Kakanj Doboju na čelu sa svojim učiteljem i vjeroučiteljem os­ novali su dne 9. oktobra svoju za­ drugu pod naslovom »Jugoslavenska seljačka zadruga u Kakanj Doboju«. Mladoj zadruzi želimo, da sretno po­ stigne svoju svrhu. Jedna sjednica Gradske općine. Kako smo obaviješteni, saziva g. ko­ mesar Gradske općine u četvrtak u 6 sati na večer sjednicu, na koju su pozvani predstavnici svih kulturnih i priviednih institucija u gradu. Na sjed­ nici će se obrazovati odbor za doček gostiju, koji dolaze iz cijele naše kra­ ljevine na otvorenje Narodnog Pozorišta u Sarajevu. Unapređenja i imenovanja. »Nar. Jed.« od 12. o. mj. donosi: »Ministar prosvjete postavio je profesora velike gimnazije u Sarajevu Hakiju Hađića za direktora novootvorene niže gim­ nazije u Trebinju. (Ovo je prvi musli­ man, koji je došao na ovaj položaj). Pokrajinska uprava za Bosnu i Her­ cegovinu imenovala je apsolvente mualimskog učiteljskog tečaja: Saliha Durića privremenim učiteljem narodne osnovne škole u Ripču, Ramiza Imamovića privremenim učiteljem narodne osnovne škole u Maglaju, Abdulaha Begića privremenim učiteljem dječačke narodne osnovne škole u Kreševu, Muniba Prašu privremenim učiteljem IV. narodne osnovne škole u Sara­ jevu, Abduselama Jelečkovića privre­ menim učiteljem l. narodne osnovne škole u Sarajevu Muhameda Islamovića, privremenim učiteljem narodne osnovne škole u Hadžićima. Mehmeda Haračića privremenim učiteljem na­ rodne osnovne škole u Kiseljaku k 'F., Ahmeda Sulejmanovića privremenim učiteljem II. narodne osnovne škole u Brčkom, Ibrahima Valjevca privre­ ; men m učiteljem narodne osnovne škole u Fojnici k,K, i Derviša Ajanovića privremenim učiteljem narodne osnovne škole u Rogatici. Sjetite se „MEPhamEta". i I I List „Гајрет“.и prošlom smo broju objavili, da je izišao 1. broj ovog na­ šeg lista i iznijeli smo njegov sadržaj. Danas ćemo se malo opširenije zaba­ viti njime. 0 potrebi ovakova lista ne treba ni jednu riječ potrošiti. Ona se je već davno osjećala i imperativno nametala. Drugo je pitanje, da li će „Гајрет“ udovoljiti toj potrebi. I ako priznajemo i spremu i agilnosti odbora ,,Gajretova“ i urednika lista, mi ipak s nekom skepsom gledamo u uspjeh njegov. Tu nam skepsu opravdava i sam cilj lista. On bi htio da zadovolji duševne po­ trebe i inteligencije i širokih slojeva naroda. Mi držimo, da su te potrebe i suviše diferencirane, a da bi im se moglo jednim listom udovoljiti. Ko hoće svakome da udovolji, taj gotovo redovito nikog ne zadovoljava, bar u pogledu lektire. I tu se odmah pruža uredništvu jedna — gotovo bih rekao — nepremostiva zapreka. Inteligencija će sličnu lektiru naći u boljim srpskim i hrvatskim listovima, a široke slojeve naroda većina sadržaja ovoga broja ,,Gajreta“ niti će interesirati, niti će ga razumjeti. Nu uredništvo je učinilo i jednu grdnu omašku. Ono je — ne znam, radi čega — nekako bagatelisalo sve naše književnike, osim g. dr. Safetbega Bašagića. Uredništvo doduše veli, da se je obratilo na 20 »akademski obra­ zovanih ljudi« za suradnju, ali smo razgovarali s više ljudi s lijepom knji­ ževnom reputacijom, koji su već svojim radom stekli glas u književnom svijetu, pa nam svi vele, da tog poziva nisu dobili. Mi držimo, da je pogreška, kad se računa pri pozivanju na suradnju u listu samo na akademski obrazo­ vane ljude. Koliko ih je bez te titule, koji su ipak zavrijedili, da budu po­ zvani na suradnju. Pri ovakovom poslu trebalo bi odbaciti sve kaprice i »mušice«. Sadržaj lista, kolikogod ie raznolik, izgleda nam prazan. Puno smo više očekivali — bar od prvog broja, koji redovito nastoji da se dolično reprenient./a’i napravi reklamu. Konačni sud niti hoćemo niti mo­ žemo zasad izmijeniti. Mi ćemo to naknadno učiniti, kad imademo pred sobom bar nekoliko brojeva. Sad za sad preporučujemo svima, da pretplatom omognće izlazak, a ured­ ništvu preporučujemo da učini potrebne korekture, kako bi ovaj potrebni i koresni biti mogao vršiti misiju, koju je preduzeo. „Spomenica izložbe". Gg. Jovo Paiavestra, dir. »Privrede« i K. Milošević, sekretar Srp. trg. zanat, omla­ dine izdaće ovih dana knjigu pod gor­ njim naslovom o »Industr., zanati, i poljopriv. izložbi B. i H.« od 24. IX. do 2. X. o. g. Knjiga će iznositi 6 štampanih tabaka s vrlo zanimljivim i korisnim gradivom. Biće — pored stručnog gradiva —• govora i o izla­ gačima, naročito o odlikovanima. U interesu je svih naših privrednika, napose izlagača da uđe u spomenicu. Stoga treba da do 12. ov. mj. pošalju pismeno podatke o svojim podu­ zećima i radnjama, te oznaku veli­ čine oglasa. Jedna strana je 200 D. Knjizi je cijena samo 1 Dinar a štampače se u 10.000 primjeraka. Sve upute treba slati redakciji »Spo­ menice Izložbe«, Milutinovićeva 6. I. Poruke uredništva. A. Teufiku, Orašac (Petrovac) Budući da je stvar, koju ste poslali na uvrštenje, bez interesa za širu jav­ nost, preporučili bismo Vam, da od kot- ureda odnosno pokrajinske uprave tražite njegovo svrgnuće, a radi štete, koje je nanio ili pojedincima ili općini, tužiti ga sudu. Ako biste ipak željeli, da u listu iz­ nesemo, onda javite puno irtie i prez­ ime, da iznesemo u rubrici »Priposlano«, te biste u tom slučaju imali platiti štampanje. TPBšeljak. Klasični jezik u našoj štampi. „Odgovor „Hrvatskoj Slozi11. - Ova frankovaćko-tataraka pačavra uzela đem na aube, pa laje na sve strane i zabada noe gdje je i ne treba". Stiepo Kobasica u „S. /?.“ od 8. okt. �Страна 4 Strana Боој 346 Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA* Očitovanje. I Uprava Gazi Husrevbegova vakufa u Sarajevu. Ja kao odgovorni urednik lista »Glasa Naroda«, koji više ne izlazi, žalim, da je u njegovom 189. broju od 2. marta 1910. god. uvršten dopis na 3. stranici »Sa kotar, skupštine t. zv. J. M. 0. u Kladnju«, kojim se vrijeđa čast priv. tužitelja Ibrahima H. Dedića i Mehmed ef. Gjozića iz Kladnja, te Muhamed ef. Fočića iz Olova, jer ja ne znam ništa, da bi priv. tužitelji bilo ma u čem bezčasni bili. Uredni­ štvo je bilo u bludnju zavedeno od jednog nesavjesnog dopisnika, pa sam drage volje spreman predati i evo pre­ dajem zastupniku priv. tužitelja u ori­ ginalu dopis, sadržavajući inkrimini­ rani članak, gdje se vidi i ime pisca. Ja privoljujem, da se ovo moje očito­ vanje oštampa bilo u kom periodič­ nom časopisu, ali pošto sam kao podvornik čovjek bez imetka, ne mogu trošak štampanja na se preuzeti. Ismet Lulić. Oglašujte u „Pravdi" Broj 415/21. Natječaj za Kuršumllju I Hanikah • ■ medresu. —- — Uprava Gazi Husrevbegovih medresa objavljuje da će se popuniti 36 mjesta sa učenicima i to na prijamnom ispitu, koji će se obdržavati na 1. novembra t. g- Moitelji trebaju doći na rečeni dan u 8 sati prije podne i prijaviti se upravi medresa. Da molitelj bude pripušten prijam­ nom ispitu treba da posjeduje slijedeće uvjete: 1. Da zna učiti u Kuranu i da bude svršio narodnu osnovnu školu ili da zna na našem jeziku čitati i pisati. 2. Da ne bude životno doba manje od 12, a više od 16 godina i da bude zdravstveno sposoban. 3. Isto tako ima velija svakog pitomca zajamšiti da će naknaditi višak obskrbnih troškova, što bi iznašali mimo onaj iznos, kojeg mu vakuf daje kao Stipendiju. 4. Primljeni učenici imadu donijeti sa sobom čisto i čitavo odijelo kao i tri para rublja. Umoljavaju se čitatelji, da ovaj na­ tječaj priopće nepismenim roditeljima odnosno skrbnicima za nauku spo­ sobne i valjane djece. □ ■ CD ■ CD e CD В CD a CD u CD 8 CD1 CD ■ CD Oglas. Fdhriha stakla u Paraćinu obnovljena je i počela izradu svako­ vrsne staklarije, osim ravnog (prozor­ skog) stakla, čija će izrada docnije doći. Prima porudžbine i izvršuje ih od­ mah. Vagonsku robu izrađuje i po poslatoj mustri. Pri porudžbini polaže se polovina vrijednosti, a ostatak pri prijemu robe. 310-1-5 MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, jer je jedini spas našeg težaka u za« drugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kuk turnog sela nema ni bogate ni kuls turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplak no: »Središnji savez jugo* slavenskih seljačkih z as druga u osnutku u Šaraje= v u«. OglAŠIVANJE -j u novinama obavlja po- ■ uzdano staro uvedeni I BLOCKNER-OVl zavod za oglašivanje g Zagreb, Jurjevska ul. 31. S Telefon 21—65. :: 8 Generalno oglasno zastupstvo I za preko 10 tu- i inozemnih listova OKOIOBOEOaOSOIO^OEC Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionv ka glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000.000’—. Pričuve preko K 4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu, d. d„ u Sarajevu. Prema zaključku I. izvanredne glavne skupštine našeg zavoda, obdržavane dne 29. maja 1921. pripada starim dioničarima (t. j. onim od I. i II. emisije) pravo opcije na po „Prvoj hrvatskoj štedio­ nici u Zagrebu" preuzete dionice 111. emisije proporcionalno prema posjedu njihovivih dio­ nica t. j. na svakih pet (5) dionica 1. i 11. emisije mogu stari dioničari optirati 4 dionice Hl. emisije uz slijedeće uvjete: 1. Pravo opcije mora se izvršiti do uklju­ čivo 31. oktobra 1921, i to samo kod same Muslimanske Centralne Banke za B. i H., d. d. u Sarajevu ili kod njezinih podružnica u Banjaluci, Brčkom, Bugojnu, Čapljini, Prije­ doru, Travniku i Tuzli. 2. Prigodom izvršenja prava opcije se predložiti dionice ili međutimnice emisije radi označenja, da je pravo izvršeno. Odgovorni urednik: ibrahim Muhić. imaju 1. i 11. opcije 299 3. Potpuna protivvrijednost za sve optirane dionice imade se odmah prigodom izvršenja prava opcije u gotovom položiti. 4. Za svakih K 100'— nominale t. j. za svaku dionicu imade se položiti K 130.-- i K 6 50 za kamate, dakle ukupno K 136’50 po komadu. 5. O uplatama izdati će upisna mjesta privremene potvrde (međutimnice), koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz povrat tih potvrda nove dionice izručiti. 6. Dionice, na koje ne bude do 31.Х. 1921. izvršeno pravo opcije, biće u smislu tačke 3. gore navedenog zaključka prepuštene na upis svakom muslimanu za vrijeme od 1.1X1. do 1ЈХП. 1921., što će biti za vremena posebno oglašeno. Sarajevo, dne 27Ј1Х. 1921. 4—5 Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Ravnateljstvo Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Herceg, u Sarajevu. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. I � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6e14347a726ae9af5abe6c234a0b38a4.pdf 8c7763b5a659967d11fb5b5c249a9f30 PDF Text Text Pojedini broj К. 2-— Р" A VDA Izlazi subetem, utorkom i četvrtkom. Ureduje redakcioni odbor. Pretp-ata: za našu državu godišnje K 200.—, na poia godine K 100.— ; za inozemstvo K 25O - . Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕBroj 109 (347) čekovni račun post, štedionice 1119 Sarajevo, subota 15. oktobra 1921. (11. Safera 1340.) Iza skupštine naše organizacije 6. i /. o. mj. bijahu ovdje u Sara# jc vu na okupu delegati sviju mjesnih odbora naše organizacije, iz pede# set mjesta naše uže domovine do# đoše muslimani u Sarajevo, da ispo# ruče mišljenje i želju cijelog našeg islamskog naroda onoj četi najoda# branijih sinova našega naroda, ko# jima lanjske godine pokloni naš na# rod svoje povjerenje i predade svoju sudbinu u njihove ruke. Iz izražaja tih delegata našega naroda naši poslanici dobiše ne samo zna# ke odobravanja svog dojakošnjeg rada nego i potpuno povjerenje u brizi i čuvanju interesa naših u bu? dućnosti. U prispodobi dosadanjih dviju naših skupština sa ovom sadanjom opažaju se znatni znakovi moralne ’akosti naše organizacije. Dok smo lani u ovo doba a uoči samih izbo# rač vrsto stiskivali naše redove pri# tješnjeni svagdanjim šikanacijama, da u izborima izađemo sa što bo# ljim praktičnim rezultatom, sad nam se ukazuju sve veće i izrazitije želje za slogom i jedinstvom, mje# sto da ta želja popušta, kako su ne# ki umišljeni psiholozi naslućivali. Kad ne idemo u susret neposred# nom kreševu kao što su izbori, ne# ma potrebe ni za jačom i trajnijom slogom, nagoviještavahu loši proro# ci, a osobito, kad su naši poslanici »prodali« naš narod, kako trubljahu drugi. Ali i bez oštra oka dobra psi# hologa more svak da uvidi, da je svijest našega naroda probuđena, da bez obzira na neposredne potre# be sloge i jedinstva razvijena svi# jest našega građanina i seljaka dik# tujc danas potrebu sloge i jedin# stva. A nije to ni najmanje zagonet# no ni nejasno, kad se sictimo pio# dova naše organizacije, plodova na# še sloge, gdje mi muslimani izađo# ) mo na izborima najkompaktniji i dobismo relativno najviše glasovaOsim toga praktični rezultati naše# ga poslaničkog kluba puno pojača# še moralnu jakost sloge uopće, a na# šeg jedinstva nanose. I ’ tim rezmta# tima naše političke borbe ima i tak# vih, koji ne zadovoljavaju u cijelo# sti gotovo nikog; agrar i .unutarnje uređenje države mnogi uopće ne smatraju kavim dobitkom, ali baš za to je taj momenat dokazom, da naš narod, i ako nije zadovoljan s takvim izlazom naše borbe, smatra naše jedinstvo nad tim pitanjima i u našoj šlozi ili neslozi vidi puno veći zamašaj po naš narod od rije# šcnja tih pitanja u kom smislu bilo. Drugi momenat, što nam na sa# danjoj našoj skupštini pada u oči, jest mnogo većr interes našega na# roda prama onom lanjskom u ovo doba. Dok lani u ona kritična vre# mena ne bijahu na okupu poslanici Telefon br. 842. sviju naših mjesta ovdje na skup# stini, ove godine bijahu gotovo svi naši krajevi zastupani. I ovdje tre# ba istaknuti slutnju i nagađanje lo# ših proroka, da narod nenagrađen kako valja rezultatima svoje borbe, bar po svom mišljenju, obično pada u apatiju ili bar u indiferentnost. pa ce se prema tome i ovdje još manje odazvati nego prije nagađaše se kojekuda. Naš svijet tek je na po# četku političke bobe, pa ipak poka# zuje dovoljno interesa za rad i bor# bu svoje zajednice i svakako jc na putu svom jaku i sređenu politič# kom mišljenju. Na skupštini se općenito odo# bravaše dosadanji rad naših posla# nika, po gdjegdje s dodatkom »i ako nijesmo u cijelosti zadovoljni s po# lučenim rezultatom«, svi govornici izražavahu svoje potpuno povjere# nje, a svi kao po dogovoru isticahu kao neotklonivo sredstvo za naš budući rad slogu i jedinstvo. Nijesu stvarani zaključci doktrma-ne važno­ sti. niti su davane ograničene i uko­ čene direktive vodstvu za njenov rad; predanost i potpuno povjerenje u vod­ stvo, koje je zasvjedočilo svojim ra­ đen1, da je pot uno dostojno 'toga već sam, savjetujući mu, da primi upražnjeni radikalski mandat u banjalučkome okrugu, rekao, da ih ima stotine, koji pomoću raznih dnevnica iz državne kase svršavaiu studije, pa i svoje privatne poslove, pa da bi i on mogao pomoću poslaničkih dnev­ nica da dovrši svoje studije u Beču. To je mogao lako učiniti, jer njegova prisutnost u skupštini u ono doba nije bila neophodno potrebna. Tom sam mu p; ilikom spomenuo ljude, koji beru dnevnice u reparacionoj ko misiji, a nijesam spominjao, da bi i on mogao u nju ući, ier znam, da on za to nema potrebne spreme. To je sve, što sam mu kao svom tadašnjem ličnom prijatelju savjetovao, Godina 111. a on to moje prijateljstvo danas kuša da izrabi u sumnjičenje moga javnog rada, o kome nije pozvan ni on ninjegovi prijatelji d* sude, već oni, koji su mi poklonili svoje povjerenje. Uza sve to, što su Suljagini politički prijatelji kušali svim mogućim pošte­ nim i nepoštenim sredstvima, da osum­ njiče moj javni rad, meni su i mojim drugovima predstavnici muslimana iz čitave Bosne i Hercegovine dali povjerenje. Neka g. Salihagić navede samo jedan fakat za svoje sumnjičenje, pa ću mu na sudu dati prilike, da to dokaže. U Sarajevu, 13. X. 1921. Dr. Mehmed Spalio. Ekonomska organizacija u osnutku. Iza glavne skupštine J. M. 0. odr­ naći mjesta i težak i trgovac i obrt­ nik i posjednik. žana je s kotarskim delegatima dne 7. c. mj,. ekonomska anketa u Islam­ Pravac rada do definitivnog osnutka skoj čitaonici (Klubu J. M. 0) na organizacije određen je za privremeni BendbaŠ'. Anketi je predsjedao g Hif- odbor u glavnom u tome, da porad, zibeg Đumišić iz Bijeljine, perovoda oko organizovanja provincije za ek nomsku organizaciju do konsttuir^je bio Abas Ajanović iz Tešnja, a a referent Šemsudin Sarajlić, na­ juće glavne skupštine, da piiredi pre­ rodni p( slanik. Na početku rada usvo­ vila organizacije, koja se imaju na povjerenja, znače, da vodstvo treba glavnoj skupštini .usvojiti i da prikup­ da nastavi svoi rad u onom smijeni, jila je anketa sebi ovaj koji nalazi n jzgodnijim i za muslilja očitovanja zainteresovanih, kop D ’evni red: Klanski dio naroda najkorisnijim. Po 1. Kdsififava o osnutku u načelu; žele postati članovima organizacije i td. vjerenje je tu, a preporuka sloge i U privremeni izvršni odbor izabrani 2. Rasprava o načinu osnutka; jedinstva samo ju č^sta i iskrena želia su aklamacijom gg. Mehmed ef. Jalov3. Pravac rada du definit'vnog i upravo blagoslov kao pooudbina na­ čić iz Konjica, Husein Omanović, Abas šim borcima u tešku im radu za na- i osnutka Ekonomske Organizacije; 4. Izbor privremenog odbora (ili Ajanović, bemsudin Sarajlić, Sejfu rodna prava. Koliko i kakva će prak- ’ tična uspjeha donijeti naši poslanici izvršnog odbora); Arifhodžić, Osman ef. Sokolović, Absvom narodu, to im one tople bratske , 5. Diskusija o načelima »Pravil­ durezak Bjelavac iz Sarajeva i Muriječi ne kažu, ali im ti pojedini prednika«; hamedbeg Sulejmanpašić iz Bugojna. stavnici naših raznih strana i krajeva 6. Odredbe o izboru kotarskih Kod pete točke dnevnoga reda usvo­ te različitih staleža, jasno govore i ekonomskih odbora i općinskih povje­ jila je anketa, da se glavnoj konsti gotovo diktuju: da ostanu zajedno, jer tako — vjeruje narod mogu renika; tuirajućoj skupštini predlože na uv;.oni postići, što se uopće postići može, 7. Odredbe o privremenim financija­ ženje pravila sa ovim princi. mi: d.i a bez sloge — ništa. je ekon. organizaciji svrha u iapred ma organizacije; i Ono iskreno odobrenje dosadanjeg vati gospodaske, privredne, moralne ; 8. Eventualije. rada, ono odano povjerenje u budućem Kod prve tačke dnevnog reda, gdje ekonomsko-prosvietne interese svojih radu naše je poslanike okrijepilo i članova: da su sredstva organizacije očeličilo, a ona topla želja naroda za su uzeli riječ gg. Hasanbeg Salihbeslogu i jedinstvo moralno ih je obve­ gović iz Bijeljine, Muhamed beg Cerić dobrovoljna, koliko ko hoće i može zala, da joj se poklone, da je očuvaju iz B. Novog, direktor banke Omano­ d i noiše ud,ela, upisnina, rezervni fond, i da pomoću nje kao blagoslova na­ vić i drugi i saslušan referat Š. Sarajulošci na štednju kod novčanog zi rodnog dođu do mete, kojoj idu — lića, izjavila se anketa jedno­ voda organizacije, koji se misli na do obezbijeđenja narodnih interesa i glasno u principu za osnutak novo osnovati na podl -zi obligacija, do ostvarenja njegovih idela. ekonomske organizacije. Kod koje će se dobiti za odštetu oduzetih druge tačke dnevnog reda provela se kmetovskih selišta, prihodi od uprave također isrpna diskusija o načinu imetkom, razni prihodi i zajmovi osnutka, u kojoj su učestvovali gg. A. Članom može postati svaki česti: Čočlana. Ajanović, Mehmed ef. Jalovčić iz Ko­ vjek, kojega uprava primi Gosp Suljaga Salihagić smatrao je Organizacijom će upravi,ati glavn i njica. direktor Omanović, Osman ef. za potrebno, da u svojoj brošuri upo­ Sok- lović, Đumišić i dr. i zaključeno skupština Članova, upravno vijeće, iz­ trijebi i privatne razgovore i da ih vršni odbor, kotarski odbori, seoski je, da se ima osnovati jedinstve­ zlonamjerno iskrivi. na ekonomska organizacija općinski povjerenici i nadzorno vijeće. Nije istina, da sam mu ja ikada re­ Svoju svrhu postizavaće arganizacija za svu zemlju, u kojoj će s vremenom kao, da u ovoj državi svako pljačka, izvrtanja činjenica S. Salihagića. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik Pričuve Goo.ooo kruna Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraiievstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice, ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 2U5 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeno. • Brzojavi: Trgouačha banka. Šarajедо. - Interurban telgfon: Ш �Strana 2 Гтоана na način, da će prema mogućnosti svojih sredstava podupirati što veću proizvOdnju, domaću industriju, zajedničku i što bolju prodaju gospodarskih proizvoda i t. d., a nužne kredite u gospodarske svrhe davati samo na potpis dva jamca, davati upute članovima u svima im potrebama, osnivati podružnice i svoie ispostave, dobavljati irn dobra s emena i oruđe i t. d. Kod sedme točke dnevnoga reda izjavili su se delegati najspremnije, da će u svojim mjestima zavesti akciju za osiguranje prvih nužnih financija za pripravne radove oko osnutka organizacije i zaželjeli, da posebnom okruznicom novi odbor obavijesti kotarska mjesta o početku rada za os- 1 I । . 1 1 I ј i I | I nutak organizacije. Muftija Maglajić, koji je u toku vijećanja ankete pridošao, uzeo je u osmoj točci dnevnoga reda riječ i zahvalio se prisutnim na korisnom radu za osnutak ekon. organizacije i iscrp­ nom raspravljanju, koje je od njih na anketi čuo i molio ih, da u radu ustraju, u tome vrlo nužnom radu, koji i poslaničkom klubu leži na srcu, pa ga je i poduzeo i doveo do ove ankete, gdje ga je sada predao narodu, ga ga on sam dalje izvodi kao svoj i za svoju korist! Na to je g. HifzibegGjumišić zaključio anketu i najavio, da će se glavna konstit. skupština ekon. organizabije sazvati čim se pripreme za osnutak potpuno obave. Iz naše organizacije. Konstituisanje Centralnog i Rad* dušno odobrio rad svojih posla* nog odbora. Na svojoj sjednici od nika. 8. ov. mj. ( . O. se je ovako konsti* U utorak. 11. ov. mj.. održali su tuisao: 1 poslanici pouzdanički sastanak u Počasni predsjednik: H. Ibrahim ; Goraždi. na kojem su bili svi gra* Hafiz Maglajlić: dani, a u Cajniču veliki narodni Predsjednik: Dr. Mchmed Spalio: zbor, na koji je došlo pored cjelo* I. Potpredsjednik: Dr. Halidbeg i kupnog građanstva i veoma veliki Hrasnica: broj težaka. I u jednom i u drugom II. Podprcdsjednik: Dr. Abdulah* mjestu dali su birači svojim posla* beg Bukvica; nicima neograničeno povjerenje. Blagajnik: Semsudin Sarajlić. I srijedu 12. o. mj. držali su po* Vođenje tajničkih poslova po# uzdanički sastanak u Foči uz su* \ iereno je privremeno g. Abasu A* djelovanje cjelokupnoga građan* janoviću, dok se to mjesto putem stva i izaslanika seoskih odbora natječaja ne popuni definitivno. naše organizacije. I ovdje je narod Uredništvo organa »Pravde« po* bio jednodušan u povjerenju pre* vjereno je nar. posl. H. Ajanoviću. ma svojim poslanicima i u čuvanju Radni odbor na svojoj sjednici redova organizacije. od 10. ov. mj- konstituisao se je o* Na povratku u Sarajevo zadržala vako: su se gospoda i u Prači i razgovara* Predsjednik Dr. Halidbeg Hra* li sa sakupljenim pristašama naše snica; organizacije o potrebama i željama Podprcdsjednik: Edhem ef. Мш naroda, te o čuvanju sloge. labdić: Na svom putovanju primili su gg. Tajnik: Abas Ajanović: poslanici mnoge molbe i žalbe od Blagajnik: Nazif ef. Svrzo( kao svojih birača. optirani član R. O). Ovo je putovanje našega ministra Min. dr. Spaho i nar. posl. dr. Ha* i poslanika učinilo na naše pristaše džikadić i Omerović u svom izb. o= u ovim krajevima najbolji dojam. Narod je na svakom koraku s odu* krugu. ševljenjem svoje pred* U srijedu u veće povratili su se stavnike. kojidočekivao su mu javno i slo* sa svoga puta u istočnu Bosnu g. bodno. što dosad kod nas. naročito min. dr. Spaho i poslanici gg. dr. u ovim krajevima, nije često bivaloHadžikadić i Omerović Oni su u o njegovim pravima i o svo* r.onedjeljak 10. ov. mj.. održali ve* govorili me radu. like javne zborove u Višegradu i Rogatici, na kojima je učestvovalo »Naša Pravda«. Naša zemaljska cjelokupno musi, građanstvo i vrlo skupština od 6. i 7. ov. mj. donijela mnogo težaka iz ovih kotareva. Po* je zaključak, da se »Naša Pravda« slanici su obavijestili birače o svom ne smatra glasilom J- M. O.. te da dosadašnjem radu i o zaključcima organizacjia nema s njom nikakve zem. skupštine. Narod je jedno* veze. PODLISTAK. krenu, a telegrafski stupovi počeše munjevitom brzinom t'trati pred na­ šim očima. Vlak je jurio brzinom eksMustafa: presa. a mi gledasmo jedan drugoga smijući se od radosti i veselja. U noći pređosmo granicu Beludžis(Nastavak.) tanai četiri dana putovasmo do Kvette. Beludžistan je gorovit i u mnogom Veselju ne bijaše ni kraja ni konca. Mi poskak^smo s deva i pješice pote- sliči na našu Hercegovinu. Po brdima i uz potočiće rastu: ružmarin, lehankosmo. da čim prije dođemo na mje­ der, zimzelen, granat i drugo južno sto, faktički se uvjerimo, da li smo cvijeće i drveće. Sela su obično u po­ uistinu već kod željezničke pruge. To­ ljima i po podnožjima gora. Na po­ lika bijaše čežnja za željeznicom, koja ljima rade seljaci sa parnim plugo će nas eto osloboditi od noćnih pu­ vima, vrhu mašinama i natapaju polja tovanja i onog ljuljanja na devama, vodom, koju izvlači mašina iz zemlje. od nesnosnih vrućina i nepodnosne Po svemu se vidi, da je ovdje uve­ žeđe. Sjećam se dobro, kako moj pri­ deno moderno gospodarstvo. Kuće su jatelj i suputnik Čeh ljekarnik pade pokrivene crijepom i rlehom, a gra­ na tračnice i poljubi ih sa riječima: «Evo novog Bruta«. đene su kao kuće čeških i njemačkih Karavana zaokrenu za stanicu u ! seljaka. Na poljima se pase plemenito polje, gdje se razmjestismo na počinak, ' blago i sigurno je odgojeno u moder nim gojilištima. lako smo putovali cijeli dan i bijasmo Začudilo nas je, kad pokraj svake i umorni i gladni, ipak ne mogosmo dugo usnuti. Lokomotiva je na sta­ stanice u sjevero-zapadnom Beludžistanu vidjesmo veliku kuću-tvrđavu, na nici cijelu noć stenjala i urlikala, a kojoj su i vrata i prozori od Že jeza; rni stiskasmo jedan drugome ruku i Šaptasmo: »eno je«, »čuješ li je«, a zidovi puni puškarnica. Jedan mi Indus reče, da je tako po ćijelom B-■dakle sjutra« i t. d. ludžistanu, jer da Englezi ne vjeruiu Sjutri dan oko podne dođe po nas stanovnicima Beiudžistana i ako bi Englez narednik i pozva nas, da idemo došlo do kakva ustanka ili pobune, na kolodvor. Na stanici bijaše priprava to.su ove kuće-tvrđave zato, da se u Ijen vlak. Tu se sastadosmo s grupom njih mogu skriti Englezi, koji služe na oženjemh izbjeglica, koji su došli iz Željeznici i koj<f bi zatekao ustanak na Mešeda na kolima i automobilima. Sve nas skupa smjestiše u vagone I. i II. putu. Nh Hthrtfbania je živahno i veselo. Inrazreda Nikada neću zaboraviti onaj dusi i Induskinje šeću po stanici, pro­ divni osjećaj, koji me obuze, kad vlak Iz mojih uspomena. Broj 347 Боо’ .ПРАВДА" — Naši dopisi. Maglaj. 9. oktobra 1921. Nije mi namjera, da uzimam ti . zaštitu ispravne državne činovni* I kc, nego mi jc svrha da se radi po* štene i objcktivnnc javnosti kon* i statuje laž, iznesena u broju 201. ' »Srpske Riječi« od 5. oktobra 1921. iz koje sc može čitati intolerancija i i mržnja jednog Cokorilovca prama I državnim službenicima muslimani* ma. I Otkada jc nestalo sa površine I »Kara*Zorc« preseliše se listom svi Ćokorilovci pod okrilje uredništva I »Srpske Riječi«, koja im ustupa pro* stora za sve moguće laži i denunci* jc. Nije se čuditi toj pojavi, jer je njihov učitelj i vođa poznat hvala Bogu cijelom našem kraljevstvu, sa te svoje »vrline«. Njihov je običaj da prate i bilje* žc svaku mjesnu pojavu, ali kod . publikovanja izvrću činjenice, zbog I čega sam i ja sebi uzeo za dužnost I da u svoj tefter kronički golu činje* niču bilježim, kako bi u odlučnim i momentima utukao - pobio - • e* > entualne čokorilovštine. .Anonimni dopisnik inače poznati Cokorilov povjerenik za vrijeme iz* bora, tendenciozno izvrće događaj sa Aganom Arifagićem, jer je to starac neokaljane političke prosio* sli. U petak posteći došao je za vri* jeme »Salle« pred podne pred dža* ' miju, i ugledao je svoje dijete gdje izlazi iz škole, gdje je na pjevanju bilo. Starac želeći da svoje dijete odgoji u moralnom pogledu, pitao ga je. da li se je priredio za džami* je, pa kad dječko odgovori da nije ćušne ga jedanput, u kojem mo* mentu i proto Nikolić pristupi. Po svečanoj izjavi potonjega nije ga Arifagić ni jednom riječju' uvrije* dio, a kamoli da ga je linčovati htio. Obzirom na svečani taj dan nije najispravnije bilo od protoprezvite* ra Nikolića. da upriličuje vježbu pjevanja baš u momentu, kada su muslimani htjeli da obavijaju mo* litvu. Eto taj događaj iznosi Čoko* rilovac lažno^ premda mu je vrlo dobro poznati bilo, da je Nikolić sam molio, da se istraga u toj stva* . ri ne vodi. Gradsko vijeće zaključi u svojoj sjednici, da ustupi jedan dio prosto* rija g. kot. predstojniku Mujezinu* viču, gdje je odobrenjem Pokrajin* ske uprave i ostao par mjeseci, ali čuj Cokorilo! ne badava, nego uz ' određenu platu. Uvjeren sam. da g. kot. predstoj* nik Mujezinović ne bi sigurno sta* novao tamo sa svojom familijom, da je igdje stana naći mogao. Prem* đa jc to anonimnom denuncijantu vrlo dobro poznato, i da općinska ambulansa ni najmanje trpila nije, ipak izlijeva svoju mržnju prama jednom muslimanu činovniku. Da je mjesto g. Mujezinovića tu po* znati srećki načelnik Pupić. to se na javu ne bi iznosilo, nego bi mu sc rade agitovalo, da se nađu žiranti za oduzeti općinski novac. Na ka* kakav prefidan i lažan način prika* zuje oduzimanje zemljišta u Vozu* ćoj, neka posluži slijedeća činjeni* ea: To zemljište nalazi se u općini Gare, u kojoj su naseljeni isključi* vo muslimani i zove se »Garanski lug«. Molitvište je bilo prvobitno uda* Ijeno od tog mjesta preko 2 km i nebivši prikladan pristup, a i bez vode, zamoli već pokojni proto Marković garanske muslimane, da mu dozvole prenos molitvišta tu u (. »Tiranski lug. Preko 30. godina obavljale su se molitve na tom mje* stu. da nikada pritužbe nije bilo proti muslimanima da su obavlja* -nja molitve smetali. Pred 20 godina bijaše projektirana kroz isto zem* ljište pruga šum. poduzeća, koje na istom mjestu napravi i zgradu — i kroz kratko vrijeme proda je ne* kom trgovcu ^erosti koji je o* krenu u birtiju, i valjda ne imajući dosta prihoda proda je već rahmetli Hašim eff. Nevesinjcu. koji jc pre* okrenu u kafanu. Sklopi sa erarom ugovor i plaćao jc najamninu dulji niz godina za to isto zemljište-, ah ■ siromah pred oslobođenje umrije, i iza sebe ostavi neopskrbljenu dje* cu sa sirotnom udovom. Nepoznati pljačkaroši orobiše je u danima prevrata odnesavši joj cijelo njezi* no pokućstvo, zbog čega se pribi sa djecom rodbini Derzić. Da bi bar neku korist imala sirotna djeca od ’ svog imanja od te svoje naslije* đcne kuće odluči rodbina da im je popravi, ali eto Ćokorilovci ne daju, premda ta zgrada kroz 20 ^o* dfna molitvištu na smetnji nije bila. U godini 1919. imenovan bijaše za I privremenog podvornika Suljo Kal* i fić. koji je po pripovijedanju tada« : njeg predstojnika i njegovih na* ■ sljednika potpuno odgovarao svo* joj zadaći. Uzeše ga u vojsku, i nje* i govih troje djece preuze otac mu ; na uzdržavanje. Kada se je povratio iz vojske bi* lo bi pravo zločinstvo, da ga gosp. . kot. predstojnik Mujezinović nije primio ponovno, a uvjeren sam- da to ne stoji ništa do g. kot. predstoj* nika Mujezinovića. Po pisanju ano* I nimnog pisca bilo be opravdano i daklen i potpuno ispravno od gosp! Mujezinu vica, da je kao trećeg po* daju razno slatko voće, istočne slat­ du poia mišice a duga je koliko može kiše i hladne napitke Muškarci bez sakriti grudi K tome se isto kao i muš­ razlike muslimani i pristaše raznih karci zamota-aju u raznobojna platna, drugih indijskih vjera nose raznobojne koja su duga četiri do pet metara, a turbane a mjesto hlača zamataju se široka jedan aršin. One tu originalnu bijelim komadom platna, koji je dva haljinu oblače na se tako, da najprije do tri metra dug a jedan aršin širok. jedan kraj meću pred sobom a zatim Malo bogatiji nose skrojene, široke, zamotavaju oko jedne pak oko druge bijele gaće ili nose bijelo evrbpsko noge, a onda oko pasa, pak preko odijelo. ;ndusi se razlikuju od musli­ ledi i prsiju, tako da drugi krai upravo mana Indusa samo time, što na čelu dotiče kao prekrivač na glavu. Obično imadu namazano u obliku krune ili sve idu bose. Tako se nosi prosti na­ kruga posvetnim bojama njihove sekte. rod, seljaci, radnici, zanatlije i nj hov Boje su razne I upotrebljuju se u vri­ sibjan. Djeca su do šeste i sedme go­ jeme raznih blagdana, te Indusa jeddine sasma gola. Muslimani Indusi i noč vi sretate sa crvenim znakom na svoju malu djecu oblače u haliine. čelo, a jed loč opet sa žutim ili bijelim. Svi su Beludžistanci lijepa visoka sta­ Osim toga Indusi muslimani ostavljaju sa, zagasiti, lijepih crnih kao ugljen na jedini glave nekoliko dugih vlasi, očiju i kosa. Vrlo su simpatični, dobri, koje nikada ne strigu. U Indusa mu­ plemeniti i učtivi. U svemu se njihovu slimana nema onih znakova niti nose vidi ona istočna mirnoća. Bogatiji se naušnice u ušima, kao što čine nji­ nose ljepše i bolje, imaju šta više i hovi sunarodnjaci pristaše zakona I čarapa i cipele, dok obični radnici i Buddi, Brami, Šivi, Višnji i drugih seljaci niti ne mare za ove suvišne bogova. I dijelove odjeće. Isto se tako razlikuje Induskinja ne(Nastaviće se). тпз^п-^тка od Induskinje musliman­ ke. Muslimanka ne nosi posvetnu beju na čelu, Ona nema nakita na prstima □ od nogu niti nosi teške srebrene ili □ □ □ od drugog metala halhale nad član­ . □ □ kom na nogama. Također ne nose □ □ velike zlatne i srebrene prstenove u п □ □ nosu. Sve ovo vrlo rado meću na se □ □ a i ukrašavaju se ovim predmetima u □ dame i djevojke nemuslimanke. Noš­ п □ nja im je jednaka i sastoji se od kratke triko-bluze, kojoj rukavi sižu Sjetite se и �4,47 ЈГиј CipđHa 3 Strana „игА^ДА* — ,rkA7LA dvornika primio Srbina pravo? slavnog Dujka Sirnica. Lažni pisac denuncijant vrlo do? bro poznaje stanje cesta u Maglaj? skom kotaru, da su u potpunom redu, što sc jedino može pripisati ispravnom i intenzivnom radu jed? nog muslimana nadcestarnika g. Ibrahima Hodžića. Nijesam toliko znatiželjan, da li je zbilja g. Hodžić nadcestarnik pitao svoje putare, kad ih je vidio nezaposlene u čar? šiji, ali i da jest dokazuje samo, da jć g. nadcestarniku Hodžiću sa? mo stalo jedino do državnog inte? re$a. Ta valjda je među nama gra? danima kao ispravan i valjan dr? žavni. činovnik poznat g. Hodžić, što će i pošteni i.objektivni Srbi pravoslavne vjere posvjedočiti. Nu g. Hodžić je musliman, a trogodiš? nje naše oslobođenje dalo nam je iskustva, da Čokorilove pristaše ne mogu gledati u državnoj službi mu? slimana — pa bio najispravniji. Za dijeljenje pomoći postradalim od poplave, mislim, da je u stanju odgovoriti g. Mujezinović, jer se je za kratko vrijeme svojeg službova? nja pokazao svijesnim i ispravnim državnim činovnikom. Za događaj s pekarom Edhembega H. Uzeirbe? govića najbolji je svjedok pravori? jek suda, i osuda, pa ako Čokorilo misli, da je u tom bio nekorektnog postupka g. Mujezinović. neka traži uvid rješidbe pravde, koja će ga po? dučiti i kazati mu. da ga je i u toj stvari samo denuncija — laž kao i mržnja proti g. Mujezinoviću vo? dila. Eto anonimni pisce, da li si toliko okorio. pa da ne priznaš, da je ovo sve istina, a da si tendenci? ozno izvrtao činjenice. Radi Ti sa? mo tako po uzoru austrijskom, pa ćeš u istinu biti ožigosan kao i Đor? đe Čokorilo, jer je to samo na uštrb bratstva i sloge. Ta pitaj postupak ispravnih građana muslimana ako ne znaš, da su u najkritičnijim mo? mentima austrijskog režima 1914. spašavali svojoj istokrvnoj braći živote i imetke. Zar Ti ne znaš, ka? ko je starac Osmanaga Bradarić sa ’ drugim muhtarima kresao u lice barunu Ketenburgu — da ne zava? da muslimane i pravoslavne, pa ne? moj da Ti preuzmeš ulogu tih au? strijskih barunčića. Valjda' će Ti ovo biti dosta. Licumjeri oko „Domovine" htjeli bi pod svaku cijenu da naprave raz­ dor u našim redovima, kako bi mogli u mutnom loviti. Stoga i u posljednjim brojevima govore o nekakvim pobje­ dama jedne ili druge struje i o kidanfu s hodžama. Da ne može 'biti govora o kakovoj pobjedi unutar je­ dinstvene organizacije, zna svako, ko je pratio tok i rezultate skupštine. A zlobnu vijest o kidanju s hodžama najbolje demantuje izbor našeg dičnog starine H. Ibrahim hafiza Maglajlića za počasnog predsjednika naše orga­ nizacije. . • ; ; i ! Skupštinski odbor za vanjske poslove. Neuspjesi naše diplomacije, koji su rezultat nesposobnosti poje­ dinih činovnika ministarstva inostranih djela, izazvali su žučnu navalu na našu diplomaciju. Kao sredstvo, da se ona j popravi, još davno je iznešen zahtjev, da se u samoj skupštini obrazuje po­ seban odbor, pod kojega će kontro­ lom stajati ovo ministarstvo. Kako či­ tamo, na zadnjem svome zasijedanju i glavni je odbor demokratske stranke zaključio, da se odbor mora ustrojiti. Borba na Kavkazu. Javljaju iz, Londona, da se u Baku-u (Kavkaz) razvila ogorčena bitka između bolj­ ševika i muslimana. Poslije borbe, u kojoj je bilo nekoliko hiljada mrtvih i ranjenih, muslimani su. napustili Baku. »Lutvo Spaho«. Mi smo već jed? nom rekli, kako »Domovina« nasto? ji skrenuti stvar na drugu stranu, kada nema pravog odgovora na na? šu kritiku. Nas ni malo ne intere? su je, što su se u hvalenju g. Lutve našli zajedno Schmarda i Je fta no? vic, Lueger i Šerif. Mi samo tra? zimo od svake zvanične ličnosti Turski komunike od 5. oktobra: jednak postupak za svakoga i nc ’ Gorski lanac između Albi-Keja, Azitrpimo ničije samovolje. Nas zahi? ! zije i Lutfije,. koji je po neprijatelju ma u ovom pitanju samo to: zašto bio utvrđen, okupiiale su naše čete. vatrogasni komandant šikanira tr? ' Bitka traje u odsjeku Afijun-Kara-Higovce muslimane, naročito sara. Lijevo krilo neprijateljsko bilo je iz naše organizacije, za ne? suzbijeno nakon naše navale u sjekoliko kanti petroleja u solidnom vero-zapadnom pravcu od Eski-Šepodrumu, a pravoslavnim г a? hera. S druge strane iz turskog se d i k a 1 i m a za mnogo veće količi? vrela javija, da su kemalisti zauzeli nc u slabijim zgradama nije ni mu? BiledžiK. kajet. Eto to i ništa više. Predznaci zimske vojne Prema Smušenom učitelju Nekakav cr­ vijestima agencije Anatoii Kemal se vendać, koji se odziva na ime »Jusuf sprema za rat u zimu. U jednoj pro­ klamaciji. koju je uputio vojsci, šef S. Pečenković«, a . potpisuie. »učitelj i nacionalista kaže, da je u bitci kod slušač više oed. škole rastrabuniao se Sakarije vojska spasla otadžbinu. u »Glasu Slobode« o krupskoj skup­ štini dra Spahe. Sve. što u svojoj Grčko povlačenje. Grčka je vojska ograničenosti i tupoglavosti nije mogao produžila da se povlači od visa Sivrida shvati, zbrkao je i pomiješao, te Hisar. Dvije divizije su branile odstu­ servira bijednim čitaocima »Gl. Sl.< panje od Kemalovih irupa. Vojska je kao govore naših poslanika. Mjesto pri povlačenju srušila mostove i že­ da mu na to odgovaramo, mi mu ljezničku prugu, i tako se vratila na samo poručujemo, da se toplo molimo . polaznu tačku istočno od Eski-Šehera. Gospodu, da mu makar malo prosvi­ i Grčke trupe su se takođe povukle sa jetli um. ■ lijeve obale rijeke Sakarije. Po grčkim »Spaho i Muslim. Banka«. »Do? verzijama, grčke trupe su sada zau­ movina« po svom adetu »curika«. zele liniju, na kojoj će organizovati Najprije je tvrdila, kako je Ham? , svoj zimovnik. One su umorne, ali ne obeshranbene, kažu. dija Spaho s a m same at dužan Muslimanskoj Centralnoj Banci ni? Važan savjet u Angori Javljaju šta manje nego 4.500.000 K. Kad I iz Carigrada, da će se uskoro u Ansmo mi to utvrdili kao laž. onda je i gori sastati veliki ratni savjet pod »curiknula« pa veli, da nije doduše predsjedništvom Mustafa Kemal paše Hamdija sam, ali jest »jedan t r? uz učešće Bekir Salih Beja g o v a č k i kon so r c i um u ko? jem su t r i b r t a k a i među njima je sa jednakim dijelom duga treći ortak Hamdija Spaho«. — Mi tvr? ministra prosvjete na pitanje nar. dimo. da i to nije tačno. a neka posl. S. Korkuta o stipendijama. » Domovina« za tu svoju laž — ako hoće do kijameta »nosi punu od? Gospodine poslanice’. govornost«. Šerif efendiji bi dobro Vi ste mi uputili pitanje o razlici bilo, da prikriči svojim špijunima, I u stipendijama, koje daju pitomci? što šn juhaju po tuđim trgovačkim ma pojedine pokrajinske uprave i knjigama, neka bolje zavire, pa da centralna uprava. ga ovako ne nasamaruju. U odgovoru na Vaše pitanje i? mam, рге svega, da ispravim jedno »Spahin agrarni novac«. Kada je Vaše pogrešno mišljenje. Ne posto? broj 102. »Domovine« od 11. ov. ji budžet centralne uprave, nego mj. bio potpuno složen, ostalo im postoje budžeti pojedinih pokraji? desetak redaka prazno, koje je va? na To je vrlo jasno označeno u ljalo čime bilo popuniti. Oni naj? budžetu rashoda Ministarstva Pro? vole, da poklepaju kakvu staru svo? svete u čijem sadržaju stoji: ju laž o Spahama. Kako su priče o 1. Srbija i Crna Gora: Potioreku, o najavljenim a neizne? 2. Bosna i Hercegovina i t. d. šenim »skandaloznim aferama« i Prema tome je i budžet Srbije i drugim denuncijama već otrcane, Crne Gore pokrajinski i trebalo bi povraća se »Domovina« opet na da se upotrebi samo za ovu pokra? »Spahin agrarni novac«, ko misli: jinu. je da li upali. Mi smo dokazali, a i Ртс pokrajinske vlade a sada po? sama »Domovina« priznala, da ni krajinske uprave slobodno raspo? Dr Mchmed, a ni Eehim Spaho ni? lažu budžetom dotičnih pokrajina: jesu primili, a niti će primiti za bilo Ministar se u to nc mesa. Te su u? kakvu svoju zemlju ikakav »agrar? nrave same birale pitomce i same ni novac«. Time je za nas ova stvar završena i mi se ne ćemo na nju i im određivale visinu stipendija. Л? i ko je, dakle, stipendija nedovoljna više vraćati. ! nije krivica ministrova. Što se tiče Uredbe o izjednačenju stipendija, ona može stupiti na sna? gu tek kada novi budžet bude odo? hren, inače, dokle god budu važile dvanaestine staroga budžeta, to je Državni budžet. Kako je poznato, nemogućno. naš budžet ima oko 2 milijarde din Prema podatcima kojima raspo? deficita, pa je to djelovalo i na ovako lažem broj pitomaca po pokrajina? nagao pad dinara. Financijski odbor tražio je od vlade, da bezuvjetno mora 1. Srbija, C. Gora i Vojvodina 472 smanjiti budžet, kako bi izdatke iz­ 2. Bosna i Hercegovina 247 ravnala sa prihodima 'Го jt vlada i 3. Hrvatska i Slavonija 163 učinila, ali je rashod umanjila samo 4- Slovenija 317 za 500,000.000 D. Proračun joj je po5. Dalmacija 79 vraćen s napomenom, ili da ga sama Sem prvoga broja, koji je apso? uravnoteži, t. j. da pojedini ministri lutno tačan u ovom trenutku, ostali svaki u svom resoru reduciraju ras­ brojevi odgovaraju stanju na kraju hode, ili ćo to financ. odbor sam uči­ školske godine i do sada su, vero? niti bezobzirno. vatno. povećani novim pitomcima. Grčko-turski rat. j i ■ ' I ! : i 1 i 1 . ’ j ‘ | ; S. , ' • I , ( Pribićević, Primj. uredništva. Da se mognu pravo razumjeti gornji brojevi o । stipendijama i razlika između sti? pendija u pokrajinskom i Central? nom budgetu spominjemo za sada samo ovaj karakterističan primjer: U budgetu min. trgovine ostala ju poč. ove šk. g. prazna 1 stipendija. Iz ove stipendije dato je osmorici đaka vis. trg. škole u Zagrebu ono? lika stipendija, koliku su dobili o? stali đaci iz pokrajinskog budgera. Odgovor Bilješke. | Nacionalizacija Jajca. 0 ovom pitanju piše se u posljednje vrijeme mnogo u našoj javnosti. Mi smo u svoje vrijeme prikazali tačno stanje ■ove stvari i oprovrgli sve ono, što se je zlonamjerno iznosilo protiv ministru trgovine dru Spahi. Ministarstvo je trgovine u ovoj stvari samo odobrilo povišenje kapitala u cilju nacionalizacije i propisalo tom zgedom mnogo strožije uslove za nacionalizaciju nego su bili oni, što ih je predložio bivši predsjednik zemalj­ ske vlade dr. Milan Srškić. Mi zna­ demo i pravi razlog, zašto se o ovom pitanju u javnosti piše više nego o drugim nacionalizacijama. Kod ove nacionalizacije sudjeluju naime i mu­ slimani i pravoslavni i katolici pojedпако, a to ne ide u račun onima, koji su se navikli, da sami i na svoj način provode nacionalizacije. I stoga svi listovi, koji stoje u službi onih, koji su dosad imali monopol na sudjelovanje kod nacionalizacija, napadaju ovakovo provađanje nacionalizacije. To je sigurno i razlog, da je pokrajinski namjesnik dr. Đurđević pod utiecajem svoje okoline, akt o nacio­ nalizaciji Jajca držao u svojoj ladici vi§H od 3 mjeseca, čekajući zgodniju priliku, kako bi se ova nacionalizacija provela prema ihtencijama njegove na bliže okoline. Da gosp. pokrajinski namjesnik umije kad hoće i brže ra­ diti, najbolji je dokaz, kako je brzo predložio nacionalizaciju Zemaljske banke. Akt o tom predmetu i izrađen je i potpisan i otpremljen u Beograd, i ako je vrlo opsežan i iziskuje više studja, za nepuna 3 sata. Ovoliko pristranosti nijesmo očeki­ vah od g. Đurđevića, iako znamo, da je potpuno podlegao utjecaju svoje okoline. 1 ! i I ■ I ; I Politički pregled. ’ : Medu pitomcima iz pokrajinskog budžeta Srbije. Crne Gore i Vojvo? dine nalazi se priličan broj pito? maca iz ostalih pokrajina, dok o? stale pokrajine nemaju ni jednoga jedinoga pitomca sa drugih terito? Ија. Kad se uzme, pak, odnos između broja pitomaca i broja stanovnika u pojedinim pokrajinama, onda je srazmera ova: Jedan pitomac dolazi na ovaj broj stanovnika: I Srbiji, Crnoj Gori i Vojvođini (5,646.715) na 11.985; u Bosni i Hercegovini (1,876.543) na 7.598; u Hrvatskoj i Slavoniji, sa Prekomurjcm i Kr? kom (2.709.724) na 16.685; u Slove? niji na 3.332; u Dalmaciji na 3.815 stanovnika. Ove cifre jasno dokazuju, da Bo? sna i I lerccgovina imaju srazmer? no mnogov iše pitomaca nego Sr? bija. Crna Gora i Vojvodina. Kada sc. uzeto, ima na umu da su ovi daći, izbegli iz Srbije i Crne Gore za vreme okupacije, bili dr? žavni pitomci i da je njihov broj pri povratku u otadžbinu iznosio preko 600 onda sc vidi da je broj pitomaca u Srbiji stalno smanjivan dok je u ostalim pokrajinama stah no povećavan otuda je i došlo da je jednome pitome u iz Srbije. Crne Gore i Vojvođine sada moglo dati godišnje 631 dinara a u ostalim po? krajinama nije- Zbog te razlike ja sam i tražio da se u LTedbu unese odredba, da Ministarstvo u buduće daje stipendije za sve pokrajine i da one budu izjednačene. No kako je budžet iz 1920. 21. produžen još za 7 meseca to ja nisam bio u mo? gućnosti da te odredbe odmah pri? menim. One će biti primljene tek kad stupi na snagu budžet za 1921. 22. godinu, osim ako bi se o? dobrio naknadni kredit za to. Primite, gospodine poslanice, i o? vom prilikom uverenje o mom od? ličnom poštovanju. Zastupnik Ministra Prosvete Ministar Unutrašnjih Dela. Odgovor i ministra za agr. reformu nar. posl. Ajanoviću o povraćanju ut< ka pro­ tiv presuda kot ureda kotarskoj agrarnoj komisiji. i | 1 ! 1 : Gospodine Poslanice1 . Na Vaše pitanje od 30 jula ove godine o radu Agrarne Direkcije u Sarajevu, čast mi je na osnovu pro­ vedenih izviđa odgovoriti sledeće: Po naredbi od i0. juna 1921. god. o provađanju uredbe o postupanju s beglučkim zemljama u Bosni i Herce­ govini od 12. maja 1921. god. mora Agrarna Direkcija sve tekuće sporove, koji su rešeni u 1. molbi po ustano­ vama beglučke uredbe od 14. februara 1920. god. i na koje je podnesen utok (Žalba) iza stupanju na snagu nove beglučke Uredbe od 12. V. ove godine vratiti na postupanje po pomenutoj novoj Uredbi, jer je sada propisan tačan postupak, po kome se agrarni sporovi imaju rešavati. Ovaj način postupanja je sasma opravdan, jer se Uredoom od 12. maja 1921. god. o postupanju s beglučkim zemljama dotični odnosi definitivno regulišu putem novo ustrojenih agrar, vlasti, koje imaju svaki slučaj tačno eventualno i na licu mesta raditi i doneti odluku onako, kako to propi­ suje gore citirana Uredba od 10. VII. 1921. god., dočim je postupak po Uredbi od 14. februara 1920. god. bio dosta neobređen i nije poučao dovoljno jamstva zaštite prave jedne i druge stranke. Što se tiče navedenog konkretnog slučaja Sulejmana Hafiza Užičanina u Tešnju, postupala je Agrarna Direk­ cija i u tom slučaju po gornjim prin­ cipima. �„ПРАРДА” Страна 4 Strana Primite. Gospodine PoslaniČe. uverenje moga poštovanja. Ministar za Agrarnu Reformu K. Lj Miletić s. r. i ! I ; ! Domaće vijesti Bolest min. dra Karamehmedovića kreće na bolje, lako je tempeiatura bila jučer u podne 38 2, ipak nema opasnosti, da bi se bolest mogla komplicirati. Ministar pravde g. Đuričić o na­ šim sudovima. U razgovoru sa su­ radnikom »Balkana« min. g. Đuričić je među ostalim rekao i ove dosta laskave riječi o našim sudovima: »Najpre sam izvršio inspekciju sviju su­ dova u Bosni. Tamo sam naišao, u prkos poslijeratnih prilika, na vrlo dobro uređene sudove.« Državni tečajevi za krojenje ha­ ljina. Kako saznajemo, povjereništvo za ( brt i trgov.nu otvara 17. oktobra o. g. dva tromjesečna tečaja sa kro­ jenje haljina za žene i djevojke iznad 16 godina. Jedan će se tečaj držati u zgradi ženske stručne škole u Mis Irbinoj ulici, a drugi u zgradi musli­ manske više djevojačke škole u Kečinoj ulici od 2-4 sata poslije podne. U svaki će se tečaj primiti po 30 po­ laznica, a mogu ga pohađati samo one, koje već znadu šivati, a svršile su barem 4 razreda csnovne škole. Nastava je besplatna. Polaznice imaju same nabaviti potrebni pribor i mate­ rijal. Upisi se primaju u spomenutim školama od 13. do 15. o. mj. od 3 do 5 sati poslije podne. Ova inicija­ tiva povjereništva jeste za svaku po­ hvalu. | I I । i i I 1 i i I 1 I i t I i ! I i ] I Zakletva rezervnih oficira. Go? I spoda rezervni oficiri, koji su u na­ šu vojsku primljeni, a koji do sada zakletvu još nisu položili, moraju se u nedjelju dne 16. ov. mj. kod komande vojnog okruga. Logor Re­ genta Aleksandra, prijaviti tačno u S časova radi zakletve. Oni, koji imadu uniformu, mogu u istoj doći. Društvo crvenog krsta. Na skup­ štini članova Društva Crvenog Krsta Srb?, Hrvata i Slovenaca, održaioj 2. oktobra o. g izabrani Oblasr.i Od­ bor konstiiu'-ao se je u svojoj sjed­ nici od li. oktobra ovako: za pred­ sjednika izabrdii je dr. Uroš Kruh, za potpredsjednika Mahmud ef. Bahtijarević, za poslovođu dr Fra Augustin ĆiČić. za blagajnika Rihard Stefani. Ostali članovi Odoora jesu: Dr. Vita Alkalaj, dr. Aleksander Bebic, Edhem B'.čakč ć, dr. Luka Čabrajić, dr. Mustafa Denišlić, Stevo Prnjatović, drŽarko Ruvidić i inž. Bora Stefanov ć. Štednja sitnih marki. Da se po? trošnja pismovnih maraka od 5, 10, l(i i 69 para svede na najmanju mjeru, p. t. direkcija moli p. t. op? Gnstvo da u interesu erara takove marke upotrebljavaju samo kad ih baš treba, a da upotrebljava za Irankiranje preporuka za unutraš? njost marke od 75 para, za ino? stranstvo od 2 dinara, za dopisnice ak privatnog izdanja marke od 30 para za unutrašnjost, a od 50 para za inostranstvo. i । i . | , I 1 | I 1 i I । 1 i I i Nastavak rasprave protiv atenta­ j ti ra pok min Brašković«. 10 ov. mj. u 8 izjutra nastavljena je rasprava ■ 1 pod predsjedanjem dra Vaića. Najprije obrana stavila nckol ko pitanja na Čolakovića, a onda počinje preslušavanje Nebojše Marinkovića, stud filozofije u Beogradu. On je razumio optužnicu, ali se ne osjeća krivim. Ne poznaje nikoga od optuženika, pa se čudi, kako je postavi icn na optuženičku klupu. Predsjedatelj mu predočuje isk z opt. Nikole Petrovića, iz koga proizlazi, da su se morali p znavati, on niječe, da se je ikada s ovim vidio Priznaje, da je stupio u komunističko studentsko udruženje, te kritikuje Ježim. kr toga je predveden atentator Alijagić. Pri odgovaranju ,e nervozan i agresivan. Odgovori su mu u protislovlju s pnjašn:im iskazima u istrazi, naročiio u pogledu Čolakovića. Optužniču je razumio i osjeća se krivim. što je kao čovjek ubio čovjeka, ali kao komunista vršio je svoju dužnost i ne osjeća se krivim. Na misao atentata došao je sam bez ičijeg nagovaranja. Optuženi Čolaković i Lopandić su se s ndme samo slagali u tome, da je atentat potrebno izvžsti, ali ga naručili nipošto nisu. Na primjedbu državnog odvjetnika, da je od njih dobivao novaca, lecne se uvrijeđen i usklikne jakim tonom: »Mislite zar, da sam se ja dao platiti«. O samom atentutu iskazuje mirno i sabrano onako, kako je to već u istrazi ispripovijedano. U Delnicama je našao Draškovića jednog jutra u parku, ali nije htio na njega pucali, jer su s njime bila n*egova djeca, pa mu ga je bilo žao. Drugi dan ga je opet našao u istom parku, gdje sjedi na jednoj klupi i čita novine. Do njega je sjedio jedan dječak. Kad se približio do pok. min-stra na tri koraka, izvadi revolver i opa’i, koliko se sjeć?, sa­ mo jedndm. Nije imao namjere, da ga baš — ub je, a to se vidi po tom, što nije više pucao, kad je Drašković ustao i potrčao za . njim, a po čemu je za­ ključivao, da je ostao živ. Njemu uopće nije bilo do toga, da — ubije, nego da atentatom postigne glavnu svrhu, za kojom je težio, a to je — ukinuće Obznane. Za to nije bila po­ trebna baš smrt. Ve i, da mu nije bila namjera ni da pobjegne, jer je on stao na poziv detektiva i odbacio re­ volver, a da nije ni čuo pucanj ovoga, niti je osjetio da je ranjen. I njemu je bilo do toga, da se stvar pred javnost iznese i atentat opravda. Svoje sadanje protuslovne iskaze sa iskazima u istrazi tumači tim, da je nakun uhićenja bio batinan na poličiji, da je bio strahovito deprimiran, usli.ed čega je mogao reći štošta, što faktično ne stoji. U 12 sati i 35 časaka predsjedatelj je prekinuo glavnu raspvavu i odredio nastavak za 11. o. mj. u 8 sati prije podne. Sklapanje novog zajma u ino zemstvu. Doznaje se iz pouzdanog izvora, da će ministar financija dr. Košta Kumanudi polovicom slijedećeg m eseca otputovati u inazemstvo glede zaključenja jednog većeg zajma na račun naše države. U posljednje vrijerr-e učinjeno je našoj državi više ponuda sa strane Engleske, Francuske i Holandije. Ove se ponude imadu još uzeti u pretres. Ministar financija otr utovaće najprije u Pariz, a zatim u London. Uspjeh liječenja u oporav lištu Sreske Bolesničke Blagajne »Kasin do«. — Od 15. augusta do 15. sept. t. g. bilo je u liječenju članova Sreske Bolesničke Blagajne iz Sarajeva 35 i Р>пл’ 34 7 ^roj - „PRAVLA" . to 11 muških i 24 ženskih. Članova 1 drugih bolesničkih blagajni bila su I 2 muška, i to i iz Zagreba i 1 iz Travnika (Zenice), porodičnih članova I osiguranika bilo je 12 i to 11 ženskih I i 1 muški. Privatnih je bilo 17 i to i 4 muška i 13 ženskih. Po starosti bilo je do 15 godina 15, od 15 do 20 go। dina, 24 od 20 do 30 godina, 21 pre­ ko 30 godina 6. Svi su sc oporavili I prim:etno, mnogi su dobroga izgleda, a svi su osim jednog dobili na težini. 1 Mjerenje pri otpuštanju iz oporavilišta I kod njih 24 Dokazalo je ove rezultate: i kod 1 nikakav porast, kod 1 p -rast, 800 gr., kod 4-ce porast po 1000 gr., kod 3-ce po 1500 gr., kod 1 1800 gr., 1 kod 5-ce po 2000 gr, kod 1 2500 gr., I kod 4-ce po 3000 gr., kod 3-ce po 4000 gr, kod 4 60( 0 gr. Već u ovom vremenu oporavilište i je posjetilo mnogo gosti kako od cnih od posj' tnika bolesnika, tak » i izletnika. । SluČa , koji nije na vazi dobio, usli­ jedio jn u glavnom za to, što se nije j pridržao reda i uslijed trošenja alko’ hola i ostajanja u veče u obližnjoj prljavoi gostionici. Za to je i otpušten , iz oporavilišta. i Prema tome rezultati su potpuno povoljni. Sreska Bolesrička Blagajna nada se, da će i preko zime držati u oporavilištu kojih 50 bolesnika, naroI čito onih, koji su slaci a kod kuće nemaju ni zdrava stana ni dobre hrai ne. Jesenas, preko zime, i na proljeće, Blagajna želi da uredi modernu kuhi1 nju, prostranu salu za jelo, čitaonicu, veliku banju i sunčanu banju, i ako ti radovi budu na proljeće dovršeni, u oporavilište će se uz sve pogodnosti moći primiti 200- 300 osoba, i to ve­ ćinom članova Blagajne kojima treba oporavka, a moći će se primiti i pri­ ličan broj nečlanova, privatnih osoba, i to uz srazmjerno umjerene cijene | Ovogodišnji probni rad u oporavi­ lištu u Kasin-dolu (Kobilj-doluj zadc. voljio je kako sve one koji su tamo bili na oporavku, a isto tako i našu | Bolesničku Blagajnu, koja se dala na ovaj veliki posao i Ona neće žaliti ni truda ni sredstava u koliko ih bude imala da ovo oporavilište učini što ko­ risnijom ustanovom kako za zdravlje svojih članova, tako i za podizanje opšteg zdravstvenog stanja u Sarajevu i okolici. Razum je se, ona u tome poslu mora reflektirati i na moralnu i materijalnu pomoć nadležnih d-žavnih i sucijanih faktora, a i same javnosti. Zabrane izvoza životnih namir­ nica, što su ih odbori za suzbijanje skupoće u pojedinim krajevima odre­ dili, ukinulo je ministarstvo soc. po­ litike r. spisom, kojim je objasnilo, da odbori nemaju prava na to. Ujedno je pozvalo ministarstvo one, koji su odredili te zabrane, da iste odmah skinu. Unska željeznica. Dalmatinskom namjesniku g. Metličiću poslao je min. saobraćaja g. Uzunović ovaj brzojav: »Vijesti, da vlada ne namjerava svrša­ vati ni ličku ni unsku prugu neis­ pravne su. Objavite, da su takove vijesti tendenciozne, pošto se održava licitacija za Ličku prugu, pri kojoj i konkurišu i neke splitske firme. A trasiranje Bihać—Zrmanja već je izdato. Lička pruga gradit će se bez I odlaganja iz unutrašnjeg zajma, a I gradnji Unske pristupiće se iz istoga zajma čim projekt bude izrađen«. Za primanje željezn. materijal«, koji nam ovih dana predaje Njemačka 1 na ime ratne odštete, obrazovana je , u ministarstvu saobraćaja naročita 1 stručna komisija. Trešeljak. Mjesto odgovora. Meni jednako rastu zazubice za poslaničkim dnevnicama i ministarskim plaćama: stoga i. kad spavam, eve o njima sanjam, računajući, koliko ko prima. Hej mandatu, željo pusta : Šerif Zubari. Molim Te, dragi abbahina, nemoj da bi seu svojim tlapnjama prevario, pa počeo računati,, koliko sam ja primio kao predsjednik vlade. Lijepi Milan. Mjesto da u izvještaju javljam, kako su me seljaci u Bojeznoj najurili sa skupštine, rade iznosim opise seoikih škola, što saru ih na putu vidio. Dr. VasUi Popović. Drž-ći se one „do tri puta Bog pomaže'1 т ja evo već treći put donosim, da se Ajanovića nije niko osvetio kao Korkat. Valjda će se ma­ kar jednom ko emilovati, da mi se nasmije. St/epQ Kobasica. Oglašujte u „Pravdi" Traži miesto imama i vjeroučitelja H. Muharem Golo iz Bjelimića.kot.Konjic. Reflektira i na selo, koje ima pored džamije i školu. Preko trideset god na bio je imam, školski vjeroučitelj i sibjan mualim po raznim mjestima. — Pob iže oslove službe i plaću prema sporazumu na gornju adresu. ТДРЕТДН i DEH0H3TEH preuzima s e vrsti tepetarskih pjslova uz umjerenu i solidnu cijenu. — Posao tačan i soFdan. :: miLBJ! LPMIH - TEREZIJfl 3S. M ševi, štakori, stjera i žohsri i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12’—, za štakore K 16 —, za žohare ruse i Švabe oosebnojake vrsti K 25—. Osobito jaka tinktura za stjenice K 1> —. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’ — i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12’—. Mast za ušf na blagu K 5‘— i 12’—. Prašak proti mrava K 10’— i 26’ - . Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. J (i п k e r, Zagreb br. ’6. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popusti OgiAŠlVANJE « u novinama obavlja ооuzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul 31. :: Telefon 21—65:: Generalno oglasno zastupstvo V za preko 10 tu-i inozemnih listova Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni- ka glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000 000’—. 1-14 Pričuve preko K4,000.1100. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik ibrubim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. v Jadnik: Centralni UUImm J. M. U. štampariji* D. i A. Kajon, Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5ad3141a237b24fe9a294c60c2f1acde.pdf de85f0dbb83573addec97d534cc68425 PDF Text Text po* MUNA u GOTOVU PLAĆENA. pojedini broj K 2‘— Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. глла Telefon br. 842. јУГОСЛABEHCKE муслиманске организације. Broj 110 (348) čekovni račun pošt. štedionice 1119 Sarajevo, utorak. 18. oktobra 1921. (14. Safera 1340.) Povodom saziva skupštine, Predsjedništvo zakonodavne skupštine pozvalo je preko mini« starstva unutrašnjih djela narodne poslanike, da prisustvuju sjednica« ma skupštine, koje će početi 20. ov. mj. u 10 sati izjutra s dnevnim rc« dom: I'tvrđenje dnevnoga reda. Interesantno je posmatrati tim povodom političke prilike, pod ko« jima bi imalo otpočeti zasijedanjeOsnovna karakteristika njihova jest neizvjesnost. Neizvjesnost i neodređenost u vladinim ' partija« ma, neizvjesnost opozicije. Posto­ jeći spor između radikalne i demo« kratske stranke nije definitivno ri« jesen, on je samo zatrpan. Na zad« njim pregovorima između delegata obiju partija mogao se je samo ug« laviti sporazum o najvažnijem ra« du zakonodavne skupštine. Đo oz« biljnog i trajnog sporazuma nije moglo doći, jer radikali neće nika« ko da pristanu na zahtjev' demo« krata, da se ovi jasno opredijele u pitanju akcije Stojana Protića, a to bi bila jedina baza, na kojoj bi se mogli povesti pregovori za stalan sporazum. Pored toga spora između ovih dviju najjačih guvernamentalnih partija, postoje i drugi sporovi u« nutar pojedinih partija. Pored istu« pa Stojana Protića ima i drugih struja u radik. stranci, koje hoće bezodvlačno kidanje s demokratima i koji ne samo da se ne slažu s taktikom rađik-Jnog v’odstva nego se razilaze i u principijelnim pitanjima. U demokratskoj stranci isto tako vrije. Najozbiljnije se govori o is« tupu bivšeg hrvatskog bana dra Tomljenovića iz demokratske stranke i o pristupu njegovu radi« kalima. S time se dovodi u savez I put dra V. Janjića, sekretara radi« kalne stranke u Zagreb. I grupa si« bijanskih demokrata, što se kupe oko »Videla«, nezadovoljna je s vodstvom svojim, a naročito s mi« ništrom Pribićevićcm, i oni misle u najskorije vrijeme da otvoreno is« tupe sa svojim zahtjevima. Ni kod opozicionalnih stranaka ne izgleda bolje. Neprestano se go« vori o hrvatskom bloku, ali njega u istinu nema. On se bar ne vidi na djelu. Njemu nisu pristupile ni sve hrvatske stranke. Nu kad bi i to bilo, hrvatski blok nema je« dinstvene ideologije, nema jedin« stvenog naziranja ni na današnji .položaj a nema ni jedinstvenog pro« grama za budući rad. Izjave dra Korošca, predsjednika »Jugoslaven« skog kluba«, što ih je dao onomad« ne saradniku »Večernje Pošte« jas« no to svjedoče. Akcija g. Stojana Protića, koliko« god zauzima sve veće dimenzije, o« . | ј j I i ' ■ i i I na nema preciznih forma. Njegovi razgovori s hrvatskom opozicijom nisu doveli ni do kakovih pozitiv« nih zaključaka. I hrvatska opozici« ja i Stojan Protić slažu se samo u negativnom; u rušenju današnjeg režima. Ali bili se i kako bi se oni složili u konstruktivnom radu, o to« me jamačno ni oni nisu na čistu, Stoga je i težište njihova rada prc« neseno na drugo polje. Dok se je dosad govorilo samo o reviziji Vi« dovdanskog ustava, danas se to ne naglašava toliko, koliko revizija narodnog ujedinjenja i vanjska po« litika. I tom se koraku može vidjeti samo povraćanje u abstrakt« nost. 1 odsustvo Kraljevo iz države vr« 10 mnogo pridonosi neizvjesnosti u našem političkom životu, a da i ne govorimo o financijalnoj krizi, u koju smo zapali. Pod takovim izgledima imala bi se sastati zakonodavna skupština. Da ona neće biti sposobna ni za kakav pozitivan rad, više je nego sigurno. Stare zadjevice i sporovi ne samo da se neće ukloniti, nego će radi nabujalih strasti, koje si-, za vrijeme skupštinskog odmora bile prekrivene, rasplamtjeti se još više., loga je jamačno švijčstan i sam g. Pašić, koji je nastojao da saziv skupštine odgodi što je moguće da« lje, a onda da pođe u Pariz. Kako prema ustavu skupština ne može dalje od 2(1. o. mj. ostati od« godena ukazom, ova će se tada mo« rat sastati, ali joj neće ništa drugo preostati, nego da sama sebi pro« duži odgađanje. Tako će se jedino moći održati zatvoren ventil, kroz koji sc je imalo ispustiti na polje svo nagomilano nezadovoljstvo. Naravno posve je drugo pitanje, je li to pametno i po državu kori« smo. Mi smo već u par navrata gcvorili o tome i jasno rekli, da je upravo po državne interese štetno odlaganje ri jesenja ovakovih pita« nja. Pogotovo kad nezadovoljstvo na sve strane sve to više raste. Noje­ va taktika zagnjurivanja glave u pijesak, da se ne bi vidio faktični položaj. nije nigdje pametna, a u о« vako nesređenim državnim prilika« ma ona je opasna. i i 1 ; i ' ' i [ I I j | I 1 Suljagino sočinjenije. Već davno naviještena brošura S. Salihagića, za koju je rekao, da će sadržavati njegove poglede o pol. pri­ likama našim, napokon je izašla. Mi smo kao i mnogi drugi očekivali, da će to biti knjižica ozbiljna sadržaja. Ta to je umni produkat čovjeka, koji ! se već desetak-petnaest godina pro- I fesionalno bavio politikom! Međutim, , šta vidimo? Cijeli taj pamflet protiv , naše organizacije ispunjen je babijim pričanjem, pa čovjek odmah dobiva dojam, kao da su to naklapanja i ! trač kakove brbljave palanačke tetKe, | a ne političara, koji je doskora bio i ; nar. peslanik. Stoga bismo mi preko cijelog tog I sočinjenija prešli s jednim gosparskim gestom, kad bismo znali, da će ono . doći u ruke samo zrelih i razboritih ljudi, koji će znati prosuditi i ocijeniti 1 tu bljezgariju. Ali kako će Suljaga po svom starom adetu »rasturiti knjigu na sve četir’ strane«, mi želimo da se s njom pozabavimo i da upozorimo na Suljagino izvrtanje činjenica i ri­ ječi. Napominjemo odmah, da Suljagin | zahtjev, da se potpišu stvari, koje iz­ laze u »Pravdi«, nema mjesta, jer se j tačno zna, ko stoji iza »Pravde«, u | čije ime ona govori i ko odgovara za njezino pisanje. To sve zna i Sol.aga, I pa njegov ovakav zahtjev može se I samo smatrati kao utopljenikove hva- i tanje za slamku. Mi ćemo se ovdje osvrnuti samo 1 na njegove najslavnije izvode, jer na svo njegovo naklapanje, koje opsiže preko 30 stranica, niti imamo vremena, i a niti ćemo da trošimo prostor lista j na njihovo pobijanjeGovoreći u predgovoru o svome pi- | srnu g. PaŠiću, veli i ovo: »i ako sam u tome pismu nastojao i suviše I da poštedim vodstvo J. M. O., ipak su se oni« itd. Koliko je on šte­ dio vodstvo J. M. O., neka potvrde riječi njegove iz tog pisma: »Ja tu odgovornost prepuštam onim ljudima iz vodstva J. M. O., koji su se — čini mi se — naučili kupiti mrvice s.a vladina stola, — pa ma čiji stol bio — i čija se politička mudrost sastoji u odstupanju od svega onoga, što su svojim izbornicima obećavali«. Ako g. Salihagić smatra, da to znači Šteđenje vodstva J. M. 0., onda mu mi faktično ne možemo dokazati protivno, , jer je to stvar shvaćanja političkog ' morala, stvar odgoja, ukusa i obrazo­ vanosti. Ako Suljaga smatra, da se vodstvu jedne partije, koja je sve sile upotrijebila, da se što više zaštite in­ teresi muslimana, i to upravo u borbi s njegovim političkim drugovima iz j radikalne stranke, smiju dobacivati ovakove podvale i da organ te partije ne treba dostojno reagirati na njih, onda ga mi vrlo Žalimo, što u svojoj umišljenosti, ograničenosti i bolesnoj ambiciji ne vidi tu absurdnost. Sofisterijom, dostojnom i svojstve­ nom samo jednom Suljagi Salihagiću, nastoji on, da našu argumentaciju nje­ gova polaganja mandata obori time, što mi nismo iznijeli original brzojava, kojim je on pozvan na polaganje man­ data, nego izjavu dra Janjića, sekretara radikalne stranke, u kojoj se potvrđuje po nama iznešeni sadržaj i I Godina III. smisao brzojava, lako zaobilazeći kao mačak oko vrele kaše, Suljaga sam iznosi u svojoj brošuri taj brzojav, iz koga se jasno vidi, da smo potpuno tačno tvrdili, da je pozvan, da dođe u Beograd vršiti svoju dužnost ili da položi mandat. Taj brzojav, odštampan na strani 6 pamfleta »Pravdašima — malo odgovora«, glasi: »Molim izvestite narodnog poslanika Suljagu Salihagića da odmah dođe u Beograd, inače neka podnese ostavku na man­ dat«. Suljaga se je htio različitim ma­ kinacijama i smicalicama izvući iz škripca, pa je kategorički tvrdio, da on nije dobio tog brzojava. Nu ako ga on nije u ruke dobio, brzojav je na njega bio uperen, iako je poslan našem poslanstvu u Beč, da ga SuIjagi saopćiMi ćemo i kasnije imati priliku, da konstatiramo, kako Suljaga nastoji suštinu stvari, na koju mi polažemo naročitu i gotovo jedinu važnost, da zabašuri, a da nađe izgovor u kojekakovim sporednim, čisto formalnim stvarima. (Nastaviće se). Gdje je pravda? Svaki dan izbijaju sve čudnovatije pojave u našoj mladoj državi, o ko­ jima moramo i te kako voditi računa. Za pravo ne možemo, da se snađemo u današnjim rastrovanim prilikama i ne znamo, šta bi radili i o čemu bi prije počeli pisati. 0 čemu danas pi­ šemo. trebalo je da je već u najboljem redu, jer to nije interes samo poje­ dinaca već opće narodni. Da se danas bavimo ovom temom, daje nam povod Bileća. Ona Bileć?, o kojoj smo mi toliko pisali i upozorovali pozvane faktore na prilike, koje vladaju tamo, a naročito od god. 1919. do 1921., te nemamo namjere, da ih ponovno prikazujemo. Bivša ona ubava nova varošica Bileća, koja je od nazad 3 god. posve u napredovanju stala, a razlog je, da joj je oduzeto ono, Što je imala i što se predviđalo, da će imati. Narod cijelog sreza bez razlike vjere posvema je za vrijeme rata stra­ dao, a razlog silnog stradanja bile su ratne operacije. A i nakon oslobođenja nije ostao pošteđen od pljačkaša, a naročito muslimansko pučanstvo, koje je silno opljačkano od god. 1919. Sve, što je imao narod bilećkog ko­ tara, izgubio je. Življenje je narodu bilećkom jedino bilo osigurano zara­ dom sa vojništvom, a toga danas nema. Silni vojnički logor, koji je uzor svim vojnim logorima u B. i H ; da nas je tako zapušten, da izgleda kao kakva pustolina. Vojske nema, a niti šta drugo u njemu. Sve molbe bilećkog naroda, kao i deputacije, koje je siromašni narod slao u Beograd i Sarajevo, da bi se Muslimanska trgovačka I obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna« Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve Životne namirnice. ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banha, Sarajeno, - Interurban telefon: Zl¥ �ПРАВДА’ — PRAVDA Strana 2 Страна Bileči u daljn’em napredovanju pomoglo, ostale su do danas bez ikakva uspjeha. Tražilo se vojske, srednju školu, škola po selima, ali sva obe­ ćanja odlučujućih faktora ostala su samo puka obećanja Sirotinja, koja je izgorjela i opljačkana do gole duše, ne pomaže se, za nju se niko ne brine. Uzmimo za primjer nesretne Jaganjce, o kojima već toliko pišemo. 1 dan danas ova se sirotinja nalazi u gradu Bileći na teret drugim, a vlast na njih glave ne osvrće. A na žalost drugim, koji su dobro situirani, koji nijesu niti za vrijeme rata, a niti kašnje stradali, daje se pomoć i to još kakva pomoć. Jedan dobiva, ko­ liko bi bilo dosta za 24 familije Ja­ ganjaca. Silne barake u vojnom logoru, sada se dijele agitatorima radikala. Jedan ovakav ovih eje dana dobio 3 barake iz vojnog logora kao pomcć, a za koje se računa da će u najgorem slu­ čaju uzeti pola m i 1 i j o n a kruna. Pitamo gospodu odlučujuće: Šta je Tomo Vučković prije rata imao, a kakve je usluge učinio, da mu se ovakova pomoć daje? Držimo, da ima puno zaslužnijih, koji su sve svoje žrtvovali za ostvarenje ove države, pa šta im se dalo? Ništa ! Zar ne bi pametnije i praved­ nije bilo, da su se ove barake dale postradalim muslimanima Jaganjcima, pravoslavnim Babićima, Radmilovićima, Albijanićima i drugim. Sirotinja ska­ pava, a buržoaziji se pune džepovi. Bileća ima oko 800 dobrovoljaca, koji su krv lili za slobodu, a među njima ima dosta i takvih, koje bi tre­ balo u obzir uzeti, kad se zna, da su oni kao i njihove familije, koje su od . bivše crno-žute aždahc progonjene, ■ posvema stradali. Pa zar ne bi pravije bilo, da su se ove barake dale ovim jadnicima? Pa uzmimo taoce i internirce. Čime su do sada pomoženi? Zar je T. Vučković zaslužio toliku pa­ I žnju između, kako navedosmo, silnih I dobrovoljaca, taoca, interniraca i one silne stradale sirotinje? Kako se go­ vori. isti je prije kratkog vremena još . nešto dobio. A šta. to zasad nek i stoji. Za vrijeme kapitulacije Austrije, kada su razne crnogorske čete došle u Bileću, na nalog narodnog vijeća morao je Gavrilo Dželetović, Mahmud Kreso četnicima dati kruh, a Petar Kapor meso. Pomislite ovaj trošak, koji iznosi oko 70.000 K, a za koji se je obvezalo Nar. Vijeće platiti, do da­ nas se ne plaća. Usprkos požurbi i I molbi, odgovor j’e, da se nema novaca. Zar ne bi bolje bilo, da se jedna ba­ raka dala ovim ili prodala, pa da se dug sirotinji, koji je u 1918. g. značio | puno, 70.000 K. plati? Zar ne bi bolje i za državu i za i narod korisnije bilo, da se srušene škole u Fatnici i Planoj pa makar i od samih daski dograde? Kad sve ovo znamo, da je sušta | istina, te kad znamo, da Vučković već prodaje barake u Trebinju, onda se moramo pitati: gdje je pravda, te naj­ energičnije zahtijevati, da se smjesta ukine odredba, kojom je — jamačno na zagovor bivšeg radikalskog mini­ stra dra L. Markovića dato toliko državno dobro jednom agitatoru poli­ tičke partije. Zar ćemo dopustiti, da se na ovaj način rasipa državna imo­ vina? Pozivamo cijelo stanovništvo bilećko, da reče svoj sud o ovom. Alija Hadžić. Novinstvo o našoj skupštini. Rezultati vijećanja naše zemaljske skupštine izazvali su u našem novin­ stvu različite komentare. Ti su ko­ mentari, naravno, uvijek obojeni onako, kako to konvenira pravcu, što ga po­ jedini list zastupa Gotovo je općenita karakteristika njihova, da nalaze u rezultatima skupštine pobjedu jedne ili druge struje u našem poslaničkom klubu. 1 upravo diametralne opreke u shvaćanju te »pobjede« najbolje do­ kazuju, da tu nema apsolutno ničije pobjede. Ako se može govoriti o ka­ kovoj pobjedi, onda se može reći, da je pobijedila jedino — sloga musli­ mana. Mi ćemo pod ovom rubrikom doni­ jeti karakterističnije prikaze iz poje­ dinih novina, ne radi toga, što bismo ih držali ispravnim, nego radi toga, da se vidi, kako pojedine partije od­ nosno listovi sude o rezultatima naše skupštine. »Hrvat« od 12. ov. mj. u uvodniku pod naslovom »Preokret kod Musli­ mana?« govori o stranačkom gibanju kod nas i o kongresima različitih naših pol. stranaka, a onda prelazi na našu skupštinu i veli: »U ovom je smjeru zanimiva već prva stranačka konferencija, konferen­ PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. . I । 1 cija Jugoslavenske Muslimanske orga­ nizacije. koja je održana u Sarajevu Ova je konferencija stajala pred važ­ nim zadatkom, da riješi pitanja, koja već dugo trzaju ne samo parlamen­ tarnim klubom, nego u još jačoj mjeri i samom Jugosl. Musi. Organizacijom. U organizaciji postojale su dvije struje, predstavljene od prilike jedna­ kom brojnom snagom i u parlamen­ tarnom klubu. Jedna je struja potpu­ no odobravala sporazum, koji je mu­ slimanski klub pod vodstvom Кагаmehmedovića i Korkuta, sklopio sa vladom Nikole Pašića. dok je druga struja smatrala taj sporazum nedopu-1štenim odstupanjem od programatskoga stanovišta Jug. Musi. Organi­ zacije, a osim toga nije vjerovala, da će sporazum biti lojalno proveden. Iz izvještaja, što ga je skupštini podnio tajnik organizacije, nar. zast. Alić, dobivamo ponovno sliku o pregovorima muslimanskoga kluba s Pašićem i o sporazumu, koji je s njim uglavljen. Osim učešća u beogradskoj i bosan­ skoj vladi sporazum se je odnosio na uređenje agrarnoga pitanja prema za­ htjevima muslimana u Herceg-Bosne i na očuvanje kompaktnosti musliman­ skoga elementa Bosne i Hercegovine znao dosta dobro ruski, jer je prije rata dulje vremena bio u Rusiji, te sam ja mogao preko njega slobodno I govoriti. U svemu se život Beludžistanaca razlikuje od našega, ili ma kakva (Nastavak.) Osobito sam imao veliku priliku I drugoga evropskoga, koji mi može? promatrati život i običaje Beludžista- ! ino sebi predstaviti ili zamisliti. naca, kad smo napokon došli u Kvettu. I Kad dolaze kući, oni oblače svilene Meni komandant logora dozvoli, da se bijele gaće, široke i prostrane kao mogu slobodno kretati po gradu. Tom ženske dimije. U kući su sasvijem prilikom uručih pisma, koja sam ponio komodni i bez ceremonija. Jede se iz Bušgirana. Ovi me ljudi primiše kao za stolom, a originalno je, da se sva svoga brata, te sam imao najbolju pri­ jela donose od jednoć na stol tako, liku četrnaest dana biti u društvu in­ da na stolu od jednoć stoji po dva? dijskog »Radže« i koristiti se njego­ deset raznih jela, voća, slatka i sa? vim gostoprimstvom. Kao u dvorcu lata. Svatkb jede, što mu se bolje velikog kneza i malog sredovjekovnog vladara provađah ja život u mog gosviđa. Za vrijeme objeda tri četiri stitelja. Njegov život nije ništa drugo sluge neprestano donose razna šer? nego kakva prekrasna istočna priča. beta i hladnu vodu, a više svake Bio sam u nekoliko njegovih prija­ dvije osobe, što sjede za stolom i telja i znanaca i svagdje sam bio prim­ jedu, stoji jedan sluga i maše nad ljen kao svoj, svagdje poštovan i ljub­ njihovim glavama lepezom od pau? ljen. Nekoliko puta prirediše i zijafete, novog perja. U Bcludžistanu su na? na kojima su pjevali i svirali indijski ime velike vrućine kao i u Indiji, a muzikanti i pjevačice. Sva moja sreća osobito u augustu, kada sam ja ta­ bijaše još u tome, da je jedan od njih mo bio. х S! u pitanju unutrašnjega uređenja drža­ ve. Jedno i drugo je vlada g. Pašića zajamčila, uslijed čega je klub odgo­ dio svoj zastjev glede autonomističkoga položaja Bosne i Hercegovine. Rasprava o politici parlamentarnoga kluba trajala je dva dana i bila je veoma opsežna i temeljita, jer su u njoj učestvovali gotovo svi izaslanici, kojih je bilo preko stotine. Nakon provedene rasprava izdan je komunike, koji je prihvaćen gotovo jednoglasno — protiv četiri glasa — te prema tomu predstavlja mišljenje velike ve­ ćine J. M. O. Osnovna misao, koja je gospodovala na skupštini, bila je očito to, da se mora pod svaku cijenu za­ držati cjelokupnost organizacije, jer u tom leži snaga i jamstvo uspjeha muslimana Bosne i Hercegovine. Ta je misao i potpuno ostvarena, jer je cjelokupnost organizacije ostala ne­ taknuta. U ovom pasusu, koji je dakako sa­ svim promišljeno stavljen na prvo mjesto komunikeja, prevladava dakle ono neraspoloženje prema vladi, koje je pokazivala opozicionalna struja Organi­ zacije i kluba muslimana. Organizacija čini samo vladu odgovornom za ne­ izvršenje sporazuma, jer iza toga na drugom mjesto izriče povjerenje klubu sa željom, da se i dr. Džafer Kulenović, koji je iz kluba istupio, povrati u klub. Na trećem mjestu komunike naglašuje, da Jugosl. Muslimanska Organi­ zacija u pogledu unutarnjega uređenja države stoji г.а svojem programatskom stanovištu, to jest na stanovištu automističkom. Ko iku važnost treba pri­ pisati ovoj izjavi J. M. Organizacije, to će se moći pravo ocijeniti tek u toku vremena. Nema nikakve sumnje, da su Muslimani Bosne i Hercegovine tili općenito vrlo ozlovoljeni napušta­ njem autonomističkoga stanovišta, koje je izveo njihov klub i da povra­ ćanje na to stanovište odgovara od­ lučnoj volji širokih slojeva muslimana. Ako je ta odlučna volja pobijedila i na skupštini organizacije i ako za­ stupnici muslimanski hoće da budu istinski zastupnici volje svojih izbor­ nika, onda se ne bi smjelo dogoditi, da se jedan principijelni politički za­ htjev postavlja samo u taktičke svrhe. U tom bi slučaju povraćanje na autonomističko stanovište imalo veliku političku važnost, dok bi u protivnom slučaju značilo samo ponovno izigra­ vanja volje muslimanskoga svijeta, što bi imalo kao posljedicu sve jače odvajan:e širokih slojeva od njegova današnjega političkoga vodstva. Međutim u pogledu svoga vodstva izvela je J. Musi. Organizacija veoma značajne promjene. Na mjesto dosa­ dašnjega predsjednika M. J. 0. muf­ tije Maglajlića izabran je za predsjed­ nika ministar trgovine dr. S p a h o, koji je važio kao glavni intelektualni, predstavnik lijevoga krila musliman­ skoga kluba i u koga i muslimanska opozicija ima puno povjerenja. Osim toga je dosadašnji glavni urednik glav­ noga glasila J. M.O. sarajevske Prav­ de- g. Sakib Korkut, koji je u osta­ lom već od posljednje sjednice Cental. Odbora morao stići na dopust, ko­ načno zamijenjen novim glavnim ured­ Po cijeli dan šetam sa mojim pri? jateljima po gradu. Kvetta je vrlo vrliko mjesto i ima preko sto i pe? deset tisuća stanovnika. Engleski dio grada dijele od starog grada prostrane i lijepe aleje. Svaki cn? gleski oficir ili činovnik ima upravo idealan život u Kvetti. Žive u prc? krasnim malim villama u zelenilu tropskog drveća i cvijeća. Gotovo svaka kuća ima veliku bašču, u kp? joj je tenisplac, lijepa sjenica i o? bilni mirisavi cvijetnjak. Starom gradu manjka sve ovo. Ulice su u njemu dosta uske, a u njima je nagomilano sve jedno na drugo. Na kućama su visoki prozo? ri ao ko kuće su veliki prostrani dr? veni balkoni. Do u kasnu noć vrvi narod po ulicama i oko dućana. Tr? gujr se svim mogućim i što ljudska duša zamisliti može, sve se ovdje kupuje i prodaje. Kvetta je glavno mjesto Beludžistana, kamo dolaze trgovci iz svih gradova provincije, pa čak i iz Afganistana i istočne Perzije. Kvetta je trgovački cen? trum sjeverne Indije i Afganistana. Broj 348 Број nikom, svojim dosadašnjim zamjeni­ kom. Maglajlić, Korkut i Karamehmedović, koji je u ostalom nakon skup­ štine obolio, te ne će moći tako brzo u Beograd, tri su glavna predstavnika dosadašnje politike muslimanskoga kluba i oni se povlače, da svoja mje­ sta ustupe drugima. I komunike Jugoslavenske Musli­ manske Organizacije i osobne pro­ mjene, što ih je ona izvela u svom vodstvu, nose obilježje skretanja na lijevo, dakle nove orijentacije bosansko-hercegovačkih muslimana. Pobjeda lijevoga krila unutar Organizacije čini se, da je potpuna. Bilo bi poželjno, da ona znači početak zdrave narodne politike naše muslimanske braće « Bilješke. Na izvrtanja S. Salihagića U svome pamfletu »Pravdašima — malo odgovora« Suljaga Salihagić tvrdi, da sam mu ja na njegovoj agitacionoj skupštini u Tešnju rekao, da mi ne­ ćemo nikad poći smijerom njegove politike. To je ordinarna neistina. Ja to nisam ni mogao reći, jer kao disdplinovan Član partije, koja me je kandidovala, nijesam mogao prejudi­ cirati držanje njeno u budućem radu. 0 smijeru naše politike nije nf moglo na, toj skupštini biti govora, jer je to zapravo bila Suljagina skup­ ština, na kojoj je on razvijao program radikalne stranke i pozivao muslima­ ne, da glasuju za njenu listu. Ja^sam tom prilikom samo rekao, da radi­ kalna stranka nosi obilježje jedne čisto srpske, pa i pravoslavne stranke, te oa u njoj nama kao Jugoslavenima nema mjesta. Tom sam prilikom upozorio i na stanovište radikalne stranke u agrar­ nom pitanju, koje je ona zauzela na lanjskoj svojoj skupštini, te upozorio, da nas ovo ne može zadovoljiti. Su­ ljaga je na to rekao, da ono ni njega ne zadovoljava i da je on tražio — ili će tražit’., toga se sad ne sjećam — da se ono izmijeni povoljnije po posjednike, inače on neće primiti man­ dat. (Ali se je ipak »smilovao«, pa ga primio') Hamzalija Ajanović. Oduzimanje poštanskog debita stranim novinama. Čudno je naše ministarstvo policije. Bilo je zavelo jednu od najreakcionarnijih cenzura za našu domaću štampu, koja ju je upra­ vo gušila. Istom onda, kada su se i oni. koji su najviše učinili za dono­ šenje ustava počeli zgražati i odlučno protestirati protiv tih sredovječnih mje­ ra ministra policije, onda je ta cen­ zura ublažena, ali još ni danas nije svedena na onu mjeru, koju joj pro­ pisuje ustav. 1 dok se je tako gušila sva domaća štampa, koja je pisala nepoćudno po današnji režim, dotle je ministar poli­ cije neprestano zabranjivao, pa i da­ nas zabranjuje ulazak stranim novi­ nama, koje donose nepovoljne vijesti o nama. Tako možete čitati u svakom broju »Službenih Novina« bar po koju zabranu. 1 ako znademo, da i druge Bcludžistanci veoma vole žaba? vu, veselje, muziku i pjevanje. Go? tovo u svakoj ulici imadu po dvije tri »rahathane« (osvježionice), gdje sjedi po stotinu i više mladih Iju? di i žena. Piju se raznovrsna šer? beta, soda voda, limunata i jede sladoled. Tu je obično i po nekoliko svirača i pjevača, koji zabavljaju publiku. Pred »rahathanom« gore raznobojni fenjerići, odsijevaju zr? cala, čuje se smijeh i pjesma. Svi? raci sviraju na originalnim indij? skim instrumenitima i meni se na prvi pogled učinilo, da svaki za se? be svira i pjeva, kako mu se pro? htije. (Nastavićo se). �države prakticiraju ovakove zabrane, naravno u puno manjoj mjeri, mi ipak držimo, da one neće koristiti puno. Mjesto toga puno bi bolje učinilo mi­ nistarstvo, da organizuje izvjestilačku službu, koja bi davala tačnu informa­ ciju o nama, pa ne bi toliko nasijedale strane agencije različilim neprija­ teljima naše države. Izgleda, da bi g. ministar htio, da nas ogradi kineskim zidom, pa da niko ne zna ništa o nama, a da ni mi ništa ne znamo o drugom svijeta. Taj će mu posao ostati jalov, ili Što više on će donijeti protivne rezultate, nego što ih on želi. Politički pregled. Englesko-egipatski pregovori. »Times« javlja, da je Adil paša, prvi egipatski ministar, na povratku Iz Lon­ dona u svrhu, da ponovno otpočne pre­ govore u foreignu office-u u pogledu Egipta, koji su prekinuti prije neko­ liko nedjelja. Adil paša se je sastao 8. ćv. mj. u ■Londonu s Curzonom. Izjava L1oyda Đorđa. Lloyd Đorđ je na posljednjoj sjednici Donjeg Doma održao podulji govor o spoljnoj poli­ tici Engleske. Prvi ministar Engleske rekao je između ostaloga, da o neka•kvoj intervenciji Saveznika u grčkoturski sukob ne može biti ni riječi, ■dok nju ne zatraži jedna od ratujućih stranaka. Uhapšeni kemalisti. Prema jednoj ■službenoj depeši upućenoj ministar­ stvu unutrašnjih djela u Carigradu, britanske vlasti su uhapsile predsjed­ nika općine u Dardanelima i veliki broj drugih Turaka, koji su održavali vezu sa četama kemalističkim. Grčko-turski rat. Turski komunike od 8. oktobra: »Ve lika djelatnost izvidnica istočno od Eski-Šehera. Naše je topništvo bombardovalo neprijateljske položaje i na­ nijelo Grcima ozbiljnih gubitaka. U odsjeku Afijum-Kara-Hisara ne­ prijatelj, koji je navaljivao na naše položaje na visovima Gjuzel-Daga, bio je suzbijen i pretrpio znatne gubitke. Naše trupe, koje su navalile na Grke u okolici Bal-Mahmuta, natje­ rale su neprijatelja u bijeg do sjever­ ne željezničke linije«. Ali vijesti, koje su prispjele iz Atene govore o »pobjedonosnoj bitci kod Afijum-Kara-Hisara, koja se ima sma­ trati kao jedna od najznamenitijih sa­ dašnjih bitaka«. Bitka će, kako izgleda, trajati jedno sedam dana. Povratak generala Populasa u Smirnu. General Papulas i njegov šef generalnog štaba vratiće se naskoro u Smirnu. S druge strane javlja se o ja­ koj koncetraciji kemalisličkih trupa u Afijum-Kara-Hisaru. Carigradska vlada i Kemal paša. U Carigrad se očekuje u utorak Iduće nedjelje dva delegata kemalistička, koii će se sporazumjeti sa portom o raz­ nim pitanjima, naročito o pitanju, da se zatraži intervencija Saveznika za mir. Odgovor min. CtpđHd 3 Strana „К?АбДА* — „PRAVDA1 Бриј 348 Bruj saobraćaja nar. posl. Salihu Baljiću. Gospodine poslaniče, Na Vaše pitanje od 9. avgusta tek. god., koje ste mi uputili preko Predsjedništva Narodne Skupštine, o radu Radivoja Vukićevića šefa željezničke radionice u Mostaru, čast mi je odgovoriti Vam sledeće: 1) O rezultatu istrage nad Vuki? ćevićem dobio sam opširan i iscr? pan izveštaj od Direkcije Državnih Železnica u Sarajevu. Istraga je po* vedena povodom članka u 7l). bro? ju »Hrvatske Sloge« u kome su u 7 tačaka iznesene optužbe protivu Vukićevića. Istragom nije utvrđena krivica g. Vukićevića ni po jednoj stvari, te zbog toga nije protivu nje? ga ništa ni preduzimano, u toliko pre, što još nije donesena sudska presuda po njegovoj tužbi za nane? tu ттш klevetu u pomenutom član? ku. 2) Istragom nije utvrđeno da je Vukićević progonio potčinjcne či? novnike Hrvate. Po radioničkim knjigama, bilo je u aprilu-1921. g. pod Vukićcvićcvom upravom 410 osoba, od kojih 136 Srba, 231 Hrvat 41 Musliman. 2 Jevrejina. Do istog vremena primio je u službu 50 Sr? ba, medu njima 15 dobrovoljaca, 28 Hrvata i i 6 Muslimana. Iz ložionič? kih i radioničkih knjiga nc može se ustanoviti, da je koji otpust bio ne? opravdan, ili da jc^Vukićevič Hr? vate češće i teže kažnjavao nego Sr? bc. Srazmerno veći broj primljenih Srba potiče otud, što je železnička uprava prvenstveno primala dobro? voljce a među njima nije bilo Нг? vata. Vukićevićeva nepristrasnost utvrđena je svedocima, a ni njego? vi protivnici nisu mogli svoje na? vode dokazati. 3) Postoje predloži, da se izvesna lica u Mostarskoj Ložionici uklo? ne kao komunistički agitatori, među njima i Želimir Merdžo, koji je do? stavljen da je prodavao markice u cilju potpore radnika za vreme štrajka, ali inicijativu za to uzeo je komesar železničke policije, a ne g. Vukićević- Izveštaj Odelnog Za? povedništva Državne Straže Sigur? nosti u Mostaru, potvrđuje navode komesara železničke policije. Pored podnesenog detaljnog iz? veštaja po istrazi nad g. Vukićcvi? ćem, koji ovoga ne terete. Direkci? ja Državnih Žcleznica u Sarajevukao nadležna za ocenu svojih služ? benika, kvalifikuje ga kao iskrenog i karakternog čoveka, koji do sada nikako nije dao povoda za kaznu, i nalazi da su optužbe protivu njega osnovane na netačnim i zlonamer? nim informacijama, koje su dali njegovi lični protivnici. Primite, Gospodine Poslanice, o? vom prilikom uverenje o mom od? ličnom poštovanju. Ministar saobraćaja: Nikola Uzunović. i g. Sabo Jelić za to, da ta pruga ide I koji nemaju tih dokumenata, mogu kroz Sarajevo. Zatim je ministru izne- ; ih dobiti u Poslanstvu u Beogradu, Birčaninova ulica broj 26 između 9 senO, kako je nemoguća provedba po­ i 12 časova prije podne, a oni, koji reza na poslovni obrt zbog nepisme­ nemaju vremena i mogućnosti, da nosti, koja vlada kod nas. Ministar je dođu u Beograd, mogu ih dobiti pre? odgovorio, da ni on ne vjeruje u pro­ ko pošte, za koje trebaju poslati vođenje toga poreza, jer je veliki za­ stoj u radu nadleštva radi pomanj­ svoje pasoše i druge dokumente, na kanja činovnika, a rad bi oko toga osnovi čega će dobiti dokumente poreza zahtijevao petorostruki broj čiza boravak u zemlji. Za dobijanje novnikaj Osim toga su se privrednici potrebnih isprava neka svaki poša? tužili na carinske neprilike. Ministar je lje: dvije slike i novac: za pasoš 110 na koncu rekao, da se o svemu tome din-, za objavu za boravak u zem? podnese pismeni memorandum. lji 55 din., za taksene marke 7.25 din. i za povratak poštom 3 din. Da ne bi imali neprijatnosti zbog neispravnih ili nedovoljnih isprava, potrebno je, da se svi bugarski po? danici što prije obrate Poslanstvu za ove isprave. Engleski zajam našoj državi? — Državni zajam u R. Krupi. Ko? tarski predstojnik Topali u Bos. Krupi, kako nam brzojavljaju, odr? žao jc za upis zajma 20 zborova po selima. Uslijed njegove agilnosti i zauzimanja upisano jc u krupskom kotaru 5 miliona kruna. i Nabavka lijekova. Ministarski Sa- | Neki listovi javljaju: U Beogradu na­ vjet odobrio je na predlog ministra narodnog zdravlja kredit od 1,000.000 kruna za nabavku Ijekova i zavojnog materijala za bolnice u Bosni i Herc. Nove stručne škole. Postoji predlog, da se u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Banja Luci i Trebinju podignu srednje tehničke škole za elektro-mašinske zanate, u koje bi se primali mladići sa 4 razreda gimnazije. U VereŠu, I Zenici, Prijedoru i Sanskom Mostu ustanoviće se škole za izradu sitnica i halata od gvožđa: u Drvaru škola za drvenu industriju; u Visokom škola za kožarsku industriju osim toga, u Sarajevu i Banja Luci podići će se škola za tekstilnu industriju, a u ' Livnu, Gacku i Travniku škola za trikotažu. | I Zabrana djelovanja kabaretima i kinematografima. Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu za? branila je djelovanje ovdašnjim kabaretima i kinematografima iz? među 8 i 10 sati u onim večerima, i u kojima su predstave Narodnog | Pozorišta. Muslimani zanatlije! Osnivajte svoje zanatlijske štedionice, jer sve današnje kapitalističke države po? stale su ogromne i velike jedino organizovanjem sitnog privrednog kapitala. 1 lazi se povjerenik engleskog sindikata, koji je ponudio našoj vladi zajam od 3 milijuna funti šterlinga, što iznosi oko tri milijarde kruna Ovaj bi se zajam, ako dodje do njegova sklapa­ : nja, upotrebio dijelom za otplatu duga • Narodnoj Banci. Zajam je ponudjer. ! uz kamate od 8° 0. i . i | Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega ,,MERHAMETA“. i I , ‘ Iz našeg pozorišta. Svečano otvorenje narodnog po­ zorišta biće u subotu 22. ov. mi. u 7 ‘ sati na veče — kako doznajemo — I sa ovim rasporedom: I. u zastupstvu gosp. ministra prosvjete akt otvorenja I vrši načelnik umjetničkog odjeljenja g. Branislav Nušić; II. stav iz treće simfonije (Ervica), izvodi orkestar; III. i Ivo Vojnović; Smrt Majke Jugov i ć a, II. čin: Avet, — reditelj Hajj dušković; IV. Dvoržak: Slovenska igra, i izvodi orkestar; V. Svetozar Ćorović: Zulumćar. II. čin, redatelj Hajduš ković. Pozorišnim orkestrom diriguje „Uspjeh upisa 7° 0 drž. investi­ Josip P. Hladek. cionog zajam kod državnih rudar­ Ulaznice za sve tri prve svečane skih preduzeća u Bosni i Hercegovina44. Bolest min. dra Karamehmedo? predstave su povišene i to: parket I. Do sada su upisali: vića. Nakon malog pogoršanja bo? i II. red 20 din.; III.—Vi. reo 15 din.; lest min. dra Karamehmedovića po? Stalni nameštenici . . 70 600 Din. VII.—X. red. Ti din.: — parter. I—IV. čela je stalno ići na bolje. Tempe? Rudarski radnici . . . 108.050 Din. red 10 din.; V.—VII. red 8 din.; ratura je još uvijek 38. Prema miš? . Brat, i bol. blagajna . 725-500 Din. IX.—XII. red 6 din.; — lože 75 din.; ukupno 904.150 Din. — balkon 16 din.: — sjedišta u me­ ljenju gg. liječnika, bolest će trajati | što je hvale vrijedan primjer i dokaz zaninu: I. red 20 din : II. red 15 din.; još nekoliko dana. svjesnog shvatanja građanske dužnosti. III. red 12 din.; IV. red 10 din., sta­ Min. dr Spaho otputovao je Izvoz suhih Šljiva i pekmeza za janje 2 diuara. prekjučer u nedjelju, 16. ov. mj., a? ' Poljskoj. Prema izvještaju Kraljev, Iz Narodnog Pozorišta. >arajev? utom u Beograd na dužnost. poslanstva u Varšavi, uvoz suhih ske korporacije, koje žele da poša? Umrla dobrotvorka. Na 2. o. mj. šljiva i pekmeza u Poljsku slobodan Iju svog delegata na svečano otvoumrla je u Tuzli poznata sa svoje je pod ovim uslovima: renje Narodnog Pozorišta u Sara je? 1. Za uvoz ma koje količine šljiva ; vu, treba da se u nedjelju i pone? darežljivosti i dobrote Tahire hanui pekmeza, potrebna je naročita doz­ ma Tuzi i ć u svojoj 89. godini. Cio djeljak. najkasnije, prijave u upravi svoj vijek provela je štedeći, a poma­ vola Glavnog Ureda za uvoz i izvoz u Narodnog Pozorišta. u vrijeme od Varšavi; žući sirotinju, a pred smrt je testa9 12 prije podne i od 3—6 po pod? 2. Carina za pekmez iznosi 40 polj­ mentarno ostavila polovinu svoga ne- i polože za njegovo mjesto na skih maraka na 100 kgr. ; carina za | imetka, da se iz njega izdržava škola sve tri svečane predstave 60 dinara. ra ručni rad muslimanskog ženskinja, suhe šljive neupakovane ili upakovane, Reklamacije za mjesto, koje stignu ali u količinama od preko 30 kgr. iz ­ za koju je i jednu od svojih kuća poslije ponedjeljka, neće se više nosi 4 marke na 100 kgr., carina na poklonila. Drugu polovinu imetka moći uvažiti. — Uprava Narodnog poklonila je sirotinji. Rahmet joj nje­ Šljive upakovane u manjim količinama , Pozorišta. iznosi 10 maraka na 100 kgr., a u i noj plemenitoj duši. paketima 1 do 2 kgr. 40 maraka na i Generalna proba „Sebe broj 6“ Sila od žandara. Iz više mjesta 100 kgr. računajući na svaku sumu ; Preksinoć je bila u Nar. pozorištu stižu nam pritužbe, kako žandari carine još 14.9ОО°.о poljsk. maraka na generalna proba Čehovljeve »Sobe br. tuku i zlostavljaju naš svijet. Tako ime režije. 6«, kojoj su prisustvovali novinari i Javna zahvala. — Gospodin II. drugi uzvanici. su žandari iz Visokog tukli Mehu Prema onome, što se je moglo vi­ Hajdarovića, koji nam jc došao o? Salih ef. Gaćo iz Bosanskog Novog sobno, isprebijan i tuži se, da sc poklonio je kjutubhani Gazi Ilus? djeti na probi, izgleda, da su i uprava nc smije povratiti u Visoko. Traži? rcvbcgova vakufa 8 svezaka »Tev? a i umjetnici uložili mnogo truda i mo od nadležnih da ove žandare, siri kebira« i 4 sveska »Hulasetul volje, kako bi udovoljili svojoj odgojnokoji tuku goloruki svijet, kazne. U? esada«, na čemu mu sc podpisana prosvjetnoj misiji. Mi ćemo se jednom požurujemo g. okružnog načclnikži uprava najljepše zahvaljuje. prilikom opširnije zabaviti ovom na­ na ovaj slučaj očekujući svestranu Uprava namjerava proširiti i u? šom kulturnom ustanovom. Domaće vijesti. istragu. rediti ovu kjutubhanu, pa se urno? ljavaju svi, koji imaju kakvih vri? I Protiv poreza na poslovni obrt. jednih kjitaba kao i u drugih knjiga, i ! U trgovačko-obrtničkoj komori mida ih poklone- jer time ne samo što | nistar za trgovinu dr. Spaho |primao i čine dobro djelo svom narodu, ne? je predstavnike trgovačkih udruženja, go i ovjekovječuju svoje ime. I saveza obJtnika i zanatlija, saveza goUprava Gazi Husrevbeg vakufa. ] stioničara i kavanara. Ministru je podBugarskim podanicima. Kraljev? i neseno mnogo žalbi i tužbi Zatraženo ! je, da se izbori za trgovačko-obrtničku | sko Bugarsko Poslanstvo u Bcogra? komoru provedu već u decembru, i du ovim izvještava sve bugarske podanike, koji se nalaze na terito? Među ostalim stavljeno je ministru pitanje glede pruge Beograd—Jadran, riji Kraljevstva Srba, Hrvata i SIo? kojom se navodno kani oštetiti Sara­ venaca, da se u roku od 2 mjeseca snabdiju svima potrebnim doku? jevo. Dr. Spaho je odgovorio, da su mentima za boravak u zemlji. Oni, to prosta naklapanja, jer su i g. Pašić Trešeljak. Odkako eam počeo prodavati kuće »čifutima“ i zarađivati na njima po preko po milijnna kruna, te pozivati ih u ortakluk za ku­ povanje eijena, ne napadani ih više u „Doniovini". Šerif Arnautovič. Kao Što Sipa (moreka životinjica) kad je neprijatelji progone, pušta iz sebe boju, koja zamuti bvu vodu, te joj tako zametne tako i ja, kađ me natjeraju _PravdaŠi“ u škripac, puštam iz eebo laži, klevete,, trao i slične elemente svoje kulture. Suljogd- �Стпана 4 Strana Боој 348 Вго „ПРАРДА" — „PRAVDA" □ ■CDBCZ)aCDBCDaCDBOICZ)BCDaC=? Fina terpentinska Oglas. POZIV ahcionerima na uplatu daljnih 30 .. nominalne vrijednosti ahcija krema za elegantni svijet. Dobiva se svagdje. Proizvodnja: wSlavia“, tvornica kemičkih proizvoda d. d. Zagreb, Ilica 213. Oglašivanje « u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevska ul. 31. Telefoi. 21—65. :: : Banke Bajret d. d. Sarajevo Prema zaključku plenarne sjednice Upravnog Od­ bora održane 12. augusta 1921. god. umoljavaju se gg: akcioneri Banke Gajrct, da do 15. novembra o. g. uplate daljnih 3O°/o nominalne vrijednosti akcija (ukup­ no 60%). Ko od upisnika odnosno dioničara zadocni sa uplatom, plaća prema § 14 društvenih pravila 6° «-tne zatezne kamate, a ko ne položi uplatu za 60 dana (šesdeset) dana od dana propisanog za uplatu, gubi (§ 14) upisom stečeno pravo na uplate, koje je do tada položio, ali jamči i dalje u smislu § 158 trg. zakona za Bosnu i Hercegovinu Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova Fdhriha stakla u Paraćinu obnovljena je i počela izradu svako­ vrsne staklarije, osim ravnog (prozor­ skog) stakla, čija će izrada docnije doći. Prima porudžbine i izvršuje ih od­ mah. Vagonsku robu izrađuje i po poslatoj mustri. Pri porudžbini polaže se polovina, vrijednosti, a ostatak pri prijemu robe. 3103-5 MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, jer je jedini spas našeg težaka u za= drugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kuk turnog sela nema ni bogate ni kuk turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplaG no: »Središnji savez j u g o= slavenskih seljačkih z as druga u osnutku u Šarajes v u«. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionv ka glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000.000'—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo, �Prilog 110. broju „Pravde** Kako se osnivaju seljačke zadruge? Drago nam je, da možemo kon? U rečeno vrijeme i na urečenom veza podići i veće zajmove za vanstatirati činjenicu, da se diljem naše mjestu održi se konstituirajuća skup­ redne potrebe. domovine u punom jeku osnivaju ština bez obzira, da li je prisutan ili e) Zaključi se, do kog se iznosa seljačke zadruge. Eto, u par brojeva ne izaslanik pol. oblasti, ovim nači­ članOvaima zadruge može, podijeliti pisano je u našem listu o ovoj stva? nom i ovim redom: zajam uz jamstvo ili uz uknjižbu, a ri i odmah je naš svijet shvatio važ? 1. Osnivač zadruge pozove sve prido kog iznosa samo uz uknjižbu na nost zadrugarstva. Posljedica je to? .sutne, koji prema ustanovama § 3. dužniU've nekretnine. — Ujedno se ga, da se »Središnji savez jug. selj. zadružnih pravila ne mogu biti članovi zaključi^ da za podjelu većih zajmova zadruga« a i sama redakcija, upra? zadruge, kao i one prisutne,- koji su i svojim članovima zadruga može posre. vo obasipaju pozivom da izaslanik se možda predomislili, pa ne žele biti I dovati kod Saveza i da za te zajmove saveza dode provesti osnutak za? Članovima zadruge, da se odstrane, a zadruga može jamčiti. f) Zaključi se, da zadruga može druge, drugi traže upute, treći ovo kad su se svi ti odstranili, popišu se itd. Samo se po sebi razumije, da u zapisnik imena i prezimena svih 1 primat uloške od svojih članova i od savez šalje svog izaslanika, ali to je onih prisutnih, koji mogu biti članovi nečlanova. g) Zaključi se visina kamatnjamka, skopčano s velikim troškom, a о? zadruge i koji to žele. po kom će zadruga davati zajmove 2. Na predlog osnivača zadruge iza­ sim toga za sad i savez oskudijeva silama. Da bi udovoljili potrebi na? bere skupština jednoga prisutnoga za j svojim članovima. — Prema § 41. zaTaj izbor i družnih pravila smije taj kamatnjak šeg svijeta, evo mi ponovno izdaje? predsjedatelja skupštine. viši od kamat­ mo naputke, kako se osniva seljač* pada obično na osnivača zadruge, nu biti samo za 1 i njaka, po kome zadruga prima zajmove ka zadruga, pa po ovim naputcima to ne mora biti. od Saveza, odnosno od drugih novčnih može svaki prijatelj našeg napretka 3. Nakon obavljenog izbora pred­ zavoda. bez ičije pomoći sam provesti osnu? sjedatelja skupštine, odstupi osnivač h) Zaključi se, visina kamatnjaka, tak selj. zadruge. sa predsjedničkog mjesta, ako nije Da se osnuje zadruga, potrebno izabran predsjedateljem skupštine, a i po kom će zadruga primati uloške, je u prvom redu, da barem jedan izabrani predsjedatelj se zahvali na i — Danas se računa 4 do 5% kamata čovjek osjeti njenu potrebu i da se povjerenju, proglasi skupštinu otvo­ na uloške. i) Na predlog predsjedatelja izabere zauzme za osnutak zadruge. Ona renom, predstavi skupštini izaslanika ličnost, koja je osjetila potrebu o? političke oblasti i izaslanika Saveza, | skupština dvojicu pismenih skupšti­ snutka spljačke zadruge u kom bilo ako je koji od njih prisutan i imenuje nara, koji će, kao ovjerovitelji, potpi­ kraju, treba prije svega, da sama jednog dobro pismenog skupštinara sati zapisnik skupštine. Time je sav dnevni red konstituira­ dobro upozna ustrojstvo, svrhu i perovođom skupštine, koji će voditi i juće skupštine iscrpljen, pa se na toj djelovanje seljačkih zadruga, a on? potpisati zapisnik. 4. Izabrani predsjedatelj ponajprije i skupštini ne može zaključivati o druda treba shodnim načinom i na pri? kladnim mjestima da protumači i podijeli riječ izaslaniku Saveza, ako * gim predmetima, koji nisu na dnevrazjasni onim seljacima, za koje je prisutan, da potanko razloži ustroj­ ; nom redu, te predsjedatelj zaključi misli, da bi se mogli zagrijati za os? stvo, svrhu i djelovanje seljačkih za­ i skupštinu. Zaključke svake tačke dnevnog reda nutak zadruge i da bi prema usta? druga, a ako nema izaslanika Saveza, i novama zadružnih pravila mogli biti onda to predavanje održi osnivač za­ : upiše perovođa odmah onim redom, članovi zadruge- Propisi za članove druge. Predavanje dobiće tiskano od kako teku, u zapisnik, a nakon za­ ključka skupštine napiše datum odr­ zadruga sadržani su u § 3.. koji gla? Saveza, pa ga može i pročitati. 5. Iza toga se pređe na stvaranje žanja skupštine. Ispod datuma potpiše si ovako: § з. članovima zadruge mogu biti ži? telji prebivajući u njezinom pod? ručju bez razlike spola, koji pošte? no i uredno žive, te slobodno ras? polažu svojim imetkom. Osobe, koje nemaju prava da ras? polažu svojim imetkom t. j. malo? dobnici, umobolni i rasipnici, zatim osobe, koje se nalaze pod stečajem, ne mogu biti člaznovi ove zadruge, isto se tako ne mogu primiti u za? drugu takove osobe, koje su osude? ne radi kakva zločinstva ili radi pre? stupka počinjenog iz pohlepe za do? bitkom, dokle god traju pravne po? sljedice, koje su po. kaznenom za? konu skopčane sa osudom. Članom ove zadruge ne može biti onaj, koji je članom druge koje za? druge, osnovane na temelju neo? graničenog jamstva. Članovi ove zadruge mogu ipak biti članovima drugih na temelju ograničenog jam? stva osnovanih zadruga, koje se ne bave podjeljivanjem vjeresije u novcu, ali samo onih zadruga, za koje to »Središnji savez jugosla? venskih seljačkih zadruga« kao ma? tica dozvoljava. Čim osnivač vidi, da imadc dva deset ljudi, koji odgovaraju propi? sima gornjeg članka pravila i žele biti članovi te zadruge, nek odmah to javi »Središnjem savezu jugo? slavenskih seljačkih zadruga u Sa? rajevu«. Savez će, poslat javivši pri? je pismom ili brzojavom dan dola? ska, ako može, svog posebnog iza? slanika. U slučaju, da Savez nemad? ne činovnika pri ruci, poslat će u? putstva za osnutak, a činovnik Sa? veza doći će kasnije, da upravu i nadzorni odbor uputi u poslovanje, te održi zadrugarima predavanje. Osnivač, ako ne može doći Savezov izaslanik, ima ovako raditi: Sazvati skupštinu javivši prije 14 dana nadležnoj političkoj vlasti mjesto, gdje će biti skupština, dan i sahat određen za održanje skup? štine. Na skupštinu trebaju doći svi oni. koji ćc biti članovi zadruge, a treba najmanje, kako je prije u $ 3. napomenuto, dvadeset osobaDo dana skupštine dobiće osnivač od Saveza 7 primjeraka pravila i 5 primjeraka tiskanih zapisnika. zaključaka o svim tačkama pravoga se predsjedatelj skupštine (a ne preddnevnoga reda konstituirajuće skup­ I siednik ravnateljstva, osim ako je on ujedno izabran i za predsjednika skup­ štine i to kako slijedi: štine), zatim se potpiše perovođa, oba a)... Zaključi se, da se osnuje Jugo­ ovjerovitelja zapisnika i napokon po­ slavenska seljačka zadruga za zaj­ litički izaslanik, ako je bio na skup­ move i štednju sa neograničenim štini. jamstvom u sjedištu............. , a za sela u pet jednakih primjeraka i to odmah b) Jedan od skupštinara, koji umije na samoj skupštini, a sve te primjerke dobro čitati, pročita sva zadružna pra­ treba odmah vlastoručno potpisati. vila. Kad su pravila pročitana i prema potrebi protumačena i razjašnjena, Kad je to sve potpuno dovršeno, usvoji pravila skupština, a zatim se onda se ima poslati. ispuni i po svim skupštinarima pot­ 1. Pokrajinskoj Upravi za Bosnu i piše svih sedam primjeraka pravila. Hercegovinu u Sarajevu putem kotar­ Sedam primjeraka pravila treba ispu­ skog ureda ili ispostave: podnesak, niti i potpisati zato, jer će se 4 pri­ | kojim se javlja osnutak zadruge. Ovom mjerka poslati zemaljskoj vladi, jedan i podnesku ima se priložiti: jedan pri- ' Savezu, jedan će ostati zadruzi, a je­ 1 mjerak zapisnika konstituirajuće skup- I dan primjerak nadležnom okružnom štine i 4 primjerka ispunjenih i pro- । sudu. Pravila se ispune tako, da se pisno potpisanih pravila. na 39. strani ispod zadnjeg (64.) pa­ 2. Središnjem savezu jugoslavenskih ragrafa napiše mjesto, dan, mjesec i seljačkih zadruga u Sarajevu: izvje­ godina održanja konstituirajuće skupštaj o održanju konstituirajuće skup­ štins, a odmah ispod toga datum i štine, kome treba priložiti jedan pri­ na istoj strani potpišu se svi članovi mjerak zapisnika konstituirajuće skup- , vlastoručno. štine i jedan primjerak propisno ispu­ Perovođa popiše imena i prezimena njenih i potpisanih pravila. svih onih skupštinara, koji ne umiju 3. Molba nadležnom okružnom sudu pisati, a svaki taj skupštinar stavi za protokolaciju zadruge. kraj svoga imena svoj rukoznak. Na Zapisnik osnivajuće skupštine iz­ kraju se još potpišu dva svjedoka, koja jamče za istinitost potpisa ne­ gleda ovako: pismenih zadrugara. Zapisnik c) Skupština izabere pet članova osnovne skupštine Jugoslavenske se­ ravnateljstva, pet članova nadzornog ljačke zadruge u Raduši držane dne i vijeća 1 blagajnika — U zapisniku se 5. augusta u Raduši. ima naznačiti sa koliko je glasova Na toj skupštini bili su Abdulah svaki pojedini izabran, na pr. jedno­ Brka, Šaban Joldić, Salih Berberović, ' glasno, sa 18 glasova, sa 15 glasova Sabit Pobrić, Osman Kerić, Muhamed itd. — Predsjednik ravnateljstva, nje­ Smailhadžić, Ajanović Hamzalija, Džegovog zamjenika i blagajnika bira malbeg Ajanović, Ajanović Mehmed, skupština posebice, dočim predsjednika Rakić Salih, Mulabećirović Mustafa, Sanadzoroog vijeća biraju sami članovi milbeg Ajanović, Galijašević Tevfik, nadzornog vijeća između sebe na po­ Galijašević Jusuf, Ajanović Mehmed sebnoj sjednici nadzornog vijeća. Čerimbegov, Deljkić Ahmet, Bejtić Sa- I Konstituirajuća skupština bira čla­ lih, Sejmanović Avdo, Zeir Galijašević, | nove ravnaieljstva i članove nadzor­ nog vijeća samo na jednu godinu, do- , Ajanović Hamzabeg, Midžić Hasan. Iza­ slanik pol. oblasti Dr. Eugen Molnar, čim svaka godišnja glavna skupština vi. savjetnik. Izaslanik saveza: Aja­ bira te članove na tri godine. nović Abas. Predsjedao j.e gosp. Ham­ d) Zaključi se, do kog se iznosa za zalija Ajanović, a perovođa je bio gosp. redovite zajmove smije zadruga za­ Tevfik Galijašević. dužiti kod Središnjeg Saveza jugoslaDnevni r e d: veuskih seljačkih zadruga u Sarajevu ili Savezovom dozvolom kod drugih 1. Pošto su pročitana i prihvaćena priložena pravila jednoglasno zaklju- I novčanih zavoda. - Ujedno skupština ovlasti ravnateljstvo, da u sporazumu čuje skupština, da na osnovu trgo­ vačkog zakona i tih pravila osniva | sa nadzornim vijećem može kod Sa­ i I j | i zadrugu pod naslovom Jugoslavenska seljačka zadruga u Raduši. 2. U smislu §§ 10., 11., 12., 16., 18. pravila izabiru se: za predsjednika gosp. Brkić Abdu­ lah eff., za zamjenika predsjednika g. Jol­ dić Šaban, za članove ravnateljstva gg. Bejtić Salih, Zeir Galijašević i Muhamed Smailhodžić, za članove nadzornog odbora gg. Hasan eff. Midžić, Osman Kerić, Džemalbeg Ajanović, Salih Berberović i Mustafa Mulabećirović. za blagajnika g. Tevfik Galijašević. u odbor obraničkog suda gg.... 3. Ravnateljstvo može primati no­ vac u zajam i prištednju (u.oške na knjižicu) samo do one svote, koja od­ govara potrebi članova u granicama § 32. pravila. 4. Kamatnjak za zajmove, što će ih zadruga članovima davati ustanovljuje se sa IČ.% više nego što plača za­ druga, a za uloške 4O|o. Ulošci se mogu primati i od nečlanova. 5. Zadruga stupa u članstvo Sre­ dišnjeg saveza jug. seljačkih zadruga (kao zadruge) u Sarajevu, te upisuje 1 poslovnih dijelova. 6. Uprava se smije na člana zadu­ žiti 1000 K. 7. Zadruga izabira za svog izasla­ nika na skupštinu u Sred. sav. Jug selj. zadruga g. H. Ajanovića i Abdulah& Brkića. Pošto nije bilo drugog prijedloga, proglasi predsjednik skupštinu zavr­ šenom. U Raduši, dne 5 augusta 1921. Predsjednik: Parovođa: H. Ajanović, v. r T. Galijašević, v. r. Ovjerovitelji: Samibeg Ajanović, v. r., Brkić Abdulah, v. r. Vidio: dr. Eugen Molnar, vi. savjetnik kao izaslanik pol oblasti. Pokrajinskoj upravi za Bosnu i Hercegovinu podnese se ovakav podnesak: Raduša, dne 5. avgusta 1921. »Osnutak »Jugoslavenske seljačke zadruge za zajmo? vc i štednju s neograniče? nim jamstvom u Raduši, kotar Tesanj«. Kotarskom uredu T e š a n j. Na temelju naredbe Pokrajinske uprave za Bosnu i Hercegovinu od 27 jula 1921. broj 115.185 21 II 1 čast nam je p. n. do znanja staviti, da su seljani sela Raduše danas o? snovali pod tvrtkom: »Jugoslaven? ska seljačka zadruga za zajmove i štednju s neograničenim jamstvom u Raduši« svoju zadrugu, te prila? žemo jedan zapisnik osnivajuće skupštine i četiri primjerka pravi? la. Ravnan ja radi izvješćujemo, da smo predali molbu okružnom sudu za upis naše tvrtke u trgovački re? gistar, te čim to uslijedi, otpočeće? mo s poslovanjem. Predsjednik: Abdulah Brkić v. r. Član ravnateljstva: Šaban Joldić v. r. Blagajnik: Tevfik Galijašević v.r. Prilog: 1 zapisnik osnivajuće skupštine, 4 komada pravila«. Gornji se podnesak pošalje nad? ležnom kotarskom uredu, a sad se ovim redom obavi Protokolacija Zadruge. 1. Svi članovi ravnateljstva imaju jednog dana zajedno otići kotar skom sudu i tamo se, na za to od rednoj tiskanici »Izjava« vlasto ručno potpisati, i to upravo onako, kako će se svaki od njih kod zadru gc, odnosno u ime zadruge potpisi? vatiTa izjava ima se otimah sa? staviti u tri primjerka, od kojih će sc dva primjerka poslati okružnom sudu, kao prilozi k molbi za proto? kolaciju zadruge, a jedan Savezu. �Imenik dom. koji ćc odmah te potpise ovjc? roviti, a to nek učine skupa priliv I članova Jugoslavenske seljačke za« kom ovjerovljenja potpisa na »Iz? druge u Raduši. javi«. Tek. broj. Ime i prezime- Mjesto. 4. Savezu jugoslavenskih seljačkih Ra duša zadruga u Sarajevu ima izvijestiti 1. Ajanović Džemalbeg 2. Ajanović Hamzalija » zadruga, da je okružnom sudu pred? ložila molbu za protokolaciju za« 3. Ajanović Samibcg » druge i za protokolaciju članova 4. Berberović Salih » ravnateljstva, a tom izvještaju se 5. Brkić Abdulah » priloži: jedan primjerak pravila i 6. Galijašević Uzeir » jedan primjerak zapisnika konsti« 7. Galijašević Jusuf » tuirajuće skupštine. I 8. Dcljkić Ahmet » 5. Zadruga pridrži sebi i pohrani na sigurnom mjestu: jedan primje? 9. i t. d. rak pravila i jedan primjerak zapi? Jedan ovakav imenik, kako je to snika konstituirajuće skupštine. naprijed spomenuto, pošalje sc ok? Molba za upis zadruge u trgovac? ružnom sudu, jedan Savezu i jedan ki registar napravi se ovako: ostane kod zadruge. Daljnje naput« ke u postupanju s »Imenikom« do« I bit će Zadruga od Saveza. I' »Izjava potpisa ravnateljstva« iz? Molba za upis zadruge i članova I gleda ovako: ravnateljstva u trgovački registar. Jugoslavenska seljačka zadruga Veleslavni okružni sude! u Raduši. Glasom priležećeg zapisnika prihvaćena su na konstituosnovnoj skup­ i Članovi ravnateljstva i blagajnik štini dne 1921. Jugoslavenske seljačke i ove zadruge potpisuju: 2. Okružnom sudu, kao trgovac« kom sudu, pošalje se neposredno molba za upis zadruge i članova ravnateljstva u trgovački registar. Toj molbi ima se priložiti: a) Jedan primjerak zapisnika konstituirajućc skupštine. b) Jedan primjerak pravila, koja su kod skupštine od zadrugara pot« pisana: d) Dva primjerka »Izjave« člano? va ravnateljstva s njihovim vlasto? ručnim potpisima, koji imaju biti ovjerovljeni kod suda. d) Poseban alfabetskim redom sa« stavljen imenik svih članova zadrtu ge. Ovu molbu za protokolaciju za« druge imaju potpisati svi članovi ravnateljstva pred kotarskim su« Jugoslavenska seljačka zadruga u zadruge u i time je zadruga osnovata na temelju izmjena trgovačkog zakona za Bosnu i Hercegovinu uredbom od 22. juna 1921. Molimo upis tvrtke u trgovački registar za društvene tvrtke i za odre­ đenje propisanih objava u službenom listu, te za upis i objavu po zakonu propisanog dijela pravila. Nadalje molimo za upis u trgovački registar i za propisanu objavu članova rečene tvrtke, koji su na osnovnoj skupštini statutarno izabrani i to; Za predsjednika: Za zamjenika predsjednika: Za članove ravnateljstva: Za blagajnika: Ujedno javljamo, da su u nadzorno vijeće izabrani ovi zadrugari: Ovoj molbi prilažemo: a) Jedan primjerak zapisnika osnovne skupštine; b) Jedan primjerak na osnovnoj skupštini usvojenih pravila; c) Alfabetski imenik članova, koji su popisani i u zapisniku osnovne skupštine, te koji su i danas članovi zadruge; d) Dva primjerka izjave, u kojoj su se članovi ravnateljstva potpisali na način na koji će potpisivati zadrugu. Dalje prilažemo propisane biljege, a poštanskom naputnicom šaljemo 20 dinara u gotovu za trošak štampanja objava u službenim novinama. Konačno molimo, da se uz riješenje ove molbe jedan primjerak izjava ravnateljstva nama povrati. U .dne Predsjednik: Podpredsjednik: Članovi ravnateljstva: 1921. Blagajnik. c) Za protokolaciju svih članova ravnateljstva 1 dinar. d) Za skupni oglas na sudskoj tabli o protokolaciji zadruge i svih članova ravnateljstva ukupno 2 dinara. e) Na svaki prilog molbe, t. j. na zapisnik konstituirajuće skupštine, po 50 para. Osim toga pošalje se okružnom sudu za oglas u službenim novinama o protokolaciji zadruge i članova rav­ nateljstva ukupno 20 dinara, a za biljeg na taj oglas 5 dinara. Za ovjerovljenje potpisa prvog člana ravnateljstva biljeguje se 2 dinara, a za ovjerenje potpisa svakog daljnjeg člana ravnateljstva biljeguje se s 1 dinarom. Ovim su naputci za osnutak jedne zadruge u cijelosti završeni. Daljnje odredbe doći će od Saveza, odnosno biće poslovođa pozvat na blagajnički tečaj. Apelujemo na svakog onog, koji uvidi, da bi se negdje mogla po u ovim naputcima izloženim uvjetima osnovati zadruga, neka odmah pri­ Vlastor. potpis: Ime i prezime: stupi poslu. Pišite Savezu, on će Vam poslati besplatno pravila, tiskanice, Predsj. Brkić Abdulah zapisnike i eventualno izaslanika. g. Abdulah Brkić Osnivajuća skupština može biti po Potpredsj. saban Joldić ovim naputcima od svakog obavljena, g. šaban Joldić a Savezov izaslanik može i kašnje Č'an ravn. Bejtić Salih doći, kad nastupi put u tome kraju, g. Bajtić Salih gdje je zadruga osnovata. Samo se po Član ravn, sebi razumije, da će zadruga dobiti Zeir Galijašević g. Zeir Galijašević od Saveza i prije toga sve direktive I pismeno. Veliki zadatci stoje pred Član ravn. Smailhodžić M. g. Smailhodžić Savezom, a on ih neće moći riješiti bez suradnje svakog prijatelja našeg Teofik Blagajnik Galijašević g. Teofik Galijašević napredka. Ovoj ideji mora se podvrći i intelegenat u čakširama, pantolama, fesu i ahmediji, jer ako nijesmo go­ Ova se izjava u dva primjerka kod spodarski jaki, nemožemo biti jaki ni i kotarskog suda ovjerovi, dočim se kulturno ni politički. Na gospodarskom I kod zadruge pohrani treći, kojeg ne polju ne smije biti cijepanja. Adresa treba ovjeroviti. Čim okružni sud po­ Saveza jest ovaka: Središnji savez vrati jedan od poslata mu dva gornja Jugoslavenskih seljačkih zadruga u ovjerovljena primjerka, imade se taj Sarajevu. (Pošt. pretinac 169.) primjerak poslati Savezu. Biljegovni propisi za podneske se­ ljačkih zadruga na zemaljske oblasti MUSLIMANI, OSNIVAJTE na osnovi naređenja g. delegata mi­ ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, nistra finansije od 23. februara 1921. jer je jedini spas našeg težaka u za« broj 5952. jesu ovi: drugama, jer će zadruge provesti 1. Na podnesak pokrajinskoj upravi putem nadležne političke vlasti 2 di­ kulturni i poljoprivredni preporod nara, a na svaka pravila po 50 para. našeg sela, jer bez bogatog i kul? Zapisnik osnovne skupštine mora se turnog sela nema ni bogate ni kub također biljegovati biljegom od 50 turne varoši, a ni države. Sve upute para. i najizdašnije potpore daje besplat? 2. Molba okružnom sudu za pro­ no: »Središnji savez jugo? tokolaciju zadruge i za protokolaciju članova ravnateljstva: slavenskih seljačkih za? a) Na molbu 1 dinar, b) Za protokolaciju zadruge 1 D, druga u osnutku u Šaraje* v u«. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ef0efcba952c31de76bbfca5b322210a.pdf 5fba02e53658c1c4e26552cabc385424 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K. 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.— ; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. ГЛаСИЛО југославенске муслимамске организације. Broj 111 (349) Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Sarajevo, četvrtak 20. oktobra 1921. (16. Safera 1340.) v V«« Teror carsije. Teror svake vrsti, dolazio on o* dozgo ili odozdo, opasan je i vodi neminovno do katastrofe. Teror pak neprosvijećene mase pogotovo tivnih i antisocijalnih elemenata za* uvijek onemogućen. AJi smo se Iju* to prevarili, jer vijesti, koje u zad* nje vrijeme primamo, jasno nam velej, da ^е to nastavlja u punoj je poguban. Masa vođena instinktom mjeri. i rasplamtjelim strastima bezumno Mi smo već nekoliko puta pisali rusi društveni poredak, uništava a* o tome, kako se pojedini, naročito utoritet svake vlasti, zavodi svoju politički činovnici, bez ikakova op* strahovladu i dovodi u opasnost sve ravdana razloga napadaju sa stra* kulturne tekovine čovječanstva. Da ne pravoslavne čaršije i njena reprc* u javnosti »Srpske Rije* ne spominjemo drugih primjera, zentanta či«, te kako se ovakovi činovnici dovoljno je navesti boljševičku na zahtjev te čaršije šikaniraju. strahovladu u Rusiji, koja je dove* U zadnje doba otvorila je »S. R.« la dotle, da danas milioni jadnog paljbu na maglajskog predstojnika Mujezinovića samo za to, jer je on naroda skapavaju od gladi. Poslijeratna psihoza, koja je ov* musliman, te jer ne da raspojasaloj pravoslavnoj maglajskoj čaršiji, da ladala; znatnim dijelom pučanstva vrši svoj teror nad muslimanima i Bosne i Hercegovine, pobudila je i da nesmetano provodi svoje ćejfo* kod svih razboritih elemenata kob* ve. Konac te gadne harangue bio ne slutnje i strah, da bi i kod nas je tvorni napadaj na predstojnika ma$e mogle preuzeti vlast u svoje Mujezinovića u po bijela dana na cesti sa strane jednog nagovorenog ruke i zavesti boljševički režim i potplaćenog propalog individua, strahovlade. Stoga su svi patriotski nažalost, muslimana, jer su pojedi* i pametni elementi nastojali, da to* ni pravoslavni iz te čaršije imali i me stanu u kraj, pa su upregli sve premalo građanske kuraži, da to sa* sile, da podignu poništeni autoritet mi izvedu i jer su htjeli da poluče bolji za njih efekat, kad to učini je* vlasti, koji bi prisilio sve građane dan muslimanski izrod, kojemu je na poštivanje postojećeg društve*, omogućeno, da nekud makne i tako izbjegne odgovornosti za svoj Čin. nog poretka i zakona. Kad bi to bio usamljen slučaj, Nekoje partije naše u demagoš* koj partijskoj zaslijepljenosti kuša* mi mu nc bismo ni posvetili ovo* liku važnost, ali kad je to nepre* le su, a i danas kušaju, da takovo stano na dnevnom redu, te kad je raspoloženje masa, koje je nastalo cjelokupno činovništvo danas u opadanjem moralne jakosti u svjet* strahu ne samo za svoju stalnost, skom ratu, iskoriste u stranačke da ga nc bi na zahtjev tih masa svrhe, te su harangirale pojedine šikanirale nadležne vlasti, nego i za staleže, pojedine vjerske ili plemen* svoju ličnu sigurnost, onda mora* mo, da podignemo odlučno svoj ske skupine protiv pojedinih pred* glas i da energično zahtjevamo, da stavnika državne vlasti, koji nisu sc ovomu učini jednom kraj. htjeli da provode njihove ćejfove, Pisac ovih redaka bio je svjedok, nego su imajući pred očima više kad je jedan, inače ispravan i sa* narodne i državne interese — uči* vjestan, sudac pitao nakon malo rasprave i osude, kako nili sve, da pribave bczuslovan res* škakljivije se je njegova osuda dojmila čar* pekt postojećim zakonima. šije. Kolikogod se na prvi pogled U tom su pogledu ponajviše stra* ovo pitanje pričinja beznačajnim, dali muslimanski i katolički, a po* ono je vrlo simptomatično. Ono gdjegdje i ispravni pravoslavni či­ nam jasno kaže, da danas nc samo činovnik, nego i svaki dru­ novnici. Mi nećemo spominjati tuž* upravni gi, pa čak i jedan sudac, moraju nih slučajeva s kotarskim predstoj* da računaju pri svom radu i na ra* nikom Bahtijarevićem. na kojega je spoloženjc čaršije, koja bi im mo* u sred ureda počinjen atentat radi gla zakrenuti vratom. Koje je onda čudo, da svi mo* savjesna vršenja službe, nećemo ni drugih sličnih primjera navoditi. To ralno slabiji činovnici podliježu up* je bilo neposredno iza našeg narod* livu te čaršije i da tako vjera u nog i državnog ujedinjenja, pa a* objektivnost i pravdu nadleštava ko se i nije moglo odobriti, ono se opada? Ovome se zlu mora tražiti radi* je moglo nekako razumjeti. I mi smo mislili, da je takav rad destruk* kalna lijeka, i to odmah. Godina 111. Suljagino sočinjenije. (Nastavak). Suljaga veli: »Treba da vidi i onaj I svijet, koji nije upućen u alčaklukc I starih i mladih mehkiša, u alčakluke i nevaljalštine onoga našega Uru* štvenoga ološa, koga je nedavno iz* I bacio na površinu džeriz naše ve* i like narodne borbe za vjersko*pro* svjetnu autonomiju ...« Ovdje već j čovjeku pamet staje. Davati ovakav sud o ljudima, koji su cio svoj vi* jek proveli u iskrenom radu i bor* bi za narod, može samo čovjek sa dna ljudskoga društva. Tako može i suditi samo čovjek, koji uistinu — • mi to ponavljamo nema u sebi ni : truna morala, a da i ne govorimo o I objektivnosti. Tako govoriti o Iju* I dima, kojima je gotovo cio musli* j manski dio naroda Bosne i Herce* * govine dao svoje povjerenje, može samo niska duša, koja je sposobna I samo za klevete, laži, podvale u svi* ; ma nijansama. O alčakluku i neva* ljalštinama drugih da govori jedan Šuljica Salihagić, koji je cijelu svoju političku karijeru zasnovao na per­ fidnim petlianiiama i zavaravanju naroda sa Šerifom Arnautovićem?! Zar da o alčakluku i nevaljalština* ma drugih smije da govori politički tikvan, koji po svojim sposobnosti* ma i karakteru ne bi mogao biti ni muhtar u Kotor Varoši, a kamo li zastupnik naroda? Zar o tome da govori jedan notorni petljanac, od koga čitavo pošteno društvo izbje* gava kao od šugave ovce, i koji ima pristup još samo u društvo jednog šerifa Amautovića? Kako može vodstvo J. M. O. nazivati društve* nim ološom jedan obični šarlatan, koji je dosad promijenio sve mo* guče političke farbe od Potioreko* va skutonoše i austrijskog šuckora do radikalnog Velikosrbina? Dalje on veli, da smo u od* lučnom času spasili sistem, umjesto da ga rušimo. Kad se ovo prigovara vodstvu naše organizacije, onda bi s pravom čovjek očekivao od ono* ga, koji prigovara, da je taj bar po* kušao rušiti sistem. Međutim taj je isti podupirao i omogućivao ovaj sistem. On je kao i vodstvo glasao za taj sistem, glasavši u generalnoj debati za vladin nacrt ustava. Doš* Ijedan svome demagoškom šeprt* Ijanstvu Suljaga je u gostioni »Srp* ski Kralj« pred dr. Hrasnicom, dr. Spahom, dr. Karamehmedovičem i dr. našim poslanicima tvrdio, daće glasati protiv vladina na* c r t a ustava. Poznajući ga do* bro, dr. Spaho ga je pozivao, da se oklade, da će Suljaga ipak glaso* vati za vladin nacrt ustava. Spaho je nudio 10.000 Dinara, a Sul jaga da stavi na okladu samo 100 Dinara. I šta mislite? Suljaga je uistinu gla* sovao hulusi kalbilc za vladin na* crt ustava, te time naravno dao i svoje povjerenje vfadi. I pomislite, sad taj čovjek ima obraza prigova* rati našim poslanicima, što su u odlučnom času spašavali sistem! Zar to nije najdrskija drskost? Mi smo već prije dokazali, kako je njegova tvrdnja, da jc on sa 1 svojim drugovima bio oborio 6. i 7. ! čl. beglučke uredbe, jedna prosta mistifikacija, kojom bi htio da za* vede u bludnju posjednički stalež. Stoga se sada nećemo na to ni oba* zirati. On hoće da prikaže, kao da je od njeg neko tražio, da snosi odgo* vornost radi ovakova riješenja ag* rarnog pitanja. Smiješno. Niti je to tko tražio, niti sc vodstvo naše organizacije boji te odgovornosti. Ono nosi za to punu odgovornost, jer je svijesno, da je učinilo sve. što je moglo, da to pitanje što po* voljmje po muslimane rije'i. Mi smo samo utvrdili njegovu nekon* sekventnost, jer prigovara nama za ovakovo riješen je, a on je bio član one partije, koja nije htjela popu* štiti, da bolje riješimo ovo pitanje. Mi Suljagu niti smo trebali da nas pomaže u p'regovorima s njegovom radikalnom strankom i sa demo* krati ma. niti držimo, da bi on svo* jim »uplivom« mogao šta promije* niti na stvari. Ali njegova je dužnost bila, da senadetu i da. okuša svoje sile, ne bi li utjecao na držanje svo* j i h p o 1 i t i č k i h drugova a ne da ovako zaplotnjački napada vod* stvo J. M. O„ kako bi se na jeftin način prikazao herojem u borbi za posjednička prava. Za naše vodstvo veli Suljaga, da je »kompromitovano kao Žvabinov* ci«. Ovdje su riječi cinizam, sarka* zam, perfidija i si. i suviše blage, a da bi mogle tačno okarakterizovati taj čin. To tvrdi uglavljeni šuckor, koji je još k tomu pozivao i mu* slimanc, da se javljaju u dobrovolj* ce protiv Srbije. Ovo i on sam pot* vrđuje Isvojim riječima: — »m o j se savgrijeh sastojao u to* me što sam kao tadanji po* slanik radne (reete Potioreko* ve. Op. ur.) većine, pozvan od v i š e v 1 a s t i, d a k a o drugi (prvi jc u toj akciji bio fratar Ne* vistić) pozovem muslimane, da se jave dobrovoljno na službu u vlastitom kotaru kako mi je izričito obeća* n o«. Isprika, da je bio pozvan, od više vlasti, ni najmanje ga ne ote* rećuje. Kao nar. poslanik nije se I Muslimansko trgovatha i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve Goo.ooo kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Zl4 �Strana 2 Страна Rroj 349 БооЈ „ПРЛЗ/lA* — . °PAVDA* jc kolar. Pitamo dakle, kako g. du. koji izrijekom veli, da jc Su* . kdja. U parlamentarnim krugovima ljaga preko kotara javi o u tvrde, dđ će se jugoslavenski musli- ! sreski dovodi u sklad ovo bezrazlož Banja Luku, da tamo do# manski klub prilikom formalne demi- no zatvaranje nevinih ljudi s na# laže iz Kolor Varoši do# I si o Pašićeva kabineta izjav ti za Pro- . šim ustavom, u kojemu se veli, da ju lična sloboda nepovrediva? Ka# b r n v o 1 j c i i d a i m s e p r i r c d i I t’ćevu ori entaciju i pristati uz hrvatski ko on dovodi u sklad sa svojini blok«. d o Č e k. * sik-I jalno političkim Shvaćanjem« Beogradska »Pravda« od il.o. mj : i ovakovo skroz bezobzirno i ne# , »Taktika Muslimana, k Sarajeva naksrazmjerno globi jen je? Kako on i nadno nam javljaju, da su odluke Mu­ može radi jednoga u najgoremu slu# slimana donijete poslije dugih teškoća j čaju, vrlo neznatnog polic. prekrca# i da predstavljaju jednu vrstu kom- j ja ubijati jednu egzistenciju, a ova# (Nastavak). promisa muslimanskih struja. Skup- I ino u drugim slučajevima, gdje se nc radi o muslimanu ili njemu ne# »Samouprava« u uvodniku pod na­ i da će izraziti svoju spremu da ču­ ština je izglasala povjerenje poslanislovom »Poslije skupštine bosanskih vaju i poštivaju ustav. Umjesto toga 1 cima i dala im ovlašćenje da ostanu ' poćudnim osobama, opraštati i naj# oni idu korak natrag i izjavljuju, da ' u viadi, ali je konstatovala, di su oni muslimana« od 14. ov. mj. veli: veća zlodjela? Dokle ćemo mi tr# dužni popraviti svoje odstupanje od piti ovaj nesnosni jaram nesposob# »Jugoslavenska muslimanska orga- | čvrsto stoje na svojem ranijem napu­ štenom gledištu, koje i nije bilo gle­ i programa u pitanju uređenja države. nih i bezobzirnih protckcijonaša i nizacija održala je 6. i 7. oktobra dište stranke kao takve, već gledište ! Stara autonomistička struja se pobo­ sinekureša? Drži li se ovaj čovjek svoju zemaljsku skupštinu u Sara­ jala, da se od Bosne pri administradra Spahe i njegove grupe. na ovako odgovornom položaju s jevu. Politika ove grupe i njezin rad toga, da iz dana u dan daje sve vi# Kad se uzme u obzir, da je pri iz­ ! tivnoj podjeli ne odvoji štogod, te u ustavotvornoj skup, značajni su u prida Srbiji ili Lici, pa je zbog toga šc i više dokaza o svojoj originalnoj boru centralnog odbora dosadašnji mnogom pogledu pa je od interesa pojačala struju g. Spahe, koji je i izapolitičkoj i upravničkoj sposobno* predsjednik Maglajlić propao i da je zabilježiti, šta se na skupštini radilo | bran za predsjednika centralne uprave. sti. stečenoj u gimnaziji i računar# izabran dr. Spaho većinom od gotovo i odlučilo. Iz izvještaja, koji je cen­ 1 Svrgavanje g. Maglajlića s toga polo- I skoj praksi? Je li? Birčak. tralni odbor podnio skupštini podvla- i ovije trećine glasova, kad se uoči sta­ morao pokoriti, kao što to nisu uči# mli ni drugi, koji su isto kao i on bili pozvani. A da je neistinita tvrd­ nja. da je pozivao u dobrovoljce u vlastitom kotaru, najbolje dokazu# je prije spomenuti spis u kot. ure# Novinstvo o našoj skupštini. cimo jednu stvar, koja je dosad bila | vak rezolucije u kojem se veli, da će nepoznata širim .krugovima izvan mu- i poslanički klub imati prepustiti sve važnije odluke centralnom odboru, u slimanskih radova. Tu se veli, da je centralni odbor na sjednici od 30. pro­ kojem dominira dr. Spahova grupa, sinca 1920 riješio, da se izjava u re­ onda je jasno, da jugoslavenska mu­ slimanska organizacija nije ni čvrst ni feratu ’dra Spahe na prošloj zemalj­ skoj skupštini o nutarnjem urrđenju I pouzdan saveznik za izvođenje ustava. Poteškoće oko radikalsko-demokrutdržave, koja je gotovo jednoglasno prihvaćena, mora smatrati sastavnim i skog sporazuma ovim su bez potrebe dijelom programa, ma da nije u pro- I uvećane Mi velimo, bez potrebe, jer gram formalno unesena. Ova konsta- I smo uvjereni, da ova cik-cak-politika, tacija pokazuje, da pitanje autonomija i ne će donijeti dobra ni samim Musli­ nije bilo u programu jugoslavenske j manima«. * muslimanske organizacije, da je ono I najprije izneseno u referatu dra Spahe . »Obzor« od 15. o. mj. donosi kao na prošlogodišnjoj skupštini i da je informaciju iz Beogradu pod naslovom: tek 30. prosinca to mišljenje dra Spahe I »Nakon skupštine Jugosi. musi, orga­ uzeto kao nastavni dio programa. Mi 1 nizacije« ovo: »Posljednja skupština se baš sjećamo, da u svibnju 1920. u i jugoslavenske muslimanske organiza­ razgovoru sa članovima ekspertima ' cije donijela je jednu vrlo značajnu ustavne komisije u Sarajevu dr. Spaho rezoluciju, koja izmedju ostaloga, veb, mje bio autonomista ili bar nije po­ da je zasada odgodjeno pitanje nutar­ kazivao, da smatrj autonom ј i Bosne । njeg uredjenju države, ali jugoslaven­ i Hercegovine korisnom za muslimane. I ska muslimanska organizacija stoji Po njegovu tadašnjem shvaćanju inčvrsto na programatičnom stanovištu teresi muslimana bolje bi bili zaštićeni ' o nutarnjem uredienja države i da je od cijele d.žave, nego li od jedne po- ј za pokrajinsku autonomiju. Ovo je ne­ krajine sumnjiv uspjeh grupe dra Spahe, koji Skupština je primila izvještaj сеп- i je uvijek zastupao program pokrajin­ tralnog odbora i odobrla rad posla- | skih autonomija, ali uslijed jače sile nika ali donijela je jednu rezoluciju, popustio ie i ušao u Pašićev kabinet koja stoji u kontradikciji s ovom odlu­ je dr. Spaho sa svojom ideologijom kom. U toj se rezo'uciji veli, da dr- 1 pobijedio, v di se i po tome, što je žanje Muslimana nije dovoljno hono­ bivši predsjednik Maglajilić (koji je rirano cd radikala i demokrata. Ova centralista) propao i za predsjednica je izjava netačna i neoportuna, jer cent alnog odbora čitave organizacije stvara nezadovoljstvo na obje strane. biran dr. Spaho cd -glasova. Valjda Još je nezgodnija izjava, di cijela je ovi rezolucija donesena i zato, što grupa čvrsto stoji na programatičnom je Protić ante nortas. Današnja •Sa­ stanovištu organizacije o nutarnjem mouprava«. službeni organ radikalske uređenju države. Od grupa vladine stranke, donosi ovom prilikom karak­ većine, koje su izglasale ustav, oče- i terističan uvodnik, u ko^m se naglakivalo se, da će taj ustav praktično suL, da ushjed orijentacije muslimana ostvarili zakonima, koji će bili bazi­ jugosla/enska muslimanska o-g nizarani na ustavu. Polit čki je svijet vje­ ci;a mje čvrst i pouzdan saveznik za rovao da će bosansz.i Muslimani ustra­ izvodjenje ustava. Radikali su se dakle jali na dobrom putu, kojim su pošli, pobojali, da im muslimani ne okrenu PODLISTAK, Mustafa: Iz mojih uspomena. (Nastavak.) Ali kad malo prislušah njihovo pje­ vanje i sviranje, osjetih, da tu ima ipak neke harmonije i neke melanholičnosti nježne melodije i istočne fantazije. Ovoj originalno; družini svi­ rača ništa ne smeta, ako jedan svirač ispija slatko šerbe ili razgovara s ko­ jim gostom : u to vrijeme ne svira na svojem instrumentu Ispi/ši čašu medovine, on odmah h«ata visoku notu, pjeva kao sam za sebe i udara palcima po svojoj »tari* ili »džangu«. Po svim ulicama a nad dućanima i trgovinama gore istočni fenjeri na visokim i lijepim prozorima. Na nekim ie i po nekoliko fenjera s ob,e strane prozora, a u njemu sjedi ljepotica lnduskinja i zabavlja se s prolaznicima po ulici. To su mlade bludnice, kojih ima na tisuće ovdje u Kvetti. Blud je ovdje zanat ili način zarade. U ovom načinu zarade ne vidi se ništa osobito nevaljalog ili nepoštenog. Djevojka sjedi u prozoru i mami prolaznike, a u sobi sjede njezini roditelji i zabav­ ljaju se sa djecom. Često puta u pri­ zemnim dućanima sjede mlađe žene i nude prolaznicima nasladu za 4 — 5 anua (osam anua jedna kruna). Jednoga dana šetah po ulicama ve­ sele Kvette sa mojim beluđžistanskim i I . ! ! : ' i ' I žaja je oduzelo jednog pobornika i i uticajnog čovjeka za nar. jedinstvo i 1 današnji rež m. Struja Karamehmedovića je time oslabljena, jer je partiji i i musi, organizacije sad potrebna nova 1 taktika radi većih uspjeha u vladi«. ———— . . . Bilješke. Smanjivanje godišnjih praznika Naši dopisi. ' i i ■ i i Vlasenice, 15. oktobra. Suhi zulumi. Prije nekoliko da# na jc naš sreski načelnik Krstić zat# vorio dva dana u zatvor i globio sa K 120(1. globe Pašagu Čausevića samo zbog toga, što jc ovaj u jed? noj gostioni, gdje sc je nalazio i g. sreski, prolio jednu flašu pića, od kojega je valjda nešto štrcnulo na jednoga gospodina iz društva g. sreskog. Prije toga opet kaznio je istoga sa K 1000. globe radi toga, što je on tobože glasno pjevao uli# com u 8 sati na večer (Strašna li zločina Bože moj! Primj. metteura). Pašaga je uložio utok protiv ovih drakonskih kazni i mi smo uvjere# ni, da će viša instancija naći lijeka ovim nasiljima. No ovi »mudri« ak# Krstića odveć su prosti i ne# piavcđm, a da sc javno nc žigošu. Pretjerano jc pa makar dolazilo i cd jednoga svemoćnoga Tane Kr# stića. Ni austromadžarski ekspo# nenti, koji su ovu zemlju smatrali kolonijom, ni jesu (se ovako igrali s ličnom slobodom i egsistencijom pojedinaca. Notorno je naime da Pašaga i ako se hoće opiti nije saga i ako se hoće opiti nije nikakav opasan tip, dapače da je vrlo miran i uljudan. Uljudniji nc# go mnogi iz društva g. Krstića, u kojemu sc on često kreće. Do danas nije se ni skim posvadio niti koga bezrazložno napao. Po zanimanju ' | 1 1 ' - Naša je država zemlja veselja, dan­ gube i besposlice, a naš je svijet — to na žalost moramo priznati — stra­ šno lijen. Stoga nije ni čud?, da jedva čeka zgodu, kad bi se moglo i odma­ rati. Mi smo dotle dotjerali, da se odmaranjem umaramo, i onda se opet od takova umora odmaramo. I ko bi naše ekonomsko stanje cijenio po za­ bavama, odmorima i praznicima, taj bi mislio, da je naša zemlja Eldorado, zemaljski raj. To je naša historička pogreška, i mi smo u njoj ogrezli. Sad bi svaki pametan čovjek mislio, da će naše državne vlasti upotrijebiti sva sred­ stva, da se svijet odvikne od toga i privuče poslu, radu kao najvažnijem faktoru privređivanja. Ali umjesto toga, naša je vlast još više pogodo­ vala toj našoj mani. Svaki dan su nicali novi državni i narodni praznici, tako te oni skupa s vjerskim i uobi­ čajenim praznicima (uvjetima itd ) za­ uzimaju sigurno bar polovicu dana u godini. Pridodadne li se k tomu osamsatno dnevno radno vrijeme, onda se punim pravom može reći, da smo mi bili postali »terra di dolce far’ niente« (Zemlja slatke besposlenosti.) Absurdnost ovoga jamačno je uvi­ djelo i mnistarstvo za socijalnu poli­ tiku, te je izradilo jedan zakonski predlog o smanjivanju godišnjih praz­ nika. O i bi imao, kad prođe kroz za­ konodavni cđbor narodne skupštine, ući kap izmjena u zakonu o zaštiti radnika. Hvula Bogu, ipak jednom! prijateljima. U jednoj ulici susretnemo djeca idu sva zajedno, a Englezi drže u^a zid briju prolaznike i mušterije. ogromnu povorku, koju su predvodili svoju osnovnu školu za svoju djtcu. Brijači su u Kvetti putujuće zanatlije. svirači. Vidio sam, di su svi Indusi Za sillahom nose svoje britve, nožice, 1 Indusi se sami klone Engleza i naj­ poklonici Budhe i s triumfom vode sretniji su, kad ih niti blizu ne vide. mašinu i drugi halat, u ruci malu po­ kroz grad atletu, k ji je u cirkusu sudu, u kojoj je v^da, a pod njom Indusi rade marljivo i nastoje, kako pob jedio muslimana at’etu. Sad ga bi čim prije postigli ono sve, što imaiu kao u naših salepčija nekoliko ugljena vode po ulicama Kvette, da ga pokažu drugi kulturni narodi. Zami etio sam vatre. Brijač Šeće po ulicama, brije po narodu. Atleta sjedi na golu konju, dućanima i ćefencima, pod drvetom više puta, kako vrlu rado Čitaju svoje sam ie također g> i izmazan po licu I ili prosto uza zid kraj ceste. Gdje se novine i tumače jedan drugome, šta i prsima posvetnom bijelom bojom. komu prohtjedne, tu se odmah i brije, se dogod'lo negdje u Indiji ili šta je Svjetina ga klicanjem i pleskanjem , samo da ne smeta prometu i prolaz­ novo u parlamentu u Kalkuti. pozdravlja, baca na njega srebreni i Sva je Kvetta u zelenilu lijepih parnicima. Brijači su vrlo učtivi i skromni. papirnati novac, a trgovci iz dućana Za brijanje brade, glave i vrata oni ! kova i vrtova. U gradskom je parku izlaze i turaju mu u ruke banknote beru samo jednu annu (indijski groš), I smještena u lijepim zgradama gradska od pet i deset rupija (10 rupija -en­ biblioteka, a tu je odmah uz nju grad­ a k tomu još obrežu nokte na rukama gleski Iiber šterling 500 naših kruna). ski muzej. Muzej je vrlo bogat i ori­ i nogama i štipavicama očiste dlake Okretni atleta skače s konja, hvata ! ginalan. Osobito je bogato odjelenje, iz nosa. Uglednije građane, bogatije skuplja novac i darove, a svjetina ga gdje su iskupljeni najljepši ekzerntrgovce i činovnike brijač posjećuje u prati i likuje. N je Šala, kad je on njihovim stanovima. Kako se Englezi | plari životinja i ptica. Također su lipobijedio svog opasnog protivnika mubriju svaki dan, to su i Indusi popri­ ' jepi i bogati odjelenja narodne nošnje slimana, koga je d rektor cirkusa po­ mili od njih, te prema tome brijači i i starinskog oružja i oruđa. Sa zeb­ zvao iz Indije, da se s ovim budhistom njom i strahom obilazi posjetioc one imaju i previše posla. Na onom sam bori ovdje u Kvetti. Ovo mi sve rasmostu vidio, kako publika zahtijeva, I stotine staklenih flaša, U' kojima su tumočiše moji prijatelji, koji se kao da irn brijači briju ruke do lakata, 1 izložene stotine ekzemplara raznih inteligentniji i razumniji ljudi smijahu noge do koljena i prsa. Indusi se vrlo i zmija i tropskih gušterica Muzej je naivnosti svjetine. Rekoše mi, da bi rado doćeruju, kicoše i mažu raznim 1 uistinu vrlo lijep i veoma zanimiljiv ! osobito za stranca. ova slava bila još svečanija, da je mirisavim jagovima. musliman pobijedio, jer su muslimani (Nastaviće se). Svojih običaja i svoj način života ne još ponosniji na svoje junake. mijenjaju Indusi i ako su svršili kakve Takav je život na ulicama Kvette škole ili su u državnim i privatnim pred večer i iza akšama. Izjutra i po­ službama. Sva je administracija i uopće slije podne svi marljivo rade, trguju svi uredi i kancelarije u njihovim rui zanimaju se svojim poslom. Čudno- | kama. Samo su šefovi Englezi, koji vato je, da u cijeloj Kvetti nema bri- i vode kontrolu nad radom i djelovajaćkog dućana, osim onaj jedan na I njem činovnika. Policajski su komesari isključivo Englezi. U Kvetti ima glavnoj ulici, kamo zalaze Evropejci i više osnovnih škola, dvije gimnazije i pokršteni Indusi. Kraj jedne ćuprije još neke druge srednje škole. Induska nađoh na stotine brijača, koji ovdje �bpuj Згсј Premještanje učitelja. Koji god broj »Narodnog Jedinstva« zadnjih dana uzmete u ruke, vidjcćete masu jednu premještenja učiteljskih. Čovjek se u čudo pita; Zašto ovolika premje­ štenja? Na ovo pitanje jamačno ne bi znao dati odgovora ni onaj, ko ih određuje. On bi jamačno dao odgo­ vor: Tako traže službeni obziri. A kakovi su to službeni obziri, i to obični smrtn ci ne trebaju znati, niti bi to oni mogli razumjeti. Glavno je, da gospodin referent nešto »radi«. Što taj »rad« košta tolike hiljade državu i što bi se za te hiljade mogla po­ dignuti koja nova škola, to je druga stvar. Ko bi još o tome vodio računa? Politički pregled. Protićev list. Akcija gosp. Stojana Protića, koju je poveo u svrhu po­ stignuća sporazuma između Srba i Hrvata, zauzima sve to.veći mah. Na­ kon nekoliko sastanaka s predstav­ nicima hrvatske opozicije i konferen­ cija po Vojvodini i Srbiji, g Protić je pokrenuo i svoj organ »Radikal«, koji je pod uredništvom dra Momčila Iva­ nića počeo izlaziti 15. o. mj. U 1. broju . g. Protić na uvodnom mjestu piše o našem državnom problemu od početka ujedinjenja do danas. Konstatuje, kako smo se nakon toliko stoljeća sjedi­ nili u jednu narodnu državu na go­ tovo cijelom našem narodnom terito­ riju. Veli, da bi u tu državu mogli uči i Bugari, da krv njihovih gornjih slojeva nije pomiješana s turskom i tatarskom, kako sami priznaju, i da nisu pritisnuti stranim utjecajem sa svih strana i odozgo sa samog prije­ stolja. Iza toga govori o našem dr­ žavnom uređenju i našem zajedničkom životu kroz 3 godine i veli, da je ci­ jeli taj život donio malo uspjeha, da se nikako još ne možemo snaći u zajedničkoj državi. Kao razlog navodi, da bi to moglo biti od težine zadatka oko rješenja našeg zajedničkog pro­ blema ili naše nepažnje. A mogao bi bili i taj razlog, što mi i ne razmi­ šljamo o tom našem zadatku, kojemu prilazimo. Oslobođenje nas je našlo u vrlo nezgodnu položaju pod raznim utjecajima, u raznim teritorijalna, raz­ nim načinima života, pa je trebalo prići tome problemu s opreznošću a prišlo mu se kao suviše prostom pro­ blemu i rješavalo ga se na suviše prost način. Iza toga govori, kako je srpska uprava bila slaba, jer je bila centralistička i da se ona ne može proširiti na cijelu državu, kao što se ni u mundur Šumadinca ne može obući Hrvat i obratno. Konstatuje, kako mjesto izrazitog centralističkog uređenja nastoji uvesti decentralističko uređenje. Govori o odnošajima Alzacije i Lorene prema Fran­ cuskoj i veli, premda je tamo bila njemačka uprava, da je ostalo staro stanje, pa se ipak nije nitko u Fran­ cuskoj sjetio, da Alzašanima i Lorencima predbaci separatizam. Iza toga napada Pribićevića i veli, da se mini­ starstvo unutrašnjih djela pozivlje na državni Ustav, kada zabranjuje četiri hrvatska lista ne na jedan dan, nego im uopće uništava egzistenciju. Pnbićević se pozivlje na Ustav, kada izdaje policajne objave, kojima se sprečava kretanje državljana i oduzimlje im se sloboda, koju su prije Ustava imali. Iza toga govori o anarhiji u agrarnoj reformi, gdje se pod firmom dobro­ voljaca otimlje zemlja srpskih općina u Vojvodini i dijeli se onima, koji pod ugodnom firmom dobrovoljaca prihod zemlje prodaju i nestaju Bog zna gdje. ГКА7СА Gornjošlesko pitanje Nakon du­ goga zavlačenja se napokon i pitanje Gornje Šlezije ipak riješilo, a više u korist Njemačke nego Poljske. Poljska je dobila najveći dio okruga Plesa i Ribnika te okruge KbnigshOtte, Beuthenseel, varoš Katovitz i sela svoga okruga, te istočni dio okruga Tamowitz i Lublinitz, Njemačka dobija manji dio Ribnika i Plesa, okruge Gleivvitz i Hindenburg, varoš Beuthen, zapadni dio okruga Tarnovitza i okruga Rosenberg, Kreizberg, Groš Stelitz, Gros-Kosel, Oberglogau, LeobschUtz i Ratibor. Već sama imena do­ kazuju, da je Njemačka bolje prošla, nego Poljska. Slovenska imena mjesta; pokazuju, da je tamo bio slovenski živalj, kojega je Njijemcima uspjelo ponijemčiti. Kako je poznato, bio je spor između Francuske i Engleske, s obzirom na Gornjošlesko pitanje, jer je Engleska radila u korist Njemačke, dok je Francuskoj bilo u interesu, da ide u prilog Poljske, t. j. da stvori na istoku jednu jaču državu, koja bi je očuvala, od eventualne kasnije na­ vale Nijemaca. Engleska seje na koncu ipak približila gledištu Francuske, i tomu imadu Poljaci zahvaliti, što nijesu više izgubili. Njemačka štampa protestira na sve strane, radi tobožnje nepravedne podjele, te prijeti opas­ nost, demisija Wirthovog kabineta, koji hoće, da ostane prema riješenju ovoga pitanja lojalan. ske ofenzive. Među grčkom vojskom vlada potpuno nezadovoljstvo. U Balikesru i Brusi javno su napadnuti viši grčki oficiri od strane svojih voj­ nika. U Angoru stižu dnevno nova poja­ čanja iz istočnih krajeva Anatohje te iz Cicilije. Izet paša je predao u ime Visoke porte notu saveznicima, u kojoj protestira grčke vlasti, koje su u zadnje vrijeme uveli u okupiranim krajevima grčki novac kao zakoniti. Angorski parlamenat odobrio je daljnih 12 milijuna lira za narodnu obranu. (Pejam-Sabah.) Domaće vijesti. Povratak kralja. Njegovo Veličan­ stvo Kralj Aleksandar krenuo se 17. ov. mj. iz Pariza. On će se neko vri­ jeme zadržavati u Švajcarskoj i Italiji. U prestonicu će se vratiti po pril ci • krajem iduće nedjelje. Bolest ministra Karamehmedovića. Temperatura je jučer bila 38'7. Slabost srca nešto se je uvećala. Inače nije nastupila nikakova komplikacija. Konferencije ambasadora riješila pitanje Skadra. Konferencija amba­ sadora riješila je pitanje Skadra u korist Albanije premda su Engleska i Francuska obećavale Skadar nama. Naš se ministar predsjednik radi ovog nenadanog događaja žurno sastao sa Briandom i umolio ga za intervenciju. Briand je izjavio da će kao naš stari prijatelj sve učiniti, da se to riješenje revidira u našu korist. Postoji nada da će se preduzeti re­ vizija granica u našu korist kod Prizrena i Peći. I I i I ' Sporazum Njem.-Austrije i Ma­ đarske u pogiedu Burgenlanda. — Prema sporazumu mađarske i austrij­ ske delegacije u Veneciji sprovešće se plebiscit osam dana poslije potpunog očišćenja Burgenlanda od mađarskih ■ bandi, a što mora biti konstatovano od savezničke kontrolne komisije. 13 dana iza toga počeće u Beču pregovori o finansijskim obavezama Austrije prema Mađarskoj. Grčko-turski rat. Vojnički položaj^Sada vrlo malo stiže vijesti o vojničkom položaju u Anatoliji. Turci iormalno demantuju svaku znatniju pobjedu grčku i tvrde,da oni naprotiv neprestano napreduju u odsjeku Sakarije. Demanti o grčkim pobjedama. Demantuje se vijesti o grčkim pobje­ dama u sektoru Sakarije. Naprotiv u tom sektoru turske čete nastavljaju svoj pobjedonosni pohod. Kretanje na granici Trakije. Iz Jedrena javljaju da se vrši opasna koncentracija turskih žandarma na graničnoj liniji kod Čataldže. Cijeni se da ima koncentrisanih na 3000 žan­ dara. Ovi ljudi imaju novo odijelo i opremu. Grčka granična vojska se sprema za svaku eventualnost i poja­ čala je granične trupe. Grci u Maloj Aziji. Javljaju iz Smirne, da поха administrativna orga­ nizacija ima prosto za cilj, da izjed­ nači novozauzete krajeve sa zonom Protić ide ua sjednicu hrv bloka Sevreskog ugovora. Grčki građanski i u Zagreb. Kako novine javljaju Sto- sudski predstavnici imaće također nad­ jan Protić i Momčilo Ivanić prisustvo- zor nad otomanskim vlastima sa pra­ vom veta Financijska administracija vaće sjednicama hrvatskog bloka u Zagrebu, koje će se održati 26. i 27. predviđa za iduće prihode u tim kra­ jevima sumu od sto hiljada drahmi. ov. mj. General Dusmanis, šef generalštaba, Razgraničenje s Bugarskom. — izdao je jedno naređenje, koje je poKomisija za razgraničenje s Bugarskom kazivalo apsolutističku i diktatorsku završava rad na prostoru od Dunava tendenciju, i zbog loga zamijenjen je do doline Strumice. na tom položaju sa generalom EksiOzidano je 508 piramida stalnih; | daktilosom. ćela je granica obeležena rovom. Carigrad, 15ЈХ. Zadnji službeni Očekuje se od konferencije Ambasa­ komunikej iz Angore javlja mir na ra­ dora riješen je, kako treba povući gra­ tištu. Turske trupe na sjeveru stoje nicu u dolinu Strumice, i za to su, i pred linijom Jalova--Jenji—Šeher— učinjene sve pripreme. Biljedžik Eski Šeher. Na jugu stoje U glavnom rad kod ove komisije ; pred samim Afijun—Karahisarom. Sva­ biće završen koncem ovog meseca. ki dan se očekuje početak velike tur­ POSJEDNICI BEGLUČKIH ZE* MALJA, koje su uzurpirane, a na koje uzurpatori do 18. ov. mj. nisu kod kotarskih ureda stavili zahtje? ve, otiđite odmah kot. uredu i uv* jerite se, da li je stavljen zahtjev. Ako jest, onda očekajte, da spor riješi kot. agrarna komisija, a ako nije stavljen zahtjev, odmah sudbe? nim putem otkažite uzurpatoru i tražite od suda predaju u posjed, jer takova zemlja onda ne spada više pod udar agrarne reforme. Zabava društva Ittihada u Mo? staru. Pišu nam iz Mostara, da se čine pripreme za zabavu, koju pri? ređuje »Ittihad« na 22. oktobra u svim prostorijama llrvoja. Odigra? vaće se komad »Abdullah?paša«, koji je istina malo zastario, ali ipak savremen, obzirom na naše odno? šaje prama Italiji, a i omiljen ko? mad među našim svijetom. $ Tamburaški zbor »Ittidaha« svi? rače neke nove odabrane komade, a neki će članovi društva pjevati narodne sevdalinke uz pratnju šar? gije. Izgled za uspjeh zabave kako moralni tako i materijalni vrlo je dobar. Nacijonalizacija elekt. poduzeća u Jajcu. Neki dan. smo demanto? vali vijesti, nekih listova, da je stvar nacionalizacije elektr. podu? zeca u Jajcu riješena. Donašamo službenu vijest Ministarstva Tr? govine i Industrije, da se o to? me, tek konferira sa Ministar? stvom Poljoprivrede i Voda. Rezul? tat će mo pravovremeno javiti. Preuređenje trgovačkih komora. Naše trgovačko-industrijske komore primile su od ministarstva trgovine i industrije nacrt o preuređenju naših komora. Komore će ovaj nacrt pregle­ dati i predložiti eventualne izmjene ili dopune. Telefonska pruga Knin —Prije­ dor. Ministar pošta i brzojava naredio je, da se odmah pristupi popravci te­ lefonske pruge Knin — Prijedor, da bi se mogla upotrebljavali telefonska pruga Split—Sarajevo —Zagreb preko Prijedora. Povjerenstvo za trgovinu i obrt. i Ovih dana potpisan je ukaz, kojim se povjereništvo za trgovinu i obrt kod naše pokrajinske uprave pretvara u samostalno povjerenstvo ministarstva trgovine i industrije. Kreditna ustanova — U Ministar­ | stvu poljoprivrede i voda radi se na osnivanju glavne centralne kreditne ј Zadruge, koja će funkcionisati pod i državnom kontrolom, a baviće se kre­ i ditiranjem za unapređenje naše in­ dustrije. Svećeničko pitanje Na poziv Mi­ ; nistarstva vjera sastala se komisija od predstavnika svećenika svih vjeroispovesti, koja će ovih dana otpočeti rad na izradi zakonskog projekta, koji će regulisati materijalni položaj svih sve­ ćenika. Kako po svemu izgleda, sve­ ćenici će dobiti svoju sistematsku platu. C* раНа 3 Strana ј j I P. n. Općinstvu! Naredbom Po? lyajinskć Uprave za Bosnu i Her? uegovinu zabranjeno je djelovanje kinematografa između 8 i lo sati u večc. Pošto ne možemo do 8 sati u veće davati više od jedne pred? stave, kojom i kod rasprodane ku? će nije ni film isplaćen, to smo prisiljeni svoja poduzeća od 22. o. mj. sasma zatvoriti. Tražeći od mjerodavnih faktora, da se ova protuzakonita mjera pre? ma kinemtografima ukine, nadamo se, da ćemo naići na potpuno ražu? mijevanje istih, tako da se omogu? ći i najsiromašnijim slojevima na? šeg grada, da posjećuju makar ki? nematografska pozorišta. Apolo Kino. Imperial Kino. Iz našeg pozorišta. Program svečanosti otvorenja: U p c t a k, 21. oktobra: Doček delegata i gostiju. U subotu. 22. oktobra: I 7 sati na večer svečana predstava: a) Himna; b) Čin otvorenja. Otvara u za? stupstvu gosp. Ministra Prosvjete Načelnik Umjetničkog Odjeljenja gosp. Branislav Đ. Nušić; c) Beethoven: II. stav iz Treće simfonije (Eroica). Izvodi orkestar; cl) Ivo Vojnović: Smrt majke Ju? I govića. H. čin: Avet. Redatelj: g. N. I lajdusković; e) Dvorak: Slovenska igra. Izvo? di orkestar; f) Svetozar Ćorović: Zulumćar. II. čin: Redatelj: g. N. Hajdušković. I' Ne d j c 1 j u. 23. oktobra: U 10 sati prije podne: . Svečano otvorenje slikarske izlož? > be. u velikoj dvorani Gradske Op? . Štinc. U li1 2 sati prije podne: | Solisti čko?orhestralm koncerat , nastavnika Oblasne Muzičke Skok* u Narodnom. Pozorištu: a) Beethoven; Egmont, uvertira. Izvodi orhestar Oblasne Muzičke Škole. fr) \Vicniawski: Faushfantazija. Solo na violini, izvodi g?ca Blanda 1 Holler. Na klaviru prati g. Ljubo Bajac. c) Liszt: Tarantela. Solo na kla? f viru, izvodi g?ca Evgenija Endo? vvicka. d) Suk: Balada. Solo na violinče? lu. izvodi g. Aleksandar Lukinić. Na klaviru prati g. Petar Dumieić. e) Popner: Polonaise de concert Solo na violin?čelu, izvodi g. „Alek? sandar Lukinić. Na klaviru prati g. Petar Dumičić. f) Mendelssohn: Koncert za kla? vir, g?mol ( u tri stava). Solo na klaviru, izvodi g. Klemens Menšik. Prati orhestar. I 7 sati na večer, u Narodnom Po? zorištu: a) Himna; b) Svendscn: Karneval umjetni? ka. Izvodi orhestar. c) Čižek: Karišik narodnih pjesa? ma. Izvodi orhestar. d) St. Binički: Mijatovke. Izvodi orhestar. c) Branislav Đ. Nušić: Prorckci? jii komedija u pet činova. Redatelj: g. N. Hajdušković. I ’ Ponedjeljak. 24. o k t o ? bra : U 7 sati na večer: a) Himna. b) Adam; Si j’etais roi. I 'vertira Izvodi orhestar. c) Boccherini: Menuet. Izvodi orhestar. d) Gossec: Gavotte aneiennc. Iz? vodi orhestar. e) Molicrc: Uobraženi bolesnik. Komedija u tri čina. Redatelj: gosp. Aleksandar A Vereščagin. Orhestar je sastavljen od nastav? nika-nastavnica Oblasne Muzičke škole, sarajevskih muzičara i po? zorišnog orhestra. Orhcstrom diri? guje g. Josip P. Hladek?Bohinjski. Ulaznice za sve tri svečane pred? stave Narodnog Pozorišta u Sara je? vu prodavače se u knjižari g. Lcona F'inci, počevši od četvrtka u jutro, 20. o. mj., i to prije i po podne. �Booi 349 Впј „ПРАРДА* — „PRAVDA" Страна 4 Strana Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni< ka glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000.000'—. 104 Pričuve preko K4.000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Poziv na iavnu subskripciju poslovnih dijelova „Središnjeg Saveza Jugoslavenskih Seljačkih Zadruga (kao zadruga sa ograničenim jamstvom) u Sarajevu**. Potpisani namjeravaju osnovati na temelju Trgovačkog zakona I [ društvenih pravila zadrugu sa ograničenim jamstvom sa sjedi­ štem u Sarajevu pod naslovom „Središnji savez jugoslavenskih seljačkih zadruga (kao zadruga) u Sarajevu". Svrha je Saveza, da na temelju uzajamnosti združi sve jugo­ I slavenske seljačke zadruge sustava Raif.eisenova i druge privredne zadruge kao svoje članove u jedno kolo, da zastupa njihove mo­ ralne i materijalne interese i ciljeve, napose veresiju, gospodarstvo, i u opće sve grane privrede, da širi zadrugarsku misao, te daje smjer zadrugarskom djelovanju i radu. Obzirom na to Savez se bavi slijedećim poslovima: a) Osnivanjem zadruga i primanjem istih u svoju svezu; b) Uređiva za zadruge pravila i poslovnik, priređuje blagajničke ! (knjigovodstvene) tečajeve za zadruge, te ih upućuje u pravilno poslovodstvo i nadzire vršenjem revizija; ! c) Unapređiva prosvjetu i način gospodarenja zadružnih članova održavanjem analfabetskih tečajeva, zornom obukom, predavanjem i širenjem gospodarskih knjiga; d) Provodi izjednačivanje (pribijanje) novčanih suvišaka i po­ treba među svojim članovima (zadrugama), koristonosnim ulag^- J njem njihovih suvišaka na tekući račun i izdavanjem potrebite im veresije; e) Posreduje kod zajedničke nabave gospodarskih potrebština, kao strojeva, ratila, sjemenja, umjetnih gnojiva, rasplodne stoke i ostalih potrebština za seljake kao žita, brašna, petroleja, vune, odjeće, obuće i t. d., a isto tako posreduje kod zajedničke pro­ daje gospodarskih proizvoda, tražeći za sve proizvode svojih za­ drugara što povoljnije izvore i uvjete; f) Uzima u zakup i daje u podzakup nekretnine i posreduje ovake poslove za zadruge; g) Izašilje zadrugare u naprednije (gospodarske) zemlje na pouku; h) Posreduje kod svih navedenih i drugih privrednih poslova, kao i kod namještanja zanatlijskog ili poljoprivrednog osoblja, tražeći mu rada i zarade bilo u tuzemstvu bilo u inozemstvu, u koju svrhu može Savez vršiti poslove otpremanja osoba u prekomorske zemlje, kao i povratka njihova u domovinu; i) Prima uloške na štednju, uložnu knjižicu, tekući račun, orga nizuje sitnu narodnu štednju, sve prema pobližim ustanovama rav­ nateljstva. Usljed toga na temelju društvenih pravila i Trgovačkog za­ kona izdajemo ovim na upis poslovnih dijelova Saveza slijedeći PROSPEKAT 1. Članom Saveza mogu biti seljačke zadruge, koje su osno­ vane po Raiffeisenovu sustavu, zatim ostale privredne zadruge, kao gospodarske, vinogradarske, voćarske, duhanske, konjogojske, marvogojske, peradarske i t. d. Članom Saveza mogu biti i druge fizičke i pravne osobe, koje se zanimaju za zadrugarstvo, te ga nastoje promicati, no broj ovakovih Članova određuje za svaku poslovnu godinu redovita skup­ ština Saveza. 2. 0 primanju članova odlučuje ravnateljstvo Saveza. 3. Član Saveza ne može u isto vrijeme biti članom koje dru­ ge ovakove ili slične ustanove, koje nijesu u ovome Savezu. 4. Svaki član kod stupanja u Savez dužan je pismeno izja­ viti, da pristaje na pravila Saveza, da se u svemu podvrgava u smislu pravila društvenim propisima, a naročito, da se obvezuje na solidarno jamstvp do deseterostrukog iznosa upisanih poslov­ nih dijelova. 5. Poslovni dio iznaša 100 D (stotinu dinara) i uplaćuje se odmah kod pristupa u Savez na jedanput, te se ne ukamaćuje i ne daje se na njega nikakva dividenda. 6. Upisnina za svaki poslovni dio iznaša 5 dinara i uplaćuje se odmah kod upisa. Iznos od upisnine, koji bude preostao na­ kon pokrića troškova oko osnutka Saveza, priračunat će se pričuvnoj zakladi. 7. Upisivanje poslovnih dijelova počinje sa danom objave ovoga prospekta, a svršava se 15. novembra 1921. Sarajevo, dne 15. septembra 1921. Osnivači 8. Upisi se mogu obavljati na slijedećim mjestima: Središnjeg saveza jugoslavenskih seljačkih zadruga (kao za­ druga u osnutku) u Sarajevu; Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu d.£đ. u Sarajevu, te njezinih podružnica u Tuzli, Banjaluci, Prijedoru, Brčkom, Čapljini, Travniku i Bugojnu, te njezinih zastupstava u Konjicu, Mostaru, Ljubuškom i Stocu; Muslimanske Trgovačke i Obrtničke Banke za Bosnu i Her­ cegovinu d. d. u Sarajevu, te njezinih podružnica u Travniku, B. Novom i Bos. Brodu; Muslimanske Banke d. d. u Bjeljini; Muslimanske Trgovačke Banke d. d. u Brčkom; Težačke Banke d. d. u Cazinu; Muslimanske Banke d. d. u Visokom; Muslimanske Privredne Banke d. d. u B. Krupi; muslimanske Kreditne Banke d. d. u Foči; Muslirnaeske Privredne Banke d. d. u Gračanici; Kreditne Banke d. d. u Lijevnu; Privredne Banke d. d. u Maglaju; Kreditne Banke d. d. u Modriču; Muslimanske Banke d. d. u Stocu; | Muslimanske Trgovačke i Poljodjelske banke d. d. u Tešnju; Banke Numan Osmanefendić u Žepču; i ■ „Gajret" Banke d. d. u Sarajevu. Središnjeg saveza jugoslavenskih seljačkih zadruga (kao zadruga) u Sarajevu": Jugoslavenska seljačka zadruga u Raduši, jugoslavenska seljačka zadruga u Donjoj Zgošći, jugoslavenska seljačka zadruga u Će/ićima, Hrvatsko-Muslimanska zadruga u Bos. Otoki, Muslimanska zemljoradnička zadruga u Kuli Fazlagić, Muslimanska zemljorad­ nička zadruga u Ripču, jugoslavenska seljačka zadruga u Bužinu, jugoslavenska seljačka zadruga u Gor. Rahiću, jugoslavenska seljačka zadruga u Palanki, jugoslavenska seljačka zadruga u Kružićima, I t. d., Dr. Mehmed e/f. Spaho, Kr. Ministar Trgovine i Industrije, nar. poslanik i t. d.. Dr. Hamdija Karamehmedović, Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Kr. Ministar Nar. Zdravlja, nar. poslanik itd., H. Mehmed Džemaludin ej. Čaušević, reis-ul-ulema itd., Ajanović Hamzalija, nar. posl., gl. urednik „Pravde", itd., Mustaja beg Kaoetanović, nar. posl. itd., Ahmedaga Kovačević, nar. poslanik, težak itd., Ademaga Mešić, veletržac i t. d., Bećir Tatlić, učitelj iz Bos. Otoke, Salih ef. Mešić, bankovni direktor itd., Ajanović Abas, priv. činovnik, dr. Abdulah beg Bukvica, kot. nadliječnik i t. d., Brčko, Hamdibeg Džinič iz Banjaluke, Šemso LeJliČ, težak iz Palanke, NaziJ Resulović, učitelj iz Gor. Rahića, Begazović Nazif, težak iz Ćelića itd. vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Mnmpariie U. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7aaa405bf11082534c7388ab9c72c67c.pdf 170879f0ae5e9453e2ff14bea5e7bcc1 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. pojedini broj K, 2 — Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ureduje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250 —. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 112 (350) Čekovni račun post, štedionice 1119 Sarajevo, subota 22. oktobra 1921. (18. Safera 1340.) Na prvom mjestu, želili smo od g. Spahe saznati: od kakvog suzna« čaja promjene u centralnoj upravi njegove partije odnosno da li ta promjena znači nepovjerenje grupi gg. Maglaj li ća i Karamehmcdovića. G. dr. Spaho nam je izjavio na to pitanje, da ova lična promjena ne znači nikakvo nepovjerenje bilo prema jednoj ličnosti bilo prema kakvoj grupi. Za prvog potpred« sjednika centralne partijske uprave izabran je g. dr. 1 Irasnica, za koga se zna da je blizak gg. Maglajliću i karamehmedoviću. Što se tiče raz« loga za promjenu ličnosti pređsjed« nika centr. uprave, ona je došla samo uslijed toga što je g. Maglaj« lič stariji čovjek a poslovi su veliki i teški. G. Maglajlić je izabran za počasnog predsjednika, i on uz. io ostaje predsjednik muslimanskog poslaničkog kluba. G. dr. Spaho je još dodao, da g. Maglajlić i d*jje, po ovome ugledu ostaje duhovni vod jugoslavenske muslimanske or« ganizacije. Dobivši ove izjave od g. dr. Spa« he, mi smo zatražili bliža obavje« stenja o samoj rezoluciji zemalj« ske skupštine u koliko je njome traženo od poslaničkog kluba da koriguje dosadašnja odstupanja u autonomističkom stanovištu. Mi smo, upravo, zapitali g. dr. Spahu: na koji se način namjerava to po« stići, odnosno hoće li njihova gru« pa i dalje ostati u vladi i surađivati na donošenju zakona na osnovi V i d o v d a n sk o g Ustava? U ovome pogledu, g. dr. Spaho nam je izjavio, da se tom rezoluci« jom ne iskazuje ništa novo: pozna« ta je stvar da je njihova grupa ima« la autonomistički program, na os« novu koga su izabrani članovi nji« hovog kluba. Oni su taj program istakli u početku svojih pregovora za ulazak u vladu, oni su uvidjeli, Jedna kulturna tekovina. Povodom svečanog otvorenja Narodnog Pozorišta. Danas lijepo šeher Sarajevo slavi najsvečaniji i najvažniji dan u kulturnom razvoju: svečano otvorenje Narodnog Pozorišta. Koliku važnost ima i kakovu je ulogu igralo pozorište u nacional« nom i kulturnom perporodu pojedinih naroda, jedva je potrebno • spominjati. To nam najbolje svjedoči činjenica, da nema gotovo ni jednog malo većeg kulturnog centra ne jedne države, nego i jedne ma« nje oblasti u prosvjećenoj Evropi, gdje ne bi bilo Talijina hrama. Po zorište nije samo mjesto, gdje bi dokolni ljudi ugodno tratili vrije« me, ono predstavlja kulturnu potrebu i najširih slojeva građanstva, jer ono ne samo da zabavlja nego i proširuje i produbljuje opću obra« zova nosi; ono vrši gotovo isto tako važnu prosvjetnu i nacionalnu misiju kao i škola i druge prosvjetne ustanove. Imajući to u vidu naša je vlada odmah po oslobođenju pristupila izvođenju jednoga još predratnog plana, da i srce Bosne, naše lijepo Sarajevo, dobije ovu prosvjetnu ustanovu, kako bi moglo stupiti i u tom pogledu u kolo bratskog Beograda. Zagreba, Ljubljane, Osijeka Skoplja, Splita i dr. naših većih gradova. Nakon velikih poteškoća, koje su se ukazivale i u pogledu zgrade i u pogledu umjetničkog i up« ravnog personala, uspjelo je s vrlo velikim žrtvama ukloniti sve za« preke i ostvariti taj plan. Ova kulturna tekovina od naročite je važnosti za Sarajevo iz dva razloga. Prvo, jer je ono bilo po«znato kao trgovačka varoš, čije gra« đanstvo ne osjeća potreba više kulture ni umjetničkog užitka. Drugo, jer je Sarajevo centar pokrajine, u kojoj nacionalno osjećanje kod znatnog dijela naroda ili nije nikako ili dovoljno bilo razvijene? Da će naše pozorište ozbiljno shvatiti svoju zadaću i da će se držati na dostojnoj visini, koju od njeg traži preduzeta misija, mi prema dosadanjim rezultatima ni najmanje ne sumnjamo. A da će i sarajev« sko građanstvo pokazati onu ljubav i onu privrženost prema pozorišta. koju ono zaslužuje i koja je neophodno potrebna za uspješan rad po« zorišta, mi čvrsto vjerujemo. Stoga danas, kad se prvi puta п prisutnosti odličnih gostiju i predstavnika različitih pozorišta naše prostrane domovine otvaraju dveri Talijina hrama, da prime ljubitelje Lijepoga i Dobroga, mi se svesrdno radujemo i ponosimo ovim novim kulturnim dobitkom, te iz dna srca kličemo našem pozorišta: ŽIvJELO, CVALO I NAPREDOVALO ! stru trgovine, koga je zemaljska skupština izabrala za predsjednika centralne uprave na mjesto dosa« dašnjega predsjednika g. Maglajli« ča. G. dr. Spaho bio je najpozvani« ji da nas obavijesti o značaju lične promjene u šcfstvu stranke, kao i o smislu rezolucije doneseno na ze« maljskoj skupštini. G. dr. Spaho, koji je preksinoć doputovao iz Sa« rajeva, pošto je obišao svoj izbor« ni okrug poslije zaključenja partij« ske skupštine, odazvao se predu« sietljivo našoj molbi i dao odgo« vor. na pitanja koja smo želili po« staviti mu ovoga puta. kao i druge političke stranke I da u sadašnjoj situaciji nc mogu I I potpuno ostvariti svoj program. I Tako jc došlo do sporazuma sa vladom i do donošenja Vidovdan« j skog I 'stava. G. dr. Spaho ukazuje na to, da je baš on lično na parti> skoj skupštini branio takvo držanje I muslimanskog kluba, koje je i odo« breno sa strane skupštine. Sa ona« : ko stilizovanom rezolucijom htjelo se naglasiti samo to, da jugoslaven« ska musi, organizacija, ostaje do« si jedna svome autonomističkom programu, ali da istovremeno odo« brava praktičnu politiku svoga po« slaničkog kluba. () sprovodenju au= tom)mističkog programa moglo se govoriti samo dotle dok Ustav nije donesen; sada pak ustavnog pitanja nema, te ne može biti riječi o sada« šnjem sprovođenju onih željenih korekcija. Tako dakle, izjavljuje g. Spaho. taj program stranke ostaje i dalje odložen na neodređeno vri« je me. Naglasio je, da bi to imalo biti na pr. u slučaju ako bi sc omogućila revizija Ustava. Ali je najodlučnije ; izjavio: da su apsolutno netačna mišljenja i vijesti, po kojima bi njihova grupa pomišljala sada da | istupi iz vlade. Ona ostaje vjerna utvrđenome sporazumu, i za sada nema nikakvih razloga da se taj sporazum mijenja. Ako se sadašnja j vladina kombinacija ne izmijeni iz kakvih drugih uzroka, jugosl. musi, organizacija će i dalje surađivati na svima državnim poslovima pa i na izradi zakona na osnovi Vidovdan« skog I 'stava. G. dr. Spaho je na kraju još jed« nom naglasio, da treba demantovati sve vijesti o njihovom namjerava« nom istupanju iz vlade- koje hi, to« bože imalo da dođe zbog odluka zemaljske partijske skupštine. Suljagino sočinjenije. Izjava ministra dra Spahe. Beogradska »Pravda« od 18. ov. mjeseca donosi: U našoj javnosti bilo jc dosta govora o odlukama zemaljske skup« štine Jugosl. Musi. Organicije, odr« žane,u Sarajevu 6. i 7. ov. mj. Bilo jć raznovrsnih komentara tih odlu« ka, kojima je dat veći značaj za sa« dašnju političku situaciju. Cak je i organ radikalne stranke posvetio uvodni članak istim odlukama, in« terpretirajući ih kao promenu u držanju muslimanske organizacije. Da bi svoje čitaoce obavijestili sa najautentičnijega mjesta, uredni« štvo našega lista obratilo sc jučer prije podne g. dr. M. Spahi, mini« Godina 111. (Nastavak). . | | | 1 । Mi smo već jednom utvrdili, ka« ko Šulja ga iznošenjem sporednih okolnosti nastoji zabašuriti suštinu stvari. Mi smo rekli i dokazali, da onakovo riješen je agrarnog pitanja, kako smo ga mi postigli, nije bilo niti je moglo biti uzrok polaganju mandata sa strane Salihagića, te u potkrepu toga naveli smo, da je do« bio brzojav od predsjednika radi« kalnc stranke g. Pašića, kojim se poziva ili da dotle u Beograd vršiti dužnost, ili da položi mandat. Mi nismo nikad ni tvrdili, da je sam on dobio takav brzojav, pa je sto« ga njegovo isticanje ove okolnosti samo bacanje luga u oči neobavT ieštenom svijetu. Smiješna je tvrdnja, da je on »jedva čekao takav brzojav, da mo« gu da položim mandat«. Ko ga je silio i ko ga jc mogao siliti, da ne polaže mandat odmah u početku, ili pak da ga uopće i prima? Prutiće v istup nije mogao tako« đer biti Subagi uzrokom polaganja mandata, jer se je Prutić već od« mah nakon verificiranja mandata abstinirao od rada u skupštini, pa ako je to moglo biti kakovim povo« dom, da i Snliaga položi mandat, zašto to nije odmah učinio, nego se ju zakleo, što Prutić nije učinio, sje« Muslimartsha trgovačka i oMičfta banha za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o.ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve Goo.ooo kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute 1 vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe/a^dfđavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 20S HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemna, lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banha, Sarajevo. - litarban telefon: ZR �Strana 2 Стран» Broj 350 Боо’ „ПРАЗДА* — „PRAVDA* dio neko vrijeme u skupštini, a on? ca. Dakle mi smo samo htjeli ma? i da pošao u Beč. I istom nakon ne? nje zlo. Ništa više. Da mi njega ; koliko mjeseci »jedva je dočekao« I nismo nikad smatrali, pa da mu to , poziv da položi mandat?’. niko i nije mogao reći^da je on Da li mu je uredbe d a o ili p o? naš, jasno je već radi toga, jer se ; kazao u stvari, o kojoj je Suljaga borio protiv naše organi? | je riječ, ništa nc mijenja, (.davno zacijc, jer je išao agitirati za jednog je, da je Suljaga z n a o. kako je ri? , (Suhotića, koji je u Gradiškoj mu? | jesen agrar. I‘pogledu, »spornih ta? slimanima toliko zla nanio, da ih je caka« možemo samo ovo reći, u sa? u crno zavio. mim uredbama agrarnim nije bilo Govoreći o Kotorvaroškom pre? i spornih tačaka, niti ih je moglo biti stojniku Jurakoviću Suljaga se do? | u ovo vrijeme, jer su ove upravo tiče i »Pravdaškog poslanika Aja? 12. maja, dakle po prilici u vrijeme, novića, te veli, da je ovaj mirno 1 kad je Suljaga bio u Beogradu, bile I primio i ušutio, kad mu je pred­ potpisane i date u štampu. »Spornih stojnik rekao, da mu neće kao po? je tačaka« bilo u provedbenoj nared slaniku' dati objašnjenja. Koliko bi, koja interpretira uredbe, pa sto? smo upućeni, poslanik je Ajanović ga je tvrdnja Suljagina. da ni mi | znao granicu, dokle sc smije upli? 1 nismo znali, šta stoji u sporazumu, tati u rad jednog upravnog činov? jedna obična podvala. ni ka. pa stoga u Kotor Varoši i jest Priče o nekakovu povjerenju i odo? šutio, jer je znao mjesto, gdje tre? brcnju (ili. kako filološki cjepidla? ba [.oduzeti nužno. A da je to i po? čar Suljaga hoće, odobravaju) puka duzeo, može sc Suljaga osvjedočiti su izmišljotina. Na stvari je ono, što kud g. ministra Pribićcvića i načel? smo mi u prvom članku u »Pravdi« nika Hadžića. potvrdili, da nam je milije bilo, da mandat primi Suljaga nego Kobasi? (Nastaviće se). Novinstvo o našoj skupštini. (Nastavak). »Socijalističke Radničke Novine« od 16. ov. mj. donose pod naslovom »Vlada i muslimani« ovo: »Dosadašnja vladina većina u Par­ lamentu zasnivala se, pored radikala i demokrata, još i na Jugoslovenskoj Muslimanskoj Organizaciji. Da bi izglasala Ustav, vlada g. Nikole Pašića je bila prinuđena da pridobije uza se 24 bosanska muslimanska poslanika Kako ih je i na koji način pridobila, to nije bila tajna ni za koga. Muslimanske age i begovi, koji za sobom vode neškolovani i vjerom zatucani muslimanski milet, tražili su od vlade Središnji savez jugoslavenskih Imajući sve ovo u vidu, Savez je 250 miliona dinara kao naknadu za seljačkih zadruga pored zadaće, ko­ na kompetentnom mjestu izradio zemlju, koja se na osnovu zakona o ju je preuzeo na sc. da provede po­ dozvolu, da se za Savezovu konsti? agraru ima da oduzme od njih i preda ljoprivrednu evoluciju našeg sela, tuirajuću skupštinu učiteljima, ko? bosanskim kmetovima, dakle onima, mora uporedo s time provesti i kul? ji će htjeti istoj prisustvovati. odo? koji je i obrađuju, pa da glasaju za turnu, jer bez kulturnog preporoda bri osamdnevni dopust, te kako Ustav. I vlada g. Pašića je na ovo nema poljoprivrednog i obratno. smo, izviješteni ovaj je dopust pristala. Ona je računala, a bosanske Osnivači saveza svjesni su toga, već i odobren. Savez namjerava | age i begovi su to svakako i obećali, pred kakvim velikim zadatkom o? poslije formalne konstituirajući I da će je muslimanski poslanici potpo­ va institucija stoji: oni znadu s ka? skupštine otvoriti generalnu anketu ; magati ne samo u donošenju Ustava, kvim će se velikim poteškoćama i u predmetu šireg narodnog ptosvjc? I već i u donošenju svih ostalih organnaporima morat boriti uprava Sa? ! ćivanja i zadrugarstva. Za ovu an? | skih zakona, koji imaju da se donesu veza, pa baš zato posvećuju najvi? । ketu trebaju referati iz svih kraje? | na osnovu Ustava, te da tako Ustavu šc truda, da kod osnutka Saveza u? ' va naše domovine, potrebna je stru? | dadnu stvarnu primjenu. dari istom zdrave .temelje. čna rasprava, koje bi bio rezultat, i Međutim, izgleda da se vlada g. U kulturnoj isturiji svakog naro? da utvrdi put. kojim bi зе moralo I Nikole Pašića prevarila u svome ra­ da igraju najvažniju ulogu učitelji i u budućnosti na ova oba polja ko? I čunu. Izgleda, da je suviše precjenji­ a to je i .posve pojmljivo, jer nema ! racati. Ova bi anketa naročito ima? , vala džentlmenstvo bosanskih aga i ni jednog inteligenta- da dnevno do? . la odlučiti, o listu Saveza za pro? begova, računajući da će joj ostati laži u dodir sa širim slojevima na? I svjećivanje širih slojeva i promica? ‘ vjerni saveznici kroz sve muke i is­ ruda kao učitelj. Osim toga učitelj nje zadrugarstva. 1 naše je zato ј kušenja, bar zbog toga, što ih je do­ ima mogućnost, da promatra na? skromno mišljenje, da ne b i | bro nagradila. Ali se i ovdje pokazala х ike svoje 'Okoline, njeno shvaća? smio od ove skupštine ni : istinita ona izreka: da jedno misli ka­ nje. jednom riječju iz dana u dan ; jedan učitelj izostati, a i mila, a drugo kamilar' Privezujući za proučava samu dušu naroda. Do? osim toga trebali bi sc ,i u tom po? ' sebe muslimanske poslanike nagradom čivši ovo, posve je pojmljivo, da će | gledu za ovu anketu pripraviti. od? i od 250 miliona. vlada g. Pašića je pravi narodni učitelj i u kulturnom i nosno izraditi referate. Onaj učitelj, j mislila, da je time skinula sa dnev­ razvitku našeg elementa moći naj? • koji ne može o\'oj skupštini prisu? noga reda muslimansko pitanje. Ali više učiniti, a i da je voljan na stvovati. neka posije svoje mišljenje su muslimanski poslanici mislili drugo: tom polju raditi, svjedoči rad mno? pismeno Savezu, pa će sc na ovoj oni su sumu od 250 miliona smatrali gih pojedinaca učitelja, naroči? anketi pročitati. Bojimo se. ,da bi tek kao prvi honorar, poslije koga će to u Bihaćkom okrugu. mnogi učitelji, pošto nemaju u doći drugi, pa treći, zavisi od toga, Istina, ovaj je rad rašrtkan i do j svom području selj. zadruga, rekli: kako se budu razvijale političke pri­ danas nije mogao doći do svog pot? »Nijesam zadrugar, pa nc mogu ni ’ like'. punog izražaja, te nije mogao do? ići«. Nije tako’. Savez je vlasništvo I A političke prilike poslije izglasa­ nijeti rezultate, koji bi se očekivali. ■ naroda, pa su njegova vrata otvo? vanja Ustava išle su fia štetu vlade, Ovaj rad treba koncentrisati. tre? , rena svakom, pa ako nijesi član za? a na korist Muslimana. Akcija g. Stoba ga razdijeliti po nekom stalnom , druge, budi član Sa\eza. I Iprava jana Protića pothranila je i dala no­ i utvrđenom programu. Saveza ići će na ruku učiteljima u 1 voga života separatističkim i autono­ Učiteljima muslimanima. mističkim težnjama radićevaca, franko­ vaca i hrvatskih zajedničara. I musli­ manske age i begovi nisu propustili priliku da ovu novu političku situaciju što bolje iskoriste za sebe i svoje interese. Niihova Jugoslavenska Mu­ I slimanska Organizacija je održala 6. i | 7. oktobra svoju zemaljsku skupštinu ' u Sarajevu, koja je odobrila dosada­ šnji rad svojih poslanika u Parlamentu, ali je u isto vrijeme donijela i jednu ! rezoluciju u kojoj se veli da držanje muslimana nije dovoljno honorirano od radikala i demokrata! i Ova rezolucija je zvanično priznanje i sa najmerodavnije strane da musli­ i manske age i begovi nisu glasali za Ustav iz političkoga uverenja, već za platu. A kad je politika jednom po­ ‘ stala predmet trgovine, onda ništa lakše i prostije nego da se ona i dalje i iskorišćava u trgovačkom cilju, I mu­ I slimani su to vešto učinili. Oni su iz­ javili na svojoj skupštini da stoje na svom programatičkom stanovništu unu­ i trašnjeg uređenja države, stanovištu • koje je bilo autonomističke i koje su om napustili za 250 miliona dinara. Ovakav neočekivani obrt u poli­ tici Jugoslovenske Muslimanske Orga­ nizacije iznenadio je vladu u kojoj 1 sede i predstavnici Muslimana, i doveo i je u nezgodan i težak položaj. I sa­ svim je onda razumljiva mržnja Sa­ mouprave. koja nalazi da je žalba Muslimana, da nisu dovoljno honorisani, netačna i neoportuna, i da JuI goslovenska Muslimanska Organizacija nije čvrst ni pouzdan saveznik za izvođenje Ustave. Videćeftio da li će ova nova učena i muslimanskih aga i begova postići I onaj rezultat koji oni žele, naime: da izvuku za sebe još nekoliko sto­ tina miliona dinara nagrade za svoje političke usluge, na račun siromašnoga naroda sve tri vere«. ŠIRITE „PRAVDU'1. Profanisani ćurs-9 PODLISTAK. Mustafa: Iz mojih uspomena. Tako sam vrlo ugodno proveo četr­ naest dana u K .etti i u tančine upo­ znao život i običaje beludžistanaca. 1 ovdje su kao i u Aufganistanu i Indiji siti Engleza i najrađe bi ih se oslo­ bodili. Kako je velika mržnja na En­ gleze. može i ovaj mali primjer poslužiti dokazom. Jednog sam se dana do kasno u noći zadržao u gradu. Tre­ balo je svakako otići u logor i ja uzeh kočiju. Kočijaš bijaše starac valjda preko šezdeset godina. Ja sam bio obučen kao engleski oficir i on bez riječi poćera svoga konja. Usput se nekako zagovorismo i on po mom go­ voru poznade, da ja nisam Englez. Ja mu rekoh, tko sam, a on odmah poče grditi Engleze i uvjeravati me, da će oni, ako Bog dade, brže istjerati Engleze iz Beludžistana. Govorio je nešto nejasno o boljševicima i Enver paši, a neprestano proklinjući Engleze. Kad ga upitah, tko je on, odgovori mi, da je Afganistanac i da ovdje u Kvetti boravi već više godina. Napokon dođe dan našeg odlaska iz Kvctle. Otpremile nas vlakom put Indije. Krenuli smo rano izjutra, a kad se sjutra dan probudismo, naš nas je vlak nosio uzduž rijeke Inda k oba­ lama arapskoga mora. (S ovim brojem obustavljamo ovaj Kllistak na neko vrijeme. Ur. te da dođu lično n a k o n s t i? tuirajuću skupštinu. Ovim bi Savez već u početku uhvatio ko? rijen među širim slojevima našeg naroda. Mi apelujemo još jednom na sve učitelje: »Na skupštinu Sa? veza, d o p r i n a š a j t c svoj obol za naš opći napredak, k o j c m s t e s v o j život p o? svetili. pogledu »u d j c 1 a« tako, .da učite? lji neće ni osjetiti, kako su odplatili taj svoj udio. Još jc jedna važna stvar, na koju moramo skrenuti pažnju naših uči? telja. Središnji savez jug. selj. za? druga izdao je ovih dana »Poziv na javnu subskripciju poslovnih dijelu? va i prospekt, pa bi učitelji trebali u selu medu boljim seljacima p o r a d i t i, 'd a u p i š u ,p o j c? d a n, d v a poslovna dijel a, I ! ■ . I j I Ovo se vidi iz tog, što velikog uče­ njaka H'd'rbega naziva samo »jednim *, pjesnikom a Zembilli Ali ef. »po­ (Odgovor „Domovini" na članak grešnim«, kao što su (pisac tog članka „Naši vazovi“ u br. 60.) veli) i svi ostali. On je u tom članku . Piše: Ch ame ran i, Posavina. napao braću Muftiće, koji su prevodili (u glavnom sa njemačkog) i u podKasno mi dopade u ruke 60. broj lisku »Pravde« donosili kratak živo­ »Domovine«, koju ja obično i ne čitam, te bi me tako i taj broj mašio, dame i topis Alejhisselamov Ovaj put ih je nije pokasno upozorio jedan prijatelj, ; napao samo za to, što su riječ »mi*) radŽ« preveli doslovce sa "ljestvice«, da u njem ima članak »Naši vazovi«. te to naziva »Islamu podmetnuPročitam članak i malo se zamislim. tom gluposti« i veli, da tim (kao Stil gladak. Pisac je nastojao, di bude i vazovima sa ćursa) slušaoci (a valjda hladan i objektivan. A'i mu to nije i Čitaoci »Pravde«)bivaju zavedeni, uspjelo. On jc upotrijebio i takih iz­ padaju u zabludu — a »sposobniji« raza, koji odaju njegovo sdom prita­ gube vjeru i u samu čistu religiju — jivano žučljivo duševno raspoloženje, u Istinu. u kom se je nalazio, kada je danak Iza tog je napao u našoj, domovini pisao. Najprije govori o ćursu u pro­ šlosti na način, po kome izgleda, kao I — a i preko njenih granica — dobro poznatog u svim islamskim vjerskim da se je zbilja on o ćursu i vazovima strukama duboko upućenog velikog bavio, pa da se i sad oko ćursa na­ alima, reis-ul-ulemu u miru, Hafiz lazi. Ali daljni tok članka govori ob­ Sulejman ef. Šarca, koji je kao struratno. On se drži podaleko od ćursa, kovnjak i u glavnom pozvan, govorio a o njegovoj prošlosti samo nagađa. hladno i stručno u Begovoj džamiji na vazu o jednoj među nama nesret*) Donosimo ovaj odgovor našeg noj pojavi — šeširu, koja uzrujava prijatelja izvan uredništva makar i po­ islamski svijet i njegove osjećaje. kasno, iako se potpuno ne slažemo G. pisac je i tuđe prilično nepristosa svima njegovim izvodima, jer se jan. Mjesto da se raspita o tom baš držimo one latinske »Audiatur et alterat pars«. Ovom prilikom napomi ­ *) »MiradŽ« imenica za oruđe od njemo, da je prijeka potreba, da naša | uspinjati se. Dakle svako ilmija (medŽIisi ulema, ili ko drugi) i »uruđžun« pokrene poseban vjerski list, u kome : oruđe ili sredstvo za uspinjanje. bi se tretirala sva naša vjerska pitanja. , Arapski riječnici označuju »miradž« stepenice, ljestve. Politički listovi nisu za to nikako pri- | sa »sullemom« Pisac. kladni. Op. ur. i kod samog vaiza, on na temelju onog’ što je ođ drugih čuo, samo napada to ne kao strukovnjak, nego kao ci­ pelar kada napada sahačiju u sahaČinu zanatu. On je tom zgodom napao i dva (priključivši im i sve ostale) u islam­ skom učenom svijetu dobro poznata I velikana: H’d’rbega ibni Dželala, veli­ kog učenjaka, predstavnika Akaida i Kjelama, velikog muderisa (profesora ' i starješinu) dvaju visokih škola u prijestonici Brusi, kasnije u Edreni, a po osvojenju Carigrada Sultan Fatih ga je imenovao prvim kadijom nove prijestonice, dakle najglavnijim sudijom u cijelom carstvu. Njegov je bio učenik i muid u Brusi glasoviti veliki učenjak Chodžazade, kojega je Sultan F^itih odlikovao tim, što ga je uzeo za svog učitelja. Drugi je napadnuti Zenbilli Ali ef., šejh-ul-islam, Sultan Bajezida II., Selima i Sulejmana, koji je to zvanje obnašao 24 godine. Gosp. pisac ovom podbacuje »sofizam«! ; (Nastaviće se). i i ' ■ ■ ' I | I □ □ □ D □ □ □ 5» □ " Sjetite se 6AJRETA“ a □ □ □ □ □ □ п �„ПРАбДА« — „PRAVDA* Б^иј . 50 Cfpafla 3 Strana Taj bi se sastanak imao prema no­ Kavkaska republika. Kongres, koji vinskim vijestima održati 28. ov. mj se drži u Karsu između predstavnika u Zagrebu. Na njemu bi se pretresaa susjednih država Kavkaza, u svrhu riunutarnji položaj u zemlji i s time o ješenja pitanja o granicama, nastavio savezu imala bi se donijeti i odluku je svoj posao. General Kjazin Kara VarcarsVakuf, 16. oktobra. o budućem pravcu politike toga bloka, Bekjir, predsjednik kongresa, upravio Kovači i predstojnik gosp. Dolić. naročito o tome, da li i kada će se je dugu depešu Mustafi Kemalu u po­ Kadi prevelikog poreza obustavili poći u Beograd. gledu tekućeg vijećanja, nadodajući, da su naši kovači rad i to su zapisnički Sastanku će prisustvovati osim pred­ rezultati kongresa nadmašuju svako Kotarskom uredu prijavili, jer ne stavnika Hrv. seljačke republikanske očekivanje. mogu više snositi tereta, koji je u stranke i Hrvatske zajednice još i dr. Položaj u Azerbeidžanu. Ustanak nerazmjeru s njihovom zaradom. Ante Trumbić, a po svoj prilici i gg. u Sankoranu još uvijek nije ugušen. Seljaci su se potužili kod kot. Stojan Protić i dr. Momčilo Ivanić. Dr. Narimanoff, prtdsjednik vijeća puč­ predstojnika gosp. Dolića, da im Izgleda, da će ovaj sastanak uroditi i Karojeff, povjerenik nema ko popravljati alata, te je o? konkretnijim rezultatima, te da će se kih povjerenika bili su prisiljeni, da se zapute u vaj pozvao kovače, njih 16 (šesna? na njem provesti i forma'no obrazo­ rata, pokrajinu, da zavedu mir među nđest), i rekao, da moraju počet ra? vanje opozicionog Iloka. rodom, da ga pozovu na trgovačko diti ili će on dobaviti vojnike ko? Luka Baroš izgubljena. Najnovije općenje s Bakuom i da daje rekrute vače, da u njihovim radionicama ra? vijesti govore, da je luka Baroš za vojsci. I ako se je agitacija stišala za de. Kad su kovači rekli, da ovaj ko? nas izgubljena, dapače, da se naša vrijeme razgovora, ipak je uspjeh rak kot. predstojnika ne bi bio op? vlada odriče Baroša, jer ako Baroš sumnjiv. ravdan, jer da se njihove familije ne bi ekonomski bio zaštićen, onda za U Bakuu se očekuje nova perzijska bave ovim zanatom već od nazad nas ne bi ništa značio. Iz ovoga izgleda, delegacija za zaključenje trgovačkog 200 godina, pa kao takovi jedino da se naša vlada nadala, da će luku ugovora. zaslužuju, da im se pomogne, a ne Baroš Italija zaštititi. Ujedno bi lio Boljševici ucjenjuju Georglju. da im se odmaže u njihovom teš? Baroš kamen smutnje između nas i kom i napornom zarađivanju kru? Rijeke; Pa zar nismo mi pravi kavaliri? Boljševici su zaveli u Georgiji kontriha, kojim poslom hrane brojne fa? Što go'd se od nas misli uzimati, uzi­ buciju od 50 milijardi. Broj se uhapmilije, tad se g. Dolić razjario i dao ma se, a mi sve puštamo, samo, da Šenika svaki dan povećava. Deset je je toj svojoj razjarenosti izraza u se našim susjedima ne zamjerimo, jer i lica bilo strijeljano. balkanskoj formi o p s o v a v š i im želimo s njima u dobrim odnosima u uredu B o g a. da živimo. Šef javne bezbjednosti, čuvar jav? Gosp. ministar financija, koji je nog ćudoređa u našem kotaru ova? otišao u inozemstvo radi sklapanja min. Saobraćaja nar. posl. Salihu korim postupkom daje povoda, da i Baljiću. se ne rešpektuje prije kratkog vre? zajma, bio je u Parizu u društvu gosp. mena izdato naređenje o strogoj i Pašića u audijenciji kod Nj. V. Kralja Gospodine Poslanice, Aleksandra, gdje su vijećali o poLzabrani psovke. Na Vaše pitanje od 12. avgusta tičkoj i financijskoj situaciji. Gosp. miU raboš Pokrajinskoj upravi. 1921. g. koje ste mi uputili preko "nistar je produljio put z-a London. Građanin. Predsedništva Narodne Skupštine, Iz Beograda javljaju, da je mini­ čast mi je odgovoriti Vam sledeće: starstvo uputilo memorandum Madžar­ I Čapljini, na železničkom zem? skoj za zaštitu našeg življa i otvaranje ljištu, počevši od rampe pđ duž sta? naših škola u Madžarskoj. nične ograde, sagrađeno jc nekih Naši dopisi. Carigrad, list »Terdžuman« javlja, da su , se Grci opustošivši okolicujAfijon-Kara| Hisara povukli na zapad. Kemd paša će odlučno, da vodi rat, dok god Grci ne budu izpraznili cijelu Malu Aziju. Opažaju se velike pripreme za zimsku vojnu. U Ateni je položaj vlade kriti­ i čan, jer protiv vlade ustaje ne samo venizelisti nego i ostala opozicija. Grčko-turski spor. Zoog ogrom­ nog neuspjeha u Maloj Aziji grčka je vlada trebala pasti. To se očekivalo prema izveštajima, koji su dolazili iz Atene. Vojska, koju je protiv Turske 1 poveo sam Konstantin, doživila je ve­ । like neuspjehe u blizini Eski Šehira i ' ona se povlači, tučena, a pobjedonosna kemalistička armija stalno progoni Grke u bijegu. Gunaris je htio jednom vještom diplomatskom akcijom popra­ viti neuspjeh vojske. Zbog toga je odlučio, da putuje u London i da ondje uđe grčka stvar u milost. Mno­ gim političarima se njegova politika nije svidjala, pa su nastojali, da se njegova vlada sruši, jer je njegovom predakcijom grčka vojska doživjela veliku blamažu. Da je došlo do akcije, — Grčka bi doživjela potpunu sra­ motu. Predsjednik je parlamenta sazvao poslanike na okup, da odluče, hoće li se Gunarisu dozvoliti, da i dalje po­ pravlja vojne neuspjehe javnom diplo­ matskom akcijom. Prije samog sa­ stanka parlamenta vjerovalo se, da će Gunaris pasti. U kuloirima se tako govorilo. Ali kad je došlo do glaso­ vanja, vlada je dobila 218 glasova pro­ I tiv 312. Kad se obavljalo glasovanje, Venizelisti su napustili parlamenat. 1 ' partija Strstosa je vladi dala svoje , povjerenje — uz rezervu. Time je 1 Gunarisova politika i specijalno diplo­ matska akcija u Londonu odobrena i 15 malih, daščara (prodavnica voća i sada više nema nikakove zapreke nje­ i zeleni) bez znanja i odobrenja Sa? । govom putovanju u London, gdje će se sastati sa engleskim političarima, rajevske Direkcije. Te su daščare podignute većim j kojima će izložiti sadašnju situaciju delom za vreme rata, u vrlo su troš? i Grčke i njen odnos prema najnovijim nom i lošem stanju, te preti svaki ■ odnošajima u Maloj Aziji. Medjutim čas opasnost požara, a one četiri. izgleda, da engleska vlada nije voljna koje leže blizu rampe, na sr etnji uči, dublje u grčko-turski spor, jer je sam Balfour zatražio u Savezu Naroda, su prometu preko iste. Direkcija sc još prošle godine o? da Savez uzme arbitražu u tom sporu. bratila na kotarsku ispostavu u Grci kao i Turci protivni su toj arbi­ Čapljini sa molbom, da ih ukloni i traži. Gunaiis će ipak putovali u razmesti p.o varoši. Pošto su in? London, jer ga na to ovlastio parla­ teresentei zamolili, da ostanu i po? menat svojim jučerašnjim glsanjem. Kemalova vojska - »Journal d’ Što jc kot. ispostava bila preponu' čila, da se ostave na mestu. prista? Orient« objavio je intervja s uglednom la je i Direkcija ali pod uslovom, da ■ ličnošću iz Kemalove vojske, koja veli: vlasnici tih daščara sklope potrebne Vojska, koju je Kemal povukao sa ugovore s Direkcijom, po kojima sc fronta iz Cilicije, da je baci na grčki oni odriču svake naknadne štete front, sastoji se iz 41., 5. i 6 divizije prouzrokovane prometom i posto? . uz to ovamo su došli bataijoni br. 2 janjem železnice. a naročito skaka? i 3 Narodne Obrane. Cilicija je dala njem varnica iz lokomotive, i po j 25 000 ljudi, Kavkaz divizije sa dobro­ kojima takođe moraju plaćati me? voljcima, svaka u jačini od po 3000 sečnu kiriju. kao i svi ostali prodav? 1 ljudi. Prije bitke na Sakariji Angorska ci i bifcUeri na železničkom zem? ' je vlada pozvala bila pod zastavu ljištu. Kako interesenti nisu hteli klase 81—88. Sa finansiskog gledišta stanje je potpisati dotične im dostavljene u? govore, to sc Direkcija ponovo ob? ! nacionalista kritično. Kemalova je vlada ratila kotarskoj ispostavi sa moL i mogla zadovoljiti svoje najhitnije po­ bom, da ih u roku od tri meseca- 1 trebe blagodareći porezu i 20 miliona sukcesivno jednu za drugom od? u zlatu, koje je poslala ruska vlada u strani, i razmesti po varoši, tako. : Angoru. Trgovina se vodi na najpri­ da će do konca septembra t. g. ne? mitivniji način — prostom trampom. Odgovor Bilješke. Zemaljska konferencija radikalne stranke sazvana je za 27. novembra. Progukao i mudri pop Ilija. Re­ gistrirajući »Samoupravino« pisanje o našoj skupštini i njenu bojazan, da će naš poslanički klub istupiti iz vlade, »Hrv. Pučke Novine« u svom zadnjem broju vele: »Mi držimo, da se toga ne treba bojati, jer će muslimanski zastupnici i dalje govoriti Pašiću: »Lepe, gospodaru!« — samo ako debiju svoje pare«. Gukni još koju, golube! U zlato Ti se one okivale! Suvišan. Kako »Petit Parisien« iz Ženeve javlja, u informiranim se kru­ govima drži, da će Španija nepovoljno odgovoriti na ponuđeni boravak ехсага Karla na njenu teritoriju. Savezno će se vijeće švicarsko odmah pozabaviti pitanjem boravka ехсага. Izgleda, đa će mu dopustiti produljenje, ali će mu smanjiti personal. I mađarski maloposjednici poduzimaju mjere protiv njegova povratka. Njemačka Austrija jest protiv njega, izuzevši kršćanske socijale. Po svemu izlazi, da je on uistinu suvišan. | I | ; | ! ' Prostačko izazivanje u lokalima 18. ov. mj. došla su 4 stranca musli­ mana u Sarajevo i zaputili se u go­ stionu »Zvono«, gdje su za jednim stolom sjedila 4 pravoslavnih, među njima i trg. pomoćnik Ćuković. Ma da im ovi nisu dali nikakova povoda, po­ čeli su pravoslavni izazivati putnike govoreći im, da su društvo Buškovića, a kad su oni i na to ostali mirni po­ čelo je izazivanje s »balinskim« mini­ strima drom Spahom i Karamehmedovićem, o kojima su (govorili najpo­ grdnije riječi. Nu ni to im nije bilo dosta, nego su se počeli spremati na tvorni na­ padaj, kad je jedan od muslimana tražio, da se legitimiraju, kako bi pro­ tiv njih mogao podnijeti prijavu. Kad su oni to uskratili, jedan je od mu­ slimana pošao zvati policajca, koji se nije htio odazvati, da ureduje. Isto tako ni inspekcija na obali nije htjela po­ duzeti ništa, kad joj je ovaj slučaj javljen. Tražimo, da pol. direkcija poduzme korake, kako bi se krivci pronašli i kaznili, a isto tako i njeni organi, koji nisu htjeli da vrše svoju dužnost. Politički pregled. Sastanak hrvatskoga bloka. 1) nizu stranačkih konferencija, koje su u zadnje doba na dnevnom redu, od naročite je važnosti sastanak predstavnika hrvatskih stranaka, koje sačinjavaju hrvatski blok. i 1 > | ' Na njoj će biti zastupani članovi gl. radikalnog odbora, svi poslanic, pred­ sjednici svih okružnih i nekih sreskih odbora, te predstavnici iz Slovenačke. Zadatak je konferencije, da nakon saslušanja referata raspravi sva važ­ nija pitanja, naročito o budućem pravcu rada u unutarnjoj pol tici. Tu će se po prvi puta sastati predstavnici ra­ dikalne stranke iz svih krajeva naše države. Wašingtonska konferencija Već same priprave za Wašingtonsku kon­ ferenciju, u koju se polaže najveća važnost za garanciju budućeg svjetskog mira, kažu nam, da će se nešto važna dogoditi Bilo je o njoj mnogo pisanja i raznih kombinacija. Ona se trebala već mnogo prije sastati, ali je uvijek bilo kakovih zapreka, bilo sa strane Engleske ili Japana. Vijesti javljaju, da će se 11. novembra otvoriti. En­ glesku će zastupati Llovd Ceorge. Je­ dan brzojav iz Tokiia, donosi intervju pa japanskim princom Tokugarom, koji je izjavio, da će Japan predložiti na konferenciji, da se tri glavne pomor­ ske sile: Amerika, Japan i Engleska trebaju obvezati za obustavu građenja ratnih brodova. Gradnja će se ogra­ ničiti samo na manje brodove sa to­ povima malog kalibra, koji će se moći upotrebiti samo za obranu i stražu. Ipak mogu pomorski narodi, da utvr­ đuju svoje luke i obale, prema svojoj uviđavnosti, dok će s protivne strane predložiti, da nijedan narod neće moći da utvrđuje svoje luke i obalu, ako nije ugrožen naoružavanjem druge vlasti. Na koncu će Japan predložiti, da tri glavne pomorske sile (Amerika, Japan i Engleska) u pogledu razoru­ žanja sklope sporazum bez obzira na ostale države u Evropi. Mi pozdrav­ ljamo ovaj odlučni korak, koji vodi budućem miru. Pa koju korist imamo od vojske? Kod nas se izdaje 43u.o cijeloga budžeta za vojsku, od koje nemamo gotovo nikakove koristi. U vanjskoj politici doživljujemo jedan ne­ uspjeh za drugim. Najprije smo izgu­ bili Rijeku, onda, Baranju, nešto Alba­ nije, što je za nas kraj tolike vojske velika sramota. Ona šačica Arnauta, koji se još međusobno tuku, otimaju nam mjesta, koja im se sviđaju, a naša vojska, na koju se troši skoro pola budžeta, je pasivna. Ako se usudi za­ uzeti koje naše od Albauije zauzeto mjesto, odmah naša „saveznica« Ita­ lija to javlja »Ligi naroda«,, koja nam uputi kakvu oštru notu sličnu onoj, kojom se djeca plaše, a mi naviknuti slušati, odmah se vraćamo, samo da se naši »velikodušni« saveznici ne bi na nas naljutili. I i i ] 1 i i ' i I i i > ■ 1 I i stati svake trgovine na tome mestu. Međutim je gradnjom poštanske autogaraže postalo aktuelno pita? i nje železničke ogradePošto je odlukom Ministarstva ! od 30. avgusta 1921. g. br. 27996 o? dobreno pomicanje te železničke ograde u gradsku regulatornu lini? ju, odnosno ustupanje predmetnog zemljišta javnom dobru, te da sca? re više ne leže na staničnom zem? ljištu i Direkcija smatra ovu stvar rešenu s primedbom, da će u sluča? ju, ako bi te daščare i dalje mogle ostati na tome mestu, zahtevati od vlasnika njihovih đa potpisu propi? I sa ne obvenzice. po kojima se odri? I ču svake naknadne štete, koja bi ' mogla nastati krivicom železnice, a I naročito skakanjem varnica iz loko? motive. Da li će dotične daščare ostati i ili ne. zavisi sada samo od kotarske ' ispostave u Čapljini. Ministar Saobraćaja: Nikola Uzunović. Grčko-turski rat. Zadnji Angorski komunikej javlja ! za veliku bitku kod Afion-Kara-Hisara. i Turci su odbili grčko lijevo krilo u I sjevero-zapadnom pravcu Eski-Šehira. Put grčkih ministara u Pariš — , I Javljaju iz Atene: Slijedećega tjedna | putuju u Pariš ministar predsjednik Gunaris i ministar vanjskih poslova I Baltazzi. Ovaj se put dovodi u vezu s teškim položajem grčke vojske u Maloj | Aziji. Drži se da će ministri zamoliti I francusku vladu, neka primi posredo­ vanje izmedju Grčke i Turske. Turski službeni komunike od 9 ov. mj. Na odsječku Eski Šehera dje­ latnost izvidnica. Pod pritiskom naših | četa neprijatelj je ispraznio nekoliko [ sela. Uslijed djelatnosti naših letećih odjela neprijatelj je bio prisiljen, da povuče neke svoje odjele, koji su sta­ jali sjeverno od osječka Afiun-Karahisar. Bojevi na desnom krilu u bli­ zini postaje Dugher traju dalje. Naša konjica nenadano je napala jedan ne­ prijateljski konjanički odio Knjige i nonine. „Narodni Željezničar? Za neko­ . I liko dana izlazi organ bosansko-hercegovačkih narodnih željezničara. Ko poznaje borbu za vrijeme pro­ šlogodišnjega štcajka, koju su narodni željezničari vodili protiv komunista da održe saobraćaj na našim željeznicama taj će iskreno pozdraviti ovaj podhvat, koji će mnogo pridonijeti poboljšanju našeg saobraćaja. �Стпана 4 Strana Bnoi 350 Чг< j_ Ј1РАРДА" — „PRAVDA* pisivanjem udjela. Interes za ovu štedionicu je među našim zanatli? jama i malim obrtnicima te njiho? vim prijateljima jako velik, i mi ni najmanje ne sumnjamo, da ćc-svi muslimani Bosne i Hercegovine ovu odveć nužnu ustanovu sa najvećim oduševljenjem prihvatiti i kao njeni članovi pristupiti. članove upisuju u Sarajevu: gg. ćureković i Đulizarević (Bravadži? luk 46 J; II. Bajram a ga Fočo i drug (Đulagina 3): Sulcjmanbeg Hadžić (Donja Hiseta), a osim toga upisi? vaće i svi drugi gore navedeni čla? novi osnivačkog odbora. Ovaj od? bor će otpremiti sve potrebne tiska? niče i formulare i u druga mjesta B. i II.. kojima i mi sa svoje strane preporučujemo, da pristupaju kao članovi štedionice i da što više ud? jela upisuju. Jedan udjel iznaša 100 dinara, a uplaćuje se kroz 12 mjeseci po 8 dinara mjesečno samo prvi obrok iznaša 12 dinara, a osim toga plaća se upisnina za svaki udjel po 5 di? nara. Jedna osoba može upisati naj? više 50 udjela. Prvi obrok mora se odmah pri upisu sa upisninom up? latiti, a na uplaćeni iznos izdaju se privremene "otvrde. koje ćc se ka? snije zamijeniti sa članskim knjiži? Domaće vijesti. Bolest ministra dra Karamehmedovića. Nekoje su novine, a naročito I | i školi u Bjelaj. 3. Stalnog učitelja I? brahima Da-utovića iz Koraja nar. osn. školi Bjcljini. 4. Stalnog učite? lja Mustafu Ibrahimpašića iz Bjcla? ja nar. osn. školi u Vrnograč. 5. D* čitclja viših nar. škola Hakiju, Bu? Ijumšića iz Dervente nar. osn. šk. u Koraju. 6. Stalnog učitelja, osn. Ijumšića. 6. Stalnog učitelja os. predmeta Ćašifa ef. Malahusića iz Brčkog 1. nar. osn. školi u Sarajevo. 7. Imenovani su apsolventi mualim? skog učiteljskog tečaja: Mchmed Jusufbcgović privr. učiteljem nar. osn. škole u Prozoru, M ušlija Pa? šić privr. učiteljem nar. osn. škole u Avtovcu; Saban Begić privr. učite? Ijcm dječ. nar. osn. škole u Viso? kom; Mehmed Husik privr. uč. nar. osn. škole u Zenici; Mchmed To? romanović privr. učiteljem nar. osn. škole u Cazinu. Pokr. uprava razri? ješila je na vlastitu molbu učitelja mir. osn. škole u Bijeljini službova? nja u nar. osn. školama u Bosni i I Icrccgovini Tahira Konjhodžića stalnog učitelja u Mokronogatna i na vlastitu molbu stavila u trajno stanje pokoja. »Hrvatska Sloga«, donijele potpuno I neiačnu vijest, da min. Karamehmedo­ vić leži na umoru. Kakovu je tenden­ I ciju pri tom imala »H. SI.«, mi ne znamo, samo nas čudi, da ni u ova। kovim prilikama ne zna zatajiti svoju pokvarenost, nego lans’ra potpuno la- , žne vijesti. Dr. Karamehmedović bio je obolio ; od Španjolske groznice, iza koje je do­ šao paratifus B Ovih je dana minula I kriza,J zdravlje g. ministra svaki dan , kreće nabolje. Temperatura je prije podne normalna, a po podne nešto i poraste. Prema mišljenju gg. liječnika, dr. Karamehmedović će moći za nekoliko j i dana ustati. Otvaranje Nar. Skupštine. Nakon i oduljeg mirovanja je danas sjednica u Nar. Skupštini, na kojoj je pročitan ; j zapisn k od prošle sjednice, te je od­ gođena na 21. o. mj. sa dnevnim ra- ' Isplata ustegnutih 20% krunskih dom o centralnoj upravi. Ujedno će i novčanica prigodom markiranja će po­ se raspravljati o popunjenju mjesta četi najorije u Sloveniji i Srbiji. predsjednika konstituante. Demokrati . bi kandidirali nar. posl. Lukinića i . Musliman-radnik nastradao. 18. Pečića. Za bivšeg predsjednika Dr. Otvaranje poljoprivrednih škola. ov. mj. pao je sa krova pravoslavne Ribara vlada u jednom djelu demo­ Pokrajinska uprava u Sarajevu otvara ' kratske stranke nepovjerenje, a i on • 1. novembra poljoprivredne ško’e u ' crkve, koja se popravlja, radnik Ibrasam je otklonio kandidaturu. Kao naj­ Butmiru, Modriču i Livnu. Predavanja him Ačkarević. Zadobio je teške ozli— ozbiljniji kandidat se spominje radi- 1 će u tim školama trajati od 1. nov. je.de, od kojih je izdahnuo još prije kaini podpredsj. g. K. Stojanović. Kad bi on bio izabran rad kali bi prepu- ' o. g- do konca marta 1922. Svaka će | nego li su ga prenijeli u bolnicu. škola primiti po 20 zemljoradničkih ! stili demokratima mjesto prvog pod- i Sj’ednica rafikanata za grad Sasinova, koji su svršili osnovnu školu, predsjednik i prvog tajnika. rajevo. Pozivaju se svi invalidi i ratne a imaće za vrijeme školovanja bes­ udove, koji posjeduju trafike u gradu Izbor predsjednika parlamenta platan stan i hranu. Osim redovnih Sarajevu, da neizostavno prisustvuju Jz Beograda javljaju, da jučer 21. o. mj biće i izvanrednih učenika. sjednici sekcije trafikanata obi. odb. bio izbor predsjedništva. Predsjednik Upozorujemo naše težake, da se po­ udruženja ratnih invalida, koja će se dr. Ribar dobio je 147 glasova, pot­ brinu, te pošalju svoju djecu u ove držati u gradskoj vijećnici u subotu, predsjednici: Vujičić 145, Hrasnica135, škole. 22. o. mj. u 8 sati na večer. Dnevni Hock 148, Canić 18, Desković 18, • Neumjestan ispad policije. U uto­ red: 1. Trafičko pitanje u opće. 2. rad Ruzbegović 8, a po jedan glas dobilo | rak na večer bili su sakupljeni u svradirekcije duhanske režije, 3. organi­ je nekoliko poslanika. Praznih glatištu »Poznič« predstavnici Hrvatske zacija, 4. razno. sovnica je predano 30. Pučke Stranke, sa gosp. nar. poslani­ Objava. Likvidacija kmetovskih odMuslim. zanati, štedionica (z. s. kom dr. Mandićem na čelu, gdje su nosa za sarajevski kotar provađa se o. j.) za Bosnu i Hercegovinu u Sa? vijećali o svom daljnjem radu u Nar. već dulje vremena, ali još uvijek nirajevu n. o. Na 2. oktobra o. g. Skupštini, kad iznenada nahrupi ne­ održana je skupština u prostorija? koliko policajaca, brutalno zatraživši, . jesu pristupili svi sopstvenici bivših ma Musi. radn. i zanati, udruženja da se sakupljeni odmah raziđu. Na- ! kmetovskih selišta referentu za likviHurrijjet u Sarajevu, na kojoj su rodni poslanici su protiv toga prote- ; daciju u zgradi kotarskog ureda u Sarajevu. usvojena i prihvaćena pravila ove stvovali. Ovakav postupak u jednoj štedionice. Svi prisutni ovog mno? demokratskoj državi je za najenergič­ Da se stvar jedanput svrši i da se gobrojno posjećenog sastanka pri­ niju osudu. sopstvenici sačuvaju od štete usljed stupili su kao članovi štedionice i daljnjeg zavlačenja, pozivaju se svi Li!ep dar. Naš prijatelj g. Adembeg izabrali privremeni odbor, koji ćc Kapetar.ović posjednik iz Dervente, po­ sopstvenici bivših kmetovskih selišta, izrađena pravila predati na odobre? sjetio je ovih dana našu redakciju i da se što prije prijave kod gore spo­ nje vlasti i sve druge mjere podu? tom prilikom dao 400 K priloga za menutog referenta i da prime svoj zimati, dok se ova štedionica kon? obračun.- Agrar, direktor: Dr. Feifalik, „Pravdu«, na čemu se najljepše za­ stituišc. hvaljujemo. U privremeni odbor izabrana su Ugledali se i drugi u ovaj lijep primjer! ova gospoda: Edhemaga Đulizare? . Narodno Jedinstvo« donijelo je vić. Hajdar ef. Čekro, Osman ef. , Sokolović. Akifaga Ćureković, Salih ‘ službeno naredbom Pokrajinske u? prave za Bosnu i Hercegovinu sli? ga Spalio, Akifaga Ćureković, Salih jedeća imenovanja i premještenja: ef. Jerlagić, Scjid ef. Demirdžić. 1. Svršeni pravnik Džafer Mchmed? Fajik ef. Musakadić, Salih ef. Sehić, Mujaga Berberović i Hamid ef. Gi? i agić imenovan je poslušnikom kod okružnog suda u Tuzli. 2. Stalnog govie. iz Ovaj je odbor predao pravila vla? ' učitelja Hasana Dizdarevića sti na odobrenje i nočeo već sa u? Kladnja je premjestila nar. osn. I I I | i I I I Iz našeg pozorišta Repertoar od 22. do 31. oktobra: Subota, 22. okt: »Smrt Majke Jugovića« (II. čin) od Vojnovića: »Zulumćar« (II. Čin) od Ćorovića. Ncdelja, 23. okt: »Pro­ tekcija«, od Nušića. - Ponedjelak, 2*г. okt.: »Uobraženi bolesnik« od Moliera. — Utorak, 25. okt.: »Ljubomora«, od Arcibašcva. Izvan pretplate. — Sri­ jeda, 26. okt: Pozorište zatvoreno. — Četvrtak, 27. okt.: »Protekcija«, od Nušića. Pretplata. — Petak, 28. okt.: Za đake, sa sniženim cijenama. Re­ priza prve svečane predstave. Su­ bota, 29. okt.: »Uobraženi bolesnik«, cd Moliera. I repriza, izvan pretplate. — Nedelja, 30. okt.: Po podne, sa sni­ ženim cijenama: »Protekcija«, od Nu­ šića. — Na večer: »Zona Zameirova«, od Sremca. Izvan pretplate. — Ponedeljak, 31. okt: Pozorište zatvo­ reno. , I Računanje u dinarima. Od 1. no? | vembra o. g. uvađa se i u post, šte? : dioničkom i čekovnom prometu vo? denje računa u dinarskoj vredno? I sti, čega radi imaju stranke od tog | dana svaku oznaku vrijednosti na ispravama, koje se tiču te službeoznačiti samo u dinarskoj vrijed? nosti. ; Oglašujte u „Pravdi" Dr. Nuri Fehmi specijalista za očne i unu­ tarnje bolesti | I počinje primati pacijente od 22. ov. mj. svakim danom od 1—3 sata po podne u Talijerevića ulici broj 9. ТДРЕТДК i DEH0H9TEH i ' , ' I | preuzima sve vrsti tepetarsklh poslova uz umjerenu i solidnu cijenu. — Posao :: tačan i solidan. :: MIL9N LIPHIK - TEREZI33 35. Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12'—, za štakore K 16'—, za žohare ruse i Švabe posebno jake vrsti K 25’—. Osobito jaka tinktura za stjenice K 1y—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10'— i K 20’—, prašak za uši u odijelu,, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5*—-i 12'—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak proti mrava K 10’— i 20’—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. JOnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! Za održati uvijek zdrave zube jest: E L I D A - pasta llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllliro jer je od mjerodavnih autoriteta zubne medicine kao najbolja priznata. Odlična svojstva znanstveno iskušanih sastavina čine ELIDA-pastu za ono što jest: Najbolje sredstvo za zube. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu HlbEFt Vita leni, Sarajevo, Despića ul. 1 Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionn ka glavnica K 20,000.000 — Ulošci preko K 25,000,000'—. i"4 Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odiiov.un-, urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kaion, Sarajevo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/81dff10e5b9894d052c5aa674c792f23.pdf ce0b109a3753b24fc1bdf4d758127ec8 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2 ~ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—i na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАЕ Broj 113 (351) АЦИЈЕ. Sarajevo, utorak 25. oktobra 1921. (21. Safera 1340.) Kriza narodnog jedinstva. Današnji odnošaji između srpskog i hrvatskog dijela naroda ne samo da nisu onakovi, kakovi bi morali da budu, nego oni bacaju u brigu sve prave i iskrene prijatelje i pobornike narodnog jedinstva. Ako slušate raz­ govore vodećih ljudi i ako čitate štampu i jednoga i drugoga dijela na­ roda, vi dobivate dojam, da jaz između Srba i Hrvata nije bio dosad nikada veći i da jedni od c^rugih nisu bili nikad udaljeniji. I to nakon trogodi­ šnjeg zajedničkog narodnog i držav­ nog života! Koliko to utječe na konsolidovanje unutarnjih naših prilika i koliko to šteti našem vanjskom polo­ žaju, držimo, da ne trebamo ovdje isticati. Pred ovom činjenicom mora se za­ ustaviti svak, kome je na srcu sređenje n^ših prilika i ko želi dobro ovoj državi; moramo se potruditi svi, da otkrijemo prave uzroke toga zla, od koga svi trpimo, te da mu potra­ žimo lijeka. Naše je narodno i državno ujedinjdnje rezultat rada i borbe ne samo jednog čovjeka ili nekoliko ljudi, nego je ono rezultat rada cijelih generacija i čitavih stoljeća. 1 cijeli taj trud, svo nastojanje dovodi se sada lakomisle­ nom. politikom predstavnika pojedinih dijelova naroda u opasnost, da pane žrtvom njihove bezglavosti i inada. Oduševljenje i zanos, kojim je dočekano naše ujedinjenje i stva * ranje zajedničke države Srba, Нг; vata i Slovenaca ne samo da je po; mučeno, nego je ono, bojimo se, posve iščezlo. 1 ako su mase pod; vrgnute vrlo čestim i naglim pro; mjenama u raspoloženju, ipak sva; ka ta promjena ima svoje uzroke, koji su je izazvali. Kao što se nakon svake bure at; mosfera raščisti i vidokrug proširi, tako se je i u našem političkom ži; votu nakon ustavne borbe raščistilo mnogo dosad nejasnih, iii bar do; voljno nejasnih stvari. Mi sad tačno znamo, gdje je uzrok nezadovolj; stva hrvatskog dijela naroda. On lezi u našoj upravi, on leži u usta; vom predviđenom unutarnjem ure; denju naše države. Današnji ministar unutrašnjih djela, g. Svetozar Pribićević, rekao je u hrvatskom saboru, kad je ovaj proglasio odcijepljenje od Ugarske i Austrije, da će glavna briga naše nove države biti zadovoljstvo na; roda. I osjetili se samo jedan ne; znatni dio naroda nezadovoljnim, te osjeti Ii, da ovo nije i njegova država, naše je jedinstvo promašilo svoj cilj. A mi danas vidimo, da nije samo jedan neznatan dio, nego da je jedan vrlo važan i vrlo velik dio na; roda nezadovoljan u ovoj državi; on traži ne samo, da se revidira u; stav, nego da se podvrgne reviziji naše narodno ujedinjenje. Je li to opravdan zahtjev ili nije, ne marimo ispitivati, ali fakat je: nezadovoljstvo je tu. Ono jamačno ima i dubokih stvarnih razloga, a ima ih i u inatu pojedinaca, koji se ponajviše temelji na nesporazumu. Alko je zadovoljstvo naroda bitna zadaća države, onda se nameće na; šim državnicima kategorički impe; rativ, da uklone uzroke nezadovolj; stvu narodnom i stvore tako bazu solidnom izgrađivanju unutrašnjih na­ ših prilika. Mi nažalost, moramo konstatovati, da dosad ni odgovorni faktori u Beo­ gradu nisu pokazali u dovoljnoj mjeri volje, da se sve nesuglasice izglade i da dođe do trajna sporazuma s Hrva­ tima i Slovencima. Tvrdnja, da su zahtjevi Radićevi pretjerani i indiscutable i prije nego se je pokušalo naći bazu za sporazum, ne može nikoga uvjeriti, da se je htio sporazum. Isto tako su Radićevi razlozi za nej idenje u Beograd tako ništavni i tako i slabi, da ih niko ne može ozbiljno ' uzeti. On nije ni pokušao, da prodre I sa svojim mišljenjem, nego je suvej reno u Zagrebu stvarao odluke i Če­ kao, da sve gotovo iz neba pane. Mi pojmimo njegov položaj. Obećavao je masama ono, što se apsolutno ne može provesti, pa neće da zagrize kiselu jabuku i počne aktivno sudje­ lovati u državnom radu, kako bi i dalje mogao držati pristaše u bludnji. Ali je za to dužnost ostalih trezve­ nih hrvatskih političara, da se cijeli , spor dalje ne zaoštrava, da otvoreno | i jasno izađu sa zahtjevima, od kojih ne mogu i neće popuštati. Akcija g. | Stojana Protića i ako ne bi učinila sve, što obećava i što se od nje oče­ kuje, veliku će uslugu učiniti i narodu i državi, ako cijeli spor između Hrvata ; i Srba dovede bar dotle, da i jedni i ' I drugi osjete jednom potrebu sporazu­ i mijevanja, te da prestanu s daljnjim I zaoštravanjem odnosa. Mišljenje demokrata, ili tačnije g. ministra Pribičevića, da u jedinstvenom ‘ narodu ne može biti soorazumevanja, potpuno je pogrešno. Sporazumevanja ! može i mora biti i megju rogjenom i braćom, pa ga može biti i u jednom ! narodu, pogotovo kad on dosad nije । živio jedinstvenim narodnim životom, nego je živio u različitim političkim i i kulturnim prilikama, te je na taj način stekao i različiti odgoj. 27. i 28. ovoga mjeseca sestaju se predstavnici hrvatskoga bloka na kon- 1 ferenciju u Zagrebu, kojoj će prisu- : stvovati i g. g. Stojan Protić i dr. Mom- ; čilo Ivanić. Od ove se konferencije 1 očekuje mnogo, vrlo mnogo Budu li tamo donešeni zaključci, koji će omo­ gućiti zajedničku suradnju predstavnika i jednog i drugog i trećeg dijela na­ roda u državnim poslovima, pouzdano se može očekivati, da će se ova kriza Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina III. narodnog jedinstva prebroditi, kako bi zajedničkim silama mogli pristupiti konsolidovanju i političkih i financijalnih prilika u zemlji koje traže hitnu pomoć. Pododborima, povjerenicima i članovima društva „Gajret"’ Interes društva »Gajret« mi kao odborniku nalaže, da iznesem jednu njegovu internu stvar, jer ako ostane u tajnosti, društvo puno štetuje. Predsjednik »Gajreta«, g. A. Kurtović, zaključio je na 9. septembra o. g. kod ovd. paromlina 8 vagona brašna za »Gajretove« konvikte. Jedan dio ugo­ vorenog bvašna povučen je već na 17. septembra, a ostali će se povući do konca juna 1922. Predsjednik je na svoju ruku oti­ šao u paromlim i kupio ovo brašno, ne raspitavši se prije toga ni za tržne cijene niti za kvalitet brašna, a što je najupadnije, nije našao za vrijedno,da raspiše natječaj za ovu potrebu, niti je sazvao odborsku sjednicu, koja bi ovo pitanje raspravila i donijela odluku. Kad seznade, da 8 vagona brašna stoji danas ništa manje nego 1,200.000 K, onda se moralo svakako o tome na odb. sjednici raspraviti; zaključiti i raspisati natječaj. Čime bi se opravdala ova hitanja g. predsjednika, da na svoju ruku kupi brašno, ne dobivši prije toga odobrenje odbora, ne raspitavši se za cijene i ne raspisavši natječaja? Ničim ? Gajretovi konvikti imali su još u zalihi brašna i nije prijetila opasnost, da će pitomci ostati bez hljeba. U Sa­ rajevu, centrumu trgovine, ima dosta trgovaca brašnom i mlinarskih zastup­ nika, te se za jedno pola dana moglo barem od desetorice dobiti oferte za brašno. G. Dr, Šarac i ja smo se raspitali i o cijenama, te se uvjerili, da se u ono vrijeme moglo kod trgovaca ku­ piti brašna i to — bačkog — uz istu *) Rado dajemo, u interesu našeg »Gajreta«, mjesta ovom apelu g. dra Nove i pridružujemo se mišljenju, da se ova stvar mora raščistiti na izvan­ rednoj glavnoj skupštini, kako »Gajret« ne bi trpio materijalnu štetu, a kako bi se učinio kraj i samovoljama. Ur. I cijenu, po koju je kupio g. predsjed. u paromlinu. Napomenuti valja, da je bačko brašno svojom kvalitetom za 50 ! h po kili skuplje, a prema tome i bolje, nego brašno, koje proizvagja ovd. pa­ romlim. Prema tome je kupljeno slabije bra­ šno po istu cijenu, po koju se moglo kupiti bolje brašno kod trgovaca, i to od paromlina, producenta na veliko. Dakle dvostruka šteta : slabije brašno i skuplje za zaradu trgovčevu. Jedna okolnost, koja čitavu stvar najbolje karakteriše, jest ta, da je paromlim, kako veli g. predsjednik, rekao, da će dati „Gajretu“ brašno po ugovorenoj . cijeni, ali pod uvjetom, da zato ne smije niko doznati. Šta bi se‘moglo iz ovoga zaključiti? U današnje vrijeme provizija dolazi čovjeku koješta na pamet. Kad se u odb. sjednici od 3. okto­ bra počela rasprava, ko-je-kupio brašno, nastala je čitava zbrka. Odbor nije, jer je brašno kupljeno 9. sept., jedna količina povučena 12. sept, a odb. sjednica bila je tek 2I. । sept. G. predsjed. tvrdi, da je to učinio on i zajedno s društvenim tajnikom, a g. tajnik veli, da u to vrijeme nije bio i uopće u Sarajevu. Iza toga je g. preds. tvrdio, da je ugovor, iako sastavljen 9.. bio perfek­ tan tek na 21., kad ga je odb. sje­ dnica odobrila, a na 12. poručeno brašno, da je g. prefekt šaraj, konvikta sam naručio. Ovo ne stoji. G. prefekt tvrdi, da mu je javljeno, da je ugovor od sept. pravovaljan, a iz računa paromlina od 12. sept. se vidi, da je brašno liferovano na teme­ lju ugovora od 9. IX. Ova nekorektnost ugovarača je očita, a ona se još više dokumentuje time, da na ugovoru figurira potpis pisara iz »Gatretove« kancelarije. Izlaz iz ove zamršene situacije u vogjenju društvenih poslova može naći jedino izvanredna skupština društva i ja kao odbornik iznosim čitavu stvar na javnost i apelujem na pododbore, povjerenike i članove društva, da se posluže svojim pravom i zatraže saziv vanredne skupštine. Sarajevo, 23. X. 1923. Dr. Bećir Novo odbornik »Gajretah Muslimanslia trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (U) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeuo. - Brzojav i: Trgovačka banha, Sarajevo. - Interurban telefon: ZIV �Broj 351 Бпо’ „ПРАВДА* — PRAVDA" Strana 2 Страна Suljagino sočinjenije. (Svršetak). Čudan je svat taj Suljaga! Najprije pobija pojedine naše tvrdnje, a onda ih sam potvrđuje. Tako je negirao brzojav, kojim je pozvan u Beograd, a onda ga sam iznosi u svojoj bro­ šuri. Tvrdio je, da nije sakupljao do­ brovoljce, a onda priznaje, da ih je ipak sakupljao Haša. da ga »Bosnisehe Post« nije hvalila radi nuđenja Bosne Madžarskoj, a onda sam priznaje, da je to iznosila, itd. Mi ne ma­ rimo ispitivati, je li to tuckunluk i nedotupavost Suljagina, ili je to po­ znati hainluk njegov. On postavlja nama i nekih 11 pitanja. Mi se čudimo samo njegovoj preuzetnosti, da ne rečemo drskosti. S kojim pravom on postavlja nama pitanja? Mjesto na nas. on je ta pi­ tanja trebao postaviti svojoj radikalnoj partiji, na čijem je programu biran, koja mu je dala mandat i s kojom je on doskora sarađivao. Onome, kome smo mi bili dužni polagati račun o svome radu, a to su naše pristaše, mi smo im ga položili i oni su odobrili naš rad. Dalje on iznosi, što je po banjaluč­ kim budžacima lafio s lokalnim radikalskim veličinama i što su mu oni obećavali i budili nade u nekav radi­ kalni ’ nepisani« program. Hvališe .se nekakvim svojim progonstvima i optu­ ženičkim klupama i t. d. Mi o ovakovim besposlicama, kojima se samo jedan Suljaga može da bavi, nećemo ni da govorimo. Rabijatan i prostak, kakav je od postanka, kakova ga svak poznaje kao studenta iz Banje Luke i Beča, kakov je bio u bosanskom saboru, gdje je imao svaki čas po koju aferu, kakav je bio u Privr. narodnom predstavni­ štvu. gdje je jednog poslaničkog druga muslimana šamarima tukao i t. d., on je i u svojoj brošuri ostao konsekven­ tan. — Ne ustručava se iznositi ni najgadnije i najprostije klevete i laži protiv našeg vodstva, samo ako drži, da bi to moglo ubiti ugled vodstva u narodu. I suviše držimo do svog dostojan­ stva i svoje inteligencije, da bismo se služili istim sredstvima protiv njega. A iznositi dokaze protiv njegovih obje­ da i kleveta, ne koristi, jer je sigurno i on uvjeren, da to nije ništa istina, što govori, ali drži, da će ipak makar koja upaliti kod neobaviještenog svi­ jeta, te da če makar koga imati uza se. Utopljenik se i za slamku hvata’ Mi ovijem završujemo svaku pole­ miku s njime, te se nećemo na nje­ gove daljnje napadaje uopće nj oba­ zirati. Može sa sebi doličnim Šerifom, s kojim je i ovaj galimatijas sklepao i razturio ga po Bosni i Hercegovini, nastav.ti ovu prljavu rabotu i nadalje; mi smo Svijesni, da je naše vodstvo učinilo sve, što je moglo najbolje po muslimane Bosne i Hercegovine, a si­ gurni smo, da ni naše pristaše neće nasjesti Suljaginim lažima, nego će s indignacijom preći preko njih. ' I I 1 I | [ i ! i : l ' Bilješke. U 202 , 203. i 204. broju »Narodnog i Jedinstva«, a pod naslovom »Četvrtari« izvolio je okruž. agrar, povjerenik za • Hercegovinu g. Zvonimir Turina napi. sati jednu raspravu o pravnom odnosu I »Četvrtara«, te o načinu razrješenja ovog odnosa. Nećemo sada ovdje pobijati nastrano mišljenje u pogledu pravne naravi ovog odnosa, jer smo mi stanovište vlasnika vinogradi u ovom pogledu već nekoliko puta istakli, nego ćemo samo ispraviti neke navode g. Turine o zaključcima ankete, obdržavane 8. i 9. septembra o. g. u Mostaru u pogledu ovog odnosa. G. Turina tvrdi, da se je cijela anketa saglasila u tomu, da se otkupnina za četvrtarske vinograde izračuna na bazi zemljarine, te da istu plati država Ovo nikako nije to čno. Zemljovlasnici su po prediogu g. Mustafe N. Čišića tražili, da se -za bazu otkupa uzme desetinski paušal, a ni­ pošto zemljarina, jer bi osuda po zemIjarini bila nepravedna obzirom na rentabilitet i vrijednost vinograda i dala bi upravo mizernu otkupnu vrijednost zemlje. Ovaj zahtjev zemljovlasnika uzeo je na znanje i g. Lujo Novak. (Nastavak). Iz govora narodnih poslanika ove organizacije, a naročito iz izjava nji­ hovih prvaka, dr. Spahe i Sakiba Korkuta, vidi se jasno, da oni sporazum sa vladom ne smatraju za nešto, što ih obvezuje i u budućnosti, i da će oni, ako im prilike budu išle na ruku, vratiti se opet na svoje autonomaško stanovište. Evo šta je g. dr. Mehmed Spaho, ministar u Pašićevom kabi­ netu, rekao na pomenutoj skupštini: »Nu za to mi ipak nijesmo napu­ stili svoje gledište, mi smo samo od­ godili zahtjev za njegovim ostvarenjem. To sam ja istakao i u svom govoru, što sam ga držao u skupštini pred glasanje o ustavu«. (»Pravda« od 11. oktobra 1921. broj 345). A g. Sakib Korkut. intelektualni vođa ove grupe i glavni urednik »Pravde-, rekao je ovo: »G. Korkut: ostaje pri tome, da se rezolucija mora redigovati, jer smo u PODLISTAK.! Profanisani ćurs(Odgovor „Domovini* na članak „Naši vazovU u br. 60.) Piše: Chamerani, Posavina. Kod ovakih napadaja čovjek se mora grohotom nasmijati, jer napadaj do­ lazi, prama našoj staroj poslovici, od oka — preko Čibuka. Kod napadaja na ovake ljude, napadač bi morao proučiti njihova djela. A ako ne to, ono bar njihove životopise, ili bar jednog manjeg recimo Chodžezadeta a ne nazivati prvog s omalovažava­ njem pjesnikom«, a drugog »sofistom«. Iz tog bi vidio, da ljudi, koji su proveli cijeli svoj život s knjigom i kalemom u ruci, visoko odskaču iznad svojih »sposobnijih i »kulturnijih« ne kritičara, nego prostih na­ padača, koji možda ubijaju vrijeme u »ugodnim« sastancima, ili ljenčarenjem po kojekakovim klubovima ili čemu drugom, tome sličnu. Pisac se tim svojim napadajem baca kamenom iz redakcije »Domovine« na Čolinu kapu na vrh Trebevića. Iz članka se vidi, da je g. pisac slabo upućen u nauku Islama, On je svoju sposobnost eneržiju i život utro­ šio na drugu siranu. On je zadojen, zanešen i osvojen materijalizmom i zapadnom materijalnom kulturom, pred koju danas stavljaju i nemuslimanski 1 > 1 I ; j ! . ‘ j i . veliki umovi veliki upitnik: je li ona uistinu, kako se je đo sad razvijala, prava i zdrava kultura, koja pod si­ gurno donosi cijelom ljudstvu sreću i blagostanje, te treba li i dalje samo tim putem nastaviti? Materijalna je kultura odgojila hiljade ljudi, koji svom snagom svoga prosvijećenog mozga rade i dan i noć na izumijevanju i pronalaženju novih sredstava, kojima je poglavita svrha uništavanje ljudskih života. Ma­ terijalne su kulture produkti otrovni plinovi, onda u najnovije doba silno otrovna tekućina, od koje je dovoljno, da 2—3 kapi padnu ne samo na ti­ jelo, nego na odijelo i da životu nema spasa — da i ne govorimo o strahovitim razarajućim sredstvima kao morskim i podzemnim minama, teškim bombama, strahovitim topovskim velikim metcima i t. d., koje u tili Čas uništavaju ono, Što se je jedva godi­ nama, decenijama. pa i stoljećima po­ dizalo i usavršivalo. Materijalne je kulture produkt i ogromna ljudska nesreća — ogromna proizvodnja alko­ hola, u uživanje kojeg su ogrezli i veoma mnogi, koji kao »sposobniji« i kulturniji« gube vjeru i u samu čistu religiju u Istinu. O naopakim »bla­ godatima« te grane mat. kulture je go­ vorila »Pravda' u uvodniku »S A S contra S H S«, kojeg i ja svako slovo potpisujem. Posljedica materijalne kulture su mlitavi zapadni policajni i kazneni pro­ pisi i zakoni, koji su Širom otvorili oči, da je g. Nowadt smetnuo s u? ma, da u gradu Sarajevu ima gotovo polovica muslimana. Lijep dokaz objektivnosti g. ko? mesara i jasna slika ravnopravno? sti'. Daljnji komentar suvišan je. Dvostruki aršin za ratne invalide. Dok se pravoslavnim invalidima daje zemljište i kad ga ne trebaju i kad ga oni ne obraduju sobom, nego izdaju drugima pod zakup, do? tle se muslimanima invalidima ne da ni pedalj zemlje. Agrarna je di? rekcija bila dala Ahmetu Deliji, te? žaku iz Zijamet?Crne Rijeke, kotar Sarajevo, inače ratnom invalidu, 2 dunuma erarnog zemljišta, a kotar odlukom broj 4603 dozvolio, da sa? gradi na tom zemljištu kućicu. To je bilo u oku nar. poslaniku Divlja? nu, te je ishodio od Agrarne direk? čije u Sarajevo, da se uprkos pri? jašnjeg odobrenja. naređenjem Agr. dir. od 6. okt. o. g. broj 25671. od invalida Ahmeta Delije oduzmu ova dva dunuma. bajagi radi toga, jer trebaju selu za ispašu, i ako to iz inada traže samo 2 seljaka, a o? stali svi s džematbašom na čelu spo* razumni su s davanjem zemlje De? liji. Užine li se u obzir, da je Delija bio iskrčio i ogradio zemljište, te počeo praviti kuću, te da je invalid. Odgovor agr. insp. g. Z. Torinu. Novinstvo o našoj skupštini. Srbija« od 16. o. mj. donosi pod naslovom »Oni su, dakle, samo odlo­ žili« ovo: Poznato je, da je jugoslovenska muslimanska organizacija ušla u us­ tavotvornu skupštinu kao autonomaška stranka Poslije dugih i dugih pregovora odustali su muslimani od traženja autonomija, a za to su im učinjene koncesije u agraru, avansom od nekoliko stotina milijuna Cio politički svijet je držao, da je ovaj sporazum vlade i muslimanske jugoslovenske organizacije svršena stvar, i da su predmeti, koji su u njemu sadržani, obavezni za obadvije strane ne samo za sada, već i za bu­ dućnost. Tako je mislila naša javnost, sa takvom namjerom je vlada napra­ vila ovaj sporazum, a u tom smislu su i muslimani radili do sada. Na stranačkoj konferenciji, međutim, koja je držana u Sarajevu 6. ov. mj., ispoliilo se nešto sasvim drugo. izvještaju naglasili, da smo autonomiju . izaslanik agrar direkcije, te iz tvrdnje , g. Turine vidimo samo to, da se kod odgodili«. * ■ nadležnih faktora i javnosti hoće da stvori utisak, kao da su zemljovlasnici Iznoseći ovo mi, za sada, nećemo pristali na otkup po bazi zemljarine. Dalje ovakvo držanje njihovo stavljati pod su se zastupnici zemljovlasnika kate­ ispitivačku prizmu. Upozorujemo samo gorički ogradili protiv tomu, da bi dr­ one, koji su odgovorni za upravljanje žava iz svojih sredstava isplatila njihove državom, a naročito naše prvake, na četvrtarske vinograde, jer to bi bilo i ove činjenice«. * nepraktično i skroz nepravedno, da za hercegovačke četvrtare, među kojima Beogradske "Novosti« od 13. o. mj. imade i milionera, plaća država otkup­ donose: »Vodstvo J. M. Organizacije: Kako ninu. javlja »Hrvatska Sloga-, za predsjed­ Nama je vrlo začudno, da g. Turina nika Centralnog Odbora Jugosloven­ daje drugo značenje zaklučcima ankete, ske Muslimanske Organizacije izabran nego je u istinu, te mi hercegovački zemljovlasnici imamo povoda da uopće je dr. Mehmed Spaho, a za urednika posumljamo u njegovu objektivnost »Pravde« g. Ajanović. kao okrž. agrar, povjerenika. Ovo ne treba smatrati kao pobjedu Mostar, 20. X. 1921. dra Spahe, već kao njegovu kapitula­ ciju, jer je on na zemaljskoj konfe­ Jedan Član ankete renciju svoje stranke napustio svoje ranije gledište i zastupao gledište gg. Magiajlića, Karamehmedovića i Sakiba Korkuta«. * »Nova Otadžbina« od 8. oktobra: Sud za suzbijanje skupoće i musli? »Iz jedne državotvorne rezolucije. — mani. Prema Uredbi o suzbijanju J. M. 0. je održala zemaljsku skup­ skupoće životnih namirnica i nesa? štinu i donijela ovu ozbiljnu rezolu­ vjesne špekulacije, što ju je neki ciju: »I ako su naši poslanici svojim dan izdalo Ministarstvo socijalne držanjem u skupštini pokazali ljubav politike, izabran je naročiti »sud za svoju i svojih birača prema državi i suzbijanje skupoće«. U taj sud ušla pridonijeli najveću žrtvu za konsolisu i 3 predstavnika gradskoga vije« dovanje prilika u državi, skupština ča. Gradski komesarijat za Sara je? konstatuje, da ovo držanje nije do­ vo poslao je tamo ovu trojicu: Dra voljno honorirano .. .« Vitu Alkalaja, advokata, Jovu Pe? I nije'. Po našem mišljenju njihovom šuta, trgovca i Ivana Pavičića, po? bi honoraru trebalo dodati još jednu sjednika. Pa lijepo. Samo bode u šumicu. I to baš onu: 19 :_6«. 1 ; ; ; I । ; j ! vrata prostituciji — nesumnjivom ra­ ci. kad uvažimo statističke podatke sadniku silnih bolesti i zala za ljud­ kao one u Hrvatskoj o posljedica? stvo, kako to znadu pripovjedati struč­ ma prostitucije, samo krpare Ijud? njaci, a i svatko drugi, tko ima oči u stvo od posljedica te zaraze, koja ih glavi*). Čitao sam u hrvatskim novi- i sprečava, da svoje sile i spremu ja? nama, da je u Hrvatskoj vereričnim ' če ulože i posvete svom pozivu za bolestima zaraženo ništa manje, nego dobro čovječanstva. Od tud valjda 60° o cjelokupnog pučanstva' i dolazi u zadnje doba njihov silni A Hrvatska valjda neće biti najgora u krik na svakom ćošetu i u svakoj kulturnoj Evropi. zgodi protiv prostitucije i alkohola, Arap Essejjid Muhammed?Erre? sid?Rida. direktor i glavni urednik mjesečnika »ELmenar«, jedan, koji spada među najsposobnije i naj? kulturnije muževe, dobar poznava> lac evropske kulture, visoko obra? zovan u islamskim znanostima, te još vjeruje i u »ljestvice« i osuđuje muslimane, koji bez nužde i potre? bc nose .šešire, rekao je prije par godina: »Evropa bi se otruhla od raznih bolesti, koje dolaze od pro? stitucije, da joj se medecinska zna? nost nije digla na onaj stepen. na kome se nalazi«. — Po tom liječni? ) Držimo, da je ovakav sud o mate­ rijalnoj kulturi ne samo preoštar nego i neosnovan. Plodovima materijalne kulture može se čovječanstvo poslu­ žiti i u dobro i u zlo; to zavisi od etičkih zasada onoga, tko njima rukuje. Naročito se ne možemo složiti s mi­ šljenjem, da je prostituciju izazvala materijalna kultura. Stari istočni na­ rodi poznavali su prostituciju u svima nijansama, i ako su bili vrlo daleko od materijalne kulture. Op. Ur. I i i : j ; । ali kojeg eto krika ne razumiju ili nečuju »sposobniji« i »kulturniji« elementi, koji gube vjeru u čistu religiju u Istinu’. Oni dapače рго» glasuju profanisanim ćurs, »na ko­ ji se penju i »neozbiljni mladići«, koji se odatle produciraju svojim papagajskim znanjem, kao i oni, koji su u vreći zavezani (jer nijesu išli u »kulturne« klubove, gdje se pije lije i uzalud vrijeme trati) ostarjeli i čiji vidokrug ne ide adlje nego koliko mogu rukama bez očiju opipati«, jer ti »papagaji« i u »vreći zavezani« vjekovima sa tog ćursa viču kao što eto sada viču kulturni stručnjaci: Haram je alkohol, ha? ram jc prostitucija kao i sve »ono«, što do njih dovodi------«. Istina »sposobniji« i »kulturniji« ih nijesu slušali, nego preko njihovih riječi kao preko »papagajskh« i u »vreći zavezanih« ironički prelazili, kao što eto ni danas neslušaju (o? sim iznimaka) »modernih« i »naj? kulturnijih« evropskih »vaiza« ... (Nastaviće se). �Б^; ć51 Згој CiPaHa 3 Strana „ЕРА^ДА* — „PRAVDA4 onda se ovakav postupak mora naj? — interes. Iz Beča javljaju, da je Karlo oštrije osuditi. Pozivamo Agrarnu : sa Žitom (?) došao u Madžarsku s aero­ direkciju, da ispravi ovu pogrešku planom jednog bavarskog konzorcija, i ne dira u jadnog čovjeka, koji bi gdje su se spustili na dobru Grofa usprkos svoje nemoći htio na po? 1 Cirakyja kod Demeca u okrugu Hisenšten način zarađivati koru svakiđa? statskom. Odavle je krenuo automo­ bilom u Šopronj, gdje ga je svečano šnjeg kruha. Zašto se ne sudi? U pritvoru kod došekao vodja karlističkog pokreta puokružnog suda u Sarajevu leži ne? i kovnik Lehar, kojega je Karlo imeno­ koliko okrivljenika radi događaja vao generalom i ujedno glavnim ko­ iz 1914. Među njima leži ih nekoliko mandantom svoje vojske. Iz Šopronja već dvije godine. Tako Arif Džin? je Karlo krenuo s vojsksm, koja je ukrcana u dva vlaka, u Budim­ do, težak iz Sokolovića, kotar Ro? bila peštu. Pruga izmegju Hesa i Komagatica, pritvoren je 16. juna 1920. rona je dignuta. Radi toga će moratičeIstražitelj je davno svršio istragu i dok se pruga opet uspostavi. Ako poslao spise državnom odvjetni? kati Karlu uspije uspostaviti, vezu očekivati štvu. koji još nije podnio optužbu. će ga svaki čas u Budimpešti. U Bu­ Mi nećemo prejudicirati pravori? dimpešti proglašeno je opsadno stanje. jeku suda, samo tražimo, da se jed? Garnizoni iz Debreczina i Szolnoka nom već povede rasprava, te neka poslani su u Aesa, da spriječe Karlov se ili osude ili riješe okrivljenici, a dolazak. ne da se ovako godinama drže u pri? Wašingtonska konferencija. »Tr­ tvoru. Skrajnjc je vrijeme, da se i naši sudovi već jednom maknu i govinski Glasnik« donosi informaciju iz Londona, iz pouzdanog * rela, daće poenu raditi. Englesku zastupati g. Balfur i lord Li Sčr, Robert Borden zastupaće Ka­ nadu, senator Piro Australiju, ser Džon Salmond Nju-Ziland i mr. Sastri Indiju. Južnu Afriku će zastupati britanski delegati. Baron Bifi, prvi britanski ad­ Izjava g. Stojana Protića. Dono­ miral zastupaće mornaricu, baron Kasimo iz »Radikala« izjavu g. Protića: ven zastupaće vojsku i avijatiku. Lord Narodnoj Skupštini! Pošto Narodna Kerzon je izjavio u Gornjoj kući, da Skupština nije sve do sada donijela bi on sam želio, da kao ministar vanj­ nikakvu odluku po mom aktu od 24. skih posala zastupa Englesku, ali mu decembra prošle godine, to je on sada, 1 je baš kao takovom nemoguće, da pošto je Ustav donešen, postao bes­ i ostavi državu, pa pilo to i na najpredmetan. i kraće vrijeme. Za to mi je čast ^izvijestiti Narodnu Proces Radoslavljevog kabineta. Skupštinu, da se primam mandata za Kako je poznato, u Bugarskoj se vodi okrug kruševački, jer sad ne stoji ni­ proces protiv Radosavljevog kabineta, kakva smetnja za polaganje moje za­ kojega optužuju, radi zloupotrebe vlasti kletve, te ću je i položiti č*m pred­ jer, da je bez privole naroda zaveo sjedništvo za to bude odredilo dan Bugarsku u svjetski rat. Parnica se i čas. priližava kraju tako, da će za par dana 18. oktobra 1921. g. biti osuda izrečena, koju ćemo mi pra­ Beograd. vovremeno donijeti. Stojan M. Protić, Srušena republikanska vlada u državni savjetnik, izabrani Portugalu? — Indirektnim putem iz poslanik za okr. kruševački. Madrida javljaju, da je republ. vlada Karlo u Madžarskoj. Nakon prvog srušena jednim monarhističkim pokre­ neuspjeha (3/4.) Karlo se opet po­ tom. Telefonske veze su sa Lisabonom vratio u Madžarsku. Već sam njegov prekinute. ponovni dolazak dokazuje, da su pri­ Perzijska pobjeda. Perzijski ko­ staše Karlove, ovaj put mnogo sigur­ zaci potukli su bande Kučuk hana. niji u uspjeh. Prvi njegov dolazak, Ove su zauzele grad Rešt. gledalaju je neslužbena Francus. s mno­ go simpatije, al kakvog aktivnog učešNemiri u Indiji. Službeni brzojav • ća sa strane Francuske nije bilo. Istina iz Malabara javlja, da broj ustaša neje, da je Francuska prigodom prijaš­ prestane raste u predjelu Nilanbura. njeg Karlovog dolaska, uložila preko Nacionalistički pokret u Egiptu. svoga poslanika u Budimpešti kod 17. oktobra brzojavljaju agenciji Radio Madžarske vlade energičan protest. iz Kaira, da je anglo-egipatski gamiMeđutim je to bila samo puka for­ zon u N'iali bio napadnut Napadači su malnost, obzirom na malu antantu. odbijeni, ali su redovite čete pretrpjele Italija je digla najviše galame, no ne ogromne gubitke. Isto se tako javlja zato, Što je u Rapalu s Jugoslavijom iz istog vrela, da je u Asiutu razvisklopila konvenciju protiv Habsburške jena živa agitacija pomoću konferenrestauracije, nego zato, da Madžare čija, koje organizira Zaglul paša. upozori, da je ona jedina u toj stvari Nalazeći se u takovim prilikama odlučujući faktor. I Madžari su taj njezin gest razumili. Kad se je Karlo, vlasti su zabranile Zaglul paši daljnji nakon vojničke intervencije male an- put, pa se tako vođa nacionalista nije mogao iskrcati u Sohogu, gdje ga je tante, a osobito s jugoslavenske strane, pučanstvo iščekivalo. morao povući. Madžari su odmah po­ čeli s tajnim makinacijama. Madžarska Kavkaske države 1 Turska. Javlja vlada ne bi propustila ni jednu zgodnu se, da je mirovni ugovor između so­ priliku, a da Italiji ne izrazi svoie što­ vjetskih republika Azerbeidžana, Arvanje, što nije ostalo bez efekta na menije i Georgije s jedne strane, te talijanskoj strani. Najsjajniju i najvid­ Turske s druge strane potpisan. ljiviju uslugu učinila je Italija Madžar­ Besposlenost n Engleskoj. 19. ov. skoj na „Venecijanskoj Konferenciji« mj. držao je u Donjoj kući Llovd Geu pitanju Burgenlanda. Par dana po­ slije konferencije pronijele su se vije­ orge s napetošću iščekivani govor o sti, da su Italija i Madžarska u Vene­ pitanju besposlenosti. On veli, da Engleska ima :i;4 miliona besposlenih i daše ciji sklopile tajni savez protiv Jugo­ zemlja nalazi u najgoroj trgovačkoj de­ slavije. Istina tu je vijest Italija opo­ presiji, koja se ne pamti od napoleonskis zvala, ali to je bila samo formalnost. ratova. Najrazličitiji su uzroci ove pojave Već sam ponovni dolazak Karlov tvrdi osiromašenje mušterija, preobražaj in­ protivno ; jasno je, da Madžari imaju -moćnu zaštitu kod jedne antantine dustrije iz produkcije u razaranje, de­ valvacija mjeničnih tečajeva, sve se velesile, a pošto su najviše, — a oso­ bito u zadnje vrijeme općili s Ita­ to dade skupiti u jednoj riječi rat. Iza svakog rata dolazila ie propast. lijom, prisiljeni smo da, vjerujemo Zadnji je rat bio nafveći, pa su mu i da taj zaštitnik nije nitko drugi nego posljedice veće nego kod drugih raItalija. Druga je činjenica ta, što i rova. Kad se pogledaju razaranja rata, Italija i Madžarska goje jednako mržnju protiv Jugoslavije. Treća i to najglavne treba se čuditi, što je položaj loš. nego se treba čuditi, što nije još lonija je ta, da Italija računa, da će Kar­ šiji. Dvije su mogućnosti, prva ništa lovom restauracijom, doći u Jugoslaviji ne raditi, a druga toliko pomagati, đo prevrata (što će svakako Karlovi koliko oskudna sredstva dosižu. Nitko agenti i naši časni emigranti, Frank Sachs, Duić i dr., svim mogućim sred­ nebi prvu mogućnost preporučivao, jer stvima nastojati) e bi tako Jugoslavija je ona nečovječna i luda. Vlada neće bila raskomadana, što bi svakako ta- oklijevati, da podje drugim putem. Na­ vodeći brojke Lloyd George opisuje, talijanskim aspiracijama na Jadranu šta je vlada već učinila. Medu osta­ pogodovalo. Mala antanta stoji pred lima je 60.000 bivših vojnika nase­ teškom situacijom, ali bude ii složna, ljeno u dominija. Odbija tvrdnju, da ilzići će pobjednikom iz te situacije. U bi uspostava trgovačkih odnosa sa složnost male antante mora se vjero­ Rusijom stvorila mogućnost za upovati, jer ju vežu najjače veze a to su slenje besposlenih. U trgovini se već opažaju znaci popravka, ali oni nisu znatni i mora se nadalje računati sa jakom besposlenošću. Najbolje je sred­ stvo pribavljanje rada. Potpore i mi­ lostinja nemaju svrhe. Vlada mora ris­ kirati, da opsežne mogućnosti za rad stvori. Među ostalima mora više po­ dupirati iseljivanje u dominija, jer joj je to bitni interes. Za oživljenje iz­ vozne trgovine, preuzeće vlada garan­ ciju za čitav riziko izvoznika. Struč­ njaci moraju njihovu zisinu za poje­ dine tvrtke ustanoviti. Osim toga pred­ laže vlada, da se stavi na raspolaganje 10,000.000 funti za pomoćne radove u korist besposlenih. Mora se odobriti 300.000 funti za pomoć iseljivanja. Grčko-turski rat. Turski službeni komunikej od 15. oktobra. U odsjeku Eski Šehera artilerijski dvoboj i infanterijska bitka. Naši su zrakoplovi donijeli interesant­ nih opažanja o neprijateljskoj koncen­ traciji iza bojne linije. Sjeverno od Eski-Šehera u okolici Tekedžiler ne­ prijatelj, koga su naše nadmoćne sile napale pretrpio je velike gubitke i povukao se natrag U odsjeku Ofijum — Kara—Hisara djelatnost izvidnica. Našom protunavalom neprijatelj je pretrpio ozbiljne gubitke, a nama je palo u ruke oružje, municija i zarobljenici. S druge strane naknadne vijesti iz Carigrada od 16. oktobra javljaju, da su kemalističke trupe razvile navalu na fronti Afijum—Kara — Hisara, njihov je cilj željeznica Eski-Šeher—Smirna koja je pretrgnuta na dva mjesta. G. Franklin Bouillon (Franklen Bu­ jon) i nekoliko viših oficira, koji sa­ činjavaju sada francusku misiju u An­ gori, biii su pozvani od Mastafa Kemala, da se zapute u glavni kvartir vojske, koji se sada nalazi u Sari Keju. Politički pregled. Skori odlazak Bekir Sami beya u London. Iz Carigrada se javlja, da će Bekir Sami bey, prijašnji ministar ino­ stranih djela, zaputiti se naskoro u London s jednom posebnom misijom. Odgovor ministra prosvjete nar. poslaniku g. S. Korkutu o anketi za izjedna­ , čenje nastavnog plana. ; ; I I | । , i , j ; I : I i I | , , | ' i ; I I I i j i I skupštinu u njenom narednom zasijedanju i kako bi oba predloga postala zakoni, koji bi važili za cijelu kralje­ vinu i po kojima bi se radilo u svima narodnim srednjim školama počevši od nove 1922 23 školske godine. Kao što vidite, gospodine poslaniče, važnost i ozbiljnost prostudirai korisno svrši, uzroci su, zbog kojih još nemamo izjednačenje školskog zakonodav stva i unifikaciju osnovne i srednje nastave. Izvolite. Gospodine Poslaniče, primiti uvjerenje mog odličnog poštovanja. Zastupa Ministra Prosvjete Ministar Unutrašnjih Dela Pribičević v. r. I Domaće vijesti. Bolest ministra Dra Karamehme? dovića. Neki .su listovi donijeli vi? jest, da se ministar Đr. Karameh? medović nalazi u agoniji. Ta je vi? jest potpuno neosnovana, a moguće je nastala tako, što je ministru u petak naglo pozlilo. Radilo se samo o prolaznom kolapsu, uslijed mo? mentane slaboće srca. Sada je sta? nje ministra takovo, da nema ni? kakve bojazni, da bi se slični na? stupi mogli ponoviti. Nalazi se već u rekonvalescenciji, te se ne treba bojati za nove komplikacije. Plenarna sjednica našeg poslanič­ kog kluba održaće se isti dan, kad bude sazvan plenum Skupštine. Pred­ sjedništvo umoljava sve poslanike, da se taj dan nefaljeno nađu u Beogradu. Narodni poslanici dr. Hadžikadić, Šerić, Omerović i Korkut povratili su se iz Beograda. Mjere naše vlade protiv Karla Na vijesti o dolasku Karlovom u Ma­ džarsku, sastao se ministarski savjet, koji je obzirom na Karlov povratak odlučio, da se odmah pošalju note u Prag i Bukarest, kojom se pozivlju vlade Male Antante na kolektivan is­ tup u Budimpešti i preuzimanje ener­ gičnih mjera, jer se Karlov povratak smatra kao uzrok rata. Na madžarsku granicu su poslata I vojna pojačanja i naređenje, da se vojI ska stavi u pokret na Madžarsku. Sav promet sa Madžarskom se odI mah prekida. Zamjenik ministra predsjednika Trifković je posjetio sve antanske posla­ nike, koji su kasnije došli k njemu u predsjedništvo kabineta na vijećanje, I gdje su se prilično dugo zadržali. Na noćnoj sjednici ministarskog sa। vjeta izdat je nalog za mobilizaciju I triju divizija, koje se rekrutiraju u Srbiji. Centralizovanje uprave. Beograd| ska „Epoha” javlja, da ministarstvo I socijalne politike radi na tome, da se ; ukinu povjereništva socijalne skrbi kod 1 svih pokrajinskih vlada, a na njihovo i mjesto da se zavedu odjelenja socijal1 ne politike kod pokrajinskih uprava, koja bi bila organi ministarstva. Naf čelu tih odjelenja stajali bi načelnici činovnici, a ne političke ličnosti, kako I je dosad bilo. Gospodine Poslanice, Na Vaš upit glede ankete za izjed­ načenje nastavnog plana za srednje i osnovne škole, koji ste mi dostavili preko gospodina predsednika Narodne skupštine. Čast mi je dati ovaj odgovor: Tačna je Vaša konstatacija, da je 1919. god. u ministarstvu prosvjete zasijedavala komisija, čiji je zadatak bio da unificira pokrajinske prosvetne zakone i nastavu, kako u osnovnim tako i u srednjim školama cijele naše kraljevine. Komisija, koju su sačinja­ vali prosvjetni predstavnici sviju naših pokrajina, izradila je elaborate za za­ konske predloge o osnovnim i sred­ njim školama, koji su predati mini­ starstvu prosvjete za dalji rad. Neosnovan je glas, koji se po Bosni pronosi, da su ti elaborati izgubljeni. Povratak Pašića. G. Pasić nije Na protiv oni su odmah predati u rad i našoj vladi još odgovorio, na po? Glavnom prosvjetnom savjetu u Beo­ ziv, da se čim prije vrati. Obećao je gradu, da na osnovu njih izradi svoje doći, čim svrši najhitnije poslove elaborate za zakonske predloge o kod antante. osnovnim i srednjih školama u cijeloj Zadrugarski pokret u Bos. Krupi. zemlji. Vrijedni narodni prosvjetitelji uči? Komisijski projekt zakona o narod­ telji Fejzulah eff. Čavkić, Bcčir eff. nim školama Savjet je odbacio i sa­ Tatlić, Sulejman eff. Redžić i dr. uz stavio novu osnovu, po kojoj je izra­ pripomoć drugih pravih prijatelja đen zakonski projekt od sirane nove našeg težaka, proveli su organizaci? komisije, u kojoj su bili predstavljeni ju Jugoslavenskih seljačkih žadru? učitelji iz sviju pokrajina. ga u kotaru Bos. Krupa. Neumornim Ovaj projekat i dobivena učiteljska radom i samoprijegorom osnovali mišljenja poslužite kao osnovnica za su Hrvatsko?musl. zadrugu u Bos redakciju definitivnog zakonskog pro­ Otoci, te Jugoslavenske selj. zadrm jekta o narodnim školama. ge u Bos. Krupi, Bužimu, Arapuši i Komisijski elaborat za zakon o sred­ Vel. Badiću. Sve su zadruge stupile njim školama upućen je takođe Glav­ u Središnji savez jugo si. selj. zadru? nom prosvjetnom savjetu, koji sada ga u Sarajevu. Pored Brčkog ovo je završava redakciju zakonskog predloga drugo mjesto, gdje se je zadrugar? o srednjim školama. Čim taj predlog stvo raširilo. Bos. Krupi čestitamo bude gotov, on će preko centralne na ovom sjajnom uspjehu i nada? uprave profesorskog društva biti upućen mo se, da će se i druga naša mjesta svima sekcijama, odnosno profesori­ ugledati u ova dva napredna kota? ma, pa će se na osnovu njega i do­ ra. Epur si move! bivenih primjedaba izraditi redakcija Državni zajam. Kako se javlja iz za definitivan zakonski predlog o sred­ ministarstva financija, upisan je zajam njim školama. za 120 miliona đinara manje nego se Oba ova posla imaju se završiti brzo to nadalo, naime 380 mil. dinara mjekako bih oba zakonska predloga mo­ gao iznijeti na riješenje pred Narodnu I sto 500 mil. dinara. �Стпана 4 Strana Боој 351 Broj „ПРАРДА" — „PRAVDA" Akcija sarajev. privrednika. Pri* v redni krugovi u Sarajevu osnovali su odbor od 15 lica. Taj permanent* ni odbor zatražićc od ministra za trgovinu i industriju, ministra unu* trašnjeg i finansija, da se olakšaju tegobe, koje priječe normalni razvi* tak privr. života. Misterijozna prtljaga sa peča­ tima jugoslavenskog poslanstva u Beču. Iz Beča javljaju, da je 20. X. Svečano otvorenje. S mnogo ukusa i truda preudešene I prostorije negdašnjeg Društvenog doma, na južnom kolodvoru redarstvo zapli­ jenilo tri kovčega, koji su bili previ­ đeni s pečatima našeg poslanstva i navodno da su vlasništvo sekcijskog šefa ministarstva unutrašnjih djela. । Međutim je on izjavio, da to nisu nje- | gove stvari. Poslanstvo je izjavilo, da je sigurno koji namještenik poslanstva krivo zapečatio ta tri kovčega mjesto tri druga. Uhapšen je prokurista »Aleksander« banke Horvat. U kovčezima su bile krunske rente u nominalnom iznosu od K 15,238700. Kovčezi su zaplijenjeni, a krivci predani sudu. Naše poslanstvo odredilo je u toj stvari najstrožiju istragu. Poziv regruta. Ministarski savjet dozvolio je, da se poziv regruta na stupanje u kadar odloži od idućeg proljeća za jesen. Ovo važi samo za regrute zemljoradnike. Muslimanska ženska škola u Mi* trovici. Ministarstvo je prosvjete otvorilo u Kosovskoj Mitrovici mu* slimansku žensku školu. Pošt.-telegrafska škola. Pošto se do ranije označenog vremena nije u ovu školu javno dovoljni broj kandi­ data sa šest razreda gimnazije, gospo­ din ministar pošta odobrio je, da se u školu mogu primati i kandidati sa četiri razreda gimnazije i položenom , malom maturom. Rok prijava produžen je do 11. no- , vembra t. godine i primaće se samo muški kandidati. Pomoć »Gajretu«. Ministarstvo za socijalnu politiku, odjeljenje za zaštitu djece i mladeži, odobrilo je našem »Gajretu« svotu od 20.000 dinara. Ministar finansija u inozemstvu. Iz Londona javljaju, da će g. mini* star Kumanudi do 1. novembra za* ključiti sve poslove oko sklapanja našeg vanjskog zajma. Trgovački zakon. Ministarstvo trgovine i industrije izradilo jc nov trgovački zakon za cijelu zemlju. Agrarni rad. U ministarstvu • i , • | agrarne reforme vrši se generalna re­ vizija cjelokupna rada na izvođenju agrarne reforme. Prema tome imaće se tačna bilansa o dosada podijeljenoj ■ zemlji. Ratne lađe Ovih dana pošla je iz njemačkih luka za Kotor druga partija ratnih lađa, koje nam Njemačka mora da izda na osnovu ugovora o miru. Tu partiju sačinjavaju šest lađa. MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, jer je jedini spas našeg težaka u za* drugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kub turnog sela nema ni bogate ni kub turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplat* no: »Središnji savez jugo* slavenskih seljačkih z a* druga u osnutku u Šaraj e* v u«. Iz našeg požarišta. [ I i sada Narodno pozorište, bile su mje­ sto najvećeg kulturnog slavlja, što ga je igda Sarajevo doživielo. Predstav­ nici svih naših kulturnih ustanova za­ jedno s predstavnicima bratskih nam pozorišta iz Beograda, Zagreba, Ljub­ ljane, Splita, Osijeka, Skoplja i Novog Sada proslavili su kroz -ova 3 zadnja dana svečano otvorenje Talijina hrama, tog neophodnog rekvizita svih većih kulturnih centara Evrope. Gledajući sve, što je u kratku vre­ menu i oskudnim sredstvima učinjeno, Čovjek se zaista ne može oteti div­ ljenju. U subotu, 22. ov. mjeseca, u 7 sati otvorio je načelnik umjetničkog odjelenja u ministarstvu prosvjete, naš poznati književnik g. Branislav Nušić pozorište lijepim govorom, u kojem je prikazao razvoj pozorišta uopće, a onda naročito kod nas; istakao je za­ tim njegovu važnost u narodnom pro­ svjećivanju i zaželio mu mnogo us­ pjeha u radu. Pozorišni orkestar, sastavljen iz na­ stavnika Oblasne muzičke škole i dru­ gih naših sarajevskih umjetnika pod vodstvom g. Chladeka-Bohinjskoga, iz­ veo je s osobitim razumijevanjem i preciznošću Beethovenovu »Treću sim­ foniju« (II. stav) i ubrao upravo buru aplauza. Kao 3. tačka prikazivan je II. čin (Avet) iz »Smrti Majke Jugovića« od našeg najvećeg dramatičara Ive Vojnovića. Iako komad stavlja vrlo velike zahtjeve i na umjetnike i na scenografa, cjelokupni je dojam izvađanja izvrstan. Gdja Hajduškovič (Majka Jugovića) i ako je pokadkad više »glumila« a manje «živjela», i ako više puta nije dovoljno maskirala prelaze iz pojedi­ nih duševnih raspoloženja, te su stoga izgledali nenaravni, ipak je onu gran­ dioznu borbu, što se u njoj vodi iz­ među majke i žene s jedne strane i Srpkinje junakinje s druge sjajno prikazala. Gospođa J. Kešeljević pri­ kazala nam je s odličnim razumije­ vanjem i liubavlju Angjeliju, Damjanovu ljubu. I g. F. Novaković bio je izvrstan, kao i ostali umjetnici i umje­ tnice. II. čin »Zulumćara« od Svetozara Ćorovića izveden je također odlično. Gđica D. Markovića osvojila je ne samo svojom dražesnom pojavom nego vanrednom igrom. Svu prpošnost 1 nestašnost mlade kevice (Emine) ona je iznijela s toliko realnosti i s toliko umjetničkog shvaćanja, da nas je oča­ rala. Gg. Gec (Selimbeg-Zumumćar) i B. Bandit (Džaferaga) bili su također na mjestu, samo je prvi mogao biti malo življi, a drugoga je kostim više sličan dalmatinskoj nego hercegovačkoj nošnji. I sve ostale umjetnice pridonije su, da je igra ispala onako jedin­ stveno. Lokalna boja komada nije došla do potpunog izražaja, jer su kostimi bili loši. Aplauza je bilo na pretek. U nedjelju, 22. ov. mj., bilo je sve­ čano otvorenje kolektivne izložbe sa­ rajevskih slikara u 10 sati, a u 12 svečana matineja (solističko-orkestralni koncerat nastavnika oblasne mu­ zičke škole). U večer u 7 sati davana je Nušićeva »Protekcija«. Svi su umjetnici i umjetnice uložili mnogo truda i mno­ go ljubavi, te je ovaj komad i onima, I koji su sa skepsom promatrali rad pozorišta, dali dovoljno garancije, da j će naše pozorište moći udovoljavati i zahtjevima publike i s vrlo rafiniranim : ukusom. . G. Vučićević (Aćim Kukić) bio je centrum interesovanja. On je zaista ispunio sva očekivanja. Gđa NiŠlić (Saveta) dokazala je svojom interpre­ tacijom, da je jedna od najboljih sila našeg pozorišta. G. A. Ćurčić odličan, a gđica D. Marković ponovno opravI dava sud, koga smo stekli o njoj u „Zulumćaru1*. C. F. Novaković, kolikoI god je sjajan talent i rutiniran, nijo ; Iskoristio sve komične momente svoje I uloge. G. Radenković (kao ministar) 1 bio je i suviše ukočen, ali nas je ipak I zadovoljio. Cđica Hrvojić (Persida) po­ kazala je odlično shvaćanje svoje uloge, kao što i gđa Ćurčić (Žena). Jednom riječju: svi su bili izvrsni, a to se je moglo vidjeti i na autoru g. Nušiću, koji je očito bio zadovoljan. Publika ga je iza 4. čina izazvala na I binu i srdačno pozdravila. Upravniku g. Brakusu, gđi Hajdušković i gđici Marković predani su vijenci i buketi. O sinoćnjoj pedstavi donijećemo u idućem broju. H. Trešeljak. Sumorne misli. Dok ве nije znalo, ko je jači, nisam bio ni radikal ni demokrata. Sad se koalicija ljulja, a šlepove mi nije dao Pribićevič nego Pašlć, pa stoga dobivam radikalna boju. Šerif Šlcparoš. Zadnji događaji u Sopronja imperativno mi nalaza, da se okanim arhitekture, a đa se la­ tim aeronautike. Suljaga. Koliko mi „poslovi" državnog odvjetnika dopuštaju, pjevncam i pišem arabeeke. Kad nemam štofa za arabeske. bježim pod crtu i — čekam Moliera. Ćlirčič. Kad bi se svečano otvorenje moglo nastav­ ljati kroz cijela godina kao Ivkova slava, mi bismo bili sigurni za uspjeh. Uprava Pozorišta. ■ ; Kad bi — ne daj Bože! — „Pravda" ebastavila islaženje, ja ae bi imala „Štofa", pa bi i ja morala prestati s izlaženjem. „Domovina*. (J intencijama je kraljevske vlade--------— Salko. Šta mi ti je, neno, zagoneno? „Kratak drugi čin „Zulumćara- pokazuje, bar za sada, da je ženski zbor na dobroj vi: sini igre, kompaktnosti i routine. iako muškom ' zboru nema zamjerke". „//rv. Sloga". ______________________ Umrloga Smail ef. Bukvice prodavače se razne knjige (ćitabi) na 4. novembra u petak u 8 sati p. p. u Rijaset Ilmiji. Fina terpentinska Uprava Gazi Husrevbegova vakufa Natječaj. U Gazi Husrevbegova mektebu upražnjeno je mjesto 111. muallima, koje se ima odmah popunit). S ovim su mjestom skopčana slije­ deća beriva: 1. Plaća godišnje K 4.116; 2. Tain u naravi. Molbi treba priložiti: 1. SvjedoČbu o svršenim naukama: 2. Potvrdu o dosadanjem službo­ vanju; 3. Liječničku svjedočbu; 4. Rodni list. Molbe treba poslati na upravu Gazi Husrevbegova vakufa najdalje do 11 novembra 1921. 325 Uprava Gazi HusrzvhEgoua vakufa Oglašujte u „Pravdi" Zastupnike vješte, pouzdane, sa kaucijom traži za Mostar i okolicu veliko mlinsko poduzeće. Ponude na upravu lista pod brojem 326. Dr. Nuri Fehmi specijalista za očne i unu­ tarnje bolesti počinje primati pacijente od 22. ov. пф svakim danom od 1 — 3 sata po podne u Talijerevića ulici broj 9. □ ■ CD ■ CD ■ GD ■ CD ■ CD ■ CD1CD1CDBCD Oglas. Fdhriha stahla u Paraćinu obnovljena je i počela izradu svako­ vrsne staklarije, osim ravnog (prozor­ skog) stakla, čija će izrada docnijedoći. Prima porudžbine i izvršuje ih od­ mah. Vagonsku robu izrađuje i po poslatoj mustri. Pri porudžbini polaže se polovina vrijednosti, a ostatak pri prijemu robe. 310-4-5 CBCDlCDlOiCDlCDiCDiO«H.DBC OgLAŠIVANJE —i u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV krema za elegantni svijet. Dobiva se svagdje. zavod za oglašivanje Zagreb, Jurjevcka ul. 31. :: Telefon 21—65. :: Proizvodnja: „Slavia", tvornica ke- Generalno oglasno zastupstvo mičkih proizvoda d. d. Zagreb, Ilica 213. za preko 40 tu- i inozemnih listova Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000'—■ Ulošci preko K 25,000.000'—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d858d629709375b131842728c8ecb327.pdf b835e2d2618339b847ca97c6fa9e1bac PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. PRAVDA ОАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАИСКЕ 0РГДШ13А1ШЈЕ. Broj 114 (352) Pojedini broj K Izlazi gabctcm, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun post. Štedionice 1119 Sarajevo, četvrtak 27. oktobra 1921. (23. Safera 1340.) jodina Ш. ---- I Gosp. ministru unutrašnjih djela. Balkanizam. Kao što je kod nas sve naopako, tako su i pojedini pojmovi i društveni običaji, koji vladaju u ostalom kultur­ nome svijetu, ne samo naopako shva­ ćeni i primjenjivani nego i potpuno profanirani. Pojam demokratizma, pod kojim se u kulturnom svijetu, u političkom smislu njegovu, shvaća nastojanje, da se i najširim slojevima naro­ da omogući učestvovanje u odlučivanju o javnim poslovima, a u kulturnom smislu, da se pripuste blagodati prosvjetnog napretka čovječanstva i široke mase naroda, taj je dakle pojam kod nas postao sinonimom prostaštva. Umjesto, da se tom nastojanju dadne smjer pridizanja kulturno zaostalijih na niveau naprednijih, kako bi se uklonile velike razlike, koje dijele jedne od drugih, u nas se je pošlo obrnutim smijerom, te se nastoji kulturno naprednije sniziti na niveau zaostalijih. Kod nas je i pojam slobode, a naročite slobode štampe, okrenut tumbe i nalazi svoju primjenu u najprostijem i najbezobzirmiem, da ne rečemo naj­ bezobraznijem, vrijeđanju najsvetijih osjećaja pojedinca i skupine. 0 kako­ voj objektivnosti, učtivosti, obazrivosti i siičnom nema naravno ni govora. Ove, gotovo bih rekao obćenite, oznake našega, društva .najja^nij# i u najsurovijoj se formi ispoljavaju u našoj, napose u beogradskoj štampi, osim časnih iznimaka. Ako pratite pisanje mnogih beogradskih, a i nekih naših novina, vi ćete se uvjeiiti, da je ovo sve tačno. Koje je Čudo, da kulturni svijet nije mogao ove sve pojave subsumirati ni pod jedan dosad poznati pojam, nego je morao stvoriti jedan posebni novi forum kojemu je nadjenuo do­ stojno ime — balkanizam. Sramni muslimanski izmećar, ‘ »Srpska Riječi br. 210 od 5. X. 21. sa potpisom A. Jovanović plače, da povedao istrtbljenje Srbije i sa je autoritet vlasti u maglajskom srezu zlikovačkom družinom vešao ne­ pod upravom sreskog načelnika Mujevine ljude po Kragujevcu, izvršio je zinovića pao na nulu, pa Vam evo i podlo delo. pogazio je svoju reČ, a preporučujem formulu, kako bi se bacio zakon pod noge i pljunuo autoritet te vlasti opet »podigao« na na obraz ćelom zanatHjskom sta­ onu visinu, na kojoj je bio i za vri­ ležu. Taj krmak, lupež i podlac jeme bivšeg ovdašnjeg sreskog načel­ misli da je se u Srbiji zaboravilo nika, »treznog« Petrašina Pupića, koji na njegovu sramnu prošlost i da se se »trezan« čak i po jarkovima valjao, može nekažnjeno da titra čašću i sud­ te za vrijeme njegova zamjenika sre­ binom ceiqg jednog privrednog reda. skog pisara, a negdašnjeg k. u. k. ieldvebla Milana BosanČića, kog je Zanatlije, pošto ste kao građani birtaš Teko Mišić svojevremeno u svom ispunili svoju dužnost i kao sinovi viastitom lokalu znao i pod astal ove zemlje istavili svoje grudi u odstjerati, i izlemati ga, kao vola u ku­ branu njene slobode, doživeli ste ža­ pusu, a da današnji nepismeni dopi­ losnu sudbinu da vam kroji kapu jedan krvopija i izmećar Vaše su snik *Srpske Riječi«, inače uljez Aca Jovanović et comp. autoritetu vlasti u radnjo razorene, i u mesto da v^tn pruže zajam, vaš se novac daje musli­ ■to vrijeme ne izvolje ni svojih »lepih« usta otvoriti. manskim begovima. U mesto da vas ostave na miru, oni već godinu dana Neophodno bi, naime, nužno bilo, seju razdor i pale vatru u vašim re- da izdate naređenje sreskom načel­ niku Mujezinoviću u Maglaju, da od­ dovirna. 1 kad vaša zakonito izabrana mah sebi uz bok stavi kao savjetnika Komora treba da primi dužnost, oni Aca Jovanovića uljeza, Joca Simića brutalno gaze zakon i spremaju da vam za predstavnike u Komori na- izvozniČara, te »dobričinu« Pera Popovića, Acina aminaša. metnu regente! Rad će tada da otpočne po prilici Zanatlije! Svi i svuda u borbu za vaš na slijedeći način: opstanak, za vaše pravo i vašu čast. Aca Jovanović, inače jedan obični U borbu orotivu ratnih bogataša i uljez, mučki će Ja išamara finog i šićardžija, u oorbu na život i sđirt sa poštenog poštanskog upravnika Pindevizom: da živi svest zanatlija, dole tara. sa izrodima, napolje iz državne Sreski načelnik Mujezinović će Aca uprave sa begovima i izmećarima«! za to da pogladi po leđima, a pošteni Čitajući ovakova prostaštva, zaista će građani »pohvaliti« to patriotsko je teško čovjeku i najboljeg odgoja i »delo« jednog »odličnog« građanina, najrafiniranijeg ukusa, da se održi na uijeza Aca Jovanovića. dostojnoj visini svoje kulture, te da Kad Jovanoviću pristupi kakav pone posegne u rijeČnik beogradske šten težak musliman, koji se intereštampe ove vrsti, da bi mogao do­ suje za punčevu mu zemlju (a ne za voljno tačno označiti ovaj čin. njegovu, jer on i nema ništa) i koji Sto nas najviše frapira pri ovem, težak po begiučkoj uredbi takeđer ima jest beogradska cenzura. Dok se kod pravo na tu zemlju, pa hoće da čuje nas i za najmanje i u dotičnoj formi i Acino mišljenje o tome, Aca će ga izneseno kritikovanje rada pojedinih, izbaciti na polje, vičući, da ne da Tur­ pa makar i nižih, državnih organa, cima zemlje, a pošteni građani, naro­ nemilosrdno i bezobzirno plijene li­ čito muslimani, kliknuće: »Živeo naj­ stovi, dotle beogradska cenzura ne­ veći pobornik naše »sloge« i našeg hajno propušta i ovakove bljuvotine narodnog »jedinstva«, naš veliki »pa­ pokvarenih i prostačkih duša! triota« Aca Jovanović — uljez I» Ako ovi izmeti ljudskog društva Sjedeći uz bok sreskog načelnika nemaju uviđavnosti i mjere, dokle Mujezinovića doći će Jovanoviću do smiju u kritikovanju p jedinih ušiju, da kogod posjeduje i kakve predstavnika državne vlasti, zar će municije. Jovanović će, da dotičnog organ te iste vlasti dopustiti, da oni pokri;e, uzeti od njega 1000 K (partruju naše društvo ovakovom gadosti don: dvjestapedeset dinara) u korist pokvarene i niske duše? Ako oni ne shvaćaju poziv i dužnost štampe, zar Srpske čitaonice u Maglaju, i — auto­ ritet je vlasti tu! ih vlast neće prisiliti na to? Ministar Spaho napada se radi toga, Tako po malo šamarajuči, psujući što je kao resorni ministar izvršio za­ i korumpirajući vlast će se da održi ključak ministarskog savjeta o raspuna potrebnoj visini, baš kao i za Pu­ štanju zanatlijske komore, iako je taj pića ere, te neće trebati ni policije zaključak donešen na zahtjev demo­ ni žandara. krata i uz privolu radikala. Ako kakav starac musliman povri­ jeđen u svojim vjerskim osjećajima, 0 Jugoslavijo, . Jugoslavije! Daleko svoje vlastito dijete, koje zapriječe/ v li si dotjerala! , kalauz bivše Austrije, koji je pro- . ■ , ■ ; • , ' I I ' ! > Taj se balkanizam u najrostijem, najoriginalnijem i najodurnijem smislu očituje u pisanju „Beogr. Dnevnika" i dostojna mu druga „Pokreta". Mi smo već davno prestali obazirati se na pisanje suludog, mahnitog i prostačkog Cicvarićeva „Beogr. Dnevnika", a češće puta smo se osvrtali na „Pokret", koji je nakon izbora za ustavotvornu skup­ štinu pisao, da dr. Hrasnicai dr. Spaho vode u Beograd — 22 vola. Da se sad na ovom mjestu bavimo ovim „neza­ visnim političko-društvenim dnevnikom, organom zanatlija i svih naprednih (?) ljudi", dao nam je povoda njegov apel „Zanatlijama svima i svugdt", koji je izašao u 242. broju njegovu od 23. ov. mj., a kojim se tako nitkovski, tako prostački i lupeški napada aktivni kra­ ljevski ministar dr. M. Spaho. Evo šta piše tu od riječi do riječi: »Zanatlije I Nama je ponovo bačena rukavica — mi je prihvaćamo. ■ --------- : I i I • i ■ I 1 j l 1 ; . ' ; । , ■ ■ I : ' • nesmotrenim ’ čak i nepozvanih vaspitaća, ne izvršuje svojih vjerskih dužnosti, izruži i išiba, Aca će starca radi toga »izgreda« predvesti sreskom, koji će da ga najstrož?je kazni, a ostali će građani musi;mani da kažu: »E baš se učvršćuje sloga između nas muslimana i praveslavnih! Blago nama i našoj mladoj Kraljevini, kad imamo ovakovih »patriota«, kao što je naš uljez Aca Jovanović!« Dok ovako bude sa desne strane sreskog načelnika Mujezinovića djelovao Jovanović, kog će sreski i pored svih tih pojava ipak militi i govoriti: »Ha, sokole!«, dotle će Joca Simić da našilja pojedine tipove bratu Refika Smaiiagića, koji mu je Život spasio i da ga na tako podao način iskušava, da li ima oružja. 1, bratska je sloga i jedinstvo na svojoj »idealnoj visini«. Joca Simić će da traži od države besplatno drvo za popravak svoje trošne kuće,nu budući da je „previše1* opterećen gornjim poslovima, prodaće on to drvo, koje je kao izvozničar i »muče­ nik« dobio, a građani će kazati: -Naša će mlada Kraljevina za cijelo da divno napreduje l« Budući da Joca posjeduje dozvolu za prodaju oružja, neće mu biti moguće, da uvijek sjedi u sreskom naćejstvu, jer je prisiljen, da to oružje raz­ nosi po raznim pazarima i prodaje, pošto ga volja, sjedi će mjesto njega g. Pera Popović i on će samo da reče: »Ja moram, jer stanujem u kući uljezova punca Alek$i;e, i sve što uljez Aca radi patriotsko je, premda ni očem pojma nemam«. Ove odredbe, g ministre, izdajte hitno, jer su Aca i Joca do skrajnosti naduii, te ako te odredbe za kratko vrijeme ne stignu, crknuće obojica od muke, a to bi po našu mladu Kraljevinu bila velika Šteta. Također izdajte naređenje državnom odvjetništvu u Tuzli, da ne diže op­ tužbe oroti Ace radi mučkog napadaja na državnog poštanskog činovnika Pintara, jer ga je već sreski načelnik Mu­ jezinović radi toga pogladio po leđima sa 20 dana zatvora, pa mu je to i onako dosta, te bi potpuno izgubio volju, da dalje »patriotski« djeluje i učvršćuje slogu megju istokrvnom bra­ ćom kad bi ga još i državno odvjet­ ništvo po zasluzi pogladilo. Eto, g. Ministre, kakva sorta hoće da zapovjeda sreskom načelniku Mu­ jezinoviću i od kakovih tipova ima on čast da sačekuje napadaje i uvrede, : to ni za Što drugo do samo stoga, što musliman, te što je Mujezinović svakome hoće da mjeri jednakim aršinom, a to njima dakako nikako ne miriše. Muslimansha trgovaca i obrtnička banka za Bosnu i Herceguuinu (d. i) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionižka glavnica lo.ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pnžuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeva. - Brzojavi: Trgova№ banKa, Sarajevo. - laterurban telefon: Zli �Strana 2 Стзана Broj 351 Enoi ,П?ЛЗДД* — MPRAV^*e Ovo su, g. Ministre, samo nekolika fakta, koja ovaj put letimično i na brzu o ovoj trojici tipova (o Aci, Jocl i dobričini« Peri) zabilježili i napornenuli Vam ih, a doskora ću imati čast, da Vam o njima i opširnije prozborim • uputim Vas u još nekoliko njihovih . . 1 i ' POSLANIČKE INSPEKCIJE. Jedan objektivni posniatrač. Novinstvo o našoj skupštini. i (Nastavak). Beogradske »Novosti« od 12. X. donose ovo: Zemaljska skupština J. M. O. Vesti o оуој skupštini bile su vr? lo šture i površne pa stoga nismo mogli da opširnije izvestimo naše čitaoce. Danas smo na osnovu iz? vesta ja u organu J. M. O. »Pravdi« u stanju da bacimo nekoliko reflek? šija. Skupštini je prisustvovalo T06 dc? legata iz svih srezova Bosne i Нсг? ccgovine. izuzevši četiri, koji su se izviniii. zatim svi narodni poslani? ci i svi članovi Centralnog Odbora. Sekretar stranke, g. Husein Alić, nar. poslanik, podneo je opširni rc? ferat o taktici i radu kluba, prika? zavši sve faze rada i detalje prego? vora sa vladom g. Pašića. U refe? ratu se vidi da je on deio kompro? misa, pa ćemo da se osvrnemo na pitanje poznatog spora koji je klub razdebo u dve frakcije i doveo do junskih ostavki obadva musliman? ska ministra. lT tom pravcu »Pravda« donosi ultimatum levicc (grupa dra Spahe) koji glasi: »I ako smatramo da pred? ložena stilizacija člana 135 Ustava ne odgovara u slovu našeg sporazu? :ns. da se Ustavom garantu je kom? paktnost muslimana u B. i H., te i ako smo uvereni da vlada nije pri? vela u delo većeg dela ostalih taca? ka našega sporazuma do ugovore? nog roka, opet se nećemo odvojiti od glasanja Ustava od ostalih dru? gova u klubu,-jer želimo da očuva? ino redove organizacije i da otklo? nimo sve kobne posledice koje bi mogle nastati od našeg drukčijeg držanja. Qvom svom gledištu daćemo iz? raža i u Ustavotvornoj Skupštini. Pošto smo i ranije uvideli i upozo? ravali da naš sporazum neće biti iz? vršen, otklanjamo od sebe svaku i j * i ■ I ! i ' ] . l . i ! ! j ' I ! i | ’ < i ; ogovornost i tražimo da se u nafc kraće vreme sazove zemaljska skup? 1 ština organizacije, koja će zauzeti stanovište prema našem podelje? nom prosuđivanju • političkih priliv ' ka. Ministar Snaho podneće ostav? ku.« To je bilo 26. juna, a kako se svr? šilo govori najbolje skupštinska re? zolucija. kojom se u cclosti prima do znanja izveštaj i daje poverenjc poslaničkom klubu. Pošto »Pravda« • u broju od subote ne iznosi detalja I o samom toku skupštine vratićemo i sc na tu stvar posebno, a ovde citi? i ramo jedan deo redakcionog uvoda • u izveštaju gde se kaže da je skup? i ština »raspršila i poslednje nade o? I nih, koji su različitim smicalicama i j klevetama hteli da pokolebaju po? | verenje naših članova u vodstvo J. ' M. O. Jcdnodušnost. kojom je na? ; rod preko svojih punomoćnika iz? : razio vodstvu poverenje. jasan je ■ znak da izdajnička rabota mračnih I elemenata nije našla plodno tlo, da c narod prozro njihove namere i s 1 indignacijom prešao preko njih.« i Poslcdnji citat iz »Pravde« pod? j vukosmo zbog toga što je vrlo ka? | rakterističan po raspoloženje skup? štinara prema akciji i žučnoj novin? ’ skoj kampanji koju je klubska levi? ; ca. grupa g. dra Spahe, vodila u hr? vatskoj štampi, naročito u »Obzo? ru« i »Jutarnjem Listu«, protiv ne? koliko istaknutih članova klubske i desnice, ao sobito protiv gg. mini? i stra Karamehmedovića, urednika ' »Pravde« S. Korkuta i glavnog re? i ferenta u odborima. Fehima Kurbe? i govića. Gornji redovi tuku u glavu i in? i spiratore tih r -pada, a oo našem'’ mišljenju, još više g. ministra Sna? hu, koji bi hteo da sedi na ministar? skoj fotelji, a ne prima odgovorno? sti za to svoje sedenje. k naše organizacije. r ,■ zaključku sjednice Radnog odbora od 24. ov. mi. raspisujemo NATJEČAJ za poslovođu J. M. O., koji bi ujed? no vodio tajničke poslove Central? nog i Radnog odbora. Prednost i? maju oni. koji hi ujedno mogli po? magati u redakciji lista »Pravde«. Kompet^nti neka pošalju svoje po­ nude s uvjetima i dokumentima, među kojima mora biti i uvjerenje od mjesnog odbora, da je član J. M. Poslaničkog kluba, odobravaju taj rad i poklanjaju i nadalje povjere? nje narodnim poslanicima naše or? ganizacije. Izbornici apeliraju na svoje poslanike, da složnim radom ustraju u borbi za izvojštenje svih programatskih tačaka naše organi# zacije. Nadalje traže ođ Poslanič# kog kluba, da sc za iznimne prilike, koje su nastale u nevesinjskom ko? taru za vrijeme isloma a.?u. monar? hije i u kojima su mnoge musiim. obitelji i mnoga musi, sela pljačkom nastradala, svojski zauzme na višem mjestu, da im se priteče u pomoć.« Po tom je skupština zaključena. Svijet ima neizmjerno mnogo po# treba i pretrpio je jako mnogo i či? sto su drugi ljudi, kad vide, da se neko za njih zauzimlje. Makar im je Laza Marković neki dan izjavio, da jsu naši prvaci dobili isplatu, pa zato oni ne dobivaju, ipak sc nijesu dali zavesti, pogotovu kad im jc po? slanik rastumačio, u koju je to svr? hu dr. Marković govorio. Svi stoje čvrsto i nepokolebivo uz našu or? gnaizaciju i ni na kraj pameti nije ni građaninu ni seljaku, da se i u koliko odvaja. Sa poslanikom je bio ugledan pri? stasa naše organizacije i član kot. odbora u Mostaru Hafiz Husein ef. Pužić, te su htjeli obaći neka sela, koja ne mogose doći na skupštinu zbog požara u njihovim kumama, kao i Gacko i sav kotar, da posla? nik nije dobio hitan brzojav, da mora radi zasijedanja Skupštine od? mah krenuti u Beograd. U Hercegovini je velika suša. Sc? ljacig one marvu 5—6 sati daleko na vodu: n. pr. iz okolnih sela neve? sinjskog i mostarskog kotara idu na vodu u Blagaj. Koji su pak bliži Ne? vesinju, gone u samu kasabu, te je jagma za vodu, da se ne može od nevolje ni gledati. Poslanik je upo? zorio svijet da treba da izgrađuje čatrnjc. Nadalje zapalile se Šume u nevesinjskom kotaru. Sve se zadi? milo, tako da se je u Nevesinju 21. o. mj. po gradu bio rasprostro dim i ćutio se smrad sa garišta. Požar je djelo neopreznih čobana! U Nevesinju su već nekoliko da? na 2 činovnika Agrar, direkcije i pripremaju sve za likvidaciju po? sjednika I. kategorije. O„ do 1°. novembra o. g. Radnom odboru J. M. O. u Sarajevu. Radni odbor. »patriotskih đe’a«, koja se nikako prešutiti ne mogu, niti smiju, i koja su u dijametralnoj opreci sa skoro izdanim po Vama Zakonom o zaštiti države i javne bezbjednosti. Prema zaključku s ednice poslaničkog kluba od 21 ov. mi., poslanici će dr­ žati u Sarajevu u prostorijama orga­ nizacije (Vakufska palača, i. kat) redo­ vite inspekcije, kako bi mogli biti pri ruci našim pristašama, i to ovim redom: Svakog mjeseca : Od 1-3. M. Kapetanović—H. Alić. Od 4.-6. S. Baljić S. Filipović. Od 7. —9. S. Korkut — A. Kovačević. Od 10.—12. F. Kurbegović - l. Maglajlić. Od 13-15. N. Pozderac — H. Mašić, Od 16.—18. Dr. Hrasnica — Dr. Hadžikadić. Od 19.—21. D. Omerović — H. Miljković, Od 22 —24. V. Sadović — H. Kur­ begović. Od 25—27. Š. Sarajlić — M. Se- ■ ■ hović Od 28,—30. (odn. 31.) 0. Vilović — ' A. Šerić. inšpekcije se drže u sobi broj ii (tajništvo). Iz sjednice Radnog odbora. Pre? ma zaključku sjednice Radnog od? bora od 24. o. mj. radi intervencija mogu se na naše poslanike obraćati samo članovi Jugoslavenske Musli? manske Organizacije. Stoga svaki član, kad traži pomoć poslanika, mora imati sobom člansku iskazni? cu. te preporuku mjesnog odbora, gdje je upisan za člana. Bez toga poslanici ne posreduju kod vlasti ni za koga. Poslanik Baljić medu svojim iz? bornicima. 21. ovoga mjeseca držao je posl. Baljić skupštinu u Nevesi? nju u prostorijama Muslimanske čitaonice. Pored brojnog građan? stva skupštini je prisustvovalo i vr? lo mnogo težaka. Nakon pozdrava podpredsjedni? ka mjesnog odbora naše organiza? čije, g. Mehmedbega Bašagića, uzeo je riječ poslanik Baljić i u oduljem govoru ocrtao rad naših poslanika. Skupština?! su mirno i s odobra? vanjem saslušali svog poslanika, a onđ: su zaredali pitanjima, na koja im je on davao odgovore. Bilo je dosta tužbi, naročito, što državne vlasti još do danas nisu ništa učini? le. da se pomogne nastradalim seli? ma Koleško, Odžaci, Bijenja i dr., koja su za vrijeme sloma Austrije bda opljačkana. Siromašne posjed? ničke familije formalno gladuju га? di zatezanja s isplatom odštete za kmete. Poslanik je pribilježio ove pritužbe i obećao zauzeti se. Zatim je donesena ova rezoluci? ja: »Izbornici grada Nevesinja i o? kolice saslušavši razlaganja narod? nog poslanika Saliha Baljića o radu I i ; i Naši dopisi. Jajce, dne 12. 10. 1921. Odmah iza državnog prevrata kroz protekciju popa Veljke Grgurovića namješten je lugarom neki Ostoja Rosić, koji je bez ikakove spreme i sposob­ nosti za ovu službu. Rečenom Ostoji Rosiću lugaru naredjeno je, da vrši svoju dužnost u . ' I i I гапгхсжхтттггзптоачклсивв P O D L I S T A KJ Profsnlsani EUF'. i (Odgovor „Domovini*1 na Članak „Naši vazovU u br. 60.) Piše: Chamerani, Posavina. Ovo je samo jedan išaret na ono, što gore rekoh, da danas veliki umovi stav­ ljaju veliki upitnik pred materijalnu zapadnu kulturu. Ti su se umovi digli iznad materijalne kulture, oni su se digli iznad starih, kao i novopečenih nacionalista, osobito iznad nacionalističkih šovena, koji preko te ideje još mogu da pogledaju na meterijalnu korist materijalnu kulturu. Oni su se digli donekle iznad svoje strasti, pa kao najsposobniji i najkulturniji misle na sreću čovječanstva, pa traže načina, kako bi se — makar i energično — spriječile zle a zadržale dobre strane zapadne materijalne kulture i t d. Na ovaj me išaret navela piščeva fraza »a sposobniji i kulturniji gube vjeru i u samu čistu religiju — Istinu«, jer su danas mnogi od tih „sposobnijih" i „kulturnijih" samo goli mukaliidi (imitutori) u mnogočemu, a sigurno ogrom­ na većina, da tako rečem, stalno gologlavih i (sigurno bez iznimke) svi oni naši muslimani, koji nose šešire, to čine prosto iz taklida i majmunisanja. Ruku na srce, pa reci, da nije tako ' — Pravo veli Sejfuliah ef. u svojoj brošuri „Esablulakdije" : Kad bi oni vidjeli, da „evropejci« nose ve­ 1 kresivaniu. On je mukallid u svom like saruke i tajlasane, oni bi odmah majmunisanju, od svojih dosta velikih zamotali još veće saruke i pustili još brkova sada napravio običnu naušnicu, dulje tajlasane, koji bi im padali čak koja odgovara (samo fali nijjet) islam­ po debelom mesu. skom sunnetu I Ovome je slično i ono, kada se koji Da su riječi Sejfuliah ef. na mjestu, musliman prođe alkohola sa motiva­ vidi se i po brkovima. 1350. godina je cijom. da mu je doktor zabranio piće. islamski propis (sunnet) brkove podre— Dakle, da ne bi doktor?, ne bi on zivati i to u prvom redu skroz oba brka, a ako ne sve, ono bar onaj dio, i vjerovao, da je kulturna i spasonosna koji pada u kašiku ili čašu, koji smeta , šeriatska stroga zabrana uživanja al1 kad se jede i pije. Ali naši »sposob­ ! koholnih pića, koja postoje već preko i 13 vjekova, pa makar dotičnik spadao niji i kulturniji su nosili ne podrei u kategoriju sposobnijih i kulturnizane brkove sve dok kulturna Evropa ' ne poče brkove podrezivati. Čim se je ! jih — ali ili mukaliidi, ili duševnih j to počelo na Zapadu, i oni su svoje i slabića, koji u sebi nemaju te sposob! ' nosti, da sobom vladaju. Ovo je opet i skresali. Sad ih nekoji sasvim briju ili velika mahana, koja ga može izbrisati zabrijavaju (premda im je priroda tim ' između sposobnijih i kulturnijih ljudi. „pokrila" ta mjesta koliko treba — ! Malo vrijedi suho zlato i drago ka­ kao i glavu — vidi članak „Naši va■ menje, krcati u moderni barobrod, ako zovi“); jer se tako radi i na zapadu I Nekoji su. — majmunišući — obrijali • na tom parobrodu nema energična i i sposobna brodovođe, koji će ga dovesti sve, samo nešto malo ostavili pod nos; drvama tako, da bi posmatrzč lahko mo­ ; u luku spasa. i gao posumnjati: ie li to ostatak brkova, Mnogi mukaliidi i njihovi zaštitnici : ili možda kakva mrlja od telve, tinte, nastoje opravdati svoje čine i postupke ili Čega drugoga. Prije kojih 15 god. onim, što ih u istinu nije potaklo na | jedan moj ođ „sposobnijih" i „kultur­ taj njihov korak; kao: nijih" prijatelja zapita me, zašto ja ! Počeo je piti radi zdravlja (!), radi | podrezujem brkove. Ja mu odgovorili, apetita, Što je piti kulturno (?) i t. d. da mi smetaju. On mi na to reče : Ja Počeo se kartati — pa i dalje se karta ' bi tu rnuku i smetnju rado podnosio, ! — (pa i hazardno) od dosade, radi samo neka sam Ijep'i i neka izgle­ ! zabave, radi društva i t. d. dam „kulturniji“. Ja mu odgovorih, da U kuću ide u cipelama, radi zdravlja. (Ćifte i mestve, na kojima se ne unosi je ovo islamski o ičaj i sunnet. On se na ove moje riječi malo ispod brka u kuću, među djecu i druge, ulični 1 pisluk, a često i razni bakcili, nezdravi cinički nasmiješi. — A sad je ta m ^j „kulturniji" prijatelj mašio mene u pot- i su!) , i i i ! i ; I i ' ; j 1 * ; ! i Prije i poslije jela ne pere ruku, ne ispire usta, ne upotrebljuje misvakja. Ta gdje će se on još takim »tricama-- baviti’ Ne liježe rano, jer nije zdravo sit leći, a ne diže se rano na sabah, jer... valjda ni to nije zdravo ni kulturno! Ne kupa se, ne uzima abdesta, jer je to (za lijenčinu) teret (!) Ne ide u džemat, pa ni u džumu, ni na bajram, jer ne će da se miješa sa »masom< ! Parfemi i mirišljivi sapuni su vrlo dobri, a ne podnosi nikakvog jaga, er ga zaboli glava! Ide u džamiju prigodom kakve »službene službe božije« (deve), ta jer je i on musliman (Turska priča o devekišu — noju). Ni kad ne klanja, jer se stidi! Pardon, jer nema abdesta, ili nije »čist«; ili ne može izuti visokih cipela, jer su mu neoprane čarape, ili mu smrde noge (koje on iz »zdravstvenih* raz­ loga ne običava prati), ili neće da mu se pokvari »paha« na hlačama itd. (Nastaviće se). □ □ п □ □ п □ Sjetite se i □ 3 □ �Бу-М 252 ВДА“ — ^гмаува^ općini Vienać, gdje se i moj posjed od nekih 200 dun. slobodne zemlje nalazi. Ja sam na ovoj svojoj zemlji posje­ dovao više gospodarstvenih zgrada, koje su se neke tokom rata srušile a neke oštetile, pa ih treba popravljati. Radi ovog popravka zatražio sam, da mi lugar izda potrebiti meremat, na koji po zakonu imam prav,-) za opć. Vienac, jer sam ga i prije dobivao, ali . rečeni lugar Rosić kao neki siledžija ne htjede mi potrebitog tnerernata dati, izrazivši se oštro i nekom mižnjom naprama meni, valjda je siromak mislio, da ću ga moliti i kao drugi seljaci kukavci sa torbom mu i Msagama od kuće dolaziti. Rečenom siledžiji lugaru Rosiću još ni ovo nije dosta bilo, već u mojoj, još od prije 10 godina ogradjenoj, li­ vadi izdaje, i buleta 3 omorike za rneremat nekom Stojanu Boroji i Jovi Dubari, za koju sam stvar odmah kot uredu i sudu javio. Rosić kao fanatik pravoslavni po kalufu popa Vtljke Grguroviča, odgo­ jen je, da mrzi sve muslimane, pa se i ovaj njegov čin ima smatrati kao mržnja prema meni kao muslimanu. Pa ne samo da ja trpim od Rosića štetu, već i drugi seljaci, ali samo mu­ slimani. Za sad ovoliko 1 ;«МЈМ>Е.ШагГЛ^1иЈвМИ11т Husein MenzUđŽIĆ. v« Bilješke. Agrarno pitanje. Beogradske no­ I I i I j ! da budu spremne. Vlada je riješila, da se za sada mobilizuju tri zadnje klase (18., 19. i 20.) iz I. novosadske i IV. zagrebačke armije. Prema po? sljednjim događajima izgleda, da će mala an tanta ipak morati oruž? jem intervenisati. Iz čehoslovačkog poslanstva jav? ljaju, da je njihova vlada naredila mobilizaciju, dok iz rumunjskog poslanstva nisu stigle još nikakve obavijesti. Rumunjski konsul izja? vio je našoj vladi, da je on brzoja? vio svojoj vladi u Bukarešt, ali što mu do sada nisu nikakve instruk? čije stigle, tomu će biti razlog, što su prekinute telegrafske veze. Zanimivo je. dok su svi strani poslanici u Karlovoj stvari posjetili g. zamjenika ministra predsjednika, jedini to nije učinio talijanski ot? pravnik poslova. Slijedeći đan po? slao je novinama ispriku, da on nije učinio posjetu g. zamj. min. pred”? sjednika jedino radi toga, što vije? sti o dolasku Karlovom imaju ne služben, nego privatan izvor. Iz Beča javljaju, da sve stranke osuđuju Karlov povratak i pozvale su narod, da se svim silama odupre napajanju na austrijsku republiku, Primjerom Zapadne Ugarske o? svjetljuju tendenciju Karlovog po? vratka. »Arbeiter Žeitung« pozivlje sve one, koji su služili u vojsci, da se dobrovoljno jave za narodnu o? branu i ujedno pozivlje stanovni? štvo, da se drži rezervirano prema prilikama u Madžarskoj. Neke ve? Černje novine donašaju vijest, da ćc se u Steinamangeru sastati sve viđenije Karlove pristaše sa vođa? ma t. zv. frankovačke stranke, gdje ćc raspravljati o otcjepljenju Hr? vatske. Iz Beča zvanično demantu? ju sve vijesti o uzbuđenju u Beču, dok neke novine donose potanko? sti o antikarlističkom pokretu me? đu radništvom, koje zahtijeva, da se sve monarhističke vođe poubija? ju i na taj način ukloni opasnost od Austrije obzirom na Karlov povra? tak. Najnovije vijesti iz Beča jav? ljaju da je Karlo uhapšen i interni? ran u jednom samostanu. Iz Šopronja javljaju, da jc nova madžarska vlada pod predsjednik kom Rakovškvm položila Karlu za? kletvu i krenula u Budimpeštu. Obzirom na situaciju male an? tante, koja je nastala radi Karlovog povratka, vratiće se odmah gosp. ministar predsjednik Pašić u Beo? grad. Njegovo Veličanstvo Kralj Aleksandar stići će tek za nekoliko dana i to po svoj prilici na 30/ ovo? vine donose ovu vijest: ,,G. dr. Andrić, poslanik, predložio je 41 Radikalnom Klubu, da se rok za pri­ javu potraživanja na begiučke zemlje produži i da se taksa od tri dinara po dunumu ukine ili snizi, a naročito za brdske krajeve i pašnjake. G. Krsta Miletić, ministar za Agrarnu reformu, obećao je, da će ovo pitanje Iznijeti na riješenje pred ministarski savjet". Nas čudi, da je g. ministar mogao ozbiljno i shvatiti ovo pitanje, a kamo li obećati, da će ga iznijeti pred mi­ nistarski savjet. Poznato je, da je ovaj rok za prijavu pokraživanja bio istekao već 18. septembra, te da je protuza­ konito a na zahtjev zemljoradničkih poslanika bio produžen do 18. ovoga mjeseca. Kad bi ministarski savjet po­ činio još jednu nezakonitost, te ovaj rok još jednom produžio, zar ne bi po izminuću i log produženog roka moglo na um pasti još i demokratskim po­ slanicima, pa da se i oni počnu u de­ magogiji i izigravanju zakona natjecati ! sa zemljoradnicima i radikalima, te i i ga mjeseca. v oni tražiti produženje toga roka ? Kuda Najnovije vijesti javljaju, da je bi to onda odvelo? potvrđena vijest o Karlovom inter? Zar se misli ovako izigravati agrarne niranju. Internirana je i Žita i čla? uredbe, koje su postale zakonima? Zar novi »kraljevske vlade«, od koje je misle gospoda, da ćemo mi to ravno­ nekima uspjelo pobjeći. Karlo i Zi? dušno gledati ? Tražimo od ministarstva ta internirani su u dvorcu Toti. kraj za agrarnu reformu, da već jednom Budimpešte. prestane ugađati ćejfevima svojih stra­ Italija će primiti Karla i nad njim načkih drugova i da striktno vrši zakon. I preuzeti kontrolu. Doznačiće mu ; Villu Pianose, u kojoj se rodila CfpđHd 3 Strana među Subotice i Bukarešta, koji ( prelazi tek jedan komadić madžar? skog teritorija kod Szegedina. Pro? čitana je nota antante budimpeštan? skoj vladi, da se Karlo smjesta u? kloni. Pročitan je izvještaj našeg*' poslanika u Budimpešti, koji po? i tvrđu je vijest o Karlovoj interna? čiji i izvješćuje, da je u borbama između karlista i horthyjevaca bilo 8 mrtvih i 100 ranjenih. Na kraju : sjednice saopćen jc demarš velike ' antante vladama male antante. ] । Tekst ovog demarša nije točno po? ' | znat, tek se nagađa, da velika an? i i tanta traži od male antante. da bez njene privole ne stupa u akciju pro? tiv Madžarske. Na sjutrašnjoj sjed? nici ćc se donijeti odluka o kolek? tivnom koraku male antante u Bu? dimpešti. Karlo o svojoj ekspediciji. Ženev? , I ; ; ski dopisnik »Matina« brzojavlja svome listu izjave, koje mu je dala jedna osoba, iz pratnje Karla Habs? burga s dvorca Hertcnstein. Odla? zak. Karlov — rekla je ta osoba — nije učinjen naumice. On je otpu? tovao, da se više ne vrati. On dobro znade, da se i ne bi više mogao vra? titi u Švicarsku, ali neće poći ni u koju drugu zemlju evropsku. On je u .Madžarskoj i ostati će tamo ili ćc naći konac dostojan jednoga mo? narha. To je stvar najvećega zna? čaja. Pred više dana Madžarska ga je pozvala, da se vrati sa svim onim mogućnostima, koje daje takav put. Javljeno mu jc, da je ministarstvo u tim velikim crtama složno sa na? rodom. Karlo je dobro znao, da ćc se mala antanta opirati njegovom povratku, ali su nacije ove male an? tante s jedne strane zadržane kam? nanjom u Albaniji. Rumunjska pak treba da mobiliše svoju vojsku u Besarabiji radi ruskih stvari, čeho? slovačka je opet okupljena slovne? kim pitanjem baš u sadanjoj zgodi. Italija valjda neće moći zaboraviti, da se je Konstantin vratio nrotiv volje sila u Atenu i da ie Italija iz? javila, da će prosto iščekivati dog^ daje i da su to nutarnje stvari te države. Mi — nastavilo je to lice ne mislimo, da će Engleska poslati svoje čete u Madžarsku, da istjeraju Karla. Rat rrotiv Karla samoga bio bi rat protiv Ugarske, koja se hoće vratiti svome legitimnom suverenu. Dopisnik -»Matina« misli, da ove iz? jave reflektiraju mišljenje samoga Karla i da ih je on sam inspirirao. Po tome se vide motivi, koji su oso? kolili Karla, da se je odlučio na ta? kovu avanturu pod uvjetima, koji mu obećaju neki uspjeh. Čini se, da vjeruje u pristajanje Madžara. Tursko-franeuski sporazum ŠIRITE „PRAVDU4. Francusko-kemalistički spora­ zum. Vijest, što ju je '»Manchester Guardin« donio o sporazumu, koji bi bio potpisan između Francuske i angorske vlade, službeno se demantuje. S druge strane Agencija Havas pri­ mila je iz Carigrada 21. ov. mj, ovaj brzojav: Prema informacijama prim­ ljenim iz Angore, pregovori, koji su u ovome gradu vođeni za uspostavu normalnih odnošaja francusko-turskih uspješno su privedeni kraju, U krugovima carigradskih stranaca tvrdi se, da je sporazum bio svečano potpisan u Angori, ali se još nije do­ bila službena potvrda te vijesti. Domaće vijesti. Bolest ministra Karamehmedo- viča kreće svaki dan na bolje. Tem­ | peratura ie već nekoliko dana potpuno : normalna, pa nema razloga nikakvoj bojazni, da bi se kakove neve kom­ j | plikacije mogle ponoviti. Hvala brizi i naročitoj susretljivosti I | sarajevskih liječnika, napose primar­ nog liječnika g. Bilića. ministar КагаI mehmegović osjeća se sasvim dobro. ! Samo će trebati još neko vrijeme opo­ I ravka, pa da ga opet vidimo čila i zdrava u svojoj sredini u radu za do­ bro naroda i države. u ' ј svom današnjem govoru, Briand Je j saopštio, da je Francuska sklooila i sporazum sa vladom u Angori. Kskn i izgleda, ovim su sporazumom određene I tursko-sirske granice i odredbe o evaI kuaclji Cilicije. Izgleda, da je zaključen j sporazum, kojim su sačuvani francuski interesi u Maloj Aziji, ali odricanjem ; Žita. Švicarsko savezno vijeće je odlu? । Francuske na stvaranje 'rancuske zone. čilo, da izagna cijelu pratnju Каг? Vrijenje u Egiptu. Jedna depeša lovu iz Švicarske, u koliko nisu po? i iz Carigrada javlja, da je Abas Hilmi trebni njegovanja njegove djece, | paša 11., bivši egipatski kediv, svrgnut Karlova avantura. U prošlom koja će za sada ostati u Švicarskoj, 1914., nestao iz Ćir’grada. Misli se, da broju istakli smo bojazan o aktiv? ostali ćc biti odmah prebačeni. nom istupu velike antante, obzirom se je ukrcao na jedan talijanski brod Horthv jc poslao spomenicu kon? na Karlovu restauraciju u Madžar? s namjerom, da pođe svojoj ženi u fcrenciji ambasadora, u kojoj traži, Švicarsku, ali se širi vijest, da je taj skoj. Najnovije vijesti, koje smo do da se ukine odredba trianonskog u? sada primili na žalost potvrđuju o? put političke naravi u savezu s kon­ govora o raspuštanju madžarske spiracijama egipatskih revolucijonaraca. vu našu bojazan. vojske, jer se je madžarska armija Iz Pariza javljaju, da jc velika an? Atentat na Bosporu. Carigradski pokazala miroljubivom, da zaštiti j listovi javljaju, da je u noći od 21. tanta učinila demarš u Budimpešti, mir i red. dok opet druge vijesti javljaju iz na 22. o. mj. talij. ratna lađa »Lu? Ambasadorska konferncija upu? | šopronja, da su tamošnje madžar? kili« svom snagom udarila na jahtu tila je notu madžarskoj vladi, u ko? I ske trupe, koje se nalaze pod ko? joj je pozivlje da proglasi svrgnuče | Wrangelovog štaba. \Vrangel je bio mandom savezničke misije, prisegle Karla i da obezbijedi njegovu si? 1 slučajno u gradu. Osoblje sa jahte Karlu vjernost. je sve uhapšeno. Konstatovano je. gurnost. 24. o. mj. završena jc tajna sjed? da su na tal. ratnoj lađi bili ruski i Čehoslovački poslanik u Beču iz? i nica ministarskog savjeta u Beogra? talijanski boljševici, koji su sklopili javio je novinarima, da akcija an? ; du. Rezultat nije poznat javnosti zavjeru protiv Wrangcla i njegovog tante nije samo protiv Karla, nego > bilo sa službene, bilo sa privatne da se konačno i pitanje habsburšku? i štaba. strane. Znade se toliko, da je savjet Alentat na bugarskog ministra madžarsko likvidira. na temelju obavijesti, koje su stigle 22. X. počinjen je na putu između iz Madžarske, konstatovao, da su Na sjednici ministarskog savjeta Sofije i Kistendila atentat na bugarvijesti o tobožnjim sukobima izme? u Beogradu, podnio je g. Trifković skog ministra vojnog Aleksandra Diđu karlistiČkih i vladinih četa izmi? izvještaj o najnovijim događajima mitrova. Osim njega ubijen je njegov u Madžarskoj, koji usprkos Karlo? šljćne, da zavedu u bludnju malu šofer i još dvije osobe. pridmjeva se, antantu. Ministar vojni dobio je od vog interniranja ne zadovoljavaju. da je atentat bio političke naravi, jer G, ministar vojni Zečević nodnio min. savj. punomoć za poziv i osta? je Dimitrov bio najpopularnija osoba lih godišta prvog poziva pored 18., je izvještaj o stanju naših četa na za Stambulijskog. 19. i 20. Nti kako se čini neće tre; madžarskoj granici. Sav promet s bati ovu punomoć primijeniti u Madžarskom je prekinut, a granica praksu. Vojvoda Bojović izdao je je upravo hermetički zatvorena. Jedino opći simplonski ekspres iz? ■ naređenje svim vojnim jedinicama, Politički pregled. ! : I Grčko-toki rat. Grčki komunike cd 18. oktobra: Na fronti kod Eski-Šehera mir. Na fronti kod Ofijun-Karahisara neprija­ telj je razvio 17. ovoga mjeseca na­ vale na naše odjele kod Čivrila, Čitaka i Burgasa. Kad smo suzbili ne­ prijatelja, trupe su prešle u ofenzivu i progonile su neprijatelja u pravcu istoka i jugoistoka. S druge strane javlja se iz turskog vrela, da kemalističke trupe nastav­ ljaju svoje priprave za skoru navalu u odsjeku Eski-Šehera. Mustafa Kemal izrekao je na fronti govor, kojim je najavio trupama, da će pravi rat is­ tom sada početi. । ' ' i | 1 j ; Poziv na pretplatu. Naš list stoji već pri kraju treće godine, a ogrom? na većina pretplatnika nije još ob? novila pretplatu. Isto tako nam ve? liki broj pretplatnika duguje cijelu ili djelomičnu pretplatu oci prošle godine. Pošto je »Pravda« upućena samo na pomoć organizacije i na pomoć svojih pretplatnika i pošto bismo usljed teške novčane situa? čije bili prisiljeni, da nemarnim pretplatnicima obustavimo slanje lista, .to ovim javno podsjećamo svakoga dužnika, da svoj dug što prije podmiri. Dobrovoljni prilozi su također dosta doprinijeli izdržavanju »Pravde« i mi smo slobodni, da za? molimo sve naše pristaše, da bi se u svakoj zgodnoj prilici, na sastan? cima, sijelima, svadbama i t. d. sje? tili svog jedinog muslimanskog li? st a. .Mi nemamo niti kakovih subven? čija niti fondova, iz kojih bi izdr? zavali list, nego smo upućeni jedino na pretplatu i pomoć svojih pri? stasa. Administracija »Pravde«. POSJEDNIKE BIVŠIH KME? । i TOVSKIH SELIŠTA U SARAJE? I | j | I VU, koji još nisu prijavili zahtjev za odštetu, upozorujemo na objavu agrarne direkcije, koja je izašla u prošlom broju »Pravde«. Prema toj objavi imaju tkaovi posjednici što prije pristupiti referentu za likvidan čiju (u zgradi kotarskog ureda u Sarajevu) i prijaviti svoje zahtjeve. Radni odbor za podizanje spo­ menika Kralju Petru I. Vel, Oslo­ bodiocu. Na građanskom sastanku o ' ' i tom predmetu izabran je posebni i > Radni odbor«, koji ima da izvrši sve poslove oko toga podignića. Taj se je odbor sastao 5. o. mj. na konstituirajuću sjednicu, u kojoj su izabrani ovi j funkcionari: Predsjednikom Šćepan GrI dić, podpredsiednicima: Dr. S, Perišić ! i Fehim Spaho, tajnicima: Lj. Dvornij korib i Dr. J. Kajon, Blagajnikom, M. ‘ H. Alić, zatim nadzorni odbor, kome ; su članovi predsjednici kulturni druš­ ; tava: »Prosvjete«, »Napretka«, »Gajreta« i »Benevolencije«. Na toj je sjednici stvoren zaključak, da se ovaj spomenik ima podići za čitavu B. i H. a ne samo za grad �Eroi 352 Sn ј „ПРАРДА* — „PRAVDA* Страна 4 Strana li naš namještenik, da putuje recimo i ivne gimnazistkinje Šonje s platonskom položene u grobnicu Zrinjskog i FranSarajevo, pa se rad odbora ima u tom iz Zagreba za Beograd, treba preko ljubavlju prema Serjoši, pa preko kokopana, odakle će ih svečano prenijeti smislu proširiti na čitav teritorij ovih 200 kruna, što je tek jedna trećina i ketne ali u dubini duše čiste Jelene na Mircgoj. zemalja. U to se ima stvoriti nacrt puti Maribor—Feldkirch, a 200 1 3 Nikolajevne do prostituirane Klaudije orgarizacije odborova rada, koji će se „Privredni glasnik* cd 21. o. mj. iznaša 60O kruna, dakle skoro Četvr- | Mihajlovne. I različiti tipovi muška­ u narednoj sjednici predložiti na pre­ iznosi ovoj slučaj: »Kontrolori monor tina njegove plaće. Cijene životnim ' raca izneseni su s toliko tačnosti i tres i prihvat. polski tuku. Naš raznosač novina namirnicama i uopće svim drugim j poznavanja, da smo vidjeli sve vrste Dne 20. o. mj. održana je sjednica Hilmi Čauš bio je tu pre neki dan u stvarima danomice rastu. Onda će dr- i njihove od naivčine Semjona Scmjonoodborskih funkcionara i predsjednika Velesu i javlja nam da su neki mo­ žava će da Ona omogući živjeti povi­ vića do đonžuanskog kneza Derbelipomenutih društava, na kojoj je pred­ nopolski kontrolori 13. ov. mj. istukli siti plaće svojim namještenicima, a । janija. sjednik Šć. Grđić iznio nacrt za odbor- petnaestak muslimana, među kojima i da to nadoknadi povisi će opet tarife I ski rad oko te svrhe i sredstva. Glavni Atrakcija ove večeri pila je, naravno njegovog tasta Kokov Husejin Mustafu, na pošti, željeznicama, carinama, a ; gospođa Medvedjeva, koja je s toliko će rad biti prikupljanje novčanog kapi­ koga je zateklo u postelji usljed uboja trgovci, 'da nadoknade trošak oko robe, | shvaćanja i s toliko rutine prikazala tala, koji će se vršiti po sreskim (ko­ koji je dobio. koji će tim povlasticama nastati, po- ! vrlo kompliciranu dušu kokote Jelene tarskim) pododborima, a u manjim Mi, sa Hilmi Čausom, protestvujemo visiti će cijene svojim artiklima. I lako mjestima preko povjerenika. Prilozi će Nikolajevne. Ona je zaista dokazala, protivu ovog kabadahiluka monopolće mo ići »naprijed«, dok nestignemo I da je umjetnica prvoga reda. Gosp. se ulagati u novčane zavede, dok do­ I skog osoblja. Ako su ljudi krivi, ima segnu potrebno visinu. Apeliraće se i Rusiju. Hajdušković (kao Andrej Ivanović) bio načina, po zakonu, da se kazne. Upo­ na pripadnike ovih zemalja, koji borave Veliki požar u Beogradu. Iz Beo- ‘ je dostojan pandan. G. Novaković nas treba batina samo nanosi zlu krv i izvan njih, a primaće se i prilozi iz ruši ugled državi u kojoj živimo. Mo­ grada javljaju, da je u noći 23. X. I je svojim Sergejem Petrovićem uvjerio cijele naše države. Ovaj će se nacrt nopolski kontrolori imaju manje nego buknuo ogroman požar na Savi, koji | da je on odlična umjetnička sila, samo predložiti još na prihvat plenumu od­ iko prava da se ovako ponašaju pre­ je teškom mukom svladan. Upalio se , naravno nije za komičara, kao što je bora, a nakon prihvata započeće rad ma građanstvu, jer su njihova prava i benzim iskrom iz lokomotive: požar i bio u »Protekciji«. F. Rakuša (kao đak oko organizovanja pododbora i povje­ dužnosti tačno propisani14. je zazvatio nekoje šlepove i lađe. Šteta i Serjoša) ostavio nas je hladnim, jer renika. nije dovoljno shvatio svoje uloge, kao Proces protiv župnika Bekavca. se računa 4 mil. dinaru. Udruženje šer. sudaca poslalo je, ni g. Gec (knez Dćrbelijani), koji je 25. o. mj. proglašena je osuda, ko« Previšnjoi kabinetskoj kancelariji u Iskorišćavanje vodenih snaga. U bio suviše ukočen i nespretan. Gđa jom se osuđuje župnik Bekavac na i ministarstvu poljoprivrede i voda ! Ćurčić s puno realnosti nam je izni­ Biogradu ovoj brzojav : »Udruženje še150 dinara globe ili 15 dana zatvora, obrazovan jc odbor, koji će imati ■ jela pred oči raspuštenu koketu, a g. riatskih sudaca i vježbenika sa svoje što nije htio zakleti katolike redare da prouči snagu svih slapova (vo« Vučićevič dobričinu - muža. Gđica D. prve redovite glavne skupštine poda­ u Sarajevu. On je izjavio, da jc to i dopada) u našoj zemlji, koji se mo« Marković (Šonja) bila je kao i dosada stire izraz lojalnosti i privrženosti učinio radi toga, što su prigodom I gu iskoristiti za industrijske ciljeve. dražesna i odlična, a g. Radenković (Dr. Njegovom Veličanstvu našem uzviše­ zakletve bile suviše isticane srpske I Prema toj ocjeni, taj će odbor da« Kovalenko) vrlo dobar. nom vladaru Aleksandra I. kralju zastave, dok su hrvatske i državne vati svoje mišljenje prilikom dava« Srba, Hrvata i Slovenaca i Njegovom Danas na večer je Nušićeva »Pro­ bile posve zapostavljene. Protiv tc nja koncesije za iskorišćavanje | tekcija«, a prekosutra za đake uz sni­ PreviŠnjem i junačkom domu sa mol­ osude uložili su branitelji optuže« bom, da se ovo blagoizvoli podnijeti istih. žene cijene repriza I. svečane predstave nog dr. Pavičić, dr. šutej i dr. Pre« podnožju Previšnjeg prijestolja«. Pred­ Komunistički puč u Crnoj Gori. mužić ništovnu žaobu na vrhovni sjednik Jusuf Zija Midžić, šeriatski Iz Crne Gore javljaju, da je Dr. I sud. vrhovni sudija. Umrloga Smail et. Bukvice Vuk. Marković liječnik, koji je bio Osuda protiv ubojice min. DraJedna anketna komisija. Uskoro prodavače se razne knjige (ćitabi) na u Beogradu uhapšen, a na interven« škovića. Iz Zagreba javljaju, da su će se u ministarstvu vjera obrazovati 4. novembra u petak u 8 sati p. p. čiju i garanciju svojih rođaka pu? atentatori na pok. min. Draškovića 1 jedna anketna komisija, kojoj će biti šten, pobjegao u goru sa 125 ljudi u Rijaset Ilmiji. osuđeni i to: Alija Alijagić na , stavljeno u zadatak, da ispita odnose među kojima ima i PlamenČevih a« smrt na vješalima, Čolaković, Lopandi- između pojedinih priznatih vjera u na­ genata. Načelnik sreza javlja, da i Nikola Petrović 15 god. a Stevo Ivašoj kraljevini i da reguliše pitanje je 22. ov. mj. skupio Dr. Marković nović na 2 godine, Nebojša Marinkosvećeničkih prihoda. kod svoje kuće masu ljudi i isporu« vić je riješen. Za povratak mandata komuni­ čivši im Lenjinov pozdrav - kojeg i spedšaiista za očne i unu­ tarnje bolesti Ultimatum Madžarskoj. Na juče­ stima. Dr. Korošec je u ime Jugosla- jc bio lični prijatelj — pozvao sa« { rašnjoj sjednici ministarskog savjeta u i venskog kluba podnio Narodnoj Skup- ' kupljeni narod, da proglase sovjet« počinje primati pacijente od 22. ov. mj. Beogradu sastavljen je tekst ultima­ ■ štini predlog o ukidanju člana 18. zasku republiku. Vlasti nisu ovu stvar svakim danom od 1 — 3 sata po podne tuma naše vlade Madžarskoj. Ultima­ I kona o zaštiti države, prema kome se i shvatile ozbiljno, te je poslat po« u Talijerevića ulici broj 9. tum sadrži ove zahtjeve: 1. da Madžar­ j ukidaju mandati komunističkih poskručnik Čivković, da uhvati Dr. Mar« ska vlada preda Karla maloj antanti; ' nika. Korošec traži, da se kumunistima I kovića, kojemu je ipak uspjelo da 2. razoružanie Madžarske po triaonon- ' povrate n’ihovi mandati, pošto je propobjegne. Dr. Marković šalje na sve skom ugovoru; 3. da plati troškove j šao rok od mjesec dana, za koje su strane letke i u njima poziva narod mobilizacije nama i Čehoslovačkoj; 4. se vrijeme morali izvršiti ponovni izbori. i na bunu i proglašenje sovjetske re« preuzima sve vrsti tepetarako madžarska vlada nije u stanju, da I Povišenje tarifa. Bečki list »Neue publike. Obećava, da je već sve skih poslova uz umjerenu dade našoj vladi garanciju, za 48 sati | Freie Presse« donosi vijest, da će se ta- i spremno, da se 25. o. mj. digne ге« i solidnu cijenu. — Posao će naše i Čehoslovačke trupe unići u ! rifau Austriji za željeznicu, poštu i tele­ ; volucija. Sa svojim ljudima pali šu« Madžarsku. tačan i solidan. :: grafe povisiti za 100°/o. Kod nas sa tako- me, da bi time stvorio nezadovolj« stvo među narodom. Prenos kostiju Eugena Kvater- , đer radi o tome, da se povise cijene na KiLSH ИРИШ - TEHEZOa 36. nika. Pedeset godina poslije smrti toga ' željeznicama, a poštama su se već Generalno oglasno zastupstvo R našeg velikana prenešeni su smrtni i povisile. Dok kod Austrije možemo ostanci Eugena Kvaternika i Vjekosla- I donekle, da razumijemo tu povišicu, za preko 10 tui inozemnih listova Lj Telefoi. 2’—65. :: R va Bacha, da ih sahrane na mjestu, ' kod nas to nemožemo. U Austriji su koje su svojim radom za života za­ poprečno plaće svih namještenika oko Arcibašev: »Ljubomora«. Preksi* služili. 14,000 kruna (i to nižih činovnika). Iz Zagreba je otputovao naročito iza­ Jedna od najduljih željezničkih pruga i nošnja predstava u našem pozorištu u novinama obavlja po- ц bran odbor u Rakovicu, gdje su isko­ , u Austriji Maribor preko Graza, Leo- I bila je jamačno najinteresantnija i najuzdano staro uvedeni I pani kosti naših narodnih mučenika i i bena, Innsbrucka’do Feldkircha stoji i bolja. Ne samo stoga, što je prikazivaprenijeli ih kroz Slunj, Karlovac i druga oko 800 austrijskih kruna, što iznaša i na moderna naturalistička drama Arcimjesta u Zagreb. Sva mjesta, kroz koja oko 100 jug. kruna. Ta vožnja traje, baševijeva, u kojoj je tako divno pri­ zavod za oglašivanje je auto s kostima prolazio, bila su I ako se čovjek bez prestanka vozi oko kazana koketnost jedne inače moralne Zagreb, Ju; - , skaul. 31. X Ruskinje i s toliko psihološkog poz­ okićena crnim zastavama. 48 sati. Dakle za vožnju od 48 sati navanja otkrivena duša žene uopće, U Zagrebu pred katedralom dočekala 'i je dovoljan iznos od jedne četrnajstina ih je masa svijeta : »Slava mučenicima«. I plaće, jednog austrijskog namještenika. . nego i radi toga, jer su tu večer nastu­ pile najbolje sile našeg pozerišta. »Slava Kvaterniku«. Poslije toga otpra­ 1 Pogledajmo kod nas. Kod nas iznašaju Gradaciju moralnog shvaćanja žene I tio je gosp. župnik Kerdić kosti tih j plaće, kod namještenika i srednjih čipisac je tako lijepo izveo sve od na- i naših mučenika u katedralu, gdje su ■ novnika najviše do 3.000 kruna. Hoće Dr. Muri Fehmi таРЕтан i пекокптбн Iz našeg pezarišta. OmašivANJE «| I BLOCKNER-OVla Kao brat bratu podobni, bez razlike, treba da su naši zr.bi. Nema Ijepog čovjeka i osobe bez Ijcpth ^jhi o Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autoriteta najbolje preporučene: E L I D A - p a $ t e za zube. - ttHHiMMiH'raMaiiiiiiiMM Zastupnik za Bosnu i Hercegovina SlbBPt Hita toi, Sarajko, Despića ul. 1 Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni ka glavnica K 20,000.000• . Ulošci preko K 25,000.000-—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni oroduik: lUrubim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c6c318a9c8ff5bf7ddf94009a165a204.pdf 4d36d8531091f62950c37c9fc5b66307 PDF Text Text ^*-^^5 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom ИВМ Uređuje redakcioni odbor. žO^^SSi $КпШ Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.— : za inozemstvo К 250.—. -^f; јдШ> 3^'ž ШЖ' «®* 4Š& &S gro« SSmS^A Н?»1иВ» Jjl!L ШЖ МрИЦИИ) JSmF ЈИг W VA Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja ^е*га u,icl u vakufsk°i pstafl* Telefon br. 842. ■ШШ ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЖМАНСКЕ ОРГАШЗАНКЈЕ. Sarajevo, subota 29. oktobra 1921. (25. Safera 1340.) Broj 115 (353) čekovni račun post, štedionice 1119 Godina HI. »»■■лагаииимигаигавиомтаЈвивлшисипиввиииивиишииижижиижжиЕ^^ Karlova pustolovina. Naši moćni prijatelji i saveznici još uvijek sanjaju o dunavskoj kom federaciji, u kojoj bi se našle na o* kupu sve nacionalne države, koje su nastale na ruševinama negdašnje austrougarske monarhije. U brizi, da se ove države nc razviju u toli* koj mjeri, da biše mogle samostab no odlučivati o svojoj sudbini, an* tanta nastoji, da uspostavom te konfederacije, kojoj bi na čelu bili Habsburgovci, stvori mogućnost, da se trajno upliće u poslove sred* nje Evrope, kako bi je mogla uvi* jek zgodno iskorišćavati u svoje političke, a naročito ekonomske svrhe. Nalazeći oslona u takvoj politici antante, madžarsko plemstvo podu* pirano katoličkom svećenstvom još uvijek goji nade, da bi se bar negdašnje zemlje krune Sv. Stjepa* na opet našle na okupu i tako uspo* stavio integritet Ugarske. Tako se jedino može razumjeti zašto Madžarska zavlači s izvrše* njem trijanonskoga ugovora. I ako jc već davno morala provesti ražo* ružanje svoje vojske, iako je tre* bala isprazniti zapadnu Ugarsku (Burgenland) i predati je Njcmač* koj Austriji, ona jc to neprestano odlagala, kako bi u zgodnom času mogla dovesti i savezne vlade i cio svijet pred gotovu činjenicu. S jednes trane to, a s druge stra* ne mahniti i obezumljeni Karlo, ko* jemu je .Švicarska dala nakon de* tronizacije azil, predstavljali su u* vijek opasnost za mir u srednjoj Evropi, te neprestano ometali kon* solidaciju nasljednih država austro* ugarske monarhije. Jamačno dobivši garancije od ta* lijanske vlade, Karlo evo po drugi puta pokušava, da zavlada Ugar* skom, te da tako uspostavi negdas* nju Austro*Ugarsku. Kolikogod vjerujemo u avanturi* stički karakter ovog pokušaja, te kolikogod shvaćamo očajničke po* kušaje Karlove, mi ipak ne vjeru* jemo, da bi on ovaj pokušaj smio učiniti bez predhodnog sporazuma s odlučujućim faktorim velike an* tante. Postupak talijanskog posla* nika u Beogradu i suviše nas utvr* đuje u tom uvjerenju. Ti su faktori jamačno htjeli pokušati, hoće li se s tim moći uspjeti, te da li će mala antanta imati dovoljno smjelosti i snage, da se tom iskušenju odupre. Nu energičan i složan istup male I antante, naročito naše kraljevine i I Cehoslovačke, bio je jasan dokaz, ! da se s tim pokušajem neće tako I olako proći, te da ćemo mi sami, i ' bez pomoći i uplitanja velikih »sa* veznika«, znati već u klici ugušiti opasnost, koja bi cijeloj srednjoj Evropi, a naročito nama ugrožavala ’ sigurnost i miran razvitak. : Jedno se pitanje pri svemu ovom • nameće: Odakle Karlu tolika smio* j nost? Mi smo gore izložili nasto* I janje velike antante oko uspostave I podunavske konfederacije i ma* I džarsko nastojanje, da podignu • negdanji sjaj krune Sv. Stjepana. Nu ima još jedna sila, koja potajno pomaže Karla. To je katolička cr* kva s papom na čelu. i Malo je čudno i držanje Švajcar* I ske. koja je i nakon prvog pokuša* i ja Karlova mirno gledala rovarenje i njegovo i njegove okoline. Kad je vidjela, da on zlorabi njeno gosto* primstvo, zašto ga nije ili stavila u ; pritvor ili ga izručila, kako bi se onemogućili ovakovi ispadi mahni* tog Habsburgovca? Naša je država odlučnim drža* njem i vlade i naroda pokazala spremnost, da i oružanom silom za* priječi restauraciju Habsburgovaca u srednjoj Evropi. Njen je korak napokon odobrila i velika antanta, ali istom onda, kad je vidjela, da mi ne damo titrati se sa svojom sudbinom i interesima, te da smo spremni i bez, pa i protiv »moćnih saveznika« praviti red u svom ne* posrednom susjedstvu. f ako je Karlo momentano inter* niran, ipak nije isključena opasnost, da bi on još jednom ponovio svoju avanturu. Stoga je dužnost naše vlade, da u sporazumu s ostalim vladama male antante poradi oko toga, kako bi se zauvijek onemogu* čio Karlo. A to će biti jedino mogu* će, ako se trianonski ugovor u cijelo* sti provede, a nesigurna Horthyjeva vlada zamijeni pouzdanom. Mi ho* ćemo mira, kako bismo se mogli posvetiti uklanjaju posljedica svjet* skoga rata, i tko nas u tom priječi, mi moramo s njime ozbiljno obra* čunati. Ultimatum naše vlade, ko* «a na drugom mjestu donosimo, ja* san je dokaz, da je naša vlada shva* tila svoju dužnost, a u tome ona ima uza se cijeli narod Srba, Hrva* ta i Slovenaca. i Iz prnjavorske sovjetske republike. (Jedan novi dokument terora čaršije) Već u više navrata spomenuli smo, da je Prnjavor republika, da je tome zaista tako jasnim su dokazom zadnji dani, kad je masa građana i žena nai valila na kotarski ured, razvalila vrata, ' tvorno napala predstojnika, iznudila od j istog razne izjave 'i t d. Prnjavor je od oslogođenja do danas imao već nekolko masnijih i žešćih afera i Skandala, kao: afera sa predstojnikom Mrzljakom, afera popa Davidovića, afera sveštenika Jovanovića sa učiteljicom Špirić, afera srp. prav. crkv. I odbora sa škol. uprav. Bilčarom i jeI dan bezbroj sitnijih škandala. Navedeni 1 Skandali nisu poznati široj publici, za [ njih znadu tek prnjavorci i čuvaju ih ' kao porodičnu tajnu, jer se sve to može [ dogoditi samo u Prnjavoru. i Napadaj dobrovoljaca na predstoj­ nika Mrzjaka na dan Sv. Save 1920. djelo je izvjesnih ljudi iz Prnjavora, kojima je Mrzljak bio nepoćudan i samo i njegovoj prisutnosti duha imade se pripisati, da nije tada stradao. Afera popa Davidovića na 18.-VIK. o. g., kad je usred radikalske kule Prnjavora na i težačkoj skupštini izleman; afera svešt. i Jovanovića sa učiteljicom Špirić (sve; steničkum kćerkom) te njeno izopćenje i (epitimija) iz crkve, što nije odala dužnu ! počast sprovodu, javni je prnjavorski ! škandal, za koji ne znamo, da li je do­ vršen ili nije, ali držimo, da je taj škandal prouzrokovao samo Jovanović, a vidjet ćemo, kako će se svršiti. Mi laici ne možemo znati, ko je od njih dvoje u pravu. Afera srp. prav. crkv. odbora sa škol. uprav. Bilčarem radi stana datira već od nekoliko mjeseci. Radi tog stana bile su nekakve komi­ sije, ustanovljenja, šta li, koje su po svoj prilici imale ustanoviti ono, što je 1 crkveni odbor htio, ali jer to nisu mo। gle ustanoviti a vatra između crkvenog odbora i Bilčara nije se mogla zapre। tati, napetost pako morala je ili kuknuti ili popustiti. Ij dogodilo se je ono prvo. Pu­ klo je i svalilo se na glavu predstojnika Depola, koji nije mogao, a ni smio aminati crkvenom odboru, jer je po sredi pravo na strani Bilčara. Koliko smo mogli saznati, događaj se desio ovako: Sveštenik Jovanović je na 22.-Х. o. g. tražio od predst. Depola, da se crkv. općini, dade u posjed soba u stanu uprav. Bilčara, jer da tu sobu treba općina za svoju kancelariju, da ta soba nije namještena, jer je učiteljica Špirić, koja je u toj sobi prije stanovala, iz iste iselila. Predst. je poslao polit, činov. Gledića, da stvar izvidi : kako je Gledić predst. referisao, ne znamo, tek smo mogli saznati, da je svešt. Jova­ nović isti dan u stanu predstojnika s njim o tom raspravljao. Tok razgovora ne znamo. Nedelja (23.) prošla je mirno. I ; I ' U ponedeljak 24. ov. mj. sakupili su se neki građani i sveštenik Jovanović predveo je tu deputaciju predstojniku, gdje je došlo do burnih prizora. Odanle su svi članovi te deputacije otišli u preporni stan, istavili vrata, izvadili pro­ zore i iznijeli pokućstvo. Bilčareva žena, I bila je sama kod kuće sa bolesnim dje­ tetom i svakom je razumljivo, kakojo, je moralo biti pri duši gladajući. šta se radi. Nakon toga su ne znamo, da li iz vlastite pobude ili po nalogu pred­ stojnika svi učesnici toga osim svešteštenika Jovanovića po žandarmima pohapšeni. Za vrijeme, a i nakon hapše­ nja počeli su ostali građani Srbi, (valj­ da na nečiji poziv) zatvarati dućane i sakupljati se u hotelu Popović. Oko 2 i po sata bijahu po gradu raznesen) i prilijepljeni oglasi kotarskog ureda, da se imadu do daljnje odredbe zatvo­ riti sve gostione, hoteli, birtije, kafane i čitaonice, te da se zabranjuje svaka manifestacija i slično pod prijetnjom posljedica čl. 14. zakona o javnoj bezbjednosti. Omalovažujući tu zabranu oti­ šlo je 250 ljudi i žena pred zgradu ko:. ureda, tamo demonstriralo protiv pred­ stojnika, vičući Eno gore talijanske hu­ lje, dolje s njim, r.eba ga, ubi ga j г. d. : Nakon kratkog vremena provaljena su pokrajna vrata kot. ureda, rulja je ; unišla u zgradu i našla se pred žanj darskim bajunetama. Rulja je pozivala predstojnika dolje, a kad je on sašao stadoše padati udarci štapovima, ša­ kama, rukama i nogama. Ne znamo kako je izmakao predstojnik na 1. kat, ali znademo, da je na bojištu ostao razbit jedan štap i predstojnikov cvi­ ker. Rulja je poletila za njim, razbila i gornja vrata a na to je ispred rulje otišao predstojniku ovdašnji gradski bilježnik, V. Rakić, šogor pritvorenog gradskog vijećnika Todorovića, zahtjevao nekakvu odluku o uhapšenju i tražio od predstojnika, da on lično pusti pritvorenike. Kad je predstojnik iste pustio, zaurlala je ruha na njega raznim pogrdnim povicima i primorala ga, da dade donijeti pisaću mašinu, da se sastavi zapisnik, koji je dikti­ rao jedan od puštenih uhapšenika i u kojem zapisniku se određuje suspen­ zija učietelja Bilčara, ustupljuje Bil­ čareva soba crkvenom odbora, nemo­ gućnost predstojnikova opstanika u Pr­ njavoru i t. d. Nakon podpisa zapis­ nika razišla se je rulja oko sati i slavila po raznim gostionama svoju pobjedu. Iz gore opisanoga se vidi, da i u nas u Prnjavoru ima BoŠkovića, koji neufajući se sami organizuju čitave pobune, a kako se po čaršiji zuca bilo je javljeno i popu Davidoviću, da dovede svoje konjanike, a bili su očekivani i Rakićevi dobro­ voljci. Muslimanska trgovačka I obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. i) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionička glavnica 1о,ооо.ооо kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS I u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice I tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ RancBlapija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Ш �Strana 2 Стзана Broj 353 Број „ПРАВДА* — .PRAVDA* Ne znamo, kako će više vlasti u , spreman nastavnik, tačan i korektan ovoj škandeloznoj stvari držati se, , čovjek u svakom pogledu, ali se ne ali se nadamo, da se neće paziti na i da gaziti od čaršije, pa bi mu se za srodstvo i kumstvo, ta da se neće । nanešene nepravde trebala dati dolična partizanski postupati, nego da će svi i zadovoljština. Predstojnik je Đepolo ta­ krivci biti povučeni na odgovornost I kođer bio na svome mjestu vršeći naloge i strogo kažnjeni, da osjete da se na- 1 starijih vlasti, pa stoga moraju ga uzeti laže u pravnoj državi, kakovom se 1 u zaštitu, ako neće da valjano i sprem­ državom volimo prikazivati. Vlasti ne 1 no činovništvo pobjegne iz državne smiju dopustiti, da se nekažnjeno kalja j službe zbog terora nezvanih eleme­ nata i gazi ugled jednog ureda i njegovih zvaniČnika, pa makar oni i pogriješili, i Mi ćemo se na stvar još osvrnuti a kamo li, kad vrše svoju dužnost dok dobijemo tačne i detaljne podatke po naređenjima viših vlasti. Koliko je ■ nama poznato, škol. uprav. Biičar je i i budno ćemo paziti na razvoj stvari. Pododborima, povjerenicima i članovima društva „ Gajret?’ ! slijedeća: broj 2 K 15.50; br. 3 K 13.60; broj 4 K 11.70. Odbor je ovu ponudu trgovca Nove, pored svega, što Novo ku* pujc brašno od paromlina, prihva* tio, a nije htio zabaciti ni ponudu s paromlinom, jer jc sumnjao da će trgovac Novo moći svome obe* ćanju udovoljiti. Ova se jc sumnja i obistinila, jer isti sve do danas nije sklopio perfektan ugovor iako jc na to nekoliko puta bio pozivan od Gajreta. Prema ovom kratkom pri­ kazu same stvari vidi se, da su sve tvrdnje g. Đr. Bećira Nove ne* tačne, a da društvu Gajret ova na* bava brašna od paromlina donosi velike koristi, vidi se iz pregleda ci* jena brašna od utanačenja ugovora do danas: što je ovo sve bilo gosp. Dr. Bećiru Novi poznato, to je Glavni odbor i za­ ključio, da on mora sve uvredljive ri­ ječi prema predsjedniku i odboru, koje je nadvjema odborskim sjednica Dr. Novo upotrijebio, povući, jer kako se vidi iz gore navedenog, sve su tvrdnje Dr. Nove potpuno netačne i tendenciozne. Л i drska primjedba Dr. Nove o nekakvim provizijama potpuno je proizvoljna i ne­ ozbiljna. A mjesto toga Dr. Novo izlazi sa gore spomenutim člankom u javnost i poziva sve pododbore i povjerenike Gajreta, dazahtjevaju izvanrednu skup­ štinu i time unosi zabunu među prija­ telje i članove društva Gajret baš u doba, kad je rad oko p o d i z a n j a Gajreta u najvećem jeku. Ovaj Gajretov odbor sa predsjednikom radio je za Gajret i pre­ ko svojih sila, Rezultati se vide. Žrtvo­ valo sejnesamo slobodno vrijeme i zdrav­ lje, nego i često podnosio materijalnu štetu. Biti odbornik Gajreta smatramo velikom i teškom dužnošću. Baš u interesu ovoga rada za Gajret žalimo, da je i cijenjeno uredništvo „Pravde" jednostrano bivši obavješteno priključilo se pozivu g. Dr. Bećira Nove, te i sa svoje strane poziva pododbore i povjerenike za saziv izvanredne skup­ štine. Od sazivaskupštine Glavni odbor nikada ne bježi, te ako pododbori i dovjerenici žele, da se ma kakav rad raš­ čisti na izvanrednoj skupštini, to je Glavni odbor spreman uvijek izići pred skupštinu i za sav svoj rad- kao i uvi­ jek račune položiti. Naša je dužnost, da čuvamo interese Gajreta, koji je naše zajedničko mezimče i čiji se rad cijeni ne samo među muslimanima, nego i u cijeloj državi, pa u interesu toga lijepog glasa i napretka izlazimo u javnost, da u temelje obeskrijepimo i ubijemo nedostojne i nezbiljne po­ kušaje dr. Nove. U Sarajevu, 27. oktobra 1921. Tajnik: Predsjednik; Kukič, s. r. Kurtović, s. r. Blagajnik: Čekro, v. r. Odbornici: Redzori: V. Sadović, v. r. M. Hadžialić, v. r. E. F. Bičakčić, v. r. L. Šabana^ić. S. Karahasanovič, v. r. Dr. Šarac, s. г. Zamjenici: Dr. Metiljavić, v. r. S. Saridžić, v. r. /. Hadžiomcrović, v. r. Nadzornik Konvikta: Ibrahim Vrebac, v. r. 7./IX. t. g. brašno broj 2 K 15'55 U interesu društva »Gajret« nio* . K 1285 za mtc.: br. 4. (brašno za i „ „ 3 „ 13'60 hmo cijenjeno uredništvo »Pravde«, kruh) K 1120 za mtc., plativo 8 da* „ „ 4 „ 11'70 da bi na članak pod gornjim naslon na iza liferovanja brašna. vom. štampan u borju 113. od 25. • Pošto istoga dana ovdašnji pa* | 30. IX. Trgovac Novo kupio je bra­ oktobra ove godine, donijelo slije* romlin svojim mušterijama lifero* i šno kod paromlina i to: vao robu uz znatno veće cijene, to i deće razjašnjenje: brašno broj 2 kruna 15’40 „ / 3l. „ 13 60 Od početka školske godine Glav* je direktor izjavio, da ove niže ci­ ni odbor Gajreta vodio je najvišu i jene brašna čini jedino iz susretiji* I „ 4 „ 1Г7« brigu, da nabavi dovoljnu količinu vosti prema kulturno*prosvjctnim i 27. oktobra cijene brašna u paro­ brašna za svoje konvikte. Radi to* i društvima, te je molio prisutne ; mlinu slijedeće: ga se obraćao na sve strane, da po* I predstavnike gore spomenutih kub ; brašno broj 2 kruna 16’60 trebnu količinu brašna pribavi. G. ' turnosprosvjetnih društava, da te [ „ „ 31. „ 15 — Ibrahim Vrebao, prefekt ovdašnjeg cijene drugima ne kazuju. G. Alija i 4 „ 13'70 muškog konvikta i nadzornik osta* I Kurtović odmah je sa svoje strane i Koliku razliku cijene predstavljaju, lih Gajretovih konvikata. upozorio I ovu ponudu akceptirao pod uvje* ! vidi se najbolje po tome, što je na je na 9. septembra ove god. pred* I tom. da mlin ostaje s ovim cijena* članak Dr. Bećira Nove odgovorio po­ sjednika Gajreta g. Aliju Kurto* : ma do konca juna 1922. u obavezi. 1 vjerenik Gajreta i veletržac gospodin vica, da u konviktu nema brašna i I Ovu svoju odluku saopštio je pred* Hilmija Sadiković iz Ljubuškog, da da je doznao, da bi Gajret mogao i sjednik na prvoj odborskoj sjedni* ; će dati Gajretu stotinu hiljada kruna a zajednici sa »Prosvjetom« dobiti ' ci od 21. septembra, koju je odbor I viška, ako mu Gajret zaključak brašna veću količinu brašna od ovdašnjeg ; jednoglasno i prihvatio. prepusti. Isto tako trgovačka tvrtka i paromlina uz vrlo povoljne cijene. Na slijedećoj sjednici od 3. ok* Gjumišić i Konjhodžić iz Sarajeva । Na telefonski poziv g. predsjedni* ! tobra tvrdio je g. Đr. Bećir Novo, nudi za ovaj ugovor Gajretu šesdeset ' ka Kurtovića došao je odmah di* da je ovo brašno skupo plaćeno i hiljada kruna dobiti. Ni jednu ni drugu rekter paromlina, te je ovaj u pri* ’ da je ugovor po društvo štetan. Na ponudu Glavni odbor ne može pri­ sutnosti gg. Vrebca, prefekta i se* j ovo je g. predsjednik Alija Kurto* hvatiti, jer bi danas za istu količinu kretara »Prosvjete« Grdića obećao I vic odgovorio, da je ugovor s paro* brašna platio 200.000 kruna više, nego liferovati ovim kulturno*prosvjet* i mlinom sklopljen uz povoljne u* što ćemo prema ugovoru s paromli­ nim društvima brašno uz ove čije* i vjete, a ako bismo mogli dobiti po* nom platiti. A kolika će ova diferen­ ne: Br. 2. (brašno za varivo) K 1445 voljniju ponudu, onda bismo ovaj I cija narasti do konca juna 1922., to za mtc.: br. 3. I. (brašno za kruh) i ugovor mogli i povući, te je odbor j Glavni odbor ne može predvidjeti. Nu i izaslao iz svoje sredine gg. Đr. Be* 1 ta cijena mora biti znatno veća, jer ’) Kao što smo u najboljoj na* I ćlra Novu i Dr. Za ima Šarca, da se : se danas ni jedan mlin neće obvezati mjeri u interesu »Gajreta« donijeli j raspitaju kod ovdašnjih trgovaca o lilerovanie brašna do konca juna 1922. | apel g. dra Nove, mi rado iznosimo Ј cijenama brašna. Isti su izvijestili Što se formalne strane tiče odbor iz­ i ovo razjašnjenje glavnog odbora j odbor, da Su cijene brašna na sara* javljuje ovo: Da se odbor uvjerio o i »Gajreta«. jevskoj pijaci ove: kod velctršca štetnosti ugovora po društvo Gajret, on I Sami čin g. predsjednika Kurtovi* brašnom Levia*a: brašno broj 2 ga ne bi odobrio. U tom bi slučaju imao ča interesira nas samo u toliko, u K 15.80, a za brašno broj 3 i 4 nije sam predsjednik snositi posljedice. Po- । koliko on znači samovolju pred* dao cijena. Kod trgovca Kas me | sjednikovu, koja se je i prije pojav* ! cijene su bile ove: broj 2 K 15.80, • ljivala i dovodila odbor pred gotove a za br. 3 i 4 nije dao cijena. Kod i čine. Priznajemo zasluge g. Kurto* trgovca brašnom S m a i 1 a Nove, vica za »Gajret«, ali ni u ovom slu* brata Đr. Bećira Nove, cijene su čaju ne možemo vjerovati, da nije bile ove: broj 2 K 14.40; broj 3 i (Nastavak). bilo vremena ili iz kakvih drugih K 12.80; broj 4 K 13.15. razloga, da se ne bi mogla sazvati j Jedini Srna i I Novo, brat Dr. Be* i Beogradska »Pravda« od 17. ov. mj. vili za ishod partijskog kongresa jugoodborska sjednica, da ona o tome ćira Nove, rekao je, da će on life* i donosi pod naslovom »Odluke musli­ slovenske muslimanske organizacije. odluči. Uostalom g. Dr. Novo će izni­ rovati brašno po 5 helra jeftinije od j mana« ovo: Sa položaja predsjednika centralnog jeti novih dokaza za predsjednikovu ponude paromlina, iako je istoga ; »Mi smo prije dva dana, po izvje­ odbora oboren je g. Maglajlić, a na samovolju. Uredništvo. dana bila cijena brašna u paromlinu 1 štaju svoga dopisnika iz Sarajeva, ja­ njegovo mjesto izabran je dr. Spaho Novinstvo o našoj skupštini. PODLISTAK, Profanisani ćups. (Odgovor „Domovini* na članak „Naši vazovi" u ђг. 60.) Piše: Chamerani, Posavina. (Nastavak). I tada stoji među »gostima«, opo­ naša ih; stoji za njima iz »počitanja — malo povučeno, da ne upada »masi« u oči, jer dobro znade, da taj njegov postupak kao »sposobnijeg« i »kultur­ nijeg« buni džemat, vrijeđa kudsijjet (svetost) džamije i dove — i da bi imam, ili onaj, koji dovu čini, bio u pravu — činio svoju dužnost — kada bi otklonio dovu sve dotle, dok se taka »gospoda« — bez obzira na »nji­ hov položaj« — ne odstrane iz dža­ mije. On tim vrijeđa i predmet same dove, pošto kao musliman neće da vrši one preduvjete dove, koje nje­ gova braća muslimani vrše. Taka bi se dova sa takim dovdžijama mogla, dapače trebala činiti u općini, zgradi okružne ili kotarske oblasti, u vladi­ noj palači, ili u dvorani kojeg kina ili društvenog doma, a ne u bogo­ molji, koju treba musliman propisa­ nim, a drugi dostojnim načinom po­ štivati . .. Toliko. Tada su u fesu, jer se boje, da u džamiji »neozebu«. Nekoji od njih (mukallida) hodaju gologlavi (pa ne nose fesa ni u ruci), radi zdravlja, »kao je već priroda po­ krila glavu, koliko je trebalo«. (Vidi članak u »D.«: »Naši vazo vi«! — Šta li je sa ćelavim i polućelavim gologlavcima? Valjda su postali tvrdo­ glavi I) Nose šešire (»D.«: »N. vaz.«), daše zaštitite od sunca — mjesto da štit nose u ruci. (A po noći? Valjda se boje, da bi moglo žarko sunce u pola noći pri peći!) Selama ne nazivaju, nego se neislamski pozdravljaju jer .. . (ako nije za to, što je to »nekulturno« za »sposobnije« i »kulturnije«, koji gube vjeru u čistu religiju itd., onda neka na ovo odgovore zaštitnici »sposobnijlh« i drugih, koji drže da se ovake stvari ne čine iz taklida majmu* nisanja, jer ja ako neću vjerovatiđa se to čini iz majnnmisanja, on* da moram vjerovati, da se to čini svjesno iz omalovažavanja ....) ništa i tako padaju u zabludu, u ' Čitati samo zabavne knjižice, a neooznavati bar koju stotinu Ha* Ne uče ti mukallidi kao »sposob* disa i bar životopisa četverice veli* niji« i »kulturniji« perzijski, jer nije kih imama, te Buharije, Gazalije, valjda »kulturno« proučiti »Mesne* Ibni Rušda ili kojeg drugog, koje i kulturni Evropejci znadu, jest u i viju«, Širaziju, Sadiju i druge pisce , i pjesnike. najmanju ruku od naših »sposobni* , Ne uče ni turski, jer nije »moder* jih« i »kulturnijih« neozbiljno, pa i no« znati taj islamski jezik. nekulturno. Često puta govore Ne uče ni arapski (nego čak agi* ovaki naši »sposobniji« i »kulturni* tiraju protiv njega), jer valjda drže, j da je kulturnije poznavati latinske i ji« sa zanosom, ushićenjem o L. ; i grčke klasike kao Cezara, Home* Tolstoju, a da njegovih djela ni pro* ; га i druge, nego li Kur’an (az. š.), na čitali nijesu! — Pa nije Ii to goli tak* i koji je napisano preko l()00 komen* lid, golo majmunisanje, iz kojeg je j tara, koji se u glavnom dopunjuju. izbila gologlavost i šešir*mas*ela, Oni kao »sposobniji« i »kulturniji« ' dopuštaju sebi, da nešto zna* koji se eto kao zadnji prkos prama du na pamet, ili da umiju samo pro* osjećajima muslimana opravdavaju čitati, a da ne znaju značenja i smi* tobož »zdravstvenim« razlozima i si a onog, što znaju na pamet izgo* »zaštitom od sunca«. Po tom nije | varati. Oni kao sposobniji i kultur* ni čudo, što oni i njihova duševna I ako je Alcjhiselamov životopis niji vjeruju u Kur’an (az. Š.), umiju tevabia kao »sposobniji« i »kultur* najveći na svijetu*), oni o Njemu Islam i njegove ustanove i pred ne* niji« gube vjeru u »čistu« religiju — kao Njegovi sljedbenici ne znaju muslimanima uzvisivati, a ako su već zapriječeni, ostarili, omlitavili u Istinu! za učenje — ipak neće, da nađu (Nastaviće se). !) Alejhisselarn je zabranio asha- jednog mjesta i jednog, koji nije ni bima, a potom i ostalom umetu nepapagaj ni u »vreću zavezan«, koji islarnske pozdrave. će im taj najveći izvor prevoditi, □ □ *) Francuzi su mislili, da je naj* tumačiti, pa i s njima u granicama □ n uljudnosti i pristojnosti diskutova* opširnije opisat život Napoleona Bonaparta, ali su kasnije, kada su ti i arzjašnjavati prama pravilima □ □ se kao sposobniji i kulturniji upu* tumačenja Kur’ani az. š. i citatima в tili u arapski jezik, priznali, da jc iz kojeg od mnogobrojnih — od naj* predaleko zaostao za Alejhisscla* starijih do najnovijih — komentara (tefsira). movim životopisom. Pisac. 1 kojoj se guše i lutaju. Sjetite se в „6ДЖЕТД I �353 Broj Naknadno smo izviješteni, da je za urednika sarajevske »Pravde«, organa stranke, određen g. Ajanović, što znači konačno uđaljenje g. Korkuta iz redak­ cije lista. Odlučeno je, da se preuredi organizacija uprave stranke i da se razredi program stranke. Sarajevska »Pravda« sa svoje strane donosi opširan izvještaj o radu par­ tijske zemaljske skupštine. U uvodu veli između ostaloga: »Ono, što smo pouzdano očekivali i što smo svi toplo željeli, ispunilo se je. Veličanstvena skupština kotarskih delegata J. M. O, koje je narod po­ slao, da u njegovo ime jzreknu sud o dosadašnjem radu naših poslanika i da dadnu direktivu budućoj našoj politici, eklatantan je dokaz žive svi­ jesti naših članova, da organizacija mora ostati cjelokupna. Nu ona je raspršila i posljednje nade onih, koji su različitim smicalicama i klevetama htjeli, da pokolebaju povjerenje naših članova u vodstvo J. M. O. Jednodušnost, kojom je narod preko svojih punomoćnika izrazio dostavu povje­ renja, jasan je znak, da izdajnička ra­ bota mračnih elemenata nije našla plodno tlo, da je narod prozro njihove namjere i s indignacijom prešao preko njih. Ko je gledao onu razboritost, odanost i svijest delegata, s kojima su raspravljana sva naša pitanja, tome je bilo jasno, da je tu čvrsta i nepo­ kolebljiva volja i odlučnost, da redovi organizacije moraju pod svaku cijenu biti očuvani, da organizacija u dosa­ dašnjem opsegu i dosadašnjem duhu mora nastaviti svoj rad. Bratskom predusretljivošću i ljubavlju riješena su sva tekuća pitanja i gotovo jedno­ dušno određen pravac budućem našem radu«. Kao rezultat ove skupštine proizaŠla je slijedeća rezolucija: »I ako su naši poslanici svojim dr­ žanjem u Ustavotvornoj Skupštini po­ kazali ljubav svoju i svojih birača prema državi i pridonijeli svoju naj­ veću žrtvu za konsolidovanje prilika u državi, skupština konstatuje, da ovo držanje nije dovoljno honorirano i da sporazumom, što ga je naš klub utana­ čio s ostalim vladinim grupama, nisu ispravljene sve nepravde, koje su nanešene u posljednje dvije godine mu­ slimanima, i skupština konstatira, da ni ovaj ovakav sporazum nije do da­ nas izvršen. Skupština prima na znanje u cijelosti izvještaj C. 0-, i izriče po­ vjerenje poslaničkom klubu. Nadalje skupština konstatira, da i sva gg. nar. poslanici, kao i sama skupština, stoje čvrsto na programatičkom stanovištu organizacije o nutarnjem uređenju dr­ žave. Poslanički klub imade daljni rad nastaviti i sve sile i dopuštena sred­ stva uložiti, da vlada što prije izvrši u cijelosti preuzete obveze prema mu­ slimanima. Posl. klub imade sve bu­ duće važnije i sudbonosnije odluke u pol. orijentaciji b.-h. muslimana pre­ pustiti C. 0. u duhu štatuta i pro­ grama J. M. O.« U sutrašnjem broju progovorićemo opširnije o ovim odlukama jugosla­ venske muslimanske organizacije«. „ПРА^ДА* — „PRAVCA" g. Mate Drlnković, narodni poslanik. G. Drlnković je drugi dan posjetio predsjednika Narodne Skupštine gosp. Ribara i zadržao se duže u razgovoru s njime, obavještavajući se □ parla­ mentarnoj i političkoj situaciji. Nema sumnje, da dolazak g. Drinkovića ima izvjesne političke važnosti za akciju Hrvatske Zajednice. KARLO U MADŽARSKOJ. Držanje naše vlade. Naša vlada uručila je Madžarskoj vladi ultimatum sa slijedećim sadržajem: 1. Proklama­ ciju madžarske vlade o svrgnuću s prijestolja Karla i cijele habsburške dinastije. 2. Razoružanje madžarskih vojnika pod direktnom kontrolom čla­ nova male antante. 3. Doslovno izvr­ šenje trianonskog ugovora o miru, bez obzira na modifikacije, koje je dosada uspjela Madžarska da dobije od vele­ sila. 4. Naknadu izdataka učinjenih u državi SHS., Rumuniji i održavanju saveznih trupa, kao i naknadu eko­ nomske štete, učinjene mobilizacijom. 5. Sprječavanje svake propagandističke akcije, koju Madžarska vodi buntov­ ničkim elementima kraljevine SHS. i čehoslovačkim podanicima. Vođe ove propagande imadu se bezuvjatno izru­ čiti. 6. Kaznu pokretača ovog prevrat­ ničkog pokreta u Madžarskoj. — Od­ govor na ovaj ultimatum treba da se dadne u roku od 48 sati. Ako ne bude stigao povoljan odgovor iz Bu­ dimpešte, — trupe male antante dobiće nalog, da okupiraju Madžarsku. Naša vlada dobila je izvještaj od ve­ like antante, da će se Karlo interni­ rati na otoku Malti, koji stoji pod britanskom vlašću i stajaće pod kon­ trolom garde, koja će biti sastavljena od oficira male antante. Ne bude li Horthijeva vlada na to pristala, pred­ stavnici antante će ga zarobiti i silom odvesti na mjesto internacije. Ovako bi ga stigla sudbina Napoleona, samo što je onaj bio genij, a ovaj — idiot. Držanje Čeboslovačke. Čehoslovačka vlada zahtijeva demokratizaciju madžarske vlade i potpuno razoru­ žanje, te predaju Burgenlanda Austriji na temelju trianonskog ugovora i na­ doknadu mobilizacionih troškova. Čehoslovačka čeka na odgovor iz Rima i Beograda i nastavlja mobilizaciju. Praška štampa pozdravlja držanje Ju­ goslavije. Čehosiovačka vlada ne će ni u kojem slučaju odustati od zahtjeva prema Madžarskoj niti demobilizirati. Držanje Rumunjske. Rumunjski konzul Emandi posjetio je g. Trifkovića i izjavio mu je suglasnost svoje vlade o našim odredbama protiv Karla, ali misli, da bi se najprije trebalo sporazumiti s velikom anrantom. Iz Bukarešta javljaju, da je Rumunjska ponu­ dila pomoć Horthyju, da ih upotrebi protiv Karlovih četa. Horthy je ovu ponudu za sada odbio, uz uvjeravanje, da će se u slučaju potrebe najprije Rumunskoj obratiti. Svakako je interesanto, da Rumunjska kao član male antante radi na svoju ruku, bez pret­ hodnog sporazuma sa Jugoslavijom i Čehoslovačkom- Njezino držanje sliči na držanje Italiji. Pripreme za Karlovo interniranje. Politički pregled. Dolazak g. Pašića. Ministarstvo inostranih djela primilo je izvještaj iz Pariza, da je g. Pašić otputovao za Beograd 23. ov. mj. Iako se oče* kivalo, da će g. Pašić iz Pariza doći direktno u Beograd, ipak g. Pašić to nije uradio, nego kako se doznam je, trebao bi da krene u Rim, gdje bi održao sastanak sa gosp. Zanel* lom, predsjednikom riječke vlade, gdje bi došlo do sporazuma u pitaš nju luke Baroš. Gosp. Zanella već je stigao u Rim, gdje se također na* laži i grof Manzoni, talijanski posla* nik na našem dvoru. Izgleda, da će se riješenje donijeti na osnovu po* znatog nacrta o konzorciju, u kojem će biti Talijani i Jugoslaveni zastu* pani s jednakim brojem. Ostaje sa* mo da se utvrdi, kako će dugo tra* jati taj konzorcij. Očekuje se, da će ovo pitanje biti riješeno još o* vih dana. Kako se govori, jugoslavenske trupe već su spremne, da zaposjed* nu Sušak odmah poslije zaključenja ovog ugovora. G. M, Drlnković u Beogradu. .25. ov. mj. je doputovao u Beograd Konferencija ambasadora će donijeti odluku o mjestu Karlove internacije, koje će biti Malta iii Karnarsko ostrovo. Iz Totisa su internirani u Tiszeny u samostan Benediktinaca. Madžari su spremni,da daju Karlu doličnu apanažu. Karlova pratnja izagnana iz Švis carske. Savezno je vijeće riješilo, da sc iz Švicarske protjeraju nad* vojvoda Maks, Karlov brat savjet* nik poslanstva von Glatz, vrhovni komornik Ledohowsky, sekretar Bergmann i žena i baron Steiner i žena i gđa Borowiczeny, čiji je muž pobjegao s Karlom. Od tri nadvoj* votkinjc, koje se nalaze u Karlo* vom dvoru, ostaće samo jedna kod Karlove djece, a ostale će biti pro* tjerane. Tjeralice za vođama ustanka. Budimpeštanska vlada je izdala tjera­ licu protiv narodnih poslanika Szilagya, Friedricha, Szorochanya, Horvatha, puk. bar. Lehara, grofa Szigraya i ma­ jora Osztenburga. Zastupnik Benitzky, Rakovzky, Andrasy, Gratz, Oratenburg su već uapšeni. Lehar i Ргопау su ubijeni, prvi od svojih vlastitih vojnika, a drugi u svađi s Osztenburgovim ča­ snikom Festitićem. Min. predsj. grof Bethlen obećaje da će krivce najstrožije kazniti. CipdHa 3 Strana dinara u septembru prošle godine. Od । toga je otpalo na Srbiju i Crnu Goru Službeni turski komunike od i 5,864.721 '39, na Hrvatsku i Slavoniju 20. oktobra. Osječak u Eski Šeheru. 5,310.021 94, na Bosnu i Hercegovinu — Djelatnost izvidnice i topnički dvo­ ' 2,131.934'37, na Vojvodinu 5,784.918'60, boj. Neprijatelj je zapalio sela: Kiridži, ■ na Sloveniju 2,345.665 85, te na DalG6k-Dere, Hasan Веу, Danišmerid. i maci ju 420.265 92 dinara. Imenovanja i premještenja. Pokr. Odsječak Afijun-Kara Hisar. — Nepriatelj je zapalio okolicu Islam-Keja, • uprava za B. i H. imenovala je na* ! mjesnim učiteljem Ahmcta Kasu* Ahat-Keja. movića na gimnaziji u Mostaru, S kemalističke strane javlja se još, da je već od nekoliko dana počele i Svršenu učit, pripr. Hasnu Hadžić. Grčka evakuacija Eski-Šehera i Afijun i stalnom učit. djev. nar. osn. škole u Brčkom. Privr. rač. oficijala Hu* Kara-Hisara. Grčko-turski rat. Grčke nevolje u Maloj Aziji. — I seina Behnema razriješila je privr. od službe na vlastitu molbu. Saliha Iz Angore javljaju, da je turska vojska na dvjema tačkama prešla preko smirnjanske željeznice. Turca Drodiru naprijed i svejednako potisluju Grke nazad. Grčki generalštab se povukao u Smirnu. Kemalisti hoće rat. Na poljednjoj sjednici angorske skupštine pobjedu su dobili nepomirljive pristalice pro­ duženja rata protiv Grčke do konačne pobjede. Misli se zbog toga, da će se neprijateljstva u Maloj Aziji uskoro nastaviti, i to sa većom žestinom no dosada. Grčka mobilizira sve. Grčka vlada izdala je naredbu, daše svi musli­ mani i mojsvjevci 1918. — 1921. klase iz Macedonije pozovu pod za­ stavu. Pored toga, grčka -vlada mobi­ lizira i Turke iz Male Azije, koji po sevrskom ugovoru njoj pripadaju. Osim toga uzima u vojsku i Grke turske podanike, koji se nalaze u Ma­ loj Aziji. Povodom toga saveznički predstavnici u Ateni učinili su izvjesne opservacije Gunarisovoj vladi, koja je odgovorila, da ona njih ne mobiliše, već ih uzima dobrovoljno. Domaće vijesti. Bolest ministra Karamehmedovi* ća. Temperatura je potpuno nor* malna. Nema nikakovih komplika* čija, samo se još uvijek osjeća sla* bim, pa će morati još neko vrijeme ostati u postelji. Idući broj našeg lista neće izaći u utorak, 1. novembra, radi prazni* ka u štampariji, nego istom u će* tvrtak, 3. novembra. Narodna skupština nastavlja danas zasijedanje. Na prekjučerašnjoj sjed­ nici ministarskog savjeta potpisan je ukaz o podnošenju zakona o admini­ strativnoj podjeli države na 26 oblasti Narodnoj skupštini, kao i zakon o oblasnim i kotarskim samoupravama. Prema ustavu Narodna skupština ima u roku od 3 mjeseca donijeti te za­ kone, a ako ih ona ne bi donijela, onda će oni doći pred zakonodavni odbor, koji će ih pretresti, a skup­ ština bi onda mogla o njima odluči­ vati samo rezolucijom. Manifestacije u Sarajevu. 25. o. mj. u 6 sati na večer bila je pred rkt. katedralom manifestacija pro* tiv Karla Habsburga. Sakupljenima je govorio g. dr. Vidović, star, soko* la, apelirajući na prisutne, da budu pripravni u slučaju potrebe. Poslije njegovog govora, nije više nitko govorio, te su se manifestanti ot* pjevavši »Oj Slaveni« razišli, oti* šavši prije toga pred čehoslovački konsulat, gdje su klicali bratskom čehoslovačkom narodu. Unska pruga. Kroz kratko vrije* me ima da se raspiše i izda gradnja još preostalog dijela ličke pruge od Gračaca do dalmatinske granice kod Pribudića u duljini od 42 km. U tom odsjeku nalazi se stanica Zrmanja, koja je već bila izgrade* na kao obična lokalna stanica. Sada je izdan nalog građavnoj sekciji u Gračacu, da za novi predstojeći raspis radnje preudesi projekat sta* niče Zrmanja na način, da ista bu* de izgrađena kao priključna stani* ca i za Unsku prugu, koja bi se tu morala sastati sa ličkom prugom. Izgleda dakle, da postoji ozbiljna namjera, da se u dogledno vrijeme izgradi i Unska pruga. Slijedećih dana doći će jedan inspektor Mini* starstva Saobraćaja« da inspicira radnje trasiranja Unske pruge. Prihodi od taksa i prodaje bi­ ljega iznosili su u septembru ov. god. 21,841.528 07 D naprama 9,888.449-86 । Muftića prof. šer. sud. škole u Sa? rajevu razriješila je na vlastitu mol* bu od službe. Husniju Skokića pri* slušnika okr. suda u Tuzli premje? stila jc kot sudu u Zvorniku. Društvo islamske omladine »Mir* za« u Konjicu priređuje u subotu 5. novembra 1921. zabavu s vrlo lije? pim i biranim programom (među ostalim i Bašagića »Abdulah*paša«), Prihod ove zabave namijenjen je gradnji društvenoga doma. Dobro* voljne priloge sa strane prima dru* j štvo »Mirza«. Popravak džamija uz vrlo umje? rene cijene izvodi Omeraga Alija* gić iz Konjica, pa ga najtoplije prc* poručujemo svima našim vekufsko* mearifskim odborima i mutevelija* ma. Sprečavanje epldemljskih bolesti. 1 j ' I i i | i j I ! I l U Ministarstvu Narognog Zdravlja radi se na obrazovanju raznih sanitetskih komisija za sprečavanje epidemijskih bolesti, koje su uhvatile silnog maha u zemlji. Nova telefonska Unija. Ministarstvo pošta i telegrafa odlučilo je, da od 1. novembra uspostavi još jediu telefonsku liniju sa Sarajevom, i da izvrši izmjenu žica na istoj liniji. Seljačke komore. Ministarstvo poljoprivrede i voda izradilo je u* redbu o osnivanju seljačkih komo* ra. L ovim će komorama biti sami zastupnici zemljoradnika, gospoda* ra i poljoprivrednika, pa će im se uvijek slati na mišljenje svaki za* kon, koji se tiče zemljoradnika i poljoprivrede, prije nego dođe u Narodnu Skupštinu i tamo se u* svoji. Povišenje faksa. U Ministarstvu pošta i telegrafa radi se na pojedi* načnom povišenju poštansko?tele* grafskih taksa od 1. januara iduće godine. Za olakšanje državnog budžeta. U ministarstvu narodnog zdravlja radi se pravilnik, po kome će se sve državne banje davati u koncesiju privatnim poduzećima, čime će se znatno olakšati teret istog ministar? stva. Prijem vagona. Do sada smo pri­ mili od Njemačke na ime reparacije 800 vagona: ostalo ;e da se primi još 5—600 vagona. Iz našeg požarišta. Repertoar narodnog Pozorlšta od 31 okt. do 6. nov. Ponedjeljak 31. okt. Pozorište zatvoreno. Utorak, 1. nov.: Joza ivakić, Inoče; drama u 3 čina. Srijeda; Arcibašev, Ljubomora (prva repriza, u pretplati.) Četvrtak; Vojnović, Ekvinocij, drama u 4 čina (izvan pretplate). Petak, Molier, Uobra­ ženi bolesnik. Popodnevna predstava za đake. Subota, 5. novembra; Andrejev: Dani našeg života. Nedelja, 6. novembra: Kočić, Jazavac pred sudom: Čehov, Medved: Trifković:Školski nad­ zornik: Popodnevna predstava sa sni­ ženim cijenama. Vojnović, F.kvinocij. Večernja predstava izvan pretplate. Trešeljak. w ... a još je bolje poanato, da u Sarajevu ima i lijepi broj Srba kato!ika“: ave sarajev­ ske kobasice. X Kao naročiti izvjestitelj „Naše Pravde" odlaaim na konferencije hrvatskog bloka, pa etoga obnetavljam ir.laženje do daljnje odredbe. Čelić. < udim но, da se Karlo nije obratio ua me, da posrednjem kod madžarsko vlade. Ta njemu su bar poznati moji odnošaji prema njoj. Šerif. �Број 353 Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA" Страна 4 Strana | Ulični, štakori, stjenke i žohari Umnoga Smeli ef. bukvice prodavače se razne knjiga (ćitabi) na 4. novembra u petak u 8 sati p. p. u Rij a set Ilmiji. MUSLIMANI, OSNIVAJTE ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE, jer je jedini spas našeg težaka u zae drugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kub turnog sela nema ni bogate ni kub turne varoši, a ni države. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplab no: »Središnji savez j u g slavenskih seljačkih z as druga u osnutku u S a r a j es v u«. * i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 12’—, za štakore K 16’—, za žohare ruse i Švabe posebno | jake vrsti K 25’—. Osobito jaka tinkI tura za stjenice K 15’—. Za moljce po : K 10 i 20, prašak za buhe po K 10'— ! i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na i glavi K 5’— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5'— i 12'—. Prašak proti krema za elegantni svijet. • mrava K 10’— i 20'—. Dobiva se svagdje. Razašilje pouzećem Zavod za eksProizvodnja: wSlaviaw, tvornica ke- j port M. JOnker, Zagreb bn 16. mičkih proizvoda d. d. : Petrinjska ul. br. 3. 131. Zagreb, Ilica 213. i Preprodavaocima popust! Oglašujte u „Pravdi" QSi.ASIVflNJE ™ u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV zavod za cglašivanje Zagreb, Јжјзузка ul. 31. :: Telefon 65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko 40 tu- i inozemnih listova Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000'—, Ulošci preko K 25,000.000*—. Pričuve preko K4,000 000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Fabrika čarapa i pletene robe d. d., Tuzla. PROSPEKT Velika se potreba kod nas osjeća za industri- iz inozemstva uz velike carine i na štetu naše vajomf koja bi izrađivala modernim strojevima sve lute uvažati. Ovi su nas razlozi ponukali, da u vrs2^ čarapa i pletene robe, kako ih potrošačka Tuzli osnujemo fabriku čarapa i pletene robe. publika traži. Pošto ovaka industrija u našoj kraFirma će društva glasiti: Ijevini još ne postoji, moramo svu navedenu robu „Fabrika čarapa i pletene robe d. d. u Tuzli a baviće se mašinskom produkcijom navedene od nominalne nAtninainu vrijednosti vriiodnnc« akcije, te nna svaku akrobe, kao i poslovima, koji su potrebni za izradu Ičiju po 5 dinara u ime troška osnivanja. Ostatak i prodaju iste. dioničke glavnice uplatiće se prema potrebi dru­ Trajanje društva je neodređeno. Osnovna glav­ štva a na poziv upravnog odbora. nica iznosi 1,5oo.ooo*— dinara, koja je razdije­ Utemeljači pridržavaju pravo, da imenuju prvi ljena na 15.000 akcija po 100 dinara nominale. upravni odbor na tri godine dana. Dionice će se izdati u komadima od 1, 10 i 25 Na temelju ovoga prospekta pozivaju se svi dionica, a glasiće na donosioca. interesenti na upisivanje akcija ovog poduzeća. Prigodom upisa dionica imade se uplatiti 3O°jo Upis se obavlja kod: Podružnice Hrvatske centralne banke, Tuzla \ i‘ B. v, Samac. Podružnice Muslimanske centralne banke, Tuzla. Srpskog kreditnog zavoda, Tuzla, i Židovske trgovačke i obrtne banke, d. d., Tuzla. Zadnji rok za upisivanje dionica određuje se ćene iznose. Ako akcije budu prepisane, onda upravni odbor odlučuje, koje će se akcije otpisati. danom 30. novembra 1921. Upisi dionica primaju se na arku prospekta. Za otpisane akcije vraćaju se uplaćeni novci bez Utemeljači izdavaju provizorne potvrde na upla- kamata uz povratak privremene potvrde. Tuzla, dne 21. novembra 1921. Osnivači: Josef Alkalay, bankarska radnja, Sarajevo; Avram Finci, trgovac, Bijeljina; Todor Jakšić, krojač, Tuzla; Mujaga Kučukalić, trgovac, Gračanica; dr. Ljubo PeleS, advokat, Tuzla; David L. Pesach, trgovac, Derventa; Milan Popić, trgovac, Tuzla; Jovo Tadić, trgovac, Tuzla; Matias Boskovitz. trgovac, Tuzla; Ćazimbeg Gradaščević, veleposjednik, Tuzla; Risto J. Jovanović, trgovac, Tuzla; Kadraga Kunosić, trgovac, Tuzla; Ivica Pervan, zlatar, Tuzla; Josef L. Pesach, trgo­ vac, Tuzla. Milan R. Pupić, trgovac, Sarajevo; Gjorgjo Vidaković, trgovac, gradonačelnik, Zvornik; Rudolf Breiner, trgo­ vac, Tuzla: Dr. Viktor Jankievicz, advokat, Tuzla; Dr. Bahrija Kadić, advokat, Tuzla; Aleksander Opperman, trgovac, Sarajevo: Braća Pranjić, trgovci, Tuzla; Jovo Petrović, knjižar, Tuzla; Ranko Rankić, trgovac, Zvornik; H. Wiesler i sinovi, trgovci, Tuzla; Židovska trgovačka i obrtna bankad. d. Tuzla. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić, Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D, i A, Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f89078b5b9457d6183b72e0590cb969b.pdf c4cb2178097a07ec9306bd6aeb713cc0 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun post. Štedionice 1119 Broj 116 (354) Sarajevo, četvrtak 3. novembra 1921. (28. Safera 1340.) Godina IH. predviđati, ali mi je čudno u toli? , sliti, da ste Vi kakva ličnost, da ko, zašto se Bijesu najprije pomogli 1 se o vama piše. Znajte qvo: Da ja oni, koji su ostali bez igdje išta i I znam samo istinu tvrditi, pa kada ; oni, koji su puno više stradali od bi moj otac dobio nepravedno 3 ba? S mnogo nestrpljenja iščekivane Kolikogod izgledao ovaj fakat su konferencije hrvatskog bloka, neznatnim, on ipak znači vrlo mno? Vučkovića. Uzmimo primjer: Jovan rake, ja bih protiv toga ustao. Za moje ponašanje od 1914. do jer se je htjelo pozitivno znati, ka? go i mi se opravdano nadamo, da Tupanjac, Blagoje Albijanić, Dukikove če zaključke stvoriti taj blok, će taj fakat moći poslužiti kao ba? ca Trklju i dr., kakvu zaslugu ovi kapitulacije Austrije ja se nikakva koji reprezentira cijeli hrvatski na? za za konačni sporazum između je? ljudi imaju i koliko su doprinijeli suda ne bojim. Gosp. Vladimir našoj mladoj državi. Pa šta su do? Merćep, Rade Džomba, Nikola Mi? rod. dnokrvne braće Srba i Hrvata. bili? Ništa- Svaki patriota, koii io? lićević, Luka Stijačić, upr- školski, U prošli petak je održana sjed? izvještaja o zaključci? le ima čovječanskog osjećaia ne ova gospoda kao i drugi čestiti gra? nica narodnih poslanika hrvatske maSlužbenog vijećanja —- kako rekosmo — traži dam u se plati za ono, na što dani i seljaci, koji mc poznaju, oni seljačke republikanske stranke, ko? nemamo, ali iz saopćenja predsied? ga patriotizam veže. Neću ponov? mogu reći o meni. A držim, samo joj su prisustvovali i narodni po? ništva Hrv. rep. selj. stranke raža? no da navodim silnu sirotinju, koja čestito. Ja sam zbog zauzimanja za slanici ostalih stranaka Hrvatsko? bire se, da je prihvaćena politička se i danas potuca od nemila do ne? sirotinju od austrijskih vlasti i u ga bloka. U subotu i u nedjelju pri? koja ima četiri tačke draga. Tomi Vučkoviću ne može ni? vojsku bio tjeran. Da sam ma kome je i poslije podne održana je sjedni? deklaracija, ovog sadržaja: ko osporiti, da nije bio dobrovoljac kakvu štetu učinio, gola je laž. Ma ca Vijeća hrvatske zajednice. Isto U prvoj se zaključkom hrv. drž. ali čudno je, da za svoj patrioti? promislite se gosp. Vučkoviću, pro? je tako u subotu i nedjelju prije podne održana sjednica glavnoga sabora od 29- oktobra 1918. (progla? zam traži platu. Još je čudnije, kad mislite se, ako imate imalo čovje? šta ste napisali! Nemojte ba? odbora HRSS., a u nedjelju prije šenjc hrv. suverene države i preki? ima puno siromašnih, potrebnih i štva, rake u ovo upletati, pa onda o meni podne sjednica glavnoga odbora nuće svake veze s Austrijom i U? zaslužnih dobrovoljaca, taoca, in? recite. Recite, ali samo istinu! garskom) rezultat glasovanja od i tcmiraca, da im se pomogne, pa im Hrvatske stranke prava. U nedjelju Da mi moj posao dozvoljava ili 28. novembra 1920. na teritoriju se ne pomaže. Pa kakvu razliku od 12 sati do 2 sata po podne odr? da imam ma kakvagod posla u Bi? žan je u velikoj dvorani hrvatskoga Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i ' pravi gosp. Vučković? U broju 221 »Srpske Riječi« od I leći, došao bih (jer Vi velite da ne Sokola zajednički sastanak glavno? svim kasnijim zaključcima hrv. rep. zast. većine ukinulo svako pravo 29. oktobra o. g. pod »Priposlano« . smijem) i došao bih u Vašu radnju, ga odbora HRSS, Vijeća HZ. i gla? dinastije Habsburg-Lothringen na hr­ izašao je odgovor muslimanskoj da jedan drugom u oči pogledamo. vnoga odbora HSP. Ali čim prvu priliku uhvatim, eto vatsko prijestolje. Ta se točka za ­ »Pravdi« potpisan po Tomi Vučko­ Iz izvještaja, koje donose zagre? me, da se potanko kao ljudi poraz? bačke novine, ne može se razabrati, vršava izjavom da »Beogradska vla? viću u kojem se ja (Halija?) sa govorimo. Hamzagom Selimovićem i Derviša? da ne će valjda smetati, da se na? kakovi su sve zaključci stvoreni u Nek Vama vlasti daju i 10 bara? pogledu držanja hrvatskoga bloka- rodni zastupnici izabrani na terito? gom Kapičićem drsko napadamo. ka, ali ja opet kažem: »Nije pravo, riju Hrv., Slav. i Dalm. sastanu kao Ne bih umočio pera u mastilo, da šta više ne zna se ni to, da li će niti ste Vi toliko potrebni prema poslanici toga bloka sudjelovati u hrv. državni sabor u svrhu, da odgovaram na one izmišljene lažne drugim!« podvale Toma Večkovića, jer se ja HabsBurgovce i formalno svrgnu narlamentarnom radi«. Što se tiče, da sam ja govorio za ^tinjviio nikoga 'hv bojim, a još što se može pozitivno utvrditi, da s hrvatskog prustol/a. 1914. g.: »Valaj ćemo se sad napro? manje dajem važnost onim tvrdnja? Druga deklaracija govori o da? je blok konačno stvoren, te da će kada do danas samo od Toma birar vlahinja« jest, kako sam i pri? u svima pitanjima i akcijama je? našnjem neodrživom sistemu, gdje ma, je rekao, izmišljotina, drska podva? Vučkovića onakog nešto čuh? Ali dinstveno istupati. Kolikogod to ne se više ne vlada niti iz krnje skup? radi šire javnosti moram u obranu Ia, a lična je mržnja zbog 3 barake. znači puno, ipak je jedan velik ko? štinc niti iz zakonodavnog odbora svoje časti da rečem, da sve u bro? Ja kako znam svoj ponos i ugled rak učinjen naprijed. Bar se zna to? niti iz krnjavog ministarskog vije? ju 221 »Srpske Riječi« od 29. okt. čuvati, znajte da znam još više i liko, s kime se ima posla i ko stoji ća, nego jednostavno iz ministar? o. g pod »Priposlano«, a potpisano drugihstva policije. za hrvatskim blokom. Kad ste Vi došli sa solunskog po Tomu A. Vučkoviću, što se tiče Nit to zasijedanje ima i drugih fronta, nijeste mogli nikom ništa u? U trećoj se točki ističe stvaranje mene a sigurno i Hamzage Selimo? uspjeha, koji su od velike važnosti. činiti niti prigovariti, jer u bileć? hrv- narodnog bloka kao izgradnja vica i Dervišage Kapičića, gola je Na njima je jasno utvrđeno, da su sveukupno hrvatske politike i kultu? izmišljena laž. kom kotaru nije niti jedan Srbin sve klevete protiv Radića i njegove re na osnovu jasno izražene volje stradao zbog muslimana. Sto se tvrdi da ja ne smijem doći partije o vezama s Karlom Habz? hrvatskog naroda u duhu i hrvat? u Bileću, jest jedna ordinarna laž. Mislite, da sam ja posve otišao burgom puka izmišljotina. Hrv. ske povijesti i današnjih hrvatskih Kad su nesnošljive prilike vladale u iz Bileće. Varate se. To je moja ro? rep. selj. stranka na usta svoga narodnih potreba i težnja. đena gruda i svaku njoj kao i nje­ Bileći, kad su ljudi ubijani, pljačka? predsjednika jasno je i bistro to ni, ia sam bio u Bileći. Ja sam bio noj sirotinji bez razlike vjere uči? Četvrta točka naglašuje, da je naglasilau Bileći sve do 876. o. g. Od sloma njenu nepravdu, koliko mogu zastu? Mora se naročito istaći i druga : »jedini sigurni korak k trajnomu i Austrije do danas niko mi nije niti pa ću, pa makar koga se ticala. jedna činjenica. Sve one tvrdnje, ' pravednomu sporazumu hrvatsko? prigovorio- da sam ma kome što u? Da sam kakvo pronevjerenje u? da Radić i Hrv. Zajednica mrze Sr? | ga naroda s narodom srpskim i slo? činio. Pa i Vi, gosparu Vučkoviću, činio mojoj miloj Islamskoj čitao? be i da neće da imaju sa srpskim di? venskim sastanak svih narodnih za? srdite se na mene, što sam iznio nici u Bileći. tu tvrdnju najbolje o? jelom naroda ništa zajedničkog, stupnika izabranih na teritoriju istinu i htjeli bi ste u javnosti da me bara saziv izvanredne glavne skup? potpuno su oborene. To su pred? Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u ocnite, ali Vam ne pali. štine, obdržavane nakon mog od? stavnici hrvatskog naroda naročito hrvatski sabor«. Ma ja sam se s Vama družio kao ■ laska, 17./6. o. g. (a ja sam otišao naglasili, a i g. dr. Momčilo Ivanić, Ovaj čas mi ne možemo ništa re? malo kojim bilećaninom sve do ! 8J6. o. g.), na kojoj sam jednogla? koji je kao drug g. Protića došao na ći o deklaraciji, kao ni o cijelom moga odlaska iz Bileće (876- o. g.), sno izabran počasnim članom, a te konferencije, o tome se je uvje? zasiiedanju hrvatskog bloka, dok pa nikada mi Vi nijeste ma šta pri? po svoj prilici, kako sam informi? ne dobijemo detaljnije izvještaje. rio. govorili, jer nijeste imali šta? Pa ran, da ste i Vi kao član dali za me mislte, da se ja na Vas srdim radi svoj glas. Ovo dajem radi javnosti, a ko je onakvog pisanja, a ne, jer znam, a ! i svi bilećani znaju, da je to sve pročitao Vaše »Priposlano«. vidio je Vašu naobrazbu kao i Vašu sli? radi 3 barake. Onakve izraze nije? sam naučio da upotrebljavam kao ku, a ia poznavajući Vaš mentalitet, Vučkoviću, dovikujem vam: nek Ja sam u br. 110. »Pravde« napi? sam članku istakao, da se za siroti? Vi, jer mi to moj ponos, moj odgoj gosp. Vam bude na čast! sao članak s namjerom, da prika? nju slabo ko brine. Povod pisanju ne dozvoljvaju. Pa mislite Vi, da Alija Hadžić. dala mi je. vijest, da je gosp. Tomo sam ja uperio onaj članak protiv žem pozvatim, kakve prilike vla? daju sada u Bileći i bijedno stanje Vučković dobio 3 barake iz vojnog Vas? A, varate se. Ja sam onaj čla? , sirotinje bez razlike vjere, koja je logora u Bileći. Nije mi toliko čud? nak uperio protiv nadležnih, a Vas I za vrijeme rata stradala. U tome no bilo, jer sam to mogao i prije sam uzeo za primjer. Nemojte mi? i Vijećanje hrvatskog bloka. Ustuk na podvale. ŠIRITE „PRAVDU4. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilamo siguran zavod. Dionižka glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute 1 vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Zli | �Strana 2 Стпана „ПРАВДА* — „PRAVDA* Islam i njegova budućnost. biva neprestano na terenu, hvala su»Obzor« od 27./X. broj 292 donosi slijedeći članak: j periornom društvenom položaju Arapa, koji ga ispovijedaju, i njihovoj škol­ Islam poslije rata. skoj obuci. Od četiri milijuna stanov­ Ugovori u Parizu i Sevresu priznali nika otoka Sumatre, 3 i po su musli­ su protektorat Velike Britanije nad mani. Islam doniješe onamo, počam Egiptom. Godinu dana je prije engle- od XIV. stoljeća, arapski trgovci. No sko-perzijska nagodba od 9. aprila ; najbrža je ekspanzija u Kini, usprkos 1919. predala Engleskoj upravu per­ toga, što vlada brani javnu propa­ zijske voiske i financija. Islam je da­ gandu. kle došao pod kuratelu zapadnoevrop­ Raznoliki i mnogobrojni uzroci toga skih naroda. Hoće li to podjarmljenje j pokreta su vjerski, socijalni i politički. muslimanskog svijeta ostati trajno? | Vjera i disciplina, što je određuje Is­ Britska vlada se je izjavila spremnom i lam, često ostaju nepoznate novim pod izvjesnim uvjetima odustati od ј vjernicima. Dovoljno je, da pristanu svog mladog protektorata nad Egip- ; na priznavanje jedinstvenoga Boga. tom. Perzija ne priznaje konvenciju Bitno je u njihovom ispovijedanju pri­ od 1919., a Sevreski ugovor čeka još ' stajanje uz islamsku zajednicu i sve­ na ratifikaciju saveznika, te se može čano izjavljena namjera živjeti u je­ predviđeti, da će biti dobrano izmijedinstvu težnje sa svim njezinim čla­ njen. Energičan istup angorske vlade novima. s druge strane dovelo je do evakua- ; Islam je jedna organizovana sila, čije Male Azije, zaposjednute po fran­ s kojom treba računati i na koju se cuskim ili grčkim četama. Izgleda da­ može osloniti: muslimani su većinom kle, da će Turska zadržati dobar dio obrazovaniji, te imadu viši društveni onoga, što joj je oteto. položaj od ostalih urođenika. Oni se Postoji također ozbiljna bojazan, da upotrebljavajuu nižim kolonijalnim služ­ se nacionalistički pokret neće ograni­ bama i oni vazda favoriziraju svoje čiti samo na Perziju, Tursku i Egipat. suvjernike. Škole su njihove valjane, Zadnjih dvadeset godina muslimanski a njihov Koran je izgrađen pravni si­ se je mentalitet promijenio pod upli­ stem, daleko bolji od lokalnih običaj­ vom evropske civilizacije. Nacionali­ nih prava. Iz svega toga rezultira ve­ stička ideja pokazala se i u Afgani­ liki prestiž islamske vjeroispovijesti, stanu i u Indiji, gdje je izazvala ve­ te inovjernici vole prelaziti na nj, već like nerede. Njezini predstavnici traže za to, da se okoriste njegovim ugled­ ili potpunu neovisnost ili barem široku nim položajem. autonomiju, a u tome ih podupiru i pristaše drugih vjeroispovijesti. To. Promjena u običajima. — Ideja dakle više nije religiozni, sektarski i čuvstvo domoviue. — Ideja pokret, nego nacionalni, manifestacija narodnosti. stremljenja pripadnika iste rase. Izmjena uredaba dovela je i do iz­ mjene običaja. Tkogod ima prava na­ Islamski problem. zivati se efendi, odijeva se i stanuje Islam je u isti mah jedna vjera i po evropski. Vjerske odredbe obzirom jedno društvo, ili bolje: to je jedno na hranu sve više padaju u zaborav. društvo stvoreno i uređeno pomoću Još više nego položaj muškaraca, propreciznih nepromjenjivih pravila, sa­ mjenio se položaj žena, u isti mah kad držanih u objavljenoj doktrini, čije se je promjenio i njihov mentalitet dogme i zakone treba da uzdržaje i Pod uplivom nove nastave mlade dje­ propagira. Za razliku od kršćanstva, vojke, čak i siromašne, postale su si čije zakonsko pravo nije za pravo jedno svijesne svojih prava i dužnosti. Odnos pravo, to jest skup pozitivnih prak­ između supruga te roditelja i djece tičnih pravila, obvezanih za sve i bez razvijao se istom brzinom kao i^soc. iznimke (osim što se tiče sastave i sredina. Od patrijarhalne koncepcije rastave braka). Islam se ne zatvara u braka i obitelji preostalo je tek neko­ nadzemaljsku sferu duhovnog života; liko forma pristojnosti. Štampa arap­ on ne dijeli, poput kršćanskih religija, ska, turska i perzijska bila je glavni bratske obvezatne zapovjedi od broj­ pokretač evropskih ideja. Prve musli­ nih i promjenljivih naredaba, što ih manske novine niknule su pred neko izdaju svjetovni zakonodavci. Islam stotinu godina, po uzoru evropskih. nastoii potanko urediti svaku eksiDugo stacijoniran njihov broj zadnji stenciju, izbliza upravljati umove četvrt vijeka neprestano raste. U Egiptu volju vjernika, jednom riječi: udešadva ili tri dnevnika rivališu ozbiljnoš­ vati i zadržati ljudstvo prema božan­ ću uređivanja sa velikim evropskim skoj os novi. žurnalima. Bašlrenje Islama.— Njegovi uzroci. Zakon od 19. siječnja 1869. daje je­ Muslimanska vjera još uvijek stvara dnaka prava svim podanicima otoman- i proselite. Broj vjernika prema statisti­ skoga carstva i tu je zametak nacijo- 1 kama, 175 do 250 milijuna, svakim nalne ideje. Prije smatrani su svi mu­ se danom povećava. U Abesiniji do­ slimani podanicima turskoga cara. Po PODLISTAK. Profanisani ćurs(Odgovor „Domovini" na članak „Naši vazovi* u br. 60.) Piše: Chamerani, Posavina. (Nastavak). Sada je pitanje: je li se zaletio i prevario ili ne onaj sposobniji i kub tumiji, koji čak u javnosti napa« da i osuđuje stručno pre­ davanje (vaz) hladnog i razbori* I tog specijaliste, a da na tom preda* vanju nije ni bio, nego je o njem čuo od treće ili koje daljne osobe iz mase, ili poluinteligencije. a mož* da i od nadriinteligencijc, koja mi* sli, da sve zna, sve shvaća i ražu* mije, pa po tom smjesta kritikuje i raspravlja o svemu, što »čuje«, a da često puta ne zna ni prave teme, i o kojoj se govori ili bar suštine nje* I ne. Kao primjer za ovo navesću je* ' dan vlastiti doživljaj. Bilo je to po* davno, kad su se islamski moralni propisi mnogo više štovali, kad nije j bilo golih vratova sa kratkom pe* I čom do pola brade, golih i polugo* i lih ruku do iza lak tova, zaćalasenih nogu do pod koljena sa prozirnim 1 čarapama, kad nije bilo raznih ко* | stima i kratkih žarova i ispod njih ' puštene kose i pletenica, kad nijesu I ■ sposobniji« i »kulturniji« »dragi« i Mostovi« mamili i izvodili na noć« ’ nja skitanja po kojekakvim meva* zi*ittuhemu svojih »kona«, »dragih« i »dostova«, kada nije bilo kojeka* kvih »rendez*vous«*a, kada nije bi* lo ni takvih teferić*vašera i izleta po periferiji, u koje se morala i po* : lici ja miješati, pa ih — i zabraniti, kada nijesu muslimanke vođene u »kafane« i javne lokale, kada nije | bilo scena »A p. m.«, kada nijesu plaćane alimentacije (i od oženje* 1 nih »sposobnijih« i »kulturnijih« muslimana) za nezakonitu djecu, kad i iznimno pokvarene nijesu još . u jaciju u čoporima Vrištale po ke* . ju, kada nije bilo ilidžanskog šizari* | naša, kada nijesu i pokvarene ne* j muslimanke znale reći: ».... noste i đavo, nijesam ja pokvarena Turki* ! nja!«, i t. d.; u kratko: kad nije bilo ni 1% današnjih sramota, koje nam i na čist obraz naprtiše mnogi »spo* , sobniji« i »kulturniji« mukallidi* majmuni, kojim, kada se sa ćursa djela žigošu, oni svjesno, a njihovi ■ zaštitnici svjesno ili nesvjesno, di* I zu svom snagom kakotnjaka huku ; i halabuku, da zabašure te svoje i | slične »kulturne« čine, proglašuju i ćurs profanisanim i još vele, da gu* bc vjeru u »čistu« religiju — u Isti* nu? Po njihovom »sposobnijem« i »kulturnijem« »zdravom razumu« ne bi smjeli »papagaji« i »u vreći zavezani« o tom govoriti sa onog ćursa, kome je zadaća u prvom re* du def*i mefasid (suzbijati zlo), a u drugom džebi menafi (navoditi na spomenutom zakonu razlikuju se građanski pripadnici turskoga car­ stva od vjerskih podanika kalifovih. Time nastaje i razlika među strancima i suplemenjacima, počinje se javljati patriotska svijest. To Čuvstvo bilo je vrlo dugo pre­ kriveno kod muslimana čuvstvom pri­ padnosti islamskom društvu, koje je u njihovim očima tvorilo jedan narod, za sada rascjepkan, ali kome je suđeno da se prije ili poslije sjedine pod kalifovim suverenitetom, te čuvstvom nadmoćnosti nad nevjernicima zemljacima, grupisanim u autonomne zajednice, od kojih su ih dijelili osim vjere, načina života, zakonodavstvo i uredbe i šta više i jezik. Oni su stvorili ili bolje izveli ideju domovine videći njenu realizaciju na zapadu. U Turskoj, Egiptu, britanskoj Indiji, da se je razvila i učvrstila s po­ stepenom sekularizacijom vlade, uprave i zakona te s nestajanjem razlika, što su dijelile običaje, navika i pravni po­ ložaj, članova raznih vjerskih zajednica. Ona može inspirovati dvije različite tendencije, koje smjeraju, jedna na ne­ zavisnost zemlje, oslobođenje od uplitanja i kontrole evropske države, kako to teže egipatski nacionaliste, druga tendencija traži uživanje sviju građan­ skih prava. To je ambicija Alžirana, Tunižana i Indijanaca. Slom preostatka turskog carstva uklo­ nio je zadnju zapreku, Što je priječila napredak nacionalne ideje kod musli­ mana. Tako dugo, dok je Turska bila bar prividno velevlast, oni su se mogli nadati povratku »savršenog kalifata«, zlatnoga doba, kad su svi vjernici ži­ vjeli sjedinjeni pod četiri prva naslje­ dnika prorokova. Abdul Hamid nastojao je privući sve vjernike svim sredstvima. Diljem mu­ slimanskoga svijeta otvarao je turske konzulate, a naročito, učinio je Meku žarištem i svetim gradom islamizma. Mladoturci nastavili su tu politiku, oduzevši joj vjersko značenje; pod imenom »panturcizma« nekoji su pu­ bliciste tražili, da svi muslimani odbace svoj jezik u korist turskoga. Te ideje doživjele su dakako slom, jer su naišle na otpor drugih narodnosti, i to je bio jedan od glavnih, uzroka balkanskoga rata. Broj 354 Snoi Dekadensa arhitekture i dekorativ­ nih umj’etnosti bila je manje nagla i potpuna. Mladi spomenici, muzeji, škole, palače, češme, zamišljeni i izvedeni po domaćim graditeljima i radnicima vri­ jedni su pažnje bogatstvom ornamen­ tika i finesom detalja. Ali upliv evrop­ skih moda i manira vidi se već i na tom polju. * Kako se dakle vidi, tako nagli raz­ vitak nije proizveo samo dobro. Ako je sreća, da je Islam prestao absorbirati čitavu egzistenciju svojih vjernika te se ograničio sve na to, da im daje vjeru i moral, s druge strane može se žaliti propadanje jedne civilizacije, koja je iz njega nastala i čija obnova bi obogatila čovječanstvo. Potpuna evropeizacija muslimanskih nacija nije dakle poželjna. Popraviti položaj Žena, koje su dosada suviše tretirane kao sluški­ nje, nastojati da postanu ravnopravne muškarcima, to treba željeti u interesu muslimanske kulture. Najuspešnije sred­ stvo, da se to postigne jest: organizovati kućanske škole, klinike, dispenzere i obrazovne tečaje, gđe bi se učile elementarnoj higijeni i kućanstvu. Iz svega toga proizlazi, da islamska vjera, koja je pokazala izvrsnu spo­ sobnost priljubili se običajima i vje­ rovanjima naroda, kod kojih se udomaćuje, sve to manje uređuje profani život vjernika i nastoji omeđiti se u granicama njihove individualne savjesti. Muslimani odbacuju svoj način života, promjenjuju ideje čuvstva, običaje da poprime bez razlikovanja, naše navike, poprime naše potrebe, naše zakone i naše uredbe. Ukratko, oni evolviraju prema zapadnom društvu, koje će obo­ gatiti jednom ogromnom snagom još nepotpuno i nesavršeno razvijenom. Najopasniji je taj razvitak u Engleskoj, dok Francuska ne treba da se njega plaši. Francuski posjed u Africi broji 30 milijuna žitelja koji su relativno zadovoljni, naročito od kako su dobili francusko građansko pravo. Ovamo sad Francuzi upiru svoj pogled i odavle se nadaju novim poticajima za staru Francusku, koje žiteljstvo propada. Al­ žir Tunis su, kako ih je nazvao pred šezdeset godina Prevost-Paradol, »nova Francuska«, la France nouvelle. (Pevue des Deux Mondes, od 1. augusta o. g., članak »F Islam et son Avenir«). Islamska kultura i njena budućnost. Muslimanska kultura, koja je nekoć tako sjajno evala, danas je stvar proš­ losti. Pjesnici, prozni pisci, filozofi, te­ olozi koji su nekoč živjeli u Mosulu, Bagdadu, Damasku, Kairu, na Siciliji, Španjolskoj, već davno nisu imali nasjednika; suviše, danas već ima malo učenih ljudi osim ulema, koji bi bili u stanju oc’jeniti i razumjeti islamsku kulturu. Ali za to su brojni među nji­ ma, koji govore dobro francuski, stoje »au courant« sviju noviteta francuske literature, a gotovo sasvim ignoriraju klasični arapski jezik. dobro), koji su jedno s drugim naj* | tješnje vezani. — Jadne li istine i | religije, koju bi ovaki dobroželite* j lji »reformirali« i povratili ugled ' profanisanom ćursu! Af bujurimuz, odoh podaleko, jer se jc mnogo izmijenilo naše stanje od mog doživljaja, koji hoću da na* vedem, do danas. Jedanput sam sjedio u društvu sa još tri ah baba. Medu nas dođe i pe* ti, neki beg, koji je u Carigradu svršio visoke škole. Osim našeg i turskog jezika poznavao je još do* bro perzijski i prilično arapski. Od zapadnih jezika je poznavao izvr* sno francuski i ponešto njemački. Imao je i »kulturnu« mahanu: bio je pokabast akšamlučar. Međutim dođe među nas jedan, koji »sve zna« i hoće, da se u svašto uplete. Ne prođe malo, a on »ozbiljnim« tonom reče: Nas N. N. cf. kaže na dersu, da su današnje (t. j. ondaš* nje) mlatke (nevjeste) takc, da bi svaka želila svaki drugi dan drugog čovjeka! Mi se na to zglcdasmo i zasut je­ smo. Nakon neke stanke, beg reče: »Ja to ne bih rekao, kad bi dvije oke popio!« Ja se iza begovih riječi sjetih, gdje je to bilo, jer sam i ja na tom vazu bio. Efedija je govo* rio o zuhdu (asketičkom načinu ži* vota), pa jc tom prilikom citirao I bejt iz »Pendiattara«: »Dari dun*ja čun aros. areste est — Her du rozi šuji diger ehas te est«. To je ef. vrlo Uredba o pobiranju (žetvi) priroda u 19а9. godini sa beglučkih ztratnih zem­ ljišta u Bosni i Hercegovini. Član 1. Ne dirajući do konačnog zakonskog uređenja u pitanje same sopstvenosti, vlasni su prirod gospo­ darske godine 1918./19. u Bosni i Hercegovini sa ziratnih beglučkih zem­ ljišta, koja su u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnost bez opterećenja sa kmetskim pravima, ubrati (požeti( lijepo preveo i protumačio ovako: Čuvajte se dunjaluka i njegovih prolaznih slasti, jer on jc kao ona pokvarena mlada namigu* š a, koja bi željela svaki drugi dan drugoga čovjeka .... Na to beg re* če: Pardon, onda je to sasvim dru* go. — »Svcznani« malo pocrvenje i odgovori: »To je jedno te isto!« (?) Ovaj moj doživljaj navedoh, jer mi izgleda, da je pisac članka »Naši vazovi« nepotpuno obaviješten o vazu g. Šarca. On veli na jednom mjestu: ».... kako pričaju oni, koji su prisutni bili...« Dakle sam pisac nije bio prisutan na vazu. A da je onaj, koji je njemu pričao o toni vazu ili onaj, od koga jc opet ovaj čuo, imao neke sličnosti sa onim mojim »sveznanim«, naslućujem iz riječi gosp. pisca: ».... i zaklinjao se sa ćursa..jer sam i ja čuo o tom vazu od osobe iz provincije, koja razumije i koja jc pomno pra* tila taj vaz, o kome se izražava veo* ma pohvalno, te zaklinjanje kate* gorički odbija. Provincijalac pripo* vijeda o tom vazu i šešir mes*eli o* vako: (Nastaviće se). Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA", �Бриј Ć54 Егој samo oni zemljoradnici, koji su zemlju obradili, i nema ih niko u tome sme­ tati. Izuzimaju se slučajevi, koji se spominju u čl. 8. ove Uredbe. Ne čini razlike, da li je dotični zem­ ljoradnik obradio zemlju kao raniji deložirani kmet ili kao priorac, pridržnik, prisjevnik, napoličar, ćesimlija ili zakupac, kao ni to, da li je zemlju -obradio pristankom vlasnika ili do­ zvolom vlasti. Član 2. Ako je zemljište obradio zemljoradnik, koji je kao bivši kmet ma iz kakvog razloga, bilo to i po sudskoj presudi, deložiran sa istog begluka za vrijeme od 1. januara 1912. god. dalje, ima se odnos prema vla­ sniku zemlje, privremeno do konač­ nog zakonskog uređenja, smatrati u pogledu posjeda i uživanja kao bivši kmetski odnos. Prema tome takav zemljoradnik nije dužan davati niti plaćati hak ili dio priroda. U tom slu­ čaju vlasniku pripadaju sva prava kao kod razriješenih kmetskih odnosa i može ta svoja prava potraživati od države po raspisu o popisu dužnoga haka, odnosnu privremene rente. Član 3. U ostalim slučajevima zem­ ljoradnik je dužan, ne dirajući time nikako u definitivno zakonsko riješenje o dotičnom posjedu i načinu nje­ gova obrađivanja, dati vlasniku nak­ nadu u prirodu ili novcu, po utana­ čenoj pogodbi ili prema mesnim obi­ čajima. U tom je pravcu u prvom redu mje.rodavan sporazum samih stranaka. Član 4. Ne dođe li do sporazuma stra­ naka, imade posredovati seoska agrarna komisija od tri lica. Ovu sačinjavaju za stanovito seosko područje kao čla­ novi po jedan izabrani zastupnik malih zemljoradnika i jedan zastupnik vlas­ nika (aga), a predstojnik kotarskog ureda odnosno njegov zamjenik kao predsjednik. Pomenutim zastupnicima malih zemljoradnika i vlasnika (aga) bira se po jedan zamjenik. Područje rada takovih komisija određjuje kotar­ ski ured prema prilikama saobraćaja i postojećih upravnih područja. Seoska agrarna komisija pokušaće opet u prvom redu sve, da između stranaka dođe do pogodbe, ako je to ikako moguće. Član 5. Ne uspije li nagodba niti posredovanjem seoske agrarne komisije, izdaće, nakon saslušanja obih stranaka i agrane komisije, predstojnik kotar­ skog ureda, kao povjerenik ministra za agranu reformu, vlasniku o nak­ nadi pismenu odluku, uvažujući sve pravedne obzire i mjesne običaje. Protiv takve odluke može se neza­ dovoljna stranka žaliti putem nadlež­ nog kotarskog ureda u roku od 8 dana od dana prijema odluke uredu za agrarnu reformu u Sarajevu. Rešenje ovoga Ureda jest konačno. No ako se radi o zahtjevima za nak­ nadu, koji prenašaju iznos od jedne hiljade kruna, može se nezadovoljna stranka žaliti i protiv ovoga riješenja istim putem i u istom roku Ministru za Agrarnu Reformu, koji onda spor riješava konačno. Član 6. Ako se u dotičnom slučaju radi o odnosu priorca, pridržnika, prisjevnika ili napoličara, a zemljoradnik se posluži pravom, da po §15. alineje druge »Prethodnih Odredaba za pri­ premu agrarne reforme« od 25. febru­ ara 1919. god. zatraži, saobrazno kao kod zakupa velikih posjeda, reviziju zakupnine, imade predstojnik kotar­ skog ureda kao povjerenik za agrarnu reformu, bez obzira na veličinu posjeda izreći odluku, o kojoj je govor u pred­ njem članu, u pravcu te revizije. Njom će izmijeniti naknadu vlasniku, ako bi mu ona inače pripadala i u dijelu priroda u naturi, u zakupninu u go­ tovu novcu. U takvim slučajevima za­ kupnina će iznositi sumu novcu, na koju će se po mogućtvu sporazumjeti same stranke. Ako to nije moguće, odrediće se ona, nakon saslušanja se­ oske agrarne komisije, odlukom, na osnovu desetinskog paušala i kvote utanačenog ili u mjestu običajnog po­ davanja u prirodi. Osim toga dužan je zemljoradnik platiti i desetinski porezni paušal i sve druge javne daž­ bine, koje otpadaju na dotično zem­ ljište. Proti takvih odluka ima mjesta žal­ bama po prednjem članu. Član 7. Po naređenjima prednjeg člana postupiće predstojnik kotarskog ureda kao povjerenik za agrarnu re­ „ПРА«ДА* — „PRAVDA4 formu i u slučajevima, ako je zemlji­ šte bilo izdano od strane vlasti zem­ ljoradniku u obični privremeni zakup od zemalja velikih posjeda uz nak­ nadno ustanovljenje zakupnine u smi­ slu § 14. »Prethodnih Odredaba* od 25. februara 1919. god. Član 8. Ako je zemljoradnik poslije 27. februara 1919. god. (dana obnarodovanja »Prethodnih Odredaba«) ušao . u posjed zemlje otimanjem ili je ze­ mlju samovlasno dijelio ili je pljačkao tuđe posjede, pa je zbog kojeg od ovakvih djela pravomoćno osuđen (§ 23. »Prethodnih Odredaba«), imade mu i se prirod sa zemlje, koju bespravno ; drži u posjedu, oduzeti i predati vla­ sniku, pa ga valja i u buduće isklju­ čiti od blagodati agrarne reforme. U takvim slučajevima dužan je vla­ snik naknaditi zemljoradniku u obra­ đivanje uloženi rad i sjeme po odluci predstojnika kotarskog ureda. I ovaku odluku valja donijeti nakon saslušanja stranaka i agrarne komisije, a i pro­ tiv nje može se Žalbeno postupiti kao u gore navedenim slučajevima. Ako li je zemljoradnik međutim ubrao i odnio prirod, ima ga se svom strogošću pridržati, da bez odvlake pruži punu naknadu vlasniku, i to, ako je ikako moguće, u vraćenom prirodu. Član 9. Do daljeg zakonskog riješe­ nja, obustavljaju se privremeno sve parnice i izvršenja osuda, koje smijeraju na promjene u posjedovnim odno­ sima na beglučkim zemljištima, ako su one protivne gornjim naređenjima. Posjedovne promene na ostalim zemlji­ štima slobodne sopstvenosti rešavaju se po redovnim sudskim normama. Član 10. Svi podnesci stranaka uprav­ nim i sudskim vlastima po predmetima izvođenja ove uredbe oslobođeni su od plaćanja taksa (biljegovina), Član 11. Ova uredba stupa na sna­ gu od dana, kad je potpiše kralj i kad bude obnarodovana u »Službenim Novinama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca*. Provedba ove uredbe po­ vjerava se ministru finansija i ministru za agrarnu reformu, a svim vlastima nalaže se, da se nje pridržavaju i tačno je izvršuju. Hrvatskom. Pozivljemo anonimnog do­ , nedelje počela da evakuiše Eski-Šehir pisnika, da ništa ne krije, nego neka i i Afijon Kara-Hisar. Grci pale sva sela za sobom, svako kao što su to radili se javno izjavi o stvari Amerikanaca kad su se povlačili sa rijeke Sakarije. gostioničara i o slučaju sa Hašimom Rakićem, koji je bio čuvar demokratske Bombardovanje Inebola. Grčka kutije. Prijateljski upozorujemo radi­ flota je bombardovala Ineboli i obalu kalne i demokratske vođe, da su sebi Crnog mora, koju Kemalisti utvrđuju. samo svojim partijskim interesima naš­ Bombardovanjem su potpuno uništena kodili- U dopisu, koji je izašao u »Do­ utvrđenja i ometena koncentracija movini« držimo za sigurno, da smo Kemalista. po načinu pisanja, prepoznali g. Redži- | ća, jer samo on može, daše sam hvali. Završujemo, do slučaja potrebe, da otvorimo opet našu torbu, koja je tim Gotovo mjesec dana nije bilo mo­ stvarima puna. guće, da se dobiju kakove autentične vijesti o ratnim događajima u Ana­ toliji. Kemalistički generalštab znao je na zgodan način zapriječiti, da bilo kakove pojedinosti prodru u javnost. Sada je opet moguće prikazati pot­ Sporazum o ratnoj odšteti Njes puni poraz Grka i današnji položaj u mačke našoj državi. Ovih dana Kemalistanu. Turci su poraz Grka na rijeci Zapredaće se u Parizu naš spora­ zum sa Njemačkom, koji je zaJklju* kariji i njihov uzmak sve do linije čilo naše ministarstvo saobraćaja za Afium Karahisar-Seid Gazi-Eski šeher liferovanje vagona i lokomotiva, na pripravili na ovaj način: Čete, koje ime ratne odštete, koju imamo do* su na cilijskoj fronti postale slobodne, dovedene su na zapadnu frontu kao biti od Njemačke. Englesko-egipatska alijansa. Du­ rezerva glavne vojske. To su bile dvije gotrajni pregovori između engleske divizije regularne vojske i dvije pu­ kovnije milicije, ukupno nekih 25000 vlade i egipatske delegacije doveli su ljudi. Kavkaz je postavio 4 divizije do sporazuma. Formalno je protekto­ dobrovoljaca, svaku u jakosti od 3000 rat engleski dignut i Egipat stupa u ljudi. Cilicijska armija bila je postav­ alijansu s Engleskom, i to u svojstvu ljena u okolici Kome, tamo je ugro­ savezne vlasti. zila desno grčko krilo i odrezala mu Pregovori su trajali pola godine. U je uzmak kroz t. zv. Slanu pustinju. februaru je počela Milnerova komisija Ova je armija zarobila 10.000 Grka djelovati, da je u isto doba saopćeno, na uzmaku. Vojna uprava u Angori da_ je Engleska pripravna, da se odno- pojačala je armiju na fronti pozivom šaji između obiju zemalja moraju na godišta 1881. do 1888. drugoj podlozi organizirati. Pregovarači Kada je 4. sept. vođ grčke vojske, su se u glavnom složili. general Papulos, uvidio, da ni najžeš­ Engleska zahtjeva za priznanje egi­ ćim navalama ne može probiti tursku patske nezavisnosi zaključenje savez­ frontu i da su njegove čete zbog og­ nog ugovora s motivacijom, da se samo romnih gubitaka izgubile volju za bor­ tako može sigurnost veze u Sueskom bu, odlučio je, da pređe u defenzivu. kanalu i saobraćaj sa Sudanom kao i Ovaj je čas Mustafa Kemal paša isko­ zaštita života i imetka stranaca odr­ ristio, da poduzme ofenzivu. To je bilo žati. Pregovori nisu još potpuno go­ 6. sept. Grke je ova ofenziva iznena­ tovi, ali se povoljno razvijaju, tako da dila. To je bilo radi toga, što je nji­ se računa, e će još tokom ove godine hova izvidna služba posve popustila. ugovor moći stupiti na snagu. Uza sve Ovoga je puta nastala u njoj prava to će u Egiptu garanciona komisija kriza. Kada je 10. sept turska armija privremeno ostati. Ne sumnja se u prešla u generalnu navalu, bacila je ratifikaciju ugovora sa strane obiju neprijatelja na svim linijama, tako te vlada. se je on u najvećem neredu morao povući u pravcu Bejlig Kupri ostavivši u turshim rukama velik dio svoje ar­ tiljerije, municije, trena, pa čak i jednu bolnicu s ranjenicima. Na to su se Francusko-turski sporazum. G. Grci progonjeni svom brzinom povukli Franklin - Boullon,koji je potpisao fran- iza linije Eski šeher. 20. sept. nije se cusko-turski sporazum u Angori, pris­ više nijedan Grk nalazio istočno od te pio je u Pariz. Detalji ovog sporazuma linije. Turci su zarobili preko 20.000 nisu još poznati; zna se samo, da je ljudi. Ratnog su materijala, koji je ve­ Angorska narodna skupština prihvatila ćinom engleskog podrijetla, naplijenili ispravak granica od Nizibine do Dže- toliko, da mogu obilno opremiti tri ziret-lbu-Omar. nove armije Francuske će čete isprazniti Cilciiju Financijalni se položaj Turaka, koji u roku od 2 mjeseca, ali će Turska priznati pravo manjinama u tom kraju. je u prvim mjesecima ljeta bio slab, bitno poboljšao. Narod je platio po­ Halepu je osigurana trgovačka važnost carinskim mjerama. Konačno su fran- < reze i desetinu, a moskovska vlada cuski ekonomski interesi u Maloj Aziji I dala je 20 milijuna zlatnih rubalja. zaštićeni koncesijama i to“ne u obliku | Trgovina se ograničuje na najprimi­ zona. Tamo su također nastavne usta- ' tivnije forme. Seljaci sakrivaju novac.’ nove francuske, koje će se u Turskoj I papir i svaku monetu. Oni trguju samo rešpektovati pod uvjetom, da one neće 1 u zamjenu. Osim žita, kojega ima u izobilju, poskupile su sve životne na­ tjerati antitursku propagandu. mirnice, osobito uvozni artikli. Nedo­ Grčka popušta. Carigradske no- ' statak strane robe opaža se najbolje vine donose iz pouzdanog izvora, da • u šarolikoj opremi četa. Seljaci su ve­ je grčki ministar predsjednik Gunaris ćinom i u vojsci zadržali svoje nacio­ prije svoga polaska u inozemstvo od nalno odjelo. Vojna se je uprava me­ svoje vlade dobio ovlaštenje da može đutim pobrinula, da za zimu dobro staviti kao uvjet za sporazum saTurobuče vojnike. Na nalog komisije za skom: narodnu obranu morale su sve obi­ 1. Uračunavši i Izmir, grčka napu- ! telji do stanovitoga dana predati za šta sva zaposjednuta zemljišta u Ana- ' vojsku stanovit broj odijela i rublja. dolu te ih prepušta upravi turskoj, sa- I Stanovništvo se je rado odazvalo tome mo će se ugovorom uspostaviti u Iz- | pozivu. Više je pukovnija opremljeno miru jedan grčki povjerenik, koji će 1 zalihama zaplijenjenim na Kavkazu. štititi interese tamo naseljenih Grka; I Stanovništvo je moralo odstupiti voj­ 2. Granice T rakije i način njene ' sci 40 po sto svih transportnih sred­ uprave odrediće se na zajedničgoj konstava. Svaki vlasnik kola mora mje­ ferenciji; sečno osam dana raditi za vojsku. 3. Ni jedna strana nema prava na i Prije bitke na Zakariji bilo je javno potraživanje ratne ili ma kakve odštete; ! mišljenje nestalno. Pobjeda je raspo­ 4. Ako se od strane Turske prihva- | loženje posve promijenila. Gradovi i čaju ovi preduvjeti, vlade će izdati sela nude se, da dobave opremu za svojim vojnim zapovjednicima nalog, I stanovite jedinice vojske. Kemalisti da se ratne operacije zaustave. posve mirno očekuju zimsku kampanju Turski listovi na ovo vele, da je I i ako im je posve jasno, da će oružje angorska vlada na uvjete odgovorila I teško moći donijeti definitivnu odluku. sasma kratko i to: I Grci su izgubili svaku nadu u ka­ „Naprimirje bi pristala, ako Grčka kav veći novi uspjeh, s toga Turci Anadol i Trakiju odmah isprazni i pod nastoje, da njihovu vojsku demorali­ tursku upravu preda, te da plati potziraju. U Angori sigurno računaju na vunu ratnu odštetu*. revoluciju u Ateni. Za uspješnu intervenciju ili posre­ Grčka se još povlači. Prema izveštajima iz Grčkog izvora potvrđuje se dovanje velikih vlasti valjda još nije da je grčka vojska od početka ove ' došao pravi čas. Na fronti će se na­ Vojnički položaj u Anatoliji. Politički pregled. Naši dopisi. BFčho-tuFsln rat. Odgovor »Domovini«. Nije istina, da je zasluga propalog kandidata dem. stranke učitelja Osmana Redžića i nje­ govog tetka Hasanbega Ibrahimpašića, koji je mitom došao do časti opč. na­ čelnika, osnovana narodna čitaonica, nego je to zasluga onih, o čije se po­ štenje češe anonimni dopisnik »Do­ movine«. Istina je, da je osnovana Zemljo­ radnička Zadruga zaslugom anonimusa, ali koja korist, kad je samo na pa­ piru. Onaj drugi se nije osvrtao na prvoga, već je i dalje nastavio svoj ozbiljni i uljudni posao, a da šteti i omalovaŽuje prvog- U onom dopisu navodi, da je sadanji opć. načelnik Hasanbeg Ibrahimpašić pristao uz radikale. Ovo ne vjeruje ni sam Osman Redžić, jer je uvijek priznavao slogu „pravdaša* i na koncu su morali osta­ viti općinu, koju su već davno prije trebali ostaviti. Može li se nazvati ra­ dnikom za narodno jedinstvo čovjek, koji je sav svoj rad uložio sebi u ko­ rist, i bio najveći prijatelj austr.-vlastodršcima?Moželise nazvati poštenjem, što je učenika Torbicu, koji je hvalio među svojim drugovima blagopok. Kra­ lja Petra, istjerao ga batinama iz škole? Tužeći se na protuzakonitost uiaska opć. bilj. Mujića u općinu — doduše moglo se spriječiti njegov ulazak u općinu, ali koja korist, kad je već ne­ stalo aprovizacije, kad se u varićacima i sepetima nosilo brašno i šećer po noći kući. Žene, čiji su muževi bili na frontama, dočekivane su u aprovizaciji od bega Hasanbega i ef Redžića, naj­ gorim pogrdama i prostotama. Govoreći o nekoj denunciji sa strane lud. Mujića protiv lug. Čolića radi neke japije, neka seanonim. dopisnik izvoli obratiti sudu. Napada novog mladog biljež. i načel­ nika, da udaraju nečuvene prireze i poreze i da narodu prijeti zatvorom, a vlasti sve to mirno gledaju, nije istina, već je istina, da povezuju najviše bogate mlinare i pilane. Što se tiče puta, koji se navodno samo radi toga pravi, da pogoduje ocu i sinu bilježniku, što nije istina, jer je put počet još 1910. god., da spoji preko Une Bosnu sa ‘ ' ; | j ’ . I CrpdHa 3 Strana �Страна 4 Strana staviti manje borbe. Svakako su Turci za te borbe bolje spremni i imadu više vremena, da mirno očekuju nji­ hov konac, nego li Grci. Oni pri tom računaju i na zimu. Grčke čete na­ laze se istočno od Eski Šehera i Kiiutahije u nezdravom močvarnom kraju, pa će se među njima lako raširiti raz­ ličite bolesti, koje će im oduzeti još i ostatak volje za borbu. Domaće vijesti. Poziv na pretplatu. Naš list stoji već pri kraju treće godine, a ogrom? na većina pretplatnika nije još ob? novila pretplatu. Isto tako nam ve? liki broj pretplatnika duguje cijelu ili djelomičnu pretplatu od prošle godine. Pošto je »Pravda« upućena samo na pomoć organizacije i na pomoć svojih pretplatnika i pošto bismo usljed teške novčane situa* čije bili prisiljeni, da nemarnim pretplatnicima obustavimo slanje lista, to ovim javno podsjećamo svakoga dužnika, da svoj dug što prije podmiri. Dobrovoljni prilozi su također dosta doprinijeli izdržavanju »Pravde« i mi smo slobodni, da za? molimo sve naše pristaše, da bi se u svakoj zgodnoj prilici, na sastan? cima, sijelima, svadbama i t. d. sje? tili svog jedinog muslimanskog li? sta. Mi nemamo niti kakovih subven? čija niti fondova, iz kojih bi izdr? zavali list, nego smo upućeni jedino na pretplatu i pomoć svojih pri? stasa. Administracija »Pravde«. Analfabetski tečaj u „Hurljetu*. Ovdašnje muslimansko zanatlijsko društvo »Hurijet«, nakon što je osno­ valo sekciju za smještanje i moralni odgoj šegrta i taj svoj blagotvorni rad proširilo na cijelu pokrajinu, otvorilo je ovih dana u svojim prostorijama noćni tečaj za svoje nepismene šegrte. U tu svrhu zamolilo je g. H. Hujdurovića, učitelja kod Vakufske uprave, da preuzme nastavu u tečaju, poji se najpripravnije odazvao tome dlemenitom pozivu i po naročitoj želji »Hurijetova« odbora obećao, da će osim Fina terpentinska Bnoi 354 Broj „ПРАРДА" — „PRAVDA" obuke u piso-čitanju i računstvu, dr­ žati svaku veče bar po pola sata i religijsko-moralna i druga poučna pre­ davanja. U tečaj je do sad upisano preko 65 šegrta, a svaku veče pridolaze novi Čak i koji nisu uopće šegrti i mole da se prime u tečaj. Ali je odbor »Hurijetov« prisiljen da ih vraća obzirom na svoje male pro­ storije kao i na do sad upisani veliki broj svojih šegrta, koji već prelazi maksimum za jednu nastavnu silu. Da se i ovim drugim omogući po­ lazak tečaja, »Hurijetov« odbor je za­ molio Vakufsku upravu, da mu doz­ voli prostorije Gazi Husrebegova mekteba, kojom prilikom bi se mogao ovaj tečaj razdijeliti u dvije sekcije. Nadamo se, da će vakufska uprava izići u susret ovo patriotskoj molbi »Hurijetova« odbora, a Ovaj kulturni rad društva »Hurijeta« s pohvalom isti­ čemo i apelujemo na sva naša musli­ manska društva, da se ugledaju u ovaj lijepi primjer. Kralj u domovini. U ponedjeljak, 31. ov. mj., u 9 sati stigao je u Za­ greb sa »Simplon-Orient Expressom« Njeg. Vel. Kralj Aleksander u pratnji ministra predsjednika g. Pašića, koji se je na kolodvoru zadržao par časaka. Iz vlaka nije izlazio. Primio je predstavnike zagrebačke vlade kao i zastupnike vojnih oblasti. Do Zagreba ga je pratio iz Ljubljane namjesnik dr. Hribar. Voz je nastavio dalje put za Beo­ grad, gdje su ga dočekali, svi ministri. Kad je izašao Kralj iz voza, prišao je najprije g. min. Pribičeviću i nešto su tiho razgovarali. Kasnije se razgova­ rao s drugim ministrima. Automobilom se zaputio u dvor. Narod ga je pre­ poznao i oduševljeno mu klicao. Izjava. Na izašlu noticu u beograd­ skoj »Pravdi« od l.'ll. broj 299 pod naslovom »Boljićev protest« izjavlju­ jemo, da je gosp. posl. Boljić poslanik »Jug. Muslim. Org.« i kao takav nema s »Našom Pravdom« nikakove veze. . branike, koje je zakonodavac u uredbi za suzbijanje skupoće naročito pred­ vidio, smatra ovaj sud nezakonito konstruisanim i prema tome odbija u obranu samoga zakona svaku suradnju u tom sudu pa makar i institucijom vještaka. Trgovačka i obrtnička komora, ako i se je odazvala pozivu spomenutog suda, dokumentovala je ponovno, da j je izgubila svaku vezu sa trgovačkim ! svijetom, koji je zakonom povjeren I njenom staranju. Trgovačko udruženje za grad Sarajevo. Ženidba. Naš prijatelj g. Rasim Sarajlić, upravitelj kot. prip. zaklade u Prnjavoru: oženio se je ovih dana s gospođicom Šuhretom, kćerkom Muharemage OdobaŠića iz Prnjavora. — Bilo sretno 1 Jugoslavenska Matica počela je, poslije svladanih početnih poteškoća, svojim poslovanjem, te odbor pozivlje građanstvo, da u što većem broju pri­ stupa ovoj obranbenoj organizaciji u korist naše još neslobodne braće. Čla­ nove prima predsjednik Stevan Žakula (zemaljska vlade), blagajnik dr. Srečko Perišić i tajnik dr. Čremosnik (zema­ ljski muzej). Iz našeg pozorišta. Promjena repertoara. Uprava je, iz teh­ ničkih razloga, ovako promjenila re­ pertoar od 31. oktobra do 6. novembra: U Četvrtak, 3. novembra, mjesto Vojnovićeva »Ekvinocija« (koji se, odgađa za utorak 8. novembra); Čehovljeva »Soba br. 6.« i Čehovljeva »Vještica«, izvan pretplate. U nedelju, 6. novembra, mjesto zakazanih aktovki po podne, Ivrkoviće/e »Inoče«, kao prva repriza sa sniženim cjenama. Na večer istog dana, Sremčeva »Zona Zamfirova« po drugi put. Popust u Pozorištu za gg. oficire 1 činovnike. — Uprava Na­ rodnog pozorišta učinila je naročit popust za gg. oficire i činovnike i njihove porodice. Počevši od 1. nov. o. g. pa do uključivo 8. o. m. otvara se pretplata na 10 (deset predsta.v a. Pretplata će se uplaćivati u kan­ celariji Narodnog Pozorišta od 10—12 sati prije podne, i od 3—5 sati po podne. Cijene su ovako određene: Loža (4 mesta) . . 280 dinara Parket 1. i II. red . 80 » » 111.—IV. » . 60 » » VII—X. » . 45 » Parter I.—IV. red . 40 » » V.—VIII.» . 35 » » IX.—XII.» . 30 » Mezanin I. red 80 » » 11. » . 60 » » 111. » . 50 » » IV. » 40 » Balkon . . . . 60 » Pri uplaćivanju valja pokazati legiti­ maciju, koju može izdati šef. ureda. Zajam sa engleskim bankama za? kijučen. Kako doznajemo iz privat? nih izvora, izgleda da je ministar financija g. Kumanudi ovih dana u Londonu sa uspjehom zaključio za? jam sa engleskim bankama. Dozvoljen izvoz ovaca. Ekonom? sko?financijski komitej ministara je na svojoj današnjoj sjednici dozvo? lio izvoz od 3.000 ovaca. Povišen agio na uvoznu carinu. Ekonomskodinancijski komitet mi? nistara povisio je agio na uvoznu carinu za 20 po sto. tako da će se u koju se može odmah useliti, od 3 na taj način postići šesterostruki do 4 sobe, kuhinjom i baščom (naj­ prihod. manje 500 m) traži se za kupiti. Vlasnik neka se javi upravi lista. Članovi Udruženja ratnih inva? ! lida! Oblasni odbor Udruženja rat? Kotnunike trgovačkog Udruženja nih invalida za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu odredio je zaključkom za grad Sarajevo. — Trgovačko svoje odborske sjednice od 17./10. Udruženje za grad Sarajevo doznalo Po zaključku sjednice Radnog od­ a u duhu postojećih pravila da po? bora od 24. рг. mj. raspisujemo na­ je, da je opštinski sud za suzbijanje čevsi od 1711- svaki član (invalid i tječaj za poslovođu J. M. O.t skupoće zatražio od Trgovačke i obrt­ ratna udovica) ima plaćati redovito koji bi ničke komore, da mu stavi na raspo­ vodio tajničke po­ mjesečnu članarinu od 2 dinara. loženje imena trojice trgovaca, koji bi slove Centralnog i Radnog Odbora. Upute za plaćanje mjesečne čla? Prednost imaju oni, koji bi ujedno preuzali dužnost vještaka pri određi­ narine dostaviće se ovih dana sva? mogli pomagati u redakciji lista vanju cijena životnim namirnicama. kom Okružnom Odboru, kojih se »Pravde«. Trgovačko Udruženje stojeći ne sta­ srogo imaju držati. novištu rezolucije, donesene na zboru Kompetenti neka pošalju svoje poprivrednika a održanom 23. o. mj. u Skupština saveza sviju općinskih i nude s uvjetima i dokumentima, među zanatlijskom domu, izjavljuje, da sve činovnika za Bosnu i Hercegovinu. kojima mora biti i uvjerenje od Mje­ dotle, dok je ovaj sud obrazovan po Početkom novembra ove godine o? snog Odbora, da je član J. M. O. do proizvoljnoj volji vladinog komesara držače se u Tuzli godišnja skupsti? I 10. novembra o. g. Radnom Odboru za grad Sarajevo, koji nema i ne može na saveza svih općinskih činovnika J. M. O. u Sarajevu. imati potrebne atribute narodnih iza- i službenika u Bosni i Hercegovini. Radni Odbor. Kuća Natječaj. Oglašujte u „Pravdi" Ogiašivanje u novinama obavlja po- n uzdano staro uvedeni I |BLOCKNER-OV krema za elegantni svijet. | Dobiva se svagdje. zavod za oglašivanje B Zagreb, Jurjevska ul. 31. и Telefon 21—65. :: I Proizvodnja: „Slavia*, tvornica ke- 0 Generalno oglasno zastupstvo E mičkih proizvoda d. d. Zagreb, Ilica 213. И za preko lOtu-i inozemnih listova □ Hrvatska Poljodjelska Banka DIONIČARSKO DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Dionička glavnica K 2o,ooo.ooo.Pričuva K 15,050.000.—. Ulošci preko 29,000.000.—. Centrala: Zagreb. Podružnice: Rijeka i Sarajevo. Ispostave: Bribir-Vinodol, Čabar, Hreljin. Prima uloške na knjižice i na tekući račun te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. Bavi se svim poslovima, koji zasijecaju u bankovnu struku. Kupuje dobra u svrhu parcelacije, a pre­ uzima i komisionalno prodavanje takovih bilo u djelovima. „Odjel robe* prodaje sve gospodarske strojeve i potrebštine. d,. 1иа» ■■мииипмт—мд—w Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionii ka glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000.000'—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svske vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Укшмк: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D, i A, Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/002de7cdf9141e0d487067f5cc1b1c08.pdf 4dd236594fb59b18bd8ab9e6aba647da PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA, Pojedini broj K ~ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—t na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 117 (355) Sarajevo, subota 5. novembra 1921. (28. Safera 1340.) Pred sastanak islamske prosvjetna ankete. * pročitao podnesak istog odbora upu­ ćen Ulema-medžlisu, koji glasi: »Pro­ 1. svjetni odbor je mišljenja, da bi bilo Jedna od najprečih i najglavnijih shodno prestati sa daljnim finan zadaća, koju je sebi nova vakufskociranjem početnih vakuf, mearif. mearifska uprava stavila u dužnost — škola, i to iz razloga slabog financijaljest reforma postojećeg vjer­ nog stanja i da muslimanska djeca ne sko •prosvjetnog stanja na gube vremena pohađanjem tih škola, autonomnim i drugim državnim škola­ ako bi shodnim, dobrim preuređenjem ma sviju struka i kategorija. Da je nastavnog plana za islamsku vjero­ potrebna radikalna reforma na tim za­ nauku na državnim Školama bilo mo­ vodima, to je van svake sumnje. guće postići u pogledu isfamske vjer­ Kogod je zavirio u naše mektebe, ske nauke uspjeh, koji bi zadovoljavac. medrese, osnovne i srednje škole, mo­ Pošto pak u smislu § 138 t. 6 i 2 gao se je osvjedočiti, da je vjerska autonomnog Statuta spada u dužnost obuka u svim tim zavodima na tako Ulema medžlisa, da ustanovljava u niskom niveau — da je potrebna ne sporazumu sa zemaljskom vladom na­ samo obična reforma postojećeg stanja, stavni plan sa islamsku vjeronauku nego čak temeljita izmjena dosadanjeg na državnim školama, odnosno za obučnog sistema i postojoćeg vjeroistraživanja potreba ustrojstva meknaučnog plana, ako uopće mislimo teba, to prosvjetni odbor umoljava egzistirati kao konfesionalna zajednica Ulema medžlis, da što prije gornji u našoj kraljevini. Takvi kaos, kaos, predmet prouči, te nam javi, je li mo­ koji je već odavno i koji još i danas guće i je li voljan ustanoviti u smislu vlada u našim i državnim školama, § 138. t. 6. takav nastavni plan na bolno se dojimlje svakog musliman­ državnim školama za islamsku vjero­ skog rodoljuba i on sa strahom gleda nauku, da bi njime u vjeronauci mu­ u budućnost ovdašnjih muslimana slimanska mladež postizavala uspjeh, uopće, a svoje djece napose, a to su koji bi zadovoljavao tako, da bi pre­ gotovo u zadnjem času napokon uvi­ stala potreba daljnjeg opstanka reče­ djeli i odlučujući faktori — duhovni nih mekteba i iptidaija, sibjan mekteba predstavnici muslimanskog naroda u i ihtijat sunufa) kako bi se i vakufska ovim zemljama, naša Rijaseti-JImija i uprava financijalno rasteretila, te mu­ odlučila, da tome potraži lijeka. slimanska djeca ne gubila vremena Ona je na svojoj nedavnoj sjednici na pohađanjenje tih mekteba. Pro­ zaključila, da za vrijeme ovogodišnjeg svjetni odbor misli, da je to prove­ zasijed^nja Vakufsko-mearifskog sa­ divo to lakše, što bi okružna medresa, bora sazove jednu Širu prosvjetnu koja se kani otvoriti, davala spremne anketu, koja će pretresati pitanje vjer­ učitelje i vjeroučitelje na državnim ske obuke uopće, pitanje opstanka školama, koji bi davali potpuno jam­ stvo za bolji i brži uspjeh u pogledu naših mektebi iptidaija i dr. Pitanje saziva ove prosvjetne ankete potaknuo obrazovanja naše mladeži.« Na ovaj podnesak odgovorio je je vakufski odbor još u 1920. godini, Ulema medžlis u sasvim negativnom a zašto se je tako važno pitanje od­ gađalo sve do današnjih dana, to ću smislu, kojega također rečeni izvjesti­ izložiti u slijedećim recima. Prije nego telj čita, a nakon pročitanja uviđa, no što pređem na to, moram iznijeti i je Ulema medžlis da izbjegne ono glavno članak upućen »Pravdi« još 15./9.1920. pitanje i postavio se na sasvim drugo pod naslovom: Vjeronaučke knjige za stanovište, te tom prilikom govori osnovne škole »kao nastavak mojim opštirno, šta je rukovodilo Prosvjetni člancima« Mualimsko pitanje oštamodbor, da takav upit stavi. Zatim go­ panim u 91., 92., 93., 95. i 96. broju vori o mektebi iptidaijama u onim mjestima, gdje postoji i nar. osnov. »Pravde«, iz 1920. godine, a zašto i školu, te o njihovoj nepotrebnosti; ovaj članak u to doba nije eštampan kad bi se izradio zgodnu vjeronaučki - ne znam. plan, ali takav odgovor Ulema medž­ Biće, da to g. Korkut kao tadanji glavni urednik »Pravde«, nije htio iz­ lisa, veli, daje povodom mišljenju Pro­ nijeti iz oportuniteta prema — čaršiji. svjetnog odbora, da pravi jedan po­ kus u izvađanju svoga plana i da Članak je crpljen iz sjedničkih za­ stvarno dokaže mogućnost uspjeha. pisnika Vakufsko-mearifskog sabora, a Navodi, da Prosvjetni odbor misli pošto još ni do danas nije izgubio svoje aktuelnosti. pogotovo sada pred takav pokus izvesti na jednoj osnov­ noj školi, a bilo je mišljenja — veli saziv Prosvjetne ankete. Članak glasi: — da za taj pokus izvede u jedno’ Kakve bi *pak nastavne knjige kao mektebi-iptidaiji, t. j. da djeca kroz vjerske udžbenike trebalo izraditi za mektebi-iptidaiju svrše gradivo os­ osnovne škole u slučaju, ako dođe do novne škole, ali je prevladalo prvo zatvorenja naših mektebi-iptidaija, to je stvar stručne ankete i više studije, mišljenje. On osobno drži, da bi taj pokus trebalo praviti u oba smijera i a ja ću biti slobodan iznijeti mnijenja onda se može vidjeti opravdanost sta­ pojedinih članova Vakufskog sabora i novišta Ulema medžlisa. Nadalje, veli, diskusiju, koja se je povodom toga u da je stanovište toga Ulema medžlisa vakufskom saboru vodila. j skroz oprečne stanovištu Prosvjetnog Prosvjetni odbor Vakufskog sabora, ! odbora, jer ne dozvoljava, niti da di­ koji je imao dužnost da ispita i prouči jete iz drugog razreda mektebi-iptidaije prosvjetno stanje naših autonomnih prolazi u osnovnu školu, ako ne može zavoda i pred sabor iznese svoje kon­ položiti ispit za taj razred. On ne drži kretne predloge u tom pogledu, stavio njihov odgovor mjerodavnim, te misli, je na pretres u plenarnoj sjednici va­ kufskog sabora od 15./4. 1921. pitanje da to pitanje treba da riješi jedna posebna anketa. početne vjerske obuke u našim mekČudi se, da Ulema medžlis u svome tebi-iptidaijama i narodnim osnovnim školama i tom prilikom je izvjestitelj odgovoru ne dozvoljava prelaz iz dru­ prosvjetnog odbora, g. Šakib Korkut, gog razreda iptidaije u osnovnu školu a na drugoj strani trpi ihtijat sunufe, iz kojih djeca po svršetku samo toga *) Prema zaključku zadnje naše zemalj. skupštine, da se povede javna diskusija o jednog razreda prelaze u osnovnu ško­ ovom pitanju, iznosimo ovoj članak g. nujlu, te veli, da Ulema medžlis time durovića kao početak te diskusije, a pri­ asm pada u jednu kontradikciju. pravni smo uvrstiti I svaki drugi. Ur. Piše: H. Hujđurović, učitelj. 1 : 1 | I I j i čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina III. iptidaije, gdje se muslimansko stanov­ Na ove refleksije g. izvjestitelju, g. ništvo dobrovoljno izjavi, pretvore u reis-ul-ulema, kao predsjednik sa­ osnovne škole. Svoje mišljenje o ne­ bora, stavio je pitanje, šta je vodilo mogućnosti izvedenja plana Prosvjetnog Prosvjetni odbor pri ukidanju početnih vjerskih zavoda. (Odgovor teško fi­ odbora g. predsjednik potkrepljuje time, da se osnovnom školom ne može pos­ nancijalno stanje vakufske uprave.) tići potrebno vjeronaučko znanje ni Prigovara se, veli, da Ulema medžlis pada sam u kontradikciju, kad na uz najbolje nastavni plan prema sa­ jednoj strani ne dozvoljava djeci iz tima, koji su na raspoloženju za taj drugog razreda prelaz u osnovne škole predmet. a na drugoj strani trpi ihtijat sunufe Navodi, da je on više puta tražio jednorazredne iptidaije). od zemaljske vlade, da se poveća broj To je, veli, dozvoljeno samo silom sati za vjeronauk, ali da to vlada iz nužde, a nipošto dobrovoljnom pri­ načela pariteta neČe da dozvoli i opet volom Ulema medžlisa. Poslije toga ponavlja, da nije za zatvorenje mekgovori o osnovnim školama, vjerouči­ teb-iptidaija, osim u gore navedenom teljima te djeci razne vjerske spreme, slučaju kao i to, da mu se dopada koja te škole pohađaju, u kojima apso­ misao Prosvjetnog odbora o pokusu, lutno nije moguće regulisati jedinstveni ali ne na osnovnim školama, nego na nastavni plan za vjeronauku te tom pojedinim mektebi-iptidaijama. prilikom opravdava stanovište UlemaPredsjednik Prosvjetnog odbora Čomedžlisa. Iza toga govori o nastavnom kić Ibrahim izjavljuje, da je Pros­ planu n. iptidaija, te o njihovim na­ vjetni odbor u glavnom vodila brigu stavnim knjigama, koje su mnogo za onu masu djece, koja direktno po­ truda stale, dok su se izradile i od­ laze osnovnu školu, pa je bilo pot­ bija konstataciju nekih, da su m. ipti­ rebno, da se za takvu djecu pobrine. daije bez ikakva nastavnog plana. On je u Prosvjetnom odboru nabacio Drži, da je misao Prosvjetnog od­ pitanje pokusa na m. iptidaijama, jer bora neprovediva, pa misli, da tu stvar je došao do uvjerenja, po pričanju treba bolje, detaljnije i jasnije pro­ bivšeg vakufskog direktora, da jedan učiti i to je, veli, glavni razlog, što dobar mualin može svladati i gradiva Ulema medžlis dovodi do ovakog od­ osnovne škole, a pošto su bila gg. govora. Ako se m. iptidaije žele za­ zato da se taj pokus provede na os­ tvoriti iz materijalnih razloga, pred­ novnim školama, njegov predlog je viđa, da se time niti najmanje neće pao. Predsjednik gospodin Reis-uivakufu štogod prištediti, jer će se mo­ ulema priznaje, da imade mnogo djece, rati postaviti isto toliko vjeroučitelja, koja direktno pohađaju osnovne škole koje vakuf mora plaćati. radi čega vjeroučitelji imadu mnoge Član vakuf, sabora g. Ćokić Ibraneprilika s takvom djecom, koje mo­ him kao predsjednik Prosvjetnog od­ raju vrstati u dvije kategorije, a pok­ bora ukratko nadopunjava predlogtoga raj raspoloživih sati, razumije se, da odbora upravljen Ulemi medžlisu u se ne može polučiti nikakvi uspjeh, stvari izrade konbinovanog nastavnog Navodi, da Prosvjetni odbor ide za plana za osnovne škole time, da je tim, da u prvom i drugom razredu Prosvjetni odbor pri stvaranju odluka osnovnih škola djeca ništa ne uče iz u prvome redu vodila konstatacija, da pisanih knjiga, nego samo na pamet na više hiljada muslimanske mladeži te drži, da je to nemoguće obzirom mine mektebi-iptidaiju polazi osnovne škole, a to je masa, o kojoj se mora na istaknutu okolnost našeg broja nastavnih sati za vjeronauku. voditi računa, te da je, po mišljenju Misli da i tamo treba ići opreznije, Prosvjetnog odbora nužno za takvu obzirom na slabu spremu 95°/0 da­ djecu izraditi podesan nastavni plan, našnjih vjeroučitelja, koji nisu ni za a na drugom redu okolnost financiŠto; jalne naravi. Član sabora g. Korkut na izvode g. Podpredsjednik vakuf, sabora g. H. | predsjednika stavlja pitanje: »Ili je I. Maglajlić ističe, da je u svome svoj­ bolje, da se ove sve ostavi u sadaš­ stvu dolazio u sve odbore redom i njem svome stadiumu, ili se mora sudjelovao u njihovim važnim zaključ­ tome tražiti nekakvog lijeka? cima. Konstatuje da Prosvjetni odbor Misli, da za takvu djecu koja polaze nije bio mišljenja, da odmah zatvori direktno u osnovnu školu ili se mo­ mektebi-iptidaije, nego u glavnom kon­ raju urediti posebni i podesniji udž­ statacija g. predgovornika, da mnoga benici, ili im zabraniti polazak osnov­ muslimanska djeca direktno polaze u nih škola. osnovne škole kao i skroz nesređeni U tome pitanju razvija se diskusija način početne vjerske obuke. Misli da između g. predsjednika g. Korkuta i se tako nebi smjelo ostaviti, da tomu g. I. Čokića te nakon iscrpljene debate treba tražiti nekog lijeka. Tom prilikom navodi primjer iz inšpekcionog zaključuje se, da se o tome predmetu stavi pismeni upit g. predsjedniku na, putovanja i raznim mišljenjima o pokoje treba u nastavku sjednice odgo­ četnom prvom llmihalu i staroj Salihvoriti. Eminovoj sufari, te drugoj nesređenosti naše početne vjerske nastave. Član g. Beganović aludira na izvode g. pred­ sjednika i dodaje, da je Prosvjetni odbor, saslušavši mnijenje strukovnjaka došao do uvjerenja, da se može Kačaci i kačaluk- Pod ovim na * postići uspjeh iz vjeronauke na način slovom, donosi uskupski list »Hak«, istaknut u konbinaciji Prosvjetnog lijep članak, koji u našem prijem odbora. 0 ovome pitanju vodila se živahna vodu glasi: »Bolest Kačaka i Kačastva, treba * i uzrujana debata, ali do pozitivnog mo svi bez razlike zajednički lije * zaključka uopće nije došlo. Na drugoj sjednici od 18. IV. 1920. čiti. Kako nas zadnjih dana obavje * nastavila se je rasprava o istom pi­ šćuju iz Kalkandelna, pojavili su tanju i tom prilikom je g. predsjednik se u tom okrugu opet kačaci, pod zloglasnim vodom Kolušem. U se­ izrazio nemogućno izvođenja plana Prosvjetnog odbora glede zatvaranja lu Najmištu su zapalili i potpuno onih mektebi-iptidaija, gdje postoje zljačkali dvije kuće. Ovaj zloglasni narodne osnovne škole. Misli, da u tu razbojnik, koji jc već više godina tako važnu tačku za sad nebi se smjelo strah i trepet tamošnjeg stanovnik dirati, a pristao bi na predlog Pros­ štva, počinja upravo grozna razboj * vjetnog odbora, da se one mektebistva i pljačke, ubijajući ljude i otv Bilješke. �Strana 2 Страна majući hranu za svoju četu. Svojim groznim djelima, dovodi sve rodo? ljube, naše zajedničke države, do očajanja. Pojava hajdučije u juž? nim krajevima, naše države uznc? miruje i državne vlasti i mirno sta? novništvo. Ova žalosna pojava pro? uzrokuje ondašnjem mirnom sta? novništvu, velike patnje i neprav? dc. Zato je sveta i neotkloniva duž? nost sviju nas, da rukom o ruku s državnim vlastima sve sile upreg? nemo, kako bi ovom zlu na kraj stali. Ncmože se zanijekatia, da poja? va zloglasnog Koluša i drugih onak? vih zlikovaca, priječe : * i onemogu? čuju bratsku slogu i ljubav među ovdašnjim stanovnicima. Radi te nes­ retne pojave zavadiše se mirna braća, pa radi roga treba svim silama nasto? jati, da se to zlo popravi. Treba, da osobito mi Muslimani pomognemo državnim vlastima u tjeranju i hva? tanju kačaka. Treba pomisliti, da stotine hiljada mirnih i nesretnih Muslimana, koji žive u kosovskom, ipekskom, mitrovačkem okrugu i novopazarskom sandžaku, trpe neizmjer­ ne patnje, progone i uništavanje njihovih domova, te ako se bude i dalje radilo, sljedne strane kačaci, a $ druge državne vlasti sa svojim sistemom »proganjanja« tih kaca? ka, onda je jasno, da će ti bijedni muslimani doživjeti još mnogo ne? sreće. Zar je pravo da stotine hi? (jada muslimanskih seljaka trpi pod žandarskim kundacima, usljed zlo? čina počinjenih po kačacima Budući mi Muslimani hoćemo, da potpuno štujemo državne zakone i našu privrženost državi svakom zgodom dokazujemo, kojim nas pravom indentificiraju s onim ne? sretnim kačacima. Mi muslimani smo vazda pripravni pomoći vlasti? ma u proganjanju kačaka, ali treba? ju držvne vlasti, da svoje progone udese protic kačaka, ali ne da usto strada i mirno ondašnje stanovni? štvo, te njihove žene i djeca. Mi smo više puta naglasili, da bi progonjen je kačaka trebalo povje? riti pravednim i nepristranim ljudi? ma, a ne otvorenim partizanima i I neprijateljima muslimana. ' Broj 355 Број „ПРАВДА* — .PRAVDA" može ni najnužnije popravke svojih objekata potpuno uništenih da po? pravi radi svojih financijalnih ne? zgoda. On bere masnu žandarsku penziju, posjednik jc dviju kuća, na račun općine iškolovao jc kćerku, a badava stanuje u općinskim рго? storijama uz besplatan ogrijev i rasvjetu- To bili zvanje mogao o? bavljati i naš jedan domaći čovjek, a ne on, slijepi pristaša crnožutog režima. Za dokaz gornjih navoda nava? dam najnoviji slučaj njegove suro? vosti i priječenja našega napretka: Došao sam u općinski ured, da mi gotsp. bilježnik napravi svjedožbu o imovinskom stanju moga brata Lutfa Bašagića, studenta tnedecinc u Zagrebu. — Napomenuti mi je, da sam ga više puta za vrijeme u? redovnih sati tražio i nijesam ga mogao naći. On me je dočekao ri? jecima, da ne će to raditi, te je na koncu pristao, kad sam mu ja gotov formular donio, samo da ga on is? puni. Cak je dotle taj crno?žuti u? Ijez dotjerao, da me je htio iz kan? celarije istjerati. Gosp. sreskom načelniku sam sc za cijelu stvar pritužio, a ovaj mi je odgovorio, da od jedne male stvarčice pravim pitanje. Ja javno pozivam mjero? davne faktore, da svoje namjeste? nike upozore na rad, te da sc gosp. bilježnik pristojnije ponaša prema slobodnom građanstvu. Gospodinu bilježniku trebali bi pokazati put s onu stranu naše granice, te da njegovo mjesto zauzme jedan nas siromašan građanin, a ne da se on tovi na račun ove sirotinje, — koju silno prezire. Toliko za sada idući put javi ću se opširnije. Ismetbeg Bašagić- Mualimi učitelji. netačni Bivši Darul,mualimin (Mu? slim. konfes. prep.) nije davao »do? bar broj hodža«, kako g. B. B. u tom članku tvrdi, nego je davao ljude onakve nastavničke spreme, kao što su đdvale srp. konfesional? ne preparandije u Karlovcu i Pak? racu, koji nemaju ništa zajedničkog s hodžama isto tako, kao i bivši uči? telji srp. konf. škola, s popovima. Mualimi, zadojeni iskrenom ljubav? Iju spram muslimanskog dijela na? šeg naroda, s bolom u duši su gle? dali žalosno prosvjetno stanje toga dijela, a da se to stanje makar do? nekle popravi, osjećali su se pozva? nim, da mu oni pomognu i radi to? ga tražili ono isto pravo, kao što je dato njihovim kolegama — srp? skim učiteljima. Ne stoji, da nas je na taj korak natjerao bijedni ma? ferijalni položaj, nego samo ljubav, iskrena ljubav spram svoje zajed? niče, a kao najbolji dokz tomu is? tičem, da je od 36 polaznika ovoga tečaja bilo 18 dakle čitava polovina izvan m u a 1 i m ? ske službe, namješteni po dru? gim zvanjima i prilično materijal? no obezbijeđeni. Nije istina, da nam je vlada izašla u susret pod uvjetom, da se zatvori Darul?muali? min, »kako ne bi i nadalje izlazili bednici, koje će trebati spašavati«, nego je naprotiv istina, da je taj zavod i prije toga vakufska auto? nomna uprava zatvorila iz razloga financijalne naravi kao i stoga, što je ista uprava otvorila osmorazred? nu okružnu medresu, s gornjim stupnjem ravnim državnim ргера? randijama- Drugi uslov tvrdnje g. dopisnika istina postoji, ali je posli? je svršetka otpao, jer su se o ap? solventima pojedini nastavnici te? čaja najpovoljnije izrazili. Njihova izjava, kao najmjerodavniji sud našim prosvjetnim vlastima, urodila je time, da nam je priznat naziv privremenih učitelja s pravom, da možemo u roku od dvije godine po? lagati definitivni učiteljski ispit, a odustalo se od naziva »p om oć? n i h učitelja« kako je to bilo u kombinaciji i ne da služimo samo u Makedoniji, kako su to neka gg. učitelji željeli, nego u cijeloj drža? vi, kao i ostali učitelji. Nije mi po? znato. da su apsolventi navodno stavili zahtjev, da im se priznaju i godine provedene u mualimskoj službi, kao da su to proveli u dr? žavnoj službi. Poznato mi jc samo to, da je naša pokrajinska uprava tražila pismene potvrde o dosadaš? njem službovanju, što su neki mo? guče shvatili, da se stime misli uze? ti u obzir i dosadašnje službovanje. Nu kad bi to mi i učinili, učinili bi s potpunim pravom, jer to je isto priznato i bivšim srp. učiteljima. Mi smo proveli dosadašnje vrijeme u službi istoimenog, a raznokonfesio? nalnog naroda, kao i srpski učitelji pa kad se njima priznaje to pra? vo, pogotovu se to isto pravo treba da prizna i nama. Mi smo daleko i Poznati istup sarajevskog učitelj? stva i njemu zavedenih učitelja iz drugih krajeva, da pod svaku čije? nu ometu osposobljenje mualima za učitelje narodnih osnovnih ško? la, doživio je još u svome zametku fijasko. Naše prosvjetne vlasti, vo? đene općim prosvjetnim potreba? ma naroda, a ne ličnim interesima pojedinaca ili jedne staleške skupi? ne, prešle su sa indignacijom рге? ko njihovog nekulturnog koraka i dozvolile otvorenje učiteljskog te? čaja za mualime, apsolvente Darul? mualimina. (DaruLmualimi je stru? čna škola za osposobljavanje učite? lja na muslimanskim početnim školama). Taj pravedni postupak naših vlasti ugodno se je dojmio svakog prijatelja narodne prosvje? te, ali je istodobno ogorčio neke za? vedene učitelje sarajevskog kadra. Ti vajni učitelji pokušavali su, a još i poslije svršenog čina pokuša? vaju da zavedu neobaviještenu jav? nost dokazujući, kako su tobož mu? alimi nesposobni i nekulturni, kako su nšae vlasti, otvorenjem učitelj? skog tečaja počinile jedan atentat na školu i prosvjetu, kako se time ubija ugled učiteljstva i t. d. i t. d. Njihovim tendencioznim prikazi? vanjem zavedene su čak i neke za? ; grebačke novine, te su ovih dana I donijele nepovoljne vijesti o nama Nevesinje, 24./Х. 1921. i osudile vlast, što je to dozvolila. Jedan ostatak iz crnožutog reži? I ovdašnji »Narod«, list, kako se ma. Kod općinskog ureda u Neve? voli nazivati, naprednih Srba, donio sinju služi kao opć. bilježnik Leo? je u svom 91. broju o- g. članak pod nard Vojnarević umirovljeni žan? gornjim naslovom, u kojem neki B. dar. Kroz čitavo vrijeme svoga služ? B. nastoji prikazivati ovaj učitelj? bovanja pokazivao se je prema na? ski tečaj nekakvom kompenzacijom šem građanstvu veoma surov i ne? klubu muslimanskih narodnih po? pristupačan. Za vrijeme rata dove? slanika. dena je naša općina na rub propa? Donekle bi se mogla pojmiti o? sti, a sve po njegovoj inicijativi. gorčenost izvjesnog dijela sarajev? Na njegov nagovor naša je općina skog učiteljstva, ali ne možemo upisala za austrijske zajmove 200 pojmiti naše novinstvo, da nasjeda hiljada kruna, te danas općina ne ovakvim nekulturnim ispadima. Ne mogu tvrditi, jer mi moj odgoj i tolerancija ne dozvoljava, ali takav postupak izvjesnog učiteljstva i iz? vjesnog dijela novinstva daju mi povoda mišljenju i sumnji, da to sve potječe samo iz mržnje prema svemu, što bi musi i? manski dio našeg naroda prosvjetno ili ekonomski podiglo. Ti isti učitelji, a s nj i? ma azjedno i jedan dio srpskog no? vinstva u Sarajevu, nisu se bunili, kada su iste vlasti dozvolile ratnim maturantima i s a d v a razreda ni? že srednje škole, da se pomoću sličnih tečajeva osposobljavaju za učitelje narodnih osn. škola, nisu se bunili, kada su učitelji srp. kon? fesionalnih škola i bez tečaja prim? Ijeni u status državnih učitelja i ako je cijelom svijetu poznato, da ti učitelji, kao apsolventi karlovač? ke i pakračke srpske autonomne preparandije, nisu ništa spremniji od apsolvenata bivšeg musliman? skog Darul?mualimina u Sarajevu. Kao dokaz tomu neka posluži fa? kat, da bivše austrijske vlasti nisu nikada htjele ove učitelje priznati ravnim svojim državnim učiteljima isto tako, kao što ni Daruul?muali? mince. Bune se i bez ikakve crveni u li? cu ljute, što se to pravo daje Iju? dima, koji su svojom teoretskom i praktičnom spremom ravni bivšim učiteljima srpskih konfesionalnih škola i ako je nama to pravo dato nakon dvije godine i pomoću još jednog specijalnog tečaja. Da smo mi kao apsolventi bivšeg Darul?inu? alimiha zaslužili to pravo i da smo zaista sposobni za učitelje, neka posluži slučaj, da je od 36 p o 1 a z? n i k a 35 s uspjehom svršilo učiteljski tečaj, a jedan je samo pao i to zbog bolesti. Po tome dakle na? vodi ovdašnjeg »Naroda« odnosno g. pisca dotičnog članka, su skroz PODLISTAK. evsani«. Ovo znači: Šeriat je ubrojio ; mišljenja: je li najveći, ili odmah za pasanje (vezanje) zunnara znakom i ; najvećim). dokazom nij'ekanja, ne priznavanja i Braćo! Toga se treba dobro čuvati. omalovažavanja Islama kao što je u Nu ako dođete u priliku, da kome to ubrojio i poštivanje kipova idola. tako šta prigovorite, ili da ga opome*) Zenbili Ali ef. je bio šejhkul-islam nete, ja vam savjetujem i preporuču­ Sultan Bajezida II., Selima i Sulejmana. jem obzirnost i umjerenost. Mešihat i danas za citiranu fetvu iz Time je vaz završen. Dodatak: drugih fetava traži hak’i (izvor, na kome je osnovana), a za fetve iz »Petave U »Nunijji * stoji pred gore citiranim bej’tom: Veššer-u kad adde .... ovaj Ali ef ne straži tognakla. Ovo je znak, bejt: Ve lejse jedehulu fil Imani lama, da su sve fetve u toj fetavi svestrano lum — Bel lejse za gairu tasdikin ve ispitane, i da je tačno ustanovljeno, iz-ani. (U suštinu) Imana ne ulaze djela da je svaka osnovana na edillei šer(u našem mezhbu kao namaz, post i •jji —glavnim izvorima Islama (Kur-an, drugo) — dapače to (Iman) nije drugo Hadis, Idžmai ummel, Kijasi fukaha). nego li tasdik i iz-an t. j. čvrsto ne­ U njegovoj fetavi — strana 159. — pokolebivo vjerovanje srca). Komenta­ stoji i ova fetva: »Ako bi Zejd (N. N.) tor »Nunijje« Osman (Jrjani *) u svom muslim u šali obukao nemuslimansku komentaru razlaže: šta je Iman t. v šapku, šta treba Zejdu? Odgovor: Po­ kako su ga koja ulema definirala. O noviti Iman i nikjah !« tom navodi ove tri struje: 1) Iman je Istina ima uleme, koja govori, da to srcem vjerovati, jezikom priznavati i ne izvodi iz Imana. Ali braćo, eto kako vršiti islamske farzove (amel bil erkjan vidite — ponavljam — radi se o tom, kao namaz, posti i t d.), 2) Srcem vje­ da li to izvodi iz Imama, ili ne, a ne rovati i jezikom priznavati (pa makar o tom je li grijeh ili ne. (Drugim rije­ čima: To je grijeh, samo se razilaze •) Urjani je rodom iz mjestaKilis. Umro je u Medini 1168. po HiŽdretu. Napisao je •) Prozvan je Zenbllljom za to, što je mnoga djela. AH su mu u sinovoj kući lzspuštao sa svog konaka na užetu zembilj gorila osim devet djela, od kojih jedan ko­ na ulicu, da, tko Ima kakvo pitanje« napiše mentar »Nunljje« pod Imenom »Chajrul ga i u taj zenbili stavi, da ne mora čeKatl kalald šerku dževaduzil« p-ed vratima. On je odgovarao na upite »Osmanlimuelllfleri« Pisac. fetvama. od kojih je mnoge u taj zembllj (Nastavit će se.) metao. Osmanll muellifleri. Naši dopisi. 1 zu i temi. Provincijalac veli: »Mili? na je bila to i gledati i takav vaz slušati od početka do kraja. Tko bi se još osanisao slušati čovjeka, pu? na znanja, koji još govori čisto, bez (Odgovor „Domovini * na članak poštapalice, a bez knjige, kao da „Naši vazovi“ u br. 60.) čita. Govor je stilistički i jezično potpuno savršen, a citate prevede Piše. Chamerani, Posavina. tako, kao da jc prevod pisao i ne? (Nastavak). koliko puta ? ? ? ? G. Hifiz Sulejman ef. Šarac je na U nas je danas izbilo na površinu vazu govorio o Alejhisselamu, Nje? govu rodoslovlju u vezi sa Ajeti? pitanje dževaza nošenja šešira. Ja sam kjerimom, koje u prijevodu znači: o tom puno mislio i studirao, da na­ »Opomeni — u iman pozivaj — svo? đem odlučan propis u našem mezhebu. ju najbližu rodbinu«, te Njegov po? Vidio sam to, da se ulema razilazi stupak kod toga. Onda, kako su Ga samo u pitanju: vodi li to iz Imama nekoji od njih napali kao Ebu ili ne, a da je to veliki grijeh, o tom Džchl i Ebu Leheb. Zatim o urot? nitko ni ne sumnja. Među ulemom je ničkim sastancima mušrikja protiv pez prijeporno, da su veliki grijesi: Islama i Alejhisselama i o Njego? katlj (umorstvo), zina (prostitucija u vom postupku kod toga. Iza tog je najširem smislu), piti alkoholna pića, bio lijep prelaz na šešir mes?elu, sa? potvora, krađa, laž i t. d. - ali nitko mo je on prije prelaza prekinuo vaz od uleme nije rekao, da ti grijesi iz­ dvokratnim upitom na prisutne: vode iz Imana — osim, ako bi ih jeste 1i se osanisali, pa da za danas netko vjerovao, da su halal (dozvo­ prekinemo? Pošto se nije nitko ljena). A kod nošenja Šešira radi se o je li to kjufur ili ne, a ne, jeli to maknuo, niti pokazao kakve dosa? tom, džaiz kao mubah (nevino) ili ne. de, on je nastavio o šeširu istim to? U »Nunijji« (Čije je djelo »Nunijja«, nom, istom mirnoćom, bez uzruja? vanja, bez »zaklinjanja«, kao što je rečeno ie na početku ovog članka) na i dotle govorio. Džemat ga je pom? 156. strani (komentara) stoji ovaj bejt: no slušao kao i dotle: bez osanme, »Veššer-u kad adda šeddel mer-i zunmirno, kako to dolikuje mjestu, va? nara — Delile džahdin kje — teazimil Profanisani ćurs- �Бриј 355 Broj od pomisli, da iskorišćujemo poli­ tički položaj kluba musi. nar. po* slanika i da nam se naše pravo da­ je kao neka kompenzacija prema tome klubu. Mi smo dobro svjesni svoga prava, a što smo prisiljeni, da to pravo tražimo i čak pomoću jed« nog poslaničkog kluba — krive su današnje prilike i »ravnopravnost« naša prema drugim konfesijama. Sarajevo 4Л1. 1921. H. Hajdurović, apsolvent muaUučitelj. tečaja. Politički pregled. Karlov odlazak iz Mađarske. Nas kon desetdnevnog zavlačenja uvis dila je Mađarska, da se Karlo mo« ra na svaki način iz Mađarske us daljiti. Mjesto internacije se već par puta promijenilo. Jednom se mislilo da će ga Velika Antanta in« tervenirati na Madciru ili Maltu, ali pošto se na Malti nalaze češće visoke engleske ličnosti, a u najkras će vrijeme će onamo prispjeti i en« gleski prijestolonasljednik, ta se osnova odbacila kao nepraktična. Izgledalo je, da je za mjesto inters nacije podesnija Madeira, ali kako po najnovijim vijestima izgleda, da se Velika Antanta još nije odlučiš la, da odredi mjesto internacije. Karlo jc otputovao u Galac, gdje će čekati, antantinu odluku o mjes stu svoje internacije. Nc?ie vijesti javljaju oputovanjimagrofaBertholda po Holandiji i Danskoj u svrhu, da nađe Karlu boravak u kojoj od tih država Mađari, a i velika antanta misle, da je Karlovim odlaskom iz Madžarske, svaki uticaj Male Ans tante na Madžarsku izgubio vri« jednost ali mala antanta mora da traži garancije protiv ovakvih i sli« čnih pokušaja u budućnosti. Karlovo svrgnnće sa prijestolja. Konferencija ambasadora uputila je madžarskoj vladi notu, gđe ju poziva, da proglasi svrgnuće Karla i upće cijele Habsburške dinastije u smislu zaključka konferencije ambasadora od -4. 11. 1920. Konferencija ambasadora naglasila je u svojoj noti, da će Madžarska svakako učiniti sve ono što se u noti naglašuje, radi uzdržanja mira. Ova nota konferencije ambasadora potpisana je od gg. Castagnotta, Wohla i Foncha. Madžarska nije još odgovorila na ovu notu. Madžar­ ska se stavlja na stanovište jedne su­ verene države, i kao takva može, da bira sebi kralja, kojega hoće, ali priz­ naje, da je pitanje Karla i uopće Habsburga internacionalne naravi, te bi u tom slučaju imali utjecati na riješenje toga pitanja i internacionalne vlasti, ali je baš to pitanje dovodi u nepri­ liku. Madžarska će vlada proklamirati, detrnizaciju habsburške kuće, ali vri­ jednost ove proklamacije će biti tek onda, kad je odobri skupština. Postoji bojazan, hoće li večina parlamenta gla­ sati za detronizaciju Karla, a pogotovo cijele Habsburške kuće, jer između pristaša detronizacije ima mnogo njih, koji nebi ni u kojem slučaju glaso­ vali za detronizaciju cijele Habsburške kuće. Madžarska vlada iznosi pred jav­ nost svoju dobru volju za izvršenje uvjeta male i velike antante, ali nije isključeno, da ona dvolično postupa i nastoji, da cijelo pitanje što dulje za­ vuče. Najbolje bi bilo da se slože mala i velika antanta i da energično, za sada diplomatski stupe protiv Madžar­ ske. Domaće vijesti. Nove novčanice od 10 dinara. 19. ov. mj- prispjela je prva partija novih novčanica od po 10 dinara, koje su izrađene u Americi. Na jed« noj strani novčanice »naslikan je jedan snažan čovjek, koji okreće veliki kotač, što predstavlja radni* štvo i industriju, a na drugoj izra« đeno je Dobro polje i Sokol kao simbol proboja fronta i nacijonal« nog ujedinjenja. Čim budu stigle i ostale partije, koje su već na pu« tu, odmah će se pustiti u opticaj. Ćehoslovačkim državljanima. Će* hoslovački konzulat skreće pažnju svim državljanima Čeho slovačke „ПРАбДА* — „HRAVDA* republike na okolnost, da moraju i« mati po postojećim propisima Kras Ijevine S. H. S. pasoš, koji njima služi kao stalna legitimacija na« spram ovdašnjih vlasti. Da bi se dakle izbjeglo eventualnim neugoda nostima treba, da svaki Čehoslovak vodi brigu o svome pasošu i da isti dade na vrijeme prolongirati. POSJEDNIKE BIVŠIH KME« TOVSKIH SELIŠTA U SARAJE« VU, koji još nisu prijavili zahtjev za odštetu, upozorujemo na objavu agrarne direkcije, koja je izašla u prošlom broju »Pravde«. Prema toj objavi imaju tkaovi posjednici što prije pristupiti referentu za likvida« čiju (u zgradi kotarskog ureda u Sarajevu) i prijaviti svoje zahtjeve. Noćna Ijekarska služba. — Kako je poznato od 1. jula tg. uređena je na incijativu Ijekarskih krugova u Sarajevu noćna Ijekarska služba, koja funkcioniše u potpunom redu. U Sreskoj Bolesničkoj Blagajni, KoŠevo 10., telefon 210 nalazi se svaku noć de­ žurni Ijekar 9 (21) do 7 sata u jutro i tu se po noći obraćaju bolesnici za od Ijekarska pomoć. Tu je pripravan fijaker, koji odmah odveze Ijekara u posjetu bolesniku. Ljekar nosi od­ mah sobom i priručnu apoteku za prvu pomoć. Ta je institucija vrlo korisna i o njoj se je vrlo pohvalno izjavio „Liječnički Vijesnik" organ zbora Ijekarskog udruženja Hrvatske i Slavonije uz preporuku, da sć i u Zagrebu jednaka institucija čim prije uredi. I ako ova institucija nije još građanima potpuno poznata, ipak je ona već obavila 148 kućnih posjeta po noći i to u 77 muških i 71 Ženskih slučajeva. U zimskim mjesecima posla će biti mnogo više. Dne 27. oktobra sastao se je odbor na sjednicu i konstatovao je, da se ova institucija bori sa novčanim po­ teškoćama, pa će morat apelovati na naše institucije, da pomognu svojim pri­ lozima, da se ona održi, kako bi mogla bditi nad zdravljem naših gra­ đana i bolesnicima ukazati Ijekarsku pomoć. Repertoar od 7. do 13. novembra. Ponedjeljak 7. novembra: Pozori« ste zatvoreno; utorak, 8. novembra: Ekvinocij, napisao Ivo Vojnović. (Prvi put). Večernja predstava iz« van pretplate). Sfeda, 9. novembra: Soba br. 6., Veštica, napisao Čehov« (G. Vereščanin u glavnim ulogama kao Gromov i Gikin. Drugi put. Verečnja predstava u pretplati). Četvrtak, 10. novembra: Dani na« šeg života, napisao Andrejev. (Drugi put. Večernja predstava u pretplati). Petak, 11. novembra: Ekvinocij, napisao Vojnović- (Po« podnevna đačka predstava). Subo« ta, 12. novembra: Urici Akosta, napisao Guckov. (Prvi put. Večer« nja predstava izvan pretplate). Ne« delja, 13. novembra: Zona Zamfi« rova, napisao Sremac. (Treći put. Popodnevna predstava sa sniženim cijenama). Uobraženi bolesnik, na« piaso Molier. (Večernja predstava izvan pretplate. Sadržaj »Zone Zamfirove«. — («Zona Zamfirove«, u ovom dramskom obliku u kome se prvi put daje u Sarajevu, izrađena je po pripovijetci Sremca. Ona je najpopularniji naš komad, i davana je već bezbroj puta po svim našim pozornicama. Poznatija je od »Ivkove Slave«, jedrija i dram­ ski jedinstvenija. Daje se u niškom žargonu, koji ima svojih specifičnih jezičnih osobina. One su različne i od makedonskih i od vranjanskih u po­ pularnoj »Koštani«. »Zona Zamfirova« se dešava 1885., pred srpsko-bugarski rat, u Nišu.) Sadržaj komada je ovaj: I. Čin. U Kujundžiluku niške čaršije, jednog Ijetnjeg predvečerja, sjedi majstor Mane na ćefenku i radi svoj zlatarski posao. Mane je zaljubljen u Zonu, kćer Hadži-Zamfira, bogatog čorbadžije (čorbadžija znači veliki gaz­ da). O Zoninoj ljepoti pjeva cio Niš. Doka, tetka Manetova, došla je Manetu da ispita, kako cjela stvar stoji, i pošto joj se Mane izjavio, da voli Zonu, ona odlazi u proševinu. Promjena 1. čina; Oro u Šeftelisokaku. Nedelja je po podne. Momci i djevojke iz mahala, i po koji Čaršinlija kao »kibic«, pjevaju i igraju oro. Tu je i Mane s Kalinom, siromašnom, ali lijepom djevojkom. Na oro je došla i Zona s Vaskom hizmećarkom, i ako to ne dopušta dobar ton višeg trgo­ vačkog staleža. Mane povede kolo s Kalinom, ali ih rastavi Zona, koja voli Maneta. Kolo se raspusti, na što Zona uvrijedi Kalinu i udari je ružom. Poslijo ovog incidenta Mane demonstrativne odvodi Kalinu, uz pratnju Cigana. II. čin. Po gradu je pukao glas, da je Zona, kao trgovačka kći, bila u oru. Taj je glas Zamfiru donijela Zonina tetka Taška. Zamfir je na to, zaprijetio Zoni, da će je istjerati iz kuće, ako još jednom ode u Šefteli-sokak. Plašeći se, da ne izgubi Manetovu ljubav, Zona krišom poruči Manetu, da po­ šalje provodadžiku, koja će je ispro­ siti za njega. Kao provođadžika dode Doka, Manetova tetka, koju odbiju, jer je Mane iz nižeg staleža. Poslije jedne burne scene, Doka zaprijeti, da će im se osvetiti. III. čin. Mane je zasnovao osvetu, pošto je pokušao da Zoni lično obja­ sni svoje osjećanje. Ona ga je među­ tim odbila »i izmijala, nazvavši ga »kuće u čakšire.« 1 to ne zato, što ga ne bi voljela, nego što je htjela, da mu se osveti za onaj slučaj s Kali­ nom. Mane je uvrijeđen, i u zdogovoru s tetkom Dokom Inscenira lažnu otmicu Zone. U momentu, kad HadžiRandel dolazi da prosi Zonu za svoga sina Manulaća, po sporazumu za Zamfirom, izleta iz Hadži-Zamfirove kuće kola s Nanetom i Zonom, koju pred­ stavlja u ovom novom komičnom tre­ nutku preobučeni Nanetov kalfa Kote. IV. čin. Zonina sramota ie pukla ne samo po Nišu, nego i po Pirotu i Leskovcu. Zonu kao pobjegulju . neće više niko da uzme. U ovakvoj situa­ ciji, pod sramotom, Hadži-Zamfir skrši svoj gazdinski ponos i lično ode do Maneta, da pregovora s njime. Mane zna za položaj u Zamfirovoj kući i tvrdi pazar. Obadvije kuće se dogovore, da insceniraju drugu ko­ mediju, kako bi se stvar srećno svr­ šila: i da se za Zamfirove kuće skine sramota, te da Mane uz Zonu dobije i miraz. Zona pobjegne od kuće, i Mane je u jednoj sobici svog dućana sakrije ispred Zamfirovog gnjeva. Sta­ rac dotrči na ćefenak Nanetov, i ispali pušku u sobi gdje je Mane sklonio Zonu. Mane je uvjeren, da je Zona mrtva i prekorava Zamfira, što je ubio Zonu, koju je on htio da uzme. Čvor se na koncu razriješi: Zona nije mrtva, a Mane, koji je pred cijelim svijetom dao riječ, da je htio da uzme Zonu, povlači konsekvence iz svog obećanja. Nađeno sedam ključeva, omot raz­ nih stvari, crni ženski šešir, i lepeza, crni novčanik, banka od 400 K, žen­ ski košćani nakit, ručna torbica sa raznim stvarima, crni novčanik sa raz­ nim stvarima, par ključeva, komadić čilima, omot raznih stvari, novčanik sa 150 K austrijski, muška ljetna ko­ šulja, srebreni sat, 6 ključeva, crni novčanik, žuti novčanik, crni novčanik, 3 rubea, ručna torbica sa platnom, bakrena cjev za rakiju, par rukavica, 3 ključa, žuta torbica, nikleni sat, ruč­ nik i rukac, ruksak sa stvarima, 4 ključa, 4 ključa, crni šešir, šport mica, 5 komada kamatni odrezaka, 3 ključa, 1 ključ, 1 štap, umjetni ključi, ženska torbica, plehnata kutija sa 5 metaka, 2 zlatna prstena, crna ženska torbica, crni ženski kaput, duhanska kesa, crna novčarka, 2 ključa, crvena ženska torbica, srebrena narukvica, bjeli žen­ ski kaput, 15 biljega. Izgubljeno crna kožnata lisnica sa lozom br. 009400, bankovna predatnica na ime Pavlović, crna kožnata lisnica sa 3.500 K, crna kožnata torbica sa 300 K, lovačko pseto, 4 ključa, ženski srebreni sat okolo isplaten zlatnom žicom, ženski prsten sa 6 briljanata, pseto, čuje na ime „Lili", crna kožnata novčarka sa 400 K, žuti budželar sa dokumentima na Vuka Mitrovića, novčarka sa 5040 K, radnička knjiga na ime Bogdan Managić, kožnata listnica sa 1100 K, crnu svilenu jakup stavljen sa grau svilom, zelena kobila 8 g. stara pasoš izdan od Čehosl. konzul, na ime Jo­ sip Hofman, 4 mala ključa razni do­ kumenti na ime Branko Vojda, mali muški srebr. lanac načinjen od para, lisnica sa 600 K i ček broj 60/1952, banku od 400 K, dva ovna 1 bjela drugi crni činov. legitimacija na ime Aleksander Horvat, razni dokumenti na ime Miroslav Sokolović, banku od CrpdHd 3 Strana 400 K, dobrovoljačka legit. na ime Miloš Radeta, kožnata novčarka, crna kožnata torbica sa 380 K, dozvola za prodaju voća na Mustafu Jerlagića, lovačko pseto crno oko vrata bjelo, zlatna narukvica kao lanac, zlatna na­ rukvica, lisnica sa raznim dokumentima Ferde Steirer, novčarka sa 220 K i razne potvrde na ime Agan Lokvandić, oficirska legitimacija na Milana Medakovića, budželar sa raznim stvarima, duhanska kutija od tule. Odgovor »Domovini«. Od Središ­ njeg saveza jugoslavenskih seljačkih zadruga u Sarajevu na dopis štampan u broju 116 »Pravde« 3. novembra 1921. pod naslovom »Odgovor Domo­ vini« dobivamo ovo razjašnjenje: Istina je, da- je g. Osman eff. Redžič, učitelj u RipĆu još prije priprem­ nih radova za osnutak ovog saveza osnovao u Ripču zadrugu pod tvrtkom: »Muslimanska zemljoradnička zadruga za zajmove i štednju u Ripču«, te je bio stupio u ime upravnog odbora te zadruge u doticaj s raznim savezima, da bi zadruga otpočela svojim radom na korist našeg težaka, pa kad se je ustanovilo, da se osniva i ovaj savez, onda da je tamošnja zadruga bez ikakva okolišanja pristupila kao osnivač-član ovog saveza. Nadalje je istina, da je ovaj savez zabranio toj zadruzi svaki rad, dok ne bude ovaj savez proto-, koliran, jer po trgovačkom i zadruž­ nom zakonu zabranjen je svaki pos­ lovni rad tako dugo, dok nije zadruga upisana u trgovački registar. Ovaj sa­ vez nije mogao preuzeti odgovornost, da zadruga u Ripču samostalno dje­ luje, dok je njezin poslovođa i up­ ravni odbor ne upute u poslovanje i dok savez ne bude mogao izravno toj zadruzi sve potrebito za njeno us­ pješno poslovanje pružiti. Dopisnik »Pravde« i »Domovine nije poslužio općoj stvari upličući jednu našu poljo­ privrednu i kulturnu ustanovu i no­ vinarsku polemiku, te mi umoljavamo našu štampu, da zbog ličnih zadjevica pojedinaca puste zadruge u njihovom određenom redu u miru, jer će time puno više doprinijeti našem napretku. Ovoliko u obranu časti jednog poš­ tenog zadrugara u zadrugarskom dje­ lovanju, iz čega se vidi, da g. Radžić nije kriv, da je zadruga samo na pa­ piru, jer mi idemo polako, ali sigurno. Ostali dio dopisa jest stvar, za koju nemamo nikakva interesa. । I | | Pitanje na gospodina ministra vojnog i mornarice. i I i i I I , I j i Ja sam 24. maja 1921. podnio na Vas pitanje u pogledu izazovnog go­ vora, što ga je komandant Vrbaske Divizijske oblasti, potpukovnik gesp. Kušaković držao prvi dan pravoslav­ nog Uskrsa momčadi te divizije. U tome govoru, obrativši se prema muslimanima, rekao je da su njihovi djedovi pod pritiskom Turaka primili islam, pa kako se on nada, da će sadašnji naraštaj tu pogrešku svojih »djedova ispraviti i vratiti se u hrišćanstva, pa im on još od sada kao budućim hrišćanima čestita Uskrs. Na to je jedan vojnik musliman uzviknuo: „Nikadal", a komandant je naložio, da se ovaj ima radi toga uhapsiti. Budući da je u interesu države, da se u narodnim masama ne stvara neraspoloženje prema našoj narodnoj vojsci, a to bi bila neminovna poslje­ dicu ovakova prozelitskog djelovanja predpostavljenih organa, ja sam pomenutog dana upravio za Vas ova pitanja: 1. Da li Vam je ovaj slučaj poznat i šta ste poduzeli protiv pomenutog komandanta? 2. Ako Vam dosele nije ništa o ovom slučaju javljeno, namjera­ vate li učiniti potrebno, da ko­ mandant bude prema veličini kri­ vice kažnjen za ovakovo grubo zlorabljenje položaja u nedopu­ štene svrhe? Kad ni do 1. augusta o. g. nijesam dobio nikakova odgovora, ja sam, go­ spodine ministre, lično govorio u Va­ ma o ovoj stvari u sali skupštinskih sjednica na 1. augusta, te ste me Vi umolili, da bih Vas ja pismom potsjetio na to, što sam odmah sutradan i učinio. Nu pored svoga toga još ni danas nijesam dobio od Vas nikakova odgovora, a kako pretvaranjem usta­ votvorne skupštine u zakonodavnu niste mi dužni dati na pređašnje pi­ tanje odgovor, to sam slobodan, da �.ПРАРДА" — .PRAVDA" Страна 4 Strana Vam ponovno stavim gornja pitanja i umolim Vas za što skoriji odgovor. Primjećujem, da je zavlačenje s od­ govorom, kao i nastojanje gosp. Kušakovića, da preko svojih poznanika skloni vjerske poglavice muslimanske, da odustanu od zahtjeva, da se ovaj čin komandantov ispita i podvrgne kazni, vrlo simptomatična, te ću biti prisiljen — ako u roku od jednog mjeseca ne dobijem odgovor da pod­ nesem interpelaciju u skupštini. Molim pismen odgovor. Izvolite, gospodine ministre, i ovom zgodom primiti uvjerenje o mome odičnu štovanju! Sarajevo, dne 29. okt. 1921. Hamzalija Ajanović, narodni poslanik. Protiv alkohola. Pijanice i dužina vijeka. Jedno strano društvo za osiguraš nje života izinjelo je u svom izvje? staju nekoliko statističkih podatan ka, koji nam jasno kazuju, da po? stoji izvjestan odnos između veće potrošnje alkoholnih pića i onih, što imaju više prilike, da ih u jačoj mjeri uživaju, no u onih, što takve prilike nemaju, te se i manje alko* holizmu odaju. U one prve spada? ju: gostioničari, vinari, pivari, raki? džije, destilatori — u opće svi oni, što spravljaju ili krčme alkoholna pića. To je društvo za nekoliko go? dina steklo iskustvo, da osiguranici, koji pripadaju spomenutim pozivi? ma, pokazuju jače umiranje. Utvr? đeno je, da se među njima za 44% smrtnih slučajeva više pojavilo, no što bi se moglo očekivati s obzirom na godine starosti i trajanja osigu? ranja od dana Ijekarskog pregleda —■ i ako je društvo pri primanju lica, koja se bave spravljanjem i prodajom alkoholnih pića, bilo vrlo obazrivo. Ovaj procenat umiranja takvih lica opravdava namjeru dru? štvene uprave, da povisi uloge za lica, koja su zanimanjem svojim iz? ložena češćem ili prekomjernom u? živanju alkoholnih pića. j * . i | : ! ! Kazanica *) Kad smo pregled dovršili, vrati? mo se da se malo prihvatimo. Ma? jor nešto zaćutao. Tek kad dođe srcski kapetan, a on će da zapitati: — »Kakav ti je ovo narod, kape? tane?! Jedva nađosmo polovinu sposobnih... A rodan i stočan kraj. Pa nisu ni siromasi.« — »Vala nisu, gospodine majo? re!« — veli kapetan. — »Imao bi naš seljak svega... samo da nije — te puste rakije. Eto svaki domaćin spremi posjek’*) za kuću, ali ga kuća ne pojede.« — — »A da ko?« — — »Ko? ... Narod ... Čim nasta? nu kazanice. skupljaju se oko njih. Pa onda onako pijani pojedu sav posjek iz kuće.« — — »Dakle kazanica pojede po? sjek?!... E onda nije čudo, što im je podmladak taki?« — Alkohol i srce. Alkohol pojačava radnju srca. Ko dnevno popije samo pola litra piva, tome srce u toliku brže bije, da u 24 sata ima 4000u daraca više, nego da nije pio. Za godinu dana to iz? nosi 1,460.000 udaracav iše. A ka? ko svaki udarac srca ima da savla? da otpor ili posao, koji predstavlja snagu od 0.5 (pola) kilogram?metra — t. j. snagu, koja bi bila u stanju da 0.5 kgr. na 1 metar visine digne (ili obratno: 1 kgr. na po m): to iz? laži, da srce takvog čovjeka godiš? nje utroši 730.000 kilogram?metra snage više, nego što bi moralo. A šta mislite, koliko bi čovjek mogao privrediti, da tu količinu snage u? potrijebi na rad?! Kod nas se više pije rakija. Pre? ma tome ko popije samo tri decija (»satljik«) rakije dnevno — a koliko ih ima koji i više popiju! — tome svaki dan otkucne srce 20.000 puta više, nego što bi upravo moralo. Iz? računajte i sami, koliko tek taj iz? gubi svoje radne snage uzalud ... Piće i glad. Mnogi misle da piće može hranu zamijeniti, i da se čašicom rakije Sbot 355 Broj može glad brže i bolje utoliti, nego recimo — kriškom kljeba. Ali to je iz osnove pogrješno. Piće, istina, može glad da zabuni, da zabašuri ili da zavara, ali ne može da je u? tiša ili sasvim utoli. Rakija svojom jačinom nadraži sluzokožu želuca, izazove lučenje sokova i toplinu u njemu, i time suzbija onaj neugo? dan osjećaj praznine i hladnoće, ali ne daje tijelu nikakve naknade — nikakve hrane. I ne samo to, nego baš na protiv, piće — a naročito ra? kija — remeti pravilno varenje i smeta usisavanju druge hrane, koja bi se pićem u želucu našla, pa time, naravno, i cjelokupnu ishranu. Rakija i mrtvorođenčad. U našem narodu mrtvorođenče je neka strahota; neko prokletstvo i žena, koja rodi mrtvo dijete, krije to kao neku sramotu ili neku vrstu zločina. U stvari većinom to i jeste krivica roditelja — bilo jed? nog, bilo drugog. Među uzrocima, zašto žene rađaju mrtvu djecu, stoji na prvom mjestu — alkoholno piće, a naročito rakija. Opitima na životinjama je dokazano, da na pr. kučka, kojoj se za vrijeme skotno? sti daje (silom) rakija, dobija ma? hom mrtvu štenad, a statistikom je utvrđeno, da je u našim krajevima najviše mrtvoređenčadi, gdje i trudne žene rakiju piju. Ko, dakle, neće da mu se u kući rodi mrtvo dijete, neka ne pije, a neka piće’ i trudnoj ženi zabranjuje. Novo otvorena Oglašujte u „Pravdi1, Oprašivanje u novinama obavlja po­ t BLOCKNER-OV uzdano staro uvedeni zavod za oglašivanje Zagreb, Jc’jovska ul. 31. :: Telefon 21—65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova Mišsvi, štakori, stjEnice I žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao. protiv poljskih i kućnih miševa K 12—, za štakore 16’—, za žohare ruse i Švabe posebno* jake vrsti K 25’—. Osobito jaka tinktura za stjenice K 15’—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5’— i 12’—. Mast za uši na blagu K 5’— i 12’—. Prašak prote mrava K 10’— i 20’—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. JOnker, Z agreb br. 16.. Petrinjska ul. br. 3. 131. Ж* Preprodavaocima popusti ПМ1 K Novo otvorena Kafana i Restauracija „Bristol“ Najmodernije uređena. Sastajalište svega otmenijeg svijeta. Glazba iz­ vrsna, a posluga brza i tačna. Za sve jamče K r I i ka i Legat *) Gdje se rakija peče. **) Sto za? kolje i za zimu spremi. PODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU Središnjica: Ljubljana. Podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica, Maribor, Ptuj, Split i Trst. Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva oko K 45,000.000 F.,nia uloge na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4°/« NETTO. Uluške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije, Obavlja sve bankovne i mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantniie. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsti po dnevnom tečaju. Financira erarične dobave. Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka Državne razredne lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. “ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionič ka glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000.000'—. 104 Pričnve preko K 4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — BANKOVNE OBAVLJA SVE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. I Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu [1 d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička gtavntca 1o.ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavija uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu.— Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Kancelarija: Krslja Petra ulica Z prizemno, Нјево. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajepo. - Interurban telefon: Zl^ Odgovorni urednik; jbrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija D. i A, Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/39d3d4b3485e117ef9c7b0b6b9aa4d19.pdf 635f472def596c11b89e349979d2307e PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. PRAVDA ГЉ -лЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛММАИСКЕ ОРГАНМЗАИИЈЕ. Broj 118 (356) Pojedini broj К 2' ~ Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom. Uređuje ređakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.— ; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i upravi nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun pošt štedionice 111$ Sarajevo, utorak 8. novembra 1921. (7. rebi-ul-evela 1340.) Službeni honnrikej ]. M. kluba. Naš poslanički klub držao je u o.m. ple­ narnu sjednicu, kojoj je prisustvovao 21 poslanik, i bavio se političkim sta­ njem u našoj pokrajini u i cijeloj zemlji. Klub je došao do jednoglasnog zaključ­ ka, da pojedina ministarstva ne izvr­ šavaju svojih obaveza, da je pitanje javne bezbjednosti, naročite u San­ džaku i Makedoniji, vrlo loše, a što je najvažnije upravni aparat svojom pa­ sivnom rezistencijom odugovlači rješa­ vanje agrarnog pitanja u našoj zemlji. Klub se je bavio i pitanjem spoljne politike, te je na temelju svega toga došao do zaključka, da od sada ne može biti samo posmatračem prilika u vladi, nego da treba i sam o svemu biti informiran, te je zaključio, da se predstavnicima vladinih stranaka po­ šalje deputacija, koja će u ime kluba zatražiti, da se program vladina rada ustanovi u sporazumu sa sve četiri stranke, koje sačinjavaju današnju vladu. U tu svrhu izaslao je gospodu podpredsjednika Dr. Hadžikadića i Korkuta, koji su u sporazumu sa pred­ stavnicima slovenske kmetijske stran­ ke, koja se je sa našim zahtjevom odmah solidarisala, otišli g. A. Stanojeviću, predsjedniku radikalnog kluba, a sjuiradan g. Lj. Davidoviću, pred­ sjedniku demokratskog kluba. Oba su se predsjednika izjavila sporazumnim, da izađu u susret zah­ tjevu našega i kmetijskog kluba, te će naši predstavnici isti taj zahtjev izni­ jeti i predsjedniku vlade gosp. Nikoii Pašiću Samo se po sebi razumije, da će klub svratiti naročitu pažnju javnoj bezbjednosti u Sandžaku i Makedoniji, te saniranju prilika u Bosni i Hercegovini. intrige opet počinju. Od svog postanka naša je organi­ zacija bila na nišanu najrazličitijim napadajima, klevetamani intrigama. Svi oni, koji su ili iz plemenskih ili iz vjerskih ili iz partijskih obzira prijeko gledali solidnost i disciplinu naših re­ dova, nijesu se žacali ni najodurnijih sredstava, kako bi unijeli neslogu i pocijepanost među nas. Stranačka štam­ pa svih boja nije se samo ograničila na bjesomučne napadaje na naše vod­ stvo, nego jje svakidano izmišljala nove spletke i nove metode u intriganstvu. Hvala ozbiljnosti naših pristaša i nji­ hovom nepokolebljivom povjerenju u vodstvo, sve je to ostalo bez uspjeha. Čvrsto smo vjerovali, da će impo­ zantna naša zadnja zemaljska skup­ ština već jednom učiniti kraj toj nis­ koj raboti i da će za svagda zače­ piti usta tim individuima, koji biše samo htjeli u mutnu loviti. U zadnje vrijeme počele su te in­ trige ponovno. Tako se lansira u jav­ nost vijest, da je zbog dra Dž. Kulenovića nastala u klubu podvojenost i da su se opet pojavile dvije struje. Mi smo u sretnom položaju, da naj­ odlučnije demantujemo te vijesti, te da utvrdimo, da jednodušnost i sloga nije nikad bolje vladala u našem klu­ bu, nego li je to sada. Smiješnost ovakovih vijesti najbolie ilustrira mo­ tiv, koji se navodi toj podvojenosti: pitanje dra Dž. Kulenovića. Dr. Dž. Kulenović istupio je iz kluba, on dakle nije više njegov član. Zemaljska ga je skupština pozvala, da se povrati u klub, pa njegova odluka, hoće li se povratiti u klub ili ne, ne može biti predmetom klubske diskusije, nego Cent. Odbora partije, koji provodi od­ luke skupštine, te jedino on treba i može da o držanju dra Kulenovića zauzme stanovište. Isto su tako netačne i tendenciozne vijesti, koje vele, da je predsjednik kluba g. Maglajlić položio poslanički mandat, kao što se to vidi iz demar^ tija, koga na drugom mjestu donosimo. Svrha je svih tih intriga, da stvore zbrku u našim redovima, kako bi se vodstvu oduzela ona moralna snaga i potpora, koja mu je bezuvjetno po­ trebna u ovim ozbiljnim časovina, kada se rješavaju naša vitalna pitanja. Nu kao što su dosad naši članovi i pri­ staše uvijek prozreli te podle i niske namjere i ostali na visini svoje duž­ nosti, mi» smo više nego sigurni, da će ih i ovaj put odbiti sa zasluženim prezirom. Plemenskim i partijskim|šovenizmom zaslepljeni individui neće među mu­ slimanskim dijelom naroda naći polje, gdje biše mogli razvijati svoju djelat­ nost. Kao što i dosada uvijek, tako će i od sada vodstvo naše organizacije imati uvijek i samo u vidu interese muslimanskog dijela naroda i ruko­ vodeći se u svom djelovanju tim in­ teresima, ono će i moći i znati naći onaj put i način, kojim će najbolje zaštititi te interese. Političke se prilike mogu mijenjati i udešavati — kako hoće, ali mi smo svijesni toga, da je naša snaga samo u našoj slozi, te da ćemo mi samo onoliko moći uspjeti, da osiguramo interese i razvoj muslimanskog dijela naroda, koliko budemo složni i jedin­ stveni. Mi smo duboko osvjedočeni, da su svi naši redovi prožeti istim uvje­ renjem i da nema te sile, koja bi ih u tom uvjerenju mogla pokolebati. Stoga nam je neshvatljiva ova ra­ bota ljudi, koji drže, da biše svojim izmišljotinama mogli koga navesti na lijepak, pa im stoga poručujemo: Okanite se jalova posla! Godina 111. Mi razumijemo svu žestinu tog g. Gajo felbaba, a tek dvojica su članka i zauzimanje g. Kobasice za bila u Aradu. Bi li nam gosp. direk? Prnjavor — samo ne razumijemo tor znao citirati ono litinicom piša? (blago da se izrazimo) neumjesne i no i podpisano pismo iz Arada što neparlamentarne izraze jednog na? sc nalazi negdje u arhivi crnog ka? rodnog poslanika, koji inače izgle? bine ta? da tako fin, uglađen i zaglađen. Dalje kaže »S. R.« naivno i njež? Naš članak u broju 115. od po? no, da je pedesetak ženaidjece četka do kraja skroz je istinit i ta došlo »mirno« manifestirati (?) za istina boli i peče gospodu oko »S. svoju rodbinu. Zašto lojalno ne pri? R.« i oni da oslabe dojam tog na? zna, koliko ih je bilo? šeg članka napisaše uvodnik u svom Čestitamo Rakiću, Boškoviću, listu od 3. novembra 1921, uvodnik, Hartmanu, Bjegojeviću, Vuliću, koji je tako nepismen i prepun ne? Finklštajnu, Popoviću. Stankoviću, istina, da može služiti na čast samo Kovačeviću, Maricu, Milicu, Kojiću, g. Kobasici, osim ako je još pisan Noviću itd., da su ih vodile žene. pod uplivom alkohola sa raznih sla? »S. R.« je zaboravila međutim, da va u Prnjavoru. Samo pijan čovjek su te žene istukle sreskog načelnika mogao je napisati onakav bezglav Depola. Kako to, da je to zaboravi? članak pun neparlamentarnih i pro? la? Zašto je to prešutila? »S. R.« stačkih izraza. kaže, da je Depolo od svoje incija? Kakovim obrazom može se tvr? tive pustio uhapšenike, dao izjavu, diti, da je začetnikom svega zla da je pogriješio, da ga niko nije na Bilčar, kad svako u Prnjavoru zna? to silio ni mogao siliti. de, da je Bilčar korektan, častan, Gosparu Stjepo. kako bi tebi bi? valjan i u svakom pogledu čovjek lo, da si bio u Depolovoj koži? Je na svom mjestu. Kako se može tvr? li on mogao i smio dobrovoljno pu? diti, da je Depolo dodijelio tu so? štiti uhapšenike? A šta je radio Ra? bu Bilčaru. da tu sobu Bilčar ne kič i Bošković kod njega? Kako to treba, da je nije ni upotrebljavao, da se taj famozni zapisnik pisao u kad je Depolo kod svog dolaska zatvoru, a ne u predstojnikovoj ih zatekao Bilčara u tom stanu, kad kojoj drugoj sobi? Malo čudne bi je ta soba njemu obzirom na nje? bik; alire,. da se zapisnici pišu u za? govu veliku porodicu potrebna, te tvoru. Jeste li vi to igdje vidjeli? kad je po priznanju »S. R.« odbor Biće da »S. R.« im ade pravo, da je iznio jedan Bilčarev krevet iz te Depolo ortak u trgovini sa načelni? sobe. kom, jer ni načelnik ni Depolo ne? Dostojanstven način korporativ? maju ni prebijene pare, da bar za? nog odborovog protesta bio je valj? počnu pa makar i malu trgovinu, i da taj, da je odbor nepristojno ga? ako je načelnik dobar »trgovac« što lamio u predstojnikovoj sobi, da se vidi odatle, jer je dućan njegova su tu galamu čuli ljudi na hodniku sina prazan. i zgražali se tom »finom« i »dosto? Tko god tačno pročita »S. R.«, vi? janstvenom« načinu protesta. In? formirali smo se i saznali da je pri? djece, da je drugi rastavak u prvom godom tog »dostojanstvenog« pro? stupcu u očitoj protimbi sa tačkom Sarajevo, dne 7. novembra 1921. testa pop Jovica zgužvao odluku i 2. u drugom stupcu. Osim svih su? Povodom vijesti »Tribune« od 5. bacio je predstojniku u lice. Zaista protnosti između tog dvoga naro? tek. mj., da je u našem poslaničkom ; čito udara u oči u prvom stupcu dostojanstveno, fino, u? klubu došlo do podijeljnosti mišljenja ; spomenuti dostojanstveni način g 1 a đ e n o i salonski. U članku povodom izbora za odbor o admini­ hoće g. K. da prikaže, kao da je protesta, a u drugom stupcu, da tom strativnoj podjeli zemlje, od predsjed­ odbor uhapšen odmah nakon »do? prilikom dolazi do uzrujanja. Isto ništva kluba dobili smo ovaj dementi: stojanstvenog« protesta i podcrtava tako silno upada u oči. da se po je? Vijest »Tribune« od 5. tek. mj. o te riječi, da bolje upale. Malo lak? dine stvari u tom članku po dva razrožnosti mišljenja u našem klubu še gospar Stjepo! Oni su uhapšeni, puta opetuju — valjda zato, da po? povodom izbora odbora za admini­ kad su nakon svog »dostojanstve? jačaju utisak. Mislili smo, da je pi? strativnu podjelu zemlje iz temelja nog« protesta otišli i »dostojan? sac tih redaka bolji novinar, ali o? je neosnovano. Klub je jednoglasno, stveno« skinuli vrata i prozore Bil? vim člankom obrukao je ne samo bez ikakove diskusije, a kamo li borbe, careve sobe i kad su već »dosto? sebe nego i sve kolege. zaključio, da se istupi posebnom listom, Nama nije namjera, da branimo janstveno« otišli svojim kućama. jer nije htio dozvoliti, da i u ovom g. Depolu i Bilčara, te smo članak Tek nakon toga su uhapšeni, pa pi? odboru izgubi jedno mjesto, kao što tamo »S. R.«, koji od kotar, pred? u našem 115. broju donijeli samo mu se to radi nelojalnosti sa iz­ stojnika ne bi dao to učiniti, kad za hator istine i pravde. »S. R.« po? vjesne strane desilo prilikom izbora mu to zakon nalaže, te koji bi to godena čistom i bistrom istinom, odbora, koji su vršeni dan prije u propustio, kad mu je time nekoliko ozlojeđena, što prvaci muslimana skupštini. puta »dostojanstveno« zagroženo? ne podpisaše memorandum, sastav? Smiješna je tvrdnja, da su neki čla­ Ili zar se samo težak i musliman lien po prnjavorskim Srbima, ko? novi, među njima predsjednik gosp. smije zatvarati, a prnjavorski kapo? ! jim sc traži u ime prnjavorskog Maglajlić, osuđivali to odvajanje i bili nje nc? Čudnovati su pojmovi »S. građanstva bez razlike vjere, stran? mišljenja, da treba ići solidarno sa R.«. U tom svom članku u broju ke i narodnosti premještenje Depo? vladinim grupama. Ko razumije stvar, 224. protestira ona protiv zatvara? le i Bilčara, jer dok su oni ovdje, zna, da se nije radilo samo o soli­ nja ljudi, koji su učinili jedno kaž? neće biti mira — obara se i na gra? darnosti vladinih grupa, nego o zajed­ donačelnika, jer je musliman i jer njivo djelo, a u jednom članku u ničkoj listi svih stranaka, pa bi »Tri­ ne može i ne smiie ni on, a ni drugi 222. broju traži, da se zatvori žup? buna« dobro učinili, kad u lovu za da podpišu ispred muslimana jednu nik g. Bekavac i advokat Premužić. senzacijama ne bi postala smiješnom. E Stjepo, Stjepo, kamo ti došljed? neistinu i jer neće, da se time ma? Vijest o polaganju mandata od strane nost? Mi ne branimo g. Bekavca i kar i post festum soliđarišu sa do? gosp. Maglajlića potpuno je isisana iz Dr. Premužića, te ako su krivi, ne? gđajima od 24. oktobra o. g. prsta. I Srbi ozlojeđeni time poručuju ka im sudi zakon, ali isto tako i? U Beogradu, 5./11. 1921. made zakon da sudi i Stjepinim pri? po Rakiću, da će prekinuti sve od? Jugoslavenski muslimanski klub. jateljima u Prnjavoru, koje on na? nose sa muslimanima, kojih nikada živa poznatim »rodoljubima«. Vaj? nije ni bilo u ovakim stvarima. Sa? ni su ti to rodoljubi, koji za državni da kad smo im potrebni, da se ri? zajam dadoŠe tek mrvice sa svoga ješe Depola i Bilčara, mole i kume U 224. broju »Srpske Riječi« obo? obilnog stola. Kamo njihova časna nas. da i mi nođpišemo ta i memo? rio se je g. Kobasica na naš članak imena u »S. R.«, kamo »velike« svo? randum, a kad smo mi tražili i bo? pod gornjim naslovom svom žesti? te koje su dali za zajam? Kaže »S. rili se svim silama za vakufsku ku? nom i svom perfiđnošću jednog za? R.«: »i gotovo sve bivši taoci«. Tač? ću, u koju je unišao jedan njihov kutnog senzacionalno?revolverskođ no g. direktore. G. Jovanović je bio čovjek, nijesu htjeli da nas potpo? k. u. k. Ferldkurat, g. Lazar vojnik, mognu; onda su nas u našem nasto? listića. Iz PmjavoFshe sovjetske republike. �Strana 2 Страна »ПРАВДА* •— „PRAVDA* janju ismijavali i nazivali nas bali? jama. Kada su uvidjeli nepismenost članka u »S. R.«, to laž i niskost iz? nošenih činjenica, a znajući, da će* mo to pobiti, nude nam i mole nas, da se obustavi polemika između »Pravde« i »S. R.«. Mi nato ne mo? žeino pod nijednim uvjetom da pri* stanemo, ne zato što se radi o De# polu i Bilčaru, nego zato, jer se radi o pravdi i istini. Da su sve ono uradili muslimani ili Hrvati, davno bi truhnuli po za* tvorima, a »S. R.« bi debelim slovi* ma vikala: »Raspni ga, raspni!« Mi hoćemo, da se u našoj državi kroji jednak ćulah svima bez razli* pa kojoj stranci krivci pripadali, te tako hoćemo, da i u ovom slučaju bude, bez obzira na to, što je vla* din izaslanik kroz cijelo vrijeme svog boravka ovdje družio se po gostionama, kafanama i privatnim kućama sa ličnostima, koje su u stvar upletene, što je na čaršiju ne* ugodno djelovalo. Nećemo reći, da će isti gosp. zbog toga krivo prika? zati te događaje, ali svakako na njega moraju djelovati u izvjesnom pravcu saopštavanja onih ljudi, s kojima se je družio. Moguće da je imao takav nalog, ali ipak nije tre? bao da to čini i bar ne javno, a na* ročito nije smio odvesti se sa Zor* kom Popović, koja je također u stvar upletena, jer to čini loš uti* sak. a čaršija sve vidi i svoj sud stvara. U zadnjem smo članku rekli, da vlasti ne smiju dopustiti, da se ne? kažnjeno kalja i gazi ugled jednog ureda i njegovih zvaničnika, te i danas ostajemo odlučno kod toga i tražimo, da se krivci čim se po svje* docima utvrde njihova djela stave u pritvor, jer ko jamči, ne postupi li se tako, da neće u dogledno vri* jemc desiti se ponovno nešto tako? va ili slična. Vlasti su dužne, da uzdrže ugled svojih ureda i svojih činovnika, baš zbog sebe samih, te dozvole li ne? kažnjivo rušenje svog ugleda po na* ma građanima, što mogu zahtijevati i činiti kad nešto takova učine tea' žaci, koji će videći, da to nije kaž# njeno, jednostavno lemati i prebija? ti zvaničnike kad im ovi ne učine nešto po njihovu ćeifu. Odlučno smo za to. da se krivci u ovoj kao i u svakoj drugoj sličnoj stvari strogo kazne i to bez ikako? vih obzira, jer ne budne li to uči? njeno, nastaće sovjeti po čitavoj zemlji. Naročito ističemo, da mi ne bra? । nimo Bilčara ni Dopola, ali u inte* | resu ugleda vlasti i njenih zvanič* nika najodlučnije zahtijevamo, da | st Bilčar i Depolo ostave na svo* | jim dosadanjim službenim mjesti* PODLISTAK. Profanisani ćurs. (Odgovor „Domovini" na članak „Naši vazovi* u br. 60.) Piše: Chamerani, Posavina. (Nastavak). 1 nevršio amel biler kjan), 3) Samo sr­ cem čvrsto vjerovati. U prvu struju spada’u: Imani: Malikj, Šafija, Evzaija, heli-zahir (t j. ulema, koja se slijepa drži Ajeta i Hadisa); imami Hambeli i i sav Ehli-Hadis (pristaše Hadisa). U U drugu struju spadaju: Šemsul eisumeh Seraksija, Fachrul Islam i mnogi fakihi (Šerijatski pravnici). U treću: Ebu Mesuri Maturidi, te naš imam: Imami Eazam. Neko je od druge struje vele, da je uz srčano vjerovanje po­ trebno i »priznanje jezikom« samo za to, da se na njeg mognu primjenjivati za muslimane naročiti propisi (kao nikjah, našljedstvo, miras, dženaza, ko­ panje u isl. groblja i t. d.); Treća struja (naš mezheb) ne traži tog »priznavanja jezikom«, ako muslim svojom vanjšti­ nom i postupkom nepokazuje, da omalovažuje Iman i Islam, a samo to »pri­ znavanje jezikom« ne uvažuje, ako dotičnik, nevršeći propisa (kao namaz i dr.) još indicijama (emmarama) svog postupka ne odaje ne dokazuje, da on zbilja srcem vjeruje. Sve tri struje osnivaju svoje zaklfučke na istim Ajetima i Hadisima, koje je komentar ci­ tirao, samo se jedni drže više njihova , • I ; ' I 1 1 ' I I i ma, da se na taj način čaršijski te# ror skrši, jer je to jedini način, da se pokaže čaršiji snaga vlasti i do? kaže, da ona nije pozvana na taj način mijenjati zvaničnike i pred? stavnike vlasti. Sudac istražitelj vodi izvide pro? tiv krivaca te smo znatiželjni na tok rasprave. Budno ćemo paziti na razvoj sve# ga ovoga i nećemo dopustiti terori? ziranje sa čije strane bilo i ma proti kome bilo. Jedna izjava" Gospodinu Suljagi Salihagiću! G. Dr. Spaho imao je i bez naših glasova port-felj ministarski, ali ga je on otklonio, jer se je kao musliman stidio primiti ga se, a sdonje strane slušati naše jauke, već je rađ& ostao uz narod, da svojom braćom di­ jeli i dobro i zlo, da se bori i da u borbi osigura muslimanima mjesto ravno-pravnog građanina, i uspjeha mu ne može niko poreći. Nje­ gov zaslužni rad uvidili su muslimani cijele Bosne i Hercegovine i nagrađuju ga svojim potpunim povjerenjem, a -Đumišić nije sam pokazao simpatije prema g. Spahi, već i preko stotinu delegata iz cijele zemlje, koji su saglasni i oduševljeni sa radom Spahinim i Spahinih drugova. Gospodine Salihagiću! Nije Vama krivca J. M. O. da ste dospjeli u takav položaj, a ja Vas osigurajem* da ćete još svašta doživiti, dok se god dijelite od svoje zajednice i dok god tražite sebi ugleda u drugom pravcu. Menta­ litet muslimana to ne trpi, i muslimani nećć nikada za Vama poći, dok god tako radite, pa onda ostavite ljude na miru, a naročito one koji Vam nikakova povoda ne daju. Broj 356 Број U broju 107-mom »Domovine« na­ padajući na našeg poštovanog i obljub­ ljenog gospodina ministra trgovine Dr. Mehmeda Spahu, niste me mogli os­ taviti na miru, već ste nazivajući me stambolijom, po Vašem mentalitetu i na način, koji Vama dolikuje, bez ikakvog povoda, poslužili se protiv mene sa prikrivenim izrazima, baš kao i svi oni, koji prikriveno rade da okaljaju centar halifata od trista mi­ EL Đumišić. lijuna muslimana, a među koje i Vi spadate. Za to neka Vas savjest kao *) Jako smo odlučili prekinuti svaku po­ muslimana grize. lemiku sa Suljagom, ipak naSem uvaženom prijatelju radu aajemo mjesto. Đp. Ur. Gospodine Salihagiću! Ako hoćete mene vrijeđati, onda ostavite uzvi­ šeni centar halifata u miru i nemojte ga omalovažavati i saglašavati se sa onima, koji sve svoje moralne i mate­ Prema vladinu predlogu s podjeli rijalne sile ulažu u rad proti halifata. države ne oblasti, bi2o u našoj kralje­ Sigurno Vas je dirnulo, kada ste vini 26. oblasti. 1 to na ove oblasti. pročitali moje riječi o izvješću central­ I. U Bosni i Hercegovinu 1. Vr* nog odbora o radu naših narodr.ih baska oblast sa sjedištem u Banja? poslanika? luci. Njoj pripada banjalučko okru? Gospodine Salihagiću 1 One riječi । žje osim kotareva Dervente i Teš? nisu bile lično moje; one su bile iz- , nja, okrug bihaćki, a iz travničkog i raz osjećaja bijeljnskih muslimana iz I okruga kotari Bugojno, Varcar Va# | grada i kotara, one su bile izraz ko­ kuf i Jajce. I tarske skupštine, koja me je delegi­ 2. Sarajevska oblast sa sjedištem rala u zemaljsku skupštinu, a ja sam u Sarajevu. Osim sarajevskog okru? samo tumač tih osjećaja. ga pripada joj travnički sa koterc? Poštujem jednako svakoga narodnog vima Zenica, Žepče i Travnik. poslanika, ali da reknem koju o na­ 3. Tuzlanska oblast sa sjedištem šem vrijednom ministru trgovine g. u Tuzli. Prizada joj tuzlansko okru* ( Dru Mehmedu Spahi, как® bi oni, žje, a iz banjalučkog Derventa li koji nisu dovoljno upućeni, uviditi, da Tesan j. ste vi na krivom putu i da niste imali .4 . Mostarska oblast sa sjedištem pravo, što ste g. Spahu nadali. u Mostaru. Pripada joj okrug mo* starski, a iz travničkog kotarevi Kada je narodno vijeće u Zagrebu, Glamoč. Duvno, Livno i Prozor. u drugim mjestima i u mjestima II. U Dalmaciji: 1. Splitska oblast Bosne i Hercegovine u postavljeno, sa sjedištem u Splitu. uzeti su kao ispravni ljudi, koji se 2. Dubrovačka oblast sa sjedi­ nisu ogriješili o nacionalnu svijest, g. štem u Dubrovniku. Pripada joj po? Dr. Spaho i g. Dr. Hrasnica, i ako su litička oblast Imotski, Korčula, Ma* im muslimani Bosne i Hercegovine pod pritiskom raznih prilika, i raznih smi­ karska, Metković i Hvar. III. U Crnoj Gori: 1. Zetska vb? calica, uz prošle izbore otklonili po­ last sa sjedištem na Cetinju. Pri* vjerenje. Ali u kritičnom času, kada se je na nas muslimane u Bosni i pada joj Crna Gora, metohijski o« Hercegovini bez razlike staleža, ustalo krug i Kotor. sa svih strana, oni su se digli kao rv. U Sandžaku: L Raška oblast borci ,u zaštitu ovoga jadnoga islam­ sa sjedištem u Novom Pazaru. Pri* skoga svijeta. pada joj bjelopljsko i plevaljsko o? Podjela držane. . slova, drugi sadršaja i duha. Dakle ! Lrjani, koji svoje komentare veže za izvor im je jedan, a oni se samo ra- ! glavne Izvore Islama. zilaze u njegovu tumačenju. G. Šarac, kada se je u svom vazu. Pošto je H’dTbeg u ovom bejtu pra- ' pozvao na »Nuniju« i njom potkrije­ pio svoje izvode, stao je na čvrsto stama našem mezhebu (koji je najlibe­ ralniji) rekao, da djela kao namaz i ' novište našeg mezheba, koji ide do najdaljih granica obazrivosti. Tim« je dr. ne ulaze u suštinu Imama (premda spojio svoje izvode sa pravim izvorima je griješan, tko ih ne vrši) ostalo je Islama, a nije se oslonio prosto na otvoreno pitanje: ako ne vrši tih djela? jednoga »pjesnika«. Ako još svojim postupkom kao noše­ njem neislamsKih znakova, ili bagatoMi gornje navode i razglabanja mo­ lisanjem Islama i islamskih propisa ' žemo svesti ovako. svjesno pa makar i šalom—bez nužde Tko ne viši islamskih šartova kao i potrebe — ne pokazuje srčanog vjenamaz i drugo, uz to otvoreno čini, rovanja, da li i sva djela prama našem što je po propisima islama zabranjeno mezhbu ne djeluje na suštinu Islama? i osuđeno, odnosno ako se nekojih Na ovo ostalo otvoreno pitanje, odgo­ od njih čuva, ali ne za to, što su po vorio je, da dopuni gornji »Ve lejse । propisima Islama zabranjene, nego što jedehulu . ..bejtom: »Veššer-u kad । mu je »doktor« zabranio ili iz bojazni ade . .. « Urjani veli, da je suština (ha- i od policije ili kojeg drugog razloga, silu hazel dževabi) ovog bejta kao od- j te uz to zaboravi bez nužde i potrebe govora na gore ostalo otvoreno pita- • sve vanjske znakove Islamijjeta, kao nje ovo: Sahibi šeriat, Alejhisselam je islamske običaje u saobraćaju s Ijuubrojio taka djela u indicije i dakaze dima — selam i drugo — pa još — tekjziba(nepriznavanje, omalovažavanje recimo specijalno u našim prilikama Islama), pa zato i mi u našem mezhedonekle čak i zajednički sa drugim bu zaključujemo nevjerstvom onog, ' vjerama — zadnji znak: kapu, onda koji svojevoljno čine (bez nužde i do- ; ga mi nemamo više ni po čemu po­ trebe) slična djela (kao zuunar i drugo), i znati, da je musliman. Onda je to već pa makar on imao i priznavanje u zadnja indicija, da se je on sam uda­ srcu. Prama tom Iman pravi (I u na­ ljio od Islamijjeta. Mi ga nemomo više šem mezhebu) jest: Srčano vjerovanje, po čem smatrati našim.*) Šta on usvom ali da vanjski postupci kao indicije ne pokazuju, ne pobuđuju i narivavaju j ♦) Ovdje je g. pisac u najočitijoj protim­ uvjerenje o protivnom t. j. o nevjeros o. ids-ui-u emom, koji je utvoreno vanju odnosno omalovažavanju Islama ' bi rekao, da je Islam daieko od toga,.da pro­ i njegovih temeljnih i glavnih propisa, : pisuje noSmu pa da treba selam primati I od onih, koji recimo nose še.<lr. Ur, pa makar se oni i ne vršili.,.. Tako kružje i jedan did okrutna Oačak: i opština Strug. V. U Srbiji i VojvodinL 1. Beo# gradska oblast sa, sjedištem u Bco# gradu. Zaprema Beograd, Vračar, Zemun i Pančevo. 2. Podrinjska oblast sa*.:sjedištem u Šapcu. 3. Potiska (porjecje Tise) oblast sa sjedištem u Bečkereku itd. VI . U Hrvatskoj i Slavoniji: 1. Zagrebačka oblast sa sjedištem u Zagrebu. 2. Osječka за sjedištem u Osi? jeku. 3. Krajiška sa sjedištem u Kar* lovcu sa ličkoskrbavskom i modru? ško?riječkom županijom,. 4. Varaždinska oblast sa sjedi? štem u Varaždinu. (Uključivo Me? đumurje i dio Prckomurja). Petu oblast čini sam grad Za? greb. VII. U Sloveniji: 1.. Ljubljanska oblast sa sjedištem u Ljubljani. 2. Mar iborska oblast sa sjedištem u Mariboru. Uključivo jedan dio PrekoHLurja. FrancusMrslii sporazum. Spor azum, što ga jo 20. oktobra pot­ pisao g. Franklin Bouillon i Jusuf Kemal bey, glasi : 1. Č.l. Visoke ugovarajuće stranke izjavljuju, da nakon potpisa ovog spo­ razuma prestaje ratno stanje među njima; vojske, civilne vlasti i narod biće odmah o tome obaviješteni. 2. čl. Nakon potpisa ovog sporazunfia ratni zarobljenici, kao i sve francus ke i turske osobe, koje su zadr­ žane ili pritvorene, biće puštene na slobodu i sprovedene u odjelima u najbliže gradove, koji će za to biti određienl Blagodati ovoga člana protežu s^ na zadržane i uhapšene obadviju stran­ ka, pa ma kakav bio rok i mjesto uhapšenja ili zarobljenja. 3; čl. Najdalje u roku od 2 mjeseca nakon potpisa ovog sporazuma turske će se trupe povući na sjever, a trancuske na jug od linije, određene u 8. članu. 4. čl. Evakuacija i zauzeće posjeda, koji će se izvršiti u roku predviđenom u čl. 3. biće provedeni prema moda­ litetima, koje će sporazumno fiksirati mješovita komisija, imenovana od voj­ ničkih zapovjednika obadviju stranaka. 5 čl. Potpuna će amnestija biti uta­ načena po obadvjema ugovoravajućim strankama u evakuisanim krajevima nakon njihova zaposjednuća. 6. ČL Vlada velike turske narodne skupštine izjavljuje, da će prava ma­ njina svečano priznata u narodnom ugovoru biti utvrđena na istoj bazi, kakova je ustanovljena zaključenom, konvencijom u tom pogledu izmeđi vlasti Antante, njenih neprijatelja i ne­ kih njihovih saveznika. ’ srcu nosi, to neka ostane između njega i Boga (đž. š-). Naša zajednica treba, ! da ga se okani, da ne veže s njime bračne veze, ne ide mu na dženazu, ! ne kopa ga u groblje, ako takav ostane do smrti i t. d. Drugim riječima: treba da ga isključimo između nas radi nje­ gove skrajnje drskosti i prkose protiv islamijjeta — kao što isključe iz svoje stranke radi drskosti, tvrdoglavosti i posvemašjeg deranja na stranu — jednog svog pa i uglednog člana, koji se i dalje priznaje pristašom stčanke, da je on na pravom, ili bar na neprijekornom stanovištu programa, ko­ jeg on — nepoznavajući ga — hoće, da na svoju ruku tumači onako, kako »on hoće«. Oni njega proglase, da nije njihov, jer njegovo držanje i ponašanje ne odgovara stranačkoj disciplini i obiležju ne samo pravog pristaše, nego ni takog, koji se može manje ili više trpjeti! — Tako i mi proglasimo u | našim srcima, da nije »naš«, koji se 1 ne drži dužnosti, griješi na sve strane, prkosi, ironiše, podsmijava se, pnda to sve započati baca i sve vanjske zna­ kove — ph i zadnji bez ikakove nužde i potrebe: kapu sa glavel Daše toliko podnese, mora čovjek biti ili bez islam­ skih osjećaja, kao što su neki »spo­ sobniji« i »kulturniji«, ili onoliko hla­ dan i obazriv, koliko je bio u svom vazu g. Šarac. (Nastavit će se.) ŠIRITE ,,PRAVDU“. �Бро; 356 Sroj 7. čl. Naročiti upravni režim biće uveden za kraj Iskenderuna. Stanov­ nici turske rase u ovome kraju uži­ vati će sve polakšice u svom ^kultur­ nom razvoju. Tamo će biti turski je2ik ofici(elnim. 8. čl. U 3. članu spomenuta linija fiksirana je i precizirana Ovako : Pogranična linija ići će od tačke, koja se ima izabrati u iskenderunskom zatonu, odmah na jug od mjesta Pejasa, pa će se upravljati prema Mejdan Ekbesu (želj. stanica i mjesto, koje ostaje Siriji). Ota|e će se zaviti prema jugo-istoku, kako će ostati Si­ riji mjesto Marsova a Turskoj Kama­ ta kao i grad Kilis; odatle se priklju­ čuje želježnici kod stanice Čoban-bey. Zatim ide bagdadskom željeznicom, čija će pruga ostati na turskom teri­ toriju do Nuseibina; odatle ide putem između Nuseibina i Džezire-ibn-Omera, gdje se spaja s Tigrom. ^Mjesta Nuseibin i Džezire-ibn-Omer, kao i cesta ostaće Turskoj, ali će obadvije zemlje imati isto pravo na uperabu ove ceste. Stanice i kolodvori odsječka između Čoban-beya i Nuseibina pripašće Tur­ skoj kao dio željezničke pruge. Komisija sastavljena od delegata obiju stranaka biće konstituisana u roku od jednog mjeseca nakon pot­ pisa ovog sporazuma za fiksiranje gornje linije. Ova će komisija u istom roku nastaviti rad. 9. čl. Mezar Sulejman Šaha, djeda sultan Osmana, osnovatelja otomanske dinastije (mezar poznat pod imenom Turk-mezari) koji leži u Džaber-Kalesi, ostaće sa svojim pripađnim dije­ lovima vlasništvom Turske, koja može tamo držati stražu i izvjesiti tamo tur­ sku zastavu. 10. čl. Vlada turske veiike narodne skupštine prihvaća prenošenje konce­ sije u odsječku bagdatske željeznice između Bozanlija i Nuseibine, kao i različita razgrađenja u adanskom vi­ lajetu, jednoj francuskoj grupi, koju će odrediti francuska vlada, sa svima pravima, privilegijama i prednostima danim koncesijama, naročito što se tiče eksploatacije saobraćaja. Turska će imati pravo vojničkog transporta na željeznici od MejdanEkbesa do Čoban beya, u sirijskom području, a Sirija će imati pravo voj­ ničkog transporta na željeznici od Čoban-beya do Nuseibina, na turskom području. Na ovom odsječku i njegovim od­ vojcima ne može se ustanoviti nikakova razliČna tarifa u principu. Među­ tim obje vlade pridržaju pravo da prouče, u slučaju spora, sporazumno sve zahtjeve, koji se u tom pogledu pokažu potrebnim. U slučaju, da se ne mogne spora­ zumjeti, obadvije zemlje pridržavaju slobodu akcije. 11. čl. Vode Kuveika će biti podi­ jeljene između grada Halepa i preos­ talog turskog područja, kako bi se. dala satisfakcija objema strankama, Grad Halep može uzimati vodu na Eufratu, na turskom području, kako bi mogao udovoljavati potrebama područja. 13. čl. Stanovnici sjedilački ili polunomadski, koji imaju pravo ispaše ili imaju posjede na jednoj ili na drugoj strani u 8. članu fiksirane linije nastaviće, kao i dosada, izvršavati svoja prava. Ako bi iziskivala potreba eksploadacije, mogu oni slobodno i bez plaćanja i kakove carine ili takse za ispašu ili kakove druge takse preni­ jeti s jedne strane linije na drugu svoj mali njegov podmladak, svoje ' oruđe, svoj halat, sjemenje i zemljoradničke produkte, pazivši na to, da su oni dužni platiti takse, koje su u tim krajevima propisane. Bilješke. Proganjanje muslimana radi kle­ veta. Mi smo već u par navrata pi­ sali o proganjanju muslimana na kle­ vete pravoslavnih, da ovi vrijeđaju kralja. Iznijeli smo silu jednu primjera o tom, ali to sve nije ništa koristilo, iako nam je u minstarstvu unutarnih djela rečeno, da je već upućena na­ redba pojedinim kot. uredima, da budu skrupulozniji kod ovakovih pojava. Tako sad doznajemo da su pravo­ slavni iz Nevesinjskog kotara okleve­ tali Omera Pehilja iz Nevesinja, da je „ПРАВДА« — »PRAVDA3 psovao kralja Petra samo iz osvete prema Pehilju. Sreski načelnik Marković bio je pustio ovu stvar, ali ju je opet na zahtjev pravoslavnih obno­ vio i predao sudu Pehilja. I ako smo potpuno osvjedočeni o Pehiljevoj nevinosti, mi nećemo da utečemo na tok istrage i na sudsku pre­ sudu. Ali ovdje moramo naročito istak­ nuti, da bi već krajnje vrijeme bilo, da se svi oni zlikovci, koji lažno de­ nunciraju poštene ljude, počnu egsemplarno kazniti, kako ne biše ljudi ni krivi ni dužni morali po nekoliko meseci ležati u zatvoru. Ovakove bi istrage i procese mo­ rali i okružni sudovi hitno rješavati, pa upozorujemo ‘gosp. načelnika pra­ vosudnog odjelenja pokrajinske samo­ uprave, da u tom pogledu izdadne potčinjenim organima potrebna uputstva, a naš svijet upozorujemo da ovakove drznike odmah tuže sudu radi nanešene klevete. Ujedno travimo od pokrajinske upra­ ve, da upozori sreske načelnike na na­ redbu ministarstva u tom pogledu i da se iste strogo drže. pregovora jo< nema. Napokom, kako novine javljaju, i Kemal-pašina vlada лјје protiv mira, ali oni traže u prvom redu, da Grci isprazne zauzete turske krajeve; to je prvi i najglavniji uvjet. Karlovo boravište. Novo Karlovo boravište je Tunhan glavno mjesto otoka Madeire sa 25.000 stanovni? ka. Turska i savezne vlasti. Preko Carigrada javlja Agencija Havas iz An­ gore: Narodna je skupština utvrdila ove uvjete za sklapanje mira između Turske i saveznih sila: Narodna se skupština izjavljuje spremnom, da sa svima vlastima, osim Grčke, zaključi mir pod ovim uvjetima: 1) apsolutna neutralnost u grČko-turskom sporu, 2) priznanje potpune nezavisnosti Tur­ ske, 3) ratificiranje utanačenja o uki­ danju kapitulacija, 4)odstranjenje Grčke iz neutralne zone. Ministat vanjskih poslova Jusuf Kemal beg obavijestio je sovjetsku vladu, da je franc-turski sporazum službeno u Angori ptpisan, te da se u njemu ni ne spominju rusko-turski odnošaji. „Daily-Telegraph“ bavi se francuskoangorskim sporazumom, kogaona ozna­ čuje kao direktnu povredu londonskog ugovora, prema komu antantine vlasti smiju samo zajednički sklapati mir. Diplomatski saradnik lista naročito se upire na to, što je Kemal beg označio ovaj ugovor kao bazu trajnog mira. Engleski interesi u Mezopotamiji teško su povrijeđeni, jer je znatan dio bag­ dadske željeznice šta više za transporte turskih trupa stavljen na raspola­ ganje. Čudnovato je, da engleska vla­ da na to nije još dala nikakova od­ govora. Članak naglašuje, da se prava Engleza i obrana države ne smiju za­ postaviti. Nova afera kod sklapanja vanj? skog zajma. U »Politici« objavljuje g. Čeda Mijatović skandaloznu a? feru našeg glavnog konzula u Lon? donu, g. Joce M. Jovanovića. Ovaj je uz masnu proviziju od 60,000.000 D. bio isposlovao zajam našoj državi kod firme Armstroug, koja bi prema ugovoru imala pravo na izgradnju svih naših pruga i svih morskih pristaništa na Jadran nu. Ova bi znatan dio zajma dala u željezničkom materijalu, a naša bi država morala plaćati joj skupe ka­ mate. Kd čitamo ove vijesti, dobijamo dojam, da se ni jedan naš državni posao ne možeo .baviti bez afera. Zaista čovjeku pamet stane, kad o ovome svemu promisli! Dok se mi gušimo u financijalnim neprilika? ma, dok svaki dan naš dinar i kru? na sve to niže padaju, dok i vla? da i pojedina ministarstva razbi? jaju glavu, kako će srediti naše fi? nancije, dotle dolazi državni organ i nastoji na tako brutalan i gadan način, da iskoristi ovu nepriliku države u svoje gadne egoističke ci? Ijeve. Domaće vijesti. Kraljeva zakletva. Prekjučer prije podne u 11 sati Nj. V. Kralj Aleksandar položio je na osnovu čl. 56. Ustava slijedeću zakletvu: „Ја Aleksandar, stupajući na presto Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, i primajući kraljevsku vlast, zaklinjem se svemogućim Bogom, da ću Čuvati jedinstvo naroda, nezavisnost države i cjelinu državne oblasti, i da ću Ustav nepovredan držati; da ću po njemu i po zakonima vladati, i da ću u svima Svojim težnjama dobro naroda pred očima imati. Tako mi Gospod Bog po­ mogao. Amin!“ Politički pregled. Svrgnuće Habzburgovaca. „Le Temps“ od 2. ov. mj. piše: Saznavši jutros odgovor, koji joj je upućen od g. Beneša, konferencija je ambasadora vidjela, šta mala antanta danas misli o Ugarskoj. Tokom toga ispitivanja, ona je stvorila odluku, koju imamo sreću da registriramo. Ona je fiksirala rok za svrgnuće Habsburgovaca. Najkašnje7. novembra ugarska vlada mora proklamirati svrgnuće cijele ove dina­ stije. Ako se ugarska vlada pokori volji saveznika u propisanom roku, nestaće svake opasnosti rata u centralnoj Evropi. Dakle s pravom se može reći, da je konferencija ambasadora dobro radila za očuvanje mira. Na koncu svoje sjednice, konferen­ cija je pozvala jugoslovensku vladu, da se uzdrži od svake vojničke ope­ racije u Albaniji, pričekavši fiksiranje albanskih granica. To će fiksiranje biti na slijedećem sastanku konferencije. Mi se čvrsto nadamo, da će se izbjegavati svi novi konflikti između Jugoslavena i Albabanaca, ali je jasno, da je Jugoslavija jako ugrožena nastojaniem Karlovim te zaslužuje naročiti obzir, kako u po­ gledu svrgnućl Habsburgovaca, tako i u pogledu razoružavanja Mađarske. Svrgnuće Karla Habsburga. Peštanski parlamenat je usvojio projekt zakona o svrgnuću Karla. Konferencija u Porto-Rose. Na konferenciji u Porto-Rose, predložio je američki delegat, da se osnuje jedna banka sa glavnicom od jedan bilion zlatnih dolara, koja bi se eventualno mogla povisiti na pet biliona. Tursko-grčkl rat. Iza zadnje katastrofe grčke u ovom ratu zavladao je tamo mir, ali još ne i formalni mir. Ovih se dana očekuje da diplomacije turska i grčka počne pregovarati, ali još se uvijek govori samo o miru, a Stanje zdravlja min. g. Karamehmedovića. Ministar g. đr. H. KaramehmedOvić ustao je već iz postelje, ali još uvijek ne izlazi iz kuće. Osjeća se vrlo dobro. Proslava ulaska srpske vojske Preksinoć su bile manifestacije u Sa­ rajevu, koje su ophodom po gradu i i klicanjem jugoslavenskoj vojsci i kralju’proslavile treću obljetnicu ulaska srpske vojske u Bosnu. Odlazak deputacije muslim. klu­ ba u Skoplje. Muslimanski klub po­ 1 ' i I slao je jučer deputaciju u Skoplje. De­ putaciju sačinjavaju narodni poslanici gg. Hadžikadić, Ahmed Šerić, Fehim Kurbegović i Sakib Korkut. De­ putacija ide u svrhu, da dođe u dodir sa prestavnicima muslimanske organi­ zacije u Makedoniji i zadržaće se ne­ koliko dana, da ispita raspoloženje tamošnjeg muslimanskog elementa, te da ustanovi koliko je istine u optuž­ bama, što ih dižu proti tamošnih muslimana. CrpuHd 3 Strana Vrljenje u posl. klubvima. Vladin zakonski predlog o adm. podjeli zemlje izazvao jp silno vrijenje ne samo u krugovima opozicije nego i u vladinim grupama. Svaki bi poslanik htio da dođe u taj odbor, kako bi mogao in­ terese svoga okruga braniti. Vlada se nalazi u tešku položaju. Ministar vojni traži izvanredni kredit Narodnoj akupštini podnio je ministar vojni predlog zakona o izvan­ rednom kreditu od 200,000.000 dinara za zadovoljenje svih vojnih potreba, koje su izazvane događajima na sje­ vernoj granici države. Škole u musi, selima. Upozorava* mo sve pristaše naše i prijatelje mu? slimanskog napretka, da odmah ja­ ve nar. posl. g. Fehimu Kurbegovi? ću, Beograd, sva muslimanska sela, gdje je potrebno otvorenje škole, te da jave, šta bi ta sela pridonijela za gradnju školske zgrade. Oglas o likvidacije agrarnih od~* nosa. Opetovno se pozivaju stranke, da dolaze radi likvidacije agrarnih od­ nosa Agrarnom uredu u Sarajevu (zgrada kotarskog ureda I. kat), gdje se svaki dan likvidacija bivših sopstvenika kotara i grada Sarajeva bez obzira na visinu uplaćene zemljarine (t. j. i onih preko 40 K) obavlja. Agrarni Direktor: Dr. Feigalik v. r. Objava za strane državljane. U interesu javne bezbjednosti i reda, kao i u ličnom interesu svakog pojedinog stranog državljanina, da bi se u svakoj prilici mogao iskazati policijskim kon­ trolnim vlastima, neophodno je pottebno, da svako tako lice preko zvaničnih predstavnika (navedenih vlasti) svoje države, nabavi potrebnu legiti­ maciju,-te u tom smislu određujem slijedeće: 1. U roku od tri mjeseca t. j. do 20. januara 1922., ima se svaki strani dr­ žavljanin, koji je zaposlen i stanuje u području grada Sarajeva, preko zvaničnog predstavnika nadležnih vla­ sti svoje države, čiji je podanik, op­ skrbiti s urednim pasošom. 2. Poslije navedenog i proteklog roka, svaki će se strani državljanih nesnabdjeven sa urednim pasošom, a koji inače ne može dati opravdana razloga zbog toga biti smatran kao neidentifikovan i nelegitimisan, te će se prema njemu primjeniti zakonski propisi, koji predviđaju i njegovo udaljenje iz zemlje. 3. Ova se naredba ne primjenjuje na ruske izbjeglice, koji se sa dozvolom nadležnih vlasti nalaze u području grada Sarajeva, kao i na one građane, koji su optirali za naše državljanstvo i dobili već riješenje od ministarstva unutrašnjih djela, da su primljeni kao naši državljani. 4. Onim pak građanima, koji dokažu da su optirali za naše državljanstvo, ali riješenje nisu još primili, policijska će direkcija prigodom revizije stranih državljana izdati legitimacije. 5. Isto će tako onim licima, koja dokažu, da imaju pravo opcije, ali molbe nijesu još podnijeli, izdati poli­ cijska direkcija prigodom revizije stra­ nih državljana legitimacije, sve do roka kada im ističe pravo na opciju i od tada će se smatrati stranim držav­ ljanima. Prilog »Pravdi«. Devlethanuma Pozderac iz Cazina poslala nam je 400 K kao prilog za »Pravdu«, pa joj se od srca zahvaljujemo. Bila uzorom i ostaloj braći i sestrama! Isto tako smo dobili od mjesnog odbora u Goraždi 320 K, koju je svotu isti sakupio među tamošnjim muslimanima. Najljepša im hvala! Gl. urednik našeg lista g. H. Ajas nović povratio se je iz Beograda, gdje je zadnjih dana kao poslanik morao boraviti, te je jučer preuzeo uredništvo. Dne 17. septembra o. g. dao sam Nar. posl. Salih Baljić, kao tajnik j izjavu, koja je izašla u 466 broju imunitetnog odbora, koji je odmah , »Hrvata«, te 16. broju »Naše Pravde«. počeo raditi, ostaće dulje vremena ( U istoj izjavi pozvao sam bezimene dopisnike »Srpske Riječi« od 17. sep­ u Beogradu. tembra o. g. broj 185, da u roku od Predstavka naših poslanika radi mjesec dana izađu s potpunim ime­ agrara. Naš je posl. klub ovih dana No hlsvBtE. predao ministru za ^agrarnu reformu predstavku, u kojoj je tražio, da se, ubrza likvidiranje kmetovskih selišta, 1 da se agrarni sporovi već jednom počnu rješavati da se isplati hak za 1918. i renta za 1919. i za ovu godinu, te da se protuzakonita agitacija među teža­ cima sa strane agrarnih činovnika za­ priječi. nima i da dokažu Činjenicima i svje­ docima one navode, kojima su htjeli poniziti me u očima poštenoga svijeta. Pošto to do danas nijesu učiniti, to ih sad punim pravom nazivam najve­ ćim i najprostijim denuncijantima, nit­ kovima i kukavicama. • Onoj dvojici junaka: Agici Zečeviću i Ibrahimu Mustedanagiću zv. P . �Бро! 356 Broj „ПРАРДА* — .PRAVDA" Страна 4 Strana ću,ko ji u broju 216. »Srpske Riječi« od 22./Х. o. g. pod rubrikom »Priposlano« iznose cijeli niz laži, a sve povodom toga, jer su isključeni iz ovdašnjeg antialkoholnog društva Trez­ venosti, odgovaram jedino radi poštene javnosti, da su o tome provedeni izvidi od pretpostavljene mi vlasti, a drugo ništa, jer mi je ispod dostojan­ stva sa onom sortom ljudi upuštati se u javnosti ili na sudu, osobito znajući, kako se jedan od njih zove, a a i radi toga, jer je iste laži pjan pisao, a još pjaniji potpisali. U Bos. Otoci, dne 29. okt. 1921. B. Tatlić, učitelj. i ' | | : i I Protiv alkohola. Rakija i mrtvorođenČad. U našem narodu mrtvorcđenče je neka strahota; neko prokletstvo . . . i žena, koja rodi mrtvo djete, krije to kao neku sramotu ili neku vrstu zlo­ čina. U stvari većinom to i jeste kri­ vica roditelja - bilo jednog, bilo drugog. Među uzrocima, zašto žene rađaju mrtvu djecu, stoji na prvom mjestu — alkoholno piće, a na­ ročito rakija. Opitima na švotinjama je dokazano, da n. pr. kučka, kojoj se za vrijeme skotnosti daje (silom) rakija, dobija mahom mrtvu štenad, a statistikom je utvrđeno, da je u onim krajevima najviše mrtvorođenčađi, gdje i trudne žene rakiju piju. i i { ; i ' Ko, dakle, neće da mu se u kući rodi mrtvo djete, neka ne pije, a neka piće i trudnoj ženi zabranjuje. Tuđe poslovice i izreke o piću. Mi se često i lakomisleno pozivamo na ono malo ljudi, koji su pili na ipak ostarili, a i ne mislimo na onaj ogro­ man broj ranjenih i mrtvih: — na one bolesnike od vodene bolesti i jektike, na duševno oboljele, na osirotjele i zločince, koji pokrivaju razbojište toga uživanja. — (Sondereger). Voda nije nikada nikoga navela na grijeh; prestupi su posledica alkohol­ nih pića. — (Lubok). Kad đavo ne može lično da kome dođe na večeru, on pošalje mjesto sebe — vino. — (Stara jevr. poslovica). Čim se čuje, da je ko u najboljim godinama obolelje od bubrega ili da je cd te bolesti umro, može se s naj­ većom vjerovatnosću zaključiti, da je bio veliki prijatelj piva ili drugog kog alkoholnog pića. — (Štrimpel). Groblje, ludnica i apsana — to su mjesta, kamo vesela braća i pijanice u svome životu vrlo često i vrlo rano stižu. — (Erizman). Djeca od matere, koja za vrijeme trudnoće pije, postaju i ostaju glupa. (Frič). U piću su najstrašniji griješnici baš oni, koji su najuljudniji; — nikada pijani, ali svaki dan podnapiti slični su parnom kazanu koji je pod mjeru podložen, ali ipak pod takim napo­ Pazi! OglAŠIVANJE NOVE KNJIGE Život Isusov od E. Renana (pre­ veo F. M. Domlnković broširano K 60 vez&no K 70. F. M. Dostojevski od Dr. Prohaske (studija o sveslavenskom Čovjeku) bro­ širano K 80, u original, uvezu K 150. Marxizam, Panslavizam i Jugo­ slavenstvo od Dr. M. ttado&evića bro­ širano K 20* Modri čovjek od Stanka Tomašića broširano K 20. Sve narudžbe obavlja: „Moderna Knjlžnica“ Zagreb, Nikolićeva ulica br. 8. šalje se samo pouzećem. Preprođavaoci imadu znatan popust. Fina terpentinska u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni BLOCKNER-OV zavod za ogiašivarije Zagreb, .Itnjcvska ul. 31. :: Telefon 22—65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova nm■—■■■■■ in im 4i ми Kuća u koju se može odmah useliti, od 3 do 4 sobe, kuhinjom i baščom (naj­ manje 500 m) traži se za kupiti. Vlasnik neka se javi upravi lista. Novo otvorena Važno za trgovce iz GraČanice i njene okolice. Potpisato zastupstvo Bos. d. d. za Elektrinu u Jajcu, časti se ovime izvjestiti Vas da sam (za lakšu Vam do­ bavu) od danas uredili naše stovarište karbida kod gosp. Mahmudage Rašidbegović u Gračanici. Prema tome Vaše potrebe istog možete u svako doba kod spomenutog uz poznate Vam uslove i tvorničke ci­ jene podmiriti. BRAĆA PAŠIĆ, TUZLA Zastupstvo Bos. d. d, za Elektrinu u Jajcu. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. nom, da može svaki čas prsnuti. (Sondereger). Alkohol je tip narkotičnog otrova. (Klod-Bernard). Bog stvori vodu, a đavo rakiju, vode je više, ali je slabija; đavolje rakije je manje, ali je jača. (Tolstoj). Kad su svađe i procesi? . . . . O svetkovinama Kad je pijanstva i ne­ djela? O svetkovinama. Kad brat na brata nož potrza? kad se krv nroleva glave razbijaju i ubijstva vrše? . . . O praznicima i svetkovinama. (Dositije Obradovićl. krema za elegantni svijet. Dobiva se svagdje. Proizvodnja: wSlavia“, tvornica ke- mičkih proizvoda d. d. Zagreb, Ilica 213. Oglašujte u „Pravdi1, Novo otvorena Kafana i Restauracija „Bristol“ Vlasnik: Centralni Odbor 1. M. O. Najmodernije uređena. Sastajalište svega otmenijeg svijeta. Glazba iz­ vrsna, a posluga brza i tačna. Za sve jamče Kriška i Legat. Štamparija D, i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e08b9eec9a97779b8e1a376b88d07828.pdf d2f37714c63650bb5b88d73e35004e98 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVGM PLAĆENA, Pojedini broj K 2- Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.— ; za inozemstvo K 250.—, Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun post, štedionice 1119 Bi .19 (357) Sarajevo, 10. četvrtak novembra 1921. Činovničke pitanje. Cijeli državni sistem i cijeli dr? žavni posao počiva na činovništvu, pa se pravilno funkcioniranje dr? zavnog aparata nc može ni zami? sliti bez dobra, spremna, zadovoljna i marljiva činovništva. Ne velimo, da je činovništvo je? dini stalež, bez koga država ne bi mogla opstojati, ali je izvan svake sumnje, da je ono jedan od naj? važnijih faktora u državnom živo? tu. Uzalud je i najbolje oružje u ru? kama kukavice ili slaba junaka, u? znlud i najbolji plug u rukama le? žaka, uzalud i najbolji stroj u ruka? ma nevježe ili nemarna čovjeka. Isto tako su uzalud i najbolji ustav i najbolji zakoni i naredbe, ako su njihovi iz vršioci, koji ih primje? njuju u djelo, nesposobni, nemarni i ako nemaju dovoljno ljubavi i sa? vješti, da vrše svoj posao onako, kako je najbolje i za državu i za narod. Ko je promatrao prilike i odnoša? je, koji vladaju danas u našem či? novništvu, taj je mogao jasno zapa? ziti, da je cijeli činovnički aparat, u svima granama državne uprave, bolestan i da treba najradikalnije pomoći. Uzroci takovu stanju nisu ni jedni ni jednostavni. U prvom je redu, naravno, loše materijalno stanje. U doba općeg poskupljivanja i najbezobzirnijeg izrabljivanja činovnik je jedini o? stao pri stalnim i nesrazmjernim prihodima prema upravo ogrom? nim potrebama i zahtjevima, koje iziskuje život. Krparenjc s poveća? vanjem dodataka i si. pokazalo je dosad, da se na ovaj način to pita? nje ne da stalno riješiti i da je svo naprezanje u tom pogledu nedo? statuo. Izjednačenje beriva činov? ništva iz krunskog područja s onim iz dinarskog nešto bi popravilo taj položaj, ali ni ono ne bi potpuno skinuto s dnevnog reda ovo pitanje. Tako je činovništvo došlo u bi? jedan položaj, te su se samo oni s najrazvijenijom savjesnošću i ide? alnim poštenjem mogli uzdržati od korupcije, koja sve to veći mah za? uzima u činovničkim redovima. Kolikogod je taj bijedni materi? jalni položaj prouzrokovao nezado? voljstvo i apatiju za rad kod činov? ništva, još ga je više prouzrokovala protekcija, koju je naš strančarsko? politički režim zaveo gotovo u sve grane državne uprave. Protežiraju? ći vrlo često potpuno nesposobne, bez ikakve kvalifikacije, svoje stra? načke agente i zapostavljajući spremne i radine činovnike, koji ne pripadaju nikojoj političkoj stran? ci, ili pak koji ne pripadaju nikojoj većoj političkoj stranci, kod našeg činovništva stvoreno je toliko ne? zadovoljstvo, da mu je ono ubilo svaku ambiciju i ljubav za rad. Za to svakim danom susrećete činov? KušahBvićEva afera. Odgovor. Na pitanje narodnož poslanika g. Hamzalije Ajonovića o drža­ nom govoru vojnicima Banja-Lučkog garnizona na Uskrs ove godine od strane đeneral-štabnog pukovnika g. Drag. Kušakovića, Komandanta Vrbaske Divizijske Oblasti. Narodni poslanik g. Hamzalja Ajonović uputio mi Je preko Pred- nikc, koji bez volje i preko volje I pristupaju svome radu, pa zato i stradaju naši državni poslovi, zato je danas općenita tužba na nerad ili pasivnu rezistenciju državnih u? reda. Badava je sve! Ako se hoće neki posao da u redu obavlja, neophodno i je potrebna ljubav za taj rad. Bez? ; voljan i bez ljubavi rad nikad ne I može uroditi dobrim plodovima. S time treba da svi budemo na čistu. K tomu se je još pridružio i tc? ror sa strane nepozvanih faktora čaršije, koja bi htjela pod svaku ci? jenu da utječe na rad državnih or? gana i da ovi samo izvršavaju nje? zine ćejfove. Mi smo u zadnje vri? jeme iznijeli već nekoliko slučajeva toga terora i upozorili na posljedice njegove. Nu odlučujući, izgleda, ne uviđaju te opasnosti. Oni, umjesto da presizačc lupe po prstima, šika? mraju i kažnjavaju činovnike — žrtve toga terora. Da se takovim postupkom samo podstrekivaju subversivni elementi - više je ne? go jasno, a da cijeli upravni aparat stradava radi toga, još je jasnije. Ima tu i drugih razloga, koje ne mislimo ovdje iznositi, a koji skupa s navedenim čine, da svi sposobni? ji, savjesniji, marljiviji i pošteniji činovnici bježe iz državne službe i traže glavi selameta na drugoj stra? ni. I potraje li to dulje, opravdana je sumnja, da ćemo izgubiti sve če? stitije činovništvo, te da će se u cijeli državni aparat uvući sami partijski štreberi, špekulanti i svi oni nesposobni elementi, koji inače ne mogu ni na kojoj drugoj strani osnovati svoju egzistenciju. Gospodin min. Pribićevic u svom govoru na demokratskom kongresu rekao je i ove značajne riječi: »Iz? m e đ u ostaloga, naša stran? ka će nastojati, da se rz 1 i? ječimo od partijskog či? nov ništva. Svaki treba da I d o đ e n a s v o j e p’jesto i č i? : novnik mora biti samo dr? ! žavni organ, a ne partijski a g e n t.« Krasne riječi, divne riječi! Zaista : dostojne, da budu privedene u djelo! Gospodine ministre! Ako Vi te i riječi bar u svom resoru, koji naj? j više trpi od gornjih poroka, prive? dete u djelo, Vi ćete učiniti najveći I čin jednog državnika i Vi ćete za? dužiti otadžbinu više nego i jedan • Vaš ministarski drug u prošlosti i I u sadašnjosti! Znamo s koliko je . opasnosti skopčan taj pothvat i za Vaš lični i za partijski prestiž, ali ; ona j, ko imadne tu smjelost, da ga i do kraja izvede, naići će na prizna? i nje i pomoć svih onih, koji žele sre? I dunje naših prilika i dobro ove I zemlje. H. A. • sjedništva Ustavotvorne Skupštine 24. maja tekuće godine pismeno pitanje i predstavio: »Da je u Banja-Luci’ Komandant I Vrbaske Divizijske Oblasti na prvi dan 1 pravoslavnog Uskrsa ove godine sa­ kupio sve vojnike bez razlike vjere i držao im govor; da je pored ostaloga istom prilikom rekao Muslimanima, da su njihovi djedovi pod pritiskom Tu­ raka primili Islam, pa se on nada da će sadašnji naraštajtu pogrešku svojih i i ! ' i ; ; 1 ; : . , i I । ; i j I I i 1 < djedova ispraviti i vratiti se HriŠćanstvu te im još od sada kao budućim Hrišćanima čestita Uskrs. Na ovakav govor Komandantov je­ dan vojnik Musliman uzviknuo je »Nikada«, a Komandant je naradio, da se ovaj zato ima uhapsiti. Da se ovakvim prozelitskim postup­ kom nadležnih organa u narodnim masama ne bi stvaralo neraspoloženje prema našoj vojsci, tražio je, da mu odgovorim: 1. Da li mi je ovaj slučaj poznat i šta sam preduzeo protiv pomenutog komandanta i 2. Da Ji namjeravam učiniti potrebno, da pomenuti komandant prema veli­ čini krivice bude kažnjen za ovu grubu zleupotrcbu položaja. Na prednje pitanje a po prikuplje­ nim podatcima u mogućnosti sam da odgovorim slijedeće: Đeneral-štabni pukovnik g. Dragu­ tin K. Kušaković čestitajući praz­ nik »Hristovog Vaskrsenja« vojnicima pravoslavne vjere kao Komandant Vrbaske Divizijske Oblasti pred stro­ jem svih vojnika 33. pešalijskog puka u kasarni toga puka, a pred strojem svih vojnika Vrbaskog artiljer. puka u kasarni ovog puka rekao je vojnici­ ma u glavnome ovo: »Naša Država je velika ali, snažna i napredna može biti samo tako, ako budemo složni i ako je budemo svi podjednako voleli. U našoj državi živi jedan narod sa tri imena: Srbin, Hrvat i Slo­ venac, te se zato ona i zove Kralje­ vina Srba, Hrvata i Slovenaca. Ali sem raznih imena kojima se naš narod zove, on je podjeljen i u tri razne vjere: pravoslavnu, katoličku i muslimansku. »Danas je praznik »Hristovog Vas­ krsenja« za one vojnike koji su pra­ voslavne vjere, a prije nekoliko dana bio ono je taj isti praznik za one vojnike, koji su katoličke vjere. Međutim Isus Hristos je propovedao jednu nauku — jednu vjeru. Podelu njegove vjere na razne crkve učinili su docnije ljudi. Ovi naši krajevi ne bi poznavali muslimansku vjeru, da njima nisu Turci vekovima vladali. Prema tome svi Bosanci muslimanske vjere nisu Turci, već Srbi ili Hrvati. Kao dokaz neka posluži to što oni govore istim jezikom kao i mi. Ali i ako si$o kao jedan narod podeljen u tri razne vjere, ipak treba kao jednokrvna braća da živimo u slozi i ljubavi, držeći se i dalie naše narodne izreke: „Brat je mio ma koje vjere bio.14 „Neka svaki od vas i dalje vjeruje istu vjeru, koju i sada vjeruje, a osta­ vimo docnijim pokoljenima, da nađu načina i puta za izjednačavanje vjera svih Srba, Hrvata i Slovenaca. Vojnicima pravoslavne vjere česti­ tam praznik i pozdravljam ih sa »Hri­ stos Voskrese.« Prema svemu ovome apsolutna je neistina, da je Komandant Vrbaske Divizijske Oblasti pomenutom prilikom prisutnim vojnicima muslimanske vjere kao budućim »Hrišćanima čestitao »Uskrs.«, već samo pravoslavnim Hrišćanima, niti da je rekao da se nada da će oni preći u Hrišćansku vjeru. Također je neistina da je na ovakav govor komandantov jedan od vojnika muslimanske vjere iz stroja uzviknuo, „Nikada«, te da je ko­ mandant naredio da ga zato stave u zatvor, mada je apsolutno poznata stvar da isti komandant od svog do­ laska na položaj Komandanta Vrbaske Divizijske Oblasti pa do danas nikada nije lično izdao naređenje da se ma Godina III. ko od vojnika uhapsi niti je zato imao razloga. Pored svega ovoga u mogućnosti sam lično da tvrdim da je Komandant Vrbaske Divizijske Oblasti Đeneralštabni pukovnik g. Dragutin K_ Kušaković pored toga što je odli­ čan oficir i komandant, vrlo prosvećen čovjek i da mu se kao takvom apsolutno ne može nabaciti vjerska netrpeljivost ili još bolje reći vjerski fanatizam, koji u opšte kod Srba iz starih granica nije imao razloga niti mogućnosti da se razvije. Prema svemu ovome vrlo je vjerovatno da je sve ovo protivu pukov­ nika g. Kušakovića izneseno ili iz neobaveštenosti u naročitoj tenden­ ciji da se isti omalovaži i da mu se naškodi, mada je vrlo jasno da u ovom slučaju, ne postoji nikakva njegova nekorektnost, pa prema tome ne na­ mjeravam protivu istoga preduzimati ma kakve mjere u ciiju kakvog kažn'avanja, niti zato ima razloga. Beograd, 27. okt. 1921. Ministar Vojni i Mornarice, Počasni Ađutant Nj. V. Kralja, Đeneral M. Žečević. Danas donosimo ovaj odgovor bez ikakova komentara. U jednom od slijedećih brojeva opširno ćemo se na njeg osvrnuti. Ujedno molimo sve pri­ jatelje, da nam pošalju podatke o cije­ loj ovoj aferi, kako bi nar. posl. Ajanović mogao staviti interpelaciju u parlamenta. Učiteljski premeštaji. Gospodin Hamid Kurbegović, naro­ dni poslanik, uputio je ministru pro­ svjete slijedeće pitanje : Gospodinu Ministru Presvete Beograd. Kod povjereništva za prosvjetu i vjere u Bosni i Hercegovini uvedena je je­ dna prakska, koja je fatalna za uči­ telje i narodno prosvjećivanje. Sudeći po onom, kako je dosad rađeno, ni jedna učiteljska sila nije sigurna, da neće od podzemnog rada kojekakvih individua ili naročito sastavljenog kon­ zorcija nastradati. Na jednostavne ne-, provjerene prijave kažnjavaju se uči­ teljska lica premještajima, za koja se kasnije na sudu dokaže, da su prosto denuncirana. Primjerice navodim slučaj g. Mustafe Šišića, kojemu je oduzeta uprava škole u Donjem Vakufu i koji je kao pomoćna sila dodijeljen naro­ dnoj osnovnoj školi u Zenicu. Njega je obijedila neka učiteljica gđica Kemenović, da je vrijeđao Kralja, a još je bio denunciran vladi, da je nemiran i antidržavni elemenat. Vlada nečekavši rezultat sudskog procesa, kojeg je Šišić poveo protiv gđice Kemenović, kaznila ga je premještajem. Međutim na sudu je dokazano, da je Šišić zlobno i lažno denunciran, radi čega je učite­ ljica Kemenović osuđena na 8 dana zatvora. Ovo je poznato pokrajinskoj upravi i trebalo bi, da joj služi za pouku u eventualnim sličnim slučajevima. Ali pokrajinska uprava nastavlja i dalje kao i prije. Na obične prijave premje­ stila je učiteljice Mariju Vorišćak iz Konjica i Kamilu Zaplatu iz Donjeg Vakufa, a te prijave nije ni provjerila. Obe učiteljice premjestila je za to, jer se druže s muslimanima i to je, po mišljenju pokrajinske uprave, na štetu morala i lijepog ponašanja. Proiiv gđice Zaplate postoji još i nepovoljan izvje­ štaj od upravitelja sreske ispostave, g. Kovačevića, koja neće da s njim �Strana 2 Стзана druži jednostavno s tog, jer se zna Šišića, pa i gotovo za to, što se on umio najbolje u narodu snaći i narodu tako opiti, da se nade strovaljen na ulici), koji je potpuno netačan. svojim radom što više omiljeti Školu G. Šišić nije imao pravo da bude Smatrajući, da je postupak povje­ upravitelj škole, jer bi trebalo da ima reništva za prosvjetu i vjere potpuno 26 godina službe a eventualno 18. G nepravilan i jedna nesumnjiva uvreda Šišić je kao učitelj sa 15 godina muslimanskog elementa, siobodan sam službe bio samo starješina škole, koje uputiti g. ministru ovo pitanje: I je zvanje samo privremeno. A kad se 1 .) Je li mu poznato, da su dosad uzme u obzir, da je g. Šišić premje­ mnoga učiteljska lica kažnjavana pre­ šten iz trorazredne u devetorazrednu mještajima na prijave, koje se nisu ni školu, iz ispostavskog u kotarsko pokušale provjeriti? mjesto, sa željezničke na željezničku 2 .) Je li voljan g. ministar odrediti, prugu i to mnogo življu, te da je iz daljine došao bliže Sarajevu, onda je da se s ovakom nepravilnom praksom više nego jasno, da taj njegov premje­ prestane, a na eventualne pritužbe ili štaj nije kazna već potreba službe. prijave da mora biti vođena istraga 4 tek po rezultatu istrage da se odre­ b) U martu 1920. premještena je đuje Što je nužno ? Marija Varačekova iz Konjica u Grude 3 .) Misli li g. ministar odrediti, da stoga, što je trebalo u Grudama otvo­ riti zatvorenu jednorazrednu školu, u se dade satisfakcija g. Šišiću, (nakon koju se morali poslati iz gradova oni Što je pred sudom utvrđeno, da je ne­ nastavnici, koji su bili već dovoljno vin), zbog nepravde, koja mu je pre­ uvedeni u praksu. Izbor je pao na mještajem nanešena. Varačkovu, koja je imala praksu 11l/2 4 .'i Hoće li g ministar obustaviti godina i da stvori mjesta jednoj svrše­ premještaj gospđice Zaplate dotle, dok noj pripravnici. se ne provedu temeljiti izvidi za ono, Da se ova nastavnica ne progoni, radi čega se premješta, i time učiniti vidi se po tome, što je ove godine ! kraj nepravilnosti, koja je kod pok. dobila službu u trgovačkoj školi u uprave već odavno zavedena? Travniku, i ako nije formalno ospo­ Pošto ne zasijeda skupština, molim sobljena za taj položaj. pismeni odgovor. c) Kamila Zaplata je premještena po Primite g. minsitre, uvjerenje mog potrebi službe i za to putovanje je odličnog poštovanja. dobila naknadu za selidbu iz drž. kase, Beograd, 11. sept. 1921. god. što se da utvrditi, da nije premještena po kazni. Time je dobila kotarsko Hamid Kurbegović, nar. poslanik. mjesto, prugu željezničku bliže Sara­ Na gornje pitanje dobio je g. Kur- [ jevu i njenim roditeljima. begović ovaj odgovor: Primite, gospodine poslaniče, uvje­ Na postavljeno pitanje čast mi je I renje moga poštovanja. dati slijedeći odgovor 1. U Bosni i ' Beograd, 14. okt. 1921. Hercegovini nema zakona o stabiliza­ Zastupa ministra prosvjeta ciji učitelja narodnih osnovnih škola i ministar unutrašnjih djela, stoga je zemaljska vlada dosada imala Pribtčević. odriješene ruke pri namještanju i pre­ mještaju učitelja. Rijetki su slučajevi da se učitelje pre­ Mi ćemo se s ovim odgovorom g. mjesti za kaznu, ali‘nikad dok discipli­ ministra malo opširnije pazabaviti, dok narni sud ne provede istragu, održi dobijemo potrebite podatke. Samo će­ raspravu, izreče presudu i nikada prije, mo letimice da se osvrnemo na ovaj nego što ta presuda postane izvršna. , odgovor. Nepobitan je fakat, da je 2. Mnogobrojni su razlozi diktovali , učitelj Šišić premješten za kaznu, a , nikako radi onog, što, gosp. ministar I zemaljskoj vladi, đa je učitelje premje­ u svom odgovoru ističe, Iz Donjeg J štala i bez njihove krivice, a često i pro­ tiv njihove želje,1 protiv Želje pojedinaca, * Vakufa u Zenicu. Na pristužbu nekojih ■ gazda, koji nisu mogli gledati Šišića u i pa čak i pojedinih vjerskih i društvenih Donjem Vakufu, bio ga je gosp. llić, I grupa. Ti su razlozi obično potjecali referent za učitelje osnovnih škola na 1 iz interesa službe. pokr. vladi, premjestio u Vlasenicu, i 3. Sva su tri premještaja, koja g. tek na energičan istup ogromne većine i poslanik Kurbegović pominje, bila po građanstvo Donjeg Vakufa, taj je pre- 1 potrebi službe, a ne po kazni: mještaj preokrenut za Zenicu. Je li a) Odbor kulturnog muslimanskog Vlasenica mjesto, s kojim se ne kaž­ udruženja u Zenici je upisao pedese- i njavaju učitelj, prepuštamo to drugi­ tero djece i molio’da se onamo pošalje ma da prosude. Mi bi smo mogli još i jedan učitelj muslimanske vjeroispo- j koješta navesti, da obesnažimo isprav- i vjedi. Kako je ovakvih učitelja u Bosni ј nost odgovora gosp. ministra, ali ćemo bilo svega 112, naravno da je uprava to ostaviti za drugi put, dok dobijemo morala uzeti jednog odande, gdje je još mnogo više podataka, koje ovaj manje potreban. Tako je pao izbor na , čas nenamo pri ruci. PODLISTAK. Profanisani ćurs. (Odgovor „Domovini* na članak „Naši vazovi" u br. 60.) Piše: Chamerani, Posavina. (Nastavak). Zenbilli Ali ef. izgleda za jedan ' mali stepen blaži od Hadžbega. On u odgovoru fetve veli, da Zejd treba ponoviti iman i nikjah. Iz tog se može zaključiti, da on još nazrijeva, da to iz »šale« — bez nužde i potrebe oblačenje i nošenje Šapke ne mora značiti pod s i g u r? no izlazak.iz Islama, nego je samo jak selamet tome izlasku. Iman tres ba ponoviti i očistiti i onaj, koji ga je ukaljao kao i onaj, koji ga je iz? gubio. Zaključak njegove fetve za i tu neumjesnu i za muslima nepri? I stojnu »šalu« izgleda u neku ru? i ku najodličniji ukor, protkan od? lučnim imperativnim savjetom, da I neodloživo ponovi iman i nikjah. Ovo velim zato, što on u svojim fet? I vama za takove i slične čine, koji ’ se ne čine iz »šale«, nego iz prkosa, I omalovažavanja propisa, i t. d. ima | j a č e {odlučnije z a k I j u č? | k e, nego li stroga uputa i opomena i na ponavljan j e imana i nik? ! jaha’ Može se reći, da je Hafiz Sulej? I man ef. u svom vazu bio u neku ru? i ku još nešto blaži i od Zenbilli .Ali I Broj 357 Боо| „ПРАВДА* — „PRAVDA* ef., i ako je svoj vaz osnivao na gornjim fetvama. On braću savjet tu je, da se tog čuvaju, jer veli, da je to opasno po iman, te da pri eventualnom prigovaranju i oporni? njanju budu obazrivi i umjereni. U svemu je prava ntmjera — odluč? na. Hadisi?šerif je: Innemel eamalu binnijjati — Djela se prosuđuju prama namjeri. Ima i ajeta, koja su kao izvor ovom hadisu. Ovaj je ha? dis dakle jedan čvrst izvor vjere. Iman je najveći farz. Ozbiljno čuvati iman također je farz. Pošti? vati, visoko poštivati iman također je farz. — Najmanji stepen poštiva? nja je svakako neomalovažavati. Iza toga viši stepen: ne praviti ša? le s onim, što treba poštivati. Iza tog dolazi: biti u riječima i djelima prama pošti vanom. predmetu ozbi? ljan, ozbiljniji, još ozbiljniji, najoz? biljniji i t. d. Pogledajmo sada na među na? ma nastalu šešir?mes?elu prama gornjem hadisu kao izvoru vjere, koji se je u islamska srca uklesan i koji je kao takav u glavnom pravi povod, da je ova mes?ela usljed po? jave šešira zatalasala islamske osje? ćaje i duhove tako, da se je tražio, očekivao i zahtijevao jedan vaz od jednog hladnog, visokog i objektiv? nog alima, kao što je g. Šarac. Protivnici recimo Šarceva vaza tvrde, da je šešir kao takav nevina stvar. - Za jedan čas I I j 1 j | ! i i i I j ; • I Naši dopisi. U Maglaju. 4. novembra. Pisac članka u „Srpskoj Riječi" od 19. X. 1921. broj: 216 odmah na po­ četku lojalno priznaje, da je u danima oslobođenja pružio ruku pomirnicu svima, osim onih, koji to nijesu zaslu­ žili. — Ako si, Čokorilo, ikada istinu rekao, to se može uzeti vjerodostojnim, jer ste pružili, a i sad držite ruku o ruku baš sa nekolicinom, kojima je nijeste smjeli pružiti. Vi to činite, jer su oni nekoliko puta vrijeđali ne sa­ mo pojedine muslimane, nego i islam­ ske svetinje, pa to Tebi i Tvojim dru­ govima godi. Druge koristi od njih nevi đeste, pa da bi se Vaš ogavni ponos i simpa­ tija takovim propalicama mogla razu­ mjeti. Sama ta činjenica negira Tvoju tvrdnju, da si bio uvijek prijatelj slo­ ge sa braćom muslimanima. Ta, po­ znato je svima muslimanima grada Maglaja, da ste upriličavali sviranje u svojoj čitaonici baš u momentu obav­ ljanja molitve u džamiji, pa je li to, Čokorilo, pošteno i bratski ? Sve to mi znamo, a Ti si bio u odboru prvi, iz čega slijedi, da si taj ogavni »brat­ ski« postupak upriličavao. Eto na taj si način pružao svoju prljavu ruku izlijevajući ogavnu mržnju prama najsvetijem svakome muslimanu. Niko se između Vas ne nađe, da to zapriječi, što je znakom, da ste sve to solidarno radili. Tako ste u danima slobode otpo­ čeli učvršćivati »bratsku slogu« I Dje­ la Te pokazuju neprijateljem svega, što je muslimanima sveto, pa što otvoreno istini pljuješ u lice? Mislite li, pošteni čitaoci, da je maglajski Čokorilo sa svojim kovačem otkinuo Austriji glavu ? Slava ti upo­ kojeni Oslobodioče! Tebi cijeli svijet priznaje junačka djela, da si braću oslobodio od tuđina sa hrabrim svo­ jim vojnicima, i za vrijeme tih uzvi­ šenih Tvojih djela maglajski je kovač i njegov drug tražio mišiju rupu, pa i pored toga drznu se, da negira tu zbilju i istinu i pripiše je sebi! Da nije bilo poštenih muslimana Smailagića, bila bi Ti glava otkinuta, ali istom svom spasitelju Ti vraćaš — špionažom, da ga strovališ u propast. Eto, zar nije ni to Tvoja »bratska ruka«. Znamo mi tebe, Čokorilo vrlo dobro, jer su Tvoja djela u našem tefteru za­ bilježena, kao i Tvoga duševnog vođe, koji je poznat — hvala Bogu — po svo­ jim djelima za vrijeme rata, i njegova pri­ jateljstva sa Kvesićem i drugovima. Po­ znato je vrlo dobro i upravljanje Bo­ rića i njegova nasljednika »Trijeznog Petašaina« i uloga Tvoja i drugova Ti, pristanimo na to sa dodatkom, da je on islamsko obilježje (alemet). Naša poslovica veli: »Ne bije vre? ća, nego ono u vreći!« Kad se iz? vadi ono iz vreće, ono opet tuče kao i u vreći. Samo dok je u vreći, njim se lakše zamahuje i udarac se teže osjeća. Tako nekako izgleda i šešir na muslimanskoj glavi. On sam kao takav ne tuče toliko, koliko ono, što je u njemu — što ga je donijelo na glavu. To je namjera. Ako je šešir obučen iz nužde i po? trebe. onda je on nevin u onoj mjeri, kolika mu je bila nužda i potreba. Ako je netko u opaš? nosti života, ili bježi pred nezako? nitim (pa i zakonitim) progonom,.a šešir mu u tom može pomoći, ili se bar nada, da će mu pomoći, pa ga obuče, takav je šešir nevina stvar. Isto tako od države ili vojskovođe poslati uhoda, ili tko njemu sličnu dužnost vrši, ako će mu, ili se bar nada, da će mu šešir tragove pokri? ti i posao olakšati. Onda trgovac ili putnik, koji se bez izmotavanja faktički boji, da bi u fesu ili sa ruku mogao biti na putu u tuđini.napad? nut, opljačkan, pokraden, šikanaci? jama izložen, u poslu smetan, ili uopće ako bi kakvu štetu trpio. Za? tim diplomate, konsuli i personal njihovih ureda ako, u koliko i kad to zahtijeva njihov poziv i položaj utudini. Ako nekom putujući paro? brodom padn kapa u vodu ili kroz prozor jurećeg vlaka i slično, pa ne i I Ti si, Čokorilo, bio advokat pozna tog pijanice Pupića i pored Skandala u čitaonici, što je napravio, Vi ste ga Žirom spašavali, a g. Mujezinović po­ štenim i urednim životom niie do da­ nas trebao zaštitnika, pa ga ni u bu­ duće neće trebati. Uspjeh državnog zajma u ovom si­ romašnom mjestancu pokazuje agilan i intenzivan rad kot. predstojnika Mu­ jezinovića bez bajoneta i sile, da se s njime ne može usporediti niti neko­ liko austrijsk ih zajmova, koje ste i Vi. tolike »patriote«, upisivali. Milo bi mi bilo znati, da li ste Vi danas na djelu pokazali kod upisa, što ne vjerujem, jer se ni jedan od tako­ vih »domoljuba« ne odazva za vrije­ me obdržavanjasastanaka sa kotarskim predstojnikom Mujezinovićem. pa Ti je sada žao i boli te u duši, da još tu čast ne obnašaš. Teško je s Čokorilom govoriti o istini, jer je on neće, što se je konstantovalo u više mahova, pa Ti opet dovikujem, da u stvari Arifagića zlo­ bno izvrćeš istinu, jer je Tvoj proto sam javno priznao, da ga Arifagić ni jednom riječju uvrijedio nije, čime je dokumentovano, daje tobožnje izvješće Balorde, druga Pupića, potpuno lažno. Ne možeš, Čokorilo, uprijeti prstom, da je starac Arifagić denuncirao i je­ dnoga Srbina pravoslavne vjere i da bi zbog njegova takova ogavnog djela iko nastradao, kao što Vi danas lažno denuncirate poštene i svijesne državne činovnike muslimane. Zar nije Arifagić spravan!? Kao obično, Vi se ne crvenite i ne sramite, kad iznosite neistinu, jer svi građani bez razlike vrlo dobro znaju, da niti prstom makli nijeste, da dje­ lom pokažete u danima upisa svoj patentirani patriotizam.. Cijeli uspjeh od preko 90000 Din. u ovom poplavom i sušom nastradalom kotaru, može da se pripiše samo osobi g. Mujezinovića. Ta nisi valjda čitao dopise svoje »Seke — Daše«, gdje osuđuje takove patriote u gračaničkom kotaru, pa si Ti sa svojom družinom istu opravdanu i objektivnu kritiku zaslužio. Ja adžeba, Čokorilo, koji to još osim Tebe i Tvoga kovača ne voli i ne begeniše kotarskog predstojnika Mujezinovića l? Od takovih tipova i ne traži se nikakova simpatija, pa je pružite obje­ ručke poznatom pijanici »treznom« Petrašinu Pupiću, a ne ispravnom i savjesnom kotarskom predst®jniku Mujezinoviću, jer stara poslovica kaže: Ko nema oraha u džepu, ne boji se ni zveke. Utuvite sebi to u »bašunu«. Zar nijesi čuo po čaršiji zucanje, da sad kotarski ured odgovara svome na_ živu, i ako u njemu devet »turaka« sjedi, što se za ere Vašeg »trezno Pupića i vatrenog Srbina pravoslavn^ mogne dobit druge kape osim šeši­ ra, tc ga uzme, da se zaštiti od stu? đeni ili sunčane žege. Svi su ovi slu? čajevi i njima slični manja — viša nužda, prama ovom: Ako neko ku? pi kravu od osobe, koja ju je muzla sa šeširom na glavi, može i on obu? ći šešir, dok je pomuze, ako mu se krava ne bi dala musti bez šešira, ili ako mu ne hi htjela mlijeka spu? štiti. ~ Ovaj je slučaj prama gor? njima samo jedna man j a po t r e? b a, ali i za nju ima izričita fetva kako u drugim, tako isto i u »Feta? va Ali ef.«. Iz svih navednih i sličnih sluča? jeva se jasno vidi prava namjera dotičnikova; naime, da on svojim šeširom ne misli na prkos, na oma? lovažavanje i bagatelisanje imana, niti islamskih propisa, što bez sum? nje izvodi iz imana i čini dotičnika uistinu odmetnikom. - Tko iz nuž? de li potrebe nosi šešir, on time ne čini nikakve prama imanu nepri? stojne šale, od koje se može lako i dalje poskliznuti, pa da mu se uz najstrožiji ukor rekne, da treba po? noviti iman i nikjah. Po tom jc njihov šešir nevin, i ako je neislam- sko obilježje Tko bi mogao ustvrditi, da su i »naših« šeširi taki? (Nastavit će se.) ŠIRITE „PRAVDU *. �Б.М 357 Broj vjere nikada nije čulo, nego da je ■sresko načelstvo na sve drugu sličilo, a ne na oblast? Deder se Čokorilo interesuj upisom i uspjehom državnog zajma u žepač4<om kotaru, ali bez firmi, pa ćeš vi­ đati, šta je i koliko je polučio Vaš eksponent bivši pisar — Joca Milosavljević. — Ne pišem ove retke radi Tebe, ano­ nimni pišČe, i da obranim kotarskog predstojnika Mujezinovića, nego da za uvijek ilustriram poštenoj javnosti Tebe pravoslavca objektivnim prika­ zom i neka ona sudi, kakovih tipova među nama ima, i tko stvara trzavice i narušenje poredka u mladoj nam kraljevini. Špijune i podli lašcu kako Ti je neugodno, što sam pogodio Tvoju pravu žicu, jer u istinu ruješ i obaraš svojim destruktivnim čokorilovskim djelima sve, što bi mirne građane bez razlike vjere sljubilo! Ruj i uništuj žudeni nam ideal, ali znadni, Čokorilo, da bi zle poslje­ dice mogle da panu i po Tvojoj paći, a kajanje bi bilo prekasno. Polemiku voditi sa takovim tipovi­ ma nema smisla, jer si već sam u svojim zadnjim dopisima sebi u lice pljunuo. Predbacivaš opć. vijeću, da je austrijsko, a Ti misliš, Čokorilo, da ćeš doći za gradskog oca. Znamo mi Tebe da bi svojim pro­ kušanim karakterom ubrzo pridonio glavobolje svim oblastima, jer ne bi mogao trpiti nikakovih objektivnih predloga, osim onih, što je Tebi i ta­ kovim čokorilovštinom zadojenim ti­ povima u korist. U prošlom broju neki Te od mojih prijatelja »preporučuje« gospodinu mi­ nistru ,da budeš savjetnik.Mujezinovića. Osjetili smo mi, Čokorilo, Tvoje nebratsko djelovanje za vrijeme predšastnika sadanjeg kotarskog Predstoj­ nika — pa neka nas Bog dragi toga u buduće sačuva. Da ie bio mjesto Mujezinovića Tvoj štićenika »trijezni« PetraŠin za vrijeme podlog i prijevarnog zauzimanja pekare gospodina Edhembega Uzeirbegovića po pravoslavnom Gavri Simiću. nastale bi posljediće, koje bi samo takovi đonobrazi mogli na se preuzeti, Hvala trezvenosti g. Mujezinovića pa se je sve mirnim načinom svršilo. Ne spominješ više ovaj slučaj, jer si sigurno pogledao pravorijek suda i -osjetio ćušku, koju Ti je on dao radi zlobna iskrivljivanje činjenica. Silom hoćete stvarajući komplot i •1 služeći se najogavnijim sredstvima proti ispravnog kotarskog predstojnika Mujezinovića , i Hodžića, da nekim svojim napravite mjesta. Pa radite. (Konac će pokazati, da ste bili kratkih rukava u svojim paklenim lažima i nesavjesnim, perfidnim i zlobnim dje­ lima. Bilješke. Stambeni senat proglasio čitaoni* 'CU — nekulturnom ustanovom. Mi smo naučili naz brku u našoj upra* vi. Mi znamo, dat a zbrka i mora postojati u ovako dezolatnim pri* likama, u kojima se cijeli državni aparat guši. Ali da može u obrazo* vanih ljudi nastati i zbrka u na jele* mentamijim pojmovima — e — u to nismo vjerovali, đak nam jedna odluka stambenog senata naše po* krajinske uprave nije dala dokaz za to. Kotarski ured u Zvorniku. kao stambena vlast, umeračio je za svog jednog ljubimca rekvirirati prostorije muslimanske čitaonice, pa je to i učinio. Na utok te čitao* niče, da se prostorije jedne kultur* ne ustanove, kao što to izrijekom veli i sama uredba o stanovima, ne mogu rekvirirati u stambene svrhe, pomenuti je senat proglasio čitaoni* ee nekulturnim ustanovama, moti* višući to time, da one služe u za* bavne svrhe. Mi smo doduše doživili najrazli* Čitijih čudesa u ovoj sretnoj i ple* menitoj zemlji. Mi smo doživjeli, da sud ljude strpava u haps, pa on* da traži od policije optužbu za ka* lav delikt, koji bi spadao pod taj i taj paragraf, kako bi se uhapšenih mogao progoniti, i tomu sličnih a* mizantnih stvari. Ali da se pojedine „ПРАбДА* — „PRAVDA* stvari trpaju pod pojmove, pod ko* situacije je nemoguć bez ozbiljne pro­ jima se one nc razumijevaju nigdje mjene u našoj političkoj situaciji«. u kulturnom svijetu, samo da bi se Kemalistički poslanik u Cari­ s njima moglo postupati prema ćej* gradu. U utorak prispjeo je u Cari­ fu onih, koji vedre i oblače — mi se grad kemalistički komesar saobraćaja nismo mogli nadati. praćen jednim odredom vojnika. On Ejvala vam, mudre glavešine, u je odsjeo u Hajdar paši. kojima je analogno općim društve* Utisak franc. turskog sporazuma nim, političkim i ekonomskim pri* ■ na Istoku. Prema pariškim vijestima likama također zavladao herddu* potpisivanje francusko-turskog spora­ merde! Ejvala vam na takovu no* zuma učinilo je silan utisak na cjelom vom iznašašću! Samo bismo vam Istoku, naročito u Egiptu, izazvavši preporučili, da uzmete patent na to svuda velike simpatije, od kojih Fran­ otkriće is voje mudre odluke pri* cuzi očekuju pojačanje utjecaja i pre­ mjenjujete i drugdje, gdje se ne ra* stiža Francuske u istočnim zemljama. di o muslimanima. U toliko prije, što je ovaj sporazum Kako se ubire džumruk u Varcar prvi zaključen između vlade angorske Vakufu. Općenito je poznato, da se narodne skupštine i jedne od sila na području organizovanih općina Sporazuma. prodato blago džumrući i da taj po* Lojd Đorđ i istočno pitanje Sa­ rez ide u dotičnu općinsku blagaj* znaje se iz diplomatskih izvora, da je nu .Naši težaci kao neuk svijet ne* Lojd Đorđ riješio, da se uzdrži od poznaju u detalja tu ustanovu, ne* svake incijative u pogledu intervencije go nasjednu više puta raznim srni* u konfliktu grčko-turskom, koja incicalicama. U selu Mednoj desio se jativa pripada samo jednodušnoj volji ovaj slučaj: prvih ministara Savezničkih Sila. Porezni ovrhovoditelj, definitiv* ni državni namještenici Pero Kaćar zv. Cvikić i Marko Grabljić vršeći u istom selu ovrhovoditcljsku slu* Proklamacija Kemal paše. Jedan žbu sreli su težake Lisicu i Vrbljan* brzojav iz Angore javlja, da jc Mu* ca, gdje tjeraju iz Varcara blago i zatražili od njih džumruk i od istih stafa Kemal izdao proklamaciju, u svotu od 200 K sebi u džep strpali. kojoj zahtijeva od turskog naroda, da poštiva klauzule francusko*tur* Prijavljena je stvar kotarskom skog sporazuma, koji uspostavlja predstojniku gospodinu Doliću, a prijateljske odnošaje između oba* oavj mjesto da odredi smjesta sus* dvaju zemalja i izjavljuje, da će penziju i istragu radi zloupotrebe svaka protivna agitacija biti srna* uredovne vlasti i prevare, te mjesto kao zločin veleizdaje. da preda stvar u ruke suda na kaz* trana Sada su svi francuski zarobljenici neni progon, jednostavno nakon njihovog priznanja povraća tužite* u Turskoj pušteni na slobodu. Tursko*talijanski pregovori. A* ljima novac a počiniteljima zlou* porabe uredovne vlasti i prevare gencija Havas saznaje, da je g. Gu* Kačaru i Grabljiću podjeljuje »u* teši, naročiti poslanik talijanske kor«. G. Dolić je poznat kao čovjek vlade kod vel. narodne skupštine u koji nedrži do ugleda državnih Angori, prispio tamo. Njega su na vlasti, te ga svaka malverzacija u kolodvoru dočekale službene lično* državnom aparatu u najmanju ru* sti. Talijanska misija dolazi u An* I ku veseli, jer po svim znacima on goru u svrhu sklapanja sporazuma I se drži načela- »što veći nered tim s nacionalistima. Pošto je Džami bey, predstavnik angorske vlade u bolje«. Rimu, pripravio teren za savez s I* U raboš našoj pokrajinskoj upravi i ako ista ima raboš. talijom, sporazum će ubrzo biti za* ’ _________________ ključen. Građanin j Nova kemalistička ofenziva. Jav­ Brčho-turshi rat. ljaju iz Smirne, da je, povodom vijesti o novoj kemalističkoj ofenzivi. Gene­ ral Papulas izjavio slijedeće: To je je­ dino, što nas ne uznemiruje. Naše trupe gotove su, da dadu neprijatelju jednu novu lekciju. Politički pregled. Nemiri u Jerusalemu. Prilikom nemira, koji su se pojavili u Jeru* salemu povodom nastojanja Arapa, da hapanu židovsku četvrt, izmije* njeno je puškaranje i bačena je jed* na bomba. Četiri su Židova i jedan Arap bili ubijeni, a trinaest ih je u svemu bilo ranjenih. Domaće vijesti. Sud za suzbijanje skupoće. Razoružanje Madžarske. Kako brzojavno izvješćuje diplomatski do­ pisnik lista »Daily Cronicle« velesile i vlade male antante sporazumne su u pitanju razoružanja Madžarske. Mala antanta imenovat će vojnu podkomisiju koja će biti više savjetodavnog karak­ tera, te će biti ovlaštena i pozvana da podupire međusavezničku komisiju u njenim zadacima, te da joj pribavlja i informativnu građu. Stojan Protlć o našoj političkoj i financijalnoj situaciji. U »Radikalu» od 7. o. mj. g. Protić govoreći o našoj situaciji veli među ostalim ovo: »Kakva nam je financijska situacija? Onakva, kakvu može jedino dati ova politička situacija. I ona je tako rđava, da gora ne može biti. Nju jasno već obilježuje sam fakat, da se vrijednost našeg narodnog novca tako srozaia, da za 100 francuskih franaka moramo davati 700 dinara, za 1 dolar preko 80 dinara, za 1 liru 3 i po dinara i za jedan švajcarski franak 15 dinara! Naš dinar pao je čak ispod češke krune! Buđet nam je za godinu, koja je na redu i poslije svih »uspjeha« ostao na cifrilf[od 6 i Jpo miljardi u okrugloj sumi. Tiranije i podrugivanje istini i iskrenosti u financijama bili su veći. Vlada je ovaj budžet balansirala i Naradnoj skupštini objavila — da je budžet državni u ravnoteži! A ta ista vlada kaja je ovako urav­ notežila budžet, smije se naime i sebi u brk, štampa svakog mjeseca 150 mi­ lijuna dinara novih novčanica, da živo iz dana u dan tjeraju politiku dana i komada! U jednom se međutim ne smijemo varati. Ozbiljan popravak financijske ! 1 ! : ' 1 ! Ovaj je sud izdao iza svojih oglasa o maksimalnim cijenama pred 2—3 dana jedan užasno dugačak komunike, u kom se na dugo i široko raspredaju nesuglasice i raznolika mnijenja trg. obrtničke komore i trg. udruženja kao i javne štampe o tom sudu, pa traži, da se ovaj komunike odštampa u li­ stovima. Mislimo, da širu javnost više interesuje što brži uspjeh ovog suda, da čim prije osjeti plod njegova dje­ lovanja; to nas mora više da intere­ suje od lijepih principa, koji sud ru­ kovode pri njegovoj konstrukciji i nje­ govom radu. A da u ovom imamo pot­ puno pravo, evo dokaza: Sud saopćuje u tom komunikeju, da proizvađači Životnih namirnica (i seljaci) moraju prodavati svoje pro­ izvode 15°!0 ispod maksimal­ nih cijena. Lijepo' Maksimalna je cijena n. рг. kupusu] 8 K. i baka! ga ne smije skuplje prodati. Ali prošlog pazara je jedan seljak, cijenio tovar kupusa po 10 K na kg. Šta sad treba raditi? Trebalo je po ovom komuni­ keju čekati do petka ili do ponedjelj­ ka, kad sud ureduje i prima stranke, pa prijaviti stvar, ali tada nema se­ ljaka na srijedi. Koja dakle korist od dugačkih komunikeja, kad producente niko ne nadzire i ne provađa zaklju­ čke suda? Treba što više organa da pazarnim da nom nadziru prodaju po čaršiji. Osim toga sud još ne zna, da se u nas više drva proda na tovare nego na metar. U komunikeju suda za suzb. skupoće još ne vidjesmo cijene tovarskim drvima i drvenom ćumuru, a baš je siromašni svijet, koga ima najviše, upućen na tovare, a seljaci su nemi­ losrdni u svojim cijenama. CrpdHd 3 Strana Oružni listovi za godinu 1922. Policijska direkcija javlja, da će molbe za produljenje odnosno podjeljenje oružnih listova za godinu 1922. primati u zapisnik^počevši od 25./11. do 10.12.0. g. od 9 do 12 sati i od 14 do 16 sati u sobi broj 44. Molitelji imadu sobom ponijeti stari oružni list, te biljeg ed 2 dinara na molbu, a za svaki komad oružja svotu od 5 dinara u ime biljega. Na temelju tih molbi izdane oružne listove moći će stranke podignuti kod istoga ureda u sobi br. 44 od 5. do 15. januara 1922. Oružni listovi, koji se u gornjem roku ne produlje, gube svoju valjanost Hurljetovo sijelo. Prvo svoje kuć­ no sijelo ove godine priređuje Musllmradn. i zanati, udruženje »Hurijet« u Sarajevu za svoje članove u Četvrtak dne 10. o. mj. uz sudjelovanje druš­ tvenog tamburaškog zbora s bogatim rasporedom usvojim prostorijama. Po­ četak u 7 i po sati na večer. Odbor Akcija za podizanje naše valute. Na sjednici min. savjeta od 8. sept predložio je zamj min. financ. Krizman mjere za podizanje naše valute Nje­ gove predloge, da se ograniči slobo­ dan promet valutama i devizama, spri­ ječi špekulacije s dinararom i stabi­ lizira budžet, sprijeČavanje uvoza, a potpomaganje izvoza. Arbitraža se uopće zabranjuje, a promet valutama i devizama se monopoliše. Min. Savjet je rešio, da se uspostavi promet s Ma­ đarskom. Zamj. Min. Financ, Krizman pozvao je predstavnike Trg. Komore i razložio im je mjere protiv padanja naše valute i pozvao je u Beograd sve predstavnike privrednih udruženja. Izdat je nalog carinarnicama na aus­ trijskoj granici, đa strogo paze, da ne bi putnici a osobito Žene prenosile na sebi novu robu. Mađarska mora proglasiti neizberlvost Habsburga. I ako ie Ma­ đarska poništila pragmatičku sankciju i time svrgla Habsburgovce s mađar­ skog prijestolja, ipak time nije bilo rečeno, da ona ne može ponovno iza­ brati koga Habsburgovca za kralja. Stoga je konferencija ambasadora tra­ žila od Mađarske, da proglasi neizberivost članova habsburške dinastije za mađarske kraljeve. Izgleda, da će Mađarska ovom zah­ tjeva udovoljiti. Iz našeg požarišta. Vojnovlćev »Ekvinocij» prikazivan je preksinoć s dosta uspjeha. Da us­ pjeh nije onakav, kakav bismo Željeli ne leži krivnja ni na glumcima ni na upravi. Vojnovićeve komade najjače karakterizuje »Couleur locale« i on na tu lokalnu boju polaže naročitu važ­ nost. A prikazati to potpuno s našim silama i s prilično oskudnom scenerijom, pa još na ovako tijesnoj bini, nije Ini moguće. I uprava i umjetnici učinili su ipak, što seje najviše moglo. Dubrovački dialekat savladali su je­ dino gg. Vučićević (Prosjak Vlaho) i Ćurčić (Kapetan Frano) i gđe Hajdušković (majka Jele) i Ćurčić (Marija od Poste). Gđa Hajdušković iznijela nam je s mnogo razumijevanja i naravnosti bol uvrijeđene majke; pa je ubrala buru aplauza. G. Ćurčić pot­ puno se je uživio u ulogu starog ka­ petana, pa nas je potpuno i zadovoljio. 1 g. Gec je bio, osim izuzetaka, vrlo dobar. Inače izvrstan u ozbiljnim učenjačkim i drugim ulogama G. VuČičević nam je iznio u pravom sjetlu tip dubrovačkog prosjaka, a i gđa Nišlić (Lucija) bila je na svom mjestu. — Jučer je davana Čehovljeva »Soba br. 6« i »Vještica«, a danas se prikasuje Andrejevljevi »Dani našeg života«. Druga đačka predstava. Kao dru­ ga đačka predstava u Narodnom Pozorištu Vojnovćev »Ekvinocij« u petak, 11. o. mj., u 3 sata po podne, i to samo za učenike i učenice viših razreda (od V—Vili) i visokih učilišta. Cijene su iste kao i na prošloj đačkoj predstavi. Ulaznice će se dobijati već od srijede po podne na pozorišnoj bla­ gajnici. Sjetite se „Gajretal', �Strana 4 Страна ,ПРАРДА* — -PRAVDA* Бпој «57 Broj MUSLIMANSKA CENTRALNA BANKA ZA BIH _ _ _ _ _ dioničarsko društvo u Sarajevu. Oglas Prema zaključku I. izvanredne glavne skupštine, obdržavane dne 29. maja t. g. te na temelju našeg oglasa 29. septembra t. g. stavljamo ovim od Prve Hrvatske štedionice u Zagrebu, preuzeti ostatak od dionica 111. emisije, cirka 21.700 komada, koje u smislu na­ šeg oglasa nijesu naši dioničari optirali, na javnu subskripciju uz slijedeće uvjete: 1. Pravo upisa na ove dionice imadu samo muslimani, i tim pravom imadu se poslužiti od I. do uključivo 30. novembra t. g. 2. Kod upisa imade se odmah za svakih K 100.— nominale t. j. za svaku dionicu K 155— i K 9.— za kamate od 1.1. 1921, do l.|XIL 1921.. dakle svega skupa K 164.— položiti. 3. Upise prima, samo blagajna potpisanog zavoda, te zavodske podružnice u Banjojlucu, Bugojnu, Brčkom, Čapljini, Prijedoru, Travniku, Tuzli i Muslimanska trgovačka i poljodjelska banka dioničarsko društvo u Tešnju, te Hrvatska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu. 4. 0 uplatama izdavače upisna mjesta privremeno potvrde (međutomnice). koje treba dobio sačuvati, jer će se kasnije samo uz povrat ovih međutomnica nove dionice izručiti. 5. Ravnateljstvo sebi pridržaje pravo razdiobe ovih neprodanih dionica. Sarajevo, l.XL 1921. Ravnateljstvo Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u SARAJEVU. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. I A, Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9307e9d18e2faa6e1e14a7cb9f947876.pdf fe6a00fe466a1cff17b38763650a35e2 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj К, 2' Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom’ Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.— ; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralj« Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСНЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИјГ . чИСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 120 (358) Mevlud. Bezbroj ni kan d i lji, k oji će zasvijet- liti večeras s vitkih munara i skrušeni salavati, puni tihe i iskrene pobožnosti biće vanjski znaci onog intimnog i dubo­ kog veselja, što prožima srca milijuna muslimanske braće i dovodi im pred oči onu Svetu Noć, kad je prvi puta ugledao zrake Božjeg svjetla najveći čovjek, što ga je igda majka rodila Muhamed alejhissalatu vesselam. Otresavši se grube zbilje i proze života i prenijevši se u idealne visine carstva Istine, Dobrote i Ljepote, večeras će vjernici, kojih duše nisu ogrezle u zlo i u koje se nije uvukao crv skepse, osjetiti veličinu Božjih ri­ ječi: Levlakje, levlakje — lema halekjtul eflakjeI I kao Što su se pred svjetlom Isti­ ne, Dobrote, Bratstva i Jednakosti, koje je Svevišnji na usta Svoga Odabranika i Miljenika objavljivao svijetu, gasnula i tamnjela svjetla lažnih boŽanstva, a ćoškovi moćnih bezbožnih tirana tresli se, tako neka pred ma­ gičnom svjetlošću kandilja i misterioznom moći salavata isčeznu iz srca pravih vjernika sve ružne želje i stra­ sti, a zamijene ih plemenitost, ljubav i milosrđe. Sallu ala resulina Muhamed! Pad naše valute. Od dana ujedinjenja nije naša kronika mogla zabilježiti ni jedan vidljiviji uspjeh naših državnika. Naprotiv, zabilježila je sve same u* pravo katastrofalne pogreške. Posli* je silnih neuspjeha na političkom polju, doživljujemo, a osobito u zadnje vrijeme, poraze na finan* cijskom polju. Naš dinar stalno pa* da tako, da je dotjerao na 15% od svoje predratne vrijednosti. Prošle godine notiran je dinar na zurLškoj burzi 36 franaka 100 dinara. Već kratko vrijeme poslije počeo je stalno padati, dok se nije ustavio na 8 fr. = 100 d. Međutim ni ovo nije dugo potrajalo, jer se je brzo digao na 16 fr. 100 d. Na ovom stupnju je ostao sve do mjeseca septembra o. g. Istina, kurs se je često mijenjao, ali bez veće diferen* čije. U mjesecu aprilu držale su se švajcarske banke silno rezervisane prema našem dinaru, tako da ga je čovjek morao davati i ispod kursa. Tek u slučaju, ako bi švajc. banke imale kupca za dinar, onda bi, га* žurnije se, primale dinar. Naša vla* da se prekinula radeći na spašava* nju naše valute, a kad nije uspjela, bacila je svu krivnju na naše šepa* ratište. Istina i separatisti su u mno« gom skrivili pad naše valute, ali samo radi njih ne bismo doživjeli tako težak poraz na financijalnom polju. Najviše su tome skrivile bez* glave uredbe naše vlade u pogledu uvoza i izvoza. Zanimivo je bilo Godina 111. Sarajevo, 12. subota novembra 1921. Muslimansho pitanje u Bosni. pratiti ziirišku burzu, dok je Radić držao svoje skupštine, a naša vlada pravila razne eksperimente, čiji se učinak najbolje opažao na zuriškoj burzi. Možemo donekle razumjeti Od Hermanna Wendela. jadnos tanje austrijske krune i polj* U prvom redu netačno je, da je kod ske marke, koje imaju miljarde t e* 1 k u u e g deficita i prilično su već • nas bilo onoliko interesa za H u* iskorištene, ne možemo razumjeti | sejna Boškovića. Kad je g. naš finansijalni položaj vani. Naša ; Wendel boravio u Sarajevu, bili su mlada država puna je prirodnog i na dnevnom redu poznati sandžač* blaga, koje ćemo moći kroz dece* i ki događaji, koji su stvorili vrlo ve* nije crpiti. Kao pobjednička drža* i liku uzrujanost kod svih muslima* va, koja treba da primi od Njemač* ; na. Mi smo imali priliku prigodom ke 8 milj. zl. maraka u ime ratne posjete našega uredništva, da gosp. odštete, mogli smo se nadati diza* \Vendelu objasnimo, da se mi uz* nju naše valute, a ne padanju, već rujavamo i protestiramo protiv pro* obzirom na privilegij jedne pobjeći* gona mirnog musi, pučanstva, a na* nićke države. Francuska nam je bi* ročito smo istakli, da treba pa da i la ponudila, da će nam otpisati ci* mi tražimo progon odmetnika, ka* jeli naš ratni dug, koji smo dužni kav je i Bošković. njoj i dati u gotovom 2 miljarde zl. G. Wendel je dotakao i pitanje franaka. Kamo sreće, da je Bog na­ naše žene, i to — nažalost — potpu* dahnuo ondašnju našu vladu, pa da no površno. Naročito nas čudi, da je prihvatila tu ponudu, ne bismo se jc mogao nasjesti zlobnoj i netač* mi sada ovako nemoćno koprcali noj vijesti Cicvarićevoj, da je g. Sa* kao riba u mreži. Sadašnja vlada iz* kib Korkut spalio g. Sulejmanpašića dala je vrlo stroge naredbe proti broširu. zakutnim trgovcima deviza i šver* I o agrarnom pitanju i o našoj cerima zlatnog novca i zdrave va* organizaciji g. Wendel ima potpuno lute. Nema sumnje, da možemo u pogrešne poglede. mnogom i njima zahvaliti pad di* Cijelo Sarajevo pliva u crnim za* nara, ali oni svakako neće biti glav* stavama; one se viju s džamijskih ni krivci toj nesreći. Kad je g. K , minareta, zvonika katedrale, tornje* Kumanudi primio portfelj min. fi# va pravoslavne crkve i kubeta se* nancija, svi smo u njemu gledali fardičke sinagoge: one su izvješene spasitelja, ali već poslije kratkog na vojničkim i vladinim zgradama vremena pokaza se on nesposobniji i vise pred dućanima i privatnim od njegovih predšasnika. Prijašnji kućama: prvi kralj ujedinjenog srp* ministri financija i ako nisu bili od skog, hrvatskog i slovenskog naro* koristi, ono barem nisu naše finan* da sprovodi se u Topolu — čije doveli u tako deruan položaj grob u. kao g. Kumanudi. Najviše je nade Ali još više nego i samo ime po* polagano u naš unutarnji, a osobi* kojnog kralja — ime H u s e j n a to vanjski zajam. Dok nam naši sa* Boškovića je na svima usnama. veznici u svakoj za njih bezopasnoj Ovaj sada znameniti vođa bande ne prilici kade, dotle su prema našem djeluje doduše u neposrednoj blizi* vanjskom zajmu pokazali i suviše * ni: dolje u Sandžaku između rijeka rezerviranosti i nepovjerenja. Sa* ' Lima i Ibra njegovo je carstvo, ta* dašnji vanjski zajam zapečatio je mo on stoluje sa svojom družinom »blagotvorno« djelovanje g. Kuma* ; na nepristupačnom visokom platou, nudia. iznijeti su dokazi, da bi na : odakle po volji može upadati u o* tom zajmu naš poslanik u Londonu i kruge Plevlje, Prijepolje. Raška i g. Jovanović »zaradio« oko 60 mil. Bjelopolje. Ali jek a njegove puške dinara provizije. Preko toga će naša , i slava njegovih djela puno dalje vlada jednostavno prijeći, kao što ; prodire. I legenda kola i šapuće se je uvijek preko takvih afera prela* I o njemu; preodjeven morao je on žila. ^g. Jovanović će i dalje da na* ; kadgod i u zemaljskom glavnom stavi svoj rad za našu državu. On* ’ gradu Bosne boraviti; možda je o* da dolaze na red naše delegacije, I naj tamo prodavač halve, kojega koje izrabe svaku priliku, te posje* zgrbljena šija izgleda nešto vještac* čuju glavne gradove antante, da is* ko, možda je onaj dostojanstveni kažu naše simpatije našim veliko* hadžija, kojega brada izgleda malo dušnim saveznicima; poslije njih kao prilijepljena, možda je to H u* dolaze razni kuriri, sinovi raznih s e j n Bošković. ministara i njihovih intimnih prija* Ipak to ime ne bi nikad bilo toli* telja, koji putuju po svijetu u »spe* ko u ustima, kad bi se radilo o jed* ci jalnoj« misiji. Kad bi čovjek po* nom običnom razbojničkom vođi, čeo da nabraja sve nekorektnosti kojima također zemlja ne oskudije* naše vlade, predaleko bi ga to od* va; nedavno je također osobni vlak velo. Naša vlada po svoj prilici će na hercegovačko*dalmatinskoj me* prema njezinoj dosadašnjoj praksi đi bio od razbojnika zaustavljen na riješiti ovu krizu tako, da će štam* pruzi i opljačkan, a također nije za* pati opet nove novčanice, dok ba* boravljcna ni fatalna pustolovina rem ne stignemo Austriju, a onda negdašnjeg armijskog zapovjedni* Poljsku, pa Rusiju. ka sarajevskog generala T e r z i ć a, Naše je duboko osvjedočenje, da koji je pri jednoj vožnji autom sa svo­ je glavni uzrok pada naše valute jom vojničkom pratnjom upravo do napovjerenje u državu. Niti vanj* košulje svučen i tako bio povraćen ski svijet, a budimo iskreni i otvo* u grad. Ali nastup Husejina Boškovića reni. niti naši vlastiti građani ne* politička je stvar; on je vođa maju vjere u konsolidovanje naše jedne čisto muslimanske bande; Srbi su države. Tu trebaju naši državnici oni, koji se iz straha od njega, čim se da se dobro zamisle, da odstrane smrkne, ne usuđuju pred vrata izaći, nepovjerenje, i mi čvrsto vjeruje« *) Prenosimo iz »Frankfurter Zei* mo, da će naša valuta, čiji pad nema nikakovih stvarnih razloga, ubrzo tunga« od 1. nov. t. g. ovaj članak g. Wendela, i ako on sadržaje vrlo popraviti se i dignuti na onu visinu, koja joj prema gospodarskoj snazi mnogo netačnosti i nastranosti, da ne rečemo pristranosti. i bogatstvu naše zemlje pripada. čekovni račun post, štedionice 1119 i j ' ! ' I ; j Srbi šalju na nužna putovanja žene za koje se smatra, da se u njih nesmije dirati, a pravoslavni svećenici usuđuju se samo oboružani i s oru­ žanom pratnjom u crkvu. Ali kod mu­ slimanskog pučanstva u selima San­ džaka nalazi smjeli harambaša svoje zaklonište, i nekoj.m islamskim zane­ senjacima prikazuje se on kao preteča ovdje mnogo spominjatog Kemalpaše, koji ipak naskoro mora doći, da i u. Evropi oslobodi polumjesec. 1 ако banda Husejna Boškovića ne broji više od 200 glava, a možda je i daleko sla­ bija, osim žandarmerije protiv nje je određena i infanterija i brdna artilerija, opet se ona rasprši u dimu i magli, kad se drži, da je uhvaćena, da sutradan daleko otale napane koje srpsko selo ili da priušte oružanoj sili bitku punu gubitaka. Loša je utjeha da je ponovno postavljena za sigur­ nost pravoslavnih srpska banda pod poznatim vojvodom K o s t o m Pećancem, koja Sandžak u pra­ vom smislu riječi čini nesigurnim, kad muslimanska sela prekopava, musli­ manske kuće robi, muslimanske se­ ljake ubija i muslimanske žene siluje. Ne stoji tako u Sandžaku tek od danas i od jučer. Kada su 1912. Srbi ušli, pravoslavni muštedžiri podigli su odmah ruku protiv muslimanskih po­ sjednika; kada su 1915. Austrijanci došli, iskalili su muslimani pod zašti­ tom »Švaba« svoj bijes г.а Srbe, a kada su 1918 srpske čete ponovno došle, prevrnuo se je list ponovno. Tako se je tokom zadnjih godina sa­ kupila tu i tamo znatna zaliha mržnje i želje za osvetom, da se sada s obje strane s kamatama i kamatama ođ kamata prenosi, pa budući da se tako ustanci banda pretvaraju sve to više u građanski rat između muslimana i pravoslavnih, iza njihove se buke uka­ zuje cijelo muslimansko pitanje. Sto u jugoslavenskoj državi ođ Mu­ slimana u Makedoniji i Staroj Srbiji živi, to je poprijeko albanske i turske narodnosti; njihova je organizacija Jugoslavijada Islam Muhafezai Hukuk Džemijeti« i njihov list Hak izlazi u Skoplju na turskom jeziku. Naprotiv oko 600 000 muslimana, koji čine tre­ ćinu stanovništva Bosne i Hercego­ vine, čistokrvni su Jugoslaveni srpskohrvatskog jezika, među kojima istom nekoliko obrazovanih posve stare predaustrijske generacije i hodže, sveće­ nici, razumiju turski. Osim Pomaka u Bugarskoj oni su jedini Jugoslaveni, koji su već u srednjem vijeku pri prvoj poplavi balkanskog poluotoka po Turcima prešli na Islam. Ali sada prihvaćena vjera tako je na sve pore prodrla u njihovo biće i tako ih je iznutra preobrazila, da oni još i danas stoje kao tuđa, u se zatvorena zajed­ nica među drugovima po jeziku i ple­ menu. Ne samo strogim držanjem islam­ skih vjerskih propisa, molitve pet puta na dan, pranja, posta u mje­ secu ramazanu, hadžiluka u Meku, nego isto tako položajem njihove žen e pokazuju ovi Jugoslaveni, kako su jako oni još ukorijenjeni u istočnom kulturnom miljeu. Muslimanska je žena u Bosni i Hercegovini strožije zatvo­ rena i s gušćom pečom nego u Ma­ kedoniji i Carigradu. Doduše svjetski rat. koji je u sve odnošaje duboko zagrabio, nije poštedio ni harem bo­ sanskih muslimana i potjerao je bićem gladi muslimansku ženu u fabriku, pa šta više i u naručaj prostitucije. Stoga se sada trude mnoge organiza­ cije kao »Osvitanje« u Sarajevu »Muslimanska ženska zadruga« u Mo­ stara i »Spas« u Banjaluci, da musli- �mankama nađu zarade zaposlenjem, I misli. Indijski su muslimani Indijci u a da se one ne moraju istrgnuti iz ' prvom redu, ali oni su članovi Islama. zavučenosti najužeg familijarnog kru­ Oni nisu nikad bili ravnodušni prema sudbini sultana i njihova simpatija za ga, pa kad je jedan prosvječeni istoEnglesku bila je radi toga, jer su vjernik, DŽevad Sulejmanpašić, izdao držali, da će Engleska razumjeti nji­ broširu »Otkrimo naše žene!« bila je hove želje. U Indiji je 70 miliona mu­ pred Begovom džamijom, najvećom slimana, pa nije pametno Izazivati in­ džamijom u Sarajevu, jedna uzbuna i dignaciju i neraspoloženje velike za­ i uz odobravanje fanatizirane gomile jednice, s ponosnom tradicijom, ni svečano je spalio Sahib Korkut, jedan pustiti da uhvati korjena uvjerenje, od najuplivnijih vođa muslimana, Širda naše riječi nemaju onoga smisla, matički spis (ketzerische Schrift). koji mu pripada. Stoga treba da ra­ dimo o dobru i zadovoljstvu rasa koje nam je sudbina povjerila.« baš zapin je i otvara se jaz između nas i Hrvatske kao da je Ocean među nama. Molimo kolegijalno za* grebačku »Riječ« da ovu bilješku prenese. Braćo Musliman i I Engleska i istočno pitanje. Bilješke. Politički pregled. rak ili srijedu. Na putu iz Londona Gunaris će se samo kratko vrijeme zadržati u Parizu. S druge strane javljaju opet vijesti iz Atene, da je Gunaris prihvatio po­ sredovanje velevlasti na bazi saveznič­ kih prijedloga od mjeseca ožujka, a u kojoj je predviđena autonomija Smirne i evakuacija Male Azije. Sve te vijesti uzrokovale su u Ateni vrlo težak do­ jam, jer javnost uopće je držala, da Grčka ne može prihvatiti takove teške uvjete. Interpelacija u engl. »Donjoj kući« o Jugoslaviji. Na sjednici, Donje kuće Hilton Jung, odgovarajući na interpela­ ciju Herberta rekao je, da Jugoslavija duguje Engleskoj, 22,265.142 f. sterl. sa interesom od 1. jan. 1920, u ime ratnog zajma za obnovu. Pitao je dali je istina, da Jugoslavija troši 9O°/o budžeta na vojsku, te da njena (naša) vojska napada na Albaniju. Bilo bi bolje, da plaća svoj dug mjesto, da ruši druge zemlje. Jung mu je odgo­ vorio, da je jedan dio pitanja argumentatine, a drugi beznačajne prirode. Srčlia-tupskj pot. Na maloazijskom bojištu za sada nema nikakve prave bitke osim čar­ kanja pojedinih izvidnica. Cijelo boji­ šte prekriveno snijegom. Kod Čivrila su se čuli topovski hici, što je znak da Kemal-paša ipak nije posve napu­ stio misao za ofenzivu. Stručnjaci go­ vore, da bi Grci užasno stradali, kad bi počela ofenziva sa strane Turaka, jer su, istina za sada na udobnom mjestu, ali u slučaju ofenzive ne bi mogli, da uzmiču bez ogromne štete. Sve ove činjenice sile nas da vjeru­ jemo u osobitu vrsnoću turskog voj­ nika, koji se već 8 godina po frontama bije. Pitanje gospodinu ministru vjera. Hamzalija Ajanović, narodni poslanik. restaurater. Kada su u novembru 1919. god. odobravani dodaci na skupoću svećen­ stvu izvan Srbije i Crne Gore, predložen je srazmjerno viši broj muslimanskih imama nego svećenika drugih konfe­ sija iz Bosne i Hercegovine. To je bilo i razumljivo s obzirom na različitu organizaciju vjerskih uprava pojedinih konfesija. Da ne bi muslimani na tim dodacima dobili srazmjerno veću sumu, riješilo je tada ministarstvo vjera, da muslimanski imami na lične i poro­ dične dodatke dobivaju samo po polo­ vicu one sume, koja se daje svećeni­ cima drugih vjera. 1 ako ovakovo rijje। šenje nije bilo pravedno, muslimani . su se njime zadovoljili, uzdajući se, da će se u njihovim drugim vjerskim potrebama, kada bude ovaj srazmjer išao u njihovu korist, primjeniti isto načelo. U oktobru 1620. povišeni su dodaci na skupoću pravoslavnom i rimo-katoličkom svećenstvu u Hercegovini od 450 K. i 500 K. mjesečno na 48 K. dnevno ličnog i od 90 K. mjesečne na 12 K. dnevno porodičnog dodatka. Pri ovom poboljšanju ovih dodataka mimoiđeni su muslimani posve i nji­ ma i nadalje ostavljeni pređašnji do­ daci od 225 i 250 K. mjesečno ličnog i 45 K. mjesečno porodičnog dodatka. Sada su ove povišice protegnute i na Bosnu počevši od l. jula 1921., ali opet samo za srpsko-pravoslavno i katoličko svećenstvo, a muslimani su opet mimoiđeni. Stoga mi je čast, gospodine mini­ stre, uputiti Vam ova pitanja: 1. Kako ovu odredbu o povišenju dodataka na skupoću za pojedine konfesije mimoilazeći muslimane opravdavate i dovo­ dite u sklad s odredbama Ustava (čl. 12) o ravnopravnosti svih priznatih vjeroispovjesti i o davanju srazmjerno jadnake državne pomoći svima prizna­ tim vjeroispovjestima? 2. Jeste li voljni ovu nepravdu prema imamima, koji su t onako zapostavljeni i u najmizer­ nijem materijalnom položaju, odmah ispraviti i povećati t njihove i povišice, bar prema principu iz 1919. godine? Molim pismen odgovor! Izvolite, gospodine ministre, ovom prilikom primiti uvjerenje o mom od­ ličnu štovanju. U Sarajevu, dne 9. nov. 1921. М Ш О ЕП О Ш Jedan od najsretnijih časova, što ga mi težaci muslimani očekujemo, jest dan. kada će se stalno usposta* viti središnji savez jugoslavenskih seljačkih zadruga, a i onijeh, koje bi se imale osnovati — bile bi kao udovi bez glave, kad ne bi imale, svoga saveza. ML težaci, bićemo Demetnus Bouiger objavljuje u „Сопjaki samo u jakim zadrugama, a i* (етрогагу Review “ članak o ovom pitanju povodom ustanka Moplaha, sto tako biće i naše težačke zadru* koji je u savezu s ratom Grka u Ma­ ge jake samo onda, ako budu ima* loj Aziji, koje Engleska podupire. Mi R svoj savez sa dovoljno jakom „Naša Pravda*4 i posl. Baljić. Po­ prenosimo u'zvacima taj članak. glavnicom. Ovu če glavnicu učiniti vodom notice u »N. P.« o manifesta­ „Uvrijeđen osjećaj muslim. uzrok je kejakom mnogobrojni udjeli, a isti su cijama u Sarajevu protiv Karla, beo­ malističkom pokretu, ustanku Moplaha, označeni sa vrlo neznatnom svotom gradske su »Novosti« napisale, a pograničnim ratovima i neprijateljstvi­ od 100 dinara i na svaki udjel 5 »Srpska Riječ« prenijela neslanu šalu, ma Perzjaca. U religioznim krugovima dinara upisnine. kojom se tangira i g. nar. posl. Baljić. vlada osvjedočenje, da britanska poli­ I ako je poznato, da g. Baljić nema Težak je stotinama puta dokazao, tika, podupirući Grke i Židove, na­ nikakove veze ni s »N. P.«, a ni s da je pored svoje vrlo male nao* mjerava uništiti vjeru, a u političkim Karlom, jer je g. Baljić oduvijek bio brazbe važda bio spreman pomoći krugovima se drži, da se je naše ne­ ispravan nacionalan čovjek, ipak mu opće korisnu stvar, pa će to činiti i prijateljstvo pokaza] j umanjivanjem se podmeće sakupljanje dobrovoljaca sada. posjeda i vlasti sultanove s željom, u Stocu i spominje nekakova stolačka Jedno malo mjestance u Bihać* da se potjera iz Carigrada i iz Evrope.“ republika. kom okružju, kojega ovdje nećemo Stoga i jest, nastavlja g. Bouiger, u Samo nas čudi, da se ovakove iz­ da ističemo, osnova sebi zadrugu Levantu, na Istoku i u Indijama teška mišljotine i bedastoće mogu iznosjti u i u istu se upisa 53 člana sa udjeli* i mutna situacija, keja će ispasti kao ozbiljnim listovima radikalne partije. ma po 10O dinara, a svi ti zadrugari antibritanski ustanak, proti kojega će su naš srednji imućni težak i za* se uzalud boriti Vrćenje koje vlada u Gadan napadaj na ovdašnji Šerlnatlija. Evu ovaj jedan primjer ot* Islamu, i u Brdskom carstvu i izvan atski sud. »Domovina« je u svom klanja svaki izgovor o nemogućno* njega, žestoko se je razvilo. Turska je broju 111. od 9. o. mj. u notici »Šesti upisa. izašla iz rata s malo sigurnosti. Neće riatski sud« gadno i nepravedno na­ Težak će dakle svoje učiniti bilo se valjda nikad znati tajna pregovora, pala našu najbolje i naispravnije funkto u zadrugama, bilo pojedince u koji su doveli do ovakovog razvoja, cionirajuću ustanovu ovdašnji šeriatski savez, ili u oboje — spram svoga ali se to donekle vidi iz govora Lloysud lažnom tvrdnjom, da ovdašnji Še­ stanja. da Georga od 15. jan. 1918.: „Mi se riatski sud ima pogan običaj, da sve ne borimo za to, da oduzmemo Tur­ svoje oglase Štampa sam i jedino u Ovim recima apeliramo na pa* skoj njen glavni grad, bogate i važne »Pravdi« i da je onomadne to učinio triotizam i razumno shvatanje na* teritorije u Maloj Aziji i Traciji, gdje I i glede prodaje biblioteke Smail ef. ših imućnih građana, naših politič* prevladava turski živalj. Bukvice, obarajući se i ovaj put na kih voda, kao i na našu braću tr* Mi ne pobijamo ostanak turske ca­ »Pravdaše«. govce, banke i ine naše bogataše, da revine na rodnoj grudi turskog ple­ i ovaj put progovore sa upisiva* Ne braneći ni malo ovime uvrijeđeni mena sa njezinim glavnim gradom njem udjela u što većem broju i ti* šeriatski sud, koji će se sigurno lako Carigradom.*4 me dokumentiraju onu ljubav, ko* obraniti, a bezbeli i putem kaznenog Ova osiguranja ne nalaze se ni u ju su vazda naglašavali svome bra* progona napadača, sebi satisfakciju is­ jednom ugovoru, ali već je postalo na tu težaku muslimanu. poslovati, držimo, da nam je dužnost istoku tradicijom, ua riječ engleskog odmah radi poštenog svijeta gornji na­ A sad: da Vas vidimo! Majisus ministra onog časa, kad bude izgovo­ padaj lažnim proglasiti, jer nije šeri­ selam: rena, vrijedi više nego ugovor. atski sud oglasio u »Pravdi« dotičnu Ibrahim efi. šadić, Abdul Mumin »Ta je tradicija, ta je vjera, veli dražbu, Što se je moglo opaziti i iz Mujezinović, Mujo Salkić, Islam g. B., mrtva i g. L. George je više same forme oglasa, nego su to učinili Salkić, Ibro Bužimkić, Skender Če* nego iko drugi pridonio, da je ubije.« nasljednici Smail ef. Bukvice na svoju hić, Agan Salkić, Mcho Toroman, »Boga e i znamenite teritorije« Male ruku, bez ikaka udjela od strane šer. Huso Toroman, Salih Ramić, Redžo Azije i Tracije nisu ostavljene njiho­ suda. A tendencija napadanja »Domo­ Ramić, Hasan Džajić. Hasan Tahi* vim turskim vlasnicima. Sultanov po­ vine« je posve prozirna, pa joj isprtd rović, Alija Šabić, Hasan Šabić, sjed Carigrada ugrožen je, i ako op­ naroda vraćamo, da ona imade gadan Smajo Šabić, Omer Hručić, Suljo ćeniti glas zaslužuje vjeru, taj je po­ običaj napadati svakog nepoćudnog i Bešić, Sulejman Konić, Pašo Ali* sjed spasen dobrom voljom i velikom to na žalost samo lažima, pa neka džanović, Ibrahim Pašalić, Mchmed pra^ednošću Franceske i Italije. joj je na čast! Komić, Hasan Komić, Derviš Ko* Sveta mjesta kršćana i muslimana Primjećujemo samo još to, da nijesu mić» Bećir Komić, Zaim Komić, Mi* stavljena su pod kontrolu Židova. ni šer. sud, a ni »Pravda« krivi, što rajem Bajrić, Hafiz Alija Čušević, Moć kalife umanjena je stvaranjem muslimani bagatelišu »Domovinu« radi Muharem Mustedanagić, Suljo Su* arapskog kraljevstva — sjena na karti njena protuislamskog pisanja. ljić, Avdo Čaušević, Mustedanagić koja će se srušiti od prvog udarca. Latif, Hašim Mustedanagić, Salih Eto jednostavnog razloga, zašto vrije Sporo uredovanje. Jedna gospo* Komić i Hasan H. Komić. u Islamu, eto zašto vjera u riječ en­ da, udovica iza jednog činovnika, gleskog ministra nema oslona na Istoku, koji je služio u Zagrebu, živi već U Bos. Otočcu, 8. nov. 1921. zašto se Perzija opire engl. utjecaju i dvadeset godina u Sarajevu o pen* zašto se Engleska svaki čas može za­ ziji, koja joj je doznačena. Tu je plesti u afganski rat u težim okolno­ penziju uživala sve do 1. jula o. g. stima nego ikada dosad. i dobivala jc na ruke u Sarajevu, a Da se izbjegne rat, ne vrijede polo­ od 1. jula, od koga se dana počinje vične mjere; mora se udesiti pametna u raznim granama naše uprave pro* Boljševici u Angori. Prema vije­ i dobrohotna politika izvan Indije, a vađati centralizacija, obustavljena stima iz Angore, Načarenos, diplomat­ naročito prema sultanu, čije se je joj je mirovina, jer da će je od tog ski predstavnik Moskve, dostavio je pravo, da ga se smatra kao Halifu dana dobivati direktno iz Hrvatske. Jusuf-Kemalucdluku moskovske vlade, učvrstilo nastojanjem Engleske, da ga Nu uzalud ta gospođa čeka sve do po kojoj će krajem mjesoca februara oslabi i svede na nulu. Treba se po­ sada već peti mjesec, novci ne do* stići u Angoru jedno izvanredno iza­ četi držati obećanja L. Georga iz 1918. laže iz Zagreba. Sirota žena našla je slanstvo, pod vodstvom ĆiČerina, a sa »Pravi je lijek od zla i nemira, u Zagrebu jednu poznatu prijatelji* neograničenom vlašću. koiima smo izvrgnuti na cijelom Istoku, cu, koja ide od ureda do ureda i is* Američki projekt za razoružanje. računajući tu i Indiju, da napravimo tražuje tu penziju, ali sve uzalud. odgovarajući sporazum sa Turskom i Iz Wachingtona brzojavljaju Agenciji I kad stigne poslije sto muka taj to ne samo sa sultanom, nego i anspis gdje u kojoj kancelariji medu Havas, da su američki delegati na gorskom vladom, koja ipak, govorilo spisima, nešto joj se rekne, baci se vašingtonskoj konferenciji već izradili se ma što, predstavlja u ovaj šas na­ krivica na bogzna kakav slučaj i t. precizan nacrt o razoružanju, koga cionalni osjećaj turskog naroda. d. i obeća se da će novci doći brzo, će izložiti već na početku rada. U služ­ Hvala primjeru Francuske i Italije, ali međutim vrijeme prolazi, a gđa benim krugovima iijavljuje se, da će mi imamo na sultanovom dvoru po­ udova živi već mjesece o čemu .... ovaj nacrt pokazati, da je i sama Ame­ slanika, Porta predstavlja urednu živi jer slučajno ima kćer učiteljicu rika pripravna, da se podvrgne reduk­ upravu prilagođenu već od vjekova u aktivnoj službi, a šta bi bilo da je ciji naoružanja, a to je od tolike važ­ evropskim običajima. Treba učiniti nema? A kako saznajemo ima o* nosti, da će se cijeli svijet osvjedočiti kraj megalomaniji Grka da se njezine vakih penzionerki dosta ovamo, o njezinoj iskrenosti. Ujedinjene će čete povrate u svoje Garnizone, pa da koje dobivaju mirovinu iz Hrvatske države odmah označiti maksimum sultan ne imadne poteškoća sa kemai svjerna je zapela ta mirovina u spi* naoružanja, koji mogu prihvatiti. listima i da uspostavi jedinstvenu cen­ sima računarskog odsjeka zagrebao* Grčka mirovna nastojanja. Grčki tralnu viadu. lsi. svijet dakie hoće, da kog. Interesantno je u ovom sluča* ministar predsjednik nastavlja prego­ ga ne ponizujemo u osobi njegova i ju ova konstatacija: Dok nijesmo vore s britanskom vladom. Jučer je poglavice i da ne gazimo njegova osim toga zadržao se u naročito du­ imali centralizma, mirovina je iz prava ni Čast poslanikovih vjernika«. Hrvatsku dolazila ovim penzionira goj audijenciji kod Lloyd Georgea. Pitanje je indije puno ozbiljnije i kama bez smetnje, a kad se u ceu* Vijećanja se drže u najvećoj tajnosti, ima puno dublje posljedice, nego se i tralizaciji slijevamo u jedno, onda te će vjerojatno biti završena u uto­ Broj 358 Број preporuča svoja izvrsna jela i pića. Daje hranu uzabonoment dvadeset posto jeftinije. Za sve jamci Dra „ПРАВДА* — PRAVDA* Strana 2 Стзана �Domaće vijesti. Neka se ispravi I U prošlom broju u prikazu izvedbe Vojnovićeva »Ekvinocija« slagarskom je pogreškom u rečenici »Inače izvrstan u ozbiljnim učenjačkim i drugim ulogama« ispušten ovaj dio: »g. Radenković pokazao je, da on nije za uloge okrutnog i hohštaplerkog bonvivanta, kao što je to Voinovićev Amerikanac«. pirinaČ 1 kg. do 40 K, 2.) šećer u kri­ stalu 1 kg. do 52 K, 3 ) šećer u koc­ kama 1 kg. do 62 K, 6) kava 1 kg. do 150 K. Sud za suzbijanje skupoće na svo‘joj sjednici od 9. XI. zaključio je povišicu ovih artikala: Krumpir — 5 K po kg; kruške jeribasme 14 K; takiše 10 K; orasi 26 K, kesteni 12 K, grah 14 K. Dan »Jugoslavenske Matice/ 12. nov. navrluje se godina dana, od kako je potpisan Rapalski ugovor mira, na osnovu kojega je velik dio braće Hrvata i Slovenaca ostao pod talijan­ skom vlašću. Taj dan odabrala je »Jugosl. Matica« kao svoj narodni dan, kao dan svoga naročitog stara­ nja za tu braću, koja ostadoše, da robuju tuđinu. Kao uspomenu na taj dan narodne žalosti, priređuje sarajevska podruž­ nica u nedjelju 13. ov. mj. svečanu matineju u 11 sati u dvorani Imperijal-Kina (Napretkova palača), na kojoj će o značenju dana govoriti Dr. Niko Andrijašević, a »Trebević« i »Sloga« otpjevati po jednu patriot­ sku pjesmu. Istoga će dana mali So­ koli i Sokoliće sakupljati dobrovoljne priloge i prodavati otkupne znakove u korist Matice. Ulaznica za maticeju je dobrovoljan prilog, a spomen-znakovi od 5 dinara vrijede kao ulaznica. Odbor se podružnice pouzdano nada, da će patriotsko Sarajevo broino po­ sjetiti ovu matineju i pored težine da­ našnjega teškog materijalnog stanja, odvojiti skroman darak za dobro i za održavanje zarobljene braće, jer se ne bismo smjeli nazvati braćom, kad bismo braću u nevolji zaboravili. Ishrana pasivnih krajeva. Konfe­ rencije, koje se drže u Ministarstvu za Socijalnu politiku i na kojima se ra­ spravlja pitanje o ishrani pasivnih kraje­ va još ni su završene, jer su se iznenada pojavile izvesne teškoće, koje se, kako izgleda, neće moći lako prebroditi. Prema podacima ministarstva poljo­ privrede, za ishranu pasivnih krajeva i krajeva, koji su postradali uslijed velike suše, trebalo bi oko četrdeset miliona dinara. Međutim Ministarstvo za socijalnu politiku ne može za taj cilj dati više od dvanaesti po miliona dinara, dakle nešto više od jedne četvrtine predviđene sume. Demobilizacije naše vojske. — Vlada je riješila, da se trupe, koje su pozvane da budu odaslane prema madžarskoj granici, a nisu stigle na položaje, raspuste. Trupe, koje se na­ laze na položajima na granici Madžar­ ske, ostati će tamo sve dotle, dok vladi ne stignu neka autentična oba­ vještenja iz Pešte. Naša organizacija, u Hercegnovom. Naš prijatelj g. Šačlr Kusturica iz Hercegnovog javlja nam, da tamoš­ njih četrdesetak muslimana radi na osnivanju mjesnog odbora naše orga­ nizacije. Ovo nastojanje naše braće od srca pozdravljamo! Merhum Mujaga Bahmanović. U petak 28. pr. mj. umro je u Pazariću kod Sarajeva ovdašnji m ešćanin Mu­ jaga Rahmanović najugledniji čovjek u tom kraju. Njegov mnogobrojni spro­ vod donio je jednu novost i jednu rijetkost, što se u nas još nije Čulo, a to je, da je u njegovom sprovodu bilo pored muslimana njegovih seljana gotovo isto toliko a možda i više pra­ voslavnih, a ponešto i drugih vjera, u koliko ih ima ovdje. Svi su se i oni trudili da merhum Mujagi iskažu zad­ nju počast i poštovanje, pa su se i oni natjecali s muslimanima i nosili dženazu na svojim ramenima. Među pratiocima dženaze bijaše i šef stanice i ložionice pazarićke. Po tom se vidi najbolje, kakav je ugled uživao pokoj­ nik u svom kraju, a ujedno i to da da razlika u vjeri ne smeta, da se po svom uvjerenju iskaže poštovanje onom, ko ga zaslužuje. Mi mnogobrojnim pra­ tiocima od srca zahvaljujemo, a merhumu želimo, da ga Bogocdari firdeasi ola dženetom. Rahmetullah alejsi I Iz »Hurijeta«. Na članak, koji je izašao u 110. broju »Domovine« od 5. X. 21., ponukani smo, da u inte­ resu društva I za hatur istine izjavimo slijedeće: Tvrdnja, koja je iznešena u tom članku, da predsjednik i podpredsjednik našega društva vodeći navodno stranačku politiku u društvu, »ne žele, da naše zanačije postanu slobodni ljudi i uzmognu se sami međusobno po­ moći« ne odgovara apsolutno istini. Naprotiv su isti baš od naj­ vrednijih odbornika, koji mnogo Žrtvuju za napredak naših zanatlija, a naro­ čito našeg podmlatka. Tokom cijelog njihovog rada u od­ boru društva, i ako su ogromna ve­ ćina i članova i odbora pristaše J. M. O., ipak su oni vodili i vode jedino i samo brigu o napretku za­ natlija, te im ovim izražujemo svoje potpuno povjerenje i priznanje na nji­ hovom dosadanjem radu. Uslijed toga suvišni su svi savjeti »Domovine«, a mi bismo s pravom mogli savjetovati, da naše društvo i odbornike ovakim ispadima ne uvlači u političke vrtloge, pošto nam je samo do pozitivnog i stvarnog rada. Za odbor društva »Hurijet«: S. Karabdić v. r., S. Šehić v. r., M. Slinić v. r., D. Šehić v r-, A. Alajbegović v. r., A. Spaho v. r. Radnici za vojno-tehnlčki zavoe u Kragujevcu. U vojno-tehničkom zavodu u Kragujevcu mogu dobiti posla zanatlije i pomoćnici i to po 10 kolara, stolara, sedlara, željeznih to­ kara i strojevnih bravara, 2 izradjivača alata i tesara, 3 bravara, 5 kovača i puškara. Reflekanti imadu se podvrći pokusnom radu, te će im se prema sposobnosti odmjeriti nadnica, koja iznosi za neoženje od dinara 28.75 do 33.75, u za oženjene 4 dinara više od svakog člana obitelji. Nov kontigenat ovaca za izvoz. Riješenjem privredno-financijskog komitea odobren je nov kontigenat ovaca za izvoz i to 15.000 ovnova i 5000 ovaca. Sudijski položaj. — Ministarstvo pravde izradilo je jednu naročitu uredbu, kojom će bili regulisan mate­ rijalni položaj svih .sudija u cijeloj zemiji prema odluci, koja je donesena na skupštini sudijskog udruženja u Beogradu. Ta uredba nalazi se pred ministrom financija na proučavanju. Konstituisanje skupštinskih od­ bora. Beograd, 6. studenoga. Juče je Koncerat g. Koste Travnja. U ponedjeljak 14. X. davače g. K Tra­ vanj u zgradi Nar. Pozorišta koncerat sa slijedećim programom: 1.) St. Mokranjac: »Lem Edin«, 2) G. Verdi: Odlomak iz opere »Aida«, 3.) a) F. Matejovski: »U bolesti«, b) P. Kozlov: Romansa »Kagda b’ ja znal«, 4.) a) A Brož: »Stante zvjezde«, b) G. Puccini: »Tosca«, 5.)a)Ce: »Kad sam bio na tvom grobu«, b) St. Binički: »Jorgovan grana procvala«, 6.) a) I. pl. Zajc: »Arija iz opere »Prosjakinja«, b) St. Binički: »Po polju je kiša pala«. Preprodaja ulaznica u knjižari Finzl, u veće na blagajni. Početak tačno u SVj sati. Sud za suzbijanje skupoće za grad Sarajevo u svojoj sjednici od 7. ov. m. ustanovio je ove cijene: 1.) СграНа 3 Strana „ПРАвДА* — »PRAVDA* Bpuj c58 Згој | I i • I ; I izvršeno konstituisanje skupštinskih odbora U odboru za administrativnu podjelu zemlje na oblasti izabran je za predsjednika Nastas Petrović, za podpredsjednika dr. Edo Lukinić, za prvog sakretara Fehim Kurbegović, a za drugog Ivan Urek. U financijskom odboru izabran je za predsjednka dr. Voja Veljković, za podpredsjednika dr. Velizar Janković, za sekretara Derviš Omerović. U adninistrativnom odboru: predsjednik Žika Rafajlović, podpredsjednik Kockar, sekretar Svetozar Đorđević. U imunitetnom odboru: predsjednik Lukinić, podpredsjednik Mihajlović, Se­ kretar Salih Baljić. U odboru za molbe i žalbe: predsjednik Mihajlo Marijanović, podpredsjednik Juraj Kučić, sekre­ tar Svetozar DiČić. Odbor za poslovnik ostao je isti. ŠIRITE „PRAVDU11. PLAN 3-ćeg kola srećaka Državne Razredne Lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. II. RAZRED I. RAZRED Vučenje 2. i 3. januara 1922. g. Vučenje 7. I 8. februara 1922. g. Najveći dobitak u najsretnijem slučaju Dinara Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 80.000 100.000 III. RAZRED IV. RAZRED Vučenje 7. I 8. marta 1922. g. Vučenje 4. i 5. aprila 1922. g. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 12o.ooo 15o.ooo V. RAZRED Vučenje od 4. maja do zak učno 24. maja 1922- godine Ona ćele redovne srećke Din. 48.— „ polovine „ „ „ 24.— „ četvrtine , „ osmine „ 12.— „ „ 6,— Najveći dobitak u Najsrećnijem slučaju Dinara Dobitaka Dinara u srebru 1 premija 1 1 1 1 1 1 1 1 2 15 25 50 200 300 400 4.000 35.000 600.000 od n » П V po 30.000 20.000 77 10.000 77 6.000 7? 4.000 77 2.000 77 1.000 7’ 500 77 240 77 4000.00 200.000 15 ШО 100.000 80.000 70.000 60.000 50.000 60.000 300.000 250.000 300.000 800.000 600.000 400.000 2,000.000 8,400.000 40.000 Dinara ВД0.000 Sve narudžbe srećaka prima kolektora Državnu Razredne Lutrije: Dragutin Selak Sarajevo. �Bpoi 358 Broj „ПРАРДА" — „PRAVDA* Strana 4 Страна Miševi, štakori, stjenice I žohari Poziv „Središnjeg saveza jugoslavenskih seljačkih zadruga (kao zadruga) u Sarajevu", koja će se održati dne 20. novembra na konstituirajući! skupštinu 1921. u 10 sati prije podne u prostorijama Kluba Jug. Musi. Organizacije (Kiraethana) na Bendbaši. i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda i hvaljena sredstva kao: protiv poljskih . i kućnih miševa K 12*—, za štakore K I 16’—, za žohare ruse i Švabe posebno | jake vrsti K 25'—. Osobito jaka tinktura za stjenice K 1У—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10*— i K 20‘—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5— i 12*—. Mast za uši na blagu K 5 — i 12*—. Prašak proti mrava K 10’— i 20*—. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. JUnker, Zagreb br. 16. isi. ' Petrinjska ul. br. 3. &3F* Preprodavaocima popust! Dnevni rad: Novo otvorena manifakturna radnja na veliko 333 Izbor predsjednika, perovođe i dvojice verifikatora. Izvještaj osnivača, Čitanje pravila i osnutak. U smislu § 9. 34 i 35 izbor ravnateljstva. U smislu 8 43 izbor nadzornog odbora. U smislu §31 Ustanovljenje iznosa kojeg će doprinijeti zadruge za po- ' slovnu godinu 1922. za troškove Saveza. b) Ustanovljenje svote, do koje se Savez smije zadužiti, ili ■ obvezati. 6. Eventualije i druge shodne raspravu. 1. 2. 3. 4. 5. a) Bakšić i Иоте Ćizmeđiluk broj snabdjevena je sa prvo­ razrednom kurentnom robom, a cijene su umje­ rene. Naredbe iz vana obavlja brzo i tačno. Marko Jurković — Ličanin Koševo ulica broj 14. Preporučuje putnicima i mještanima svoju prvorazrednu domaću kuhinju, te prvoklasna hercego­ vačka pića. Cijene umjerene, a posluga brza i tačna^ U Rudom prodajo se kuća sastoječi se od 2 sobe kuhinje, hod­ nika, 2 štale, avlija. U avliji se mogu kace postaviti, te 4 kaco za trpanje šljiva, bašča od 2 dunuma zemlje magaza pod kućom. Kuća se nalazi na marvinskom pazaru, sa dobro idućom trgovinom. Ko želi kupiti neka se obrati na gosp. Šabana Gazina, trg. u Rudom. 332 I DIONIČKA PIVARA U Sarajevu, dne 1. novembra 1921. Napomene: Svaku zadrugu, koja je član ovog Saveza, zastupa jedan od njezinih zadrugara, koga ona za to ovlasti. Zadrugara, koji je fizično lice, može na glavnoj skupštini zastupati samo drugi zadrugar osim izuzetka pred­ viđenog u zadnjoj rečenici § 187 trg. zakona. Učesnici iz provincije imaju sačuvati željezničke vozne karte, jer će im vrijediti za povratak, dočim učitelji pored toga imaju bez posebne molbe odobren 8 dnevni dopust. U SARAJEVU S preporučuje svoje dobro odležano izvozno pivo pri* znato najbolje vrsti. Samo u buradima po 25,5o i 1001. Muslimanska trgacačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička ctiavnica 1о,ооо,ооо kruna. Pričuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstva SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ HsncElar ija: Kralja F Ura ulica I prizemno. Ii j evo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - IntEFUFban telefon: ZI9 I Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionv ka glavnica K 20,000.000'—. Ulošci preko K 25,000.000'—. 104 Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Podružnica Ljubljanske kreditne banke u Sarajevu Središnjica: Ljubljana. — Podružnice: Borovlje. Brežice, Celje, Celovec, Gorica. Maribor, Ptuj, Split i Trst. Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva K 45,000.000 Prima uloške na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4% HGttO« Uloške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije. Obavlja sve bankovne i mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantnije. — Izdaje uvjerenja za izvoz i uvoz robe prema naredbi ministar­ stva financija o regulisanju prometa sa devizama i valutama. Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka državne razredne lutrije Kra­ ljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centri Odbor J. ML O. Štamparija D, i A, Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f28d02dad522f74c86dedc3de7f09f3c.pdf e62c973e00ba1dec1e19fec3ee01cf6b PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2 Izlazi subctom, utorkom i četvrtkom Uređuje redakooni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K i 0,- ; za inozemstvo K 25«- . Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 121 (359) Sarajevo, utorak 15. novembra 1921 Vjerska pitanja. h Danas se sastaje u Beo? gradu anketa, u kojoj sudjeluju predstavnici svih priznatih vjera u našoj kraljevini, da se posavjetuju i stavi vladi svoje predloge, kako će se riješiti različita vjersko?politička pitanja. Prema pozivu, što ga je gospodin ministar vjera razaslao članovima raspraviće se na toj an? keti o pravnom položaju svih us? tavom priznatih vjeroispovijesti prema državi o uređen j u •mterkon? fcsionalnih odnosa i o materijal? nom obezbjeđenju vjerskih službe? nika svih priznatih konfesija u na? soj kraljevini. Na anketi sc dakle ne će raspravljati nikakva specijal? na pitanja pojedinih konfesija, nego samo takova, koja se tiču svih vje? »ispovijesti. Tu bi se dakle imali petresti osnovni zakonski nacrti, koji su zajednički svima konnfcsi? jama, a onda bi se pristupilo ure? donju vjerskih uprava svake poje? dine vjeroispovijesti u posebnim komisijama, u kojima bi pored pred stavnika ministarstva vjera kao dr? ažvne vlasti sudjelovali samo iza? slanici odnosne konfesije, o kojoj se radi. Od tri istaknuta pitanja, o koji? ma će biti govora na anketi, prvo je odnošaj vjere preme državi- U tomu je od početka naše stanovište jasno i bitsro: mi hoćemo vjersku autonomiju. Neka narod sad prei ko svojih vjerskih organa, koje sam bira i postavlja, upravlja svojim vjerskim poslovima. Uticaj držav? nih vlasti na vjesrku upravu neka bude što je moguće manji i neka se svede samo na toliko, koliko je potrebno za čuvanje državnog au? toriteta. Samo se po sebi razumije, da ni vjerske organizacije ne mogu opstojati bez državne pomoći, i ta državna pomoć treba da bude i mo? ralna i materijalna. No to pružanje pomoći od strane države ne smije služiti za izgovor, da se državne vlasti moraju miješati u unutra? š n j e poslove vjerske uprave. Uzroci, zbog kojih stojimo na ovomu — da tako rečemo - autonomistič? kom stanovištu u vjerskim pitanji? ma tretirano je dosta u našoj jav? nosti, pa nije potrebno, da sc na tomu dugo zadržajemo. Muslimani u Bosni i Hercegovini imaju svoju vjcrsko?prosvjetnu autonomiju više od dvanaest godina, oni su sc u nju uživjeli i svaka temeljna pro? mjena, koja bi krnjila tu autono? miju, djelovala bi na naš elemenat, a naročito na njegov vjerski život vrlo nepovoljno. Za eventualno pot? činjavanje vjerske uprave pnd držav­ nu'vlast ne može nikako biti izgo? vor, da je nama trebala vjerska au? tonomija pod tuđinskom upravom, a da nam sada ne treba u našoj os? lobodenoj državi, gdje i mi sudje? lujemo u državnoj upravi, jer je partijski život koći nas suviše raz? Vijen i ni jedna se partija ne žaca nikakvih sredstava, da svaku i naj? manju sitnicu izrabi u svoje stra? načke svrhe. Svakom promjenom na vladi mijenjao bi sc i uticaj dr? žavne vlasti na vjersku upravu, a od kolikih je to štetnih posljedica po vjeru i moral- ne da se lako ni predviđeti. Mi u tomu imamo gor? ko iskustvo kod naše braće u San? džaku i Makedoniji, gdje je čitava vjerska uprava usredotočena kod državne vlasti. Koliko je zaslužnih i posve korektnih muftija i imama u ove tri godine bez ikakva ispit?? van ja smjesta bačeno s položaja protiv volje i uz protest svih musli? mana odnosnog kraja samo stoga, što po svojoj dužnosti nije htio, da zadovlji partizanskim prhtjevima nekog političara, koji je blizu mini? stru, što se slučajno nalazi na vla? sti. Tako šta nije moguće u auto? nomno uređenoj vjerskoj upravi. Mi smo ovo svoje programatsk stanovište u vjerskim pitanjima , I | j ; ; ' ‘ } : ostane osnovica za sve zakone, ko? ji će se donositi. Anketa .dakle ima samo da razradi član 12. ustava, u kojemu su postavljeni temelji za autonomističke uređenje vjerskih uprava. Drugo je pitanje, kojim će se pozabaviti anketa, uređenje odnosa među pojedinim vjeroispovijesti? ma. Tu tražimo samo ravno? p r a v n o s t, ko ja je ustavom za? jamčena i ništa više. Ne tražimo za svoju vjeru nikakvih privilegija, ali ni ne trpimo, da budemo ma u će? mu zapostvaljeni ili prikraćeni. Islam nije agresivan i za to ne ćemo podnositi ni ma skoje druge strane nikakve vjerske propagande. Intcrkonfesijonalni zakon- o koje? mu će anketa raspravljati, treba da zabrani u interesu same države i njezinog ugleda svaku vjersku pro? pagandu. Ta zabrana treb da bude sankcijonisana i strogim kaznama za državne službenike. Vjersku pro? pogandu oficira među povjerenim mu vojnicima, nastavnika medu đa? cima, policijskog činovnika u svo? mu upravnom području treba u naj? manju ruku kvalifikovati kao zlo? uporabu uredovne vlasti. Na trećem će se mjestu iznijeti pred anketu materijalno obezbjeđe? nje vjerskih službenika. U tomu pitanju tražimo i ravnoprav? nosi i a u t o n o m i u. Naši viši vjerski službenici: reis? rilsulenia, muftija itd. treba da za? uzimaju isti položaj i da od države imaju istu platu, kako to bude ures đeno i za vjerske dostojanstvenike drugih konfesija. Na njihovo na? mještanje treba da ima narod vid? na utjecaja i ne smije ni jedan doći do tog položaja mimo narodnu vo? Iju. Što sc tiče vjerskih službenika niže kategorije, naročito tako zva? nog dušebrižničkog duhovnog stale? ža, stojimo na stanovištu, da nji# ma ne daje platu izravno nego pre? ko autonomne vjerske uprave. Ko? liko bude država izdavala za plate parohijskog svećenstva drugih kon? fesija, neka u srazmjeru prema L;ru? ju stanovništva određenu sumu da? je muslimanskoj vjerskoj upravi, koja će onda isplaćivati imame i druge vjerske službenike. No ako država ne će ovog posre? dovanja naše vjerske uprave, već hoće da sama izravno izdaje plate i našim imamima, onda ne ćemo ni? kakva »ključa« i nekakvih polupla? ta kao dosada. Kada država ne bi htjela da uz svoju materijalnu po? moć prepusti brigu oko izdržavanja vjerskih službenika autonomnoj vjerskoj upravi, nego bi tu dužnost sve terete. U tomu slučaju treba, da svaki naš imam i hodža kao i mu? alim dobije istu platu, kakvu budu dobili pravoslavni parosi i katolič? ki župnici bez obzira na njihov broj. Nc ćemo izgovora, da ih je previše. Kada dođe za to vrijeme, mi ćemo i to pitanje urediti, ali sa? da su takove potrebe. Dakle: ako hoćete »ključ«, mi hoćemo autono? miju, a ako hoćete plaćanje iz svo? jih ruku, mi hoćemo da platite sve i potpuno. Beograd, 11. nov. 1921. I radikalnom klubu vodi se ovih dana žestoka borba između raznih struja. Izgleda, da znatan dio po? slanika u ovom klubu nije zadovo? ljan sa sadašnjim stanjem u vladi i da bi želio rekonstrukciju kabine? ta . Naročiti apetit imade većina kluba na ministarstvo unutarnjih djela, koje je po sporazumu od de? cvmbra prošle godine pripalo de­ mokratima. Čak i zvanični organ radikalne stranke »Samouprava« pod potpisom direktora lista nar. poslanika dra Laže Markovića piše, da je unutarnja politika sadašnjeg ministra unut. djela gosp. Pribićc? vica doživjela slom. Samo se po sebi razumije, da je ovakovo piša? nje zvaničnog organa radik. stran? čekovni račun post, štedionice 1119 ooiuna ii.. ’ kc izazvalo u demokratskom klubu opravdano neraspoloženje. Izgleda« da ni gosp. Pašić, koji je i u najte? žim političkim situacijama znao na? ći izlaz i umio vješto odlagati kri? zc, nije u ovoj prilici gospodar si? tuacije u svom klubu. On je po svo? joj staroj metodi pokušao, da i ovaj put odloži krizu, pa puna dva dana nije dolazio u klub- i ako je bila za? kazana klubska sjednica. ()n je mi? slio, da će sc odlaganjem klubske sjednice atmosfera u klubu ohladi? ti. On smatra sadašnju koaliciju je? dino mogućom, pa stoga nastoji svim sredstvima da je i održi. Da li će mu to uspjeti, ne može se za sa? da reći, jer su duhovi još vrlo uz? ; j buđeni. Demokrate su sa sadašnjim sa? I stavom vlade zadovoljni i posve | hladno čekaju rješenje krize u ra? dikalnom klubu uvjereni valjda, da drukčije kombinacije u sadašnjoj situaciji ne može biti. Istom se sada dozna je, da je dr. Milan Srškić nakon svoga poznatog govora protiv sporazuma radikala i demokrata sa našom organizaci? jom bio ostavio klub svoje stranke i da nije nikako dolazio u klub, ni? ti sudjelovao na sjedneama. On se je smatrao uvrijeđenim replikom na njegov govor bivšeg ministra za ' agrarnu reformu g. Nikole l'zuno? Ijcn a u kojem je gosp. I zunović vrlo oštro i u ime vlade osudio is? tup dra Srškića protiv našeg spo? razuma. Dr. Srškić je tražio, da g. L'zunović požali ove svoje riječi, ko? je su gosp. Srškića vrijeđale, pa je, kako izgleda, u tom traženju i us? pio. Ne samo da je g. Uzunović o? pozvao u klubu iz svoga govora sve ono, čim se je g. Srškić našao uvri? jeđenim, već je šta više radikalni klub, kako se čuje, i odobrio nelo? jalno držanje dra Srškića prema našem sporazumu. Mi još nemamo potvrde za ove glasove, koji se šire u skupštinskim kuloarima i ko ji pro diru u beogradsku štampu, ali po izvjesnim znacima nemamo razlo? ga, da u n jih posumnjamo. Sigurno ste već čuli’ da neki pred? stavnici radikalnog kluba vode pre? govore sa drom Korošcem, koji se je kanda već zasitio opozicije i htio bi, da.se što prije vrati u svoj stari položaj, u vladu, u kojoj je bio pu? nc dvije godine. Ovdje se govori i u nekim novinama piše, da je cilj ovih razgovora između radikala i gosp. dra Korošca taj, da se u sa? dašnjoi koaliciji zamijeni naš klub grupom dra Korošca, te da se ti raz? govori vode po želji bosanskih ra? dikala, kojima saradnja našeg klu? ba u vladi nije ni malo ugodna, jer om onemogućuje provađanje njiho? Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Dionižka glavnica 1o,ooo.ooo kruna. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. —Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sara j evo. - Interurban telefon: ZVI | �Strana 2 Стзана ПРЛВиА* — vih planova. Oni biše htjeli, da eh nim pogodnostima, protestiramo i tratavu vlast u Bosni i Hercegovini do= žimo: 1. Da su svi muslimanski vjerski biju u svoje ruke i da povrate ona vremena, u kojima je dr. Srškić kao službenici koji posjeduju propisane depredsjednik zem. vlade samovoljno krete kao i učenici medresa s propivladao Bosnom i Hercegovinom ne sanim potvrdama od Rijaseti-ilrmje, vodeći računa ni o raspoloženju ve« odnosno od uprave dotčne medrese, čine naroda ni o intencijama cen« u svako doba oprošteni od vojne duž­ tralnc vlade. O tom bi se mogle či­ nosti; tave knjige pisati, no mi držimo, 2. Da se dok ne naredba ministar­ da jc to sve čitaocima našeg lista stva vojnog i mornarice u pogledu poznato pa stoga rekosmo samo os ograničavanja slobode Ulema medžlisu vo nekoliko riječi. u izdavanju dekreta kao i ograniča­ Bosanski radikali nijesu zado« ј vanje vremena, te da se u buduće iz­ voljni ni sa sadašnjim pokrajinskim daju takvi dekreti po dosadašnjoj namjesnikom drom Đurđe vičem i praksi; traže, da se on smijeni, i ako zna Da se softama (učenicima me­ ju, da je on na taj položaj došao dresa po svršenim naukama priznaje po naročitoj želji g. Pašića. Nas o- voina pogodnost bar dvije godine do vo držanje bosanskih radikala u njihova namještenja; pitanju pokr. namjesnika iznenadu« 4. Da su i svi mujezini oprošteni jc, jer znamo, da je on samo lutka od vojne dužnosti i to bez ikakva u rukama eksponenata sarajevskog ograničenja, samo ako svoju dužnost Tašlkhana, u redu vrše; Sve ove trzavice u kuloarima Nar. 5. Da se dokine sadanje praktikoSkupštine ostavljaju naš klub pot­ van e pođnašanja dokumenata vojnim puno hladan. Naši poslanici stoje vlastima, a da se to praktikuje po u ulozi posmatrača i čekaju mirno starom načinu, t. j. da sreska načelrazvoj orilika. pa će istom onda, kad stva imadu pravo vidirati i ustanov­ radikali urede svoje unutarnje od« ljavati valjanost dokumenata; pri prenose, zauzeti prema svemu stanovi« gledbi imade vojna komisija pregledati; je li ispravan dokumenat ili nije, te štc. "л • 'U* Broj 359 Број i ! ! ; jom kud i kamo bogatiji od nas mu­ slimana. onda nas još većma čudi i iznenagjuje ovaj postupak. Ko je kriv tuzlanskim muslimanima, što nemaju svoje domaće inteligencije, i ako imaju gimnaziju i trgovačku školu pod nosom? Ko je kriv, da tako zaostali nemaju smisla za društvenost i što je većini preči njegov i najeftiniji posao od općeg i što niko skoro ne može pretpostaviti ma ni za jedan čas vlastitu komociju općem narodnom dobru? Krivi sami. Neobrazovanost najveća je sramota, koja za sobom povlači sve nesreće tome svijetu. Gospodo tuzlanski muslimani! Ako se bojite konkurencije stranaca, naj­ bolje Vam je sredstvo protiv toga ško­ lovanje, koje Vi kako se vidi, izbjega­ vate. Л sve dotle, dok ne liferujete vlastitu inteligenciju, uzaludni će Vam biti poklici: »Nećemo stranaca!« Dokle god budete vodili brigu o otvaranju medresa na zastarjelom i davno preživljelom temelju: odgajanju seoskih hodža plaćenih sa sto groša godišnje. Vaši će kulauzi biti kojekakvi konduk­ teri i skretničari, koji će sa svojom praznom glavom konačno zakrenuti u bezdan i s Vašom boljom budućnosti. Stranci. Op. Ur. Puštamo ovaj dopis prema želji pošiljača, iako se u cijelosti s njim ne slažemo. Nu jer je predmet, o kome dopis govori, uistinu žalostan, kao javni organ svih muslimana, naravno, da moramo požaliti ovakovo nastrano i pogrešno shvaćanje naših inače vri ednih Tuzlaka. Želimo im, da se što prije riješe ove bolesti i bolesnog pa­ triotizma. kampanilizma, kako li bi nazvali ovaj animozitet prema »stran­ cima«. Naši dopisi. Tuzla, 30. okt. 1921. Stranci! Sinoć je u našoj čitaonici obdržavana konstituirajuća skupština. Ova se čitaonica zove »Terekijat«, a nastala jejz stare istoimene čitaonice i kluba naprednih muslimana, koje se je oboje fuzioniralo. Da je došlo do fuzije, jedan veliki dio zasluge ide na neturJake, koji su ne samo saragjivali nesebično na uspostavljanju zamrle društvenosti u. Tuzli, nego su se i ta­ ko eksponirali, da su mogli biti žr­ tvom zloglasnog Grudića, koji je dao novac Teminu i drugovima, da pošto poto naprave razdor megju muslima­ nima i nezdravim idejama truju našu mladež. Ti netuzlaci nijesu pri tom u vlastitom računu profitirali ništa, nego su nastojali da sa svojom braćom ra­ de na općem dobru bez razlike, gdje je ko iogien i odakle je ko. I kad je rad dovršen, »Terkijat« osovljen na svoje vlastite noge, nalazi se nekoliko umišljenih velič-na; koje oiše htjele da svagdje vude glavnu riječ, ali kojima Lh preduvjet za to, jer niti svojim ra­ dom za opće narodno dobro niti svo­ jom naobrazbom ne pokazaše, da bi mogli igrati kakvu vidnu ulogu—zavikaše kod biranja odbora: Nećemo stranaca! Veći dio skupštine pleskao ie i odobravao ovaj povik, dok ostali gragjani nijesu na to reagirali. Znaci, da su svi s tim povikom spo­ razumni. Ovai incidenat dao je povo­ da, da su svi Članovi, koji nijesu Tu­ zlaci, počeli u masama istupati iz tako odmah odluku izreći, a ne kao što je to sada uvedeno, da nakon vi­ zite podnašaju svoje dokumente okruž­ nim vojnim komandama ili čak mini­ starstvu; 6 Da ministarstvo vojno i morna­ rice zgodnim putem uputi pojedine Mnogi nam se muslimanski vjerski vojne komande, a naročito komandu službenici tuže, da pojedine vojne ko­ u Valjevu, da poštivaju propise voj mande neće da uzimaju u obzir na­ mh pogodnosti vjerskih službenika, redbe ministarstva vojnog i mornarice, društva. te da iste komande u buduće hitno naročito naredbu od 6J9. 1920. broj Ovaj postupak i sramni povik mo­ riješavaju molbe vjerskih službenika, F. Gj. 25625. kojom se priznavaju že se dogoditi samo u neodgojenoj i a ne da takve stvari zatežu po više , vojne pogodnosti duhovnim licima sviju nekulturnoj sredini, u šupljim mozgo­ mjeseci i svojom pasivnošću i nehajem priznatih konfesija u našoj kraljevini. vima, koje poput vazdušne lopte po­ stavljaju vjerske službenike u nepri­ Tako п. рг. ovih dana pišu nam iz diže pusta ambicija! Zar »stranci«, liku i Zvornika, da je vojna komanda u Vakoji ne moraju ali ipak rade na lo­ 7. Pošto će se u skorom vremenu Ijevu pozvala neke tamošnje vjerske , kalnim stvarima mjesta, u kojem se sastati anketa kod ministarstva vjera službenike, da smjesta nastupe vojnu j nalaze, nijesu braća jednaka svima tražimo, da se muslimanskim vjerskim dužnost i ako su dotični vjerski služ­ mješćariima, ako se proti njihovu ra­ benici imali potpune isprave o vojnim i službenicima plaće i doplati, hono­ rari i pripomoći povise odnosno urede i du nema inače ništa prigovoriti ili ako je njmov postupak i vlađarije korekt­ kao i svestenstvu drugih konfesija. skoj vlasti u Sarajevu. * no? Zar ti stranci zaslužuju, da im se Taj slučaj dao je povoda musli­ njihov rad nagragjuje ovakvim povi­ Gornja rezolucija upućena je klubu manskim vjerskim službenicima kotara kom? Treba jedna zera razuma, pa da muslimanskih narodnih poslanika u zvorničkog, da održe protetni zbor se osvjedoči, da narod, koji nema to­ protiv samovoljnog kršenja vojnih na- i Beogradu i Ulema-medžlis u Sarajevu, da i oni poduzmu nužne korake, kako ; liko lokalnog i mušičavo-tjesnogrudredaba, protiv nehaja i nemarnosti po­ nog lokalnog patriotizma kao što ga jedinih vojnih komandi i na 4tom su I bi se u buduće poštivali propisi, od­ imaju, na žalost, tuzlanski muslimani, redbe i naredbe ministarstva vojnog zboru donijeli slijedeću da on ne klasira svoje'istovjernike na i mornarice sa strane pojedinih vojnih rezoluciju : mješćane (gragjane) i strance, nego ih komandi i da nam se naša prava ne Potpisani muslimanski vjerski služ­ tretira prama sposobnostima i radu krše, kao što je dosad bilo. benici zvorničkog sreza, pogođeni u za opće narodno dobro. Treba pogle­ Molimo i ostale muslim. vjerske svojim pravima radi poziva u vojnih- , službenike širom naše domovine, da dati u hrv. pjev, društvo »Majevicu« tvo naših vjerskih kolega: ibrahima i u Srp. Klub i onda ostala kulturna se priključe ovoj našoj rezoluciji. Hamzića, sibjan mualima [iz Bulatovaca društva, oa će se viriti da skoro sva Zvornik, 3. XI. 1921. i Mustafe Hamidovića, učenika ovdaš- 1 odbornička mjesta zapremaju netuzlaci. Muslimanski vjerski službenici. nje medrese, koji su imali propisane A ako uzmemo, da su naši su^ragjani (60 potpisa) isprave vrhovnih vjerskih vlasti o voj- i drugih vjera sa domaćom inteligenci­ Nepoštivanje vojnih odred-h. PODLISTAK. Profanisani ćurs(Odgovor „Domovini44 na članak „Naši vazovi“ u br. 60.) Piše: Ch ame r a n i, Posavina. (Nastavak). Šeširi ruskih muslimana. Pržim, d se u cinku »Domovine«: »Naši vezovi« misli u glavnom na šešire ruskih muslimana ovim rije« cima: »......... zaboravljajući pri to« me, da će to tangirati milione mu« slimana, koji nose taj sunčani za« k|on na glavi mjesto u ruci i koji nikad ne pomišljaju, da su zbog to« ga prestali biti muslimani.« Poznata je stvar svakom, ko se jc prilikama ruskih muslimana ba« vio, da je caristička Rusja zlim o« kom gledala na tamošnje muslima« ne, radi njihove zajedničke vjere sa Turcima, u čijim su rukama mor« ski tjesnaci i Carigrad, za kojima je ona čeznula i vehnula. Bojala se je valjda, ako ih ostavi na miru, pa se kulturno dignu, da će se pobuniti poput sada indijskih muslimana ako ona jedamput udari na pri« jestonicu Chalife. Stoga ih je sto« Ijećima šikanirala na razne načine, radi čega su se mnogi od njih iz svoje domovine iselili. Ona je na« ! I | I I | ' ' ! • stojala zabraniti čak i nekoje sure i ajeta iz Kur=ani az. š. Metala im je za najglavnije vjerske starješine Stručne puke neznalice, koji su mo« rali poznavati dobro ruski, baviti se više ruskom carističkom literatu« rom, a što u svom zvanju skroz i skroz šepaju, tp nije ništa smetalo, сјараее je dobro dolazilo. Ne velim, da nije bilo i nekih iznimaka, koji su se umjeli v j eš f o snalaziti. Nji« ma se ima dosta pripjsati tu i tamo u š i r o k o j Rusiji neki viši stepen . islamskog duševnog napretka. Te su neznalice,, kao »kulturniji«, u glavnom pomagali cilj svojih spodara među islamskim svijetomza vlastiti komad kruha. Još jedna slika njihovog šikani« r^nja je i to: da mnogi nijesu mogli dobiti pasoš za putovanje pod svo« jim islamskim imenom, nego su morali uzeti jedno nemuslimansko rusko ime, pod kojim su čak i u nu« fušu vodeni. Kad jc u Rusiji iza rusko«japanskog rata proglašena konstitucija, ustav i sloboda vjere, onda su ti muslimani ispravili svo« ja imena u nufusu. Od tuda su bile i nastale tadanje novinske vijesti, da je na stotine hiljada Rusa iza ustava prešlo na Islam. Radi tih i drugih šikanacija su tamošnji mu« slimani u velikoj većini (izuzam o« nih, koji su se sami otrgli i pomo« gli) jednaki ili blizu kineskim mu« slimanima: trgovački je duh među njima dobro razvijen, imade i do« Y. brih zemljoradnika, imadu šta iz« jesti i popiti i vesselam. Ruski muslimani tako preziran! i šikanirani od carističkih vlasti i vlastodržaca, da olakšaju svoj te« ški položaj, počeli su na zadovolj« stvo svojih tirana šešire oblačiti i još u koječem drugom rusku »kul« turu« imitirati. Nu vazda je ostala klica imana čvrsta. Ovo se vidi iz tog, što Rus«musliman, kako ц sa« ruku i šubari. tako i u šeširu ide u džamiju, skine šešir, obuče takiju (beznu kapu; dakle ne niti golo« glav iz »više pobožnosti«) i klanja. Onda poste, zekjat daju, idu na hadž, kurbane kol ju i t. d. Dakle n jihov šešir je došao iz sasvim dru« gih razloga, a ne iz prostog majmu« nisanja, prkosa i sličnog, kao što ni radi »zaklona« od žarkog sunca u ledpnoj Rusiji, gdje toplu šubaru bez štita nad očima nosi i moderni Francuz. Jesmo li mi izloženi, radi vjere, sličnim šikanacijama u našoj do« movini? Da li naše šeširlije postu« paju u vršenju vjerskih dužnosti kao ruske, pa da tako mogu uzeti sebi ove za uzor i radi naše šešir mes«e|e proglasiti ćurs profanisa« nim? Ja velim na оуа oba pita« nja odlučno: ne! Tko misli protiv« no od »sposobnijih« i »kulturnijih«, treba to čvrstim dokazima dokaza« ti. Dopuštam, da ima i među ru« skim muslimanima Šeširlijama i Bilješke. Povreda muslimanskih vjerskih os­ jećaja u Zenici. U petak 4. novembra 1921. opazilo se, kako ovdašnja učiteljica musliman­ ka. koja služi na djevojačkoj osnov­ noj školi u društvu sa učiteljicom Ma­ rijom Hajneom i pol. pristavom Stajićem ide od dućana do dućana od obi­ telji do obitelji, te prodaje karte za ruske Kozake. Ovaj čin silno ie ogor­ čio ovdašnje muslimane i svak se u čudu pita: Kako je moguće, da mu­ slimanka učiteljica u društvu sa jed­ nim inovjercem po birtijama rasprodaje karte za ruske Kozake ? Je li to nje­ zinom vlastitom inicijativom ili je na zapovijed pretpostavljenih vlasti to učinjeno? Raspitali smo se za pravo stanie stvari i doznali slijedeće : Isto­ ga dana prije podne donio je jedan policajac poziv-kotarskog ureda, u ko- drugima pokvarenih ljudi, ali oni ne mogu služiti niti kao valjan uzor niti kao protudokaz. । Enverijje. . ј 1 । | Kada smo kod ove teme, da bar nešto reknem o Enverijjama, koje su se spominjale u našoj javnosti. Enverijje su vojničke kupe, koje jc uveo Enver paša prije par godi« na u turskoj vojsci. Slične su šeširi« ma. Imadu neki mali obod — štit, a više njega - kao neku vrstu sa« ruka smotane duge komade plat« na, koji kada se odmotaju — mo« gu zamotati uši i gole dijelove уга« ta. Vojnici su te kape obukli na na« log predpostavljenih, te tako sa njih otpada odgovornost. Sad ostaje pitanje: kakve su na« mjere imali oni, koji su ih uveli, od« nosno dozvolili? Ne vjerujem, da su to učinili iz »ša]e«, ili iz pu« kog majmunisanja. To će biti uči« njeno iz nekih vojničkih nužnih ili praktičnih razloga: radi zime i slič« nog. Kod oficira se te kape ne vide, ako nijesu u službi. Ako su ih vodili pvaki razlozi, onda iman i teazimj iman nijesu poniženi. (Nastavit će se.) Sjetite se „Gajretal', �restaurater. Мзгђо M U đC D O V iĆ preporuča svoja izvrsna jela i pića. Daje hranu uzabonoment dvadeset posto jeftinije. Za sve jamči (na sarajevskoj stanici) K olodvorska restauracija Брмј ć58 /roj jem je stajalo, da se gore spomenuta učiteljica neizostavno u 10 sati prije podne kod gosp. pol. pristava Stajića prijavi. Pošto dotična učiteljica nije znala, o čtmu se radi, naravno odaz­ vala se pozivu pretpostavljene vlasti, gdje im je bilo naloženo, (naime i os­ tale su učiteljice bile pozvane), da po dvije idu po gradu rasprodavati karte za ruske Kozake. Svi izgovori nekojih učiteljica bili su uzalud jer im je isti pristav rekao: »Ostavite sve za drugi put, a danas je ovo najpreče«. Tako je učiteljica čuvši zapovijed pretpo­ stavljene vlasti teškim srcem obavlja­ la posao, koji je s punim pravom ogor­ čio sve muslimane u Zenici, jer je to očita povreda i nepoštovanje islam­ skih vjerskih osjećaja, tim više, što se i sam pol. pristav, očito da joškveću sablazan muslimanima učini s tom učiteljicom udružio. Pitamo nadležne: Je li opravdan ovaj korak vlasti, ko­ jim se ubija svaki pokušaj kod mu­ slimana za obrazovanjem musliman­ skih ženskih po školama I Da li je kot. ured smio na ovakav način pro­ vocirati muslimane i vrijeđati njihove vjerske osjećaie upotrebljujući učitelji­ cu muslimanku u one svrhe, kojim se njezin vjerski osjećaj ubija • gubi au­ toritet nastavnice kod muslimana idu­ ći po birtijama i to još u društvu spo­ menutog pristava i dolazeći u doticaj sa osobama, s kojima ona po svom zvanju nema nikakovog doticaja? Na koji način misli vlast zapriječiti dalj­ nje zloupotrebljavanje svojih potčinjenih, da se u buduće zapriječi svako izazivanje i vrijeđanje vjerskih osjećaja kod muslimana? Tražimo, da se kri­ vac ovoga čina pozove na odgovornost i kazni za svoje nezakonito uredovanje. Mjesni odbor J. M. 0. Politički pregled. Turci spremaju novu veliku ofen­ zivu. Potvrđuju se vijesti, da angorska vlada čini velike pripreme za jednu veliku novu ofenzivu, koja će otpočeti usprkos nezgodnom vremenu. Grčka će isprazniti Smirnu? »Daily News« javlja da je grčka vlada odlučila prihvatiti mjere antante i da postoji mogućnost obusiave nepri­ jateljstva između Grčke i Turske. Grčka je pripravna da stupi u mirovne pregovore na podlozi evakuacije Smirne. Sevreski ugovor povjerio je Grčkoj mandat okupacije i uprave Smirne pod turskim suverenitetom. Lenjin traži objašnjenje od An­ gore. Boljševički predstavnik u An­ gori zatražio je izvjesna objašnjenja povodom zaključenog francusko-turskog sporazuma. Uvjeravanja, koja su mu bila data od komesara Jusuf KemaJa kao i lično od Mustafa Kemal pa$e, uklonili su svaki nesporazum i nesuglasice. U Angori misle, da neće moći nikakve intrige da poremete od­ nose, koji vladaju između kemalistiČke vlade i Moskve. Sporazum tursko-persijski. u jednota od poslednjih govora u Angori, komesar spoljnih poslova Jusuf Kemal bej izjavio je između ostalog. „Mogu da vam saopćim radostnu vijest, da nam predstoji uskoro da zaljučimo sporazum sa našom muslimanskom susjedkom. Nema nikakve sumnje, da će ovaj ugovor dati najbolje rezultate. Trudimo se, da pronađemo osnovicu za sporazum i sa zapadnim državama. Ubjeđen sam. da će cijeli svijet priz­ nati opravdanost naše stvari«. TuFSho-FranciuM sporazum. Brzojav iz Carigrada javlja, da je provođenje tursko?francuskog sporazuma počelo 4. o. mj. Muhe? din?paša, valija i vojnički zapovjed* nik vilajeta Kastamuni, imenovan je valijom Cicilije i povjereno mu je vrhovno zapovjednštvo ove po* krajine. Muhedin paša je jedan od najboljih turskih generala, dosada je više puta obnašao čast valije i vojničkog zapovjednika. Prefekt kastamunijske policije Halil?bey i« menovan je u istom svojstvu za Ciliciju. General Pelle- vrhovni fran cuski komesar u Carigradu, izjavio je svoje zadovoljstvo u pogledu za? ključka sporazuma od 20. oktobra: OpaHđ 3 Strana „ПРА^ДА" — »HKAVDA4 »Činjenica, da željeznička pruga graniči, daje novi dokaz aa su Francusku i Tursku obuzete srdač? nim osjećajem za buduće odnošaje i da su obe ugovarajuće stranke čvrsto odlučile živo poraditi na u? zajamnom prijateljstvu. U gornjem sporazumu mi nije? smo prihvatili princip stare diplo? mđcije, nego smo uzeli princip na? cionaliteta i dajemo dakle Turskoj znak povjerenja, ali ne krijem, da će sud, koga će zauzeti civilizovani svijet u pogledu Turske, ovisiti o načinu, na koji će Turska provesti primljena utanačenja. U slučaju, da se prava manjine ne bi respektova? te ako bi se protiv kršćana i drugih preduzele represivne mjere, nastaće u javnom mišljenju promjena na štetu Turske čije će posljedice biti crne. Prema depeši iz Beiruta spora­ zum je bio povoljno primljen od Muslimana u Smirni i Libauri, koji cijene gestu Francuske u pogledu otomanskog carstva, čiji je usve? ren također vjerski poglavica Išla? ma. Domaće vijesti. Ostavka g. Maglaj 1 i ća lako smo demantovali novinsku vijest, da je g. muftija Maglajlić, predsjednik našeg posl. kluba, položio poslanički mandat, ipak je prekjučerašnia »Srp. Riječ« donijela tu vijest. Vidi se, koliko gg. oko »S. R« prate naše novinstvo i kako su upućeni o dnevnim političkim događajima. Ručak na dvoru. U srijedu 9. ovog mjeseca pozvalo je Njegovo Veličanstvo Kralj Aleksanđer sve ministre i časnišvo Narodne skupštine na ručak, na kojem su među ostalim sudjelovali gg. mini­ star dr. Spaho i sekretar Narodne skupštine Husein Alić. S obojicom se je Njegovo Veličanstvo zadržalo u raz­ govoru i pitalo za prilike u Bosni. Jučerašnja sjednica ministarskog savjeta bavila se je izbornim redom. Usvojeno je, da se dosadašnji izborni zakon zadrži, ali s tom važnom pro­ mjenom, što će se uzimati u obzir sa­ mo one liste, koje imaju pun količnik, te što će se ostaci pribrajati »dr­ žavnoj listi«, naime listi onih partija, koje u čije.oj državi kandidiraju. Pro­ tiv ovog povlašćivanja velikih strana­ ka ustali su ministri dr. M. Spaho i Pucelp Ulazak Korušca u vladu? Glavni odbor demokratske stranke održao je danas prije podne slednicu na kojoj se raspravljalo pitanje rekonstrukcije vlade. Sef stranke g. Davidović dao je izvještaj o glasovima, prema kojima se sa strane nekih radikala vode pre­ govori sa klerikalcima za ulaz u vladu, što predsjednik vlade p.oriče. Riješeno je, da treba sve partije, koje sada sa­ činjavaju vladinu v.ećinu, da se spora­ zume radi programa rada, i ako bi se pokrenulo pitanje rekonstrukcije, pre­ govori sa kojom novom partijom, koja bi htjela ući u vladu, treba da se ot­ počnu tek onda se u tom pitanju po­ stigne sporazum izmeđju sadanjih vladinih grupa. »Đerzelezov« izlet u Dubrovnik. Na 30. novembra 1921. poduzima ov­ dašnje Jugosl. musi. omi. udruženje »Đerzelez« izlet u Dubrovnik. Gospoda članovi, koji žele sudjelo­ vati kod izleta, neka se jave kod druš­ tvenog podpreresjednika Ševki ef. Nikšića Mali MudŽeliti ul. br. 10, najdalje do 20. novembra 1921. ili u večer u društvenim prostorijama. Odbor se je pobrinuo za 50°.o-ni popust na željeznici, a još će se pra­ vodobno pobrinuti za konačište u Du­ brovniku Odbor. Zemlja dobrovoljcima. Ministarstvo agrarne reforme riješilo je, da svi do­ brovoljci, koji nisu zemljoradnici, a dobili su zemlju Ina obrađivanje, ovu mogu zadržati još samo na godinu dana. Iz Janje. Nepravedna podjela e? ' rarskog zemljišta u Janji potakla je ondašnje muslimane, da su odr? žali jednu skupštinu i donijeli ovaj protest: »Muslimani mjesta Janje, i sakupljeni na javnom zboru 28. ok? ' tobra t. g., najodlučnije protestiraju i protiv podjele erarskoga zemljišta I zvanog Glavača i Jabanuša dobro? voljcima, mučenicima i ostalim se? ljacima pravoslavne vjere, a da se pri tome ne uzimaju u obzir potrebe niti prava muslimana. I ako ovo? mjesni muslimani uživaju na spo? menutim erarskim zemljištima od vajkada servitutno pravo ispaše, i ako u mjestu ima preko 300 širo? masnih muslimanskih težačkih obi? telji bez ijednoga pedlja zemlje, zbog čega idu čak u Srbiju pa siju zemlju, ipak je sreski načelink g. Čurilović, ne obzirući se na te okol? nosti, podijelio gornja erarska zcin? ljišta dobrovoljcima, od kojih neki imaju stotinama dunuma vlastite zemlje, roditeljima poginulih do? brovoljaca, od kojih su neki bogati i po zanimanju trgovci, pekari i slič? no, zatim drugim seljacima pravo? slavne vjere, koji svi imaju do volj? no vlastite zemlje. A najskandaloznije je u tome to, što od spomenutog erarskog zem? ljišta Glavica dobiva 100 dunuma mjesni načelnik, vešestruki milijo? ner i veleposjednik g. Mihajlo Pc? trović. Budući da su i ovdašnji širo? mašni težaci muslimani preko svo? jih muhtara podnijeli prije mjesec dana molbu sreskom načelstvu, da i oni srazmjerno dobiju od rečenih erarskih zemljišta, i šta viša čak i novce položili za komisiju, do da> nas ipak nikakva riješenja nijesu dobili, skupština s ogorčenjem kon? statuje, da se namjerno ide za timda se muslimanska sirotinja zaobi? đe, ošteti i u svojim pravima pri? krati. Zato skupština traži od mjero? davnih faktora, da o ovoj stvari po? vedu računa i da se muslimanima učinjena nepravda popravi.« Zatjev muslimana iz južne Srbije. Beogradske novine javljaju, da’su pred­ stavnici muslimana iz južne Srbije bili kod. g. Pašića i tražili, da se izradi rerijatskih zakena pripuste i 2 muf­ tija iz južne Srbije, kako je to mini­ starstvo vjeva i odobrilo, »ali se, pod uticajem Muslimana iz Bosne, nakna­ dno odustalo od donete odluke«. G. Pašić je obećao izaći ovoj želji u susret. Primjećujemo daje potpuno netačno, da su naši predstavnici utjecali ma u kom pogledu da ne budu pomenute muftije prepuštene izradbi šer. zakona. To je samo izlika, za koju se vlada sakriva, i kojom bi se htelo izazvati neraspoleženje kod makedonskih i sandžačkih muslimana prama našoj organizaciji. Izvoz šljiva i pekmeza iz Bosne. Trgovina suhom Šljivom i pekmezom kretala se od 15. septembra do 15. oktobra ovako Cjelokupni dovoz šiji?va bio je 6Q8 vagona u v/ijeđnosti od 35 milijuna dinara. Najviše doveženo je u ^rčko 470 vagona. Cijene šljiva u Brčkom kretale su se između 4 do 6 dinara, prosječno 5 i pol dinara po kg. Gotovo iste su cijene bile i u ostalim šljivarskim mjestima. Šljiva je vrlo dobrog kvaliteta, zdrava i krup­ nija od lanjske Izveženo je iz Brčkog 193 vagona šljive i to 146 vagona u sanducima od 25 kg i 47 vagona u vrećama. Iz ostalih krajeva Bosne iz­ veženo je 44 vagona šljive. Pekmeza od prošlih godina izveženo јеЗб vagona. Iz Nar. pozorišta U utorak 15. novembra daje se »Krila Smrti« od Tikončinskog; u srijedu 16. novembra đačka predstava Nušićeve »Protekcija«. Početak u \/23 po podne. U četvrtak repriza »Uriel Akoste«; u petak ženska predstava »Uobraženi bolesnik«. Predstava za ženske. Uprava Narodnog Pozorišta. da omogući muslimankama polaz u pozorište odlučila je, da u petak dne 18. o. m. u 3 sata poslijep odne, upriliči pred? stavu »Uobraženi bolesnik« od Moliera, na koju bi imale pristup samo ženske. Veseli nas što je up? rava Narodnog Pozorišta pokazala toliko shvaćanja, prema musliman? kam. S naše strane možemo najtop? lije da preporučimo svima našim muslimankama, da posjete svečanu predstavu u što većem broju. Šihaniranie mualima. Poštovani gospodine urednice’. Vi ste biil tako ljubazni, da nam u više navrata ustupite dio prostora u cijenjenoj »Pravdi«, gdje smo mo? gli slobodno iznositi svoje potre.be> svoje želje i svoje jade, pa i ovom prilikom nadamo se, da nam nećete uskratiti svoje naklonosti, na če? mu Vam unaprijed blagodarimo. Jedna opća mana bivših vakuf, mearif. povjerenstava bila je ta, d* svoje potčinjene vjerske službeni? ke. a naročito mualime svakom prilikom bezrazložno šikaniraju. Osobito su sc u tome isticali po? jedini predsjednici, koji su svojim apsolutističkim postupkom bili do? tjerali dotle, da jc odbor mualim? skog udruženja bio prisil jen u jed = noj predstavci upućenoj na vakuf? ski sabor tražiti brisanje auto? nomnog statuta, ko ji su potčinjava? li mualime vakuf, povjerenstvima. Kad.su ta povjerenstva prešla u ruke novih i sposobnijih ljudi, te su šikanacije u glavnom prestale; ali se ipak nađe pojedinih, koja slijede mane svojih predšasnika. Tako nam se jedan mualim tuži, da ga je povjerenstvo navodno radi nekakvog neznatnog prestup? ka samo optužilo, samo discipli? narni postupak provelo, plaću mu obustavilo i pozvane vlasti stavilo pred fait?accompli, a njega u polo? žaj, da sa svojom sirotom djecom od gladi skapava. Mi nemamo ništa protiv toga, da pojedina povjerenstva vrše svoju dužnost u skladu s propisima auto? nomnog statuta: ne možemo dapa? če unaprijed niti tvrditi, da dotični mualim nije kriv, jer napokon sva* ko imade svojih mana, pogrešaka i nedostataka, ali protestiramo proti kršenja autonomnog statuta i moli? mo pozvane faktore, da upozore svoja potčinjena povjerenstva na red i poštivanje § 32 autonomnoj statuta. Ovom prilikom nećemo iz? nositi povjerenstva, na koje se ovi reci odnose, ali ako nam se ponove slične pritužbe kojeg mualima, po< stupaćemo bezobzirno i žigosati ta? kva povjerenstva pred javnošću, neka se vidi, kako se poštuju ljudi od strane onih, koji su na prvom mjestu pozvani da štite i čuvaju u? gled tih ljudi, kojima je povjeren vjerski odgoj muslimanske mladeži. Odbor. Mualim. udruženja. Primjer islami požrtmnosti. Rat, koji je do nedavna buktio skoro po svim evropskim poljana? ma, taj svjetski rat ostavio je mno? gu prazninu, mnogu kulturnu teče? vinu uništio, a prosvjetu i druge humanitarne i kulturne ustanove za nekoliko decenija unatrag bacio. Osobito velike manjkavosti i praz? nine osjećaju se kod nas musliman na u Bosni i Hercegovini u pogle­ du vjerskosprosvjetne izobrazbe. Dok su prije rata kako tako naši mektebi i drugi vjerski zavodi funk? cionirali i udovoljavali donekle na? šim potrebama, dotle danas vidimo u svim tim ustanovama strašni na? zadak. Naši mektebi skoro nikako ne rade i nalaze se u vrlo slabom stanju, a naša mladež u osnovnim školama ra^i prevelikog broja dje? ce, te nedostatnog naukovnog vre? mena iz vjeronauke zaostaje i ne može dobiti onog znanja, koje mu je kao muslimanu neophodno po? trebno. Čovjek se u čudu pita: Ku? da ovo vodi, ako i dalje ovako o? stane? Šta će biti s našom mladeži bez potrebne vjerske izobrazbe i t. d.? Ovo i druge okolnosti koje vla? daju među muslimanima, nameću svakom muslimanu patrioti pred o? či crnu sliku naše budućnosti, ako se za vremena ne opametimo i ne upregnemo sve sile, da se naš vjer? ski odgoj mladeži što bolje popra? vi. Bez pravog islamskog odgoja na? še mladeži nećemo moći napredo? vati ni u kojem socijalnom i huma? nitarnom pothvatu, jer mladež, ko« ja bude odgojena u islamskom du? hu i bude uviđala nepobitne i uz« višene ideje islama, ta ista mladež biće nrava naša uzdanica, te svaki pokušaj nekoffh pokvarenih indivi« dua. koji se nočeše nažalost blatom bacati na naš Islam, koji nas nude, da odbacimo »ealmu i Kuran«, a prihvatimo »za krst časni«, odbiće se od oštrice takove mladeži, koja. �Strana 4 Страаа ćc dostojno znati reagirati na sva? kc prljave navale i podvale protiv Islama. Taka nam je mladež vrlo potrebna i to je prava islamska in? tcligcncija. Taku mladež možemo dobiti samo onda, ako je odgojimo u pravom islamskom duhu i ako ne budemo žalili svaku moralnu i ma? ferijalnu žrtvu pridonijeti za ovu svrhu. Naši vakufi nalaze se u vrlo mi? zernoni stanju, te je nemoguće za? sada i pomisliti, da bi oni mogli ho? norirati prema današnjem vremenu rad naših vjerskih uzgajatelja. Mi­ zerne plaće naših mualima. imama i mujezina opet utječu na vrlo ne­ povoljno razvijanje naših vjersko? prosvjetnih prilika. S toga je duž nost svakog muslimana, da se za o? vo zauzme, te pridonese po svom islamskom osjećaju što više, kako bi se obezbijedio potpuni uspjeh u vjerskom obrazovanju islamske mladeži. U tu svrhu sastao se u Zenici kot. odbor Jug muslimanske organiza? čije i mjesni džematski mcdžlis, te su vijećali o poboljšanju vjerske naobrazbe islamske mladeži, o po? pravku mekteba, povišici plaća: mualimima. imamima i mujezinima i drugim potrebama, te pronašli, da bi trebala svota oko 90.000 K. kojom bi se za ovu škol. godinu mogle podmiriti gornje potrebe. Istina gornja svota obzirom na slabo sta? nje muslimana u ovom mjestu po? kraj drugih potreba dosta je osjet? ljiva. ali kad se radi o napretku i podizanju islamijeta, mislim- da ne smije nijedan musliman u Zenici izostati, koji ne bi za ovu svetu stvar žrtvovao što više, jer nam je го obligatna dužnost, kojom nas Bog dž. duži, a nabrojeni nam pri? mjeri iz islamske prošlosti dokazu? ju. Šta su sve radili i žrtvovali islam? ski velikani za procvat i podizanje islama. Stoga neka se otvore naša rai'Ka srca, ne budimo zatvorenih šaka i ne škrtarimo, braćo, u ovake plemenite svrhe, a nagrada nas čeka od Svemogućega i ovoga i onoga svijeta. Ne mogu, a da ovom prili? kom ne istaknem islamsku požrt? vovnost nekojih naših rodoljuba, koji na poziv džematskog medžlisa i Jug. musi, organizacije rado se o? dazvaše. te za ovu godinu za gor? nju svrhu upisaše kako slijedi: po 2000 K: Braća Kratina, Suljaga Der? venta; po 1500 K: Abdaga Sarajlić: ro 1200 K: Rašid ef. Imamović; po 14100 K: H. Ibrahim Salčinović, Sa? lihaga Šestić, Osmanaga Šestić, Hib mi ef. Čaršimamović, Avdaga Har? mandić, Bečiraga Ramić, Omeraga Mutapčić, Braća Mujkić- Salihaga Zukić. Ahmed ef. Islambegović, Mulaga i Hasan Omerspahić. Salih? beg Omerspahić, Šišić Mustafa, Numanbeg Durmić. Omeragići. Ha? lilović Bajro, Drinić Derviš- Ađula? ga Đajić, Jug. musi, organizacija, musi, antialkoholno društvo »Iti? had«. islamska Kiraethana. Nadam se, da ću ubrzo i nadalje moći izni? jeti još lijep broj islamskih rodo* ljuba, koji pridoniješe poveći obol za ovu islamsku stvar. Kao što u svakom žitu ima kukolja, tako se nalaza i među nama nažalost prili? ćan broj muslimana, koji su tvrda srca, te bi prije otkinuo od kame? na stanca. nego li od njih, misleći, da bi sa ono par kruna, što bi ih dali u ovakove svrhe upropastili sebe. Takve muslimane treba da prati prezir svih ostalih muslima? na, a uvjereni smo, da će ih zaslu* žena kazna Božija stići radi njihove škrtosti i nemarnosti. Ovakove Iju? dc neka poznaju sva naša braća ši? rom naše Herceg?Bosne, neka ih i potomstvo zna, a mi ćemo ih po zaključku gore spomenutih odbora i javno iznijeti, ako nam slavno u? redništvo dozvoli prostora u svom cijenjenom listu, neka se zna, ko je vjera, a ko nevjera. S toga, braćo, na posao svom energijom, jer: »Složna braća nove dvore grade, a nesložna i stare prodaju.« Магћо Jurhović Preporučuje putnicima i mjcštanima svoju prvorazrednu domaću kuhinju, te prvoklasna hercego­ vačka pića. Cijene umjerene, a posluga brza i tačna. Odgovorni urednik: Ibrabim Muhić. Novo otvorena manifakturna radnja na veliko 333 Bakšić i Ćatović Cizmeđiluk broj 21. .. snabdjevena je sa prvo­ razrednom kurentnom robom, a cijene su umje­ rene. Naruđbe iz vana obavlja brzo i tačno. PLAN 3-ćeg kola srećaka Državne Raz­ redne Lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. I RAZRED Vučenje 2. i 3. januara 1922. godine Najveći dobitak u najsrećnijem slu­ čaju Dinara 8O.000 II RAZRED Vučenje 7. i 8. februara 1922 godine. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara lOOooo III. RAZRED. Vučenje 7. i 8. marta 1922. godine. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 120.ooo Novo otvorena dobro sortirana manufakturna radnja Braća Kasumagić IV. RAZRED Vučenje 4. i 5. Aprila 1922. godine. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 15o.ooo Sarajevo Kundurdžiluk broj 12. preporučuje Na veliko. se za svakoga, a osobito za trgovce i krojače Na malo. Poziv V RAZRED. Vučenje od 4. Maja do zaključno 24. maja 1922. godine Cena ćele redovne srećke Din. 48.— „ polovine „ „ „ 24.— „ četvrtine „ 12.— „ osmine „ „ „ 6— Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 1,000.000 1 „Središnjeg saveza jugoslavenskih seljačkih zadruga (kao zadruga) u Sarajevu", koja će se održati dne 20. novembra 1 1 1 1 1 1 1 1 1921. u 10 sati prije podne u prostorijama Kluba Jug. Musi. Organizacije (Kiraethana) na Bendbaši. Izbor predsjednika, perovođe i dvojice verifikatora. Izvještaj osnivača, čitanje pravila i osnutak. U smislu § 9. 34 i 35 izbor ravnateljstva. U smislu § 43 izbor nadzornog odbora. U smislu § 31 Ustanovljenje iznosa kojeg će doprinijeti zadruge za po­ slovnu godinu 1922. za troškove Saveza. b) Ustanovljenje svote, do koje se Savez smije zadužiti, ili ! obvezati. 6. Eventualije i druge shodne raspravu. premija od >> 60O.QDO 400.000 200.000 150.000 100.000 80.000 7o.ooo бо.ооо 5o,ooo 0 15 25 50 200 300 400 4.000 35.000 >i »i J» po 30.000 „ 20.000 „ 10.000 „ 6.000 4.000 „ 2.000 „ 1.000 . 500 „ 240 60.000 300.000 250.000 300.000 800.000 600.000 400.000 2,000.000 8,400.000 4o ooo Dinara 14,82oooo Dnevni rad: 1. 2. 3. 4. 5. a) Dinara u srebru Dobitaka na konstituirajuću skupštinu U Sarajevu, dne 1. novembra 1921. Sve naruđbe srećaka pri­ Napomene : Svaku zadrugu, koja je član ovog Saveza, zastupa jedan od njezinih zadrugara, koga ona za to ovlasti. Zadrugara, koji je fizično lice, može na glavnoj skupštini zastupati samo drugi zadrugar osim izuzetka pred­ viđenog u zadnjoj rečenici § 187 trg. zakona. Učesnici iz provincije imaju sačuvati željezničke vozne karte, jer će im vrijediti za povratak, dočim učitelji pored toga imaju bez posebne molbe odobren 8 dnevni dopust. Mustafa Šišić. ŠIRITE „PRAVDU0. Ličanin Koševo ulica broj 14. Broj 6pol 359 „ПРАРДА“ — „PRAVDA" ma kolektura Državne Razredne Lutrije Dragutin Selah SARAJEVO. i •••••••••••••• 11 Vlaanik: Centralni Odbor J. M. U dini pari ja D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/986be2ff61f88378179f24e7a0f2bc79.pdf 2677a1d8b38d9cd3882a3a825fd15564 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Ahmed Hamdi et14^ VDA V JL/rl ГААСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАИСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 122 (360) Sarajevo, četvrtak 17. novembra 1921. Pojedini broj K 2. _ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom, (Uređuje redakcioni odbor. Pretplata:"-za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici-** u vakufskoj palači.j. -»II< ? ~ p-'T • {Telefon br. 842.3 Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina IH. sabora. Na anketu je pozvan i vr? njati, da bi i ovi mogli sudjelovati hovni muftija, koji se smatra pred? u kačačkom pokretu. Naše su po? stavnikom muslimana Južne Srbije. slanike dočekali s jaukom i plačom, Kako saznajemo, vrhovni je mufti? a bijedno stanje interniranih naro? propisani način publikovane, a sva? ja tražio, da pored njega budu po? čito djece, žena i staraca natjeralo kom je dobro poznato, da je bivši zvani na anketu i neki stručnjaci je suze i u samih poslanika. Jučer predsjednik zem. vlade izdavao i iz Južne Srbije, ali ministarstvo vje? su dvojica poslanika, koji su se mnoge povjerljive naredbe o pita? ra nije uvažilo ovoga njegova pred? povratili iz Niša, bili kod načelni? n jima, koja se mogu samo zakonom loga, i ako je ranije bilo pristalo, ka odjeljenja za javnu bezbjednost regulisati. O tim povjerljivim na? da se na anketu pozove prištinski g. Lazića, prikazali mu ovo straho? redbama bilo je mnogo govora i u i bitoljski muftija. Zašto je min. vito stanje i tražili, da se djeca, našem listu. Nu što je još gore, i vjera u ovom slučaju potpuno mi? starci i žene puste kućama, jer da ptijašnja zem. vlada i sadašnja po? moišlo muslimanske predstavnike ne mogu izdržati zimu u sadašnjem krajinska uprava trošile su državni iz Južne Srbije, gdje je pitanje ure? logoru. Ako vlada ovom opravda? novac, a da za to nijesu tražile ni đenja muslimanskih vjerskih odno? nom zaht jevu ne iziđe u susret- klub odobren ja od nadležnih organa cen sa ponajvažnije, nijesam mogao ta? će poduzeti odlučnije korake. tralne uprave, niti su o potrošenom čno doznati- nu po svemu izgleda, državnom novcu ikom polagale ra? da su po srijedi prsti onih istih Iju? čun. Nama je o tom poznat jedan di, koji su i u zakonodavnom odbo? vrlo drastičan slučaj. Upravo kod ru nastojali, da osujete uređenje spomenutog odsjeka za trgovinu i vjersko?prosvjetnih odnosa musli? obrt (filijala centralne uprave za mana u Južnoj Srbi ji na samouprav? promet s inostranstvom) postojali nom načelu, kako je to i u ustavu Naše upravne vlasti kao i mi, dosad su fondovi kompenzacionog ugovo? određeno. Saznajemo, da ni vrhov? su stotinu puta utvrdile s neoborivim ra sa Njemačkom Austrijom i iz? ni muftija ne će pod ovakovim pri? faktima razorno djelovanje zemljorad­ voznih taksa za drva. Iz tih fondo? likama učestvovati na anketi i da ničkih poslanika, a naročito Riste Đova uzeli su bivši predsjednik zem. je već o tom izvjestio i ministar? kiča. Utvrđeno je i to, da oni otvo­ vlade i sadašnji pokrajinski nam je? stvo vjera. reno pozivaju težake na bunu i otpor snik za svoj predsjednički ured bli? Zanimljivo je, da su ovi isti Iju? । ne samo protiv današnje vlade, nego zu pet milijuna kruna, a da za to di. koji su u zakonodavnom odbo? i i pojedinih upravnih organa i protiv nijesu tražili odobrenje ni od mini? ru svim sredstvima pobijali urede? ■ današnjeg društvenog poretka. Za njih stra trgovine, kojemu je ova usta? nje ovog pitanja na samoupravnom j ne vrijedi krivični zakon, za njih ne nova podčinjena, ni od ministra u? načelu, pokušali, da u krugove mu? vrijedi današnji društveni poredak, za nutarnjih djela, kojemu su oni ne? slimanskih poslanika iz Južne Srbi? njih ne vrijede zakoni, uredbe i od­ posredno podčinjeni, ni od ministra je proture lažnu vijest, kao da je redbe vlade; oni su se tako osilili, da financija, kdji vodi brigu o čuvanju klub protivan, pozivanju pred? su postali država u državi. državnog novca. Oni su sav taj ne? stavnika muslimana iz Južne Srbije / Đa bolje'gornje tvrcinfe ilustriramo, zakonito uzeti novac potrošili, a na ovu anketu. Drago nam je, da ; navešćemo ovo nekoliko primjera: da nikom nijesu položili račun. Šta musi, poslanici nijesu u ovom slu? ј Risto Đokić predvodi u kotaru viviše sadašnji je pokrajinski namje? čaju nasjeli klevetama ovih ljudi, I sočkom rulju težaka i obara i kuću i snik nastavio ovo protuzakonito već su odmah preko svoga pred? I ogradu jednom muslimanu. Je li ovo raspolaganje sa državnim novcem stavnika gosp. poslanika Cenanal Zi- | javno nasilje!? Šta Čini vlast? Nije ni i onda, kad mu je saopćeno, da je jabega zatražili objašnjenje u na? 1 prstom makla. Opet Risto Đokić pred­ ministar trgovine zabranio raspola? šem klubu. Samo se po sebi razumi? ! vodi rulju težaka jednom pravoslav­ ganje s novcem iz ovih fondova bez je, da su oni to objašnjenje odmah I nom težaku, obara ogradu i prijeti mu odobrenja njegova i ministra finan? dobili i da su s odgovorom bili više I njegovoj ličnoj sigurnosti? I u ovom čija. Na taj su način bivši pred? nego zadovoljni. slučaju nema nikakvih energičnih mjera. sjeđnik zem. vlade i sadašnji pokr. Ministarstvo vjera učinilo je pri Ustvrduje se, da ne samo Đokić na namjesnik prisvojili sebi vlast, na sazivanju ankete još jednu krupnu zborovima poziva težake na bunu i koju nijesu imali nikakva prava i pogrješku, jer nije udovoljilo zah? otpor, nego ;de po sijelima, na kojima kakvu nemaju u ustavnoj državi ni tjevu našeg kluba- da se na anketu ; huška seljake protiv države, poziva njima predpostavljeni ministri. Oni pozovu dvojica predstavnika vakuf? ; na otpor protiv oružane sile i sije su sebi samovoljno odobravali van? sko?mearif. sabora. I ovo je sigurno vjersku mržnju Osim toga nek se redne kredite, za koje centralna vla učinjeno uslijed poznatih intriga, uzme u obzir, da ovaj Đokić dijeli se­ da mora tražiti odobrenje od Nar. koje u ovom ministarstvu još nije? ljacima kojekakve ceduljice, te im je on to tako u glavu u iljio kao da je su prestale. Skupštine. Ovim postupkom ministarstva ■ on vladar cijele države i seljaci ne 1 kraj ovakova stanja stvari na? vjera stvoreno je prije početka an? ' vjeruju nikakvim riješenjima vlasti. šio se je ljudi, koji imadu smjelo? kett neraspoloženje i ono će sigur? Po njegovim ceduljicama oni obaraju sti, da dosadašnje stanje nazovu no da otpočne u znaku bure, ako | plotove tuđih njiva i ugrožavaju ličnu autonomističkim! Mi za ovakovo min. vjera u posljednjem času ne sigurnost mirnih građana. Pored Đostanje nemamo drugog imena nego ispravi pogrješku, koju je počinilo. ; kića tako »blagotvorno« i po državu i apsolutizam’ i to skrajnji apsoluti? Nas čudi ovo neprestano intrigi? | po narod djeluju i ostali poslanici Sa­ zam, gori nego je ikad igdje po? ranje u min. vjera, jer bi intriganti j veza težaka, bolje reći zelene internastajao, jer i u vremenima najtežeg trebali da znaju, da konačnu riječ | cionale. Famozni Vasilj Popović u apsolutizma nijesu podređeni dr? u ovim pitanjima imade Nar. Skup? i Teslicu govori u prisutnosti žandara žavni organi prisvajali sebi ovoliko Ština, koja nikad ne će dopustiti, da i neukoj rulji težaka, da ne daju pre­ vlasti. suđenih hakova i da ž a n d a r e o t j ese odredbe ustava gaze. * raju, te pobiju. Šta ovo znači? I kad stojimo pred dilemom, da Vlast niti hoće, a goje hoće, spre­ Naši poslanici, koji su po zak? i biramo između ovakovog apsolutiz? ma i Nar. Skupštini odgovorne cen? Ijučku kluba putovali u Skoolje, po? čava se od neke zaplotnjačke i pod­ tralne vlade, mi se volimo odlučiti vratili su se prekjučer u Beograd. zemne sile niti može ovom destruk­ za ovo posljednje, pa makar to bilo U Skoplju su se sastajali sa pred? tivnom radu učiniti kraj. Nama je i krivo onima’ koji su se bili navikli stavnicima muslimana iz Južne Sr? poznato, da su neki ispravni uprav­ da ovako lakoumno i šumovijno ra? bije i s njima pretresali pitanje po? nici energičnim mjerama htjeli ovom litičke i vjersko prosvjetne organi? učiniti konac, ali su spriječeni. Objek­ sipaju državni novac. zaci je. S rezultatom svih razgovora tivni i rodoljubni upravnik okružni Mi ih dobro razumijemo, jer zna? su oni vrlo zadovoljni, te su u klu? nače'nik g. Nikolić tražio .je izručenje mo, da imaju pravo da se ljute, kad bu o ovomu opširno referisali. Dis? nar. posl. Đokića. Mjesto da se predgube. kusi ja o ovom pitani u vodiče se log ovog ispravnog i sposobnog uprav­ u narednoj plenarnoj sjednici klu? nika uvaži, zateže se i odugovlači, a posljedica je toga, da ovi zatornici ba. Na povratku su poslanici pregle? reda, poredka i države i dalje nastav­ dali logor interniranih arnautskih ljaju destruktivni rad, oni i dalje huš­ nosa pojedinih priznatih konfesija, porodica u Nišu. Stanje ovih inter? kaju, te i dalje padaju ljudske žrtve. kao i odnos države prema konfesi? niraca je više nego strašno. Smje? Eto tik samog Sarajeva moradoše jama. Kako ste sigurno već čuli, kao šteni su u jednu štalu, koja nema ni dvojica muslimana posegnuti za’ kraj predstavnici muslimanske vjere su? podova. Među interniranim imade nja sredstva, da obrane goli život, ime­ djclovaće na anketi rcis?ul?ulcma sa staraca i starica, djece i žena tako> tak i rz i obraz. Stvar se je odigrala još dvojicom odaslanika uleme da objektivan posmatrač ne može ovako: Pred osam dana napao je Juvo medžHsa i predstavnik vakufskog nikako vjerovati, pa čak ni posum? Glavonić i Nikica Mađura na kuću Autonomija ili apsolutizam Kad je nedavno ministarski sa? vjet odobrio naredbu, kojom se odsjeci za trgovinu i industriju u mjestima, gdje se nalaze pokrajina ske uprave proglašuju sastavnim dijelovima ministarstva trgovine i industrije i njemu neposredno pod? činjuju, izbile su u jednom dijelu javnosti čudne tvrdnje, kao da ovo znači rušenje pokrajinske autono? mije. Mi znamo vrlo dobro, da tc čudne tvrdnje dolaze iz krugova o? nih, koji ovom reformom gube je? dan dio vlasti, na koju nijesu ima? li nikada pravo ni po kakvu zako? nu. Posve je pogrjesno nazivati do? sadašnje stanje u pokrajinama au? tonomističkim. To naročito važi za našu pokrajinsku upravu u Bosni i Hercegovini. Ni prijašnja zemalja ska vlada, ni sadašnja pokrajinska uprava nijesu nipošto autonomisti? čke ustanove, jer one nemaju naj? važnijeg uslova za to, jer ne stoje ni pod kakvom kontrolom naroda, odnosno njegovih predstavnika, jer sama riječ autonomije znači, da na? rod preko svojih predstavnika rje? šava o svim poslovima pokrajine i da pokrajinska uprava stoji pod neposrednom kontrolom pokrajin? skog predstavništva i njemu odgo? vara. Kod pravog autonomističkog uređenja pokrajinska uprava pro? izlazi iz narodnog predstavništva i čim izgubi njegovo povjerenje, mo? ra odstupiti. Od svega toga kod nas nije bilo dosele, a nema ni sada ni traga. I dosadašnja zemaljska vlada i sadašnja pokrajinska upra? va bile su ili izvršni organ Central? ne vlade, ili su mnoga krupna pita? nja, koja bi inače spadala u nadlež? nost Narodnog Predstavništva, rje? šavale same ne pitajući čak ni nad? ležne faktore centralne vlade. Mi bismo mogli za ovu tvrdnju navesti mnogo primjera. Bivša zem. vlada izdavala je naredbe i o tak? vim pitanjima, koja se u ustavnoj državi mogu rješavati samo zako? nom. Ona je n. pr. naredbom ne pi? tajući ni centralnu vladu uređivala stanbeno pitanje i regulisala odno? se,između sopstvenika i kirajdžija odstupajući od načela građanskog zakona. Ona je naredbom uređiva? la odnos između poslodavca i rad? nika, rješavala pitanje dana odmo? ra> zavela držvnu pomoć besposle? nim radnicima, kojom je naredbom i državni budžet bio u znatnoj mje? ri opterećivan. Dokle je ta samovo? lja sizala. najbolje dokazuje pozna? ta naredba bivšeg predsjednika zem. vlade dra Srškića, kojom je rješavanje utoka o stanbenim stva? rima oduzeo od senata, koji je bio obrazovan kod povjereništva za socijalnu politiku i dao odjeljenju za unutarnje poslove, što nije ništa drugo značilo, već da on sam rje? šava i o utocima u stanbenim stva? rima. Ovdje spomenusmo samo one naredbe, koje su barem na zakonom 1 I : | Destruktivni rad predstav­ nika Zelene Internacionale. । | ' i Pismo iz Beograda od IV. decembra 1921. Anketa na min. vjera. Pogrješke pri sazivanju. Povratak naših po? slanika iz Škoplja. Strahote u niš? kom logoru. Sutra se sastaje u ministarstvu vjera anketa stručnjaka, da pretre? j se pitanje o uređenju vjerskih od? �Strana 2 Јтза«» živa: došla je bugarska uprava, ko? ja im je sve putem rekvizicije odu? zela, a ništa platila nije, iza nje su vladali Austrijanci, Madžari i Ni? jcmci. 'l ađa jc vladao strah i trc? pet. Vidjeli su i francusku upravu, ■ koja je bila sve, samo najmanje kuL ј turna i pravedna, kako bi se od ' Francuza moglo očekivati. ’ Kad se svršio svjetski rat, opet | je došla srpska uprava, ali danas se ni s njome ne hvale. »Prva Sr? bija« vele oni- »bila je mnogo bo? lja nego sadašnja«. Pametniji ljudi, to obrazlažu time, što medu činov? ništvom danas više ne vide onih starijih, iskusnijih i razboritijih ok? ružnika, predstojnika, sekretara i drugih činovnika, kakvih jc Srbija imala iza 1912. Činovnički kader po? punjen jc kojekakvim ljudima, me? đu kojima je ponajviše nesposob? nih i nesavjesnih. Taki ljudi svojim držanjem stvaraju nezadovoljstvo Kuko smo već javili, nar. posla? i u narodu. Bugaraši, koji vode bu? nici S. Korkut, Dr. Hadžikađić, V. garsku propagandu i koji se bore Sadovič i A. Serić. otišli su u Skop' za autonomiju Makedonije- htjeli bi? lje, da se sastanu sa predstavnici? še, da to nezadovoljstvo iskoriste, ma Džcmijeta i drugim uglednim ali muslimani, koji su zapamtili bu? građanima- da ispitaju tamošnje garsku upravu, daleko su od toga, prilike i da vide, šta, koliko i na da bi im nasjeli. »Kakva autonomi* koji način bi se dalo pomoći tamo^s ja kakve li trice?« — vele muslirna? njem pučanstvu. Naši su predstav ni. Kad bi bila autonomija, Bugari nici bili vanredno lijepo dočekani bi zauzeli sva odlučujuća mjesta u od tamošnje ehalije i udarili su na upravi, i mi bismo bili podređeni e? onaj prijazni osmanlijski doček i lemenat. Mi ne tražimo ništa, vele ikram. Skopaljski prvaci su se tak? oni. »nego neka se zavede uprava, mili, da našim poslanicima učine kakvu je Srbija imala iza 1912«. što ugodniji boravak u njihovoj i I kod njih ima čokorilovaca, koji sredini. izdaju »Privredni Glasnik«. Neki Tri dana su vijećali i pretresli । dai| bugarski Revolucionarni Komi? sva važnija pitanja, koja se tiču ! tet u Sofiji izdao je nekakav pro? tamošnjih muslimana. Iz svih raz? • ■glas na turskom jeziku, u komu na? govora izbija jedan opći zahtjev ' življe muslimane »Braćo po zaviča? za pravdom i za ravnopravnošću. ju« i pozivl je ih na otpor protiv Sr? Vakufska dobra im se uzurpiraju. I biji. Premda oni sa gnjušanjem od? mektebske zgrade im se uzimlju ; bi jaju taj poziv, ipak ie »Privredni u druge svrhe, u mnogim džamija? ’ Glasnik« donio kilometrički članak ma još i danas stoji municija i dru? i pod naslovom »Tursko?bugarska u? gi vojni materijal. Polje rada među ! rota« i tu strpava u jednu vreću i makedonskim muslimanima tako je muslimane i bugarase. Taki ispadi prostrano, da se pregledati ne mo? čokorilovaca mute i remete dobre že. Ljudi od 1912. pretrpjeli su ne? odnošajc između muslimana i pra? brojeno muka, doživjeli raznih up? j voslavnih i kod muslimana stvara? rava. Najprije su. iza balkanskog ' ju nezadovoljstvo. ata, bili pod čisto srpskom upra? Ali niko ne gubi nade, da ćc se vom, o kojoj sc najpovljnije izra? prilike srediti i da će nastupiti bolji zuju. Osobito odmah iza srpske o? I kupacije, kad je zavladala vojna dani za javni život. Skopljanski »Hak«, organ Džemi? uprava: rz, obraz život, imetak i sve ono, što je čovjeku najmilije jeta, donio je pod naslovom »Naši i najsvetije, bilo jc u potpunoj si? odlični gosti« o posjeti naših pred? gurnosti. Premda je i tada bugar? stavnika ove retke? ska propaganda tamo rovarila, ni? Bos. musi, poslanici S. Korkut, je mogla pokolebati vjeru musi, pu? A. Hadžikadić, V. Sadovič i A. Še? čanstva u pravednost srpske upra? rić došli su u Skoplje, da ispitaju ve: nije bilo ni kačaka ni običnih ! prilike, u kojima žive naši muslima? nezadovoljnika među muslimani? ni. Ovom su posjetom pokazali, da rna. Kad je došao svjetski rat, on? i se ozbiljno i iskreno interesiraju za da su se zaredale uprave raznih dr? I nas, te su došli u dodir sa naro? Op. Ur. I s listom »Gajret« društvo trpi silne izdatke, a on ne ispunjava svoju zadaću. Urednik lista, g. jš. Kur­ tović, počeo je od sept o. g. primati -1000 K mjesečne plaće. Što znači, da je za ova 3 mjeseca »Gajret« potrošio 12.000 K samo za urednika, i ako je dosad izašao samo jedan broj lista, i to po sadržini. kako smo to već primjetili — vrlo mršav. Uzme li se k tomu, da štampanje jednog broja stoji 18.000 K, znači, da je osim ho­ norara, osim kancelarijskog pribora i dr. samo za jedan broj izdato 30.000 K teškom mukom okupljenog narodnog novca. Da sebi »Gajret« ne bi smio ni mogao dozvoljavati ovolike izdatke na list, gdje će se početnici vježbati, nema sumnje. Stoga bi izv. skupština trebala i ovo pitanje pretresti. Hasana Mrehića u Crnotini, mahala I smio sam g. predsjednik da potpiše, Smiljević, kotar Sarajevu u večer oko I nego je na njegov nagovor potpisao . 9 sati s kamen tem i psovkom, koja je I pisar iz »Gajretove« kancelarije Po svoj prilici iz straha, da ne bi bila odraz njihove mržnje, kom im je izvanredna glavna skupština pozvala ulio u dušu Đokić prema svemu, što ugovorači na < dgovornost, izdato je je muslimansko. Čuvši Hasanov sin vrisku i zapomaganje žena, utrči u po­ 1 neko »razjašnjenje«, potpisano od 13 jatu i od curice zatraži, da mu done­ I odbornika, u kome se izvrtanjem Ćise pušku Dobivši u ruke oruđe po­ । njenica i upotrebljavdnjem »finih« riječi zivao je napadače, da ne udaraju na 1 kucaju pohiti dokazi. Moram na.omehudt da mi je g. dr. kuću, a ovi navališe još većom žestiMetiljević rekao, da razjašnjenje, koje nom, na koje morade ovaj opaliti u zrak, da ih prestraši. Čuvši na njivi je on potpisao, nije glasilo onako, kako je objelodanjeno, a g. H. Abć tvrdi, da Hasan pucanj puške, doleti kući, te zapomaga, da mu puste Čeljad u miru, je na odb. sjeda ci, na kojoj je ovo »razjašnjenje« dirigirano i redigovano a ova dvojica napadača potjeraše ga, zaključeno, da »fine« riječi i la: proiz­ te ga, bezbeli psujući mu sve svetinje uhvatiše i oboriše, pa pođoše daviti, voljan, bestidan itd., ne smiju nikako na što on z.ipomaga: «Pogibo’» Čuvši | stajati u »razjašnjenju«. Međutim? u kući to sin, izleti s puškom, te kun­ Danas, kad nekim nepredviđenim dakom udari na Hasanu ležećeg na­ slučajem cijene brašnu neprestano padača Mađaru i ozlijedi ga p-ebivši skaču, tvrdi razjašnjenje, da neće kundak. Nakon ovog prema njemu po­ »Gajret ništa šteto vati. leti nožem Jovo Glavonjić, a on odA da je brašno pojeftinilo, ko bi skakajući vikaše mu- «Stoj ili ću pu­ snosio štetu? »Gajret«. cati« preko deset puta Napadač ne ! Šta bi bilo od »Gajreta«, kad bi i htjede stati, nego navali svom žesti- ; ostali odbornici, povodeći se za pri­ nom, a napadnuti morade u obrani | mjerom g. predsjednika, počeli praviti svog života opaliti i napadača obori, i ispred »Gajreta« zaključke, pa ako Poslije su se seljaci iskupili, te počeli I upali, dobro je, a ako ne, neka »Gaj­ prijetiti, a otac i sin zatvorili su se do ; ret« snosi štetu P jutra, dok nisu došli oružnici. Bezbeli i Ovo je samo jedan primjer samo­ da su težaci ht-eli iskrenuti, da su oba volje g. predsjednika, za kojim ni malo ubijeni na ulici, ali je istraga pravo ne zaostaju ni dolje navedeni, ako ga stanje stvari ustvrdila. Šta više i ne nadmašuju. 1. Sav novac, koji je pao na »GajMi nećemo, da se miješamo dalje u j ovu stvar, ali ovdje ie ponovno pala | retovoj zabavi, održanoj u februaru o. jedna ljudska žrtva baš radi zatornog ; gn pokupio je g. predsjednik sam bez rada narodnih poslanika Saveza Teža- i kontrole i zadržao ga je punih šest ka i gornji slučajevi, a ima ih još sto- ! dana kod sebe. Svak zna, da ovo nije bila dužnost tinama, naibolja nam govore, da ovom treba jedanput učiniti konac. Kad smo . g. predsednika, niti ga je iko na to ovlastio. Treba li ovome komentar? opravdano komunistima učinili za vre­ 2. G ijret troši vrlo mnogo na svoje mena konac, moramo ovim još većim ] činovn ke: komunistima — Savezu Težaka — ta­ Urednik lista »Gajret«, g. Šukrija kođer učiniti konac, pa im zato i do­ Kurtović d »biva mjesečno 4.000 (četiri vikujemo: „Dok je vrijeme, izdajte „Obznanu*, i protiv ovih antidržav- h ii ade) kruna, g Kukić činovnik IX. razreda, g Haznadarević čin. IX. razr. nih i antisoctjalnih elemenata! gosp. Kosović čin. X. razr. 2 pomoćna Hidaiet. ! Činovnika itd. Da se ovi izdaci barem j nešto umanje, » odnio sam još u tugu! stu o. g. pismenu ponudu odboru, da : ću sam besplat o preuzeti posao jed■ nog pomoćnog činovnika, koga „Garret« za njegov 1—2 satni, dnevni rad Л tU_broiu »Pravde« od 25 okto­ ■ plaća 1500 (hiljadu i pet stotina’ kruna bra o g. iznio sam u interesu društva mjesečno. Ali g. predsjednik nije dao, »Gajret« jednu njegovu internu stvar. , ni da izađe ova ponuda pred ostale Dokazao sam, da je predsjednik »Gaj­ . odbornike. Zar ova samovolja ne vuče reta«, g. A. Kurtović na 9 septembra za sobom i rasipanje društvenog imetka? o. g. kupio Kod ovd. paromlina 8 va­ Ne dokazuju li navedeni primjeri oprav­ gona brašna za »Gajretove« konvikte danost, t. j potrebu saziva izvanredne samovoljno, bez znanja i odobrenja glavne skupštine, koja će učiniti kraj ostahh odbormka, bez raspitivanja ci­ ovoj anomaliji u vođenju društvenih jena, bez natječaja i što je najžal jsposlova. ni;e, po skupi oj cijeni nego je u ovo Jesu li potrebni dalji primjeri? vrijeme bila na drugim tržištima (ne­ . Mislim, da nisu. pobitan dokaz za ovo jest bcrza u N. Sarajevo, 14.'XI. 1921. Sadu1, kao i to da ugovor, koji predDr. Bećir Novo. tavija vrijedne st od 1,200.000 K nije Naši poslanici u Skupi ju. Pododborima, povjerenicima i ilenovima društva „Eajret". PODLISTAK. Profanisani ćurs(Odgovor „D»moviniu na članak „Naši nazovi* u br. 60.) Piše: Chamerani, Posavina. Nu kod (Nastavak). ovih Enverija se ima- istaknuti i jedan naopaki uspjeh. One su bile povod velikom porazu OsmanKja u borbi sa Arapima. En? glezi su pred Arapima uprli prstom u Enverija rekavši: Eno kakvi su i muslimani Osmanlije. Eno su uči? | ni li ono, što mi ne činimo, što ne? 1 ćemo kao prijatelji muslimana, da povrijedimo najviše muslimanske vjerske osjećaje, oni su učinili! Eno su čak i vojsci obukli šešire! Vaše tradicije koje polaze od Samog A? lejhiselama su protiv toga. Musli? man ne srni je pasati zunnar (po? povski po as), ne smije nosili gaj- j jara.*) Zar nije najveći »gaj jar« šc? I šir!! Ovo je raspalilo Arape, pa su svom žestinom navalili na »murte? de« (odmetnike vjere) i hametom ih potukli. Ovo je bila odlučna bitka između Arapa i Osmanlija! Ćurs je profanisan nesposobnim vaizima! Priznati se mora, da se na ćurs popne i onaj, koji nije za to mjesto dorastao. Ali se priznati mora i to, da take vaize slušaju (osim iznima? ka sa naročitom tendencijom) još nesposobnih od tog vaiza, koji ne mogu ni shvatiti jednog boljeg .i spremnijeg - osobito, koji se ne umije spustiti na njihov nivo, pa da ih tako uhaviza. Mnogi slušaoc gleda, da mu se kaže: šta i kako treba raditi, a ne pita, zašto je to tako. Mnogi opet se diže i odlazi, ako se počne o temi raspravljati sa znanstvenog gledišta, jer to on ne razumije! O čem obično govore sa ćursa »ne? sposobni« vaizi? Osim imamskih i islamskih šar? tova u najužem smislu koje treba znati svaki musliman, te nekojih suneta i adaba, ko i se lakše zabo­ rave, oni obično govore o dobroj strani zekjata sadake posta naf le tako za razliku od muslimanki no? * Gajjari su posebni znakovi, ko? si njihovo ženskinje — posebni kroj jim se hotimično i svojevoljno raz? i boju dimija, jeleka, libada, noš? likuju podanici nemuslimani u is? nje na glavi, kićenjc bisera, veza? lamskoj državi. To može biti u po? nje i pokazivanje glave- jahaća i sebnom kroju odijela: čakšira, ko? parana, farbe, pojasa, obuće- kape, • putnička oprema, postupak kod saruka, brijanju, držanju brkova i i jela i t. d. Ova je razlika bila i kod t d., jer hoće, da se na prvi mah . nas u Bosni i Hercegovini prije, a i poslije okupacije. Pisac. vidi, da ni jesu muslimani. Isto se Bro; 360 Bnoj ^KA^DA* .ПРАВДА* — I namaza itd. Osim toga go »ore i ka- | džu« mnogih naših »modernijih, zuju, da :e haram (zabranjeno) piti: 1 sposobnijih i kulturnijih« muža vino, rakiju pivo, i sva opojna pića iz najviših krugova inteligencije a dvostruk haram to javno činiti, Dra Silovića, koji je na ovaka pita? da izvodi iz Imana vjerovati i nja odgovorio baš kao i oni naši govoriti da je piće — kao i dru­ »u vreći zavezani« vaizi sa: katrc si ge zabrane — halal. Onda da je ha- ' haram ( i jedna ga je kap zabra? ' ram ići među p'janice, u druš­ njena) u svom djelu »Uzroci Zlo? tva gdje se pije, nabavljati im piće Čina«. Nc uvjerili ga ni on- onda i služili ih kod toga, pjevati im nama ne preostaje drugo, nego reći: i N d. Piće nazivaju ummulha Bože, podaj nam znanje i postupak 1 baisom (majkom — izvorom svih i zala) i u potkrepu tog donose vrlo Jikovite i za »masu« shvatljive hi? kjaje (priče). i i I ! i 'Гко ne vjeruje tim nesposobnim vaizima, koji ne govore iz vla? stitog iskustva, nego kao »papaga? ji« i iz »zavezane vreće« na ćurs istreseni, slijepo se držeći knjige — kjitaba, neka se obrati starješini zem. bolnice u Sarajevu, g. dr. Je? remiću. ili drugim stručnjacima, ne? I ka čita i »savremena« i moderna ! djela ne vjerska ili nemoderna i arapska ili turska, nego pisana či? sto kojim kulturnim zapadnim jezi? ; kom i kojim kulturnim zapadnim pismom- koje znade i on čitati, pa će, mislim, čuti, da se i oni sa lim I »papagajima i u vreći zavezanim« ama gotovo dlaku u dlaku slažu: haram, pa haram! Nu ako fetva t'h stručnjaka ne mogne zadovoljiti »njegov zdrav razum«, nego ga taj zdravi razum bude i dalje vukao u društvo: do čaše, flaše, bureta, mostarskog ili dalmatinskog podru? rna, onda neka pita velikog pravni? ka sveučilišnog profesora »ho? onih napadnutih »papagaja« i u »vreći zavezanih«, a sačuvaj nas od zdravih razuma« štokakvih »spo? sobnijih i kulturnijih«! Onda ti nesposobni vaizi govore sa ćursa o već sto puta prožvaka? noj i do neposluha od strane mno? gih »sposobnijih i kulturnijih« do? tjeranoj nemodernoj temi zina?a prostitucije u najširem smislu), da je to veliki haram, da je pro? pis za takvng nr-ož^ тепог етТ š >ika i grijeŠnicu udariti im ništa ma? nje nego vrućih 100 štapova, a ože? njene u kamen zasuti, ako im sc po propisima krivnja dokaže, da se tako strogom i najstroži jom kaz? nom kazne odnosno između pošte? nc zajednice ostrane »zločinci«, ko? ji svojim »odnošajem« prenose i nakakmljavaju razna zla i bolesti u tuđe familije, pa i potomstva, a i u svoju familiju i cijelo potomstvo, zarazivši ženu- koja inu je pokloni? la sav svoj život, odnosno muža, sa potomstvom, koji joj je zajam? čio svu egzlste^ciiu. (Nastavit će se.) ј 1 �4,60 ruj dom i sa članovima Džcmijetove Organizacije. Spomenuta će gospo* da 34 dana boraviti među nama. Mi im ovom prilikom klčemo: Do* bro nam došli! i najljepše im zahvat Ijujemo na bratskim osjećajima, koje oni gaje prema ovdašnjem mu* slimanskom stanovništvu, i molimo ih, da kažu našoj braći u Bosni, da i mi za njih gajimo najtoplije brat# ske osjećaje. hakovi iz 1918. godine nisu likvidirani i da se molbe za likvidiranje nepla­ ćenih hakova odbijaju; 2 Jeste Ii voljni, Gospodine Minis­ tre, pribaviti kredit za likvidiranje tih hakova i raspisati ponovni rok za li­ kvidiranje hakova iz 1918. godine? Molim pismeni odgovor. Primite, Gospodine Ministre, izraz mog osobitog poštovanja. Beograd, 3. novembra 1921. g. Hamid Kurbegović Bilješke. ! Afera sa 'zakupom mostarske želj. restauracije. U masi svakidašnjih afera i afenčica dostojna je ova spomena. Zelj. direkcija u Sarajevu posve je propisno i na temelju javne licitacije izdala u zakup mostarsku želj. restauraciju jednom katoliku. Ali kako kod nas mučenici i svi njihovi daljnji i bližnji rođaci imaju monopol na koncesije, to je ministarstvo saobraćaja — valjda na zahtjev dra L. Markovića — izdalo nalog želj. direktoru Gdrtneru, da raskine ugovor sa dosadašnjim zakupni­ kom i prenese ga na oca atentatora Čabrinovića. Dir. Gartner nije htio ovaj protuzakonit nalog ministra izvršiti, pa je stoga bio — kako se to u nas danas govori i vrlo mnogo prakticira — »smenjen«. Pom. ministra g. Jelič obećao je ovu stvar izgladiti, pa je zbilja nakon njegova povratka u Beograd opozvano »smenjanje« pod uvjetom, da direktor izvrši taj na'og. U tu se je stvar, kako smo obaviješteni, uplelo i ministar­ stvo unutarnjih djela, pa kako je stvar konačno svršena, ne znamo. Makar i pokasno, mi hroničarski bilježimo ovu aferu, koja je tim karakterističnija i simptomatičnija, što služi kao dokumenat, ko kod nas stvara zbrku u upravi i ko ovakovim gaženjem zakona ubija autoritet vlasti, te radi čega se sve savjesni činovnici, koji hoće da respektuju zakon, mogu »smenjivati«. Radić s pravom bojom. Kogod poznaje Radića i njegov ciganski ka­ rakter, prema kojemu je on sklon i najkontrastnijim' promjenama u politici znao je, da se on ne može održati na visini jednog vođe čitava plemena, niti je u stanju, da makar neko vrijeme slijedi jedan te isti politički pravac. Konfuzan i nedosljedan, kakav je uvijek bio, on je u zadnjem broju svog organa »Slobodni Dom« tako nepra­ vedno napao čestitog i iskusnog hr­ vatskog bana Laginju i stavio ga u isti red sa Sarkotićem i Duićem, da je time stvorio uzrujanje u cijeloj Hr­ vatskoj zajednici. On Laginju stavlja u isti rang i s »beogradskim batinašima«, koje on sad toliko napada, a mi smo uvjereni, da nije daleko vrijeme, kada će taj isti R dić istim tim »batinašima« lizati pete i kovati ih u zvijezde. Šta ćete: Što dikla navikla.......... CfpaHđ 3 Strana „пгА^ДА* — „ГКАУРА ’ narodni poslanik. Politički pregled. i ' Predstavnici augorske vlade u i Parizu. Velika narodna skupština odobrila je imenovanje Ferid bega, prijašnjeg ministra finunsija, za pred­ stavnika vlade narodne skupštine u Angori kod vlade francuske republike. Husein Ragib beg, generalni direktor vladine štampe i "informacija, imeno­ van je glavnim sekretarom predstav­ i ništva, te su obadvojica ostavila Tur­ sku i otputovali u Pariz. I Produženje punomoći Kemal- paši. Velika nar. skupština u Angori odlučila je na svojoj sjednici od 1. novembra da produži za 3 mjeseca punomoć generalisimusu Mustafi Kemalu. Vašing onska konferenca. U jed­ nom od prošlih brojeva javili smo o pripremama za Vašingtonsku Konferencu. Prema najnbvijim vijestima kon­ ferenca je u subotu svečano otvorena. Prva sjednica bi trebala biti u uto­ rak 15.11. o. g. Kao službeni jezik je : priznat osim engleskog i francuski, 1 jer neki francuski i talijanski delegati ne znaju engleski. Sve sjednice, osim plenarne biće tajne. Amerika će po svoj prilici predložiti ove uvjete: 1. da Japanci evakuišu izlazne tačke istoč­ nog Sibira; 2. da se internacionalizuje „Društvo istočnih kilajskih željeznica"; 3. da se obrazuje Megjunarodni Kon­ zorcij za Mandžuriju i Mongoliju; 4. Japan može zadržati sva prava na »Društvo južnih kitajskih željeznica«, ali mora 1923. g. obnoviti ugovor o koncesijama otoka »Liao-Tung«; 5. Megjunarodni Konzorcij za sve kitajske državne i oblasne zajmove; 6. opća ravnopravnost privatnih poduze­ ća u Kitaju; 7. Ukidanje svih poseb­ nih privilegija i monopola pojedinih država u Kitaju. G. Briand je ostavio u kući g. Wilsona posjetnicu, gdje žali, Što nije njega, slavnog državn ka i bivšeg preds ednika republike, našao kod kuće, da mu izjavi još jednom lično svoje štovanje Američka štampa povoljno koment ariše izjave Brianda o konferenciji osobito onu, da Francuska nije došla u Vašington, da što bilo traži, već da saraginje na velikom djelu mira. »Temps« javlja, da će na diskusiju o daljnjem Istoku imati pravo 9 drža­ va, a u diskusiji o razoružanju samo Gospodinu Ministru za Agrarnu 5 velikih sila: Sjedinjene Države, Ve­ lika Britanija, Japan, Francuska i Itareformu. /ја Gospodine Ministf.l Sastanak saveza narodi. Na br­ Ima još sila posjednika, koji nisu zojavni poziv Lloyda Georga sastaje dobili 'dužne hakove sa kmetovskih se Savez naroda, da zauzme stanovi­ zemalja iz 1918. godine. N(ihove mol­ šte o povredi štatuta Saveza naroda be odbijaju nadležne vlasti s motiva­ sa strane naše države time, što je bez cijom, da nisu u određenom roku pri­ znanja Saveza poduzela intervenciju u javili svoje pravo nadležnom kotarskom Albaniji. uredu. I ako su ti posjednici vrlo siro­ Austrija zaposjela Burgenland. mašni kao primjerice Jusuf HadŽiabdić 13. o. mj. su austrijske čete zaposjele iz Bugojna, čiju ću Vam molbu po- | Burgenland. Nigdje nije bilo nikakvoga sebno predati, i djeca umrlog Alibega otpora. Stanovništvo je dočekalo vojsku Idrizbegovića iz Travnika (zastupnik na svečan način. Vojska je za sad uni­ Zulfo Đefo, Livno) prijeti opasnost, da šla u mjesta Edelstal, Neudorf, Neusidel, će im dužni hakovi propasti. Meni se Eisenstadt, Zilingtal, Petsing i Sauertal. čini, da bi to i prev Še nepravedno Konferencija ambasador i. Na sjed­ bilo, jer su i onako i suviše mnogo i oštećeni. Svoje pravo u pravo vrijeme | nici konferencije ambasadora od 9. o. nisu prijavili s toga, što su se u vri- j m. stvoreni su konačni zaključci o jeme prijava nalazili u teškoj brizi za I olbanskim granicama, te je izmegju svoj opstanak, jer su danom oslobo- ; saveznika postignut sporazum, koji denia prestali glavni njihovi životni । usvaja talijansko stanovište u pitanju izvori za uzdržavanje. Za to njihov ne- i Albanje. Konferencija odobr.la je tahaj, da nisu pravovremeno prijavili | kogjer note, koje je Savez Naroda uputio vladama u Tirani i u Beogra­ svoja potraživanja, mora biti svakom da u pitanju albanskih granica. Kon­ razum I liv. Stoga sam Vam slobodan staviti, ; ferencija će ambasadora po svoj pri­ lici energično zatražiti od Jugoslavije, Gospodine Ministre ovo pitanje: da povuče svoje Čete iz Albanije. »Pe­ 1 . Je li Vam poznato, da ima po- i tit Parisien« potsjeća na to, daje Ita­ sjedmka u Bosni i Hercegovini, Čiji | lija prva priznala albansku vladu u : : ■ ' : ! •••••••••••••• Tirani. Ova je vlada danas priznata i od Francuske i Engleske, ie su gra­ nice Albaniie definitivno utvrgjene. в pitanje. Kada je zasijedala zemalj. skup* ština J. M. O. u Sarajevu, nijesam mogao na istu zbog familijarnih nezgoda prvi i drugi dan prispjeti, nego sam došao tek treći dan, kada je skup­ ština već svoje zasijedanje dovršila, Zatekao sam još u Sarajevu sve skupštinare. Sastao sam se sa g. Redžep eff. Selimovićem i pitao ga za skupštinu, kako i na koji je način protekla, koji mi između ostalog reče ovo: »Kaže mi g. Hasan Miljković, nar. poslanik, da je Aluhamed beg Ibrahimpašić rekao, I da ja nijesam došao na skupštinu za to, jer da mi je kotarska skupština u I Bihaću izrazila nepovjerenje i nije me ; izabrala delegatom za zemaljsku skup! štinu« Ta denuncijacija me je jako ' iznenadila, što je baš potekla od mog ! dobrog prijatelja. Iza toga sam našao ! g. H. Miljkovića i pitao ga, u koliko i je istina u toj stvari, koji mi potvrdi i sve navedeno i još mi reče g. MiljkoI vić, da je g. Muhamedbeg Ibrahimpašić j rekao još i to, da me narod nije toi bože izabrao zato, što sam dočekao u ; Bihaću g. ministra Dr. Spahu, i ispratio j istog u Cazin i Krupu. To mi je poti vrdio g- Miljković u prisutnosti gg. I Saračevića Hasana i istog Redžep eff. I Selimovića. h Kada sam se povratio u Bihać, sa। zvana je kotarska skupština, na kojoj sam ja stavio upit na skupštinare u 1 pogledu navedenih denuncijacija i cijela ! skupština izjavi, da je to neistina i ; puka izmišljotina. G. Muhamedbeg i Ibrahimpašić, koji je predsjedao toj 1 skupštini, odlučno je pobijao navedenu denuncijaciju. Pošto mi je stalo do toga, da istina izađe na vidjelo, ovim javno pozivam gg. Hasana Miljkovića, ! nar. poslanika i Muhamedbega Ibrahimpašića, da se izjave, gd e je istina? Mo­ lim gg., da mi odgovore kroz mjesec ' dana. U Bihaću, 17. X. 1921. i I 1 ! | ' PLAN 3-ćeg kola srećaka Državne Raz­ redne Lutrije Kraljevine Srba I Hrvata i Slovenaca. ' 1 . I. RAZRED Vučenje 2. i 3. januara 1922. godine . Najveći dobitak u najsrećnijem slu­ čaju Dinara I i 8O.000 ' , II. RAZRED. Vučenje 7. i 8. februara 1922. godine. 1 Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara I 100 ooo | III. RAZRED. I Vučenje 7. i 8. marta 1922. godine. | i Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju | Dinara 120 ooo IV. RAZRED Vučenje 4. i 5. Aprila 1922. godine. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 15o.ooo Muhamedbeg BišČević Domaće vijesti. I i | : i ' i ; i i Pitanje I Sud za suzbijanje skupoće. I ju­ čer u srijedu na pazaru ovdje osvjedočili smo se, da ovaj sud radi samo u svom uredu, a ovdje u čaršiji, gdje se čine prekršaji na račun sirotinje, tu nema nikog. Bakalima je određena maksimalna cijena kukuruznom brašnu 11 (jedanaest) kruna, a seljak cijeni svoje kukuruzno bražno s vrećom 12 (dvanaest) kruna i 50 helera. Zar nije uzaludno, što mi imamo sud za suzbijanje skupoće, kad ga nema onđje, gdje u istinu treba da ureduje. Taj je sud propisao, da seljak i producent treba da prodaju brašno 15% ispod maksimalne cijene, a seljak prodaje 10% skuplje nego i bakal smije pro­ davati. Pa zar ta cijela rabota toga suda nije samo na papiru, kad nema organa toga suda na čaršiji, da provađa propise njegove. Gospodo, sudije za suzbijanje skupoće, manje uredova­ nja za stolom, a više na čaršiji. Tuže nam se bokali, da ne mogu nigdje u takozvanih grosista kupiti brašna nule ispod 18 K, a bakalima je propisana maksimalna cijena tome brašnu po 18 K, kako će ga bakal kupiti i prodavati; a kako će se siro­ tinja podmiri, kad ona ne kupuje na veliko? Pomoć „Gajretu". Ministarstvo prosvjete odobrilo je 20 000 K pomoći »Gajretu«. Nove porezne osnove za uspos­ tavljenje ravnoteže u budžetu. U । I I | I ministarstvu financija radi se svom intezivnosti, kako da se postigne rav­ noteža u budžetu. U tom se cilju iz­ rađuje projekat zakona o porezu na imanje, i to od 1% na Jedan dio ovoga prihoda uputiće se na otplatu duga Narodnoj Banci, koji je ostao od vremena izmjene krunskih novčanica, a jedan dio na bilanciranje budžeta u godini 1922. Ovaj novi po­ rez moći će se platiti odmah ili u ob­ rocima. Dionička društva plaćati će ga tako, što će izdati stanoviti broj novih akcija i dati ih državi. Na ovaj se ničin misli, da će se finansije u država potpuno sanirati. V. RAZRED. Vučenje od 4. Maja do zaključno 24. maja 1922. godine Cena ćele redovne srećke Din. 48.— „ polovine „ „ „ 24.— „ četvrtine „ „ „ 12.— „ osmine „ n „ 6.— Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 1,000.000 Dobitaka Dinara u srebru premija 5D0.000 1 1 1 1 1 1 1 1 9 15 25 50 •200 300 400 4.000 35.000 4oooo od ” ” ” po „ ,, „ „ „ „ „ 400.000 200.000 150.000 100.000 80.000 7o.ooo 60.000 5o,ooo 30.000 60.000 20.000 300.000 10 000 250.000 6.000 300.000 4.000 800.000 2.000 600.000 1.000 400.000 500 2,000.000 240 8,400.000 Dinara 14,820000 Sve naruđbe srećaka pri­ ma kolektura Državne Razredne Lutrije Dragutin Selnb SARAJEVO. 1•••••••••••••• �Боој 360 ЛРАРДА" - „PRAVDA* Strana 4 Страна Sutra je u pozorištu predstava 1 Osnivanje novog mjesnog odbo­ ra. Na molbu muslimana iz Ercegno- i za ženske. Kako smo javili, uprava vog dozvol o je Radni odbor na svojoj petoj redovitoj sjednici od 12. o. mj., da se osnuje Mjesni odbor J. M. O. u Ercegnovom, a dok se to provede imenovao je za povierenika g. Šaćir eff Kustu ritu. PozcTa vljajući pristup naše braće izvan Bosne i Hercegovine u naše redove, pozivamo i braću u Americi, da se u njih ugledaju, jer i oni pored materijalne potpore mogu puno koristiti općoj stvari, ako ne politički, a ono ekonomski i kulturnu. ]z poslaničkog kluba. Naš poslački klub uputio je predsjedniku zako­ nodavnog i dbora zahtjev, da se što prije stave na pretres Uredbe o pore­ zu na poslovni promet, o suzbijanju skupoće i porezu na ratne dobitke, jer bi se moglo desiti, da zakonodavni odbor ne dospije u propisanom roku pretresti spomenute uredbe, od kojih neke treba izmijeniti a neke i potpuno dokinuti, i one bi u tom slučaju mogle postati zakon. Isto tako su naši poslanici tražili, da se imaju što prije provesti općinski izbori u Bosni i Hercegovini, te da se u zakonodavnom odboru imaju pripraviti svi potrebni zakonski uslovi za to. Zakon o šeriatskim sudovima. Ministar pravde riješio je na osnovu 109. Čl. ustava, da se izradi zakonski projekt 0 šeriatskim sudovima. Izrada ovog zakonskog projekta povjerena je nar. posl. F. Kurbegoviću. Jedna neistina Primamo od Islam­ ske čitaonice iz Bileća, ovaj dopis, kao odgovor, na »Pri poslan^« štampano u 221 broju »Srpske Riječi« od 29. 10. o. g. Uredništvu »Pravde«, Sarajevo. ZakIjučkom odborske sjednice od 6. XI. zaključeno je, da se zamoli gornje uredništvo, da dolje navedeno u sli­ jedećem broju izvoli uvrstiti: U broju 221. »Srpske Riječi« od 29. X. o- g. pod naslovom »Priposlano«, a potpisano po gosp. Tomi Vučkoviću među ostal.m dotiče se g. Alije Hadžića, koji je navodno pro­ nevjerio ovoj čitaonici 200.000 Kr. i predb?cujemu, da radi toga ne smije doći u Biieću. Ovu tvrdnju i nabacivanje na gosp. Aliju Hadžića po g. Tomi Vučković, najenergičnije odbijamo, jer su zasluge gosp. Alije Hadžića, bivšeg predsjednika društva bile velike tako, da je isti na izvanrednoj gl. skupštini od 17.6. 1921. izabran počasnim članom ove čitaonice. Za odbor: Islamske čitaonice u Bileći; tajnik: Emin Dž. Hadžić; predsje­ dnik: u. z. Avdo Kreso. I je našeg pozorišta izašla u susret želji . iz muslimanskih krugove, da se daju ' i predstave samo za ženskinje. Takova će predstava biti sjutra, u petak po | podne, pa ponovno upozorujemo naše . ženskinje, da iskoristi ovu lijepu pri| liku, koju im pruža uprava pozorišta. • Ostavka ministara. Ministar za izjednačenje zakona g. M. Trifković I podnijeće ostavku radi bolesti srca (?), a ministar vjera M. Jovanović radi bolesti očiju. I ministar pravde Đuričić podnijeć ostavku. Ništa se pozitivno ne zna, ko su im zamjenici. Istom, ako se jednom postignej sporazum između radikala i ^demokrata, biće određeni njihovi nasljednici. Iz Narodnog Pozorišta. Ulaznice za predstavu u petak popodne, koja se daje samo za gospode i učenice srednjih škola, moćij će se dobiti na blagajnici Narodnog Pozorišta počevši od srijede, 18. o. m., od 3—5 po podne. Novo inscenisana »Koštana«. U neđelju na večer, 20. o m., daje se, kako • je već javljeno, popularna Stankovićeva »Koštana«. Komad je nanovo in' scenisan, prema intencijama samoga i pisca, i razlikovaće se kako u deta­ ljima tako i u cjelini od dosadašnjeg I šablonskog prikazivanja. Režiju »Ko­ štane« vodi g. Dinulović, a Koštanu prvi put igra i pjeva G-đa Mara VuČićević. Izjava. »Politika« u broju od 22. oktobra iznosi u članku pod našlovom »Tajne Sandžaka« između os? talih podvala i kleveta i protiv me# ni, da sam bio za vrijeme austrij* ske okupacije zlikovac. Koliko je ta tvrdnja istinita, najbolje se vidi iz | činjenice- da sam bio prvi na kandi* datskoj listi za općinski sud. Am? nestja se nikako ne proteže na zlo? čine ubijstva, pa da su postajali kakovi dokazi za tu klevtu protiv mene, sigurno bih bio suđen. Stoga ; s indignacijom odbijam od sebe o? vu najprostiju podvalu. Plevlje, 8. novembra 1921. Abdulah Karah meto vić, predsj. općinskog suda u Plevlju. Radničke Komore. Ministar za socijalnu politiku odobrio je osnivanje radničkih komora u Sarajevu, Zagrebu i Novom Sadu. Demobilizacija. Na osnovu riješei nja ministarskog savjeta ministar vojni naredio je demobilizaciju svih vojn.h obveznika pozvanih na šestonedjeljnu ! vježbu. Još danas otpustiće se prema ovome svi rezervisti i pozvana komora. Sve trupe, koje su naređene uslijed dislokacije krenute iz svojih garnizona, vratiće se na svoje mjesto. POZNATE GALOŠE MARKA „RHOMBUS,, i ' ; | , i ! ; | j PRISEJELE^PONOVNO KOD H. B. FOČO I DRUGOffl SARAJEVO NA VELIKO DULAG1NA 3. NA MALO SARAĆIBR. 19. Misi. žersks zadruga u Mostaru. Hstječaj | j I | NOVE KNJIGE Život Isusov od E. Renana (pre­ veo F. M. Domlnković broširano K 60 vezano K 70. F. M. Dostojevski od I)r. Prohaske (studija o sveslavenskom čovjeku) broširano l< NO, u original, uvezu K 15о. Marxizam, Panslavizam i Jugo­ slavenstvo od Dr. M. Radoševića broširano K 20Modri čovjek od Stanka Tomašića broširano K 20. Sve narudžbe obavlja: „Moderna Knjižnica14 Zagreb, Nikolićeva ulica hr. 8. Šalje se samo pouzećem. Preprodavaoci imadu znatan popust. Novo otvorena manifakturna radnja na veliko 333 Bakšić i (atović Čizmeđiluk broj 21./<. snabdjevena je sa prvo­ razrednom kurentnom robom, a cijene su umje­ rene. Naruđbe iz vana obavlja brzo i tačno. Fina terpentinska Ovoj zadrugi potrebna je jedna izučena učiteljica za moderni ručni rad (krojenje i šivanje rubenine i žen­ skih odjela). Refiekt«ntice neka pod­ nesu svoje molbe zajedno sa dokumentima i ušlo vi ma najdulje do konca decem­ bra o. g. Prednost imaju one uči­ teljice, koje osim krojenja i šivanja znaju vezenje i ple­ tenje. Odbor. I 1 Еj<ј krema za elegantni svijet. Dobiva se svagdje. Proizvodnja: „Slavia“, tvornica ke- mičkih proizvoda d. d« Zagreb, Ilica 213. Novo otvorena dobro sortirana manufakturna radnja | Braća Hasamagić Sarajevo Kundurdžiluk broj 12. ■ | 1 ! preporučuje I : Na veliko. se za svakoga, a osobito za trgovce i krojače Na malo. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena đioni< ka glavnica K 20,000.000 —. Ulošci preko K 25,000 000'—. 104 Pričuve preko K 4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — IzvrŠuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.J u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionižka glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.—Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelarija: Kralja Fetra ulica Z prizemno, lijeno. - Brzojavi: Trgovačka banha, Sara]evo. - Interurban telefon: ZR Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štampanja D. I A. Kajou, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ff6350860999eee486f2b6f548867d2d.pdf c7ca1f203e107ce30b02b57e522e8df6 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAt.ENA. Pojedini broj K 2. —------------------- п Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. l'Jređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 2зо —. * * WI1 Uredništvo i uprava nalaze se u Kralj« Petra ulici u vakufskoj palači, .Telefon br. 842. ГЛАСИЛС / .иСХЕ МУСЛХМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj ’ Sarajevo, subota 19. novembra 1921. Sta je s općinskim izborima. Nekoja su gradska vijeća kod nas Mi znamo prave razloge, zašto se još za vrijeme rata bila raspuštena, to nije htjelo provesti. Prvo radi toga nekoja je naša sadašnja vlada nakon jer to nije bilo u interesu i po ćejfu narodnog ujedinjenja raspustila, a u onima, kojima je vlast zapala u šake, nekojima smrću ili ostavkom pao broj kako biše oni mogli što dulje svoju nametnutu vlast provoditi i iskoriščaopćinskih vijećnika na minimum tako, da su često nesposobna za rad. Vlada vati svoj položaj. Drugo radi toga, jer je namjesto tih vijeća postavljala ko­ gotovo u svima gradskim općinama mesare, koji vode općinske poslove ili muslimani čine većinu, pa biše neke bez ikakove narodne kontrole ili uz »patriotske« stranke na tim izborima kontrolu surogata općinskog vijeća — izvukle tanji kraj, a ovako su za ko­ dodijeljenih par vijećnika. mesare postavljene ili njihove krea­ ture ili pak ljudi, koji njima konve­ Bilo je češće u javnosti govora o radu ovih komesara; mi smo već ne­ niraju i provodi ono, što te patriotske stranke hoće. koliko puta iznijeli kritiku o neradu ili lošem radu pa i o zloporabama I dok su ti razlozi sa stanovišta vlasti tih komesara, a »Srpska Riječ« zamteresovanih razumljivi, mi ne mo­ je iznijela u zadnje vrijeme tako strašne žemo shvatiti našu vladu, koja je do optužbe i materijal o zloporabama u zvolila i omogućila, da se ovako gru­ gazdinstvu sarajevske gradske općine, bo prikraćuje narod u njegovu pravu, da ne može nitko ostati hladan čita­ koje mu po s ima zakonima pripada. jući ovakove Skandalozne afere, koje se Naročito ne možemo razumjeti, da je događaju na štetu našeg građanstva. vlada mogla ovakovo stanje i nakon Nu sve i kad ne bi biio tih afera, donošenja ustava, gdje se izrijekom pa kad bi komesarijati funkcionisali određuju općinske samouprave, po­ najpravilnije i uzorno, oni su upravo državati. pljuska parlamentarizma i demokraKad je ljetos izašla naredba, da se tizma. Kod nas se, naime, toliko na­ ima provesti organizacija seoskih općina glašava narodna volja, ustavom i za­ u Bosni i Hercegovini i kad je vlada konima hoće da se garantuje narodna obećala, da će se najkasnije u novem­ samouprava, kako bi narod sam pre­ bru ove godine provesti općinski iz­ ko svojih predstavnika odlučivao o sebi bori, mi smo tome povjerovali, nada­ i o svojim stvarima, a ovamo mu se jući se, da će vlada to obećanje i ispu­ oduzima pravo samouprave i u onim niti. Ali mi se nalazimo već u drugoj ustanovama, gđega je on imao i za vri­ polovici novembra, a na izbore se i jeme najcrnje austrijske reakcije i ap­ ne misli. solutizma: općinska se uprava povje­ Imajući ovo u vidu, naš je posla­ rava Činovnicima. nički klub energično tražio od vlade, Dok su se u svima dijelovima dr­ da se odmah moraju odrediti općinski žave proveli izbori i tako bila data izbori u Bosni i Hercegovini. prilika, da narod sam postavi ljude, Kako smo izviješteni, ministar Prikoji će upravljati i štititi komunalne bićević naredio je, da se izborni red njegove interese; dok su se u nekim sarajevske gradske općine ima prema pokrajinama dosad već dva puta pro­ duhu ustava preinačiti, pa bi on tako vodili općinski izbori, dotle se u Bosni u najskorije vrijeme imao doći pred i Hercegovini bez ikakova stvarna i zakonodavni odbor i plenum skup­ ozbiljna razloga neprestano odgađaju štine, a onda bi se na temelju tog općinski izbori. statuta imali provesti izbori u čitavoj Izgovor, da se bar u gradskim op­ ćinama nisu proveli izbori radi toga, , Bosni i Hercegovini. jer se čekalo, dok se organizuju sec- ' Budući da je kramje vrijeme, da se ske općine, nije opravdan niti on stoji. i kod nas već jednom dadne narodu Seoske su se općine mogle organizi­ рг lika, da slobodnom voljom izabere rati i prije dvije godine, ako se nije ljude, koji će upravljati njegovim ko­ htjelo u već organizovanim gradskim munalnim stvarima, to energično tra­ općinama bez toga provesti izbore. Ali žimo od vlasti, da najhitnije pristupi i te su seoske općine već prije neko­ ovom poslu i učini sve, kako bi se u liko mjeseci organizirane, pa se još najkraće vrijeme moglo pristupiti uvijek s izborima zateže. izborima. Pisma iz Beograda. Novi izborni zakon. — Favorizi­ ranje većine. Statistika od 1910. i 921: god. Ministarski savjet bavio se je na današnjoj svojoj sjednici pitanjem no­ vog izbornog zakona. Čl. 69. ustava određuje, da se narodna skupština bira općim, jednakim, neposrednim i tajnim glasanjem sa predstavništvom manjina, a čl. 141. prelaznih naređenja daje zakonodavnom odboru pravo, da sadašnji izborni red, na osnovu kojeg su izvršeni i izbori za ustavotvornu skupštinu, dovede u saglasnost s na­ čelima, koja su u ustav unešena. Od­ bor može učiniti i potrebne izmjene u rokovima, a sam je ovlašten, da pro­ piše i način, na koji će se izvršiti po­ djela mandata na pojedine kandidatske liste prema broju glasova. Iz ovog dodatka u čl. 141. ustava vidi se, da ustavotv. skupština i ako je u čl. 69. poprimila izborni sistem sa predstav­ ništvom manjina, ipak nije htjela da zadrži sadašnji izborni sisten. Radikali i demokrati htjeli su, kad se je raspravljalo o čl. 69. Ustava, da u ustav ne unose nikakovo odredbe o srazmjernom predstavništvu, odnosno predstavništvu manjina i pristali su na to istom onda, kad je naš klub postavio među svojim uslovima i proporcionHni izborni sistem. Većina je stranaka složna u tom, da sadašnji izborni sistem i suviše protežira ma­ njine i stoga se je moralo tražiti na­ čina, da ne dirajući u osnovno načelo izrečeno u ustavu o predstavništvu manjina, manjine ne dobiju više prava nego im se može dati. Pretresajući ovo vrlo važno pitanje, ministarski je savjet prema predlogu ministra za konstituantu i izjednačenje zakona uzeo u obzir više raznih izbornih si­ stema: stari srbijanski izborni sistem, koji prema mišljenju većine suviše protežira većine i D’Hontov sistem, kojem zamjeravaju, da istina ne u onolikoj mjeri koliko sadašnji izborni zakon, ali ipak suviše protežira ma* jn < čekovni račun post, štedionice 1119 (iociina ili. putu. G. Korkut je najljubaznije pri­ I Kao sredina između ova dva sistema mio Vašeg dopisnika i dao mu slije­ bio je predložen jedan novi sistem, deće interesantne odgovore na postav­ po kojem bi kod podjele mandata bile ljena pitanja. isključene sve liste, koje ne dobiju količnik. Predlagan je konbinovani si­ — Kakva je svrha bila Vašem putu? stem lista sa kandidatima za čitav Je li točna verzija, da je on imao po­ izborni okrug i sa označivanjem kan­ litičku pozadinu? didata za pojed ne izborne srezove. — Naš put, kao što sam Vam na­ U tom bi slučaju bio izabran svaki glasio u jednom prijašnjem razgovoru, sreski kandidat, koji bi u svom srezu imao je samo informativni karakter, dobio apsolutnu većinu glasova. Kod pa su tendenciozne sve vijesti, koje ovog sistema moglo bi se dogoditi, da hoće da znadu o nekakvom zakulis­ ne bude izabran nosilac liste, a da nom pokušaju našega kluba, da s po­ budu izabrani drugi kandidati sa te moću macedonskih muslimana ojača liste. svoj parlamentarni položaj ili da čak osnuje veliki muslimanski blok sa Imajući pred očima kao glavni cilj, da se što više ojačaju velike stranke, nekakvom separatističkom antidržavnom tendencom. Tko poznaje naše koje su organizovane na čitavom dr­ težnje i tko nije slijep kod očiju, taj žavnom teritoriju, većina članova kabi­ neta složila se je, da zadrži sadašnji će se samo osmjehnuti na ta šovi­ izborni sistem s ograničenjem, da nistička naklapanja. Te težnje poznate su svoj javnosti i ja se mogu samo samo potpurni količnik daje pravo na čuditi, kad jedan bajagi ozbiljan skopposlanički mandat, a da se u isto vri­ Ijanski list može govoriti o nekakvim jeme zavedu pored lista za pojedine iredentističkim težnjama i macedon­ izborne okruge još i liste za čitavu državu. Ove bi liste, odnosne političke skih, a kamoli bosanskih muslimana. grupe, za Čitavu državu dobivale sve Mi smo od toga sasvim daleko i naš ostatke koji preostanu pri razdiobi je put imao samo tu svrhu, da se in­ mandata, nu i ovo sa vrlo važnim formiramo o prilikama u južnoj Srbiji ograničenjem, naime, da samo one i da se sa predstavn-cima džemijeta sporazumimo glede predstojećeg ure­ hste postavhene za čitav državni teri­ torij mogu tražiti pravo na svoje os- đenja vjerske i vakufske uprave. Kao što vam je poznato, ovih će se dana titke u pojedinim izbornim okruzima, u ministarstvu vjera sastati anketa, koje dobiju najmanje 20 mandata sa koja ima dati svoje mišljenje o tom potpunim kol čnikom. p tanju, pa smo smatral svojom duž­ Mimstar Dr. Spaho i Puceli, pa i nošću, da se u tom pogledu posavjeneki demokratski i radikalski ministri tujemo s predstavnicima macedonskih nijesu se složili sovim izbornim siste­ muslimana, kako ne bismo nehotice mom, već su preporučivali ili D’Hon­ zastupali nešto, što ne odgovara miš­ tov sistem ili sadašnji izborni sistem ljenju tih predstavnika. sa isključivanjem onih lista, koje ne­ — Jeste li se sporazumjeli i kako, maju količnika. Ovakovo pretjerano te jeste li zadovoljni sa rezultatom tog favoriziranje većina ne odgovara čl. vijećanja? 69. ustava. — Rezultat nas je potpuno zado­ Vlada će predložit zakonodavnom voljio i mogu Vam reći, da nije ni odboru izborni zakon s ovim izbornim bilo nikakovog razilaženja. Kao što sistemom. Nu već je sada sigurno, da Vam je poznato, naš klub stoji na će u zakonod. odboru biti još mnogo stanovištu, da se vjerska i vakufska borbe oko toga, koji će se izborni uprava ima izgraditi na principu samo­ i sistem primiti. Svakako je više nego uprave, da taj zahtjev sačinjava jednu vjerovatno, da zakonod. odbor neće od glavnih točaka našeg sporazuma primiti ovo pretjerano favoriziranje s vladom g. Pašića. Taj je naš zahtjev većina. Nu sve i kad bi ovaj sistem dobio i ustavnu garanciju, a u svoje b o primljen, to još ne značf, da bi su mu se vrijeme priključila i oba one stranke, koje nemaju organizacije krila muslimanskih poslanika iz južne na čitavom državnom teritoriju, mog e Srbije. U razgovoru s predstavnicima izgubiti svoje ostatke. Ako bi ovaj džemijeta mogao sam s radošću kon­ sistem bio primLen, onda će ove statirati, da i oni prihvaćaju kako taj stranke sigurno stvarati međusobno princip, tako i sve njegove konseizborne blokove i na taj način među­ sobno osigurati računanje . stataka kvence. Oni prihvaćaju i načelo jedin­ stvene uprave, kako vjerske tako i va­ za zajedničku državnu listu. kufske, p-a se čak ne razilaze ni u Karakteristično je, da postoji na­ mjera kod nekih vladinih grupa, đa samim detaljima tejuprave. Njihovi se se i nova podjela mandata na poje­ naon u svemu poklapaju s našima i mene je upravo zadivila ona bistrina dine izborne okruge provede prema i trijeznost, kojom predstavnici dže­ statistici od I°10. god., i ako je sre­ đivanje rezultata posljednjeg popisa mijeta prosuđuju ovo za n:is sve važno pitanje. Nadasve zadivila me je otvo­ stanovništva već dovršeno i sprem­ renost i konciiijantnost, kojom su nas ljeno za štampu. I o tom će se si­ susretali od pivog časa poznanstva. gurno u zakonod. odboru voditi že­ — Sigurno je bilo govora i o poli­ stoku borbu, jer mnogi smatraju, da I tičkim pitanjima? Ne biste li mi i u tom bi ovo bilo više nego nepravedno. pravcu dali malo informacija? — Razumije se samo po sebi, da su nas zanimali i poLtlćki odnosi u tim krajevima, pa smo im posvetili punu pažnju, već radi toga, što se politici džemijeta pripisuju vrlo zamr­ lnterview s narodnim poslanikom šene tendencije Izvjesni beogradski Saktbom Kor kutom. listovi, koii stoje pod uplivom nbših Beograd, 14. XI. tamošnjih nadripohdčara, svaki su Iz južne Si bije vratila se u Beo­ d«n puni iredet tizma, kojim je tobože grad delegacija Jugoslavenskog musli­ zadojen naš muslimanski živalj u na­ manskog kluba, koja je putovala tamo, šim južnim krajevima. U stvari pak nema ni govora o tim i takovim as; ida se informira na licu mjesta o eko­ nomskim i političkim prilikama musli­ racijama. Tamošnji je elemenat daleko mana u Macedoniji i Sandžaku. od pomisli, da bi se zanosio halalatem Vaš dodisnik zamolio je člana dele­ (»utopijama«) i svi mu se prohtjevi gacije narodnog poslanika Sakiba Korsastoje u tome, da može sigurno žkuta, da bi mu dao podatke o njegovu vjeti i mirno zarađivati svoj komad Prilike u Sandžaka i & CEdomji. �Strana 2 Стлана „ПРАВДА" — Вго; 361 Spol PRAVDA* već premješten, to će njegova Na? rodna čitaona«, koja je i onako sa? mo na papiru postojala, morati đa likviidra. Cjelokupno činovništvo, osobito učiteljstvo, pozvano je u prvom re? du, da širi slogu i ljubav među na? šiin narodom. Vodeći upravni fak? tori dužni su, da sva odgovornija mjesta u upravi povjere akademski obrazovanim ljudima, pa makr oni i mlađi bili, a ne običnim pisarima, koji ne vide dalje od kancelarij? skog stola i koji se guše u pokva? renoj čaršijskoj atmosferi. Vrijedni Kozarčani nijesu se na to obazirali, nego su još pred ne? koliko mjeseci unijeli u svoja pra? vila pasus, da članovi čitaonc mo? gu da budu i braća drugih vjerois? povijesti, a sada rade na tom, da ih dotjeraju sasvim u duhu današnjeg vremena. Ovo je jedna veoma lijepa poja? va. koja ostaje u živoj uspomeni svakog onoga, koji putuje bosan? skom Krajinom, tim više, što se dešava na selu među muslim. teža? cima. G. Sitnica je veoma mlad čovjek, koji je svojim radom stekao silno povjerenje među težacima i građa? nima. Gg. Zaimović, Arnautović i Arifagić također su mladi ljudi, ko? ji podupiru rad g. Sitnice. Ovom prilikom se pokazalo, da naši stari hoće i slogu i rad u duhu današnjeg vremena, samo ih treba? ju mlađi da oprezno i pametno vo? de. Ovo je jedan lijep dokaz bude? n ja i napretka našega naroda u sko? roj budućnosti. I. C. F., putnik. kruha. Kad bi svi, kaj ja, slušali ona J glas na turskom jeziku, u kojem se umna i trijezna razmatranja o zada­ ' muslimani pozivaju na ustanak. Tu se medju ostalim kaže i to, da je tu cima naše uprave u južnim krajevima, kad bi se čuli oni umjereni zahtjevi, i prevratnu akciju odobrila i vlada u Angori. I mjesto da kao »Stara Srbija« što su na vlas jednaki, kako pred­ apelira na uvidjavnost i gradjansku stavnika džemi eta, tako i onih, koji ne stoje u njegovim redovima, vi biste ; ispravnost Turaka i Arnauta »Privzajedno samnom propiakali nad ogra- I redni Glasnik« diže čitavu uzbunu. ničenošću i nad ubitačnom kratkovid- I Znamo, da su Turci i Arnauti protiv­ nici ove države. Znamo mi da oni nošću upravnika, kojima je po ne­ sreći dana uprava u tim krajevima ј odavna šuruju sa Angorom i Sofijom. Znamo mi, da oni pomažu arnautsku našeg kraljevstva. Svi se zahtjevi ta­ mošnjih muslimana sastoje u tome, i iredentu itd., itd. Znajući sve to, on ima i kratak recept: Satrt ćemo mi tu da im se osigura lična i imovna bezbjednost i prizna pravo na uporabu ■ hidru. Usmrtit ćemo mi i povješati te odmetnike. Raskopat ćemo im prevrat­ svog materinskog jezika. Kako vidite, to su zahtjevi, koji su im ustavom nička legla u Ohridu, Prizrenu, Skopgarantirani, i ja se čudim, da i o tom j Iju i ne znam kojim još mjestima; ! kratko rečeno; zbog jednog agitacionog i može biti spora i prijepora. — Ponajprije »Privredni Glasnik« i letka, osumnjičit ćemo mi sve ono, što I otvoreno predbacuje arnautsko-turske i nije čisto srpsko. Što je još intere­ aspiracije i govori o njihovoj vezi sa ; santnije, ovaj zaslijepljeni šovinizam Angorom i Bugarskom. Kako objašne da ljudima oko tog lista, da se za­ njujete ovakovo pisanje? pitaju: »A kako se bugarske komite približiše Čak do Skoplja?« Oni što — Manite, molim Vas, naklapanja više ne p ta ju, da li te komite imaju , tog šovinističkog lista! Ono je samo svojih jataka. Zašto to? Zato, što se izlijev političke težnje, da se putem te komite ne primakoše Skoplju preko terora i upravnog ugnjetavanja ubije krajeva napučenih Turcima i Arnaujedan prirodni osjećaj nacionalnog pritima! Držim, da Vam je to dovoljno padništva. Da je to nemoguće, jasno govori historija Turske, koja je nasil­ za ilustraciju. Ovakovim mentalitetom imaju da računaju muslimani u juž­ nim mladoturskim turciziranjem Arnim krajevima. No ipak ću dodati još nauta priredila bunu i neuspjeh. Kad u tom ne mogoše uspjeti Turci, koji­ jednu stvar. U Skoplju su, rekoše n -m, tri džamije zapremljene vojnim pribo­ ma je pomogao jak vjerski solidaritet, rom. Nijesmo vjerovali i odosmo da odakle da uspiju šovinište oko »Priv­ se uvjerimo Pridjosmo Jahijapašinoj rednog Glasnika«, kojima manjkaju i džamiji, klasičnoj gradjevini, i zaista naje^ementarniji uslovi za nacionalna se uvjerismo, da je tako. Ograda je asimilaciju! Njihova metoda može po­ oborena, nuzgrade razrušene, a u sa­ lučiti samo obratne rezultate. Poznata moj džamiji nekakvi sanduci i koje­ je naime stvar, da sila nailazi samo kakav pribor, koji bi se mogao smje­ na otpor i zbijanje potlačenih redova, stiti u dvije magaze. Lim na krovu pa bi se tamošnja naša državna poli­ mjestimice je ispao. Krov trune i tika morala što više kloniti tih austrij­ džamija propada. Posrijedi je nekullurskih metoda i hladno računajući s činjenicama obratiti pažnju na to, da I nost nekog poručnika ili potporučnika, a istodobno zgodna atrakciona točka tolerantnim postupanjem i zavadjanjem širokih gradianskih sloboda pri- za agitaciju »makedonstvujuščih«, koji d bije povjereme i sigurnu saradnju ! u svom proglasu govore o rušenju i turskog i arnautskog elementa u za- I vjerskih svetinja. Razumije li to tkogod iz mnogobrojnih ureda centralne jedničkoj borbi proti protivničkim cilje­ vlade ? 1 vima »ma-edonstunjuščih«. To je — Koji je bio cilj Vašem j opasnost po našu državu i po srpski boravku u Nišu? elemenat u našim južnim krajevima. — U Niš se svratismo, da pogle­ »Stara Srbija«, koja takodjer izlazi u damo tamošnji logor interniraca. Ono, ; ^koplju, sasvim ispravno shvaća pravi što smo tamo čuli i vidjeli, n>je za j zadatak naše politike u južnim kraje­ pričanje. Dok se malo priberem, možda I vima i kad ne bi bilo slijepih nekih ću Vam posebno pričati o strahotama, ' upravnih činovnika i onih oko »Priv­ što smo ih tamo vidjeli. ZasaJ čekam j rednog Glasnika«, uvjeren sam, da bi odgovor g. Žike Lazića, šefa javne i nam ispravno i lojalno držanje make­ bezbjednosti. J. M. (Jut. List) J. L. ; donskih Turaka i Arnauia moglo slu­ žiti kao najjači argumenat civilizovanosti i rasnoreligioznoi tolerantnosti. Ovako nam te upravne griješke ubijaju svaki ugled, a p’sanje »Privrednog Glasnika« može nam deset pura više odmoći, nego koristiti. Da spomenem Kozarac, 14. XI. 1921. samo jedan primjer njegove kratkoVeć odavno je pomišljala neko* v dnosti. Makedonski komitet šalje ličina članova Muslim. čitaonice, na jednu komitsku četu, izdaje joj prokoji bi način sagradili zgradu za čitaonicu i druge društvene pro? storije. Poznavajući nemar našega svijeta, osobito u ovakovim prilika^ ma, bilo jc teško vjerovati u uspjeh ove akcije. Inicijativom društvenog predsjednika i načelnika g. Atifa Sitnice, g. Emina Zaimovića, općini skog bilježnika g. Anautovića, te? žaka g. Pašage Sušica i dr. sakupi? Io se nešto novaca i počelo raditi. Svaki je početak težak, pa i ovaj ali kada su drugi vidjeli, da se ovi ne šale, nego da pripravljaju mate? rijal za gradnju, pridružišc se i oni njima. »Zrno do zrna pogača«: ne? ko kola, volove, konje, neko radni? ka, japiju i t. d. i za kratko vrije? me sakupiše potrebni građevni ma? terijal, da se je moglo gradnjom započeti. U pretprošli četvrtak sa? kupiše se vrijedni Kozarčani: trgov? ci, zanatlije, težaci, staro i mlado, da postave temeljni kamen svomu domu. Po starom običaju zaklaše kurbane, da podijele siromasima, a predsjednik muslim. čitaonc i gla? V ni inicijator ovog podhvata g. Atif Sitnica oslovi prisutne lijepim i jez? grovitim govorom, razjasnivši im veliku korist njihove sloge, društve? nosri i rada, osobito za budućnost čitave naše narodne zajednice. Prisutni su mirno i pozorno slu? šali govornika, a pri koncu sa ve? likim odobravanjem potvrdili nje* gove riječi. Bilo je murgo staraca, koji su zadovoljno gladili svoje du? ge bijele brade i međusobno se pi? tali: A zašto nijesmo već davno o? vako započeli? Poslije toga počelo se raditi pu­ nom parom i za kratko vrijeme u? kazaće se na sred čar< jc krasna dvokatnica - dom Jngosl musi. čitonice. Tu će se urediti čitaona, zbornica, biblioteka, prostorije za podučavanje analfabeta i t d Kao svagdje po našoj otadžbini, tako i u ovom zabitnom i tihom mjestan? cu, našlo se i zlobnu, duša koje su zavidno posmatrale početak bude? nja i sloge, osobito među muslim dijelom našeg naroda. Upravitelju kozaračke ispostave - inače prije i za vrijeme rata ubiCuom kancelarija skom pisaru — nije mirisala ova sloga među muslimanima. Tako on pokuša da osnuje novu ut a onu rod firmom: »Narodna čitacna«. Za članove ove njegove č'iaonc pri? javi se, nešto Iz kolegijalnosti, ne? što iz prijateljstva ovdašnje činov? ništvo (3 učitelja!!) Od muslimana zapisaše se od straha još od prije poznata dva štrebera i to jebandži? ia učitelj g. Midžić i trgovac g. H. Ključanin. Kako je upravitelj i osnivač ove čitaonice g. Drobac poradi nezado? voljstva stanovništva kozaračkog PODLISTAK. IIj zum ne shvaća budući da moderni koji sve vjeruju i pamet uče čak i pisci i satirici kijamet odgađaju do iz »oka romana«, — govore i о XXV. vijeka, a burzovni krugovi tom, da čovjek nije nastao od maj? muna — čime protuslove »mevla? još 10,000.000 godina. Zar nije bolje masu naučiti, da na« Darvin ef.! Oni dapače hoće po jc kozmos studen 360 stepeni ispod nekakvim Kazijama, Razijama da nule, a da je sunce po jednom kaulu • reknu, da jc »moguće«, da jc maj? mun postao od čovjeka i to onih samo sjajno, a ne vruće, a po dru? gim kaulima učenjaka svjetovnjaka Samirinih Izraelčana, koji se odlu? u sebi vrelo 2000 odnosno preko čiše od Uaruna i Musa a. s., te po? češe obožavati »zlatno tele«, koje 28000 C’ nego li joj govorili o »ši? jc simbol lihvarstva, kamata, bur? rari nasu«, na kojem će kijamet zovnih i spekulativnih varancija, či? koptisati. Šta se njih tiče širari nas futarija i t. d. jer, vele- da ih je Bog i njegovi počeci? Vrijeme hoće svo? je. Svijet će piti i liti, pa makar kaznio tim, što im je pretvorio du? nesavremeni američki senat sa »glu? še u svinjske i majmunske, kad su pim« Wilzonom i Hardingom na če? zabacili Božju knjigu za leđa i ok? lu proglasili u Americi, da je piće renuli sc obožavati »zlatno« inate? rijalno tele« i govoriti Hinta?Hin? haram i makar u Engleskoj i mla? dići »sposobniji« i kulturniji osni? ta« (pšenice, pšenice« tj. daj nam. da vali društva, koja će bojkotovat šta lijepo pojedemo i popijemo i kratke suknje, zaćalasene noge sa svojim strastima udovoljimo) mje? prozirnim čarapama, odurne golo? sto riječi »Hitta« (bacamo naše tinje vrata i ruku i odurne sablažlji? gri jehe i povraćamo se spasonos? nom, moralnom, nesebičnom živo? ve toalete. — Naši vaizi »u vreći« i »papagaji« neka idu u Ameriku tu!) Pa još vele ti vaizi: Ako i mi i Englesku, pa nek tamo vaze, ta? budemo kao oni zabacili Božju knji? gu za leđa, držali vlastite interese mo će bolje uspjeti nego li kod na? šeg štokog sposobnijeg i kulturnijeg nad zajedničkim islamskim, žaba? čili moral, natezali, izvrtali i na? »širari naša«, od kojeg njima nema štete. Sta se njih tiče, kako tko ži? puštali ubijali našu djecu i potom? stvo alkohlom i prostitucijom, do? vi, šta na glavi nosi i drugo. Neka davši se isključivo obožavanju nuste »širari nas« na miru, kao Što ie i on njih »ostavio«! Oni bar zna? »zlatnog teleta« i vikali mjesto »Hitta« - »Hinta«, mogla bi nas du- da: Elahzabu bima Icdejhim dostići našom krivnjom ista kazna ferihun! i situacija, da budemo svuda Nije Čovjek postao od majmuna! građani zadnjeg reda, kao što su Nekoji od tih »papagaja« slijepo Saminc pristaše, od kojih ima sve? se držeći starih »knjiga« poput ga više nego li dobra! (Nastavit će se.) mnogih »sposobnijih« i kulturnijih, Naši dopisi. Ppofanisani ćurs. (Odgovor „Domovini* na članak „Naši »azovi1* u br. 60.) Piše: Chamerani, Posavina. (Nastavak). i I I pa — ako Boga znaš — H. reis ef.. zabrani ovake »nesavremene« va? zove i_ ispade sa ćursa, ostaćemo zauvijek »nepristupačni« kulturi i modernom vremenu! Ovako se ne bi smjelo govoriti nigdje, a ka? mo li sa ćursa! (A smije se raditi!) Često se puta sa ćursa govori« da je i duhan harani, mcirun. sta li. Đa su ti vaizi savremeni, vidjeli bi, da to gotovo čitav svijet radi. Pa rade i oni sami, te tako prave kontradikciju između svojih riječi i djela! Trebali bi bar svoju mahanu pokrivati i svom snagom kakotnja? ka, govorničke vještine, terora, pe? ra zagalamiti protiv onih, koji im njihove »mane« otkrivaju, kao što to čine i drugi »moderniji« »spo? sobniji« i »kulturniji«, koji gube vjeru i t. d., kada im »tkogod« spo? čitne i mnogo veća zla od duhana! Oni sa ćursa govore još i o kija? metskim alametima o širarinasu,*) kojeg je — kako vele - najglavnija karakteristika: premnogo ženskije, koje će po ulicama i drugim mjesti? ma činiti sve. da svrati pozornost muškog širari naša i utom dotle dotjerati, da će upravo napastovati muškarce gdjegod ih stignu, Čega se znakovi već još sada pokazuju! Pa još nekoji govore: Binj?učjuza ola? maz, binjbešjua varamaz (t. j. ne? će — kijamet - biti do 1300, a neće dovuć do 15('0.)( Dragi 11. reis cf., ovo »zdrav« ra? Oni tim »moderno rečeno odnošajem na svoja ili tuđa cjjela nedužna poko­ ljenja prenose razne bolesti i vječitu ne­ sreću, za koju bi inače i pred »naj? modernijim« i »najslono loumnijim zapadnim zakonima strogo odgova? rali, kada bi iaxvu pa . i kšu ne­ sreću na koji drugi »nekulturan« način ma kome bilo nanijeli! — Još vele ti »nesposobni« i »nekulturni« »papagaji«, koji profanisaše ćurs o? vakim odzovima, da je haram iako manji (jer ne vuče za sobom ka? inenja i 100 štapova) sve, što može dovesti do zina?a makar u stotom ili hiljadutom slučaju, ili navesti koga na šehvet (dati povoda stra? sti i životinjskom nagonu) kao gr? kn je, ljubljenje, ašikovanje. iđenje u kino, smucanje po ulicama u svr? hu svraćanja »pažnje« na se. nose? nje kratkih žarova sa zaćalasenim nogama i prozirnim čarapama, no? šcnje najmodernijih kostima, golih i polugolih ruku, golih vratova itd., te još vele, da treba sav »šehvet« ' sačuvati za svoju chliju, jer je to I: povod da djeca budu zdravija, oš? troumnija i pametnija, a i bolji *) Najpokvareniji svj.et. koji ćc »m г" i zadovoljstvo u kući! Ebelli ovo ne shvaća »zdrav ra? činiti svaki nemoral isva zla pred zum« i moderna njihova znanost, Kijamet. • i 1 i i I Bilješke. Besposlen pop i kobile krsti. i Čudni su Vam naši upravnici! Dok i je kod nas sila jedne stvari, koje bi se hitno morale urediti, a oni se neprestano tuže, da nemaju vreme« na i sila za taj posao- dotle reguli? šu pitan ja sekundarne važnosti, ko? ja se u drugim kulturnim državama uređuju tek onda, kad su sve naj? nužni je potrebe udovoljene i kad su društveni i drugi odnošaji toliko uređeni, da poslovi mogu pravilno teći i razvijati se. Ovakv postupak izaziva samo nepotrebne trzavice i unosi u na? rod, koji i onako već odavna čezne za mirom i redom, samo zabunu. Tako je političkom pristavu Sta? jiću u Zenici na um palo, da odre? di, koliko točkovi pravilnih kola moraju biti široki. Pozvao je po? �i 61 -ruj CipđHd 3 Strana .ПРА^ДА* — „HKAVDA' sjednike kola i naložio im, da u roku od mjesec dana imaju prcina* čiti točkove na kolima tako, da toč* •kovi na dvoprežnim kolima mora* ju biti široki 8 cm a na jednoprenim 6 cm. Mi razumijemo te naredbe, koje idu za čuvanjem cesta, ali u današ* njim poslijeratnim prilikama, gdje su ljudi nabavljali točkove, kakove su samo mogli dobiti, te gdje se tako puno važnijih propisa, zako* na i naredaba i uredaba ne provo* di — mi ne razumijemo g. Stojića, a naročito ne razumijemo, daše službu daje ovako kratak rok. Kad čovjek gleda ovakvu sitnica* vost nekih upravnika, a inače nije upućen u naš upravni hcrdžu*mer* dže pomislio bi, da kod nas sve ide u najboljem redu. Stoga mi i ne možemo g. Stajića drukčije ražu* mjeti nego kao besposlena popa. Predaja u4aša n Siriji. Iz Bejruta se javlja o novoj oredaji ustaša u obal­ noj oblasti Sirije, kod Džepela su se dva poznata šefa njihova predala. Njihovom je predajom gotovo posve izo­ lirana agitacija Šejh Saliha, koji je upravi ao zadnjim ustanhom. Damadan Šillieh, negdanji savjetnik emira Fejsala, koji je 1920. podizao ustanke u oblasti Deir-el zora i uspješno se borio u Transjordaniji za princa Abdulaha, predao se je u Damasku dele­ gatu generala Gourauda, izjavivši, da se prestaje boriti protiv Francuske i da želi staviti svoj upliv u njenu službu Upit na gosdodina Predsjednika Mini­ starskog Savjeta. U srezu Bileći (Hercegovina) ostao je iza bivše austro-ugarske vojske ve­ liki vojnički logor, u kojem se je na­ lazio jedan dio drvenih vojničkih ba­ raka. Ove drvene barake, ne znam po čijem nalogu, dijele se kojekakvim privatnim licima kao na pr. Tomi Vučkoviću i dr., koji nijesu potrebni pomoći, a da nije nikome poznato, pod kakvim uslovima i kako. Pošto u srezu Bileći ima puno sirotinje bez razlike vjere, koja je radi ratnih pošljedica matenjalno stradala, a do sada nije ničim pomožena, to mislim, da bi sve ove barake trebalo ■u prvom redu njima dati. Stega sam slobodan, gospodine pred­ sjedniče, da Vam stavim ova pitanja : 1. Je li Vam poznato, da se barake iz logora u Bileći dijele ljudima, koji nemahu nikakva prava na njih? 2. Ako Vam je to poznato, kako ovaj postupak opravdavate? 3. Jeste li voljni obustaviti daljnje izdavanje "Ovog državnog dobra i od­ rediti, da se ono daje samo onim, ko­ ji su uistinu jaku nastradali materi­ jalno, te bi im bez državne pomoći bila egzistencija ugrožena. Molim pismeni odgovor I Izvolite, gospodine predsjedn’če, i ovom prilikom piimiti uvjerenje o mom odličnom štovanju. Vtlija Sadovlć, nar. poslanik. | : j 1 . i Izdržavanje Karla. Konferencija ambasadora odredila je sumu po* trebnu za izdržavanje ekskralju Karlu i njegovoj porodici. Ovu su* mu davače države nasljednice. O* sim toga konferencija je primila pi* smo austrijskog ambasadora u Pa* rizu, kojim saopštava, da se Austri* ja obvezuje, da će ispuniti veneci* janski sporazum, ako velike sile poduzmu mjere za objektivno pro* vođenje plebiscita. Konferencija je dalje raspravlja* la pitanje Burgenlanda i došla do zaključka, da ne može poslati voj* sku u Burgcnland, ali će poduzeti sve mjere u cilju provođenja ve* necijanskog ugovora.. Ugovor između Čehoslovaka i Poljske. Između tih dviju država zaključen je slijedeći sporazum: 1) Garantovanje posjeda obiju dr* žavu prema ugovoru o miru i zajed* nički istup. 2) Obaveza na neutral* nost, a slobodan prevoz municije u slučaju napada na jednu od njih. 3) Obje države se obavuzuju na pot* puno desinteresovanje u pitanju is* točne Galicije, odnosno Slovačke. Obavezuje se, da neće tj\ hti nika* kvc vojne organizacije tujnu ili ja* vnu uperenu protiv jedne od obih drđava. 4) Obje države- primaju na znanje sve dosada sklopljene ugo* vore. 5) Trgovačke ugovore. 6) Ob* je države sc obavezuju, da ćc sve među njima nastale sporove iznije* ti pred arbitražu i to ili pred iza* branu »ad hoc« ili pred haašku kon* ferenciju. 7) Obje strane nesmiju stvoriti ugovor s kojom drugom dr* žavom, koji bi bio uperen u jedan od njih. 8) Ugovor vri jedi 5 godina, a svaka ga vlada može nakon 2 go* dine otkazati sa 6 mjesečnim otka* zom. Osim pol. ugovora obje su sc strane sporazumilc o teritoriju Spi* ša i Opave, gđe ec obrazovati po* sebnu paritetnu poljsko*čcsku dele* gaciju, koja će pravilno riješavati sve nastale sporove. Politički pregled. Domaće vijesti. Položaj u Indljama. Prema brzo­ javu iz Kalkute ustaške bande napra­ vile su ispad u selu, koje ie udaljeno .2 milje od Feroka. Š4 stanice Kodalundi javlja, da su počinjena tri uboj-stva kod njegove stanice. Wašlngtonskakonferenca. Na sje­ dnici cd 16./11. o. g. rješavalo se pi­ tanje Vel kog oceana. Pravo glasa imali su osim pet velevlasti i odaslanici ma­ njih država. Ovoj sjednici nisu bili novinari pripušteni Predsjedništvo dele­ gacije je zaključilo, da dozvoli svakoj državi i rijedlog o načinu razoružanja. Pretresanje najvažnijih pitanja će biti povjereno posebrioi komisiji. Predložiće se obustava gradnja ratnih bro­ dova na 10 godina, ali mišljenje struč­ njaka je, da bi time nastala sudbo­ nosna besposlica. Engleska je vlada zamolila dozvolu za dovoljan broi la­ kih krstarica za pomorsku policiju. Egh ćani protiv engleske okupa­ cije. »Daily Herald« javlja, da su AHpaša i ostali članovi Fpipatske delega­ cije odbili ponudu Engleske, da se en­ gleska okupacija Egipta produlji na neodređeno vriieme. »Times« lavlja, da će u subotu lord Curzon imati p- novni sastanak sa egipatskim delegatima. Francuska daje zajam Nemahu Jedan brzojav iz Londona javia, da prema jednom telegramu, koji je upu­ tio »Tajmsu« njegov dopisnik iz Ca­ rigrada, angorska vlada odobrila je, da se može zakhučiti u Francuskoj zajam od 200,000 000 franaka. Ova je odluka ododrena od turske narodne skupštine. Dobro došli! Danas dolaze pred­ stavnici našeg težačkog svijeta i drugih privrednika, kao i ostali prijatelji na­ šeg težaka, da sutra udare temelje po­ ljoprivrednoj i kulturnoj evuulciji naših širih slojeva, da obave svoju dužnost na konstituirajućoj skupštini vSrediš­ njeg saveza jugoslavenskih sejačkih zadrugaa. Učesnicima dovikujemo „Do­ bro došli i Vaš rad bio hajirli za naš opći napredak*. Dolazak g. ministra Spalim u Sa­ rajevo. Kako čujemo, g. ministar dr, M Spaho imao bi sjutra, u nedelju, prispieti na kekoliko dana u Sarajevo, gdje bi prisustvovao konstituira|ućoj skupštini Saveza Zemljoradničkih Za­ druga. Stambeno pitanje pred anketom. Na poziv ministra za socijalnu politiku održana je danas poslije podne anketa o stambenom pitanju, pa je odlučeno, da se zadrži dosadašnja državna za­ štita u stambenim pitanjima sa maksimiranjem kirija, obzirom na privre­ dnu sposobnost pojtdinaca. Dalje je zaključeno, da se redoviti sudovi riješe ovih parnica, a da se iste prenesu na naročite ustanove. Steinbeissovo poduzeće Ministar­ stvo trgovine i industrije sazvalo je anketu, koja će uzeti u pretres pitanje o podržavljamu čitavog Steinbeissovog šumskog poduzeća. Povlastice radnicima. Ministar sa­ obraćala potpisao |e riješenje, kojim se daju povlastice za vožnju željezni­ com radnicima. Povlastica će se davati od 50 od sto samo za vožnju od preko 100 kilometara, i to za grupe od najmanje 10 radnika. Prilikom pu­ tovanja radnici su dužni, da pokažu uvjerenja opštinskih vlast', da putuju radi traženja posla. Protić o komorama. U »Radikalu* od 12. ov. mj. podvrgao je g. Protić protuustavni rad ministra vojnog oštroj kritici. On najodlučnije osuđuje način uzimanja komore, pozivanja na „vojne vežbe" ljudi samo za to, da im ovi posavršavaju pisarske i sudske poslove kao i druga ograničenja lične i imo­ vinske slobode građana, kaja vrši voj­ no ministartvo. Katastar. Kroz kratko vrijeme pristupiće se uvođenju katastra u grani­ cama bivše kraljevine Srbije i Crne Gore. Ipak jednom ’ Izjednačenje nahtave. Ministarstvo trgovine i industr je sazvalo je konfe­ renciju za pretres pitanja o unifikaciji trgovačko-zanatske nastave u cijeloj zemlji. Konferencija je otpočela prekjuče. Sjednicama prisustvuju delegati svih trgovačkih, zanatskih i industrij­ skih komora i trg^vaČKO-zanatskih ško­ la. Konferenciju je otvorio ministar trgovine i industrije, g. Spaho. Izdavanje Hidže u zakup Kako je ministarstvo narodnog zdravlja rije­ šilo, da će s«e državne banje izdati u zakup, u Sarajevu se osniva dioničko društvo sa 50 mil. dinara, koje će preuzeti u zakup llidžu i preurediti je- Osnivanje Muslimanske zanatlijske štedionice u Banjoj Luci. U petak 11. o. mj. održavali su banja­ lučke zanatlije muslimani osnivajuću skupštinu M. Z. Š. upisavši odmah preko 300 udjela. U ravnateljstvo izabrani su slijedeći: Atif Kadenić, predsjednik, Ali et. Lagjarević, podpredsjednik, Ibrahim Džafčić, perovogja, Muharem Bukić, Dervišaga Dedić, Salko Jusufović, Kasim Mešinović, Suljo Alijagić, Atif Husegjinović, Nazif Bećirbašić, Ismail Gjoniagić, Suljaga Hutlić. U nadzorni odbor: Mehmed Buzdalek, Latif Demirović, Adil Bukić, Mustafa Šerifović, Ismail Kadrić. Pravila su odmah otpravljena na odobrenje. Ovo bi bila druga naša zanatlijska štedionica u zemlji, pa že­ leći im dobar uspjeh, nadamo se, da će se i druga naša mjesta ugledati u zanatlije Sarajlije i banjaiučane. Sjednica našeg poslaničkog kluba. Muslimanski klub održao je prek­ jučer sjednicu na kojoj se je pre­ tresalo o poltičkoj situaciji. Držanje kluba biće prema zaključku rezer* visano. 'Muslimani će sačekati pre* govore glavnih grupa, a onda će tek istaći zahtjev, da se izvrši stari spo* razum. Pregovori radikala i demokrata. Prekjučer poslije podne imali su sastanak gg. Davidović i Pašić u ci* iju pregovaranja za rekonstrukciju vlade. G. Davidović je saopćio g. Pašiću, da njegov klub ne može da primi zahtjev radikalskog kluba, koji ide za tim. da radikali dobiju ministarstvo unutrašnjih djela. O* vo se pitanje nije dalje raspravlja* lo. Pregovori uopće teku vrlo spo* ro. Muslimani i kmetijci ne sudje* luju uopće u pregovorima- jer čeka* ju svršetak pregovora između radi* kala i demokrata. Opet otimačine. Iz Gacka smo ovih dana dobili ovu žalosnu vi* jest: Dne 15. prosi, mj. oćerali su hajduci dva vola Murata Fašića iz Mulja, kod Avtovca. Siromah Mu* rat bio otišao u šumu, da pribavi kući drva, a iz šume nepoznati Iju* đi izađu preda nj i oduzmu muvo* love. 25. pr. mj. na istom mjestu i na isti način dva vola i jednog konja oduzmu Čamu Pašiću. 23. pr. m j. u sohi Zagracima napa* li su Milović i Babić Salka Mehića iz Ključa, tukli su ga kamenjem, a bez ikaka uzroka, samo što je i* mao fes na glavi. Siromah Salko podlegao je udarcima. Pašići iz Mulja pošli tražiti ote* te im volove i konja i dođu sreskom načelniku u Goransko u Crnoj Go* ri (pošto je plijen učinjen na gra* nici Crne Gore), te ga zamole, da im pomogne u tražnji, na što im je on odgovorio, da neće da zna za njihove volove. Ovo Vam u kratko napisasmo, što se sve kod nas radi, te Vas mo* limo, da se zauzmete za nas, da bi se već jedamput stalo u kraj о* voj nemilosrdnoj hajdučiji. Svraćamo pažnju pozvanih na o* ve događaje i energično tražimo hitne korake! Iz uredništva. Izjavljujemo, da g Simo Budimir, kot. poljoprivr. z* vjestilac iz Varcar*Vakufa, nije pi* sac dopisa protiv tamošnjeg pred* stojnika Dolića, niti mi s pomenu* tim gospodinom imamo ikakove veze. — Uredništvo. Izjava. Na zamolbu vakufskog povjerenstva u Sarajevu izjavljuje* mo, da se članak »Šikanisanje mu* alima«, koji je objelodanjen u 121 broju »Pravde«, apsolutno ne od* nosi na to povjerenstvo. Koliko nam je poznato, sarajev* sko vakufsko povjernstvo vrlo ko* rektno postupa sa svojim muali* mirna, što ovim putem rado kon* statujemo. Odbor Mualim. udruženja. Nar. Pozorište. Raspored za su* botu i nedjelju. Subota: repriza: » Krila smrti«. — Nedjelja: Stankovica Koštana u novoj inscenaciji. Još jedna očita laž „Domovine". U zadnjem svom broju tvrđe lažovi u »Domovini«, da je bivši zamjenik gl. urednika našeg lista, g. Dževad Sulejmanpašić, najuren iz našeg ured­ ništva. lako smo prestali reagirati na njihove laži, jer bismo morali dnevno ispunjavati čitave stupce lista, kad bi­ smo se na nj h osvrtali, u ovom slu­ čaju odstupamo od te odluke, jer se radi o čestitom a oboljenom našem bivšem uredniku, pa izjavljujemo: Najordinarniia je laž, da je g. Sulejman­ pašić izjuren iz redakcije »Pravde«. Kako je još u augustu ove godine obolio od plućnog kat-.ra, g. Sulejman­ pašić je dobio 3-mjesečni dopust u svrhu liječenja, te kad ni nakon ovog dopusta nije ozdravio, nego je trebao još najmanje 6 mjeseci liječenja, re­ dakcija lista i Radni odbor bili su spremni, da mu produže dopust, ali g. Sulejmanpašić nije reflektirao na produženje, jer se želi podvrći teme­ ljitu liječenju. Ovoliko radi poštene javnosti. — Uredništvo. Združenje oglasnih zavoda. Poz­ nate reklamne tvrtke »Bloknerov« za­ vod za oglašivanie u Zagrebu, Jurjevska ulica 31. i oglasni odio »Među­ narodnog« prometnog, novinarskog i oglasnog zavoda d. d. u Zagrebu, Ilica 21. ujedinivši se osnovali su novo re­ klamno poduzeće pod tmenom »Interreklam dioničko društvo« u Zagrebu, koje će zadržavši i nadalje svoje do­ sadašnje tvrtke kao ekspoziture, sa ujedinjenim velikim aparatom raditi pomoću svih u tu svrhu podesnih srestava za napredovanje poslovnog prometa putem uspješne popularizacije. Vodstvo novog poduzeća leži u iskus­ nim rukama gg. M. Dukesa upravitelja Blocknerovog zavoda i l. Schsvartza, ravnatelja Medjunar. prom. nov. i oglas­ nog zavoda d. d., koja su gospoda ujedno i u ravnateljstvo kooptirani. Ujedinjenje ovih dvaju obljubljenih za­ voda prati se u krugovima oglašivača kao i u novinskim krugovima vrlo simpatičnim zanimanjem, te je za pred­ vidjeti, da će poslovanje ove ujedi­ njenje tvrtke vrlo korisno uplivisati i na naše gospodarstvene prilike. Gubitci u svjetskom raiu. Po sta­ tistici njem, profesora KUkmanna sve­ ukupni gubitci u svjetskom ratu izna­ šaju oko 37 mil. Ijndi. Antanta je iz­ gubila oko 23.300.OOO ljudi. Centralne vlasti su izgubile 13,700.000 ljudi Po­ prečno prema broju stanovništva je najmanje izgubila Amerika (0 4°/0) En­ gleska (3'7), Belgija (47), Rumunjska, Italija, Bugarska i Turska (po 6-65). Najviše su izgubile: Francuska (8 5), Rusija (9), Njemačka (9 3), i Austro­ ugarska (11), a iznad sviju najviše Srbija (23) procenta. □ □ п □ □ n □ Sjetite se и □ □ □ D D D O �„ПРАРДА* Strana 4 страаа Knjige i novina. 12 o. mj. izašla je knj. VII. Sv. 6. »Novog Života« pod upravom gosp. Dr. M. Ninčića, sa slijedećim sadržajem: 1. Politika O uzrocima nemira u ko­ sovskoj i pođrinskoj Srbiji od Dr M. Vukičevića; „Penzioneri advokati" od Dr. D. Aranđelovića; Solunski front“ („Konjička divizija") od generala P. Pešića; ,.Prva armija i njen koman­ dant od 2. do 20. nov. 1914. g- d. ud S. T. Milbsavijevića; Spoljni pregled: Mala Antanta. II. Hnansije i narodna privreda; Financijski dio rezolucije kongresa dem. str., od Dr. B. S. Markovića: „Socialisti" od Jov. T. M. III. Književnost i nauka; ,,La France" us­ pomena ф voj. Mišića od 0. Bosnića. Pretplata na ,,Novi Život" iznosi 21 din. tromjesečno. Pojedini broj 2'50 din. Tr lja к. Napredovanje i nazadovavanje« | ^ovala a jednom uvodniku, kako ви mtiBlimnni I u B. i li. napredovali n emialu modernizma, kako r« f-ve viBo otreisju konaervatimoati i 1 reakcije, рт< eto Sc moderniziraju. 1 za čudo, ito je rijetkost kod „Domovine", ove BU joj ći1 njonice ispravne. Pisac veli, da vjeruje a pro­ gres, a tn mu vjeru beibeli potkrepljuje i kon­ kretna činjenica: Šljep вс vječno Savom kreće, i j nikad ga nitko u toin smesti nećo. Ali sad, kako se čujo, iznijeće „Domovina* i pandan i svojoj konstataciji napredovanja musliman«, sad naime boce da pandan (ka&lnk) toj konstata»ji, iznese: u koliko su muslimani nazaI dov. I a ovim zemljama, a crpiće, kako se misli, I građu iz svoje neposredne blizino, iz svojo sre­ dine. Ali cf.jo n.pr. gotovo posve zaboravio njei mački. Njezin kapo, nekadanji teferićlije na AHpašinu mostu, koji osimtoga pribavi i atribut Ebu; Rudolf. živi sada posve povučeno kao i svaki ! Turčin. Zar to nije nazadak ? Nekada to bijaSe veliki prijatelj „Herceg Bosne", pa Musi, ccn| tralne banke, a danas ni da zaviri onamo. A I tek njegovo prijateljstvo в TiRom i drugim cr- nožutimu, a danas ni na um da mu panu te I avanture. Bezbeli nazadak ja Sto je. A treći kapo „Domovine", njezin glavni, oprije se uroiI log ljeta žestoko kao odbornik „Gajrota*, da ве u odbor uzme jedan šeSirlija, a prije toga i sam I je nosio šešir. Pa da to nije nazadovanje! Број 361 Broj „PRAV? A’ POZNATE GALOŠE PRISPJELE SU PONOVNO KOD H. B. FOGO I ШШ! SARAJEVO NA VELIKO ĐULA DINA 3. NA MALO SARAČIBR. 19. nlusl. ž£»s^a zadruga u Mostaru. ШСЖ1ОСА PIVARA preporučuje svoje dobra odležano izvozno pivo pri­ znato najbolje vrsti. Sama u bljeđima po 2a, 5o i 100 9. N0vo! Novo! Ovlaštena prodaja srećaka Koševo ulica broj 14. Preporučuje putnicima i mještanima svoju prvorazrednu domaću kuhinju, te prvoklasna hercego­ vačka pića. Cijene umjerene, a posluga brza i tačna. »ki dan je ovdašnja „Domovina" konetau- U SARAJEVU Marho ЗигћоиГб — Ličanin MARKA „RHOimS,, ^tjEČUj Ovoj zadrugi potrebna je jedna izuvena učiteljica za moderni ručni rad (krojenje i šivanje rubenine i žen­ skih odjela). Ref' ekUnticg neka pod­ nesu svoje molbe zajedno sa dokumentima i ušlo v ima najdulje do konca decem­ bra o. g. Prednost imaju ono uči­ teljice, koje osim krojenja i šivanja znaju vezenje i ple­ tenje. Odbor, Državne klasne lutrije Oglašivanje g u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni BLOCKNER.OV zavod za oglašivanje Zagreb, Jr _ka ul. 31. :: Telefon 2,-65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova Miševi, štakori, stjenke i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 16'—, za štakore K 20’—, za žohare ruse i Švabe posebno jake vrsti K 26’—. Osobito jaka tinte­ tura za stjenice K 1>'—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 10—. Mast za uši na blagu K 10’— i Prašak proti mrava K. 10 — Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. J ti n k e r, Z agreb br. 16.. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! '"^8 Novo otvorena dobro sortirana manufakturna mdnja Počima prodajom za treće kolo 23. novembra t. g. te traži u svim mjestima solidne firme za prodavaoce uz dobru proviziju s poštovanjem Braća Hasumagić Sarajevo Kundurdžiluk broj 19. Jakše Skočatić preporučuje Kralja Petra ulica. Na veliko. se za svakoga, a osobito za trgovce i krojače Na malo. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni> ka glavnica K 20,000.000' 104 Ulošci preko K 25,000 000’ —. Pričuve preko K 4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu I Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Pričuve боо.ооо kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i p inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, I i j evo. - Brzojavi: Trgo gačha banka. Sara j evo. - Interurban te! efon: ZN Odgovorni uredmk; tbrabim Muhii. Vlonik: Odbor J. M. O. ittmparijt Đ, i A, Kajon, Šaraj evo* � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4f4b5d9bb60fab22112e4fefe199a946.pdf deb0a4ead98a3df141681b9afb1b5497 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2. i Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. (Uređuje redakcioni odbor. i| Pretplata^ za našu državu godišnje K 200.—» na pola godine K it 0.—: za inozemstvo K 250 - . Uredništvo t uprava nalaze se u Kralj* Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ЛАСИЛО r МУСЛИМаМСКВ Broj 124 (362-1 ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, utorak 22. novembra 1921 Kriza. paljenim selima, pa je Austro-Ugarska dobila na berlinskom kongresu man­ dat, da zavlada Bosnom i Hercegovi­ nom s prvom zadaćom, da dokine ne­ dostojno i neekonomsko sredovječno agrarno stanje. Ali s jedne strane, da bi prema starom habsburškom prin­ cipu: Divide et impera ! dijelenjem pu­ čanstva na muslimane, pravoslavne i katolike zapriječila stvaranje zajedničkog jugoslavenskog plemenskog osječaja, a s druge strane, jer se je bečki šlendrijan najkomotnije oslanjao na postojeći gospodujući sloj, austro-agarska se je politika izvrgla u razmaživaaje muslimana. Austro-Ugarska je gradila džamije jednu za djugom, gradila vladine zgrade, kao sarajevsku gradsku vijećnicu, u arapskom stilu, spasila je vakur, crkveni fond, za islamski kler, organizirala je muslimansko porodično pravo, šerijatsko zakon jdavstvo kao državno, držala je 9O°.’o muslimana u nepismenosti i neznanju i ostavila je odnošaj između oega i kmeta gotovo nedirnut; profesora Grtinberga-d rljivi spis»Die Agrarverfassung und das Grundentlaslunsproblem in B. u. H.« otkriva potanko, како je sramno napustila oslobođenje težaka, kako je malo učinila na kulturnom polju u okupiranom području Kada je u novembru I9i8 zalepršala crvenoplavo bijela zastava u Sara evu i Mo­ staru, na njoj je bilo napisano: zemlja je onoga, koji je obrađuje! —i odgovaraiući historičkom smislu prevrata jednim potezom pera ukinula je kmet­ ski odnošaj ustavom od juna 1921. potvrđena uredba prijestoionasljedmka Aleksandra od februara 19l9. Čekovni račun post, štedionice li 19 (ННПг I Lukavom ministru-predsjedniku Pašiću činio se je kod izgrađivanja us­ tava pametnim pakt s takovom silom ne;o priji toga bezizgledni pokušaj, da široke muslimanske mase otrgne od bega. 1 uistinu je stupio musli­ manski klub s dr Spahom, koji je mi­ nistarstvo trgovine, i dr. Karamehme­ do ićem, koji je narodno zdravlje pre­ uzeo, u vlauu, šala svjetske povijesti — poglavito s pomoću još i ^ad anacjonalnog elementa bio je ust v duneŠen, koji je zapečatio srpsko hrvatsko-slovensko narodno jedinstvo. Ali upravo jer cijena, k /ju je Beograd platio, odšteta po priliči od 300 milioпа dinara za oduzeta *<metovska se­ lišta i uredba, kojom se begluci izu­ zimaju od agrarne refnrme, nje ni­ pošto neznatna, pod izlikom, da se je okrenulo s agrarnom reformom u ko­ rist bega, mnogi su Srbi ogorčeni. To ogorčenje osjećaju musbmani ne samo od nasilja bandi nego i od zuluma vlasti, jer ono činovništvo, šio se je iz prijašnje kraljevine Srbije u B «snu i Hercegovinu uvuklo, n je izbor svjetlih i moralnih karaktera. Među piistašama J. M. O širi se tužba, da muslimani u Beogradu sjede u vladi, a u Bosni se protiv nj h vlada; odstupajući od službenog organa stranke, »Pravde«, propovjeda jedan druep musi, list, »Naša pravda«, koja je u zadnje vri­ jeme počela izlaziti, istup iz vlade i najžešću opoziciju; upravo od obrazo­ vanih muslimana čuje se ogorčene osude upravnih prlika i upravo za­ jedljive prispodobe s pnjašn im stanjem, te ozbiljnost položaja pokazuje odjek i djelovanje, št > ih izaziva pojava Husejna Boškovića. Prihvaćena sila i željezna pest ne koriste ništa. Put za prik jučak mu­ slimana jug slavenskoj kaltu noj zajednici ide samo dugim i istramim đviljzatornim radom dru<og smjera nego ii je bila austro-ugarska površna d eiatiost; duševno i gospo­ darsko podizanje muslimanskih m«sa izgradnjom škola, cesta i željeznica priprema je za to. Mali sloj mladeži koja ie naročito u poslednjem dece­ niju došla sa stranih sveučii Šta, našla je već taj pr ključah. Kad se oni na­ zivaju jednim duelom Hrvatima, a dru­ gim neziiatnijim dijelom Srb ma, to hotimčna oznaka bos. muslimanske stranke „Jugoslavenska muslimanska organizacija" riječ njihovog v đe Sahib Korkut eff.nJije: ,Vb smo pravi Jugoslaveni, a Beograd nam je isto tako blizu kao i,Zagreb/1 ka » i drugi znakovi pobuđuju nadu, da će se kod njih možda polagano, ali neizbježivo1 proigrati nacionalna svijest i to ne zaobilazeći preko srpstva ili hrvat­ stva, nego odmah k jugoslavenstvu. Borba za ministarstvo unutrašnjih od grupa, koje sada sudjeluju u skup­ djela, koja se već dulje vremena vodi I štinskom radu. I jedni i drugi sigurno izmegju radikala i demokrata, izgleda I računaju na našu grupu i na sloven­ po svima znacima, da će dovesti do sku kmetijsku stranku, koje sada sakrize u sadašnjoj vladi. Radikalni je raluju u vladi. Ni jedna ni druga ne biše mogle s ovim dvjema grupama klub jednodušan u traženju, da se | n emu prepusti ministarstvo unut. djela obrazovati većinu. Osim naše i kmetijske grupe došli bi u obzir Koroščev, i a demokrate, pa i sam sadašnji mini­ ' zemljoradnički i socijalist.čki klub. Bez star unutarnjh djela, nijesu voljni da obzira na to, da ni jedna od ovih napuste ovu poziciju, pa makar to grupa ne pokazuje mnogo volje za sadovelo i do krize. radnju u vladi, ne biše se ove grupe Stvarno je kriza već tu, јег ni g. Pamogle sporazumi ti sa sajašnjim gru­ §ić, koji je u ovoj godini dana prebrodio i pama u viadi. To važi naročito za nebrojene poteškoće u rješavanju raz­ ! ličitih kriza, nije mogao u ovom slu­ našu grupu i zemljoradnike, te za KoI rošćev klub i kmetijsku stranku. čaju niti da skloni svoj klub, da od­ ( ustane od ovog zahtjeva, a ni demo­ Ovo je sve sigurno vrlo dobro po­ znato i radikalima i demokratima, pa krate, da pristanu na popuštanje. Kri­ nas stoga i iznenađuje intrasigentno za još nije formalno otvorena, jer bi držanje i jednih i drugih. g. Pašić htio da najprije stvori usiove , za obrazovanje nove vlade, pa da on­ Mi uvu borbu za jedno ministarstvo da preda ostavku, pa da tako pro­ ne možemo pravo ni razumjeti. Nju mjena u vladi progje, bar do imeno­ može da razumije samo onaj, kome vanja nove vlade bez većih trzavica. su bolje poznate unutarnje prilike u Srbili i način postavljanja činovnika Otvaranje krize u ovom momentu u ovom djelu države. Tamo se ne po­ sigurno će nepovoljno djelovati i na stavlja činovništvo po sposobnosti i političku i na ekonomsku situaciju po redu i godinama službe, već po naše države. Naši posljednji neuspjesi partijskoj pripadnosti. Ako je samo u spoljnjoj politici i va’utna kriza, od koje trpi čitav naš ekonomski život, jedna stranka na vladi, onda su re­ dovno svi policijski činovnici 00 te mogli biše se još i pogoršati, ako se partije, i kad dođe do promjene u kriza brzo ne riješi A za brzo rijevladi, onda se i čitavo činovništvo mi­ šenje krize izgledi su vrlo nepovoljni. Opreke izmegju radikala i demokrata jenja. Takovi činovnici ne smatraju svojnm glavnom zadaćom, da uprav­ tako su velike i tako su se u posljed­ ljaju po zakonu i kako zahtijevaju nje vrijeme zaoštrile, da se nikako ne državni interesi, već onako, kako će može računati na zajednički rad ovih najbolje da ugode i zadovolje int-redviju partija. Stoga će se obrazovanie Ali uz nesumnjive kmetske zemlje, sima svoje partije. Da od toga mnog > nove vlade morati povjerit jednoj od kojih površina iznosi oko 600 000 hek­ puta trpi država i dobra državna admi­ ovih dviju partija. Kuja će to od njih tara, ima i zemalja, valid , 50.0u0 hek­ nistracija, nije potrebno ni dokazivati. biti, odlučiće o tom ostale grupe u tara, na kojima vladaju kmetstvu slični Sve partije uviđaju, da ovo ne valja skupštini, koje se budu izjavile sprem­ odnošaji, te konačno begluka u povr­ i u svakoj prilici naglašuju da držav­ nim, da saragmju ili s radikalima ili šini od 100.000 hektara, slobodnog ni organizam treba liječiti od bolesti, s demokratima. ali ni jedna dosele nije na d : elu po ­ posjeda, kojim beg sam upiavlja ili Sadašnja je situacija tako mutna i daje u zakup u naravi. Ali spočetka kazala, da ima ozbiljnu volju, da to i zamršena, da se o tome ne može po­ samostalno oslobođeni seljaci, Dez juučini. staviti sada nikakova prognoze, jer ni rističkog shvaćanja za različite obhke Kad ovoga zla ne bi bilo u državnoj jedna ni druga part ja nemaju u skup­ posjeda ustežu se svuda od plaćanja administraciji, onda bi i krize radi štini grupa, koje bi im bile tako blizu, ha-a, i uzurpirali su svu zemlju, koju ministarstva unutrašnjih djela bile da bi§e mogle sigurno računati na nji­ su ob ađivali. Više se radi kod a^r. mnogo rjeđe. Ali jer one vjeruju, da hovu suradnju i da bi s njima mogle reforme o beglucima nego o kmetovobrazovati skupštinsku većinu. Ono, se, barem u granicama Srbije, može skim zemljama, za koje je u principu preko policijskih činovnika post ći istina, u sadainjoj je situaciji prilično priznata odšteta. Značajno je, da je i mnogo za partiju, otimaju se za mini­ lako sastaviti skupštinsku većinu, jer Huseiin Boško' ić »otišao u brda", to starstvo unutarnjih djela. je odsutna više nego jedna četvrtina Iz ovoga se najbolje vidi, da je jest: postao vođa bande, jer je ubio poslanika Mandati komunis’ičkih po­ jedn ’ga zakupnika, koji mu nije htio ■ izvor i sada njoj krizi, a i mnogim ra slanika poništeni su i r.ijesu još po­ nijim, u jednom zlu, koje je najviše platni zakupninu. punjeni, a hrvatski blok prema svemu korijena uhvatilo u granicama Srbije, Pri riješen ju ovoga pitanja polučili 1 onom, što smo o njegovu gledanju na a koje se i kod nas počinje širiti po- ! su bezi više, nego to odgovara njiho­ političku situaciju u državi čuli, nije stavljanjem nesposobnih partizana za i voj brojnoj žnazi. Uz veleposjednike, I voljan, da u sadašnjoj skupštini saragjuje. Doduše, radikalna je stranka, policijske Činovnike. Kriza je nastala ■ koji imaju po 200, 300, pa i 5 6 kme- ј iz sadašnjeg hrđava sistema u držav- | ta, uz imućuike, koji posjeduju beglu- | kako novine javljaju, poslala naročitog izaslanika u Zagrtb sigurno sa zada­ noj upravi. 1 mi držimo, da bi trebalo , ke od l“0 pa i više hektara, sastoje i ovaj puta taj sistema početi radikalno | se muslimanske mase od sirotm e, se- i ćom, da nastoji skloniti hrvatski blok liječiti i na taj način ukloniti moguć- I Ijaki, trgovćića, zanatlija pa i od kme­ na suradnju. Nu već je sada više ne­ go sigurno, da ova misija izaslanika nost, da se ovakove krize tako česio | ta. Za 9з po sto muslimana ne bi ni 'i temeljita agrarna reforma bila ništa pojavljuju I ako to nisu voljne da radikalnog kluba neće uspjeti, jer su opreke izmegju jednih i drugih i su­ učine velike stranke u skupštini, onda , strašno. Ali muslimanska je masa tako Uredba o porezu na ratni dobitak. — Beo­ će male stranke učiniti veliko djelo i malo svijesna socijalne razlike, ko;a više velike. za državu i njezinu budućn st, ako je d jeli od bega, kao i naći »nalrte za- i gradski milijunari ne plaćaju ni helera po Po svemu onome, što smo dosele čuli od većine članova radikalnoga zatraže od velikih stranaka, koje su jedince, koja je veže uz ostale kršćan- । reza n« ratne dobitk°. — Posjeta kod mi ovaj put na njihovu pomoć upućene, ske Jugoslavene; za nju postoj, s-mo : nistra za ograrnu reformu radi ikvidacijekluba, nema izgleda, da biše oni pri­ vjerskka veza; kad ih pitaš: što su? . kmetovskih odnošaja. da ovu bolest diŽavnog organizma stali na reviziju tek donešenog ustava, Ponovno pregleda­ A oni odgovaraju: Turci! t|. muslimani, i sada u klici izliječe. a to je za hrvatski blok conditio sine qua vanje niskoga logora, ili u novije vrijeme: muslimani! Na I non, da uopće suragjuje u skupštini To je po našem mišljenju jedini 17. XI. 1921. Povik; islam je u opasnosti! sjatili su put, kako će se ova, a i buduće krize Malo ima izgleda, da biše radikali se oni za svoje hddže i svoje bege, Zakonodavni je odbor danas pretre­ riješiti. ili demokrati mogli sastaviti većinu koje on» drže kao rođene političare, sao uredbe ministarstva finansija, m.— ———L. pa jer tako politička zajednica »Jugosl- ; đu kojima su bile najvažnije: privre je i u 19. vijeku priphđao cijeli 0o£ieđ MuJ. Oig« uistinu može računati i na meni zakon o porezu na ratne dob tke i zemlja begu ili agi, koju je zemlju, posiednjeg muslimana, čini ona znatnu i uredbi o povećanju zemljišnog pcOd Hermanu Wendela. raspačanu u parcele, kršćanski kmet i silu; kod prošlogod'šniih izbora za reza u Srbiji i Crno; Gori na trostruki (svršetak)* uz visoku zakupninu u naravi i uz konstituantu glasovalo je od 331 051 pred atni iznos. P.otresanje odh ure­ kuluk obrađivao. Izrabljivanje kmeta b rača, koji su pristupili izbornoj žari, daba nije dovršeno, nego su upućene Muslimansko je pitanje u Bosni više po begu bilo je dubljim razlogom za 111.006, dakle čitava trećina, za nju, finansijskom odboru. Nu uza sve to socijalno pitanje nego kulturni bosanske ustanke, k ji su nan čit) u pa sa 24 mandata ovo je daleko naj- i je rasprava o ovim uredbama bila za­ ili religiozni problem U tursko doba nimljiva po izjavama, koje je u odboru bili su muslimani gospodujuća klasa, pa doba prije 1878;' zaruđivali nebo za­ jača partija u zemlji. Pismo iz Beograda. Muslimansko pitanje u Bosni. �JIPABaA" — Strana 2 Сг »ан* dao zastupnik ministarstva finansija načelnik Stojiljković. G ede p oteža na ratne dobitke izjavio je predstavnik ministarstva finansija, da su poreski činovnici u novim oblast ma bili i su­ više strogi pri odmjerivanju ovoga po­ reza, pa da je ministarstvo finansija moralo većmu žalbi uvažiti, a da u Srbiji i Grnoj Gori, u ime poreza na ratie d -bitke nije plaćena još ni jedna para Ova je izjava pobudila u odboru najveću senzaciju, naročito kod poslanika iz krajeva preko Save i preko Drine. Dtik se u našim krajevima ovaj porez najrigoroznije od njeruje i na­ plaćuje, dotle u Srbiji i u Crnoj Gori ovoga poreza nije još ništa naplaćeno, i ako u ovim zemljana im.tde vrlo mnogo I tuđi, koii su i za vrijeme okupaci.e i iza o^nb. đenja stekli ogromne milijune Čitavoj je našoj javnosti po­ znato ime beogradskog ratnog b \gatašj Sienkkog, koji je za vrijeme oku­ pacije. a i poslije ći iio ogromne i vrlo rentabilne poslove, od ko ih je imao vrlo velike d bitke On je ovih dana udavao svoju kćer i dao joj šest mili­ juna dinara miraza osim druge opre­ me (kao n. pr. za samo rublje 100000 dinar..), pa ni ovaj veliki rat ;i bogataš n- e ioš platio državi ni pare poreza na ratne dobitke, a kod nas ie nemilusrdno ovaj Dorez naplać van i od kljak»vth invalidi, soji su jedva zara­ dili toliko, da p ehrane sebe i svoju p< rodic . Sjemcki nije sam u Srbiji i u Crnoi Gori. Takvih ratnih bogataša, naročito iz godine 1919. imade vrlo mnogo, pa je vrlo žđosno, daše zbog teške fn nshske situacije traži od arodne skupšti ie, da odobrava i nove poreze, a stari, u svakom pogledu najopravdaniji porezi u Srbiji i Crnoj Gori ni esu se još ni počeli naplaći­ vati. Kraj ovakova postupanja organa ministarstva finansija nije se ni čuditi, da se državni budžet ne može dovesti u ravnotežu i da dinar ovako slabo stoji. Gospodin nač-lnik Stojibkovič dao je u odboru juš jednu vrlo značajnu izjavu. On je rekao po'odom кг tike uredbe o poveća- :u poreza u Srbiji i Crnoj Gon, da ga je ministar finansija ovlast'o, da može ovu uredbu povući, ako to odbor bude traž o P ’znato je, da su izravni purezi u novim krajevi­ ma mnogo ranije povećani na četve­ rostruki oredratni iznos i da se već orugu godinu u povećanom iznosu naplaćuju. Kad se još uzme u obzir, da se ni u Srbiji ni u Crnoj Gori ne plaća je­ dan od najvažnijih posrednih poreza, trošarina na rakiju a da ćmovn.ci i državni službenici pr-maju na čit vom teritoriju Srbije i Crne Gore dvos ruke doplatke na skupoću, onda se i na obektivniji posmatrać ovakve finansijske politike mora da pita: „Jesmo li I svi ravnopravni državljani jedne dr­ žave?" Najžalosnije je pri tom, da ova­ kvu finansijsku politiku vođe’ i brane predstavnici onih političkih stranaka, I koje stoje na gledištu potpunog narodj nog i državnog jedinstva, i koje u I svakoj prilici naglašuju potpunu jedna­ kost i ravnopravnost. Ovi primjeri i st dine još drugih iz područja drugih grana državne politike pokazuju, da su ove riječi samo šuplje fraze u pa­ pirnatim programima tih stranaka. U dobro shvaćenom državnom in­ teresu morali bi eksponenti ovih stra• nuka da djelima pokažu u svim gra| nama državne uprave, da su voljni I i u djelo privesti ovu toliko puta isticanu točku svoga programa. Treba i najprije naplatiti sve poreze na čita­ vom državnom teritoriju, k ji su već uvedeni, da ako se tim putem ne ' mogne budžet dovesti u ravnotežu, onda pristupiti što skori.em izjedna­ čenju svih državnim daća. To je jedini lijek za naše boles ie finansije. Ovak­ vim postupk’ m daje se pravo onima, koji traže radikalnu izmjenu ovog sistema u Čitavoj državi. Danas su Ministar dr Spaho i podpred jedniK kluba g Kapetanović po­ sjetili ministra za agrarnu reformu, g. Krstu Miletića i izn jeli ma žalbe radi sporog provađanja finansijske likvida­ cije kmetovskih odnosa, radi nepla­ ćanja zaostale rente i hakovi, te radi nepoštivanja beg učke uredbe. Ministar Miletić im Je odgovorio, da ie dozna­ čivanje kređifa za troškove f nansijske likvidacije, koji je odobren od Mini­ starskog Savjeta, naišlo na tehničke poteškoće u Ministarstvu fnasija, >er ie Ministarstvo finansija tražilo, da se izdaci rastave u i ćne i materijalne. Ove su teškoće sada uklonjene, pa će kredit, ako nije vec doznačen, u najskorijem vremenu biti u Sarajevu. Glede zaosta'e rente i hak iva iziavio je g. Miletić, da je u budžet za bu­ duću godinu uvrstio svotu od ^,000.000 dinara i da bi se ta svota u fina isijskom odboru mogla eventualno pove­ ćat-, ako se utvrdi -opravdanost ovog zahtjeva Glede nepoštivanja beglućke uredbe zatražio je g. Miletić konkretne podatke. Večeras putuju g g. narodni poslanici Drofemk, od slovenske kmetiiske stranke i Kapetanović od našeg kluba u Niš, da pregledaju logor interniranih porodica. Nama je os -bito milo, da je klub kmeti ske S’ranke, kad smo mu saopćili stanje interniranih porodica, sa najvećom pripravnosti odredio jed­ nog svoga člana, da pregleda lično ovaj govor. To nam je tim milije, Što će strahote u niškom logoru vidjeti jedan poslanik, kome se neće moći predbaciti, da bi u ovom pitanju mo­ gao biti pristran. Nadamo se, da će poslije prvog puta naših poslanika u PODLISTAK. Frofanisani ćufs. (Odgovor „Domovini* na Članak „Naši *azovi“ u br 60.) Piše: Cham e ra n i, Posavina. (Svršetak ) Bclli, H. reis cf., ovako govoriti sa ćursa nesavremeno je; tim se ćurs profaniše. Oni neka puste čo? vjeka i majmuna na stranu. Ta oni kao u »vreći zavezani« i iz vreće na ćurs istreseni, nijesu upućeni u spekulativne i nemoralne majmun? luke onog dijela »širari naša«, koji se povodi i zavodi za sarmrinom te? vabijom, te kojima je idol »zlatno tele« a najslađi govor i najviše du? Ševno zadovoljstvo sadržaj riječi »Hinta«! Što se tiče u članku »Naš« vazovi« g Šarcu podbačen?a » bicije »za rehabilibra' jem i p »pular <anjem na račun sadanieg reisa« o tom ni e vrijedno ni govoriti To bi bilo ied"ako neozb'i noj tv'dnji, da ј Člankopi<ac tim Člankom htio sebe ih »Domovinu« nopula isati megju onima, koji su tangi am vazom g- Šarca. Biti ntpadan za čuvanie Islama i !s!ami'eta je ulemanski m'rss od vaj» kada Nu to mih nije nikad ooljul alo u njihovom pozivu i zdravom pravcu, ko eg bulrsn“ oč< teško gledaju. Napađan ie i Aleih’ssvlam, četvorica prvih ehat fa Imami Eazam i drugi, imami Buharija r. a. je u progonstvu I ! . i , । : : | „'RAVDV Niš i poslije ovog puta i jednog po­ slanika slovenske kmetijske stranke I vlada pristati, da se prestane sa s trahovitim postupanjem i nad nedužnim interniranim porodicama. Mi za njih ne tražimo ništa drugo, nego pravdu i priznanje najprimitivnijih čovječanskih prava. Na prošloj skupštini delegata na? še organizacije držanoj 6. i 7, okto* bra t. g. usvojena je izmjena i to samo u statutu, dok program osta? ; je isti. Stoga donosimo u našem li? stu sadanji naš novi statut, kako je i usvojen u spomenutoj skupštini, a biće za tim i posebno odštampan, te će sa programom, koji ostaje ne? Nikogoviću za sad ovoliko, a po potrebi imam dosta materijala. Gačanin. Bilješke. A. M. B. nekad i sad. Nekad vam je taj mali kepec bio skroman, uljudan, poslušan i — pametan. Vidjevši da svaka šuša danas može da se isprasi te da traži, da se i njezina Čuje, i on vam je metnuo cviker na nos, pročitao Gacko, 9. XI. 1 21 par novinsk-h članaka, zagladio kosu, U „Domovini" Šerifa Zubana od postavio se u poz.u Herman Bdhia, 5. novembra 1921. broj 110. izašao Matoša, Govena, Wendla ili našeg Cicje članak »Pismo iz provincije« i to varića, koga on najradije imitira i anonimno! plagira — i to na žalos vrlflr loše i Anonimna invidua napada našeg vrlo nespretno, pa hoće da se i on uglednog starinu g, Ćosagu Pašića čuje. (Muljanina), te vrijednog i agilnog U zadnjem broju »Naše Pravde« trgovca gosp. Džemila Tanovića, koji razbrbljao se je taj deran o našim po­ je sve svoje sile uložio, da u zajed­ slanicima, pa od Cicvariča posugienu nici sa svojim istomišljenicima poradi »maksimu«, da položaj kvari ljude, da u našem srezu uzrujane duhove nastoji aplicirati i na naše nar. posla­ smiri a ne raspiruje., kao što lažni nike. Ali mu ne uspjeva. Cicvarić kad pisac u svom dopisu d rektno pozivlje luduje, kad blati I kad mlat', on je našu braću po krvi i po jeziku, udri bar originalan i duhovit, a u našeg »Turčina«! kepec« nema ni traga o tome. Iz sva­ Anonimni dopisnik u dopisu veli, kog retka, bbja strašna golotinja du­ da muslimani ovoga kotara nijesu iza­ ha — mizerija. U svojoj uobraženosti, brali Ćosagu Pašića i Džemila Tano­ naivnosti i djetinjavosti on se je za­ vića, što je pogan nitkov slagao, jer mislio, daje pozva i, da daje sud o san očevidac bio prisutan skupštini, ljudima, kojih imena mnogo znače, i dne 17. IX 1921 kad su o i ljudi koji su svojim javnim radom pokazali jednoglasno od nijviđeniiih predst vnika muslimana ovoga kotara bih iza- i puno više i političke mudrosti i muže ne odvažnosti i karakternosti, nego brani. što to A M. B. u svojoj ograničenosti Dokaz je tomu prisustvo od strane i zamisliti može. ; polit, vlasti: polit, pristav g. Derviš Nu kad bi bila samo u tom njego­ Plevljak. va pogreška, ona bi se mogla i O; roAnonimni lažac kaže, da su trebali najviđeniji muslimani ovog sreza. I stiti. Ali on iznosi i potpuno lažne tvrdnje o radu naših poslanika. A to prije zasijedanja glavne skupštine J. mu se ne može oprost t. M. O. svojim podpisima objelodaniti Kad čovjek usporedi tog kepeca od j da oni nijesu (Ćosaga Pašić i Dž. Тлprije godinu — dvije i od sada, uisti­ novič) izabrani zastupnici., ali na nje­ nu dogje do osvjedočenja da položaj govu veliku žalost to nije bilo, a niti će biti, jer su pri izb >ru sudjelovali ne kvari ljude toliko, koliko umišljesvi mus imani — pardon nisu nekonost. | ličina braće Kurtoviča 1 onaj famozni Neka nam oproste naši čitaoci, što 1 Hamid, koji za hator načelničke sto­ se bavimo i ovakvim moralnim i tje­ | lice i predsjednika Vakufa, mutcvelija lesnim patu jcima. To činimo više ra­ i mujezin, koje funkcije on sam obavlja di toga, da udovol imo bolesnoj ambi­ na podao način laže i denuncira naše ciji kemijske formule A. M. B., nego najuglednije ljude našoj braći pravo da obranimo nepravedno napadnute slavnim. naše poslanike. Notorni lažac tvrdi, da je Ćoso Pa­ | šić na skupštini iznio neistinite vijesti u ovom srezu. Odgovor: Ćossga je rekao na skup­ štini sve, što se u istinu prilikom iz­ bora u ovom srezu dogodilo, a nije iznio ono, što se i danas događa. Dolazak anketne komisije. Svega Znaš Ii, soj suze, da je 23. oktobra dva od tri člana, koji sačinjavaju 1921. u nedelju na pravdi Boi^a na anketnu komisiju društva naroda kućnjem pragu poginuo od strane piao albanskom pitanju, napustili su voslavaca Milovića i Babića starac od 14. o. mj. Ženevu i otputovali za 63 god. Salko Mehić iz Ključa? Albaniju. Treći delegat, predstava Naši dopisi. Politički pregled. umro, što nije htio — pravije — mo­ promijenjen sačinjavati jednu cje? gao cdstupiti od puno blažiiih islam­ linu. skih principa, nego li su onj, ko,i su B. Statut bili predmet Šarčeva vaza. Jugosl. musi, organizacije. Ime, cilj i sredstva. Znademo, kako je bila rapadana § 1. — Muslimani u Bosni i Her? naša najviša ulema, prva dva reisa, ccgovini organizuju se na osnovi sve »nehberalne« muft-e i drugi. Žesvog već objavljenog programa od pački ie muftija bio udavljen gajta- * 10. februara 1919. i ovog statuta u nom Sve je to bivalo za to, što nisu političku stranku, koja nosi ime odstupali od zdravog is amskog prav­ »Jugoslavenska muslimanska orga? ca i što nijesu htjeli slušati »prvih« i nizacija«. »pametnih« lokalnih »veličina«. Ujeiovanje organizacije proteg? G. Hafiz Sulejman ef. Š rac se mo- । nuee se i na sve krajeve naše dr? že zađ voliiti protiv napadaja onih, žave. koji ga ne poznaju, pa makar, da s § 2. — Cilj je organizacije da ra? njim u istom mjestu žive — bejtom di na ostvarenju načela, koja su iz? velikog turskog pjesnika. Ibn Kjemaražena u njezinom programu i u la, koji je takogjer bio na.adan: skupštinskim rezolucijama, i da po? dupire politički, kulturni, ekonom? Kildi isnadi veled Chalika nidže ebter. ski, gospodarski i socijalni naprc? Hazreti Ahmeda »sahir« didi nidze đak muslimana u našoj državi. gafil. § 3. Za ostvarenje svoga cilja Čunkji Allah ile Resuli o madi šalim. upotrebi javaće organizacija sva za? Gam jemem ’gez beni zem ejlese konda kulturna i moralna sredstva, bir-kač džahil. a svoja će načela širiti izdavanjem Statut i ррогшп Jupsl. musi orgsnizaciB. Broj 362 Bpol listova i knjiga, osnivanjem klubo? va i čitaonica, održavanjem javnih zborova i jrredavanja- te uopće podizanjem kulturno?prosvjetnih i ekonomskih institucija. Za ostva? гилје načela organizacije brinuće se predstavnici organizacije u narod? nom predstavništvu, te skupština? ma i odborima samoupravnih ti? jela. Potrebna materijalna sredstva pribavi jače sc članarinom, dobro? voljnim prilozima i zavještajima. П. Članovi organizacije. § 4. — Članom organizacije može i biti svaki musliman(ka) naše drža? I ve, koji uživa sva građanska рга? va, kad usvoji program organizaci? I je i izjavi najbližem odboru ili po? i vjereniku organizacije*da ćc sc po? koravati stranačkoj disciplani i ra? I diti na ostvarenju načela i progra? ma organizacije, te kada bude primljen u organizaciju. ■ § 5. — Članska prava u pred? stavništvima organizacije mogu vr? siti samo takvi članovi, koji plate u? pisninu od dvije krune i koji se ob? vežu, da će plaćati godišnju člana? rinu i to po volji 1, 2, 4, 8, ili 20 di? nara. Potvrda o položen ju upisnine slu? ži kao legitimacija o članstvu u or? ganizaciji, a Članarinska potvrda dokaz je aktivnog članstva. § 6. — Svi članovi organizacije i? maju jednaka prava i dužnosti uz ograničenje, označeno u § 5. ovog statuta. § 7. — Svaki član organizacije dužan je glasati pri svim izborima za kandidate, koje redovitim pu? tem istakne nadležni odbor orga? nizacijc. Isto se tako mora poko? ravati svim odredbama i ogluka? ma odbora, a naročito ne smiie bez odobrenja odbora primati kakve Časti i zvania u političkom životu. Svaki je član organizacije moral? no odgovoran za svoja djela. Poic? dini članovi ne smiju na svciu ruku raditi ništa u ime organizacije, ako za to ne maju naročitog ovlaštenja od nadležnog odbora. (N stav t će se ) �CipaHđ 3 Strana с62 -fv Pregovori u Londona. „Times“ Pitanje Egipta. U Kairu je pret­ prošle nedjelje govorio Zoglul-paša tri sata na skupštini od više hiljada svo­ jih pristaša. Skupština je izglasala rezoluciju u suglasnosti s principijelnim zahtjevima, koje je formulirao Zoglulpaša. Ova re­ zolucija naglasuje naročito, da egipat­ ski narod prisiže, da hoće da živi slo­ bodno ili da umre. Jedna bratska manifestacija. — „Pti Parizijen" javlja, dajeDonBuržoa pročitao svojim kolegama telegram dr. Beneša, kojim ovaj naglašava dobre namjere vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, ponudivši ujedno svoje usluge u slučaju, ako bi izbile tešk »će. Albansko pitanje. 17. o. mj. bila je sjednica „Savjeta Društva Naroda*; pod predsjedništvom Leona Bourgeoisa, na kojoj se raspravljalo o albanskom pitanju. S naše strane bili su prisutni gg. Bošković i T. Papović Riječ je najprije uzeo engl. delegat Fischer i razlagao gledište svoje vlade u alban­ skom pitanju. Između ostaloga je iz­ javio, da Engleska nema ništa protiv vlade kraljevine S. H. S. i ona još uvijek štuje zasluge srpskog naroda, kojemu se je u danima najgore nesreće cijeli svijet divio Zatim je naveo Činjeni­ ce, koje su ponukale njegovu vladu, da zatraži saziv „savjeta društva naroda/ Spomenuo je upad Marka Džonija u sjev. Albaniju, koji se je kad je bio odbijen sklonuo u Prizren, onda Halida Lješia sa 12.000 komita. Spominje izjavu jednog srpskog generala na al­ banskoj granici:ako mi budemo prisi­ ljeni, da upotrijebimo vojne operacije, ja vam garantiran, da se neću zau­ staviti, dogod ne stignem na Jadran­ sko more i ne zauzmem Drač. Iz svega toga je engleska vlada zakjuč la, da postoji plan, da se sjev. Albanija pro­ glasi republikom, jer je komitski upad 2. aug. bio predvođen srpskim oficiri­ ma te radi čega je i upad komita organizovan na teritoriju Kralj.- S. H. S. Dalje izjavljuje, da engl. vlada posje­ duje dokumente, da hrišćansko sta­ novništvo želi jedinstvenu Albaniju, a želia za stvaranjem republike samo je izgovor za opravdanje akcije. Navodi nekoliko slučajeva pljačkanja, što je potvrdio i engl. konzul depešom iz Drača. Poslije njega dobio je riječ g. Boš­ ković, koji je navijestio svoj govor u jednoj od budućih sjednica, a sada, da će se tek ukratko osvrnuti na govor g. Ficshera. Izjavljuje, da naše trupe nisu nikad u ofenzivnom slučaju prešle granica, nego samo u obrani. Mi srno više puta bili sa strane Arnauta na­ padani i morali smo se braniti. Primjetio je određivanju granica sa Al­ banijom bez učestvovanja naše države. Na kraju izjavljuje, da će sjutra go­ voriti opširnije o ovom pitanju. Alban­ ski delegat Mehmed Krnica izjao je, da će sjutra dati-odgovori naglasio je, da Alban ja u svakom slučaju usvaja odluku konferencije ambasadora. Fran­ cuska štampa komentarišući govor g. Fischera, izjavljuje, da je engl. vlada pristrana u albanskom pitanju, jer je saslušala samo jednu stranku Usiovi keindlst* Ministarstvo spoljnjih poslova u Angori, piše cari­ gradski list »Etnos«, saopćilo je svo­ jim predstavnicima na strani, da je 29. oktobra otputovala iz Angore jed­ na delegacija pod predsjedništvom Dželaludin Arif beja da posjeti evrop­ ske . prestonice Delegacija će ostati deset dana u Parizu, a po 7 dana u Londonu i Rimu. Uslovi su slijedeći: 1. Angorska vlada zvanićno izjavljuje, da je rnspoložena, da zaključi mir. 2. Ona će primiti svako posredništvo Velikih Sila u tome smislu, ako se ne krme njihove nacionalne aspiracije. 3. Aspiracije su unapred ođr gjene. 4. Nikakva naročita uprava za Smirnu neće biti primljena. Što se tiče Trakije angorska vlada prima jednu musli­ mansku autonomiju pod rukovogienjem Turske i turskim suverenitetom вli pod uslovom, da se granice Tur­ ske na toj strani prošire 5. Angorska vlada traži odštetu, koju su Grci duž­ ni platiti za izvršene štete u Anado- : ii I i' jI | I ! i j saznaje, da su između lorda Curzona i AdlipaŠe u pogledu budućeg egipat­ skog štatuta bili 16. o. mj. W .šingtonska konfereneft. Na sjed lici od 1Ч.Х1. nije zapravo ništa novo predloženo, nego je ponovno pretrešen prijedlog o smanjivanju ratne mornarice sviju pet velevlasti. Nastale su komplikacije u pogledu ograniča­ vanja flote radi Francuske i Italije, jer je prva izjavila, da se ona ne može složiti u pogledu razoružanja s osta­ lim svima velevlastima radi eventual­ nog njemačkog revanša. Japan je iznio protupredloge, jer predlog Hugesov zapostavlja Japan. Osim toga Japan moli, da se broj ve­ likih brodova povisi od 8-10 na 1 l-12. Pitanje savez ličkih dugova Americi neće se raspravljati na koferenciji, ali pošto je mogućnost, da bi Francuska i Italija pokrenule ov > pitanja, u tom slučaja bi se i Engleska priključila njima. Di'kustja o Kitajskom memoradumu i velikom oceanu odložena je za ka­ snije. Engleska je voljna obustaviti grad­ nju ratnih brodova. Govori se o ne­ kakvom kabi logramu, koji je Lloyd George uputio Balfouru, da poradi oko toga, da nestane saveza naroda. Izvješće dra Kumanudlja pred demokratskim klub o uspjehn zajma. Prekjučer je ministar financija g. dr. Kumanudi referirao u demo­ kratskom klubu o pitanju sklopljenja zajma u inozemstvu. Saznaje se iz dobro upućenih krugo,a, da je engle ska ponuda povoljnija od francuske. Engleski konzorcij bio bi navodno spreman, da dade zajam od 15 miliju­ na funti šterlinga uz 8 posto za 25 godina, u svrhu gradnje adranske že­ ljeznice i jednog lučnog pristaništa. Od ovog iznosa da o bi se 11 mili­ juna u novcu, a 4 milijuna u materi­ jalu. Konzorcij traži, da ovaj ugovor bude ratifikovan od parlamenta u Be­ ogradu. Domaće vijesti. ■ Sa sjednice šireg mj odbora J. j. M. O. u Sarajeva. 18 o. mj. držao ;I je širi mjesni odbor naše organizacije u Sarajevu sjednicu u prostorijama I Jugoslavenskog Muslimanskog kluba. Megju ostalim pitanjima stranačke i lokalne naravi dotaklo se je tu i pi­ sanje beogradske štampe o nama muslimarima, a naročito napadaj »Pokre­ ta* na ministra g. dr. Spahu. 0 tome je donešena ova rezolucija: »Infamni ispadi beogradske štampe protiv muslimana, a naročito drzak i nepravedan napadaj »Pokreta« na min stra g. dra M. Spahu, ogorčili su sve muslimane, a Onapose saraje-ske, te dajući izražaja tome ogorčenju s gnušer.jem odbijaju i osugjuju te niske uličnjačke napadaie, tražeći od vlasti, da zapriječi neodgojenim i pok arenim elementima blaćenje naših najčestitijih i najuglednijih ljudi, koji k tomu obnašaju visoku državnu funkciju«. Isto je tako bilo govora o bagatelisanju i mimoilaženju muslimana sa strane vladina povjerenika za grad Sarajevo pri {biranju suda za suzbi­ janje skupoće, u koji nije ušao ni jedan musliman, ma da muslimani sačinjavaju gotovo 40 po sto sarajev­ skog gragjanstva. 1 u pogledu toga suda stvorena je rezolucija, koja ovaj izazovni postupak komesara osuđuje te traži od vlade, da se ovaj izbor suda poništi, a odredi novi, kako bi i muslimani srazmjerno svojoj brojnoj snazi bih u njemu zastupani. Sjednica našeg poslaničkog kluba. Predsjedništvo je pozvalo sve čla? nove našeg poslaničkog kluba na plenarnu klubsku sjednicu, koja će se održati u subotu, 26. o. mj.. u Beogradu, jer su vrlo važne stvari na dnevnom redu. Osnutak Središnjeg saveza jugosl. selj. zadruga. Prekjučer, u nedjelju 20. o. mj., obdržavao je Središnji savez jugslavenskih seljačkih za? druga svoju konstituirajuću skup* stinu, kojoj je prisustvovalo mno? gotežaka, učitelja i naših privred­ nika iz provincije. Skupštinu je po* sjetio i g. ministar Spaho. O toku same skupštine donijećemo u idu? ćem broju opširno izvješće, a za? sad novom pioniru gospodarskog našeg preporoda želimo najljepše usnjehe. Zadrugurski pokret. Prije neko­ liko dana osnovao je organizator se­ ljačkih zadruga gospodin Ajanović Abas u Vitezu, kotar Travnik, Jugo­ slavensku seljačku zadruga, a na 18. o mj. u Lisičićima kod Konjica tako­ đer takovu zadrugu, u koju se je upisalo preko 120 članova. lnWesani tno je, da su se muslimani, katolici i pravoslavni natjecali, koji će prije biti j upisan u zadrugu, te su Lisičići taj •••••••••••••• dan manifestirali vjersku snošljivost i bratsku ljubav. Zadrugari sve triju vjera klicali su i zahvaljivali Središ­ njem savezu Jugoslavenskih seljačkih zadruga. Mladim zadrugama želimo najljepši uspjeh! liji, kao i ratnu oštetu i plaćanje tro­ škova radi povraćaja turskih izbjeg­ lica. nik Finske- obolio je, i njega će za? mijeniti jedan njegov zamjenik. Komisija ima prispjeti u Albaniju u subotu, i tamo će ostati tri mje? seca. Vanredni sastanak Društva Naroda, na kome će se rješavati o albanskom pitanju, održan je u sri? jedu poslije podne u Parizu. I ! i ■ i I , i Put dra Markovića u Zagreb 19. o. mj. otputovao je gl. urednik »Samo­ uprave« i nar. posl. dr. Laza M>rković u Zagreb s naročitom misijom, da nastoji Hrvatski blok predobiti da dogje u Beograd, kako bi omogućio radikalinia da sastave vladu bez demo­ krata. Izgleda, da će ovaj put ostati bez uspeha. Poznato je naime stano­ vište Hrv. bloka, da bi on samo onda pošao u Beograd, ako bi se prihva­ tilo njegovo stanovište o reviziji usta­ va. Radikali pak ostaju pri tom, da se u ustav ne dira, dok se u praksi ne oproba, te da bi posao novog ka­ bineta bio, da izradi sve konstruktivne zakone, kojima će se ustav privesti u život. Ova se oprečnost ne da ni­ kako izgladiti. Košta Нбгтап umro. 16. o. mj. umro je u Beču bivši odjelni pred­ stojnik bosanske zemaljske vlade i intendant sarajevskog muzeja u 71 godini života. Rođen 1850 u Bjelovaru, nakon svršenih studija i kraće službe u Hrvatskoj prešao je u bosansku državi u službu, gdje je bio poznat kao dobra administrativna sila- Pored toga bavio se je i literarnim radom, sakupljao muslimanske junačke pjesme i pokrenuo vrio dobar list „Nada*, koga je uređivao pokojni pjesnik Kranjčević. Iza sebe ostavlja udovicu, 4 sina i 4 udate kćeći. PLAN 3-ćeg kola srećaka Državne Raz­ redne Lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. I. RAZRED. Vučenje 2. i 3. januara 1922. godine Najveći dobitak u najsrećnijem slu­ čaju Dinara 80 . ooo H. RAZRED. Vučenje 7. i 8. februara 1922. godine Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 100 ooo III. RAZRED. Vučenje 7. i 8. marta 1922. godine. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 120 ooo IV. RAZRED ! Vučenje 4. i 5. Aprila 1922. godine. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara I5o.ooo i | i j | Izvoz šljiva. Da bismo osigurali ’ ovogodišnji izvoz šljiva, koji je po? remećen uslijed oskudice u vagoni? ma, riješeno je najzad, da se po? zajmi 3()0 teretnih, vagona od Au? strije i jedan delegat ministarstva I saobraćaja već je otputovao u Вес\ , da te vagone primi. Izjava solidarnosti. 20 o. mj. do­ bili smo iz Trebinja ovu brzojavnu iz­ javu: »Potpisani muslimanski vjerski službenici trebinjskoga sreza potpuno se solidaršemo i priključujemo rezo­ luciji muslimanskih vjerskih službe­ nika zvorničkog sreza od 3.-Х1. 1921. (15 potpisa). Dr. duri Fehmi specijalista za očne 3 unutar­ nje bolesti počinje primati pacijente od 22. ovmj. svakim dinom od 1—3 sata po podne u Talijerevića ul. broj 9. Poziv na pretplatu. Naš list stoji već pri kraju treće godine, a ogrom? na većina pretplatnika nije još ob? novila pretplatu. Isto tako nam ve? liki broj pretplatnika duguje cijelu ili djelomičnu pretplatu od prošle godine. Pošto je »Pravda« upućena samo na pomoć organizacije i na pomoć svojih pretplatnika i pošto bismo usljcd teške novčane situa? čije bili prisiljeni, da nemarnim pretplatnicima obustavimo slanje lista, to ovim javno podsjećamo svakoga dužnika, da svoj dug što prije podmiri. Dobrovoljni prilozi su također dosta doprinijeli izdržavanju »Pravde« i mi smo slobodni, da za? molimo sve naše pristaše, da bi se u svakoj zgodnoj prilici, na sastan? cima, sijelima, svadbama i t. d. sje? tili svog jedinog muslimanskog li? sta. Mi nemamo niti kakovih subven? čija niti fondova, iz kojih bi izdr? zavali list, nego smo upućeni jedino ’ na pretplatu i pomoć svojih pri? > stasa. Administracija »Pravde«. V RAZRED. Vučenje od 4. Maja do zaključno 24. maja 1922. godine Cena ćele redovne srećke Din. 48.— „ polovine „ 24.— „ četvrtine „ „ „ 12 — „ osmine „ „ „ 6— Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 1 ,000.000 Dinara u srebru Dobitaka 1 1 1 1 1 1 1 1 ! premija od ft V м >1 600.000 400.000 200.000 150.000 loo.ooo 80.000 7o.ooo бо.ооо 5 o,ooo 2 15 25 50 200 300 400 4.000 35.000 po .30.000 „ 20.000 „ 10 ooo „ 6.000 „ 4.000 „ 2.000 „ 1.000 500 „ 240 60.000 300.000 250.000 ЗОо.ООО 800.000 600.000 400.000 2,000.000 8,400.000 4oooo Dinara 14,82oooo Sve naruđbe srećaka pri­ ma kolektura Državne Razredne Lutrije Dragutin Selah SARAJEVO. �Strana 4 Страда .ПРАРЛА’ Iz narodnog poZfirIŠta. (Reper­ toar od 21. do 27. novembra). Ponedjehak, 21. o. ni.: Pozorište zatvorena. Utorak, 22. o. m.: Siprijena. Komediia u 3 čina. Napisao ViMorien Sardu. (Večernja predstava. Izvan pret­ plate). SredaJ 23. o. m : Truli dom Drama u 3 čina Napisao Srdan Tucić. (Večernja predstava. Izvan pretplate. Četvrtak, 24 o. m.: Lju omora. Drama u 5 činova. Napisao Mihajlo Arcibašev. (Večernja predstava. Druga repriza. Izvan pretplate). Petak 25 o. m.: Medvjed, bala u 1 činu. Napisao Trifković- (Popodnevna predstava za đake. Sa sniženim pje­ nama.) Subota, 26- o. m.: Ekvinocij. Drama u 4 čina. Napisao Vojnović. (Večernja predstava. Prva repriza. U pretplati). N’edelja, 27. o. m.: Zona Zamfirova. Komad u 4 Čina s pjevanjem. Napisao Sremac (Popodnevna predstava. Sa snižen.m cijenama), Siprijena. Komad u 3 čina. Napisao Sardu. (Večernja predstava. Prva repriza. Izvan pret plate). Večernije predstave počinju u 8 časova. Eventualne promene u repertoaru saopštiće se pravovremeno. Trešeljak. Blago li se »Večernjoj Pošti«, ona ima redovno izvješće od svog sarednika u policiji. U svakom broju tai nje­ zin saradnik napiše po koju sličicu, kako su nekog aretirali. nekog zatvo­ rili, kako se neko opio i t. d. Ali nam je čudo, što taj saradnik , Poštin“ neke pijanice iznosi potpunim imenom, a neke skriva i iznosi im s?mo početna slova. Pogledajte u bilješke u bro;u od 17. o. mj. na str. 3. stupac li. bi­ lješka 2 i 4. moraju pristupiti Jkvldatlonom referentu, kod kotarskog ureda da se s njima na temeliu tako zvanih osnutaka A. sastavi obračun za hkvid&cionu odštetu, te za eventualne hipotekarne terete članovi zajednice imam zajedno pri­ stupni. Ako izostane jedan ili više članova zajednice, obavi se obračun sa prisutnim Članovima, a otsetnim se dostavi pismeno izvadak obračuna. Protiv obračuna ima stranka pravo da uloži utok u roku od R dana na Agrarnu Direkciju putem likvidacionog referenta. Članci zajednice, koja zajednica ukupno plača do 40 K zemljarine, ne trebaiu donijeti uvjerenje, d; žive u po­ sebnom kućanstvu i ako žele, da im se odšteta posebno isplati. Ovo uvjerenje trebaju samo oni sopstvenic?, koji u zajednici žive, a ta zajedn ca ukupno plaća preko 40 K zemljarine i tek u drugom redu počam od 10. decembra o. g. dolaze na likvi­ daciju. Dotično uvjerenje treba da izda op­ ćinski unđ, a gdje ga nema, seoski starješina, te kotarski predstojnik mora Bnot 362 Рго} .pravu* da ga potvrdi. Štrankc, koje podnesu neispravna uvjerenja, kao i organi, koji izdaju takova uvjerenja,- odgovaraće krivično. I ! t | i i j Do 10. decembra ne primaju se no' e molbe za podjelu avansa, jer se sopst i nici sa zcmljarin m do 40 K od­ mah likvidiraju sa cijelom odštetom, a za supstvemke preko 40 K daće se — ako to zatraže — avans samo na temelja likvidacionog obračuna, koji će se • kako je kazano —■ ttk iza 10. decembra o g. obaviti. Likvidacija se kod Agrarne Direkcije obavlja odmah. Čim pređe rok za utok, onim redom, kojim dolaze obračuni, te Se otpadajuča svota šalje putem poštanske štedionice na adresu, koju sopstvenici prilikom obračuna prijave. Agrarni Direktor: Dr. Feifaiik, v. r. i □ □ □ п □ □ □ □ 99 GAJRETA“ □ □ Zemaljska banka zaB.i H. Centrala u Sarajevu. F IL<Je: Banjaluka, I3:etina, Bttko, Mostar I Tuzla. Ispostave: bhać, Dervenla. Dobe;. B. Gradiš ka, Liv no, S.Novi,šamgc.Travnik, Trebirce, Višegrad, Zenica iZvornik.Lastupstvad^Ugo no,Gacko,Gor^žda,Ko­ njic. Nevesinje, B. Petrovac, Rogatica,banski Most,Srebtenica Stolac, Visoko. Uplaćeni dionički .upita' 20 inbijuna kruna. — RedovLe rezerve ? fond za sigurnost založnima 3 milijuna kruna. Bavi se svim ban kovnim poslovima, vrši uplate i naplate u kraljevstvu SHS. i inozemstvu. Prima kao glavno zastupstvo za Sbs. i Herceg. Assicura^ioni generali i Prvog sveopćeg društ’-a za osiguranje protiv nezgoda i šteta Sve vrsti osiguranja. U SARAJEVU Broj: 31.500 21. Sarajevo, 11. novembra 1921 Predradnje za likvidaciju kmetovskih odnosa — osim u nekoliko kotareva — dovršene su, te je počela likvidacija u prvom redu sa onim sopstvenicima, koji plaćaju do 40 K zemljarine. Inokosni sopstvenici i članovi zaje­ dnice, koji plaćaju do 40 K zemljarine, Proizvodnja: „$Uvia“, tvornica ke- mičkih proizvoda d. d, Zagreb, Ilica 213. POZNATE GALOŠE Sjetite se DIONIČKA PIVARA OGLAS. krema za elegantni svijet Dobiva se svagdje. MARKA „RHOMBUS,, ' Ддгагпа Direkcija za B. i H. Likvidacija kmetovskih odnosa. Fina terpenttnska preporučuje svoje dobro odležano izvoino pivo pri­ znato najbolje vrsti. Samo u buradima po 25,5o i 1001. J PRISPJELE SU PONOVNO KOD Н. B. FDČO 1 DRUGOVI SARAJEVO NA VELIKO ĐULA GUNA 3. NA MALO SARAČIBR. 19. Bdjeti Ovoj zadrugi potrebna je jodna izučena učiteljica za moderni ručni rad (krojenje i šivanje rubenmo i žen­ skih odjela). Reftektsntice neka pod­ nesu svoje molbe zajedno sa dokumentima i ušlo -ima najdulje do konca decem­ bra o. g. Prednost imaju one uči­ teljice, koje osim krojenja i šivanja znaju vezenje i ple­ tenje. Odbor. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni ka plavnica K 20,000000' 104 Ulošci preko K 25,000 000 —. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. BANKOVNE I Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i llngovinii (d. đ.] u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionička glavnka 1o,ooo.ooo kruna. ičuve Goo.ooo kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate » unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjaćne poslove • burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ RancElarija: Kralja Ftlra ulica 2 prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZHI Oduovom ibrahim Aiutuc v Centralni Odbor J. M. O. пашрмпј« D. i Л, Kljun, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9d8e6a4e60dfb988791657c4c3a77d76.pdf 9aa146932111a64c73a212f7b8ae30c6 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAcENA. Pojedini broj K 2. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 10C.—; za inozemstvo KJ250.—, Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. : ГЛАСШШ ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМЛНСКЕ ОРГАНИЗАШЦЕ. Broj 125 (363) Sarajevo, četvrtak 24. novembra 1921. Dobra posljedica putovanja naših delegata u Skuplje. lb. — U utorak 22. o. mj. završila je svoje sjednice anketa, koju je sazvalo ministarstvo vjera u svrhu, da dadne svoje mišljenje o tom, ka? ko bi trebalo urediti međusobne odnose između pojedinih konfesija u našoj Kraljevini, kao i njihov od? nošaj prema državi. Na anketi su bili zastupljeni predstavnici svih konfesija- a svo j je rad otpočela 15. o. mj. razdijelivši sc u sekcije, kako reče g. ministar a tačnije bi bilo re? ći: povukavši se svaka konfesija za se, da stavi svoje želje i zahtjeve. Sav rad vršen je naime u tim zascb? nim grupama, a »zajednica« se Je sastojala u tom, što su na plenar? noj sjednici od utorka — pročitani referati pojedinih »sekcija«. Zajednička nota svih tih refera? ta sastoji sc u tom, što svi manje više stoje na gledištu, da se država ne treba miješati u unutarnje stva? ri konfesija ili drugim riječima: što svak traži vjersku a u? tonomijuipunuslobodu u religijskoj obuci omladine i svojih sljedbenika. Katolici traže konkor? dat, a evangelici su iznijeli čitav niz žalbi i pritužaba na pojedine orga? ne vlasti, koji ih sprečavaju u sio? bodnom vršenju vjerskih obreda i duhovnog obrazovanja. Karakteri? stično jc, da se oni u svom memo? randumu, tako nazvaše svoj podne? sak, pozivaju na sanžermanski i još neke ugovore. Pravoslavna crkva- prihvaćajući ustavne odredbe o ravnopravnosti vjera, govori o nekakvoj - žrtvi! 1 to je vrlo karakteristično. Naš referat, kojeg je čitao pred­ sjednik sekcije g. reisubulema Čau? ' šević. nosi potpise petorice bosan? skih (Čaušević, Kadić, Kurbegović, Basic i Korkut) i dvojice sandža? čko?makedonskih predstavnika (vr? bovnog muftije Zeki efendije i nar. poslanika Ismetbega Crnoglavića). Saslušan je s velikim interesova? njem i mjestimice značajnim zgle? danjem; naročito stavak koji govo? ri proti propagandi, vraćanju uzur? piranih nekretnina i oskvrnjivanju groblja. Mi taj referat donosimo u cijelosti, podvukavši neka značajni? ja mjesta. On glasi: »Odnošaj Islama prema državi treba da se uredi na principu pune vjersko i vakufsko?mearifske auto? nomije. Institucija crkve u pravom smislu te riječi Islamu je nepoznata, pa se stoga pri uređivanju naših od? nosa ne može upotrijebiti kakva a? nalogija sa drugim konfesijama. — Naši su odnosi osebujni i stoga sva naša predstavništva, kako vakufsko?meari,fska tako i vjerska, treba da su rezultat narodne volje: nje? gova »zbora. Rad tih predstavni? stava ima bazirati na propisima Še? • iata i stoga je skroz .neumjesna Pripremna Uredba o upravi vakufa od 12. septembra 1919. Ona jc i po? grešna u svojoj bitnosti, jer unosi cijepanje naše zajednice, koja mora hiti jedinstven a. Što ‘ naime vrijedila Južnu Srbiju i os? tale naše krajeve osim Bosne i Herce­ govine«, to mora vrijediti i za Bo? snu i Hercegovinu. 1 obratno. U tom nema i ne može biti različito? sti- pa sc nri uređenju ovih pitanja ne mogu uzeti za mjerilo nikakvi posebni nacionalno?etnografski od­ nosi, ni posebna utanačen ja, koja su plod nekad posebnih prilika Šerial ne pozna je raznolikosti, on je jedar, za sva plemena i sve nacije, pa se to njegovo načelo ima priznatiim prije, što ‘ se jc ono priznalo i pripadnicima ostalih konfesija u našoj kraljevini. Isto vrijedi i za imovinu naše vjerske zajednice. I ona se ima ru? kovati prema propisima šeriata, a u koliko se sastoji od doprinosa, razreza i državnih potpora i sub? vencija samoupravnih tijela, treba također da jc u rukama biranih or? gana vjerske i vakufsko?mearifsko uprave, jer je namijenjena za ciljem ve te uprave, koja sc ima brinuti za vjerski i ćudoredni odgoj članova svoje zajednice, obuku omladine i njeno vaspitanie u islamskom du? hu, uzgoj i uzdžavanje vjerskih zva? ničnika, te podizanje i izdržavanh džamija tekija i drugih vjerskih prosvjetnih i humanitarnih zavoda. Pokretni i nepokretni imetak va? kufa i drugih islamskih zaklada tre? ha da ie zaštićen kao isključiva svo? iina islamske kojoj tie=> ba priznati i garantovati pravo, da ! | I : . ј taj imetak uvećava bez naročite ob­ lasne dozvole, kao i to, da uz odo? brenje vlasti može ustanovljavati i nove vakufe ili zaklade. Svima tim zakladama treba priznati svojstvo juristioke osobe i garantovati im u? živanje svih osobnih i stvarnih pra? va, koja su skopčana s tim prizna? njem, naročito pak neograničen no pravo upravljanja i raspolaga? nia s tim imetkom. Uzurpitani ime? tak vakufa treba povratiti njihov vom vlasniku. Isto tako treba osta? viti na snazi postojeće vakufske po? vla stiče glede javnih daća i nc srne? tati islamske vjerske opštine pri uo? biča ionom ubiranju priloga u vjer? ske, prosvjetne i dobrotvorne svr? he. Zauzete i vojnim priborom zaoremIjene džamije treba prešno predati islamskoj zajednici. Isto tako treba povratiti sve tekijske, medreske, mektepske i druge hajratske zgrade, bile one u upotrebi vojnih ili civilnih nadleštava ili pak u rukama opština i drugih korporacija. Pijetet prema mu­ slimanskim mrtvacima treba pribaviti u istoj mjeriiistim sredstvima, koja stoje na raspolaganju, kad je u pitanju groblje koje kršaćnske crkve. i Protuzakonitom i protupravnom na1 stojanju pojedinih upravnih činovnika, da se naša groblja pretvaraju u pijace ili namjenjuju drugim svrhama, treba I energičnije učiniti kraj, a uzurpirana groblja vratiti našoj zajednici. Vakufskc-mearifskoj upravi treba i dalje ostaviti pravo, da može odredivatj prirez za svoje svrhe, kao i pravo, da podržava medrese, mektebe i druge konfesionalne učevne zavode. Što se tiče religijske obuke u držav­ nim školama, osnovnim i srednjim, ona se može povjeriti samo licima koja su na to autorizovana, od strane vrhovnog vjerskog star j eši n stva, na čiji se predlog i postavljaju. Da se osigura dovoljan broj vjerskih zvaničnika treba da se privremeno oproste od vojne dužnosti učenici medresa te nižih i viših šerijatskih škola kao i teolozi, Telefon br. 842. 2 Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina ili. koji studiraju van granica našeg kra­ I ustanove jedne interkonfesionalne i ljevstva. Dalje treba taj oprost priznati I svjetovne države. zvaničnicima vrhovne vjerske uprave i Islamski je brak konfesijski, pa pre­ njihovim pomoćnim organima, te svima, ma tome muslimani vjenčaju samo kojima ta uprava daje autorizaciju kod šerijatskog suda i po propisima Isto tako treba taj oprost priznati na­ Šerijata. Po tim se propisima i kod stavnicima svih vjerskih učevnih za­ tih sudova rješavaju i svi odnosi, koji voda te Šerijatskih škola, kao i kadi­ su roslijedica bračne veze Muslimanka jama te vježbenicima kod šerijatskih se ne može vjančat: za namuslimana, sudova. a ojeca iz islamskog braka mogu biti Vjerski službenici zvaničnici su na­ samo muslimani. Oni to ostaju i za še autemomne uprave i stoga ne slučaj, da njihovi roditelji ostave islam. mog ud iti državni zvaničnici. Islamski propisi ne priznavaju poPrema tom ih država ne može direktno sinjivanja i pokćerivanja (posvajanjeisplaćivati, nego treba srazmjerni dio tebenni-adopcija) pa prema tamu niko tog svog doprinosa da polaže na ruke ne može posvojiti muslimansko nejače, naše vrhovne autonomne uprave. Iz­ niti ga na račun toga prevjeriti. nimke čine nastavnici šerijatskih škola, Vjerski praznik kao državna norma kad.je i drugo osoblje šerijat. sudova, nije poželjan. No ako druge konfesije koji spadaju u red državnih činovnika, kao i članovi vrhovne Islamske vjer­ na tom budu insistirale, onda bi ta­ kovim praznikom trebao da bude Mevske uprave, te muftije i njihovi po­ lud i prvi dan dvaju bajrama. Dani, moćni organi, koji će biti plaćeni iz kada se muslimani ne mogu siliti na državne kase i ranširani kao i slični posao jesu još drugi i treći dan Ra­ zvaničnici drugih konfesija. mazanskog, drugi, treći i četvrti dan Izdavanje potrebnih autorizacja od strane našeg vrhovnog vjerskog starje­ Kurbanskog bajrama, te muslimanska šine Šerijat je uslovijo Menšurom Ha- nova godina. Kao sedmični počinak tražimo za Hfe; s toga treba osigurati njegovu muslimane petak. Ako taj počinak bu­ vezu sa MeŠihatom na podlozi de obligatan za sljedbenike drugih nesmetanog i slobodnog sao­ konfesija u koji drugi dan, onda neka braćaja. Šerijatski suci ma raj u imati Mu raselu našeg vjerskog je i petak za muslimane obligatan. Da starješine. U dvojbenim šerijatsko- se ne izazovu ekonomske štete ni jed­ noj konfesiji, sajamni dan treba udepravnim i dogmatskim pitanjima па' siti, izvan ćanu odmora rojedjnih kon­ fesija. Povremeno zatvaranje radnje Islam. za vrijeme vjerskih čina i obreda po­ Državna vlast ima pravo vrhovnog jedinih konfesija treba zapriječiti, jer nadzoia nad našom vjerskom i v. m se to u praksi zlorabi i izaziva konupravom, a i dužnost, da pribavi sank­ fesijske trzavice. ciju u njenim pravomoćnim rješidbama, Državni praznici treba da su oba­ ako za to b-de umoljena. vezni, ali ne mogu imati nikakvog Odnos Islama prema drugim vjera­ konfesijskog karaktera, ni po ma određen je glavnim njegovim pro­ ! postanku ni po svom smislu. pisima u pogledu pitanja, ko;a su stav­ Obzirom na interes službe, đaci, dr­ ljena na dnevni red povodom osnove žavni i drugi činovnici i radnici mogu interkonfesionalnog zakona. Islam za­ raditi petkom uz uslov, da im se osiuzima ovo gledište: Islam ne siii ni­ ; gura mogućnost pripreme za klanjanje koga da stupa, u njegovu zajednicu, Džume na taj način, da se bar jedan ali članovima te zajednice zabranjuje j sat prije podne otpuste od nastave. istup, pa za one, koji istupe, određuje I odnosno rada. Isto im tako treba omo­ dvojaku kaznu: na onom i meterijalnu gućiti vršenje ramazanskog posta : na ovom svijetu. Ta se sastoji: u razbilo polakšicom u trajanju službe, bi­ vrgnuću bračne veze i snošenju svih lo zgodnim rasporedom vremena služ­ posljedica tog skrivi je nog razrješenja; be. To isto trebč provesti u školi i u u oduzimanju roditekske i skrbničke vojsci. Kod vojske treba dalje urediti vlasti i prava nad malodobnom djecom; hranu prema šerijatskim propisima i u gubitku prava nasljedstva i svih dru­ ujedno vojnicima pružiti udobnosti za gih obveza islamske zajednice prema vršenje vjerskih obreda. njemu. Osoba koja, stupi u Islam, do­ Pravilnik o tom treba donijeti u biva sva prava, koja pripadaju člano­ sporazumu sa vjerskim našim pred vima islamske zajednice; ako je udata stavništvom«. žena, njen pređašnji brak gubi vrije­ dnost, a oženjeni muškarac treba ga provesti kod šerijatskoga suda, ako njeg; va bivša supruga na to pristane. Beogradska javnost zanima se mnoObzirom na gore izloženo stajalište, prelaz iz vjere u vjeru trebalo bi ure­ I go ovih dana jadnom novom aferom. diti tako, da se zabrani prelaz I koja je izbila u javnost istom u zad­ nje vrijeme, a koja je bih upućeni?: prije navršene dvadeset i prve godine i proces udesi prema propi­ I krugovima i ranije poznata. Mi ovo sima naredbe zemaljske vlade za B. i 1 zatajivanje običnih zločinaca ne moj žemo razumjeti i smatramo, da je bila H. o prolazu iz vjere u vjeru. • dužnost vlade, da javnost o ovoj afeDa se očuva kofesioni mir u zemlji, i ri ranije obavijesti, te da joj saopći, trebalo bi strogom zakonskom da je poveden i sudski postupak, ako kaznom zapriječiti kako silenje, i je to uopće učinjeno. tako i svaku vrst pozivanja na prelaz Stvar je u ovome : Austrijska je iz jedne vjere u drugu, a naročito bi vlada imala na raspolaganju vojničkog trebalo strogo zabraniti svaku materijala, koji njoj nije bio potreban, vjersku propagandu (pa i pod firmom širenja vjerske snošljivosti) u ■ pa ie uz privolu reparacione komisije preko posrednika prodavala taj mate­ vojsci, školi i iskoriščujući zvanični poiožaj. Isto bi tako rijal. Kako kod nas imaju tri divizije, koje su oboružane austrijskim oružjem, trebalo iz škole, vojske i drugih dr­ žavnih i samoupravnih ustanova izlu­ ■ naše je ministarstvo vojno i mornar.ce odlučilo, da nabavi to oružje i rat­ čiti sve čine, koji su konfesijskog ka­ ni materijal. Ministar vojni Zečević raktera kao što su razna osveštenja, poslao je u tu svrhu pred kratk i vri­ slave, pomeni crkvenih svetaca i t. d. jeme u Beč jednu komisiju sa pukovMuslimani ne mogu prisustvonikom Miodragom Vasićem na čelu v a.t i i i m č i n i m a, a nije ih zgodno ni bez njih izvoditi, jer ne spadaju u i Ministar finansija Dr. Kumanud«, ima.- Pismo iz dograda. 1 | 1 ’ i I * ; ! 1 I �Strana 2 Страна ПРАВДА* — Broj 363 Spol PRAVDA nastavljena je daljnja rasprava, te je juči razloga, da posumnja u isprav­ ština dokazala je, da su primjedbe skupštini pored ministra Dr. Spahe su­ mnogih naših skeptika, da je teško nost ove komisije, poslao je u Beč sa djelovao kao gost i povjerenik za tr­ našeg seljaka povesti gospodarskom i komisijom jednog načelnika svog mi­ govinu i obrt gosp. Ismetbeg Kapetakulturnom napretku, neosnovane. Us­ nistarstva, a zatim, prema referatu i Zahtjevu ovog, šefa policije. Ova dvo­ trajni rad, poštenje i otvorenost u sta- . nović. Nakon svestranog pretresa pra­ nju su, kako to sama skupština svje- | vila ista su usvojena, te se prešlo na jica činovnika uspjela su, da pukov­ izbor ravnateljstva i nadzornog odbora. doči, i našeg seljaka, slobodnog munika Vasiča uhvate na djelu, kad je slimanskog seljaka, podići na onaj ste- | 1 kod ovog izbora vidila se svijest, ponudio 100 000 dinara preko potpu­ manifestirala se je Željezna volja za pen, na kojem stoji danas seliak u kovnika u pensiji Sretenovića, sada ozbiljnim radom samo na dobrobit Hrvatskoj, Sloveniji, Češkoj i drugim ' trgovačkog agenta u Beču, načelniku našeg težaka. Nije se pitalo, tko si, naprednijim zemljama. ministarstva, da ne omete trgovačke operacije ove komisije. Dokaz za ovu U 10 sati prije podne otvorio je j koje si partije i Sta si. Sposobnije na ponudu pružen je na taj način, što organizator seljačkih zadruga gosp. I mejdan, te je izbor per aklamationem su se u sobi Sretenovića sakrili u Or-, Abas Ajanović skupštinu, koja, je iza- | obavljen, pa su u ravnateljstvo došli: Ademaga Mešić veletržac iz Tešnja, mar šef policije i njegov pisar, koji brala za predsjedatelja gosp. Ahmetagu i Ahmetaga Kovačević, težak i nar. po­ su odmah o ovom Činu učinili zapis­ Kovačevića, težaka i nar. poslanika iz | slanik iz Lukavca, Abas Ajanović pri­ nik. Lukavca. Predsjedatelj seje u lijepom vatni činovnik iz Sarajeva, Salih efi. Već tri godine dana puna je naša , govoru zahvalio na izboru i razložio Mešić, direktor (zamjenik) musliman­ javnost žalbi na korupciju u državnom • važnost našeg težaka po državu i po ske centralne banke d. d. iz Sarajeva, aparatu I vlada je sigurno uvjerena, ' ljudsko drštvo. Nakon toga poslati su Ahmed eff. Sefić, direktor banke »Gajret« da te korupcije ima vrlo mnogo, ali | brzojavni pozdravi Njegovu Veličanstvu d. d. iz Sarajeva, Bećir eff. Tatlić uči­ izgleda, da je nemoćna da joj uđe u j Kralju Aleksandru, ministru poljopri­ telj iz Bos. Otoke, Omer A. Balić, tr­ trag. I jedva jednom pošlo je za ruvrede gosp. Pucelju, prvom kulturnom govac iz Mostara, H Šemso Lejlić, te­ kom savjesnim državnim organima, i i ekonomskom radniku, prvom pioniru žak iz Palanaka, kot. Brčko, Sulejman da otkriju jednog visokog državnog našeg zadrugarstva g. Ademagi Mešiću, funkcionara pukovnika — šefa arti- , Glavnom zadružnom savezu u Beogradu Suljić, težak iz Bos. Otoke, Hajđar eff. Čekro, ing. iz Sarajeva, Ajanović Ijerijskog odjeljenja ministarstva voj- ! i središnjem savezu hrvatskih seljač­ nog, gdie zloupotrebljava važnu zada- ' kih zadruga u Zagrebu. Skupštini je Hamzalija, nar. poslanik iz Sarajeva i Tahir eff. Konjhodžić, umirovljeni uči­ ću, od čijeg ispravnog izvršenja ne , došlo tak- đer više bizojavnih pozdrava. telj iz Mokronoga, dočim u nadzorni zavise samo državni finansijski inte­ Iza toga je A. Ajanović ocrtao ravitak odbor: Fejzulah eff Čavkić, učitelj iz resi, već i samoobrana države od ne- I zadrugarstva, njegovu važnost, te cilj Bos. Krupe, Hakija Hadžić, direktor prijatelja. Pa o svemu tome nije mi- I i svrhu saveza. Poslije njega govorio je, vel. gimnazije u Trebinju, Mehmed nistarstvo vojno našlo za potrebno, da težak Sulejman Suljić iz Bos. Otoke Hasić, učitelj iz Jajca, Osman A. Soko­ obavijesti javnost. Mi ne znamo čak, i koji u lijepom narodnom govoru jasno lović, podtajnik trgovačke i obrtničke ni da li je poveden sudski postupak ; . i bistro očna nevolje težaka, njegov komore iz Sarajeva i Josip Sabljak, znamo samo toliko, da se g. Vasić kulturni gospodarski položai, uzroke privatni Činovnik iz Lisičića kotar šeće u uniformi pukovnika po beo- , njegovu današnjem nazatku, kojem su Konjic. gradskim ulicama. krivi u punoj mieri naši dosadašnji (Nastavićo se). Mi držimo, da ovo ni malo ne slu- i vodeći krugovi. Dokazuje važnost sa­ ži na ugled ni opštoj koristi ni mini­ veza i pozdravlja njegov osnutak kao starstvu vojnom. Od sto slučajeva po- | najsretniji dan u historiji muslimanskih đe za rukom jedva da se jedan uhva- . seljaka. Govornik je saslušan velikom ti, pa se ni taj jedan ne progoni ona- | pozornošću i nagrađen dugotrajnim ko energično, kako bi to tražili dr- । aplauzom. Pošto su verifikatori oba­ U 230« broju »Srp. R« od 11. no- । žavni interesi. vili svoju dužnost i ustanovili, da je vembra 1921. otštampan je kilome- I skupština sposobna za rad i da su trični ćiftinsko-tašlihanski čianak pod ; punomoći ispravne, to Ajanović Abas naslovom »Razorni rad jednog zaluizlaže misli vodilice u predmetu imena talog«, kojeg su potpisali devet ovdaš-' saveza »Središnji savez jugoslavenskih njih gazdica i birtaša. Svi su potpi­ seljačkih zadruga«. Kad je skupština sani jedni, prije drugi kasnije, doselili to, jednoglasno usvojila onda se je prešlo na čitanje pravila i debata. Li­ se u ovo naše muslimansko mjestance, da među neprosvećenom i kozervajepo je bilo pogledati, kako u ovoj debati pored učitelja sudjeluje naš te- i tivnom braćom muslimanima otvore žak, pored zastupnika iz naših novča- I birtije i trgovine, te tako nastave do­ Napokon dođe i taj Čas od osobite važnosti gospodarstveni iđzvinih krugova (predstavnici muslimanske Г bro proračunati rad na iihvarsko-kme- i tak, da naš slobodni musLmanski se­ centralne banke i banke »Gajret«) ras­ toderskom obogaćivanju prevrćanjem i pravljaju i naši mualbmi, te i drugi ljak udari temelj svom budućem gos­ muslimanskih kuća i topraka. Dobro podarskom i kulturnom razvitku. Na predstavnici. Nije se gledalo, ko pred­ su im došla i okolna sela naseljena j laže, tražili su se razlozi, pa seje onda srpsko-pravoslavmm žiteljstvom, da ih I 20 o. mj. d šli su predstavnici naših seljaka, organizovanih u seljačkim zausvajalo ne nadglasavanje, nego brat­ pomoću »uzvišenog nacionalno-srpskog drugan.a, njegovi prijatelji i pravi na­ ski jednoglasno. Skupšinaje prekinula patriotizma« prikopčaju za svoje trgo­ rodni prosvjetitelji — učitelji, kojih bi­ u 12 sati svoj rad, te je izabrala gg. vine i birtije, pa tako eksploatišu do jaše lijep broj, što služi našem učiBečir eft. Tatlića. Ajanovića Hamzaliju, mile volje. teljstvu na čast, a drugima za primjer. Ahmetagu Kovačevića i Abasa AjanoKroz cijeli članak provejava lična i Sama skupština protekla je bratski, vića, da odu kao deputacija skupštine mržnja i težnja za osvetom protiv na- j stvari su se raspraviiale mirno i stru­ na željezničku sta.tiču i pozdrave mi- i šeg vrijednog učitelja gosp. BećiraTatčno,. pa e upravo bilo mileta slušati, nistra trgovine i industrije Dr. Meh- ’ lića i nekolicine agilnih ovdašnjim kako seljak o svojim stvarima onako med eff Spahu, koji naročito radi i omladmaca muslimana, koji svog uči­ bistro i trezveno raspravlja Ova skup­ skupštine dolazi u Sarajevo. Po podne i telja u njegovim plemenit.m i čovje- i koljubivim težnjama na prosvjetnom i socijalno-kulturnom narodnom podi­ zanju i osvješćivanju izdašno podu­ piru. Napomenuti nam je, da se je kod naše omladine odavno probudila tež­ nja i svijest o potrebi kulturnog po­ dizanja ove naše zaostale okoline. Na žalost do sada ne imadosmo vođe, koji bi nas sve okupio u bratsko kolo bez razlike na vjere i s nama zajedno vedrim čelom smjelo kročio putem svjetlosti, kulture i napretka. Sretnim časom po nas i naše malo mjestance, a nesretnim po sebe i svoje porodične prilike, premješten nam je iz Bišća naš današnji čestiti učitelj g. Tatlić. On je odmah najdostojnije ispunio onu prazninu u našim omladinskim redo­ vima, te je već po svom uzvišenom zvanju zauzeo mjesto našeg odavno očekivanog vođe. Svakom je zgodom svjetovao omladinu upućujući je na međusobnu bratsku ljubav i slogu, te čvrstu solidarnost u već postojećem jedinom do tada društvu »Musliman­ skoj čitaonici«.. Sva omladina, a i sta­ riji ozbiljniji ljudi prijatelji svega, što je napredno, okupiše se oko učitelja. Učitelj je brzo uvidio, da u omladini ovoga mjesta postoji iskra želje za radom na podignuću kulturno-prosvjetnog narodnog niveaua, koja se treba samo zgodnim načinom rasplamsati i kod pojedinaca privesti u svjetlo svijesti. Za to poziva omladinu i prijatelje omla­ dine u čitaonicu na skupštinu, pa u prisustvu gosp. sreskog načelnika Nadbantića osniva zemljoradničku zadrugu. Malo odgovora radi poštene javnosti. i Skupština Središnjegišara j gosiavensh h seljačkih zadruga. PODLISTAK. Statut i program Jugosl. musi- organizacije. (Nastavak). § 8. — Članovi organizacije- koji se ogriješe o stranačku disciplinu ili inače štete njezinom ugledu biće opomenuti, a u težim slučajevima kažnjeni pismenim ukorom ili isključenjem iz organizacije. Kaznu rismenog ukora izriču ko* tarski odbori i ta se zavodi u naro* čiti zapisnik, dok kaznu isključenja izriče radni < dbor na osnovu predloga kotarskih odbora. Radni odbor može izreći kaznu isključenja i bez incijative mjesnih odbora, ( lanovima radnog i cen? tralnog odbora i zastupnicima sudi centralni odbor. Isključeni elan ima pravo priziva na centralni odbor, odnosno glavnu skupštinu ali bez odgoune moći. Ш. Unutarnja organizacija. § 9. Organizacija se proteže na cijelu našu državu, provodi se odozdo prema gore t. j. iz naroda vodstvu, te prema tomu ima ova tijela: 1. seosku (odnosno gradsku) skupštinu, 2. kotarsku skupštinu, 3. okružnu skupštinu i 4. glavnu skupštinu. I I . i . , 1 Organi su gornjih tijela: 1. seoski (gradski) odbor (povje* ' rcnik), 2. kotarski odbor, 3. centralni odbor i 4. radni odbor. A. skupštine organizacije. 1. Seoska (gradska) skup* š t i n a. § 10. — Seoska skupština bira svoj seoski odbor, daje mu inicija? 1 tivu i nadzire njegov rad. Gradovi i ispostave biraju tako I isto svoje posebne gradske odbore. Pravo glasa na ovoj skupštini i* maju samo članovi’ koji plaćaju čla* nar inu, a ostali imaju samo savjetu* j jući glas. Na ovim skupštinama tre­ ba đa po mogućnosti prisustvuje izaslanik kotarskog odbora, a sasta* ju se prema potrebi. 2. Kotarska skupština. . §11. Kotarsku skupštinu sači* njavaju svi članovi mjesnih odbora u kotaru. Kotarska se skupština sastaje najmanje dva puta u godini, a po potrebi i više, tc joj može prisu* stvovati i delegat radnog odbora. § 12. Kotarska je skupština po* lažna tačka za provadanje cjelo* krmnog programa organizacije u dotičnom kotaru. Ona poduzima mjere i daje inicijativu za rad i ja* ćanje organizacije u cijelom kota* ru, te pretresa proračunski predlog kotarskog odbora, ispituje zaključ* ni račun i nadzire njegov rad. 3. Okružna skupština. § 13. — Okružna se skupština sa* živa po potrebi i na poticaj kotar* skih odbora dotičnog okružja, a njezin je organ kotarski odbor u okružnom rn jestu. Ovu skupštinu sačinjavaju po tri delegata kotarskih odbora, a ima joj prisustvovati bar jedan član centralnog odbora iz dotičnog o* kružja, i delegat radnog odbora. Okružna skupština predlaže kan* didate za parlamenat glavnoj skup? Stini a ova o njima konačno odlučuje. 4. Glavna s k u p š t i n a. § 14. — (davnu skupštinu sači? njavaju delegati svih kotarskih skupština i to tako, da kotarevi na svakih 1000 kuglica predatih za listu J. M. organizacije šalju po jednog dele­ gata. Više od 5(M) kuglica smatra se kao hiljada. Mjesta, koja imaju ma* nje od hiljade, imaju pravo izaslati jednog delegata. Ova skupština: 1. bira članove centralnog i rad­ nog odbora, 2. izmjeni u je i dopunjuje stranac? ki program i statut organizacije. 3. postavlja kandidate za parla? menat i 4. odlučuje o političkom držanju organizaci je. B. Organi organizacije. 1. Seoski (gradski) odbori. § 15. U svakom selu (kotar? skom ili ispostavnom mjestu), gdje je palo 50 glasova za J M organi­ zaciju, može se osnovati seoski (gradski) odbor organ-zacije. U ve­ ćim mjestima može se uz odbor po* Zadruga osim svoje socijalno eko­ nomske zadaće i otimanja težaka iz nezasitnih lihvarsko-gazdinskih pandža ima i tu uzvišenu zadaću, da zadru­ gare drži na okupu u Čvrstom brat­ skom kolu, spremne, da u svakom pogledu uzorom prednjače onim neorganizovanim, a ponajviše u lijepom moralnom vladanju i plemenitim tež­ njama za kulturnim napretkom. Sad je već bio oripravljen terain za osni­ vanje jednog novog društva sa viso­ kom socijalnom svrhom, za osnivanje antiaikoholnog društva. I zbilja zahva­ ljujući vrijednosti i mudroj taktici g. Tatlića i ovo se društvo osniva. Još nam je i danas svježe u pameti ono lijepo predavanje g. učitelja Tatlića protiv alkohola što ga je držao sakup­ ljenoj masi od nekoliko stotina ljudi pred glavnom džamijom u Bos. Otoci. Isto se tako najugodnije sjećamo top­ lih i zanosnih riječi g. sreskog načel­ nika Ante Berničevića, koji je pleme­ nitu akciju našeg dragog učitelja svom jačinom argumenata i snagom svog autoriteta najsrdačnije pomagao i braći bez razlike na vjeru toplo pre­ poručivao. Pozvani su i prisustvovali su braća srpsko pravosl i katoličke vjere. G. Tatlić je naročito naglasio neka u ovo društvo stupe i braća dru- staviti š re vijeće ili grad razd'jeliti i na rajone, i to najviše na četiri. RaI jonski odbori kao i šira vijeća samo su pomoćni organi odbora. Ovi se odbori biraju: na seoskim (gradskim) skupštinama, koje sazi* i va predsjednik dotičnog odbora, a ' ima im prisustvovati izaslanik ko' tarskog odbora organizacije. Broj ! odbornika određuje skupština pre* ! ma mjesnoj potrebi. Odmah nakon izbora sastaju se u sjednici izabrani članovi ovog odbora i konstituišu se na taj način, da između sebe izai beru predsjednika i njegova zamje* nika. Dužnost je ovog odbora, daše brine za potrebe svog mjesta i da ih za­ stupa kod kotarskog odbora i u kra­ ćim ga razdobljima izvješćuje o stanju i radu organizacije u svom mjestu. Sjednice se odbora drže najmanje jej danput u mjesecu. Gdje nije moguće provesti izbor ovog ! odbora Ш' že ko’arski odbor u spora| zumu sa dotičnom ehalijom postavili povjerenika organizacije. Dužnost po! vjerenika iste su kao i dužnosti seoI skog odbora. (Nastavit će se.) □ □ □ б □ □ □ □ „бшшг i �16 3 iroj gih vjera, — jer će se ono zvati »an- I tialkoholno društvo Trezvenost«. Dakle : kako se vidi, osnivač, a i oni, koji tu i večer u društvo pristupiše, vodili su I najčovjekoljubivije misli i namjere, jer ne htjedoše sputavati društvo niti vjer- ! skim niti nacionalnim okovima U dru- ■ štvo se upisalo 70 članova. Učitelj gosp. Bećir Tatlić obodren ovim sjajnim uspjehom baca se sa g. , Fejzullah eff. Čavkićem na drugo po­ lje rada, na osnivanje zemljoradničkih zapruga po krunskom src-zu. Svakim j bi skoro petkom išla ova dvojica na- ■ rodnih učitelja po ovećim selima krup- ; skog sreza, pa bi sakupljenom svijetu 1 pred džanijom tumačili svrha i korist zemljorad zadruga Za ovo je, razumije se, znala politička vlast. Danas je, Bo­ gu hvala, zadrugarski organizovan ci­ jeli krupski srez, što može da posluži i primjerom ostaloj braći težacima mu­ slimanima u ostalim srezovima. To su te t zv. »političke skupštine« o koli­ ma onako infamno i s proračunatom denuncijantskom tašlihanskom tenden • com govore u svom članku »Srp. Ri­ ječi« u »serdašce pogođeni« trgovci i birtaši iz Bos. Otoke. Ovo iznosimo, 1 neka sav pošteni svijet vidi, do koje 1 visine može da dopre infamija iedne I nikad nezasitne klasice ljudi, koja zna podići najveću dreku i galamu kroz svoja glasila, da je »Srpstvo u opas­ nosti«, da crno-žuti na sav mah rade protiv naše mlade države i slobode, samo ako su ugroženi njihovi čiftmsko-trgovački interesi. I žalosno je i smiješno, fed ovakve Čaršinske čiftice, koj: ne prestavljaiu nego nekolika po stotka srpskog dijela našeg naroda, identifikuju i vezuju svoje lihvarske, antisocijaine interese interesima one I ogromne težačke većine srpskog na- ' roda, koja je odavno procvilila baš od , zuluma i k'metoderstva njihova. Sre- ; ćom upoznali su ih težaci pravos avni ; pa im okreću leđa, jer uvidješe, da im bratija po vjeri i krvi sve onako u ime velikog Srpstva i svih srpskih svetinja i tradicija guli kožu s leđa, j Gospoda dopisnici spomenutog do- ; piša u »Srp. Riječi« uhvatili su se baš : onako utopljenički za dvojicu moral­ no posrnulih individua, koje je anti- : alkoholno društvo »Trezvenost« radi prekršaja zavjeta po društvenim pra­ vilima moralo iskliu&ti i imena im u javnim glasilima publikovati. To, što su ova dvojica isključena iz društva i putem novina po društvenim pravilima . -žigosana, jedva dočekaže naše gazdi- 1 ce, pa ih primiše u bratski zabrljaj, 1 da s niima kao teškim merzerima ka­ libra 42 bombarduju svog krvnog ne- : prijatelja g. Tatlića i dušmansko »auustrijsko« društvo »Trezvenost«. 0, 1 pusta ironijo sudbine 11! A tko su ta dvpjica naših disidenata? ' Prvi je gosp. Agica Zečev ić došljak iz Bos. Petrovca. Notorna je pijanica | i inadžija. U 1914. g. na sramotu nas ' svih muslimana, iHeoio je sa nečisti iz zahoda ćirilovske firme po dućanima u Bos. Otoci. Ovo znaju potpisnici do­ pisa »S. R «, ali im to danas ne sme­ ta, da ga ovom prilikom potpuno isko­ riste u teškoj borbi na život i smrt j svojih interesa protiv antialkoholnog • društva »Trezvenosti«. Drugi je propali tip, teški merzer u ruci otočkih birtaša protiv društva »Trezvenosti« gosp. 1 b r a h i m M iistedanagić, zapravo Prdanović porijeklom iz Cazina. Nije ništa u ro­ du sa ovdašnjim starim i čestitim ple­ menom Mustedanagića u Bos. Otoci pa se nemaju radi čega da stide. Puš­ ku su mu oružnici uhvatili još lanjske I godine i predali kot. uredu. Isto je tako pokrao sablju, zastore sa općin­ skih prozora i razne stvari iz općin­ skog smbulatoriia. Za ovo ga je gosp. Muharem Mustedanagić tužio dne 30. okt. o.g. gosp. opć. komesaru u Bos. Otoci Marku Stuparu i opć. bilježniku g Dušanu Tatiću, ali isti protiv njega ( ništa ne preduzeše. Gospoda dopisnici »S. R.« smjelo tvrde, da je g. Muharem Mustedanagić u jednom muslimanskom dućanu i spomenutom Ibrahimu Prdanoviću re- I kao slijedeće : »Ili ćeš ti opozvati pot­ pis članka, koji je štampan protiv Tat- i lića u »S. R.« br. 216, ili ću te ja čis- 1 ti ti sa ovoga svijeta, jer je svaka par­ tija lopovska, koja nije s nama«. Ko- i liko rječi, toliko izmišljotine. Neka ; svjedoči spomenuti trgovac. G. Muha- i rem Mustedanagić je rekao, da se i gornji okani čaršinske politike, jer je ' on siromašan čovjek, pa je bolje da ! „I iCođan" — „H4AVDA4 pazi svoju službu, a po gotovu onda, kada su ljudima u ruci dokazi njego­ vih prljavština i besposlica. Tako stvar stoji. Vi ćete gospodo došljaci, što do­ đete u ovo naše malo mjesto, da ga osiromašite i u crno zavijete, ako gospod Bog dadne još malo više svijesti i ulije volje za rad našoj omladini, za kratko vrijeme spasti opet na glavne t.j. ponijećete Vaš lagani »pinkel« i povreriii se natrag u sela, da pošte­ nim radom u krvavom znoju svoga I ca kao i ostali čestiti težaci pravo­ slavni i muslimani zarađujete nasušnu koricu svakidanjeg hljeba. Ovoliko o našim zalutalim žrtvama, koje Vi napraviste ljudima i koje neljudski eksploatišete u Obrani svojih ugroženih birtaških interesa. A sad da pređemo na ličnosti, koje podništavaie i denuncirate u svom do­ pisu radi toga, što su istaknutiji Čla­ novi raznih mesnih društava, koja Vama nikako ne prijaju, jer predstavIjaiu složne i kompaktne organizacije svjesnih muslimana, koji se probudiše iz vjekovnog sna, da u svojoj mladoj državi sa ostalom braćom drugih vje­ ra i plemena promiču našu nacional­ nu kulturu i civilizaciju. (Nastaviće se). Sjetite se „Gajreta!" Turci traže Smirnu. »Efimiris ton Valkanpon« javlja, da turska štampa jednodušno odbiJa i pomisao o neka­ kvoj autonomiji Smirne, zahtjevajući, đa se ovaj grad preda Turskoj bez jkakvih uslova. Sud za skupoću. I jučer smo se na pazaru uvjerili, da je ovaj sud Jajce, 12. XI. 1921. Na 10, o m bio sam očevidac, da se u Ja cu .ne mr-že A kg. kafe ku­ piti, jer ovaj sud hoće da se prodaje 1 kg. po 86 K., i ako su istu trgovci u Banjaluci kup/u oo K 104., pa će tako i sa svim drugim artiklima biti, jer taksiraju na pr. gas po K 26, i ako se po ove pare n gđe ne može dubiti. Ne branim trgovce, možda su i oni krivi, a n ljesam ni U’, da sve pos­ kupljuje, treba tražiti načina, da se ovo spriječi, ali tvrdim, da ni ovo nije pravi način, ovaj sud sastavljen iz nestručnjaka ljudi, koji bi htjeli iz svoje pohote za što jeftinijim Životom, svu čaršiju un,šuti.što nikako nije pra­ vo. Tolika se lična osveta u ovo zvanje upotrebljuje, da je prešla preko svih granica. Čian svog suda Cerić, inače muhtar i kafedžija, o ugledu, pjančarenju, ponašanju i materijalnom stanju neću govorni, — na njegovu, kako ćaršija govori, lažnu urajavu kažn'ava ova’ sud po 1000 Dm. i 10 dana zatvora, dva trgovca Bureka i Hrniića, jer da su njeđlu mjesto po 6 K za 7 K Чlitru gasa prodali. Ovo je zato, što mu veresije ne daju, a i zato, da ih sa so­ bom izravni. Kako je Cerić došao i ko ga je izabrao, ne znam, nu i drugi članovi su ozbiljniii trebah biti, bez kakih lični ambiciia i osvete, a ne kao Što je n. pr. B lan na pijaci baš iz osvete Ivi Liubezu rekao, da će ga 1000 Dn. i 10 dana kazniti koja se kazna sutra obistinila, jer da je 9b kg. kariš*ka za preprodaju kupio, i ako ovaj tvrdi, da je za kućnu porabu. Nametnutog načelnika Manolu neću spominjati, jer gđe je pljačka kao apr vizacija, općina i t d, ne smije on faliti, a ne smije ni manjkati onde, gđe se na svijet udara, a onaj, koji veli, da bi trebao K 12.000’— mjesečne plaće ‘na ovoj skupoći, treba da i to­ aletu maksimira, pa će kukuruza biti jeftinija. Ako bude ovaj sud i dalje tolike kazne stvarao i nepravde, nestat će svega. Pa Šta ćemo onda? Držim, da ovo nije pravi način suzbijanja, jer treba ovaj sud da zna, da valuta kafi i drugom cijenu diže, a koliko su spret­ ni, maksimiraju samo siromašnom bakalčiću i trgovcu, koji se ovakovim strašnim kaznama mora pokoravati, a o seljaku i producentu ni habera. Vlada je svakako trebala znati, da će u ovaj sud d ći ljudi bez spreme i za ovu dnevnicu da će se birati i i metati oni, koji će čaršiju terorisati, a to ne treba. Oni dosta poreza sno­ se, neka vrsta su trgovine, i treba da vlada o ovom promisli. Građani n. tona i 4 bojna križara sa 122.700; Udružene Države 18 linijskih brodova sa 500.650 tona. Bilješke. Naši dopisi. Japčkl sud za suzbijanje skupoće. CfpaHđ 3 Strana i I i ј i ! , i i i ■ I jedna posve suvišna institucija, to se bar pokazalo u ovom slučaju, kad smo imali priliku vidjeti ga na licu m jesta na čarŠiji — kad ure* dujc. Seljaci su prodavali kromnir po pet kruna i po, grah po 15 K, jaja po 7 K, dok. je maksimalna ci* jena 5 K krumpirima. ”rahu У. a jajima 4K,a Baška ie sto bi seljaci morali da prodaju jeftinije od maksim. ci jena. I slučajno tu se de* siše gg. od suda za skupoću sa jed* niin građanskim savjetnikom vla* dina komesara. Upozoreni na ovu anomaliju gospoda rekoše, da to ne bi smjelo biti, ali ipak ne ureduju protiv seljaka jer se boje kad bi uredovah proLv seljaka, da oni on* da ne bi nikako donosili na ' ."šiju ništa. A bi li gospoda uredovala protiv bakala, kad bi oni nrekršili propise za skupoću? Bi, bio ie od* govor. A za što ne postupaju 1 pro* tiv seljaka? Onda cc-ooda odgova* raju \išc ramenim /lavom nego riječima. Нч\ znat s / 2'osnoda, čovjek bi faktično јпј • j nostupa* ti protiv ove cijele ča. мјс. kad bi baš htio po propisu ali ovaj, znate, Boze moj. ko će ovome u kraJ stati... i to i tako govoreći, odlaze gospo* da dd suda z ’ oću zajedno sa stražarima i .. ina da dalje miješaju po . da sanćim. ure* duju. Gospoda ^i- rtnik ;oš zavr* ši stvar i nekom pnmieđbom. da smo mi građani tome J ivi. Mi bi, veli, trebah da radimo ^ao što su radili doktori п Vjemačkok kad su željezničari štrajkov^’v Razbolila se veli- u jednog željezničara gospoja, pa zove r da ie pregleda- a doktor ne .de. Za što. pita že* Uezničar. .Za n eli doktor, što ti nećeš da voziš željeznice. Dobro, velimo mi na to, neka nam bar sud za skupoću izda bar taku uputu, kako da se držimo, mjesto svojih naređenja o maksimalnim ci* iona ma. Politički pregled. Domaće vijesti. Miristar dr. M Sp*ho putuje su­ tra, 25. o. mj. u Beograd, a s njim i svi naši poslanici. Poslanička inspekcija u Saraje­ vu neće se od danas do daljeg držati, jer svi poslanici moraju biti u Beo­ gradu. Stoga upozorujemo naše pri­ staše, da i ne dolaze poradi interven­ cija, dok ne objavimo opet, da su po­ čele inšpekcije. Naš gl. urednik odlazi u petak, 25. o. mj., u Beograd na sjednicu posl. kluba. Dignuti sekvestri. Ministarstvo pravde dignulo je ovih dana sekvestre s imanja turskih podanika, koji su ro­ dom iz Bosne i Hercegovine. Sjednica poslaničkog kluba u Beogradu biće u subotu, 26. o. m., u 10 sati prije podne. Svi poslanici imaju nefaljeno doći na tu sjednicu. Unaprijeđen. U ime Kralja Aleksan­ dra I. Ministarski savjet je na osnovu ovlaštenja čl. 59. ustava postavio na predlog ministra poljoprivrede i voda za načelnika poljoprivrednog odjeljenja kod pokrajinske uprave u Sarajevu s berivima četvrtog č novnog razreda Muhameda K u li n o vi ć a, načelnika poljoprivrednog odjelenja kod iste uprave s berivima petog činovnog razI reda. Čestitamo 1 Udruženju ratnih invalida. Oblas­ ! : 1 i I nom odboru u Sarajevu potreban je jedan ratni invalid ili ratna udova za preuzeće jedne vojne kantine u gar­ nizonu sarajevskom. Pismene nebiljegovane molbe sa tačnim podacima (o invahcfnostf, ucrovickom stanju i sada-’ nje zanimanje) najkasnije do 28./11. gornjem naslovu dostaviti ili lično podnije ti. Odbor za sakupljanje priloga za invalidsku zabavu. Na sastanku obdržavanom 20. XI. konstruiran je uži grad, odbor za sakupljanje dobrovolj­ Italijansko - kemalistički spora­ nih priloga iz sl jedeće gospode i dama: zum. Рпта izvještajima iz Angore 1 Dr. Vukanović, Dr. Jovo Nikolinović, postignut je sporazum u glavnim j advokat, M. Sudžuka, trgovac, Jovo tačkama tursko-itah anskog ugovora. ј llić, Muderizović Midhed, činovnik, SuOstaie još, da se postigne sporazum । lejman Krivdić, činovnik, Jurišić. Od i u nekim sporednim pitanjima. Cari- I dama: g. Persa Simić, gđa. pukovnika i gradski turski krugovi nadaju se, da i Marić, gđica. Berberović, gđa. Olga ( će ugovor kroz deset dana biti potBabić, gđa. VuČković Jelka. Za pred­ j pisan. sjednika je izabran g. Dr. Vukanović, a Razgovori ugodni između savez­ za podDredsjtdnike : Dr. Nikolinović i nika. »Temps« piše o francusko-tur- M. Sudžuka. Za tajnika: g. S. Krivdić, a za blagajnika: M. Muderizović. . skom sporazumu: Osim toga konstruirao se je zabavNa istoku se bore dve politike: jedna : negativna, druga pozitivna. Negativna । ni odbor za priredbu velike zimske politika ište 'da oduzme nezavisnost • zabave, koja će se održati u prostori­ jama gradske vijećnice u subotu dne muslimansKim narodima. Ona se po10. decembra 1921. Pokroviteljstvo za­ ; kazala u Persiii, Afganistanu, Palestini bave preuzeo je kraljevski namjesnik I i Anadolu. Ona će se pojavili i u MeI sopotamiii rod vladom Emira Fajsala, g. Dr- Đurdević. Ovih dana polaze dame ! kao i u Hedžasu pod zastavom kralja za sakupljanje darovaza buffet, gostionu ' Husejna. Ova politika sije rat a žanje itd., te se p. n. građanstvo umoljava, da bi im u susret izašlo. I bure čak do Malabarskih obaia. Pozitivna pak politika harmonira sa Profesorski honorari.Iz ministarstva ; tradicijama liberalne Engleske, kao i prosvjete javljaju, da јб min. financ. I sa tradicijama francuske revolucije, ona odobrio isplatu honorara profesorima poštuje nezavisnost muslimanskih na­ za držanje izvanrednih sati do kraja roda i prava svih zapadnih narodnosti. decembra. Isplatiće se svi zaostaci od Ovu politiku sprovodi francuska vlada i 1. maja o. g. do danas. • i nalazi odziv u tursko francuskom spo­ Javna zahvala. G Mustafa ef. Ru§razumu. Saveznički sporazum namijenio je I dić iz Sarajeva poklonio je kutubhani francuskoj jednu zonu. Francuska vla­ I ovog vakufa 50 (pedeset) svezaka razda nije prekoračila svoja prava, рга- i nih kjitaba u vr ednosti od nekoliko | veći sporazum sa Angorom. Laž je, da ! hiljada kruna, na čemu mu se uprava i je Francuska zadržala sebi pravo, da I najljepše zahvaljuje, moleći i drugu , daje instruktore tursko žandarmeriji. braću muslimane, da se ugledaju u Francuska niie tražila monople, ni voj­ I Mustafa ef., i pomognu ovoj upravi, ! da podigne kutubhanu na onu visinu, ne, ni politička niti pak ekonomske. kakva bi trebala da bude i đa može I Umjesto da se prep.remo, mi poziva­ mo britanski narod, da uzme učešće u I svojoj svrsi Odgovarati. Uprava Gazi Husrevbegova vakufa. pozitivno] politici, koju sprovodimo na Istoku. To je naš odgovor. WaŠingtonska konferenca. Izra­ specijalista za očne i unutar­ đena je tabela za tri najveće flote. nje bolesti Prema toj tabeli imao bi: Japan 6 li­ počinje primati pacijente od 22. ov. nijskih brodova sa 185.520 tona i 4 mj. svakim danom od 1—3 Sata po bojna križara sa 110.000 tona; Enpodne u Talijerevića ul. broj 9. | gleska 18 linijskih brodova sa 458.190 Dr. Muri Fehmi �Strana 4 Страла Ј1РАРДА* Četvrta đačka predstava — U Peta*. 26. o. ni. u 3 časa po podne, daće se u Narodnom Pozorištu za učenike i učenice: Medved, komedija u 1 činu od A. P. Čeh ova; Jazav a c pred sudom, satira u 1 činu od Petra K o č i ć a; Školski nadzornik, šaljiva igra u 1 dejstvu od K o s t e T r i f k o v i ć a. I I | 1 , i Bpoi 363 Нгиј „PRAVDA* I POZNATE GALOŠE Agrarna Direkcija za B. i H. Broj: 31.500 21. Sarajtvo, 11. novembra 1921 Likvidacija kmetovskih odnosa. OGLAS. Ulaznice za ovu predstavu proda- 5 vace se, u koliko ne budu prodate u ■ školi, na blagajnici N. P., u srijedu i | Pre dradnje za likvidaciju kmetovskih odnosa — osim u nekoliko kotareva četvrtak od 3—4 časa po podne. — dovršene su, te je počela likvidacija Ljubo je Dlustuš umro. Iz Osijo u prvom redu sa onim sopstvenicima, ka javljaju, da je tamo umro Lju* । koji plaćaju do 40 K zemljarine. boje Dlustuš- glavni urednik '»Hr­ Inokosni sopstvenici i Članovi zaje­ vatske Obrane«. Naša javnost se dnice, koji plaćaju do 40 K zemljarine, također sjeća ovog marljivog rad« | moraju pristupiti ikvidacionom referentu, nika na polju prosvjete za vrijeme kod kotarskog ureda da se s njima njegovog službovanja u Bosni. Nje« | na temelju tako zvanih osnutaka A. gov rad u »Školskom Vijcsniku« od sastavi obračun za likvidacionu odštetu, a 1894. 1910. upravo je neocjcnjiv. । te za eventualne hipotekarne terete Napisao je studiju »Uzgoj drevnih ! Članovi zajednice imaju zajedno pri­ Helena« i »Filozofija drevnih Не« i lena«, te veliku knjigu »Svjetska iz« ! stupiti. Ako izostane jedan ili više čla­ ložba 1900.«. Osim toga bavio se ј nova zajednice, obavi se obračun sa mnogo i glazbom. Pokojni Dlustuš I prisutnim članovima, a otsutnim se rodio se 39. aprila 1850. u Šaptinov« | dostavi pismeno izvadak obračuna. cima (Slavonija). Za učitelja ospo« : Protiv obračuna ima stranka pravo sobio se na đakovačkoj pfeparandh da uloži Utok u roku od 8 dana na ji. God. 1879. došao je u Bosnu, te Agrarnu Direkciju putem likvidacionog je 1881. imenovan školskim konci« referenta. pistom, kao takav stekao je za Bo= | Članovi zajednice, koja zajednica snu zamjemih zasluga. God. 1911. , ukupno plaća do 40 K zemljarine, ne pozvan je od nok. Dra Dragutina trebam donijeti uvjerenje, da žive u po­ Ncumana u Osijek za urednika j »Hrvatske Obrane« i kao takav 17. | sebnom kućanstvu i ako žele, da im se novembra o. g. ispustio svoju ple« i odšteta posebno isplati. Ovo uvjerenje trebaju samo oni sop­ meni tu dušu. ------- „-------------------- - ------- ----------- ---- ј stvenici, koji u zajednici žive, a tu zaiedn ca ukupno plaća preko 40 K zemljarine i tek u drugom redu počam od 10. decembra c. g. dolaze na likvi­ daciju. Dotično uvjerenje treba da izda op­ Čudo nečuveno na Baščaršiji. ćinski ured, a gdje ga nema, seoski starješina, te kotarski predstojnik mora * Jučer na pazaru naiđoh na jednu da ga potvrdi. Stranke, koje podnesu vreću krompira u jednog seljaka. Pi­ neispravna uvjerenja, kao i organi, koji tam, po što su. Veli: pet K i po. Kako izdaju takova uvjerenja, odgovaraće možeš iskat pet kruna i po, kad je krivično. maksimalna cijena pet kruna, a osim Do 10. decembra ne primaju se nove toga vi bi seljaci morali prodavati 15 molbe za podjelu avansa, jer se sop­ po sto jeftinije od ove maksimalne ci­ stvenici sa zemijarinem do 40 K od­ jene, što je za baka e propisano. Se­ ljak otrese ramenom: On j- gazda i mah likvidiraju sa cijelom odštetom, svojim, a ja sam svojim. Onda ja odem i a za sepstvenike preko 40 K daće sc jednom bakalu i upitam: ima li krom- i — ako to zatraže — avans samo na pira. ima. Pošto su, pitam ja. Kaže pet ' temelja likvidacionog obračuna, koji će kruna. A ;a onda požalivši bakala, jer , se — kako je kazano — tek iza 10. on plaća tečevinu i dućansku kiriju, I decembra o. g. obaviti. okrenem naopako: Nemoj molim te, i Likvidacija se kod Agrarne Direkcije već daj ti meni njih po pet i рб 1 Ne ' obavija odmah, čim prođe rok za utok, može, otresa bakal glavom, ne može onim redom, kojim dolaze obračuni, više od pet! Ama ono bolan ne bio, i te se otpadajuća svota Šalje putem seljak prodaje krom pire po pet i po! I poštanske štedionice na adresu, koju Ja ne smijem skuplje Zar mene da I sopstvenici prilikom obračuna prijave. navučeš na belaj, jok! Dakle dosad se i Agrarni Direktor: kupujući iskala roba »niže«, a sad se išče »više«. Pa da ni;e čudo nečuvenu? Dr- Feifalik, v. r. Trešeljak. I MARKA „RHOMBUS,, Rudarski otisak Ministarstva šuma I rudnika a Sarajevu_ _ _ _ _ Broj: 172.844(21. Sarajevo dne 18. novembra 1921. Oglas. PiUSEJELESU PONOVNO KOD Rudarski odsjek u Sarajevu izdaće putem natjecanja dobavu od 30 va­ gona brašna u jednoj Hi više partija ali ne ispod 5 vagona i tu: 7 vagona brašna za pecivo, 7 vagona brašna za kuhanje, 16 vagona brašna za kruh. Cjelokupna količina brašna ima da se dobavi do 25. januara 1922. Praz­ ne vreće d stavile se dotičnom life­ rantu ili mlinu franco pa raspolaganje. Dobavljač ima u ponudi ’da naglasi od kojeg mlina kani da brašno nabavi. Biljegovne pristojbe od 1 °/0, 1°/0 porez na poslovni promet i 1 % Pr*nos za potrošačke zadruge ima po zakonu da snosi sam dobavljač. Sa 20 dinara biijegovine i zapeča­ ćene ponude sa znakom »Ponuda na .... vagona brašna« imadu se naj­ kasnije do 20 decembra 1921. 10 sati ргје podne potpisatom odsjeku da predlože. Šef rudarskog odsjeka: 350 Dr. Turina v. r. H. B. FOČO I DRUGOVI SARAJEVO NA VELIKO ĐULAG1NA 3. NA MALO SARAČIBR. 19. !a. Kravie Maslo kg Dina:a 31. poštom od 5 kg gore, šalie Mljekarna Sunja. 348 Oglas. Tražim za nastupiti o#mah do­ bro izvježbanog i okretnog Aščiju podpuno vještog u kuhanju svakovrstneg bosanskog jela. Istog sam^>spreman primiti u ortakluk po dogovoru. Razjaš­ njenja daje vlasnik Oglašujte u „Pravdi" Hamdija Halepović, kafe Bosna Bosanski Brod. 349 —ieag, 1Ћ’ДЈММп«јј'УМ1 i Pozor! Pozor! Selamet! Trgovcima! ’ Pri dolasku u Sarajevo uvjerite se dok zaliha traje. Dobili smo veliku kolić nu svih vrsti tankih i debelih šamijaCijene ispod svake konkurencije! Ostale manufakturne robe, kao beza, basme, šifona, zefira itd. Za točnost naruđbe jamčimo. Nepovoljnu robu primamo natrag Šaljemo pouzećem. Samo na veliko. Bakšić i Ćatović, Čizmedžiluk 21. 1 ■!■■■■! ■1Ш1ТГПТ1ЧТ— * ава31№ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni< ka glavnica K 20,000.000' 104 f Ulošci preko K 25,000.000“—. Pričuve preko K4,000.()()j). - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. - Daje sezonske i razn^ druge kredite. IzvrŠuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. -.’®»«6®ЈИИИ I Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. i) u Sarajevu | Središnjica: Sarajevo. - Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. । Dionička glavnica 1o.ooo.ooo kruna. Pričuve Goo.ooo kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavija sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. Kupuje i prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe,a poglavito sve životne namirnice. Ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ I taElarija: Kralja Petra ulica 2 prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajm. - Interarban telefon: Ш Odeovoroi urednik: Ifcrahlm MuhU. Viesaik; Centralni Odbor J. M. O. iumperijg D. i A. Kijou, Surлјevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8b0e2dfec75b31c380457a629fed354d.pdf 43dcf614ecd250d561e6f54dba6abaf3 PDF Text Text Pojedini broj К 2. Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom. [Uređuje redakcionl odbor. Pretpiata: za našu državu godišnje K 200,—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo Kc250.~. Uredništvo i uprava nalaze se u Krali* Petra ulici u vakufskoj palači. .Telefon br4842 o ГЛАСНЛО РГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНКЗАЦИЈЕ. Broj 126 (364) Sarajevo, subota 26. novembra 1921. Naša vanjska politika. Nesređenosti i neprilkama naše unutarnje politike priključuju se i neuspjesi naše vanjske politike, ko« ji su rezultat nesposobnosti i nema« ra onih, kojima jc povjereno vođe« nje poslova vanjske politike naše države. Nakon neuspjeha plebiscita u Koruškoj, nakon gubitka Rijeke i nesigurnosti s lukom Baroš, nakon evakuacije Baranje, koju smo drža« li sigurnim narodnim posjedom, na« kon propalih izgleda, da ćemo do« biti Skadar itd. dolazi jedna stra« šna blamaža za našu državu: naša se država stavlja na optuženičku klupu pred Savjet Saveza Naroda radi prekršenja statuta Saveza Na« roda, što smo bez odobrenja preko« račili granice Albanije, koja nas je neprestano uznemirivala upadima njenih pljačkaških četa na naš teri« torij. Vijeće je doduše uvažilo naše raz« loge i izjave u pogledu toga pitanja, te nas je »riješilo optužbe«. Pa i ako je taj slučaj »sretno« riješen po nas, blamaža nije ništa umanjena ili još i otklonjena. Već sami fakat, da smo zato bili pozvani na odgovor« nost, te da se je vijeće radi toga moralo naročito sazvati, dovoljno je, da pokaže, kako naše ministar« stvo vanjskih poslova sa cijelom svojom diplomacijom nije bilo u stanju, da nas poštedi od ovakove blamaže. Tajnost, kojom se vodi naša vanj« ska politika, da ne samo narod ne« go da ni sami članovi vlade ni skup« ština nijesu informirani o akcijama našeg ministarstva vanjskih pošlo« va, već odavno je predmet kritike i uznemirivanja naše javnosti. Go« spodin Pašić naučio je. da sam bez ikakova prethodnog obavještenja i sporazuma s ostalim odgovornim faktorima u našoj državi vodi za« starjeliin despotskim metodama na« šu vanjsku politiku, pa stoga i nije čudo, da naša javnost bez ikako« vih priprava bude iznenađivana ra« zličitim događajima. Stoga se je već odavno u samoj ustavotvornoj skupštini pokrenulo pitanje skup« štinskog odbora, koji bi imao kon« trolirati rad ministarstva vanjskih poslova. Ovaj opravdani zahtjev, kojemu su gotovo sve države u Ev« ropi udovoljile, izgleda, da nailazi na otpor različitih tajnih sila, koje ne daju ni da se naše unutarnje prilike konsolidiraju. Mi se neprestano hvalimo^ da smo parlamentarna država, mi uvi« jek s nekim naročitim ponosom is« tičemo svoju demokratičnost, koja nam je prirođena, a ovamo jednom naj elementarni jem postulatu sa« vremenog parlamentarizma i demo« kratizma, naivna da narod sam pre« ko svojih predstavnika odlučuje o svima državnim poslovima, pa i o poslovima vanjske politike, neće da se udovolji. Nije onda nikakovo čudo, da i predstavnici »najdržavo« tvornijih« partija podižu protest protiv ovakova načina vođenja na« še vanjske politike, te traže i tu kontrolu naroda. Nu nije samo ta pogreška u vo« đenju naše vanjske politike. Ima ih još sila jedna, a među njima ponaj« važnija: nesposobnost naših diplo« matskih činovnika. Kao što je u ad« ministrativnu službu nabacana sila jedna nekvalifikovanih i nesposob« nih partizana, tako je isto i u diplo« maciji sila jedna ne samo nesposob« nih i nekvalifikovanih nego i ne« kulturnih ljudi, koji nas samo sra« moto pred vanjskim svijetom, koji raznim prljavim aferama samo dis« kreditiraju našu državu prema va« ni, te danas niko u vanjskom svije« tu ne drži do nas. Ovakova je đi« plomacija u znatnoj mjeri skrivila i našoj financijalnoj klizi, za čije od« stranjenje ne možemo nigdje naći pomoći. Mi smo se samo letimično osvr« nuli na ovo pitanje ne namjerava« juti, da podvrgnemo detaljnoj kri« tici ovu granu naše državne politi« ke, nego nastojeći upozoriti pozva« ne faktore, da ovom pitanju posve« te ozbiljnu pažnju bar u dvanaest tom času, te da radikalnim liječe« njem ove bolesti predusretnu kobne posljedice ovakove naopake politi« Vp ............. , , ii тт---- Pismo iz Beograda. Predlog budgeta. Novi porezi. Porez na poslovni obrt zabačen u zakonodavnom odboru. viđena samo za 1922 godinu, očekuje 23. nov. 1921. ministar financija prihod od 9 7,112.984 19. ov. mj, dakle upravo zadnji dan, D, čime bi budget bio uravnotežen. koji ustav propisuje, uputio je mini­ Nekako u isto vrijeme zakonodavni star financija narodnoj skupštini pre­ je odbor odbacio u načelu uredbu o dlog budžeta i financijski zakon za g. porezu na poslovni obrt sa 7 prema 1922. Nakon dugoj pretresanja i u 7 glasova I članovi zakonodavnog od­ ministarskom savjetu i u ministarstvu bora od našega kluba glasovali su proti financija uspjelo je ministru finan­ ovomu porezu, jer se on na ovaj nacija, da državne rashode snizi na čiu, kako ga je ministar fi iancija ne­ 6.257,577.869.20. Uza sve one znatne posredno pred glasanje o ustavu, 27. redukcije, od kojih će mnogo pa­ juna o. g-, jednom uredbom zaveo, ne titi sva ministarstva, jer je mini­ bi mogao provesti. Ministar financija starstvo financija neka smanjenja pro­ opravdava zavođenjeovoga poreza time, velo i na svoju ruku, ipak je ostao da on postoji i u drugim državama dosadašnjim prihodima nepokriven de­ Ovaj je razlog i odveć slab, a da bi ficit od 1.300,000.000. ga mogao opravdati, nego li u on m državama, gdje taj porez postoji. Nje­ Ministar financija predlaže narodnoj mačka, Francuska i druge države za­ skupštini, da se ovaj deficit pokrije vele su taj porez, ali je kod njih broj vanrednim nametom na sve neposre­ pismenih ljudi upravo onoliki, koliki dne poreze, uključivši i prireze, te van­ rednim porezom od imovine. Od ova je kod nas nepismenih. Porez na po­ dva vanredna poreza, koja su zasada, i slovni obrt pretpostavlja u prvom redu ako se to može ozbiljno primiti, pred- ! pismenost. Ni kod nas u Bosni, a još manje u Srbiji, ne može se tražiti od ljudi, kojima država nije dala priliku, da nauče čitati i pisati, da vode iskaze, koje od njih ova uredba traži. Imade možda mjesta u Južnoj Srbiji, gdje u čitavoj čaršiji nema ni 5 pismenih ljudi. Ni porezno činovništvo nije kod nas takovo, da bi se od njeg moglo oče­ kivati, da izvrši veliku zadaću, koju mu ova uredba stavlja u dužnost. Ni kod nas, a još manje u Srbiji, ne mogu porezni činovnici da vrše razrezi van je i naplaćivanje sadanjih poreza, a kako će moći da pokupe i ispitaju veliki broj iskaza o porezu na poslovni obrt? Mi smo u pretprošlom pismu javili, da to činovništ/o u Srbiji nije bilo u sta­ nju, da od g. 1919 pa do danas razreže i naplati poreze na ratnu dobit. Pa kad je ono u tolikom zaostatku sa sadašnjim porezima, kako se od njega može očekivati, da izvršava i nove poslove ? I Kraj ovakove porezne administracije mi se bojimo, da bi se i kod ovoga poreza ponovilo ono isto, što je bilo i kod poreza na poslovni obrt; da mi plaćamo i porez i globe, a da u Sr­ biji ostane taj porez nenaplaćen, samo na papiru. Posljedica toga biće, da će se ovaj porez pretvoriti u neprestano i nemi­ losrdno globljenje ljudi ni krivih ni dužnih. Predsjednik zakonodavnog odbora bio je u velikoj neprilici, kad je kon­ statirao rezultat glasanja i pokušao je onda, da tu stvar odgodi. Nu iako je sjednica odmah nakon glasanja odgo­ đena, ipak se glasovanje o ovoj uredbi mora smatrati svršenim. Time ie u državnom bugdetu stvoren novi znatan decifit, jer je ministar financija predvi­ dio prihod od ovog poreza sa 400 milijona dinara. Što se tiče novog predioga poreza, mi smatramo, da je porez na nepo­ sredne poreze prije izjednačenja po­ reznog zakonodavstva i porezne admi­ nistracije potpuno nepravedan i da ga tre:a odbaciti. Jednaki prirezi mogu se udarati samo na potpuno izjedna­ čene poreze, jer bi u protivnom slu­ čaju nejednakost u poreznom optere­ ćenju, o kojoj je ranije bilo govora, bila mnogo veća. Ministarstvo financija nije još ništa učinilo na putu izjednačavanja poreza. Ono čak dopušta, da i izvjesne grane trošarine postoje u novim krajevima države i nema odvažnosti, da ih pro­ širi na cijelu državu. Ovakova finan­ cijska politika ne vodi ni dobru dr­ žave ni dobru naroda. • Skupština Središnjegi saveza j gosIavEnsk ii seljačkih žadrusa. (Nastavak.) Poslije ovog izbora prešlo se je na rasprave o poslovima saveza, kod ko­ jih se je također pokazala svijest za­ drugara, jer seljak-zadrugar nije vikao, kako se je to moglo očekivati, da mora puno doprinositi za troškove saveza, nego je pitao: da to, braćo, nije malo? Ejvala Ti, težačel Tvoja je budućnost. Iza tog prešlo se na raspravu o na­ šem prosvjetnom stanju i kulturnom pridizanju težaka. Ovdje je izbilo na­ čelu »bez kultu rne, evolucij e nema poljoprivredne, a bez poljoprivredne nema kultu rn e«, te su u ovoj raspravi gotovo svi Čekovni račun post štedicnice 1И9 Godina Ili. prisutni učitelji učestvovali, a i drugi Naročito se mora istaknuti, da je g. Nazif ef. Resulović, učitelj iz Gornjeg Rahića držao stručno, osobito važno predavanje o suzbijanju nepismenosti, te je velikim trudom i ljuba Iju izra­ dio bukvar, koji je predložio skup­ štini. O ovom se je povela zanimljiva rasprava, pa je bilo ne samo poučno, nego i sasvim interesantno slušati g. Šišića, učitelja iz Zenice, kako on iz­ laže svoje dojmove o održanim analfabetski tečajevima. Također su i druga prisutna gg. učitelji izložili svoja opa­ žanja prilikom održavanja analfabetskih tečajeva, te je ova rasprava doni­ jela neprocjenjivih naputaka novom ravnateljstvu Saveza. 1 baš ova ras­ prava pokazala je, da mi imamo prave narodne kulturne radnike-učitelje, koji su se spremni svaki čas staviti u služ­ bu svog naroda, samo im treba dati mogućnost i organizovati cijeli posao. Na ravnateljstvu je, da ovo provede, a gornji izbor ravnateljstva daje nam najbolje jamstvo, da će to Savez znati i htjeti provesti. Dalje je skupština raspravila još neke interne stvari Saveza, pa je na­ kon govora g. Fejzulah ef. Čavkića i vatrene zaključne riječi g. Ajanovića Abasa predsjedatelj zaključio skup­ štinu. Iza toga se je ravnateljstvo konstituisalo, te je predsjednikom izabrat g. Ademaga Mešić, veletržac iz Tešnja, a potpredsjednikom g. Ahmetaga Kovačević, nar. poslanik i težak iz Lu­ kavca, dok je za upravni odbor iza­ brat za predsjednika g. Salih ef. Mešić, ravnatelj Musi, centralne banke, a potpredsjednik g H. Čekro, te čla­ novi H. Ajanović, A. Ajanović i A. Sefić. Vodstvo Savezovih poslova i kan­ celarija povjereno je dosadašnjem or­ ganizatoru zadruga g. Ajanović Abasu. Savezdva skupština i sam Savez je jedna neprocjenjiva tekovinai za Musli­ mane Bosne i Hercegovine iza državu, a u prvom redu za narodno jedinstvo za jugoslavenstvo. Da će Savez uspjeti potpuno u njemu namijenjenoj zadaći^ ne sumnjamo, jer nam zato daje jam­ stvo predsjednik ravnateljstva, ostaii članovi i dosadašnji pobornici z^drugarstva. Samo naprijed, »u radu je spas!« Б. Hukriji Mviću. I ako ne volim ličnu polemiku, ipak ne mogu preći preko nelojalnog i, mogu s pravom reći, neopravdanog napadaja na me sa strane g. Š. Kurtovića, koji je izašao u broju od 22. o. mj. „Jugosl. Lista" kao „Odgovor Pravdi" Isti sam dan bio poslao uredništvu »J. L.« kratak odgovor, gdje sam pobio potpuno netačne i ten­ denciozno iskrivljene navode g. Kurtovića, ali uredništvo do danas nije toga odgovora tiskalo, niti me je obavi­ jestilo, zašto to ne čini. Stoga sam prisiljen, da mu ovdje malo opširnije odgovorim. Kad je nova uprava preuzela „Gajret" i razvila živu djelatnost među narodom za nj, svi smo se, bez obzira na stranačko opredjeljenje, radovali tomu. 1 organ partije, kojoj ja pri­ padam i prije mene a naročito kad sam njegovo uređivanje preuzeo sam, sa simpatijom je pratio taj rad i, koliko mu je bilo moguće, podupirao ga. To je on činio uza sve to, što mu je bilo poznato, da predsjednik Gajreta, a i nekoji članovi uprave, pro­ vode samovolju i nastoje Gajret isko­ ristiti u druge svrhe nego u onu, za koju je on osnovan. «Pravaa« je iz obzira prema interesu^ Gajeta često �Strana 2 'тпана ПРЛИЛА* puta došla u vrlo nezgodan položaj ! onu opasku. Šta više, ja nosim punu dgovornost za tvrdnje u opasci. Taprema svojim pristašama, jer nije htjela ni potpuno opravdane prigovore ' ko je g. K svu žuč, koju mu je izai kritiku rada uprave da iznosi. Ured­ , zvalo iznošenje golih fakata izlio na ništvo je gdje’kad ili direktno upravi 1 me. Prije svega moram konstatirati, da ili preko pojedinih članova odbora stavlialo na srce, da se nekoje po­ ■ je g. K nelojalan u citiranju. »Pravda« greške isprave, a najžešće i potpuno ! nije nikad ni tvrdila, da list stoji druopravdane napadaje iz Banja Luke, j štvo »Gajret« 30 000 K mjesečno. >P« je tvrdila, da |e 1 broj lista Bos. Novog, Sanskog Mosta, i drugih stajao 30.000 K. A to g. K. niti po­ mjesta protiv g. Hromića, koga je bija niti može pobiti. Fakat je da on uprava Gajretova postavila na čelo prima od i. sept. 4.000 K mjesečno banjalučkog konvikta jamačno s na za uređivanje lista, dakle da je do mjerom da srbizira povjerene mu pisada primio 12.0o0 K kao što je fakat tomce, uredništvo nije htjelo ni da i to, da je do sad izašao samo 1 broj objelodani lista. Što g. K priča, da ie on i drugi Kao javnom organu bosansko-hercebroj bio nredio itd, to javnost niti je govačkih muslimana »Pravdi« je bila dužnost da prati rad »Gajreta« te da I znala niti mora da zna U svoje opravdan e navodi g. K. sve opravdane prigovore iznosi i u ’ javnost, kako bi široki si »jevi naroda | okolnost, da ga je odbor jednoglasno birao za urednika. Čovjek se zaista koji drže »Gajret« bili informisani o mora čuditi cinizmu g. K., kad drži radu uprave, a kako bi opet i uprava javnost tako naivnom, da će ona uzeti bila upozorena na svoje pogreške, te to na znanje i zado ■ oljiti se. Komu ih uklonila. S takovim shvaćanjem su imalo poznati običaji u kulturnom uredništvo je s najvećom pripravnošću štampalo i apel g. dra Bećira Nove, društvu, taj zna, da se sva mjesta po­ pu ijuju natječajem A odbor nije člana »Gajretova odb ra, u kojem su raspisao natječaja samo radi toga, jer apelu iznesene i dokazane malverza­ je znao, da bi se javilo dosta Ludi, cije predsjednika g. Kurtovića. Kad je koji bi list uređivali ne samo uz po­ odbor pokušao jednom nemogućom voljnije uvjete, n.go i besplatno. Bo­ logikom da dokaže, kako piedsjednikOvo samovoljno zaključivanje 8 va­ jeći se toga, odbor je ovako ispod ži­ ta dao Vama, g. K, uhljebljenje na gona brašna nije samovolja, jer je to račun sirotinje. Za me tvrdite »g. Ajaodbor naknadno odobrio, te jer je to nović nije nikada bio član „Gajrebilo korisno po društvo, pa kad je u ta“ niti ји Nada« To je najprosti a tom odgovoru odbor nedostojno na­ neistina. G. K. tvrdi, da sam ja nelo­ pao g. dr. Novu, uredništvo ie ponovno jalan i da se nisam prije obavijestio donijelo drugi dop's g. dra Nove, u kome su iznešeni i novi dokazi samo- ' o stvari nego što ću pisati. Međutim to se ima shvatiti kao ona : reci mu, volje predsjednikove. Tom je prilikom da ti ne reče I Kad bi g K. b;o loja­ uredništvo dodalo napomenu u po­ lan, on bi se naipriie informirao kod gledu lista »Gajeta« i dokazalo da je »Gajretova« pododbora u'Tešnju, gdje cigli 1 broj lista stao »Gajret« ništa sam začlanjen, pa bi vidio, da sam ja mame nego preko 30.000 K. već odavna član »Gajreta«, te da sam Shvaćajući, da je »Gajret« prćija na preklanjskoj »Gajretovoj« skupštir braće Kurtovića, u kojemu oni mogu ni, na ki joj su pomoću policije zagoda rade, šta i kako hoće, oni su se spodovaia braća Kurtovići »Gajretom«, postavili na stanovište, da ih ne može bio delegat toga pododbora. niko kritizirati i svaku takovu kritiku Ja nisam nikad iznosio svoj javni oni kval.ficiraju kao ataku na sam rad na veliki bubanj, kao što to čini »Gajret«. damo s takovim shvaćanjem g. K., pa mi prirođena skromnost ne mogao je g. Š. Kurtović objelodaniti dopušta iznositi, ni šta sam učinio za onakav napadaj na me, u kojem je Gajret, ma da od »G.« nisam nikad iskrivljujući činjenice i podmećući mi ni tražio ni dobio ni jednog helera potpuno neosnovene tendencije nasto­ pomoći. Ali pretpostavimo za Čas, da jao obeskrijepiti navode g. dr. Nove i ja r.ijesam član »G.«, pa da ja nisam urednišb a. nikad ništa ni učinio za »G.« Zar ja ni u tom slučaju bar kao musliman Interesantno je, da g. Kurtović nije kao novinar i kao urednik musliman­ smio dotaći se navoda g. Nove, i ako su oni kud i kamo porazniji po njega skog lista ne bh smio ni trebao kri­ tizirati rad uprave »G«? O, kako Vi, i brata mu, nego napomena uredništ­ va. A još je interesantnije, da g. Kur­ g. K., imate demokratsko i napredno shvaćanje dužnosti i prava javnog ratović, koji je inače novinar, a bio je i urednik jednog pol. lista, opasku deniKa!! Nelijepo je, pa i nepošteno je, kad uredništva shvaća kao moju lič- ; nu. ističući ovu nastranost, ja ne že­ mi g K. podmeće frank . viuk. On zna, lim zbaciti sa sebe odgovornost za | da ja to msam, i ako sam uvijek bio PODLISTAK. Statut i program JugasL musi- organizacije. (Nastavak). 2. Kotarski odbori. § 17. — Kotarski odbor bira ko* tarska skupština, a sastoji se od deset po potrebi i do petnaest čla* nova i to predsjednika- potpred* sjednika, tajnika, Blagajnika i čla* nova bez funkcije. Kotarski se od* bori staraju o organizaciji seoskih odbora, prate budnim okom kul* turni i ekonomski razvitak i naprc* đak članova organizacije, vode na* ročitu brigu o sanitarnim i higijen* skim prilikama svog područja, te stavljaju radnom odboru prdlogc o uređenju potrebnih institucija. Oni rukovode provođenje izbora za par* lamenat prema uputama radnog odbora, te postavljaju kandidate u svim autonomnim izbornim tijelima svog područja, sve po intencijama i uputama centralnog i radnog od* bora. Oni sazivaju kotarske skupštine, podnose im predloge i izvršuju nji* hove zaključke, te nadziru rad seo* Broj 364 Број •мд V | pa i danas sam nacionalni Hrvat. A da to zna, najbolje sjvedoče činjenice, j da se je i na mene obratio pozivom, da stupim i radim za muslimansku Ra de-nu; da me preko g. J. Tanovića pozivao га saradnika njegove »Buduć­ nosti«; da se je i preda mnom lično u odsutnosti drugih, a pred drugima vrlo laskavo izražavao o mojoj čestito­ sti. Ako me je g. K. držao frankovcem, ja ne znam, kako je on kao nacional­ | ni Srbin mogao pozivati frankovca u društvo! Nu tu je po srijedi »demo­ kratski« mentalitet g. K. Kako su de­ | mokrati svakog onog, ko se ne slaže i s njihovom ideologijom i taktikom, I proglasili frankovcem, tako i g. K. proglasuje frankovcem svakog onog, ko se usudi kntikovati njegov rad. To je uosta’om vrlo komotan način obračunavanja s protivnikom. Da li je ■ to pošteno, te da li će to upaliti, to | je druga stvar. Da meni nije žao, što u »Gajretu« ne vlada frankovluk (i ako uistinu vlada u njem srpski frankovluk), najbol.e dokazuje fakat, da mi je g. dr. Šarac nudio pred »Gajretovu« skup­ štinu, da me kandiduju u upravni odbor »Gajretov«. Ja to, naravno, radi opterećenosti nisam prihvatio. Za sad ovoliko. U Sarajevu, 24. XI. 1921 H. Ajanović. Cerićcm iz Bos. Dubice o g. Suljiću iz 1915. god. Suljić mu je još tada govorio, kako su mu austrijski ofi* ciri u 1914. kao neobrazovanu i na* cionalno ne osviješćenu bili časovi* to ulili mržnju protiv Srba, ali čim je došao u Srbiju među njih, zavolio je taj narod, jer sc je po svemu o* sjetio s njim jedno. Ovu je iskrenu ispovijed g. Pero Ćulibrk pohvalno istakao pred gornjim svjedocima. Što se tiče g. Saliha Komića, pe* kara, izjaviti nam je, da ga potpisni* ci članka »Srp. R.« najprostije kle* veću, kad mu podvaljuju, kako je u 1920. g. bio žestoki komunista. On o komunizmu i njegovim idejama apsolutno nema pojma. Čudimo se nelogičnosti gosp. birtaša, dopisni­ (Nastavak.) Napadate g. Sulju Suljića, što je bio austrijski Ofiziersstellvcrtreter. Podvaljujete mu da je pod njego­ vom komandom i kundurom mnogi Srbin propištao. Danas je to postalo ! i suviše banalno, reći nekom,, da je crno*žrti, da je proganjao i mrzio Srbe, jer se to obično ne dokazuje, pošto se i ne može dokazati. U vas je, gospodo srpskospravoslavni ćib tiče, od našeg narodnog oslobode* nja postalo pravilo, kojega se vi re* dovno držite, a glasi: »Tko s vama ne piri u jedan rog, prišijete mu na leđa antidržavnu marku; koga vi ne možete da iskoristite zas voje lične interese, e bogme, bio je za vrijeme pok. Austrije crnoputi i mrzio je Srbe.« Gosp. je Suljić po svojoj naravi tačan i savjestan. U vojništvu ni* kom na žao učinio nije niti je koga progonio ili radi politike denunci* rao. Neka se dobro sjeti g. Pero Ćulibrk, koji je također potpisao dopis u »Srp. R.«, što je pričao u društvu pred £. Mujagom Jašarovi* čem iz Banje Luke i Šemsibcgom ka članka »S. R.«. Vele za gosp. Sa* liha Komića, pekara, da je analfa* beta, a ovamo je još u 1920. bio že* stoki komunista. Svaki se je ozbilj* ni čitalac morao da nasmije. Čovjek analfabeta, bez ikakve naobrazbe, žestoki komunista. E, gospodo cif* tinsko*birtaška, nema vam mjere, k’o ni smrdljivom siru. Kad mažete, uprav mažete. Isto je tako drska laž, da jc pekar Salih Komić tobož plakao za Ferdi* nandom i Sofijom. Podvaljujete mu čak i to, da je navodno protestovao, što su bile izvješene crne zastave na musi, džamijama prigodom smrti Nj. \ el. Kralja Petra I. Po riješenju rijaseti*ilmijje naše najviše musi, duhovne vjerske vlasti, ne treba vješati po džamijama nikakove za* stave osim vjerskog — zelenog baj* raka. Muslimani po svojim vjerskim propisima ne trebaju nikakovim spoljnim znakovima odavati žalost. U ovom smislu odgovara naša rija* setisilmijja na odnosna pitanja u o* voj stvari. Pošto otprije nikada nisu bile vješane crne zastave, to je upa* lo u oči ne samo g. Salihu Komiću, pekaru, nego i ostalim muslimani* ma, a po gotovu onda, kad je to na svoju ruku bez nas učinio opć. ko* mesar gosp. Miralem. Bajrić. O toj zastavi ne bi se ni jedna riječ po* trošila, da smo mi na vrijeme bili obaviješteni. Hotimična je i najbe* stidni ja nodvala od strane »državo* tvornih birtaša, kad se kaže, da je neko protestovao radi ličnosti bla* gopokojnog Kralja Osloboditelja i time se ogriješio o dužni pietet prc* ma Onomu, koji ie čitav život pro* veo u teškoj borbi za naše nacio* nalno oslobođenje. Radi jedne zanimljive ilustracije slobodni smo dozvolom g. Saliha Komića iznijeti slijedeće: Dok je isti bio alkoholičar i punio džepove o* točkim birtašima, nije imao nikad ni prebijene pare, a sad kupuje ko* skih (gradskih) odbora i daju im prvoj slijedećoj sjednici punog kot. upute. Oni sc brinu za prihode svo* odbora. je blagajne i rukovode ih prema 3. Centralni odbor. propisima, izvješćuju radni odbor § 21. - Centralni odbor sastoji i svog poslanika u parlamentu o se od narodnih poslanika, članova svom radu i stanju organizacije u radnoga odbora i onoliko od ze* cijelom kotaru, te svim političkim maljske skupštine izabranih drugih pojavama, koje se pokažu u izvjes* članova, koliko je izabrano u poje* nim razdobljima. Oni provode upu* dinom izbornom okrugu narodnih te radnog odbora i vode popis svih poslanika. Centralni odbor bira sva* članova organizacije. kc godine redovita glavna skup* § 18. — Sjednice kotarskog odbo* ština. ra saziva predsjednik najmanje je* Zamjenici dolaze na mjesta čla* danput u mjesecu, a po potrebi i nova, kada bude mjesto upražnjeno više i to iz vlastite inicijative ili kad i to po većem broju glasova. Alko su to zatraži traćina seoskih odbora. birani aklamacijom, ili imaju jednak Sjednicama predsjeda redovito broj glasova onda odlučuje kocka. predsjednik ili njegov zamjenik, a Centralni odbor bira predsjednika zaključci vrijede samo onda, ako je i dva potpredsjednika, a tajništvo prisutna polovica svih članova. U vodi tajnik radnog odbora. protivnom slučaju ima se siednica 8 22. — Centralni odbor ima sje* odgoditi, a na budućoj se može za* diste u Sarajevu, a spada mu u duž* kliučivati bez obzira na broj pri* nost: 1. da rukovodi cjelokupnim ra* sutnih članova. Zaključci se donose većinom glasova, a u slučaju podje* dom organizacije u granicama pro* lc odlučuje glas predsjednika. grama i ovog štatuta; 2. da raspravlja načelna pitanja, § 19. — Kotarski odbori odgovor* ni su za svoj rad kotarskoj skupsti* koja su obuhvaćena programom i da se stara kako bi ta pitanja pred* ni i radnom odboru. § 20. — Članovi kotarskog odbo* stavnici organizacije u parlamentu ra, koji stanuju u kotarskom mje* povoljno riješili; 3. da rješava nastale sporove iz* stu, sačinjavaju uži odbor, koji mo* žc u prešnim slučajevima donositi među pojedinih organa; 4. da raspušta organe« koji bi i po* zaključke. Ovi se zaključci imadu ; podnijeti na naknadno odobrenje u I red opomene radili protivno načeli* ma i interesima organizacije, te od* redi novi izbor; 5. da saziva glavnu skupštinu i podnosi joj predloge i izvještaje; 6. da nadopunjuje radni odbor, da nadzife njegovo djelovanje i da mu daje direktivu; 7. da postavlja činovnike i odlu* čuje o izdavanju glavnog i provin* cijalnih glasila organizacije; 8. da odlučuje o proračunima ko* tarskih odbora i određuje njihove doprinose u centralne svrhe; 9. da predlaže kandidate za par* lamenat i da sam postavlja kandi* date na ispražnjena poslanička mjesta; 10. da isključuje iz stranke sva* kog člana centralnog i radnog od* bora i zastupnike u parlamentu, ko* ji bi se svojim postupcima pokazali nedostojni da budu u organizaciji ili bi svojini radom na političkom polju bili štetni po načela stranke ili po red u njoj. Isključeni imaju pravo utoka na glavnu skupštinu. Priziv nema odgodne moći. Ova is* ključcnja mogu se riješiti samo ta* da. ako jc za njih glasalo dvije tre* ćine prisutnih članova. Sva se is* ključenja objavljuju preko glavnog glasila; 11. da odlučuje o utocima glede isključenja svih drugih članova or* ganizacije. (Nastaviće se). Malo odgovora radi poštene javnosti. �Б* 64 rui made zemlje u vrjednosti od 20—30 hiljada kruna. Oni isti birtasi, koji su dovezli kamen, da zidaju kuće s našim novcem, dočekaše takovo vrijeme iza osnutka »Trezvenosti«, da danas trezvenjacima nude kame* n je na prodaju. Gospoda Petar Ka* ran i Gak Nikola nudili su kamenje gosp. Mustafi Komiću predsjedniku društva »Trezvenosti« i spomenu* tom Salihu pekaru. Ovo pritište. i srce i dušu gg. birtašima iz Bos. Otoke, pa su pro* lili onoliki jetki otrov i jed na naše antialkoholno društvo »Trezvenost« i njegove odbornike. Razumijemo se braćo — nebraćo! Potrebno nam je još jstaknuti i to, da gosp. Hasan (kako ga oni na* zivaju Hasica) Bešić, otkako je o* stavio piće vrlo solidno živi i danas kuću gradi. Isto tako g. Nurija Be* šić bivši krpedžija, danas ima svoje pomoćnike i zanat mu sjajno napre* duje. Ovo su sve gola fakta, koja oči kopaju našim birtašima i koja im oduzimaju noćni san i mir. Napadate g. Muharema Muste* danagića zv. Bahtića. Ništa mu ne nađoste, da ga omalovažitc, nego jedan događaj još iz god. 1904. kad se je kao 18.*godišnji mladić u piću potukao. Od tada ima skoro 17 go* dina. U ovom se vremenu sporne* nuti Muharem ne samo da nije ni* kom zamjerio, nego je uvijek među nama uživao ponajbolji ugled. O njegovim lijepim djelima u Srbiji* kad je tukao krmke i hranio srpsku sirotinju u okolici Valjeva, kad je proganjao divlje madžarske horde, 'koje su ubijale žene i djecu srpsku, znao bi nam da priča gosp. Ljuba Dimitrijević iz Banje Luke. G. Fazlić će vam sam putem no* vina odgovoriti na vaše klevete, a mi samo dodajemo, da on nije ni* kakav antidržavni elemenat, nego siromašni čovjek, koji je na tužbu gosp. Ха iz Bos. Otoke bio pritvo* ren i na globu suđen. Inicijativom nas sviju, a ne g. Tatlića sakupljen je novac, da se spasi otac siromaš* ne obitelji, koja bi bez njega ska* pala od gladi. Mi svi potpisani tvrdimo, a na ovo bi se potpisao sve i jedan mu* sliman iz Bos. Otoke i okolice osim •gornje dvojice moralnih propalica, da g. Bećir Tatlić, nar. učitelj, ni na jednoj skupštini ni sjednici nije ni* kakovom riječi ni direktno ni indi* rektno sijao mržnju između braće Srba pravoslavnih i muslimana. Na* protiv jc svakom prilikom govorio 'О slozi i međusobnoj ljubavi, a neka to posvjedoči i ovaj fakat. Antial* koholno društvo »Trezvenost« ini* cijativom gosp. Tatlića zakliuči lje* tos na kurban*bajram prirediti konj* sku utrku i na večer društvenu za* bavu. Naš je učitelj odmah dobio vrlo zgodan komad »Sloga« od N. Resulovića. Pokupio diletante, među kojima je bilo i nekoliko Srba pra* voslavnih omladinaca iz Bos. Oto* ке. Uloge je pomiješao tako, da su pavoslavni dobili nekoje musi, i ka* toličke uloge, a muslimani njihove Sve su prinravne radnje u bratskoj slozi bile dogotovljene; a komad u* zorno naučen. Istu večer, kad se je već trebao da podigne zastor, dola* zi brzojav o smrti Nj. Vel. Kralja Osloboditelja. Ovo su fakta, koja se ne mogu pobiti niti sofistički izvrtati. Mi ni* smo krivi, što smo se osvijestili i fm u glavu ubili interese naših do* šljaka birtaša. Isto tako nismo kri* vi, što neko ima zastor na očima, pa ne vidi, da društvo »Trezvenost« ni* je osnovano ni samo za muslimane, ni za Hrvate, ni Srbe, nego za svu braću Otočane bez razlike konfe* siie i nacije. Zato društvo ne nosi nikakvog ni konfesionalnog ni na* donalnog karaktera. Baš sa ovakovim nebratskim ra* dom gosnode birtaša i trgovaca iz Bos. Otoke, mi se sve više i više grunišemo i učvršćujemo u našem uvjerenju, da smo na pravom putu. Našem vođi i učite! m gosn. Bećhu TatliĆH ištemo od Во?а dug vijek i usnjeh u teškom poslu na narod* nom osviešćivahi” i prosvjećivanju, a 0osnođi trgovcima i birtašima iz Ot^ke bolju pamet. ТТ Pns. Otoci. 16 novembra 1°?!. Šulio Suljić. Salih Komić pekar, Mu* — harem Mustedanagić, Hasim Mu* stedanagić, Ibro Suljkanović, Ahmet Fajić. Omer Mustedanagić, Mustafa Mchadžič, Husejin Mustedanagić, Hafiz Alija Čaušević. Avdo Čauše* vić, Mahmut Kakrić, Salih Komić brico, Bešić Hase brico, Hase Ko* mić cipelar, Bešić Nuri ja, Hase Su* ljić, Sulejman Komić Hasin, Bego Mujagić, Hasim Alijanović, Latif Mustedanagić, Hasan Rešić, Meho Omerčehaić* Mustafa Komić cipelar, Miralem Bajaić. »Na temelju zakona o štampi za kralj. S. H. S. pozivam uredništvo »S. R.«, da uvrsti slijedeći ispravak: U broju 170. »S. R.« od 23. aug. o. g. izašao je dopis iz Tuzle od neka* kova »tuzlaka« kao odgovor Dru Ahmetbegu Dcfterdareviću, okr. načel., u kojem se dopisu tuzlak će* še i o moju osobu. Nije istina, da sam ja bio ikako u šuckorima, a pogotovu voda istih, te da sam sa Ruščuklijom progonio srpski narod. Nije istina, da mc je iko pozivao u dobrovljce, a pogotovo Dr. Ah* mctbeg i Ibrahimbeg Dcfterdare* vić- kad su dolazili u Kladanj, niti sam ikako toga vremena u Kladnju bio. Ja nisam građanin nego težak tri sata udaljen od Kladnja sa obi* tavalištem. Nije istina, da sam ja dogonio Srbe seljake u Kladanj, da ih vje* šaju, a niti sam bio toga vremena uopće u kladanjskom kotaru, jer sam bio u emigraciji u Tuzli. Nije istina, da sam pri vješanju Luke Nedžića*Aleksića iz Čuda bio ikako, nego sam toga datuma upra* vo bio u Tuzli sa kladanjskim ta* dašnjim predstojnikom g. Stoićem, koji će mi to i posvjedočiti. Toliko za hatur istine i čestite javnosti, a što me pojedini bespo* slenjaci i zaplotnjaci u javnosti kle* veta ju i oblaguju, to mi služi na čast.« Ibrahim Dedić. Naši dopisi. Maglaj, 23. novembra. Čokorilovac Alcksa Jovanović, u* Ijez iz Zepča, i drug mu kovač Joco Simić, bivši »jakšićevac«, otvoreno priznaju, da su baš oni glavom za* četnici napadaju na g. predstojnika iMujezinovića po opće poznatom propalici Numanoviću kojeg je otac iz kuće istjerao, jer mu je zadavao bezbroj muka i patnja. Taj pokva* reni tip pripravan je na svako zlo* činstvoi te se je takim pokazao i 1914. god. zbog čega već i odgova* ra, a ruka mu je zbodena u tučnjavi napadnuvši mirnog svog komšiju. Bio je porezni ovrhovoditelj, pa je baš na tužbu istih tipova otpu* šten prošle godine, a već ove godi* ne potražuju se porezne daće od raznih težaka, premda su Numano* viču platili. Tako su ga nedavno tražili uprav sedamdeset težaka, da ga »pozovu na odgovornost«, jer im se plaćeni porez ište, ali se je zliko* vac sakrio. Mnogi su građani razbijali o nje* gova leđa i paču stolice i batine, pa eto takog tipa nagovoriše pokvareni individui a la uljez Jovanović ct Co., da mučki napane savjesnog i poštenog g. Mujezinovića, koji kod provađanja raznih naređenja ne pa* zi na vjersku pripadnost, što je sa* mo odlika njegove objektivnosti. Priznadoše taj svoj zločin napi* savši dopis od 6. novembra u »Srp* skoj Riječi« broj 234, i kojeg da* doše potpisati po zločincu Numa* noviću u zatvoru, a po sudskom po* dvorniku Mišiću poslaše na ured* ništvo »Srpske Riječi« preko ov* dašnjeg poštanskog ureda. Nije im to dosta bilo, nego jc čokorilovac Jovanović poslao popratno pismo na uredništvo i molio, da se gornje objelodani. U tom dopisu što su ga mizerije sklepale — navode, da je g. Mujezinović nagovorio policajca Salku Bašića, da glasno zove zlikov* ca Numanovića, neka prizna, da su ga Srbi nagovorili. O naivnosti! Ta ko je još toliko lud, da u to povjeruje? Čim je za to čuo nave# deni policajac, pljunuo je na đon* obraz obojici čokorilovaca, da ih ci* jela Bosna oprati ne može. Nijeste umjeli da stvar udesite na drugačiji način, jer vas je mržnja proti gospodinu Mujezinoviću spri* ječila da udesite na vjerojatniji na* čin. To su »vidili« svi građani i znadu tu prozirnu, ali sasma naivnu de* nunciju, nli kojom ste sebe čoko* rilovci otkrili. Koliko ja poznam g. Mujezinovi* ća, a to mu svjedoči i rad kao upra* vitelja ispostave u Zavidoviću, vr* šio je svoju dužnost savjesno i rev* no, pa ga je i »Seka Daša« više pu* ta u zvijezde okivala. Uvijek se je držao objektivnog postupka, ali gornjim čokorilovcima ne miriše, jer je musliman. pa$e ne stide, da proti poštenih činovnika muslimana iznose otvorene laži i denuncije, samo jer su muslimani. Dobro bi bilo da okružni sud u Tuzli malo nretrese, kako ie po* dvornik Mišić smio da se brine za ovakove laži i denuncije, koje su samo na štetu ugleda mjesnog suda. Čuje se mnogo tona nreko mjes* mh sudbenih uza, na bi bolic bilo da g. savietnik Mirosavljević tomu po* sveti malo veću pasku, a ne da ras* НонЈЈе onštinski sud i govorom da ubija voliu drugim članovima za tom zakonitom institucijom. Kladanj, 17. novembra 1921. Današnjim datumom dao sam u »S. R.« ispravak slijedećeg sadr* žaja: rKAVGA Bilješke. | . | ( ; Gospar Slijepo tuži nas. Mi smo prije par mjesci konstatovali, kako je gospar Stijepo tvrdio u svojoj* »Srpskoj Riječi« neistinu o grupi dra M. Spahc, da nije prisustvovala glasanju o zakonu za zaštitu drža* ve. To jc i »S. R.« priznala, pa je izvrnula vijest i tvrdila, da ta grupa I nije glasala za izručenje komuni* | etičkih poslanika sudu. Kad smo je : i u tom pobili, onda jc Kobasica za* šutio, a mi smo konstatovali, da je . Stijepo Kobasica nepopravljivi la* žac. Umjesto da šuti i bude zadovo* ljan, što ga nar. poslanici, o kojima je on širio lažne vijesti, nijesu tu* žili, on je našeg odgovornog uredni* ka, g. Ibrahim ef. Muhića, tužio ra* di uvrede. Mi ne znamo, kako to sebi g. Kobasica zamišlja! On smije činiti, djela, a mi ne smijemo do* stoino klasifikovati ta ista njegova djela. Tuhafli stvari Politički pregled. Položaj u Egiptu. Vijest, koja javlja mogućnost prekida pregovo* ra između egipatske delegacije sa Foreign office izazvala je u cijelom Egiptu jaku uznemirenost. Pristaše ministarstva odlučili su, da naprave savez sa pristašama Za* glul paše i da izazovu generalni štrajk u javn»m radnjama S druge se strane javlja, da su mjere pro* tekcije poduzete po vojnim vlasti* ma, da u klici uguši sva nastojanja za neredom. Vojne pripreme angorske vlade. Francuskim listovima javljaju iz Carigrada, da se angorska vlada pri* prvlja na zimsku vojnu. Obavljen je pregled trupa i materijala, a ne* ke su jedinice i izmijenjene. Izgle* da, da Turci žele još jednom s Gr* cima okušati svoju sreću moralno ohrabljeni neuspjehom grčke misije u Evroni. Čičerinov put u Angoru. Prema jednoj depeši iz Rige, kako javlja »Izvesti^«, sprema se Čičerin, so* vietski povjerenik vanjskih poslova* dao tputujc u Angoru radi sporazu* ma s Turcima za vođenje borbe protiv Engleza. Istovremeno bi do* §li tamo izaslanici Perzije, Indije, Afganistana i kavkaskih udruženih renublika, gdje bi se trebalo spora? zumieti za zajednički istup. Oglašujte u „Pravdi" Crpđflđ 3 Strana Domaće vijesti. Iz uredništva. Dopis ni ku iz Sanskog Mosta o prilikama u banja­ lučkom konviktu. Vaš dopis ne možemo iznijeti, jer nam niste javili ime, a da ste i to učinili, ne bismo ga mogli donijeti, dok ne iznesete fakta o radu upravitelja Hromića. Paušalne optužbe ne vrijede. Dopisnicima iz provincije. Moli­ mo gg. dopisnike da dopise pišu što kraće i što stvarnije. Polemike lične naravi neka izbjegavaju, jer ne bismo željeli, da se nepotrebno donose isprav­ ci i da trošimo prostor na nevažne stvari. Ujedno neka budu malo strpljiviji, što dopisi ne mogu izaći odmah, jer je toliko tih stvari, da bismo mogli pola lista ispunjavati njima. Uredništvo. Iz službenog lista od 24. o. mj. Ministarstvo unutrašnjih djela od* nosno ministarstvo za agrarnu re* formp odobrilo jc pristavu pomoć* nog ureda Ahmctu Ahmctoviću, kod okružne oblasti u Tuzli, prelaz u status činovnika ministarstva za agrarnu reformu. Ministarstvo pravde stavilo je še* rijatskog sudijukod kotarskog suda u Derventi Sulejman ef. Smailbegovića na vlastitu molbu u trajno stanje mira. Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu premjestila je šerijat* skog sudiju Mustafa ef. Inrulja od ko­ tarskog suda u Zenici kotarskom stidu u Derventi. Narodni praznici. Javljaju iz Bco* grada: Ministarski savjet odredio je kao narodne praznike rođendan Nj. Vel. Kralja i 1. decembra kao pra* znik narodnoga ujedinjenja. Ostali narodni praznici će se ukinuti, osim Vidovdana. Kako je poznato, ove godine neće se svečano proslaviti 1. decembar obzirom na narodnu žalost zbog smrti Kralja Petra I. Oslobodioca. Predstavka naših studenata — stipendista u Pragu. Praška zadru* ga akademičara iz Bosne i Herce* govine poslala je vladi podnesak, kojim protestira protiv nejednakih stipendija, pri čemu bosanski sti* pendisti najlošije prolaze. Ministarstvo nar. zdravlja dijeli stipendije od 1600 Kč mjesečno; ministarstvo prosvjete od 900 Kč. Pored toga oba ministarstva daju svojim stipendistima i dodatke na ispitne takse, odijelo i ostale po* trebe. Pokrajinska uprava u Zagre* bu daje svojim stipendistima 900 Kč mjesečno sa dodacima. Studen* tima iz Vojvodine ministarstvo prosvjete daje također po 900 Kč. , Studentima, koji studiraju u Švaj* carskoj ministarstvo daje sume od 450 šv. franaka, što iznaša toliko, koliko 20 stipendija pokrajinske u* prave u Sarajevu. Međutim studentima najsiromaš* nijih krajeva kao Dalmacije, Slo* venije, a naročito Bosne i Herce*’ govine daju se mjesečne stipendije od 250—350 dinara, što po danas* njem kursu dinara u Češkoj iznosi svega 200—300 Kč mjesečno. Ministarstvo prosvjete stvorilo je na taj način jedan nepravedan i ne* snosan separatizam među studenti* ma, jer je jedne privilegisano pot* puno osiguralo, dok je druge sti* uendiste naše otadžbine bacilo u krajnju bijedu i nevolju i nemoguć* nost studiranja. Dovedeni u takav položaj stu* denti*stipendisti bosansko*hercego* vačke pokrajinske uprave na svo* joj skupštini održanoj u Pragu 7. novembra 1921. čine posljednji ko* rak kodsvih mjerodavnih faktora i traže: da im se počev od 1. januara 1922. izjednače stipendije sa stipen* dijama ministarstva prosvjete, od* nosno ministarstva zdravlja. Stu* denti iz Bosne i Hercegovine ne vjeruju u nemogućnost toga izjed* načenja, jer za to potreban kredit nije ni približno toliko velik, da ga ministarstva prosvjete ili ma koja stavka državnog budžeta ne bi mo* gla podnijeti. �U suČaju, da im se ne udovolji molbi, izjavljuju da se odriču i te nedovoljne stipendije, čime sc isto* vremeno kidaju postojeće obaveze između ministarstva i studenata* stipendista bosansko4iercegovačke uprave. Predstavku su potpisala 122 sti* pendista. Zagrebački velesajam. Kroz koji će dan biti razaslani pri javni, fon mulari za sudjelovanje izložitelja na proljetnom velesajmu 1922. Budući da će se ovi formulari dostaviti u prvom redu onim tvrtkama« koje se prije najave, da žele na velesajam izložiti, to se pozivaju svi interes senti, da se što prije obrate uredu »Zagrebačkog Zbora« (zgrada Тг? govačke komore, trg 29. listopada br. 1.) pismeno ili usmeno, nazna* čivši koliko po prilici m8 mjesta trebaju, što kane izložiti i sjedište tvrtke, odnosno zastupstva. Budu* ći da je broj reflektanata izvanred* no velik, to je u interesu izložitelja, da čim prije najave svoje sudjelo* van je, jer će se naprama tome ras* polagati mjestom. Nekoliko kapljica Fellerovog mio* mirisnog »Elsa*Fluida« daje najbo* Iju antiseptienu vodicu za usta i zu* be. I za njegu vlasišta, kao prido* datak k vođi za umivanje, kao što i za prijatno tri janje hrpta« nogu, ru* ku i cijelog tijela vrlo obljubljen. Dobiva se svugdje gdje i Francuska vinovica ili noštom od ljekarnika Fugena V. Fellera, Stubica donja, Elsatrg 310’ Hrvatska. II Konkurs la. Kravje Maslo kg Dinara 31.— poštom od 5 kg gore, šali« za mjesta stalnih vojnih svećenika. Za neispravnost i netaČnost doku­ menata molilac će spasti krivičnoj specijalista za očne i unutar­ "odgovornosti. Molioci treba da svoje molbe pošalju preko nadležnih du­ nje bolesti hovnih vlasti, biskupa (Reis-ul-uleme počinje primati pacijente od 22. ov. vrhovnog muftije) ko.e će ih najdalje mj. svakim danom od 1—3 sJa po podne u Talijerevića ul. broj 9. do 20. decembra n. g. sa svojim mišljenjem sprovesti min. vojnom Dccnije podnesene molbe neće se uzeti u obzir. F. A. O. br. 49486, iz kancelarije U noktima šakala. Ovih je dana opšteg vojnog odjelenja min. vojnog izašla iz štampe knjiga pod gornjim i mornarice 7. novembra 1921. Dr. Muri Fehms Knjige i novine. g Sjetite se 1 I „GflJREBT I ŠIRITE ,,PRAVĐU“ MARKA „RH OM BUS,, 348 Javljamo svojim cijenjenim mu­ šterijama da smo ovih dana kupili više vagona gvožđarske Stalni vojni svećenici 3. klase imaju godišnju platu 3.000 dinara, dodatak na momka i drva kao i oficiri, te sva ostala prava i prinadležnosti, koja su gore spomenutom uredbom propisana. Svećenici konkurent; dotične vjeroispovjesti treba da u svojoj molbi upu­ ćenoj min. vojnom i mornarice pri­ lože slijedeće dokumente: Rodni list, svjedodžbu o svojim kva­ lifikacijama, ocjenu o ispravnosti i uspjehu u službi, uvjerenje, da imaju najmanje ptt godina svećeničke službe, da su državljani kraljevine SHS., da znadu govoriti srpsko-hrvatski ili slovenački i pisati, zatim uvjerenje od duhovnih i državnih vlasti o svom primjerenom vladanju u službi i iz­ van nje. POZNATE GALOŠE Mljekarna Sunja, Na osnovu uredbe i odluke min savjeta od 30. januara 1920. (službene novine br. 34. od 13. februara 1920) ministarstvo vojno i mornarice raspi-, suje konkurs za nova mjesta ostalih vojnih svećenika 3. klase i to: Za pra­ voslavnu vjeru 7, katoličku 6 i musli­ mansku 6. naslovom. Tu je prikazata vjerna i istinita slika današnjeg stanja u Rusiji, sva nedjela i užasi komuni* štičkog pokreta. Upozoruju se sve knjižare kao i svi iskreni rodoljubi na ovu knji* gu, koia se može dobiti od ruskog izdavačkog preduzeća »Braća Gru* zincevi«, Beograd. Bnoi 361 Broj „PRAVDA* „ПРАРДА" Strana 4 Страна robe iskoristivši septembarski pad aus­ trijske krune, za to smo u stanju prodavati robu najjeftinije jer smo ustanovili cijene prema iskorišćenom kursu. 356 Braća 3fgan да: Banja Luka. M ševi, štakori, stionice i Žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 16*—, za štakore K 20'—, za žohare ruse i Švabe posebno jake vrsti K 2b*—. Osobito jaka tinktura za stjenke K 1 у —. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10'— i K 20‘ ,prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 10—. Mast za uši na blagu K 10— i Prašak proti mrava K. 10 — Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. JOnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! I I Pozor! PKISEJELESU ponovno KOD H. B. FOČO I DfiUGOVl SARAJEVO NA VELIKO ĐULAGINA 3. NA MALO SARAĆIBR. 19. Sto je „Elsa-Fluld“ — ta se zna I Ljekarna Feller StubSca. Oglas. Tražim za nastupiti odmah do­ bro izvježbanog i okretnog AŠčiju podpuno vještog u kuhanju svakovrstneg bosanskog jela. Istog sam spreman primiti u ortakluk po dogovoru. Razjaš­ njenja daje vlasnik Hamdšja Halepović, kafe Bosna Bosanski Brod. 349 Selamet! Trgovcima! Pozor! Pri dolasku u Sarajevo uvjerite se ^ok zaliha traje. Dobili sroo veliku količ nu svih vrsti tankih i debelih šamija. Bakšić i Ćatović, Či^medžiluk 21. Cijene ispod svake konkurencije! Ostale manufakturne robe, kao beza, basme, Sifona, zefira itd. Za točnost naruđbe jamčimo. Nepovoljnu robu primamo n trag Šaljemo pouzećem. Samo na veliko. ... im . ............. nu... iwi ini i. iiiiJiniiin'iiirai^^ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni' ka glavnica K 20,000.000' 104 Ulošci preko K 25,000.000'— . Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE e^gaaasHiHiii ш .... .. .... 11 i BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. мнии1м№м1111мнимвнимтни«ж%^^ Muslimanska trgovačka i obrtnica banka za Bosnu i Hercegovina (L d.J u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dšonižka glavnica 10,000.000 kruna. EMžuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavija uplate 1 unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje seaonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ Renceiarija: »ralja Petra »lica Z prizemno, lijeno. ■ Brzojani: Trgocatfta banha. Sarajeno. - Inrerurtian telefon: ZW Odtfovonn urednik: ibrehnn Mutne. VUemk: Centralni Odbor J. M. U. štampanja D, i Л« Ka jun, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/90e8f58f75a580f06012c6e552fb01c4.pdf 6d8783be86c3c607062b3faae6e0375f PDF Text Text POŽTARiNA U GOTOVOM PLAĆENA. w rr~. -'A pojedini broj K 2. Izlazi nubctcm, utorkom i četn'ko^. {Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu gornje K 2CU—, na pola godine К ГО.-; za Inozemstvo K.25G . IJrednižtvo I uprava nalaze se u I ralja РНга ulici u vakufsko; palači. Telefon br.^2. ГЛАСШШ ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЈИМАНСКЕ Cekovol račun post, štedionice li 19 Godina III. Sarajevo, utorak 29. novembra 1921. Broj 127 (395) * 1. decembar. Prekosutra nam Četvrti put iza na­ šeg oslobođenja osviće taj značajni dan — dan našeg ujedinjenja. Taj dan je naš narodni i državni svečani dan — simbol naše slobode i jedinstva. Toga dana je godine 1918., a ravan mjesec dana po propasti našeg nepri­ jatelja a po osvitu naše slobode na želju i molbu predstavnika naših na­ rodnih vijeća, Regent i kraljević srp­ ski Aleksandar Karađorđević progla­ sio naš troimeni narod ujedinjenim i primio se, da u ime svog oca kralja Petra zavlada našom kraljevinom. Naše oslobođenje i naše ujedinjenje dva su velika događaja, koji se ublizu zbiše, jednako važni, jednako gran­ diozni za naš život i opstanak. Ras­ trgani na vijekove proživjesmo nikad do tada ne sjedinjeni, a i slobodu izgubismo tek par viiekova nakon na­ šeg doseljenja u ove krajeve. Duga je bila borba našeg troimenog naroda, naroda Srba. Hrvata i Slovenaca za svoju slobodu, mačem i žilavim borbama i pridizanjem naroda u kulturnom pogledu, dok jednog da­ na jeseni g. 191S. ne pade naš nepri­ jatelj u prah potučen do nogu, i na­ ša sloboda sinu kao sunce iza gore. Prvi dani bijahu dani veselja i sla­ ve no i dani prvog početka rada za temelje naše mlade države. Narodna vijeća, uspostavljena u mnogim našim krajevima već i prije našeg oslobođe­ nja, prihvatiše se posla. Prošao je gotovo čitav mjesec da­ na u prvim radovima i pripremama, dok se predstavništvo našega naroda, narodna vijeća ne nađoše u Beogradu da izraze želju .naroda, da kraljević Regent Aleksandar primi vladalačko prijestolje u ime svoga oca kralja Pe­ tra 1. i proglasi naš narod ujedinje­ nim. Njegov proglas toga dana jest jedan historijski akt, jedan do tada nedo­ življen događaj, jer sve vijekove, što ih dotle preživi naš troimeni narod i kao samostalan i pod tuđinom, sve do toga čas? bijaše rastavljen, rasko­ madan, pravije rečeno: ti dijelovi nesačinjavahu nikad prije jedne cjeline. i ' ! I I j A od koje je koristi to naše ujed1 njenje i jedinstvo? Zar je to još po­ trebno dokazivati? Sjetimo se samo lijepe narodne priče o snopu štapova, kojima je otac na smrtnom času oči­ gledno pokazivao sinovima bitnost i i važnost sloge 1 Zar nam je potreb­ no s Diogenovom lampom tražiti i istraživati plemenske i psihološke raz­ like naših do sad rastavljenih krajeva i plemena, da dokužemo, da nas ipak nešto dijeli, kad vrlo dobro znamo, da tih razlika kod pojedinih plemenskih dijelova ima puno v^ćih u drugih na­ roda, pa su ti narodi ipak jedno, je­ dan organizam, jedno tijelo i jedna duša. Ali kad se spustimo na poprište svagdanjeg našeg političkog Života i trzavica i uočimo jednu žalosnu činje­ nicu : kako se slabo međusobno po­ znaju ujedinjeni dijelovi našega do sada rastrganoga naroda, kako se te­ ško razumijevaju, onda istom ч idimo češke posljedice vjekovnog i ast^nog života našeg, a u isto doba osjećamo i potrebu, da se što bolje proučavamo i upoznajemo, da se lakše razumijemo i da udobnije živimo — bratski is­ kreno. Eto s tim željamo treba da dočekamo i proslavimo prekosjutrašnji dan našega ujedinjenja. A nije na odmet ako baš uoči toga najsvečanijega da- 1 na našeg naglasimo i pravu potrebu istinskog našeg ujedinjenja, da upozo­ rimo na teške pošljedice zaparlaženog ! našeg života i stranačke netolerancije. Naš državni brod već škripi cd udara i valova, što ih nanosi zasukano strani čarstvo, gdje se ljudi istog duha, istog , vjekovnog života i odgoja, ljudi naj­ pozvaniji kormilari broda još uvijek • tretiraju kao »mi« i »vi« mjesto da 1 jedinstveno pohrle brodu u pomoć. Kad realni život ne može da osvijesti ■ zabludjele i strastvene kormilare, da i se trgnu, daj Bože, da ih lijepa I čii sta i poetična uspomena dana našeg i ujedinjenja opomene, da se uistinu ujedine. Živilo naše ujedinjenje! Naš poslanički klub i logor interni­ raca u Nišu. prilici za vojno skladište upotreblja­ Nar. posl. M. Kapetanović ispred vane, a četvrta je. koja je, najveća našeg posl. kluba, Josip Drcknik ispred slovenskog kmetijsko; kluba • očito bila štala za marvu, jer se u predali su šefovima poslaničkih klu­ i odjelima iste v:de kanali za odvod bova vladinih stranake i predsjedniku ■ nečisti. Ova je štala betonirana, a ostale barake djelomično su betonirane, a skupštine ovaj poziv: djelom im je pod od zemlje. Kod ovih Gospodine Predsjedniče, baraka stakla su na prozorima posve Čuli smo da ima u Nišu logor in­ polupana, krovovi prokišnjavaju, peći terniraca iz Južne Srbije, da je nji­ nema nikakovih, prostirka je u naj­ hovo stanje bijedno, i nas smo se boljem slučaju hasura, a pokrivač je dva 18. novembra zaputili u Niš i 19. ono, što je ko donio sa sobom, ali novembra pregledali logor interniraca. većina ih nema ništa. Stanje je ovdje Ovaj logor se sastoji od četiri ba­ ■pravo nesnosno. Za hrane od po­ rake; tri su barake, koje su bile po i ; ; i [ : ' ’ I i i I četka marta dobivaju samo kruh, i to 750 grama po osobi. Svojih novaca nemaju, da mogu sebi štogod smoka nabaviti. Od 409 interniranih, koji se sada nalaze u logoru, preko polovice su djeca ispod 12 godina, 40—50 je odraslih ljudi, a sve su drugo žene, izmedju kojih je mnogo starih preko 60 godina. Usljed slabog stana i skoro nikakove hrane, dosada je umrlo u u istom logoru 49 djece, a kad bi još dalje ostali pod ovakvim prilikama, djeca i žene morale bi poumirati preko zime ili najmanje smrtonosno oboljeti. Gospodine Predsjedniče, kad čovjek razgleda logor i ove ljude, jeza ga hvata i oči se napune suza­ ma. a kad čuje onu dječicu, kako vape za pomoć, da ih se pusti ili po­ ubija, mora i najtvrđe srce biti ganuto. Čovječnost i ugled naše države zahtjeva, gospodine predsjedniče, da bi se ovi liudi što prije pustili svojim kućama, tim više, što ni za odrasle nema nikakva pozitivnog dokaza, da su oni što skrivili. Oni bijednici pate za to, što su njihovi rođaci pobjegli iz vojske ili pribjegli u Albaniju, većinom prigodom odstupanje austrijskih četa. Ova odgovornost za drupoga ni kod odraslih ljudi nema nikakva ustanovljenja ni u jednom našem pezitivnem zakonu, nego naprotiv to je u protuslovlju sa propisima našega ustava. Internirana djeca kad bi i bila i što kriva, ne mogu se pozivati ni na odgovornost, jer nijedan evropski zakon ne poznaje kazneno-pravnu odgovor­ nost za djecu ispod 10 godina, riti u jednom slučaju, dapače ni onda, kad bi oni znajući i hotimično učinili makar i zločin umorstva, pa i zločin veleizdaje. Gospodine Predsjedniče, stavljamo Vam ovo do srca i mo­ | limo Vas, da iznesete pred Vaš klub i da bi Vaš klub zauzeo se što ener­ gičnije na nadležnom mjestu, da bi se ovaj logor interniraca odmah ras­ pustio, osobito obzirom i na to, da se ovom institucijom nije nikakva svrha postignuta, kako smo to mogli raza­ brati i od samih mjerodavnih faktora. Nas dvojica smo ovu stvar saopćili ministru unutrašnjih djela gospodinu Svetozaru Pribićeviću. On se sam s nama slaže, da je ovo interniranje nepotrebno, obećao je, da će to iznijeti pred ministarski savjet, da se odmah puste internirci, u što mi posve vjeru­ jemo, ali ipak smatramo za kolegijalnu dužnost, da i Vas o tamošnjem stanju obavijestimo. Ovu predstavku šaljemo klubovima keji sačinjavaju vladinu većinu. Pimite ,ovom prilikom izraz našeg dubokog poštovanja. Beograd, 21. novembra 1921. g. i Mustajbeg Kapetanović nar. poslanik Josef Drofenik nar. poslanik • | i j [ । i Kao rezultat naše akcije o niškom logoru, o kojoj smo ranije izvjestili, a o kojoj govori i gornja predstavka, iz­ nosi ovaj brzojav, koji je klub od po­ uzdane ličnosti iz Niša dobijo 25. o. mj.: »Od internirarih jutros 70, a ve­ čeras 60 lica upućeno kućama. Koliko će ih ostati, javiću. Hvala na zauzi­ manju.« Haša vjerska nastava. i I ’ I | ; ' ■ ; ' : j ; ' i : I I ! I ' KADIŠAllimu ve jessiru ve la tuassiru I praktične vrijednosti, zašto se to nebi ve bešširu ve lataneffiru, I činilo po svršetku osnovne škole ili ve iza gadibe ehadukum fer bar u 111. i IV. godištu, kada su .^ua jeskjut. ■ puno razvijenija i pešto su se već To u prevodu znači: Podučavajte, ■ upoznala sa drugim pismima, a da u ali olakšavajte način obuke, a ne oteš- I. godištu uče samo napamet a 11. vječavajte ga; razveseljujte učenike obu- ronaku preko udžbenika pisanih lati­ kom, a ne ogorčujte ih. Kada se od nicom ili ćirilicom, koja su pisma kud vas nastavnika koji ražljuti (na učenika), ! i kamo praktičnija i za mladež od 7-8 neka ušuti. Dakle hadisi šerif nas upu­ godina puno lakša od arebice? Taki ćuje, da pri obuci uzmemo način ko- ( bi udžbenici vrijedili i za mektebe, jim ćemo u učeniku probuditi volju i I odnosno sibjan mektebe po selima i ljubav za nauku i kojim ćemo najbrže za svakog onog, koji poznaje ta pisma i najlakše uspjeh polučiti, a da se klo- i na taj bi način naš1 svijet više upo­ nimo svega onog, što bi i najmanje znao vjeronauku, a ko se interesira za prouzrokovalo u učeniku kakvo ogordaljnu nauku o vjeri, neka uči arapsko čenje. Nadalje nas opominje, da neus- j pismo (arebicu). Od toga sam posve pjeh ne upisujemo u grijeh učeniku, daleko, samo mi je zagonetno i ne­ već da tražimo pogrešku u sebi (u razumljivo, kako da može naša ulema svom načinu predavanja). Kada sveu svrhu propagiranja arapskog pisma strano promotrimo način naše vjerske isticati, da je to veza sviju muslimana obuke kako u mektebima tako i u I na svijetu, jer da se svi muslimani osnovnim školama, opazićemo, da gri- ‘ njime služe, pa da i mi b. h, musliješimo proti gornjih uputa, jer se i . mani treba da to učinimo, inače smo danas traži od jednog učenika, koji • prekinuli vezu sa ostalim muslimanima polazi mekteb i školu, da poznaje arapna svijetu. Po mom mišljenju veza je sko pismo i da umije mehanički čimuslimana samo sveta nauka islama, tati sav kur’an, pa da znade tedžvid, : a nije nikakvo pismo, jer a. 1. niti se u što se mora da utroši gotovo cijelo I je služio kojim pismom niti je muslivrijem, a zapravo i ne spada u početnu • manima preporučio, da se pismom nauku o vjeri niti u nauku, ko u kao služe. Takvo propagiranje čini dvije musliman treba da znade. Istina kao štete: 1.) što se naš svijet krivo oba­ musliman treba, da znade kur’ana ono­ vješćuje, a 2.) što se nastoji i nadalje liko, koliko može obaviti namaz i što može lako naučiti u smislu ovog ajeti očuvati konzervativnost u prostom svi­ kjerima: Esteizu billahi: fakreu ma te- jetu, koji je i onako do skrajnosti fatičan naspram škole i drugih pisama. jessere mine 1 kuran. Čitajte od kuOvo je način, kojim možemo za rana ono, što vam je lako. Ja koliko se sjećam bilo je i ashabi kjirama, kratko vrijeme postići žeFeni cilj. A koji nijesu poznavali kurana osim po ako se budemo i nadalje držali starog nekoliko kratkih sureta (poglavlja). Ali načina predavanja, ljuto će nam se ako se baš mora i nadalje čuvati ta pogrešna sredovječna metoda, koja osvetiti, pa ngtemo pravovremeno ili s vjerskog gledišta nikakva oslona niti nikako vidjeti ploda našega rada. �Strana 2 Стоана Dakle nastojmo promicati i ostvariti samo ono, Sto je potrebito ili korisno po muslimane u ovim zemljama, a ne obazirimo se na raspoloženje odnosno neraspoloženje mase, jer smo mi njihove vode, te smo ih dužni u svakom pogledu izvoditi na pravu sta­ zu a ujedno ih uvjeravati o isprav­ nosti našeg rada. U Cazinu, 15./Х1. 1021. Borić Omer, isl. vjeroučitelj. Bro! 365 Боој „ПРАВЛА* — „PRAVDA* I s ana ćirilicom ' latinicom. odnosno svoju dinastiju, što Srbija nije исп nila; ali se. možda baš u vezi sa tim, odrekla crnogorskog Skadra, na što ju crnogorski narod nikad nije ovlastio. Zar su »Trg. Gl.« nc? poznata napred istaknuta odricanja Srbije i Crne Gore? Zar se nc sje? ća Šta se dogodilo u prvi sumrak 1. decembra god. 1918. u beogradskom dvoru? Zar jc tako brzo zaboravio onaj odgovor Regentov na adresu pročitanu od g. dra Pavelića i u njemu ono: »Proglašavam ujedinje« nje Srbije sa zemljama nezavisne države Slovenaca. Hrvata i Srba...«, ili jc već ispustio iz pamćenja, da je srbijanska narodna skupština sama sebe uništila na sjednici od 29. decembra god. 1918.? Ili jc valj* da sve to zaboravio, a zapamtio sa? mo zakon o ukidan ju starog kalcn? dara od 23. januara god. 1919., jer vidim da se i on služi novim ^aten? darom! Poslije svega navedenoga da li je moguće govoriti o kakvom prođu? ženju državnog života kraljevine Srbije u današnjoj državnoj zajed? nici udruženih zemalja? Kad bi ta? kovo stanovište zauzela Srbija zar nc bi sa istim pravom jednaku po? ziciju prisvojile za sebe i »nezavis? na država Slovenaca, Hrvata i Sr? ba« i Crna Gora, samo ova. poziva? jući se na njegovu teoriju prioritc? ta, sa najviše prava?« mualimi, koji apsolviraju sadašnji učiteljski tečaj. Budemo li na taj način uredili pi« tanje naše početne vjerske nastave, onda smo konačno uredili i pitanje našeg prosvjetnog stanja: u k 1 o * n i 1 i smo dakle one zapre? k c, koje s u n a m d o s a d n a p u t u s t a ј a 1 c, da n a p o 1 j u prosvjećivanja stojimo u p o znat o m sraz m j e r u p г e« m a d r u g i m konfesija m a o? v i h z c m a 1 ј a. Sad pak dolazi pitanje: da li bi u takvom slučaju trebalo zatvoriti i m.siptidaijc u onim mjestima, gdje nc postoji narodna osnovna škola? Ja držim da nc bi, nego bi trebalo i za te mektebidptidaije propisati isto vjeronaučko gradivo kao i u osnovnim školama- a pokraj toga mualimi takvih iptidaija morali bi djecu naučiti čitati i pisati latinicom odnosno ćirilicom i elemente raču? na. Time bi se znatno umanjivala nepismenost muslimana, ako im ni? jc moguće dati potpunu osnovnu naobrazbu Mi, pošto smo ehluKuran, mora? ino znati i učiti jedno strano, t. j. arapsko pismo radi učenja u Kura? , nu (a. š.). Kad bi i naša vjeronauka bila tako uređena, onda bi i mi mo? gli svoju vjeronauku kroz osnovnu školu potpuno svršavati. G. Ko r k u t: Bi li sc moglo za? | dovoljiti s nekoliko sureta prema ajetukerimu: »Fakren ma tejessere mirucbKurani« (Učite ono, što Vam Pred sastanak Islamske prosvjetne je najlakše iz Kuranaozima), a da ankete. se elif?ba jharebiia uči u trećem raz? Piše: H. Hujdurović. učitelj. redu osnovnih škola? П. P r c d s j c d n i k: To pitanje trc ! U nastavku sjednice g. predsjeda ha riješiti u I lcma?medžlisu, a ne ' nik najavljuje, da je dobio pisme? ovdje u vakufskom saboru. ni upit od prosvjetnog odbora, koji Polazeći s toga stanovišta, da se ; glasi: , t . , naša vjeronauka olakša ističem | »1. Zadovoljava li naša vjerska da sam izradio jedan akaid (vjer? | obuka u osnovnim školama? sko djelo, katihizis). koje ću š t a m ; 2. Ima li smisla žrtvovati našu pati latinicom, a da s m o I mladež vjeroučiteljima' o kojima Vi bog do imali takvih knjiga rekoste, da ih jc 35% ništa? ф -50 komada i otprije, da* 3. Hoće Ii sc raditi na tome, da n as bi posve drukčije s t a? se zabrani muslimanskoj djeci po­ j a 1 i u vjeri. lazak osnovnih škola dok ne svrše Radi našeg ovakog stanja u vjer? m.dptidaiju ih će se dozvoliti, da skom odgoju, krivnja je na vjero? pohađaju sve škole, gdje nema me? učiteljskom osoblju, koje nc odgo? kteba? vara svome zvanju i što nije u i 4. Može li se dozvoliti, da sc pret? zadovoljavajućem položaju. varaju m.dptidaije u osnovne ško? A dok se to i jedno i drugo nc ' L’ zadnje vrijeme povela sc je Ie, kao što je slučaj u selu Radova uredi ne možemo računati na Kakvi : rasprava između g. Protića i »Tr? Iju, kot. Visoko i drugdje i kakav bolji uspjeh. govačkog Glasnika« o nacionalnim će biti nastavni plan vjeronauke na G. Kor kut: Ja držim da treba I takvim školama te hoće li te škole glavna pitanja riješiti, a to je: h 0= , centrima u našoj državi i o konti? moći u vjerskoj obuci zadovoljiti? ć c 1 i s e u p r v o m r a z r e d u o s? ■ nuitetu naše države, kl br. od 20. 5. Hoće li se prema tome u takvim n o v n i h š k o 1 a u č i t i e 1 i f ? b a? i novembra »Obzor« donosi vrlo in? teresantan članak dra Sekulc Drlje? mjestima otvarati novi mektebi po? j i ? a r c b i j a •? vica (političara iz Crne Gore) pod red osnovnih škola? Mislim, da je to sasvim suvišno j naslovom »Beograd —Cctinje«, iz 6. Bili bila potrebna stručna aru obzirom na stare b. h. muslimane, ; keta za izradu vjeronaučnog na? koji također nisu poznavali arapsko i kojeg vadimo .ovaj značajan ulo? stavnog plana na osnovnim škola? pismo, a ipak su bili dobri vjerni? mak: Ostavljajući da drugom prilikom ma? i < ci. pa zašto ne može sadanja ge? opširnije govorim o našem držav? 7. Zadovoljavaju li današnje m.? neracija? nom problemu hoću na ovom mje? iptid. u svakom pogledu ili ili treba Vjeronuka u prvom redu treba stu da konstatujem. da i organ beo? reformirati? da odgaja u ahlaku (moral)- a ne j gradskih trgovaca pokazuje od vrc? Na ova pitanja čast mi je odgo­ učenje mrtvih slova. Što se tiče sa- ‘ mena na vrijeme, kao što napred voriti: živa prosvjetne ankete, to je pita? 1 rekoh - da uviđa da teorija narodnog Ad 1. Ne i nikada' nje. po mome mnijenju jedno od jedinstva ne opravdava centrali? Da se to postigne, treba u pr­ n a j a k t u e 1 n i j i h. koja će anke? zam. Trudeći se, da pronađe drugu vom redu zakonom osigurati dovo- ; ta morati da izradi dobre udžbeni? > ljan broj nastavnih sati za taj pred? i ke i tako vjeronauku olakša. Radi ; teoriju, koja bi dala jedno prihvat? ljivije opravdanje centralističke dr? met, onda treba postaviti vjerouči? : toga predlažem: žavne organizacije naših zemalja, telje za koje treba votirati dobru i 1. 1 svrhu pokusa imade se po servirao nam je teoriju državnog svotu godišnjeg honorara. mogućnosti u što više mjesta uve? Kušao sam na nadležnim mjesti? I sti vjeronauka u narodne osnovne I kontinuiteta. Naša država, dokazu? ma, da se njihova kvota povisi i da 1 škole ma i izvan propisanih sati : je organ trgovaca, ne može biti se poveća broj sati za muslim. vje? i povjerivši tu vjeronauku spremnim drugo nego nastavak državnog ži? vota one zemlje, koja je bila samo? ronauku, ali sve uzalud: vlada iz ; načela pariteta niti je h t j e? , i sposobnim mualimima, kako bi se i stalna država prije ujedinjenja. Po? ustanoviti: ie li moguće, da što je to Srbija i pošto jc ona bila la povisiti honorarne k v o? I moglo te. niti obligatno poveća? na taj način svršenici osnovnih centralistički organizovana ne srni? škola dobiju dovoljnu spremu iz • je ni državna zajednica udruženih t i b r o j sati. vjere: zemalja dobiti drukčiju organizaci? A d 2. Nema smisla. Ali jc i to 1 svoje 2. Vjeronauka bi se u I. i П. raz? i ju. Predviđajući, da će mu se pri? bolje, nego da ih nemamo nikako. redu osnov. škola učila napamet I govoriti, da je i Crna Gora prije Imade vjeroučitelja koji nisu u <sifati?vudu’ i sifatksalat), a u III. i i ujedinjenja bila nezavisna država, stanju kroz 4 godine djecu ništa na? razredu, učilo bi se iz posebnih j pribjegao je teoriji prioriteta. Tvr? učiti te mnoga djeca u prvom raz? IV. udžbenika. di, da jt srpski narod poslije pro? redu uče elif?hai?arebi. a isto to i u Elif?bsu?arcbija učila hi se po? • pasti svojes tare države uspio prvi četvrtom razredu. čam od II. odnosno IV. razred osn. | put đu stvori svoju nezavisnu drža? Ja sam zadovoljan i time, da di? | škole. Л1 pod Karađorđem i Milošem. jete kroz osnovnu školu nauči na Etn dakle u glavnom čuli smo iz- | Kad jc konstatovao da je Srbija pamet ma samo i nekoliko kratkih mjenu misli predstavnika vrhovnih i naša najstarija nezavisna država, sureta. tijela. I sam prosvijetli g. Reis? ' smatra prirodnim, da uređenje no? A d 3. Preporučio bih muslimani? j ant. priznaje, da bi sc naša vjeronauka ! ma, da svoju djecu u prvom redu i mogla brže i usDješniie predavati, • ve države bude kopija njenog ure? šalju u mektebe, a gdje njih nema. 1 kad bi se predavalo na materinskom Jenja. neka idu u osnovne škole, jer jc bo? j jeziku iz knjiga pismenih latinicom Pošto je Crna Gora postojala lje išta, nego ništa. Kad bih mogao । ili ćirilicom, pa čemu onda podrža? prije ustanka Karadordevog i Milo? što zabranjivati, u prvom bih redu ■ vati jednu anomaliju i dosadašnji ševog, te pošto je svakome jasnozabranio širenje kojekakvih neva? sistem vjerske obuke po knjigama da je teorija prioriteta obična isto? Ijaština, a kad to već ne mogu za? pisanim t. zv. arebicom? Ako smo rijska laž, ja se neću na njoj zadr? braniti, pogotovu ne bili zabranio mi ehli Kuran i ako nam je kao tak? žavati ostavljajući njenom autoru muslim. djeci polazak osnovnih potrebno poznavati arapsko pi? pravo, da i dalje konkurišc g. St. škola. Samo bih preporučio da se vim smo, pa neka se to pismo uči u dru? Stanojeviću u falsifikovanju istori? uz takve škole stvaraju ih ti jat gom stupnju osnovne škole, a dotle jc: ali ću se malo zadržati na teo? sumfi u razredima istih škola. riji kontinuiteta. neka djeca potrebna sureta i ono A d 4 5. Neće. Svi težimo za »Trg. Gl.« tvrdi, da je državna gradivo, koje g. Kor? tim, da u islamskim krajevima pri* vjeronaučko zajednica udruženih zemalja: Crne kut predviđa u svome prcdlogu 1 pravimo islamski narod, da šalje t. 2. uče napamet. Ja držim i uvje? Gore, Sr’cgje, Hrvatske i Slavonije, svoju mladež u osnovne škole. sam da će ta praktična izvedba Slovenačkc, Bosne i I Hercegovine, Ad C Stručna bi anketa vazda I ren pokusa dobrim uspjehom pokazati Dalmacije i Vojvodine produženje bila potrebna. Samo kad bi bili i s? j nokusa dobrim uspjehom pokazati. državnog života kraljevine Srbije, k u s n i ljudi u U1 e m a?m e d ž? Velim dobrim, jer će se nastavnici : i iz toga izvodi, da udružene zemlje I i su onda bi takva anketa bila su? služiti starim knjigama, a kad bi se ј ne mogu imati drukčiju organizaci? višna. iu od one, koju ima Srbija, u koju te knjige nreudesile na lakši način A d 7. N c zadovoljava j u. su one ušle. Premise su netačne. t. ј. kad bi se napisale latinicom ili A tome ie uzrok pomanjkanje do? Nijesu udružene zemlje ušle u Sr? voljne inšoekci’e, kao Sto je fo neg- ćirilicom, uspjeh bi bio sigurniji, biju nego jc Srbija sa njima zajed? vjeronauka za sva vremena obezbi? no ušla u državnu zajednicu, i radi de bilo kad su tu inspekciju vodili šeriatske sudije. jeđena. Na ovaj način bi tu vjero? toga se odrekla: državne nezavis? Član 8. g. H m n M i 1 i k o v i ć : nauku mogao voditi i svaki učitelj nosti, državnog imena, pretvorivši Držim, da jc mnogo lakša obuka Ls? musliman, ako ne bi imali dobrih ga u ime jedne udružene zemlje; lama, nego li kršćanskih vjera te i posebnih vjeroučitelja, кло što to državnog grba i državne zastave, nitam g. predsjednika, kako mogu čine degradirajući ju do običnog nacio? i učitelji drugih konfesija. kršćanska djeca svoju vjeronauku nnlnog emblejna, t. j. do značaja, Osobito tu će misiju s'takvim us? ( kroz osnovnu školu svršavati? koji je nekada imala u austronigar? Predsjednik: Njihova je pjenom moći vršiti budući apsolven? skoi monarhiji. To isto morala je vjeronauka na našem jeziku: p i ? ti okružne medrese, a naročito oni ! učiniti i Crna Gora napustivši i Dr S. DrljEuić o teoriji držas. hontinuitEt^. Naši dopisi. Beograd. 23.-XI. 1921 U audijenciji kod kralja. — Seriatski sudovi. — Odbor za administra­ I tivnu podjelu zemlje. Stanbeno pi ' tanje i suzbijanje skupoće. Vjersko I prosvjetna anketa. — Honorlsmje prekobrojnih časova srednjoškol­ skih profesora. i ! i | | I ' j i ј ' i ( | ; i | ( I ! i | i I । i | • i ; i I Njegovo Veličanstvo kralj primio je 19./XI. u 5 sati p. p. nar. poslanika g. Fehima Kurbegovića u audijenciju, koja je potrajala pola sata. Kralj se je interesovao o prilikama u Bosni i Her­ ceg. a naročito se je raspitivao za ras­ položenje muslimana. Kurbegović je iznio svoja opažanja i tom se zgodom dotakao prilika u južnim krajevima i svratio pažnju kraljevu na bijedno sta­ nje interniraca u Nišu i Gornjem Milanovcu. G. Kurbegović je ovom prili­ kom, pošto seje Njcg. Veličanstvo interesovalo za rad u zakonod. odboru dao razjašnjenja i dotakao se političke situacije u parlamentu. Na kraju audi­ jencije je izjavio kralju, da se mu­ slimani Bosne i Hercegovine silno ra­ duju, da se je kralj zdrav povratio u domovinu i zasio na prijesto. Nar. poslanik F. Kurbegović je po­ duzeo kod min pravde korake, da se onda kad izradi proiekat o organiza­ ciji Šeriatskih sudova po njemu sazovu predstavnici Šeriatskih sudaca u jednu širu anketu da dadu svoja mišljenja i da stave svoje prcdloge kako bi taj za­ konski projekat bio potpuniji. Naročito se ide za tim, da se šer. sudije, kako u pogledu materijalnom, tako u po­ gledu rangovnom izjednače sa ostalim građanskim sudijama. Odbor za administrativnu podjelu zemlje počeo je svoj rad, pa je zak­ ljučeno, da se doth, dok se ne dobiju mišljenja pojedinih klubova i predstavn ka kandidatskih lista o toj po­ djeli, pređe na pretres zakonskog predloga o samoupravi u oblasti, srezu i opštini, a zatim zakonskog predloga o općoj upravi tako, da će se dati mogućnost svima da stave svoje predloge i prigovore o razgraničenju oblasti. Izgleda, da će najviše borbe biti oko razgraničenja oblasti u Srbiji i južnim krajevima i onima u Hrvatskoj i Sla­ voniji. Po zakonskom predlcgu o po­ djeli Hrvatske u oblasti izgleda da je najviše bila u vidu izborna geometrija. Ovih se dana održale dvije ankete u ministarstvu socijalne politike i to jedna za stanbeno pitanje, a druga o suzbijanju skupoće. Glavni referent i izvjestitelj kod te ankete bio je nar. poslanik Kurbegović. te je u odužem govoru razložio svoje gledište, koje je u glavnom anketa usvojila. Prema ovom su izrađena dva nova zakonska predloga, koji će sutra 24./Х1. doći na pretres pred III. sekciju zakonod. od­ bora. 0 principima, koji su ušli kao �KM 365 Згбј baza za izradbu ovih projekata, izvijestićemo naknadno, a za sad možemo toliko reći, da se i u jednom i u dru­ gom pitanju išlo na bolje. Anketa, koja je sazvana po mini­ starstvu vjera u cilju da dade svoje mišljenje o odnosima konfesija prema državi i o interkonfesinalnim odnosima zasjedala je od 15-23. ov. mj., pa su predstavnici pojedinih konfesija podi­ jeljeni u sekcije, izradili svoja gledišta i podastre!! ih plenumu, koji se je održao 22./XI. Za stanovište muslimana u ovom pitanju sudjelovali su u an­ keti presvijetli H. Reis-ul-ulema Čaušević, Alief. Kadić, član ulema medžlisa, Salih Safet ef. Bašić, profesor na šerijatskoj sudačkpj školi i nar. poslanici F. Kurbegović i S Korkut kao pred­ stavnici muslimana u Bosni, a nar. posi. Ismet Karabegović i vrhovni be­ ogradski mujtija Mehmed Zeki ef. kao predstavnici muslimana iz južnih kra­ jeva. Ova je anketa jučer završila svoj rad, pa su svi predloži i mišljenja po­ jedinih konfesija upućeni užoj komi­ siji, koja ima da izradi projekat interkonfesionalnog zakona, koji bi se imao predložiti nar. skupštini na pre­ tres. U ovoj užoj komisiji ispred mu­ slimana će sudjelovati kao ekspert nar. posl. F. Kurbegović. Kako izgleda ovaj će zakonski predlog prije nego dođe u skupštinu, ioš jedan put doći pred širu anketu. Danas je bila sazvana finansijska i prosvjetna sekcija zakonodavnog od­ bora, da pretrese uredbu o povišicama plate i honorisanju časova i prekokobrojnog rada direktora i nastavnika srednjih škola od 17. juna 1921. o uredbi je bilo govora ovih dana, jer su se srednjoškolski nastavnici cijele države zaprijetili, da će od 15./Х1. stu­ piti u štrajk, ako im se svaki prekonjierni čas ne bude po uredbi ispla­ ćivao po 20 D. U istirn sekcijama su sudjelovati naši poslanici H. AblČ i N. Pozderac, pa sa nastale neke promjene ove uredbe, i to: 1.) Maksimum ne­ djeljnog broja sati je 16—18, a ne kako je prije uređeno 14—16 sati, ali je ipak učinjena iznimka sa profeso­ rima, koji imaju službe preko 20 go­ dina, jer će oni imati manje dva sata od maksimuma; 2.) Svaki prekomjerni čas će se plaćati profesorima 25, a po­ moćnim učiteljima 16D. s toga, što je povećan maksimum, ali za to je sat bolje naplaćen, jer je po uredbi pred­ viđen prekomjeran sat sa 20 D. Ujedno se i direktorski doplatak povećava obzirom na broj đaka. Ovoj povišici se je protivio ministar financija preko svoga izaslanika stavljajući zahtjev: a) da se snizi nagrada prijašnja od 20 D po času na 10 D. b) da bude maksi­ mum 16—18 časova, i c) da se maksimira i broj prekomjernih časova, što je naišlo na veliko negodovanje i pro­ uzročilo povike: Neka ide g. Kumanudi predavati! O ovom je donio vrlo lijep predlog g. Lj. Jovanović, kojim bi se mnogo poboljšao položaj profe­ sorski, a glasi: Svi nastavnici ispod 20 godina službe imaju mjesečni do­ datak 300 D, a nestavnici preko 20 godina službe 600 D, a povrh toga svaki prekomjerni čas se plaća sa 15 D, uz primjedbu, da je maksimum 16—18 časova. Aložda bi ovaj predlog g Jovanovića i prošao, da je o tom odlučivala samo prosvjetna sekcija. I interesirane države nastojale o razo­ ružanju. Amerika od koje smo se naj­ više nadali, nije odgovarala našim na­ dama. Izgleda, da je njezin glavni cilj bio, da rasprši savez Engleske i Japana, a ona sama da ga sa Egleskom sklopi. Izgleda da joj je ipak u nekoliko uspjelo, istina nije ga mogla sasvim uništiti, ili ga je prilično osla­ bila. Na jednoj od prošlih sjednica, bilo je definitivno zaključeno reducira­ nje ratnih brodova, do stanovitog broja, (kojeg smo mi javili) Najviše se opirala razoružanju Francuska, a za njom Italija. Briand je u svom govoru istakao, da Francuska ne može ni da pomisli na razoružanje, dok ne dobije čvrstu garanciju sa strane Njemačke. Italija je opet izjavila, da je njena oružana snaga najbolja garancija za Jugoslaviju. Uz takve okolnosti izgle­ da nam cijela wašingtonska konferenca kao jedan obični politički trik i time je degredirana, na nivo prijaš­ njih konferenca gdje se je također vijećalo o svjetskim i raznim pitanjima ali bez pravednog rezultata. (Trianon i dr ). Engleska predbacije Francuskoj, što se nije Briand u svom govoru sjetio i Engleske, koja je mnogo za Francusku učinila. Hughes je predlo­ žio, da se uvedo sistem češćih sasta­ naka, a taj sistem sličio konferenciji ambasadora. Još je predložio u slučaju, da s? debata o razoružanju ponovi, da se pozove i Njemačka, da sa sa­ sluša i njezino stanovište. Preklftuće englesko - egipatskih pregovora. Prekid pregovora s Adli pašom novi je neuspjeh Foreign Office, čija je prema muslimanskim zemljama neprijatna politjka prouzročila toliko poteškoća Velikoj Britaniji. Kad se vidi, da jedan vladin list, kao što je Observer, žali da ni jedna faza u britskoj politici na Istoku nije imala uspjeha i predbacuje, da ■ je Lord Curson isto tako nesretan na I Nilu kao i u Turskoj, iz tc.ga se dade zaključiti, da protesti Foreign Offica protiv angorskog sporazuma imaju u sebi elemenat egoistične zavidnosti. Oko krize. Zaključkom radikalne j sjednice od 24. o. mj kojom se daju g. Pašiću potpuno slobodne ruke u rješavanju sadašnje krize, kao i neo­ graničenom punomoćju g. Lj. Daviđoviću sa strane demokratskog kluba, izgleda, da se je razvoj krize uputio povoljnom riješenju. Nu to izgleda samo na prvi pogled. Onom komu je poznat karakter ove krize, koji je eminentno lične naravi, i taj zna, da je ovo vrlo delikatno pi­ tanje u stanju, da uvijek ponovno po­ trese situaciju i izazove nove kompli­ kacije. Riješenje ove krize imalo bi se oba­ viti na taj način, da bi pojedini mini­ stri stavili svoje portefelje svojim klu­ bovima na raspoloženje, a ovi bi imali provesti lične izmjene u ministarstvu. Nakon toga bi g. Pašić predao formal­ no ostavku, a kralj bi mu ponovno povjerio sastav vlade. To će, naravno, biti način riješenja krize, ako bi se mogao taj plan provesti glatko, i ako ga nebi spomenuta opasnost — lič­ nosti — osujetila. Naš je poslanički klub držao u su­ botu* 25. o. mj. sjednicu, te je nakon opširnog pretresanja političke situacije zauzeo stanovište o krizi i odredio svoje držanje za svaki slučaj i način riješenja krize. Bilješke. Brčko-toshi pat Otpuštanih interniranih iz Niša. Posjeta naših poslanika u Nišu i za­ uzimanje našeg poslaničkog kluba i slovenačke kmetijske stranke imalo je brza i povoljna uspjeha. Otpuštanje interniraca otpočelo je u petak u par­ tijama. U prve dvije partije, koje su otpremljene u petak i subotu, bilo ih je oko 130. Otpuštanje se svaki dan nastavlja. Politički pregled. Wašingtonska konferenca. Pred sastanak vvašingtonske konference, do­ nijeli smo jedan članak, u kojem smo istakli nadu u dobar svršetak njezin. Međutim rad na wašingtonskoj kon। dokazuje, kako su malo sve CrpaHd 3 Strana „ПРАвДА* — .PRAVDA4 Domaće vijesti. Iz uredništva. Kako zbog blagdana narodnog ujedinjena ne radi štampa­ rija na 1. decembra, slijedeći broj na­ šeg lista izaći će u subotu. Nepoštivanje sedmičnog odmora. Po naredbi o sedmičnom zatvaranju poslovnih prostorija od 25.augusta o. g. mora svako jedan dan u sedmici dućan zatvoriti. U Sarajevu se ove odredbe ne drži dobar dio pravoslavnih zanatlija. Oni ne zatvaraju svojih rad­ nja ni jedan dan u sedmici, dok po­ licija nemilosrdno goni muslimane, da zatvaraju petkom. Zasada kao primjer navodimo kujundžije i zlatare. Musli­ mani zlatari zatvaraju redovno svoje dućane petkom, dok pravoslavni ne će ni jedan dan. Čak čujemo, da je jedan ugledan • zlatar i povrhu saraf rekao, kako on ne će zatvoriti ni nedjeljom ni drugim danom, a »Turci« rtioraju zatvoriti petkom, jer je drugi zakon za njih pravoslavne, a drugi za »Tur­ ke«. Mi skrećemo pažnju obrtnoj vla­ sti i policiji na ovu anomaliju i pozi­ vamo ih da odredbama državnih vla­ sti pribave dužno poštovanje. Mevlud u „Osvitanju“. U petak, 9. decembra o. g. u 12 sati u podne biće u »Osvitanju« mevlud. Odbor po­ ziva muslimanke sarajevske, i članice i one, koje nijesu članovi društva, da dođu na mevlud u društvene prosto­ rije (Džmin sokak). Upisivanje udjela i članova Musi, zanati, štedionice za B. i H. (z. s. o. j.) u Sarajevu vrši se kod niže na­ vedene gg. i novčanih zavoda, te nji­ hovih filijala: Edhemaga Gjulizarević i drug (Bravadžiiuk uf.); Salih ef. Jerlagić (Hadži Ristića 4.); Braća Demirdžić (Vel. Čurčiluk 1.); Fakir ef. Musakadić (Telali); Osman ef. Sokolivić (podtajnik trgov. obrtn komore); Hajdar ef. Čekro (ing. kod oblasne inspekcije rada); Mujaga Mašić (kclobara han); Gradaščević Ahmedbeg (blagajnik Musi. trg. obrtn. banke); H. Uzejraga Krečo (SaraČi 4.); Karič Salihaga (Mali Mudželliti 2); Šerifaga Vranić (Sarači 11.) Poturović Hamdi ef. (Aleksandrova 1.); Jusufaga Celigija (Trgovke); Sulejmanbeg Hadžić (Donja Hiseta); Edhemaga Fočo (Gjulagina 3.); svi iz Sarajeva. Nadalje: Musi, zanati, udruženje »Senaat«, Tuzla; musi- zanati, i radn. udru­ ženje »Hurijiet« u Sarajevu; gosp. Вегberović Omer, predsj. musi, zanati, udruženja u Višegradu; musi, centralna banka za B. i H., te sve filijale; musi, trg. obrtn. banka sa filijalama; Gajret banka sa filijalama; musi, kreditna banka, Foča; musi, banka,Stolac; musi, poljodjelska banka Gračanica; musi, banka, Visoko; musi, banka, Maglaj; Bankovna kuća Osmanefendić, Žepče; Bankovni kuća Mahmutbegović, B. Sa­ mac; Bankovna kuća Koluder i dru­ govi, Čapljina; musi trg. i poljodjelska banka; te Narodna kreditna banka — obe u Tešnju; Prva musi. trg. banka u Brčkom i Prva musi. trg. banka u Biljeljini. Sva gore navedena gg. i b. t. za­ vodi daju i sve potrebne informacije i upute glede štedionice. Rok upisivanja kao i konstituirajeća skupština objaviće se naknadno. — Privremeni odbor musi, zanati, štedionice za B. i H. u Sarajevu. Uprava fondova i vakuf. Zakono­ davnom je odboru podnesen predlog, Grčko-tnrska neprijateljstva se da se fondovi, pa i vakuf imaju konopet nastavljaju. Iz Carigrada jav­ centrisati u Upravi fondova, koja bi ljaju, da su Grci pokušali, da sklope osnovala i svoju hipotekama banku. sa angorskom vladom mir, ali angorNaš će poslanički klub zauzeti naj­ ska skupština je ostala kod svojih ! odlučnije stanovište protiv ovoga predzahtjeva i traži još, da joj Grčka loga, jer neima vjere u administraciju plati 40 mil. funti šterlinga u ime ove uprave, a i jer želi, da se ovi ratne oštete. Obzirom na taj neuspjeh fondovi ostave za naše lokalne potrebe. imala bi za par dana započeti na juž­ nim djelovima fronte nova ofenziva. Vrlo prijatno kod trljanja hrbta, Talijansko-turskl ugovor, iz Rima ruku, nogu i cijelog tijela, kao kosmet kum za njegu kože, zubi i ustiju javljaju, da će ovih dana tamo stići djeluje ljekarnika Fellera mionvrisni predstavnici Angore, za pregovor sa »Elsa-Fluld«. Mnogo je jači i bolji od Italijom. Vijećati će se o dozvoli osni­ Francuske vinOvice i već od 25 godi­ vanja talijanskih škola i banaka, te na obljubljen. 3 dvostruke boce ili 1 priznavanje suvereniteta Itali e nad specijalnu bocu zajedno sa zamotom Rodom i Kastellenz) i neke manje i p- Starinom za 48 kruna razašilja: koncesije. E'g,n V. Feller, Stubica donja, ElsaFrancusko-tiuski ugovor. k An 3 0 Hrvatska aa gore javljaju, da je kemalistička vl.-da spremna tačno izvršiti sve odrtdbe francusko-turskog sporazuma odnosno, hričanskih manijina ŠIRITE „PRAVDU1* PLAN 3-ćeg kola srećaka Drža vne Ba z redne Lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. I. RAZREP Vučenje 2. i 3. januara 192’. godine Najveći dobitak u najsrećnijem slu­ čaju Dinara 8O.000 II. RAZRED. Vučenje 7. i 8. februara 1922. godine Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara lOO.ooo III. RAZRED. Vučenje 7. i 8. marta 1922. godine. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 120. ooo IV. RAZRED Vučenje 4. i 5. Aprila 1922. godine. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara I5o.ooo V. RAZRED. Vučenje od 4. Maja do zaključno 24. maja 1922. godine Cena ćele redovne srećke Din. 48.— „ polovine „ ,, 24.— „ četvrtine „ „ „ 12.— „ osmine „ „ 6.— Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara 1,000.000 Dinara u srebru Dobitaka premija 1 1 od 2 i i i i i 2 15 25 50 200 300 400 4.000 35.000 > » v po 30.000 20.000 „ 10.000 „ 6.000 4.000 „ 2.000 „ 1.000 500 240 SOS.000 400.000 200.000 150.000 loo.ooo 80.000 7o.ooo бо.ооо 5o,ooo 60.000 300.000 250.000 300.000 800.000 600.000 400.000 2,000.000 8,400.000 14,82oooo 4oooo dinara — ! Sve naruđbe srećaka pri­ ma kolektora Državne Razredne Lutrije Dragutin Selali SARAJEVO. �Strana 4 Стрa н a Gajretov glasnik. Tisuće ljudi u svim zemljama svijeta upotrebljavaju kroz 25 go' dina miomirisni FELLEROV ELSA-FLUID kao kosmetikum za njegu zubi, zubnog mesa, gla­ ve, kao pridodatak vodi za umivani**. >r ;e od najboljeg učinka. radi svog [antiseptičr.og, Čistećeg i osvježujućeg djelo­ vanja. Isto tako ob­ ljubljen je kao krijepko, blago djelujuće i Vrlo prijatno sredstvo za trljanje hrpta, ruku, Dobrovoljni prilozi: Gosp. Hasan ef. Kadić, šer. sudac na Mevludu kod kod Ešref ef. HalaČevića u Sarajevu dne 20. XI. 1921. sakupio je svotu od K 700'— dobrov. priloga od prisutnih prijatelja gajreta, na čemu se odbor svima darovateljima zahvaljuje. — Prilikom Mevluda kod g. Šerifbega MuI slibegovića iz Nevesinja, a na predlog g. dr. Smajilbega Gradašćevića saku­ pila je gospođica Sabira Muslibegović 400 — K dobrovoljnih priloga. — Gosp. Smajil Gjulkić, bank. čin. iz Prijedora prigodom vjenčanja sa gospođicom Latifom Kolaković položio je za Gajret I 400*— K. — Tom zgodom položio je i Hasan Jašarcvić iz Berkovića, kot. Stolac 20 K. — Gosp. Hilmija Sadiković, povjerenik, Ljubuški sakupio na Mevludu 13. novembra 406’ K. PRIMOT: Eka melem za kurje oči 5 K i 7.50 k. Etsa mentolni klinčić 12 K: Elsa posip 11 K: Pravo Elsa riblje ulje 85 K: Elsa rodica za usta 36 K; Elsa kolonijeka vodica 41 K; Eha Šumski miomiris aa sobe 4l K; Glvcerin 6 i SO K; Lveol. Lhcform 30 K, Kineski Čaj 3 K: Eisa prašak protiv gamadi 15 K: Otrov miševo i štakore 8 i 12 kruna. 1 | i ( ; । ■ 1 Ovaj pododbor održao je sijelo sa prijateljima gajreta na 12. novembra t g., na kojemu je referisao 0 radu Zd preprodavače. 12 dvostrk. ili 4 spec. boca 168K 24 r „ 8 „ „ 280K 36 . „12 „ . 394 K FRANKO na Vašu poštu. Tko novac unaprijed pošalje dobiva popust u naravi, I i I I Gafretovo sijelo u Nevesinju. — nogu i cijelog tijela iće i djelotvornije nego Francuska vinovica i naj­ bolje je sredstvo ove vrsti. Ti­ suće priznanica! Zajedno sa zamotom i poštarinom stoji za svakoga 3 dvostruke boce ili 1 specijalna boca kruna 48.—. I i i 1630 kg u gotovu novcu. — 13- t. pododbora od osnutka do danas. Na imj. pododbor je kupio 681 kg krum­ sijelu pododbor je predložio, da se na­ pira i 266 kg kupusa, te je sve te bavi za gajretov konvikt u Mostaru namirnice otposlao konviktu u Mostar. 40 kg masla i 40 kg loja; zatim da — Agilnom pododboru i plemenitim se kupi 15 mtc krompira i 5 mtc ku­ darovateljima glavni odbor izriče svoju pusa i da se ove namirnice što prije hvalu i priznanje.______ ___ spreme konviktu. Predlog je našao na veliko odobravanje i za kratko vrije­ Mevlud u gajretovom ženskom me sakupljeni su slijedeći darovi: Sućkonviktu. Uprava gajretova ženskog rija Pekušić 50 kg krompira i 25 kg konvikta u Mostaru priredila je na pšenice; Ahmet ef. KorkutlOO kg krum­ đan 18. t. mj. 1921. ženski Mevlud u pira; Mustajbeg Čelebić 50 kg krum­ tamošnjem konviktu. pira; Mehmedbeg Bašagić 40 kg ječma; Uprava Gajreta. Ismetbeg Bašagić 20 kg ječma; Hasan : Kajić 10 kg krumpira i Husnibeg Pašić 25 kg krumpira. — Po 400 K:Dr. Smailbeg Gradaščević, po 100 K: Muharem Handžar, Halil Handžar, Sulejman Hajrović; po 80 K: Džemil Kola­ Ovim se putem najljepše zahvaljujem ković, Rifat Kosović, Rizabeg Bašagić, Arif Čanović, Zaim H. Deđić, Junuz gospodimu Dr. Nuribegu specijalisti za Gjulepa; po 60 K: Halil Kosović, po očne i unutarnje bolesti, koji je sa 50 K: Ibrahimbeg Pašić; po 40 K: * neočekivanom lakoćom i nevjevovatnim Husno Gruda, Ahmet Đerviškadić, uspjehom izveo operaciju na očima Muharem Kolaković, Muharemaga Tremoje starice majke, te joj s time nje­ bović, Zulfaga Ramović, Derviš J. zin dugogođina izgubljeni vid opet Korkut, Ibrahim Slinić, Hasan Bilić; potpunoma povratio. po 20 K: Alija Dilberović, te je Mustafa Bektaševlć prema tome sakupljeno 235 kg posjednik krumpira, 60 kg ječma. 25 kg pšenice Javna zahvala. Muslimani i muslimanke orada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". ' DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU preporučuje svoje dobro odležano izvezno pivo pri­ znato najbolje vrsti. Samo м buradima po 25,5o i 1001. la. Kravje Maslo kg Dinara 31.— poštom od 5 kg gore, šalje i Mljekarna Sunja, 348 Pozor! EUGEN V. FELLER, Pozor! šamijaŠto ;в „Elsa-Flutd’* - » Selamet! Trgovcima! Pri dolasku u Sarajevo uvjerite se dok zaliha traje. Dobili smo veliku količ nu svih vrsti tankih i debelih Stubica donja Ekatrs br. 370 i Hrvatska. г'icondonDclai Hnoi 365 Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA" to se zna! Ljekarna Feller SSubica. Sjetite se JfORETA Oglašujte u „Pravdi" зсоаапппппоаоппоасв I Cijene ispod svake konkurencije! Osiale manufakturne robe kao beza, basme, šifona, zefira itd. Za točnost naruđbe jamčim ». NepovoLnu robu primamo natrag Šaliemo pouzećem. Samo na veliko. Bakšić i Ćatović, Čizmedžiluk 21. ___ I8 Husllmanska trgouačlia i obrtnička banha za Bosnu i Нвгсвдавти [d. d.j u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. ШссмЈЕеа gta-vnlca 1o,000.000 kruna. EMčuve @00.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate 1 unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije,— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje! prodaje sve vrsti robe,a poglavito sve živcitie namirnice. Ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. O Kancelarija: Kralja Petra ulica 2 prizemno, lijepo. - Brzojavi: Trgopačka banka, Sarajвио. - Interurban Шоп: Ш| ■■anм nnricL iji.riti»niBW n—14 mm—lunnnni—лктггнп umi riti 111,1 m ц Odgovorni a čedni; Ibrahhn Muhič ViaMuk: Cenindnl Odbor J. M- O. ihiiiiiiim/w—дЈ D. . A, Kajon, Sarajeva* � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0be4ea57c36d620f4588f1c4dbb52d44.pdf d3ed1b99f46a0dcb41214eda13aa037e PDF Text Text PO^ARiNA y_GQT0V3M PLAĆENA, pojedini broj K 2. Ulazi subotom, utorkom i čem ,лш. Ureduje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu iynje K 200.—, na poi^ rudine K fO.- ; za Inozemstvo K 2M—. Uređr.KAvo i upm'a nalaze se u !z alja Petra ulici u valmfekoj palać). Telefon in.*842. ГДАК ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЈШМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 128 (366) Sarajevo, subota 3. decembra 1921. Naše nac. manjih. ! Idealno nastojanje, da svaki narod ima svoju narodnu državu, a da svaka država bude nastanjena samo jednim narodom, ne može se nikad i nigdje ostvariti. Priroda čovjekova i njegovi interesi uvijek su ga silili, da mijenja zavičaj, da se seli u tuđe krajeve i da stvara tako svoju egzistenciju. S druge strane mnogi su morali bježati pred in­ vazijom različitih narodas ekspanzivnom silom, kako bi u tuđoj susjednoj zemlji našli utočište. Tako je na pograničnim teritorijama nastala pomiješanost naroda, koja ц doba nerazvijene nacionalne svijesti nije zadavala mnogo brige, a koja u novije doba, odkad je kod većine evropskih nareda ne samo potpuno razvijena nacionalna svijest, nego postoje i nacionalni šovenizmi, stvara vrlo mnoge međunarodne zapletaje i sukobe. Ujedinjenjem Srba, Hrvata i Slove­ naca došle su u okvir naše narodne države sve teritorije na kojima obita­ va srpski, hrvatski i slovenački narod. Ali tokom vjekova na nekojim od tih teritorija nastale su veoma znatne promjene u etničkom pogledu, pa su one, nekad čista i neosporna naša nacio­ nalna teritorija dobile novo tuđe pu­ čanstvo, koje tim teritorijama daje posve drugi izgled. Pored mađarskih i njemačkih naro­ dnosnih manjina na sjeveru naše kra­ ljevine, gđe one ne žive u kompaktnim masama, n i smo dobili na jugu veo­ ma mnogo Turaka i Arnauta, koji žive u potpuno kompaktnim masama i sačinjavaju većinu pučanstva tih po­ krajina. S tim faktom moraju račuvati svi oni’ kojima je data u ruke sudbina ove države. OdnoŠaje ovih jakih manjina u našoj državi treba tako uraditi, kako bi se izbjegle sve trzavice i konflikti. Moramo, na žalost, odmah konstantovati, da nam dosadašnja praksa daje vrlo malo vjere, da odgovorni faktori ozbiljno shvaćaju značaj ovog fakta i interes pržavni. Izgleda, da je i ovđe »ooojenost« prevladala zdrav razbor i počela jadnom politikom, koja će ne­ minovno donijeti vrlo loše i v<lo opasne pošijedice. U svojoj opojenosti mnogi umišljaju, da je naš narodni organi­ zam tako jak, da će inoći ovako ve­ lik zalogaj kao što su makedonski Arnauti i Turci bez kobnih posljedica »progutah«. U tu svthu zaveden je ta­ kov nasilan režim u južnim kra evima, koji ne samo da ne može da zavede i održi red i mir, nego koji neprestano izaziva tamožnje muslimansko stanov­ ništvo. U tu svrhu pro/odi se lamo kolonizacija Rusa, Crnogoraca i dr. s jedne strane, a s druge sirane se ra­ seljavaju čitava sela, samo da bi se ova kompaktnost razb la i te manjine asimilirale. Proganjanje jezika i odstra­ njenje njt-go'o i Iz osnovne nastave ide za tim, da se silom A nati i Turci odrode, lako oni nemaju nikakve veze s tim, podmeće »m se pomaganje bugaraške propagande samo za to, da bi se mogli progoniti- I ta«o dalje. Mi snu iskusili njemačku i mađar­ sku proparan.iu, mi znamo metode »Drar.g nach Osten«, kuje su bile že­ stoke i snažne, ali nisu nikad bile ovako nasilne i ovako grube i oni mali uspjesi, što »h je ta njemačka i ma đarska naoonalna pol tika imala, im. ju se zahvaliti dvgom родо anom i ug ađenom kulturnom osvajanju, Stoga e priick« potreba, da i vlada u i svi pozvani faktori u našoj državi Bast je naše građane turske i arnaut- i I : i । ' ; ske narodnosti što boljim postupkom । i Što uzornijom upravom pridobiti za I valjane i lojalne građane, puštajuć im ! potpunu slobodu, da se ekonomski i I kulturno razvijaju, poštujući njihov je­ zik i građanske slobode. Svaka je grandomanija bolesna po­ java i ona se mora dovesti do ražo- i čaranja. Stoga ozbiljno preporučujemo, ’ da je se kane svi oni, kojima je. na srcu dobro ove zemlje. Sva nastojanja, da se ove manjine stope s nama, si­ gurno će ostati jalov posao, odnosno ; izazvaće nepovjerenje prema našoj dr- ' žavi i otpor, koji bi mogao imati kob- | nih posljedica. Mi znamo i asimilacionu snagu našeg plemena. Dr. Cvijić priča, da u kraje­ vima nastavaju izmiješano Sroi i Ru­ munji, nas narod podliježe Rumunjima^ : Rumunjke, koje se udaju u sr; sku kuću, cijelu familiju rumunjizi a; u, Slično je i u Makedoniji,gdje bugar- , skoj propagandi uspjeva da čiste Srbe i bugarizira. Ta konstatacija, koju iznosi i profesor Murko u svojoj Ge- ’ schichte der dsterr-sddslavische Lite- ' raturen, jasno govori, da se naša na­ cionalna politika mora zasad držati ’ defenzivnog pravca, a mora svaki ofenzivni karakter napustiti. Ovakav dosadašnji rad izgleda, da će neminovno dovesti do iredentizma kod Turaka i Arnauta u južnoj Srbiji, od kojega su oni. danas daleko, a ko-.. jemu bi vrlo lako mogla pogodovati konsolidacija prilika u susjednoj Alba­ niji i Turskoj, gdje žive nacionalne matice ovih naroda. Siiajevo, 2X11. 1921. , O internirskom logoru u Nišu. Skopski »Hak» od 29. ndverbra donosi ove retke: »Bosanski muslimanski poslanici, koji su sko o bili u Skoplju, navratili su se na svom povratku u Niš, da zijaret učine naše porodice, koje se od dulje vremena lamo nalaze u internaciji. Potrešeni bijednim stanjem tih porodica, poslanici su, čim su se vtatili u Beograd, poduzeli odlučne korake kod ministarstva unutarnjih djela i kategorički zatražili da se te nevine obitelji vr»te svojim kućama. * ’j i j i , • i ' Godina Ш. Ministarstvo je izašlo u susret ovom njihovom zahtjevu i podređenim orga­ nima izdalo nalog, da odmah poduzmu mjere za postepeno otpuštanje inter­ niranih porodica. Na taj je način do sad otpušteno 220 osoba, a ima na­ de, da ć* se naskoro otpustiti i osta­ tak tih familija. Otouštene se familije mnogo hvale brižljivom pažnjom niškog okr. načelnika g- Vidovića i mjes­ nog muftije Idris cf. Prizrenca. 1 mi im se zahvaljujemo na toj pažnji, a ujedno osjećamo svojom Važnom duž­ nošću. da se ispred muslimana ove pokrajine od sveg srca zahvalimo mu­ slimanskim poslanicima iz Bosne na njihovoj bratskoj i ČovjeČanskoj paž­ nji i odlučnim koracima, kojim su od očite propasti spasili toliki oroj naših porodica.« Prenoseći gornje retke iz »Haka« valja nam ovom prilikom konstatovati i to, da je »Domovina« u jednom od prošlih brojeva donijela skroz is­ krivljen i tendenciozan članak o aržanju »Haka« prama našoj organizaciji. On ne samo da nije »među recima« napao naše Članove ankete, koja je održana u ministarstvu vjera, nego je dapače donio dement našeg kluba, .što je izdan na pisanje nekih beogradskih listova o tobožnjem našem nastajanju da se to: anketi ne pripuste predstav­ nici muslimana iz Južne Srbije. Citi­ rao je dapače i pisanje »Pravde« o toj . durmi poznatih nam intriga na. U tom pravcu možemo »Domovini« ser­ virati i ova fakta : »Hak« je najprije u oprežnom turskom izvatku (br. 218) a zatim u originalu (br. 249) donio intervju S. Korkuta, koii je Štampan u »Jutarnjem Listu«; u 249. br. preno­ si izvadak iz »Pravde« o internirskom logoru u .Nišu, a u zadnjem broju do­ nosi na uvodnom mjestu Korkutov odgovor »Privrednom Glasniku» po­ prativši ga vrlo laskavim dodatkom redakcije. 1 »Hakovi« uvodni članci o muftilucima, vakufskom pitanju i šeriatskim sudovima, koje je donio nakon po­ sjete naših delegata, jasan su dokaz, da između »džemijteta« i naše orga­ nizacije nema nikakve diferencije: mi tražimo jedno te isto, pa su uzaludni svi šlepaški napori, da .među nas unesu i najmanju zabunu. Pisma iz Beograda. Kriza. - Sjednica našeg poslaničkog kluba. — Uredbe o Upravi fondova i suzbijanju skupoće. Beograd, 26.-ХП. 1921. Po novinskim vijestima izgleda, kao da su glavne teškoće vladine krize prebrođene. Međutim iz raz# govora s pojedinim istaknutim po# iitičkim ličnostima dobiva se posve drugi dojam. I novine su javile, da ćc svi ministri staviti svoje porto# felje svojim klubovima na raspola? nje, te da će pojedini klubove od# mah odrediti stare ili nove kandi# date za ministre. Prema tome lična pitanja još uvijek nisu riješena. A koje pratio postanak i ranrfih i ove krize, mogao je doći do osvjedoče# nja, da je kriza i nastala iz ličnih pitanja. Dogod ta pitanja, koja su i dosele igrale ponajvažniju ulogu, ne budu prebrođena, ne može se govoriti o povoljnom riješenju kri­ ze. Iako i radikali i demokrate go* vore, da su osvjedočeni, da je sa# dašnja koalicija radikala i demo# krata jedini izlaz iz situacije, ipak se još uvijek govori o ministarstvu unutarnjih djela. Jedan istaknuti član radikalnog kluba i aktivni mi# nistar izjavio je u razgovoru, da no# vinske vijesti, prema kojima bi ra# đikalni klub dao gospodinu Pašiću potpuno odriješene ruke i u pita# nju ministarstva unutarnjih djela, ni jesu tačne. Radikalni klub nije napustio ovog svog zahtjeva. On i danas traž’, da ministarstvo Čikovni račun post, štedionice 1П$ v.nut djela dobiju radikali i oni se ne bi mogli zadovoljiti ni samom pro# mjenom ličnosti, a da ovaj najvaž# niji resor ostane u rukama demo# krata. Gospodin Pašić ima odrije? šene ruke samo u drugim pitanji# ma Iz ovog se svega vidi, da bi kri# za mogla da potraje još dulje vre# mena. - - Od jučer je poslanički klub na okupu i držao je i jučer i danas sjednice, na kojima je pretresao u# nutarnju situaciju i svoje predio# ge glede programa rada vlade i na# rodne skupštine. Zakonodavni je odbor pretres ! sao ovih dana uredbu o Upravi, fondova (državnoj hipotekarnoj banci). Ovom je uredbom rad Up# j rave fondova proširen na čitav dr# žavni teritorij, a osim toga uvršteni I su pored dosadašnjih još i neki di :gi posiovi u poslovan»e državne । mpc Tekuine banke. Mnoge odredbe i ranijih zakona, a i ove uredbe, izazvale su kod pa# sianika iz novih krajeva opravda# ne prigovore. I po ranijem zakonu i po novoj uredbi imali bi se svi I raspoloživi novci različitih fondo# • va i malodbnika koristonosno ula# i ga ti u upravu fondova, odnosno i' njezine filijale, koje bi se imale os­ novati u svima važnijim mjestima, i Naši su poslanici prigovarali ovoj uredbi, jer da se njome, u koliko ; se tiče vakufskih novaca, krši naša ' vjersko#prosvjctna autonomija, a u i koliko se tiče malodobničkih* nova# ca da se dira u već stečena prava ' naših domaćih novčanih zavoda. S ovim su se složili i gotovo svi no# slanici iz novih krajeva. Jučer je trebala da bude odlučna sjednica zakonodavnog odbora o ovom pitanju, ali je na prcdlog po# slanika Svetislava Popovića i po pristanku ministra trgovine odlože# no, da se članovima zakonodavnog odoora razdijeli ne samo uredbe nego i stari zakon, o upravi fondo? va. — Izrađen je predlog o znatnim izmjenama u uredbi za suzbijanje skupoće. Prema tome predlogu is# pustiće se iz uredbe sve one odred­ be, protiv kojih su se u javnosti di? gli opravdani glasovi i koje su više pometale nego pomagale dobro snabdjevanje naroda živežnim na# I mimicama. 28. novembra 1921. Prekjučer je ministar financija dr. Kumanudi držao svoj ekspoze u demokratskom poslaničkom klu? bu o financijskoj situaciji. On je . govorio o svim granama financija ske uprave: o ra^oteži budžeta, o valuti, o činovništvu i vojsci, o zaj« movima i o planu važnih reformi. Mi se nećemo zadržavati na po# navijanju svega onoga, što jc on u svom ekspozeu rekao, nego će# mo se zadržati na vrlo oštroj kri# tici,.koju je g. min. financija izvršio na najvažnijim našim ustanovama: na činovničkom aparatu i vojsci. : Govoreći o korupciji među činov# i ništvom on je reko, da je to jedna pojava, koja se javlja na raznim stranama, pa ju je je zbog toga te? ško ugušiti. Nu g. ministar nije ni to rekao, što je on učinio u najvaž? nijoj grani uprave, da se korupciji učini kraj. Govoreći o vojsci rekao je, da nas jedan vojnik stoji 10.090 dinara godišnje, a da imamo 12.000 oficira, te da treba kontigenat voj# ske smanjiti, jer da ga i drugi sma# njuju. Kad se pregleda državni budžet, onda se odmah na nrvi pogled vidi, da su gla^i uzroci, što naš budžet nije uravnotežen, ogromni izdaci za vojsku. Prema govoru ministra financija izgleda, da ni on nema dovoljno snage, da utječe na uma# nnvanie ovih izdataka i da se sma« nji stalni kontigenat vojnika, koji se proizvoljno drži, te prelazi onaj ■ broi. koji bi se prema našoj finan# i ciialnoj snazi mogao držati. • Osim to^a izgleda, da ni ekoho# I mi;a u vojsci nije najbolja, jer su I izdaci na jednog vojnika očevidno ; previsoki. �Srana 2 ?тоана /• A ДАв — „Р' V Ni narodna skupština, a ni vlada nemaju na vojnu upravu onog utje­ caj, a koji bi u ustavnoj državi mo­ rali imati. Dok drugi ministri iiioj raju za postavljanje svakog višeg činovnika tražiti pristanak mini« stajskog savjeta ministar vojni postavlja vrhovnog komandanta žandarmerije, a da se prije o tom ne sporazumi ni s ministrom unutarnjih djela. Izgleda, da parlamentarni krugovi, a narodi« to demokratski klub, nisu s ovakim postupkom zadovoljni, pa su radi toga čak i svoje ministre u klubu napadali. Naš je klub držao od 26. o. mj. više sjednica i pretresao sva pita« , nja. koja se tiču programa vladina i skupštinskog rada. Klub je nagla« ; sio i preko svojih izaslanika saop« čio to i g. Pašiću i g. Davidoviću, . .da traži, da se pregovori o progra« mu vladina i skupštinskog rada vo« ; dc ijedno između svih stranaka, кој sada učestvuju u vladi, te je . рг^ rvorio dosadašnjem postupku vo • i ja pregovora, koji su se vo« dili samo između demokrata i ra« dikala. KMb kmetijske slovenske stran« k glasio se je sa našim klubom, te s i i ra dika li i demokrati uvidje« li. da ovaj postupak nije u redu, • na su u zvaničnom komunikeju na« ■ glasili, da će se pregovori nastavi« j ti u sporazumu s ostalim skupštin« i s’ m grupama, koje su zastupane u vladi. Klub je utvrdio i svoje predloge ] za program vladina i skupštinskog i rada. Ti se predloži tiču naše vjer« ! skoprosvjetne autonomije, koja ! mora biti za čitavu državu jedin« stvena. izjednačenja svih poreza, 1 podjednake i srazmjerne razdiobe ; svih državnih rashoda za sve кга« jcve. unutrašnje politike, naročito u Bosni i južnoj Srbiji, povećanja ' škola u Bosni u razmjeru prema drugim dijelovima države, gradnje jadranske željeznice, koja treba da prođe kroz Bosnu, dovršenja pru« ge Bos. Krupa Bihać, brzog izvo« donja agrarnih uredaba i dr. Danas je jedan izaslanik na« šeg kluba posjetio načelnika odje« , Jenja za javnu bezbjednost i zatra« ; žio od njega obavještenje o otpu« Stanju interniranih u Nišu i Gor. j Milanovcu. Saopćeno mu je, da je najveći dio interniranih osoba i iz Niša i iz Gor. Milanovca pušten ku «, i da je ostao samo mali bro onih, glede kojih je tražen izvještaj od njihovog okružnog načelstva. Ovaj je mali broj još preostalih smješten u mnogo bolje prostorije nego ranije. Г— U vezi s krizom i obrazovanjem nove vlade spominju se i kandidati za ministre. Novine spominju kao kandidata za ministra spoljnih po« slova dr. Spalajkovića. Mi u ovu i novinsku vijest ne možemo da vje« , rujemo nakon neuspjeha, koji je , g. Snalajković doživio na sjednica« ma Društva Naroda. Svojim drža« njem u ovoj važnoj misiji on je pokazao, da nije nikako dorastao za ovako važan položaj. S demo« kratske se strane čuje ime g. Ma« , ?včćvića kao kandidata za mini* st ra šuma ili vjera. Mi ni u ovu kan« turu ne možemo da vjerujemo, jer je njegova nesposobnost i eks« ; c pJTičnost poznata. Bilješke. Zatvaranje dućana u Derventi. Svakom je već poznata naredba o za­ tvaranju dućana i to petkom za mu­ slimane, subotom zajevreje, a nedje­ ljom za kršćane. Da, svakom je po­ znata ta naredba samo izgleda da nije poznata derventskom kot. predstojniku, pa on jednako i dalje forsira, da i muslimani nedjeljom zatvaraju dućane. Pošto ta naredba njemu nije poznata, stvar je poduzela kod naše pokrajin­ ske uprave, pa »е оокг. uprava po­ slala dervenskom predstojniku speci­ jalnu naredbu, da muslimani ne moraju nedeljom dućane zatvarati, nego petkom a predstojnik derventski i nakon ove naredbe sili muslimane, da nedjeljom zatvaraju dućane. Sad mi ozivamo đerventrke muslimane da- r ! I ■ jući ovo na znanje i njima i g. pred­ stojniku, da u buduće svake nedjelje drže dućane otvorene, pa da vidimo, šta će g. predstojnik sad učiniti-A mi će­ mo radi njega u budućem broju do­ nijeti gornju naredbu ako on i dalje bude protiv nje radio. Upit na gospodina ministra pravde. Gospodine ministre’ Već dvije godine dana ieže u is« tražnom zatvoru kod okružnog su« da u Sarajevu Smailaga Šiljak iz Foče, Mušan Čutuk iz Pračc, kotar Rogatica, te Arif Džindo iz Džindi« ča, kotar Rogatica pod istragom ra« di sudioništva u švekorima. lako je sudac istražitelj prije više nije« scci istražili materijal završio i spi« se uručio državnom odvjetništvu na daljnje uredovanje, tc usprkos svih moljakanja i nastojanja, da državno odvjetništvo ili optužnicu podigne i preda stvar sudu ili istra« gu zabaci i ljude pusti na slobodu, to do danas ni jedno ni drugo nije učinjeno- te ljudi trunu u zatvoru. Zato pitani: 1. Jc li ova stvar gospodinu mi« nistru poznata- i 2. Šta misli učiniti, da se ova stvar makne sa mrtve tačke i da državno odvjetništvo ili podigne optužnice i preda stvar sudu na daljnje ure« dovanjc ili istragu zabaci i ljude pusti na slobodu. Molim pismeni odgovor. Beograd« 21. novembra 1921. S poštovanjem: Sejid Alibeg Filipović, narodni poslanik. : 1 : i ј ■ ; j j I moći. Ta ista uprava osjećajući se sve­ 1. Dr. Safvetbeg Bašagić, književnik i pjesnik: moćna da spriječi »samovolju«, a do­ nekle i prirodnu potrebu, opet dolazi 2. Sulejman cf. Mursel, školski naddo zaključka, da bi to samo i jedino , zornik iz Mostara; mogla spriječiti, našu vjersku obuku i 3. Munib ef. Cerić, upravitelj okružne dovesti u sklad, jedna prosvjetna an­ i medrese u Sarajevu; keta i opet traži saziv takve ankete. 4. Hamdija Mulić, napodni učitelj iz Iako smo već u prvom Čianku iz­ j Sarajeva i ložili, napokon je Ulema-medžlis uva­ 5. Husejn ef. Tabaković iz Travnika, žio razloge vakufske uprave i odlučio | Imajući u vidu stručno iskustvo no­ sazvati tu anketu na slijedećem prin- ј miniranih članova, polažemo nadu, da c pu te uprave: će oni htjeti, znati i umjeti ovo po l. desu ii potrebne i apsolutno nuž­ nas muslimane važno pitanje dovesti ne nicktebi-ibtidaije odnosno s'bjanj.nektebi ili se one moga nadomjestiti u onu kolotečinu, kako će to najbolje vjerskom obukom u osnovnoj školi, odgovarati našim prilikama, današnjem jer udžbenici i obučni sistem tih mekduhu vremena i našim potrebama. Bilo teba, apsolutno ne odgovaraju današ­ bi samo poželjeno, da tagospoda imadu njim prilikama? pred očima poznati princip: »Alimu ve jessiru« ... i da samo na tom prin­ Danas u tom pogledu imamo pot­ cipu riješe pitanje naše početne vjerske punu an^rliju: negdje tro razredne, negdje obuke, ne obazirući se kako će ugo­ dvorazredne ili Čak jednorazredne ipditi instlktima pojedinih, fanatizmom tidaije; a negđe i Ihtijat sunufe ili zadojenih elemenata. U to ime želimo sibjan mektebe. im dobar uspjeh, bilo sretno i hajirKl U mnogim mjestima pak ehalija neće da šalje svoju djecu ni u jedan taj zavod, već izravno u osnovnu školu, da u ’.jeronaučnoj obuci stvori jednu užasnu mješavinu — pravi dar-mar. Dodamo li tom šarenilu propis Sta­ tuta o obvezatnom pohađanju naših Tuzla, 24. novembra 1931. početnih vjerskih zavoda, koji se go­ Povodom dopisa iz Tuzle, koji je tovo nigdje ne poštuje, jasno je kao izašao u »Domovini«, od 9. novembra na dlanu da treba ovu stvar leđnom 1921., a koji se obara na našeg i>redna čistac iz vesti i ујегоплиСпи nasta vu po tavnika i vođu J. M. O. gosp. H. H. staviti na sasvim bolje temelje. Ibiahim ef. Maglajlića, okupili su se Sadtnje držanje mjerodavnih vlasti, muslimani grada Tuzle na 13. o. mj. ne može se i ne smijena staviti; ili treba na zajednički sastanak, da dadu izra­ da Ulema-medžlis bez natezanja prih­ žaja svome ogorčenju radi uvredljivih vati gledište, da su mektebi zaista su­ ispada na jednog od svojih prvi alima. višni, pa se solidariše s držanjem ma­ Muslimani grada Tuzle svjesni veli­ se, našega svijeta, koji ih sve više kih zasluga svoga prvaka H Muftije ignodše; ili pak da tome držanju sta­ Maglajlića a naročito za našu J. M. 0. vi prepreku i učini kraj samovolji i odbijaju od sebe insinuaciju tuga do­ rušenju i zadnjeg ostatka svoga pisu i očituju, da taj dopis nije nji­ autoriteta. hovo djelo i odraz osjećaja tuzlanskih 2. Za nastavu nije svejedno, kakvi muslimana. se udžbenici upotrebljavaju, a još se Radi toga muslimani osuđuju taj manje smije trpiti, da čitave katego­ dopis i izražuju svuje negodovanje, a. rije zavoda ostanu bez nastavnog plana g. Maglajliću daju satisfakciju svojim i udžbenika. Proti takozvanom »Prvom daljnjim povjerenjem. Hmihalu«, kao udžbeniku prvog raz­ reda naših mektebi-ibtidaija ustaju kako H. Jakub H. Begić, Saiihaga Arnaut, mnogi stručnjaci, tako i ogromna ve­ Alijaga Ponjavić, Jusufaga Ponjavić, ćina mualima. Preko ovih prigovora ne Hakija Prcić, Rifat Prcić, H. Alija Azamože se olako prelaziti. Valja ih sa­ bagić, Osman M. Osmanović, Mehmedslušah. Valja to učiniti već i radi toga, beg Morankić, Pašaga Mujezinović, H. što se oni ne mogu upotrebiti u Ih­ Mujaga H. Mujezinović, Jusuf Berbić, tijat sunufima i sibjan mektebima. Kasan DŽindo, Ah med Aanović, H. Isti se prigovor1 čuju i proti „TuhMahmut Altimbabić, Ahmet Žilić. Hamfetul-Ihvana« i »Fikhul-lbadata«. Sve dibeg lsabegović, Abdulah Muhareinatc* prigovore valaj ili paralisati il: ih , gić, Sulejman Muharemagić, Rasim uvažiti, pa izraditi nove i prikladne ■ Muharemagić, Emin Smajluvić, Altunudžbenike. babić Adem, Oltunbabić Mahmud Al3. Vjeronaučna nastava na srednjim tunbabić Salko, Altunbabić Ibro Đemal školama stoji također na labavim no­ Muharemagić, Bego Đedaić Halilčević, gama. Srednjoškolski su vjeroučitelji Omer Barićak, Ibiahim Kurtić, Husejn dobro plaćeni, pa ipak rade na svoju Mandžić, Hrusto Hrastić, Abdo Salčiruku: i bez kontrole i bež udžbenika. nović, Ibrahimbeg Muharemagić, Džafer Tu bar nema nikakve smetnje, na­ Azabagić, Husejn Hafizović, Murat ročito u financijalnom pogledu, pa ipak Najić, Salih Sarihodžić, Ibrahim Sarisu ti zavodi u pogledu okuke na istom hodž ć, ibrahimbeg H. JaŠaragić, Mustepenu sa našim autonomnim zavo­ stafa H Efendić, Musta'a Bećirbašić dima. Mehmed Žilić, H. Ibrahim Smailefendić, 4. Reforma kotarskih medresa. Ferid Džindo, Pašić Osman, Mehmed 5. Reorganizac ji postojeće okružne • Zonić, Atif Cipurković, Idris MehiČić. medrese u onome smislu, kako će taj i Mehmed Atić, Jusuf Pinjić, Hf. Salih H. Hrustić, Salih Kunosić, G. Ćilimzavod odgovarati duhu vremena To je ko’.ić, Jusuf Zaimović, Jusufaga Žunić, pitanje u uskoj vezi s cjelokupnom vjeroBekto Žunić, Zejnilaga Muharemagić, naučnom nastavom, bez čijeg riješenja Dž. Muharemagić, Nezir Muharemagić, nije moguće udesiti svrsishodan plan za Osman R. Ponjavić, Ismet H. Efenđić, ovaj jedini, na modernim principima H. Mustafa Fazlić, Jusuf Užićanin, zasnovani autonomni zavod. iz sela Seljublja. Hamza Smajić, iz sela 6. Sva iznešena pitanja usko su Seljublja, Osrnanef. Smajić, fz sela Se* skopčana s revizijom autonomneg Sta­ llublje, Nuraga Bešlagić, Mehmed Mu­ tuta. Treba naime znati: hoće li se zadr­ haremagić, Sulejman Arnaut, Smail Mehmedagić. Ibrahiniaga Ponjavić, Bu­ žati njegovi propisi o mektebima i šo vača H. Mustafa, Ahmet ef. Tclalnjihovom inapiciranju pomuftijskim ure­ bašić, Čamić Mehmedalija, Ago Mulah* dima, da i ne spominjemo ostalih de­ metović, Muhamed Nalić, Alija Nalić, talja, koji su s tim u savezu. Ovo je Mehaga Hadžić, Abdaga H. Pašič, Ago pitanje već aktuelno, pa je prema tome saziv prosvjetne ankete i aktuelna i H. Pašić, Himzo Н^ Pašič, Nuraga H. ргебпа koja će ujedno riješiti i kapi­ Pašić, Hasanaga Čilimkovlć, H. Alija talnu pitanje cjelokupne vjeronaučne Selesković, Salih Zonić, Omer Zonić, obuke. — Hvala uviđavnosti pojedinih Redžo Kankić, Ibrahim Ornerefendić, Os­ ćlanova i jednog i drugog našeg auman Omerefendić, Salko Hidanović, Hatonomnog tijela, da je među njima san Husanović. HamzaMusić, Džemal Mupostignut sporazum, uklonjen vt'ć odav­ I sić, Mešan Dedaić, M<.nđić Muharem no uvriježeni antagonizam i nađena Husa Husanović, Mulo Nurkić, Zejr baza, da se ovoj našoj rak-rani potraži Zanić, Šaban Kadribašić, Dtdajić Ahmet lijeka, pa makar i malo kasno. Anketa Nuraga Prcić, Dzafer Azabagić, Dr se dakle imade sastati koncem decem­ Ahmeđbeg Defterdarović, Husić Muha­ bra 1921. med, Osman Vilpvić, Salih Hukić, Kao Članovi sudjelovaće svi članovi Kadro Ustavdić, H. Alija Atić, Osman Ulema medžlisa i saborskog odbora, a Sallhspahić, Mujezinović AHosman, H. osim njih svako takvo tijelo imade Ibrahim Krdžaiić, Bego Sovtić, Kuno­ delegirati još po pet drugih, stručnih sić Muharem, Raif Kolesić, Rašid Kolica. Kako smo mogli doznati, vakufska leslć, Hrustić Adem, Arnaulović Džemll, je uprava već svoje članove nomini­ i Meho Sehić, Gribaičević Muharem, rala a to su slijedeća gg Sarić Mehmed, Mešlć Derviš. Šehić i | . ј । , , | 1 Pred sastmk Islamske prosvjetna ankete. Piše: H. Hujdurovlć Hl. Izloženo stanovište našeg’vrhovnog vjerskog poglavice, nesklonost Ulema medžlisa, natezanje i prepiska između njega i Vakufsko-mearifske autonom­ ne uprave o potrebi saziva jedne ргоsvietne ankete, odgađanje toga važnog pitanja sve do današnjih dana, urodilo je jednom nepoželjenom anarhijom Indiferentno držanje s jedne strane i pesimizam s druge, nije pogodovao muslimanskoj masi, da se još koju godinu podržava zastarjeli i nesređeni sistorn vjerske obuke u našim počet­ nim zavodima. Ona masa koja je do sada letargičnim snom počivala, počela se.je, pod pritiskom novog vremena, sama bu­ diti. počela je sama uviđati, da ovako dalje ne ide i ne može ići, te jc otpo­ čela to pitanje na svoj način rješavati. Počela je jednostavno pretvarati svo­ je mektebi-iptldaije u narodne osnovne škole i stavljati naše vrhovne auto­ nomne vlasti pred gotov čin. Takvih slučajeva .imade dosada na desetke i to uprav u onim krajevima, gdje bi se čovjek najmanje nadao, ob­ zirom na njihovo prosvjetno stanje i duboko uvriježeni konzurvatizam. To je vrlo simpatična psihička po­ java naše mase. I ona čak uviđa, da postojeći obučni sistem u svojoj su­ štini i ne vrijedi, a i za današnje je vrijeme posve suvišan. I seljak, da i ne govorimo o građa­ nima, i ne čekajući odlučujuće faktore, da oni svoju reknu, prelazi preko mektebi-iptidaja i samostalno bez ikakvog rukovođenja traži svojem podmlatku nekog lijeka i izlaza Gdje njegova mektebi-iptidaija svojim prostorijama nije podesna za osnvnu školu, daje dobrovoljno materijal za adaptaciju, odnosno gradnju nove školske zgrade, a ne pada mu sada na pamet, da to čini za mekteb. Što pak taj njihov podmladak ni kroz osnovnu školu — po postojećem vjeronaučnom planu neće postići nužno vjersko znanje, pastiće odgo­ vornost na pozvane i mjerodavne fak­ tore. Naš se vrhovni vjerski forum ne sve to dosada ograđivao i zadovoljavao — kako smo mogli doznati — formalnim pismenim protestima na vakufsko mearlf. autonomnu upravu, kao da ta uprava može spriječiti jedan psihički proces svojim autoritetom ili svojom .Kroj 365 Bi oj iaa ’ ' ; , I №i dopisi. �3 Siraia Б,/^ 366 3roi Hamdija, Alaga Zanić, Hf. Sulejman Damadžić, H. Suljo Selesković, Alija Alija Imširagić, Smajl Hasanović. Begtašaga Begtašagić, Panjavić Džemal Tinjić Raif, Mehmed Krhatlič, Čoklć Ibrahim Haki, H Mustafa Prcić, Majo Leventić. Cazin, dne 26JXL 1921, Dajte nam jednakost. — Trgovci blaga iz ovog kotara molili su kod ovdašnjeg kotarskog ureda ima već 6 mjeseci, da im se izdržaju obrtnice, ali ih nisu dobili. Reklo nam se je, da je kotarski ured pitao pokrajinsku upravu, da li se i sad mora smat­ rati ta trgovina kao koncesionirani posao po naredbi izdatoj za vrijeme rata. Vlada je odgovorila, da mora, i mi sad ne možemo obrtnica dobiti premda od nas porezni ured napla­ ćuje porez. Mi se Čudime, da se to kod nas tako provodi a u krupskom i novskom kotaru neirna toga, a da i ne spominjemo kotareve u Hrvatskoj. Valjda je to vlada stoga tako riješila, jer baš smo svi muslimani, koji smo te obrtnice molili. — Pitamo stoga ministra trgovine, da li on zna, da se s trgovcima kotara cazinskoga druga­ čije postupa nego li s drugima. Mi smo državljani ove države, pa tražimo jednakost s drugima. ' I j i i I I i i I j i ' ' I • i i i I Mehmed Kapić j Rasan Kapić j I Politički pregled. I i Zaključci konferencije u Pćrto- ! rose. 25. novembra zaključen je na međunarodnoj konferenciji u Portorose ugovor o slobodnoj trgovini sa slije­ dećim sadržajem: । 1. Sve države ugovorom vezane ob­ vezuju se, da će najkašnie dol. juna ‘ 1922. ukinuti sva ograničenja uvoza i izvoza; 2. Rok naveden u tački |. može se sporazumno sa interesnim državama produžiti do 31. decembra 1922.; 3. U slučaju, bude ii sloboda uvoza i izvoza opet uspostavljena prema čl. 1., ne smije ni jedna država od dana, kad ugovor stupi na snagu, izdati bilo kakvu zabranu o ograničenju uvoza ili izvoza; 4. da se ukloni eventualnim štetnim posljedicama današnjeg stanja ima između slijedećih država u roku od 4 mjeseca započeti pregovori: a) Između Austrije i Mađarske, za uvoz u Austriju hranbenih ulja, četinja javile; b) između Austrije i Poljske, za uvoz u Austriju sirovog ulja; c) Između Mađarske i Austrije za uvoz u Mađarsku: drva, metala, magnezita, tanina i papira; d) Između Mađarske i Jugoslavije: za uvoz u Mađarsku: drva, marve, bakra, cerealija, kuku­ ruza, svinja, jaja, lana, sirove konoplje«, tanin«, vune i sirove kože; e) Između Mađarske i Poljske za uvoz u Mađar­ sku: nafte, drva, koksa i metala; f) Između Mađarske i Rumunjske za uvoz u Mađarsku: nafte, drva, cerealija, ku­ kuruza, marve, soli, vune, sirove kože i asfalta; g. Između Mađarske i Čehoslovačke za uvoz u Mađarsku: željeza, sirove ocjeli. metala, koksa, drva, si­ rovih koža, ječma, zobi i magnezita; h) Između Italije i Austrije za uvoz u Italiju: celuloze, surovog drva i želje­ zničkih hrastovih pragova; i) Između Italije i Mađarske za uvoz u Italiju: marve; j) između Italije i Jugoslavije za uvoz u Italiju: konja i željezničkih hrastovih pragova; k) Između Italije, Rumunjske i Poljske za izvoz iz Polj­ ske u Italiju: min ulja. 5. Sve međusobno vezane države, obvezuju se, da u spomenutim mjera­ ma ne smiju, stavljati bilo kakve za­ preke, bilo u carinskom ili u financ. pogledu. Svaka vlada mora također Izdati nalog svojim lokalnim vlastima, da ne pravi nikakve smetnje ovom ugo­ voru. Čl. 6. Bavi se izuzecima, kod već postojećih zakona. ČL 7. Ugovarajuće države odriču ве prava na pog dnosti, obzirom na po­ sebne ugovore između dviju država, bez obzira pripadali ta država u kontrolirajuće ili ne. Svaka se država ob­ vezuje, da će dati od svoga udjela dobljenog na osnovu ugovora, drugoj državi. ČL 8. Namjerava se izdati uredba, da se sva roba, koja prolazi preko po-. dručja bilo koje ugovarajuće države oprosti carine, ili drugih viših taksa, koja bi se ubirala, kad bi roba bila importirana direktno iz zemljz svoga porijekla. Ova se odredba odnosi na direktvu tranzitnu robu.1 koja se pretovaruje s jednog broda na drugi ili preneta u jednom entepostu. Rusija i Turska. Novo imenovani poslanik sovieske Rusije u Angori S. J. Aralov zadržao se na svom putu iz Kovne u Angoru kratko vrijeme u Rigi, te je tom prilikom jednom suradniku lista »Novij Put« prikazao zadatke, Šro ga Čekaju kao ruskog zastupnika u Turskoj. »Koliko mi je poznato« — rekao je Aralov — »proživljuje Turska sada tešku gospodarsku krizu, a to hoće da iskoriste Engleska Francuska i Amerika i da Tursku učine svojom kolonijom. Turska je naš saveznik, te će sovjetska Rusi’a i ako se sama nalaži u teškom gospodarskom položaju nastojati, da turskoj priskoči u pomoć na gospodarskom području. Samo se Od sebe razumije, da sovjetska Rusija ne teži ni za kakvim Imperijalističkim ciljevima. Narodi istoka to dobro znadu, uticaj Rusije raste svakim danom, Ta okolnost uznemiruje Englesku i Francusku, jer one vide u Rusiji zapreku svojim, gospodarskim osvajanjima na Istoku. Perzija je svoj teritorij već oslobodila od engleskih četa, a istodobno je tamo porastao prestiž so­ vjetske Rusije. Sav muslimanski svijet sluša glas Turske, a prijateljsktvo iz­ među sovjetske Rusije i Turske krči put prijateljskim odnošajima sa drugim muslimanskim narodima. Ja tvrdim posve kategorički, da mi na Istoku ne vodimo nikakove komunističke propa­ gande. Naš je rad na Istoku posve miroljubiv i čisto gospodarski a mi nimko krivi ako ova iskrena politika prijateljstva naš uticaj na Istoku samo jača, a kolonijalnu politiku Engleske slabi. Prema nekim vijestima tražila je Francuska, kađ je sklopila mir s Tur­ skom, da ova prekine svoje odnošaje s Rusijom. Kemalpaša i njegova vlada nisu na to pristali, nego su ostali vjerni savezu sa Rusijom. Moj zadatak u Turskoj, koji je ohkšan prethodnim radom mojeg pretšasnika, sastoji se u tome, da razvijem i učvrstim prijateljstvo između obiju država i da proširim gospodarske odnošaje. Sovjetska je vlada odlučila da u Maloj Aziji, te na obalama Crnoga i Sredozemnoga mora postavi nekoliko konzulata, koji imadu da se brinu za razvitak naše vanjske trgovine.« Рп tuja Enverpaše vladi u Angori. »Exhange Telegraph« javlja iz Atene; Enverpaša upravio je vladi u Angori ultimatum, u kome prijeti sa vojnim mjerama, ako vlada ne udovolji njego­ voj želji. Ultimatum je potpisan sa »Šef sovjetske Turske«. Angorska vlada razmišlja o mjerama, koje bi se imale preduzeii protiv vođe mladoturaka. Protuengleski pokret u Egiptu. »Dhily News« iz Londona javlja, da se u Egiptu pojavljuje bojkot protiv engleske robe. Carinske oblasti u Ka­ iru otkrile su tajne pošiljke oružja za egipatske nacijonaliste. Ovo je oružje dolazilo iz Carigrada. Domaće vijesti. Iz naše ekonom, organizacije. Iz­ vršni odbor ekonomske organizacije obdržavao je 27. ov. mj. sjednicu, te budući da se pokazuje brojni odziv provincije za osnutak ekonomske or­ ganizacije i velike muslimanske banke, to je zaključeno, da se odmah otpošlju očitovanja za odstup obligacija na sve mjesne odbore J. M.O. što će se ovih dana i učiniti. Ujedno je povjerena gg. Omamoviću i Sokoloviću zadaća, da izrade nacrt pravila novt musliman­ ske velike banke, koja će se još prije saziva utemeljitelja banke u sjednicu, pretresati sa popularnim finansijerima u Sarajevu, Zagrebu i Beogradu. . ; ! ! ' : ; । , • I । ! I I Pokrajinski odsjeci. Prema riješenju ministarskog savjeta, svi pokraiinski odsjeci ministarstva socijalne politike, koji su do sada bili pod tim ministarstvom, prelaze pod kompetenčiju pokrajinskih uprava. Iz trg.-obrt. komore. XxlX. redovita plenarna sjednica komore održavaće se u ponedjeljak dne 12. decembra o. g. u 3 sata po podne u velikoj dvorani trg. i obrt, komore sa ovim dnevnim redom: 1. Saopštenje predsjednika. 2. Izvještaj o radu komore od 1. januara do 30. novembra 1921. 3. Proračun komore za g. 1922. 4. Izvještaj o porezu na poslovni obrt 5. Izvještaj o invalidskom zakonu. 6. Izvještaj o izborima za trg. i obrt, komoru. 7. Izvještaj o Uredbi za ure­ đenje osiguranja radnika. 8. Predloži pojedinih kom. članova. • I 1 • i Dževad Stile,jmanpaSić. i iSn i ЛВН, ‘|а dobile, neka ка- р1 ,njGkll kod Petra Vukasa “ALEKS. ulica, kod koje# jo iz­ vučen br. 53.310 sa zgoditkom od 150.000 dinara. Mevlud u „Osvitanju“. U petak, 9. decembra o. g. u 12 sati u podne i biće u »Osvitanju« mevlud. Odbor po­ ziva muslimanke sarajevske, i članice i one, koje nljesu članovi društva, da j I dođu na mevlud u društvene prosto। rije (DŽinin sokak). I (Oprezni ljudi) traže uvijek kod I kupovanja najpouzdanje i najpodes- i nije vrelo. Podpuno povjerenje zaslu­ > žuje svjetski poznata eksportna tvrdka . H. SUTTNER, LJUBLJANA br. 706. I koje ure uživaju svjetski glas, jer svaka i Suttnerova ura i najeftinija, proviejena je pouzdanim strojem. Ova tvrtka imade i veliko skladište lanaca, prstena, raz­ nih predmeta iz zlata i srebra i pro­ । bitačnih potrebština ■ Dobra žena i majka imade uvijek njekoliko boca ljekarnika Feffera mio- i mirisnog »Elsa-^lu da« u kući. Dobro fiuži kod trijanja hrbta, ruku, nogu i cijelog tijela, kao kosmetikum za usta, kožu i glavu, mnogo jači, izdašniji i djelotvorniji nego Francuska vinovica. 3 dvostruke boce ili 1 specialnu bocu zajedno sa zamotom i poštarinom za 48 kruna razašilja: Eugen V. Ftller, Stubica donja Elsatrg 310. Hrvatska, bt M.šEvi, štahori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 16'—, za štakore K 20’—, za žohare ruse i Švabe posebno jake vrsti K 26*—. Osobito jaka tinktura za stjenice K 1л -. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po £ 10’— i K 20"—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 10—. Masi za uši na blagu K 10'— i Prašak proti mr ava K 10*— Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. JOnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popusti LJEPOTA kože lica, vrata i ruku, kao što i bujni porast kose postizava se samo razboritom i vještačkom njegom. Tisuće priznanica pri­ spjelo je iz svih zemalja svijeta za ljekarnika Fellera Ijiljaiio miječali sapun Priposlano. Uredništvu „Domovine" Sarajevo. Na moj poziv štampan u »Jug. Li­ stu«, da mi razjasnite smisao Vaših riječi »mladog Mehinog Dževada«, od­ govarate, da je »sve jasno i precizno i da »nemate nikakva tumačenja da­ vati«. Pošto mi i za te riječi možete još uvijek vrdati pred sudom, reći ću Vam ovo: Vaše riječi mogu se dvo­ struko tumačiti: ili ste pretpostavljali, da će one biti jasne Vašim abonen­ ! tima, ako se hoće njima da kaže, da r ja stojim u sramotnim odnošajima s nekim Mehom; i time bi bilo jasno dokazano, da ste Vi, sva pismena gospoda u redakciji zajedno s vlasni­ i kom lista g. Šerifom Arnautovićem, na očigled cijele jugoslavenskejavnosti njuškali oko onih dijelova moga tijela, iz kojih | ja smetlje izlučujem. To je je­ dno tumačenje, a drugo je: svi ostali i mogući odnošaji između mene i nekog Mehe, radi kojih se čovjek ne treba I da stidi, te koje bi bilo besmisleno i naglašavati, kad se na pitanje: šta znače? — odgovara,da su jasne. Time bi opet bila jasno dokazana Vaša idioti ja. Pozivam Vas, da mi u na­ rednom broju odgovorite, koje Vam je tumačenje milije, a dotle tvrdim, da ste bestidni niikovi. U pogledu Vaše tvrdnje, da ste me uglavili kao lašca i da Vas zato nisam tužip, prisiljen sam, da Vam priznam, I Proti parcelaciji trav. okružja Kako se saznaje obdržavaju se ovih dana u Travniku konferencije delegata organiziranih općina okružja travničkog proti parcelizaciji ovog okružja, kako je to predviđeno u zakonskoj osnovi o podjeli zemlje na oblasti. da sam uistinu lagao, kad sam javnjo porekao istinitost jedne u »Domovini« štampane notice, kojoj je bio sadržaj, da je meni jedan oženjeni gospodin nudio jednu djevojku i da sam ja tu ponudu s gnjušanjem odbio. Da sam bio dužan to za javnost poreći, Vi mi sami priznajete, kad ste u »Do­ movini« od 26. pr. mj., napadajući »Večernju Poštu« radi iznošenja jeJne stvari sasvim istog sadržaja, rekli, da publikovanjc takovih stvari »ruši famijarno ognjište, koje se godinama zida i koje stoji i krvi i znoja i truda«. A ako se Vaša tvrdnja, da sam laŽac, odnosi i na što drugo, naravno ću Vas tužili i slati Vam ispravke tako dugo, dok ne priznate Vaše laži, kao što ćete je na koncu konaca morati priznati bistro i neuvijeno i u pitanju moga najurenja iz »Pravde«. Sarajevo, 1. decembra 1921. Veliko ogorčenje i negodovanje vlada j u cijelom okružju, jer su nadošli de­ legati pridonijeli punomoći i od seo­ skih glavar* iz raznih kotareva. Jednodušno mišljenje vlada, da se imaju poduzeti najenergičnije mjere legalnim putem i da se ima izraditi memorandum, kojega bi imali delegati općina podnijeti u Beograd ministarI stvu i parlamentarnim stranačkim klu। bovi ma. najprijatniji, najfiniji i blagi »sa­ pun ljepote«; 4 komada sa »zamotom i poštarinom 98 kruna. da za od­ stranjuje sve nečistoće kože sunčane pjegc, sujedice, nabore, itd., čini kožu nježnom, ružičasto-bijelom i čistom. 2 por­ culanska lončića sa zamotom i poštarinom 52 K. Tanochina poinatU za porast kose jač-д vlasište, zapriječuie ispadanje, lomljenje i cijepanje kose, prhut, preranu sijedost itd. 2 porculanska lončića sa zamotom i poštarinom 52 K. Preprodavane! dobivaju popust u naravi ako naruče najmanje 12 komada od svakog artikla. ' RAZNO: Ljiljanovo mlijeko 15 K; Brkomaa b K; najfiniji Hega-puder Dr. Kiagrra u velikim originalnim kali jama au K; najfiniji noga prašak каће u paUot kutijama K; puder za gospođe u vrećicama п K; pražak иа aube ч kutiji 7 K; u vrećici pe 5 K^bacbet miomiris sa rnblje B K; .TChampnon »a kosu 5 K; rumenilo 12 listić* 24 K; fini parfem po 40 i 5’> K; Žeata za kosa 58 K; za ove razne artikie ručana ae zmuot i poštarina poaebno. *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. EUGEH V FELIER, ljekarnik Na izričitu želju pisca, koji je »Prav­ du« mnogo zadužio, donosimo Lez ikakve izmjene. HRVRTSKA. STUBICA DONJA, Elsatrg 310 �Strana 4 Страна Bnoi 366 Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA* ■мвииивжимимиввЈ^!^^ Vaša želja imati zbilja dobru i pouzdanu uru biti će ispunjena, ako nabavite uru od poznate urarske tvorničke tvrtke SUTTNER POZIV -Ж Prištcđeni će Vam biti popravci i srdž­ ba. Najfinije ure iz nikla, srebra, tule i zlata. Ure na naruk­ vici.Bogati izbor la­ naca, prstena, rinčica, narukvica, svakovrsnih predmeta od zlata i srebra. — Zahtjevajte sjajni katalog sa slikama od: na I. izvanrednu glavnu skupštinu društva, koju saziva uprava društvena u smislu § 35 društvenih štatuta za dan petak, 9. dec. 1921. Urarske tvorničke tvrtke H. SUTTNER, Liubliana br. 706. u društvenim prostorijama (Vojvode Stepe obala 8) u 3 sata po podne sa slijedećim dnev. redom: 1. Skupštinu otvara društveni predsjednik. 2. Zaključak o povišenju društvenog kapitala od 5,000.000 na 15,000.000 kruna. 3. Promjena društvenih pravila i to § 2. 4. Zahvala i izbor nekih Članova direkcije. 5. Eventu&lije. UPRAVNI ODBOR. Javljamo svojim cijenjenim mu­ šterijama da smo ovih dana kupili Oglas. Tražim za nastupiti odmah do­ bro izvježbanog i okretnog Aščiju podpuno vještog u kuhanju svakovrstnog bosanskog jela. Istog sam spreman primiti u ortakluk po dogovoru. Razjaš­ U smislu § 25 društvenih pravila izvanrednoj gl. skupštini priststvuju svi akci^neri, koji na društvenoj kasi u Sarajevu ili kod filijala u Banjaluci i Mostaru polože 8 dana prije izvanredne glavre skupštine svoje dionice i iskažu se sa potvrdom položenja, koje služi kao legitimacija za skupštinu. Pravo glasa imaju Svi akcioneri. koji posjeduju najmanje pet akcija i na sva­ kih pet akcija otpada jedan glas. njenja daje vlasnik Hamdija Halepović, kafe Bosna Bosanski Brod. više vagona gvožđarske robe iskoristivši septembarski pad aus­ trijske krune, za to smo u stanju prodavati robu najjeftinije jer smo ustanovili cijene prema iskorištenom kursu. 358 Braća flfgan Ж Banja Luka. 349 Selamet! Trgovcima! Pozor! Pozor! Pri dolasku u Sarajevo uvjerite se dok zaliha traje. Dobili smo veliku kolić nu svih vrsti tankih i debelih šamija. la. Kravje Maslo SIJEMu U BBLflMa kg. Dinara 31.— poštom od 5 kg gore, šalje na veliko i malo Mljekarna Sunja, uz maksimalnu cijenu sa skladišta 348 Sto jt „Е1 sa-Fluid“ to se zra! Ljekarna Feller бш&са. „FROMET" ’S dd. SARAJEVO. Cijene ispod svake konkurencije! Ostale manufakturne robe, kao beza, basme, Sifona, zefira itd. Za točnost naredbe jamčimo. Nepovoljnu robu primamo natrag Šaljemo pouzećem. Samo na veliko. Bakšić i Ćatović, Čizmedžiluk 21. ишјишиииожлшЈившвимивЕимпгааиЕии^^ C GLASUJTE U „PRAVDI" ! Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dioni' ka glavnica K 20,000.000' Ulošci preko K 25,000 000’—. Pričuve preko K 4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — 104 OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Muslimanska trgovačka i abrtniCNa banha za Basnu i Hercegovinu [1 d.) a Sarajevu Središnjica: Sara’evo. Pupilarno siguran zavod. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. glav^ v .ooo.ooo kruna. P/ičuve боо.ооо kruna. Bavi se svu, bankovnim poslovima. — Obavija uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih na povoljnije.— Obavlja sve mjenjaćne poslove ’ burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaie srt.ke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po mir starstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 oineiarijs: rralje hira ulica I prizemnu, lijevo. - brzojavi: Trgovaca banka, Saraјвва. - Interurban telefon: Ш uUHiK. Маашк: Centralni Odbor X M, O. М«шр»Л)а U. i A. Kajou, .Sarajevo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1e3b25f2167e2cf2103c59a79848e45b.pdf a8d9c5f3de18677fc3bdcb7cf5d89892 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. PRAVDA Broj 129 (367) Sarajevo, utorak 6. decembra 1921 Čuli se, ne vidjeli se! Poznato zvrndalo inače tašlihanski čankoliz Stijepo Kobasica, koji se smatra devetom, ako ne i devedeset i devetom rupom na raclikalskoj svirali, dao je izražaja svom nemoćnom bijesu protiv naše organizacije u par uvodnika »Srp­ ske Riječi«, gdje je prikazavši čokorilovskom metodom glavnije predstav­ nike organizacije došao do zaključka, da je suradnja s nama nemoguća. lako bi to u doba rješavanja vladine krize, gdje se i te kako računa sa na­ šom suradnjom u vladi, moglo inače biti od važnosti, kad bi dolazilo s koje ozbiljnije i uplivnije strane,' u ovom slučaju su ti napadaji i te konstatacije posve beznačajne, jer je općenito poznato, koliko se drži i u samoj radikal noj stranci do mišljenja jednoga Kobasice i njegova društva. Radi toga, bismo mi preko svega toga i prešli s doličnim prezirom. Ali upravo radi toga, jer dobro znademo, da ti članci i nijesu upereni na adresu onoga, ko ima u ru­ kama odluku o tom, hoće li se s nama sarađivati, nego su upereni širokim slojevima, koje se želi zadržati u bludnji, da se u ovako važnim momentima pita i Kobasica, mi ćemo reći ovdje svoju. Prelazeći preko do ogavnosti već pre­ žvakanih kleveta i inkriminacija protiv naših vođa, da su služili Austriji.« piogonili Srbe, u koje ne vjeruju ni nji­ hovi autori, mi ovdje hoćemo da konstatujemo kako mi, nakon posljednjeg iskustva s dr. SrŠkićem, niti smo že­ ljeli niti htjeli da Surađujemo s tašlihanskim reprezentantima, kojima je, na žalost, stjecajem prilika zapala uloga vodstva bratskog nam srpskog dijela naroda u Bosni i Hercegovini. Nakon pokušaja, da nas terorom na­ huškanih pravoslavnih masa prisile, da budemo njihove sluge, oni su s pomoćuSrškićeva Judina poljupca nastojali, da nas ukrote i predobiju za svoju šovenističku i egoističku politiku, u kojoj bismo igrali ulogu jedne prodane mješine Šerifa Arnautovića. U mogućnost takova g% OV! sve do lanjskih izbora držali d, smo . suviše slabi i naivni . 7 da lanjski izbori za ustavotvornu štmu , odlučno držanje našeg S- k U?a u Be°8radu otrijeznili su I' Оп' su uvidjeli, da ih je lashhan zaveo u bludnju. Od toga vodstv/^'™ nepovjerenie radikalnog vodstva u sarajevski iašlihan; otad je • važnost Srškića, Kobasice i dr. sPa * gotovo na ništicu. P I danas, kad se počinje ponovno s inkriminacijama i kad otklanja su­ radnja s parna, mi one histeričke upite .»kako?« i slične ne možemo đrukČiie razumjeti nego kao ogorčeni bijes ne­ moći Kao zmija u procjepu sipa Ko­ basica svo »cvijeće« svoje niske i oja­ đene duše na Spahu, Deftetdarevića i sve redom A mi ga pojmimo. Kad mu ništa drugo ne preostaje, jer »Bog nije dao kozi duga repa«, mora da iskali taj bijes makar ovako. Ta i Srškič je pred glasanje c ustavu izlio svoj ne­ moćni bijes protiv nas, pa opet — gla­ sao za ustav. A tako će i Stijepo nakon rekonstrukcije vlade sažet ramenima i progutat tu pilulu, d% gleda i Spahu 1 Karamehmedovića i Defterdaredća i Kulenovića i Kapetanovića i Hrasnicu u vladi. Sta ćeie? To je sudbina svih slabih i malenih! Mi se nismo puno zagrijavali niti nam je toliko bilo stalo do suradnje ni s onima, koji među radikalima vode odlučujuću riječ, a pogotovo niti smo tražili niti tražimo da sarađujemo s Tašlihanom sve dotle, dok u njemu vode glavnu riječ Srškić, Kobasica et consortes, te dok u njemu vlada da­ našnji mentalitet. Stoga na sve ispade i obrazlaganja »Srpske Riječi«, kojima dokazuje ne­ mogućnost suradnje s nama, mi imamo da im doviknemo: Čuli se, ne vidjeli se! o i imena nekih rođaka i prijatelja, ko! su dobili po 100 komada besplatn Koritaši oko „Domovine* postali : akcija ovog bogatog industrijskog pb su u zadnje vrijeme više nego drski. duzeća.« Malo im je, što puštamo u miru Kako se vidi, gospoda su drska u r paški izvor, iz kojeg podmiruju troš­ objeđivanju, ali istodobno' i oprezna u kove oko izdavanja pačavre, kojom toj svojoj raboti. Prije svega oni su nastoje pošten svijet izravnih sa svojim samo — Čuli! A čuti se može svašta gosom; malo im je, što — krijući se — i istina i laž, za koje nosi odgo­ za jednog Aliju Raljevića - sistemat­ ski blate izvjestan broj naših prvaka, vornost onaj, koji ih priča; gospoda podmećući im razne lične koristi; malo oko »Domovine« samo to pričaju, onako po »čuvtnju«. Biva, ni luk jeli im je, što nam pri rješavanju svih ni njime smrdili! Idimo dalje. Akcije važnijih pitanja bacaju klipove pod noge i vrše ulogu podmuklih napadača besplatno dobivaju., i prvi partijski s boka i iza leđa; malo im je sve to, prijatelji«. Koji, to ne treba reći. Dosta pa su u zadnje vrijeme počeli iznositi je, da se tako »čuje« u redakciji; da i paušalne objede, samo da pošto poto se iznese sa nakanom, da toj vijesti kogod povjeruje i, što je glavno, da uzdrmaju naše redove i stvore jaz iz­ među vodstva i naših pristaša. U zad- se onima, što plaćaju »Domovinu« ser­ vira jedan dokumenat, da zahtjevi na­ nnjem broju iznesoše naime ovu noticu: »Čujemo da su se ovih dana pu Sa- šeg poslaničkog kluba nijesu Izražaj rajevu besplatno dijelile akcije elek­ volje muslimanskog dijela našeg na­ roda! Škrabala u »Domovini« malo se trične industrije u Jajcu, koja sada tiče što su olaćeni iz mutnog izvora, prelazi u ruke dra Spahe. Akcije bes­ platno dobivaju Spahini rođaci, prija- i। malo ih se tiče, što će svojim poganim telji i prvi partijski drugovi. Ako go- I' perom ©klevetati poštene ljude; njispoda izvole mi im možemo navesti ii hova je dužnost, da se — dodvore i Sarajevo, 5. decembra. t osiguraju svoje čanke, a ostalo je sve sporedno. Pred tim »idealom« pada u prah sve ostalo — i ponos, i načelo i sredstva u borbi. Naravna stvar, da nas tom »taktikom« dovode u zabunu i nepriliku: odgovori im, uzmiču; po­ zovi ih, da potpišu svoje tvrdnje — kako bi im pružio priliku, da to na sudu dokažu — šute ili se izmotavaju. No kleveću sve dalje i sve bestidnije. U gornjoj su notici ko bajagi veledušni. »Štede« nas i pitaju, da li »izvoljavamo«. Pa dobro. Izvoljavamo. Iznesite sve te prve partijske drugo­ ve, iznesite ih jasno i otvoreno. Ne štedite nikog, ne prešućujte ništa. Za to vam otkriće ne tražimo ni dokaza ni muževnostR ispitaćemo tu vašu objavu ne tražeći dokaza i ne pitaju­ ći, odakle ste crpili svoju informaciju. Izvolite, gospodo ’ . . . iz Beograda. 1. dečembra. Zadnjih dana raspravljala je sek? čija zakonodavnog odbora za so? cijalnu politiku zakonski predlog o javnoj pomoći. Ovaj predlog sadr? žava opće odredbe, kojima se usta? no vij uju principi, po kojima će dr? žava davati pomoć svojim građani? ma. Prema tim principima u javnu poinoć spada; 1. ishrana, koja je ivražena u specijalnom dijelu nred? loga o suzbijanju skupoće; 2. nasta? njivanje, o kojem govori uredba o stanovima, te 3. zaštita djece i mla? deži i 4. zaštita ubogih, starih i ne? moćnih. Referent F. Kurbegović referisao je o općem dijelu uredbe o javnoj pomoći, a zatim o uredbi o stano? vima. Dosada su kod nas postojale dvije uredbe o stanovima i to jed? na cd 21. maja 1921. za nove kraje? ve, a druga od 8. septembra 1921. za Srbiju i Crnu Goru. Pošto je zak. odbor usvojio, da se uredbe mogu kodifikovati, to je referent u spo? razumu s ministrom za soc. politi? ku izradio jedinstvenu uredbu za čitavu državu. U prvom dijelu određuje ova u? redba, da za uređenje svih zakup? nih odnošaja važe propisi općih za? kona, koji su bili na snazi do 1914., ali daje ova ograničenja: 1. da ima? du gore spomenute uredbe važiti do konca 1922., a od 1. jan. 1923. pa do 1925. ustanovljuje se nepokret? nost kirajdžija bez obzira na to, da Ii su u stanovima ili lokalima; ali što se tiče kirije, da imade zakupac i zakupodavac prvenstveno da se sporazume, a ako se ne sporazume, visinu će kirije odrediti izabrani sud. Ministarstvo će kasnije izra? diti pravilnik, po kome će se taj sud birati; 2. izabrani sud rješavaće sporove o visini zakupnine s obzi? rom na stanje i vrijednost zgrade, pravednu amortizaciju uloženog kapitala, troškove oko izdržavanja zgrade i poreze. Nadalje s obzirom na stanje zakupca i lica, koja s nji­ me stanuju i s obzirom na mjesne prilike. Danom 1. januara 1926. prestaju važiti ova ograničenja. Nove zgrade ne notpadaju ni pod kakva ograničenja, nego pod Pojedini broj K 2 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioui odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralj« Petra ulici u vakufskoj palači. .Telefon br.“842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina Ш odredbe propisa opićh zakona. Po­ godnosti, koje važe za nove zgrade u Srbiji, protegnuće se i na ostale krajeve. Usvojen je princip rekvizicije, koje će vlast provoditi za one, koji nemaju stana, ali vlast ne može od? ređivati visinu kirije, nego će se stranke prethodno sporazum iti, a ako se ne sporazume, odrediće je gore spomenuti sud. Za lokale ne predviđa se rekvizit čija. Poslove oko dodjeljivanja stanova vršiće stanbene vlastj, koje će se obrazovati kod opć. uprava, a gdje ovih nema kod upravnih vlasti i to na temelju pravilnika, koji će mini? star soc. politike izraditi. Kao vlast za rješavanje žalbi pro? tiv riješnja stanbenih vlasti predvi? đa se pokr. uprava, a gdje ove ne? ma, ministarstvo soc. politike. Naši sAL Pravni je poredak prvi uvjet ne samo za napredak nego i uopće za opstanak državne kao i svake druge zajednice. Zato je održanje pravnog poretka jedna od glavnih zadaća države. Briga za izvršivanje te državne funkcije povje­ rena je pravosudnoj upravi, a samo suđenje je na sucima, koji moraju biti »živi glas zakona«, ako se hoće da poluči svrha. Sudac naime mora da ima takav položaj, da kod izricanja pravde* ne može nitko i ništa na njeg utjecati, da može samo po zakonu su­ diti. Već samo zvanje suca dakle izis­ kuje, da u granicama zakona bude potpuno samostalan i ni od kog neza­ visan. Zato su kod kulturnih naroda sudovi kao neka svetinja, a sudačko zvanje najuzvišenije. Nezavisnost su­ daca osigurana je naročitim zakonima, t zv. sudskim ustavima na temelju samog državnog ustava. Glavna je ten­ dencija tih zakona, da zaštite supa od presizanja upravnih vlasti u njegov djelokrug i da ga zaštite od svake sa­ movolje i eventualnog izigravanja od strane uprave. Između ostalih zasada jedna je i ta, što država mora sucu osigurati prihode, od kojih može pri­ stojno živjeti, kako odgovara njegovom društvenom’ položaju. Taj se zahtjev još povećava kod nas u doba današnje korupcije, a važnost te ustanove vidi i svaki laik, ako pomisli na onu si­ gurnost za postignuće svoga prava, kad ide sudu i kad ide kojoj bilo upravnoj vlasti. Kod nas su glavna načela sudačke nezavisnosti usvojena u Vidovdanskom Ustavu (odjeljak IX). 0 materijalnoj obezbijeđenosti sudaca tu nema govora, jer je to tako odlučan uvjet sud. ne­ zavisnosti, da se i sam po sebi razumije. A da li naši sudovi potpuno odgo­ varaju svojoj zadaći? Ako ne, Što je uzrok tomu? Ko bi se malo zainteresovao za stvar, brzo bi se uvjerio, da naše kazneno pravosuđe nije u stanju udovoljiti- ni zahtjevima već postojećih zakona, a kako bi istom udovoljilo modernim zakonima kulturnih naroda, koji su stvoreni po rezultatima i napretku zna­ nost', te humanim zahtjevima moder­ noga doba. U građanskoj struci i naj­ hitnije parnice vuku se po 2—3 godine ier jedini spas našeg težaka u zadrugama, jer će zadruge provesti 11 1■ вJ SSlISEnC ZaUrUUE, kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kuiturll/Bll nhm rh Ml I U0,l ’ W n^ sela nema ni bogate ni kulturne varoši, a ni države. Muslimani, znajte svaki čas oKliI Vi I B X I I III .Л I i a . ?eva»in ’s osnutkom zadruge donosi ogromnu štetu naš m selu, grijeh je i nadalje pustiti IVIUoBIlAlLlIil selo U današnjem stanju. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplatno : »SREDIŠNJI . naše” 0SLA VENSK SELJAČKIH ZADRUGA U SARAJEVU« (pošt. pretinac 169.). ug j ih �„ПРАВДА* — „PRAVDA* Strana 2 Страна u I. i П. instanciji. Državna odvjet­ ništva vidimo, kako čine zloporabe proti izričnom slovu državnog ustava (zapljene političkih listova). Na drugoj pak strani ne poduzimlju se ni izvidi ni istrage proti prostim i najopasnijim zločinima lica, koja imadu za leđima koju od jakih vladaiućih stranaka. Hajde, da malo razmotrimo uzroke tih nedostataka naših sudova. Da ne duljim, iznijeću samo neke gole činje­ nice. Stari sudac, koji je sav svoj život posvetio svojoj struci, danas nakon 25—30 godina službe u činu nadsavjetnika puši crveni duhan, nosi iskrpljene zakrpe na pantolama, a djeca | mu idu bosa; on je bio na redu za i promaknuće u viši čin, ali su mu iza j leđa potklipljene noge, a da sam ne I zna ni ko ni zašto, pa ga je pretekao kakav partizan sa pola službovnih go- | dina i ni desetinom njegove strukovne 1 spreme. Razumije se, da je morao iz­ gubiti volju za svoje zvanje, pa ili po- i bjeći u drugu službu, cd koje će moći Živjeti i u kojoj će mu se sposobnost I i rad priznat: i nagraditi, ili se - dati na privatnu zaradu. U jednom i drugom i slučaju je izgubljen kao sudac. Mlaci 1 pak pravnici videći sudbinu starijih ' kolega jatomice bježe iz državne službe ili uopće i ne stupaju u nju. Zato je ! prisiljena vlada, da prima u sudsku , struku čak i Ruse izbjeglice, koji re­ dovno nemaju ni dokumenata o svr- i šenim pravnim naukama. A kad ti ljudi sude, koji ne znaju ni jezika ni ' zakona, očevidno je i slijepcu, kako će i biti sačuvan pravni poredak — taj ' glavni stup državne zgrade. To bi sve trebala da znade vlada, a i Narodno predstavništvo, pa da ovoj nevolji za vremena potraže lijeka, a I lako ce ga naći. Trebaju što prije su- ■ cima osigurati sredstva za pristojno i uzdržavanja . Ta i hnmal danas zaradi , 150—200 K, a od suca se traži, da za ; 100—1>0 K kao stručnjak nakon 16 godina školovanja radi cijeli dan. Pa da bar može od tog živjeti! Da nabavi jedno odjelo i cipele, morao bi mjesec i po ne jesti, ne piti i na ulici spavati. Tu iščezava i svaki patriotizam, tu se gubi ljubav za odabrano zvanje, tu pre­ staje sve! Materijalno obezbijediti su­ dački stalež i bar iz pravosudne uprave istrijebiti partizanstvo, pa se možemo nadati, da nam se sudovi dignu makar na onu visinu, na kojoj su prije rata bili, jer bez toga je pravni poredak, a s njim i sama država u velikoj opas­ nosti. Ш. PODLISTAK. Statut i program JugosL musi. organizacija § 23. ■ Centralni odbor saziva predsjednik na predlog radnog od? bora. Pozivi se dostavljaju nepo­ sredno, ili poštom preporučeno, a u hitnim slučajevima brzojavno. Zaključci centralnog odbora pra? vovaljani su ako jc glasalo za njih više od polovice prisutnih članova, a da se mogne zaključivati treba da je prisutno najmanje polovica čla? nova. O svakoj sjednici centralnog od? bora vodiče se zapisnik u kom će pored ubilježenog dnevnog reda bi? ti uvedene i sve donesene odluke. Zapisnik potpisuje predsjednik i tajnik nakon što bude ovjerovljen. Ovjcrovljenje se vrši odmah. Sjednicama centralnog odbora ne može prisustvovati niko drugi izu? zev aktivnih ministara i zastupnika organizacije u parlamentu. 5 24. - Centralni odbor odgovo? ran je za svoje djelovanje glavnoj skupštini. 4) . Radni odbor. § 25. Radni odbor bira zemalj? ska skupština, a sasto ji se od 8 čla? nova, koji treba da borave u Sa? rajevu. S 26. - Radni odbor izvršuje zak? Ijučke glavne skupštine i centralnog odbora, te rukovodi svim poslovi? ina organizacije, koji nisu pridržan ni u kompetenciju skupštine i cen? tralnog odbora. I i ; i I I I i I 1 ■ i : IZJAVA. i , i Odgovor i. HlulmdbBgu BiščEViru. Građanin. Vašom pozivu od 17. novembra .1921. upravljenom na me preko »Pavde« u pogledu razgovora između mene i ■ narodnog poslanika g. Hasana Miljkovića* u kavani Central u Sarajevu odazivljem se — i izjavljujem slijedeće: Prigodom ovogodišnjeg zasjedanja zemaljske skupštine J. M. O. u Sara­ Oglašujte u „Pravdi Ko oglašuje, taj napreduje! § 27. — Radni odbor sastaje se na i sjednice po potrebi, a predsjeda 1 mu predsjednik, u njegovoj odsut­ nosti podpredsjednik. Ako je pred? ! sjedništvo zapriječeno, a stvari su hitne naravi, predsjeda najstariji i član odbora. Svi članovi imaju jed? nako pravo glasa, a zaključci se do? , nose natpolovičnom većinom glaso? i va. Sjednici imade prisustvovati najmanje pet članova, ako su svi pravodobno obaviješteni. Dnevni red ima se svaki put u pozivu ozna? čiti. Predsjednik rukovodi sjednicu i I svi su se članovi dužni pokoravati. I Tajnik vodi zapisnik i izvršuje zak? Ijučke odbora. Odbor sc može sam po sebi rekonstruisati. § 28. — l) djelokrug radnog od­ bora n. ročilo spada: 1. da izvršuje zaključke skupštine, | poslaničkog kluba i centralnog odbora I i izdaje upute svim ostalim odborima I organizacije u smislu ovog Statuta i u : duhu programa; 2. da .motri da se organi stranke drže načela programa i da ne remete disciplinu u stranci: 3. da odlučuje, koji će se spisi štampati kao izdania organizacije, da rukovodi ova izdanja i da postavlja I za njih posebne odbore: 4. da se stara da svi prihodi budu I pravovremeno naplaćeni. 5. da sastavlja godišnji proračun i I 6. da sastavlja predloge i izvještaje, ' koji će sc iznijeti pred centralni odi bor i glavnu skupštinu. 7. da bira i postavlja odbore za iz­ davanje lista, edicija i t d. § 29. — Svi se organi biraju na tri godine. jevu sastao sam se jednom prilikom s narodnim poslanikom g. Hasanom Miljkovićem u kavani Central, te me je ovaj u razgovoru između ostalog pitao, zašto Vi nijeste došli na skup­ Dva aršina. »Politika« od 2. o. inj. štinu, na što sam mu ja odgovorio, javlja, da jc u Beograd došla jedna -; da nijeste birani za delegata i prama deputacija Arnauta iz sela Zajasa, tome, da nijeste mogli ni doći. Na u kičevskom srezu, da traži od mini­ daljni pak njegov upit, a zašto baš starstva unutrašnjih djela ukinuće ovom prilikom da ste Vi mimoiđeni kazne, što ju je ovo propisalo tom kad su Vas Bišćani u svim prijašnjim selu. Tu se radi — kako sama »Po? ovakim zgodama uvijek birali, odgo­ litika« pripovijeda — o ovom: Pra? vorio sam, da je tome po svoj pri­ voslavno selo Tajmište napala je lici razlog taj, što ste Vi u zadnje četa poznatog odmetnika Kaljoša, vrijeme u svom uvjerenju pokolebali, u kojoj ima i seljaka, Arnauta iz : odobravajući sad rad Jug. Musi, kluba, Zajasa. Na tužbu Tajmištana po? a sad opet rad Dr. Džafera Kulenoslalo je ministarstvo vojsku i žan? vića. Prama tome, pošto sami sebi dare u Zajas, koje ima ovo selo iz? protuslovite, to Vam nije mogla ovaj državati. a ujedno jc odredilo, da put kot. skupština u Bihaću ni po­ seljaci iz Zajasa imaju Лајпи§1аш? vjerenja dati. ma platiti štetu, koju su pretrpili Ovom razgovoru, koji se je od pri­ od napadaja Kaljošovc čete. Protiv like na ovaj način između mene i ove svakako nepravedne kazne do? Hasana Miljkovića vodio, prisustvovao šla se je gorn ja deputacija žaliti kod je pravnik g. Ahmet Krupić iz Bos. ministarstva. Krupe. »Politika«, naravno, napada ovu Mislim, da sam stvar jasno predo­ deputaciju i traži, da se ona odbije. I čio. — Žao mi je, istina, da se ovim Nu pustimo na stranu zasad tu puteni s vama objašnjavam, a i Vama deputaciju i prcdpostavimo, da su bi, g. načelniče, bolje bilo, da ste ovu seljaci iz Zajasa uistinu krivi, te da stvar prešutili. trebaju biti ovako kažnjeni. Ali zar se odmah svakom ie poštenu i cbBihać 20. novembra!921. jektivnu čovjeku ne nameće pita? Muhamedbeg Ibrahimpašić. nje: A što ie s oni p silnim musli? manskim selima iz Sandžaka i Ma? kedonije. koje su nc samo pravo? I slavni seljaci nego i državni organi pljačkali i uništili? Zar zlikovci, Na javno pitanje g. Muhamedbega koji su na muslimanima počinili toli­ ' BišČevića iz Bihaća, koje je upravijeka zlodjela ostaju nekažnjeni, a na? ; no na moju osobu u „Pravdi" od stradali muslimani neodstećeni, a 18/XI. o, g. broj: 122 odgovaram sli­ muslimani za koje se krivnja jedeće: nije ni ustanovila, moraju pravoslav? nim grcati na suhu odštetu? Ovijem javno potvrđujem u cijelosti sve navedeno u gornjem upitu od­ Gdje je tu pravda? Gdje jc jed? nakost i ravnopravnost? Gdje su nosno Muhamedbega Ibrahimpašića tj. ustavne garancije? — O ironijo pu? riječi, koje je g. Muhamedbeg Ibrahim^ sta! pašić izgovorio g. Muhamedbegu Bis— čeviću. Bilješke. Naši dopisi. Goražde, 3. XII. 1921. Prije par mjeseci došao je za u? pravitclja ispostave u Goražde Ris sto Knežević. Na prvi pogled izgle? dao je simpatičan, činilo se je svima građanima, da će biti objektivan i da će znati upravljati povjerenim mu poslom. Ali žali Bože brzo se razočara? smo. Mi smo građani molili, da do? bijemo koju bilo srednju školu, i držali smo sigurno, da ćemo je do? biti, pošto je Goražde centrum za Foču, čajniče, Višegrad i Rogaticu, ali nismo mogli ni molbe predati, jer Knežević sa svojom spremom nije dozvolio gosp. podpredsjedni? ku općine, da preda molb*e u ruke gosp. Dr. Đurđe viču kralj, namjes? riku, nego napravio takvi ispad, da ni g. Dr. Đurđević nije doživio niti će doziv?ti od jednog upravitelja, koji u prisutnosti kraljevog namje? snika i okružnog načelnika oduzima riječ slobodnim građanima. Znao je demonstracije praviti u dva sata po noći. On zna, protiv koga su te demonstracije, a ja neću na javnost da iznosim. To znaju i njegovi pred? postavljeni. Došao je kraj i njego? voj samovolji u Goraždu: ido sa srećom u Foču. U Foči će naći Sr? bijanca sreskog načelnika, po ime? nu gosp. Panića, koji će ga podučiti, kako treba sa svijetom upravljati. Mi lično nc poznajemo Panića, niti imamo posla s n jim, ali po pri? čanju Fočana, on je na svom mje? stu, da jc najobjektivniji što*može biti, on ie sa svojom voljom i ra? dom dotjerao Foču, da se može re? ći, da je najčistiji grad u provinciji. Znao je sa svojom objektivnosću urediti Foču, d ? skoro nikakvih tr? zavic? nema. Zato preporučujemo gosp. Paniću Kneževića, a isto ga preporučujemo i Fočanima, da mu ne vjeruju u njegovo merbaba. Broj 367 БроЈ IV. Časni sud. § 30. — Kod svih se organa imaju birati časni sudovi, koje biraju odbori | iz svoje sredine. Oni će djelovati po pravilniku, koji će izraditi centralni ’ odbor. V. Kontrola. । ! ! : I 1 ■ i , I : I Ono je riječi čuo također još jedah gospodin, u interesu čijeg zvanja za sada mu imena na moga iznijeti, ali kad-god ustreba, saopćitćuVam i nje­ govo ime i to izvan novinske polemike. V. Kladuša, 247X1. 1921. Hasan Miljković, nar. posl. Sve zaključke, koji se u klubu do­ nesu, treba odmah dostaviti radnom odboru do znanja, a ovaj isto tako obavijestiti redakcioni odbor, u koliko se tiču ravnanju glavnog glasila stranke. Za odsustvo poslanika treba zaključak kluba a u hitnim slučajevima odobrenje predsjedniku. Svaki nedozvoljeni izostanak ima se objaviti u stranačkom elasilu. ; § 31. — Nad računovodstvom i bla­ i gajnom vrši se kontrola. U tu svrhu ' izabire centralni odbor trojicu članova, ' VII. Štampa. koji imaju pravo u svako doba pregledati blagajnu i ispitati knjige orga§ 33. — Organizacija izdaje svoje nizacije, a dužni su to učiniti najmanje glavno glasilo i druge za narod ko­ jedan put u«godini. Jedan od članova risne edicije. Nad ovim vrši kontrolu kontrole mora biti vješt sistematskom redakcioni odbor, odnosno odbor za vođenju knjiga. Kontrolni odbor podto naročito postavljen, a ovi su za nosi izvješće centralnom odboru, ali svoj rad odgovorni radnom odboru. treba da za razne manjkavosti najprije Odbori se sastaju po potrebi i razdje­ zatraži razjašnjenje od radnog odbora, ljuju poslove po volji. odnosno dotičnih funkcionara. Redakcioni odbor doznačuje i ispla­ Za manjkavosti blagajne odgovaraju ćuje honorare i naročito pazi, da se blagajnici, odnosno činovnici, te se list uređuje u smislu političkog pro­ pronađeni manjci od njih naplaćuju. grama i intencije nadležnih organa, te VI. Klub narodnih poslanika. su urednici dužni, da se sa njim posavjetuju u svim važnim i principijel­ 32. — Kad centralni odbor uoči, da nim stvarima. Odbor ima pravo obu­ organizacija ima izvjestan broj posla­ staviti štampanje kojeg sastavka, članka nika u parlamentu, koji bi bio dosta­ ili notice, za koji nije bila većina gla­ tan za sastav kluba, prelaze svi po­ sova u odboru. Urednici su odgovorni slovi političke prirode na ovaj klub, redakcionom odbora. koji će se posebno konstituisati. VIII. Financija. U klubu se rješava sa onoliko čla­ § 34. — Kod financiranja kulturnonova, koliko ih je na sjednicu došlo. Riješenja se donose većinom glasova । ekonomskih potreba organizacije vri­ prisutnih članova. Smatra se da su na jedi načelo, da se svaki mjesni odbor brine da za svoje područje pribavi po­ odluke kluba pristali i svi oni članovi, koji budu pozvani, a ne budu došli trebita materijalna sredstva na način, na sjednicu. kako je to u pređašnjim paragrafima označeno. Klubske sjednice sazivaju se na na­ čin, kako odabere predsjedništvo kluba. I O sjednicama vode se zapisnici, koji 1 se posliie završenog rada predaju kancelariji radnog odbora na čuvanje. § 35. — Novac organizacije troši se na osnovu zaključka centralnog od­ bora. Novcem rukovode blagajnici or­ ganizacije u pojedinim sjedištima od- �Bps; S67 Згој stanove vlade. Pašić još nije dao defi­ nitivnog odgovora, jer se mora posavjelovati sa Šefovima stranaka. Politički pregled. bora i dužni su svakog mjeseca pod­ nositi odboru blagajnički izvještaj, a odbor je ovlašten, da u svako doba kontrolira stanje blagajne. § 36. — Svi odbori dužni su naj­ manje jednu trećinu svojih prihoda svake godine priložiti u glavnu bla­ gajnu organizacije kao doprinos za naročiti fond, kojim će raspolagati radni odbor i upotrebljavati ga po svojoj uviđavnosti u svrhe organizacije. Dostavljanje priloga izvršava se na taj način, da seoski odbori daju kotar­ skim, a ovi radnom odboru. IX. Zaključne odredbe. 37. Ovaj štatut stupa na snagu nje­ govim proglašenjem u glasilu organi­ zacije i vrijedi sve dotle, dok ga ne izmijeni glavna skupština. Štatut gubi vrijednost, ako bi glavna skupština zaključila raspust organizacije ili fu­ ziju s kojom strankom. Ovo će uslije­ diti, ako na skupštini bude prisutno najmanje 4 petine delegata, a od ovih isto 4 petine glasuju za zaključak. Ovoliki broj skupštinara i na svaki način može da odlučuje i o imetku •organizacije. Prekjučer je g. Pašić pozvao naš klub, da mu pošalje delegate, s kojima bi se savjetovao o sastavu nove vlade. Gg. Krasnica i Hadžikadić posjetili su Pašića, koji im je razložio situaciju i pitao ih za mišljenje. Delegati su izjavili, da je stanovište našeg kluba iz dosadašnjih razgovora poznato, pa da će klub očekati razvoj pregovora i tek onda dati definitivan odgovor. Kernahsti traže Edrenu. Delegat angorske vlade u Parizu Ferid bey dao je jednom saradniku lista informaciju,' prema kojoj angorska vlada kao uvjet za zaključenje mira s Grčkom traži ispražnjene Edrene. Grčki ministar predsjednik Gunaris, sigurno pred upornim držanjem angorske vlade, službeno saopćio engleskom uredu za vanjske poslove da prihvaća posredovanje velesila u sporu Grčke s Kemalistima. I I i ! 1 • i I , I I j ! ‘ I i I Izjava Jusuf Kemal beya. Iz An? gore se javlja, da je Jusuf Kemal bey, komesar za vanjske poslove, dao novinama ove izjave: Anatolija je duboko prožeta že? Ijom za mirom. M.1 radimo na o? stvarenju potpunog narodnog je? dinstva. I ako smo pobjednici, naši se zahtjevi nisu povećali, ali mi imamo pravo da tražimo reparaci? je za štete, koje su počinjene na na? šem teritoriju. Čim se sklopi mir, program će Turske obuhvatiti: 1. obnovu zem= lje, razvitak poljodjelstva, industri? je i trgovine; 2. srdačne i miroljubi? vc odnosa je sa svima našim susje? dima 1 sa velikim istočnim i za? padnim silama. Francusko?turski sporazum i рге? ! govori za izmjenu zarobljenika sa Engleskom dokazi su naše velike dobre volje i naše želje, da usposta­ vimo srdačne odnosa je sa svima. Sada pregovaramo sa delegatima 1talije i mi se nadamo, da će iden? tičnost turskih i talijanskih intere? sa dopustiti, da se brzo sklopi s Ita? lijom sporazum. NetnitšHmanl u Cilicijt Angorska je vlada podnijela narodnoj skup? stini projekat zakona, koji izuzima nemuslimane u Ciliciji od vojne dužnosti. ■ 1 ; ’ -- ■ -...... Carigrad i Angora. Atenski do? pisnik »Daily Telegrapha« javlja, da je engleski vrhovni komesar u Carigradu predao turskoj vladi jed? nu energičnu notu, kojom traži ob? jašnjenje, da li carigradska vlada radi u suglasnosti sa Angorom. U slučaju povoljnog odgovora, engle? ski vrhovni komesar prilagodio bi jednu istu politiku prema objema vladama. Ova nota potekla je zbog toga, što su u Carigrad doputovala četiri delegata iz Angore, koji traže ' od velikog vezira, da ratifikuje fran? cuskoskemalistički sporazum. Veliki vezir odbio je, da ratifikuje spora? zum i zbog toga su angorski dele? gati odmah napustili Carigrad. Fe? riđ paša je izjavio, da je Sultan ka? tegorički odbio, da prizna angorsku vladu i odobri njenu politiku. I • I I • i i i I . I : i i I ; i j . ■ ■ ■ i , • ; više vagona gvožđarske robe iskoristivši septembarski pad aus­ trijske krune, za to smo u stanju prodavati robu najjeftinije jer smo ustanovili cijene prema iskorišćenom kursu. З5б Brata flfgan BanjaJLuka. neizvjesno vrijeme. Strojevi su se tako rasklimali, radeći neprestano trideset godina, da su se morali iz? vaditi i poslati na oporavak. I gra? : dani su sada u najnezgodnije doba ; godine ostali bez kupatila. Ovo je velika sramota za naš grad, a pri? znati se mora, nosi jedica je loše ko? munalne politike, koja se kod nas l kratkovidno vodila u zadnjim dece? nijima. Sta će sada gradska općina poduzeti u ovom pitanju? Naravno, kroz 24 sata ništa se popraviti ne da. Ali bi općinska uprava trebala iz ovih gorkih iskustava da uči, pa da ovakvih nezgoda više ne doziv?* Ijujemo, te da se ne dogodi jednog dana, da se i električna centrala za? tvori, dok se n jezini istrošeni stro? jevi i vodovi poprave, a mi da osta? nemo i bez prometa i u mraku. Mi? čite se, ljudi! Vojnička predstava u našem pozorištu. U petak, 9. o. m., daće se u 3 časa po podne bezplatna predstava za vojnike ovdašnjeg garziona. Predstavljeće se Šantićeva »Hasanaginica« i Odavićevi »Hej Slaoveni« Đačke predstave. Đačke predstave, do sad držane petkom po podne, ot­ kazuju se sve dotle, dok ne otpočnu škole, raspuštene sad radi bolesti među đacima. , i i . । I Repertoar od 5 do 11 decembra. i " D i omare vijesa Idući broj našeg Usta izaći će istom u subotu, 10. o. mj., jer je u četvrtak praznik, pa štamparija ne radi. I Promjena prostorija društva Gsjret9. Saopštava sa svima članovima i prijateljima Gajreta kao i ostalim interesentima, da su društvene prosto­ rije preseljene iz Ferhadije 34. u Sa’omovu palaču 11. kat. lijevo. Naša skupština u Konjicu. Nar. posl. Salih Baljić držao js 18. prošlog mjeseca u Konjicu vrlo dobro posjei ćenu skupštinu, kojoj je prisustvovalo naročito mnogo težačkog svijeta, Nakon izvještaja o radu našeg po­ slaničkog kluba, g. Baljić je opširno govorio protiv alkoholizma. Stručno izlaganje njegovo skupštinari su s ve­ likom pozornošću saslušali i zahvalili | se svome zastupniku. Nakon toga su iznešene poslaniku različite pritužbe i želje, te se je tako , završila ova skupština. j Za Hurrijjetov šegrtski fond da' rovaše slijedeća gospoda: Ismetaga I Ispravak. 1. Ne stoji da sam općinu morao ostaviti, već sam se svojevoljno na biIježništvu zahvalio radi preče mi zvanične dužnosti i rada u humanitarnim ustanovama, koje ni malo hijesu honorirane. 2. Nije istina da sam bio ikakov prijatelj austr. vlastodršcima, već sam naprotiv od njih bio preteziran. 3. Prosta je neistina da sam uče­ nika Nikolu Torbicu istjerao batinama iz škole, što je među svojim drugo­ vima hvalio blagopokojnog Kralja Petra, već je na protiv istina, da su ga meni radi toga prijavili gg. Huseinbeg Ibrahimpašić i lugar Ibrahim Mujić, zbog čega je proti navedenom učeniku Učiteljski zbor proveo istragu 30. novembra 1915. i nedužnim ga pronašao, Gradskoj općini u pažnju. Jedino | i kupatilo u Sarajevu je zatvoreno na Osman Redžić škol. starješina, Ripač, 20.Х1. 1921. U 116. broju Vašng lista od 3. novnmbra o. g. objelodanjena je jedna notica pod naslovom. Odgovor »Do­ movini«, u kojoj ste se dotakli i moje w X. Prelazna ustanova: 38. Odbori birani na temelju starog osobn i iznijeli skroz krive činjenice. Na temelju zakona o štampi § 19. štatuta, imaju likvidirati do nove go­ dine i provesti nove izbore u smislu i izvolite u narednom broju Vašeg lista ■ donijeti slijedeći ovog štatuta. Javljamo svojim cijenjenim mu­ šterijama da smo ovih dana kupili Isti je učenik na molbu njegove majke Štake zakonskim putem ispisan iz škole 13. novembra 1916. U oba slučaja imadu zvanični akti. 4. Istina je da sam kao opć. biljež­ nik sudjelovao u aprovizaciji, ali u ko­ liko je ista pod mojom odgovornošću bila leže knjige i obračuni u arhivi općine, za koje sam uvijek spreman opgovoriti. 5. Također je neistina, da sam ma i oštrim tonom, a kamo li pogrdama i prostotama dočekivao u aprovizaciji i muške, a kamo li ženske, čiji su muževi bili na frontama, već je na­ protiv istina, da sam uvijek učitelj­ skom strpljivošću spram sirotinje, sta­ ru i nejaku obazriv i susretljiv bio, što će mi posvjedočiti polovica sreza bihaćkog. 6. Prosta je laž, — da se najblaže izrazim — da sam sav svoj rad ulo­ žio sebi u korist i da sam se oko­ ristio aprovizacijom, pa Vas g. dopisniče javno pozivljem, da uprete u šta bilo, što sam ja za osam godina u Ripču stekao, makar da imam svoj privatni imetak moguće bolji nego Vi. Konačno Vam velim g. dopisniče, da je Vaš »Odgovor Domovini« skroz tendenciozan, da bi meni kao zvaničniku naškodio. Na posljetku mi je žao, da ste uredništvo Pravde krivo informisao, pa da se ovakovim stvarima kod toliko ргеčih pune stupci. Vama g. uredniče najljepša hvala na ustupljenom pro­ storu, te se bilježim s poštovanjem Naš posJ. klub i sastav vlade. — ! Demisija vlade. 3. o. mj. sastali su se g£. Davidović i Stanojević. G. Davidović je iznio ispred demokrata ove zahtjeve: Ministarstvo unut djela pripada demokratima i oni određuju ličnost, kao što bi i ministarstvo finan­ cija zadržao Kumanudi, min. vanjskih poslova ima se popuniti, a ujedno iza­ brati u skupštini odbor za izvanjske poslove, kojemu će ministar referirati o vanjskom položaju; kao garancija, da će se ekvivalentan agrarni zakon donijeti za cijelu državu, traži agrarno ministarstvo za se; traže općenitu a ne pojedinačnu amnestiju; namještenje činovnika u razmjeru 7 : 9 (7 demo­ krata a 9 radikala) ima ostati. G. Stanojević je izjavio, da radikali ne odustaju od zahtjeva, da njima pri­ padne ministarstvo unutrašnjih djela, a činovnici da se imaju postavljati prema uviđavnosti resornih ministara. Poslije ovog sastanka sazvao je g. ministar Pašić ministarsku sjednicu, te je odmah izjavio, da su svi zahtjevi demokrata neusvojivi i da je on od­ lučio podnijeti kralju demisiju cijelog kabineta. Po tom je zaključio sjednicu. U tom je momentu ušao nervozan Svetozar Pribićdvić, te počeo govoriti, da ni on lično kao ni demokratski klub ne traže apodiktički, da na mje­ stu ministarsrva unutrašnji djela osŠane on (Pribičević). Zatim je postavio upit ostalim radikalslim ministrima: — Tražite li vi odlučno minitarstvo policije za sebe? — Da — odgovorili su zajedno Pa­ šić i Marko ĐuričićNa to ie Pribičević počeo vikati? da su rdd’kali donijeli davno odluku da hoće izgurati demokrate iz vlade i poći bez njih na izbore. — Čini se, vi ste — reče Pribičević — zavlačili pregovore, da dobijete vre­ mena. Zatim su poustajali ostali ministri i također se razišli, a Pašić se odvezao u dvor. Pašić ponovno dobio mandat za sastav nove vlade. Kralj je ponovno ■povjerio Nikoli Pašiću mandat za sa­ CrpaHa 3 Strana „ПРАнДА* — „PRAVDA3 i i I 1 ; । | , i i I ■ I } Ponedjeljak, 5. dec.: Pozorište zatvo­ reno. Utorak, 6. dec.: Medved, Komemedija u 1 činu. Napisao Čehov. Jaza­ vac pred sudom. Satira u 1 činu. Na­ pisao Kočić. Školski nadzornik. Šala u 1 radnji. Napisao Trifković. Početak u 8 časova. Srijeda, 7. dec.: San ljet­ ne noći. Komedija u 5 činova s pje­ vanjem. Napisao sekspir. 11 pretplati. Treći put Četvrtak, 8. dec.: Hasanagi­ nica. Dramska slika u 1 činu. Napisao Šantić. Skapenove podvale. Komedija u з. čina. Napisao Molier. Izvan pret­ plate. Prvi put. Petak, 9. dec.: Hasanagi­ nica. Dramska slika u 1 činu. Napisao Šantić. Skapenove podvale. Komedija u 3 čina. Napisao Molier. Popodnevna predstava za đake, Subota, 10. dec.: Truli dom. Drama u 3 čina. Napisao Tucić. Drugi put. U pretplati. Nedjelja, 11. dec.: Zona Zamfirova. Komad u 4 čina i 1 slici s pjevanjem. Napisao Sremac. Nedjelja, 11. dec.: Svet. Komad u 4 ćina. Napisao Nušić. Izvan pret­ plate. Prvi put. Povećanje tarife. Po naredbi kr^ ministarstva pošta sa 1, decembrom 1921. povećava še tarifa paketa za inozemstvo za težinu i to na temelju relacije 1 prama 7. Trešeljak. »Bez ikakvog upliva bilo s koje strane, na izbore je izašlo čitavo mu­ Merhemić 800 kruna; Rasim Gajdo ško stanovništvo naše kraljevine i 400 K; Akifaga Cureković 200 K; ' glasalo po miloj volji za koga je god Hamdi ef. Poturović 80 K. Darovatelj­ htjelo«. Stoga i jesam ja svečano Ijosima se potpisani odbor ispred svojim nuo. štićenika-šegrta najtoplije zahvaljuje. Šerif. Odbor društva Hurrijjet. Dopustite, gospođice, da se pred­ Neurednost na pošti u Zenici. stavim : Ja sam bivši narodni posla­ nik bivšeg privremenog narodnog Odavna se opaža kod poštanskog ureda predstavništva. u Zenici neurednost kod otpremanja Šukrlja Kurtović. stranaka, a nije ni čudo kad tu sjede većinom gospođice, te valjda zaokup­ Pozivamo sve pezevenke, da nam u ljene drugim privatni poslovima nemaju interesu islamskog naroda pomognu kada stranke u redu odpremiti. Na 2. ocrniti i oblatiti narodne zastupnike decembra o. g. dobio sam doznačnicu, J. M. O. da dođem na telefon u pola 11 sati, I „Naša Pravda". gdje me zove moj kompanista, došao Vele, da je lijepo makar se naći na sam u pravo vreme i čekao do podne dobru putu, pa makar čovjek i ne ali ne dobili spoja. Gospojica mi. u uspio' A ja sam bio na putu da po­ neko doba promolivši glavu kroz okna j stanem ministar. izdade svojim milozvučnim glasom j Lijepi Milan. »Befel«, da dođem poslije podne. 1 * poslije podne čekah sve do 4 sata, ali . »Razlozi su naši tako jasni i bistri uzalud samo mi gospojica neprestano j zašto se bosansko-hercegovački mu­ dovikuje: »čekaj! čekaj« Međutim dok slimani moraju prikučiti srbofilskoj sam čekao čujem razgovor na telefon ! politici, da ih razumnom čovjeku ne između gospojice i valjda njenog za- i bi trebalo ni nabrajati«: Beograd daje glednika, kako se pitaju za junačko šlepove, Beograd raspolaže vladinim zdravlje i je li se gospojica naspavala dispozicionim fondom, iz koga se i t. d. Pošto usljed velike zime nije»Domovina« izdržava, Živan je iz Beo­ sam dalje mogao čekati, otputio sam grada, iz Beodrada se dobivaju sve se kući ne svršivši posla i tako u svom moguće koncesije i t. d., a Zagreb toga trgovačkom poslu nemarnošću službe­ ništa nejma »Domovina« nika trpim štetu, a porezni uredi neće j — Ipak sam ja na ćaru! Tri Šlepa, za ovo da znaju, već jednako ištu ; svoj porez. Ovo iznesoh u namjeri, da | pa ono, što dobivam iz dispozicionog fonda i mnogo toga drugog puno više bi pozvani stali već na kraj neredima na našoj pošti. 1 u Doboju sam opa- 1 iznosi nego sve poslaničke dnevnice i ministarske plate. Šerif. zio slično loše uredovanje. © �Strana 4 Opasa Број 367 B^L. ПРАРДА" — „PRAVDA" JHIVt 3UG05LflVE№H3 H0WERC. В0ННД 0.0. ООШЕОО. POZIV TVORNICA KONZERVA BAKOVIĆ, GAVRAN I MUS» d. d. DOLAC kod SARAJEVA. na I. izvanrednu glavnu skupštinu društva, Nudi kisele krastavice, pfeferone, pa­ prike prazne i punjene sa kupusom na sanduke po 8 i 16 flaša kao i na va­ gone. Kiseli kupus rezani i u glavama u bačvama po 100 i 200 kilograma uz najnižu cijenu. koju saziva uprava društvena u smislu § 35 društvenih štatuta za dan petak« 9. dec. 1921» BEZ KONKURENCIJE!!! u društvenim prostorijama (Vojvode Stepe obala 8) u 3 sata po podne sa slijedećim dnev. redom: Naručbe se primaju u pisarni Mustajbegova ul. 1. — Telefon 328. 1. Skupštinu otvara društveni predsjednik. 2. Zaključak o povišenju društvenog kapitala od 5,л)00.000 na 15,000.000 kruna. 3. Promjena društvenih pravila i to § 2. 4. Zahvala i izbor nekih članova direkcije. 5. Eventualijc. Dionička pivara UPRAVNI ODBOR. U smislu §25 društvenih pravila izvanrednoj gl. skupštini priststvuju svi akcioneri, koji na društvenoj kasi u Sarajevu ili kod filijala u Banjaluci i Mostaru polože 8 dana prije izvanredne glavra Skupštino svoj«) dionice i iskažu se sa potvrdom položenja, koje služi kao legitimacija za skupštinu. Pravo glasa imaju Svi akcioneri, koji posjeduju najmanje pet akcija i na sva­ kih pet akcija otpada jedan glas. u Sarajevu & ш- SIJEMO U Е8Ш na veliko i medo uz maksimalnu cijenu sa skladišta dd „РНОМЕТ" SARAJEVO. Нп nu шц preporučuje svoje dobro odležano izvozno pivo priznato najbolje vrsti. Samo u buradima po 25, 50 i 100 1. da dobije, neka ku- pi srećku kod Petra Vukasa ALEKS. ulica, kod kojeg je iz­ vučen br. 53.310 sa zgoditkom od 150.000 dinara. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". ŠIRITE „PRAVDU Što Ie ,,Elsa-FIuid“ — to :c zna! Ljekarna FeSler SUibaca. . Oglašujte u „Pravdi/! Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionič ka glavnica K 20,000.000'—. Ulošci preko K 25,000,000*—. Pričuve preko K4,000,000. - Pupiiarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ilkamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — .OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE Г NAJPOVOLJNIJE. Muslimanska trgovačha i obrtnlčha banka za Bosnu i Hercegasinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupiiarno siguran zavod. Podružnice: Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna, Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.оао kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima.— Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve Životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 ^ancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. ■ Interurban telefon: Zli OdRov^ni urednik: Ibrdrim MuhU, Vkcmik: Ccntrelal Odbor J. M. O. Pumpanja Đ, i A. Ktjčh, »Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9ebc3bd7313a9ec12472e3c768b32258.pdf f9ed92a35557787fc2e625f3cb070597 PDF Text Text carina u gotovom plaćena. Pojedini broj K 2Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. JUređuja redakcioni odbor. Pretplata: za^našu državu godišnje K 200.—» na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun post, štedionice 1119 Broj 130 (368) Pisma iz Beograda. Beograd, 5. decembra 1921. Кпга — Rad odbora. — Pitanje nedjeljnog počinka. — N sva uredba o suzbijanju skupoće. dodaci na skupoću. - 2,500.000 kruna za jednu osnovnu školu. Kriza, koja već od dulje vremena traje i koju su sve grupe u vladi htjele da izbjegnu, od prekjučer je otvorena i formalnom ostavkom predsjednika vlade g. Pašića, koju je predao kralju u ime cjelokupne vlade iza kratke ministarske sjednice. Glavni uzrok otvaranja krize je spor za ministar­ stvo unut. dela. Iako je u početku krize izgledalo, da radikali ovo mini­ starstvo ne traže za sebe, već samo da se sadašnji ministar unut. djela g. S. Pribićević zamjeni drugom zgodni­ jom ličnosti- iz demokratskog kluba ipak su radikali morah da u posljed­ nji čas posve otkriju svoje karte i da otvoreno kažu, da oni to ministarstvo traže za se. Demokrati su naivne još prije vladine ostavke izjavili, da su spremni, da mjesto g. Pribićevića da­ dnu drugog kandidata za min. unut. dela i s ovom se je solucijom izjavio sporazumnim i g. Pribićević, nu radi­ kali se nijesu s tim zadovoljili. Istina demokrati su predložili, da u program vladina rada uđu još i neka druga pi­ tanja, kao vrio opsežna amnestija, od ог za spo’ine poslove i dr. Radi­ kali i ovo zahtjeve navode kao razlog otvaranju krize. Jučer je g. Pašić razgovarao sa predstavnicima zemljoradničkog kluba, našega i kmetijskog kluba i napokon sa St. Prutićem. Ovaj pošljednii raz­ govor trajao je vrlo dugo i izazvao je ovdje najveću senzaciju. O čem su ova dva stara politička prijatelja iazgovarali ne zna za sada niko, samo je g. Protić izjavio, da on nikako ne dolazi u kombinaciju, da uniđe u no­ vu vladu. G. Pašić kuša sada da stvo­ ri koaliciju sa što manjim radnim pro­ gramom, u kojem su budžet i izborni zakon najvažniji. Koliko smo dosele mogli doznati, g. Pašić nije ni od jednog predstav­ nika kluba, s kojim je razgovarao, do­ bio definitivni odgovor o pristanku ili odbijanju njegova predloga. Sudeći po raspoložnnju grupa, koje sarađuju u skupštini, a koje nijesu predstavljene u vladi, izgleda, da bi bilo teško sastaviti većinu bez demo­ krata, jer ni zemljoradnički ni jugo­ slavenski klub ne pokazuju za sada ni malo volje, da stupe u vladu g. Pašića. Osim toga ne bi bilo moguće izravnati opreke između našeg i zem­ ljoradničkog kluba, a isto tako između kmetijskog i jugosl. kluba i stoga se još uvijek govori, da je jedinomoguće riješenje krize obnovljenje sadašnje koa­ licije sa širim radnim programom, nu kako će se ta koalicija obnoviti kraj otvorenog spora za ministarstvo unut djela, ne može niko da kaže. I s toga se mora očekivati, da će kriza dulje trajati, nego se je u početku mislilo. * I ako je vlada predala ostavku, ipak i zakonodavni i finansijski odbor, koji imade da riješi dvanaestine za mje­ sec januar, rade, što ne bi odgovaralo dosadašnjem parlamentarnom običaju. Zakonodavni odbor pretresa sada uredbu o osiguravanju i zaštiti rad­ Godina III. Sarajevo, subota 10. decembra 1921. nika. Uredba o osiguravanju radnika izrađena je na najmodernijim princi­ pima i obuhvata sve vrste radničkog osiguravanja. U drugoj uredbi o za­ štiti radnika nas zanima najviše čl. 12, koji govori o nedeljnom počinku. Ovaj č’an u predlogu sekcije zakono­ davnog odaora glasi ovako : »Nedeljorn i na dan 1. dec. svake godine zabranjen je svaki rad pomoć­ nom osoblju u svim preduzećima (rad­ njama) predviđenim u § 1. ovog za­ kona. Tih dana pomoćnom osoblju mora se obezbediti neprekidni odmor od najmanje 36 časova, ako je jedan praznični dan, odnosno 60 časova, ako su dva praznična dana jedan za dru­ gim. Za ostale praznične dane ostavlja se slobodan sporazum poslodavca i radnika, da utvrde kada će se raditi a kada ne, kao i koliko će u te da­ ne trajati prekid svakog rada.« Naši .članovi zakonodavnog odbora nijesu mogli pristati na ovu stilizaciju koja zavodi obligatan pučmđk' u ne­ djelju, pa su predložili, da prva ali­ neja ovog paragrafa glasi ovako: »Jedan dan u nedjelji (sedmici) i na dan 1. dec. svake godine zabranjen je svaki rad pomoćnom osoblju u svim preduzećima (radnjama) predviđenim u § 1. ovog zakona. Koji će to dan biti, odlučiće sporazumno poslodavci i radnici. Ako se oni ne mognu spo­ razumjeti, riješiće ministar soc. poli­ tike ili organi koje on ovlasti.« i radikali i demokrati bili su s po­ četka voljni da prihvate ovu našu stilizaciju, pa je radi toga danas dr­ žana konferencija članova zakonod. odbora, koji pripadaju vladinim gru­ pama, u kojoj se nije mogao postići sporazum, već je ovaj član povraćen ponovno trećoj sekciji. Naši Članovi u zakonod. odboru odlučno će tražiti, da se prihvati naša stilizacija člana 12. Treća sekcija zakonod. odbora usvo­ jila je novu redakciju uredbe o suz­ bijanju skupoće. Prema ovoj novoj re­ dakciji ukinuće se određivanje maksi­ malnih cijena, a za prestupke, koji će i po novoj redakciji biti kažnjivi, sudiće redovni sud. Izviđanje će biti predano policijskim vlastima Prema tome će sudovi za suzbijanje sku­ poće, čim ova uredba prođe kroz za­ konod. odbor, prestati svojim radom, koji je u građanstvu izazvao mnogo nezadovoljstva. — Naš klub je ovih dana dobio jedno značajno pismo od općine Krivorečk^, okruga užičkog, u kojem se traži posebna brdska oblast za kra­ jeve oko Užica. U ovom pismu je značajan ovaj stav; »Ovu predstavku da vam napišemo, pobudilo nas je to, što vidimo, da Sie pravi i istinski prijatelji naše ujedi­ njene države i da na svakom mestu štitite i branite pravdu«. Samo se po sebi razumije, da će naši članovi u odboru obratiti ovom pitanju svoju naročitu pažnju. Pred­ stavka nosi preko 106 potpisa. Muslimani! П0П!плНо одПлгћР 7 UuijUUSHU , — Na današnjoj sjednici ekonomsko-financ. komiteta ministara pokre­ nuto je pitanje povišenja dodataka imamima, koje su sveštenici drugih vjera dobili po rješenju min. savjeta od 3. aug. ove godine. Izgleda, da će ova stvar biti povoljno riješena. — Ministarstvo građevin; je odo­ brilo ovih dana gradnju osnovne Škole u Boljevcu, zaiečarskom okrugu za svotu od 600.000 Din. Po zakonu dužne su u Srbiji općine, da grade zgrade za osn. škole. Po nedavno ob- javljenoj statistici škola u našoj dr­ žavi, Sibija imade sra?mjerno najveći broj Škola, a Bosnu najmanji i uza sve to se za jednu školu u Srbiji odobrava gotovo 21/« milijona K, dpk bi se kod nas moglo s ovom svotom sagraditi ili dograditi gotovo 50 zgrada za osnovne škole. Ovaj na prvi po­ gled neznatni primjer najbolje doka­ zuje, koliko je opravdan zahtjev, da se rashodi u predloženom budžetu rasprede pojednako i srazmjerno na sve pokrajine. . । ј , ' Malo odgovora. ’ Pismo uredništvu „Privrednog Glasnika". G. uredniČe, s pomnim sam intere1 sovamem pročitao Vaš članak o »Ve. likom muslimanskom bloku« i, da j Vam pravo kažem, ne nađoh u njemu ono, što S: m pretpostavljao da ću i naći u članku, kojim se tretira jedan ozbiljan i sa državnog gledišta dosta ’ delikatan problem. Prije svega, odakle j Vi najednom nabaciste pitanje velikog muslimanskog bloka? Za taku Vam je tezu trebala neka podloga, a Vi niti se informiraste kod = as. niti ste pogodili intencije DŽemijetlija; postaviste proizvoljne pretpost- vke, pa onda nije nikakvo čudo, da se prebaciste u svojim zaključcima! Ja se s tog.; neću i upuštati u potankosti Vašeg uvodnika, i jer bi mlatio praznu slamu, nego ću da se osvrnem na njegov konac i stavim jednu napomenu. Vi tu kažete, da ćete tajnu naših razgovora »moći ' skoro znati iz ; čije u Beogradu«, pa ј to objašnjujete oAm riječima: »Ako ! Sakib Korkut i drugovi pokrenu pi. tanje zaštite m u s i i a n a u Južnoj ! Srbiji i budu stali na gledište džemijeta, onda će jedno značiti, da su . Kumbaredžije pobedile i podmetnuli i ljudima iz Jug. Musi. Organizacije, da I ovi brane kačake i one koji ih po! držav»aju«. • Ja ne znam Vašeg temperamenta, . pa nijesam u stanju prosuditi, da li I važe te riječi, kojima označujete svoje I gledište, no moram Vam kazati, da i odlučno odbijam i pomisao, da bih Vam mogao priznati i trunak nekog većeg i jačeg prava u ovoj zajedničkoj nam domovini. I polazeći s toga staja­ lišta, ja Vam osporavam ■ ravo, da ikoju akciju našeg kluba gledate s ne­ kog višeg suverenog i zapovjedničkog položaja; što tražite sebi, morate pri­ znati inama: Ne tražimo pedali više, ali isto tako ne damo da smo i :eđan prst niže 1 kad ne ružite radikale, što u svoj klub primiše te tobožnje kačačke jatake, kad u svoje stupce pustiste napise, koji imaju cilj, da jednom ogavnom terorističkom akci­ jom prevedu ljude iz džemijeta u de­ mokrate, onda nemate prava, da ome­ tate našu akciju čak i u slučaju, kad *) »Hak« od 1. dec. o. g. donosi gornji članak uz ovu napomenu: »Ovo <e pismo prilikom svog boravka u Škoplju g. Sakib Korkut uputio »Privr. Glasniku« kao svoj odgovor na čla­ nak u 230. broju toga lista (Veliki musi. blok). Pošto »Privr. Glasnik« nije htio dati mjesto ovom pismu, zamolili smo g. Korkuta, te nam ga je poslao, a mi ga rado iznosimo«. j । । i ; i I | \ I ј . ; , i I • J i I bi ona zaista išla za velikim musli­ manskim blokom. Stoga nas se, o tom možete biti uvjereni, ni malo ne doimlje, Vaša prijetnja, da će takav jedan blok »biti dočekan u našoj javnosti kako zaslužuje, i neće biti sile koja će omesti sve ostale državne elemente, da se protiv njega bore svim sredstvima, koje zakon dopušta«. To je samo stvar ukusa: Neko mi­ sli, da samo sila klade valja, a neko se opet drži pravila, da mehka riječ ima daleko veći efekat... Još nešto. Opisujući težnje ovdaš­ njih muslimana, Vi nas upozoravate »da trebamo kod njih. zapaziti jednu brižljivo izrađenu nacionalističku tursko-arnautsku ideologiju, koja ima po­ sebne ciljeve, koji nisu vjerski«. Vje­ rujem, da je tačna ta konstatacija i šta više čudio bih se, kad oni ne bi imali te žice. No isto se tako čudim da jedan non plus uitra nacionalistič­ ki list, kao što je to »Privredni Glas­ nik«, osuđuje taj nacionalni osjećaj svojih sugrađana druge vjere i jezika. Ustati protiv tom njihovom pravu ne znači samo pogoditi njihovo ljudsko dostojanstvo, nego znači ustati i pro­ tiv temeljnom zakonu naše države, našem Ustavu. A to valjda ne bi htjela ni gospoda oko »Privrednog Glasnika«. Isti je slučaj i sa njihovim zahtje­ vom, da dobiju škole sa turskim, od­ nosno arnautskim jezikom. I to im je garantovano našim Ustavom, pa se mogu samo čuditi, što im se to pravo kuša nijekati i osporiti. Ono je i pri­ rodno i zakonito, pa bismo im ga mi priznavali i u slučaju, kad bi njihova politika došla u direktan sukob sa našom politikom. Slično je i sa dru­ gim njihovim zahtjevima, pa ćemo se mi — bez obzira na držanje drugih partija — zauzeti i za njihova gra­ đanska prava, i za njihovo pravo na slobodu, a vala i za to, da se isprazne njihove zauzete džamije i mektebi, te se ne uzurpiraju vakufska dobra u ovim krajevima. To ćemo učiniti i bez obzira na to. što će se takovom jed­ nom našem koraku dati političko zna­ čenje. Druga je stvar sa iredentizmom. M: bismo ga, ako bi se zaista pojavio, odiučno osudili, mi bismo mu se su­ protstavili, mi bismo ga, kao i ostali naši saplemenici, suzbijali svim sred­ stvima, koje zakon daje vladi, kad se radi o obrani rodne grude. I ak bi bilo kakve razlike između Vas ovdašnjih Srba, ona bi se sastojala u tom, što bismo mi tražili, da tu obra Јег Je iedini sPas naše& te2aka u zadrugama, jer će zadruge provesti UBju, kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer be-: bogatog i kultur­ nog sela, nema ni bogate ni kulturne varoši, a ni države. Muslimani, znajte 5V,aki čas okli­ jevanja s osnutkom zadruge donosi ogromnu Štetu nafcem selu, grijeh je i nadalje pustiti naše selo u današnjem stanju. Sve upute i najizdašnije potpore daje besplatno: »SREDIŠNJI SAVEZ JUGOSLAVENSKIH SELJAČKIH ZADRUGA U SARAJEVU« (pošt. pretinac 169.). �Strana 2 Страна „ПРАВДА* — „PRAVDA* nu vrše redovni organi vlasti, a ne Pečatiti i drugovi; što bismo mjesto suda od oka i čibuka tražili zakonske postupke, a mjesto babljih naklapanja i paušalnih objeda zahtijevali Čvrste dokaze i utemeljene^optužnice. 9. novembra 1921. god. Skoplje. Sakib Korkut, nar. poslanik. Razgovor o agraru. Budući da je rješavanje agrarnih sporova u toku, te budući da su ag- . rarne uredbe prilično komplicirane, te ih mnogi posjednici ne mogu potpuno ni razumjeti, odlučili smo da izdamo sve ove uredbe, koje se odnose na ; Bosnu i Hercegovinu, u jednoj brošuri I s potrebnim razjašnjenjem. Pored toga smo оЈкс/, da na po- . jedina pitanja, koja stižu Radnom Od­ boru. dajemo pod ovom rubrikom od- i govore. Tako će se moći i ostali upu­ titi, šta trebaju u sličnim slučajevima • radili. 1. Pitanje M. K. iz V imao sam kmetovsko selište u X općini. Svi su ' i muški i ženski članovi kmetovske 1 porodice, osim jedne djevojčice, izu- i mrli prije 2 godine. Djevojčicu sam ja J primio na izdržavanje, a obrađivao sam : sobom nakon smrti njenih roditelja . • kmetovsku zemlju. Sad ne znam: ili ću podnijeti kotarskom uredu zahtjev za odštetu zr to selište, ili ću tražiti, da se briše s njega kmetovski od- ‘ nošaj ? Odgovor. Prema agrarnim pravnim propisima nasi.đuu kmetovsko pravo Organizaciji i njenim agilnim poslani­ cima, a osobita hvala i blagodarnost nar. poslanicima gg. Korkutu. dr. A. Hadžikadlću, A. Šeriću, V. Sadoviću, koji su prvi okrenuli glavu onim ne­ voljnicima i zauzeli se za njih, kao i gg Kapetanoviću i Drofeniku. Bog ih po živio na diku i ponos naroda!« Idiotstvo. Jedan pjani i blentavi urednik jednog ovdašnjeg neozbiljnog listića našao je u beznačajnim riječima g. Pašića: »Mi smo samo onako raz­ govarali«, koje je riječi g. Pašić upo­ trijebio izvješćujući novinare o sa­ stanku s našim delegatima, nešta tako duboko i veliko, da ih je uzeo za moto svog uvodnika u prošlom broju. Budući da urednik u mamurluku Često previdi mnoge značajne vijesti, mi ćemo mu servirati jednu takovu vijest iz »Politike« br. 4892. Kad su g. Protića pitali o situaciji nakon nje­ gova rastanka sa g. PaŠićem, on ie rekao: »Ja ništa ne znam. To zna čiča. Sa g. Pašićem se nisam vid o, ima već godina dana, pa snio iako razgovarali«. — Preporučujemo ove riječi za moto budućeg uvodnika. sva muška i ženska djeca. Ženskoj djeci pripada to ргдуо sve dotle, dok se ne udaju, dakle dok potpuno ne napuste selište. Prema tome i djevoj­ čica. koju Vi izdržajete, nasleđuje kmetovsko pravo, te kmetovsko selište pripada njoj. Stoga Vi trebate podnijeti zahtjev za odštetu. * * * 2. Pitanje T. S. Iz K. U selu K. imam bcglučki posjed, koji sam prije nekoliko godina zasadio šljivama. U čardaku na tom begluku imao sam dvorjanina (čuvara zgrada i mala), ko­ jega sam plaćao i koji je sijao po koju parcelu zemlje, ali mi nije davao s nje nikakva prihoda, jer mu se je to ra­ čunalo u nagradu za čuvanje. Dvorja­ nin je umro prije 4 godine, a njegova je žena bila odselila nekud, te se Je nakon oslobođenja povratila u čardak i prisvaja mi sad cijeli begluk. Ona je podnijela kot. uredu i zahtjev na taj begluk. Šta da radim? Odgovor. Uzurpatorka nema nikakova prava na Vaš begluk. - 8. Čl., tačka 3., alineja 2. Naredbe o provađanju beglučke uredbe od 12.’V. 1921 izrijekom veli: »Najamnici, dvorani, siuge, koji su dobili beglučke zemlje za obrađivanje kao dio proiuvrijednos: za službu, nemaju prava naseljenih beglučara i zakupaca«. Prema tome ona mora biti odbijena s njezinim zahtjevom. Daje ona podnijela zahtjev, nije nikakovo čudo. Ali time nije re­ čeno, da će se njenu zahtjevu i udo­ voljiti. Vi ne trebate ništa zasad po­ duzimati. Trebate samo kod rješavanja toga spora iznijeti dokaze, da je njen muž uistinu bio dvoranin, i kotarska agrarna komisija, odnosno referent moraće riješiti taj spor u Vašu korist. Politički pregled. ŠIRITE „PRAVDU4' Iz naše organizacije. Nar. poslanik S. Baljić u Konjicu. 18. novembra o. g. u petak održao e narodni poslanik g. S. Baljić skup­ štinu u Konjicu, koja je bila brojno posjećena. Kako je bio i pazarni dan, to st je strčao veliki svijet iz okolnih sela, te je samo; skupštini prisustvovalo pored musi, građanstva oko tri stotine muslimana seljaka. Skupštini je od strane vlasti prisustvovao polit, pristav g. S. Karamehmedović, a pred­ sjedao podpredsjennik mjesnog odbora g. M. A. H džić i pozdravivši narodnog poslanika, podijelio mu riječ. Nar. poslanik iznio je u glavnim potezima rad poslaničkog kluba od početka rada Ustavotvorne Skupštine, a naročito se je osvrnuo na rad od uiaska u vladu g. N. Pašića. Prisutni su posve pomno saslušali govor narodnoga poslanika i odobrili r-d poslaničkog kluba. Bilo je pojedinih prigovora glede škola, mejtefa, naročito pak glede šumskih globa, na što je nar. poslanik davao objaš­ njenja i upute. Apelirao je na musi, seljački svijet, da sami svim silama nastoje, kad im Vakuf ne može još u dovoljnoj mjeri da izađe u susret, da materijalnim doprinosima osiguraju svoje vjeroučitelje, koji se brinu za odgoj njihove djece. Mnogi su se obrt nici tužili na porez na poslovni obrt, za koji je nar. posl. izjavio, da se radi u Zakonod. Odboru o izmjeni njego­ voj, kao i posjednici radi sporoga rada oko likvidacije agrara, ali im je posla­ nik saopćio, da je izviješten od nad­ ležnih polit, organa, da je rad oko pripreme za isplatu prve kategorije gotov i da bi se s isplatom moglo otpočeti već 1. decembra. U mnogim spornim pitanjima agrarne naravi da­ vao je interesovanim upute, te su mu­ slimani zadovoljni s pohodom svoga poslanika kao i poslanik sam, koji je naišao na veliko razumijevanje i jaku Bilješke. Uspjeh bosanskih poslanika. — •Hak« od 1. d^c. o. g. donosi pod gornjim naslovom ove riječi priznanja našim poslanicima: »Javili smo, u ka­ kvom su stanju poslanici J. M. O. na­ šli internirane porodice u Niškom lo­ goru. svijest među članovima. Jedan seljak zgodno reče: „Učinili ste, koliko ste I mogli, i ejvala vam!« Odličniji građani izvijestili su nar. . poslanika o lokalnim potrebama Ko­ : njica, te su izrazili želju, da im se u ' bivšoj vojnoj kasarni otvori duhanski 1 otkupni ured, jer u okolici se sadi i dosta duhan i da se n bi morao go­ niti na daleko, Koniic bi kao središte okolnih sela bio zato podesan. Nar. : poslanik ih je uputio, da podnesu molbu, ' koju će na nadležnom mjestu prepo­ । ručiti i zauzeti se, da se povoljno riješi. Osnovna je škola u Konjicu ta­ kođer u bijednom stanju. Smještena je dijelom u staroj trošnoj zgradi, di­ jelom u polovici jedne štale, koju je općina popravila. Uz pripomoć vladinu dala bi sc ta štala, koja ima vrlo čvrste zidove, preudesiti nadogradivši još jedan sprat i tako bi grad Konjic dobio bar čestitu zgradu, u kojoj uči­ teljsko osoblje i školska mladež ne bi bili izvrgnuti štetnom utjecaju po I zdravlje i po napredak. — Narodni | poslanik probavio je cijeli dan u pi! tomoj varošici među odličnim građan' stvom, a na večer je održao u omla; dinskom društvu »Mirzi« vrlo poučno I predavanje o štetnom djelovanju alkoi hola po naše zdravlje i po naše dru| štvo. Društvene su prostorije bile dup­ kom pune, te je omladina s velikim interesom pratila to predavanje, koje i je bilo popraćeno svim higijenskim I napomenama i nužnim objašnjenjima ■ štetnog djelovanja alkohola po poje­ dine organe našega tijela. Puno su I pažnje pobudila također fakta o zaraznim bolestima, padavičarima, zločinstvima, siromaštvu i t. d. Nakon predavanja otputovao je narodni po­ slanik burno pozdravljen i ispraćen I noćnim vlakom za Mostar. Naknadno su pregledali logor još i g. M. Kapetanović (J. M. O ) i g. Drofenik (Slovenačka kmetijska stranka). Zahvaljujući izdašnom zauzimanju poslanika Jugosl. Musi. Organizacije dvije stotine i dvadeset interniranih osoba staraca, žene i djece, otpušteno je dosada i spašeno iz one bijede, I na putu za svoja mjesta prošli su kroz Skoplje. Ispred ovih nevinih stradalnika neka je čast i hvala Jugosl. Muslimanskoj i , | | , | ! ’ < ' ј Broj 368 Бро! | kon ceremonije predaje vlasti Fran। cuske su sile napustile grad, a kemalističke su im trupe iskazale po­ čast. General Muhedln-paša izdao je proklamaciju na narod, da se mirno bavi svojim poslom. Dolazak Ferid-bega u Francesku, Angorski delegat kod Francuske vlade Ferid-beg prispio je 1. dec. u Marsej, dolazeći iz Bajruta preko Aleksandrije. Revolucija u Batu mu. Po jednom radiju iz Carigrada došlo je u Batumu do revolucije, koju su digli EnverI paša i boljševici, da obore sadašnje komesare. Domaće vijesti. Redovita gt. skupština J. M. O. u Sarajevu biće u petak, 16. ov. mj. u 2 sata po p. u Kiraethani. Pozivaju se svi članovi, da nefaljeno dođu na , skupštinu. Statut i program J. M. Organi] zacije. U brojevima 124., 125., 126. i 129. j štampan je statut naše organizacije. ' Tom su se prilikom potkrale neke I pogreške. U § 15. u II. olineji u 5. retku nakon rečenice: koja se svr­ šava riječima »izaslanik kotarskog od­ bora organizacije « ima se umetnuti re­ čenica : »U mjestima, gdje je palo za organizaciju 50 —100 kuglica, biraju i se u odbor tri lica, od 100 — 500 ku­ glica, pet lica, od 500 — 750 kuglica šest lica, od 750 —1000 kuglica sedam lica, na svakih daljih 200 kuglica po jedan odbornik više.« Dalje se tekst na­ stavlja kao što je štampano u listu riječima »Broj odbornika udređuje...« Iza § 15. treba umetnuti cio § 16., koji je pometnjom ispušten. Taj § 16 ! glasi: § 16. — U ličnim, familjarnim i dru! dim stvarima, koje ne zasijecaju u kri| minal i nadležnost suda, odnosno javnog tuŽiŽelja, treba da seoski odbori ' fungiraju kao obranički sud n svim I sporovima među pojedinim Članovima I organizacije i da nastoje, da se ti spo| rovi riješe bez posredovanja političke ' ili sudske vlašti. Kriza. Pašić nije uspio da sastavi vladu, a nije uspio naravno zbog stare stereotipne smetnje: što se radikali i demokrati ne mogu da pogode za port­ felje, kome će koji dopast., jer u dr­ žavi nema većeg i jačeg faktora od tih dviju stranaka i oni vode ruku o ruku glavnu riječ, a ipak s toliko ne­ povjerenja jedne strane prama drugoj. Na koncu Pašić je prekjuče povratio povjereni mu mandat za sastav vlade Kralju, a Kralj je onda povjerio sa­ stav vlade Ljubi Davidoviću. vođi de­ mokratske stranke. Po jučeranjim vijestima izgleda, da će Davidović imati više uspjeha. Kad je pozvao na jednom sastanku vođe stranačke, da uđu u njegovu vladu, Pašić je odmah istakao, da su i prije portfelji bili nepravedno podijeljeni i to na štetu radikala. Na to je Đavidović ponudio Pašiću, da radikali po­ dijele sve portfelje u dvije grupe, ali da demokrati odaberu ili obratno. A ponudio mu je i to, da jednostavno Zadrugarski pokret u Bos. No­ radikali i demokrate zamijene dosavom. Neumorni pioniri zadrugarskog danje portfelje. Pašić se ipak nije toga pokreta u našoj junačkoj Krajini pored časa ni za jedno odiučio. U javnosti | Bos. Krupe bacili su se na tegotni se misli, da radikali neće moći ništa posao Širenjem zađrugarske misli i po iznijeti protiv ovake ponude od de­ ostalim obližnjim mjestima, pa je tako mokrata Davioović nastavlja prego­ g. Bećir ef. Tatlić, učitelj iz Bos. Otoke vore s vodstvima stranaka, pa je taho 3. o. mj. održao s prijateljima našeg bio i u našem klubu. S naše strane zadrugarskog pokreta sastanak u Bos. ne bi bilo velikih poteškoća za ulaz u Novom. Zakijučilo se jednoglasno, da vladu. Ipak se sumnja, da bi Davido­ se u tom kotaru orovede zadrugarska vić mogao sastaviti vladu bez radikala. organizacija. G. Hasanbeg Cerić, škol. upravitelj u B. Novom već se obratio Protić I rladlna kriza. G. Pašić na »Središnji savez jugoslavenskih selj. je pozvao na savjetovanje o rijesenju zadruga u Sarejevu« za pravila, koja vladine krize i g. Stojana Protića. G. su mu već i otposlata, te se nadamo, Protić se zadržao puna dva sata kod da ćemo kroz kratko vrijeme moći g. Pašića, a to je razumljivo, jer to je javiti, da su sva sela kotara Bos. No­ prvi put od saziva Ustavotvorne Skup­ vog organizirana u svoje selj. zadruge. štine, da ova dva šefa jedne te iste Braći u Bos. Novom čestitamo na nji­ sUanke razgovaraju zajedno. G. Protić hovu pokretu i želimo im najbolji je iznio svoje gledište o uzrocima ove uspjeh, a druga mjesta upozoravamo, krize i o načinu, kako će se iz nje da se i oni trgnu i pregnu na posao izaći. On je naglasio, da je zajednički organiziranja. Zadrugarstvo će provesti rad s demokratima nemoguć. Mora se kulturni i poljoprivredni preporod na­ tražiti novi izlaz, ako se želi da se šega sela! izvede zemlja iz ove krize. U našoj se državi nalaze tri plemena, i ako se Prilozi „Pravdi*. G- H. Avdaga želi konsolidovanje prilika u zemlji, Delić iz Sarajeva darovao je »Pravdi« moraju se ta sva tri plemena zadovo­ 400 K. G. S. HadŽihalilović, učitelj u ljiti. U tu svrhu treba stupiti u kon­ Kopčićima sakupio nam je svotu od takt sa pravim predstavnicima Hrvata. 304 K, a darovaše S. HadŽihalilović Ono nekoliko demokrata iz Hrvatske 30 K, S. i J. Muratbegović, I. Beganone mogu se smatrati predstavnicima vić, I. Sulejmanagić po 20 K-, M. KadHrvata, kad se zna, da na drugoj rić, M. i O. Mahmutbegović, te M. Mustrani stoji hrvatski blok, koji ima 63 stajbegović i N. Kadrić po 12 K i dr., poslanika. To hrvatsko pitanje mora Ahmet ef. Korjenić, stolar darovao je se prije svega riješiti. Jedno zbog toga 60 K, a Asim ef. Sehić, postolar 80 K hrvatskog pitanja, a drugo zbog toga, obojica iz Čajniče. — G. Jusuf JašarŠto Vidovdanski Ustav suspenduje sve begović iz Amerike poslao nam je građanske slobode, treba provesii nje­ 1000 K kao pretplatu za 1922. g. i govu reviziju. G. Protić je izjavio, da prilog. G. Ćazim ef. Ruščuklija iz on ne može ući u vladu zajedno s de­ Kladnja 100 K. mokratima, a teško ^da bi ušao i u Najusrdnije im se zahvaljujemo! jednu vladu, koju bi obrazovao g. Bili uzorom i ostalim našim pristašama Pašić od radikala, muslimana, Koroši prijateljima. čeve stranke i samostalnih težaka. Ali bi svakako bio naklonjeniji ovoj dru­ Zatvaranje dućana u Derventi. goj vladi, jer bi ona značila prelaz Jučer smo dobili vijest iz Dervente, jednoj vladi, koja bi imala da izvrši da se i tamo mjerodavni organi počeli reviziju Ustava. vladati po dotičnoj naredbi o zatva­ ranju dućana, te su muslimani jučer bili Evakuacija turske zone. 29. no­ zatvoreni, a u nedjelju će držati otvo-# vembra Muhedin-paŠa je ušao u Adanu na čelu nacionalističkih trupa. Na- I rene radnje. �Боој 368 Kroj „ПРАКДА« — „HRAVDA* Dar „Hurrljjetu" iz Amerike. Ovih dana je društvo »Hurrl|jet« primilo jedan dobrovoljni prilog od braće u dalekoj tuđini — u Americi - u iz­ nosu od 46.500 kruna, koju je svotu sakupio među tamošnjim muslimanima gosp. Mehmed ef. Dervoz, inŽinjer i veliki prijatelj i pomagač naše siro­ tinje. Gospođin Dervoz darovao je svotu od 12.000 kruna; po 4 000 K. darovaše: G. Nezir KapiČić, Hama Arnautović i Ibrahim Mulać; preostatak svote darovaše braća, koja ne javiše svojih imena. Sakupljaču kao i prilagačima se društvo Hurrijjet ovim putem najto­ plije zahvaljuje, te im ispred svojih štićenika-šegrta želi svako dobro i sreću. Odbor. 1 ) * , Besplatan podvoz invalidima. Kod prvostepenih i superevizionih komi? šija ovih dana se održavaju pregle? di svih invalida. Ministarstvo voj* no sa ministarstvom socijalne poli? tike naredilo je svima komandama vojnih okruga, da op.štinskim vlasti? ma dostavi potreban broj propisno ispunjenih vojnih putnih objava, s kojima će dobivati besplatan pod? voz invalidi, koji idu na pregled. Hurrijjetov džepni kalendar za 1340. (1922.) godinu. Da olakša sebi zadaću na podizanju i izdržavanju is­ lamske mladeži po raznim modernim zanatima, te na podizanju i pomaganju mlađih muslimana-zanatlija, Hurrijjet je naumio, i ako dosta kasno, da izda svoj Džepni kalendar, dobro uređen sa poučnim i zabavnim štivom i razno­ vrsnim uputama za muslimane-zanatlije. Kalendar će opsezati do 128 stra­ nica, veličine 9/12^2 cm, a cijena će mu biti 3 dinara po komadu. Kalen­ dar će imati i oglase, koji se računaju 100 dinara za cijelu stranu, a 50 di­ nara za pola stranice. Narudžbe za kalendar i oglase, te rukopise i novac prima: Uprava Muslim rado, i zanatlijskog udruženja Hurrijjet, u Sarajevu. Sijelo Sar. športskog kluba. Sa­ rajevski športski klub priređuje u subotu, dne 10. o. mj. u svim svojim prostorijama (Mis-lrby uh) sijelo sa koncertom. Iza koncerta igranka do zore. Odijelo negjeljno. Ulaznica: dobrovoljni prilog. ' i ) j ster 211 Deangate« pošalju mustre i analizu sa bezobveznim, približnim cijenama svih artikala koje proizvode kao i kapacitet svoje proizvodnje. Izložba u „Osvitanju“. Prigodom mevluda, koji je jučer vrlo lijep’o pro­ veden, ' »Osvitanje« je priredilo i iz­ ložbu ručnih radova svoje stručne škole. Izložba će biti otvorena do po­ nedjeljka, i to za gospode sva četiri dana, a za gospodu samo u nedjelju i ponedjeljak. Svi su izloženi predmeti na prodaju uz vrlo umjerene cijene. Izjednačenje stipendija. Na sjednici delegata ministarstva finansija i ministarstva prosvjete pretresano je pitanje o izjednačenju studentskih sti­ pendija na strani, te je postignut pot­ puni sporazum. Tijem načinom popraviće se stanje naših studenata, koji studiraju u Čehoslovačkoi i Austriji. Javna zahvala. G. Mustafa ef. RuŽdić iz Sarajeva poklonio je kjutubhani ovog vakufa 50 (pedeset) svezaka raz­ nih kjitaba u vrijednosti od nekoliko hiljada kruna, na čemu mu se uprava najljepše zahvaljuje, moleći i drugu braću muslimane, da se ugledaju u Mustafa ef. i pomognu ovoj upravi, da podigne kutubhanu na onu visinu, kakva bi trebala da bude i da može svojoj svrsi odgovarati. — Uprava Gazi Husrevbegova vakufa. 3 Stran« Dragocjenost svake kuće je lje­ karnika Fellera miomirisni »Elsa-FIuid« najbolje sredstvo za trlja nje hrpta, ruku, nogu i cijelog tijela, kao kosmetikum za njegu zubi, zubnog mesa, ustiju, vlasišta i t. d. Jače i bolje od Francuske vinovice. 3 dvostruke boce ili 1 specialnu bocu zajedno sa zamotom i poštarinom za 48 kruna razaŠilje: Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg 310, Hrvatska. ; ’ j I I Treže!jak. I oni ga se odriču! »A. M. B. je jedan gosp. iz Sarajeva koji je jnnogo pisao po raznim listo­ vima, a par puta donio je po koju stvar i nama, od čega su nekoje obje­ lodanjene. Netom poslije objelodanjenja njegova članka u našem listu „Naši narodni zastupnici nekad i sad“ ovdaš­ nja „Večernja pošta" okrivljuje toga g. radi jednog gnjustog i nečovječnog ! djela njegova, a pošto to do danas u javnosti, koliko je nama pozi nato, još nije oprovrgnuto, to mi izGajretov pododb., Cazin. Vaš do­ jazljujemo, da A. M. B dok podliježe pis nema potpisa, pa ga ne možemo makar samo i sumnji onoga nedjela u uvrstiti. Stoga, ako želite da izađe kao pošteno ljudsko aruštvo nema pristupa »Priposlano«, ponovite ga i potpišite. pa kao takvom morali smo u našem Selam! listu, koji se daleko od društvene mi­ Tuzlacima. — Na Vaše žalbe radi zerije nalazi, svaku dalnju suradnju smjesta zabraniti. Njegova bilješka u uvrštenja dopisa iz Tuzle »Stranci« 28. broju »Naše Pravde« izišla je bez možemo samo ovo da rečemo: Dopis znanja našeg urednika. su poslali vrlo zaslužni ljudi za orga­ «Naša Pravda« nizaciju. Uredništvo nije imaio nipošto namjeru da vrijeđa naše čestite tuzlanske pri­ Tisuće ljudi u svim zemljama staše, pa je stoga i ispustilo sve ’ svijeta upotrebljavaju kroz 25 go­ oštrije izraze, a pred očima mu je dina miomirisni jedino lebdjelo, da se odstrani štetna kampanja protiv »stra­ naca«, jer vjeruje, da ćemo samo zajedničkim radom moći uspijevati na svima poljima rada. M. selamI Poruke Rdništoa. FELLEROV „ELSA-FLUID kao kosmetikum marke ,Gloria‘ garantirano prve vrsto u. buradima od 200 i 60 kg. kao i u kantama od 25 kilograma i Petrolejmatka ’Fiume‘ nudi uz fabrične cijene: 367 1-2 ; • I | i Izrada obveznica za likvidaciju agrara. Direkcija državnih dugova raspisala je licitaciju za 6. januar 1922. za izradu 292.000 komada 4 od sto obveznica za finansijsko likvidiranje agrarnih odnosa u Bosni i Hercego­ vini. Nacrt i uslovi mogu se vidjeti u | Generalnoj direkciji državnih dugova svakoga dana od 10—12 sati prije podne. Naš muzej u Mancestru. Mini­ starstvo Trgovine i Industrije u Beo­ gradu javlja: Prema prepisima »Pra­ vilnika Povlašćene Agencije« osniva­ mo u lokalima naše Agencije u Man­ cestru Muzej mustara i želimo da ga snabdijemo mustrama svih proizvoda, koji dolazi u obzir za izvoz u inostranstvo. Molimo, da se o tom izvije­ ste sva državna privredna preduzeća i uprave rudnika i preporučiti im, da na adresu: »Royal Privileged Comercial Agency of the Kingdom of the Serbes, Croats and Slovenes, Mance- fllbert L. Ozmo, Sarajevo, Kralja Petra u. 23. TELEFON 805. TELEFON 805. vlastitu porabu kao i za DAROVE predmete iz zlata i sre­ bra, nakite, ure, lance, prstene naušnice, narukvice krstne spomen-kolajne. te raznih potrepština sve * paŽifA k°d poznate tvrtke Suttner uz —najeftinije dnevne cijene u najljepšoj, modernoj izradbi. I žlice no­ ževe vilice, škare, žepne noževe, doze za cigarete i duhan, strojeve za brijanje, nažigaće i t. d. sadržaje sjajni ka­ talog sa slikama od: Ja Tvorničke tvrtke H. SUTTNER. LJUBLJANA br. 7C6 Kao brat I za njegu zubi, zubnog mesa, gla­ ve, kao pridodatak vodi za umivanje, jer je od najboljeg učinka, radi svog antiseptičnog, čistećeg i osvježujućeg djelo­ vanja. Isto tako ob­ ljubljen je kao krijepko, blago djelujuće i Vrlo prijatno sredstvo za tri ja­ nje hrpta, ruku, nogu i cijelog tijela aće i djelotvornije nego Francuska vinoviea i naj­ bolje je sredstvo ove vrsti. Ti­ suće priznanica! Zajedno sa zamotom i poštarinom stoji za svakoga: 3 dvostruke boce ili 1 specijalna boca kruna 48.—. Za preprodavače: 12 dvostrk. ili 4 spec. boca 168 K 24 „ „ 8 „ „ 280K 36 „ „12 „ 394 K FRANKO na Vašu poštu. Tko novac unaprijed pošalje dobiva popust u naravi. PRIMOT: Elsa melem za kurje oči 5 K i 7.60 K: Elsa mentolni klinčić 12 K; Elsa posip 11 K; Pravo Elsa riblje nije 85 K: Elsa vodica za usta 36 K: Elsa kolomjska vodica 41 K; Elsa damski miomiris za sobe 41 K; Glycerin 6 i 30 K; Lysol. Lisoform 30 K, Kineski čaj 3 K; Eisa prašak protiv gamadi 15 K; Otrov za miševo i štakore 8 i 12 kruna. EUGEN V. FELLER, Stubica donja Elsatrg br. 310 Hrvatska. bratu podobni, bez razlike, treba da sa naši zubi. Nema Ijepog ćoojcka i osobe bez Ijepih -jbi л Ijepih zubi bez praktično prokušane i od autorilsia najbolje preporučene: ELIDA-pastc «Ш1Ш1И1»111!М1111МИИЛ za zube. Zastupnik za Bosnu i Hercegovinu Hlbert Vita Lovi, Sarajevo, Despića ul. 1 Podružnica Ljubljanske kreditne banke u Sarajevu Središnjica: Ljubljana. — podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica. Maribor, Ptuj, Split i Trst. Dionička glavnica K 50,000.000 Rezerva K 45,000.000 Prima uloške na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4% netto Uloške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije. Obavlja sve I bankovne i mjenjačne poslove te burzovne naloge najkulantaije. — Izdaje uvjerenja za izvoz i Uvoz robe prema naredbi ministar­ stva financija o regulisanju prometa sa devizama i valutama. Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka državne razredne lutrije Kra­ ljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. �Strana 4 Страка „ПРАРДА" Hdo! 363 Blef - »PRAVDA* Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionit ka glavnica K 20,000.000' 104 Ulošci preko K 25,000.000'—. Pričuve preko K 4.000,000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pobranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge r.ajkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE .. .________________ __ POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. _______ _______ ____ ____________ da dobije, neka kupi srećku kod ОШвп i kh HufMć Petra Vukasa Sarajeva, Kralja Petra ul. br. 33 Мп 701 i РЈЧЈисвпН stalačftog sina. ALEKS. ulica, kod kojeg je iz­ vučen br. 53.310 sa zgoditkom od 150.000 dinara. fflišEui, štakori, stjenicE i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 16’—, za štakore K 20'—, za žohare ruse i Švabe posebno jake vrsti K 26*—. Osobito jaka tinktura za stjenice K 15'—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20. mast za uši na glavi K 10—. Mast za uši na blagu K 10'— i Prašak proti mr ava K 10’— Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. Junker, Zagreb br- 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! TVORNICA KONZERVA Preporučuju svoj specijalitet BAKOVIĆ, GAVRAN i MUSA d. d. DOLAC kod SARAJEVA. Nudi kisele krastavice, pfeferone, pa­ prike prazne i punjene sa kupusom na , sanduke po 8 i 16 flaša kao i na va­ gone. Kiseli kupus rezani i u glavama u bačvama po l00 i 200 kilograma uz najnižu cijenu. u bocama i buradima. sijeno u вмдмл na veliko i malo uz maksimalnu cijenu sa skladišta BEZ KONKURENCIJE!!! ,P»T“ Š dl Naručbe se primaju u pisarni Mustajbegova ul. 1. — Telefon 328. SARAJEVO. 9 MusilmaRsha trgovačka I obrtnička banka za Basnu i Н«даишј1 (d. i) u Sarajevu; Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. | Dionička giisvntca *80,000.000 kruna. ^oo.coo Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i uk; m Tuie ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite-— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. | ф Fo ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 £ ИгнБв1гг1јз: ИгаЦа Petra ulico I ртм, lipo. - Brzojavi: ТгдоШа banka, Sarajevo. - IntErurhan telefon: Zli j Musliniansha centralna banta za Bosnu i Hercegovinu i & u Sarajevu. POZIV зи’ = kojim se najučtivije pozivaju p. n. gg. dioničari Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, da izvole doći na II. izvanrednu glavnu skupštinu koja će se obdržavati dne 18. decembra 1921. u 10 sati prije podne u zavodskim prostorijama, sa slijedećim DNEVNIM REDOM: 1. Fuzija sa Muslimanskom bankom d. d. u Banjoj Luci. 2. Povišenje dioničarske glavnice od 20 na 25 miliona kruna. Ravnateljstvo Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu. Napomena: § 29. društvenih pravila glasi: »U glavnoj skupštini mogu prisustvovati svi dioničari, koji polože svoje dionice ili na blagajni društva ili na drugim mjestima, koje ravnateljstvo u pozivu označi, barem osam dana prije sastanka glavne skupštine i to uz datiranu potvrdu, koja služi kao legitimacija kod glavnih skupština. Pravo glasa imaju svi dioničari, koji posjeduju barem jednu dionicu. Svaki dioničar ima toliko glasova, koliko je dionica osam dana pred sastanak glavne skupštine na naznačenim mjestima položio. Dionice, odnosno međutomnice (potvrde) mogu se položiti kod naše blagajne u Sarajevu i kod naših Podružnica: Bugojno, Banjaluka, Brčko, Čapljina, Travnik, Prijedor i Tuzla, te kod slijedećih zavoda: Banke Gajret d. d. u Sarajevu, Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bjelini, Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Krajiške banke d d. u Bihaću, Kreditne banke d. d. u Livnu, Trgovačke banke d. d. u Trebinju, Privredne banke d. d. u Maglaju, Muslimanske banke d. d. u Visokom, Muslimanske trgovačke i poljo­ djelske banke d. d. u Tešnju, Bankovne radnje Numan Osmanefendić u Žepču, kod Prve hrvatske štedionice u Zagrebu i kod Srpske Banke u B. Šamcu Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đ. i A. Kajon, Sarajevo.. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/14197ca32470ccc2f4c92d5deb8c225a.pdf a9bbe70e9a450024837af3c2d44ffb39 PDF Text Text PLAĆENA. PMVDA ЛА _ i ОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАИСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Bfoj 131 (369) Godina III. i ■ I I I i I i j । j ; j 1 | mjeran p;ama ekonomskoj i financi­ jalnoj znazi francuskog naroda, pa kad ova konstatacija vrijedi za modernu Francusku, koja je kud i kamo naprednija od nas, eo ipso bi morala vrijediti i za nas i naše prilike, pa da toga oprobanog zakona u svoju poresku politiku ne uvađamo. Još jedna jaka okolnost imade, koja govori proti ovom porezu, a tu okolnost nalazimo u slabom ili nikakvom gospodarenju sa državnim imetkom, prihodima i rashodima državnim, u poman,kanju evidencije, državne aktive i pasive, dr­ žavnih dugova i tražbina, te pcmanjkanju evideneje o cjelokupnoj financijalinoj snazi naših građana. Na jednoj se strani rasipa državni imetak, a na drugoj sirani povećaju se državni porezi bež ikakvih stalnih predioga u jednoj neopisivoj nejasnoći i neizvje­ snosti, kako mi financijalno stojimo i s čime u svojoj kući raspolažemo. Za to bi trebalo da se Ministarstvo finansija potrudi, pa da nam iznese jasnu sliku spomenutih momenata i da se potrudi, da dosadašnje sv • za­ ostatke poreza ubere. Prije пекоћко dana čuli smo mi ovdje, gospodo, značajnu izjavu referenta Ministarstva finansija, koji nam je ustvrdio, da u Srbiji i Crnoj Gori nije uopće ratni porez ubiran, niti je povećana ztmljarina za te krajeve razrezivar.a ni ubra­ na. Dok se tako u Srb'ji i Crnoj Go­ ri postupa, kod nas se u Bosni za ratni porez, zemljarinu i druge poreze prodaje i zadnji komad pokućstva, pa ne samo to, nego se kod nas i invalidi plijene i prodaju im se na javnoj dražbi i oni predmeti, sa kojima oni svoju ekžistenciju održavaju. Slučaj, koji se je odigrao ovih dana u Beogradu sa invalidom Šaškinom Mustafom iz B. Gradiške koji je do­ šao u naš kiub, da mu interveniramo u pitanju njegovog ratnog poreza, koji iznaša 9.000 K, a za koji mu se porez prodaje konj i kola, čime je za­ rađivao svakidanju koru kruha. Taj je invalid, gospodo, bez ruke, potpuno nesposoban za svaku privredu, kome bi trebala država da daje penziju, a eto kako vidimo, hoće se da se tome čovjeku oduzme i zadnja mogućnost zarade i življenja. Gledajući sve ove anomalije pred sobom ne mogu glaso­ vat zn ovu zakonsku uredbu, pa mo­ lim Zakonodavni Odbor, da se ova uredba odloži do budžetske rasprave. U tom vremenu neka nam g. Mini­ star finansija iznese jasnu sliku dr­ žavne aktive i pasive i neka ntm iz­ nese osnovu, kako misli u svome re­ soru štednju provesti i na koji će način zavesti bolju racionalnost u upravi sa državnim imetkom i kako misli sva državna preduzeća oživjeti i njihovu aktivnost povratiti. U neposrednoj blizini moga rodnog mjesta Tuzle u Kreči i Simin-hanu nalaze se državna preduzeća i tu ugljenokop i Tvornica soli. U ovim državnim preduzećima nema, gospodo, nikakvog racionalnog gospodarenja, pa u tim preduzećima, gospodo, milijuni- Muslimani! . na istaknuti način naći nove izvore za i pokriće deficita za proračun 1922. i time i poštediti i onako inače slabu financijalnu snagu našeg naroda. S time sam ! ja svršio sa izjavom, da ću iz naveI demh razloga u ime našeg kluba proti ! ove uredbe glasovati. i milijuni državne imovine propadaju i tonu. Slično će^biti sigurno i sa ostalim državnim preduzećima naše Kra| lievine, pa bi trebalo, da se pozvani faktori malo bobe i intenzivnije pozabave ovim pitanjima, pa sam mišijc Ja, da će moći gospođin Ministar finansija u zakonodav! nom odboru povodom pretresanja uredbe o porezu na poslovni obrt. an V1,°vić: Gospodo I Po­ vodom ove zakonske uredbe o pore­ zu na poslovni obrt, koja je danas na dnevnom redu, hoću da upozorim zakonodavni odbor na neke momente koji se pojavljuju u najširim slojevi­ ma našeg troimenog naroda bez razJa narođnosti. činjenica je a danas kod našeg naroda vlada silo nezadovoljstvo i neraspoloženje. To nezadovoljstvo ne dolazi samo od neпа^ЛТ31’ ₽nl,ka u našem javnom i životu uopče’ ne^° na­ ročito i radi neuređenosti valute, poSrcupljivanja života i previsokih držav­ nih poreza, daća i nameta. U danima izrađivanja naše mlade države trebalo bi da pozvani faktori »maju više obazrivosti prema tom na­ rodnom raspoloženju, pa da ovim i ovakvim uredbama ne izazivaju još većeg ogorčenja i nezadovoljstva u narodu. Naš je narod b,ez razlike vje­ re i narodnosti svjestan, da neće mo­ ći snositi ni gostojećth poreza, a ka­ mo li novih, koji bi.se imali sprovesti ovim zakonom, s obzirom г.а teške naše ekonomske prilike, u kojima se nalazimo, i s obzirom na slabu i pri­ mitivnu trgovinu i obrt naš. Radi toga se s pravom naš narod buni i protes­ tira proti i ove zakonske uredbe o porezu na poslovni obrt. Ovaj zakon, koji se namjerava sprovesti, pogađa u prvom redu naše konsumente, jer će on prouzrokovati poskupljivanje ži­ vežnih namirnica i uopće poskuplji­ vanje života. O'^aj zakon pogađa ta­ kođer trgovinu i obrt, jer tereti trgov­ ce i obrtnike dvostrukom stopom po­ reza, koji nije primjeren financijalnoj znazi tih privrednika, a kosi se i sa principima financijalne znanosti. Prin­ cip financijalne znanosti dozvoljava opterećenje cjelokupnog dohotka gra­ đana do najvećeg iznosa od 15°,о. Primjenivši ovaj princip može se nadalje konstatirati, da se dosadašnji porezi kreću između 28—32%, koji terete sveukupni dohodak naših građana. Usvajanjem ovoga zakona odnosno poreza na poslovni obrt poskače ta porezna stopa na dvostruki iznos. Ovaj teret odnosno novi porez ne mogu ni trgovci ni obrtnici podnosili i pošljedica će biti ta, da bi sete dvije privredne grane mogle dovesti u ozbilj­ no pitanje. Ovaj zakon i tehnički ne­ će se moći provađati, jer iziskuje po­ većanje personala kod pojedinih po­ reznih ureda, a ovo povećanje u da­ našnjim slabim našim prilikama nije moguće izvesti. Kako postojeći perso­ nal neće moći i ovoga posla svlada­ vati, doživjećemo kod poreznih ureda velike zaostatke, a u savezu s time i uspjeh, koji nas neće ni u koliko za­ dovoljiti. Ovakav zakon, odnosno po­ rez .na poslovni obrt ’ im adu i još ne­ ke druge moderne države. Ja poimen­ ce napominjem Francusku, koja tako­ đer imade u svojoj poreskoj politici isti ovaj porez. Moderna Francuska bavi se u najnovije doba -mišlju, da ovaj porez iz svoje politike izbaci, jer je nepraktičan, nepravedan i nesraz­ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređakcionl odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. čekovni račun pošt. štedionice 1119 Sarajevo, utorak 13. decembra 1921. Govor nar. poslanika g Osmana Viiovića držan pojedini broj K 2. Smeta im Ministarstvo soc. politike. i . | । I | I Prije nekog vremena donesoše go­ tovo sve novine vijest, da su radikalski poslanici iznijeli prediog, da se ukine Ministarstvo soc. politike. Usli­ jed prigovora demokrata i J. M. 0. pao je tada taj prediog, ali radikali sada upotrebljuju priliku nejasne po­ litičke situacije, da taj svoj naum iz­ nova pokušaju. Radikali doduše nisu naveli razloge za taj svoj prediog, ali mislimo, da će razlozi biti stvarne a i materijalne naravi. U isto doba, kad su radikali prvi put zatražili, da se ukine Ministarstvo socijalne politike, tražili su oni za sebe i portfelj ministarstva unutarnjih djela, a jer bi ukinućem M nistarstva soc. politike velika većina, ako ne sve agende tog ministarstva prešle u kom­ petenciju ministarstva unutarnjih djela, to je jasno, da oni hoće djelokrug ministra policije još više da prošire prije nogo li ga oduzmu demokratima i predadu kome svome partizanu. Tako bi .pod kompetenciju Ministra policije došla udruženja dobrovoljaca i invalida, a ovi bi se baš mogli do­ bro upotrebiti prilikom idućih izbora za Narodnu skupštinu, jer je poznato, kako je na mnogim biralištima jaka i dobro organizirana falanga dobrovo­ ljaca bila odlučna za rezultate izbora, koji baš nisu bili po volji radikalima. Imati u svojim rukama policijske činovnike, a osim toga udruženja invaliJa i dobrovoljaca, pa onda još one mnoge fondove, s kojima s:ida raspo­ laže ministarstvo socijalne politike, to bi zbilja značilo imati pri izborima ve­ liku prednost pred ostalim strankama, pa se za to ne bi smjelo to dozvoliti ni pod kojim uvjetom, tražili to radikali ili koja druga stranka. A sad pomislite, da bi eventualnim ukinućem Ministarstva socijalne politike došla čisto socijalna pitanja pod ruku mi­ nistra policije! Radnička pitanja materijalne naravi, jer o političkim radničkim pitanjima neću ni da govorim, pitanje udgvica i siročadi, pa invalida, beskućnika i si. morao bi prosuditi ministar policije, 1 • ' i • ' i 1 I I I i I I । I i I dakle ministar, kome je običaj a često i .dužnost, da se opire novim, napred­ nim i modernim strujama i idejama dok svi ti ekonomsko i socijalno slaoi elementi očekuju svoj spas baš od mo­ dernih i naprednih nazora i uređaja, koji su se u drugim državama poka­ zali podesnim. Ne — ta protuslovlja modernizma i konzervatizma ne mogu se staviti pod jednu kapu! Mnogi predbacuju ministru soc. pol. da ne isjunjuje svoje dužnosti onako, kako bi to trebalo da bude. Priznajemo potpuno, da današnje ministarstvo socijalne politike nije sasvim na visini svoje teške zadaće, ali moramo lojalno priznati, da su tome djelomice krive i okolnosti, pod kojim to ministarstvo danas radi. Svuda poteškoće usljed pomanjkanja sredstava, da se oživotvore najnužnije institucije, koje su naši zapadni saveznici već davno uveli. Često fale i kvalifikovani svjesni radnici, koji bi proveli bar ono, što bi se i sada dalo provesti, jer su se na nekoja mjesta uvukli politički partizani, ne da rade, nego da se. uhljebe. — Ali ipak mislimo, da se ministru socijalne politike ne bi smjele praviti tolike smetnje, nego naprotiv: to se mi­ nistarstvo tek razvija, ono se još nije ustalilo; treba mu svim silama po­ moći, ako od njegu očekujemo pozi­ tivni rad. Da je ovo naše stanovište oprav­ dano, najbolji je dokaz i to, da su se gotovo sve novine — osim dakako radikalskih — u našoj cijeloj kralje­ vini složile u tom, da je potrebno, da se ministarstvo socijalne politike i nadalje održi, te mu se dadu potrebna sredstva, da se razvija u smjeru modernog napretka, a ne da se sada tako često govori o njegovom ukinuću. I protesti radničkog svijeta iz različitih dijelova države protiv ukidanja jasno govore, kolika bi šteta bila, kad bi se ovo ministarstvo ukinulo. U zadnje vrijeme, izgleda, i radikali su skloni, da se okane ovog zahtjeva, naročito otkad su vidjeli, da je većina skupštine protiv ukidanja. S. Pisma iz Beograda. Beograd, 11. decembra 1921. Kriza. — Dan odmora. — Novi Perzijski poslanik kod ministra dra Spahe. — Izborni red za općine. — Organizacija policije. — Radi­ kalni kongres. — Iz financijskog odbora. Kriza nije još svršena. G. PaŠić vra­ tio je mandat Kralju, jer nije mogao da sastavi vladu bez demokrata, a ra­ dikalni klub ne odstupa od svojih za­ htjeva, koje demokrati ne prihvaćaju. Kralj je povjerio sada sastav vlade šefu demokratske stranke, g. Davidoviću, koji vodi razgovore sa predstav­ nicima sviju grupa u Skupštini, i to u prvom redu sa radikalima. Od na’ šeg kluba razgovarali su sa g. Davidovićem gg. Dr. Hrasnica i Dr. Hadžikadić. Oni su mu objasnili naše gle­ dište na političku situaciju, o kojem je bilo riječi u prošlom broju povodom i razgovora sa g. Pašićem. , izgleda, da ni misija g. Davidovića ' neće imati uspjeha iz istih razloga, ПептаНо cdiarhp Јег ^edini spas našeg težaka u zadrugama, jer će zadruge provesti UvSjUuiiB UM U i Ugb; kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kultur­ nog sela, nema ni bogate ni kulturne varoši, a ni države. Muslimani, znajte svaki čas oklijevanja s osnutkom zadruge donosi ogromnu štetu naš m selu, grijeh je i nadalje pustiti naše selo u današnjem stanju. — Sve upute i najizdašnije potpore daje besplatno: »SREDIŠNJI SAVEZ JUGO­ SLAVENSKIH SELJAČKIH ZADRUGA U SARAJEVU« (pošt. pretinac 169). �Broj 369 Број „ПРАВДА* — „PRAVDA* Strana 2 Стзана zbog kojih nije mogao ni g. Pašić da ' prilikama u našoj državi, naročito sastavi većinu. Tako se ne može oče­ I ekonomskim. kivati riješenje krize prije svršetka I U Ministarstvu Unutarnjih Djela iz­ radikalskog kongresa, i ako je g. Da- rađuje se zakon o jedinstvenoj orgavidović predložio g. Pašiću tri alterna­ I nizaciji policije za čitavu državu. tivna predloga, koje je vrlo teško I Danas se sastaje kongres Radikalne odbiti. stranke iz čitave države. Ovo je poJučer je u Zakonodavnom odboru slednji kongres pojedinih stranaka, vođena rasprava o čl. 12. Zakona o koje su ove jeseni Održavale svoje zaštiti radnika, koji govori o nedjelj­ kongrese. Džemijetski poslanici doveli nom počinku za radnike. Sekcija je su pril čan broj svojih ličnih prijatelja bila predložila novu redakciju, koja na ovaj kongres. glasi: »Jedan can nedelje i na dan U financijskom odboru prigodom 1. decembra svake godine zabranjen je svaki rad pomoćnom osoblja po I pretresa reduciranog budžeta minisvima preduzećima (radnjama) pred­ i starstva vjera iznio je dr. A. Hadživiđenim u § 1. ovog zakona. Koji će ; kadić predlog, da se već u ovoj ja­ nuarskoj dvanaestini izjednači plaće to dani biti za pojedine krajeve, prosvih vjerskih poglavica, jer nije pravo, pisaće Ministar socijalne politike u da jedni uživaju veću plaću, a drugi sporazumu sa Ministrom Trgovine i i manju. Ako smo u jednoj državi iako Industrije«. hoćemo da provodimo izjednačenje, U odboru su bila vrlo podijeljena mišljenja. Naši članovi gg. Dr. Hras- ј onda treba i ovdje da jednom počne­ mo. U svoje vrijeme (u mj, augustu) nica i Fehim Kurbegovič zastupali su izjednačene su plaće srpsko-prsvogledište, koje je izraženo u našoj re­ sisvnim svećenicima, a naši i kato­ dakciji, koju smo Vam javili u pro­ šlom pismu. Oba naša govornika ustala , lički ostali su pri starim plaćama, koje su gotovo u poia manje. Naše su odlučno protiv onim govornicima, duhovno predstavništvo ne može da koji su tražili nedelju kao jedini dan živi s ovakom plaćom dostojno svoga odmora, te je tečajem diskusije došlo i do burnih scena. Veći oio članova ; položaja. Sam naš reis-ul-ulema tužio se je ministrima prigodom zasijed^nja Zakonodavnog Odbora je nastojao, da vjerske ankete га ovu nepravdu i svi ovom sukobu izbjegne, pa je nakon podulje diskusije riješavanje o ovom i su mu ministri dali pravo. U ineresu članu odloženo u cilju, da se nade jednakosti i pravde nužno je Ovu ne­ redakcija, koja će moći da zadovolji, j pravdu bar sada ispraviti, ako se već Značajno je, da ovoj sjednici nisu pri- ; ne misli dati razlika sve od augusta sustvovali Članovi Muslimani Zakono- . kao naknada, jer bi ovo bilo po prin­ cipu ravnopravnosti. devnog Odbora iz Južne Srbije, i ako Ovom se predlogu priključio i dr. su ih naši članovi pozivali na ovu i sednicu. da pomognu akciju našeg 1 Dulibič (pučka stranka), na što je predsjednik Voja Veljkovič izjavio, da kkba. JuČe poslije podne posjetio je novi se ovaj predlog iznese kao želja fi­ Persijski poslanik na našem dvoru nancijskog odbora pred zakonodavni Ali Akhbar Han Bahnan g. Ministra odbor, jer je on šire naravi, te spada Trgovine i Industrije Dr. Mehmeda u opće izjednačenje svih službenika u Spahu i poduže razgovarao s njim o • plaćama. Bilješke. u obranu. U »Našoj Pravdi« broj 27. od 23. novembra o. g. uzeo me je neko na nišan kao predsjednika izvršnog odbora naše ekon. organizacije. Iz? gleda, da nije ostavio ništa, čim bi me mogao tući, a u namjeri, da me stjera u kut. Pa ne samo taj anoni? mus, koji se stidi potpisati svoje lične napadaje na druge, nego i u jednom drugom listu napadan sam lično zbog naše ekonomske organizacije. Zašto to sve, ja ne inogu da do? kućim, osim ako nije za to, što ne? kome smetam. Jer posao, u kojemu sam se do sada našao na polju ra? da za našu ekon. organizaciju, ta? kve je naravi, da za nj jednog čo? vjeka niko pošten ne bi napadao, posao: propagiranja za tu ideju do ankete i sada priprava do defini? tivnog osnutka ek. organizacije. — U drugom svijetu, drugačijeg men? taliteta ljudima, koji na ovakvom 1 poslu surađuju — svako prema svojoj snazi dalo bi se makar formalno priznanje, a eto kod nas ne mogu da budu pošteđeni ni od ličnih napadaja. Jer ovakve vrste poslovi, svako znade, da potječu iz nesebičnih namjera i vrše se često , s velikim naporom, pošto drugih nema dovoljno na djelu u i saradnji, ma da su — bar po mom shvaćanju — svakom otvorena vra? ta za koristan rad. Kao glavni argumenti za moju ! nepodesnost i za ovakav rad, ' navedeni su u »N. Pravdi« tvorni? ca rublja, akciia za zaštitu morala | i moj članak »Samo dva broda«, da sa njima ni jesam uspio. Na to mo? ram odgovoriti: 1. Pitanje tvornice rublja, u ko? joj bi dosta ženskih bilo zaposle? no, nije se moglo brzo dokončati ■ s razloga, što se nije svijet za nju i odazvao sa dovoljnim upisom dio? PODLISTAK. Poznato je, da su još neki za Havarijuna počeli zabacivati poziv vahdanijeta izmijenivši ga na svoj kaluf. T' liko su daleko otišli ti smrtnici, da su Boga dž. š. identifikovali sa posla­ nikom lsatom. Budući da je kod tadanjih naroda, naročito Rimljana, bila razvijena umjetnost slikanja i kipar­ stva, to se uzeše tom umjetnošću prikazivati. Isa a. s. i h. Mejrem i I tako su se narodi mahom molili njima miesto pravom i jedinom Bogu dž. š. Time su se već udaljili od uzvišenog principa vahdanijeta, kojeg su toliki Božji poslanici donosili od I Boga I udstvu. Osim toga demorali­ zacija Rimljana našla je ploda i kod ' tadanjih naroda. Jedini kraj, koji se očuva od te ; strašne bujice, bio je jugozapadni po, luotok azijskog kontinenta Arabija. Omeđene prirodnim granicama ne prelazahu u nju u svoje vrijeme ni Rim। ljani To je prostrana zemlja, koju na sjeveru rastavlja od Sirije i Mezopo’ tamiješamska pustinja, na istoku PerI zijski zaljev, na jugu Indijski ocean i , more Umman, a na zapadu Crveno ' more i tjesnac Bab-ui-Mendeb. Posljej dica ove osamljenosti jest ta, što se je njeno Žiteljstvo razvijalo posebnim tradicionalnim životom bez natruhe tuđinske. Njihov šejeh nema onoga i karaktera, kakova imađahu ovamo Hafiz I. R., Mostar: Opel na ulemu. Prešlo je 1339. godina, a nastupili su i mubarek dani g. 1340., kako je čovječanstvo usrećeno jednim nepro­ cjenjivim amanetom. To je bilo u doba, ktda su brojem manji i jakošću sla­ biji narodi pred krvnim mačem tada­ njih silnika, kao Germana na zapadu i Bizantinaca na istoku, morali orifmati sve ono, što im oni silom narivavahu. Vladao je zakon: ko jači, taj tlači, jer i ovi slabiji — čim bi ispala prilika — oduprli ti se svojim tlačiteljima i ponovno uživali izgubljeno: svoj jezik, slobodu i napokon' staru pogansku vjeru. Zbog toga bi se sil­ nici, puni gnjeva, latili ponovno handžara i nastavili uobičajenu metodu. Taj bi se proces nastavljao sve dotle, dok bi jedna ili druga strana bila po­ tučena ili bi primala zapovjedi jačega. Razbor ne vlada, a nema ni onih, koji su blago i razborito Širili i unosili istinu među jedan narod. Nestalo je dakle onih, koji su vjeru Isa a. s. propovijedali onakovu i na onaj na­ čin, kako ju je on sam propovijedao, a iza njega Ha^arijuni. A ako više ništa nema, nego ako nica. Ja sam bio uzrokom i tu sam u najmanju ruku pošten, i to svoju pogrešku rado priznajem da je u pravila tvornice rublja bio i toliko pošten, da mi poštenja ne bi uvučen »Merhamct«, da bi tvorni? ’ mogli platiti ni svi nlilioni bosan? cu za pet godina mogao preuzeti, a skog agrara, onda neka sc pojedin? to s razloga, što je sarajevska širo? i ci mnogo nc brinu za moje garan? tinja vrlo brojna, a sredstva »Mcr? čije radi uprave sa »grdnim para? hameta« ne dotječu za dovoljne ina« posjednika. Tim više, što tc potpore za život, pa da bi se financi- । grdne pare u vršenje dužnosti sa? jalna snaga »Merhamcta« morala : dašnjeg izvršnog odbora ekon. *or? jednom, a tim i mogla lako sanira? | ganizacije i nc dolaze u obzir, tc ti. I što ovu ideju nije svijet pri? što će oni, čije su pare, vjerojatno hvatio sa boljim upisom dionica i znati i za imena svih ištahlija za bez vlastite štete osigurao svoj i upravom sa njima, kad dođe tome »Merhamet«, ja se za to nimalo ne 1 vrijeme, da svoje pare moradnu stidim niti smatram, da bi se ne? nekomu i povjeriti na rukovanje. ostvarenje tvornice rublja na ovaj Za pare, neka sc niko ne boji, ne? način moglo meni u grijeh upisati. ću sc za tim ni malo otimati, kao Ipak, glavom sc kroza zid ne može, što se nijesam ni dosada nikad oti? i kad nije išlo jedno radilo sc na inao. I nc samo što neću nikome drugom, naime, da se tvornica rub« smetati, nego ću sc još iskreno ra? lja osnuje, pa kako bilo. I ja, p r c? dovati, da bol je radine ruke od mo? ma današnjem s t«a n j u jih i najmanji posao od mene pre? s t v a r i, mogu ovdje izjaviti: tvor? uzmu, da ga bolje svršavaju požrt? vovno i • n c s c b ič n o ! nica rublja će se osnovati i u njoj ćc^ sc dati zarade muslimanskom U interesu same stvari, mislim ženskinju! Ali po svoj prilici neće da bi kritičari bolje učinili, ako bi biti dioničko, već tiho društvo. svoje »jače snage« trošili za ostva? Strojevi su u Njemačkoj već kup? renje naše ekonomske organizacije Ijcni i nalaze se otpremljeni na pu? najprije, pa onda poslije mogu lič? tu za Sarajevo. 1 sad će biti pita? no obračunavati sa svakim kao i sa nje samo tehničke izvedbe, nalaz mnom, koliko god hoće. zgrade, uređaj tvornice i početak Sarajevo, 5. decembra 1921. s poslovanjem. Šemsudin Sarajlić. 2. Sto se tiče Akcije za zaštitu nar. posl. morala, ja sam je ostavio sa potpu? no uređenom šivaćom radionicom sa dvadeset strojeva u poslovanju, kad sam kao narodni poslanik mo? rao poći u Beograd. Odbor te akci? je imao je u vidu još neke osnove Fotografija Mu đim-učiteljn. Saza poslovan je, ali b e z s r e d s t a? у a, nije mogao više koračati napri? radnik »Srpske Riječi« u škol. odsjeku jcd. Iza mog odlaska zapeli su je? naše vlade iznosi ovih dana u tom listu dino zbog oskudice novčane pro? molbu jednog učitelja, apsolventa muametne glavnice i poslovi u šivaćoj limskog tečaja, upućenu ministarstvu radionici Akcije. I moj nasljednik prosvjete za uputu, kako i po čemu u upravi Akcije g. Fehim ef. Spa? treba da se ti apsolventi pripravljaju ho trsio se mnogo sazivajući šire za definitivni ispit. Gospodin dopisnik sastanke, da toj rani lijeka nađe, »Srpske Riječi« u školskom odsjeku ali — otuda bez uspjeha, sa strane naše vlade uzima tu molbu Kozličićevu onih, koji bi to pitanje mogli ma? na trehu, što je melitelj pogriješno ras­ ferijalno da isprave. Stoga ja ne tavio jednu ri^eč na slogove, pa kaže mogu biti kriv za neuspjeh Akcije, ministru da su ti apsolventi mualim. nego neko drugi, ko joj je mogao tečaja nesposobni učitelji, jer da se u pomoći, ali joj nije pomogao, ili ju dobroj školi djeca nauče za prvi mje­ ie mogao preuzeti i upraviti s njom sec dana rastavljati riječi na slogove, a evo učitelj to ne zna. Mi nijesmo to kako hoće, ali ni to nije učinio. znali, da službeno osoblje u školskom 3. Glede moga propagandističko? odsjeku naše vlade ima i tu zadaću ga članka »Samo dva broda« očitu? da službene akte krade i nosi po redak­ jem, da ga se ni danas nc stidim i cijama. A da dokaže da ti mualimivjerujem, čvrsto vjerujem, da će mi učitelji nijesu sposobni, ne ustručava za nj budućnost dati pravo i da će se i s imenom njegovim izaći u jav­ se čuti riječi: da smo se, Bog dao, nost Što se tiče tih pravopisnih po­ još davno osigurali i predstavili se grešaka, naravno ima dopisnik »Srpske jednim pozitivom u živom velikom Riječi« u školskom odjeku naše vlade svijetu! posve pravo, ne bi ih smjelo biti zaista, Ovo je moj odgovor na tri kon? ama čudo da ih ne nađe ni u jednim kretne činjenice, s kojim se u »Na? drugom aktu osim u Kozličića molbi. šoj Pravdi« proti meni operišc. I? Te i take pogreške prave i apsolventi maju li ih napadači još. neka ih preparandija i još, još veći, ali što ovi slobodno iznesu, neka im u tomu grešnici ne čine, to je, da ne nose pripomognu i svi moji neprijatelji, službenih akata i ne publiciraju ih u spreman sam svagda na njih da .od? novinama kao dopisnik »Srpske Riječi« u školskom odsjeku naše vlade. govorim. I ; i ; | < ; i | ' biskupi i nadbiskupi. On je tu da re­ prezentira svoje pleme prema drugim plemenima. Ova plemena prije islama živjela su u vječitoj zavadi, ali ne radi vjerskih trzavica ili da ih je ko svana potpirivao. Te borbe više su glas potištenoga, da dođe do svoga prava. 1 oni kao i drugi narodi širom svijeta vjerovahu u plemenske bogove, od kojih neke i Kur’ani a z. š. spo­ minje kao Lata, Uzzata i Menata. Osim pjesničkog dara ne imađahu kakvog drugog znanja. Među njima je vladalo strašno neznanje kao i drugđe. Dosta je da spomenem, da su svoju vlastitu žensku djecu živu zakopavali. Šta vidimo iz gornjega predgleda? Vidimo u kratko ovo: cio svijet se guši u strašnoj tmini neznanja tamaneći se međusobno i plivajući u sva­ kojakim opačinama. Da se ljudstvo liši idolopoklonstva i da čovječna i kreposna ćud nanovo uzme maha, ukratko da se svijet poboljša i po­ pravi, bila je potreba, da čovječanstvu dođe jedan BoŽ i poslanik, koji će ga konačno izvesti iz tmine na svjetlo. -To je i bilo. Bog dr. š. je usrećio ovaj svijet poslanstvom jednoga svoga pejgambera, koji kao zvijezda visoko uz­ dignuta nad shvaćanjem i vjerovanjem tadanjeg cijelog svijeta dođe sa lo­ zinkom: la ilahe ille-l-lahu muhammedim resul-ul-lahi. To je bio najveći i ј i ■ , | , i Božji miljenik naš devletlija Muhamed Mustafa s. a. v. s. Ove mubarek dane radi njega i sla­ vimo izrazujući ljubav prema njemu salavatima, da tako dadnemo oduška svome islamskom čuvstvu. Nijesmo sami. Ovih dana 300,000.000 duša uprlo je pogled u tu zvijezdu moleći Boga dž. š. da libereket-is-salavati otvori oči islamskom elementu, koji zbog neshvaćanja zahtjeva novog vre­ mena pati još i danas. Ta zvijezda je nosioc one ideje, koja je poput veli­ ke nabujale rijeke natapala gladne zemlje. Naravno ako bi joj na put stala kakva gudura ili velika stijena očito, da joj omete i zapriječi njen tok, ona bi tada svojom expanzivnom silom prešla preko svega toga samo da dođe još u do tada nenapojene krajeve. Sve je to tražilo silnih žrtava: i mo­ ralnih i fizičkih. Devletlija se svega toga nije žacao, podnosio je sve mo­ guće patnje od strane nepomirljivih islamskih dušmana, koji konačno podlegoše pred silnom energijom i Izdrž1 jivošću Alejhiselama tako, da je istina kroz kratko vrijeme isplivala na po­ vršinu, a neistina bačena u bezdane jame. Džvel-hakku ve zehek-al-batilu. (Nastavićc se). �БрЈј 69 Bruj neurednog vršenja dužnosti. On je iz osvete dao vak. povrjerenstvu laž­ nu prijavu protiv mene. Meni je ve­ oma žao, da mi nije vak. povjeren­ stvo poslalo tu prijavu radi očitova­ Kriza miruje. I ako g. Davldoviću nja, jer da je ona bila meni dostav­ nije uspjelo sastaviti vladu, on ipak ljena, sigurno bih sve te podvale naj­ još nije povratio kruni mandat, nego odlučnije pobio i pred sudom rašči­ očekuje, rezultat radikalnog kongresa, stio cijelu ovu podlu i nisku klevetu. od koga će zavisiti, hoće li radikali s Uostalom svaki razborit čitatelj demokratima obrazovati vladu, ili će, toga zapisnika mora se pitati: pa ka­ u slučaju, da radikali pristanu na ko sam ja uopće mogao ostati u dr­ reviziju ustava, preuzeti Protić obra­ žavnoj službi, ako je ona prijava isti­ zovanje vlade. nita? Da je istinita, mene bi izbacili Izborni red za općine u Slo­ iz državne službe, naročito zbog one besramne podvale sa jednim đakom veniji bio je predmet pretresanja 27 sjednice zakonod. odbora. Poslanik i djevojkom. Navodi pod tačkom 1—5 neistiniti Dulibić tražio je, da se ovaj zakon protegne i na Dalmaciju. Povodom su i zlobno izmišljeni kako u pogle­ du hrane, tako naročito u pogledu ovoga pitanja uzeo je riječ g. Fehim Kurbegović i on predlaže u ime našeg uzimanja gotovih novaca na knjižicu kluba, da se općinski izborni red za od H. Pašića. Iskaz od 1. jula 1911. lopovska je Sloveniju nekim modalitetima, koji bi se imali izvršiti u sekcij protegne i na kleveta niskog lažova. Skroz je lažna priča o đaku i djevojci, što može po­ Bosnu i Hercegovinu. On je svoj predlog obrazložio time, da u Bosni imade svjedočiti baš navedeni Pašaga Beropćinskih poglavarstva, koji su iza­ bić. Neka „Domovina" iznese ime onoga đaka, pa ćemo brže doći do brani prije 11 godina, a također i ko­ mesara, koji nisu odgovorni narodu i istine. Radi pošten^javnosti imam na sve u koje narod nema povjerenja. Treba da izjavim, da je cijeli iskaz perfid­ da se čim prije dade narodu prilika na laž, kojom se danas služe moji da pošalje svoje ljude u općine a to politički protivnici. To je vrsta mo­ se može samo postići na taj način, inače kad bi se ostavilo, da skupština ralnog lopovluka, koji je svojstven redovitim putem donese, moglo bi se niskim ljudima, lažovima, prodanim dušama, klevetnicima i najgorem druovo rđavo stanje produljiti na dulje vremena, što "narod silno ogorčava. . štvenom ološu. Taki ljudi ne vode računa ni o svojoj časti i ugledu, a Referent dr. Žerjav pristaje na to u načelu i po njegovom predlogu stvar kamo li o časti drugih ljudi. To nisu je vraćena sekciji, da ona nađe način, ljudi od časti, ponosa i ličnog dosto­ janstva. kako da provede taj predlog. zanatima, te na podizanju i pomaganju mlađih muslimana-zanatiija, Hurrijjet je naumio, i ako dosta kasno, da izda svoj Džepni kalendar, dobro uređen sa poučnim i zabavnim štivom i razno­ vrsnim uputama za muslimane-zanatlije. Kalendar će opsezati do 128 stra­ nica, veličine 9/12ll2 cm, a cijena će mu biti 3 dinara рз komadu. Kalen­ dar će imati i oglase, koji se računaju 100 dinara za cijelu stranu, a 50 di­ nara za pola stranice. Narudžbe za kalendar i oglase, te rukopise i novac prima: Uprava Muslim radn. i zanatlijskog udruženja Hurrijjet, u Sarajevu. Politički pregled. Rezultat općinskih Izbora u Za­ grebu. Žestoka borba u Izborima za za­ grebačku općinu, koji izbori imaju i veliku političku važnost, završila seje pobjedom hrvatskog bloka, koji je od 21.401 glasa dobio 15.297 glasova, dakle s/4 svih glasova. Prema konač-, nom rezultatu dobili su: Hfv. blok 36 demokrati 6, komunisti 2, intelektualci oko »Siobodne Tribune« 2, Židovi 2, socijalisti i pučka stranka po jedan mandat. Kongres radikalne stranke otpo­ čeo je prekjučer u Beogradu. G. Pašić je otvorio kongres, koji ga je iza­ brao i za predsjednika. Aco Stanojević je izložio historijat stranke, PaŠić je govorio o vanjskoj politici, a Ljuba Jovanović i Laza Markovic o unu­ tarnjoj. Momčilo Ninčić je iznio po­ greške naše finansijske politike, a dr. V. Janković govorio je opširno o po­ ljoprivredi. Jučer je pretresana agrar­ na reforma * interne stvari radikalne partije. Interesantno je, da kongresu ne prisustvuje g. Protić. Protjerivanje Enver-paŠe. Vlade Đurđijanske i Jermenske odlučile su, na zahtjev turske velike narodne skupštine, da protjeraju Enver-pašu i njegove prijatelje. Grčko-turski rat. Potvrđuje se vi­ jest, da će talijanski ministar vanjskih poslova markiz Della Torretta prisu­ stvovati predstojećoj konferenci savez­ ničkih ministara vanjskih poslova u Parizu, koja će u glavnom nastojati, da postigne mir između Turske i Grč­ ke. Turske čete u Messini. Prema vi­ jesti „MatinaM iz Carigrada, turske su čete okupirale 4. ovog mjeseca Messinu, tako da se sada čitava Cillcija nalazi u njihovim rukama. Ali-pašine ubice. „Giornale d’ rtalia" javlja, da je policija u Rimu saslušala sva lica, koja stanuju u vili, u kojoj je stanovao bivši veliki vezir Salih Ali Paša, koji je 7. o. mj. ubijen u Rimu. Poslije tih saslušanja, javlja dalje taj list, policija je ušla u trag petorici Jermena. koji su nekoliko dana pred atentat doputovali u Rim. Moj odgovor. „Domovina" br. 120. od 10. decem­ bra donosi jedan članak pod naslo­ vom „Pravdaši i ministarske stolice", u kojem se dotiče i moje osobe na­ padajući me na temelju meni nepo­ znatog zapisnika kot. vak. mearif. po­ vjerenstva u Tuzli od 19. juna 1911 , kad sam ja bio upravitelj musi, kon­ vikta u Tuzli. Tu se iznosi posve lažna izjava nekog Murata H. OgreŠevića, podvornika musi, konvikta, kojeg sam ja otpustio iz službe radi Cip«f?d 3 Strana — »PRAVCA* Pitanje । । I I Vakufskim povjerenstvima. Upo- I. RAZRED. Doznao sam, da su bivši predsjed­ nik zem. vlade u Sarajevu, g. dr. SršVučenje 2. i 3. januara 1922. godine kić, i sadanji pokrajinski namjesnik, Najveći dobitak u najsrećnijem slu­ g. dr. Nikola Gjurgjević, potrošili iz čaju Dinara raznih fondova, kojima rukuje i upra­ vlja odjelenje za trgovinu i industriju u Sarajevu, više miliona kruna. Radi toga upućujem Vam ova pitanja: П RAZRED. I. Je li Vam štogod poznato o ovom nedozvoljenom manipuliranju s drž. ; Vučenje 7. i 8. februara 1922. godine novcem bivšeg predsjednika vlade g. Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju dr. Srškića i sadanjega pokrajinskog Dinara namjesnika g. dr. Gjurgjevića? 1. Jesu H spomenuta gospoda tra­ žila odobrenje za ove ogromne izdatke od Vas i u pozitivnom slučaju na osili. RAZRED. novu koga zakonskoga propisa ste Vučenje 7. i 8. marta 1922. godine. im to odobrenje dali? 3. Jesu li spomenuta gospoda poNajveći dobitak u najsrećnijem slučaju ložila račun o upotrebi ovih miliona Dinara državnoga novca? 4. Ako nisu, hoćete li ih pozvati za to na odgovornost po zakonu, i tražiti od njih, đa državi naknade nezaIV. RAZRED. konito učinjene izdatke? Vučenje 4. i 5. Aprila 1922. godine. Pošto se ne drže sjednice skupštine, Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju molim hitan pismeni odgovor Dinara 6. decembra 1921. g. Beograd. 8O.000 100. ooo i ' ! Sjednica vak.-mearHskog dže- i matkog medžlisa u Sarajevu dr­ žače se u četvrtak, 15. o. mj, u 1. sat po podne. Budući da su na dnevnom : redu vrlo važna pitanja, umoljavaju se ■ gg. članovi da nefaljeno dođu. M. Sudžuka 3-ćeg kola srećaka Državne Raz­ redne Lutrije Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. na g. ministra unutrašnjih djebi, g. ministra finansija i g. ministra trgovine i industrije. j i Dr. Atlf Hadžikadić | ' nar. posl. i Domaće vijesti. PLAN 120 ooo 15o.ooo Kamid Kurbegović, narodni poslanik. V. RAZRED. ; LJEPOTAT ' zoravaju se sva vakufska povjerenstva । u zemlji na oglas poreznih ureda o | prijavi kirija, te neka pozovu njima podvrgnute mutevelije, da kod poreznih kože lica, vrata i ruku, kao što ureda zatraže potrebne tiskanice za tu I i bujni porast kose postizava se prijavu. samo razboritom i vještačkom Izložba „Osvitanja". U svom ple­ i njegom. Tisući priznanica pri­ menitom nastojanju oko prosvjećivanja spjelo je iz svih zemalja svijeta i uposlenja muslimanskog ženskinja za ljekarnika Fellera : naše je »Osvitanje« otvorilo i poseb­ nu stručnu školu za ženski ručni rad, ljiljana m iječiii sapun u kojoj je školi zaposleno oko 60 najprijatniji, najfiniji i blagi »sadjevojčica. pun ljepote«; 4 komada sa zaDa i šira publika dobije sliku uspje­ motom i poštarinom 98 kruna. ha te škole, »Osvitanje« je nakon svog mevluda otvorilo izložbu tih radova, ^E^sa^pomakoji nas upravo zadivljuju. Zaista su da za lice odnas zadivili ukus i vještina, kojima €lsa- ’B, --------- :---su pojedini predmeti rađeni, pa se / Д stranjuje sve »Osvitanju« može samo čestitati na nečistoće kože ovakovom odličnom uspjehu. sunčane pjeNaročito nas veseli jedna činjenica. ge, sujedice, »Osvitanje« je naime uvidjelo, da predmete (kao čevrme, starinski penabore, itd, čini kožu nježnom, škiri i si.), koji danas nemaju prak­ ružičasto-bijelom i čistom. 2 por­ tične primjene, nema smisla izrađivati, culanska lončića sa zametom i nego da treba izrađivati samo one poštarinom 52 K. predmete, koji mogu naći prođu. To­ me se ima i zahvaliti, što je veliki E1 sн“ Tanochina pomadn za dio radova rasprodan. Pri tom mora­ j porast kose jača vlasište, zaprimo istaći, da su predmeti, iako vrlo ječuje ispadanje, lomljenje i cije­ lijepi i ukusni, prodavani upravo uz panje kose, prhut, preranu sijebagatelne cijene. Treba požaliti i osuditi naš svijet, dost itd. 2 porculanska lončića koji je pokazivao vrlo malo interesosa zamotom i poštarinom 52 K. vanja za izložbu. Preprodavao«! dobivaju popust Sreski načelnik Dragoslav K. Steu naravi ako naruče najmanje 12 vanović, premješten je ovih dana u komada od svakog artikla. Prijepolje, te smo uvjereni, poznava­ RAZNO; Ljiljanovo mlijeko 15 K; Brkojući dosadašnji rad g. Stevanovića u mai 8 K; najfiniji Hoga-puder Dr. KlaB»leći, da će svojim umnim i praved­ gera u velikim originalnim kutijama 20 nim postupkom dosadbšnje nepravde < K; najfiniji 11 ega prašak za rabe u pa­ tent kutijama 30 K; puder za gospođe u prijepoljskim muslimanima popraviti vrećicama 5 K; prašak za zube u kutiji i zavesti bratstvo i slogu među žitelj7 K; u vrećici po 5 K; Sachet miomiris stvom Prijepolja. za rublje 8 K; Schampoon za kosu 5K; rumenilo 12 listića 24 K; fini parfem po Nova zadruga. Na 25. novembra 40 i 50 K; Žesta za kosu 58 K; sa ove osnovana je Jugoslavenska seliačka razne artikle габипа eo zamot i poštari­ zadruga u Bijeljini, te je već pristu­ na posebno. pila u Savev. Novoj zadruzi želimo sretan uspjeh u njenom poslovanju. ljekarnik EUO V FELLER, Hurrijletov džepni kalendar za 1340. (1922.) godinu. Da olakša sebi STUBlfA DONJA, Elsatrg 310 zadaću na podizanju i izdržavanju is­ lamske mladeži po raznim modernim HRVATSKA. Vučenje od 4. Maja do zaključno 24. maja 1922. godine Cena ćele redovne srećke Din. 48.— „ polovine „ „ „ 24.— „ četvrtine „ „ „ 12.— „ osmine „ „ „ 6.— Najveći dobitak u najsrećnijem slučaju Dinara : | ; j 1,000.000 Dinara u srebru Dobitaka 1 1 1 1 1 1 1 1 premija od >' ’ •’ ” 2 po 15 „ 25 „ 50 „ 200 „ 300 „ 400 J „ 4.000 35.000 „ 4oooo 1 30.000 20.000 10.000 6.000 4.000 2.000 1.000 500 240 dinara 6D0.00G 400.000 200.000 150.000 100.000 80.000 7o.ooo 60.000 5 o.ooo 60.000 300.000 250.000 300.000 800.000 600.000 400.000 2,000.000 8,400.000 14,82oooo Sve naruđbe srećaka pri­ ma kolektura Državne Razredne Lutrije Dragutin Selah SARAIEVO. �Strana 4 C'pau* ЛРАРДА* »PRAVu A* — Molim onda riječ na Vas. Antiseptično, čistoće, osvježuju? će, oživi jujuće i krijepčajuće dje? (Sa jedne sjednice) hi je ljekarnika Fellera miomirisnog • »ElsadTuid«, mnogo jači i bolji ne? Novo vrelo prihoda općinskih. go Francuska vinovica za tri janje »Narodno Jedinstvo« u svom 241 hrpta, nogu, ruku i cijelog tijela i kao kosmetikum za njegu kože, b'r. od 23. o. mj. preporučuje sudu za kose i ustiju kroz 25 godina obljub? skupoću, da kažnjava globom ne sa­ Ijen, 3 dvostruke ili 1 specijalnu mo, prodavače preko maksimalnih cije­ bocu zajedno sa zamotom i pošta? j na nego također i one, koji kupuju rinom za 48 kruna razašilja: Eugen robu skuplje. Ova je uredba opravda­ V. Feller, Stubica donja, Elsatrg na i s toga razloga, što sud za sku­ 310, Hrvatska,de poću nikad ne kažnjava globama se- jake, koji prodaiu svoje proizvode po 15—20 posto iznad maksimalnih cije­ na, pa neko treba da namiri taj ma­ njak. Isto tako taj list preporučuje, da se i u tramvaju globe ne samo kon­ dukteri koji od ljudi naplaćuju vožnju a ne izdaju karata. Blago Ii se našoj općini, otvaraju joj se nova vrela pri­ hoda I Treseljak. — Gospodine predsjedniče, molim riječ na poslovnik. Predsj.: Ovdje poslovnika nema; po­ slovnik sam ja. Buci 369 Broj Natječaj. Izjava. Ovim ^izjavljujem, da nitko od sad u moje ime mom sinu Muhamedu Žuniću iz Gračanice ne daje na vje­ rovanje ništa, jer ni u kakvom slučaju to priznati neću. Gračanica, 11./XII. 1921. Hafiz Husein Žunić. Izdaje se u zakup jedna vodena pitana na željezničkoj pruzi Sarajevo —Mostar. — Pobliže informacije daje Jakub ef. Imamović, Sarajevo Mali Čurčiiuk br. 1, I. kat. Zadružnoj Organizaciji za snabdjevanje pasivnih krajeva Bosne, Herce­ govine i Crne Gore sa Bokom Kotor­ skom potrebna je veća količina starog i novog kukuruza sposobna za trans­ port. Pozivlju se oni, koji raspolažu ku­ kuruzom, da pošalju ponude s mu­ strama, cijenom, naznakom termina za liferovanje i mjesta predaje na adresu: Zadružna Organizaciju Sarajevo kod Odsjeka za poljoprivredni kredit. Plaćanje u gotovu pri pre­ uzimanju robe. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ ДШап i Luka Hurilić Sarajevo, HMja Pgtrg pl, br. 33 DIONIČKA PIVARA SLENO U BALAMA producenti stolBčkpg рјпв. U SARAJEVU na veliko i malo uz maksimalnu cijenu sa skladišta preporučuje svoje dobro odležano izvozno pivo pri­ znato najbolje vrsti. Samo u buradima po 25,5o i 1001. Preporučuju svoj specijalitet Samotok РЕГШСФ« TRGovačHo jj gtr ПОШђ I 5PEBn-|3SHO uuSARAJEVO. фффффффффффффф u bocama i buradima. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionh ka glavnica K 20,000.000' . Ulošci preko K 25,000.000’—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — IzvrŠuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — 104 OBAVLJA SVE =s gг =3 g 2=^= 2 POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. BANKOVNE в E .-=^- B в ~~~ B === Е =—-■ I Oglašiijte u,Pravdi’. Е === 3 Francuski В Brz— П ====== 2 В == Е Е r.^S= S MIVA” 1 ZEJTIN. marke || TVORNICA KONZERVA B»KOVIĆ, GAVRAN I MUSA d. d. DOLAC kod SARAJEVA. garanti rano prve vrste u buradima od 200 i GO kg. kao i u kantama od 25 kilograma Nudi kisele krastavice, pfeferone, pa­ prike prazne i punjene sa kupusom na sanduke po 8 i 16 flaša kao i na va­ gone. Kiseli kupus rezani i u glavama u bačvama po 100 i 200 kilograma uz najnižu cijenu. i Petrolej —ka >Fiume‘ nudi uz fabrične cijene: 367 2-2 Albert L. Ozmo, Sarajevo, Kralja Petra u. 23. TELEFON 805. BEZ KONKURENCIJE!!! NaruČbe se primaju u pisarni Mustajbegova ul. 1. — Telefon 328. TELEFON 805. I Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionižka glavnica 1o,ooo.ooo kruna. P>»žuve 600.000 kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ HancElarija: Kralja Petra ulica I prizemnu, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Ш Cd^ovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đ. i A. Kajon, Sarajevo.. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6c57c5feabd17b903fe90c66577355c4.pdf f0df3728304da149122c7873ca09f76c PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu god’<r je K 200.—, na pola godine K ICO.— ; za Inozemstvo K 250 - . Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАВД Broj 132 (370) ćekcvnl račun pošt. štedionice 1119 Godina HL Sarajevo, četvrtak 15. decembra 1921. Lakše malo, gospođo oko „Kaša Pravde". izđadoste?« i t. d. Pa lijepo, dragi »Prijatelju«. Tako ti reče i tako nek bude. Mi smo zadovoljni sa tom kon­ statacijom, jer ona znači potvrdu, da se mi nijosmo nimalo plašili Kuleno­ vićevog razlaganja: posjedovali smo argumente i nije nam se trebalo vrpoIjitil Samo je začudno, što niiesi do­ vršio i objasnio, zašto uzmaknuste pred Korkutovim zahtjevom, da se glasa o niegovom i Hzmzalinom dnev­ nom redu, koji je glasio: »Saslušavši referate nar. poslanika gg. Kulenovića, Ajanovića i Korkuta, pouzđanički sa­ stanak odobrava politiku’ našeg po­ slaničkog kluba, naglašava potrebu sloge i apelira na g. Kulenovića, da se podvrgne stranačkoj disciplini i vrati se u klub, ili u protivnom slu­ čaju položi poslanički mandat?« Ako se je Korkut uzalud znojio, Ajanović izgubio kompas, a Kulenović postigao uspjeh i bio zadovoljan, zašto se je onda izbjegavalo glasovanju tim prije, što se je Korkut mogao tim glasova­ njem potpuno zdrobiti? Ta on je javno izjavio, da će položiti mandat, ako ga taj sastanak osudi. Trebalo je samo malo kuraži cd strane g. Kulenovića i Korkut bi — ako je istina, da seje uzalud znojio — bio sfrigan. Međutim faksa sasvim drukčije govore: Kulenović je podbrusio pete, a K’rkut je zatražio da se sazove kotarska, skupština stavivši samo zahtev, da se na njoj glasa o predloženom dnevnom redu . .. Tako govore fakta o Kulenovićevom „uspjehu" u Travniku, pa stoga ne vjerujemo ni u kirnju g. „ Prijatelja" o kolosalnom uspjehu u Bugojnu i D. Vakufu i ponavljamo Korkutov predlog g E. Miralemu, da za idući petak sazove skupštinu u D. Vakufu, na koju će doći ista dva »poražena« naša po­ slanika, da se na tom »Kulenovićevom terenu« okušaju i padnu ili ostanu. Samo izvolite ... Da »Prijatelja« uvjerimo o tom, da se ne plašimo njegovih i Čelić-Kule- dala nalog, da isključe svakog, ko • Ljudi oko »Naše Pravde« izgubiše glavu. Malo im je, što iza naše ze­ podupire tu akciju pa bilo javno ili i tajno sa raduje u »Našoj Pravdi«. Ona • maljske skupštine ne mogoše izdati svog lista, jer se ne umjedoše snaći je u očima našeg predstavništva isto • ušljed porazne osude, kojom je oši- I ono, što je »Domovina« u drugom nuta njihova smuVjivost; malo im je, i pravcu^ mutež i smradež, kojem ne­ ma mjesta u redovima naše organi­ što niko ne zarezuje »dubokih« misli, zacije. G. Kulenoviću je dobro poznat kojima kite stupce svog lista i iz dana ovaj zaključak naše zemaljske skup­ u dan postaju smješniji radi svoje štine i uza sve to se on u društvu nametljivosti i plitkoće argumenata, „direktora** tog listića zapućuje u Her­ kojima hoće da poljuljaju našu slogu cegovinu, da dođe u dodir sa tamoš­ i jednodušnost; malo im je, što danas njim biračima i priča im o kolosal­ ližu ono, što su jučer izbacili; sve im nom ođzivu, na koji tobože nailazi je to malo, pa su se odvažili čak i njegova akcija u kršnoj Krajini. Oba­ na agitaciju, da — kako oni sebi viješteni smo o načinu njegova „do­ uobražavaju — bez kontrole mute u našim redovima i pod firmom orga­ dira1* sa Hercegovcima, ali ga pu­ stismo u miru sve u nzdi: da nizacije ruše i truju njene čvrste re­ će on doći sebi i manuti se toga dove. Mi smo prema tom rovarenju za- ćoravog i nepatriotskog nastojanja oko razbijanja naših redova. Kad je luzimali jedan tolerantan stav: niti smo iz Hercegovine krenuo u srednju Im posvećivali veću pažnju u stupBosnu, da i nju »osvijesti i uputi«, pruJama »Pravde«, niti smo se trudili da p istfcše u provinciji Inače upokorimo žismo mu mejdan u centru tog kraja, vezirskom Travniku, i odaslasmodvo­ cni ciljeve problematične skupine povrjeđenih taština i neudovoljene am­ jicu nar. poslanika, da ukrste koplja i — panu ili ostanu. Uoči prošlog bicije. Znali smo, koliko vrijede, znali petka održan je u prostorijama mjesne smo, koliko mogu da uspiju, znamo travničke organizacije brojno posjećeni sb koliko razboritosti i političke sapouzdauički sastanak, na kojem su zrelosti raspolaže islamski element ч redom govorili g. g. Kulenović, Apn-onašoj pokrajini i stoga pustismo ovu vić i Korkut Kulenović je totalno po­ dječicu, da se istrču i izmerače u svom ražen. Njegovi su argumenti pretvo­ frazerstvu. Ni danas se ne laćamo reni u prah i pepeo, njegovo držanje pera radi njih i tobožnjeg im uspjeha. osuđeno, a razlaganje rasplinulo. Tačka Činimo to radi šire javnosti i u po tačka je razglobljena i osvijetljena cilju, da svojim pristašama ilustriramo od strane naših poslanika i Kulenović i metode t h uobraženih veličina, kako bismo na pravu mjeru sveli razmet­ je uzmaknuo do te mjere, da se je čak usprotivio glasanja: ne traži on I ljive slavopojke, što ih »Naša Pravda« kiti disidentu našeg poslaničkog klu­ povjerenja, već je došao da.izloži svoje misli... ba, g. dru Džaferu Kulenoviću. Mi smo prema g. Kulenoviću bili Prije svega valja nam naglasiti žatoliko obazrivi, da nijesmo ni slovcem lenje, što se moramo da upustimo u spomenuli ovog njegovog neuspjeha; prikaz Kulenovićevog držanja. On je formalno član naše organizacije, jer dosta mu, mišljasmo, Što se je na svo.e nije službeno opomenut na korektnost oči uvjerio o raspoloženju birača, pa nije potrebno da o tom i u javnosti prema našoj cjelini, iako je u više na­ govorimo. No pročitavši pamflet u ju­ vrata naglasio, da ga ne vežu njeni pravovaljani zaključci i njena disci­ čerašnjoj »Našoj Pravdi«, kojim neki »Prijatelj« naprkos Kulenovićevog plina. Kao takav imao bi on formalno obećanja, da će i sa svoje strane šu­ pravo na obzir s naše strane, ali ni­ tjeti — nastoji opsjeniti javnost, daje kako ne i pravo na zloporabu tog Nastojnje sarajevskih učitelja i obzira, kojom se u zadnje vrijeme g. Kulenović »postigao uspjeh i zado­ jednog dijela srpskog novistva, da voljan otišao iz Travnika grada put obilato služi jednim samovlasnlm i pod svaku cijenu zavedu širu i ne? nedopuštenim tumačenjem skupštinske šeher Sarajeva«, prisiljeni smo reagi­ obavještenu javnost te u njezinim rati i označiti ga onim, što jest: Šarrezolucije, kojim se je poslužio na očima diskreditiraju apsolvente latanstvo i beskrajna drskost u opsjezagrebačkoj konferenciji Hrv. Bloka. Mualimsko?učitcljskog tečaja, dali njivanju javnosti. »Prijatelj« vendaje Stavak rezolucije, kojim skupština su mi povoda, da pokušam javno Sakib Korkut bio upro »sve silej pro­ »žali postupak nar. posl. g. Dž. Kuobeskrijepiti njihove neistinite suo sve svoje marifetluke i svoju de ­ lenovića i apelira na njeg, da ne daje tvrdnje. magogiju, da slomi i ubijedi opoziciju, povoda cijepanju« tumači on tako, U 117. broju »Pravde« od 5./1Х. ali mu je sve uzalud bilo. Znojio se da znači izražaj povjerenja njegovoj 1921. napisao sam članak pod gor? je siromah Sakib i znoj ćurkom iz »politici«, a riječ »apelira« shvata njim naslovom. Iako je taj članak njega tekao, a uspjeha nikakva. Hamnekim nijemim poklonom pred svojom informativne naravi iako je pisan »ženijalnošću« i dubinom političkog zalija je bio uopće izgubio kompas i vrlo blagim tonom, ipak se nađe prosto bi se izgubio, da ga nije izvla­ pogleda. gospode, koja umiju čitati onako iz? čio st ri binjedžija«. Dosta je samo Advokat čovo, pa misli, da svijet ne među redaka: vide ono, što obični nešto malo razuma, pa da se ustanovi zna početka drugog odlomka, koji ova absurdnost i sva trivijalna lažnost smrtnici ne vide, podvaljuju i ten? glasi: »Skupština prima na znanje dcnciozno pokušavaju mome član? ovog »Prijateljevog« pasusa. Jer ako u cijelosti izvještaj Centralnog Odbo­ se je Korkut znojio bez ikakva uspje­ ku dati drugi smisao. Na taj članak ra, izriče povjerenje poslaničkom ha, odakle mu onda mogućnost, da osvrnuli su se u 68. broju »Naroda« klubu, postupak nar. posl. g Dž. K. nekakav S. i u 239. broju »Srpske »izvlači« Hamzaliju? Ko tone, nema žali iid. Njega se taj početak ni ma­ Riječi« ove godine jedan bivši srp? kad drugog spašavati. lo ne tiče, jer mu — ne ide u račun; ski učitelj. Razmetljivi »Prijatelj« veli dalje: on se je uhvatio za izraz »žali« i na Mjesto, da ta gospoda stvarno i »Pred mnogobrojnim svetom u pro ­ temelju njega opravdava svoju akciju objektivno obore moje tvrdnje, oni proti politici kluba, koja je na zemalj­ storijama J.rM. O. započeo je politički me lično napadaju. duel između Korkuta i Ajanovića i skoj skupštini odobrena sa 102 glasa I jedan i drugi nazrijevaju u mo? njihovih pristalica s jedne strane, te proti 4 (sisvom četiri) od kojih su 3 me članku nekakvu zajedljivost, ci? bila sporna 1 Uza sve to on mnogo i g. dra Dž. Kulenovića i njegovih pri­ nizam, vrijeđanje i izazivanje biv? često naglaŠuje, da je član organizaci­ staša s druge strane. Opisati tok toga šeg srpskog učiteljstva u Bosni i sastanka nije moguće, ali ću samo je i da ne ide za tim, da poljulja Hercegovini. reći, da kad je g. Kulenović govorio, njene zbijene redove I Tko se krije pod šifrom »S.« — On svjesno prešućuje i fakat, da govorio je bez smetnje i upadica, a ne znam. Ali naslućujem, da bi to kada su govorili Korkut ili H. Aianoje skupština osudila akciju onih oko mogla biti kakva pala veličina, pa »Naše Pravde«, da je Članovima or­ vić čuli su se povici: »Gdje ste bili nastojeći da svojim člankom pono? do sada? Šta ste nam isposlovali? Šta ganizacije zabranila saradnju u tom vno steče izgubljeni renomme b. h. listu i nadležnim organimn stranke I je sa obećanjima? Što nam program novićevih argumenata, evo mu činimo i tu uslugu,.da pred Čitatelje »Pravde« iznesem ; te argumente baš u formi, u kojoj ih je on predstavio. »Prijatelj« veli: »Značajno je, da je naš svijte bez protuslovlja primio novu stvar za naš narod, a to je izlaganje i tvrdnju gosp. Kulenovića, da mi mu­ slimani u buduće ne možemo i nije nam u interesu, da istupamo kao dosad sami i to kao vjerska grupa, nego trebamo, da stupimo u savez sa jednom većom nacionalno-političkom grupom, a po programu najprirodnije je, da stupimo sa Hrvatskim Blokom, jer program sviju hrvatskih stranaka, koje se nalaze u Hrvatskom Bloku, skoro se općenito slaže sa programom J. M. Organizacije, dok su s obzirom na Bosnu i Hercegovinu či .o iden­ tični. Budući, da je naš svijet prilično konzervativan i da je naučen pri ovakim političkim sastancima, da mu se laska i ugađa i krije ono, što bi ga moglo pobuniti u njegovu zastarjelom mišljenju, bilo je opasno za g. Kulenovića, da ne udari na otpor i nego­ dovanje, ali kako se islamski elemenat nalazi pred jednom teškom alter­ nativom: b ti ili ne biti, pojmio je zamašitost riječi gosp. Kulenoviću, te su prisutni njegovo stanovište, b z ikakve rezerviranosti, uzeli kao najispravnije i jedino, koji će svima musli­ manima ovih zemalja osigurati egzi­ stenciju sa svima grad.nskim, nacio­ nalnim i vjerskim pravima. Diveći se i opajajući se njegovim lijepim i biran m riječima i njegovoj iskrenosti, te odobravajući njegovo dr­ žanje i njegov rad, svijet mu je sve potpuno odobrio i gosp. Kulenović je postao miljenik i simpatija naših kra­ jeva. Oko deset sati g. Kulenović se je oprostio i otišao na počinak pot­ puno zadovoljan, a i svije; se je po­ čeo razilaziti pod ugodnim dojmom ovoga sastanka«. Ako tražite još štogod, izvolite, mu­ dri i istinoljubivi »Prijatelju«. Mualimi učitelji. učiteljstva, nameće se dobrovoljno njihovim advokatom. G. bivši srpski učitelj istim to? nom i gotovo istim riječima slije? di g. S. i u spomenutom broju »Srp? ske Riječi« uzima u obranu svoje »uvrijeđene« kolege. Ja ne mogu pojmiti, čime bi gg. kolege, ti biv? ši srpski učitelji, mogli biti uvrije? đeni? Moja je tendeneja bila jasna, ot? vorena. Ako sam u svome prvobit? nom članku ustvrdio, da su apsol venti MuaHmsko?učiteljskog teča? ja, svojom spremom stečenom u Đarul?mualiminu, kasnje u javnom životu kao nastavnici i inače kub turni radenici, ravni njima, to sam ustvrdio s razlozima. Meni je po? znato ustrojstvo i karlovačke i pa? kračke, a i somborske srp. autonom. preparandije, ali ne znam, je li sc ikada precizno izvodio nastavni plan tih preparandija? Druženjem s nekim apsolventima tih škola poznata mi je i njihova sprema, njihov kulturni niveau. Po? znato mi jc danače i to, da imade među istim, učiteljima bivših srp­ skih autonomnih škola, koji uopće nisu formalno osposobljeni za uči? teljsko zvanje, nisu u opće apsolvi? rali nikakve učiteljske škole. Poznato mi jc i to, da među uči? teljstvom, bez razlike na konfesiju imade i takvih, koji su svršavali uči? �teljsku školu samo sa osnovnom , dovoditi u pitanje taj zakon, kad se radi o pravu onih, koji SU* dio is* školom, a da i ne govorimo o rat­ tog naroda, a samo su pripadnici nim maturantima, pravoslavnimi druge konfesije? Kad je taj isti za* svcstcnicima, koji su primljeni ui kon i bivše srpske učitelje priznao status državnih učitelja. ravnopravnim drugim državnim u* Pa kad ta gg. mučke prelaze pre* čitcljima, premda oni nisu imali is* ko takvih anomalija, čemu se onda tu spremu, onda treba da se poštu* ljute, što se to isto pravo daje i Iju je i drugdje slovo toga zakona, ako dima, koji su posjedovali bar neku su gospoda objektivni i ako su is* formalnu spremu i čime bi mogli kreni prijatelji ravnopravnosti. biti uvrijeđeni? Historija čovječjeg razvitka nas Kad bi bivši srpski učitelji, a i uči, da čovjek može biti dovoljno drugi, koji se za njim a povode bili patriote i pravi prijatelji svoga mu ij kvalifikovan za jedno zvanje i da kako ih se želi prikazati, oni I ne prođe redovito kroz škole dotiČ* ne struke, u obratnom slučaju i trebali, da te ljude raširenih ru* nekvalifikovan. To ovisi o indivi* ku prime u svoju sredinu i da is= dualnoj sklonosti prema svojoj kreno pozdrave svoje najnovije su* struci, utiecaju društva ’ okoline, radnike na polju prosvjećivanja bez prilika i razvitku intelekta. Po to* razlike na vjersko i plemensko obi­ lježje. Ali, izgleda, da je toj gospo* II me su dakle pojmovi kvalifikovan vrlo rastež* di na prvom mjestu po sr jedi sta II i »nekvalifikovan« Ijivi. te je to neopravdan argume* leški interes. a opće dobro na* nat gosnodo. da nam se osporava naroda — zadnja briga. pravo učiteljskog naziva. Tvrdnja gg. dopisnika »Srpske Pogotovo pak argumenat g. S.. da Rije i i »Naroda«. da oni nisu je apsolvente. Mualim učit, tečaja »protivnici muslimana, te da učite* politika postavila za učitelje, apso* lji nisu skočili iz mržnje na mualime, lutao neodgovara istini. MuaUmi su ne osnovana je, jer je to uopće u uvijek bili vanstranački stalež, jer svom članku nisam ni tvrdio. Sa* samo kao takvi mogli su imati runo mo držanje i istup toga učiteljstva, povjerenje sviju narodnih sloieva, ; dali su mi povoda sumnji, a ja mi* a to je bio za njih i jedini put, da >lim. da su pojmovi »sumnja« i svoju kulturnu misiju uspješno vr* tvrdnja« različiti. še. Oni su samo na načelu socijal­ Nu kada su me pg time izazvali, ne nravde tražili, d^ im se omogući onda ćemo bar otvoreno, onako i formalno osposobljenie za inter* bratski govoriti. Čime ste vi dosad konfesionalne učitelje. To su traži* dokumentirali svoju ljubav i to, li još u prvim danima našeg Oslo* svoje prijateljstvo prema muslima* bođenja i premda su tadanji odlu? nima i njihovom napretku? Kada ču inči faktori u ministarstvu pro* i nas smatrate istokrvnom braćom, a poznato vam je prosvjetno i eko* svjete bili pripravni odmah udovo* ! nomsko stanje te vaše braće, koli* Ijiti, ipak su to svoje pravo nakon i ko ste imali muslimana u svojim auto­ dvije godine jedva dobili. A zašto? i nomnim školama i koliko ste osnovali Biće valjda za to, sto je u prosvjet* ' zemradničkih ili drugih ekonomskih za­ nam odjeljenju naše pokrajinske ; druga među muslimanskim težaci uorave možda sjedio čovjek šovinl* i kim svijetom? Jeste li nešto uopće stičkog mentaliteta, kojem nije kon ! učinili, što bi muslimanski dio te veniralo, da se to pravo dade i mu* • vaše istokrvne braće ma u čem una* alimima, te da su radi toga njihove • pri jedilo? molbe sve dotle bile samo — Vox ; Niste, niste, gosnodo’... To se clamantis in deserto... bar dosada nije opazilo. Nije do* To pravo, koje im je napokon dato, voljno, gospodo, reći: »Mi nismo nije moglo nikako biti kao politički i protivnici muslimana, mi smo pri* akt, jer muslimani zapravo u to doba jatciji nekomc itd.«. nego to treba i nisu imali svojih pravih zastupnika rezna onoj latinskoj poslovici: u privremenom narodnom pred-.averba movcnt*exempla trahunt« ištvr Jedino je g. Husnija Đumrukdokumentirati stvarno, činjenica* čić Dodupirao našu akciju i to ne kao ma politička ličnost, nego kao čovjek, koji Ili bar ne smetati onima, koji su ljubi pravdu i ra'.nopravnost. I njego­ voljni da prosvjetno i ekonomsko* vo zauzimanje nije baš naišlo na do­ tanje te vaše istokrvne braće po* bar prijem kod svi u mualimi, pa su ; rave. radi toga neki i brzojavno protestirali Tvrdnja. da su učitelji samo jer su to smatrali kao neki njegov protiv uvlačenja nekvalifikovanih politički trik i nijesu željeli, da nam osoba u učiteljski kader«, samo je se to pravo daje kao neka politička izlika, da se opsjeni poštena jav* konpenzacija. Sa postignutim pravom, iako kasno, Jesu li apsolventi Mualimsko^uči* mi smo zadovoljni, jer smo uvijek bili i teljskog tečaja dovoljno kvalifiko* ostajemo skromni. Nikoga niti smo vani ili nekvalifikovani, dovoljno izazivali, niti izazivamo, ali istodobno je, ako gospodu potsjetim, da ih je ne dozvoljavamo, da se i mi na ne­ baš isti zakon, na koji se oni po* dostojan način omalovažava.mo. Sto se pak gospoda dopisnici i jed­ življu priznao ravnopravnim nji* ma i drugim učiteljima. Čemu onda nog i drugog srpskog lista pozivaju PODLISTAK. sve str. ne zavode, gdje se ima islam­ ski nur proučavati zna-stveno-doktrinalno. Znali su oni, da je neznanje najveći neprijatelj islama, koje, gdje se udomi, meže i kadar je da uništi sve moralne i kulturne tekovine, stolje­ ćima izgrađivane A znali su još i to, da je jedar, od glavnih stupova za na­ predak neke zajednice jedinstvenost, uzajamno i bratsko potpomaganje itd. HaHz I. R., Mostar: Apel na ulemu. (Nastavak.) 1 Ostali muslimani, АЧ-jhiselamovi drugovi pa njihovi potomci, nijesu se ustručavali toga rađa za učvršćen.e i ojačan e islamske ideje. Rezultat toga ustrajnog* rada bio ,e laj, d^ je zastava »'ahdanijeta ubrzo zalepišala od Pirineia i Atlanskog oceana do Hi­ malaje i Indijskog oceana, od Kaspij­ skog jezera i Sredozemnog mora pa čak do neprohodnih saharskik pustinja. Iz ovoga možemo izaći sa slijedećom tvrdnjom: r^dom se sve postizava. Ako ie Uj rad j'oš rad za istinu, onda i malušna čet ca uz pomoć B ž:u popjeđuje silnu i ogromnu skupinu. Bog .i. š veli: »Često i malušna četica uz Božju pomoć može da pobjedi ugromnu skupinu. o Najbolji primjer eto jesu muslimani / i П. stoljeća, koji slijedeći putok z Kur'ani a z. š. nastaviše isto djelo, koje je Devletlija u najsavršemjoj formi iza sebe ostavio Uvjereni, da se islamska :deja ne može održati bez □rosvjete i znanja, jer ta dva pojma jfnađu dodirne tačke, podigoše oni na Bro’ 370 BnoJ ^ПРАВЛА* — „PRAVDA* Strana 2 Стоана • 1 i i Eto — sve je cvalo, sve je glatko išlo, kako treba, dok su muslimani bili svijesni Kur’ansk.h poziva, naro­ čito poziva: »Svi se držite čvrsto Bo­ žjeg konopcal« Čim seje pomolio ras­ kol u islamskoj zajednici, čim je za­ dobio privatni interes prvenstvo nad općim zajedničkim, od tada naša za­ jednica doživljuje u svakom pogledu udarac za udarcem. Je li to posljedica historičkoga zakona, da sve, što kulminira, najposlije i opada, ne znam, samo znam i mogu utviditi, da su da­ našnji muslimani bez razlike narod­ nosti zaostali elemenat, - koji neće da korača brzim tempom, nego radije voli ići šetajući se polagano. Reći, da je tomu od uzročnika sama vjera, zna­ čilo bi blatiti historijske fakte, jer Arapi kao nosioci islamske ideje bili su u svoje vrijeme najkulturniji ele­ menat, koji je prihvaćanjem islama tek počeo da napreduje. Očito, da je islam na otrcani argumenat. da su oni i nji- I ml nismo onako crni, kako nas pred­ hovi bivši srpski učitelji bili jedini is- . stavljaju, da i mi nismo manje naci­ tiniti i pravi pioneri narodne prosvje- I onalni, nego što su oni. te ; da su za vrijeme rata bili pr sgo Sarajevo, 8.ХП. 1921. njeni, zatvarani, vješani itd., osvrnuH. Hujdurović ćetno se posebnim člankom, jer bi aps. Muni. učit. teč. gospoda trebala imati na umu, -da i Odgovor ministra trgovine I industrije na pitanje nar. posl. H. Kurbegovlća o rukovanju s državnim novcem. Gosp. narodni poslaniče! Na Vaše pitanje'od 6. o. mj. o rukovanju sa državnim novcem predsjednika Zemaljske vlade u Sarajevu g. dra Srškića, Čast mi je slijedeći odgovor dati: Iz spiskova, koje Vam u prepisu prilaf.em, a koji su pubm područnog mi odjelenja u Sarajevu dostavljeni, saznao sam, da su bivši predsjednik Zemaljske vlade u Sarajevu gosp. dr. Milan Srškić i sadanji pokrajinski namjesnik za Bosnu i Hercegovinu g. dr. Nikola Gjurđević iz blagajne Centralne Uprave za trgovački promet sa inostranstvom i to iz kompenzacionog fonda i izvoznih taksa za drvo svega 4’850.060 kruna doznačili svome predsjedničkom uredu. Pošto ni ja, a koliko mi je potnato, ni moji predhodnici, nismo nikakva odobrenja dali pomenutoj gospodi za ove izdatke, to sam se 9. novembra o. g. pod Br. 1349 obratio gospodinu Ministru finansija i g. Ministru unu­ trašnjih djela s molbom, da me izvole izvijestiti, da Ii im je poznato ičije odobrenje za doznaku gornje svote i . | i • i . j I ' , i i ! ' . । ] da li je kome položen račun o potrošku. U svojini pismima napomenuo sam, da sam u Sarajevu lično zabra­ nio, da se ovako dalje bez moga i Ministra finansija znanja raspolaže dr­ žavnom imovinom, kao i da sam iz­ viješten, da je pokrajinski namjesnik i protiv ove moje naredbe nastavio da doznačuje znatne svote predsjed­ ničkom uredu iz pomenutih fondova. Na moje pismo odgovorio je gosp. Ministar finansija 2$. novembra o. g. pod DRBr. 170 700, da on nije nika­ kvo ovlašćenje dao, niti mu je po­ znati, šta je sa tom sumom učinjeno i na kakve je svrhe utrošena. Da li je pomenutu gospodu gosp. Ministar fi­ nansija kao nadležan dosada pozvao na odgovornost, nije mi poznato. Od gosp. Ministra unutrašnjih djela kao također nadležnog nisam sve do danas nikakav odgovor na moje pi­ smo primio. Molim Vas, gospodine narodni po­ slaniče, da i ovom prilikom izvolite primiti izraz moga poš ovanja. Ministar trgovine i industrije: Dr. M. Spaho. ! Fililola „Centralna osrava za Irgovaihi promet ta inostrtinstnom" u Srrolevu. ISPLAĆENO. Predsjedničkom uredu Zemaljske vlade u Sarajevu sa strane ove Filijale iz fonda izvoznih taksa na drvo. Datum Isplaćeno po naređenju, broj 920. 18. V. Bivšeg g. predsjednika Zem. Vla­ de Dr. Srškića, br. 4550/20. prez. 2/VL „Isto* br. 5i02/20. prez. 16 VI Iznos 100.000 Br. filijala Opaska 38//20 S 100 000 552 20 S „lsto“ br. 5685/20 prez. 200030 692/20 S 26 Vi. „Isto" br. 6062'20. prez. 200 000 77120/S 14 VII. „Isto" br. 6570; 20. prez. 100 000 833/20/S * 23/ViL „Isto" br. 6869/20. prez. 100 000 864/S/2O 19 i! 7 1. U zastupstvu predsjednika Zem. Vlade g. Blaž« ković br. 131/21. prez. 60.000 25-21 hl. 11. I. „lsto“ br. 272 21. prez. 40 000 26/21 fil. 3. II. B všeg g. predsjednika Zem Vla­ du Dr. Srškića, br. 1056/21 prez. 100 000 103 2lđil Ukupno 1,000.000 Osim toga isplaćeno je iz ovog fonda za gragnjn Dvorca 1,000.000 po nalogu bivšeg predsjednika Zem. Vlade g. Dr. Srškića broj 6130.20 od 22/VII. broj filijale 1 20 prez. Sarajevo, dne 26. oktobra 1921. u. z. Riblčka ne zapreka, nego baš obratno jedno ! ljudima dato, koje Bog đ. Š. nazivlje dobro poticalo za unapređenje i ojariječju fadl-ul-luhi, a to će reči: una­ prijedite svoju ekonomiiu. U Kur’anu čanje. napokon stoji pored »vezkur-ul-iahe: Za ilustraciju islama dozvoiiće mi j spuminjite Boga!« i »ma tera fi chalkgg. čitatelj’, da citiram neke ajete iz j irrahmani min tefavutin ferđži-ilKur’ani a. z. š-ana. Kako je poznato, besare hei tera min futurin: ne možeš Kur’zni a. z. š. sadržaje u sebi cijeli ; naći u prirodi nikakva poremećenja, ruz općih, svima za ' ciničkih odredaba ; svugdje vlada potpuna harmonija, a i propisa. Kur’ani a. z. š koliko je tu, 1 eto baci pogled (toče reći: proučavaj!) da vahdanijjet (jedinstvo Božje) i mo- i pa se uvjeri, je li tako« Kur’an se ral uhvate jak korjen kod njegovih , pako slaže i sa najnovijim teorijama sljedbenika, toliko je isto tu šta ; modernih znanosti. Primjerice poznato više i poziva, — da ti sljedbenici oja- | je, da je znanost došla do toga, kako čaju i unaprijede svoj materijalni po- I su nekada svi planeti bili u jednoj ložaj. Još nas poziva, da spoznaju | cjelini, a to se potpuno slaže s ajetiBoga đ. Š. prouČajetno ne slijepo, nego I kerimom: »eve lem jer-el-lezine keferu čisto znanstveno. Na pr.: u Kur’anu en nes-semavati vel-erđa kaneta retje zabilježeno pored »ekim-us-salate: kan: a zar ne vide uni, koji ne vje­ obavljajte redovito i savjesno molitvu« ruju u pravoga Boga, da su nekada i »širu f-ii-erdi: putujte po zemlji«, a zemlja i svi drugi planeti biti u jednoj to će reći: proučavajte uzroke propa­ cjelini?!* Neću dalje da citiram ajete sti prijašnjih naroda bilo to na te j u smislu najnovijih i ujedno nepobit­ melju iskopina bilo učeći knjigu tih nih teorija, jer bih predaleko otišao i naroda, jer ćete time ispraviti pogre­ udaljio se od predmeta. Za to bi tre­ ške, koje i najbistriji Čovjek može da bala cijela štud’ja. počini, kad proučaje samo sebe i svoju (Nastaviće ee). okolinu. U Kur’anu stoji pored »ja ejuh el-tezinc amenu iza nudije Bealata min jevm-il-džumuati fes’av ih zikril lahi: hrlite patkom u džamiju, kad vas muezini pozovu s vitkih minara« i »vebtegu min fadl-il-lahi: osiguraj e svoju egzistenciju« iskorišćujući blago Sjetite se „Gajreta!" �Број 370 Broj Filijalu „Centralna uprava za trgovački promet sa inostransfvom" u Sarajevu ISPLAĆENO. 24.’Vlf. 28.'VII. 13.'VII 9/1Х. 5ЈХ 23./Х1 1921. 3./VI. 23./VII. 6./1Х Isplaćeno po naređenju, broj Iznos Bivšeg g. predsjednika Zem. vlade Dr. Srškića, br 5914/20. prez. »hto“ br. 6830/20. prez. »Isto« br. 7701/20. prez. »Isto« br. 8660(20. prez. «lsto« br. 9800/20. prez. »Isto« br 12 148/20 prez. Nalog za isplatu izdat je direktno Dir. drž. Željeznica, br. nepoznat Pokrajinskog namjesnika g. dr Đurđevića, br. 7221/prez. »Isto« br. 9210/prez. _____ Ukupno . . Sarajevo, dne 26. oktobra 1921. 500.000 500 000 500 000 500.000 500.000 100.000 Br. Filijala Opaska 3962/20 5/20 prez. 4105/20 4368 20 4521 20 4782/20 50.000 356/21 1 oo.ooo 100.000 2,850 000 451/21 521/21 Mm. zanati, štedionica. | Muslimani su se od uvijek bavili zanatima i danas je veliki broj zana­ ta Ju muslimanskim rukama. Našim starim domaćirjj zanatima bive se skoro isključivo muslimani, ali i no­ vim ili importiranim zanatima bavi se priličan broj zanatlija muslimana. Na§ stari domaći obrt je, istina, za­ ostao iza novog modernog zanata, ali mu se ipak ne može poreći prevelika važnost već i radi toga, Što se tim zanatom služi ogroman’ dio našega naroda, dok moderni zanati zadovo­ ljavaju modernizirani dio naroda. Pre­ ma tome mi ne možemo danas zapo­ stavljati niti praviti razliku između jedne i druge grupe zanata, nego go­ vorimo općenito o svim zanatima, kao o dobrim i unosnim zanimanjima i o ljudima zanatlijama kao o dobrim, če­ stitim i radnim našim slojevima na­ rodnim, koji su svakom dobru pristu­ pačni. Mi svi znamo vrlo dobro, da je svaka naša akcija i svako naše poduzeće našlo najizdašnije potpore i oslona baš među samim zanatlijama, te je već i skrajnje vrijeme bilo, da se i naše znatlije što bolje organizi­ raju i da sami sebi stvore jedan cen­ tar, koji će im biti oslonom u njiho­ vom kulturnom I privrednom jačanju i podizanju. Taj centar privrednog jačanja na­ ših zanatlija biće — Muslimanska zanatlijska štedionica — koja se osniva za cijelu Bosnu i Hercego­ vinu sa sjedištem u Sarajevu, i mi ni najmanje ne sumnjamo u to, da ova štedionica neće naći najboljeg odziva od strane svih muslimana. Muslimani zanatlije pristupiće u ovu štedionicu iz vlastite pobude, jer znaju, da će im ova štedionica omogućiti uspješno vo­ đenje svoje radnje : pružajući mu jef­ tina kredita i nabavljajući mu potreb­ ni materijal za njegovu radionu U ovu štedionicu pristupiće i muslimani nezanatliia, upisujući udjela štedionice, jer znaju, da će im se uloženi kapi­ tal najbolje rentirati i da će time pot­ pomagati zanatlije, koji su najjači oslon i potpora svih naših ustanova, te da će time pridonijeti svoj dužni dio obezbeđivanju i spašavanju mnoge naše siročadi, koja se danas nezbri­ nuta klatari po ulici. Ova će štedionica dijelom svoga dobitka potpomagati one naše insti­ tucije, koje se brinu namještanjem i uzdržavanjem šegrta i već sama ta okolnost dovoljna je, da uvjeri svakog muslimana, kako mu je dužnost i to velika dužnost, da upiše udjela ove Štedionice. Redovno upisivanje udjela ove šte­ dionice trajaće do konca o. mj., a upi­ sati se može kod svih muslimanskih zanatlijskih udruženja i muslimanskih novčanih znvoda. 0 dosadanjem uspje­ hu upisivanja progovorićemo koju ka­ snije, a ovdje ćemo spomenuti samo to, da je veliki islamski dobrotvor gospodin Mehmed Dervoz, koji je ta­ kođer zanatlija, najavio, da upisuje milijun kruna udjela ove šte­ dionice. _________ ŠIRITE „PRAVDU" Bilješke. Enver-pala predsjednik jedne sovjetske republike. Enver paša po­ kazuje u zadnje vrijeme veliku ak­ tivnost. On je koncentrirao znatne čete u oblasti Batuma i vodi inten­ zivnu propagandu za stvaranje stranke s imenom Htihad ve Terekji, pridru­ žene Sovjetima. Prema nepotvrđenim izvještajima revolucija je izbila pod vodstvom Enver-pašom u cijeloj obla­ sti Batuma. Vlada će biti zbačena i nadomještena vfadom »Jedinstva i Napretka« sovjetske vlade Adžara. U slučaju da bi se zadržala promjena režima, turska će vojska preći gra­ nice. — Prema brzojavu iz Rima, Enver je uspio napadom domoći se Batuma. gdje je odredio opću mobilizaciju. Angorska mu je vlada poslala zahtjev, da za 6 dana isprazni grad. Politički pregled. ; I > u z Rlbička. stičkih vojnika ušlo u Adanu i oku­ pirali okolišni kraj. je volja narodna, nego volja zakonodavčeva. Zatim su uzeli riječ dr. Hoffer, dr. MagovČević i drugi, koji su pledirali za nedelju. Ljuba Davidović je pred­ lagao, da se nađe kompromis između ekonomskih interesa i vjerskih osje­ ćaja i da ne treba povećavati nezado­ voljstvo, kojeg i onako mnogo ima. Na koncu Je sjednica zaključena u 7 sati uslijed predloga Fehima Kurbegovića, da bi se našla jedna redak­ cija, koja bi se mogla riješiti na bueućoj konferenciji. Predsjedničkom uredu Zemaljske vlade u Sarajevu sa strane ove Filijale sa Kon p₽ nzacionog konta (Ugovor broj 19 sa Njemačkom Austrijom). Datum 1920. CiPaHđ 3 Strana „ПРАВДА* — „PRAVDA1 l ; i : Vladina kriza još i sad traje, ali ima izgleda, da će se naskoro dokonČati. Kongres radikalne partije dao je g. Pašiću odriješene ruke, pa je g. Pašić pozvao g. Davidovića, da nasta­ ve pregovore. Ne zna se. doduše, ništa o tome, jesu li radikali napustili zahtjev, da njima pripadne ministarstvo unutarnjih djela, ali se opravdano nada, da će se naći zgodna solucija, kojom bi i jedna i druga strana b le zadovoIjene. Nagađa se, da će Kralj, koji se je jučer povratio iz Sr. Karlovaca, povjeriti g. Davidoviću obrazovanje izborne vlade, ako radikali ne bi napustili svoje nelojalno i iznuđivačko držanje. Domaće vijesti. Sarajlije, ne zaboravite: ’i Sutra je skupština J. M. O. Pretplatnike i dužnike upo- I zorujemo, da je konac godine I tu, pa noka odmah udovolje Povjereništvo za Bosnu i Hercegovinu I i svojoj obvezi i pošalju pretpla­ izdalo je 25. augusta 1921. o zatva­ : tu i dug. Ko to dp učini do ranju dućana ovu naredbu: Naredbom I nove godine, biće mu bezobzirod 10. februara 1920. br. 3.326 S.P. o Englesko Egipatski pregovori. | ce obustavljeno slanje lista. odnosu između poslodavaca i pomoć­ (Objavljenjeslužbenih dokumenata.) Da­ I Ministarstvo Socijalne Politike, i nih radnika (Zbornik zakona i nare­ daba br. 17.) određeno je u § 14, da se za sve pomoćne radnike bez raz­ like vjeroispovijesti određuje nedjelja kao sedmični odmorni dan, a u § 40-, da se poslovne prostorije svih trgo­ vačkih i obrtničkih preduzeća moraju nedjeljom zatvarati. U strogom provađanju ovih propisa naredile su ne­ koje obrtne vlasti, da se nedjeljom moraju svi dućani zatvarati, što je kod obrtnika i trgovaca muslimanske i jevrejske vjeroispovijesti prouzrokovalo razumljivo negodovanje pa šu uče­ stale pritužbe protiv te odredbe. 0 definitivnom riješenjd ovoga pitanja vodi se sada prepiska između ovog povjereništva i nadležnog mi­ nistarstva socijalne politike u Beo­ gradu, te se kotarski uredi i ispo­ stave pozivaju, da do daljnjeg riješenja ovog pitanja postupaju u stvari ne­ djeljnog odmora liberalno i d izuste strankama pojedinih vjeroispovijesti, da svoje dućane zatvaraju na dan nji­ hovog vjerskog praznika. Kao princip neka služi, da se jedan dan u sed­ mici mora dućan zatvoriti, a stranka neka sama odredi, koji će to dan biti. Pomoćnim je radnicima zajamčen ta­ kođer sedmični dan odmora, koga oni mogu po svojoj vjeri ili po slobodnom sporazumu sa poslodavcem narediti i svetkovati. Svakako je ali za pomoćne radnike obvezatno osamsatno radno vrijeme, u koliko Uredba od 8. aprila 1921. o nadopuni Uredbe o radnom vremenu (Zbornik zakona i naredaba br. 2° ех 1921.) nije dozvolila desetsatno radno vrijeme. U savezu je s ovim i rasprava u zakonodavnom odboru o zakonu o za­ štiti radnika, koji je u cijelosti usvo­ jen osim 11. čl, koji govori o nedeljnom prazniku. U projektu stoji izričito rečeno, da se neđelja*smatra jedinim praznikom u sedmici. Članovi našeg posl. kluba su počeli da protestiraju preko dra Krasnice, zahtijevajući, da se# za mu­ slimane uvede kao praznik petak. Na­ stala je živa diskusija, u kojoj je Fehim Kurbegović iznio naše stanovište. On je naročito naglasio, da ova uredba mora da uzme obzira na vjerske mo­ mente i da treba poštovati religiozne osjećaje naroda. Istakao je kako su muslimani nezadovoljni zbog toga, što su muslimani od sloma pa ovamo trpjeli dosta nepravde. Ako se unosi kakva odredba, koja vrijeđa vjerske osjećaje naroda, onda on ne garantira za daljnju i dobru saradnju Muslim. Kluba. Na kraju je zaprijetio, da će muslimani staviti u pitanje i svoj osta­ nak u Skupštini i da nema vlasti ni sile, koja će prisiliti muslimane, da zatvaraju svoje radnje u nedjelju, a petkom da otvaraju, i da nema toga zakona, koji će, ako se masa protiv njega digne, moći biti primljen. Jača nas je objavljen u Londonu tekst do| kumenata, koji su izmijenjeni između britanske i egipatske vlade od početka , pregovora, koji susada prekinuti. Do­ kumenti se sastoje: 1.) iz teksta kon­ vencije projektovane između Vel. Brii tanije i Egipta; 2) iz službenog odgo­ vora egipatsKe deligacije, i 3.) iz pisma za primjenu, koji brani politiku, što ju i je prihvatilo Nj. V. kralj britanski, koje * je pismo predano sultanu egipatskom • po maršalu AIIenby. U svom odgovoru ' Adlipaša i njegove kolege primjećuju, ■ da je velika većina uvjeta u projektoI vanom britanskom sporazumu bila predI met diskutovanja i izmjene nota između ' obje zemlje, te da se te stipulacije tako reći ne razlikuju od tekstova, : koji-su predloženi predstavnicima Egipta i od njih odmah na početku pregovora odbijeni. »Kad smo prihvatili misiju, koju nam je -povjerilo Nj. V. sultan,« nadodaje Adlipaša, »mi se ne nadamo, da ćemo zaključiti savez, koji će na­ šoj zemlji dati pravu nezavisnost čuva­ jući interese i britske i savezničkih naroda u Egiptu. Ali ako taj ugovor predstavlja pakt podjarmljivanja, čitav je savez između obje zemlje nemoguć.« U odgovoru Lorda АПепђу, visokog britskog^omesara, veli se, daje vlada Nj. V. sa dubokom žalošću primila, da projekt sporazuma, koji je ona izradila, ! nije za Egipat prihvatljiv. »Ovi se predi lozi«, dodaje maršal, »smatraju u mo­ joj otadžbini kao vrlo žestoki i ne može biti pitanja o modifikovanju prin­ cipa, na kojima se bazira britanska ponuda.« (Pokret u Egiptu.) Brzojav iz Kajira veli, da je publikacija dokumenata, koji se odnose na englesko-egipatske pre­ govore, izazvala čitavu bunu u cijelom gradu. Intervuisan po dopislniku agen­ cije Reuter, Zaglulpaša rekao je, da ■ projekt Lorda Eurzona ne može prihI vatiti ni jedan Egipćanin, pa makar on I bio ne znam kako umjeren. »Taj pro­ jekt,« veli Zaglulpaša, 2*moŽe samo I povećati jaz između Engleske i Egipta. Ako su prijetnje, koje se nalaze u i noti priloženoj dokumentima, uperene • protiv mojih prijatelja i mene, one nas I neće skrenuti sa zakonitog puta, kojim I ml idemo za postignućem svoga cilja.« (J. d. D. od 6. dec) Ponovna instalacija Turaka u Ciciliji. Prema brzojavu iz Bejruta : mutesarif je obavio svoju službenu instalaciju u Aintabu, Tom je prilikom I izrekao govor pred kršćanima i mu! slimanima mjesta naglasujući svoju volju, da uspostavi režim pravde i jednakosti, pazeći na sva utanačenja preuzeta u pogledu protekcije manjina. U gradu je uspostavljena mjesna.po­ licija, ali su francuske vojne pošte zadržane. Mješovite patrole bdiju na red. Jedan engleski list publicira de­ pešu, prema kojoj je 5000 kemali- Prilozi za »Pravdu«. Narodni po! slanik dr. Halidbeg Krasnica priložio je za »Pravdu« 4.ooo K, a Haso To■ pić, Wilpen (Amerika) 9oo K. — NajI ljepše im se zahvaljujemo ! Jugoslavenska naoredno-nacionalni omladina poziva sve članove i pristaše svoga pokreta na konstiruira; juću skupštinu, koja će se obdržavati u nedelju, 18. o mj. u 10 sati рг. p. 1 u dvorani gradske općine s dnevnim redom • L. Pozdrav izaslanika central­ nog odbora iz Splita. 2. Izvještaj pri[ vremenog odbora. 3. izbor glavnog upravnog odbora. 4. Eventualije. — i Članovi se upisuju svaki dan od 2-4 I u prostorijama »Saveza dobrovoljaca« ' (stara pošta). ČehoslovaČki konzulat u Saraje« vu javlja, da je njegova oblast djelo­ vanja proširena odlukom ministarstva inostranih djela u Pragu i na teritorij I Crne Gore poslije balkanskog rata. Besplatno dopisiranje Svi vojni : obveznici pozvani na vojnu vježbu, dokle su na vojnoj dužnosti, imadu I pravo na besplatno korespondiranje. To vrijedi i za ona lica, koja njima , šalju pisma. Ispravak. U članku g. Š. Sarajlića »U obranu« u prošlom broju našega ' lista potkrale su se dvije štamparske pogreške, koje smisao mijenjaju, i to: : na dnu prvog stupca treba da stoji : i ,,U drugom svijetu, drukčijeg menta, liteta, ljudima...1* itd. i rečenica koja prije predzadnje počinje riječima ,,Ža i раге.Л treba mjesto toga da počinje „Ја pako...“ Molimo, da se ovo ispravi! Obrtnici I trgovci, ako trebate i naučnika, obratite se na Hrvat' skog Radišu u Sarajevu, Napretkova ; palača, III. kat. ’ ; I i I ! j I i ■ . ' i ' I I Izjava. U jednom članku »Domovine« napanut je naš muftija Muhamed Š. ef. Kurt, u kojem ie članku izmedju ostaloga veli, da je meni mufti ef. prodao imetak našljednika rahmetli Harne Delića iz Banje Luke, te radi toga izjavljujem slijedeće: Ja sam reč. imetak, koji se sastoji iz jedne oborene kuće i bašče i nešta zemlje kupio od šure rah. Harne DeličA, Hafiz Rasim ef. Medića iz Prijedora u banjalučkoj kiraethani pred svjedokom Omerom Durakovićem iz Banja Luka, a što svojim potpisom tvrdi i isti Hafiz Rasim ef. Medić. Punomoć je poslana iz Prijedora od udove H ime Delića po njezinom bratu reč. H. Rasim ef. Mediću, na Ali ef. Delića u Banju Luku, koji mi je i takrir dao. Svjedok spisi ovdašnjega gruntovnoga povjerenstva. U Banjoj Luci 20. okt. 1921. Hafiz Mahmut Osmančević v. r. Hafiz Rasim Medić v. г. �Strana 4 Страна Боој 370 Brof - „PRAVDA* Izjava. Repertoar. Nar.pozorištaod 12. do 18. decembra. Utorak, 13 o. m.: Hasanaginica. Dramska slika. Napisao Santić. Skapenove podvale. Komedija u 3 čina. Napisav Molier. Večernja predstava. U Pretplati. — Srijeda, 14. o. m. Pozorište zatvoreno. — Četvrtak, 15. o. m.: Otac. Žalosna igra u 4 čina. Napisao A. Strindberg. Večernja pred­ stava. Prvi put. Izvan pretplate. — Pe­ tak, 16. o. m.: Svet. Komad u 4 čina. Napisao Nušič. Drugi put. Popodnevna predstava za đake. — Subota, 17. o. m.: Zmija djevojka. Komedija u 5 čina, s pjevanjem. Napisao Riškov. Večernja predstava. Prvi put. Izvan pretplate. — Nedjelja, 1$. o. ni.: Pljusak. Komedija u 3 čina. Napisao Pecija Petrovič. Ve­ černja predstava. Prvi put. Izvan pretplate. Iz čehoslovačkog konzulata. — „Čehoslovački konzulat upozoruje, da ovdašnja transportna komisiju po na­ redbi ministarstva Narodne Obrane u Pragu je ukinuta. Dne 10. decembra o. g. odlazi defi­ nitivno šef ove komisije sa čitavim materijalom te zaostalim repatriantima". Kontumacija pasa. Pošto je po­ novno zvanično ustanovljeno bjesnilo kod pasa, to se kontumacija pasa, određena na 23. augusta t g. produ­ žuje na daljnja četiri mjeseca, daklen do konca marta 1922. Koji se pas bez brnjice uhvati na ulici, biče odmah uništen bez obzira, da li je na njeg pla­ ćena psetarina ili ne, da li ima marku ili ne. Osim toga oogovaraće vlasnik pred nadležstvcm zbog prekršaja propisa. Ovim izjavljujem, da nitko cd sad | u moje ime mom sinu Muhamedu i Žuniću iz Gračanice ne daje na vje­ rovanje ništa, jer ni u kakvom slučaju ' to priznati neću. Gračanica, 11./XII. 1921. Milan i Luh НирШс Šaraju Hrdja Petra hL hr. 33 izdaje se u zakup Jedna vodena na željezničkoj pruzi Sarajevo Mostar. Pobliže informacije daje Jakub ef. Imamović, Sarajevo Mali Čurčiiuk br. I, I. kat. producenti stolaćhog glna. Hafiz Husein Žunić. __________________________ : . VEDOMIN ot№l hranjiel preparat (Iz SIJENO U BALAMA na veliko i malo uz maksimalnu cijenu sa skladišta „riiđlllEl ŠPEOIGUSHU Sam otok dd. SARAJEVO. biljka) eauislja I pasta Preporučuju svoj specijalitet u bocama i buradima. фффффффффффффф M. Imšeneckoj odobren po sanitetskom savjetu i doz­ voljen riješenjem Min. Nar. Zdravlja za Kraljevinu S. H. S. br. 850-17-V. 1921. Liječnički ispitan u klinikama Petrograda i Moskve. Patentiran u mnogim državama. PreporuČa se za brzi oporavak organizma pri katarima, tuberkuloze kosti, pluća, žlijezda, kod zapaljenja plućne maramice, bronhtta, malokrvnostl, iznurenosti i škrofuloze u svim sličnim slučajevima kao organizma okrepljujuće sredstvo poslije teških bolesti. Već prva porcija djeluje uspješno Proizvađa se u Sarajevu, Hrgića 20; glavno skladište Čobanija 1, ruski du­ ćan i u okružnoj apoteci Misita, Alek­ sandrova 81. 1—4 I Muslimansha trgoKčha i s^tnlohs ћапко и Bosna i Impino (i d.) u Sarajeva I § Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: кгииа. Sšgrdčka glavnica Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik J Pričuva 6©o.ea© ?<ru^a. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. —Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. —Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute 1 vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. § tadanjs: Bćtlja Petra ulica Z prizemna, lijevo. - Brzojavi: Trgarta banka, Sarajsvo. - lotturban telsfon: Zli J Oglašuite u „Pravdi*'! SE I £= 8 =т B ^=5 б SS s • ВВГ* BAKOVIĆ, GAVRAN ! HUSA d. d. DOLAC kod SARAJEVA. Nudi kisele krastavice, pfeferone, pa­ prike prazne • punjene sa kupusom na sanduke po 8 i 16 flaša kao i na vgone. Kiseli kupus rezani i u glavama u bačvama po 100 i 200 kilograma uz najnižu cijenu. BEZ KONKURENCIJE!!! NaruČbe se primaju u pisarni Mustajbegova ul. 1. — Telefon 328. I ===== r Li. JS ===== 8 = a =н== e •=? Vaša želja I TVORNICA KONZERVA K imati zbilja d- bru i pouzd mu uru biti će ispunjena, SUTTNER ako nabavite uru od poznate urarske tvorničke tvrtke SUTTNER -Ш Pristeđeni će Vam biti popravci i srdžba. Najfinije ure iz nikla, srebra, tule-i zlata. Ure na naruk­ vici- Bogati izbor lanača, prstena, rinčica, narukvica, svakovrsnih predmeta od zlata i srebra. — Zahtje^ajte sjajni katalog sa slikama od: Urarske tvorničkf tvrtke H. SUTTNER, Ljubljana br. 706. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000.000* Ulošci preko K 25,000,000*—. Prlćuve preko К4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e61d3b8b35a316e0694e379a3a14dca2.pdf dbd0117f2b3e47dbdee87570cbeb467a PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. pojedini broj K, 2Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcionl odbor. r Pretplata: za našu .državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЈШМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 133 (371) Sarajevo, subota 17. decembra 1921. Godina III. „Nacijonalizacija fabrike Jajce". Porezi. Sa svih strana stižu nam pritužbe protiv pretjerano odmjerenih poreza i nameta, protiv pristranog rada pojedi­ nih poreznih organa i protiv zloporaba pri ubiranju tih poreza. Mi smo u svoje vrijeme iznijeli svoj sud o financijalnoj politici naše vlade i upozorili na nejednakost, koja vlada pri odmjerivanju i ubiranju državnih nameta kod nas i u Srbiji. Ta nejed­ nakost potječe s jedne strane odatle, što porezno zakonodavstvo nije jed­ nako u svim dijelovima države, a s druge strane odatle, šio postoji ne­ jednaka porezna administracija. Dok u Srbiji i Crnoj Gori nekoje grane privrede uopće nisu oporezovane ili je stopa oporezovanja za njih tako niska, da su državni prihodi od njih minimalni, dotle je kod nas prečana sve oporezovano, osim zr^ka i vode, i to tako visoko, da se ne može više snositi. Kao primjer navešćemo samo ovu paralelu: u jablaničkom srezu u Srbiji, kako nas uvjerava jedan dobar poznavalac, nije lanjske godine ubrano ni toliko poreza, da bi se mogli isplatitusvi porezni činovnici u tom srezu, a u našem malom maglajskom srezu, u kome nema nikakvih većih podu­ zeća, u kome je trgovina gotovo mrtva i kojega je stanovništvo puka siro­ tinja, zguljeno je oko dva milijuna kruna poreza samo na ratnu dobit. U pogledu porezne administracije neka služi samo ova paralela: referent mi­ nistarstva financija izjavljuje, da u Srbiji nije ubran ni jedan heler po­ reza na ratnu dobit, a u prnjavorskom je srezu ovih dana porezni ovrhovoditelj jednom kovaču zaplijenio halat za porez, koga ovaj nije imao odakle da plati. Tako je s jedne strane vi­ soko odmjerivanje poreza i, gotovo bih rekao, brutalna i nezakonita rev­ nost pri ubiranju poreza stvorila kod nas toliko nezadovoljstva i neprilika, da ljudi zatvaraju poduzeća (radnje), jer ne mogu da snose ovog teškog i nepravednog tereta. Koliku ulogu igra vjerski momenat pri odmjerivanju poreza neka posluži ovaj slučaj. U jednom mjestu radi tr­ govac, koji je iste vjere kao i referent por. ureda za odmjerivanje tečevine, na veliko. Drži artikle, koji imaju naj­ bolju prođu. Radi vlastitim kapitalom i višestruki je milioner. U neposred­ noj je blizini njegovoj radnja musli­ mana trgovčića, koji drži par topova basme, sanduk šećera, šibica i papira. Radi tuđim kapitalom, cijelo vrijeme rata bio je u vojništvu. Nema ni de­ seti (To prometa, što ga napravi prvi, pa je opet ovaj oporezovan sa 36.000 kruna, a prvi samo sa -iO.OOO K. Ako interesira koga, neka zna, da su oba iz Travnika. Kad je ovo sve bilo iznešeno mini­ stru financija g. dru Kumanudiju u zakonodavnom odboru, on je priznao, da je naše Činovništvo bilo i suviše’ revno, te da je on vrlo mnogo utoka čekovni račun pošt. štedionice 1119 povoljno riješio. Nu mi pouz^ino zna­ demo, da masa jedna utoka leži već po godinu, šta više po godinu i po dana kod pojedinih direkcija neriješe­ nih, a kako kod nas utoci nemaju odgodne moći, kao što je to u Srbiji, p«rezi se nemilosrdno utjeravaju, bez obzira na to. Što se tako ne samo priječi razvoj naših privrednika, nego se ugrožava i sama egzistencija nji­ hova. Jednu čudnu i potpuno nepravednu metodu upotrebljavaju porezni organi kod nas pri odmjerivanju poreza. Meni je jedan porezni činovnik priznao, da je kod jednog malog siromašnog kafedžije na ovaj način došao do nje­ gova prihoda: Pitao ga je: Koliko ima čeljadi? Ovaj mu rekao, da ima še­ stero. Nadalje ga je pitao: Koliko treba dnevno za uzdržavanje svoje fa­ milije. Ovaj je odgovorio, đa treba po prilici 100 K. E onda je činovnik us­ tanovio, da kafedžija treba 36.000 K za uzdržavanje familije, pa je onda tu sumu uzeo i kao njegov dohodak, te ga prema njoj i oporezovao. Naravno, da on nije pitao, da li je ovaj za uz­ državanje familije potrošio štogod od svoje gotovine, je li se zadužio, je li što prodao i t. d. To se njega ne tiče. On je našao jednu bazu, kojoj sa for­ malne strane ne može biti prigovora, i posao je gotov. Pri odmjerivanju poreza ne uzimaju se u obzir knjige ni kod onih trgovaca, koji vode pot­ puno tačno knjigovodstvo i kod kojih se može svaki heler dobiti tačno us­ tanoviti. Poreznom je činovniku lakše onako od oka, a preko čibuka odmje­ riti porez. Vrlo su rijetki slučajevi, da je gdje komisija za odmjerivanje poreza pro­ pisno ustanovljena. Obično su porezni uredi izabrali ljude, koje žele zaštititi i koji bi imali najviše da plate poreza, pa ovi po siromašnoj raji udaraju nemilice. U jednom je kotaru postav­ ljen i pop, koji inače švercuje, u ko­ misiju, a da ni jedan zanatlija nije došao u nju. Ja bih mogao navesti još masu jednu anomalija i nepravednosti u ovoj grani državne uprave, ali držim, da je i ovo dovoljno, da se uvidi, da ovako dalje ne ide i da ovakova po­ rezna politika vodi neminovnoj pau­ perizaciji stanovništva i uništenju naše privrede, kojoj bi država morala da dadne pomoć, a ne da je ovako bru­ talno ubija. Potpuno sam svjestan, da država treba mnogo novčanih sredstava, bez kojih cijeli državni aparat ne bi mogao funkcionirati, ali znam, da ni odgovotni faktori ne biše smjeli svoje po­ greške i propuste u saniranju državnih financija svaljivati j^^^a građan^^ koji nisu za to кииВИИкоуо nesraz­ mjerno i ludo opterećivanje poreznih obvezanika vodi ekonomskom krahu ne samo privrednika nego i države. H. Ajanović. Kada se bosanski radikali stide, da kom., Sćepan Varoščić 50 kom., Dr. Štogod protiv muslimana iznesu u Nikola Krulj 20 kom., Danilo Čorosvome vlastitom organu, ili kada hoće, vić 35 kom., Dr. Dušan Čorović 35 da kakav ničim neopravdan i sraman kom., Ljubo Radović 40 kom., Pajo napadaj na našu organizaciju postigne Marković 20 kom., Dr. Risto Jeremić viši efekat kao da dolazi s musliman­ , 60 kom., Sokrat Petrović 25 kom., ske strane, onda to sve proture u fi­ I Dr. Milenko Popović 80 komada, Silijali svoga glavnog organa »Domo­ ! mo Milošević 10 komada, Gjorgjo vini«. Tako je sada slučaj s tako zva­ R. Jovanović, Tuzla 50 komada, Jovo nom nacijonalizacijom Jajca. Kada g. Zagorac 95 komada, Atanasije Šola dru Srškiću i njegovoj družini nijesu 125, dr. Vojislav Besarović 95, Danilo uspjele nikakve makinacije i zakulisne Vojnović 9o, Jovo Pešut 95, Spasoje igre, da raskopaju evu nacijonalizaciju, Kovačević 95, Milan Jovičić 95, Voji­ koja je iza oslobođenja u našim kra­ slav Šoia, Mostar 95. Dušan i Ljubojevima prva provedena bar donekle mir Grković, Mostar 95, Miho Peško, po pravici, da u njoj ne sudjeluju Mostar 95, Pero Tanasić, Brčko 95, Savo Čelović, Brčko 94, Miloš Ljeskosami pravoslavni, nego zajedno s njima i muslimani i katolici i jevreji, onda vac 100 komada. Činovnike smo, na­ je g. dr. Srškić preko svoga prijatelja, ravno, većim dijelom ispustili. inače u političkom moralu njemu rav­ »Domovina« se ljuti, da u ovoj na­ nog druga u »Domovini«, okrenuo cionalizaciji od muslimana sudjeluju paljbu na tu nacijonalizaciju, a stime samo ljudi iz naše organizacije. Kada u vezi sipa drvlje i kamenje na mi­ bi to i bilo tačno — a nije — to bi nistra g. dra Spahu. Karakteristično bilo i posve razumljivo, jer Šerif nije je, da ovu kampanju protiv g. dra valjda još zaboravio lanjskih izbora, Spahe otvara »Domovina«, pa svoje koji su jasno pokazali, koliko je mus­ napadaje na jedan način, koji u žur­ limana uz organizabiju, a koliko izvan nalistici nije običan, ponavlja jednim nje. 1 eto i opet iz tog molog broja te istim riječima u svakom broju uza­ muslimana, koji nijesu u našoj orga­ stopce, baš u isto vrijeme, kada bo­ nizaciji, ima ih koji su uzeli akcije jasanski radikali u Beogradu traže, da iačke fabrike. A bilo bi ih i više, da g. dr. Spaho ne bude više ministar. Šerif nije odvraćao svijet, neka ne su­ Eto u takvu se službu stavlja »Do­ djeluje u ovoj nacijornduaciji. Mi zna­ mo slučaj, gdje je jedan činovnik mu­ movina«. Nje se ne tiču nacijonalizacije sliman — kada je objavljen prospekt drugih stranih poduzeća, agrarnih i zemaljskih banaka, u kojima sudjeluju za upisivanje ovih akcija — pitao berifa za savjet, bi li uzeo koju akciju isključivo sami pravoslavnih; ona ni Šerif mu je savjetovao, neka ne uzima jednom riječju ne spominje nacionaliza­ i on nrje uzeo. Tu je Šerif valjda ra­ cije Herceg-Bosne, u kojoi ni jedan čunao: zauhar je, možda će ipak te musliman, osim njezina gose, nije su­ akcije, koje ne uzme ovaj musliman, djelovao; ona nalazi neku pljačku i zapasti kojemu pravoslavnom radi kalu. korupciju samo u nacionalizaciji Jajca, jer tu sudjeluje i nekoliko muslimana. , Pa je li de, da je »Domovina« čisto »Domovina« čak nema ništa ni protiv I muslimanski (?l) list. »Domovina« se hvali, kako fe njeno toga, što u toj nacijonalizaciji sudjeluju pisanje o nacijonalizaciji Jajca pobu­ i katolici i jevreji; njoj je samo krivo, dilo interes u našoj čaršiji. Hudnik što je u tome ono nekoliko muslimana. Ona nalazi neki veliki zločin, Što je ; Šerif misli, kada s »Domovinom« u n. pr. jedan skroman i ispravan činov­ I džepu pošalje onog sufliju u ahmediji, nik musliman s osmero nezbrinute I da je pokazuje od ćefenka do ćefenka, djece (g. Fehim Spaho) uzeo nekoliko I e time je čaršija zainteresovana i efekat postignut. A ne zna kukavac, da akcija jajačke fabrike, a ni malo je se se namrgodi čelo svakog čaršilije, kad ne tiče, Što su istih tih akcija uzeli i mu se onaj suflija pojavi pred duća­ pravoslavni činovnici, radikalske kaponom, naročito s »Domovinom« u nje u našoj činovničkoj hijerarhiji kao načelnik pravosudnog odjelena i pre- džepu. destinirani pokranjinski namjesnik Dr. U ostalom akcije pri nacijonalizaciji Milivoje Simić, intimus sadašnjeg po­ jajačke fabrike nije dijelio ni minislar krajinskog namjesnika zemaljski vete­ trgovine ni njegovo odjeljenje u Sa­ rinar Vlado Đurić, prkos-direktor du­ rajevu, nego sindikat, u kojemu sjede hanske režije Dušan Minacki, radiklski Šerifovi prijatelji i protektori gg. Vo­ Madchen fur alles erarijalni fiškal Pero jislav Šola, Jovo Pešut, Dr. Milivoj Janković i mnogi drugi. Pa da nije Simić i drugi, pa se Šerif mogao na »Domovina« pravi pravcati musliman­ njih obratiti sa svojim upitima. Oni ski (?!) listi bi mu svakako dali bolje informacije Šarif ne može da gleda, što je ne­ o razdiobi akcija, nego li mi. koliko čestitih trgovaca-miislimana Taj se sindikat sastoji od 22 lica, uzelo po koju akciju pri ovoj nacijo­ a od tih je 15, slovom petnaest pra­ nalizaciji, jer mu je krivo, što nije još voslavnih, dva katolika, dva jevreja i veći broj, nego što su uzeli, zapao samo tri muslimana. Pri tom mo­ njegoviro^protektorima Dr. Milanu Srš­ žemo umiriti »Domovinu«, da u toj kiću ЛДЧ^ј gospođi Krunici,Šerifovu trojici muslimana, što su u sindikatu, najboljem ahbabu Vojislavu Šoli, radinije ministar g. Dr. Spaho. kalskom bukaču Stjepi Kobasici i dru­ Na bedaste laži »Domovine«, da su gim -perjanicama bosanskih radikala. Kada b^ati više dobili, bezbeli ne bi se ovih dana po Sarajevu b e s p tat no ni Šerifjjjffžaba bio njegov trud oko dijelile akcije električne industrije u blaćen1^ čestitih i poštenih muslimana. Jajcu«, nije se vrijedno ni osvrtati, Ko smije onda reći, da »Domovina* jer svak zna, da nema džaba fijakera, a kad bi ih i bilo, jamacn^) ne bi nije halis muslimanski (?!) list? nikom mogli zapasti od gramzljivog i Cl Zašto »Domovina« nije navela i ovu pohlepnog gose »Domovine«. bratiju pravoslavne vjere, koji su do­ bili oko 4000 akcija, i to: Miloš MiNama ovom prilikom pada na pa­ loševič 50 komada, Savo Babić 30 kom., met kampanja Šerifova, koju je vodio Vaso Vasiljević 50 kom., Nikola Raj- protiv jednog muslimanskog novča­ ković 35 kom., Mihajlo Gjukić 30 kom., nog zavoda iznoseći najočitije laž; Košta Čuković 20 kom., Aleksa Boprotiv ‘njega samo zato, jer je bio izžičković 100 kom., Petar Janković 60 juren iz njegova ravnateljstva. Kad �Strana 2 Стоана Broj 371 Боо| .ПРАВДА* — „PRAVDA* Pisma iz Beograda. i Da se s ljudima, koji idu za takoi vim »uspjesima«, ne može kavalirski i razlozima boriti, jasno je. Za moralne i propalice, kojima ni jedno sredstvo Beograd, 13. decembra 1921. • nije dovoljno nisko i gnjusno, a da Radikalski kongres. — Bosanski radikali. — Kriza. — Pomoć va ga ne biše upotrijebili za postignuće kufskim ustanovama. — O izjednačenju činovničkih plaća. svojih sebičnih i prljavih ciljeva, po­ trebna je posve druga borba, koju I nema toliko snage, da bi mogla sama Večeras je završen radikalski kon­ i nama odgoj i kultura naša ne doobrazovati vladu. gres, koji je otpočeo još u nedjelju. I puštaju. ' Poslije opširnih referata ministara i * ! drugih istaknutih članova radikalne Ministr. Savjet je odobrio 1,200.000 kruna kao vanrednu pomoć vakufskim ; stranke o pojedinim granama državne ustanovama, koje se ne magu iz sa­ ' politike, došlo je i do burnih scena, dašnjih prihoda da uzdržavaju. Ova ; pa je jučer predsjednik morao i da I prekine sjednicu. Čulo seje vrlo mnoće svota ovih dana biti doznačena vornost za rad svih odjeljenja, pa । go povika: »Živio Stojan Protićl«, i preko delegacije u Sarajevu vakufskom Povodom kampanje, koju su bo* sanski radikali poveli protiv g. mi* je i prirodno, da su meni neposred* ako njega nije bilo na kogresu. Ti saborskom odboru. * • su se povici i danas ponovili, pa je, nistra Spahe, saradnik »Jut. Lista« ( no i podčinjena. — A koji je povod bio vašoj od* kako vele, gospodin Pašić bio i napus­ Već dva dana nisu radili skupštin­ zamolio je dr. Spahu za razgovor, luci, da se odjeljenje za trgovinu i tio kongres, ali se opet vratio. Konac ski odbori, jer su radikali hili zauzeti koji je izišao u »J. L.« od 15. o. mj. obrt kod pokrajinskih uprava pret* ■ svega toga bila je rezolucija, kojom se I poslovima na kongresu. Jučer je bila Mi ga u cijelosti prenosimo. daje puno povjerenje i odriješene ruke I kratka sjednica financijskog odbora, Na pitanje: »Šta mislite, g. mini* : vori u samostalno od jelenje? Neposredni povod za ovu od* g. Pašiću. I ako je kongres formalno ! a poslije toga konferencija članova stre, o rezoluciji bosanskih radika* la. koju su predali Pašiću, i u kojoj luku dalo mi jc nezakonito mani* završen ovakovom rezolucijom, ipak ovoga odbora o izjednačenju činov­ su tražili da Vi ne uđete u kombina* ; pulisanjc bivšega predsjednika bo* je van svake sumnje, da je bilo na ničkih plata. Ova je diskusija bila vrlo čiju sa razloga, što ste u Beogradu sanske vlade, a i sadašnjeg pokra* kongresti posve oprečnih struja/ koje zanimljiva po podacima, koje su pocentralista, a u Sarajevu autonomi* jinskog namjesnika sa novcima iz su došle do bučna izražaja. To je sas­ । jedini govornici iznijeli. Tako je jedan raznih fondova, kojima upravlja od* vim razumljivo, jer su u radikalnoj ’ od govornika spomenuo, da je u biv­ sta. odgovorio je dr. Spaho: — Vama je poznato, da sam ja . jeljenje za trgovinu i industriju. O stranci okupljeni elementi najraznovrs­ šoj Austro-Ugarskoj monarhiji otpadao povodom sadašnje krize molio svoj i tom se detaljno možete informirati nijih pogleda na pojedina politička pi­ na 300 stanovnika po jedan činovnik, klub, da me razrješi od sadašn je mi* iz mog odgovora na pitanje narod* tanja. Na kongresu se pokazalo, da a da u Srbiji otpada danas na 140 nistarske dužnosti i da u slučaju, da nog poslanika Hamida Kurbegovi* g. Stojan Protić imade među delegatima, duša jedan činovnik, a u ostalim kra­ jugoslavenski muslimanski klub u* ća. Tu treba tražiti glavni razlog ne* koji su došli na kongres, više pristaša jevima naše države na 240. Po ovom se najbolje vidi, da bi bila moguća dc u novu vladu, onda odrede ko* raspoloženju bosanskih radikala nego se je to ranije mislilo. znatna redukcija broja činovnika, kad jer drugog člana kluba za ministra.'! prema mojoj osobi. * ne bi njima stajali na putu sitni inte­ Klub je jednodušno ovu moju mol* — Ali, g. ministre, neraspolože* Za vrijeme kongresa držali su bo­ resi pojedinih partija. Činovnici se ne bu odbio. Bosanski radikali nemaju nje bosanskih radikala prema Ju* po mojem mišljenju nikakva prava goslavenskom muslimanskom klubu sanski radikali posebnu konferenciju i postavljaju po ukaznoj državnoj po­ da utječu na određivanje naših • poznato je još iz ranijeg vremena! na njoj zaključili, da traže da u novu trebi, već da se zadovolje interesi po­ predstavnika u vladu. To je stvar | Ne mislite li, g. ministre, da je sve vladu ne smije ući sadašnji ministar jedinih partija. Sam Ministar Financija samo našeg kluba. Što se tiče raz* : to samo povod, da se oni mogu up* trgovine i industrije dr. Mehmed Spaho. spomenuo je, da bi se naročito u unu­ To se smatra kao naravna konsektrašnjosti Srbije i Crne Gore mogli loga, što ga navode bosanski radi* I litati u vaše unutrašnje poslove? kali, da sam ja u Beogradu centrali* I Na ovo je ministar sa smješkom vencija dosadašnjeg držanja bosanskih sadašnji dodatci na skupoću i sniziti, sta, a u Sarajevu autonomista, na I svjesti na licu i ponešto klimajući radikala prema našoj organizaciji, i kad nema drugih pokrića za izjedna­ to ću vam odgovoriti slijedeće: glavom kao da kaže, da je to uza* pisanja njihovog glavnog organa »Srp­ čenje dodataka u čitavoj državi. Govo­ ske Riječi«, naročito u posljednje reći o tom spomenuo je, da sreski Držim, da nije potrebno ponav** j ludan posao, odgovorio: ljati ono, što je svakom poznato, , — Bosanski radikali smatraju Bo* vreme. Samo se po sebi razumije, da panduri u pojedinim mjestima primaju naime da je jugoslavenska musli* ; snu i Hercegovinu isključivo srp* ovu čisto separatističku odluku bo­ mjesečnu platu od 1600 do 2000 di­ manska stranka na prošloj zemalj* ! skim zemljama. Mi pak stojimo na sanskih radikala niko ozbiljno ne nara, na što mu je dobacio jedan od skoj skupštini konstatovala, da ona gledištu, da je Bosna i Hercegovina uzima, kao što se niko ne osvrće ni prisutnih, da šef saniteta u Zagrebu stoji na autonomističkom uređenju isto toliko hrvatska koliko i srpska. na pisanje njihova bosanskog organa. imade mnogo manje. KonstatovanO je nadalje, da i svećenici u mnogim kra­ države. To nije samo moje mišlje* Oni bi htjeli, da se muslimani u Bo* Govoriti o prijateljstvu prema musli­ nje. već je to mišljenje i svih naših sni i Hercegovini priključe njiho* manima uopće, a u isto vreme napa­ jevima Srbije imaju velike dohotke od poslanika i čitave stranke. Mi smo ■ vom političkom naziranju, ali u tom dati njihovu organizaciju i skoro sve naroda i svoga imanja, a da uza sve izvršenje ove točke našeg progra* • nemaju nikakovog uspjeha i nas predstavnike, kojima su muslimani to primaju znatno veće dodatke nego ma samo odgodili. smatraju za krivce za njihov neus* dali neograničeno povjerenje, znači svećenici u drugim dijelovima države. — A otkuda, g. ministre, potječe I pjeh. Međutim statistika Bosne i samo krajnu neiskrenost, kojom su I ako su svi prisutni na konferenciji to predbacivanje jednog dijela ra* j Hercegovine jasno pokazuje, da je se radikalski prvaci i dosele odliko­ bili saglasni, da su sadašnje razume u dikalskih poslanika iz Bosne, da ste i njihovo političko naziranje krivo. vali. Kome je.poznato, što je Dr. Srš- platama činovnika ogromne, i da se tamo autonomista, a ovdje centra* | Pogledajte i uvjerit ćete se, da Her* kić govorio prije, nego što je postao one ne mogu nikakvim stvarnim raz­ lista? ceg*Bosna broji oko 800.000 pravo* predsjednikom bosanske vlade, a što lozima opravdati, ipak konferencija — Bosanski se radikali ljute, od* slavnih, 600.000 muslimana i 400 hi* je radio prema muslimanima za vri­ nije donijela nikakva pozitivna uspjeha, govorio je hladno dr. Spaho, što ljada katolika. To je dovoljno na* jeme svoga predsjednikovanja, toga već je riješeno, da se izabere odbor, sam ja odjeljenja za trgovinu i obrt ' vesti. Ako brojevi ne mogu da do* ovo njihovo držanje neće nimalo iz­ koji će donijeti detaljan predlog. Po svemu izgleda, da se izjednačenje neće kod pokrajinskih uprava pretvorio kažu, onda i ni jesu potrebni više nenaditi. moći provesti u sadašnjoj dvanaestim’ u samostalna odjeljenja ministar* drugi argumenti. za mjesec januar 1922. g. već najra­ stva trgovine i industrije. To je raz* Dok je ovo govorio, došao je hi* Poslije svršenog kongresa odgovo­ log. koji mi oni predbacuju, da sam tan poziv, da članovi Jugoslaven* rio je g. Pašić g. Davidoviću, da istom nije od 1. februara. Interesantno je u Beogradu centralista. Međutim u skog muslimanskog kluba treba da sada treba da počnu pregovori o sa­ jedno pismo što ga današnja »Poli­ današnjim prilikama kad pokrajin* budu na jednom žurnom savjetova* stavu nove vlade. Iako je na kon­ tika« o ovom pitanju donosi: Među nama. ski namjesnici odgovaraju samo nju. Dru Snahi — nrema njegovoj gresu bilo mnogo bučnih prigovora Tri zone. Jedan policajac mi pi­ ministru unutrašnjih djela, nema izjavi — bilo je teško, da se rasta* protiv svakom zajedničkom radu sa nikakova smisla, da odjeljenja mo* ne i da prekine intervju. Stanuvši demokratima, ipak je više nego si­ še: »Bio sam činovnik u jednoj varo­ gurno, da će g. Pašić pristati na ob­ šici u južnoj Srbiji, zatim sam bio jeg sadašnjeg resora budu podrede* malo i promislivši, reče: — E pa dobro, za danas je dosta novljenje koalicije, jer je i na kon­ premješten u Beograd, a sada sam či­ na jednom organu ministarstva u* G. gresu rekao, da radikalna stranka novnik u jednoj varošici u Vojvodini. nutrasnjih poslova. Ja nosim odgo* i toliko! su ga upitali: kako može iznositi tako ordinarne laži protiv zavoda, za koji je i on uvjeren, da je potpuno soli­ dan, on je, po prilici, rekao ovo: Znam, da ono nije istina, ali novinar­ ski zanat iziskuje to. Naći će se od deset neobaviještenih čitaoca makar jedan, koji će makar desetoj takovoj laži povjerovati, i ja sam već postigao — uspjeh. Dr Spaho o kampanji bos. radikala. obraditi jedan tefsvi (tumač Kur’ana) na našem materinom jeziku. Nažalost mi nemamo ni dovoljan broj vjerskih Hafiz J. R., Mostar: udžbenika na svome jeziku! To na­ ravno ne bi mogao niti su vrijedni pojedini izvesti; za to bi trebala cijela I anketa, u kojoj bi bili zastupani i (Nastavak.) I ulema razne struke i inteligencija ta­ kođer razne struke. Kur’an se ne da Bože moj, Bože moj, velika li je niti može tumačiti jednostrano. Imade diferencija Između uzvišenih ustanova ajeta takove naravi, koje može da islama i shvaćanja muslimanskog svi­ obradi samo dobar i bistar psiholog, jeta o njima! Piiaće se neko: kako je moglo uopće doći do toga jaza ? Po I imade ih opet, kako smo gore vimojem skromnom mišljenju najviše j djeli, koji su u tijesnoj vezi s prisu tome uzrok vjerske borbe musli­ ■ rodnim znanostima, a imade ih pako, koji se oslanjaju na historiju i t. d. mana, koje izazvaše veliku mržnju po­ i t d. Kad bi mi imali u svojoj sre­ jedinih sekta između se. Naravno u dini ovakav tefsir, držim, bi se toj trzavici iako su se mogle uvući naši ultraliberalci počeli pnoF&avati medu muslimane priče iz grčke mi­ džamiji, osim ako bi i dalje ostali tologije, koje tokom vremena poprigiuhi kod organa sluha i slijepi kod miše vjerski karakter, i danas ih vidnoga osjetila. imade, koji vjeruju — šta v’še drže U doba, kad su bile u pjenom jeku to vjerskom dogmom —, da melaik sunce voda u kolima s mašrika na i vjerske borbe, nekako u to dpjja pamagrib i natrag s magriba na mašrik. 1 daju još i križarske vojne, koje kao i svaka vojna imađahu svoje posljedice, Ne zn^ki jadnici, da Kur’ani a. z. š. a ođ kojih je najizrazitija vjerska ne­ u ajelf kerimi »veš-šemsu tedri limustekarin leha« veli, kako se sunce I tolerancija. To je pako negativna* samo kreće samo oko svoje osovine, i strana križarskih vojni, a pozitivna Ovo je sve dalo povoda, da su se te- ' je ta, što se je zapad uzevši zrake meljni pozivi islama počeli zabacivati | golemog sunca isiamsko-arapske pro­ svjete probudio iz mrtvila i počeo da i da se je Kur’ani a z. ž. jednostrano ili bolje rekuć nikako tumačio. Zato I radi. Dok na istoku vlada zastoj, dotle bi trebalo i neophodno nam je nužno ' na zapadu pojedini staleži intenzivno PODLISTAK. Apel na ulemu. rade oko unapređenja svoga. jTrgovina se razvija, poljoprivreda i obrt se podiže, škole niču i t d. Zapad dakle preuzima ulogu istoka nekako početkom 13. stoljeća p. J. Azijski narodi, naročito islamski, padaju, pa­ daju i padaju . .. dok nijesu napokon bačeni u ponor dolaskom divljih Mon­ gola pod vođom Džingishana, po vjeri neznabošca. Poplavivši istočni dio evropskoga kontinenta spušća se niz Aziju i uništava islamsko-arapsku kul­ turu pobacavši sve kulturne tekovine : u rijeku Tigris. Nekako u to doba doletjeli su Turci-Osmanlije, da izbave što se da izbaviti. Zato s potpunim pravom možemo ih nazvati imenom muhji-i medenijjet. Preko njih je ezanimuhameđija našla ploda u zemljama I starih Ilira, evo uvdje, gdje mi danas obitavamo. Na nama je pako, da taj glasnik daimen ebeden —zauvijek — oglašuje Čisti vahdanijet. A kako? Sigurno da nećemo moći taj dragocjeni emanet očuvati time, što ćemo međusobno u privatnom razgovoru govoriti sa strahom o ne­ posrednoj budućnosti, tužiti se na ne­ volju, koriti 'pugreške sadašnjosti i najbliže prošlosti. Izgleda, da nije to postalo praksom samo onih, koji ne­ maju širega pogleda, nego i onih, koji su pozvani da nešto učine, poduzmu i t. d. Često se čuju u užem društvu raspre o svem tome, žali se, što je islamska nauka izgubila onu vrijed­ nost, koju zaslužuje, sve se to govori i svi smo jednoga mišljenja, da treba паб svijet upoznati s čistim islamom i njegovim navršenim propisima, ako ćemo da egzistiramo kao muslimani, ali to su samo puke fraze, koji ne daju ploda. Naša nehajnost za ulumišerijom dovela nas je dotle, da se posljednih godina vrio rijetko ili ni­ kako ne čuje, da je tkogod otišao na visoke šiudije ulumi-šerije, teologije i tako nešto. A kad nestane i ne bude nosioca islamskih znanosti, kakova nas onda sudbina čeka kao musli­ mane, prepuštam čitaocu, da sam to riješi. To je žalosna pojava, ali je i istina. Ovijem — ne dao Bog — ne odbijam potrebu zapadne kulture; šta više, kako smo iz gornjih citata mogli vidjeti, suština islama ne može se ni razumjeti bez svjetovnih modernih znanosti. To dvoje je neko vezano, ono je neodoljivo. Oružajući se moder­ nim oružjem, trebalo bi da paralelno tome se oružamo i islamskim oružjem. Najpodesniji za toga jesu svršenici šeriatske sudačke škole. Sa zadovoljstvom konstatujem, da je već jedan istom svršeni šeriatlija, po imenu Hadžibegić Hamid, krenuo onomadne u Carigrad na teološke Studije. (Svr&iće м). �ПРАВДА- — PRAVDA Број 371 Broj I dok u južnoj Srbiji 15 kg. hljeba (37'50 din.), 60 porcija jela (240 din.), stan od jedne sobe (6o din.), 15 litara vina (120 din,), 30 jaja (12 50 din.),dakle najnužnije životne namirnice koštaju svega 500 dinara dotle sam tamo primao me$ečno sa dodacima 1900 — 2100 dinara. U Beogradu: 15 kg. hljeba (64 5(Г din.), 60 porcija jela (390 din.), stan od jedne sobe (600 din.), 60 kafa (60 din.) 15 litara vina (150 din.), 30 jaja (60 din), — 1324'50 dinara a mesečno sam primao 1300 do 1350 dinara. I, najzad, sada u Vojvodini 15 kg. hljeba (75 din.), 60 porcija jela (330 din.), stan od jedne sobe (100 din.), 60 kafa (60 din.), 15 litara vina (150 din.), 30 jaja (75 din.), — dakle svega 850 dinara a mesečno primam ukupno sa do­ dacima 630—650 dinara. I Naši poslanici o nedjeljnom počinim. Uporedite ove tri zone, pa ćete do­ ći do vrlo interesantnih zaključaka«. Ja sam upoređivao i razmišljao. I i na kraju krajeva ipak nisam mogao 1 sebi da objasnim zašto se naši činov। nici tako grčevito, brane da idu u juž­ nu Srbiju. Z. i I ; j i I Onomad je načelnik jednog mini- I | starstva iz Beograda poslao vagon ■ drva u Kragujevac svojoj porodici da i se ne bi smrzla od zime pošto su i seljaci gotovo prestali dovoziti drva I na kragujevačku pijacu. . j I ' Puni para seljaci danas nemaju po­ trebe da se bakću ni mnogo lakšim poslovima nego što je seča drva po snegu. 1 ako vam prodadu kola drva, u kojima nema ni pola metra, da ste srećan čovekl ј I ; I Moj drugi odgovor. »Domovina« u broju 121. nastavlja svoj klevetnički zanat. Ona ’ se kao bajagi nevina krije za službene za­ pisnike kotar, vak. mearif. povjeren­ stva u Tuzli i upućuje me, da se obra­ tim na ljude, koji se tamo spominju. Ona da je iznijela samo ono, što je crno na bijelu, a da je sigurna, da sam i ja znao za te zapisnike još god. 1911., ali onda nisam smio da tu stvar potjerani. Kolika perfidija! Prvo treba da na­ glasim, da je onaj zapisnik meni ne­ poznat i da sam ja sada prvi put za njega čuo. Prema tome on je nepro­ vjeren, jer nije podnesen na očito­ vanje okrivljenom i oklevetanom, ali »Domovina« vidi u njemu jedan »dokumenat«. Ona gradi zaključke na te­ melju skroz lažnog iskaza jednog pro­ bisvijeta, koji je mogao i još gorih stvari o meni da izmisli, pa bi mu ipak »Domovina« slijepo vjerovala, jer se radi o jednom političkom protiv­ niku, kojega treba ocrniti. Samo pak vak. povjerenstvo nije pridavalo ni­ kakve važnosti lažnom iskazu onoga Murata, što se vidi po tome, jer nije ni uredovalo na temelju toga iskaza uvjerivši se na mjestu o pravom sta­ nju stvari. Povjerenstvo je naime mo­ glo znati, da sam ja otprilike u isto vrijeme predao sudu preko advokata g. Jankijevića jednoga klevetnika, koji se drznuo da kalja moju čast na isti način i iz istih motiva. To je bio konviktski aščija Džindo, kojega sam ja kao i Murata odpustio od službe radi neurednog vršenja dužnosti, a on je iz osvete širio o meni laži i uvrede. Zbog toga je osuđen na zatvor i globu, pa me je isti molio, da mu oprostim, jer da je u piću vrijeđao. Ja mu nisam oprostio. Kad je dakle stvar bila nova i meni poznata, ja sam tužio lažova i zatražio zaštitu svoje časti, a moralni je lo­ povluk tvrditi, da nisam smio ni ri­ ječi progovoriti god. 1911. To bi se isto dogodilo i Muratu, da sam znao za njegove podvale. Neka znaju pro­ dane duše i drski objeđivači, da se ja nikad nisam Žacao javno istupiti i bra­ niti svoj rad i mišljenje. Ja nemam razloga da šutim i krijem svoju pro­ šlost, jer ne osjećam ni malo potrebe za to. Moj je rad otvorena knjiga i ja vazda nosim punu odgovornost za svoje činove pred sudom javnosti. Ne­ mam nikakva razloga, da se kajem i skrivam, a još manje da se stavim u hizmećarsku službu, samo da se za­ borave nečasna i prljava djela, kao što to moraju gose oko »Domovine«. Ja nisam kao vaš goso predvodio masu pred Potioreka i uvjeravao ga o lojalnosti i dinastičkom čustvu zahtije­ vajući rat protiv Srbije (vidi »Šaraj. List od jula 1914 ). Ja nisam kao vaš goso prigodom kupljenja bakra za vojsku govorio svijetu: Ako ne date sada bakra na lijep način, trebala bi da dođe Srbija pa da vam ga otme! Ja nisam kao vaš goso Šerif uvjera­ vao ljude u musi, klubu, da ću s re­ volverom u ruci dočekati srpsku voj­ sku na ćupriji Šeher-Ćehajinoj! Ja , nisam imao »časti« da budem Pitnerov ahbab i da uđem u crni kabinet ! kao pouzdana ličnost, ja nisam činio I poklonstvo Tiszi u Pešti; ja nisam ... Sva ova crna zlodjela imaju na duši čeljad oko »Domovine«, pa moraju okajavati služeći našim političkim pro­ tivnicima, da razbiju slogu muslimana. Oni ovu svoju izdajničku rabotu odaju i priznaju sami pišući u »Domovini« (br. 121.) pod natpisom »Sarajevo, 13. decembra 1921.« ove riječi: »Mu­ slimani niti mogu niti smiju niti imaju drugog puta u svo­ joj političkoj orijentaciji osim srbofilskog puta. Sve, što tome srbofilskom ori je ntisanju smeta, mi ćemo napa­ dati. Bos-herceg. muslimani moraju se priključiti srbofils k o j politici.« Treba ii jačega dokaza za protivmuslimanski rad ove čeljadi oko »Do­ movine«, koja ne vodi računa o inte­ resima muslimana, nego o befelu svo­ jih gospodara? Je li sada jasna nji­ hova hizmećarska uloga i njihov de­ nuncijantski rad? Šio se tiče one napomene u »Do­ movini«, da oni imaju još jedan za­ pisnik o meni, kad sam tobože igrao Nastićevu ulogu u procesu protiv T. Alaupovića, pa da ću radi toga mo­ rati potpuno ušutjati, o tome ću izni­ jeti u drugom broju sve »sine ira et studio« pa će javnost doznati pravo stanje stvari. Dosada je ta stvar posve krivo prikazivana s naročitom tenden­ cijom. Ali odmah moram da najodluč­ nije odbijem drsku poredbu moje osobe s Nastićem, jer to mogu samo pogane duše oko »Domovine« da pod­ metnu. Nastić je bio plaćani austrij­ ski špijun i izdajica srpski, a ja sam zastupao svoje mišljenje, kojem* danas ne povlačim. Ja sam slušao glas svoje savjesti i svoga uvjerenja, a Nastić je ocrnjivao ljude po befelu, kao što da­ nas tu ulogu vrše čeljad oko »Domo­ vine« slušajući befel s druge strane i ocrnjujući nepoćudne muslimane. Ja nisam bio omiljena osoba kod bos. vlade, već sam bio i proganjan. Ja sam jednom dobio i ukor i bio pred­ ložen za premještenje u Bihać za kaznu, jer nije moj rad bio po volji bos. vladi. Ja sam morao početkom rata stupiti odmah u vojsku kao obični vojnik a god. 1914. bio sam riješen s kolegama tuzi. gimn. i službe na predlog g. T. Alaupovića. Da sam bio u volji bos. vladi i da sam igrao ulogu Nastićevu, ili da sam pobjegao pod skut Šerifov, kao Što su to mnogi drugi učinili — sve se ovo ne bi sa । mnom dogodilo. * • i ' ■ 1 i i i ' I I ! : i ' ; ! ? . : Kako smo u pismu iz Beograda od 5. decembra 1921. javili, govori* li su u zakonodavnom odboru pri* likom prteresanja čl. 12. zakona o zaštiti radnika, koji govori o ne* deljnom počinku — gg. poslanici dr. Hrasnica i Fehim Kurbegović, čije govore donosimo u cijelosti prema stenografskim bilješkama. Gosp. dr. Halid beg Hrasnica rekao je: Gospodo, kada stvaramo zakon, treba računati i voditi računa o to* me, kako će on biti primljen u šb rokim masama. Vi znate, da u na* šoj državi imamo razne vjere i ta* kode da je baš u ovim krajevima na* še države vjersko čuvstvo dosta os* jetljivo. S toga kad se stvara zakon treba dati prilike ministru, da vodi računa o tim osjećajima i da mo* že u pojedinim pokrajinama dife* rencirati, označiti za jednu vjerois* vovješt jedan dan, a za drugu vje* roispovijest drugi dan počinka. Ili ako se složimo, može se odrediti i jedan dan, ali da se stvara odredba i da se u njoj kaže, da to mora biti nedjelja, ja sam odlučno protiv to* ga, jer će naše mase to shvatiti ne kao socijalnu potrebu nego da se naturava svetkovanje jedne vjero* ispovjeti, drugoj vjeroispovjesti, da jedna vjeroispovjiest svetkuje sve­ ce druge vjeroispovijesti. S ovim morate računati i ja bih molio, da ovu stilizacju, i ako mi se ni ona ne dopada, ali držim, da je bolja od prve, ovako redigovanu prihvatite. Predsjednik Miša Trifunović: f* ma riječ g. Kurbegović. Fehim Kurbegović: Gospo* do poslanici! Vidi se, da većina o* voga odbora, kad govori o nedjelji kao nedjeljnom prazniku, hoće da tu nedjelju strpi pod pojam općeg odmornog dana evropskog. (Dr. U* roš Stejić: Tako je u ćelom sve tu). Oprostićcte g. Stejić, to nije u cijelom svijetu. Vi ako niste bili u pojedinim državama, gdje je cd* morni dan petak, onda ja Vam sa* vjetujem, g. Stejiću, da malo pro* putujete pa ćete vidjeti. (Dr. Uroš Stejić: U kojim državama?). L’ is* lamskim državama. Pa kad ovo na* pominjem, onda želim ,da Vas na* tjeram da se izjasnite, pa da kaže* te: u hrišćanskim državama nedje* lja je odmorni dan, a u islamskim državama petak. Ja ću onda da ka* žem: Jeste, ovo nije hrišćanska dr* žava, nego je država, gdje ima raz* nih vjera, gdje ima pripadnika islamske vjere preko milijon i po. Time hoću da Vas opomenem, da sljedbenike te vjere, koji moraju bi* ti ravnopravni građani u ovoj dr* žavi, kako to i sam Usatv garantu* je, i njihove osjećaje ne vrijeđate. (Dr. Uroš Stajić: Ja sam indife* rentan prema vjeri). Gospodine Stajiću, iz Vaših malopređašnjih riječi zaključujem, da Vi niste in* diferentni, čim tvrdite, da je petak praznik samo u islamskim država* ma. Ja vidim .na šta ciljate, samo nemate kuraži, da to reknete otvo* reno. A to je, da je nedelja praz* nik u hrišćanskim državama, i da Vi našu državu hoćete da napravi* te hrišćanskom. Gospodo. Vi treba da znate, da u našoi državi ima mnogo krajeva. Naši dopisi. Banja Luka, 10./ХП. 1921. Izigravanje Uredbe o beglucima. • Još iz Prnjavora poznati neprijatelj muslimana, a naročito zemljoposjed! nika, kot. prestojnik Mrzljak, taj vajni Hrvat, koji se samo Srbima udvorava, j kao delegat inspektora agrarnog za seoski kotar Banja Luka izigrava . Uredbu o beglucima, koju je izdalo i ministarstvo za agrarnu reformu na Dr. Atif Hadžikadlć ; temelju utanačenja sa klubom posla1 nika J. M. O. nar. posl. Stoga mogu ljudi onake kvalifika­ cije i onakog morala, kao što ga imaju čeljad oko »Domovine«, da na onako bezobrazan i nizak način go­ vore o časti i poštenju svojih poli­ tičkih protivnika. Muslimani! Сграна 3 Strana j gdje su nastan jeni Muslimani i to u tako kompaktnim masama, da bi to, ako bi se odredila nedjelja kao dan počinka iako bi se prisiljavali ljudi, da radnje zatvaraju i da se odmaraju nedjeljom, da bi to izaz* I valo veliko ogorčenje, protest i уе* ! liko nezadovoljstvo. Ja pitam zako* nodavni odbor, je li to Vaša želja donoseći jednu takvu zakonsku us* ’ tanovu, koja će da stvori jedno o* I vakvo neraspoloženje. Mi smo mu* ‘ slmiani u ovoj državi imali za ove dvije i po godine dosta razloga, da budemo nezadovoljni, i tek što šino počeli to nezadovoljstvo da ukla* njamo, vi hoćete da stvorite novo. To ne smije da bude! Vi hoćete da ‘ to stvorite pod firmom općeg cv* ropskog nedjeljnog počinka neđe* Iju kao takvu. Dozvolite, gospodo, da se kod nas nedjelja u masi ta* ko ne shvaća, i znam mjesta kod nas, gdje su muslimani zanatlije i trgovci u pretežnom djelu, i svima je bilo naloženo, da nedjeljom zat* varaju radnje. Oni nisu htjeli zatvarati radnje nedjeljom nego petkom. Šta ćete, ako se ovakva zakonska odredba o* drži, pa u Sarajevu jednoga dana svi muslimani radnici, sve zanatlije i obrtnici, kojih imade najviše, zat* vore radnje petkom, a nedjeljom otvore i rade. Hoćete li čitavu ma* * su građana zatvoriti, globiti i dove* sti pred sud? Hoćete li im mećati žig sramote na čelo? (Glasovi inu* shmana: To se prakticiralo). To se pokušavalo, ali se nije uspjelo, jer se muslimani nijesu u masama htje* li pokoriti odredbama vlasti. Ak;i hoćete i dalje ičj ovim putem i si* lom namećati muslimanima nedjelju kao počinak, onda naša saradnja u Narodnom Predstavništvu biće vr* lo teška i u pitanju. Treba da raču* nate s ovim. Kakav razlog može bi* ti, da ne pristanete na naš zahtjev? Ako je kakav ekonomski razlog, mi ne tražimo da Vi radite 6 dana, a da mi radimo 7 dana. Ne. Obligatan je jedan dan nedjeljni, ali koji ćc to dan biti, neka se odredi prema krajevima, kako su pojedine kon* fesije izmiješane. Zašto siliti u Tu* zli, Sarajevu ili Cazinskom kotaru, gdje je 46.000 stanovnika, od kpjih su 42.000 muslimani? Zašto siliti, da se oni ne odmaraju u petak, ne* go da se odmaraju u nedjelju? Ako je njihovo raspoloženje za odmor, i ako je njihova navika, da taj od* mor bude u petak, zašto ih onda silite, da se odmaraju nedjeljom? Mi možemo staviti, da je to fakultativ* no, pa ako ko hoće da radi nedje* Ijom kao petkom, neka radi, ako ko hoće petkom da radi, neka radi, ali bezuvjetno jedan dan mora biti kao dan počinka. Kakav razlog i* mate da to ne primite? Glavni je Vaš razlog tobož, što je to uobi* čajeni dan. Je li to dostatan razlog, da se ovaj naš predlog ne usvoji? Je li taj razlog veći od nezadovolj* stva, koje ćete izazvati među ma* sama tih građana? Gospođo, ovo Vam stavljam na srce, da predlože* nu redakciju, kako je predložila sekcija, usvojite, a ako ne usvojite, vidjećete kobnih posjledica u našoj državi. Kako je poznato, na temelju čl. 2. ! beglučke Uredbe od 12./V. 1921. imadu pravo težaci staviti zahtjeve na beglučku zemlju, koju rade više od 10 godina. U smislu provedbene naredbe za tu uredbu imaju pravo molitelji do 19./Х. 1921. predati molbu i za svaki dunum zatražene zemlje platiti 3 din. ! takse. i Nail Muhurdarevič iz Banje Luke, i njegova četiri brata i dvije sestre, da­ kle njih sedmero, posjeduje u selu Bistrici, seoski kotar B. Luka, 1278 d 340 m ‘ zemlje, prema tome Nail, braća mu i sestre mu imadu po 182 d i 620 m-, ПоптаНо cslhrbo larfnilHP UalilVUJIu u&ijuunu ćUUIUyuf jer je jedini spas našeg težaka u zadrugama, jer će zadruge provesti kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kultur­ nog sela, nema ni bogate ni kulturne varoši, a ni države. Muslimani, znajte svaki čas oklijevanja s osnutkom zadruge donosi ogromnu štetu našem selu, grijeh je i nadalje pustiti naše selo u današnjem stanju. — Sve upute i najizdašnije potpore daje besplatno: »SREDIŠNJI SAVEZ JUGO­ SLAVENSKIH SELJAČKIH ZADRUGA U SARAJEVU« (pošt pretinac 169). �> Strana 4 С—гза Epu 371 Brol Njihov kmet Mile Jovanić iz istog Ili jedno ili drugo, gospodo po? sela Bistrice ima kmetovske, a sada i zvani faktori, jer se približio dva? već vlastite zemlje (jer mu je sa Mu- j naesti čas! Građani. hurdarevića prepisana) 132 d 010 mž, I _______________ koja je upisana u gr. ul. 53 kat opć. Bistrica. Isti Mile Jovanić uzurpirao je iza državnog prevrata nekoje komade MuPitanje A. K. iz P. Godine 1919. hurdarevićeve beglučke zemlje, a sad uzurpirao mi je seljak J. V. iz M. jedju je zatražio, da mu se podijeli. Da i nu njivu, koju nije nikada obrađivao li je pravodobno predao molbu za i na koju nema nikakova prava. Ja podjelu ove beglučke zemlje, nije nam i sam ga tužio kotarskom uredu i ovaj poznato; ali pošto nije istoj priložio je osudio, da mi uzurpator ima pre­ takse od 3 din. po dunumđ, te je dati zemlju u posjed. On je međutim Mrzljak stvorio zaključak, koji je Mudao utok na agrarnu direkciju, a ova hurdareviću pod brojem 12.052/91 od je izdala riješenje, da se cijeli spor 2 XII. 1921. dostavljen, da se Mili Joima definitivno riješiti pred kot. agrar­ vaniću, koji ima danas svoje vlastite nom komisijom na temelju uredbe od zemlje u površini od 132 d 010 m*, 12. maja 1921. Budući da komisija podjeljuje pravo siromaštva t. j. da je isti oprošten od plaćanja takse po du- još ne radi, a ni kot. predstojnik nije se primio, da vodi kotarski agrarni numu 3 dinara. O Čemu se obavješ­ ćuju obe stranke s dodatkom, da pro- i referat, to cijela stvar miruje, a uzur­ tivnoj stranci (u ovom slučaju sigurno j pator i nadalje obrađuje zemlju, od koje ja već 3 godine nisam imao ni­ zemljovlasmku) pristoji pravo žalbe kakova prihoda, a, kako izgleda, neću na Agrarnu direkciju putem seoskog ni iduće godine imati. Prema tome kot. ureda u Banjoj Luci od 74 dana iako je formalno ukinuta Srškićeva nakon primitka. naredba, prema kojoj težak, koji je Ako g. Mrzljaka na ovaj korak nije lani držao zemlju, ima pravo, da je i naputio g. Lujo Novak, koji btglučku ove godine obrađuje, ona u stvari i Uredbu interpretira sasvim na štetu danas postoji. §ta da radim ? zemljovlasnika, onda je ovo najjasniji Odgovor. Vaš slučaj nije usamljen, dokaz pristranosti, jer u begiučkoj pa ga jc i naš poslanički klub pretre­ Uredbi nema nikakove ustanove o sao na svome zadnjem zasijedanju i opraštanju 3-dinarske takse. tražio tome lijeka. Agrarne uredbe kad Izgleda, da g. Mrzljaka nisu dozvale su stvorene, mislilo se je, da će se pameti Čuške. koje je dobio u Bileći one brzo i provoditi, te da će ovi slu­ i Prnjavoru. čajevi već davno biti riješeni. Niko Jadni zemljoposjednici, kojima bude nije mogao misliti, da će i ministar­ Mrzljak rješavao agrar’ stvo za agrarnu reformu i njegovi or­ Spah i ja. gani ovako zatezati i ometati provaJanja, 6. dec. 1921. danje tih uredaba. Samo se tome ima Sta je s općinskim izborima? — zahvaliti, da danas tako hitni sluča­ Evo se već navršava tri godine od jevi moraju još čekati riješenje. Vidjevši ovo zatezanje, naš posla­ propasti Austrije, a naše općinske prilike ne samo da se nijesu ništa nički klub, a i naši ministri u vladi, popravile, nego svakim danom idu već su nekoliko puta forsirali, da agrar­ sve na gore. Oktrojisano općinsko ni uredi otpočnu rad. Nu ovi su se vijeće, kome je bio kum bivši sre? i uvijek izgovarali, da sad nemaiu nuž­ ski načelnik u Bijeljini g. Milišić, ' nih kredita, sad da nemaju dekreta i ne vodi nikakva računa o interesi? . td-, a ministarstvo se je izgovaralo ina općine. Sjednice se gotovo ni? ■ pasivnom rezistencijom Činovnika. Kako takove zemlje uopće ne spa­ kada ne obdržavaju. U općinskom j uredu gotovo se ništa ne radi. Us? I daju pod udar agrarne reforme, te Ijed toga naša općina preživljuje i prema tome ni pod kompetenciju ko­ najteže časove. Općinska je blagaj? tarskih (agrarnih) ureda, jer agrarni na uvijek prazna. Namet se utje? I uredi prema čl. 15. begl. uredbe od ruje samo koncem svakog mjeseca ! 12.V. 1921. nadležni su rješavati sa­ i to toliko, koliko je potrebno, da se j mo »posjedovne odnose na zemljišti­ podmiri plaća općinskim službeni? f ma, pomenutim u čl. 2. (naseljeni begcima. Na kojugod stranu čovjek iuk), 4. (počiflučeni begluk), 5. (pobegpogleda, pruža mu se tužna slika lučent čitluk), 7. (zemljišta, na kojima općinskih prilika. Općinski objekti postoji zakupni odnošaj sada već 12 nalaze se u takovom derutnom sta? godina), 10. (četvrtari) i 13. (beglučke nju, kao da im jc oprosti Bože, : zemlje, koje su zajedno sa kmetovveć davno gospodar preminuo, j skim kupljene u spekalativne svrhe),« Općinske su bašče razgrađene, op? — to u ovakvim slučajevima, kao što ćinska zemljišta se na sve strane | je Vaš, treba prijaviti sudu radi pri­ po miloj volji uzurpiraju. Čistoća . znanja prava vlasništva. Tomu ne može je u mjestu ispod svake kritike. U? | da smeta ni okolnost, da je dot čni lice su blatne i neprohodne. Sa svi? . uzurpator podnio zahtjev na tu zem­ ju strana opkoljuje čovjeka smrad I lju. Sud ima ispitati stvar, pa uvjeri li se, da je njegov zahtjev neosno­ uležanih baruština i lokvi. Mjesta, > van, ga je osuditi i prisiliti, da u kojima se narod skuplja, prava su predadužan zemlju vlasniku u posjed. rasadišta svih mogućih zaraznih Time, što je on predao zahtjev, ma­ bolesti. U pekarama hljeba, kata? nama, birtijama i trgovačkim rad? ; terijalna strana odnošaja nije niukoujama sa životnim namirnicama u? ' liko tangirana, pa redoviti sud ima i žasna je nečistoća. Usljed toga i pravo i dužnost, da je ispita i donese još nekih razloga sifilis se rapidno ј riješenje, te da to riješenje i povede. U širi. Narod u očaju vapi za pomoć tom su smislu več dane i potrebne sa sviju strana, ali nje ni odakle ne? instrukcije. Vi dakle tužite sudu, a ako sud neće ma. Svi protesti ostali su glas va? pijućeg... Jedina su nam nada bili da primi tužbu ili da provede raspravu, općinski izbori, koji se već davno javite to našem posl. klubu. ’ navještaju, ali se uvijek u nedogled odgađaju. Oni su još davno pro? veđeni u čitavoj državi osim Bosne i Hercegovine, koje su izgleda i našoj narodnoj državi pastor? čad. kao što su bile propaloj Au? striii. AH što se je trp jelo, više sc nc može tmieti. Mi više ne možemo čekati, dok se svrši nagoda naših zadrtih političkih partija, kojima jc stranački interes glavna stvar, a opći dvadeset i deveta briga. Ho? ćemo onćinskc izbore, da izabere? mo liudc, koji će umjeti i htjeti ra? diti za našu općinu, a ne puniti sa? mo svoie džepove, kao dosadanji nametnuti vijećnici, proizvođači ra? kije na veliko. Ako se neće nasko? ro nrovesti općinski izbori zato, što pve ioš gotov taj nesretni općinski izborni zakon, onda tražimo, da po parlamentarnom principu sastave voljno općinsko vijeće pristaše političkih stranaka, kao što je to učinjeno u drugim mjestima Razgovor o agraru. Bilješke. »Dobrotvorna Zadruga Jirgosiavenki proslavite u subotu na dan ro­ ' ! I | đenja Nj. V. Kralja Aleksandra — krsnu slavu u svom domu. Taj dan je primila ova humana ustor.ova za svoju krsnu slavu kao zahvalu, što se Kralj Aleksandar primio pokroviteljstva ovoga društva.« Gornju noticu donosi ovdašnji »Na­ rod« u broju od 14. o. mj. i mi se čudom čudimo, da jedno »jugosla­ vensko« društvo, kome je predsjed­ nica katolkinja, a u odboru se nalaze i dvije muslimanke, u svoje redove unosi oficijelno čisto vjersku pravo­ slavnu svečanost u kojoj muslimani ne mogu sudjelovati. Ovakav klerikalizam mora se najoštrije žigosati i gdje se on uvodi, tamo nema mjesta musli­ mankama odbornicama kao i ostalim Članicama. i 1 1 i Muslimanski članovi vjerske ankete, koja se je nedavno držala u Beograduj a u kojoj su bili i gg. reis-ul-ulema i beogradski muftija, zahtjevali su, da se krsne slave izbace iz svih dr­ žavnih i privatnih ustanova, u kojima sudjeluju muslimani. Izgleda, da bi revne hrišćanske du­ šice htjele cijeli naš društveni život obaviti velom hrišćanluka. Dr. Janković i Spalio. Na rad. kongresu dr. V. Janković napao je rad dr. Spahe. Mi smo po ovoj stvari tra­ žili obaveštenje, i saznali smo, da je dr. Janković ljut na dr. Spahu, što mu nije postavio jednog radikala za na­ čelnika. Toga činovnika'je i dr. Jan­ ković, kao aktivni ministar, otpustio već jedared kao inspektora ’ Beogr. »Pravda«. »Jeni Sark« o našim ministrima. kako se veli, sastati sa Rafet pašom, vojnim komesarom. Uoči svog odlaska posjetio je veli­ kog vezira i maršala Izet pašu, mini­ stra inostranih djela. Franceske veze sa Moskvom. Budući da je francuska vlada uspo­ stavila s Moskvom kurirski saobraćaj, te da je poljski poslanik u Moskvi neposredno pred svoj odlazak u Mo­ skvu imao dulji razgovora sa fran­ cuskim poslanikom, u Varšavi se sa sigurnošću tvrdi, da je francuska stu­ pila u direktne pregovore sa sovjet­ skom Rusijom. Cilj pregovora još niie jasan. Svakako je jedna od tačaka pre­ govora francuski sporazum s Ango­ rom. To se najbolje vidi odatle, što je Poljska po franceskom naputku na jednom se odlučila, da u Angoru po­ šalje svog diplomatskog zastupnika. Dahne se tačke odnose na plaćanje credratnog duga i priznanje versaljskog ugovora sa strane Rusije. Turska novina, koja izlazi u Carigradu i koja se zove »Jeni Šark« na čelu svog uvodnog članka pod naslovom »Turci i muslimani na Balkanu« do­ nijela je fotografije naših dvoiice mi­ nistara. Govori o velikoj razlici između postupka bugarske vlade prema mu­ slimanima i postupka srpske vlade pre­ ma muslimanima, te dodaje da je Pomoćničinovnici-ce i dnevničari-ke, mjesto negdašnje male Srbije stvorena vježbenici i honorarni činovnici iz svih velika kraljevina Srba, Hrvata i Slo­ sarajevskih državnih nadleštava nagvenaca. List dalje veli, da je u toj nani velikom bijedom i nevoljom na državi 2 mihjuna muslimana, da su javnom proteinom zboru dana 4. dec. se bos.-herc. muslimani čvrsto organi1911. uz privolu svih drugova i dru­ zovali i da su proturili svoja dva čo­ garica iz cijele Bosne i Hercegovine vjeka u ministarski kabinet. jednodušno usvojiše slijedeću t »Kad sam prolazio kroz Beograd, Rezoluciju. vidio sam Dr. M. Spahu u njegovu Mi najenergičnije tražimo: 1. Da se ministarstvu, i Dr. H. Karamehmed vića ; predstavka našeg Saveza, koja se na­ u njegovu ministarstvu. Od neke du­ lazi kod Ministarstva Finansija, odno­ boke radosti nijesam se mogao suz­ sno Zakonodavn g Odbora u Beogradu držati, nego sam u?eo fotografiie obo­ pod brojem 93370/21., čim prije i ko­ jice ovih ministara u njihovoj kance­ načno riješi, a naše plaće prema Ulariji rada. redbi od 28. aprila 1921. D R. broj 60 000 po članu i. taćki B u dinare Dva muslimana, sa svojim fesovima prevedu, a tome dosljedno da se odo­ sjede na ministarskim stolicama! To bri 10°/0 po' išica doplataka na sku­ je jedan veliki događaj u islamskoj poću, oboje računajući od 1. m?ja povjesti na Balkanu. Niko ne smije 1921., kako je to kod svih ostalih omaložavati veličinu tog događaja. Kad državnih službenika već davno uči­ ovaka tolerancija vlada na Balkanu, njeno i kako je to g. Ministar Finan­ možemo reći: Vjerski autoritet Turske sija obećao. carevine može doprinijeti puno tomu, 2. Da se bezuvjetno isti dodatci da se srpsko-arnautski konflikt svrši isplate još prije idućih praznika, kako sporazumom obiju stranaka, kako će bi mogli sebe kao i našu glad iu, golu obje biti zadovoljne.« i bosu djecu nahraniti, obuti i od eti. 3. Da se provedu što strožiji iz idi, čijom se je krivnjom zatezalo riješenje predstavke našeg Saveza spomenute pod tačkom 1., a k<>ja je dne 4. juna 1921. putem zemaljske vlade za B. i H. tek nakon mjesec i po dana Mini­ starstvu Finansija u Beograd otpo­ slana. 4. Da se ukine naš dosadašnji služ­ beni naziv „dnevničar«, a zamjeni onim kao u cijeloj Kral,evini »pisarnički oficijent«. 5. Da se kod predsto:ećeg projekta zakona o izjednačenju činovničkih doplatnka ne mimoiđu »dnevničari«, kako je to učinjeno uredbom spome­ Kriza. Prekjučer je g. Davidović nutom pod tačkom 1. povratio Kruni mandat za sastav vla­ 6. Da se konačno riješi biiedno de, jer se radikaii i demokrati nisu stanje državnih službenika i izda od­ nikako mogli složiti u pogledu mini­ nosna pragmatika, koja će ih zado­ starstva unutarnjih djela. Kralj je od­ voljiti bar donekle. mah zatim pozvao predsjednika skup­ 7. Zahtievamo, da se pomoćnim štine g. Ribara,‘da mu predloži novog dnevničarima povisi plaća bar na 1600 mandatora. G. Ribar nije Kralju mo­ kruna mjesečno. gao predložiti ličnost, nego je obećao Konačno osuđujemo postupak svih učiniti to naknadno, dok se posavje­ mjerodavnih faktora, u čijoj je kompe­ tuje sa šefovima partija. U tu je svr­ tenciji naša sudbina, što na mnogo­ hu sazvao delegate radikalnog i de­ brojne pismene i brzojavne požurnice mokratskog kluba na konferenciju i našeg Saveza nikakova odgovora ne nastojao izgladiti opreke. poslaše, premda je za svaki plaćena Jučer su oba kluba imali sjednice, potrebna taksa. no, kako izgleda, nije riješen spor, pa će po svoj prilici biti povjeren jednoj Što |e „EISB-Fluid" -• to so zna! od ovih partija sastav izborne vlade, koja bi imala samo sprovesti izborni Ljekarna Felter Stubka. zakon kroz skupštinu i odmah — na izbore. Iz Saveza pomoč ih Шпзоп ћа i dnEsniča^a. Politički pregled. Ispražnjenje Cllicije. Brzojavljaju iz Carigrada, da su radovi oko eva­ kuacije Cilicije po francuskim okupa­ cionim trupama počeli 28. novembra i normalno teku Za određenje demarkaclone linije sa Sirijom, angorska je vlada odredila vojničku komisiju, koja će se sastati u Iskenderunu sa francuskom misijom. Usprkos pokušaja izvjesnih agenata provokatora evakuacija će se izvršiti potpuno mirno. Svi stanovnici bez radike vjere i rase predali su se svom poslu s potpunom sigurnošću. Beklr Sami bey otputovao je jutros u Angoru preko Inebola, gdje će se, Pitanje na gosp. Ministra za agrarnu reformu. 1. U blizini opčine Avtovac (kotar Gacko) nalazi se erama zemlja, zvana »Đuruše«, gdje su seljani iz Avtovca i Mulja od pamtivijeka imali servitutno pravo, ’pasll svoju stoku, i po­ državali svoja guvna. Milovan Zelenović iz sela MihoIjaca, koji ima dovoljno svoje zemlje i koji je, kao dobrovoljac, dobio ze­ mlju u Banatu, došao je te uzorao i posijao spomenute Duruše, te tako samovoljno onemogućio seljacima iz �Број 345 Broj Avtovca i iz Mulja, da ispuste stoku na pašu. 2. Osim toga postoje u gatačkom kotaru pašnjaci Zborna Gomila i Tetivice, koji u gruntovnici stoje upi­ sani na eraru. Na tim pašnjacima su ođ uvijek pasli svoju stoku seljani iz sela: Mulji, Avtovac, Braniiovići, Međujici i Sarići. Ima godina dana, kako su pravoslavni seljaci iz Samobora pritisli te pašnjake i zabranili pašu gore spomenutim seljacima. Prispjevaju tužbe, da se maltretiraju čobani iz gore navedenih sela, da im se sto­ ka zatvara i da im se za svako bravče, koje dođe na te pašnjake, uzima po 1 dinar. Ovaki postupak samo, zaoštrava vjerski antagonizam, koji ne ide nikako u prilog sređivanja prilika u državi. Zato pitam, gospodine Ministre, mi­ slite li stvar ispitati i narediti, da se pašnjaci Đuruše, Zborna Gomila i Tetivice vrate u staro stanje i da i dalje uživaju servitutno pravo oni, koji su ga i dosada uživali, te da se pozovu na odgovornost oni, koji bez ičijeg ovlaštenja uzurpiraju erarnu zemlju. Molim pismeni odgovor. Izvolite, gospodine Ministre, primiti i ovom prilikom uvjerenje o mome osobitom poštovanju. Beograd, 8. decembra 1921. g. Velija Sadović, nar. poslanik. Pitsnjs Na Gospodina Ministra Unutrašnjih Djela. Na granici između Hercegovine i Crne Gore trcfilo se prvih dana iza oslobođenja više napadaja, pljačke, ubojstva na muslimane. To su činili kojekakvi pojedinci, koji su zamišljali ovo oslobođenje kao jednom erom, u kojoj treba da gospoduje njihov ego­ izam i osvetnički duh, te koji su mi­ slili, da je ova država samo njihovo blago, a muslimani da su njihovo roblje, čiji imetak i život ne treba po­ štivati. Danas je, hvala Bogu, tih zala manje, ali ipak ih se dešava, tako da se čovjek pita, da li autoritet državne vlasti ikako dosiže u te krajeve? Evo tih slučajeva: 1. na 23. oktobra o. g. otjerali su pljačkaši dva vola Murata Pašića iz Mulja (Gacko), koji je bio otišao i u drva u Ravno (Crna Gora), 2. na 24. oktobra o. g. na istom mjestu i na isti način oteli su pljač­ kaši 2 vola i 1 konja Čamu Pašiću iz Mulja. Stvar je javljena sreskom načelstvu na Goranskom, koji je odgo­ vorio, da za to neće, ništa da znade. 3. na 25. oktobra o. g. pošao je Salko Mehić iz sela Zagradaca (Gacko) u šumu da bere drva. Na putu ga susretnu seljaci Milovićl i Babići te na njega navale i usmrte ga. Kako se doznaje, sud je ubojice zatvorio, ali nakon nekoliko dana pustio bez ikakve kazne. Pitam Vas, Gospodine Ministre, je li Vam što poznato o ovim zločinima i šta kanite poduzeti, da im se jed­ nom zauvijek stane na put ? Molim pismeni odgovor. Izvolite, Gospodine Ministre, i ovom prilikom primiti moje odlično po­ štovanje. Beograd, 7. dec. 1921. Velija Sadović, nar. posl. Pitanje Na Gospodina Ministra za Socijal. politiku. U gatačkom kotaru u Hercegovini u ratu i poslije rata porušeni su do­ movi mnogim ljudima. Pri podizanju ovih porušenih domova ne postupa se jednako. Tamošnje vlasti, prema ivještajima, koji otud stižu, idu na susret samo pravoslavnim Srbima, koji su nastradali. Daje im se novčana pomoć i potrebni materijal za pravljenje kuća. To je pravedno, da se nastradaloj si­ rotinji ide na ruku i da joj se ublaži bijeda. Ali je nepravedno, da se to čini samo ljudima, koji pripadaju pra­ voslavnoj konfesiji, a muslimanskim stradaocima, da se ne pruža nikakva pomoć. Prema vijestima, koje otud dolaze, od toliko porušenih musliman­ skih kuća, još ni jedna nije podignuta ni popravljena. Страна 5 Strana „ПРАВДА* - „PAVDA" Je li ovo, Gospodine Ministre, Vama poznato? Mislite li stvar ispitati i ovoj nepravdi na put stati, ;kako bi se svi nastradali, bez razlike vjere, osjetili ravnopravni u ovoj državi? Budući da skupština ne radi, molim pismeni odgovor. Izvolite, Gospodine Ministre, i ovom prilikom primiti uverenje o mome odličnom poštovanju. Beograd, 8. dec. 1921. Velija Sadović, nar. posl. čini, moleći je, da primi ovu zahvalu na znanje, i prepopučujući i dalje si­ romašnu Školsku mladež njezinoj bla­ gonaklonosti. M. Poljak, direktor. Muslimani i muslimanke grada Sarajeva, sjetite se vašega „MERHAMETA". Zagrebački velesajam od 3.—-15. lipnja 1922. Vrijeme obdržavanja pr­ vog zagrebačkog velesajma je defini­ tivno određeno. Upravni je odbor Zagrebačkog Zbora u svojoj zadnjoj sjednici zaključio, da će se prvi put zagrebački velesajam obdržati od 3 do 15. lipnja 1922. Broj prijavitelja sa svih strana je tako velik, da se je up­ rava morala pobrinuti da dobije još oko 20.000 m2 novoga prostora. UsIjed toga nije moguće da se sve teh­ ničke predradnje izvedu tako, da bi se velesajam obdržao još koncem ožujka, kako je bilo namjeravano. Prijavni formurali za izlagače biće razaslani ovih dana, pa će ih li prvom redu dobiti oni, koji svoje sudjelovanje prije najave. One tvrtke, koje to do sada nijesu učinile, neka se što prije obrate uredu »Zagrebačkoga Zbora« (zgrada trgovačke komore) naznačivši, koliko po prilici prostora trebaju, što žele izložiti, te gdje im se imaju do­ tične tiskanice dostaviti. Pododbor „Gajreta" u Jajcu pri­ ređuje danas, 17. o. mj. zabavu u ko­ rist Gajreta. Zabava u Visokom. Kulturno-pros­ vjetna društva (»Prosjeta« —»Gajret« — »Napredak«) u Visokom priređuju dne 31. decembra 1921. u prostorijama »Građanske Kasine« bratsku i zajed­ ničku zabavu u korist svih triju pros­ vjetnih društava. Domaće vijesti. Kraljev rođendan. Danas je ro­ đendan Nj. V. kralja Aleksandra, pa će se u pojedinim bogomoljama držati bogosluženja ovim redom: u staroj srpsko-pravoslavnoj crkvi u 8'20 sati pr. p.; u rimokatoličkoj crkvi u 9 s.; u evangelisičkoj crkvi, sefardičkoj i aškenaakoj bogomolji u10s. U Bego­ voj džamiji dova u 12.15 sati u podne. G. min. dr. H. Karamehmedović povratio se je prekjučer u jutro iz Dubrovnika, gdje je u zadnje vrijeme bio na oporavku. G. ministar se je dobro oporavio, samo mu još smeta mala upala muskuia desne ruke. Nakon kraćeg odmora, g. ministar će se zaputiti u Beograd, da preuzme svoju dužnost, pa su prema tome sve informacije nekih ovdašnjih listova netačne. Ovom prilikom moramo ponoviti, da je naš posl. klub svojim ministrima dao potpuno .povjerenje i neće ih mi­ jenjati. Seoske kuće i stanovi. Naš zdrav­ stveni odsjek pokrenuo je akciju za reformu naših seoskih kuća i stanova. Ta je ideja naše uprave za pohvalu. Naš seoski svijet jako zaostaje svojim načinom života, primitivan je u hrani, u stanu i u čistoći. Imao bi prilike iza oslobođenja, da se u tom popravlja, išlo bi mu se na ruku i savjetom i uputom i drugim olakšicama. Opaža se iza oslobođenja, da se počinju po­ dizati po selima i nove zgrade, ali ipak i te nove zgrade grade se sve po starom načinu s istim manjkavo­ stima. A da su stanovi našeg seoskog svijeta nepodesni po zdravlje, ne treba dokazivati. Da se u tom pravcu što god počne raditi sazvao je zdravstveni odsjek konferenciju udruženja i društava, koja bi mogla ovdje što god da učine. Prvi je sastanak održan u četvrtak 17. o. mj. u prostorijama Zdravstvenog Odsjeka. Namjera i projekt izvedbe Zravstvenog Odsjeka usvojen je u anketi u glav­ nim linijama. Propagandom će se na­ stojati među seljacima probuditi svijest, da sadašnje kuće ne valjaju i poučiće se direktno i indirektno kakve kuće treba graditi i kolike se može uplivisati na seljake, da to usvoje. U ime »Udruženja jugoslavenskih inžinjera i arhitekata, sekcija Sarajevo« primio je inž. g. Stojić, da odbor tog udru­ ženja izradi osnovne skice za podesne seljačke domove. Na slijedećem sa­ stanku će se ove skice pretresti i na osnovu njih raspisati natječaj za pla­ nove s ovećim nagradana za najbolje planove. Ujedno je riješeno na po­ sljednjem sastanku, da se pozovu još neka lica na slijedeći sastanak, a Zdrav. Odsjek očekuje da će se oni odazvati pozivu i doprinijeti svoj dio riješenju ovoga važnoga pitanja. Zasijedanje Vakufskog sabora otpočinje danas. Na dnevnom je redu prve sjednice izvještaj o radu sabor­ skog odbora i — pet zaključnih računa, počevši ođ 1916.—1920. U ovom će se zasijedanju, kako čujemo, pretresati i osnova za reviziju auto­ nomneg statuta. Prosvjetna anketa sastaje se u ponedjeljak, 19. o. mj., u prostorijama ulema-medžlisa. Ona će pretresti pi­ tanje naše vjerske obuke u osnovnim i srednjim školama, te pitanje reforme mekteba i medresa. U anketi sudjeluju i ova gg.: M. ef. Dizdar, direktor šer. škole i profesori te škole A. ef. Burek i Salih S. ef. Bašić, te vjeroučitelj sar. gimn. Ali ef. Dubravić; zatim tajnik sar. muftija H. ef. Heremić, naš književnik dr. S. Bašagić, mostarski školski nadzornik S. Mursel, upravitelj okruž medrese M. ef. Ćerić, učitelj H. Mulić i travnički imam H. H. ef. Tabaković. O radu ove ankete govorili smo u prošlim brojevima našega lista, a ovaj put im želimo sretan uspjeh. Izvještaj o sarajevskoj skupštini naše organizacije nije mogao ući u ovaj broj, pa će mo ga donijeti u sli­ jedećem broju. Hurrijjetov džepni kalendar za 1340. (1922.) godinu. Da olakša sebi Kr. namjesnik g. dr. Đurđević odlazi po želji vlastite partije sa do­ sadašnjeg položaja. U vezi s time.iznose se različite kombinacije o novoj ličnosti namjesnika. Najviše ima izgleda okružni načelnik u Sarajevu g. Nikoiić, a spominje se i šef pravosuđa g. M. Simić. Javna zahvala. Bosanska industrijalna i trgovačka banča u Sarajevu darovala је' direkciji velike realke sa­ rajevske svotu od 10 000 K, da se njom, koliko je moguće, pomogne siromaš­ nim učenicima ovoga zavoda. U velike zadužena ovim plemenitim činom smatra direkbija velike realke sarajevske svojom dužnošću, da se — ispred piofesorskog zbora i u svoje ime — i ovim putem najtoplije zah­ vali bosanskoj industrijalnoj i trgo­ vačkoj banci u Sarajevu na njenom velikodušnom daru, što evo ovim i velikih stručnih pitanja naše šumske privrede, ali su svi naši pokušaji os­ tali bez uspjeha, jer nijesmo naišli na pravo razumijevanje. Danas je rješavanje naših stručnih pitanja u vrlo odlučnom stadiju. Mi­ nistarstvo šuma i rudnika izradilo je prije kratkog vremena bez naše saradnje uredbu o organizaciji šumarske službe i osnivanju šumarskih direkcija i sada saziva stručnu anketu, da ras­ pravlja o pravilniku za provođenje te uredbe, o šumskom zakonu, o eks­ proprijaciji velikih šumskih posjeda i drugom. Ministarstvo šuma i rudnika radilo je dosada u pravilu tako, da je vrije­ đalo naše stručne i staleške interese, pa smo ih morali javno braniti u štampi, po zborovima ili preko Udru­ ženja jugoslovenskih inžinjera i arhi­ tekata. Pa ipak i ovaj put, kad se radi o najosnovnijim pitanjima naše struke, Ministarstvo nijć smatralo po- • trebnim, da nas stručno konzultira, nego je valjda u sporazumu sa 6vdašnjim šefom Šumarskog odsjeka po­ zvalo službeno i na državni trošak u anketu nekoliko ljudi, koji nemaju ni kvalifikacije, ni spreme, ni pogleda za rješavanje gornjih pitanja. Samo pro forma je pozvat i jedan od naših čla­ nova, a koji za to može jedino da izjavi, da neće sudjelovati na anketi. Radi toga postupka Ministarstva šuma i rudnika mi odlučno protestvujemo u ime akademskih šumskih stručnjaka Bosne i Hercegovine, odbi­ jamo od sebe svaku odgovornost za sav haos, nered i nerad u šumskoj privredi zemlje i apelujemo na cijelu našu javnost bez razlike političkog uvjerenja da nas pomognu. Sarajevo, 11. dec. 1921. Klub šum. inžinjera. i , : i zadaću na podizanju i izdržavanju is­ lamske mladeži po raznim modernim zanatima, te na podizanju i pomaganju mlađih muslimana-zanatlija, Hurrijjet je naumio, i ako dosta kasno, da izda svoj Džepni kalendar, dobro uređen sa poučnim i zabavnim štivom .i razno­ vrsnim uputama za muslimane-zanatlije. Kalendar će opsezati do 128 stra­ nica. veličine 9/121/2 cm, a cijena će mu biti 3 dinara po komadu. Kalen­ dar će imati i oglase, koji se računaju 100 dinara za cijelu stranu, a 50 di­ nara za pola stranice. Narudžbe za kalendar i oglase, te rukopise i novac prima: Uprava musi. radn. i zanati, udruženja »Hurrijjet« u Sarajevu. Deklaracija šumarskih inžinjera iz Bosne i Hercegovine. Od oslobcđenja do danas mi smo nekoliko puta uzimali inicijativu u stvari rješavanja I i | | ј Pred zrcalom može svatko dne* vno promatrati, kako se ljepša i mlađahnije prikazuje, ako upotre* bljava ljekarnika Fellera kroz 25 godina obljubljena i nriznana sred* stva za njegovanje ljepote: Felero* vu »Elsa*pomadu za lice, Felerovu »Elsa*Tanochina pomadu za porast kose (2 lončića jedne vrsti ovih nomada franko 52 krune) Fellerov »Elsa*ljjljano*mliječni sapun, naj* bolji »sapun ljepote« 4 komada franko 98 kruna. — Eugen V. Fel* ler, Stubica donja, Elsatrg 310, Hr* vatska. pom. Iz паИ pozonšta. Izdavanje pozorišne dvorane. — Uprava Narodnog Pozorišta saopštava. da neće nikom izdavati dvorane za igranke radi tehničkih poteškoća i ogromnih 'trbškova, koji su skopčani iznošenjem i unošenjem podija, pa joj se s takvom molbom ne treba ni ob­ raćati. Dvorana će se izdavati samo za akademije, ; koncerte i si., i to jedino u vremenu, u kome se neće smetati rad u pozorištu i u kome nisu odre­ đene predstave. Knjige i novine. 2. i 3. broj „Gajreta" izašao je ovih dana sa slijedećim sadržajem: Život. — Naši književnici kao vođe i učitelju. — Tako su se voleli cvetić i leptirak... Pokret srp. trg.-zanatl. Omladina i njihov kongres. — Saadijeve Ruže. — Kraljev Ljubimac. — Higijena sela. — Smrt u Klancu. — O hranjenju dojenčadi. Poziv. — Ne­ kadašnja trgovina na užću Neretve. — Hajjamove ruMije. — Pabirci iz prošlosti Bosne. — Bosanci Muslimani kao javni radnici u Turskoj. — Savez jug. seljačkih zadruga. — Muraije (Fa­ rizeji). Prevareni varalica. — Miš pre­ tvoren u Devojku. — Misli. Politički pregled. Kulturno književne beleške — Pra­ vila »Gajreta«. — Izvještaj rada glav­ nog odbora Gajreta za godinu 1920.-21. — Gajretove vijesti. — Iskaz prispjelih darova. ŠIRITE „PRAVDU" 1 �Ј Strana 6 Стран* Bnoi 371 Rroj .ПРАРЛА* — WPRAVOA* ŠTAMPARIJA Trešeljak. „Ко je pratio pisanje nal»ga lista, taj se mogao uvjeriti, da sa uama nacionalni i državni interesi preći ed partijskih* (osim kad je spor a demokratima o portfelj ministarstva unntražnjih djela). „Srpska Riječ" br. 251, urednik. d. i a. кмои, smo izrađuje sve poslove, spadnjuće u štamparsku struku, brzo i ut umjerene cijene. 4 Jedan razgovor. A. M. B.: Što ne glassst® o reaoluciji na travničkom pousđaničkem sastanka* Dsnjovakafeki diplomata: Mije nam išlo e račan. A. M. B.: Kakva je to diplomacija? Imati većina asa se, a ne aručiH i ljevicu i desnicu jodnim potesom. Edhembeg; TI si, draže, fahroan a peaeven]uka, a diplomacija je moj reeor. Da smo gla. sovali, bilo bi nas 3-4, pa bi se opasllo, kad se je Džafer ncopažene isvakao, a ja ne bih Također preporučujemo Knjižaru i Papirnicu. Miševi, štakori. sfjBnicB i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 16’—, za štakore K 20’—, za žohare ruse i Švabe posebno jake vrsti K 26’—. Osobito jaka tinktura za stjenice K 15’—. Za moljce po K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— i K 20’—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 10—. Mast za uši na blagu K 10’— i Prašak proti mrava K 10 — Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. JOnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. SS?" Preprodavaocima popust! Uspješno se oglašuje u „Pravdi" imao mogaćaosti, da naš poraa prikažem kao pobjedu, Hrvatska Poljodjelska Banka Izjava. DIONIČARSKO DRUŠTVO, PODRUŽNICA U SARAJEVU. Ovim izjavljujem, da nitko od sad u moje ime mom sinu Muhamedu Žuniću iz Gračanice ne daje na vje­ rovanje ništa, jer ni u kakvom slučaju to priznati neću. Gračanica, 11./XII. 1921. Hafiz Husein Žunić. Dionička glavnica K 2o.ooo.ooo.— Pričuva K 15,050.000—, Ulošci preko 29,000.000 —. Centrala. Zagreb. Podružnice: Rijeka 1 Sarajevo. Ispostave: Bribir-Vinodol, Čabar, Hreljin. Prima uloške na knjižice i na tekući račun te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. Bavi se svim poslovima, koji zasijecaju u bankovnu struku. Kupuje dtbra u svrhu parcelacije, a pre­ uzima i komisionalno prodavanje takovih bilo u djelovima. „Odjel robe* prodaje sve gospodarske strojeve i potrebštine. i sviju drugih potrebština za berbera (brijača) kao. mašine (šlldove) tanjure i t. d., dok zaliha traje, dobije se kod MIV* Osmana Balića Nudi kisele krastavice, pfeferone, pa­ prike prazne i punjene sa kupusom na sanduke po 8 i 16 flaša kao i na va­ gone. Kiseli kupus rezani i u glavama u bačvama po 100 i 200 kilograma uz najnižu cijenu. na veliko i malo uz maksimalnu cijenu sa skladišta „PROMET'‘ S dd. BEZ KONKURENCIJE!!! Naručbe se primaju u pisarni Mustajbegova ul. 1. — Telefon 328. SARAJEVO. Pobliže Jakub ef. Iniamović, Sarajevo Mali Čurčiluk br. I, I. kat. дддддидддддддд Tisuće ljudi u svim zemljama svijeta upotrebljavaju kroz 25 go­ dina miomirisni FELLEROV „ELSA-FLUID" kao kosmetikum za njegu zubi, zubnog mesa, gla­ ve, kao pridodatak vodi za umi­ vanje, jer je od najboljeg učinka, radi svog antiseptičnog, čistećeg i osvježujućeg djelo­ vanja. Isto tako ob­ ljubljen je kao krijepko, blago djelujuće i Vrlo prijatno sredstvo za trija­ nje hrpta, ruku, nogu i cijelog tijela Za preprodavače: BAK0V1Ć, GAVRAN ! MUSA d. d. DOLAC kod SARAJEVA. SIJENO U BALAMA Sarajevo—Mostar.informacije daje 12 dvostrk. ili 4 spec. boca 168 K 24 „ „ 8 „ „ 280K 36 „ „12 „ „ 394 K TVORNICA KONZERVA Zrinjskog br. 15. u zakup jedna vodena pilana na željezničkoj pruzi Mnogo je jaće i djelotvornije nego Francuska vinovica i naj­ bolje je sredstvo ove vrsti. Ti­ suće priznanica! Zajedno sa za­ metom i poštarinom stoji za svakoga: 3 dvostruke boce ili 1 specijalna boca kruna 48.—. Brijačke stolice - šzdaie se FRANKO na Vašu poštu. Tko novac unaprijed pošalje dobiva popust u naravi. PRIMOT: Eha melem ta kurje oči 5 K i 7.60 K; Е1ва mentola! klinčić 12 K; Eha poeip 11 K; Pravo Eisa riblje ulje 85 K: Eha vodica za ueta <36 K; Eha koloaijeka vodica 41 K; Eha feameki miomiris za sobo 41 K; Gljcerin 6 i .30 K; Lyeol. Liscform 30 K, Kineski čaj 3 K; Eha prafeak protiv gamadi 15 K; Otrov za mi&eve i štakore 8 i 12 krana. EUGEN V. FELLER, Stubica donja Ekatrg br. 310 Hrvatska. Muslimansha trgovačba i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. ' Pričuve Goo.ooo kruna. I Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute 1 vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ž ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe, ф i Dionička glavnica 1o,ooo.ooo kruna. ------------------------------------------------------------------------------------------------------ ------------------- —; Kancelarija: hrslja Petra ulica Z prizemno, lijeno. - Brzoj svi: Trgovaca banka, Sarajevo. - Interu rban telefon: Ш иадв ди иди i I Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu | dioničarsko društvo u Sarajevu. —- Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionička glavnica K 20,000,000'—. Ulošci preko K 25,000.G0Q'—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 I Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije, — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. | Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2052ed94cb5f22773654119e63792869.pdf 165ae84d862c750d8433ede89c709636 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. pojedini broj K Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСНЛО рТОСЛАВЕНСКЕ МУСЛЖМАНСКЕ ОРГЛНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, utorak 20. decembra 1921. Broj 134 (372) „Pravda'* ■■ dnevnik, nije dnevnik. Zaokupljeni dosad pre­ težno stranačkom borbom, nijesmo po­ red najbolje volje mogli da je od trokratnog sedmičnog izlaženja pretvo­ rimo u dnevnik, koji bi našoj zajed­ nici pored stranačkog gradiva davao i druge informacije o svjetskim doga­ đajima. Sada, kad se dosadanje naše prilike sve više ma i polagano konsoliduju, kad se našem organu na­ meću zadaće donekle druge prirode, da nas naš organ ne samo brani nego i politički informiše i rukovodi u svag­ danjem životu, sada nam se pruža i potreba a i mogućnost, da naš organ pretvorimo u dnevnik. Kao dnevnik »Pravda« će moći da lakše udovoljava sve većoj navali i potrebi iz provincije, moći će da bolje udovolji pritužbama našega svijeta, a najvažnije je, što će pored vijesti i informacija unutrašnje naravi organi­ zacije obavješćavati naš svijet o do­ gađajima nutarnje i vanjske politike. Pored toga neće list zanemariti rub­ rike opće kulturne naravi, zabave i pouke i vijesti uopće iz društvenog života. Ne treba ni naglašavati, da naš list ostaje i dalje na svom prin­ cipu kao organ naše zajednice. Jedna će oveća promjena tehničke naravi nastupiti kod ove preinake na­ šeg lista, a to je financijalna strana. Troškovi će se silno povećati, pa je samo od sebe razumljivo, da ćemo morati apelirati na rodoljublje svojih pristaša. Od njih se nadamo ne samo većoj i obilnijoj pretplati, nego ih mo­ limo i za dobrovoljni prilog našem listu. U tom pogledu su otposlana pi­ sma mjesnim odborima, da povedu akciju za pomoć našem listu i to za pomoć, koja nam je baš sada u prvi mah potrebna. U to ime: Na posao! Naš organ »Pravda« navršuje tri godine svog opstanka i izlaženja. Po­ krenuta u ono prvo doba iza našeg oslobođenja, u vrijeme, kad je svako u našoj kraljevini preko noći morao da se snađe u novini prilikama, da se opredijeli, krčila je »Pravda« u to te­ ško vrijeme trnovit put, da utire stazu našoj organizaciji, koja se zajedno s »Pravdom« rodila, da svakom kaže: šta mi mislimo, šta osjećamo i šta želimo: pravdu i jedru kopravnost. Teška bijahu vremena onda, teške prilike, kad ni uprava naša ne bijaše sređena, & sredinu i društvo oko nas poče obuzimati razorna misao: pravo jačega. Ne samo samoobrana, nego i Čustvo čovječnosti i rodoljublja dikti­ ralo je svakom gređaninu, a naročito muslimanu, da se Što prije grupišemo, da se pravim i legalnim putem i na­ činom što prije sređuju te prilike u domovini, pa je tako došlo u brzo i do osnutka naše organizacije i do po­ kreta njezina organa s početka pod imenom »Vrijeme«, a kasnije »Pravda«. Tri godine izlaska našega lista, tri su godine ljute berbe i iskušenja, gdje je naš organ govorio našim vlastodršcima iskrene riječi naše, a u isto se doba borio sa nekoliko listova, koje naši ljudi pokrenuše, samo da nama i našem organu klipove podbacuju. Ali mi sve to prebrodismo, i na koncu, na izborima, na tom najboljem i naj­ modernijem mejdanu, gdje sve skupine ispit polagahu, mi dođosmo do stvarna i vidna uspjeha svoje duge borbe, izađosmo kao najkompaktnijaskupina u našoj užoj domovini. To je uspjeh naše snage, naše sloge i ustrajnosti, uspjeh naše organizacije i našeg organa »Pravde«. Ali pored toga svega »Pravda« još nije potpun list, njoj još manjka obilježje i snaga, koja dolikuje našoj zajednici, ona još i j | ј i I t i i ' i I ! I I 0 modernom zanatliji kod nas go­ j tovo se ne može ni govoriti. 1 ako ima koji tu i tamo — i taj jedva ži­ i votari. Jer dok je dućan njegovog inovjernog kolege mnogo rasvijetljeniji i savremeniji, u kojem se vrti 5 do 6 naučnika sa 3 do 4 pomoćnika, dotle je dućanić nhšeg muslimana za­ natlije jedva ima 2—3 metra dimen­ zije, nešto stare i zahrđale, u kojem : on u većini slučajeva radi sam samcat i provodi tu dan za danom. Nema smisla za napredak, za nešto bolje i savršenije, a njegovo društvo također ne brine se za njega, ne podstrekava ga na plemenitije ciljeve, već je siromak prepušten sam sebi. A zašto je to tako? Za to jer mi uopće nismo osjećali potrebe za modernim zanatima i jer smo kao dosadanji gospodujući elemenat, znajući da će nam naš hak doći pa radili ili ne radili, odali se ljenčarenju i besposlici. »Neka radi onaj, koji nema« bilo je po prilici naše geslo, koje je regbi virilo iz sva­ kog nas pojedinog. Caršija, koja se ne može proći od »miomirisa« ćevapa sa zastarjelim ćefencima, odavala je pra­ vu sliku i priliku njenih stanovnika i vlasnika. Dućani su većinom prazni, a nas po desetak skupilo se po kafanama i kiraethama ili bolje rekuć dembelhanama, pa bistrimo na svoj način politiku. Interesirala nas je više Albanija, Englija, Turkija i t. d. nego li naše sopstveno stanje. Osnivajmo Zanatlijske štedionice. Predaleko bih otišao, kad bih po­ čeo govoriti o našoj zaostalosti uopće i o bijednom stanju u kojem se mi muslimani — zahvaljujući našem ne­ maru i javašluku — nalazimo; pa ću se za to u kratkim potezima osvrnuti samo na naš zanatlijski stalež. Za­ natlija je jedan od najproduktivnijih staleža našega naroda i zato mu se mora i naročita pažnja posvetiti. Specijalno to vrijedi za nas muslimane s obzirom na to, da nas je velika večina obrnika. Morali bismo dakle sve svoje sile upregnuti, kako bismo na­ šeg zanatliju digli na onaj nivo, koji mu po njegovim moralnim osebinama pripada, moramo raditi na njegovom kulturnom pridizanju, a s time će se naravno i njegov socijalni položaj po­ praviti. Prije svega neka rni bude dozvo­ ljeno konstatovati jednu žalosnu ali istinitu Činjenicu: Musliman zanatlija daleko je zaostao na samo za zanat­ lijom drugih naroda, nego dapače i za zanatlijom drugog dijela svog naroda. Nepobitna je činjenica, da se je musli­ manski zanatlija vrlo malo promijenio od onoga muslimana zanatlije još iz doba olornanske vladavine. I dan da­ nas nakon toliko prohujalih godina musliman se je zanatlija u većini slu­ čajeva uhvatio onoga starog i već davno preživjelog zanata kao pjan plota, služi se rabošom i zadovoljava­ jući se sa minimalnom zaslugom da jedva životari. j čekovni račun post štedionice 1119 Godina IIL kako bi prije svega dobili jeftine sna­ Naša braća drugih vjera, shvativši ge za svaku vrstu industrije. Osim vrijeme koje preživljuju, već davno su toga će se raditi na podignuću što porušili stare ćefenke, koje su većim većeg broja strugara na vodi, kojima dijelom od nas pokupovali i na nji­ hovim mjestima pregradili velebne ma­ će se davati državna šuma u preradu. Ovi sitni industrijalci bi satim obrazo­ sivne zgrade, radeći u njima danju i noću i jedva odoliavajući silnim na­ vali zadrugu, koja bi prodavala drva rudžbama mušterija. Odbacili su ovamo u inozemstvo. Uz ovu i ovakovu in­ nama preživjeli terziluk, samardžiluk, dustriju imale bi se podizati industrije opančarluk i t d. a latili se elektro- prerade drveta raznovrsnih struka i mehaničarskog, modernog krojačkog, načina. Ogromna, osobito šumska, bo­ bravarskog i t. d. zanata. Podigli su gatstva naše zemlje daju nam ujedno svoje zanatlije i privredne institucije, i mogućnost za podizanje fabrika drvene koje svojski rade na odgoju mlađih 1 utrljanice same za sebe ili uz fabrike Ijepenke (karton) ili hsrtije za pakngeneracija prema duhu vremena, ispra­ vili su svoja zanatlijska novčana udru­ vanje, kao i izrada od hartije kao kesa, kutija, kuverata i t. d. Ova pošijednja ženja i koncentrisali svoj privredni kapital, koji iz dan u dan sve to više industrija bila bi pogodna da zaposli osvaja naš ćefenak po ćefenak. Tako I velik broj muslimanskog ženskinia, ide dan za danom, mjesec za mjese- ■ kako je to i sam g, načelnik naglasio. com i godina za godinom. Isto tako mora se raditi na podi­ gnuću potrebnog broja etivaža za šljive A sada nastaje jedno pitanje. Da li i kada bi se šljive istom etivirane ćemo i nadalje gledati samo da živo­ tarimo i da čekamo »suđene dekike«, izvozile, prihod bi se od ove vrlo važne naše grane privrede podesetorostručio. kupeći mrvice ispod tuđih stolova, ili ćemo kao ljudi, kao potomci onih sil­ ! Na bosanskim visoravnima trebalo bi nih velikana, pred kojima je nekoć I podići tvornice alkohola iz krumpira, Evropa drhtala kročiti napred, pa uz- i koje bi tamo gajili, a uz ove tvornice vrnuvši svojski uz ruke rukave latiti I mogle bi se također voditi uzorna se posla, kako bismo što prije do­ stočarstva. U Travniku trebalo bi po­ svetiti malo više brige vlašićkom siru stigli ono, što smo propustili. Nemojte misliti, da imamo mnogo i i zavesti tamo državnu ladnjaču za vremei.a za гizmišljan^ i nakanjivđ- : sir, da bi lakše sazrijevao i da se no nje. Ne. Ako nam je u istinu mila i bi kv .rio. Po cijeloj Bosni i Hercegonaša domovina za koju je toliko krvi 1 vini dizače se fabrike konzervativnog proliveno naše i predja naših dok smo I voća, povrća i mesa. Onda ne ćemo doživili ovaj čas, ako smo prijatelji 1 morati za skupe novce plaćati naše našeg potomstva i ako mu želimo j vlastito voće, koje nam se povraća iz osigurati još ljepšu budućnost, moramo : inostranstva konzervirano. S obzirom odmah bez ikakova promišljanja na i da u Bosni odlično uspijeva lan raposao ’— inače će nas oštrljasti zub ! diče se za ostvarenje industrije lama vremena skršiti kao što je još i mnoge i i kudelje, te za predenje i tkanje. Uz ovakove kao što smo mi skršio. Skr- I ogromne količine ugija, s kojim je naša Bosna bogata, mogle bi se lako šiće nas i samo po našim ruševinama znaće se da smo ngkada bili, a nad , podići fabrike stakla. Veliko pitanje ruševinom strši će crna ploča sa nat­ • Liubije moralo bi se riješiti na taj pisom: Ovdje počivaju ljudi nerada i j način, da je preuzme domaći kapital ; isključući svakoga stranca. Tamo bi nerada. Vremena, koja preživijujemo velika j se imale podići topionice, varionice i su i ozbiljna. Putevi, kojim idemo, I i ljevaonice čelika i gvožđa u šipke i trnoviti sq i vijugavi. Polja su naša ; lim, koji bi poslužili domaćoj indumahom neobrađena i korovom već za- i striji gvozdenih prerada, kao: klinaca, rasla. Čekaju nas zadaće velike i pre- i šarafa posuđa, preplata od žice i L d. Jejtinoća ugija iii električne struje velike, a mi smo, braćo, slabi I pre- I slabi, e bi mogli sve to pojedinačno ■ omogućila bi podizanje tekstilne indu! strije, a naročito prerada pamuka i da uredimo i obradimo. vune. Gosp. načelnik je opetovno na­ Ništa nam drugo ne preostaje, nego da se udružimo svi do jednoga, da glasio da u interesu zaposlenja našeg stanemo u guste i čvrste redove i muslimanskog ženslcinja treba svom pomnoženim snagama poradimo na snagom raditi na pridizanju konfecitne industrije. Osim toga trebalo bi pora­ osiguranju naše ljepše budućndsti. Pri ovom našem pridizanju igra naj­ diti na moderniziranju industrije koža u Visokom i Mostaru, i imala bi se važniju ulogu i ima prvu riječ naš podići koja fabrika obuće, torbarske i kapital. Jedino s organizacijom našeg privrednog kapitala moći ćemo odgo­ galanterijske robe u Bosni. Bosna i Hercegovina — rekao je varati velikim zadaćama, koje nas če­ kaju i* moći ćemo učestvovati u sve­ g. Savić — treba da iza oslobođenja pripada samo Bosancima i Hercegov­ općoj privrednoj utakmici. Organiziran cima, pa poslije ostaloj braći. Da bi naš kapital moći će polučivati onase ovo postiglo, država treba pomoći, kove uspjehe, koje rasijan i oslabljen kako bi ogromna poduzeća Vareš, ne može. Da bi bar priuba bHi upućeni, ka­ Zenica, Jajce, Teslić, Lukavac i dr. kove nas sve zadaće čekaju u buduć­ pripala našim ljudima. I tako dalje. nosti i da bi mogli približno ustano­ Dakle kako se vidi, čekaju n^s ve­ viti, od kakove-nam je potrebe orga­ like zadaće. Nastaće, a možemo reći niziranje našeg privrednog kapitala da je već i nastala utakmica: ko će navešćemo nekoliko navoda iz preda­ prije, a ko će veće, a da bi i mogli vanja načelnika ministarstva trgovine učestvovati u tome natjecanju, potre­ i industrije g. Milivoja Saviča, drža­ bna je dakle da svoj kapital organinog na 25. septembra o. g. u prosto­ zujemo, da i ne spominjem od kakove rijama Srpske Trg. Zanatlijske Omla­ nam je potrebe koncentrisanje našeg dine u Sarajevu. kapitala za proširenje naših sopstvenih radnja. Iz riječi g. Savića moglo se je ra­ Danas nam se — više nego ikada zabrati, da će naša narodna država posvetiti naročitu pažnju Bosni i Her­ prije — pružila prilika za rad. Prija­ šnji austrijski apsolutistički režim sta­ cegovini i da će se baciti svom vljao nam je klipove pod noge pri snagom na pridizanje industrije u svima našim pothvatima. Sada, naša ovim pokrajinama, i šta više, radi narodna država, u kojoj i mi imamo se o prenešenju nekih industrija iz pravo riječi, izlaziće nam pri nv kom drugih dijelova naše zemlje u Bosnu. Pomoću našeg domaćeg kapitala radiće I našem naprednom pothvstu u susret. se na iskorišćavanju vodenih padova, I Za to ne stojimo prekršenih ruku i �Strana 2 Стоана „ПРАВДА* — „PRAVDA" ne tražimo sjedeći pomoći od Boga. On nam je već dao potrebite sposo­ bnosti i snagu, samo je trebamo htjeti i znati iskoristiti i upotrebiti. Bog nam je rekao: Pomozi sam sebi, pa ću ti i ja pomoći. Prirodni je zakon ne pokolebljiv i po tome zakonu sve po­ giba što se no upotrebljava i ništa se ne dobiva badava. »Radi ili gladuj« — to nam kaže zakon prirode. istina je, mi imamo nekoliko svojih novčanih zavoda, ali ne samo da je premalo kapitala u tim zavodima, pa da bi se mogli .uzdržati, već se ne možemo toliko ni pohvaliti s njima, jer onih uspjeha i onih blagodati ne vidimo u narodu, radi kojega su ti zavodi ispravljeni, jer su ovi zavodi — izuzev Časne iznimke — imali pred očima samo svoje interese, podupirali su špekulacije pojedinaca, dok o širo- , kim slojevima naroda, o našem ma। lom zanatliji i sitnom privredniku . slabo su ili nikako nisu računa vodili. Za to je potrebno, da se taj široki ! sloj naroda jednom probudi i da on j sam traži sebi s?asa. Danas naša braća Srbi pravoslavni raspolažu sa svojih 25 novčanih za­ voda sa 230 milijona uloženog novca uključivo sa javnim rezervama, naša braća Hrvati katolici raspolažu sa 8 novčanih zavoda sa 68 miiijona, a mi sa 10 novčanih zavoda sa 57 milijona kruna. Koliko smo zaostali za ostalom našom braćom — koji su nam istinabog braća, ali nam kese nisu slučajno sestre — d^ se najbolje iz gornjih cifara zaključiti. Za to: Muslimani zanatlije i sitni privrednici, na okup! I. | | | . : I | 1 Pisma iz Beograda. Beograd, 16. dec. 1921. g. Kriza, — Financijski Odbor. — Zakonodavni Odbor. Davidović je vratio Kralju mandat, jer mu nije pošlo za rukom da sa­ stavi Vladu u onom smislu, kako je njegov mandat glasio, naime Vladu sa širim radnim programom. Iza toga je primljen u Dvor gosp. predsjednik Skupštine dr. Ivan Ribar, koji je Kralja izvjestio o parlamentarnoj situaciji i dobio mandat da pokuša još jednom izravnati spor između radikala i de­ mokrata za Ministarstvo Unutrašnjih Djela. U tom cilju sazvao je Ribar konferenciju predstavnika jedne i dru­ ge grupe. Delegati Klubova našli su kako saznajemo soluciju, da radikali dobiju mjesto državnog podsekretara u Ministarstvu Unutrašnjih Djela, a da demokratima dadu podsekretarsko mjesto u kom svome ministarstvu, po svoj prilici u Ministarstvu Saobra­ ćaja ili u Ministarstvu za Agrarnu Reformu- Da li će jedan ili drugi klub usvojiti ovu soluciju još se nezna, ali je vjerojatno, da bi i ako usvoje ovakovo nješenje, moglo doći do spora kod određivanja djelokruga državnih podsekretara i kod izbora ličnosti. I ako je poslije sastanka predstavnika radikala i demokrata u parlamentar­ nim krugovima počelo prevlađivati optimističko raspoloženje, ipak se ne može smatrati sigurnim da se kriza primiče svome potpunom riješenju. Danas prije podne razgovarao je ministar dr. Spaho sa predsjednikom Narodne Skupštine dr. Ivanom Riba­ rom, koji ga je izvijestio o sadašnjem stanju krize. Dr. Spaho je saopštio Ribaru, da našem klubu nije svejedno, kako će se pitanje Ministarstva Unu­ trašnjih Djela između radikala i de­ mokrata riješiti, pa da s toga zamjera, što na jučerašnju konferenciju nisu pozvani i predstavnici našeg kluba — Ako bi radikali dobili mjesto državnog podsekretara u Ministarstvu Unutra­ PODLISTAK. ■ _____________ Hafiz 1. R., Mostar: Apel na ulemu. (Nastavak.) ! ' I | šnjih Djela, onda bi to značilo, da se samo radikalima i demokratima povjerava vođenje unutarnje politike, a ne cjelokupnoj koaliciji, pa bi s toga i mi bili prisiljeni u slučaju takvog riješenja da tražimo takvo mjesto u Ministarstvu Unutrašnjih Djela. Prema saopštenju g. Ribara imali bi se pregovori o programu vladina i skupštinskog rada povesti istom kad bude spor između radikala i demokrata izravnat. Samo se po sebi razumije, da bi u tim pregovorima sudjelovale sve stranke sadašnje koalicije. Na jučerašnjoj sjednici Finansijskog Odbora pretresao se je izvještaj bu­ džeta Ministarstva Pošta, Saobraćaja i Građevina, pa su se donijele mnoge redukcije u budžetima napomenutih resora za prvu dvanaestinu 1922. g. naročito u Ministarstvu Pošta i Sao­ braćaja. — Referent g. Radojević ra­ dikalni poslanik iznio je vrlo karak­ ! terističnih podataka iz Min. Saobraćaja ' među koje spada slučaj pomoćnika Min. Saobraćaji Sabe Jelića, koji mimo ostale ministarske pomoćnike uživa 2o.oco dinara godišnje po ugovo­ ru, što ga je sklopio sa ministarskim Savjetom za vrijeme Koroščevog ministrovanja. — Ovom su se privilegovanom položaju Sabe Jelića, koji ne uživa među našim bosanskim željezničarima ni najmanje simpatičan polo­ žaj, oprli mnogi poslanici raznih stra­ naka, a naročito od radikala g, Rado­ jević, od socijalista g. Korun, a od našeg kluba Husejin Alić. — Svi su govornici tražili, da se briše ovakva stavka i da se Jelić izjednači u plaći i dodacima sa ostalim svojim kolega­ ma. jer kad bi bio i najbolje kvalifikovana ličnost i kad bi izlazio u su­ sret pri interveniranju narodnih poslanika za naše željezničare, ne bi čvrsta u srcima našeg potomstva. Da to postignemo moramo odgajati dovo­ ljan broj valjanih mualima, pučkih vaiza i uz njih određen broj dobro spošobnih alima, koji će htjeti i znati luču islama učvrstiti u najšire slojeve naroda i ujedno oiti na braniku islam­ skih svetinja. Inače je na nama mo­ ralna odgovornost. Reći će neko: to je odveć idealnoga i danas je nemoguće to izvesti. U rječniku kulturnih naroda, koji su svjesni svoje zadaće, nema mjesta za riječ nemoguće. Jedna sarajevska fra­ njevačka bogoslovija, koja živi od pri­ loga do jučer siromašnoga katoličkog naroda, može dna sama danas, u doba opče valutne krize, školovati nekih 10 pitomaca na visokim katoličkim fakul­ tetima diljem zapadne Evrope. Za sve ovo potreban je jedan pot­ hvat, ozbiljan i ustrajan, a najpotrebnija je prije svega požrtvovnost i inicijativa. Narod -sam zasigurno neće incijativu dati, jer je za to potrebna jaka svijest islamska. On toga nejma. Zađimo u sela, srezove i okruge pa ćemo se lako uvjeriti o tome. Nema tu ni naj­ primitivnije islamske spoznaje, nemaju je većinom ni njihovi odgojitelji mualimi. Vjerski odgoj primio je više tradicio­ nalni'karakter, koji od koljena na ko­ ljena prelazeći dobiva hrđu fanatizma. Obzirom na naš pasivitet izgleda Smatra se đaurskim sve, što nije u kao da mi uopće nemamo planova za skladu s tim zakržljalim osjećajima. našu budućnost kao muslimana. Valjda Eno... onol... kao da čuješ, gdje ono čekamo Božju opću sajhu (krik), koja stablo (vahdanijet), zaokruženo bideati bi nas probudila. Ne, varamo se, ona sejiama (nevaljalim novotarijama), pišti, nas ne bi probudila, ona bi nas na­ vapi...... izgledajući i očekujuć pomoć. protiv sravnila sa zemljom, a tad bi Videći, da je u slabim okolnostima, ne već bio zadosnio svaki korak. Mjesto smije glasa da pusti, nego lebdi u samilosti čuli bismo glas u drugom neodlučenosti. Moramo to imati u vidu, ako nam je iole stalo do održanja i smislu, glas: alane ve kad asajtum naše zajednice kao muslimana. Mora- ' min kalbu ve kuntum min-el-mufsidine: dockanl prije ste griješili i bili mo mu priletjeti u pomoć, ako nam s onima, koji ne popravljaju već kvare«. je vjera islam nešto najsvetijega i ako Da toga ne bude, ja bih izrazio želju, se hoćemo da odužimu prvom farzu, da se na ovome nešto pozitivna učini. kako bi islamska ideja ostala jaka i | | ! I ; i i I ' i i i ; I ' ! ' i ! ' mu se smjela dodjeljivati ovako po­ sebna velika nagrada. — Ujedno se može istaći da u Ministarstvu Saob­ raćaja vlada veliki kaos i da se da­ pače ne zna ni koliko činovnika ima to Ministarstvo. I kod pitanja držav­ nih automobija se naišlo na veliko začuđenje. — I ako je to pitanje vrlo slabo poznato Min. Saobr., ipak imade 55 automobila za saobraćaj, od kojih se 51 nalazi u Beogradu, a 1 u cjeloj državi pored tolikih zabitnih djelova naše Kraljevine. Cjelokupna svota za izdržavanje ovih automobila iznaša 4,ooo.ooo din., pa na predlog g. Radojevića se je smanjila ova suma na 2,5oo.ooo dinara godišnje, a za službu će se upotrebiti samo 30 automobila. Za to je na predlog Ministra Finansija izabrana jedna sekcija, koja će proučiti pitanje automobila, i pronaći gdje se sve ti automobili nalaze *pa će gledati još i ovu svotu smanjiti. Rok za pregledanje i izmjene Ure­ daba u Zakonodavnom Odboru po čl. 130. Ustava ističe na 28. decembra o. g., ali kako će božični praznici za­ početi po svoj prilici već 22. decem­ bra, to se može smatrati ovaj dan kao zadnji za rad Zakonodavnog Odbora na pregledanju i izmjenama Uredaba. Stoga Zakonski Odbor iza svršetka radikalskog kongresa radi punom pa­ rom i nastoji, da posvršava barem one Uredbe, glede kojih su sekcije pred­ ložile znatne izmjene. Tako se je ju­ čer Zakonodavni Odbor bavio Ured­ bom o stanovima, a danas o suzbi­ janju skupoće. U Uredbi za stanove je tražio čian našeg kiuba Osman Vilović, da se Uredba od aprila i 21. maja godine 1921. zadrži u krijeposti do 21. maja 1922. g. kao što je j pred­ viđeno u samoj Uredbi od 21. maja 1921. g. Nova Ureoba, koja je usvo­ jena danas, traži, da se ove spome­ nute Uredbe zadrže u krijeposti do konca godine 1923. odnosno dokonča 1925. g. sa nekim izvjesnim modali­ tetima. Ovo je stanovište Vilovića palo u sjednici Zakonodavnog Odbora, a osim toga je tražio, đa se barem do­ nekle poboljša ovo pitanje i da se uzmu u zaštitu i vlasnici kuća na taj način, da se zavede kod kirija barem polovični minimum kirije, koji vlada u Srbiji, a taj je šesterostruka pred­ ratna kirija. Kritizirao je uopšte ovu novu osnovu, da je nepravedna za po­ sjednike kuća, i da se na ovaj način može lako prouzrokovati, da se po­ stojeće kuće dovedu u pitanje tim, što vlasnici kuća nemaju nikakva ra­ čuna da sa ovom postojećom kirijom prave ili popravljaju kuće. Na današnjoj sjednici Zakonodavnog Odbora bila je na dnevnom redu Za­ konska uredba o suzbijanju skupoće. Ovu je zakonsku uredbu Osman Vilović kritizirao i dokazivao, da ona neće polučiti nikakva uspjeha u po­ gledu narodne prehrane i suzbijanja skupoće. Naglasio je da ovo nije prva i Bro! 372 БроЈ Uredba, koja nastoji da to pitanje ri­ ješi, nego je to opetovanje Uredaba, koje su izdavate za vrijeme rata i od prevrata do danas, pa sumnja, da će i ova Uredba moći donijeti Ikakav pozitivni rezultat. Naročito je istakao neke principe ove Uredbe, koji se od­ nose na previsoke ,kazne od 10.000 do 100.000 dinara i 3—6 mjeseci za­ tvora, pa je tražio, da se ove previ­ soke kazne smanje. Nadalje je tražio, da se zavede u ovu Uredbu uvjetna presuda, nadalje da se ograniči Uredba samo na prehranu siromašnog stanov­ ništva, da se razvije akcija o boljem podizanju gospodarstva i da se sve one nejasnoće, koje se pokazuju u toj Uredbi bolje specijaliziraju. Radi toga su članovi našeg kluba Husejin Mašić i Nurija Pozderac sa Osmanom Vilovićem glasovali protiv ove Uredbe. Govor nar. posl. Fehlma HurfeEgoBića о općinshim izborima u Bosni i HEFCEgouini. Gospodo, ja sam prije jednom zgo­ dom u Zakonodavnom Odboru prigo­ vorio gospodinu ministru unutrašnjih djela, zašto se u Bosni i Hercegovini ne provađaju općinski izbori i ne do­ nosi izborni zakon za općine. Tamo sam naveo, da imade općinskih upra­ va, u kojima se 11 godina vlada bez ikakve odgovornosti. Naveo sam, da imade komesarijata na stotine, koji bez ikakve odgovornosti upravljaju sa opštinama i sa općinskim imetcima, a ne staraju se za boljitak općine niti odgovaraju kome. Naveo sam, kako je stanje u Sarajevu i danas oni, koji su na upravi, nemaju nikakvoga na­ rodnog povjerenja. Naveo sam, da je s toga potrebno, da se za Bosnu i Hercegovinu naročito za organizovane općine donese neki izborni red, da narod pošalje na upravu one ljude, u koje ima povjerenje. Gospodin mini­ star unutrašnjih djela je podnio jedan nacrt Zakonodavnom Odboru, da ga pretrese misleći, da Odbor može na ovaj način, kako to sada čini u po­ gledu revizije uredaba i taj zakonski predlog da osnaži i u krepost da stavi. Međutim to ne može biti, jer Zakono­ davni Odbor ni po kraćoj proceduri iz § 133. Ustava ne može donijeti ova­ kav izborni zakon za Bosnu i Herce­ govinu, jer se tu radi o jednom po­ krajinskom općinskom redu, a to je u stanju da učini samo Narodna Skup­ ština. Stoga se pojavilo mišljenje, kada se počela pretresati ova uredba za Slo­ veniju, da se nađe nekaki modus, da se ona protegne i na Bosnu i Herce­ govinu, naravski đa naši uređaji u Bosni i Hercegovini nisu jednolični sa onima u Sloseniji, pa prema tome u onim dodatcima, koji bi se ticali Bosne i Hercegovine, moralo bi biti modifi­ kacija, a to se može učiniti, ako bi se ova uredba vratila u sekciju, da do- udžbenika i, recimo, gore spomenutog Iznijeću jednu ideju pred gg. čita­ telje, koje molim i na kojima je, da tefsira, koji, kad bi ugledao svjetlo i do pet godina, organizaciji bi se moglo ona ne ostane glas vapijućega u pu­ to ubrojiti ujedan veličanstven uspjeh. stinji. Dobro je proštudirajmo, pa ako Naravno pri obradi tefsira anketa bi je dobra, onda je i ostvarimo. Mi imauzela za podlogu jedan tefsir od pri­ demo prosvjetnu organizaciju, valjda znatog mufessira, n. pr. Alusijin, koji sada i ekonomsku, pa ako ćete i po­ je najnovijeg datuma. Ovo sve tražilo litičku, ali — nemamo nešto najpo­ bi pored moralnih i silnih materijalnih trebnijega, nemamo: jaku širom Kra­ žrtava, a jedino ovaka organizacija — ljevstva S. H. S. rasprostranjenu samo uvjeren sam — mogla bi sve to na i ništa drugo vjersku organizaciju ili se preuzeti. Obzirom na jako vjersko džemijeti-ilmiju, kojoj bi bila između čuvstvo naših muslimana držim, da ostalih glavna svrha: bi odziv bio izvan svakog očekivanja, I. promicati preko svojih organa islamsku nauku među sljedbenicima i kad bi i muftije i kadije i muderisi i mualini i imami i muezini i svi, koji islama od Save i Une pa do blizu osjećaju potrebu ove organizacije, latili ušća Neretve, a odavle k istoku do se rada sakupljajući što veći broj čla­ Vardara, nova, dobrovoljnih priloga i t d. Orga­ II. školovati prema potrebi dovoljan nizacija ovakovog tipa vrijedna bi bila broj valjanih, Čestitih i patriotičnih šta više slati sa priličnom potporom vjerskih službenika, koji će kao pčele vaize u sela i gradove preko Ramaneprestano za narod raditi i u islamu zani-šerifa, slati priličan broj sluša­ muslimane poučavati i koji će napo­ kon odgojeni kao dobri muslimani biti telja na visoke vjerske fakul tete. Sve bi to mogla — pa makar mi se do­ uzor svome stadu i bacilo, da sam i idealista, — samo III. izdavati jedan vjerski list, kojega kad bi ulema shvatila svoju dužnost bi uređivala rijaseti ilmija kao naša Na ovome treba da svi poradimo, svaki najveća vjerska institucija, a koji bi muslim da svoj obol pridonese. Oso­ sadržavao poučne članke o islamu I bito mi, kao nosioci islamskih znano­ zabavne, protkane vjersko-ođgojnom tendencijom, naravno ne teškim sti­ sti moramo i prva nam je dužnost, na tome početi raditi, ako hoćemo da lom, kako bi bio pristupačan i širim se nazivamo vereset-ul-enbija’i. U pro­ slojevima. Ova organizacija kako bi preuzela tivnom slučaju ne zaslužujemo toga nakladu samoga lista, tako bi isto i Časnoga imena. (Svršetak). mogla preuzimati nakladu vjerskih �Б,лД i 72 Črul nese neko riješenje, da se omogući narudu, da pošalje na upravu one ljude, u koje ima povjerenja. ja se pridružujem predlogu gospo­ dina izvjestioca i molim Zak. Odbor, da bi usvojio predlog, da se ova uredba vrati u sekciju, da se omogući, kako bi narodna volja i u Bosni i Hercego­ vini došla do svoga izražaja. Glavna skupština J. M. 0. za grad Sarajevo. 16. o. mj. držana je skupština naše organizacije za grad Sarajevo u pro­ storijama Kiraethane. U prisustvu od preko 210 članova otvorio je predsjednik nar. posl. g. dr. H. Hrasnica skupštinu, pozdravio toplim riječima prisutne i zahvalio im se na lijepu odzivu. Zatim je u opširnom govoru prika­ zao političku situaciju, a onda podro­ bno ocrtao rad poslaničkog kluba u skupštini. Napose se je zadržao kod pojed'nih zakona i uredaba, koji su izazvali kod našeg svijeta mnoga ne­ zadovoljstva. Skupština je s osobitom pomnjom saslušala razlaganja g. Hrasnice, a na kraju je izjavila svoje potpuno zado­ voljstvo s radom kluba. G. H. Ajanović javlja skupštini, da g. dr. Spaho nije radi poslova u mi­ nistarstvima i skupštini mogao doći ovamo, pa ispred njega moli, da ga skupština ispriča, što njenu pozivu nije mogao udovoljiti. Potom čita g. Omer ef. Jerlagić, tajnik mjesnog odbora, tajnički iz­ vještaj o radu odbora, koji se prima na znanje, kao i blagajnički izvještaj g. ibrahima Šahinagića. Povodom pretresanja tih izvještaja uzima riječ g. prof. Enver ef. Muftić i toplim riječima poziva članove na intenzivan rad i slogu. Skupština je g. Muftiću nekoliko puta burno po­ vlađivala. G. Đulizar izvješćuje o radu za si­ rotinju, koju je organizacija vodila u sporazumu s našim »Hurijetom“. G. Ismet Šišić pita, što je s nacijonalizacijom Jajca, te je li istina ono, što »Domovina« piše. Na ovo je pitanje dao objašnjenje g. H. Ajanović, g. U. Hadžihasanović 4 g. O. Sokolović. Skupština ove odgovore -prima na znanje, te u znak osude ovakova pi­ sanja »Domovine« prihvaća ovu rezo­ luciju. „Glavna skupština J. M. 0. za grad Sarajevo, držana 16. XII. 1921. nakon saslušanja referata dr. Hrasnice o po­ litičkoj situaciji i radu poslaničkog kluba, izražava vodstvu potpuno po­ vjerenje i s najvećom energijom od­ bija niske napadaje na vodstvo i nje­ gove Članove, a naročito na к ministra dra Mehmeda Spahu, koji se napadaji ponavljaju u izvjesnoj štampi. Svjesna ozbiljnosti položaja, u kome se nalazimo i imajući neograničeno povjerenje u svoje vodstvo, skupština mu izjavljuje svoju nepokolebivu pri­ vrženost.« G. Atif ef. Sočo iznosi pitanje e pretvaranju stranačkog organa »Pra­ vde« u dnevnik i obrazlaže potrebu toga. Nakon Iscrpljive rasprave stavlja se u dužnost mjesnom odboru, da povede akciju oko sakupljanju pret­ platnika, priloga i anonsa za »Pravdu«, a onda da se stavi u sporazum sa Radnim Odborom u pogledu pretva­ ranja „Pravde« u dnevnik. Nakon pretresa lokalnih pitanja, svi su bili saglasni, da je način utjeriva­ nja poreza nepravedan, pa je u tom pogledu izglasana ova rezolucija: »Glavna skupština J. M. O. za grad Sarajevo, držana 16. XII. 1921. najod­ lučnije protestuje protiv ubiranja po­ reza na poslovni obrt, keji se na upravo brutalan način ubire, i ako je sama uredba o tom porezu zabačena u zakonodavnom odboru. Energično zahtjevamo i od pozvanih faktora, a i od naših predatavnika u skupštini, da se ova anomalija smjesta ukine, te da se ubiranje toga poreza smjesta obustavi«. Iza toga je sakupljeno za »Pravdu« kojih 8000 K, a onda je skupština izabrala novi mjesni odbor i razišla se. ŠIRITE „PRAVDU" „П?А«ЛА" — .PRAVCA’ Bilješke. Jedia Skandalozna pljačka. Ka­ ko ae u nas neiavjesno gospodari s narodnim imetkom i kako se gadno država krade sa znanjem najviših fak­ tora, najbolje se može vidjeti iz Skan­ daloznoga slučaja s amerfkanskim gra­ hom u Mostaru Početkom naime go­ dine 1920. naredilo je ministarstvo da se proda javnom licitacijom oveća zaliha graha (oko 35 vagona) u na­ šem gradu uz cijenu od 8 K. Pošto je tada bio grah na tržištu po 6’50 K, grah je ostao neprodan. U septembru iste godine, bez ponovne javne licita­ cije, ministarstvo je tajno prodalo mo­ starski grah trgovcu iz Sarajeva Ružiću i Marjanoviću iz Zemuna, po 3 K. Spomenuti trgovci špekulirali su sa grahom i nijesu ga na vrijeme prema ugovoru podigli. Prema tome ugovor je izgubio pravovaljanost. Ali sada, što je najsmješnije, onomadne je mi­ nistarstvo cijene mostarskom grahu snizilo na 2 K 20 h, premda je sada grah u Mostaru po 12’50 K, a sara­ jevsko povjereništvo za socijalnu skrb poslalo je posebnoga izaslanika, da požuri izručenje graha Ružiću i Mar­ janoviću. Saznajemo, da se je okružni načelnik g. Vulović odupro ovom jav­ nom očitem zakidanju države, ali uzalud. Utjecaj tajnih sila u Beogradu jači je od zakonitih predstavnika i državnih interesa. Tako će Ružić i Marjanović zakinuti državi na mostarskom grahu ništa manje nego za 1,7oo.ooo K. Pronosi se, da će ti sretnici ušićariti daljnih 20—30 milijona na grahu u Sarajevu, Brodu, Zemunu i Beogradu kojega su se isto tako tajno ispod zemlje do­ hvatili. Pa koje čudo, da naša država propada i svakim danem ide na gore I »Nar. Sloboda« 7. o. mj. Politički pregled. Kriza. Kriza naše vlade otegla se i nikako da se svrši. Pašiću prvi put nije uspjelo, da sastavi vladu, pa ni Davidoviću i tek iza toga Pašić je ipak postigao kakav taki sporazum sa de­ mokratima. Da se silna požuda obiju ovih grupa za stolicom ministarstva unutrašnjih djela bilo kako ublaži, iznađoše nov izum: ministarske podsekretaru, radikalskog sekretara uz de­ mokratskog ministra i obratno, a to će — ako uđe u praksu — dovesti dotle, da ćemo za svaki resor imati po dva ministarska lica. Na kraju sporazum se ipak posti­ gao bez podsekretara Prije sporazuma pozvao je Pašić predstavnika našeg poslaničkog kluba g. dra Spahu, da i mi uđemo u vladu. Spaho je prekju­ čer predao Pašiću pismene zahtjeve i uvjete našega kluba, pod kojima bi i mi ušli u vladu. Naši su zahtjevi u glavnom da zadržimo ministarstvo tr­ govine, a ministarstvo zdravlja da za­ mijenimo ministarstvom vjera. Osim toga tražimo ispunjenje sporazuma, jednaku vjersku samoupravu za sve muslimane u cijeloj kraljevini, izjed­ načenje poreza, ukinuće vjerske pro­ pagande i još neki. Demisija nove albanske vlade. — Skadar. — Ahmed Beg sa vrlo velikim brojem oružanih pristalica upu­ tio se Tirani, gdje ima stići kroz ko­ ji dan. Odbegli poslanici i bivši Mini­ stri sa svojim pristalicama iz Sjeverne Albanije sakupili su se u Elbasanu i rešili da tamo obrazuju drugu vladu. Pod pritiskom ovih događaja, Hasan Beg PriŠtinac sa svojom vladom dao je ostavku, ne smijući sačekati svoje protivnike, koji su sa oružjem pošli u Tiranu protiv njega. Stanovništvo je jako ozlojeđeno protivu tuđinskih age­ nata, koji su doveli Hasan Bega na vladu.’ Nacionalistička agitacija u Indijama. Među 600 nacionalista, koji su se posljednji put pobunili u Indijama, nalazi se i predsjednik Indijskog nac. kongresa, g. Das. Zadnje vijesti, što su stigle u Lon­ don, javljaju, da je atmosfera martva u Bombaju, a nakon posjete princa od Gall-a, agitacija se prenijela u Kalkutu, gdje se je princ očekivao. Vla­ da je poduzela energične mjere. СграНа 3 Strana Domaće vijesti. dvostruke boce ili 1 specijalnu bo* cu zajedno sa zametom i poštari* nom za 48 kruna razašilja: Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg 310, Hrvatska. aa „Pravdina" liga hiljade. Da bi se osiguralo financiranje lista, koji prema želji •'većine naših pristaša i prijatelja počinje od nove godine izlaziti kao dnevnik, Radni je odbor zaključio, da po­ krene akciju rProvdinea lige hi­ Ovim izjavljujem, da nitko od sad ljade. Svaki prijatelj i pristaša i u moje ime mom sinu Muhamedu naš dužan je prema svojoj eko­ Žuniću iz GraČanice ne daje na vje­ nomskoj snazi da pridonese svoj rovanje ništa, jer ni u kakvom slučaju obol svome glasilu. to priznati neću. Doprinos je za ligu 1000 Kruna, Gračanica, 11./XII. 1921. a imena članova njenih biće u Hafiz Husein ŽuniĆ. listu objavljena. Apeliramo na sve mogućnije 1 dragih W prijatelje i pristaše, da nas po­ мИвипЏв eI1 Јме preporučuje mognu u ovom nastojanju, a svoje bogato shlamjesnim je odborima dužnost, da Mts ovome posvete naročitu pažnju i malo i veliko. nastoje, da što više prikupe članova. Sjetite se „Gajreta!" Izjava. Trgovina fesova Islsm^ga Vranić i sin Naši poslanici otputovali su jučer u Beograd, jer Narodna skupština po­ činje zasijedati. Radi toga upozoravamo pristlše iz provinbije da ne dolaze u svrhu inter­ vencije, dok traje zasijedanje. Naš gl. urednik otputovao je ta­ kođer jučer u Beograd. Za člana lige hiljade prvi se je javio član našeg centralnog odbo a dobrotvor Hamzaga Husedžinović, pos­ jednik i veletržac iz Banje Luke, i položio odministraciji 1000 K. Isto tako je stupio u Ligu i položio | 1000 K g. Hasanaga Saračević, trgovac iz Kulen Vakufa. — Osobita im hvala! Živjeli! Kao prilog za »Pravdu* sakupljeno je na gl. skupštini J. M. 0. za grad Sarajevo 4251 K, a g. Ahmetaga Kumašin obvezao se je dati 4000 K u ime pretplate za list vriiednim ima­ mima iz provincije, koji nisu kadar plaćati. Ejvaia im I Živjeli I Nije istina! »Domovina« u broju 121. od 14. o. mj. a u članku »Neka zrnca pravdaškog morala« donosi pri dnu trećeg stupca, da sam ja (moja se osoba razumije, makar da nije ni spomenuto prezime) u Akciji za za­ štitu morala »uhljebio punca i sva­ stiku« i da sam »stvorio Ejubu prili­ ku, da zdipi iz tih para desetak hiljada kruna«. Izjavljujem, u koliko bi se gornje odnosilo na mog punca i svastiku ovo: Moj punac i svast Pata, istina, pripomagali su pri osnutku i prvom poslovanju šivaće radionice Akcije više mjeseci, ali je savršeno neistina, da su oni tim imalo uhljebljeni, jer za sav svoj pomenuti rad nijesu dobili ni jednog dinara niti u ime plaće niti u ime nagrade. Što se tiče nekih »zdipljenih para«, očitujem, da j a nijesam nikome clao prilike da ih zdipi. Sarajevo, 15. decembra 1921. Šemsuđin Sarajlić, nar. posl. Muslianska čitaonica »Preporod« u Sarajevu obdržavaće izvanrednu skupštinu u prostorijama svoje čitao­ nice na 22. o. mj. u 6 sati po podne te se pozivaju svi članovi, da neiaIjeno dođu na skupštinu. Profesorski honorari. Ministarski Savet potpisao je uredbu o honorisanju direktora i nastavnika srednjih škola, od 27. juna ov. god. Suma, koja ima da se isplati na ime honorarnih časova iznosi 7,300.000 dinara. Predavanje. 22. o mi. u 7 sati na večer držaće Dr. Šaćir ef. Sikirić u prostorijama društva »Đerzelez« pre­ davanje o »Utjecaju Arapa na zapadnu kulturu«. Pristup je i nečlanovima do­ zvoljen. Vrlo prijatno kod trljanja hrb* ta, ruku, nogu i cijelog tijela, kao kosmetikum za njegu kože, zubi i ustiju djeluje ljekarnika Fellera i miomirisni »Elsa*Fluid«. Mnogo je jači i bolji od Francuske vinovi cc i već od 25 godina obljubljen. 3 , Telef. 317. SARAJEVO Saračl «1.14. SIJENO U BALAMA na veliko i malo uz maksimalnu cijenu sa skladišta „PROMET" đi SARAJEVO. LJEPOTA kože lica, vrata i ruku, kao što i bujni porast kose postizava se samo razboritom i vještačkom njegom. Tisuće priznanica pri­ spjelo je iz svih zemalja svijeta za ljekarnika Fellera : „Els»“ IjiljaMO ni Iječn! sapun najprijatniji, najfiniji i blagi »sa­ pun ljepote«; 4 komada sa za­ metom i poštarinom 98 kruna. „Elsaa poma- da za H ге odstranjuje sve nečistoće kože sunčane pjege, sujedice, nabore, itd., čini kožu nježnom, ružičasto-bijelom i čistom. 2 por­ culanska lončića sa zametom i poštarinom 52 K. nElsa“ Tanochina pomada za / љ • porast kose jača vlasište, zapriječuje ispadanje, lomljenje i cije­ panje kose, prhut, preranu sijedost itd. 2 porculanska lončića sa zametom i poštarinom 52 K. Preprodavače! dobivaju popust u naravi ako naruče najmanje 12 komada od svakog artikla. RAZNO: Ljiljanovo mlijeko 15 K; Brkomaz 8 K; najfiniji Hega-puder Dr. Klugera u velikim originalnim kutijama 30 K; najfiniji Hega-prašak za zubo u pa­ tent kutijama 30 K; puder za gospođe n vrećicama б K; prašak za zube u kutiji 7 K; u vrećici po 5 K; Sachet miomiris za rublje 8 K; ^champoon za kosu 5 K; rumenilo 12 listića 24 K; fini parfem po 40 i 50 K; Žeeta za kosu 58 K; za ove razne artikle računa se zamot i poštari­ na posebno. EUGEN V FELLER, ljekarnik STUBICA DONJA, Elsatrg 310 HRVATSKA. �Sirena 4 Сграна Bnoi 372 Broj „ПРАРДА* — „PRAVDA" Muslimani! HcninaifD colis^hn 7srlniino jer je jedini spas naSeg teSaka u zadrugama, jer će zadruge provesti UuHlVUjlu uuijllunu 4uul Ugu, kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer bez bogatog i kultur­ nog sela, nema ni bogate ni kulturne varoši, a ni države. Muslimani, znajte svaki čas oklijevanja s osnutkom zadruge donosi ogromnu štetu našem selu, grijeh je 1 nadalje pustiti naše selo u današnjem stanju. — Sve upute i najizdašnije potpore daje besplatno: »SREDIŠNJI SAVEZ JUGO­ SLAVENSKIH SELJAČKIH ZADRUGA U SARAJEVU« (pašt pretinac 169). Zahtjevajte i kupujte: ELIĐA*pastu za zube jer je najbolja i ima sva odlike, koje se trate od dobre paste. Zastupnik za Rosnu i Hercegovinu ДМ Vita LhI, Sarajevo, Despića ul. 1 Podružnica Ljubljanske kreditne banke u Sarajevu Središnjica: LjUb jana. — Podružnice: Borovlje, Brežice, Celje, Celovec, Gorica. Maribor, Ptuj, Split i Trst. Dionička glavnica K 50,000.000 i Rezerva K 45,000.000 Prima uloške na uložne knjižice, te ih ukamaćuje sa 4% Uloške na tekući račun ukamaćuje najpovoljnije. Obavlja sve bankovne i mjenjacne poslove te burzovne naloge najkulantuije. — Izdaje uvjerenja za izvoz i uvoz robe prema naredbi ministar­ stva financija o regulisanju prometa sa devizama i valutama. Ovlašteno mjesto za prodaju srećaka državno razredne lutnjo Kra­ ljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. DIONIČKA PIVARA U SARAJEVU MIVF preporučuje svoje dobro odležano izvozno pivo pri­ znato najbolje vrsti. Samou buradima po 25,5o i 1001. TVORNICA KONZERVA BAKOVIĆ, GAVRAN I MUSA d. d. DOLAC kod SARAJEVA. OgtAŽiv&HiE Brijačke stolice u novinama obavlja po- g I uzdano staro uvedeni $ i sviju dragih potrebština za berbera (brijača) kao: mašine (šildove) tanjure 1 t. d., dok zaliha traje, dobije se kod | BLOCOiER-OV j zavod za cglašivanje a Zagreb, JurUvska ul. 31. g :: Telefon 22~65. :: § BEZ KONKURENCIJE!!! Osmana Balića S Generalno oglasno zastupstvo Ц § za preko 10 tu- i inozemnih listova S Zrinjskog ћr. 15. ' Nudi kisele krastavice, pfeferone, pa­ prike prazne i punjene sa kupusom na sanduke po 8 i 16 flaša kao i na va­ gone. Kiseli kupus rezani i u glavama u bačvama po 100 i 200 kilograma uz najnižu cijenu. NaruČbe se primaju u pisarni Mustajbegova ul. 1. — Telefon 328. f II Muslimanska trgovačha i obrtnička ћапћа za Basnu i Hercegovinu (i i) a Sarajevu I Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik.^ Oicniž&a glavnica • jkrune, Pričuve kruna Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne.naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i predaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve Životne namirnice. 4 Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uvergnja za izvoz robe. ф ulica B pitanu, Пда. : Trgosačka Ma, Sarajevo. - Interu rban telefon: Hl * Mariju: iroija Petra.■авхмаи нггаозаизихз- uBrzajavi . х&киимжпалл av-it Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionh ka glavnica K 20,000.000' . Ulošci preko K 25,000.000'—. Pričuve preko K4,000.000. - Pupilarno siguran.-Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 104 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Odgovorni urednik: Ibrahhn Muhić. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/90fa8e6acc114e984b965b2309951361.pdf 412e3212ce7d7151f313e611ec0769f2 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA pojedini broj K Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom Uređujz ređakcioni odbor. Pretplata: za našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K . Ur,.? mivo i uprav?, nalaze se u Kralj* fcira ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Broj 135 (373) Osnivanje društava za zaštitu sirotinje? Nesumnjivo je, da se svakim da- . tinju samu sebi, ne misleći nimalo na nom broj sirotinje pomnožava. Život katastrofalne posljedice zapuštenosti iz- dana u dan postaje tegobniji. Na­ sirotinje, kad i sami Islam osuđuje rod se umnožava; teške današnje pri­ siromaštvo kao nazadnu pojavu u Islamu. like; sve to viša skupoća, prouzro­ kuje siromaštvo. A, šta da reknem o I dok mi sve to više škrtarimo u onim mnogim slučajevima, gdje je otac svojoj zaslijepljenoj lakomosti, misleći na bojnim poljanama ostavio svoje samo na se, dotle broj naše sirotinje kosti, a majka u očajnosti i tuzi bo­ iz dana u dan raste. Naša slavenska reći se sa nepogodama današnjeg duša upućena je od starina na milo­ vremena smalaksala i podlegla, te srđe, jer je-historijski utvrđeno, da su otišla za svojim vjernim mužem, osta­ naši pradjedovi živeći prije 1000 i više vivši svoju dječicu o tuđoj milosti. godina u dalekim ruskim nizinama Svakim danom u svim mjestima su­ imali vrlo razvijeno čuvstvo darežlji­ srećeš tipove blijeda i uvela obraza, vosti i uzajamnog potpomaganja i očiju upijenih, napola gola i bosa, staranja za slabe i nevoljne, dok mi kako s knjižicama pod pazuhom li­ današnja njihova praunučad zabacu­ jeno se vuku u školu i mekteb, a jemo te kreposti i vrline naših pra­ po naborima mladog lica naslućuješ, djedova. Naša država imajući u vidu kako silno pate ovi nevini stvorovi mnogobrojnu siročad osnovala je po božji. Nema danas nijednoga mjesta, svim mjestima naše domovine odbore sela, varoši, grada, bez ovakih bijed­ za zaštitu djece i mladeži. Ali, kako nika, koii iščekuju tuđu pomoć i Žive su potrebe velike, a državi nemoguće samo od tuđe samilosti. obzirom na financijaino stanje udo­ Osobito velik broj sirotinje nalazi | voljiti tim potrebama, to je naša sveta se među nama muslimanima. Dok dužnost, da se latimo ozbiljno posla, druga naša braća uviđajući potrebu te da organizujemo rad u pravcu organizovanog rada oko zapuštene obezbjeđenja naše zapuštene sirotinje. sirotinje osnovaše i osnivaju razna Stoga je potrebno, da se po svim humanitarna društva za potpomaganje mjestima osnivaju humanitarna dru­ sirotinje, otvaraju sirotinjske domove štva za zaštitu sirotinje, čija će svrha i t. d., dotle se mi muslimani, osobito biti: starati se o valjanom odgo/i po provinciji, skoro i ne mičemo, te mladeži, upućivati djecu na škole i je naša sirotinja prepuštena sama zanate, potpomagati sirotinju, jednom sebi, a od naše siromašne dječice, riječju, starati se za napredak i sret­ kojab i danas-sutra, uz valjanu pažnju niju budućnost naše zapuštene siroti­ i staranje postala pravi članovi ljud­ nje. ske zajednice, nastaju vucalice. pro­ Imajući sve to u vidu, svjesni mu­ leteri i drugi tipovi, koji nimalo ne i slimani grada Zenice osnovali su prije služe na čast Islamu i muslanima, te kratkog vremena društvo pod imenom svojim člnima kaljaju i obaraju ugled »Muslimanjsko sirotinjsko društvo Za­ cijelog islamijeta. islam kao najlibe­ štita u Zenici«, kojemu je svrha kao ralnija vjera, puna idealnog socija­ Što je gore istaknuto. Za ovo kratko lizma, koja ne poznaje nikakve razlike vrijeme agilnošću naše svjesne mla­ između svojih Sljedbenika, propisao deži i rodoljuba društvo je postiglo nam je i stavio u dužnost nebrojene zamjerao uspjeh, jer je sakupilo oko svete zapovjedi, koje nas upućuju na 400 članova, a nadati se je, da će se potpomaganje siročadi i sirotinje. Na­ taj broj ubrzo i podvostručiti, jer mižalost mi muslimani nepoznavajući sliM, da ne može biti plemenitije i tačno u tom pogleda uzvišenih zapo­ bolje svrhe, nego što je ova, te je vijedi Islama i držeći se slabo ili ni­ svaki musliman I muslimanka upravo kako propisa, prepuštamo našu siro•bvezan biti članom ovakog plemeni­ tog i potrebnog društva. *) Preporučujemo pažnji naših čita­ Ovo iznesoh u javnost s namierom. telja ovaj članak i ovu lijepu misao, da potaknem i ostalu braću muslimane koju bi zaista valjalo ostvariti u sva­ širom naše domovine, neka bi se ugle­ kom t najmanjem mjestu, jer je za dali u naše svijesne zeničke musli­ nju skrajnje vrijeme. I da nije same mane, te se ozbiljno prihvatili posla, bijede i nevolje, koju nam rat donese, kako bi tu našu socijalnu rak-ranu naći ćemo svagdje, besposlene djece, ublaživali i liječiti. koja se klatare, jer ih niko nikuda ne upućuje. Ovako će se društvo pobri­ nuti, da li sva djeca idu na nauku, da li su sva okrenuta pravim putem. (Uređn) Razgovor Pitanje R H. fz R. — Jedan moj kmet, koji ima oko 120 dunuma kmetovske zemlje i ima svega 5 kućne če­ ljadi, drži mojU beglučku zemliu pet­ naestak godina pod kesim i davao mi je sve do narodnog ujedinjenja s te zemlje hak. Od ujedinjenja neda mi haka, pa je sad prijavio kotarskom uredu zahtjev na tu zemlju. Molim Vas, da mi kažete, šta će biti a ovom begiučkom zemljom Odgovor Zemlja će u svakom slučau pripasti onome, ko je radi, jer prema Vašem vlastitom priznanju, te­ žak je držao tu zemlju 10 godina do 25. februara Г919. Sad je, narav no, pitanje: ko ćo pla­ titi odštetu i kolika će ta odšteta Mti. Godina Ш. ^Sarajevo, četvrtak 22. decembra 1921. dovoljio u pogledu vremena. Ali se ne ■ zna, jeste li Vi dali njemu zemlju na ■ neograničeno vrijeme, ili ste mu je davali na izvjesno vrijeme, pa da se i je 15 godina navršilo tako, da ste produljivali ugovor. Ako ste Vi kod i davanja zemlje ugovorili s težakom, da mu je dajete na 1, 2, 3, 5, 10, 20 I ili više godina, dakle da je ograničeno vrijeme trajanja odnosa, onda se ta zemlja* ne smatra da je u kmetstvu sličnom odnošaju. To se može zgodno rasuditi i po tome, ko je rješavao sporove, koji su nastali radi te zemlje. Ako je to činio kotarski kao agrarni ured, onda je vjerojatno, da je bilo neograničeno vrijeme trajanja odnosa. Velimo samo vjerojatno, jer su se u praksi dešavali slučajevi, da je kotar­ ski ured prisvojio sebi pravo, da rje­ šava i čisto privatnopravne odnošaje. ■ A ako je sporove o toj zemlji rješa: vao kptarskl sud, onda je jasno, da ’ je na toj zemlji postojao privatno• pravni odnošaj, te da ta zemlja nije naseljeni begbjk (ili — kako se to drukčije zove — u kmetstvu sličnom odnošaju). Nu i kad bi bila oba gornja slučaja, naime da je težak držao tu zemlju 10 godina do 25 februara 1918. i da ju je dobio na neodređeno vrijeme, ne znači opet, da je ta zemlja naseljeni begluk. Traži se uz ta dva uvjeta još ’ treći: naime, da je egsistencija toga težaka skopčana baš uz tu zemlju. Ova odredba, doduše, nije jasna i nije precizno određena. A to nije bilo moguće ni učiniti i to ne samo radi toga, jer za svakog težaka i težačku familiju nije jednaka potreba za zem­ ljom, nego i radi foga, jer zemlja nije svukud jednaka. Kotarskim agrarnim komisijama ostavljeno je, da prema uviđavnosti i prema broiu članova te­ žačke familije i prema kakvoći zemlje prosude, da li bi ta težačka familija mogla živjeti i bez tog beglučkog zem­ ljišta 1 istom onda, ako bi se ustanovilo, da ta porodica ne može nikako Živjeti bez te zemlje, pa da je tu zemlju ta težačka porodica obrađivala 10 godina do 25. februaia 1919., i napokon, da joj je zemlja dana na obrađivanje na neograničeno vrijeme, istom se onda ta zemljište smatra naseljenim beg­ lukom. Kod ovoga se mora naročito paziti na to, da sve i jedan od ovih uvje­ ta mora postajati, pa da se ta zem­ l. Ako ie egzistencija dotične poro­ dice vezana za taj begluk; ako nije ugovoreno vrijeme tra­ janja odnosa«. ta Vašeg se prikaza vidi samo to, da je težak držao tu zemlju tV god., lja proglasi naseljenim beglukom. Ako samo jedan od njih fali, to nije onda naseljeni begluk. U Vašem konkret­ nom slučaju, nama se čini, da to ne­ će biti naseljeni begluk, jer težak ima već kmetovske zemlje 120 dunuma, a samo 5 čeljadi. Dakle to bi mu do­ voljno bilo, da može izdržavati famili­ ju, pa mu ne bi bita egzistencija ve­ zana uz Vaše beglučko zemljište. U slučaju, da bi ipak to zemljište bilo proglašeno naseljenim beglukom, u što mi naravno ne vjerujemo, Vama bi država imala dati odštetu. Odšteta se odmjerava u tom slučaju prema zemljarini i to za svaku krunu zemIjarine ima Vam država platiti 2 ooo kruna, ili — što je isto — za svaku krunu katastralne vrijednosti, koja je ustanovljena prigodom zadnje procje­ ne katastre g. 1916. i 1917., država če platiti 2 dinara (8 K). U slučaju pak da oi falio makar jedan od gornjih uvjet«, ta bi zemlja spala pod udar Čl. 7. beglučke ured­ be. Vi biste Je i u tem slučaju mo­ rali prodati zemljoradniku, sli bi je onda on platiHo. Za cijenu biste se pogodili, a ako međusobna pogodba dakle da je zahtjevu ovoga Člana ža- ne bi uspjela, svaka bi stranka iza- Stoga, braćo, na posadi Nagrada za naš požrtvovan rad čeka nas na oba­ dva svijeta. Muetafa SiSić. o agraru. Iz Vašeg pitanja ne može se stvoriti potpuno tačan sud o tome, da li je to naseljeni begluk, o kome govori 2. čl. begl. uredbe, ili je to zemljište u zapnom odnošaju, o kome govori 7. č. U 2. članu, naime, veli se: »Nase­ ljeni beglucl, na kolima postoje kmet­ stvu slični odnosi deset godina — ra­ čunajući od 25. februara 1919. godine u natrag — prelaze otkupom u vlas­ ti ost obrađivača: i. ! I : : i j i : i • I i [ I ; I i ! . I ' i ■ • ' bra<a po jednog punomoćnika, koji b se pred sudom zakle i, da će pravedno procijeniti tu zemlju. Kod procjene oni biše morali uzeti u obzir prometne cijene zemlje u tome kraju, njen kvalitet i plodnost. U pogledu haka sa te zemlje stvar stoji ovako: Vi morate bezuvjetno kotarskom uredu podujjeti tužbu za hak. Ako bi postojali svi uvjeti za to zem­ ljište, da se može smatrati naseljenim beglukom, te ako je težak u pravo vrijeme (naime do 18. oktobra o. g.) podnio zahtjev na tu zemlju, onda se postupak o haku odgađa do riješenja agrarnog spora. Ako pak to nije slučaj, onda Vam on mora platiti hak u gotovu i to tako da se visina haka ustanovi prema paušalu i relacionim cijenama. To će se ovako ustanoviti: Recimo, da Vi plaćate za tu zemlju 24 K paušala. Ako je ta zemlja išla pod trećinu, onda ste vi dobivali 3 puta onoliko, koliko iznosi paušal; dakle u ovom slučaju Vama je pripadalo 24 puta 3 jednako 7? K. Za 72 K Vi ste onda mogli kupiti 600 kg. kukuruza. Danas tih 60 kg. kuku­ ruza stoji, recimo, б.ооо K. Dakle te­ žak je Vama dužan platiti б.ооо K. Bilješke. Nezvani agenti. Nama je vrlo do­ bro poznato, kako sporo odmiču po­ slovi u rješavanju isplata agrarnih, i kad zatražimo, da se taj proces ubrza, odgovara nam se, da se nema dovoljno sila na raspolaganju, da je oskudica u činovnicima, što se ti pos­ lovi sporo rješavaju A velika većina našeg svijeta ne može da Čeka, jer žemlja mu je oduzeta, nema s nje dosadanjeg prihoda, pa još ako mu se ne isplati brzo, onda mu je gotova propast. Ali nije dosta za naš svijet ni to, već mu evo kao napast izmiš­ ljaju i postavljaju novo stredstvo, ka­ ko će ga sisati i ubijati. Javljaju se posrednici - agenti koji uz do^ar ho­ norar ubrzavani ovaj spori pro­ ces likviđicije. Žena poštanskog upra­ vitelja u GoraŽdi jest taki jedan agent, koji posreduje kod agrarne direkcije u Sarajevu, da zemlje brzo isplaćuju. Uz 1Оуо honorara od ukupne svote ona je posredovala Neziru Sahinpašiću i Sulji Kuljuhu iz GoraŽda, da im se u kratko vrijeme isplatilo po 100.000 K i na taj način zaradila 20.000 K za cigli par riječi, ili možda ta Čudna Žena ima drugu kakvu tajanstvenu moć, kojom može đa pokrene tako spori aparat U Mkviđaciji agrarnih isplata, jer drugi u Čajnlču uzalud Čekaju već mjesec dana iza otpreme sviju spisa i gotpva obračuna, a novaca još nema. Tražimo da Se smjesta zabrani ovaj sramotni rađ nezvan h agenata, da se žena poštanskog upravitelja u GoraŽdi pozove na odgovornost i da se povrati besaviesni i nepravedno iznuđeni no­ vac oštećenim. Moje svjedočenje g. 1916. Od našega ujeđinienja pa ovamo bilo je u našoj javnosti često govora o mom Svjedočenju u procesu protiv g. T. Alsupovića god. 1916, kad je on bio naš srednjoškolski inspektor. Više je profesora svjedočilo tada prutiv spo­ menutog nadzornika, ali se nijednom toliko rte zamjera, koliko meni, jer đa sam ja vršio neć Snu ul ga. Izvjesni krugovi drže valjda mene opasnim po sv je planove, pa m« neprestano bocaju 1 izazivaju, želeći, da u ovu aferu �Strana 2 Стзана unesem malo više svijetla, tim više, što jc ona dosele jednostavno i tendeciozno prikazivana, odlučio sam, da našu zavedenu javnost obavijestim, o čemu se zapravo radi Što ja dosada nisam u ovu stvar taknuo, uzrok je bio u mome polo­ žaju, jer ja kao činovnik nisam mo­ gao bez štetnih posljedica po svoiu eksistcnciju da javno istupim protiv svojih pretpostavljenih, koji su imali prste u ovoj igri protiv mene. Ja sam pustio, da ureduju po volji i da me se riješe na temelju akata i denuncija, čim su se obilno služili gg. Ala­ upović i Grđić, ali im to nije uspjelo, premca su obojica kao moji šefovi oko toga radili i materijal protiv mene skupljali. Obojica su uzaludno kušali, da me maknu i okrive, obojica su re­ kla svoju, sada hoću ja da progovo­ rim »pro domo mea<>. Poslije »Srpske Zore«, Srpske Ri- i ječi« i drugarice im »Domovine« do- ; lazim ja, da osvijetlim ovu stvar, neka se čuje i druga oklevetana stranka. i Kako je poznato, odmah poslije aten- i tata na Ferdinanda započela je istraga ! protiv đaka tuzlanske gimnazije, jer je | među atentatorima bilo i đaka tuzi. . gimnazije. Tokom te istrage zatvoreno ■ je još dosta đaka, јег da se otkrila ; neka tajna đačka organizacija. U to ! vrijeme bio je inspektor srednjih škola i g. T. Alaupović, koji je prije bio di­ rektor tuzi, gimnazije (do g. 1913.) tri godine. Tokom istrage spominjano je i ime bivšeg direktora, pa je i on pre- . slušavan bio u toj stvari. Osjećajući j pod nogama vruće tlo u ono opasno ratno vrijeme g. Alaupović je nastojao i da se izmakne, bacajući krivnju na ci- : jeli profesorski zbor tuzi. gimn. radi j pojave arftidržavnoga duha među đa- i cima. Zato je. da sa sebe pozornost I odvrati, gledao da natovari krivnju na i profesore radi nacionalno-revolucioni- i stičkog duha među đacima. Da ovo sve provede po svoju osobu dobro i da se prikaže vjernim slugom, on je kao srednjoškolski inspektor podnio o roj stvari svoj referat, koji je bio predmet vijećanja na jednoj kon­ ferenciji šefova. Čuo sam, da su se svi šefovi zgražali nad onako strašnom optužbom prof. zbora. I kako je bilo među članovima prof. zbora najviše Hrvata, teško je bilo posumnjati u lo­ jalnost sviju, pa je pozvan bio i sam g. Alaupović na tu konferenciju, gdje su mu predočene dalekosežne poslje­ dice njegove optužbe, koja ništi eksistenciju preko dvadeset familija, ali je on ostao kod svoga izvješća, nadodavši, da je nažalost takav duh u tuzi, proi, zboru zavladao. Takav jc referat poslan na zajed. ministarstvo financija u Beč, koje je na temelju toga riješilo službe sve profe­ sore tuzi, gimn., a gimnaziju zatvo­ rilo. Tako je jednim potezom uništeno preko dvadeset prof. porodica bez preslušanja na optužbu g. Alaupovića, koji je na taj način mislio da spast svoju skupu glavu. Dok se ova urota kovala, profesori o njoj nisu ni znali. I [ednog bi dana profesori usred zime ostali bez sred­ stava, da nije slučajno jedna karta g. T. Alaupovića, upravljena na njemu odanog profesora (A. F.) koji je posli­ je nagrađen za svoj rad direkturom, svu zakulisnu igru otkrila. U toj karti javlja on svome prijatelju, da će tih dana dobiti svi profesori otpusne dekre­ te, ali neka on ne zebe zbok toga, nego neka napravi molbu, i on će ga reaktivirati. Ovo je trglo profesore, i oni su se razletjeti, đa traže pomoći. /1РАВДА* — „PRAVDA* saopćena od jedne deputacije. On je bio iznenađen, da se takove važne stvari bez njegova znanja rješavaju, I pa je telefonski pitao u Sarajevu i naredio, da se to sistira. Tako je i 1 bilo. Svi su dekreti, koji su sutradan . stigli, na direkciju, bili uručeni Potio1 reku (na njegovu zapovijed direktoru Zduniću), te ih je on vratio. Isti je dan telefonirao g. Alaupović direktoru L. Zduniću, da će primiti dekrete, ali neka ih ne uručuje, već neka ih vrati na vladu prema naređenju Potiorekovu. Poradi ovakog postupka g. Alaupo­ vića mnogi su profesori, među njima i ja, otvorili oči i na raspravi g. 1916. rad g. Alaupovića osvjetlili, jer je gd služio svakom, samo da se digne na viši položaj. On je kao profesor progonio đake Hrvate, da se uliže vladi, onda je pjevao himne austrijskom ćesaru, da se bolje preporuči, l ako je došao do direktorstva, u kojem je svojstvu dobio orden Franje Josipa. Stekavši tako povjerenje vlasti, gledao je da se umili i Srbima, koji su ga u novinstvu napadali, pa bi mu mogli pokvariti karijeru. To mu je pošlo za rukom i popeo se na stolicu Hofrata. U tom položaju htio je, da uništi eksistenciju cijelom prof zboru tuzi, gimn , samo da sačuva svoje mjesto. Još je jedna stvar ka akteristična! On je u B'haću g. 1915. vodio istragu protiv đaka radi šaranja po zidu u zahodu, gdje su bila napisana četiri »kobna« slova: Ž. S. i R. Ovo je bilo napisano još ćirilicom, koje je pismo bilo zabranjeno za njegova inspektorovanja. Ta su slovva značila: Živjela Srbija i Rusija’. Zato je došao osobno g. Alaupović u Bihać, da provede‘is­ tragu. Jedan po jedan đ?k dolazio ja na zapisnik u prisutnosti cijelog prof. zbora. Inspektor je nadzirao istragu i često javljao telefonski u Sarajavo re­ zultat. G. Alaupović je naložio prof. zboru, da mora naći krivca i strogo ga kazniti, jer bi se inače mogla gim­ nazija zatvoriti, a profesori doći u Žegar među internirce. Po cijelom rev­ nom postupku g Alaupovića imala je bihaćka javnost dojam, da ova istraga ima da slomi vrat direktoru S;miću, a da rehabilitira Alaupovića, - koji je tada stajao pod istragom radi tuzi, gimnazije. Pod Gvakim terorom vođena istraga svršila je kaznom sitne dječice i isključenjem i interniranjem u Žegar jednog trećoškolca. Poslije toga je na sjednici prof. zbora, a u prisutnosti okružnika VI. B. govorio g. Alaupović o odgoju učenika u crno-žulom duhu c. kr. patriotizma. Dakle je Alaupović udvaranjem do­ šao do visokog položaja, a kad je pao u nemilost, onda je gazio sve, da se opet digne. On otkriva i proganja sum­ njive elemente mtđu profesorima i đacima, da sačuva svoj položaj, pa danas pred neobaviještenim meće sebi oko glave mučenički vijenac. Protiv ovakog čovjeka ja sam svjedočio i zato se ne kajem niti sti­ dim. On se je meni htio da osveti kao moj šef davši kao prvi svoj na­ log tajniku Nar. vijeća u Zagrebu prije svog polaska u Sarajevo, da mene riješi službe Nar. vlada, ali mu to nije upalilo. On i danas vjerno sluša svoje gospodare ne vodeći računa o općoj hrvat­ skoj stvari. On je to u stanju za ljubav udobnog mjesta. On nastavlja zapo­ četu dužnost On pjesnik crnožutog patriotizma, ovjekovječena u pjesmi »Slavi carevoj«, što je prigodom do­ laska Franje Josipa u Bosnu Štampana u Večernjem Sarajevskom Listu na drugoj strani poslije slike careve na prvoj strani, danas se pravi velikim pobornikom jugoslav. ideja. Ja ni danas nemam razloga da mijenjam svoje mišljenje o ovom čo­ vjeku, koji svojom elastičnošću i ka­ rakterom samo potvrđuje moj sud, što i sam ga o njemu dao na raspravi go­ dine 1916., a to je: služiti svakom za volju položaja i sjaja. Dr. A. Hadžlkadlć, nar. posl. U tu svrhu otišla je ministru Bilinskom jedna deputacija građana iz Tuzle, da omete onako riješenje. Ali je Bilinski dočekao osorno deputaciju i upravo je ukorio čudeći se, da ona . ima smjelosti zauzimati se za nelojalna i anti dinastične profesore. On je re­ kao deputaciji da prema referatu bos. vlade svi profesori odgajaju đake u revolucionarnom nacionalističkom duhu i zato im nema mjesta u državnoj službi. Deputacija je nastojala razuvje­ riti Bilinskog, ali je on vjerovao refe­ rentu bos. vlade, odnosno inspektora T. Alaupoviću. I opet g. Alaupović na ^raspravi pravio se je, da za ovo ne Zavidovići, 14. Decembra 1921. zna, jer da on nije djelovao na riješe,nje ministarsva, koje je po predlogu Imao sam priliku više puta čitati U bos. vlade riješilo profesore službe. pojedinim stranačkim 1 vanstranačkim Ovo bi riješenje .bilo izvedeno, da listovima razne dopise iz Zavidovlća nije tih dana došao general Potiorek t pune političkih prepirka iz kojih su u Tuzlu, gdje mu je ova stvar bila I SC sistematski stvarale plemenske 1 Naši dopisi ! | ‘ ■ , ! ; , i pol. zadjevice. Ni jedan od gospode dopis . nika tih dopisa nije našao za vrijedno, . da podvrgne opravdanoj kritik! koju . ovdašnju instituciju koje to svojim ne- 1 promišljenim radom potpuno zaslužuju. Pitanje prehrane danas je jedno od najaktuelmjih pitanje, te jc bacilo u | brigu sve krugova i slojeve općinstva. . Dok se u ostalim mjestima Bosne i Hercegovine pozvani brinu, da svoje mjesto za vremena dovoljno hramom opskrbe, dotle se je uprava naše još i danas postojeće aprovizacije bavila svojim privatnim poslovima, a rad aprovizacije svela na samo podmiri- i vanje brašnom nekoličino ovdašnjih pekara miljenika svojih, i lo najskupIjm vrstama brašna, koje usljed prevelikih cijena mje bilo pristupačno siromašnijim građanima i težacima iz obližnjih sela. Ovako se je Špekuliralo i manipuliralo sve do danas. Ponudavala se aprovizaciji sa svih strana hrana, a naročito pšenica (n. pr. „Dekos* Brod 1 vagon 9 K 80 h. Smajlagić, B. Brod 2 vagona po 10 K 70 h i t. d.) uz tako povoljne cijene i uvjete, da bi danas siromašniji slo­ jevi dobivali iz. Aprovizacije pšenicu uz mnogo jeftiniju cijenu, od današnje cijene kukuruzu (dočim ga na žalost danas u Zavidovićima uopće i nema) i ne napominjući kolikđ bi težaka više pšenicu posijalo, da su u vrijeme sjetve sjemena imali. Kod svake ove i ovakove ponude za hranu podnešene posredno ili neposredno upravitelju Aprovizacije g. Krešimiru Đuriću, svaku je bez ikako*a razmišljanja sa uobičajenom ironi­ jom odbio izgovorom „Bože nam zdravlje, biče hrane" ili »nema apro­ vizacija novaca« i t. d. - — Sada su došli po sirotinju hajgorćiji časovi, glad i bijeda nastupili su, ne­ stašica je hrane tolika, da su mnogi siromašniji težaci počeli upotrebljavati otuČke od Kukuruza za hranu, da ne skončaju od gladi. To je danas, u po­ četku zime, a šta će nam donijeti sre­ dina i svršetak zime i gladno prama-ijeće? To ćemo tek vidjeti. Hrane ne­ ma ni u aprovizaciji, a ni one. za koju je g. Đurić rekao, daće je biti. Gospodin Gjurić je nagomilavao svoje koševe i hambareve, pa će bez­ brižno sprovesti zimu, a Zavidovićka sirotinja za njega je deveta rupa na svirali, njihova bijeda i očaj samo mu nagovješćuju nove probitke i šićar u njegovim špekulacijama sa hranom, koju će na svoj račun prodavati i ku­ povati. Nema aprovizacija novaca, i to je bio izgovor g. Gjurića, kada mu se hrana nudila, dok je mjesto ostavio bez hrane. Mi se u čudu pitamo, ja kamo imovina aprovizacije od 170 i više hiljada kruna? Za taj novac zna­ de dobro g. upravitelj aprovizacije a još bolje znade nekolicina zavidovlčkih pekara, koji uz naklonost aprovizac. uprave dobivaju brašna na junačku veresiju* a i na obročno otplaćivanje, usljed čega aprovizacija i ne može da do svega svoga novca dođe. Eto tako ta naša institucija služi više svakoj drugoj svrsi nego onoj, za koju je faktički ustanovljena. Po­ stoji nekakav »Širi aprovizacionl od­ bor«, ali izgleda, da mu je zadaća samo odobravati sve one nepromišlje- nosti i nekorektnosti, koje Apravizac. uprava počini. Svraćajući pozornost mjerodavnih faktora, da se ovom stvari ozbiljno pozabavi i da pregledaju poslovne knjige ove inštitucije, (da neće biti kašnje razočaranja) sta­ vljam na aprov. upravu ovo nekoliko pitania: Je li aprovizacija ustanovljena samo za izvjestan broj zavidovićkih pekara, da im nabavlja brašno, a da ostalo građanstvo i sela očajavaju usljed ne­ stašice hrane ? Tko je ovlastio upravu aprovizacije, da poduzima opasne špekulacije sa narodnim novcem, dijeleći pojedinim pekarima brašno na kredit, bez ikakove jamčevine i pokrića, usljed čega imade danas neutjerivih tražbina? Zašto je imovina Aprovizacije kon­ cem 1921. manja za blizu 40 000 K od one iz 1920, iz čega je ta diferen­ cija nastala? Zašto se Aprov. uprava nije za vre­ mena pobrinula da se grad za hranu obezbijedil, već je sve učinjene joj po­ nude za hranu bez .»kakova razmišlja­ nja odbila, dapače I bez I kakovog spo­ razuma sa svim aprov. odborom? Broj 373 FooJ Ako nam aprov. uprava na ova pi­ tanja ne dade zadovoljavajući odgo­ vor, smatraćemo jc Spekulantsko-Špedicijskim konzorcijem, te smjesta zahtjevati na mjerodavnom mjestu, da se njena likvidacija provede, a za eventualni manjak nastali usljed lo­ šeg manipulisanja i lakoumnih špe­ kulacija imade odgovornost snositi sama uprava aprovizacije. Fevzi. Politički pregled. Kriza. Izgleda, da je kriza jučer ri­ ješena. Zadnji su pregovori vođeni između našeg poslaničkog kluba i Pašića. Pošto su i Radikali i Demokrati odustali od drž. podsekretara u ministarstvima, to je i naš klub odustao od tog zahtjeva, da se to mjesto osi­ gura za naš klub kod ministarstva unutrašnjih djela. Dosađanja dva mi­ nistarska portfelja zadržaćemo mi i dalje, jer ne dobivamo ministarstvo vjera. Ostali uvjeti našeg poslaničkog kluba izgleda da su svi usvojeni, te naš poslanički klub također ulazi u vladu i sačinjava sa slovenskim kmetijcima, sa Radikalima i Demokratima parlamentarnu većinu. Sinoć je imao biti potpisan ukaz o novoj.vladi. Kemal-paša sprema se na novu kampanju. Kemal-paša nastavlja svoje pripreme za novu kampanju protiv Grčke, koja bi imala da započne u pro jeće. Tom prigodom izjavljuje, da je nemoguć sporazum, dok Grčka po­ svema ne isprazni Malu Aziju. Međutim javlja'se sve žešća akcija Enver-paše protiv Kemala, a isto tako da se i Kurdi dižu protiv Kemala Ne­ koliku Kemalpašinih oficira prebjegli su na stranu Enverpaše. U Carigradu turski politički krugovi osuđuju uopće pokret Enverov. Javlja se nadalje, da Eeverpaša sa­ ziva mladoturski kongres u Berlinu. Svrha tome kongresu da se odrede mjere za kontrolu rada Kemalpašina. Panislamski pokret. No. Rim, 16. decembra. Kemal-paša dao je narod­ noj skupštini Izjavu, da treba sve Mu­ slimane sakupiti pod jednu državu. Čitavo svoje nastojanje posveti će tome cilju, Domafe vijesti. Javna zahvala, »Osvitanje« udru­ ženje muslimanki u Sarajevu dobile je pfigodom priređenog Mevluđa na 9. o mj. blizu 2o.ooo kruna dobrovolj­ nih priloga, kao i mnogo darova u naravi, kao šećera, kahve. boubona itd. Najveći dobrovoljni prilog, od 1 o.ooo kruna, darovala je ovdašnja Musi, centralna banka na intervenciia direktora vakufa g. Bahtijarevića. Svi­ ma darovateljima ističe se ovom zgo­ dom najljepša hvala na darovima. Upravni odbor. „Merhametov mevlud". Društvo »Merhamet« priređuje svoj prvi go­ dišnji mevlud u petak 23. o. mj. iza podne u Begovoj džamiji. Pozivaju braču muslimane, da u što nečem broju dudu na mevlud. Odbor. Pitanje smanjena broja ČinovniŠtva. 16. o. mj. držao je sjednicu financijski odbor, na kojoj je izabrana sekcija, koja ima da prouči o dodaci­ ma činovnicima na skupoću kao i predlog dra Šeće rov a za redukciju broja činovništva, po kojem treba da se do kraja augusta buduće godine činovništvo reducira na 32 000. U ovu su sekciju ušla gospoda Svetislav Popović. G o 8 a r i Radojević. Za­ tim je raspravljano o budžetu odjelje­ nja za izvršenje megjunarođnih ugo­ vora. Javna zahvala. Odbor musi, čitao­ nice »Bratstvo« u Sarajevu zahvaljuje se svima koji pri osnutku ovog druš­ tva pritekoše u pomoć dobrovoljnim prilozima, a naročito ravnateljstvu mu­ slimanske trg. i obrt, banke u Sara­ jevu, koja паш je dala dobrovoljni prilog od 2000 K. — Odbor. Uredba o zemljoradničkim lič­ nim kreditima. 16. o. mi. nastavio je rad plenum poljoprivrednog savjeta sa dnevnim rednm: »Uredba �Бриј £ 73 3ro| — „PRAVDA* zemljoradičkom ličnom kre­ ditu. Pošto* su pročitane rezolucije većine i manjine odbora, koji se jučer proučio tu uredbu, referent dr. Prohaška pročitao je tekst uredbe o zemljoradničkim ličnim kreditima t, ј. o osnivanju državne agrarne banke u cilju snabdjevanja nezadružnih zem­ ljoradnika zemljoradničkim kreditima za nabavu poljoprivrednih sredstava. Pri upravi fondova ustanovljava se direkcija za zemljoradničke kredite, Uprava fondova radi toga pristupiće otvaranju potrebnih filijala i agencija u najvažnijim centrima zemlje, gdje ih do sada nije bilo. Ođ početnog kapi* tala od 100 milijuna dinara prodaće se po potrebi na zahtjev ministarstva poljoprivrede beskamatno 50 milijuna dinara glavnoj kreditnoj zadruzi, a ostatak direkciji za zemljoradničke kredite. Osim toga svake će se godine davati 10 milijuna dinara dok kapital ne dostigne sumu od 250 milijuna di­ nara, a isto tako jedna trećina čistoga dobitka držav. klasne lutrije preda će se zemljoradničkom kreditu Nezadružnim zemljoradnicima i nezadružnim korporacijama davače se do 10.000 dinara pozajmice, a pozajmljena suma vrati će se u roku, koji će propisati ministar poljoprivrede u toku godine, a u polugodišnjim jednakim otplatama, Tek po isteku roka, u kojem bi se imale isplatiti pozajmljene sume, uzeli bi se dvopostotni interesi. Iza proćitane uredbe, koja sadržava 11 čianova, a prije debate pojedinih članova plenuma, glasalo se je za podnesene rezolucije, pa je primljena rezolucija većine sa 12 glasova. cijele države iznosi 25.234. Bez jednog roditelja ima 97.613 djece. | i ’ i ј ; ј । j I I । I „Omnium Serbe“ povukao svoju ponudu za podizanje tvornice mu- i ničije. — »P o!i t i k a« donosi: Banka Marchal i komp., sa sindikatom pariških banaka i društvom »Omnium Serbe« izvjestila je ministarstvo vojno, da povlači svoju ponudu.za podizanje, tvornice" municije i ratnog materijala u našoj kraljevini, pošto joj na vrijeme nije odgovoreno na ponu­ du. Ovim je završena ova stvar, o kojoj je prije kratkog vremena toliko pisano u našoj štampi. Djeca bez roditelja. Po podatcima od strane Odjeljenja za Zaštitu Djece pri Ministarstvu Socijalne Politike broj nezaštićene dje£ bez oba roditelja iz I • ■ ; Hurrijjetov džepni kalendar za 1340. (1922.) godinu. Da olakša sebi zadaću na podizanju i izdržavanju is­ lamske mladeži po raznim modernim zanatima, te na podizanju i pomaganju mlađih muslimana-zanatlija, Hurrijjet je naumio, i ako dosta kasno, da izda svoj Džepni kalendar, dobro uređen sa poučnim i zabavnim štivom i razno­ vrsnim uputama za muslimane-zanat- * lije. Kalendar će opsezati do 128 stra­ nica, veličine 9/12l/2 cm, a cijena će , dokaz toga evo preko 80 potpisa svih i građana muslimana. Napokon, da g. Lemeš ne ide u javna društva, opće je poznato, da to čini jedino iz familijarnih razloga t. j. rad. bolesti u kući, dočim je prije i u mla! dim godinama bio svugdje na Čelu I humanitarnih i kulturnih ustanova, i Nepoštenog pako građanina. koji je ! iznio tu objedu, pozivljemo, da iznese : svoje ime u javnost, ako imade čistu Pr5»©s8ano.*) savjest, jer to je i najboli doka-ЛјеVeleštovani gosp. uredniče! U broju 28. »Naše Pravde« od 26 stu­ , gore denuncijantske duše jer se sakdenog o. g. izašla je pod rubrikom । riva i ne smije da izađe u javnost s* »Naši dopisi« i potpisom »Musliman I svojim imenom. Gosp. uredniče. najljepše Vam zah­ građanin« na adresu našeg kadije Lemeša upravljena tendiciozna objeda valjujemo na ustupljeno п prostoru • njegovog karaktera. bilježimo s poštovanjem: Mi niže potpisani građani upravili Mujaga Komadina, Bajramaga Bijesmo odmah na uredništvo dopis, kojim dić, Karabeg H. Ahmed ef, Kurt I Muhamed ef, Pužić Hamza ef, SpabA smo umolili ispravk tih laži, ali je uredništvo »N. Pravde« odbilo uvršte­ H. Muhame ef, Lakišić Ali ef, Brkić nje izmotavajući se, da bi se za to uvr­ Hafiz Muhamed ef, Brkić H. Salih, Ri štenje tiebalo platiti K 1 200’— i t. d. bića Ibrahirn, KalajdŽič H. Salih, Cišić Mi Vas stoga, g. uredniče učiivo Sulejman H., E4ubić Alija, Alikalfić Ahmolimo, da izvolite na naš trošak u metaga, Muftić Mujaga, Slipčevlć H. narednom broju Vašeg cj. lista donijeti Ibrahirn, Mujić Memišaga, Hamzić Me* slijedeći istinski ispravak; mišaga, Šeho Salko, Izet ef. Nazeč ć Nije prvo istina, da je g. kadija Rebac. Salih, Šehušić Mehmed, BerbeLemeš na molbu nekoliko građana i rac Ibrahirn, Demirović Salih, Čenanoprotekcijom g. Defterdarevića ostavljen vić Sulejman, Jugo Mustafa, H Salih na službi u Mostaru, nego je istina to, Ribica, Ribica Muhamed, Ribica Ahm?d, da je g. Lemeš u god. 1920. molio iz Alajbegović Omer, Čišić Sulejman, Č šić familijarnih razloga sam premještaj u Salih, Jakupović Muhamed, Kolu :er Travnik. - Pošto su to građani mus­ ■ Avdaga, Sefić Ali ef, Kreso Salih?, a. limani dočuli, bilo im je žao izgubiti i Kalajdžić Husaga, Tikvina Smail tako vrlog i poštenog a povrh toga [ Trbonja Salih H. M., Avđić Husotn. inteligentnog i simpatičnog kadiju, te Sačir Zvonić, Tojaga Omer, Džajo Avsu upravili, bez njegovog znanja i dija, Hasanagić Jusufaga, Hasan?gić privole, molbu na zemaljsku vladu pot­ Salih ef, Bajgorić Husaga, Ga ešh H. pisanu od 20 najviđenhi građana, da i Alija, Osmić Ahmed, Ševa Alija, Zubse on ostavi na dosadašnjem mjestu. I Čević Mustafa, Sulejman S. Ka ••uz, — Pošto mu je to saopćeno sa strane ; Ustamujić Nedžib, Ustamujić Muhanu vlade, on je ipale i dalje molio, da se : Hafiz Hasan Vučaković, Balić Abdv njegovo premještenje odredi, ćemu je Milavić Muhamed, Draginić Omer, i bilo udovoljeno. — Ali usljed toga sumagić Mustafa, Rajković Ahmed, AVšto je bolest supruge g. Lemeša okre­ begović Muhamed, Demirović A \a, Kundir Omer, Zalihić Hadže, ' -J i nula na gore, a u Travniku nije mo­ Husein, Hasanagić Alaga, Kanje Mugao dobiti prikladan stan, to je on sam molio da se njegovo premještenje hamedaga, Šehović Muharemaga, Veiopozove, čemu je zemaljska vlada i zović Jusuf, Slipčević Muhamed e:. Sahinović Osman, Zvonić Salidaga, udovoljila. Svim poštenim građanima Mostara Deronja Abdulah ef, Pekušić Sali! Džudža H. Avdaga, Čorda Mehmed, je gosp. kadija Lemeš poznat kao vrlo Sarać Džafer, Kupusija Mehmed !лpošten, vrijedan i uzorno savjestan či­ sandedić Mehmed, Vejzović Om:r*Trnovnik, te uživa sveopću simpatiju, za 1 bonja Salih J., Buklija Ibrahirn. Krpo *) Za stvari pod ovom rubrikom i Sulejman S., Tikvina Avdaga, Pajić J usufbeg, G oza M u stafa, Goza M u h 7 med uredništvo ne odgovara. mu biti 3 dinara po komadu. Kalen­ dar će imati i oglase, koji se računaju 100 dinara za cijelu stranu, a 50 di­ nara za pola stranice. Narudžbe za kalendar i oglase, te rukopise i novac prima: Uprava musi. radn. i zanati, udruženja »Hurrijjet« u Sarajevu. • Broj nezakonite djece. Sve Obla­ ; ' sne Državne Zaštite Djece i Mladeži ' (osim zagrebačke) poslale su Ministar­ stvu za Socijalnu Politiku statistiku vanbračne djece. Njihov je ukupan broj 16.014. Najmanje ih je u bitoljskoj a najviše u slovenačkoj oblasti. 1 Repertoar Nar. pozorišta. Četvr­ i tak 22. dec. Koštana, komad u 4 čina ' i 1 slici, napisao Bora Stanković, drugi i put, izvan pretplate. Petak, 23. dec. i Pozorište zatvoreno. Subota, 24. dec. Pozorište zatvoreno. Nedjelja, 25. dec. Pljusak, komedija u 3 čina, napisao Pecija Petrović, drugi put, izvan pret­ plate, (u 3 sata po podne). Zlatarevo zlato, komadu 5 Činova, napisali ŠenoaDežman (Ivanov), prvi put, izvan pret­ plate, (u 8 časova na večer). Zagrebački velesajam. Zaključni rok prijava za sudjelovanje na pro­ ljetnom velesajmu je 15. januara. Bu­ dući da uprava velesajma mora čim prije imati pregled svih interesenata poradi raspolaganja s mjestom, pozivlju se sve one tvrtke, koje žele na velesajmu izložiti, a još se najavile nijesu, da to odmah učine. Prijaviti se može pismeno ili usmeno, naznačivši adresu, što žele izložiti i koliko im četvornih metara prostora po prilici treba. Cijene su za mjesta: 1. U glav­ noj industrijskoj palači K 800 po mt. četvornom 2. U ostalim zgradama K 690 po mt“ četvornom. 3. Slobodan (nenatkril) prostor K 300 po mt. četvornom. — Potanji uvjeti za sudjelovanje kao i formulari za obvezatne prljave već su gotovi, te će se otpošiljati onim redom, kako se je tko najavio. Ured se Zagrebačkog Zbora na­ lazi u zgradi trgovačke komore, Trg broj 1. CipđHa 3 Strana ; | ’ : i ! i trgovačbo dioničlio društvo, Sarajevo U smislu zaključka l. izvanredne glavne skupštine Jugoslavenske komercijalne banke d. d. održane 9. decembra o. g. ovim se objavljuje, da nam je Ministarstvo Trgovine i Industrije odo­ brilo, svojim riješenjem VI. No. 5457 od 16. XII. 1921. povišenje dioničarske glavnice od K 5,000.000 - na K 15,000.000 i to izdavanjem od 50.000 novih dionica sa nominalnom vrijednosti od K 200.— po komadu, koje će dionice glasiti na donosioca, te učestvovati u dobitku za poslovnu gedinu 1922., a koje će se dionice staviti u promet sa tečajem od K 220.— po komadu. Glede povišenja društvene dioničarske glavnice izdavanjem novih dionica te izvršenja prava opcije zaključila je l. izvanredna glavna skupština Jugoslavenske Komercijalne Banke d. d.: da se dionice, koje će se' emitirati, stave u promet sa tečajem od K 220.— (dvijestodvadeset kruna) i to tako, da svakom dosadašnjem dioničaru pripada pravo prvenstva da upiše na svaku staru dionicu po jednu novu uz cijenu od K 220.— (dvijestotinedvadeset kruna); da se čitavi iznos dionica .t. j. K 220.— (dvijestotinedvadeset kruna) na svaku dionicu ima položiti odmah pri upisu dionica. Iz viška od dvadeset kruna imaju se u prvom redu podmiriti troškovi skopčani sa ovim povišenjem dioničarske glavnice, dakle i sa emisijom novih dionica, a ostatak se ima upotrijebiti kao prinos rezervnom fondu; da se prijava na pravo opcije imade izvršiti do 31. decembra uključivo ove godine. I to u Sarajevu: na društvenoj blagajni, u Banjoj-luci i Mostaru kod vlaslite filijale Ostatak neoptiranih dionica kao i onih, koji ne potpadaju pod opciju, prepušta se jednom domaćem konzorciju, te je time i upis osiguran. Pozivaju se prema tome gg. dioničari da u roku gore izloženom izvrše svoje pravo općile. Ujedno se stavlja do znanja, da je ime firme — jer postoji jednako ime kod jedne banke u Beogradu — promjenjeno, da se izbjegne zamjenama — u »Jugoslavenska Kreditna Banka i trgovačko d. d.« UPRAVNI ODBOR Jugoslavenske Kreditne Banke i trgovačkog dioničkog društva вкУ;.5г.-гл£адЕа �Strana 4 Сграка Rnoi 372 Rrd „ПРЛРДА* — „PRAVDA* SIJENO U BALAMA izjava. Knjige i novine. * Natječaj. Ovim izjavljujem, da nitko od sad u moje ime mom sinu Muhamedu Žuniću iz Gračanice ne daje na vje­ Šemsul Islam (The Moslem SunZadružnoj Organizaciji za snabdje- i vise) naslov je revije, što je izdaje | vanje pasivnih krajeva Bosne, Herce- i rovanje ništa, jer ni u kakvom slučaju dr. Muiti Muhamed Sadite u Kanadi govine i Crne Gore sa Bokom Kotor- ј to priznati neću. Gračanica, П./ХП. 1921. za muslimane u Americi. Mi smo do­ skom potrebna je veća količina starog bili 2. broj ove revije i kako nismo Hsfh HuseJn ŽiTnić. i novog kukuruza sposobna za trans­ vješti engleskom jeziku, u kojem ona port. izli^. ne možemo cvaj Čas da rečemo Pozivlju se oni, koji raspolažu ku­ ništa pobliže o njoj. Pored vrlo Ijepih kuruzom, da pošalju ponude s mu­ i ukusnih slika, koje prikazuju jednu strama, cijenom, naznakom termina oj 1 sviju drugih potrepština džamiju njihovu i prvake im, može se X za berbera (brijača) kao: za liferovanje i mjesta predaje na razabrati, da donose pojedina sureta adresu: mašine (šildove) tanjure iz kufana u arapskom jeziku s engle- ; Zađrcžna Organizacija Sarajevo skom transkripcijom i u engleskom { i t. d,, dok zaliha traje, kod Odsjeka za poljoprivredni prijevodu, a i hadise na engleskom ; dobije se kod kredit. jeziku. Plaćanje’ u gotovu pri pre­ Mi ćemo se pobrinuti, da naše či- i uzimanju robe. taoce u buduće bolje informiramo o Zr I n jsk o g br. 15. tamošnjim muslimanima, među kojima ; ima dosta i naših zemljaka. Sriisilie stolice O s m a n a B a 1 ića ФФФФОФФФФФФФФФ Carigradske šamije. S Dobio sam iz Carigrada svakovrsnih carigradskih šamija. Cijene solidne. Naručbe iz provincije obavljam brzo i tačno. — —............ , - H. s. Hgjrulahović, Sarajevo. * drunih uz 1 |8ПВ рПјШШир иивкгжиеЕж S801C Н 'ts Eiila№tE na malo i veliko. Islam ga Vranić i sin Telef. 317. SARAJEVO Saračl ul. 14. ншкипавЕваванагБ8»9нн| Vaša želja imati zbilja drbru i pouzdanu uru biti će ispunjena, ako nabavite uru od poznate urarske tvorničke tvrtke naua, protona, Urarske tvornitke tvrtke H. SUTTNER, Uubljana br. 706. пГпУШИ ŠFSDIDlJSRa SARAJEVO. IVEDOMIN ođližn! tejls! preparat (iz hllifea) emusija I pasta M. Imšeneckoj ; | i I i i odobren po sanitetskom savjetu i dozvoljen riješenjem Min.-Nar. Zdravlja za Kraljevinu S. H. S. br. 850-17-V. 1921. Liječnički ispitan u klinikama Petrograda i Moskve? Patentiran u mnogim državama. Preporuča se za brzi oporavak organizma pri katarima, tuberkuloze kosti, pluća, žlijezda, kod zapaljeпја plućne maramice, bronhita, malokrvnostb iznurenosti i škrofuloze u svim sličnim slučajevima kao organizma okrepljujuće sredstvo poslije teških bolesti. Proizvađa se u Sarajevu, Hrgića 20glavno skladište Čobanija 1, ruski du­ ćan i u okružnoj apoteci Misita, Alek­ sandrova 81. з—4 „misa” TVORNICA KONZERVA BAKOVIĆ, GAVRAN I MUSA đ. đ. DOLAC kod SARAJEVA. SUHNER Prišteđeni će Vam biti popravci i srdž­ ba. Najfinije ure iz nikla, srebra, tule i zlata. Ure na naruk­ vici- Bogati izbor laiiucica, narukvica, svakovrsnih predmeta od zlata i srebra. — Zahtjevajte sjajni katalog sa slikama od: uz maksimalnu cijenu sa skladišta Već prva porcija djelnje nspješno. Trgovina fesova Uspješno se oglašuje u „Pravdi" na veliko i malo Nudi kisele krastavice, pfeferone, pa­ prike prazne i punjene sa kupusom na sanduke po 8 i 16 flaša kao i na va­ gone. Kiseli kupus rezani i u glavama u bačvama po 100 i 200 kilograma uz najnižu cijenu. BEZ KONKURENCIJE!!! Naručbe se primaju u pisarni MustajbegOva uh 1. — Telefon 328. I Muslimanska trgovačka i obrtnica banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu! Središnjica: Sarajevo. — Pupilamo siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Dionižka glavnica 1o,ooo.ooo kruna. Prižuve Soo.ooo kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u krallevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje overooja za izvoz robe: ♦ RancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, liјсто. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionb ka glavnica K 20,000.000' im Uložci preko K 25,000 000 -. Pričuve preko K 4,000.000. - Pu pilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i razrte druge kredite. — IzvrŠuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za Izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE 1 NAJPOVOLJNIJE. Od^ovonu urounUc; ibrtmun MuK? � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0ece755ef8de0100f1053fe3b4234b8e.pdf a97a279475eba14407b80fc77ad50414 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA PRAVDA ГЛАСИЛО рТОСПАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАШОАЦИЈЕ. pojedini broj K 2. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom Uređuje redakcfonl odbor. Pretplata: za .'našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo I uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. Čekovni račun pošt. štedionice 1119 Godina ii i Sarajevo, subota 24. decembra 1921. Broj 136 (374) Kriza. svak i sliježe samo ramenima i uzviOva kobna riječ već više od. mje­ ja obrvama na ovo čudo nečuveno, sec dana lebdi u našoj atmosferi, tit­ što rade dvije najveće i najpozvanije ra na ustima svačijim i pritišće sva­ partije, koje se u prvom momentu iza kog iskrenog rodoljuba kao mora. 1 izbora nađoše ruku o ruku da uzmu više puta kroz to vrijeme došli smo kormilo broda u svoje ruke. Kakva u neugodan čas, koji se može nazvati krizina kriza. Svi javni poslovi drža­ je tu iskrenost, kakva li moralna snave, svagdanja socijalna i ekonomska ; ga, kad se nema vjere u tog istog pitanja naroda, sve je zapelo zbog te druga, da mu se ustupi jedan dio krize. Ispražnjeni portfelj ministarstva kormila broda državnog? unutraš. djela nakon smrti min. DrašKad se dakle u nas traži čovjek kovića povjeren je privremeno mini­ za važan resor, onda valja prebroditi dvije stru prosvjete Sv. Pribićeviću. To poteškoće: prvo je i prvo, što valja ministarstvo unutrašnjih poslova po­ odlučiti: kojoj partiji valja da pripada stalo je nišanom radikalne partije, te su radikali uprli sve sile, da ga za se taj resor. 1 kad se ta kriza prebrodi, dobiju. 1 0‘kako je demisija vk.de pod- onda dolazi druga: a to je sama lič­ nešena, otada se evo preko mjesec nost. Partija protivna onoj, što je do­ dana lome politička koplja radikalne bila resor, ima pravo da izabire lič­ i demokratske stranke za taj portfelj, nost iz protivne partije; i koga god nova se vlada ne može da sastavi ona kao svog najsposobnijeg isturi upravo zbog toga, što se te dvije par­ za kandidata, ova principijelno ne tije ne mogu da pogode za taj resor. usvaja? jer traži od protivničke par­ tije da u predlozima iscrpi s/e bolje Prvi put dobiveni mandat za sastav i sposobnije, da tako dođe do izbora, nove vlade morao je Nikola Pašić da ličnosti, koja je ovoj partiji poćudna vrati Kralju, jer mu nije uspjelo sa­ staviti kabineta, kad je taj mandat do­ a to znači, da je cijeni neopasnom po svoje interese. Dakle logično rečeno bio Davidovič, predstavnik demokrat­ ske stranke, onda je izbila prava bo­ kod izbora sposobnost ne odlučuje, nego možda baš obratno. Tu je naša ja na srijedu. U prvoj izmjeni mnije­ konzekventnost u tančine provedena, nja Pašrća i Davtdovića vidjelo se jas­ jer se u svemu radi obrnuto, pa treba no, da ima više ljubomore na radi­ kalnoj strani. Na svaki prigovor Ni­ i ovdje. Ujedno je tu i razlog, za što kole Pašića Davidovič je uzvratio ta­ kriza u nas dugo traje. Kad se u sadanjoj krizi ipak ne­ kom ponudom, kojoj se apsolutno lo­ gički i zdravim razumom ne može kako na jedvene jade sve poteškoće savladaše i dođe red, da i druge par­ prigovoriti. Ako je radikalima nepo­ voljna dosadanja podjela resora, neka tije svoju reknu o konstrukciji vlade, Pašić preuzme demokratske resore, a medu njima i mi, na jednom izbi­ odgovara Davidovič. Neće Ii ni tako, jaju u novinama povici*, šta sad opet muslimani hoće? Veliki rodoljubi pa­ neka ih on sam podijeli, da demokrati prvi biraju, ili obratno. Pašić ne usva­ daju u brigu da će sada muslimani zadržati brzo riješenje krize! Mjesec ja ni jedno. Nego? Produljuje krizu i se mogu natezati dvije partije: kojoj dalje i Davidovič mora da vrača man­ će partiji i kojoj ličnosti pripasti iz­ dat, jer ni njemu ne polazi za rukom vjesna stolica, a za sama 24 sata za­ sastav vlade. stoja u riješenju krize zbog naših Stvar je posve jasna: kad bi se zahtjeva nema se ni malo strpljenja! tražio sposoban čovjek za izvjestan 1 na kraju krajeva kad se ipak ne­ resor, kao što se radi u cijelom svi­ kako nađe lijek ieškoj mori, krizi, jetu, našao bi se za 24 sata onaki i kad se nekako pogodiše za stolicu onaj, koji je najbolji, što ga narod ministra unutrašnjih djela i kriza I ima. Ali ovdje se ne radi tako. Kad puče kao led na Dunavu, najednom bi kojom nesrećom odlučivao kakav ključ, vjerski ili nacionalni, što tako­ izbija nova smetnja: ne trpe sada de­ mokrati generala Zečevića za ministra đer nema u drugih država, i opet bi vojnog. stvar bila donekle shvatljiva; ali ovdje Dakle: mi smo još u krizi 1 I kad je utakmica dviju partija, kod kojih ni o kakvoj diferenciji ne može biti se svrši, može se opet reći: nastavak slijedi. ni govora, pa onda prestaje sve i na to Uređenje općinskog gospodarstva. Po ovdašnjim listovima prosule su se vijesti o saniranju financija sara­ jevske gradske općine te o namjera­ vao um osnutku gradske štedionice, kao jedne vrlo moderne ustanove, pomoću koje bi se preobrazilo poslo­ vanje gradskih potrošnih i tekovnih poduzeća, kao što su: elektrana, pli­ nara, vodovod i tramvaj, koji sada predstavljaju vrijednost od preko 160 miliona kruna. Ova bi vrijednost slu­ žila kao temeljna glavnica za poslo­ vanje gradskoj štedionici, a općenito bi joj stajala za leđima i sva gradska općina kao jamstvo za sigurnost ulo­ žaka kod gradske štedionice i obavlje­ nih poslova preko nje. Pobliže usta­ nove o radu štedionice biće saopćene javnosti dok pokrajinska uprava po­ tvrdi na odobrenje joj već predložena pravila štedionice. Ovu značajnu pojavu, iz obzira da u financijalnom pogledu sređena i jaka općina može mnogo da upliviše na unapređenje privrednih i kulturnih potreba građanstva, nećemo ni mi da propustimo nezapaženu. Ne možemo je propustiti ni stoga, što su nas kojekakvi općinski nameti, prirezi, kaldrmije i slično već počeli daviti, a da od svega toga ne vidimo nikakove veće koristi, nego se krpari, da općina živi i životari, ne mogavši ni svojih dugova otplatiti, a kame li da bi još pristupila izgrađivanju mnogo čega, što joj novo, a naročito poratno vri­ jeme u dužnost stavlja. Niti se pomnožaje izgradnja škola, niti se po­ većava potpomaganje sirotinje, niti se poboljšava zdravstveno stanje gra­ đanstva (sada su nam zbog bolesti škole zatvorene) i t. d., a kamo li da bi se moglo još pristupiti poljepšavanju grada, proširenju kanalizacije u donjim dijelovima grada, poboljšanju i proširenju elektrane, nadogradnji tram­ vaja i poboljšanju njegovog prometa, osiguranju vodom i t. d. Ovi problem1, koji iz dana u dan sazrijevaju sve više,*moraju se jednog dana staviti na rješavanje i riješili se moraju I A već odavno moralo se je pristupiti rješavanju pitanja gradske elektrane, koja je iako istrošena, da dalje jedva drži ono, što već ima du­ žnosti na sebi za promet i osvjetljenje i iz dana u dan sve više tone. Ali, kamo pare, odakle smoći silne milione za investicije, ako ne opet novim Zajmovima i novim teretima na općin­ stvo? A to više ne ide, građani novih tereta podnositi ne mogu, I ono, na što se je u ovakvim ne­ voljama i prije pomišljalo, da se na­ ime osnuje jtdna gradska štedionica, koja bi na trgovačkoj bazi poslovanja obuhvatila sva gradska tekovna poduzeća i tako upravila 'bolje sa г, .:ла bez ikakvih novih tereta po općinstvo, došlo je eto sada u stadij rješavanja i imalo bi se na skoro da ostvari. Osnovaće se gradska štedionica u našoj kraljevini i svih većih gradca u Evropi, koja će u glavnom za općinske svrhe (preuzeti njezine- du­ gove od drugih banaka na se, kojih I • , i ; : naša općina ima na mjenbenom kre­ ditu sada oko 15 miliona kruna, pre­ uzimati nove investicije grada i t. d.) Ali će štedionica služiti i za opće svrhe građana, preuzimajući oj njih uloške na štednju i potpomagajući jeftinijim kreditima zanatlije i manje trgovce, moći će da upliviše na suzbijanje skupoće u nezgodnim prilikama, moći će da pruži općini ud svojih prihoda dobre priloge za njezin budžet i t d. Ova pojava nas može da veseli tim prije, što će moći da posluži za uzor i drugim većim gradovima 3. i H. da se i oni nekada povedu za Sarajevom i slične ustanove podigne. A veseli nas i zb:g budućnosti Sara^va, koja bi ga s pametnim djelovanjem mogla preporađati u mnogim pitanjima. Mi zasada pokTujamo za ovo po­ duzeće j. o z limcnje, odobrajemo pouh c.t u n;čGu potpuno, tražimo od vlasti da što prije odobri njezine štatute, kako bi se moglo odmah otpo­ četi sa pripravama za poslovanje i čekamo na pobliža saopćenja o djelo­ krugu i radu ove no\e ustanove, pa da tom prilikom naglasimo i još jedno svoje posebno gledište u stvari uprave sa ovom važnom institucijom. Na laži i klevete. „Domovina" živi od laži i njezin je zanat kleveta poštenih ljudi. Ja sarn to u našem listu jasno dokazao tim lažovima i odlučno suzbio sve njiho­ ve izmišljotine, kojima se služe u svom niskom i odvratnom hizmećarstvu. Samo najgori društveni ološ bez lič­ nog dostojanstva može anonimno ona­ ko drsko klevetati, jer on ne vodi pu­ no računa ni o svojoj časti, a kamoli o časti i ugledu drugih ljudi. Najveći^ je pak nitkoviuk i moralni lopovluk napadati ljude iza leđa neubrojivog | odgovornog urednika. Treba imati po­ štenja i smjelosti pa potpisati svoje duševne produkte i svojim potpisom preuzeti punu odgovornost za svoje onako vaspitano pero. Ja neću više zalaziti u polemiku s nepoznatom osobom. Ako neko ima merak sa mnom da govori, neka iz­ vrši najprvo pravilo uljudnosti i neka saopći svoje časno ime, ako se ne boji zvjetlosti. Hoću da znam, s kim imam posla, jer po članku sudeći mo­ ra da je neka vrlo trezvena i vaspitana pamet Danas saopćujem zapisnik, koji pot­ puno potvrđuje moje navode u odgo­ voru „Domovini", a onaj neprovjereni zapisnik u „Domovini" Dr. 120. iz te­ melja obara. Mislim, da će ovaj za­ pisnik dati pravo ime piscu onih čla­ naka protiv mene, koji na temelju lažnog iskaza laž širi. Taj zapisnik glasi ovako: Zapisnik sastavljen, dne 17. decembra 1921. kod muftijskog ureda u Tuzli. Predmet jest pitanje pozvatog Pašage Berbića iz Tuzle kao podvornika islam­ skog konvikta u Tuzli iz godine 1911 , odnosno za vrijeme dok je bio kao prefekt u dotičnom konviktu dr. Atif ef. H. Kadić te daje u zapisnik slije­ deće : 1. Meni je poznato, da upravitelj dr. Atif ef. H. Kadić nije nikada zahtije­ vao ljepšu kranu nego što đaci do­ bivaju. 2. Nikada nisam od H. Pašića no­ sio posebno za upravitelja osim ako je trebalo za sve đake, to se je ku­ pilo na pijaci živina i šta je god tre­ balo. Dotični trgovac Hasanaga H. Pa­ šić bio je liferant za konvikt i ja znam, kad se ne bi trefilo u njegovoj magazi robe, koja je potrebna za kon­ vikt, <lao novac za dotičnu robu za đake te bi se na pijaci kupilo, a u istu knjigu zavelo. 3. Nikada upravitel ne bi zahtije­ vao za sebe ekstra janjetinu, da se prži na maslu nego kad je bilo za sve đake i jedna te ista porcija i za njega je dolazila. Tako je bilo za svo jelo. Od slatkoga jela nije ni mario i više je puta đacima svoju porciju dao. 4. Velim da jest dolazio jedan pro­ fesor i to s njime frtalj sata šeiajući ispred konvikta ili sjedeći u kancela­ riji kao i drugi profesori, ali nikad nikakav nijesu jeli. Dobro znadem, da nikada nije upravitelj imao govora onoga niti mu je smio koji đak doći osim uredovnih sata, nepozvan i to, da predvede đaka vice-prefekt koji je imao dužnost. Uvijek je bio upravitelj spram đaka ozbiljan. Nikad nije smio aščija niti podvornik iskati novac, što nije vice-prefekt dobio cedulju i sam je prednio upra­ vitelju. Dobro znadem i istinu velim: nikada nisam vidio upravitelja ni u blizini konvikta, da je govorio sa žen­ skom, a kamoli još u konviktu niti je za moga vremena ikakva djevojka i dolazila u konvikt. Prama meni kao podvornika i aščiji bio je uvijek ozbiljan i pravedan. Kod njega protekcije nikad ni za ko­ ga nije moglo b‘ti. Ja kao podvornik ispratio sam u konviktu više prefekata i za moga vremena ispravnijega i pravednijega nije bilo. Dobro mi je poznato, kad je došao Murat H. Ogrešević, da moli za ašČiluk u konviktu. Nekoliko i nekoliko puta prefekt ga je odbijao, jerbo je čuo, da se vucara po kafanama sa du­ dukom (kmetom), dok mu već nije jedanputa dosadio moleći i dolazeći te ga je primio privremeno u kovikt. za 14 dana probe. 1 već smo za 14 dana opazili i vidjeli kod Murata nepošte­ nih djela Osim toga nekoliko je pu­ ta uhvaćen i prijavljen prefektu, da pravi kradom đačku hranu i iznosi je �Sroj 374 Боој Strana 2 "тпзпа navan u kafane zamotano u kecelju. Ja sam ga na sred dvorišta uhvatio sa nekoliko komada jaja i pite, te sam prijavu napravio protiv njega upravitelju, te mu je upravitelj ukor dao za prvi puta. Dobro znadem, da mu je rekao, ako bi manjkalo i ufalio se, da će ga baciti napolje. Po drrgi je puta pokušao i uhvaćen bio kako sakriva hranu pod peć i odmah je bio riješen aščiluka. U Tuzli, 17.-XII.1921. Perziji. U tu svrhu dolazile su deputa­ cije iz Kavkaza, iz Turkestana i dru­ gih okolišnih krajeva, koji su bili pod Rusijom, te su deputacije molile pri' sajćdinjenje sa Re žijom. Premda su ’ ti krajevi prije 90 godina pripadali Per­ 1 ziji i premda u njima živi stanovni­ 1 štvo, koje je po krvi i jeziku srodno i Perzijancima, te je ponude perzijska j vlada na lijep način odbla ovim odgo­ vorom: Vi pripadate Rusiji, a Rusija je danas slična bolesniku, koji se sa Pašaga Berbić, v. r. । smrću bori, pa kako god nije dostojno i čovječno skinuti kaput, čizme, sahat... Nastavljeno, dne 19. decembra 1921. , i t. d. sa jednog bolesnika, tako isto sa M a h m u t o m 0 m a z i ć e m iz Tuz- ■ nije plemenito, da mi kfdamo pojedine lć u istoj stvari kao i sa Berbićem I komade od današnje Rusije i da ih PaŠagom. Nakon saopćenja i pročita- । sebi prisvajamo. Vi možete proglasiti nja zapisnika isti izjavljuje slijedeće: svoju samostalnost, urediti upravu Sve izjave, što je Morat H. Ogroše- I kako znate, mi se mješati nećemo. A vić u tužbi naveo ništa nisu istinite, kogod od vas doseli u perziju, primi­ a sve je Pašaga Berbić pravo i oprav­ čemo ga kao brata i daćemo mu sva dano izjavio. prava koja i drugi građani kod nas Nisam znao, da je rečeni H. Ogrouživaju. šević protiv dr. Atif ef. H Kadića Dakle »Svoje čuvaj, tuđe ne diraj« Ikakvu prijavu ikud podnosio. Samo to je deviza perzijske politike. tobko znam, da se njih dvojica nijesu Ovaka mudra i miroljubiva politika slagali pošto je upras iteli bio odviše sačuvala je Perziju od ratnih grozota, pravedan i strog. Najviše ga je pro­ uštedila ljudske žrtve i podigla zemlju gonio zato, što đacima ni e pravovre­ do najboljeg materijalnog blagostanja. meno hranu pravio nego se sa jelom To se najbolje vidi po njihovoj valuti. uvijek zakasnilo, a uzrok je tomu za­ Njihova novčana jedinica, koja je prije kašnjenju bio, što bi H. Ogrošević oti­ rata vrijedila jednu tretinu francuskog šao sa krnatom i tamo bi po strani frunka (35 centima) danas vrijedi 7’/2 svirao Osim toga đaci bi se tužili na franc. franaka. Dakle novac im je do­ slabo jelo i uistinu nije umio jela na bio preko 20 puta višu vrijednost nego praviti i za to bi ga upravitelj korio je bio prije rata. i ružio. U Teheranu ima sveučilište sa svim Dr. Hadžikadič je bio \ rio dobar i fakultetima. Profesora imaju svojih, pošten kao suho zlato. Ja sam bio koji su u Evropi svršili nauke, a ima kroz njegovo cijelo vrijeme i ja mu ih stranaca Engleza, Francuza i drugih. nikad nikakve pogreške niti najmanje U manjim mjestima imaju moderne nisam mogao vidjeti i opaziti. gimnazije u evropskom smislu, ŽenskiU Tuzli, 19.-ХН. 1921. nje njihovo uce u mektebima čitati i Mahmut Omazid, v. r. pisati, a naročito se polaže na literaPoslije ovakih izjava, ja nemam ni­ turu perzijsku, koja je puna filozofske mudrosti i ćudorednih uputa za prakšta da nadodam, nego samo konsta­ tićni život. tiram, da sam ja gotovo sve ovo isto Perzija se po klimi dijeli u tri pou svoju obranu naveo, a sada mi lju­ I di potvrđuju. Neka „Domovini" ito ! jasa. Južna spada u tople krajeve i sjiči Alžiru, Tunisu i Maroku. Tu us­ potvrdi I pijeva svako južno voće kao hurma, Dr. A Hadžikadič limun, naranča, maslina i dr. U sred­ nar. posl. njoj Perziji vlada umjerena klima u kojoj prispijeva voće, povrće umjerenih krajeva. Sjeverna je Perzija pri­ lično hladna. Perzija u obilnoj mjeri producira i izvozi duhan, tombekiju, čaj, pamuk, Jedan Član našeg poslaničkog kluba lan, pirinač i dr. posjetio je jednog uglednog perzijskog Ehalija se u glavnom dijeli u tri diplamatu, koji je nekoliko dana bora­ klase: Činovnici, trgovci i zanatlije i vio u Beogradu. Iz razgovora koji je trajao sahat i po, steklo se uvjerenje, težaci Perzijanci su za trgovinu vrlo sposobni ljudi. U inostranstvu, gdje ih da su u Perziji danas take prilike, da se ona može smatrati jednom od naj­ god ima, bave se trgovinom. U Cari­ sretnijih zemalja na svijetu. Perzija je gradu na pr. ima ih oko 25.000, je­ dino trgovinom se zanimaju. Najvaž­ velika jedan i po milijon kvadratnih niju grana obrta je izrada čilima i kilometara, te je prema tome tri puta haiija, koji se u Evropi cijene više veća od Francuske. Ima 20 milijuna nego ičije druge. stanovnika. Stanovnici su sve musli­ Ukratko Perzija je krenula putem mani, svi govore istim jezikom i svi napretka i u svim granama narodnog pripadaiu jednoj rasi. Godine 1903. i državnog života napreduje brzim ukinuta je apsolutistička vladavina, te je od tog vremena Perzija ustavna koracima. država. U prijestonici Teheranu sjedište je parlamenta, koji broji 400 poslanika. Što |t „Е1 sa-F I u 1 il“ — to se zna Perzijanci su jedan miran i blag narod, koji želi i nastoji da održi prijateljske Ljekarna Felier stubaca. odnošaie sa komšijama i da sa svakim lijepo živi. Za vrijeme rata i antanta i centralne vlasti mnogo su nastojale, da Perziju uvuku u rat, ali to im nije uspjelo. Nastojale su, da perzijsku di­ plomaciju za to predubiju, i Njemačka Goražde, 15./ХН. 1921. je n. p. nudila 500 mihjona maraka u zlatu perzijskoj vladi, ali to je sve bilo Nepravde pri otkupu duhana. — bez rezultata. Najposlije su pokušali Ima desetak godina, kako ovdje svijet da uplivišu na samog Šaha, ali on pomalo sadi duhan. Lanjske godine kao ustavan vladar, upućivao ih je na obeća zem. vlada povisiti c jenu za svoju vladu, i kad su opetovali svoje otkup, pa ga je za to svijet ove go­ pokušaje da ga sklonu, on se onda dine mnogo više posadio. službeno razbolio i za cijele prve 3 Ovogodišnji duhan zbog suše nije goaine rata nije primio ni jednog najbolje odrastao, ali je zato lijepo predstavnika zaraćenih stranaka. sazrio i osušio se. Nadali smo se, da Držeći se stroge neutralnosti, miro­ će većinom biti primljen u 1. i 11. ljubivi Perzijanci su uspjeli da svoju klasu, da će se platiti 60—80 K na zemlju posve istrgnu ispod upliva kg. Ali se iznenadlsmo. Uprava otkup­ evrooskih država. Kako je poznato nog ureda u Foči primi nam duhan Engleska i Rus/ja još prije 15 godina po zadnjim klasama tako, da nam podjelile su Perziju u dvije interesne prosječno ne dopade više od 14—19 sfere. Prema toj podjeli sjeverna Per­ kruna na kg. zija je pripadala Rusiji a južna Engle­ Sadioci su vrlo ogorčeni na upravi­ skoj, da je svaka samostalnost za Per­ telja otkupnog ureda u Foči i na ko­ ziju bila skoro prestala. Za vrijeme misiju, koja je zasjedala pri predaji rata perzijska je vlada ukinula taj duhana. Dogodine sigurno neće biti englesko-ruski ugovor i riješila se više od % ovogodišnjih sadioca. Nama država prodaje prerađen duhan po tuđeg upliva. Perzijska vlada ima jed­ 500—70() K na kg, a od nas uzima nog predstavnika u Parizu, koji per­ manentno tamo sjedi i zastupa intere­ po 14—19 K. Jeli tu pravo? se svoje zemlje. Evo jednog primjera: Nakon svršetka rata pojavila se že­ Džaferbeg Obarčanin najveći je salja kod susjednih zemalja,da se pripoje dioc u Goraždu. Posadio je 10 000 0 Perziji. Kaši dopisi. cija šalje novac, sa oznakom: kot. šer. sudu u B. Novi za umri. Ха Ya, a do­ tični je nadležan i stalnog boravišta u Prijedoru. Agrarna direkcija sjetiće se svog blesastog čina sa novcem Sulejmanbega Cerića iz Bos. Dubice, radi čega je dobila hitni brzojav od istog. Agrarna direkcija i t d. Malodobnici Alagića, ćiia je kuća iznešena u zakonodavnoj skupštini prilikom debate o ustavu, još do danas nijesu dobili ni oštete za kmet­ ska selišta, niti im seljaci dadoše haka sa uzurpirane begluške zemlje, niti su težaci odstranjeni sa njihove prije tri godine uzurpirane zemlje. To im je valjda osveta, što je njihova bijeda iznešena kao primjer nepravde poči­ njene na djeci, u našoj zakonodavnoj skupštini. U ov'kovom bi slučaju sva­ ka parlamentarna država smjesta ovo istražila. Spor o prodatom begluku Čađevica, vlasništvo malodobnika umri. Alibega Bjšćevića, još ni danas nije dokončan i badava je b;lo naše javno pisanje, badava žalbe i utoci malodobnika. Ni agrarna direkcija nije našla za shodno, da im se dadne avans, da pokriju svoje dugove kod Zemaljske i Musli­ manske trgovačke i ubrtničke banke, Bos. Novi, 14. doc. 1921. | jer je g. Fajfaleku draže da se i ova djeca uguše u kamatama. Parola pokojnog Skarića: »Ako ti Ovi i slični primjeri dokazuju nam, skrivi činovnik a ti svijeću u crkvu a koliko se smatramo braćom i sinovima dopis u novine, pa da vidiš kako ga jedne domovine. frka stoji« više za nas ne vrijedi. Ba­ Mahsus selam dava bi bilo pisati o ovdašnjem gosp. Sefik. nadsavjetniku SchUcu, i o disciplinar­ noj istragi koju je proveo proti svom dnevničaru g. J. Hrnčiću kao š}o je nitko proveo ne bi. Alj smo mi prinuždeni sada — makar i bez uspjeha bilo — da dademo oduška za one ne­ pravde koje se počinjaju i produžuju. Kako je poznato vojni zakon Kralje­ vine Srbije protegnut je na sve kra­ jeve naše države. Po tom vojnom za­ konu oslobođeni su od vojske hra­ nitelji i to je uvjetovano time da . e --------obitelj hranitelja živi i defacto i dejure kao zasebna zajednica. Ovaj je zakon na ovakovom stanovištu stvoren na temelju prilika srbijanskih. Kako su kod nas druge ekonomsko-socijalne Za ligu hiljade. Kao član lige hi­ prilike, to ova tačka dotičnog zakona ljade naše organizacije javio se ovdaš­ za nas nema skoro nikakove blago­ dati. Evo primjera: Kasim Dizdar sa ! nji trgovac Salih ef.H. Karić položivši 1000 K. starom majkom i sa dvjema sestrama Odgovor. Za ministra unutrašnjih već oko deset godina faktički živi za­ djela odgovorio je šef kabineta na upit sebno i sa svojim tišlerskim zanatom nar. posl. Velije Sadovića: uzdržaje svoju familiju u tuđoj kući. Predsjedništvu Narodne Skupštine! U gruntovnici nijesu bili rastavljeni Kabinetu je čast izvijestiti, da će gosp. sa svojim amidžama sve dosad, jer ih ministar na pitanie- narodnog posla­ je malodobne i oslobođenje zateklo. nika g. Velije Sadovića odgovoriti čim Riješenjem agrarnog pitanja nastala je dobije potreone podatkd. zapreka razdiobi zajednice i radi toga Po naredbi ministra unu­ je on morao otići u vojsku, a tri žen­ trašnjih djela, šef kabineta: ske glave ostadoše u bijedi i nevolji. Krstić. Njegova molba sa svima uvjerenjima i dokazima da je stvar ovakva, kako Odgovor. Ministar za agrarnu re­ je opisano bila je odbijena. Još jedan formu odgovorio je na pitanje nar. markantniji primjer: poslanika Velije Sadovića ovo: Gospodine poslaniče! Na Vaše pi­ Naši težaci, bez razlike vjere, nijesu tanje od 8 decembra o. g. o stanju se mogli dijeliti gruntovno bez privole pašnjaka Gjurume, Zborne Gomile i spahiji i ako su desetcima godina Tetivice u kotaru Gacko čast mi je živjeli razdijeljeni, to im ovaj vojni zakon nije priznao, jer nijesu grun­ saopćiti Vam, da sam dao provesti hitne izviđaje i čim mi dotični podaci tovno razdijeljeni i svi ti težački bra­ stignu, odgovoriću na to pitanje. nioci morali su otići u vojsku. Na ovo Primite, gospodine poslaniče, uvje­ svraćamo pozornost naših poslanika, renje moga poštovanja. a naročito g. Fehima Kurbegovića ko­ jega se ovo direktno tiče. Hrvatska radna omladina. — Pod Sada đa koju rečemo i o tome pro­ ovim imenom namjerava se osnovati kletom otkupu kmetova koje nam moorganizacija, pa se poziva sva hrvat­ radoše platiti, radikalska gospoda, da ska omladina na sastanak 25. o. mj. spase svoju čast kod braće Hrvata. u 3 sata po podne u Amerikanskom Mi držimo da bi se više smi ovao i bife-u u Koševi. onaj indijski Maharadža što je osvetu Dar Hurrijjetu.— Ovdašnja Musli­ Englezima pravio daveći ih u onoj manska trgovačka i obrtnička banka špilji, bez zraka, i ne bi ovako šikapoklonila je ovih dana Hurrijjetovoj nirao glađu i golotinjom u ovoj cičišegrtskol Sekciji 72 komada toplih zimi Englezi, kao što posjedničku dje­ swetere, da se podijeli među siromašne cu pati naša agrarna direkcija, sa ovom i vrijedne šegrte. Potpisani odbor se jadnom isplatom kmetovskih selička. ovim putem pomenutoj banci najtop­ Ako su krivi očevi, nijesu djeca. Dok lije zahvaljuje i u ime svoje i u ime gospodin Fa,falik kaže: Zapisnik o li­ svojih štićenika-šegrta, te se nada, da kvidaciji, može potpisati i samo jedan će se i ostali naši zavodi ugledati u od suvlasnika, dotle njegovi potčinjeni ovaj patriotski i plemeniti čin. traže da se iskupe svi suvlasnici i da Odbor. potpišu. Agrarna direkcija povraća do­ pise sreskom uredu sa oznakom da Za invalide. Udruženju ratnih inva­ nijesu obračuni poslani, a u istinu sa lida u Sarajevu potrebne su za jednu tim dopisom poslato je petnaest obra­ ovdašnju kantinu dvije ratne udovice, čuna i to prepdručeno. Agrarna direk­ jedna samostalna kuharica, a druga cija šalje novac umrlih sa oznakom kao pomoćnica u kuhinji, nadalje tri kotarskom sudu za Ха Ya i kotarski (3) siromašne, u veđenju kantinskog sud nema pojma, šta će raditi sa tim posla vješti kao pomoćnici, sposobna novcem jer na doznaČnicinema nika­ ratna invalida. kove upute. Agrarna direkcija šalje Reflektanti neka se najkasnije do novac kotarskom sudu, sa oznakom: 29. decembra sa ličnim dokumentima za Хв Ya malodobnike, a nema oznake prijave u kancelariji Udruženja Magi­ strat prizemno soba br. 9. koliko kome pripada. Agrarna direk­ struka. Cijeloga je ljeta od ranog ju­ tra do kasno u večer radio oko du­ hana i uradio ga, kako može biti naj­ bolje. Sami su mu financi govorili, da će za duhan uzeti najmanje 20.000 K. Ko je god vidio njegov duhan računao je, da če biti primljen u l. 4 U. klasu. Predao je svega 169 kg, a uzeto mu je: 75 kg. u З.а), 90 kg. u IV.a, 78 kg. u V.a i 25 kg. u VI. klasu. Nakon od­ bitka za trošarinu i drugo primio je 4580 K, što čini prosječno 17 K na kilogram. Tako je kod najboljeg sadioca, a kod drugih je mnogo gore. Nama Goraždanima i to se krivo Čini, što duhan moramo voziti u Foću, pa mnogoga pod voz i trošak više stane, nego što sve primi novaca za duhan. Ako pokrajinska uprava želi, da i dalje sadimo duhan, molimo je, da naredi, neka se izvidi, zašto nam je duhan tako jeftino primljen i da nam naknadi nepravdu, koju nam je učinio otkupni ured u Foči. Molimo još, da nam se do godine otvori i ovdje ot­ kupni ured. Državnih zgrada ima i onako previše praznih. Sadioci. I Domaće vijesti. �Fv -j 374 Strana 3 Сфана ----------------------- PRAVDA roj u Beograd našem poslaničkom klubu. U Beogradu saznadoh, da je zaista došla jedna predstavka iz Kulen-Vakufa, u kojoj se moli, da g. dr. Politeo i dalje ostane u Petrovcu, nu ta je predstavka potpisana od nekoliko Hurrijietov džepni kalendar za pravoslavnih građana i nekoliko mu­ ЈЗзО (1922.) godinu. Da olakša sebi slimana, sve vaših Kulenovića. Ujedno saznadoh, da je došao i jedan telegram zadaću na podizanju i izdržavanju na ministarstvo unutrašnjih djela sa islamske mladeži po raznim modernim potpisom »H. Sulejmanbeg Kulenović«, zanatima, te na podizanju i pomaganju u kom se kaže: »Priključujemo se mlađih muslimana-zanatiija, Hurrijjet je deputaciji i molbi Petrovčana i tražimo, naumio, i ako dosta kasno, da izda da dr. Politeo i dalje ostane u Pe­ svoj Džepni kalendar, dobro uređen sa trovcu«. Ovo nijeste smjeli učiniti sam poučnim i zabavnim štivom i razno­ na svoju ruku, jer Vi, gosp. načelniče vrsnim uputama z.a muslimane-zanatlije. Kalendar će opsezati do 128 stra­ možete govoriti samo za svoju osobu. Ali kad se sjetim da vam je u ono nica, veličine 9 12’/« cm, a cijena će mu biti 3 dinara po komadu. Kalen­ vrijeme bila zapečaćena kasa i jukste od strane upravitelja ispostave g. S. dar će imati i oglase, koji se računaju Kurbalića, kad se sjetim da ste uhva­ 100 dinara za cijelu stranu, a 50 di­ ćen u davanju zajma od 9000 din. bez nara za pola stranice. Narudžbe za znanja i odobrenja općinskog vijeća, kalendar i oglase, te rukopise i novac nije mi ni čudo, što i telegram šaljete prima. bez znanja građana. Istih dana ;e pe­ Uprava musi. radn. i zanati, čat s kase dignut i narodna vam je udruženja »H u гт i j j e l« imovina opet data, da njom po volji u Sarajevu. raspolažete, premda je traženo da Dobra žena i majka im ade uvi? stručnjaci dođu i kasu pregledaju, pa jek nekoliko boca ljekarnika Felle? ni stručnjaka ni pregledbe. Ovo iznesoh radi toga, da se vidi, ra miomirisno^ »Elsa?Fluida« u ku? ći. Dobro služi kod trljanja hrbta, ko radi iza narodnih leđa. Ali treba nogu i cijelog tijela, kao kosmeti? imati na umu: kako ko radi, onako kum za usta, kožu i glavu, mnogo će mu i biti. Kulen-Vakuf, 15. dec. 1921. jači, izdašniji i djelotvorniji nego Francuska vinovica. 3 dvostruke boco-ili 1 specijalnu bocu zajedno • sa zamotom i poštarinom za 48 K та zašilje: Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg 310, Hrvatska, be Upit na gospodina ministra unutarnjih djela Kako sam obaviješten iz izvora, u čiju ispravnost ne mogu sumnjati, te kako se javno o tom tretira, da i sa­ rajevska »Hrvatska Sloga« od 6./V11I. 1921. g. to je javno publikovala, sreski načelnik u Bos. Krupi g. Anton Berničević sastavio je listu »antidržavnih elemenata«. Tu je sadržano 27 osoba i to: najčestitijih i najlojalnijih krupskih građana, koji su svoju lojal­ nost i patriotizam dokumentovali dosadanjim radom i koji su, osim jedne iznimke, svi pristaše partije Jugoslovenske Muslimanske Organizacije. — Dostatno je primjćtiti, da je na toj zloglasnoj listi kao prvi gradonačelnik g. Mesić, a potom neki gradski za­ stupnici, akademičari i drugi čestiti građani i težaci. U ostalom, g. Berni­ čević, sreski načelnik, u svojoj prijavi od 18.1X1. 1921. g. kot. sudu u Bos. Krupi broj 355/1—1921. B. priznao je, da dotična lista postoji; time je uči­ njen kriterij ozloglašivanja pouzdanih građana i stvoreno nezadovoljstvo, koje se tako štetno širi. Stoga sam slobodan, gospodine mi­ nistre, da Vam stavim ova pitanja: 1. Zašto niste preduzeli potrebne korake, da se g. Berničević, sreski načelnik u Bos- Krupi, stavi pod dis­ ciplinarnu istragu i kao krivac, ako je u istinu to počinio, — iskusi pravednu kaznu? 2. Pošto je aktom gornjeg kriterija, a inače svojim dosadanjim radom, stvorio nezadovoljstvo, jeste li ga spremni iz Krupe drugamo premjestiti? Molim pismeni odgovor. Izvolite, gospodine ministre, i ovom prilikom primiti uvjerenje o mom odličnom poštovanju. Beograd, 14. decembra 1921. g. Nurija Pozderac nar. posl. Otuđeno pismo gosp. H. Suklmanbegu Kulenovlću gradonačelniku u Kulen-Vakufu. Prilikom premještenja kotarskog predstojnika g. dr. Politea iz Petrovca govorili su Vaši Kulenovići po KulenVakufu i Petrovcu, da sam ja ispred Jugoslavenske musi, organizacije mo­ lio, da g. dr. Politeo i dalje ostane u Petrovcu. Zcog te potvore otišao sam U 29. broju »Naše Pravde«, a u rubrici »Naši dopisi« piše neko o pri­ likama u Bihaću, pa se dotiče i gradnje »školske ceste«. Na podvalu, što je u »Našoj Pravdi« odštampana, osjećamo se dužnim oba­ vijestiti čitalačku publiku i reći joj pravu istinu. U zatvoru za gradnju ceste bili smo mi potpisani težaci iz sela Brekovice bihaćkog kotara, pa ćeme reći ovo: na Muhamedbeg Bisćević-Prlvilica. prvom mjestu naše selo nema škole, pa prena tome ni školske ceste. Da smo naselili »bajbak« kako do­ pisnik veli, to je istina. Džaferbeg Kulenović nar. posl. dola­ zio je kot. predstojniku g. Makaucu, Kriza je pred samim završetkom da interveniše za nas, ali ta interven­ cija razmjenila se na tom, da smo mi svojim bila zapela i to zbog ličnosti i dalje ostali u »bajbaku«. Dan kasnije za stolicu ministra vojnog i mornapušteni smo na intervenciju gos. Reriče. Demokrati su se u zadnji čas žeđep ef. Selimovića predsjednika Udru­ stoko oprii tome, da portfelj ministra ženja llmijje, na čemu mu najljepša vojnog i mornarice preuzme general Zečević. Na koncu jučer je Davidović hvala. On je jedini čovjek, koji je ne samo, nema nego i Svakom bratu,komu bio u Dvoru, i kad se povratio i odr­ žao kratku sjednicu u svom klubu; je bilo potrebno, izašao u susret. pala ie odluka toga kluba, gdje su U Brekovici 18 dec. 192). ipak pristali na kandidaturu ZečeviSalih Bosnić, Mustafa Kečanović, ćevu. Pošto je ovim kriza definitivno Mehmed Kečanović, Hasan Zilkić, Omer svršena, to će po svoj prilici danas Kunić. Omer Mahić, Omer Hadžić, Alaizaći ukaz o novoi vladi, naravno ako ga Bošanović, Ramo Hodžič, Šaban ne izbiju nove smetnje. Begović, Ahmet Smajić, Hasan ČauŠević, Ibro Muholjić, Jusuf Majstororič, Grčko-turski rat. Kako se iz Pa­ Ramo Mahić, Maho Bosnić, Šerif Reriza javlja, riješenje pitanja Male Azije kanović. Orno Mahić, Maše Kečanović, ili pitanje grčko-turskog rata doći će 8. januara pred jednu konferenciju, Ćamil Kečanović, Sejdo Kečanović, Smajo Kečanović, Meša Kečanović, Hukoju će sačinavati predstavnici Fransejin Bajrić, Hasan Bajrić, Mustafa cuske, Engleske i Italije. Mujagić, Osman Abdijanović, Bajro Bajrić, muhtar, Husein Omeradić, Ah­ met Čehić, Juso Bajrić, Alija Bajrić, Selim Delić, Husein Čaušević, Husein 11. /XII. 1921. u 20. i 29. broju ef. Kahrić. »Naše Pravde« od ove godine dotiče se nekakav dopisnik iz Bihaća sa pseudonimom »Jedan s Tabašine«, a po pričanju i poruci šuckorsko odojče, Gosp. Trlvi Rakiću, učitelju i slu­ študent prava i korteš muslimanske šaču višeg pedagoškog tečaja frankovačke partije Hasan Saračević. u Zagrebu. Udruženje se ne bi ni osvrnulo na Na Vaše priposlano u 243. broju ovakve besmislene bljezgarije ovakog »Srp. Riječi« od 28. novembra o. g-, tipa, ali kad trubi i zove na mejdan, upravljeno na moju adresu, dozvolićete, pa se osjeća sposobnim, da piše do­ da još koju rečem; inače mi nebi b:lo pise, to ćemo mu dati boljih i tačnipravo Vaše laži i izmišljotine pre­ jih podataka, pa kal piše, barem da šutjeti. Oprostite samo ako pri tome istinu piše. Nije istina da svakim danom naše upotrebim nešto iz-onog Vašeg-»Bal­ Udruženje gubi članove, da su odbor- kanskog rečn ka», kojim ste se Vi protiv mene poslužili, jer i ako ste nici ostali kao vojskovođe bez vojske. možda malo i markatnlji, ipak ste Broj članova sad je duplo veći, nego »Balkanac«, koji -drugo ne zaslužuje. prije tri mjeseca- Ito za svoj rad naši članovi ne traže ni plate, a ni slave, Što me odmah s početka ocrnjujete Mnogi od njih su i povjerenici »Gaj- zbog mojih avantura u ranom djetinj­ reta«, društva našeg spasa i prema stvu, odgovaram Vam, da su te sve tomu jedini zagovarači napretka na avanture več davno pale u stadium selu “ »tempi pasati«, pa za to ovu stvar Pametnije bi bilo, gospodine s Ta- računam kao da se ona mene i ne tiče. Ali za to ću ja, g. Rakiću, da bašince, da nazujete opanke, pa u Vas nešto pitam iz sadašnjosti i skore selo i tamo da radite za dobro našeg prošlosti: seljaka, a ne da Vam snaga ide u 1. Da li Vi smatrate »časnim čovevjetar. kom« ono lice, koje zbog svog n^duUzgred spomenuli ste i našeg pred­ sjednika, i to samo tonom prosta, pri­ venog i bezobraznog »Balkanizma« dobije jedan vruć šamar od mitivna čovjeka, čovjeka bez truna jedne nastavnice — Vaše kolegice? naobrazbe ili čovjeka za kog ništa ne Možda Vi smatrate to za »časno«, jer prijanja. Kažete, da on i drugi čla­ novi alimi, kako Vi velite, gosp. do- šamar ste dobili Vi, a ne ja, g. Ra­ pisniče, »mračnjaci«, odgovaraju te­ bi ću! 2. Da li je od Vas časno, ako ste žake od gradnje školske ceste, te da nekad Vaše đake upotrebljavali kao su zato jadnici naselili »bajbak« i na reportere Vašem extra obožavanom koncu, da su zagovorom nar. posla­ nika Kulenovića pušteni i nasavjeto- dekletu? 3. A, to je najglavnije, što ću (za vani, da cestu grade. hator Vaših srodnika, koji mi nikad U koliko je ovo o gradnji ceste na žao učinili nijesu) prešutjeti, ali istinito, Udruženje će reći samo to, budete ii me još samo jednom iza­ da su seljaci pušteni na slobodu iz zvali, vidjećete odmah, ko ima masla hapsa na intervenciju našega gosp. na glavi i ko treba da se od sunca predsjednika RedŽep ef. Selimovića i krije. da Brekovica, o kojoj piše junak s Vaše prigovaranje učitelju g. Redžiću Tabašnice, nema škole, a ni školske kao i gđicl A. Bašić, da su »Fran ceste. kovci« i slabi nastavnisi, jest samo Što se intervencije g. narodnog po­ ogledalo Vaše duše, tjesnogruđa, kole­ slanika dr. Džafera Kulenovića tiče, gijalnosti i karaktera. U ostalom, ka­ neka kažu težaci Brekovčani. kovi ste Vi nastavnik? Glavno je konBihać, 18. dec. 1921. statovati, da ste učitelj starih autonom­ nih škola, pa ie analiza gotova. Masna Tajnik: Hadžič. Predsj.: Selimović. je laž, da je g. Redžić iskrhao metar (oprostite gg. čitaoci, ovo je njegov Politički pregled. i | I I Hasan Saračević. OtuorBno pismo gosp. Muharembegu Ibrahimpašiću i I u Bihaću. Vi ste gospodine Muhaaedbeže na moje javno pitanje, koje sam na Vas i na g. Hasana Miljkovića u »Pravdi od 18. npv. 1921. stavio, odgovorio da sam ja pokolebao u svome uvjerenju, jer da sad zastupam stanovište Jugo­ slavenskog Muslimanskog kluba, a sad stanovište Dra Džafera Kulenovića, tc da je to razlog, zašto mi je kotarska skupština izrazila nepovjerenje, i nije me poslala kao svog delegata na »Zemaljsku skupštinu u Sarajevo«. Niti sam ja kada hulio, a niti odo­ bravao stanovište Dra Kulenovića, jer o njegovom koraku bila je pozvana samo skupština Jugoslavenske Musli­ manske Organizacije, da rekne svoju, što je ista i učinila, a i vrijeme će po­ kazati, tko je imao pravo: Dr. Kule­ nović, ili ostala 23 poslanika, koji pri­ padaju »Muslimanskom poslaničkom i klubu. Da sam ja, gospodine Muhamedbeže, htjeo, mogao sam isto kao i Vi biti delegiran po kotarskoj skupštini u Bi­ haću za izaslanika, jer su me, prigodom izbora, prisutni skupštinari molili, da idem kao njihov delegat u Sarajevo, ali sam im na njihovu molbu, odgo­ vorio, da mi je vrlo žao, da se pozivu nemogu odazvati i to iz familijarnih neprilika, što su prisutni i primili na znanje. Uostalom ja sam član central­ nog odbora, pa me skupština nije tre­ bala ni biiati za izaslanika, jer kao takav mogao sam svakoj skupštini J. M. O. pristupiti. Da mi je bilo stalo do pohoda na Zemaljsku skupštinu, a da me nisu smetale familijarne neprilike, sigurno bih otišao na skupštinu prije Vas, jer me na to ovlašćuje moj položaj kao člana centralnog odbora, pa šta bi Vi onda rekli o mom nepovjerenju? Ja sam došao u Sarajevo istom onda, kad sam dobio brzojavni poziv od go­ spodina predsjedniku Maglajlića, da ■ moram svakako doći na skupštinu, pa da ovog naročitog poziva nije bilo, ne bih ni došao na skupštinu, jer sam, kako sam to već naveo, bio zaprije­ čen doći na istu. Sjećaš li se Ti, gospodine Muhamed­ beže, onog momenta, kad sam ja na kotarskoj skupštini, koju si ti sazvao nakon zasjedanja Zemaljske skupštine, stavio upit na Te i na prisutne skupštinare: »Tkor je meni izrazio nepo­ vjerenje prigodom izbora delegata. Ti i svi skupštinari ste izjavili svečano, da mi nije nitko ama ni jednom ri­ ječju a ni kakvom gestom izvazio ne­ povjerenje. A sad mi ovako u svom odgovoru poručuješ. Tvoja je izjava Muslimani! Izjava* puka laž i gadna izmišljotina, a ja Ti poručujem, da se maneš denunciranja poštena svijeta, jer bi se sam mogao ugvisti za prste, jeu su Tvoji grijesi veliki, pa bi ih mogao tko iznijeti na vidjelo, a onda mislim, da bi ti bilo prevruće. Još jednol S takovim ljudima prekidam za uvi­ jek svaku polemiku, jer mi je ispod mog ljudskog dostojanstva s Vama kao takyim dalje polemizirati. Vama gospodine uredniče hvala i mkhsuz selam Hrvatski RidiŠa u Sarajevu prire­ đuje u subotu 7. januara 1922 nave­ čer svoju godišnju zabavu. U progra­ mu će sudjelovati Hrv. pjev, društvo Trebević, gudalački orkestar prof. Matejovskoga i štićenici Hrv. Radiše. Izjasa. Priposlano. ŠIRITE „PRAVDU4* *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. flcninaHD cdiarbp ЗлКпППО Јег Је iedini sPas naSe£ težaka u zadruEama- jer će zadruge provesti UdlllVuJIu uulJUunu uUUi UyUj kulturni i poljoprivredni preporod našeg sela, jer beč bogatog i kultur­ nog sela, nema ni bogate ni kulturne varoši, a ni države. Muslimani, znajte svaki čas oklijevanja s osnutkom zadruge donosi ogromnu štetu našem selu, grijeh je i nadalje pustiti naše selo u današnjem stanju. — Sve upute i najizdašnije potpore daje besplatno: »SREDIŠNJI SAVEZ JUGO­ SLAVENSKIH SELJAČKIH ZADRUGA U SARAJEVU« (pošt. pretinac 169). �ПРАРДА* .PRAVDA Strara 4 Сграна Bt'Ol 374 izraz), o jednog đaka, ali je nepobitna , istina, da ste Vi po kojeg đaka znali 1 i okrvaviti. Da nas sviju nazivate »Frankov­ iBitc ртгроЛЈз cima«, ne čudi nas ni malo, jer znamo, svojs bnHo sHlaDviju korisne knjige. Od našeg da ne samo Vi, nego i svi drugi Va­ šeg mentaliteta krste tim imenom sve J zdravstvenog odsjeka primismo na gm malo в veSi^o, one, koji se kao Hrvati osjećaju. Ako j prikaz br. 6. i 7. dvije korisne knjige. Prva je razmatranje o socijalnoj higi­ mi »Klubaši«, koji zastupamo ideju čistog jugoslavenskog unitarizma, bez jeni od dr. Bogoljuba Konstantinovića Тданм fesova ičiie hegemonije, moramo radi toga kratak pregled sccijalno-higjenskih pripadate »Frankovcima« i drugim de­ problema i nastojanja oko podizanja struktivnim elementima, što ste onda | narodnog zdravija, izdanje zdravstve­ Telef. 317. SARAJEVO Sarači ul. 14. Vi, koji zastupate ideju »Cokorolovnog odsjeka za Bos. i Herc. Str. 130, štine«, koja bi imala da se ostvari na cijena i mjesto prodaje nije naznače­ ruinama hrvatske i drugih nacija. O no. Druga je isto kao i prv,a zgodna tom neka sudi poštena javnost, a za džepnog formata knjižica »Pitanje tu­ Vas su to »Španska sela«, g. Rakiću. berkuloze« s medicinskog i socijalnoŠto sam ustvrdio, da ste djecu učili hig jenskog .gledišta od dr. Vjekoslapjevanju kojekakvih »bljezgarija«, to . va Kušana. Obje su štampane u ze­ tvrdim i danas sa nadodatkom, da sto | maljskoj štampariji u Sarajevu bez i sva gamad mora poginuti, ako upotrioznake cijene i mjesta prodaje. Knji­ uz to još i veoma slab nastavnik, a jebitemoja najbolja iskušana i posvuda to svjedoči i »Pakrački dekret«, koji | žice se same po sebi preporučuju. hvaljena sredstva kao: protiv poljskih ste već po prilici d bili na višem pe­ i kućnih miševa K 16’—, za štakore K dagoškom tečaju. 20'—, za žohare ruse i Švabe posebno Vaše rieči: „Ја sam držao, propi­ jake vrsti K 26’—. Osobito jaka tinksani čas pjevanja, a mujezin se iura za stjenke K 15 --. Za molice po mene ne tiče baš ništa«, neka K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— shvate oni, коч Vas nekad primiše i K 20prašak ,za uši u odijelu, kao počasnog Člana u Musi, društvo, rublju K 10 i K 20, mast za uši na a ja sam i davno znao, da Vi o mu­ Dobio sam Iz Carigrada glavi K 10—. Mast za uši na blagu slimanima malo računa vodite. Glupo s№o?rsflih carigradskih K 10'— i Prašak proti mrava K je misliti, da ovim riječima ne vrije­ šamija. CiRns зШпг. đate Vaše dobročinitelje — muslimane, 10 — НзгиЗДе Iz ppovindjB a ako to činite hotimično, u što ja Razašilje pouzećem Zavod za eks­ сЗДзш brza i Нпо. potpuno vjerujem, onda je i drsko i port M. J li п k e г, Zagreb br. »6. bezobrazno. Petrinjska ui. br. 3. 131. Što se tiče majdanske općine i moga i Preprodavaocima popust! *1^8^ gazdovanja ubiranjem placa dne, ne smatram se dužnim polagali Vam o i tom računa, ier Vi se u te račune ra- I zumijete kuliso tele u šarena vrata. | Reći ću Vam samo todxo, da cijelo j pokriće naše općine u ovoj godini, do­ siže jedva .votu cd 33.000 kru a (što . druge cpćine mogu u jednom pazar- i nom danu postići), pa će Vam onda 1 biti jasno, čime se ima gazdovati Zar ne znaš, da je gazdovanje svojina : onih, koji su se, pa makar na keji 1 način okrstili imenom »narodnog mu­ čenika«, u koje kolo spadate i Vi, gosp. j Rakiću. Za ostale Vaše laži i klevete vidjećemo se pred sudom,e a ne misli, da ( BAKOVIĆ GAVRAN i HUSA (i. d. DOLAC će rezultat ostati tajnom. Poručujem • Vam samo još to, da me dalje ne iza- ; kod SARAJEVA. zivate, inače ću Vam onda iznijeti na Nudi kisele krastavice, pfeferone, pa­ javnost iz tačke 3 / Što bi Vas se prike prazne i punjene sa kupusom na moglo neugodno dojmiti. Basta! sanduke po 8 i 16 flaša kao i na va­ Stari Majdan, 7.1X11. 1921. gone. Kiseli kupus rezani i u glavama Ahmed Šarić, opć. bilježnik. u bačvama po 100 i 200 kilograma uz TOgBocooaapgata najnižu cijenu. Knjige i novine. 1 Islnm ga Mć i sin Miševi, štakori, stjenlcs i žohnri Carigradske šamije H. 5. 99 TVORNICA KONZERVA Muslimani i muslimanki grada Sarajeva, sjetite se vašega „MiERHAMETA“. j SIJENO U BALAMA na veliko i malo uz maksimalnu cijenu sa skladišta ЈМЕГ’— dd. SARAJEVO. Tisuće ljudi u svim zemljama svijeta upotrebljavaju kroz 25 go­ dina miomirisni FELLEROV „ELSA-FLUID" kao kosmetikum za njegu zubi, zubnog mesa, gla­ vu, kao pridodaiak vodi za umi­ vanje, jer je cd najboljeg učinka, radi svog antiseptičnog, čistečeg i osvjeŽujućeg djelo­ vanja. Isto tako ob­ ljubljen je kao krijepko, blago djelujuće i Vrlo prijatno sredstvo za trlja­ nje hrpta, ruku, nogu i cijelog tijela Mnogo je jače i djelotvornije nego Francuska vinovica i naj­ bolje je sredstvo ove vrsti. Ti­ suće priznanice! Zajedno sa' zainotom i poštarinom stoji za svakoga: 3 dvostruke boce ili 1 specijalna boca kruna 48.—. Za preprodavače: 12 dvostrk. ili 4 spec. boca 168 K 24 „ „ 8 „ „ 280 K 36 „ „12,, „ 394 K FRANKO na V.šu poštu. Tko novac unaprijed pošalje dobiva popust u naravi. PRIMOT: Elsa melem za kurje oći 5 K i 7.60 Kj Elsa mentola} klinčić 12 K; Ehu poeip 11 K; Pravo Elsa riblje ulje 85 K: Eha vodica za usta 3'đ K; EIhr kolonijtfka vodico 41 K; Eha Šumski miomiris za eobe 41 K; Glyceriu 6 i 30 K; Ly«ol. Lfcoform 80 K, Kineski čaj 3 K; Elsa prašak protiv ganmdi 15 K; Otrov za miševe i štakore 8 i 12 kruna. EUGEN У. FELLER, BEZ KONKURENCIJE!!! Naručbe se primaju u pisarni Mustajbegova ul. 1. — Telefon 328. j m Stubks donja Ehatrg br. 310 Hrvatska. I Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosna i Hercegovinu (1 đ J a Sarajevu j I Središnjica: Sarajevo. — Pupilarno siguran zavod. — Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik, j glavnica 1o.coo.coo kruna. Pričuve Soo.ooo kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe, ♦ Kancelariјв: Hreljs Fctro ulico 2 prizemna, lipo. - Brzojavi: Trgovaca banha, Sarajeva. ■ Interurban teiefon: Zli Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu i dioničarsko društvo u Sarajevu. —- Podružnice: Banjaluka, Brčko, Bugojno, Prijedor, Tuzla, Travnik i Čapljina. Potpuno uplaćena dionb ka glavnica K 20,000.000' —. Ulošci preko K 25,000 000'—. Pričuve preko K 4,000.000. - Pupilarno siguran. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. 194 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. —- Daje sezonske i razne druge kredite. — IzvrŠuje burzovne naloge najkulantnije. — Ovlaštena na izdavanje uverenja za izvoz robe i na trgovanje sa devizama. — OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. BANKOVNE g n POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8ee38088df93eb5e2f78e5c7d6eb2a35.pdf bad5827a2d2c8027f222c5330f7cd276 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA, pojedini broj K 2Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za ‘našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. 842. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛММАИСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 137 (375) j© njegovi apsolventi otvorlie i povadoif, smatrali novotarilom t o • svaka novotarija nerado primane. ЛИ kad počeše novine javljati, kako u no­ vim mektebi ibtidaijama djeca Či­ ne hatme za nekoliko mjeseci, sleže se i nezadovoljstvo, koje se u svijetu osjećalo, a na koje se i onako vod­ stvo vakufsko ni osvrtalo nije. Počevši od g. 1896. počeše nicati nove mektebi-ibtidaije kao gljive iza kiše i to potraja jedno petnaest godi­ Godina Ili. Sarajevo, četvrtak 29. decembra 1921, Vakufski sabor i prosvjetna anketa. Ovih dana održavaju dva naša auto­ nomna tijela sjednice u Sarajevu. Jedno je: naš vakufski sabor sastao se na redovno svoje godišnje zasijedanje, a drugo: jedna naročito sazvana anketa u svrhu rasprave i sređenja naše vjeronaučke nastave u našim učevnim zavodima sviju kategorija. Dok je na jednoj strani — u saboru — glavno pitanje: pitanje autonomneg našeg bu­ džeta, u anketi je predmet i jedini cilj njezin: naša vjeronauka. Teške, ratom prouzročene prilike, promijeniše iz temelja stanje i poje­ dinca, a tako i institucija, vakufski pri­ hodi promijeniše se iz temelja, ali za to i rashodi dobiše mnogo veći objam, da među njima nestade onog pred­ ratnog omjera naravno, na štetu pri­ hoda. Tu su velike poteškoće našem vodstvu vakufskih poslova za saniranje budžeta svake godine, a svake slije­ deće sve to gore, kako to i pojedinac osjeća u svom privatnom gospodarstvu. Vakufski prihodi, u glavnom prirezi i kirije, i kad se popeterostruče, ne mogu da dostignu u najmanju ruku podeseterostručne visine stavaka ras­ hoda vakufskih, pa se tu hoće velike vještine, da se sve u sklad dovede. U radu prosvjetne ankete ukazuju se također velike pofeškoće. Naši vjer­ ski zavodi raznih kategorija nijesu ni­ kad prije u sklad dovedeni, i svi su tili — kako ih jednom zgodom nazva jedan od naše uleme — ibtidai’e (ibtidaija znači početna škola) da se jedan na drugi svojom osnovom ne naslanja, nego svaki počinje od elemenata. Sama vjeronaučna nastava do osnovne škole i za vrijeme nauke u osn. školi tako je raznolika, da su često djeca iz raz­ nih krajeva, kad se, svršivši osn. školu, sastanu u srednjoj, u svemu prije blizu jedno drugom samo ne u vjero­ nauci, jer dok je neko učinilo i po nekoliko hatmi, druga neka ne znaju nego po koje sure napamet. Kako će ta djeca sada učiti po jednoj na­ stavnoj osnovi i udovoljavati jednakim zahtjevima? A take su po prilici raz­ nolikosti i poteškoće i u medresama i u vjeronaučkoj nastavi u srednjim školama. Onoj raznolikosti i poteško­ ćama u vjeronauci u srednjim ško­ lama uzrok je u tom, što sva djeca nijesu učila početnu vjeronauku po jedinstvenoj nastavnoj osnovi. Eto, za tim ide sazvana prosvjetna anketa, da te raznolikosti uklanja, da nastav do­ vede u neki sklad i da se uvede je­ dinstvena osnova. Ipak najviše poteškoća zadaje upra­ vo početna vjeronaučna nastava. Do godine 1890. mi smo imali gotovo je­ dan tip mekteba za početnu nastavu u vjeri, to su bili sibjan mektebi. Ta danje vodstvo naših vakufsko-mearifskih poslova osjeti potrebu, da se ta nastava reformira. Imajući valjda pred očima za uzor one mektebe u Turskoj, odluči, da se i u nas uvode mektebi ibtidaje, a da se dobiju dobri mualimi osnova se g. 1891. u Sarajevu darul mualimin. Ovdje treba istaknuti, da se i taj dorul mualimin, a i ibtidaije, kp- Čekovni račun pošt. štedionice 1119 „Domovini" na razmišljanje. na, za koje ih se vrijeme osnova u našoj Ove retke dobivamo od jednog ne- . govih, s kojima se on nekad podigao, domovini nešto preko 200, a tada na utralca, pa ih uvršćujemo. kako žive ne baš u zavidnim prilika­ jednom nastupi zastoj. Za Što? Mada »Domovina« je postala otrovna ma, kako se on nije za njih pobrinuo, ovim zavodima našim nitko ne može zmija za nas Muslimane svojim ne­ ali za to sebe nije zaboravio. poreći vrijednost, makar da im se i objektivnim pisanjem, i to na žalost, Ali gosi »Domovine« nije dosta ni statutom naše vakuf, mearifske auto­ ni zašto drugo, nego li za to, što to, Što te sebe dobro opskrbio, on nomije osigura eksistencija uvedavši njezin izdavač nije u ovim žalosnim, hoće nešto više, on teži za kormilom obvezatan polazak djece, ipak se počeše stranačkim prilikama na kormilu. Iz­ i ako zna, da za to nema ni kvalifi­ ti zavodi mimoilaziti. Svud se Čuli pri­ gleda, da on nije zadovoljan ni sa kacije. On hoće, ili na kormilo, ili nagovori, kako naša djeca zbog ibtidaija pruženim mu materijalnim prilikama prijeko poginuti. Izgleda, da se ovo zakašnjuju za čitave tri godine u os­ ispod nejasnih jasala, pa sikće na sve pošljednje prije dogoditi, jer se na novnu školu, a iz ove u srednju, i za­ strane i svoj otrov uperio samo i je­ ovaj njegov dosadašnji naćin ne do­ ista Često se moglo vidjeti u trećem i dino na onu stranu, gdje se još kor­ lazi do kormila, nego se prije crkava. četvrtom razredu gimnazije čitavih na­ milo nalazi. Ni sredstava ne bira, a Napadati samo muslimansko vodstvo ših momaka uz puno manje svoje ujedno misli, da se na preživjeli na­ i nikoga više, a ostavljati u miru i drugove drugih vjera. I zato ih svijet čin njezina izdavača može ono postići, hladovini glavne vinovnike narodne poče mimoilaziti dajući djecu ili na za čim on do jedne strahote žudi — nesreće, nespokojstva, nepravde, nepo jednu godinu u sibijan mekteb ili do kormila. U izborima propao i od jednakopravnosti, nepravi nikome, a uopće bez ikakva mekteba direktno u toga nije htio ništa da nauči. Stavio Šerifu još najmanje, reklamu privrže­ osnovnu Školu. se na bazu žučljive, a ne objektivne, nost i odobrenje, pa to i tako ne do­ kritike i to, ne proti sistema, ne proti No najveće prigovore ’na ove mek­ vodi nikoga, a Šerifa po gotovu do tebe prouzrokova njihova budžetna stranačkih nepravilnosti, ne proti zla kormila. i nepravdi, nego proti — Muslimana, strana. Ovi zavodi proizvedoše veliko Pisati nesimpatično i uvredljivo o opterećenje vakufskog budžeta, i za svoje braće po vjeri i to posve pri­ Turskoj, izrugavati se papi, Patrijarhu, to se upravo zbog ibtidaija govori već strano i neobjektivno. Na jednu ruku Šejhu el islamu i t. d. (vidi broj 124 se ljuti, kada Muslimani Štogod zaod 1901. g. o prirezu na narod, Što Domovine) i to Papi baš u oči dana­ htjevaiu, a na drugu se ruku ljuti, ako ondašnja vlada u prvi mah nikako ne šnjeg katoličkog Božića, ne donosi dozvoljavaše. Taj problem: uzdržava­ ništa ne zahtjevaju, pa je postao — renome, a odzvanja, da onaj koji nje ibtidaija ostade i dalje neriješen, smiješan. Ne begeniše ništa, što mu­ . tako piše, da to radi u pjanosti, porea uza nj ostade neriješen i prigovor: slimansko sadanje vodstvo, sa sto I mećenosti mozga i u deliriju, osobito muka i belaja jedva i to u više slu- i onda, kada piše: »kada joj se udare da djeca zbog nje žakašnjivaiu u sred­ nje škole za čitave 3 godine, da se i ■ čajeva ojeiomično postigne, Kadkad bi temelji (gluposti) lažnog vjerskog htio, da su u zadrtoj opoziciji, a kad­ tumačenja i cjepodlačarenj a o ne govori o neskladu početne vjerske kad opet, sipa drvlje i kamenje na nastave u ibtidaijama, sibjan-mektesvakoj riječi, koja je samo slu­ bima i školama bez prethodne nasta­ njih što ne pognu glavu pred Paši- čajem ispala iz nečijih usta i ćem Nikad mu kraja ni konca. Ne jošslučajnije negdje zapisana,« ve u njima. zna ni šta hoće, ni šta neće. Samo se jer ovo već i previše miriše anarhijom, Kada će se riješiti ova pitanja, ne iz svega opaža, da hoće ipak nešto, a pa ako je mislio i ovime nišanio na može se još reći. Ima verzija i moguć­ našeg Devletliju a. s. ili na »Kuran« nosti, da će se sva naša mjesta, sela to je: kormilo u ruke. A tako se do kormila ne dolazil Dr. Spahu napada a. Š., pa i na naše »Mudžtehiđine« r.a. i gradovi podijeliti u kategorije: jedni za način nacionalizacije Jajca, a ne ili »fukahu«, onda Čini »ćufur«, pa sa školam? i ibtidaijom od jedne go­ napada ujedno i sve druge učesnike, ovime još više podrivava svoje puteve dine (ihtijat sunuf), drugi bez škole sa nemuslimane, koji su u istoj ovoj do tako željena mu kormila. Musli­ ibtidaijom od 3—4 godine, u čem bi nacionalizaciji Jajca, jer mu ovo pomani su dužni bojkotirati ovake svoje se svršila i bar niža 2 razreda osn. škole, treći bez škole i bez ibtidaije I tonje ne konvenira, pa misli da će mu griješnike i opominjali ih, da su na krivom putu, pa ih savjetovati, da sa sibijan mektebam, dok lokalne pri­ i tako upaliti svijet povući za sobom i »tevbu« učine i pokaju se. like dozvole da se postigne jedna od J tako doći do kormila; ali se ljuto Stoga savjetujem gosi »Domovine«, prve dvije kategorije. A ima i takih I vara. Prošla su ona vremena, kada je da se prođe zadirkivanja u vjerske mnijenja, da se ibtidaije postepeno ' goso govorio, da postavi panj, svijet pretvaraju u osn. škole. A moglo bi - bi glasao za njega. I prirodno je bilo, stvari, on to nije u stanju prosuđivati; se na sve ovo reći, da je ova svaka • da njegovoj demagogiji bude kraj. Nije dosta nam je boriti se i sa drugima. Tako se ne doiazi do kormila. Ta konbinacija ?«mo nagađanje, kad mi 1 svijet više budala, da ostavlja Spahu ovim zavodima i osiguramo opstanak i i njegove drugove — svoje vođe, za on nije u svom životu ni konzekventan u ovome, jer nekada se je dreČio s materijalne strane, manjka nam mu- I to. što je nacionalizacija Jajca onako na sve strane, da je Islam u pogibelji, alim, jer nemamo darul-mualimina. • ispala, svijet znade i vidi, da se plja­ a sada, rek bi, da se počinje ismija­ Ovom bi se samo na taj način dalo čka na sve strane, a Što je Spaho pripustio i muslimane, da se okoriste vati njegovim temeljnim propisima, pomoći, da se u jednoj osobi dobije i nekad se za nj borio, a sada ga ismi­ učitelj i mualim (t. j. vjeroučitelj) koga kojom akcijom jajačke fabrike, to uopće nije nikakva pljačka. Očevidno java. bi nam dala okružna medresa, kad bi Tako se ne radi u narodu, tako se se njoj osigurao onaj karakter i pra­ je, đa »Domovina« udara na Spahu ne utire put ka kormilu osim ako to vac, kojim je bila uperena t. j. da joj samo za to, što one muslimanske nije drugi cilj pred očima, ako si mo­ njezina niža 4 razreda budu ravna ! akcije nijesu doprle u tuđe ruke. Gušo žda, kako svijet govori, plaćena mjenižojgimn.aviša4 prepar.Onabi ham da­ I »Domovine« sjetiće se, što mu je revala i učitelja i vjeroučit. u jednoj osobi. ' kao neki šaljivdžija: Spaho je bar šina, da radiš kontra Muslimana i islamijeta. Na ovo sve dodaćemo još jednu, ’ pripustio nekoliko svojih rođaka i priGriješniče, pokaj se; gledaj da bu~ koja neće biti na odmet. U 25-godiŠ- I jatelja, da se okoriste jajačkim akci- I njem životu naše ibtidaije i još sta­ | jama, a da je to tebi palo šaka, sve i deš hizmećar Muslimana, jer u pro­ tivnom slučaju,’ nećeš do kormila, rijem sibijan mektebu nagađalo se sva­ I bi sebi zgrnuo. 1 zaista je ovaj šakojako i još se i sad nagađa: kakav ljivdžija istinu rekao, jer vidimo evo I ostaćeš: hasired-dunia vel ahire! Dok Muslih. način, koji tip mekteba i koliko go­ I svaki dan ono nekoliko ahbaba nje­ 1 je vrijeme, opameti se. dina da se uči vjeronauka, a nitko se ne nađe, đa izvede ma jedan poku; da u praksi pokaže: koji je opseg gra~ i diva potreban, da djeca obuhvate do ; recimo polaska u gimnaziju, do svojej he 88* & Malo više loi ^ргШа, što će ga posjed* _______ se svrši i veći kvantum gradiva, nego u i ici primiti kao odštetu za oduže* ovakoj raboti treba imati na umu onu ta kmetovska selišta, izazvala je u nar.:,zaludu je začina, ako nema načina.4 jednom dijelu našeg novinstva žuč* Mislimo vrijedna nastavnika, pa da nu kampanju. Iako je pri tretira* vidiš, kako bi i za vrijeme same osn. I nju ovakova delikatna pitanja ne* škole i pored nje svršio što je nužno I ophodno potrebna razboritost, ob* za tu dobu dječiju, ali naglašavamo: I jektivnost i lojalnost. »N. Pra* vrijedna nastavnika. j vda« i »Domovina« su uzele ovo pi* Završujemo sa željom dobra uspjeha ! tan je kao sredstvo za političku bor* i saboru i anketi u njihovu radu. bu protiv vodstva J. M. O. bra nego i potrebna, pa se kritici niko ne bi ni protivio. Ali, kako rekosmo, kritika mora biti objektb vna i lojalna, i čim ona to nije, ona promašuje svoj cilj. Ako promotriš mo pisanje ovih dvaju listova, mi ćemo vidjeti, da to nije kritika u onom smislu, u kakovu bi ona mo rala biti, pa stoga opravdano i sum* n j amo, da to pisan je ide za tim, da upozori na pogreške i nedostatke �* L Strana 2 ?тоанз. „ПРАВДА* — .PRAVDA* ove akcije, nego se iz tog pisanja na zakonu, poslanik je dužan da se jasno razabirc, da se želi njime u« zauzme i si. Da ie to tako, pisci napadaja na biti ili umanjiti ugled vodstva J. M. O. vodstvo J. M. O. mogu se informi« Pisac je ovih redaka jedan od o« ' rati kod drugih političkih partija, nih članova naše organizacije, koji . pa će vidjeti, da ni tamo poslanici također smatra da dosadanji rad j ne vode ova kove i slične akcije, kao privremenog odbora ekonom« i što je to ekonomska organizacija. ske organizacije nije pošao dobrim Oni šc izdaju, pa bi htjeli da i putem, pa da taj odbor nema ni javnost u to uvjere, da su versirani notpuno tačnog shvaćanja za ova« u nacionalnoj ekonomiji, pa biše kovu jedriti organizaciju. Ali on morali znati bar osnovni princip isto tako osuđuje i ovakav način ekonomije: podjela rada. Л kakova bi to bila pod jela rada, kad kritikovanja. U prvom redu mora se konsta« biše poslanici morali vršiti i zako« tovati. da je od vodstva organiza« nodavni rad i vjersko i ekonomsko čije, kad je pokrenulo tu akciju, bi« i socijalno organizovanje svojih 1л daleko i pomisao, d a u n j u u« pristaša? v u č e n o 1 i t i k u ili da joj bar da« Ovdje imaju samo dvije moguć« dne političku pozadinu. Ni u orga­ nosti: ili ovaj princip »stručnim nu »Pravdi«, ni u pozivima nije kritičarima« nije poznat, pa onda n’gdie stajalo, da tu ihogu sud jelo« nemaju pravo ni druge kritizirati; vati s^mo članovi organizacije. Da se je ili je pak poznat, ali mu svojim pi« na mjesne odbore organizacije sanjem opet protuslove, pa time unravio poziv, da rade za ovu samo demagoški nastoje prikazati organizaciju, jasno ie već radi to« narodne poslanike kao nemarne u ga, što tu nostoji jedan aparat, njihovu radu i brizi za ^arod. Ni •kon ie razgranat no čitavoj zemlji, u jednom ni u drugom slučaju ni« koji za ostvarenje ekonomske or« su lojalni i njihova kritika ne mo« ganizaciie može učiniti znatne uslu« že donijeti željenog ploda. ge. na i ier ie ogroman dio posjed« Stoga je svrha ovih redaka, da nika orcanizovan u tim odborima. kritiku o ekonomskoj organizaciji Da se niie mislilo učiniti eko« svmu na drugo polje i dadnu joj nomsku organizaciji sredstvom J. drugi smjer. Ne lični napadaji na O. nroizlazi i odatle, što i sama cg. Sarajlića i Omanovića. nc pod« skupština za osnutak ove organiza« metanje vodstvu organizacije, nego čije niie bila vezana uz zemaljsku kritika plana, rada i mišljenja pri« skupštinu, nego ie ova držana na« vremenog odbora, kakobi se pred kon zemaliske skupštine, kako bi kontituirajuću skupštinu moglo izaći joj mogli Prisustvovati i oni koii ni« s raščišćenim mišljenjem i planovima su članovi 1 M. O. Pa i sami po« H. slanici nisu btieli prisustvovati toj skun^tmi u većem broju, da se ne bi reklo, e mi unosimo politiku u ta i nosao. I kad se za ovo kaci sada, onda to ne znači ništa drugo nego tra« U broju 100. od 24.,septembra 1921. ženie izlike za svoj nemar ili lije« god. pisali smo o Savi Deliću, štfu nost, radi koiih »kritičari« ni jesu kotarskih pripomočnib zaklada, i izni­ došli na skunštmu, na eventualno i jeli njegov rad t. j. kako ovaj delija u Privremeni odbor. * mrzi sve, što uz njegove diple ne svi­ I drugi najvažniji prigovor vod« i ra. Evo još jednog primjera: stvu J. M. O. ne samo da nije lo« Mahmud Kapičić iz Bi leće služio je irlan, nego je i nepravedan. Taj se ' kod kotarskog ureda u Bileći od 1914. prigovor sastoji u tome, što vod« do 1915. god., te od aprila 1918. do ^tvo niie novierilo vođenje ove or« juna 1919. god. kao pripomoćni pisar, ganizaciie jačim i sposobnijim lič« te kod kotarske pripomoćne zaklade nostima. U prvom redu mora se is« u Bileći kao dnevničar od 20. marta praviti ovo pogrešno mišljenje, da do 25. maja 1920. god., a naredbom je vodstvo no vjerovalo kome vođe« , zemaljske vlade za B. i H. odsjeka za nie ekonomske organizacije. Skun« । poljoprivredni kredit broj 4864/1I.-4 od ština ekonomske organizacije bila 23. maja 1920. bio je namješten kao je samostalna, na ie ona mogla u vježbenik »s time, da odsjek računa odbor izabrati, koga god je htjela. da se kasnije iz Bileće na koje dru­ Niti se jc dr. Snaho, niti dr. Hra« go mjesto premjesti«. On je služio na potpuno zadovolj­ snica ni iko drugi trebao ni mogao nametati, da dođe u odbor. Nu ni stvo svojih predpostavlienih sve do 1. prigovori protiv rada današnjeg pri« cktobra 1921. dok nije brzojavna na­ vremenog odbora nisu lojalni. Od« redba stigla, da se Kapičić kao suvi­ bor jc radio ono i onako, što je i šan otpušta. Savo Delić nije gledao na kvalifi­ kako je držao, da je najbolje. Ako njegov rad nije ispravan, na kon« kacije, nije gledao da Kapičić ima 3 stituirajućoj skupštini, koja će se razreda gimnazije, dobru praksu, a naskoro sazvati može se sve to svjedodžba, koja mu je izdata od sresponištiti, odrediti novi plan i iza« kog načelstva u Bileći, veii■ »Kapičić orati sve one, za koje se drži, da su se je za cijelo vrijeme službovanja sposobniji i podesniji za taj rad. kako u uredu, tako i izvan ureda hva­ i o je bar jasno i tu se ne treba pu« levrijedno ponašao i na potpuno za­ dovoljstvo svojih pretpostavljenih slu­ do srditi. Potpuno je neispravno i pogrešno žio". Savi je to sve ništa; njemu je glav­ gledište, da ovu organizaciju mora« ju provesti narodni poslanici. Ono ni cilj, da je jedan fes manje u službi. Da je Kapičić nesposoban, ne bismo proističe iz onog naivnog prosudi« van ja širokih slojeva naroda, pre« ništa rekli, ali kad uzmemo Ristu Kema kome bi narodni poslanici bili, šelja, koji je namješten zajedno sa što bi Švabo rekao »Madchen fur Kapičićem kao magaziner u Bileći i koji nema nikakve prakse, jedino 4 alles«. Štogod treba u javnom poslu učiniti, to je dužnost narodnih po« razreda osnovne škole, njega (zato Što slanika. Oni bi prema takovu sliva« je Risto) nakon nekoliko meseci služ­ ćanju morali rješavati i provoditi be kao magaziner Savo premjesti u i ekonomska i socijalna pitanja, Gacko i danas on vodi upravu kotar­ ske pripomoćne zaklade. Nije se pitalo jednom riječju sve. Sudeći prema ostalim znacima da li Risto ima bolje ili bar jednake isticanja i tc dužnosti poslanika ni« kvalifikacije, nego je Deliću bila glav­ je samo plod pogrešnog shvatanja, na kvalifikacija „Risto". nego je to i zlonamjerno tumačenje Ovih dana Kapičić je došao da pita zadaće narodnih poslanika. Narod« zašto je bez razloga i to brzojavno ni poslanici bira ju se za to, da u otpušten i pomislite, kakav je odgo­ zakonodavnom tijelu predstavljaju vor od Save Delića dobio-' „Dok s :m svoje izbornike, narod, da nastoje / i* wde, i si nepotreban, n kad ja stu^' pokoran**. Вч~ kod ustanovljavanja općih principa odem onda i zakona, po kojim će se urediti dr« dvći da se načelnik poljoprivrednog žava i po kojima će se upravljati njo« odjelehja nalazi na dopustu, on se sa me ostvariti želje i potrebe onih, molbom obratio zastupniku gusp. Đukoji su ih tamo poslali. Narodni riću, a ovaj mu nakon poduljeg do­ su poslanici dužni, da u onim slu« govora sa Delićem odgovorio, da su čajevima, gdje se osvjedoče, da se sva mjesta popunjena. Nato Kapifitć ti zakoni nc primjenjuju tačno, in« rcčt' „Da imam dobra prijatelja, bio terveniraju ili kod više vlasti ili u bh sigurno odmah stalno mjesto do­ skupštini. U onim slučajevima, gdje bio", našto mu je Đurtć rekao: „Haj­ pojcdnac ili ustanova nc može da de gosp. Šerifu Aгп^utoviću, neka se dođe do svog prava, koji se temelji zauzme za te i kaži mu, da te je po- Opet o Savi Bebću. r -j o/5 Број , slao načelnik Đurić, a ako ne bi vje- . pri kraju sjednice, te nisam imao za ; rovao, neka pita na telefon". ! to prilike. Dakle tako je Čovjek nepravedno Kad je vaš dopisnik primjetio g. otpušten za to, što ga mrzi Savo DaSpahi, da se danas u parlamentarnim lić, usprkos svih kvalifikacija mogao i političkim krugovima govorilo, da će bi se primiti opet negdje, ako se Še­ on podnijeti ostavku, g. Spaho je od­ rif zauzme. Onaj Šerif, kojega Зц mu­ govorio, da su to prerane vijesti te da slimani B. i H. davao lanet učinili, pa putuje za dan dva u Sarajevo, gdje on Ijšađa preporuke dava i nije ču­ će o.svemu cbav ijestiti centralni od do, da Još nijesmo sređeni, jernaopa- bor J. M. 6., koj i će ko načno da od I ko tadeći, naopako će nam i biti. luči.« I Za volju jednog Delića čovjek sa Ovomu imamo dodati, da je g. dr. i porodicom na pravdi Boga, danas na Spaho uistinu na popodnevnoj sjednici ciči zimi ostaje neopskrbljen. Ne po­ ministarskog savjeta od 27. o. mj. iz­ mažu molbe ni dokazi, sve je badava javio, da je posljednjim zaključkom jer Savo neće Mahmuta, pa makar se zakonodavnog odbora o proširenju po­ sve prevrnulo. reza na ratnu dobit t za g. 1920., te Sačekaćemo još, što će u ovoj stvari o sniženju zemljišnog poreza za Srbiju reći g načelnik Kulenović, a po tom — povrijeđen sporazum, koji je uglav­ ćemo se obratiti na najmjerodavnije ljen između našeg poslaničkog kluba i mjesto i tražit^ da se učini kraj De­ i vlade, a koji je sporazum išao za lića samovolji i da se ni kriva ni izjednačenjem poreza u čitavoj državi. dužna sirotinja ne tjera u propast, a Ostavkh vojnog ministra gen. Zeako je u istom odsjeku suvišan broj čevića. Neposredno pred riješenje kri­ službenika, da se pri otpuštanju gle­ ze istakli su demokrati zahtjev, da da na kvalifikaciju, a ne na to, da li gen. Zečević ne ulazi više u kabinet se neko zove Risto ili Mahmut. kao ministar vojfll, te su nakon du­ gog okapanja pristali na to samo pod uvjetom, da pri glasanju o interpela­ cijama u skupštini protiv g. Zečevića oni ne moraju glasati za nj. Znajući šta to znači, naime da će Lije su konačno dolijale. Mi smo g. Zečević pri prvoj takovoj interpe­ laciji dobiti nepovjerenje skupštine, on neki dan iznijeli pitanje g. nar. posl. se je sam povukao i prekjučer predao H. Kurbegovića na ministra trgovine, demisiju. financija i unutrašnjih djela o ne­ Nova ličnost još nije određena, a dozvoljenom i nezakonitom rukovanju privremeno će voditi i ministarstvo državnim novcem sa strane predsjed­ vojno g. Pašić. nika naše vlade. Isto tako smo doni­ jeli i odgovor ministra trgovine i in­ Jaki nemiri u Kaira. Zaglul-paša dustrije, kojim se navodi u pitanju nije se odazvao zapovjedi engleskog potvrđuju. komandanta, da ostavi Kairo i zaputi Ova je nova afera izazvala u poli­ se na selo. Radi toga ga je Allenby tičkim krugovima silnu senzaciju i nhvatio i zajedno s osmoricom njego­ svako se je čudio, kako mogu pred­ vih pristaša s vojničkom stražom po­ sjednici tolike milione državnog novca slan u Suez. upotrebljavati u nedozvoljene svrhe. Na glas o uhapšenju nacionalistič­ Sad smo naknadno saznali iz pouz­ kog vođe izbili su ozbiljni nemiri u danog vrela, da je g. ministar finan­ Kairu, pri čemu se je i s jedne i cija tužio i g. Srškića i g. Đurđevića s druge strane pucalo. Više je ljudi glavnoj kontroli i oni će morati od­ ubijeno, a više opet teško ranjeno. govarat za svoje čine. ; Zasad se nalaze ulice u rukama enPolitikom honoriranja" naziva la- | gleske vojske, koja patrulira po gradu cmanski »Narod« politiku našeg posl. ■ u oklopljenim kolima. kluba i u potkrepu toga navodi, da Saveznici i pitanje orijenta. — smo mi prigodom novih pregovora za ј Prema vijestima iz Carigrada u tamošulazak u vladu postavili nove zahtje­ njim diplomatskim krugovima uvjerave, tražili ispunjenje prijašnjih obveza ■ vaju, da će se zastupnici saveznika kod vladinih, te da svote, koje država , Visoke Porte u najskorije vrijeme satroši na pojedine konfesije, budu pro • stati na konferencu. Na tom sastanku porcionalne. ; utvrdit će smjernice za orijentalni Prije svega moraše istaknuti, da su ' sporazum saveznika, koje će predložiti ljudi oko »Naroda«, koji su svoj »pa­ j na jednoj od prvih sjednica vrhovnog triotizam« i »mučeništvo« i te kako ' vijeća. skupo unovčili različitim izvoznicama i »foršusima «, drski, kad cijeli svijet mjere po sebi. Da smo imali pravo od nove vlade tražiti ispunjenje neispunjenih obveza, koje su preuzele iste partije, koje i POZIV. i Centralnog Od: danas sačinjavaju vladu, jasno je sva­ bora naše orga.;Nacije pozivaju, se kome, samo to našim lacmanima nije da nefaljeno dođu na sjednicu, ko« jasno. A o proporcionalnom davanju državne potpore pojedinim konfesijama I ja će se održati u s u b otu 7. ja« n u a r a 1922. u 3 s a t a po podne u najmanje ima pravo govoriti organ zloglasnog Grđića, koji je muslimane vlastitim prostorijama. Dnevni je red politička situacija. Obzirom na i u Stipendijama i hodžinskim doplacima i svemu drugom gotovo 3 govažnost raspravljanja, potrebno je, dine neprestano prikraćivao. I kad da se ovom pozivu odazovu svi čla« naši poslanici sada traže, da se bar novi, odnos.no oni, koji su zaprije­ priuba ta nepravda ispravi, oni imaju čeni da pravovremeno o tome obaobraza i smjelosti, da to napadaj u I i vijeste svoje zamjenike i Radni od« Bilješke. Bomaće vijesti. I bor. Predsjednik: Dr. Spaho. Kralj Aleksandar, koji je sad dobio naziv Aleksandar I., otputo« vao je u Sloveniju u lov. Na po« vratku će se zadržati neko vrijeme I Izjava ministra Dra Spahe. »Ju- u Zagrebu. ’ gosl. List« od 27. ov mj. donosi inZa Člana »Pravdine« lige hiljade ј formaciju svoga dopinika od 26. o. mj.: prijavila se je Esmc hanuma Don« I »Današnja »Pravda« donosi vijest, da lagić iz ’l’ešnja i položila 1900 K. ■ će dr. Spaho u ime muslimanskog Živjela svjesna i plemenita hanu« I kluba praviti pitanje od toga, što je ma! Bila uzorom i ostalim sestrama! i Zakonodavni odbor produžio vrijeme Protest iz Težnja protiv poviše« naplate poreza na ratnu dobit. Isto nja hodžarine. Prekjuče smo do« tako je ukinut propis o trostrukom bili iz Tešnja ovaj brzojav: »Šasta« porezu na zemljište u Srbiji. Povodom nak Muslimana grada Tešnja i oko« toga je vaš dopisnik razgovarao sa ministrom Spahom, koji mu je iz- lice ogorčen viješću, da sabor na« javio: »Mi smatramo da fe povrijeđen injeravn povisiti vjerski porez na sporazum između muslimana i ostalih trideset posto, protestira najenergičnije proti tomu i žali na sabor i vladinih grupa time što je u subotu poslanički klub, da o navedenom Zakonodavni odbor zemljišni porez u vrlo malo brige vodi i ako isti zna« Srbiji, koji je povišen na trostruki du, da su muslimani i onako preop« predratni iznos opet snizio na pred­ terećeni državnim daćama i pore« ratni iznos. Također je na Istoj sjed­ zima i lišeni sviju dobara. nici naplata pereza na ratni dobitak Ispred građana produžena Ja ću to samo konstato- i Zijabeg Donlagić. *ati na idućoj sjednici ministarskog savjeta. To sam trebao, da učinim da­ Donosimo ovaj brzojav po kro« nas, ali ie ministar financija došao tek I ničarskoj dužnosti, a kako smo in« Politički pregled. �Бриј о75 Zroj ^ПРАвДА* — »FdAVDA formirani s mjerodavne strane, stvar se temelji na sasvim krivoj informaciji. O povišici prireza go# vorio je u saboru samo jedan po# slanik, izjavivši, da za pokriće pro# računa nema drugog izlaza. Među* tim sabor nije uzeo ni u pretres to* ga prcdloga, jer je ispred saborskog odbora izneseno mišljenje, da se porez u ovome obliku ne može po* većati, nego ga treba decentralisati na taj način, da se njegovo odmjerivanje prepusti odhici džematskih, od­ nosno kot. skupština. medović otputovao je prekjučer na dužnost u Beograd, a g. dr. M. Spaho dolazi danas u Saiajevo. Na pažnju. Svraćamo pažnju na oglas u današnjem broju našeg li* sta Islamage Vranića, trgovina fe# sova. Nastava u medresi. Uprava Gazi Husrevbegove medrese javlja, da će nastava u medresi započeti 11. januara 1922., što se daje na znanje učenicima gornje medrese. Umolja* vaju se prijatelji i znanci, da gor# nju objavu nepismenim roditeljima saopće. Dobrovoljni prilog za »Pravdu«. Gosp. Mujaga Muftić iz Gračanice položio je 200 K kao dobrovoljni prilog za naš list. Hvala mu! N. N. priložio je našem listu 400 K, gg. Ćosić Muidović 20 K. Nova zadruga. Na 23. o. mj. os* novata je za Jajce i okolinu »Jugo* slavenska seljačka zadruga« na ini* cijativu učitelja g. Mehmed eff. Ha* sića. Vesclj nas, da se je zadrugar* sld pokret i u Jajcu raširio, jer se i u drugim selima ovog kotara os* nivaju zadruge. Novoj zadrugi že* limo sretan uspjeh u poslovanju, a drugim nek je još jedan primjer vi* še za rad na zadrugarškom polju. Predavanje. Gosp. Naših ef. Re* povac držače predavanje »o r a z* voju i srestvu prometa, tc nje* govoj važnosti u narodnom gospo* darstvu« u četvrtak 29. ov. mj. u 7 sati u veče u »Đerzelezu«. Pristup i nečlanovima dozvoljen. Nastava u sarajevskim srednjim Školama odgođena je do 10. januara 3 dvostruke boce ili 1 specijalnu bocu zajedno sa zamotom i pošta# rinom za 48 kruna razašilje: Eugen V. Fellcr, Stubica donja, Elsatrg ce 310, Hrvatska. Hurrijietov džepni kalendar za 1340 (1922.) godinu. Da olakša sebi Sarajevski športski klub priređu* je društveno sijelo u svojim pro# storijama Missdrbi br. 3. u četvr# tak 29. ov. mj. u 8 sati na večer. Uzroci velikih državnih rashoda, zadaću na podizanju i izdržavanju islamske mladeži po raznim modernim zanatima, te na podizanju i pomaganju mlađih muslimana-zanatlija, Hurrijjet je naumio, i ako dosta kasno, da izda svoj Džepni kalendar, dobro uređen sapoučnim i zabavnim Štivom i razno­ vrsnim uputama za muslimane-zanatlije. Kalendar će opsezati do 128 stra­ nica, veličine 9/121/* cm, a cijena će mu biti 3 dinara po komadu. Kalen­ dar će imati i oglase, koji se računaju 100 dinara za cijelu stranu, a 50 di­ nara za pola stranice. Narudžbe za kalendar i oglase, te rukopise i novac prima Uprava musi. radn. i zanati, udruženja »Hurrijjet« u Sarajevu. JAVNA ZAHVALA. Osjećam se dužnim, a pošto mi okolnosti ne dopustiše napose, to ovim javno najsrdačnije zahvalju* jem svima gg. Šamčanima na nji# hovoj dobroti, kojom me materijal* no pomogoše za vrijeme moga mu* alimovanja u Bos. Šamcu. U Stocu, 7. decembra 1921. Mustafa Jusufović, mualim. Sjetite se „Gajretal" Trsžž sa dobar stenograf za 2-satni večernji rad. Upitati u redakciji „Pravde". Protiv alftohola Tuđe poslovice 1 izreke o piću Deca od matere, koja za vreme trudnoće pije, postaju i ostaju glupa. Frič. U piću su najstrašniji grešnici baš oni, koji su najuljudniji: — nikada pijani, ali svaki dan ponapiti slični su parnom kazanu, koji je pod meru podložen, ali ipak pod takim naponom da može svaki čas prsnuti. Sondereger. Alkohol je tip narkotičnog otrova. Klod Bernard. Bog stvori vodu, a đavo rakiju. Božje vode je više, ali je slabija; đavolje ra­ kije je manje, ali je jača. Tolstoi. Kad su svađe i procesi?... O svet­ kovinama. Kad je pijanstva i nedjela? O svetkovinama. Kad brat na brata nož potrza? Kad se krv proljeva glave razbijaju i ubijstva vrše?... O prazni­ cima i svetkovinama. Dositije Obradović. Novac, što se za piće potroši, nije bačen, ali bi bolje bilo da smo ga do­ ista bacili... jer njime se kupuje boDrajdl. lest i smrt, 1922. To važi i za šeriatsku gimnaziju, okružnu medresu i nuvab Potreba svjetla. Stanovnici Ma* gode ulice predali su prije 5 mje* seci molbu na Gradsko poglavar# stvo, da se spoji električna struja kroz njihovu ulicu i da se postavi jedna lampa u sredini te ulice, ali do danas Gradsko poglavarstvo od# nosno Uprava elektrane ne nađe za shodno da rečenoj molbi udovolji. Magoda ulica jc odmah preko ćup* rije kod Gradske vijećnice, dakle u sredini grada i u neposrednoj bli# zini dviju električnih centrala. Zabava »Brastvo«. Muslimanska čitaonica »Bratstvo« priređuje u petak 30. o. mi. u Muslimanskom sirotištu na Vrbanjuši svoju zimsku zabavu sa biranim rasporedom. Di# letanti »Bratstva« odi grace šaljivi komad »Orden«. Odbor se je po# brinuo za obilan buffet. Početak u б sati na veče. Poslije podne u 1 sat će se zabava davati za ženski# nje. — Na zabavi će svirati plehna* ta muzika »Slobode«. Požrtvovnost sarajevskih učite# ’jica. Pošto se na poziv Okružne Državne Zaštite Djece za priloge školskoj siročadi građanstvo slabo odazvalo, sarajevske učiteljice su voljne zajedno s okužnom Zašti* tom Djece organizovati akciju za sakupljanje. U srijedu 28. o. mj. održaće učiteljice sastanak u Ok# ružnoj Zaštiti Djece i posao razdi# jeliti. Učitelji će ići po svim trgo# vinama, bankama, preduzećima i privatnicima da skunljaju priloge za školsku siročad u naravi i novcu. Umoljava .se građanstvo, d« pr® ovM.^meniiu члгп i»v.4Jc1*> očito*, . r-ri »o« neSto po šVomi mogućnosti, jer će i najmanji prilog siročeta do# bro doći. Radnički pokret u Bosni. Radnici firme »Šumsko industrijskog poduzeća Dobrlin Drvar« i državnog rudnika u Zenici nalaze se u pokretu u cilju po­ višenja plaća. Inspekcija rada preko svojih organa posreduje u riješenju spora. Prilikom detaljnih pregleda budgeta pojedinih ministarstava komisija podjeIjena u sekcije pronašla je, da su glavni uzroci velikog rashoda. 1. veliki vojni izdaci, 2. veliki kader činovnika i državnih službenika. 3. nacionalno gazdinstvo u pojedinim granama držav­ ne imovine. 4. slabo vodjeno računo­ vodstvo o državnim prihodima i ras­ hodima. Naš! ministri. G. đr. H. Karameh- Strana 3 Скрана VEDOMIN odlični hranjivi preparat (iz biljka) emuisija i pasta М. Imšeneckoj odobren od sanitetskom savjetu i doz­ voljen rijašenjem Min. Nar. Zdravlja za Kraljevinu S. H. S. br. 850-17-V. 1921. Liječnički ispitan u klinikama Petrograda i Moskve. Patentiran u mnogim državama. Preporuča se za brzi oporavak organizma pri katarima, tuberkuloze kosti, pluća, žlijezda, kod zapaljenja plućne maramice, bronhita« malokrvnosti, iznurenosti i škrofu- | loze u svim sličnim slučajevima kao ' organizma okrepljujuće sredstvo poslije teških bolesti. Već prva porcija djeluje uspješno. Proizvađa se u Sarajevu, Hrgića 20; | glavno skladište Čobanija 1, ruski du- | ćan i u okružnoj apoteci Misita, Alek- ' sandrova 81. 4—4 LJEPOTA kože lica, vrata i ruku, kao što i bujni porast kose postizava se samo razboritom i vještačkom njegom. Tisuće priznanica pri­ spjelo je iz svih zemalja svijeta za ljekarnika Fellera : „Elsa“ IjHjano mđječnl sapun najprijatniji, najfiniji i blagi »sa­ pun ljepote«; 4 komada sa za­ motom i poštarinom 98 kruna. Domada za lice od- stranjuje sve nečistoće kože sunčane pjege, sujedice, CrAm nabore, itd., čini kožu nježnom, ružiČasto-bijelom i čistom. 2 porculanska lončića sa zamotom i poštarinom 52 K. „Е1на“ Tanochina po ni adi za porast kose jača vlasište, zapriječuje ispadanje, lomljenje i cije­ panje kose, prhut, preranu sijedost itd. 2 porculanska lončića sa zamotom i poštarinom 52 K. Preprodavaoel dobivaju popust u naravi ako naruče najmanje 12 komada od svakog artikla. RAZNO: Ljiljanovo mlijeko 15 K; Brkomaz 8 K; najfiniji Hega-pader Dr. Klagera u velikim originalnim kutijama 30 K-, najfiniji iieg-a-pražak za zube a pa­ tent kutijama 30 K; puder za gospođe u vrećicama б K; prašak za žabe u kaliji 7 K; a vrećici po 5 K; Sacbet miomiris za rublje 8 K; Sjchanjpoon za kosa 5 Kj rumenilo 12 listića 24 K; fini parfem po 40 i 50 K; Žeeta za kosu 58 K; »a ove razne artikle računa ee zamot i poštari­ na posebno. EUGEH V. FELLER, ljekarnik STUBICA DONJA, Elsatrg 310 HRVATSKA. za vlastitu porabu kao i za Naći ćete DAROVE predmete iz zlata i sre- bra, nakite, ure, lance, prstene naušnice, narukvice krstne spomen-kelajne. te raznih potrepština sve 7 poznate tvrtke Suttner uz -IV • najeftinije dnevne cijene u najгиттмбл <«rt ljepšoj, modernoj izradbi. I žlice no­ ževe vilice, škare, žepne noževe, doze za cigarete i duhan, strojeve za brijanje, nažigaće i t. d. sadržaje sjajni ka­ talog sa slikama od: бУПЖ, LlUBUANA br« 7S6 Trešeljak. Nemiri u Indiji. Pariz, 27. decembra. Javljaju iz Kaira, da su se pojavili novi neredi U Sueza i PortSaida. Tri sa mrtva i nekoliko ranjenih. Sva saobraćajna sredstva u Kairu prestala su da rade. Ovu originalnu vijest donosi nNarod“ od 28. o. mj Preporučujemo ovim Afričanima, da odu u Indiju, pa da tamo potraže Kairo, Suca i dr., a ako nemaju za to meraka, neka bar pogledaju na koja bilo zemljopisna karta, ра vide, kakova su morsku glupost izbacili. i U SARAJEVU preporučuje svoje dobro ©dležano izvozno mvo Dragocjenost svake I Uje« i la, kao kosmetikum za njegu zubi, I zubnog mesa, ustiju, vlasišta itd. i Jače i bolje od Francuske vinovice. Muslimani! DIONICO PIVARA ifD 50 i 1009 Јег Је Jeđipl sp3s našeg tež»ka u zadrugama, jer će zadruge provesti MulUvOJlu uMJuUiib CiUUiUljb, kulturni i poljoprivredni preporod nsšeg sela, jer bes bogatog i kultur­ nog sela, nema ni bogate ni kulturne varoši, a ni države. Muslimani, znajte svaki čas oklijevanja s osnutkom zadruge donosi ogromnu štetu пнЗет selu, grijeh je I nadalje pustiti naše selo u današnjem stanju. — Sve upute i najizdašnije potpore daje besplatno: »SREDIŠNJI SAVEZ JUGO­ SLAVENSKIH SELJAČKIH ZADRUGA U SARAJEVU« (pošt. pretinac 169). �Strana 4 Страна ^ПРАРЛ^ — ^PRAVDA" Carigradske šamije. Dobio sam iz Carigrada svakovrsnih carigradskih šamija. Cijm soNdne. HaručbE Iz provincije obavljam brzo i tatino. У * Н. S. Hžjpulehouić, бзгајвро. DnnniiR rssova s*x4 ин&ббвжжшв Бпој 375 Rrcj PatBnt 1 dru0|h uz SIJENO U BALAMA svoje bngeto shladish na veliko i malo u novinama obavlja po­ uzdano staro uvedeni n» malo i veliko. uz maksimalnu cijenu sa skladišta Trgovina fesova „PROMET" Ж dd. Islanvga Vranić i sin Telef. 317. SARAJEVO Sarači uLll. Sarajevo. Oglašavanje « BLOCKNER-OV zavod za oglašivanje Zagreb, Ju* jerska ul. 31. ;; Telefon 21—65. :: Generalno oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Basnu i Hercegovinu (d. 1) u Sarajevu Središnjica: Sarajevo. Pupilarno siguran zavod. Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Travnik. Pričuve боо.ооо kruna Dionička glavnice 1o,ooo.ooo kruna Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije.— Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite.— Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. ♦ Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. ♦ 205 HsncElarija: Rraljo Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interniran telefon: Zli 3ugoskvenshaHreditnaBanka i trgovalo dioničko društvo, Sarajevo U smislu zaključka I. izvanredne glavne skupštine Jugoslavenske komercijalne banke d. d. održane 9. decembra o. g. ovim se objavljuje, da nam je Ministarstvo Trgovine i Industrije odobrilo, svojim riješenjem VI. No. 5457 od 16. XII. 1921. povišenje dioničarske glavnice od K 5,000.000 — na K 15,000.000i to izdavanjem od 50.000 novih dionica sa nominalnom vrijednosti od K 200.— po komadu, koje će dionice glasiti na donosioci, te učestvovati u dobitku za poslovnu godinu 1922., a koje će se dionice staviti u promet sa tečajem od K 220.— po komadu. Glede povišenja društvene dioničarske glavnice izdavanjem novih dionica te izvršenja prava opcije zaključila je 1. izvanredna glavna skupština Jugoslavenske Komercijalne Banke d. d.: da se dionice, koje će se emitirati, stave u promet sa tečajem od K 220.— (dvijestodvadeset kruna) i to tako, da svakom dosadašnjem dioničaru pripada pravo prvenstva da upiše na svaku staru dionicu po jednu novu uz cijenu od K 220.— (dvjjestotinedvadeset kruna); da se čitavi iznos dionica t. j. K 220.— (dvijestotinedvadeset kruna) na-svaku dionicu ima položiti odmah pri upisu dionica. Iz viška od dvadeset kruna imaju se u prvom redu podmiriti troškovi skopčani sa ovim povišenjem dioničarske glavnice, dakle i sa emisijom novih dionica, a ostatak se ima upotrijebiti kao prinos rezervnom fondu; da. se prijava na pravo opcije im ade izvršiti do 31. decembra uključivo ove godine, i to u Sarajevu: na društvenoj blagajni, u Banjoj-luci i Mostaru kod vlastite filijale Ostatak neoptiranih dionica kao i onih, koji ne potpadaju pod opciju, prepušta se jednom domaćem konzorciju, te je time i upis osiguran. Pozivaju se prema tome gg. dioničari da u roku gore izloženom izvrše svoje pravo opcije. Ujedno se stavlja do znanja, da je ime firme — jer postoji jednako ime kodi jedne banke u Beogradu — promjenjeno, da se izbjegne zamjenama — u »Jugoslavenska Kreditna Banka i trgovačko d. d.« UFHMHI ODBOR Jugoslasenste Kreditne Вапће i trgosažbog dioničkog drnšfva Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. — Podružnice: Banjaluka, Brčko, BugoM Prijedor, Tuzla, Travmk i Čapljina. ------------------------ OOP 104 Uzima u^ohranu Ulošci preko K 25,000 000 —. Па U'°?ne knjižice ‘ na tekući račan 1 najbolje ukamaćuje. burzovne naloge najkulantniie — Ovla« J .k,redltna p'sma' ~ Dale sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje najKulantnlje. - Ovlaštena na izdavanje uverenja za Izvoz robe i na trgovanje sa devizama. - OBAVLJA SVE Odgovorni urednik: Ibrahhn Muhić. BANKOVNE POSLOVE NAJBRŽE I NAJPOVOLJNIJE. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Đ. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3d43ff1a05501d365a2660ed6ed2977e.pdf c58f5bc5d5974c6222f62ea9dcf7c3ba PDF Text Text Pojedini broj К %■ subotom, utorkom i četvrtkom Uređuje redakcioni odbor. Pretplata: za ,'našu državu godišnje K 200.—, na pola godine K 100.—; za inozemstvo K 250.—. Uredništvo i uprava nalaze se u Kralja Petra ulici u vakufskoj palači. Telefon br. «42. čekovni račun pošt. štedionice 1119 Izlazi ГЛАСИЖ ЈУГфСЛАВВМСКЕ МГС^ИМАНСКЕ ОРГАМ^аАЦИЈЕ. Sarajevo, subota 31. decembra 1921 Broj 138 (376) Godina III. misli, da će biti oblasna mjesta; u kapitala i imetka, oduzme jedan dio drugi razred okružna i kotarska mje­ toga imetka i da se upotrijebi za dr­ žavu, za opću korist naroda. Gospodo, sta; u treći razred ostale varošice, a u četvrti sela po cijeloj državi. Nije o ovom zakonu, imadem u od sutra počinje izlaziti kao dnevnik, koji će donositi najnovije govoreći opravdano pri ovoj podjeli sve gra­ vidu pnlike u Bosni i Hercegovini. i najaktuelnije vijesti od svojih posebnih izvjestioca. dove i varošice u Srbiji i Crnoj Gori Razrez i pobiranje ovoga poreza kod Kako je ovo skopčano s vrlo velikim izdacima, uprava je nas u Bosni i Hercegovini uništiće zajedno strpati u jedan razred sa Za­ posve u ekonomskom pogledu naše grebom, jer je svakom poznato, da je povisila i pretplatu na list na 100 K za četvrt godine, odnosno trgovce i obrtnike. Velike su svote Život u Zagrebu isto tako skup kao 400 K za cijelu godinu. udarene na obrtnički i trgovački sta­ i u Beogradu, a pogotovu u srbijan­ lež, koji i danas mora da prodaje svoj skim varošima. Stoga držim, da bi bila List će izlaziti svaki dan osim ponedjeljka i dana iza praz­ predratni opravdanija ova podjela, nego kako je imetak, ili da se zadužuje nika. predviđena u pred’ogu sekcije, koja kod banaka, pa da plati taj ratni po­ Pozivamo stare pretplatnike, da nam odmah podmire dug, a rez. — Mi imademo baš danas jedan glasi: »S obzirom na lične skuparinslučaj, koji se desio u Bjeljini na jed­ ske dnevnice sva mjesta službovanja oni, koji su to već učinili, da obnove pretplatu. dijele se na 5 skuparinskih razreda i nome sitničaru Memiševiću, kome se traži 140.0'0 kruna poreza. On se je to: Prvi razred: Beograd, Sušak i Ze­ Uprava „Pravde*. zadužio sa 60.000 kruna i platio prvu mun; drugi razred: Pančevo, Senj, ratu ratnog poreza, a za ostatak od Split, Karlobag, varoši Srbije i Crne 81000 kruna mora prodati predratnu Gore, Zagreb, N. Sad, Bakar, Crkvekuću i platiti taj porez U nas su od­ nica; treći razred: Dalmacija, Ljubljana, bori takvi, da kod razreza ovoga po­ Maribor, Primorje, Sarajevo, varošice i reza ne uzimaju u obzir ekonomsko sela Srbije i Crne Gore, Prekomurje, Težnja militarista za osvajanjem i Prema tome budgetu ministarstvo stanje niti inače druge okolnosti poje­ Subotica, Bečkerek; četvrti razred: Ba­ zarobljavanjem manjih naroda te žud­ vojno traži, da mu skupština odobri dinaca, pa da prema tome razrezuiu njaluka, Bjelovar, Bihać, Celje, Mostar, nja za slobodom potlačenih izazvale milijardu četiri stotine osamdesetdevet porez, kakono će moći snositi ekonom­ Ogulin, Varaždin, Gospić, Kočevje, su veliki svjetski rat, koji je uništio miiiona dinara, a pošto cijeli državni ska snaga porezanika, nego od oka, Kranj, Logatec, Osijek, Petrovaradin, ne samo milijone ljudskih života nego budget iznosi nešto preko 6 milijardi paušalno, razrezuju i ovako dovode Pečuj, Sisak, Sremski Karlovci, Trav­ . proždro i milijarde novca, uništio ili dinara, znači, da se na vojsku troši imetak naših građana u pitanje. nik; peti razred: sva ostala mjesta«,— pogoršao ekonomsko ravnovjesje i do­ četvrtina cjelokupnog budgeta. Na li­ Ja bih bio za ovakvi porez, ali da i koja je usvojena od zakonodavnog veo privredu u ozbiljnu krizu. Ta kri­ čne rashode otpada: za 6399 aktivnih odbora. se odmjeruje pravednije i da se u za nije samo zahvatila one države, oficira 23,977.376 D., a za činovnike praksi provađa onako, kao što se proIsto tako neopravdano je, da činov­ koje su sudjelovale u ratu, nego je 1,224.079 D. Za unapređenje oficira vađa u Srbiji. U Srbiji se poreski odnici iz novih krajeva nisu uzeti u za sobom povukla i neutralne države predviđena je stavka od 1,088.800 D. bori osnivaju na temelju izbora роје- obzir pri podjeli stanarinskih doplata­ tako, da je ta ekonomska kriza po­ Redovni dodaci iznose 964.9S0 D, a dinih općina u sporazumu sa trgovka, nego je to dato samo činovnicima stala općom, svjetskom ekonomskom dodaci na skupoću ukaznom i neukazcima i obrtnicima. Kod nas u Bosni u Srbiji i Crnoj Gori, kako to pred­ krizom. nom osoblju 160 miiiona. toga nema, nego to rade poreske vla- viđa treći,član ove uredbe, koji glasi: Nesređeni međunarodni odnošaji i To bi bilo u pogledu troškova u šti kako hoće i prema tome se odmje­ »S obzirom na lične stanarinske političke prilike u pojedinim zemljama vojsci, koji su potrebni za 2 vojvode, ruje porez bez obzira na ekonomsko dnevnice mesta službovanja uvršćuju nakon rata nagnali su veliki broj dr­ 24 generala, 424 pukovnika, 462 pot­ i finansijsko stanje poreznih obvezase u tri skuparinska razreda i to: pr­ žava, da zadrže pod oružjem gotovo pukovnika, 1097 majora itd. Itd. Broj nika i bez obzira na njihovu pravu vi razred: Beograd, Sušak; drugi raz­ isti broj vojske kao i u ratu, a izdr­ redovite vojske iznosi oko 200.000, a zaradu. Ja bih glasao za ovaj zakon, ; red: varoši Srbije i Crne Gore; treći žavanje te vojske slabilo je i slabi svaki vojnik poprečno stoji 10.000 ali s tim uvjetom, ako bi g. ministar razred: varošice i sela Srbije i Crne državne finansije ne samo time, što Dinara. finansija bio voljan, da dosadašnji raz­ Gore. Ostala mjesta nisu uvrštena ni su budžeti za vojsku iziskivali ogrom­ Treba malo stati kod ovih brojki i rez ovoga poreza stavi pod reviziju, u jedan stanarinski razred i ovima ne ne svote novaca, nego i time, jer je zamisliti se: da li je nama potrebna da se ispi a ponovno čitav taj porez, pripada lična stanarinska dnevnica*, ogroman dio radnih snaga u najboljem ovolika vojska i da li ovako silne iz­ i tek onda da se pristu.i prama toj naponu života oduzet privredi i stav­ datke na vojsku može podnijeti eko­ reviziji, a naročito da se isprave grdne i pa nije ni to smetalo da prođe i ovaj član. ljen pod pušku. nomska snaga naše zemlje. nepravde, koje su učinjene našem tr­ 1 vašingtonska konferencija, koja je Da se krivo ne razumijemo, mi ni­ govačkom i obrtničkom svijetu, inače Nadalje je dr. Hrasnica iznio kod u zadnje doba zasijedala, bavila se je smo nipošto protiv vojske uopće, mi u protivnom slučaju sam proti ovoga 13 člana ove uredbe svoj predlog: ovim problemom, kako bi se rastere­ znamo i cijenimo njenu vrijednost, ali zakona i glasaču protivno«. »U maju mjesecu o. g. povećani su tile pojedine države silnih izdataka na držimo, da ovoliki broj ni vojnika ni — Na današnjoj sjednici ministar- I dodaci svećenicima pravoslavne vjere vojsku. Pa i ako ova konferencija nije oficira nije potreban. Posljednji rat nam skog savjeta izjavio je ministar dr. 1 u Bosni i Hercegovini, a držim, da je donijela onih rezultata, koji su se od je dokazao, da se u prilično kratkom nje očekivali, ona je bar u toliko us­ vremenu mogu mobilisati svi sposobni Spaho, da je ovim zaključcima Zakono- i to učinjeno i u ostalim krajevima. Što pjela, da je pitanje razoružavanja izni­ za vojsku građani, pada se i njihova davnog odbora povrijeđen naš spora- i nije bio slučaj sa svećenicima drugih jela na dnevni red. Bez obzira na re­ vojna izobrazba može prilično brzo zum, koji ide za izjednačenjem poreza : vjera. Stoga je opravdano, da član 13. u cijeloj državi. Da se vidi razlika u ' glasi ovako: — Nadbiskupi, reis-elzultat te konferencije mi se želimo provesti. uleme i vrhovni muftije dobijaju lič­ pozabaviti ovdje našom vojskom. Po­ Stoga zaključak zakonodavnog od­ poreskom opterećenju pojodinih dije­ ni dodatak po 80 dinara dnevno, a vod nam je za to dao skupštini pod- bora o smanjenju stalnog kontingenta lova države, dovoljno je u Dozoriti na nešeni predlog proračuna za g. 1922. vojske, a s time i rasterećenje budgeta, razliku između prihoda, koji su u bu­ ostali vjerski službenici prema visini i zaključak zakonodavnog odbora, da i pozdravljamo i želimo, da se on što džetu za 1920.. i 1921. g. predviđeni । njihove plate.« za Bosnu i Srbiju; dok je ova’ porez 1 Ovo važi od 1. maja 1921. g. se ima smanjiti broj stalne vojske. ‘ je moguće više smanji. u Bosni predviđen sa 70,000.000 din., । Ovi predloži nisu usvojeni. dotle je prihod on istog poreza pred­ Kod uredbe o temeljnim platama viđen za Srbiju u iznosu od 30,000.000 stavio je dr. Hrasnica ovaj predlog: dinara. — Juče je pretresana uredba o či- Vjerskim službenicima, koji su dosele primali svoje prinadležnosti iz državI novničkim dodacima na skupoću i o ■ Beograd, 27. decembra 1921. prevođenju plaća činovnika novih kra- ne blagajne ti krunama, određuju se Zakonodavni odbor. — Zemljišni porez u Srbiji. — Porez na ratne jeva u dinarske plaće. U generalnoj 1 iste u dinarima, u koliko nisu ranije, na dinarske plate i to : 1. debati o prvoj uredbi govorio je u ime I prevedene dobitke. — Uredba o činovničkim plaćama. — Uredba o Upravi Fon­ Nadbiskupu i Reis-el-ulemi 12.000 dinašeg kluba g. poslanik dr. Hrasnica dova. — Uredba o porezu na poslovni obrt. i pozdravio je ovu uredbu, da se jed­ : nara. 2. Biskupima i muftijama 8.000 Sutra ističe rok za pregledavanje ! Značajno je, da je zahtjev o protezanju nom i našem činovn'štvu iziđe u šu­ i dinara. 3. Kanonicima i članovima Uleuredaba u Zakonodavnom Odboru i । poreza na ratne dobitke donešen na sret, poboljša njegovo bijedno stanje i ma, medlisa 6.000 dinara 4. Tajnicima vjerskih poglavica i muftija 2.200 distoga posljednjih dana Zakonodavni predlog jednog poslanika iz opozicije : . - - . - ■ . ------I * da se dokrajči ona nepravda, da se Odbor radi punom parom, da svrši koji je biran u zemlji, gdje^se ovaj j činovnici u, jednim, naše one uredbe, u kojima su sekcije Za­ porez uopće ne plaće (Crna Go / bije, prOuzroučHo mnogrU nc^*~ O toj uredbi izrekao je g-. O. 1 konodavnog Odbora predložile znat­ ovaj »Gospodo, ovaj žai__ nije izmjene. U toj brzini događaju se norezuKovor: na ratne dobitke po »vojoj . . dobio se je dojam, i ako je prošla?.ova i velike pogreške, koje će biti teško tendenciji i u svojoj bitnosti je dobar, I uklanja. U soecijalnoj debati nisu se članovi ispraviti. U subotu je Zakonodavni ali u praksi njegovo provađanje do­ uredba, da će izjednačenje činovničkih našeg kluba dr. Hrasnica, O. Vilović i Gdbor na brzu ruku riješio, da še vodi naš trgovački i obrtnički svijet u đod&taka ostati na vrbi svirala, jer se zemljišni porez u Srbiji, koji je bio neugodan položaj; dovodi u pitanje H. Alić mogli složiti sa podjelom u ima očekivati na budžetsko pokriće i uredbom povećan na trostruki pred­ pet razreda obzirom na dodatke na eksistenciju naših trgovaca i obrtnika. otpuštanje onih suvišnih Činovnika, ratni iznos, snizi na predratnu visinu. skupoću, pa je iznio dr. Hrasnica ovo. Motivi ovoga zakona bili su koliko koji su namješteni iz partijskih razlo­ Na istoj je sjednici riješeno, da se po­ god finansijski, isto toliko i socijalno- »Podjela u pet razreda je vrlo nega, pa se je bojati, da pravi i sposob­ rez na ratne dobitke protegne i na । ekonomski. Pravo je, da se onome, I zgodna. Mislim, da bi trebalo urediti ni’činovnici ne plate glavom za ove 1920. god. Naši članovi Zakonodavnog I koji se je koristio ratnom konjuktupodjelu u razrede tako, da dođu u privilegovane. Odbora odlučno su ustali proti obiju | rom i na brzi način došao do velikog » prvi razred svi gradovi, za koje se uredaba, te su proti njima i glasali. Naš list Vojska Pismo iz Beograda �Strana 2 Страна .ПРАВДА* — „PRAVDA* Danas je pretresao zakonodavni od­ bor uredbu o upravi fondova, odno­ sno o državnoj hipotekarnoj banci. Ministar trgovine dr. Spaho predložio je, da se odredba zakona o prisilnom ulaganja malodobničkih, općinskih, va­ kufskih, crkvenih novaca u novim krajevima za sada ne proteže, već da se o tom donese odluka, kad se ova ustanova populariše i u novim kraje­ vima. Ovaj je predlog ministra trgo­ vine odbačen većinom glasova, a pri­ mljen je jedan posredni predlog, koji glasi: Zavodi i ustanove u novim ob­ lastima, koji su do donošenja ovoga zakona primali na uloge i čuvanje novac o kojem je riječ u čl. 5. tač. 1. i 2. dužni su u roku od najdalje 10 godina položiti ovaj novac Držav. Hipotek. Banci. Nove uioge ovoga nov­ ca pomenuti zavodi mogu primati još u roku od pet godina, a od tada se sav novac po čl. 5. tač. 1. i 2. mora slati Držav. Hipotek. Banci. Radi toga su naši članovi zakono­ davnog odbora glasovali proti ovoj uredbi. Danas je poslije podne pretresano među ostalim uredbama i uredba o porezu na poslovni obrt. Pošto je ova uredba ranije odbačena u zakonodav­ nom odboru, naši poslanici nisu htjeli ni da učestuju u ovom nezakonitom postupku. Naš poslanik Osman Vilović je dao o toj stvari na sjednici od subote slijedeću izjavu: »Prije prelaza na treću tačku da­ našnjeg dnevnog reda hoću da dadem ovu izjavu : U jednoj od prošlih sjed­ nica zakonodavnog odbora, ova je osnova o porezu na poslovni obrt od­ bačena. Glasovi su bili raspolovljeni i kad su glasovi raspolovljeni, po po­ slovnom redu ta osnova sama po se­ bi pada. Stojeći na stanovištu, da je ta osnova pala i stojeći na stanovištu da bi ta osnova opteretila trgovački i obrtnički stalež, koga ne bi mogla finansijska i ekonomska snaga njego­ va podnositi, izjavljujem, da mi ne možemo kod toga bezakonja sudjelo­ vati i ponovno ovu osnovu tretirati, a pogotovu kada ste izglasali u ovoj sjed­ nici još jednu povišicu poreza, pa za -nećemo sudjelovati u sjednici da­ našnjeg zakonodavnog odbora, nego ćemo se od nje potpuno apstinirati. U tome izvješću govori potanje o za­ ključivanju računa za god 1916., 17., 18., 19. i 20., što se s velikim napo­ rom i poteškoćama obavilo. I i zaključni računi pokazuju ovo stanje: Deficit g. 1916.—19. 1,033.167 K 89 h, deficit za g. 1920. 399.832 K 11 h, a def. za g. 1921. 1731.234 K 71 h, svega 3,164.234 K 72 h. Prama tome ima zaklada vri­ jednosnih papira i to 20.293 kom. di­ onica Musi- centr. banke & 120 K — 3,262 880 K, invest. zajam S. H. S. 1,000.000 K, svega 3,362.880 K, što daje suficit od 198.645 K Dodaju li se tome austr. i ugar, ratni zajmovi od 694.000 K, to cjelokupni suficit 15./12. 911. iznosi 1,892.645 K 20 h. U god. 1921. bilo je 38 slučajeva raznih uvakufljenja i to većinom u nekretninama vrijednim 150.000 K i u gotovu novcu 15.000 K. U vakuf, sirotištu ima 55 pitomaca od 6 do 16 godina, od kojih 35 poha­ đaju osn. školu, 7 srednju školu, 17 na raznim zanatima, a 2 uče samo vjeronauk. Zavod je patrošio g. 1921., svega 430.215 K. Vjerskih zavoda imade u svemu 2643, od toga 2409 sibjan-mekteba sa 2289 mualima, 213 mektebi-ibtidaija i 30 medresa. Potrebe sibjan-mekteba iznose u preliminaru 160.000 K. Evi­ dencija o radu i polasku ovih sibjanmekteba ne vodi se, jer nema za njih propisana nast. plana. Vakufska up­ rava i prije autonomije a i kasnije ide za tim, da ove mektebe pretvara u ibtidaije. Negdje su muške i ženske ibtidaije sastavljene, a 15 je mektebskih zgrada zbog ruševnosti ustupljeno vladi za nar. osn. škole, da ih vlada zato popravi, a da zgrade ipak ostanu vlasništvo vakufa. Mualima i učiteljica za ručni rad bilo je u ibtidaijama svega 400 lica. Beriva ovim službenicima povećana su četverostruko, ma da ni sad prama skupoći nijesu dostatna. Cjelokupna potreba mektebi-ibtidaija iznosi u 1921. god. 1,277.200 K. Medrese su smještene po varošima i podmiruju se pretežno iz dotičnih samostalnih vakufa, a što ne dostiže, podmiruje se iz centrale. U tu svrhu doznačuje se na godinu 39.500 K. Okružna medresa je jedan najbolji i najmoderniji zavod, imao je prošle šk. god. 4 godišta sa 76 učenika. Ove godine nijesu novaci primani u I. god. Od ovih 76 učenika 7 je istupilo (oti­ šli u šer. šk.), a 69 nastavilo nauke. Cjelokupno pokriće ovog zavoda iz­ nosi 780.000 K godišnje. Kirije vakufskih zgrada, koje su Ovogodišnji vakufski sabor sastao iznajmljene, povišene su iza 30. juna se 17. decembra t. g. Prisutna su 22, 921. sa tadanjih 51.491 K na 74.610 K a odsutno 8 članova. U 9 sati toga mjesečno, u koliko su kirije ugovorene dana otpočeo je sabor svoje sjednice. sporazumno, dočim još puno kirija ima Iza pozdrava predsjednika sabora, reisu prijeporu. Mnogo je povoljnije stanje ul-ulema H. M. Dž. Čauševića, podnio povišenih kirija pojedinih vakufa, u je vakufski direktor Mahmut el. Bahkoliko su prispjeli iskazi o njima. tijarević opširno izvješće o radu i po­ Iza toga se prešlo na proračun. Odo­ slovanju vakuf, mearif. saborskog od- j bora u prošloj periodi, t. j. u 1921. g. I brena je dotacija kotarskim vakufsko- Vakufski sabor- 3. Skrlet je vrlo lahko i prenošljiv, i spada među najzaraznije bolesti. i Opasnost zaraze traje poprečno 6 I ncdelja. 4. Zarazne klice prijanjaju na sve stvari i predmete, posteljinu, knjige, Lahko razumljiva pouka o skrletu igračke, zidove i t. d., kojih se boles­ i naputak, kako ćemo se prigodom nik dodiruje i koje se nalaze u sobi, skrleta vladati. gdje bolesnik leži. Po tome se bolest Udao zdravatveni odsjek zemaljske vlade za prenosi ne samo direktno s bo esnog Bosno i Hercegovinu. na zdrave kao i preko zdravih osoba, 1. Skrlet, šarloh naglo nastupi, re­ ako su dolazile uopće ma u kakav dovno sa znatno povišenom tjelesnom dodir s bolesnikom, nego također i toplinom, obično sa povraćanjem (blju­ predmetima, koji su bili u bolesniko­ vanjem), rede sa groznicom ili sa voj sobi. trzavicom. Bolesnik se tuži na glavo­ 5. Zato treba s najvećom pažnjom bolju te bolno i teško putanje, jer su odijel ti (izolirati) svakog bolesnika. к obično krajnici otekli. Na to izbije U slučaju, da nije moguće bolesnika Jednoličan jasno-crven osip po svoj odijeliti, treba ga prenijeti u bolnicu. Jži, u kojem se izbliza razabiru sitne To je osobito onda nužno, ako se yte tačkice. Lice ostane obićno blibolesnik nalazi u stanu, gdje opći \Na jeziku se pokažu otečene mnogo svijeta kao u gostionama, ka•crvene, jezične bradavice tako, površina jezika nalik na malinu, fanama, radnjama sa hranom, ili u koliko dana počinje osip blije- kakvom zavodu, gdje ima više svijeta. 6. Kad bolesnik preboli (ili umre), diti, povišena tjelesna toplina pada, a koža se počinje ijušt’.ti. mora se čitav stan i što je u njemu PODLISTAK. Zapamti o spletu! Često se skrletu pridruži upala ždri­ što bolje raskužiti. Stvari, koje su od manje vrijednosti, jela (slična difteriji), nabreknu žlijezde na vratu, koje se rado zagnoje, a če- / najbolje je sasvim spaliti. sto se puta upale i bubrezi i razgnoje i uši. 2. Skrlet je jedna od najopasnijih .bolesti, osobito pak po djecu i po žene iza poroda, a može i za ostale odrasle osobe biti pogibeljan. Skrlet je i stoga opasan, jer može, bio njegov tečaj na oko i lak, svagda nenadno krenuti ла gore. 7. Iz bolesnikove se sobe ne smije prije raskuživanja ništa iznijeti. Soba treba da se više puta dnevno dobro izvjetri, ali se mora pri tome bolesnik sačuvati od propuha. Pod treba u okolici bolesnika često brisati mokrom krpom, najbolje rastopinom krezola ili karbola (5%). U sobi gdje je bolesnik, treba da se nalazi: a) Leden sa desin- mearifskim povjerenstvima u ukupnom iznosu od 475.000 K. Iznosi se osnova cjelokupnog vakufskog proračuna, koji iznosi nešto preko 6 miliona kruna. Proračun nalazi i pokriće za svoje rashode, dakle bez deficita je. Pismo iz Praga. Oprostite mi, gospodine uredniče, I što vam se do danas ne javih. Kako I i sami znate, ima tome mnogo raznih i razloga. Mi ovdje u Pragu živimo iz dana u dan kao u začaranom kalejdoskopu. Vijesti iz domovine i o domo­ vini tako su čudne i nemile, da razum upravo otkazuje poslušnost shvaćanja i razumjevanja. Tim jače djeluju te vijesti na nas ovdje, što mi pratimo i vidimo život i rad ove mlade države, Československe republike i uspoređuje­ mo to sve sa pojavama, prilikama, i stanjem u našoj domovini, i nemožemo se osloboditi od dojma i utiska da našu milu domovinu prati zla sud­ bina. I samo tu i tamo čuje čovjek iz usta našeg akademičara ovdje očajan i pun boli vapaj: Da od Boga nađe, tko je ovom svemu krivi Đaštvo očekuje s najvećom ngstrpIjivošću izvješće iza nove godine. Mislim vijesti o izjednačenju i regulisanju naših Stipendija. Sto je naše đaštvo prepatilo i prokuburilo za ova tri mjeseca, ne da se riječima reći. Kurs našeg dinara danomice pada ta­ ko, da i oni najoptimističniji gube vjeru i nadu, da će biti ovome kraj. Osobito se napatiše bos.-herc. Stipen­ disti medecinari. Još u oktobru primim tisuću čeških kruna kao Stipendija za tri mjeseca sve do januara 1922., a ta svota jedva doteče da se može je­ dan mjesec skromno proživjeti. Ako se čim prije ne riješi ovo pitanje, aka­ demičari će biti prinuždeni, da napu­ ste sveučilište, da se odreknu ispita i da sa dugovima, izgladnjeli, goli i bosi i sa slabim zdravljem dođu u domo­ vinu. Znam ih vrlo mnogo, koji već cijeli decembar dnevno posuđuju po pet ili deset kruna, da ne umru od gladi. Prije nekoliko dana udariše mraz i studen, a bosansko-hercegovački’akademičari nemaju niti deset krunaj da kupe ugljena i nalože peć. Zamo­ tani u deke, u kaputima i s rukavicama na rukama sjede u svojim hladnim sobama i pripravljaju se za ispite, dok je na ulici 18—22 ispod nule. U пајI većem je interesu ne samo nas ovdje | nego i naše domovine i našeg naroda, da se čim prije pomogne i tako spase omladina, za koju patriotičke novine . pišu i govore, da je to budućnost i uzdanica našeg naroda. Eto ovako i sa ovim teškim mislima j živimo mi ovdje, u lijepom, bogatom i raskošnom Pragu, koji je već počeo da živi svojim zimskim životom. Či­ tajući dnevne novine upravo se čovjek fekcijonom tekućinom, kojom će osoba, koja dvori bolesnika, često ruke prati, b) Poveća posuda za izmetine boles­ nika i za vodu, kojom je bolesnik ispirao grlo i t. d., u ove posude nalije se vapneno (krečno) mlijeko. Ovo se priređuje tako, da se jedan kilo­ gram sitnog, čistog, negašenog vapna (kreča) rastopi u 4 litra vode, ali ne od jednom nego se kreč najprije po­ lije sa litre vode, a kada kreč upije vodu, te se pretvori u prašak, polije se ostalom vodom. Takav razmućen kreč mora se čuvati u posudi, koja je dobro zatvorena, a kad se hoće upotrebiti, valia ga svaki put promiješati Izlučine i t. d. treba da ostanu u ovoj tekućini (može se uzeti i kakva druga pojača desinfekcijona tekućina) naj­ manje 2 sata. Onda se istom smiju izlijevati u zahod. c) U sličnu poveću posudu, napu­ njenu karbolnom, 5°/0 šapunskokrezoinom ili 2°/0 lizolnom rastopinom, bacaju se košulje, rupci, kojekakve druge krpe bolesnikove, te se ostave u njoj najmanje 2 sata; tek onda se mogu izvaditi i prati. 9. Okani se svakog nepotrebnog doticanja bolesnika, ali ga drži čisto, te mu operi lice i ruke više puta dnevno vodom i sapunom. Podaj mu prema potrebi čisto rublje, a nečisto baci odmah u posudu sa desinfekcijonom rastopinom. 10. Osim dvoritelja neka nitko ne pristupa bolesniku. Uopće posjete treba izbjegavat, a osobito djeca ne smiju Broj 376 БроЈ čudi, od kuda ovo sve u Pragu? Sto­ tina umjetničkih koncerata, desetki pozorišta, akademija, svaki dan i to po nekoliko najzanimljivijih predavanja svima mogućim temama kulturnog, socialnog, naučnog i umetničkog života domaćeg i raznih drugih naroda i držarazne akademije, zimski tečajeviva, pa inostranih jezika, godišnjice i osnivanja međunarodnih društava i ustanova i t. d. i t. d. Češke novine i revije popunjene su radovima najpopolarnijih radenika, tako da čovjek ima u izo­ bilju prilike, da se svestrano pouči, naobrazi i upozna sa svim, što ga može oplemeniti i učiniti duševno bogatijim i jakim intelektualcem. Tu su međunarodne utakmice, raznovrsni zimski šport, a da i ne govorim o za­ bavama, i onim sjajnim plesovima, koje samo u Pragu umiju onako lije­ po i bogato organizirati razna udru­ ženja, kao što su na primjer akadem­ ski plesovi: medicinarski, pravnički, filozofski i najsjajniji ples čeških umjetnika Svega biranog i u izobilju. Baš sam neki dan bio na simfoničkom koncertu »praškog koncentralnog udru­ ženja« To je udruženje praških ljubi­ telja muzike i istupili su pred publiku jakim zborom od preko 150 svirača umjetnika. Iznijeli su uz pripo­ moć pjevača solista »Narodnog pozo­ rišta« i pjevačkog društva »Lukes« divnu dramatičku simfoniju Hektora Berlioza »Romeo i Julija«, složeno po Šekspearovoj tragediji. »Smetanova dvorana« u Obecnom domu bila je premijera i bijaše prava naslada i umjetničko uživanje slušati i osjećati ovu divnu muziku praćenu solo pje­ vanjem i horom. A i ovdje ne mogoh a da ne zamjetim, da tu nema naših akademičara. Samo nekoliko sretnika mogoše sebi dozvoliti, da izdadu 12 čeških kruna za ulaznicu. Znam i čvrsta sam uvjerenja, da bi ih bilo puno više, da im financijalne prilike dozvoljavaju. Osobito veliku pažnju posvećuju Česi nama Jugoslavenima i prilikama u našoj domovini. Nastoje da se sve­ strano što bolje upoznaju s nama i našom kulturom i njiževnošću. Prire­ đuju jugoslavenske zabave i zabavne večeri, a to ne samo u Pragu nego i po provinciji. Tako nas neki dan pozvaše u Mladu Boleslavu, gdje mjesni Sokol i udruženje mjesnih akademičara priređuje ciklus Slovenskih večeri. Iz Praga odoše naša društva i mnogo pojedinaca Jugoslavena, jer smo dobili popust na železnici a tamo sve bes­ platno, Naše pjevačko društo »Jadran« i neki pojedinci ispuniše na opće za­ dovoljstvo mlado-boleslavske publike program zabave. S osobitom simpatijom i ljubavlju prati naše prilike i naš život ugledni i poznati naš prijatelj Dr. Franjo Sedlaček, kulturni radenik i saradnik no­ vina »Čehoslovenska Republika«. Nje­ gova je zasluga da je ta novina ne­ kih dana posvetila cijeli svoj nedjeljni nipošto da dolaze u kuću, gdje im skrleta. 11. Haljine dvoritelja moraju biti pokrivene velikim čašafom a kad bi se on dodirnuo bolesnika, valja uvijek da zamoči ruke u desinfekcionu te­ kućinu, koja se u kakvom leđenju na­ lazi pripravljena u sobi. 12. Čim bolesnik ozdravi, treba ga više puta kupati i čisto mu rublje obući. 13. Odmah iza toga treba da se provede desinfekcija (raskuženje) stana. To će provesti oblast ili liječnik. Ako se po zakonu, kao kod musli­ mana, to mora učiniti, naime mrtvaca, kupati, treba da se pri tom poslu upo­ trebi svakako desinfekcijona voda, a i onaj, koji to obavlja, mora i svoje tijelo i odijelo po naputku liječniko­ vom desinficirati. U takovu kuću ne smije svijet dolaziti, niti se daća davete a nipošto školska mladež pokopu prisustvovati. 1 5. Djeca, koja su preboljela skrlet, ne smiju doći opet u školu bez doz­ vole liječnikove, isto tako i druga zdrava djeca iz iste kuće. Ukratko zapamti: 16 . Ako ti se kogod razboli od skrleta (povraćanje, vatra, grlobolja, osip po tijelu), odmah pozovi liječnika, a međutim položi dijete u postelju, ne daj mu nikakve hrane do mlijeka (varenike), odijeli ga od druge djece ine puštaj nikoga u sobu. �ПРАбЛА Бриј 375 Broj prilog isključivo našoj jugoslavenskoj kvjiževnosti. Moram o tom priloga baš čitaocima »Pravde« saopćiti, jer su sve izabrane stvari gotovo isključivo iz našeg muslimanskog života. Tu je na uvodnom mjestu ona naša lijepa pje­ sma: Kako umiru dragi i draga. Zatim slijedi Šantićeva „Šerifa*, u kojoj pje­ smi naš hercegovački pjesnik slavi našu muslimansku djevojku i njezinu ljepotu. Pak je dalje Nušićeva pripo­ vijest „Hatidžin grijeh*. Sve je ovo tako lijepo i tačno prevedeno na Češki jezik i predano češkoj Čitalačkoj pu­ blici, da se u istinu možemo ponositi, a od srca biti zahvalni dr. Sedlačku, da nam posvećuje onoliko pažnje i ljubavi. Napose moram spomenuti, da je u tom istom prilogu bio odštampan iz­ vadak iz naše divne „Koštane", koji je tako lijepo i vjerno prenio isti g. dr. Sedlaček. A za ovaj je nedjeljni prilog izabrao baš najljepši i najpoetičniji odlomak, gdje Mitka sjedi u krčmi i njegova duša tuguje za mladošću i za „karasevdahom*. Dr. je Sedlaček veliki prijatelj našeg jugo­ slavenskog naroda, a osobito nas mu­ slimana, te je jedino njegova zasluga, da nas u Češkom novinstvu prestaju nazivati »bosanski turci« ili »mohamedanci« i »mohamedanski«, nego tačno i praviino »muslimani* i »mu­ slimanski«. Iz tog sam nedjeljnog priloga sa­ znao, da je dr. Sedlaček preveo cijelu »Koštanu«, i ona će se u sezoni 1922. davati kao premijera u narodnom pozorištu u Brnu, od kuda će, ako Bog dade, doći i na pozornicu »Narodnog Divadla« u Pragu. Također sam čuo, da je već prevedena naša »Hasanaginica« i da će skoro biti iznešena u »Narodnom Divadlu« ovdje u Pragu. O tome ću Vam, gospodine uredniče, posebno saopćiti, kad bude vrijeme. Eto toliko o Pragu, a o čehoslovačkoj republici mogu toliko reći, da je na putu najljepše budućnosti. U cije­ loj zemlji vlada uzoran red, radi se intenzivno u svakom pravcu. Repu­ blika će ubrzo biti uistinu srcem Ev­ rope. Osim svih mogućih međunarod­ nih izložaba i kongresa, osim svemo­ gućih brzih i direktnih vlakova na sve strane Evrope, danas čehoslovačku dr­ žavu križaju i vazdušni putevi aviatičarskih društava. Tako već odavno postoji aviatičarska veza među Pragom i Parizom i Pragom i Varšavom. Osim pošte aviatičari prevažaju i putnike. Skoro će se uspostaviti aviatičarska linija Prag—Berlin—Hamburg. Od 1. januara 1922. uspostavlja se telefon­ ska veza sa Austrijom. Na koncu današnjeg pisma doz? volite mi iznijeti čehoslovačko dr? žavno službeno izvješće o uvozu i izvozu čehoslovačkom u god. 1920., koje je izvješće upravo danas obje? lodanjeno, u kom mi Jugoslaveni možemo i moramo naći naše »me? mento«, a kojim se izvješćem može ponositi i radovati svaki Ćeho? slovak. Bez riječi, neka cifre no? vore! U v o z iz inozemstva u republiku u god. 1920. bio je 21.588,000.000 će? skih kruna. Uvoz u pojedinostima: žita i pamuka peko 3.000,000.000 K masti 1.000,000.000 к željeza i želj. pred? meta preko 1. ka, kad čita ove cifre. I nehotice usta šapću. »A maj narod snom tvrdijcm spava«. Ali ne, i tisuću puta ne! Na? rod nc spava nego ga drže u snu, umjetnom, otrovnom snu! A k ovo? me kao da čujem ovdje u Pragu kako naša financijalna politika hla? dnokrvno i monotono pjeva svoju pjesmu: »A ja tjeram sve na niže I zato se dinar ne podiže«. Primite izraz osobitog postova? n j a uz mahsus selam od vašeg U Pragu koncem decembra 1921. Mustafe. Bilješke Napadaji na g. Korkuta. Zadnjih se dana u sarajevskoj čaršiji i na iz­ vjesnim sijelima vodi vrlo Živa agita­ cija, kojoj je svrha, da se na temelju krivih predpostavki osudi držanje g. S. Korkuta u vakufskom saboru i sab. odboru u pitanju reforme naše vjeronaučne obuke. Toj se je kampanji, naravno s nekog »višeg« gledišta, pri­ ključila i ovdašnja »Naša Pravda«, donesavši bombastičan uvodnik »Duel Korkut-ČauŠević«, koji je pun izvrta­ nja i proračunate tendencije, da — zamutivši bistru vodu — ulovi štogod za se i svoje sramne podvige proti našoj organizaciji. »Naša Pravda« ide čak dotle, da diskusiju o reformi vjeronaučne obu­ ke svodi na tobožnje Korkutovo na­ stojanje, da ovim osigura sebi u sa­ borskoj većini, koju sačinjavaju mla­ đi ljudi, jednu većinu, te pomoću ove većine proturi novi revidirani Statut, a na temelju ovoga — sruši fsadašnjega reisul-ulemu i sam on da za­ sjedne na njegovo mjesto, koje će bi­ ti prenešeno u Beograd u svojstvu vrhovnog muftije, kao vjerskog pogla­ vice svih muslimana u Jugoslaviji. Svačem smo se nadali od gospode oko ovog listića, no ipak nijesmo mi­ slili da njihova perfidnost može ići čak do ove granice. Pojmimo njihovu srdžbu na Korkuta, jer im je pomrsio mnogo koji račun, no ne pojmimo i ne možemo da pojmimo ograničest i plitkoću, kojom ova pametna gospoda tretiraju položaj sabora i sab. odbora, u kojem sjede ponajbolji naši pozna­ vaoci vakufa. Zar su gospoda oko »N. Pravde" toliko ograničeni, da smatraju mogućom taku Korkutovu diktaturu, ili su toliko drski i cinični, da čitaoce smatraju telićima, kojima se može i na ovakav način podvalji­ vati? Da učinimo kraj ovoj njihovoj smu­ tnji, mi ćemo u ovu perfidnu kampa­ nju unijeti više svjetla i već sutra počinjemo donositi seriju Članaka g. Korkuta, u kojima će odgovoriti na štampane i neštampane podvale. Samo malo strpljenja, gospodo. Stim u savezu valja nam naglasiti i to, da je na zaključak ovdašnjeg džematskog medžlisag. Korkut odgo­ vorio povjerenstvu jednim podneskom, u kom veli, da data, na kojima se te­ melji taj zaključak »ne^odgo varaju stanju stvar i, ne ’’ u plod dencioznog izvrtanja odbijam«. D Strana 3 Сграна PRAVDA1 organizaciji vojnih sudova, o likvida­ ciji agrarnih odnosa i izjednačenju svih vrsti poreza. Incident u Šibeniku Na sjednici ministarskog savjeta od 27. o- mj. iz­ vijestio je ministar unutrašnjih djela dr. V. Marinković o događajima u Ši­ beniku. Talijanski konsuli u Šibeniku i Splitu tražili su od naših vlasti, da preduzmu iznimne mjere i kazne kriv­ ce, te da se u prisustvu naših viših civilnih i vojnih vlasti ukaže počast talijanskim ratnim lađama. Međutim su stigli izvještaji, da su u naše jadran­ ske luke prispjele još neke talijanske ratne lađe. Talijanski poslanik grof Manzoni protestvovao je radi šiben­ skih događaja kod ministra-predsjednika Pašića. Poslije kratke diskusije riješeno je, da jedan viši činovnik ministarstva unutrašnjih djela ode na lice mjesta i da ispita stvar. Po nje­ govom povratku stvoriće vlada daljnje odluke. Nemiri u Egiptu. Kako javlja »Nev-York Herald« iz Kaira, došlo je jučer tamo do ponovnih nemira, pa je tom prilikom 20 egipatskih đaka ranjeno, a 5 ubijeno. Engleska je vojna oblast u Kairu nakon izgreda izagnala iz Kaira Zaglul-pašu i njegove pristaše. Zbog toga vlada tamo veliko uzbuđenje. Londonske vijesti javljaju o daljnjem trajanju nemira u Egiptu. Policija i čete zaposjele su ulice u Kairu i Aleksandriji. Engleski admiralitet poslao je dva mala krstaša iz Malte sa na­ logom, da odmah otputuju u Aleksandriju u »ustaško područje«. Upit na gospodina ministra Šuma i ruda. Gospodine ministre! U neposrednoj blizini grada Tuzle u Kreči, nalazi se državno poduzeće ugljenokop. Od ovoga ugljenokopa trp ipak grad Tuzla neke izvjesne štete u gospodarskom pogledu time, što ne može razvijati svoga poljoprivrednog života i gospodarstva u onim predje­ lima i zemljištima, koja se nalaze u neposrednoj blizini njegovoj. Grad Tuzla cijeneći tu industriju, zaboravlja i na svoje štete pa u sva­ kom pogledu izlazi u susret tom preduzeću i stavlja na raspolaganje sve svoje gradske i kulturne tečevine, da se može njima to preduzeće služiti. U najmanju ruku trebalo bi da i građani grada Tuzle imaju bar neke blagodati od toga poduzeća, pa ako ništa, da bar siromašniji slojevi dobivaju ugalj uz jeftiniju cijenu, nego li ostali kon­ zumenti. Taj je ugalj bio prije rata 180 K po jednoj metričkoj centi, a danas je izašao na cijenu od 44 K po metričkoj centi. Uz ovakve visoke cijene onemogu­ ćeno je siromašnom stanovništvu gra­ da Tuzle, da dođe do mogućnosti da nabavi sebi ćumura za ogrijev, a nije samo to, nego mu je onemogućeno i da dođe do komadića drveta na trgu. Drvo je danas za gorivo nevjerojatno poskupilo radi toga, što sno straž neizostavno dođu na sjednicu u obi­ čno vrijeme i mjesto, jer se zadnja sjednica nije mogla održati radi neodziva odbornika. Dnevni red sadržaje predmet, koji se prije dalnjeg rada mora riješiti. Sjednica Centralnog Odbora J. M. O. biće u subotu, 7. januara 1922 u 4 sata po podne u vakufskoj pa­ lači. Na dnevnom je redu politička situacija. Članovi centralnog odbora, koji su zapriječeni prisustvovati, neka •bavijeste svoje zamjenike, a ujedno Radni odbor. Sjednica poslaničkog J. M ^luba biće u petak, 6. januara u 4 sata po podne u redakciji 'Pravde«. Za člana „Pravdin' Hge hiljade prijavio se je jedan odličan prija­ telj i istomišljenj K°J1 ne Želi da mu se iz četverostruki iznos ~o poslanik g. dr. Atif Hadžika ___ se je isto tako i položio 100 K.^W N. iz Sarajeva upisao se je za člana i položio 100 K. Najtoplije im se za­ hvaljujemo. Živjeli I Preporučujemo „Hurrijjetov“ ukusni i dobro opremljeni kalen­ dar za 1922. godinu. Banka za Šumsku Industriju d. d. u Sarajevu, počinje svoj rad 1. ja­ nuara 1922. god., te će se pored osta­ lih bankovnih poslova baviti kupovi­ nom i prodajom drveta za svoj i tuđi račun, kao i svima ostalim šumskim poslovima. Antiseptično, Čisteće, osvježuju? će, oživljujuće i krijepčajuće dje? luje ljekarnika Fellera miomirisnog »Elsa?Fluid«, mnogo jači i bolji ne? go Francuska vinovica za trljan je hrpta, nogu, ruku i cijelog tijela i kao kosmetikum za njegu kože, kose i ustiju kroz 25 godina obljub? Ijen, 3 dvostruke ili 1 specijalnu bocu zajedno sa zamotom i pošta? rinom za 48 kruna razašilja: Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg 310, Hrvatska. de Tisuće ljudi u svim zemljama svijeta upotrebljavaju~kroF25 godina miomirisni FELLEROV „ELSA-FLUID kao kosmetikum za njegu zubi, zubnog mesa, gla­ ve, kao pridodatak vodi za umi­ vanje, jer je od najboljeg učinka, radi svog antiseptičnog, čistećeg i osvježujućeg djelo­ vanja. Isto tako ob­ ljubljen je kao krijepko, blago djelujuće i Vrlo vune i \ 16.088,000.000 meta Izvezeno u inozemstvo u god. 1921. na svotu od 24.744,000.000 K. Izvoz u pojedinostima: šećera 2.791,000.000 K stakla i sfakl. pred? meta 3.144,000.000 К konfekcionih predm. 1.000,000.000 K voća 1.000,000.000 K .povrća 1.000,000.000K. drveta i ugljena 1.500,000.000 K pamučnih fabrikata 2.500,000.000 K željeza i želi fabri? * t- prvko inenih i i« pređo fehrikata I.OOO,(XW.OOftK 2.500,000.000K Za to pitam gospodina ministra: 1. Jesu li mu ove stvari poznate? 2. Je li voljan da pojeftini ugalj za tuzlansko siromašno građanstvo, i 3. Je li voljan izdati jednu odredbu, kojom se zabranjuje konfisciranje drva na trgu? Vladina deklaracija. Na skupštin- ' Molim pismeni odgovor. skoj sjednici od 28. o. mj. predsjednik Izvolite, gospodine ministre, i ovom prilikom primiti- uvjerenje o mome odli- | vlade, g. Pašić, pročitao je deklaraciju nove vlade, o kojoj se je prije toga čnom poštovanju. mnogo diskutovalo na sjednicama mi­ Beograd, 23. decembra 2921. nistarskog savjeta. Ta vladina deklaOsman Vilović, _____ narodni poslanik. skupštinom grada Sarajeva.« Politički pregled. 4 Za preprodavače-. 12 dvostrk. ili 4 spec. boca 168 K 280 K 8 24 394 K 12 36 FRANKO na Vašu poštu. Tko novac unaprijed pošalje dobiva popust u naravi. РШМОТ: Eha melem za kurje oči 5 K i Т.бО K; Eha mentola! klinčić 12 K; Eha poeip UK; Pravo Eha riblje ulje 85 K: Eha vodica ia ueta 3G K; Eha kolonijeka vodica 41 K; Eha &umeki Ta) program obuhvata: budget (dva- naestine), zakon o državnom savjetu i državnim sudovima, o glavnoj kon­ troli, □ Činovnicima građanskog reda, o štampi, o zemljoradničkom kreditu, o osiguranju zbog elementarnih ne­ sreća, o naučnoj osnovi u srednjim i visokim školama, o uređenju vjerskih organizacija, o uređenju sudova, o re- ostalih predmeta 8.209,000.000 K Dakle njihova trgovina sa ino? zemstvom u godini 1920. pokazuje aktivu više nego 3 miliar? d e čeških kruna. Pa zar da naš jugoslavenski čo? vjek nc ponovi s bolju u duši one fatalne riječi našeg velikog pjesni? vostruke boce ili 1 specijalna boca kruna 48.—. svakoga: 3 Domaće vijesti. Odbor za podizanje spomenika Nj. V. blagopokojnog Kralja Petra I. Vel. Oslobodioca poziva ovim pu­ tem svoje članove da 3. januara 3 Кј E'ea praSak protiv gamadi 18 K-, Otrov za miševe i štakore 8 i 12 kruna. EUGEN V. FELLER, Stubica donja Elsatrg br. 310 Hrvatska. �Бро| 376 Broj ПРАРДк*' — „PRAVDA1 Strana 4 Страаа Sjetite se „Gajreta!" Carigradske šamije Dobio san iz Cnrlgrađa sntoirsnlh carigradskih šamija. Client solidne, ^aniibe Iz provincija ОМјат brzo i tatao. Miševi, štakori, stjenice i žohari I i sva gamad mora poginuti, ako upotn! jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih i kućnih miševa K 16'—, za štakore K 20’—, za žohare ruse i Švabe posebno I jake vrsti K 26’—. Osobito jaka tinktura za stjenice K 1У-. Za moljce po , K 10 i 20, prašak za buhe po K 10’— ! i K 20'—, prašak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 10—. Mast za uši na blagu K 10’— i Prašak proti mrav a K Oglašujte u „Pravdi" j Fesova b*su Fle__ ___ patent i dimnih vz svale bog*to sfelaMig nemalo i veliko. 110“ Vi ^^оШ.багзјт. Središnjica: Sarajevo. Razašilje pouzećem Zavod za eks­ port M. Jtlnker, Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3. 131. Preprodavaocima popust! Pupilarno siguran zavod. ЗТПМРДНПД D. I E. МШ §8ШЕЈ1& izrađuje sve poslove, spadajuće u štamparsku struku, veoma solidno i uz umjerene cijene. ::y Q<H.ASWflK№ u novinama obavlja po- в uzdano staro uvedeni Б BLOCKNER.OVl zavod za oglašivanje Zagreb, Ju •' зка ul. 31. :: Telefon 21—65 :: Trgovina fesova Islam ga Vranić i sin Telef. 317. SARAJEVO Saračt ul. 11. «<ЗМв Generaino oglasno zastupstvo za preko 10 tu- i inozemnih listova Podružnice: Bos. Brod, Bos. Novi i Dionižka glavnica 1о,ооо.ооо icruna Pt iŽMve 690.000 kruna Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS i u inozemstvu. — Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. — Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. — Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute I vrijednosne papire svih vrsta.— Robno odjeljenje kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. Ф Po ministarstvu financija ovlašteni zavod na trgovanje sa devizama i izdavanje uverenja za izvoz robe. Ф tailai^: Мја Petra fc Z prionu, lijesa. - Brzojavi: ШжШШа, Оагајж - Interuršiaii telefon: 211 i trgovačko dioničko društvo, Sarajevo U smislu zaključka I. izvanredne glavne skupštine Jugoslavenske komercijalne banke d. d. održane 9. decembra o. g. ovim se objavljuje, da nam je Ministarstvo Trgovine i industrije odo­ brilo, svojim riješenjem VI. No. 5457 od 16. XII. 1921. povišenje dioničarske glavnice od K 5,000.000- na K 15,000.000 i to izdavanjem od 50.000 novih dionica sa nominalnom vrijednosti od K 200.— po komadu, koje će dionice gksiti na donosioca, te učestvovati u dobitku za poslovnu godinu 1922., a koje će se dionice staviti u premet sa tečajem cd K 220.— po komadu. Glede povišenja društvene dioničarske glavnice izdavanjem novih dionica te izvršenja prava opcije zaključila je l. izvanredna glavna skupština Jugoslavenske Komercijalne Banke d. d.: da se dionice, koje će se emitirati, stave u promet sa tečajem od K 220.— (dvijestodvadeset kruna) i to tako, da svakom dosadašnjem dioničaru pripada pravo prvenstva da upiše na svaku staru dionicu po jednu novu uz cijenu od K 220.— (dvijest )tinedvadeset kruna); da se čitavi iznos dionica t. j. K 220.— (dvijestotinedvadeset kruna) na svaku dionicu ima položiti odmah pri upisu dionica. Iz viška od dvadeset kruna imaju se u prvom redu podmiriti troškovi skopčani sa ovim povišenjem dioničarske glavnice, dakle i sa emisijom novih dionica, a ostatak se ima upotrijebiti kao prinos rezervnom fondu; da se prijava na pravo opcije imade izvršiti do 31. decembra uključivo ove godine, i to u Sarajevu: na društvenoj blagajni, Mostaru kod vlastite filijale ^i onih, koji ne potpadaju pod opciju, prepušta se jednom izvrše svoje pravo opcije. ul? kod jedne banke 16.088,000.000 meta Izvezeno u inozemstvo u god. 1921. na svotu od 24.744,000.000 K. Izvoz u pojedinostima: 2.791,000.000 K šećera skupštinom grada Sarajeva.- Politički pregled stakla i stakl. pred* 3.144,000.000 K meta Vladina deklaracija. Na skupštin­ konfekcionih predm. 1.000,000.000 K voća 1.000,000.000 K skoj sjednici od 28. o. mj. predsjednik povrća 1.000,000.000 K vlade, g. Pašić, pročitao je deklaraciju drveća iugljena 1.500,000.000 K nove vlade, o kojoj se je prije toga pamučnihfabrikata 2.500,000.000 K mnogo diskutovalu na sjednicama mi­ i ШЈ fubri* kata preko Л ЛКМ)ЛМН)АММ>. K vunenih, i iz pređe labrikata 2.500,000.000 K. ostalih predmeta 8.209,000.000 K Dakle njihova trgovina sa ino* zemstvom u godini 1920. pokazuje aktivu više nego 3 m i 11 a r* de čeških kruna. Pa zar da naš jugoslavenski čo* vjek ne ponovi s bolju u dusi one fatalne riječi našeg velikog pjesni* nistarskog savjeta. Ta vladina deklaTaj program obuhvata: buđget (dva- naestine), zakon о državnom savjetu i državnim sudovima, o glavnoj kon­ troli, o Činovnicima građanskog reda, o Štampi, o zemljoradničkom kreditu, o osiguranju zbog elementarnih ne­ sreća, o naučnoj osnovi u srednjim i visokim školama, o uređenju vjerskih organizacija, o uređenju sudova, o re- Za to pitam gospodina ministra: 1. Jesu li mu ove stvari poznate? 2. Je Ii voljan da pojeftini ugalj za tuzlansko siromašno građanstvo, i 3. Je Ii voljan izdati jednu odredbu, kojom se zabranjuje konfisciranje drva na trgu? Molim pismeni odgovor. Izvolite, gospodine ministre, i ovom prilikom primiti’ uvjerenje o mome odli­ čnom poštovanju. Beograd, 23. decembra 2921. Osman Viloviđ, __________ narodni poslanik. Domaće vijesti. Odbor za podizanje spomenika Nj. V. blagopokojnog Kralja Petra I. Vel. Oslobodioca poziva ovim pu­ tem svoje članove da 3. januara svakoga; 3 voštruke boce ih 1 specijalna boca kruna 48.—. Za preprodavače: 12 dvostrk. ili 4 spec. boca 168 K 280 K 8 24 394 К 12 36 FRANKO na Vašu poštu. Tko novac unaprijed pošalje dobiva popust u naravi. PEIMOT: Е1ва melem za korjo oči 5 K i 7.50 K; Elea mentolni klinčić 12 K; Eha poeip 11 K; Pravo Elea riblje ulje 85 K: Elsa vodica za usta 36 K; Eha kolonijeka vodica 41 K; Elsa damski 3 K; Elea pražak protiv gamadi 15 K; Otrov za miševe i štakore 8 i 12 kruna. EUGEN V. FELLER, u^ma Stubica donja Elsatrg br. 310 Hrvatska. � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Pravda : glasilo Jugoslavenske muslimanske organizacije Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Creator An entity primarily responsible for making the resource odgovorni urednik M. Sudžuka Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Radni odbor Jugoslovenske muslimanske organizacije Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1919-1929; 1936-1941 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 46 cm Language A language of the resource bosanski Type The nature or genre of the resource novine Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN: 2232-8645 (Print) ISSN: 2712-1410 (Digitalna reprodukcija) Description An account of the resource Vlasnik lista je bio Centralni odbor J.M.O., a odgovorni urednik Pravde M. Sudžuka. Izdavač je bio Radni odbor Jugoslovenske muslimanske organizacije, a Pravda se štampala u Sarajevu, u Islamskoj dioničkoj štampariji. List je izlazio tri puta nedjeljno na bosanskom jeziku, latinicom, dok je podnaslov pisan na ćirilici. NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24146182 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Pravda : glasilo Jugoslavenske muslimanske organizacije 1921 Description An account of the resource Br. 1(239) - 138(376) Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1921 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN: 2232-8645 (Print) ISSN: 2712-1410 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24146182